Dulist #544

4 Aktualno

NE ČEKAJU SVI ZADNJI TREN S ISTEKLIM DOKUMENTIMA, ALI...

Nove osobne iskaznice nakon pandemije zatražit će više od 1400 Dubrovčana

Unatoč pandemiji, za vrijeme njenog trajanja zamijenjene su 5882 osobne iskaznice iz razloga isteka roka na koji su izdane, dok je u isto vrijeme 7 675 osobnih iskaznica sta novnika Grada Dubrovnika zamijenjeno iz drugih razloga – MUP

Iako se naši sugrađani još uvijek ne moraju brinuti oko svojih dokumenata, odnosno njihova produljenja, činjenica je da bi u trenutku proglašenja kraja pandemije moglo doći do popriličnih gužvi u Policiji kada svi kojima su dokumenti istekli krenu u njihovo obnavljanje

S ukidanjem S koro Svih epidemi oloških mjera mnogi naši sugrađani zapitali su se što je s njihovim osob nim iskaznicama i vozačkim dozvo lama koje su istekle za vrijeme pan demije koronavirusa. Zanimalo ih je moraju li što prije ‘pohrliti’ u Policijsku

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža/MUP

upravu i izvaditi nove? Kako za DuList navode iz Ministarstva unutarnjih poslova, naši se sugrađani još uvijek ne moraju brinuti oko toga jer, iako su mjere popustile, nije proglašen kraj epidemije. Iz Ministarstva pod sjećaju kako je Zakonom o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, Zako nom o dopuni Zakona o putnim ispra vama hrvatskih državljana te Zako nom o dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama prolongiran rok važenja osobnih iskaznica, putovnica i vozačkih dozvola kojima je rok iste kao, ili će isteći, za vrijeme epidemije uzrokovane virusom coVid -19, a naj dulje 30 dana od dana proglašenja pre stanka epidemije.

Kako prestanak epidemije u Repu blici Hrvatskoj još uvijek nije progla šen, osobne iskaznice, putovnice i vozačke dozvole istekle za vrijeme epi demije su i dalje važeće – naglasili su za DuList iz mUP -a.

Hoće li biti gužvi na šalteru?

Iako se, dakle, naši sugrađani još uvi jek ne moraju brinuti oko svojih doku menata, odnosno njihova produljenja, činjenica je da bi u trenutku progla šenja kraja pandemije moglo doći do popriličnih gužvi u Policiji kada svi kojima su dokumenti istekli krenu u njihovo obnavljanje. Zanimalo nas je stoga kakvo je trenutno stanje, odno sno, koliko je Dubrovčana kojima su za vrijeme pandemije istekli dokumenti.

Trenutno su važeće 1472 osobne iskaznice izdane hrvatskim držav ljanima s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a kojima je datum na koji su izdane istekao u vrijeme pandemije. Također, važeće je 2829 putovnica izdanih hrvatskim držav ljanima s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a kojima je datum na koji su izdane istekao u vrijeme pandemije. Važeće je i 645 vozačkih dozvola osoba s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a kojima je datum na koji su izdane istekao u vrijeme pandemije – otkrili su nam iz mUP -a.

Ipak, valja naglasiti kako su mnogi sugrađani, iako to sukladno zakonu nisu bili primorani, i za vrijeme pan demije obnovili svoje dokumente.

Unatoč pandemiji, za vrijeme njenog trajanja zamijenjene su 5882 osobne iskaznice iz razloga isteka roka na koji su izdane, dok je u isto vrijeme 7 675 osobnih iskaznica stanovnika

Trenutno su važeće 1472 osobne iska znice izdane hrvatskim državljanima s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a kojima je datum na koji su izdane istekao u vrijeme pandemije – MUP

Volonteri su srce i duša Du Motiona. Zbog njih je on puno više od događaja Mato Franković GRADONAČELNIK

DJELATNICI HITNE POMOĆI PODUČILI DUBROVČANE

Kako održati osobu na životu?

Građani ukoliko žele, mogu podnijeti zahtjev za no vom osobnom iskaznicom, putovnicom i vozačkom do zvolom i prije proglašenja prestanka epidemije kako bi izbjegli gužve – MUP

Grada Dubrovnika zamijenjeno iz dru gih razloga kao što je primjerice pro mjena osobnog imena ili promjena prebivališta. U vrijeme pandemije 1491 stanovnik Grada Dubrovnika ishodio je novu putovnicu iako mu je pret hodna istekla u vrijeme pandemije –istaknuli su iz mUP -a za DuList.

Ne morate čekati kraj pandemije Podsjetili su kako putovnica nije oba vezan dokument i da je moraju isho diti samo oni građani koji namjera vaju putovati u države koje za ulazak na svoj teritorij zahtijevaju putovnicu, a u veliki broj država može se putovati s osobnom iskaznicom. Ista situacija, dodali su, vrijedi i za vozačke dozvole. I njih moraju ishoditi samo oni građani koji namjeravaju upravljati vozilima u prometu.

Građani ukoliko žele, mogu pod nijeti zahtjev za novom osobnom iskaznicom, putovnicom i vozačkom dozvolom i prije proglašenja prestanka epidemije kako bi izbjegli gužve kojih će vjerojatno biti kada svi građani kojima je istekao rok važenja navede nih isprava budu morali u roku od 30 dana od dana proglašenja prestanka epidemije ishoditi nove – naglasili su iz mUP -a.

Provjerili smo s Policijskom upra vom dubrovačko-neretvanskom imaju li kakav savjet za naše sugrađane koji će ipak odlučiti pričekati kraj pande mije kako bi obnovili dokumente, a sve da bi se izbjegle gužve te olakšao posao policijskim službenicima. Ipak, nagla sili su kako nemaju dodatnih savjeta ili preporuka građanima s obzirom da su se upravni poslovi u sjedištu Policijske uprave, te u pripadajućim policijskim postajama, tijekom pandemije odvi jali bez naručivanja stranaka ili bilo kakvog drugog ograničavanja, osim pridržavanja epidemioloških mjera.

Nacio N al N i d a N Hit N e medici N ske službe obilježen je protekle subote u Uvali, a dva tima ove službe građa nima su pokazivala barem dio onoga s čime se svakodnevno susreću. Nagla sak je bio na pružanju prve pomoći, točnije na tehnikama održavanja života kako bi svatko mogao pomoći unesrećenoj osobi te joj produljiti život do dolaska Hitne.

Čestitam svim ‘hitnjacima’ njihov nacionalni dan. Ovdje smo doveli dva tima kako bi senzibilizirali javnost pokaznim vježbama i scenarijima iz svakodnevnog rada. Cilj nam je bio i pokazati što se očekuje od osobe pri likom poziva Hitnoj pomoći te kako mogu doprinijeti bržem zbrinjavanju i većim izgledima hitnih pacijenata u njihovom oporavku i preživljavanju. Sve su ovo samozatajni ljudi kojima je ovo više od službe i posla, ovo je poziv. Čast mi je što već više od 10 godina radim s ovim ljudima – rekao je rav natelj Zavoda za hitnu medicinu d NŽ Luka Lulić.

Voditelj ispostave Hitne medicinske pomoći dr. Juraj Knezović naglasio je kako građani imaju jako važan zada tak do dolaska Hitne pomoći po une srećenu osobu.

Ako prođe 4, 5 minuta bez da je pokrenuta masaža srca, dolazak Hitne pomoći možda neće spasiti čovjeka jer dolazi do nepovratnog oštećenja mozga. A, ukoliko je prisutan netko tko može osobi pomoći s reanimacijom do dolaska Hitne pomoći, čovjeka tako održava na životu da mi dalje možemo napraviti sve što možemo – naglasio je dr. Knezović.

DEŽURNE LJEKARNE

Ljekarna

Ljekarna

Dnevno

U Domu zdravlja vađenje krvi uz naručivanje do daljnjeg, osim za hitne pacijente!

Sigurno ćemo do daljnjeg zadržati ovaj sustav naručivanja. Naime, još uvijek je pandemija na snazi pa se u zdravstvenim ustanovama još uvijek moramo pridržavati propisanog razmaka i protokola. Najveći nam je problem osigurati adekvatne uvjete u našoj čekaonici – Ivanka Maldini

S dola S kom pandemije u Domu zdravlja Dubrovnik, odnosno u pri

laboratoriju uvedeno je naručiva nje pacijenata za vađenje krvi. Prije naručivanja nije bilo, jednostavno bi

Prilikom renoviranja Doma zdravlja početkom 2000. -ih, trudila sam se objasniti ljudi ma koji su tada bili u upravi Doma zdravlja da se laborato rij za vađenje krvi spusti u prizemlje gdje ima puno više i prostora i zraka, a pristup bi svima bio lakši, posebno osobama s invaliditetom. Nažalost, nije bilo sreće –Ivanka Maldini

se došlo iz ranog jutra, pričekalo red, izvadilo krvi i išlo dalje. Iako je naru čivanje za vađenje krvi bio neophodan sustav kako bi se osiguralo poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, mnogi naši sugrađani pitaju se može li se sada, s ukidanjem većine mjera, vra titi na staro, odnosno, ukinuti naruči vanje? Nekolicina Dubrovčana ista knula nam je kako su se u posljednje vrijeme dobro načekali dok su dobili

GRADSKI MUZEJI I

GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

svoj termin za vađenje krvi. Jedan naš sugrađanin morao je ići na dogovoreni pregled, a dan prije je morao vaditi krv i donijeti nalaze. Međutim, nalazi mu nisu uspjeli biti gotovi do zakazanog pregleda. Drugi nam je pak istaknuo da je morao primiti jedan specifičan lijek u dogovorenom terminu pa je zato morao napraviti nalaze krvi, međutim, nije mogao dobiti dovoljno brz termin, a kako ističe, bilo mu je hitno. Jedna Dubrovkinja istaknula je kako je čekala više od tjedan dana kako bi dobila ter min za kontrolu krvi, a kad je došla u dogovoreno vrijeme na vađenje krvi, načekala se 45 minuta jer je čekaonica bila prepuna te su svi bili naručeni u bliske ure. Pitali smo stoga vlasnicu Medicinsko-biokemijskog laboratorija mag. med. bioch. Ivanku Maldini pla nira li se možda ukinuti naručivanje za vađenje krvi kao i kako se može izaći u susret pacijentima kojima je hitno napraviti kontrolu krvi.

Narudžbe do daljnjega

Sigurno ćemo do daljnjeg zadržati ovaj sustav naručivanja. Naime, još uvijek je pandemija na snazi pa se u zdravstvenim ustanovama još uvi jek moramo pridržavati propisanog razmaka i protokola. Najveći nam je problem osigurati adekvatne uvjete u našoj čekaonici. Još uvijek se u zdrav stvenim ustanovama mora pridrža vati propisanog razmaka, ali i nositi maske. Međutim, imamo tu nesretnu čekaonicu, bez prozora i ventilacije, ali i jednu prostoriju za vađenje krvi gdje vade svi i mladi i stariji, bebe, ljudi koji su na kemoterapiji. Male bebe ne mogu ni staviti maske pa moramo

Nekolicina Dubrovčana istaknula nam je kako su se u posljednje vrijeme dobro načekali dok su dobili svoj termin za vađe nje krvi

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

imati adekvatne uvjete. Namjera nam je zadržati naručivanje do daljnjega da se ljudi ne bi naguravali u čekaonici. Ako nema naručivanja, ne možemo osiugrati uvjete u takvom prostoru –istaknula je Maldini za DuList.

Dodala je kako su i svi liječnici upo znati sa sustavom naručivanja, da svi pacijenti mogu zazvati na tele fon u popodnevnim satima ili poslati poruku putem SMS -a, na Viber, What sapp ili pak na mail za naručivanje. A, ako je nekome doista jako hitno, može nazvati laboratorij i objasniti situaciju te se tu osobu prima bez naručivanja, rekla nam je Maldini.

Mi samo naručujemo onaj dio pacijenata za koji liječnik procijeni da nije hitno, oni mogu ići po protokolu naručivanja. Ako nam ljudi kažu da su ih zvali iz bolnice, da se slobodio neki termin i da, primjerice, moraju na magnetsku rezonancu te im hitno trebaju nalazi, mi tim ljudima gledamo izaći u susret da oni ne bi čekali. Nije svatko tko dobije uputnicu jednako hitan. Ako je netko febrilan i liječnik mu izda hitnu uputnicu, primamo tog pacijenta odmah bez ikakvog naruči vanja. Naravno da ta osoba neće čekati 15 dana da bi dobila nalaze. Postoji pro tokol. Ali, ako ste na nekakvoj redov noj kontroli, nekome je svejedno hoće li krv vaditi danas ili za 10 dana. Ako je čak i popunjeno s naručenim paci jentima za vađnje krvi, a nekome je potreba i ‘uguramo’ ih u termin pa i

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

produžimo koju minutu vađenje krvi samo da pacijent sve stigne. Čekao nica nam je neadekvatna još uvijek, a po meni, ovo nije situacija u kojoj bismo se mogli opustiti. Barem ne mi u zdravstvenim ustanovama – pojasnila je Ivanka Maldini.

Adaptacija čekaonice Zanimalo nas je i je li vlasnica ovog privatnog laboratorija razgovarala s ravnateljem Doma zdravlja Dubrov nik Brankom Bazdanom kako bi se možda pronašlo neko drugo rješenje za čekaonicu i prostoriju za vađenje krvi. Maldini je istaknula kako je prostor u kojem se sada nalaze rađen namjenski za laboratorij.

Prilikom renoviranja Doma zdrav lja početkom 2000. -ih, trudila sam se objasniti ljudima koji su tada bili u upravi Doma zdravlja da se laboratorij za vađenje krvi spusti u prizemlje gdje ima puno više i prostora i zraka, a pri stup bi svima bio lakši, posebno oso bama s invaliditetom. Nažalost, nije bilo sreće. Projekt je napravljen kako je napravljen, nisam na njega mogla utjecati. Bilo je razgovora da se malo proširi čekaonica. Razgovarala sam s aktualnim ravanteljem Doma zdrav lja Brankom Bazdanom o adaptaciji prostora. Ali, došla je korona, a to su zahtjevniji radovi pa nije bilo prilike da se to riješi. Možda se u nekoj dalekoj budućnosti to i realizira – zaključila je Ivanka Maldini.

Nuncijata sad može i bez HIA-e!

Gotovo dvije godine Urbanistički plan uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijati nije upućen pred gradske vijećnike, a sve zbog ‘zelenog svjetla’ U nes C o -a na H ia studiju, koje još nije stiglo. No, U p U se ipak šalje Gradskom vijeću na usvajanje. Dvije godine potrošene su uzalud?

Urbanistički plan U re đenja stambenog naselja za branite lje na Nuncijati će se nakon dvije godine čekanja usvojiti na Grad skom vijeću bez da je studija procjene utjecaja na dobro Svjetske baštine, odnosno H ia studija dobila zeleno

Piše Andrea Falkoni Račić

svjetlo U nes C o -a! Upravo je to, govori se gotovo dvije godine, bio osnovni preduvjet da se ovaj za dio dubrovač kih branitelja važan Urbanistički plan uputi na usvajanje dubrovačkom pred stavničkom tijelu. Sve kako bi se po njegovom usvajanju konačno provela

odluka Gradskog vijeća iz 2009. godine, kojom je braniteljima na Nuncijati dodijeljeno zemljište za stambeno zbrinjavanje. Ova priča traje zapravo dugih 13 godina, a očito su zadnje dvije godine ‘bačene u vjetar’ budući da se čekalo nešto što, eto, sad očito nije nužno potrebno kako bi se preskočio i onaj posljednji skalin koji stoji na putu između branitelja i dodjele zemljišta.

Evo kako je situacija s H ia-om objaš njena u prijedlogu zaključka koji će se u ponedjeljak, 9. svibnja naći pred gradskim vijećnicima.

Sad se ne čeka suglasnost na HIA-u

Studija pro cjene utjecaja na dobro Svjetske baštine ( H ia ) za U p U, izra đena od dr.sc. Dubravka Bačića, ovl. arh. iz svibnja 2021. dostavljena je Ministarstvu kulture i medija. S obzi rom na žurnost dostave predmetne studije Centru za svjetsku baštinu radi izuzetne važnosti U p U -a čijim usvaja njem će se ukloniti i posljednja pre preka za dodjelu zemljišta namijenje nog stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalih hrvatskih bra nitelja i hrvatskih ratnih vojnih inva lida, izrađivač Studije se u neposrednoj komunikaciji s Ministarstvom obvezao doraditi dijelove Studije koji su manj kavi. Navedeno se posebno odnosi na smjernice i podatke iz Konzervator ske podloge za kontaktnu zonu svjet skog dobra Starog grada Dubrovnika iz rujna 2020. godine te Plana upravljanja svjetskim dobrom U nes C o -a Starim gradom Dubrovnikom iz travnja 2021.

– objašnjava Božo Benić, nadležni pro čelnik u prijedlogu zaključka za Grad sko vijeće.

Dodaje kako je zbog navedenih objektivnih okolnosti, a budući da su ishođene sve potrebne suglasnosti na Konačni prijedlog UPU -a koje su, sukladno Zakonu o prostornom uređe nju, uvjet za usvajanje UPU -a na Grad skom vijeću, zatraženo od Ministarstva kulture i medija mišljenje o upućiva nju UPU -a na Gradsko vijeće prije ishođenja mišljenja Centra za svjet sku baštinu na HIA studiju. Takvom zahtjevu Ministarstvo je udovoljilo.

‘Nije usmjerena prema UPU-u’ O ovoj se temi dotaknuo i gradonačel nik Mato Franković u svom izvješću o radu za drugu polovicu 2021. godine. Tu se pak, između ostaloga navodi, kako, prema dostavljenom mišljenju Ministarstva kulture i medija, HIA u ovom slučaju nije usmjerena prema donošenju odluke o planiranju naselja za obitelji hrvatskih branitelja, budući da je odluka donesena prije preporuka UNESCO -ove misije i utvrđivanja proši rene kontaktne zone. Ona pak, navodi se dalje, može doprinijeti izbjegava nju i ublažavanju potencijalnih nega tivnih utjecaja na izvanredne univer zalne vrijednosti svjetskog dobra, a što je, piše gradonačelnik, već izvršeno ugradnjom preporuka iz radne verzije HIA-e u UPU Nuncijata. Postavlja se stoga pitanje zbog čega se cijela priča oduljila gotovo dvije godine kad HIA sad, ispada, odjednom i nije baš toliko ključna! Kroz te dvije godine mogli su se napraviti svi oni koraci koji tek sli jede nakon usvajanja UPU -a.

Branitelji Nuncijatu čekaju od 2009.

Vratit ćemo se još na trenutak na HIA u. Na nju se i prije dvije godine, u tre nutku kada se ovaj urbanistički plan nalazio na ponovljenoj javnoj raspravi, osvrnuo dubrovački branitelj Mario Kos, jedan od onih koji godinama čeka na zemljište na Nuncijati. On i danas ponavlja kako mišljenje UNESCO -a zapravo nije obvezujuće te mu nije jasno zbog čega se na njega čeka već dvije godine.

To je mišljenje, ali ne ono koje obvezuje. Moglo se to čuti i na javnoj raspravi prije dvije godine. Služi kao eventualni korektiv, ali mogli su to odmah napraviti bez čekanja, dodi jeliti nam parcele na papiru jer tamo ionako gradnja neće još početi – sma tra Mario Kos s kojim smo razgovarali krajem prošlog tjedna, prije nego što je objavljena informacija kako UPU ide na Gradsko vijeće. I to bez HIA-e.

Č ekamo dvije godine da neki

činovnik stavi kvačicu da je to u redu i da se sa Straduna ne vidi dimnjak, a onda dođete na Porporelu i vidite one zgradurine... – ističe Kos kojemu nije jasno zbog čega se toliko čeka. Sma tra kako su se parcele mogle dodijeliti davno prije jer je to ionako sve još samo na papiru. Do početka gradnje će, sma tra, još proći nekoliko godina. Jer treba riješiti i infrastrukturu.

Inače, priča oko stambenog zbrinja vanja Maria Kosa počela je još 1996. godine kada je donesen Zakon o stam benom zbrinjavanju Hrvatskih ratnih vojnih invalida.

Tada sam od MUP -a dobio obavi jest, budući da sam bio pripadnik spe cijalne policije, da imamo pravo na stambeno zbrinjavanje. Prikupio sam već tada dokumentaciju i predao je, baš kao i mnogi drugi. Po zakonu je to trebalo biti riješeno do 2001. godine –rekao je Kos koji je, eto, dočekao i 2022. bez da je njegovo stambeno zbrinja vanje riješeno. A nije jedini. Još prije dvije godine istaknuo je za DuList kako se za vrijeme bivše gradonačelnice Dubravke Šuice obećavalo svašta, od toga kako će se njihovo pitanje riješiti u Solitudu pa na Glavici Babinog kuka. I tad je pred izbore, stigla Nuncijata.

Osam godina se za vrijeme bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića ništa nije radilo. Po meni njega branitelji uopće nisu interesirali, a ako se nešto i obećavalo to je bilo s figom u špagu –iznio nam je ranije Kos.

Kronologija

Za kraj ćemo podsjetiti na kronolo giju od 2009. godine, odnosno od tre nutka kada je Gradsko vijeće dodijelilo zemljište braniteljima na Nuncijati. Već je tada pokrenuta izrada Detalj nog plana uređenja. Izrađena je pro storno-programska studija i kon zervatorska podloga. Međutim, radi raznih okolnosti ta je izrada i trajala i prekidala se duži niz godina tako da je konačno krajem 2015. donesena zadnja odluka o izradi urbanističkog plana uređenja, a u lipnju 2016. je odr žana i javna rasprava. No, u studenome 2015. godine u Dubrovniku je bila pro matračka misija UNESCO -a, koja je tražila zabranu gradnje na zapadnim padinama Srđa, koji su vidljivi iz dobra svjetske baštine. Slijedom toga Mini starstvo kulture je odbilo tada dati pozitivno mišljenje na prijedlog UPU -a Nuncijata.

Tada je jedno vrijeme zaustavljen rad na ovom planu, ali završetkom izrade radne verzije konzervatorske podloge održali smo niz sastanaka s Ministarstvom kultre i molili ih da daju naglasak na ovo područje – rekla je prije dvije godine na ponovljenoj

DOKUMENTI SU USKLAĐENI

Franković: HIA će biti važna za realizaciju Gradonačelnik Mato Franković proteklog se ponedjeljka na konferenciji za medije osvrnuo na Urbanistički plan uređenja stambenog naselja za branitelje na Nuncijatu rekavši kako su ispoštovani svi uvjeti Konzervatorskog odjela, koji je dao suglasnost na UPU. Dodao je kako više ne postoje zakonske prepreke za privođenje kraju stam benog zbrinjavanja dubrovačkih branitelja. No, zanimalo nas je što se to u protekle dvije godine, dakle od javne rasprave i utvrđivanja konačnog prijed loga UPU -a do danas promijenilo po pitanju HIA studije, budući da se UPU upućuje Gradskom vijeću na usvajanje bez tog dokumenta.

Prilikom izrade HIA studije sve je inkorporirano u UPU – rekao je gradonačelnik te napomenuo kako su sada HIA i UPU usklađeni u potpunosti.

Upravo iz tog razloga je Konzervatorski odjel i dao suglasnost na UPU. Istovremeno se od nas tražio manji dio izmjena HIA-e, koje smo dali izrađivaču na pro mjenu. Međutim, prema mišljenju Ministarstva kul ture i medija, kojeg smo naknadno dobili, taj manji dio izmjena HIA-e neće utjecati na UPU i glavne odrednice koje UPU nosi. HIA će biti iznimno važna za realizaciju cjelokupnog projekta, posebno cestovne infrastrukture Nuncijate. Zato nam je HIA u drugom stupnju važna, ali u ovom prvom stupnju u kojem smo dokazali da smo se u potpunosti uskladili s HIA-om, nema razloga da otežemo s procesom i da ne idemo na usvajanje UPU -a. Za realiza ciju cjelokupnog projekta neminovno je dobiti HIA-u jer i sama cestovna infrastruktura je vezana uz nju – odgo vorio je gradonačelnik.

javnoj raspravi bivša pročelnica Jelena Lončarić. Tada je Ministarstvo dalo detaljne smjernice te je izrađen niz studija koje su pokazale vizualnu izlo ženost i sukladno tome je dogovorena prije dvije godine predstavljena kon cepcija plana.

HIA u ovom slučaju nije usmjerena prema dono šenju odluke o planiranju na selja za obitelji hrvatskih bra nitelja, budući da je odluka donesena prije preporuka UNESCO-ove misije i utvrđivanja proširene kontaktne zone

No do početka gradnje još je dugačak put. Naime, kako navode iz Gradske uprave, nakon samog usvajanja UPU -a Nuncijata paralelno će započeti više različitih procesa. Grad Dubrovnik će putem svojih službi pokrenuti izradu geodetskih elaborata kojim se izdva jaju dijelovi u vlasništvu Grada te se formiraju nove čestice koje će se dodje ljivati braniteljima. Navedeno treba proći i postupak upisa na katastru i zemljišnoj knjizi. Nadalje, Grad će na osnovu prethodno izrađene projektne dokumentacije podnijeti zahtjev za ishođenje dozvola za izgradnju ceste prema naselju Nuncijata te se očekuje da bi na proljeće iduće godine mogla započeti izgradnja navedene ceste s cjelokupnom pratećom infrastruktu rom. Sami postupak dodjele zemljišta braniteljima bit će okončan u idućih nekoliko mjeseci, a Grad Dubrovnik će braniteljima ponuditi mogućnost da građevinske dozvole za tipske objekte na Nuncijati ishode na trošak Grada.

Nevjerojatna medicinska povijest: U Dubrovniku je 1847. izvedena prva anestezija!

Prva opća anestezija u Dubrovniku izvršena je samo nekoliko mjeseci nakon prve u svijetu uspješne eter narkoze koju je u SAD -u primijenio stomatolog William Morton 1846. godine, a nakon toga i harvardski profesor John Collins Warren u općoj kirurgiji. Kako bi stvari bile jasnije, pričamo o samo četiri mjeseca nakon prve u Londonu, samo tri mjeseca nakon prve u Parizu i Njemačkoj te samo mjesec dana nakon prve eterske narkoze u Hrvatskoj

Početak djelovanja anesteziologije kao samostalne grane u dubrovačkoj bolnici započinje 1967. godine dola skom prvog specijalista anesteziologije, uvaženog dr. Mladena Kuz mića iz Zagre ba, na službu u Dubrovnik

Jeste li znali kako je prva opća anestezija eterskom narkozom izve dena 17. travnja sada već daleke 1847. godine u staroj bolnici Domus Christi, osnovanoj 1808. godine, a koja je dje lovala uz apoteku Male braće? O fas cinantnoj povijesti ove iznimne grane medicine, nevjerojatnih 175 godina nakon, pričamo s našom dragom dok toricom dr. med. Marijom Doršner, specijalisticom anesteziologije, rea nimatologije i intenzivnog liječenja i užom specijalististicom intenzivne medicine. Upravo dr. Doršner provest će nas kroz fascinantnu povijest, u kojoj dubrovačko iskustvo anestezio logije kreće tek koji mjesec nakon onog svjetskog, nakon prve američke opera cije. Doktorica Doršner pripremala je i znanstveni članak o povijesnom pri kazu dubrovačke anesteziologije, rea nimatologije i intenzivne medicine, stoga nam je upravo zahvaljujući njoj, ali i brojnim joj suradnicima, čitav niz zanimljivih informacija danas ‘nado hvat ruke’. Iako je rok bio kratak – tek jedan radni tjedan – članak je iscr pan, bogat informacijama i ‘pitak’, a dr. Doršner zahvalna je svim suradni cima, posebno prof. dr. Margaritoniju koji se prisjetio povijesti rada, na infor macijama, izvorima i povijesnim ‘crti cama’. I mi smo, bez zadrške, zahvalni na ovom fascinantnom povijesnom putovanju...

Bogata dubrovačka medicinska tradicija

Danas, nakon 17 5 godina prisje ćamo se s pijetetom i zahvalom prve uspješne anestezije eterskom narko zom u Dubrovniku, naših učitelja i pionira medicine, bogate dubrovačke tradicije i anesteziologije kao speci jalnosti koja se kroz desetljeća udru živala s drugim strukama da bi ju na naš ponos i ponos svih budućih aneste ziologa prvi dubrovački anesteziolog, cijenjeni dr. Mladen Kuzmić utemeljio kao samostalnu službu 1973. godine –istaknut će nam za početak dr. Dorš ner. Prva opća anestezija u Dubrov niku izvršena je samo nekoliko mjeseci nakon prve u svijetu uspješne eter nar koze koju je u sa D -u primijenio stoma tolog William Morton 1846. godine, a nakon toga i harvardski profesor John Collins Warren u općoj kirurgiji. Kako bi stvari bile jasnije, pričamo o samo četiri mjeseca nakon prve u Londonu, samo tri mjeseca nakon prve u Parizu i Njemačkoj te samo mjesec dana nakon prve eterske narkoze u Hrvatskoj koja se dogodila u ožujku 1847. u zadarskoj bolnici, otkrit će nam naša sugovor nica. Saznajemo i koji je zahvat bio u pitanju ‘dubrovačkog slučaja’.

Eterska narkoza primijenjena je

PROGRAM POČINJE 2016. GODINE

Bezbolni porod

Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu organizirao je 2014. simpozij ‘Regionalna ane stezija u Općoj bolnici Dubrovnik’, a 2018. godine sim pozij ‘Regionalna anestezija u porodništvu i bezbolni porod’. Inače, u našoj bolnici organiziran program obez boljenih poroda počinje 2016., a iste godine započeo je i program anestezija za dijagnostičku pretragu magnetske rezonance za djecu i odrasle osobe.

tijekom operacije mastektomije kod 24-godišnje bolesnice iz Župe dubro vačke koja je bolovala od karcinoma dojke. Za tu je priliku dr. Niko Pinelli, inače rodom Zadranin, konstrui rao posebnu masku za eter narkozu, budući da je zbog bolesti bio spriječen prisustvovati samoj operaciji, anestetik je pripremio ugledni dubrovački ljekar nik, mr. Antun Drobac. Kirurg-opera ter je bio dr. Frano Lopižić uz asistente dr. Vlaha Šarića i dr. Augusta Kazna čića. Taj izuzetni pothvat dubrovač kih liječnika i ljekarnika objavljen je kao ‘Prikaz slučaja’ u općem narodnom časopisu Gazzeta di Zara 1847. godine –vodi nas dalje kroz povijest doktorica Doršner. Kako je 1888. završena izgrad nja nove bolnice, danas zvane Stara bolnica, prva endotrahealna aneste zija u Dubrovniku realizirana je 1959. godine u prostorima iste bolnice. Prvi specijalizant anesteziologije u Dubrov niku je bio dr. Stijepo Bogdanović, koji se tijekom specijalizacije odlučio za kirurgiju i postao poznati kirurg, ističe doktorica Doršner.

Zanimljiv je podatak, priča nam s ushićenjem, koji govori o humanosti i brizi vlasti da postoji pismeni napu tak kako je ravnatelj odgovoran ‘da je u novosagrađenoj bolnici sve čisto, da su bolesnici sigurni, da su paženi što većom ljubavi i da vlada mir i red’. To, dodaje, pokazuje upravo kako su od samih početaka rada dubrovačke bol nice uvijek na prvom mjestu – paci jenti. U godinama koje slijede, ane steziologija se pridruživala drugim specijalnostima u bolnici. Tako su pedesetih godina regionalnu aneste ziju primjenjivali i - ginekolozi, za car ske rezove.

Početak djelovanja anesteziologije kao samostalne grane u dubrovačkoj bolnici započinje 1967. godine dola skom prvog specijalista anesteziolo gije, uvaženog dr. Mladena Kuzmića iz Zagreba, na službu u Dubrovnik. Na Odjel kirurgije. Dr. Mladen Kuz mić 1973. godine osniva samostalni Odjel anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te on primje njuje prvu endotrahealnu anesteziju.

Prvi respirator u dubrovačkoj bolnici postavljen je odmah na početku rata, 1991. godine i sasvim je zasluženo dobio nadi mak ‘Maro’ po tadašnjem najmlađem anesteziološ kom tehničaru

Svega tri godine nakon, 1976., osniva i Jedinicu intenzivnog liječenja sa skro mnom opremom i tek četiri kreveta –napominje naša sugovornica.

Marljivo se pratio ritam svjetskih ‘trendova’

Tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća uvedena je intravenska regi onalna anestezija te osamdesetih godina epiduralna anestezija, dodat će nam dalje.

Začetnik epiduralne anestezije bio je dr. Jurica Bačić, specijalist urologije koji je tu vrstu anestezije izvodio samo stalno prilikom endoskopskih opera cije – zaključuje na ovu zanimljivu temu. Sedamdesete ostavljamo iza nas, i sve one godine u kojima se mar ljivo pratio ritam svjetskih ‘trendova’. Za Dubrovnik uskoro slijedi najveći medicinski izazov moderne povijesti – razdoblje Domovinskog rata.

U lis topadu 1991., na samom početku Domovinskog rata na dubro vačkom području, odjel anesteziolo gije seli u novoizgrađenu Opću bol nicu Dubrovnik, tada zvanu bolnica sv. Vlaho, na Medarevu, gdje se ona i danas nalazi. Improvizirana ratna ope racijska sala nalazila se u podrumu u atomskom skloništu bolnice. Odjel anesteziologije je u vrijeme Domo vinskog rata 1991. sa samo četiri ane steziologa i četiri anesteziološka teh ničara uspješno zbrinuo ranjenike i ostale bolesnike cijelog Južnog boji šta te dijela Bosne i Hercegovine pod vodstvom voditelja odjela dr. Mla dena Kuzmića te anesteziologica dr. Biserke Jančić, dr. Ružice Andrić Carić i dr. Vesne Čulić. Beskrajno im hvala – iako tada nije bila na današ njem ‘radnom mjestu’, doktorica Dorš ner osjeća i ističe duboku zahvalnost ovim hrabrim ljudima. Spominje dalje, poimenice.

Eterska narko za primjenjena je tijekom operacije mastektomije kod 24-godiš nje bolesnice iz Župe dubrovačke koja je bolovala od karcinoma dojke

Pr vi anesteziološki tehničari aktivni i tijekom rata bili su Nikola Franković, Jozo Barišić, Ivo Milolaža i Marko Radić, a medicinske sestre u Jedinici intenzivnog liječenja bile su Antica Žarak, Helena Lovrinče vić, Katija Meštrović, Mirjana Tepšić, Marija Kalogjera, Anita Korać, Nine Senjo, Marijana Matečić, Tatjana Katić i Ana Đano. Sve su to hrabri ljudi, kojima se dalje pridružuje još vrijednih kolega. Specijalizaciju anesteziologije 1992. započinju dr. Srećko Ljubičić i dr. Zdravko Nižić – dodaje nam doktorica. U nizu zanimljivih informacija sazna jemo i to kako su, tijekom Domovni skog rata, anesteziolozi i tehničari intervenirali i na terenu, a dr. Kuzmić je, dodaje, nalazio vremena vremena krojiti i pancirnu odjeću za branitelje.

Beskrajno hvala tim ljudima. Kada

Uz doktoricu Doršner je sjajan tim –

Bernarda Slišković, Ivana Runje, Ivona Oršulić, Maro Radić, Ivan Večerin, Ivana Marić bile su u smjeni kad smo posjetili odjel

shvatite koliko je zapravo malen broj ljudi koji su davali sebe tijekom tih rat nih godina, zahvala je još i veća – ističe nam dalje.

Prvi dubrovački respirator

Iako je ta riječ, ‘respirator’, u protekle dvije godine jedna od onih najčešće korištenih kada pričamo o pandemiji koronavirusa, njegovo korištenje sva kako nije ‘moderno’.

Prvi respirator u dubrovačkoj bol nici postavljen je odmah na početku rata, 1991. godine i sasvim je zasluženo dobio nadimak ‘Maro’ po tadašnjem najmlađem anesteziološkom tehni čaru Marku Radiću Maru koji je sve do dolaska respiratora marljivo na ambu balon ručno ventilirao intubirane bole snike – ističe nam dr. Doršner. Osim za gospara Mara, mnogo će puta tijekom našeg razgovora dijeliti riječi hvale za sve svoje kolege na odjelu.

Imamo deset anesteziologa

Dr. Mladen Kuzmić odlazi u mirovinu 1994. godine, a njegovo mjesto preu zima dr. Vesna Čulić. Odjel se razvija i stiže suvremena oprema, a 2000. godine za voditelja odjela imenovan je dr. Rikard Lenz. Deset godina nakon, 2010. godine voditelj odjela postaje prim. dr. Srećko Ljubičić koji tu funk ciju obavlja do odlaska na mjesto vodi telja Odjela za palijativno liječenje 2016. godine. Tada odjel preuzima naša sugo vornica, dr. Marija Doršner, ujedno

SURADNJA

Sanacija zubiju u općoj anesteziji

U suradnji s Domom zdravlja Dubrovnik i stomatolozima dr. Olafom John te dr. Romanom Šnajder 2009. započi nje u Općoj bolnici Dubrovnik program sanacije zubiju u općoj anesteziji za djecu i ostale osobe s poteškoćama. Također, osnovana je Anesteziološka ambulanta za pre operativnu anesteziološku obradu i 2011. godine Ambu lanta za liječenje boli. Prvi voditelj Ambulante za liječe nje boli je bio dr. Ante Crnčević. U operacijskom bloku osnovana je Jedinica za PACU (nadzor bolesnika nakon operativnih zahvata).

i prva specijalistica u bolnici s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine.

Trenutno na Odjelu anesteziolo gije, reanimatologije i intenzivnog lije čenja u Općoj bolnici Dubrovnik radi deset anesteziologa – Zdravko Nižić, Ružica Leženić Vlahović, Ante Crnče vić, Saša Mikjel, Miljenko Mratinović, Laura Spužević Šoša, Mija Duper Han dabaka, Anita Vuković, Aida Ćustović i ja te dvije specijalizantice aneste ziologije, dr. Ivana Pavlić i dr. Alma Mujčinović – ističe dalje dr. Doršner, ponosna na svoj tim. Od navedenih anesteziologa petoro su uži specija listi intenzivne medicine. Na odjelu radi deset anestezioloških tehničara, a glavni tehničar odjela je Vlaho Knez. U Jedinici intenzivne medicine i u ane steziološkoj ambulanti radi trenutno dvadeset medicinskih sestara i od 2022.

28. ožujka na COVID Jedinicu intenzivnog liječenja, primljen je prvi pacijent

jedan stalno zaposlen fizioterapeut, saznajemo dalje. Nakon teškog raz doblja Domovinskog rata, za ovaj mali odjel – i kad kažemo mali – uistinu jest tako jer u Dubrovniku kronično nedostaje anesteziologa – kreće druga velika kriza. Ovaj put – s tada potpuno nepoznatim ishodom.

Na samom početku pandemije COVID -19 2019. godine učinjena je reorganizacija Jedinice intenzivnog liječenja s podjelom na Opću jedinicu intenzivnog liječenja te na COVID -19 Jedinicu intenzivnog liječenja – napo minje nam doktorica Doršner. Inače, 28. ožujka prije dvije godine na COVID Jedinicu intenzivnog liječenja, pri mljen je prvi pacijent kojem je bila potrebna mehanička ventilacija to jest respirator. Naša draga sugovornica ističe nam kako je od samih početaka pandemije bio prisutan strah, nelago dan osjećaj zbog nečeg za što nitko nije znao kako će se završiti...

COVID-19 Jedinica intenzivnog lije čenja ima dvanaest kreveta te je ade kvatno opskrbljivala sve COVID-19 bole snike Dubrovačko-neretvanske županije i određeni broj turista. Medicinski i orga nizacijski bilo je to najzahtjevnije razdo blje za odjel nakon Domovinskog rata, a osim direktnog rada i angažmana s bole snicima naš odjel je od početka pande mije pa tako i danas, aktivno sudjelovao i sudjeluje u permanentnom usavršava nju i edukaciji kadrova – napominje nam dalje dr. Doršner.

S obzirom da smo jedina bolnica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, velike udaljenosti od kliničkih centara s kojima inače imamo dobru surad nju, ponekad nužnim transportima bolesnika u pratnji anesteziologa, s velikom frekvencijom broja turista, kontinuirano radimo na unapređe nju struke, kadrovskom osnaživanju i osuvremenjivanju opreme, na iskustvu dosadašnjeg rada mislim da možemo dati odgovore na stručne izazove i ugroze. Sa zahvalnošću prethodnicima i učiteljima te svim trenutnim djelat nicima odjela i suradnicima, slijedimo put predanosti za dobrobit bolesnika i nacije – zaključit će naša sugovornica, dr. Marija Doršner, na ovom iznimnom putovanju kroz povijest dubrovačke anesteziologije, dugom nevjerojatnih 175 godina.

NACIONALNI PROGRAM

Prva multiorganska eksplantacija

Odjel sudjeluje u nacionalnom programu za eksplanta ciju organa. Prvu multiorgansku eksplantaciju izvršila je 2004. godine dr. Vesna Čulić, koja je bila prvi bolnički transplantacijski koordinator.

Postignut dogovor s

Pašalićem! Marini će se osigurati 20 parkirnih mjesta

upu -a te se točka miče s ove sjednice Gradskog vijeća, dok ne napravimo procjenu i dok ne dobijemo službeno mišljenje županije – rekao je Franković te istaknuo kako će se izmjenama ovog plana definirati nova granica koncesije Marine Frapa.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, objasnio je i detalje dogovora.

Stav Grada je, rekao sam to više puta, bio da smo voljni izaći u susret koncesionaru i jedan dio parking mje sta osigurati za potrebe Laguna Trade. Svi naši prijedlozi nisu bili usvojen od strane Ministarstva iako je investitor, u jednom trenutku prihvatio dio vari jantnih rješenja parking mjesta. No, Ministarstvo ih nije moglo prihvatiti jer bi dolazilo do prekida koncesijskog područja – rekao je gradonačelnik te nastavio:

Pašalić će dobiti 20 parkirnih mjesta ispred marine, a s novim granicama ‘izbrisat će se’ sva sporna mjesta koncesijskog područja, odnosno toliko puta spominjanih 700 kvadrata

Grad d ub rovnik posti G ao je dogovor s tvrtkom Laguna Trade Fra nja Pašalića po pitanju novih granica koncesije marine. Pašalić će dobiti 20 parkirnih mjesta ispred marine, a s novim granicama ‘izbrisat će se’ sva sporna mjesta koncesijskog područja, odnosno toliko puta spominjanih 700 kvadrata. Tu je vijest na konferenciji za medije objavio gradonačelnik Mato Franković govoreći o urbanističkim planovima, koji će se u ponedjeljak, 9. svibnja naći pred Gradskim vije ćem. Iako su vijećnici trebali pokre nuti izradu izmjena Urbanističkog plana uređenja Gruški akvatorij zbog terminala za brodove na kružnim

Radili smo prilagodbu projekta tako da naši su građani neće izgubiti nijedno parking mjesto – Mato Franković

putovanjima, točka se povlači upravo zbog dogovora s Pašalićem.

Prvotno stavljanje točke na dnevni red bilo je vezano uz projekt terminala za kružna putovanja, ali je u među vremenu postignut dogovor s Mini starstvom i tvrtkom Laguna Trade o novim granicama koncesije marine te je sukladno tom dogovoru prethodno potrebno izvršiti izmjenu upu -a Gruški akvatorij. Kako sama izmjena granica koncesijskog dobra podrazumijeva i prethodni postupak ocjene o potrebi procjene studije utjecaja na okoliš, isto se nije moglo realizirati u kra ćem vremenskom roku, a ne mogu se voditi dva paralelna procesa izmjena

Stoga smo radili prilagodbu pro jekta tako da naši sugrađani neće izgu biti nijedno parking mjesto, već smo na jednom širem području pronašli dovoljno prostora za parking mjesta, bez da se umanjuje vrijednost šetnice i biciklističke staze, a da je isto u okviru pomorskog dobra odnosno u nepo srednoj blizini same koncesije. To će biti definirano izmjenama upu -a te će se koncesijska granica produljiti na to područje i izmaknut će se sa svih spor nih područja koja smetaju, tih nekih 700 kvadrata. Na taj način smo posti gli zadovoljavajući situaciju jer gra đanima nismo ništa uzeli, a pronašli smo zajedničko rješenje s investitorom i ministarstvo – rekao je.

Na temelju izmjena upu -a Vlada će donijeti novu odluku o novim grani cama koncesije same marine.

S tim bismo rije šili sve sporove i sve nesporazume na projektu – zaklju čio je.

Tjedni semafor

Pobjegla sam iz Mariupolja. Vaš Grad mi je pružio priliku. Hvala!

Bila sam zapo slena, aktivna i nije mi bilo dosadno. Imala sam dobar životni stil. U isto vrijeme, grad nikad nije bio ljepši. Bila sam stvarno tužna kad je rat počeo i pitala sam se – kako netko može sve to uništiti?

Sretna sam. Osjetila sam veliku potporu svih ljudi u Hrvatskoj. Jako ste me lijepo prihvatili i ugostili. Nekad ne mogu vjerovati i mislim da sanjam. Donedavno sam spavala u podrumu, a sada sam ovdje. Svi ste predivni prema meni

S deSet je godina donijela odluku i rekla: ‘Želim se baviti glazbom’. Htjela je svirati klavir. Roditelji su bili skep tični jer se Anna uvijek bavila raznim aktivnostima i nakon kratkog vremena bi brzo odustala. No, bila je uporna

i uspjela ih je nagovoriti. Glazba je za nju bila nešto drukčije. I danas je –bitan dio njenog života. Glazba je ispu nja toplinom. Glazba je njena oaza mira. Glazba je za nju lijek. Bila joj je potpora, posebno u teškim situacijama rata u

Ukrajini. Glazba ju je i dovela u Dubrov nik. Sada je s nama, u Gradu gdje je okrenula novu stranicu u svom životu. I neizmjerno je zahvalna svima u Hrvat skoj koji su joj pomogli i pružili priliku, nesebično i od srca. No, ova je 33-godiš njakinja još uvijek u mislima sa svojim Mariupoljem, roditeljima i prijateljima.

‘Bili smo puni adrenalina’

Iako nismo htjeli ‘probuditi’ loša sje ćanja, ipak smo je pitali o trenucima početka rata i bježanju iz Mariupolja

Piše Maria Prkut

Pandža

NOVA GASTRO PRIČA Konoba Veranda sprema sasvim novu gastro priču. I dalje ‘poslužuju uspomene’, ali ovoga puta na kraju promenade Sun Gardens Dubrovnik u Orašcu. Otvorenje je u lipnju.

NARUČIVANJE DO DALJNJEG Od

početka pandemije krv se na Domu zdrav lja vadi uz naručivanje. Ta će praksa ostati do daljnjeg, osim za hitne pacijente. Oni mogu zazvati laboratorij i reći da im je hitno te izvaditi krv bez naručivanja.

Jazz – velika ljubav

Nakon što su je njeni podržali u bavljenju glazbom, Anna Gadiat ska upisuje glazbenu školu, smjer klavir. Imala je najbolje ocjene, išla na razna natjecanja.

No, za mene je klasična glazba s vremenom postajala dosadnija. Zavoljela sam jazz, blues, shvatila sam da mi to leži. Iako mi je glazba bila sve, odlučila sam studirati –IT. Ipak, kasnije se vraćam glazbi, shvatila sam da se njome želim baviti cijeli život. Upisujem ‘Nati onal University of Arts’ u Kharkivu. Tamo se još bolje upoznajem s jaz zom. U isto vrijeme, počinjem imati gaže u jednom restoranu.

na sigurnije mjesto. Sada, nakon više od dva mjeseca, kako kaže, može pri čati o svemu.

Bio je 21. dan rata. Iz Mariupolja sam sredinom ožujka pobjegla autom s mlađom sestrom, njenom kćeri, nje nom svekrvom, maminom prijate ljicom i psom. Prvo smo došli u grad Berdyansk gdje smo ostali nekoliko dana jer nismo mogli nabaviti goriva za auto. Nakon toga dolazimo u Zapo rožje, a potom u Dnjipro. Svaki dan smo putovali 300 kilometara zbog policij skog sata. Nakon dugog puta stižemo do Lavova. Put završavamo u Poljskoj. Tamo smo proveli određeno razdoblje. Nisam znala gdje bih išla. Svaka država je za mene predstavljala neku moguć nost. Cijelo vrijeme sam oklijevala s donošenjem odluke jer sam dugo bila u šoku – rekla je Anna. Nije ostala u Polj skoj, već je prihvatila poziv prijatelja iz Zagreba. Prisjeća se i kako ju je samo dan prije početka napada na Ukrajinu zvao da dođe u hrvatsku metropolu. No, tada je ipak odlučila ostati u Mariupo lju. Tijekom ta tri ratna tjedna u rodnom gradu, zapisivala je sve u dnevnik. Bilje žila je što se sve odvijalo i mijenjalo, iz dana u dan.

Na samom početku nismo osjetili velike promjene. Vladali su dugi redovi za bankomate i gorivo. Tjedan dana nakon početka rata, sve trgovine su se zatvorile. Dolazilo je do brojnih provala i pljački. Bilo je teško. Bez plina, struje... No, bili smo puni adrenalina. Nismo osjećali strah i glad, bili smo energični i snažni. Pomagali smo jedni drugima.

Dosta bombi je padalo pa tako i u bli zini naše zgrade. Jedan dan sam mislila da ću umrijeti. I da je to moj zadnji dan. Čula sam zrakoplov, a nakon toga i zvuk prije pada bombe. Taj zvuk nikad neću zaboraviti. Nisam plakala. Tresla sam se. Nisam osjećala noge, mislila sam da ću pasti... – ističe nam Anna, pomalo suznih očiju. Njeni roditelji su i dalje u Mariupolju.

Odlučili su ostati. Trebam poštovati njihovu odluku. Pitali su: ‘Gdje ćemo? Što možemo napraviti? Barem imamo svoju kuću’. Čujemo se jednom tjedno, na desetak minuta. Sada se ne bom bardira više kao prije i dobivaju huma nitarnu pomoć. Kad smo se nedavno čule, mama mi je rekla da je petsto ljudi čekalo u redu. Tata slavi rođendan u svibnju, bik je u horoskopu. Tako da, teško je promijeniti njegovo mišljenje –reći će nam, sada kroz smijeh. Imala je dobar život u Ukrajini. Imala je divne prijatelje, uvijek je bila uz svoju obitelj. U 2020. godini zbog pandemije korona virusa vratila se iz Kine u Mariupolj.

U Kini sam živjela dvije godine i radila kao pjevačica. Ta 2020. je bila također teška godina jer sam krenula od nule. Pandemija je za mene, kao i za svih bila neočekivana. Nisam imala ušteđevine. Počela sam raditi kao fit ness trenerica, a preko vikenda sam imala gaže. Držala sam i lekcije iz engle skog jezika. Bila sam zaposlena, aktivna i nije mi bilo dosadno. Imala sam dobar životni stil. U isto vrijeme, grad nikad nije bio ljepši. Bila sam stvarno tužna kad je rat počeo i pitala sam se – kako netko može sve to uništiti?

‘Ne treba se nervirati oko malih stvari’

U Zagreb je stigla krajem ožujka. Nikad se, od prvog dana boravka, nije osjećala usamljeno niti uplašeno.

Shvatila sam kako je vaš mentalitet sličan našem, hrvatski jezik nije težak za shvatiti i svi se koriste engleskim. Prijatelj mi je pružio veliku pomoć, upoznao me je i povezao s dosta svojih prijatelja. I oni su me povezali sa svo jim prijateljima. Ovdje, u Hrvatskoj, sve je u prijateljstvu i povezanosti – govori nam Anna koja je od samog početka tra žila posao. Kroz cijelo to vrijeme, glazba ju je liječila.

Uz glazbu sam se oporavljala i osjećala kako sve, polako, ide na bolje – rekla je. Glazba ju je, kako smo već naglasili, dovela na jug Hrvatske, u Dubrovnik.

ČAK 13 TISUĆA KUNA Najveća novčana kazna od 13.200 kuna izrečena je u petak 35-godišnjem vozaču motocikla. Vozilom je upravljao za vrijeme zabrane uprav ljanja vozilima A kategorije i nije imao prometnu dozvolu za motocikl.

Sada me ništa ne može učiniti tužnom. Cije nim još više sve što imam i sve što sam prije imala, kao i ljude oko sebe.

Osjećam se kao nova osoba, bolje nego prije

Sretna sam. Osjetila sam veliku pot poru svih ljudi u Hrvatskoj. Jako ste me lijepo prihvatili i ugostili. Nekad ne mogu vjerovati i mislim da sanjam. Donedavno sam spavala u podrumu, a sada sam ovdje. Svi ste predivni prema meni. Na tome sam jako zahvalna – ista knula je. Hrvate, koje je susrela, često je pitala jesu li se uspjeli oporaviti od rata.

Neki su mi rekli: ‘Nije bolno kao prije, ali i dalje se svega sjećam, nakon toliko godina’. Bojim se kako ću se nakon puno godina i dalje osjećati ovako. Nadam se da neće biti tako –kazala je. Zapravo, nada se boljem.

godine ima Anna Gadiatska

Sada me ništa ne može učiniti tuž nom. Cijenim još više sve što imam i sve što sam prije imala, kao i ljude oko sebe. Osjećam se kao nova osoba, bolje nego prije. Prije bih, kad bi padala kiša, uvijek bila nervozna i razmišljala bih kako će mi se uništiti kosa. Danas raz mišljam na način, to je samo kiša, ništa specijalno. Ima važnijih stvari u životu. Male stvari vam ne trebaju uništiti ras položenje, niti život. Ne treba se ner virati oko tih malih stvari. Treba biti više smiren i više poštovati ljude oko sebe. Biti više ljubazan prema svima. Sve će se posložiti i odviti na pravi način – zaključila je naša sugovornica. Otkrila nam je kako će sigurno u pje sme prenijeti sve emocije koje drži u sebi. Nada se kako će ih moći snimiti.

33‘Naći ću način’, kroz smijeh će.

Konoba Veranda u Orašcu sprema sasvim novu gastro priču

Mjesto na kojem smo samo po sebi diktira sporiji tempo, da dođeš, staneš i kažeš: ‘Isuse, kako je lijepo!’. E to želimo prenijeti i u ponudu. Jela neće biti previše, jelovnik u odnosu na Štikovicu je nešto izmijenjen, naučili smo snagu riječi ne . Nema toga i toga, nije sezona... Inače, radit ćemo soft opening, a u planu su nam i širenje na taracu, neki zgodni događaji kao ribarske večeri, dodatni program... Pomalo ćemo. Želimo biti mjesto gdje će ljudi prepoznati nas

Mia Njavro Banić

Svoju ljubav prema domovini živimo svaki dan, predstavljajući regije Hrvatske i rodne nam Hercegovine kroz naš jelovnik i hranu, vina i priče o najboljim namirnicama na svijetu. Želimo pokazati kako i što ljudi jedu u

Hrvatskoj i rodnoj nam Hercegovini –zapisat će iz Konobe Veranda još i prije na svojim ‘mrežama’. Znamo to i mi, i vi dragi čitatelji, i svi oni koji Verandu smatraju svojim gastro domom. Ali, ovo nije priča o Verandi, već o drugoj

Verandi, onoj kilometrima nešto dalje, a ponudom i idejom još i bliže srcima (i nepcima!). I dalje oni nude okuse, osjećaje, uspomene, osmijehe… I dalje ‘poslužuju uspomene’, ali ovoga puta u sasvim novom ambijentu – na kraju

Piše/Foto

Nudimo gostima ‘hrvatski stil života’ – napomenuo nam je u ugodnom razgovoru General Manager Zdenko Leko. Upravo tu ‘životnu filozofiju’ u Sun Gardens Dubrovnik lako je ponuditi zbog činjenice kako, za razliku od ostanka u gradskim hotelima, u Sun Gardens Dubrovnik ljudi borave duže

promenade Sun Gardens Dubrovnik u Orašcu.

Tamo, u dubokoj sjeni mediteran skih stabala dočekali su nas Maja i Mirko Andrić, Luka Škrobo, Majin brat i – raduje nas čuti – odnedavno punopravni partner ovog neumor nog tima. Uz njih i Zdenko Leko, kao domaćin, General Manager Sun Gar dens Dubrovnik. Ne kriju zadovoljstvo i napetost, uzbuđenje zbog skoraš njeg otvaranja u ovom raju nadomak Dubrovnika. Upravo je gospar Leko ‘kriv’ za njihov novi restoran.

Pr epoznali smo kvalitetu koju nude, ambijent i želju za ponuditi upravo priču koja se podudara s našom filozofijom kojom želimo gostima ponuditi boravak sa sviješću da su u Hrvatskoj. Primjerice, 90 posto i više vina je hrvatsko, naravno nešto je i stranih vina, ali guramo tu ‘hrvatsku’ priču koliko možemo. Nudimo gostima ‘hrvatski stil života’ – napomenuo nam je u ugodnom razgovoru Leko. Upravo tu ‘životnu filozofiju’ u Sun Gardens Dubrovnik lako je ponuditi zbog činje nice kako, za razliku od ostanka u grad skim hotelima, u Sun Gardens Dubrov nik ljudi borave duže.

T jedan dana je prosjek, a mi imamo što za ponuditi za tjedan dana ugodnog boravka. Htjeli smo nadopu niti svoju ponudu s jednom autentič nom pričom, nešto drukčijom. Detalji čine novu priču. Tada, kao u slučaju suradnje s Konobom Veranda, ideje i inspiracija dolaze sami – napomi nje gospar Leko te, prije nego što će nam Luka, Maja i Mirko otkriti što su zapravo zamislili u svom novom pro jektu, ističe za kraj i kako su iz Sun Gardens Dubrovnik pronašli – prave partnere.

Gorimo od želje Konoba Veranda stvara novu priču u Orašcu i u kojoj ćemo svi mi, nadamo se, uživati otprilike do 15. lipnja, kada prostor na kraju promenade prođe minimalne tehničke uvjete. Dakle, naš veseli trojac je, uz svoju obitelj, prijate lje i suradnike – ‘rastegnut’. Ali, osmi jeh se ne skida s lica...

Nismo umorni, iščekujemo. Malo i gorimo od želje, strah nas je da od želje ne izgorimo u potpunosti! Želje za opravdati sve što nam se čini da bismo mogli napraviti, opravdati povjerenje, približiti ljudima mjesto kakvim smo ga mi doživjeli, možda i koju kunu zaraditi ne bi bilo loše (smijeh). Ako bismo ispunili ova prva dva uvjeta, za našu obitelj zajedno to je jednostavno to – kaže nam Maja. Dodaje i lijepu novost s početka priče.

Luka nam s e pridružuje kao par tner. Svojim idejama i znanjem, pričom

OPG -OVI S KOJIMA VERANDA SURAĐUJE

‘Misli globalno, djeluj lokalno’ OPG Miho Kukuljica iz Konavala, OPG Grbić Pajo iz Župe dubrovačke, brojni OPG -ovci iz naše Županije i Lijepe naše... Pod motom ‘Misli globalno, djeluj lokalno’, iz Konobe Veranda pomažu našim malim proizvođačima.

Lakše je otići u veliki centar i nabaviti sve na jed nom mjestu. S druge strane, dosta lokalnih proizvođača i dobavljača ne mogu podmiriti sve potrebe restorana. No, mislimo da se pomaci događaju. Ti proizvođači nas uče što je sezona i sezonosko povrće. Mi smo se podredili njima te učimo što možemo staviti na jelov nik. U šestom mjesecu nemamo salatu od hobotnice jer nemamo domaće rajčice. Nama je draže postalo reći gostima da nemamo nešto. Samim time želimo našim gostima pokazati da nije sve uvijek dostupno. I da cije nimo domaće. Cijenimo uloženi trud i rad – već su i prije isticali iz Konobe Veranda za DuList.

koju smo svi troje gradili, stvarno ne bi imalo smisla da se dogodi išta drugo osim da on ne uđe kao jednakopravni partner. Želja koju imamo za stvara njem priče ovdje, u Orašcu... Nadam se da će se prepoznati – kaže nam dok ‘zujimo’ okolo pogledom, promatrajući detalje usred radova. ‘Konture’ njihove priče već se vide. I imaju snažan pečat fuzije modernog i tradicije.

U sklopu ovakog kompleksa resorta, priča će biti samo level više. Želja nam je oplemeniti prostor, od procesa od biranja stola, podloga, lampi, pa dalje – ističe Mirko. U cijeloj novini, ostali su svoji. I što je najvažnije u toj svojoj gastro autentičnosti od strane svojih partnera imaju potpuno otvorene ruke.

Pitali smo o dmah smiju li doći ljudi ‘sa strane’, ne samo gosti resorta, već i koji nas vole (smijeh). Želja nam je nepravedno zapostavljeni Orašac ‘nacrtati’ na karti. Pritom, nuditi u njemu cijelu Hrvatsku i našu Hercego vinu. Koliko mislimo da smo upoznali Hrvatsku, ne znamo zapravo puno... Evo, primjerice, Mirkovo i moje zajed ničko putovanje, ono prvo, bilo je u Ita liju, u koju smo zaljubljeni od malih nogu. Pa rekli smo, kako smo se zalju bili u Italiju, ‘ajmo se tako zaljubiti i u Hrvatsku!’. Tu stvaramo našu priču –dodat će nam Maja.

Kad kaž emo kako predstavljamo Hrvatsku i rodnu Hercegovinu, želimo napokon razbiti te predrasude bifteka i svega onog što je nekako ‘gastro pret postavka’. Pa čobanac je prekrasno jelo. Zdenko (Leko, op.a.) je rekao predivnu rečenicu – kada bude pisao biografiju imat će u njoj crticu kako je prvi uveo hercegovačke uštipke u Vrtove sunca! – dodaje nam kroz osmijeh Maja.

I raštiku – kratko se uključuje gos par Leko, pozdravljajući nas dok đira vamo prostorom u pripremi.

Nismo umorni, iščekujemo. Malo i gori mo od želje, strah nas je da od želje ne izgorimo u potpunosti! Želje za opravdati sve što nam se čini da bismo mogli napraviti, opravdati povjerenje, približiti lju dima mjesto kakvim smo ga mi doživjeli, možda i koju kunu zaraditi ne bi bilo loše (smijeh)

Znate, čim je nešto healthy odmah je trendy – Mirko se pak pohvalio s tri desetak sadnica raštike koje su posa dili. Kako su rekli da će ih, dok izađe ova lijepa priča, posaditi još, obeća nje je bilo da ćemo napisati kako su ih posadili pedeset.

Naša hrana ima vrijednost

Z denko kao osoba koja je živjela vani, zna kako je ta nacionalnost izra ženija. Mi kao Hercegovci u Dubrov niku stalno se moramo dokazivati da ga volimo, da smo zahvalni...Ne moramo zbog tog nijekati otkud smo. Naša hrana ima vrijednost, to nisu jela kojih se trebamo stidjeti. Uostalom, kroz sedam godina u Štikovici, priču o regionalnim vrijednostima hrane smo svakako ispričali – napominje Maja uz želju da se priča o toj ‘regionalnoj vri jednosti’ i dalje širi, da naši mali OPG ovci uspijevaju, da sve skupa ide dalje.

Partner Luka Škrobo je jedostavan i skroman. Kaže, i dalje će se ‘nositi tacna’. Ali...

Pružena mi je šansa koju sam pri hvatio, nadam se da će oraška priča ići u smjeru u kojem smo zamislili. Zavr šio sam Brodostrojarstvo, pet godina, brod je bio u planu, ali su mi pomr sili planove s ponudom (smijeh). Rob sam navika pa mi se bilo teško opro stiti od Verande. Prihvatio sam par tnerstvo, neki novi svijet... Vidjet ćemo – dodaje Luka, uz obećanje kako će ih ‘malo trznut’.

Ukupno je u Verandi 17, a bit će i još zaposlenih. Pripremaju se na ‘žestoki’ srpanj i kolovoz, kada u resortu bude 1200 gostiju dnevno.

Potreban nam je maleni komad tržišta kojem ćemo plasirati priču o Hrvatskoj, o našoj gastro tradiciji

Voljeli bismo naći što bolji balans između kvalitete i kvantitete. Otkad radimo na novoj priči, ne osjećamo pritisak, čega nas je pomalo i strah. Vidjet ćemo! Mislim da se sve događa s razlogom. Mjesto na kojem smo samo po sebi diktira sporiji tempo, da dođeš, staneš i kažeš: ‘Isuse, kako je lijepo!’. E to želimo prenijeti i u ponudu. Jela neće biti previše, jelovnik u odnosu na Štikovicu je nešto izmijenjen, nau čili smo snagu riječi NE . Nema toga i toga, nije sezona... Inače, radit ćemo soft opening, a u planu su nam i šire nje na taracu, neki zgodni događaji kao ribarske večeri, dodatni program... Pomalo ćemo. Želimo biti mjesto gdje će ljudi prepoznati nas. Gdje će doći, pa i prespavati, odsjesti, dobro se naj esti, poslušati priču... Potreban nam je maleni komad tržišta kojem ćemo pla sirati priču o Hrvatskoj, o našoj gastro tradiciji – zaključit će Maja, a mi naše umorne junake ove priče ostavljamo u lampama, stolicama, planovima, i sno vima za koje želimo da im se do jedan – ispune.

Među rotarijancima nema imaginacije, a pogotovo ne taštine

Hrvatska ima samostalni district, što je veliki uspjeh. Recimo, Austrija i mnoge druge države ga nemaju. Odlučeno je tako prije nekoliko godina, zbog uspješnosti kluba i njegovih članova, odnosno projekata naših rotarijanaca. Kada se na svjetskoj razini promatralo na koji način su određeni projekti i akcije odrađeni, donesena je odluka kako je Hrvatska dovoljno kompetentna za biti samostalni district i koliko su vrijedni ti projekti koje su hrvatski rotarijanci odradili

Razgovarala Mia Njavro Banić Foto

Davorko Obuljen privatna arhiva

Milijun i 200 tisuća članova u svi jetu, 35 tisuća klubova… Kada pričamo o Hrvatskoj, broj je također impresivan – 69 klubova u sklopu Rotary District 1913, dobrovoljne, samostalne i nepro fitne udruge na području naše zemlje –saznajemo zanimljive brojke od našeg sugovornika, dr. sc. Davorka Obuljena koji će uskoro postati i guvernerom Districta 1913, kao prva osoba koja dolazi iz Dubrovnika na ovu važnu poziciju. Na svjetskoj razini, odno sno na razini Rotary Club Internatio nal, postoji 540 districta. Zanimljivo je kako je ovaj naš, hrvatski, svojim angažmanom nedavno zaslužio i ovu poziciju. Time je, dodaje naš sugovor nik, za njega još i veća čast preuzeti ovu važnu dužnost početkom srpnja 2024. godine.

je klubova u sklopu Rotary

1913

69Da, Hrvatska ima samostalni district, što je veliki uspjeh. Recimo, Austrija i mnoge druge države ga nemaju. Odlučeno je tako prije neko liko godina, zbog uspješnosti kluba i

njegovih članova, odnosno projekata naših rotarijanaca. Kada se na svjet skoj razini promatralo na koji način su određeni projekti i akcije odrađeni, donesena je odluka kako je Hrvatska dovoljno kompetentna za biti samo stalni district i koliko su vrijedni ti projekti koje su hrvatski rotarijanci odradili. Radi se o čistoj angažirano sti – istaknuo nam je dalje dr. sc. Obu ljen te dodao kako se ovo ‘imenovanje’ svake godine mora obnavljati, odno sno angažmanom i opravdati, što i nije lako. Pitamo ga o izazovima koji ga čekaju.

Bit će izaz ovno, da. Naime, kada ste postavljeni na funkciju guvernera, zapravo postajete nositelj akcija. Sve se veže uz vaše ime i prezentaciju. Priključio sam se Rotary Clubu 2009. godine pod mentorstvom Marija Marića, bivšeg direktora Hotela Argen tina. Mentor na poslijediplomskom bio mi je Darko Tipurić, a kasnije sam mu bio asistent, dok je bio guverner, dakle 2018./2019. godine. Tu je i jedan važan segment, kao svojevrsna pri prema za ovo mjesto, a koji se odnosi na edukaciju. Putuje se u SAD, svake godine na drugo mjesto, gdje se skupe svi budući guverneri. Radi se o pet naestodnevnoj edukaciji na koju se putuje sa supružnicima, a u sklopu nje zadnji dan se predstavlja district iz kojeg dolazite. To je ujedno i sjajna promocija zemlje, s obzirom na to da se radi o štandu hrvatskih proizvoda, ideja i slično, čisto da se članovi RC International upoznaju s districtima svojih članova diljem svijeta. Primje rice, moj već spomenuti mentor gos par Tipurić putovao je u Ameriku 2018. godine. Tijekom tih edukacija sudje lovao je na večeri s Billom i Melindom Gates, koji surađuju s RC radi svoje fondacije. Dakle, radi se o ozbiljnim, filantropskim akcijama – napominje dalje. Pojašnjava i put do izbora za guvernera.

Z animljivo je kako je netko iz Dubrovnika prvi put uopće izabran. Imali smo kandidate koji nisu prošli jer izbor funkcionira po sustavu otvo renog glasovanja. Dakle, dobiju se formulari za svaki klub pojedinačno i svaki od klubova onda daje svoje mišljenje, odnosno svoj glas. Šest klu bova u Hrvatskoj nosi dva glasa, među ostalim i Dubrovnik, ostali nose po jedan, ovisno o iskustvima, akcijama, znanjima... Slijedi javno otvaranje u centru districta, u Praškoj ulici. Tije kom cijelog procesa zabranjeno je bilo kakvo lobiranje. Ipak, jedna refe renca, pomoć za jednog dječaka preko Poliklinike Glavić bila je referenca za moje ime kao prijedlog za ovu funkciju. Joško (Glavić, op.a.) i ja smo akciju

odradili i neizmjerno mi je drago zbog toga. Ukratko, nema lobiranja, i u Dis trict 1913, kao uostalom i u RC Interna tional, stvari su maksimalno transpa rentne. Nema laganja, uljepšavanja... Čiste činjenice – dodat će nam dalje. Uostalom, već je više od deset ljeća u Rotaryju, a 2013./2014. bio je i predsjednik Rotary Cluba Dubrovnik. 2018./2019. bio je asistent guvernera što, ističe, nije nužan, već čisto pože ljan korak za biti guverner. Iako ih je zaista impresivan broj, pitamo našeg sugovornika koje su mu Rotary Club akcije najdraže ili najupečatljivije.

Među top tri profesora

Sjajni su mi pr ojekti zagrebačkih klubova ‘Korak u život’, stipendije za mlade studente koji su odrasli u domo vima za nezbrinutu djecu, odnosno nisu imali i nemaju roditeljsku skrb.

To mi je fantastično, odličan projekt. Već imamo određen broj tih mladih ljudi koji su završili fakultete i sami žele doći u Rotary te se samim time projekt nastavlja, nema kraj, već živi –priča nam dalje naš sugovornik. Kako je otvorio temu fakulteta, tako nam je otkrio i novost u ‘profesorskom segmentu’ svoje karijere. Naime, dr. sc. Davorko Obuljen predaje na Viso koj školi za komunikacijski menadže ment ‘Edward Bernays’, na smjeru Menadžment i marketing turističke destinacije. Predmet koji predaje je Hotelski menadžment.

Po sljednjih četiri godine tamo predajem kao gost predavač, imao sam šest sati po semestru. S fakulteta su napravili jednu zanimljivu stvar – svi mi gostujući predavači za odre đene predmete, nas 56, imali smo pre zentaciju online i točno tri minute da isprezentiramo svoj kolegij na svega nekoliko slideova. To sam napravio u studenom protekle godine i ušao među top tri, za što sam se – priznajem – i sam iznenadio. Tako sam započeo ovu priču. Predajem zanimljiv predmet, Turističko-destinacijski management, predmet koji ne zastarijeva. Mada, zanimljivo je kako je u Hrvatskoj jako slaba literatura na tu temu. Imate svega nekoliko knjiga na našem jeziku, stvarno šteta – ističe, a na našu opasku kako bi mu to mogao biti idući zadatak, ističe kako je razmišljao u tom smjeru.

Kad bih o sobno to radio, okupio bih niz suradnika, barem petnaest vri jedih sugovornika – zaključuje na ovu temu naš sugovornik. Vraćamo se na involviranost Rotary Cluba u zajednici.

Trajne akcije Rotary Cluba

Do prije desetak godina Rotary Club se prezentirao mistično, mada ne znam zašto, jer se oduvijek znalo čime se

Priključio sam se Rotary Clubu 2009. godine pod mentorstvom Marija Marića, bivšeg direktora Ho tela Argentina. Mentor na poslijediplom skom bio mi je Darko Tipu rić, a kasnije sam mu bio asistent, dok je bio guverner, dakle 2018./2019. godine

bavimo i tko su članovi. Nekad je bilo malo teže upasti u Rotary Club, jer se tražilo da, kad se predloži netko od članova, se stažira određeni dio vre mena, točnije tri mjeseca. Odnosno, redom je išlo prvo glasanje za opći pri jem, pa stažiranje. Nakon tri mjeseca moraš odraditi prezentaciju u svojoj domeni i onda se glasa na prijemu ili ne-prijemu u klub, s time da je uvjet da niti jedan član ne smije biti protiv.

Danas više nije tako striktno i Rotary Club je krenuo u smjeru šireg dijapa zona članstva. Opet kažem, nema tajni – napominje. Priča o planovima i akci jama dubrovačkih rotarijanaca.

P ostoje naše trajne akcije, kao što su pošumljavanje i dijeljenje sad nica masline. Dosad smo ih podijelili više od deset tisuća. Radili smo puno i nakon velikih požara, a RC je radio i poratne akcije. Kao snagu Rotaryja vidim i razmjenu mladih. U ovom segmentu puno se toga napravilo. Dijete bira govorno područje, a mi se spajamo s kolegama rotarijancima i ono tamo ima obitelj koja ga primi na 24 satnu brigu, a mi istodobno imamo kontrolu nad time tko dijete prima i gdje ga šaljemo. To je u Dubrovniku sjajno vodio gospar Ivo Badelj. Kada djeca dođu u Dubrovnik, svatko od članova sebi uzme zadatak i svi su podjednako angažirani, od primje rice izleta, posjeta zidinama pa dalje.

Najvažniji i najljepši je onaj humani tarni dio našeg angažmana. Spomenuo bih Božićni koncert – od skuplje nih sredstava obnovili smo stan u Zagrebu koji služi za djecu koja gore odlaze radi medicinskih potreba. Ob navljali smo i kuću za udrugu ‘Rina Maše ra’, skupljali i skupili novac za Udrugu za Down sindrom DNŽ, u suradnji s Ineer Wheel. Dakle, to su životne, konkretne stvari

Tu su također i fantastične edukacije i predavanja, od veleposlanika koji u pravilu s oduševljenjem prihvaćaju poziv, pa do ‘razmjene’ članova među klubovima za dodatnu edukaciju. Naj važniji i najljepši je onaj humanitarni dio našeg angažmana. Spomenuo bih Božićni koncert – od skupljenih sred stava obnovili smo stan u Zagrebu koji služi za djecu koja gore odlaze radi medicinskih potreba. Obnavljali smo i kuću za udrugu ‘Rina Mašera’, skupljali i skupili novac za Udrugu za Down sindrom DNŽ, u suradnji s Ineer Wheel. Dakle, to su životne, konkretne stvari. Nema tu imaginacije, a pogo tovo ne taštine. Nema je ni zašto biti. Sve su to dokazani ljudi, s profesijama i ‘argumentima’ iza sebe. Uostalom, biti članom Rotary Cluba je dobro voljno, nitko te ne tjera na ništa. Ako ćeš, možeš, ako nećeš – nećeš, ideš dalje. Posebno mi se sviđa to što, kad se učlanite u Rotary Club, automatski s ostalim članovima komunicirate na ‘TI’, razvija se veliko prijateljstvo. Bilo gdje u svijetu možete se predstaviti, tražiti pomoć, pregled, što god vam zatreba – pojašnjava nam dalje Obu ljen. Za kraj, dobit ćemo jedan kratak, ali značajan odgovor.

‘Koja je najvažnija akcija Rotary Cluba Dubrovnik? Svaka iduća!’

Dubrovnik se ne smije doživljavati isključivo kao kulisa. Veći je brend od prolaznih filmova i serija

Za Dubrovnik su se prije pandemije vezale nesnosne gužve. Vrlo je često u globalnim medijima korišten kao primjer grada u kojem postoji zasićenost brojem turista i u kojem je nužno postići održivost. To je tjeralo iz Grada one zahtjevnije goste jer su postajali žrtva masovnog turizma. Puno se razgovaralo o tome kako naći rješenje na globalnoj razini, a onda je došla pandemija kao svojevrsni reset. Vidimo da je gradsko vodstvo svjesno problema i izazova održivosti, ali tek ćemo ovog ljeta imati priliku vidjeti funkcionira li novi dubrovački model

Razgovarala Maria Prkut Foto

Zvonimir Pandža

Kada netko u svijetu govori o Dubrovniku, govori kao o fenomenu – fenomenu Republike, sjajne arhitek ture i povije sti. Međutim, vidimo da o tom fenomenu relativno malo zna šira globalna javnost

Jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za brendiranje destina cija dr. sc. Božo Skoko nedavno je sudjelovao na petom Međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu koji se održao u Cavtatu. Redoviti profesor odnosa s javnošću na Fakultetu poli tičkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i partner najveće hrvatske P r agen cije Millenium promocija, moderirao je panel raspravu o stvaranju bren dova u ruralnom okruženju. O tome, ali i o drugim temama koje su vezane (re)brendiranje Dubrovnika i izgradnji imidža Lijepe naše, rekao je više u raz govoru za DuList.

Dubrovnik se ističe kao jedna od vodećih domaćih destinacija, ali i kao brend – sam za sebe. U posljed nje se vrijeme želi postaviti na mapu održivog turizma provodeći, među ostalim, projekt strateškog upravljanja destinacijom s akcij skim planom ‘Respect the City’ ili

‘Poštujmo Grad’. Također, razdoblje pandemije iskorišteno je kako bi se napravio ‘clean start’ i rebrandira nje grada. Mislite li da se u tome uspjelo?

Dubrovnik je neprijeporno jedan od najvećih hrvatskih brendova među gra dovima, a slobodno mogu reći i jedan od najpopularnijih gradova brendova u Europi i svijetu. Ako pogledamo bilo koji popis najpopularnijih turističkih destinacija, Dubrovnik je skoro uvijek uvršten među njih. To može zahvaliti svojoj jedinstvenoj arhitekturi i slavnoj povijesti. Onim pravim poznavateljima Dubrovnika poznate su i jedinstvene dubrovačke priče, koje također čine tu snagu brenda, ali su nažalost nedo voljno poznate u globalnoj javnosti. One govore o slobodarstvu, umijeću upravljanja, gradu-državi-republici po mjeri čovjeka te diplomatskom umi jeću koje je do današnjeg dana ostalo nenadmašeno u svijetu. Te dubrovačke priče Hrvatska nažalost nedovoljno

koristi i nedostatno ih prezentira svi jetu, kako bi postale dodatni ‘magnet’ za turiste, ali i adut u promociji hrvat ske povijesne i kulturne baštine. Dubrovnik se, zahvaljujući svome imidžu, našao na listi destinacija koje suvremeni turist ‘mora vidjeti’. A obi lasci destinacija danas postaju neka kva vrsta pomodarstva. Mnogi uzmu listu najpopularnijih i stavljaju kvačicu kod onih koje su posjetili. No, Dubrov nik mora biti daleko više od tog pomo darstva jer on nadahnjuje, inspirira, priča priču o jedinstvenoj viziji, umi jeću i načinu života. Svaki taj segment može postati magnet za sebe.

Što se tiče održivosti, ona je zapravo –‘biti ili ne biti ‘. Zato pozdravljam svaku inicijativu koja ide u tom pravcu, a pro jekt ‘Poštujmo grad’, kao i niz drugih inicijativa lokalne turističke zajed nice, izvrsni su poticaji. Sjetimo se da su se za Dubrovnik prije pande mije vezale nesnosne gužve. Nažalost, vrlo je često u globalnim medijima, s Venecijom, korišten kao primjer grada u kojem postoji zasićenost bro jem turista i u kojem je nužno postići održivost. To je tjeralo iz Grada one zahtjevnije goste jer su turisti, koji su dolazili uživati u Dubrovniku, i pla ćali skupe aranžmane, postajali žrtva masovnog turizma, turista s cruisera koji su bili u prolazu i nisu predstav ljali neku dodanu vrijednost turizmu. Puno se razgovaralo o tome kako naći rješenje na globalnoj razini, a onda je došla pandemija kao svojevrsni reset. Vidimo da je gradsko vodstvo svjesno problema i izazova održivosti, ali tek

ćemo ovog ljeta imati priliku vidjeti funkcionira li novi dubrovački model.

Spomenuli ste već zanimljive priče koje se vežu uz grad, kao jedan od smjerova po pitanju brendiranja Dubrovnika. Na čemu bi Dubrovnik mogao ili trebao još raditi, na koje bi se načine mogao rebrandirati? Dubrovnik je dosad najviše eksplo atirao svoje gradske zidine, a potom bogatu baštinu i povijest. Dodana vri jednost su bile filmske lokacije… No, kako sam rekao, ima puno zanema renih priča koje se mogu dodatno, na kreativan način ispričati i koje će na drukčiji način ‘prodavati’ Dubrovnik te biti magnet za privlačenje turista. Neke od tih priča mogu biti dubrovački velikani, sloboda, pomorstvo, razvoj kulture, doprinos dubrovačkih redov nika, gastronomija ili način života. Svaki od tih segmenata mogu postati brend za sebe, unutar velikog brenda Dubrovnik. Kada netko u svijetu govori o Dubrovniku, govori kao o fenomenu – fenomenu Republike, sjajne arhitek ture i povijesti. Međutim, vidimo da o tom fenomenu relativno malo zna šira globalna javnost. To znači da ove male priče nismo dovoljno populari zirali i ispričali na atraktivan i sliko vit način. Primjerice, gledamo li na globalnoj razini, nisu dovoljni napori turističke zajednice. Imamo premalo filmova o Dubrovniku, gdje Dubrov nik glumi sebe, a ne imaginarne loka cije. Od naših velikana poput Ruđera Boškovića, Marina Getaldića ili Ivan Gundulića, nismo napravili globalne zvijezde i nismo ih približili stranim javnostima. Nije dovoljno prezenti rati ih kroz zanimljivosti koje će ispri čati turistički vodič. Bilo bi idealno da strani turisti čuju za njih u svojim domovima, a onda požele upoznati njihov zavičaj. Slavni ljudi rođeni u nekom gradu važan su dio njegova brenda. Nismo svjesni snage velikih Dubrovčana i nedovoljno ih vežemo uz suvremenu Hrvatsku pa nam se događa da ih neki drugi ‘otimaju’, a njihovu pisanu riječ svojataju. Svijet je zbunjen jer ionako ne znaju tko su oni bili, ni po čemu su važni. Ako mi ne ispričamo priču o svojoj povijesti, onda će je ispričati netko drugi, kako njemu odgovara, a mi ćemo demanti rati i defanzivno objašnjavati. Da su ih Dubrovnik i Hrvatska dovoljno bren dirali do toga ne bi ni dolazilo. Dakle, nije dovoljno raditi na popularizaciji zidina, koje su veličanstvene, već svega onoga što čini Dubrovnik. Prosječan turist svakodnevno je zatrpan s ‘tisuću informacija’. Svi mu nešto nude, pro daju i pričaju. Ako želimo da do njego vog razuma i srca dođe priča o svemu

onome što čini dubrovački identitet, onda moramo biti jako inovativni i kre ativni i na atraktivan način mu obja sniti zašto je za njegov život važan, pri mjerice, Getaldić. Drugi veliki adut koji vidim u razvoju dubrovačkog turizma je bolje povezivanje Dubrovnika s nje govim okruženjem, od Konavala do Stona, što može rezultirati raznovr snijom i atraktivnijom ponudom. To se na određeni način već događa, ali umjesto kratkih izleta mora postati

Nismo svjesni snage velikih Dubrovčana i nedovoljno ih vežemo uz suvremenu Hrvatsku

jedinstvena ponuda. Moderni turist se sve kraće zadržava u jednoj destinaciji.

On želi upoznati i okruženje, doživjeti nešto posebno, autohtono i drukčije, a to hrvatski jug sa svojim hercegovač kim zaleđem uistinu nudi na jedin stven način.

U listopadu prošle godine pred stavljena je Strategija brendiranja Dubrovnika kao sportske destina cije. Koliko se po Vašem mišljenju

Dubrovnik može promovirati kao sportska destinacija?

Dobro je da se pokreću takve inicijative jer moramo izbjegavati da se Dubrov nik percipira isključivo kao muzej. Dubrovniku treba života i sadržaja, a sport je univerzalan i globalno popu laran adut. Kombiniramo li sport i brend Dubrovnika to može biti dobitna kombinacija, za privlačenje sportskih natjecanja, promociju hrvatskog sporta kroz potencijalni muzej, ali i još jedan segment dubrovačke ponude u pove ćanju broja gostiju.

U svom znanstvenom radu iz 2014. godine spominjete jačanje brenda Dubrovnika uz pomoć filmske industrije. Kad gledate unatrag, je li Dubrovnik iskoristio sve moguć nosti promocije prvenstveno kroz seriju ‘Igra prijestolja’?

Film je snažan medij koji dolazi do širokih masa. Ljudi kada vide neke destinacije na televiziji, požele ih vidjeti uživo. Naravno da je to jedna snažna prečica, ne samo za dobiva nje pozornosti, već i stvaranje novih turista koji žele posjetiti destinaciju. ‘Igra prijestolja’, kao popularan serijal, dodatno je popularizirao Dubrovnik i pokrenuo filmski-inducirani turi zam. Turisti iz cijelog svijeta, ljubitelji tog serijala, žele posjetiti Dubrovnik i vidjeti lokacije na kojima je snimana serija. To je dobro. Međutim, postaje

problematično kad ih pretjerano ne zanima dubrovačka povijest i baština, već ga doživljavaju isključivo kao filmsku kulisu, odnosno kad filmovi i serije i njihovi glavni junaci zasjene identitet Dubrovnika. Po tom pitanju moramo naći pravu mjeru, u smislu da mi moramo iskoristiti ‘Igru prije stolja’ i filmsku industriju općenito, a ne da ona iskoristi nas. Često prepriča vam anegdotu koju sam prije nekoliko godina čuo u Dubrovniku. Jedna ame rička turistkinja koja je sišla s cruisera rekla je turističkom vodiču, nakon nje gova izlaganja o dubrovačkoj povijesti i izgradnji obrambenih zidina: ‘Sad ste me zbunili. Ja sam cijelo vrijeme mislila da su ove zidine izgrađene za potrebe snimanja Igre prijestolja’. Turi sti ne smiju Dubrovnik doživljavati isključivo kao kulisu, već se moramo potruditi da filmovi i serije postanu mamac, koji privlači pozornost, a onda se potruditi da ispričamo pravu priču o Dubrovniku. Filmske ture i rute moraju biti u službi Dubrovnika, a ne obrnuto. Dubrovnik je daleko veći brend od tih prolaznih filmova i serija. Inače, jedan od boljih primjera kako iskoristiti lokaciju snimanja popu larnih filmova su Novi Zeland, koji je sjajno iskoristio popularnost trilogije ‘Gospodar prstenova’ kako bi ispri čao priču o svojim zelenim prostran stvima i ekološki očuvanom krajoliku. Zahvaljujući globalnoj kampanji koja

Nismo svjesni snage velikih Dubrovčana i nedovoljno ih vežemo uz suvremenu Hrvatsku pa nam se događa da ih neki drugi ‘otimaju’, a njihovu pisanu riječ svojata ju. Ako mi ne ispričamo priču o svojoj povije sti, onda će je ispričati netko drugi, kako njemu odgovara, a mi ćemo demantirati i defanzivno objašnjavati

je pratila distribuciju filmova, danas cijeli svijet zna da je Međuzemlje zapravo Novi Zeland. A većina onih koji su gledali drugi nastavak popu larnog mjuzikla Mamma Mia, nemaju pojma da je sniman na našem Visu, već i dalje misle da je to neki grčki otok.

Na koji način su to Novozelanđani iskoristili?

Novi Zeland je prvo spontano, a zatim ciljano izgradio turizam na fantasy trilogiji ‘Gospodar prstenova’, koja je snimljena na njegovim prekrasnim lokacijama. Prvi film ‘Prstenova dru žina’ iz 2001., u kinima diljem svijeta pogledalo je oko 100 milijuna ljudi. Iduće godine dvije trećine turista koji su posjetili Novi Zeland došli su upravo radi tog filma. Sve je krenulo skromno od pastira Iana Alexandera, čija je farma poslužila kao lokacija ‘Gospodara prstenova’. Ponudili su lokacijske izlete očekujući dvadesetak turista mjesečno. Pojavilo ih se tisuću! U 2003. godini, dok se još prikazivao završni film trilogije, taj mali turistički obrt je bez objave ijednog oglasa zara dio 350 tisuća dolara, dvadeset puta više od prosječnog godišnjeg prihoda u Novom Zelandu. Spontano je stvo rena turistička ‘eksplozija’ koju je Novi Zeland mudro iskoristio. Rođena je popularno zvana Frodo ekonomija, nazvana po liku glavnog Hobita iz ‘Gospodara prstenova’. Pravi posao je

Moramo izbjegavati da se Dubrovnik percipira isključivo kao muzej. Du brovniku treba života i sadr žaja, a sport je univerzalan i globalno popu laran adut

napravila novozelandska vlada koja se izborila za jedinstvenu nagodbu s producentskom kućom Warner Bros. Za 13 milijuna dolara subvencije dobili su neviđenu marketinšku potporu. Uz svaki Blu-ray, DVD i digitalni download prvog filma ‘Hobit: Neočekivano puto vanje’ nalazio se promotivni filmić ‘Novi Zeland: Dom Međuzemlja’ koji je režirao Peter Jackson, redatelj ove fantasy sage. On se pojavljuje i u šalji vom hobitovskom izdanju sigurnosnog videa za Air New Zealand. Oglašavala se kao službena zrakoplovna kompa nija Međuzemlja, s Boeing zrakoplo vom oslikanim likovima iz ‘Hobita’. Unutar i izvan terminala u Wellin gtonu čak su postavili i ogromne instalacije Golluma, jednog od glav nih likova sage. Novozelanđani zai sta žive za Međuzemlje pa nije čudno ponekad vidjeti i vilenjaka da vodi vije sti na televiziji... Na vrhuncu popular nosti trilogije prihod od turizma Novog Zelanda postizao je rekordne rezultate. Tako je 2002. godine iznosio 4.54 mili jardi američkih dolara, čak 17.3 posto u odnosu na 2001. godinu.

Također, jesu li se iskoristile mogućnosti promocije od ostalih filmova i serija koje su se snimale u Dubrovniku?

Nije se dovoljno iskoristilo, a to se ite kako može. Ukoliko lokacija ne glumi samu sebe, činjenica da je na njoj sni mljen neki popularni film, ne prido nosi automatski promociji zemlje. Na državi je da promotivnom kampa njom informira svjetsku javnost. Nije dovoljno nekoliko objava ili reportaža sa snimanja pa makar i u visokotiraž nim globalnim medijima. Potrebno je pojedine produkcije povezati s turi stičkim kampanjama koje će biti glo balno prisutne. To sve iziskuje odre đeni budžet. Zato će najbolji iskorak biti kad Dubrovnik i Hrvatska budu glumili sami sebe. Filmska industrija je stalno u potrazi za novim temama, koje Hrvatska može ponuditi kroz niz filmičnih književnih djela, legendi, mitova, povijesnih osoba i događaja. Hrvatska može privući velike filmske produkcije i iskoristiti lokacije kao trajnu turističku ponudu obogaćenu prikladnim tematskim sadržajem. Također može zainteresirati strane ili domaće filmaše da snimaju komer cijalne filmove s hrvatskim pričama, kroz koje se može progovoriti o hrvat skom načinu života, povijesnim oso bama, zanimljivostima, kulturi...

Ističete i kako je kreiranje i orga niziranje događaja bitan alat u brendiranju Dubrovnika. Možete li navesti pojedine događaje

koji tome doprinose ili su tome doprinijeli?

Događaji ili manifestacije su dobar alat za privlačenje globalne pozorno sti, jačanje brenda pojedine destina cije, ali i povećanje dolazaka turista i potrošnje. Da bismo u tome uspjeli, manifestacija se mora savršeno ukla pati u željeni brend destinacije. Dru gim riječima, ako je Dubrovnik desti nacija od ‘pet zvjezdica’, onda svaki događaj mora biti na razini ‘pet zvjez dica’. Dubrovačke ljetne igre su stari brend i on živi. Međutim, u današ nje vrijeme kad publika postaje sve zahtjevnija, potrebno je i Dubrovač kim ljetnim igrama dodati ‘zvjezdane prašine’. Dobar primjer manifestacija primjerenih Dubrovniku svakako su bili Julian Rachlin i gosti, kao i niz glamuroznih događanja koje je orga nizirao Goran Štrok dok je bio vlasnik dubrovačkih hotela. To je nešto što Dubrovnik zaslužuje. To su manifesta cije koje privlače zahtjevniju publiku i povećavaju imidž Dubrovnika. S njima treba kombinirati manifesta cije koje već radi turistička zajednica Dubrovnika i lokalne sadržaje za turi ste općenito.

U svojoj karijeri prepoznati ste najviše po bavljenju temom bren diranja država. Nedavno ste obja vili svoju osmu knjigu – Stra teško komuniciranje država. Kad govorimo o Hrvatskoj, i njenom identitetu, odnosno imidžu – što Lijepu našu čini prepoznatlji vom? Kako nas svijet doživljava? Na čemu bismo možda trebali više raditi u izgradnji imidža i većoj prepoznatljivosti?

Hrvatska je u svijetu percipirana kao globalno prepoznatljiv turistički brend. Po snazi turističkog brenda, mi smo uistinu velesila u Europi. Ubrajamo se među 10 najpopularnijih europskih turističkih brendova. Po turističkoj potražnji za ovu sezonu, Hrvatska je među top 7 europskih turističkih desti nacija. Ako pogledamo asocijacije koje se vežu uz Hrvatsku, one su uglavnom vezane uz prirodne ljepote i turizam. Koliko god bismo trebali biti zadovoljni s time, toliko smo nezadovoljni zato što među tim percepcijama nema drugih hrvatskih aduta – proizvoda, inovacija, povijesti, baštine, velikana, književ nih djela... Očito o tome tek moramo ispričati uvjerljivu i atraktivnu priču. Već je postao stereotip da je Hrvatska ‘lijepa zemlja’, da ima prekrasnu obalu i otoke. No, da se nakon 30 godina hrvat ske samostalnosti, još uvijek se nismo uspjeli afirmirati kao gospodarski, kul turni i politički brend – to je svakako minus. Hrvatska bi u stvaranju novog

Način života je sve jači naš adut, po kojem nas ljudi prepoznaju u svijetu. A mi to još nismo dovolj no osvijestili. Kad kažem način života, tu povezujem naše uživanje u kavama, uravnoteženosti između poslovnog i privatnog, dobru gastronomiju, organsku hranu, ugodnu klimu, sve one usluge koje nam pružaju obrazovni i zdravstve ni sustav te sigurnost koju imamo na ulicama

brenda trebala voditi računa da pro širi spektar asocijacija po kojima ćemo biti poznati. Drugim riječima, uz turi zam, moramo vezati i druge sadržaje. Moramo vezati gospodarstvo, kulturu, baštinu i već spomenuti – način života! Način života je sve jači naš adut, po kojem nas ljudi prepoznaju u svijetu. A mi to još nismo dovoljno osvijestili. Kad kažem način života, tu povezujem naše uživanje u kavama, uravnoteže nosti između poslovnog i privatnog, dobru gastronomiju, organsku hranu, ugodnu klimu, sve one usluge koje nam pružaju obrazovni i zdravstveni sustav te sigurnost koju imamo na uli cama. To su sve aduti koje bismo tre bali koristiti da bismo zaokružili cje lokupni brend Hrvatske, kao zemlje koju nije dovoljno samo posjetiti, već u kojoj bi stranci rado živjeli. No, dobra promocija i brendiranje kreću od nas samih. Prvo bi se naši građani trebali osjećati ponosnima što imaju prigodu živjeti na tako lijepom ‘komadiću’ teri torija, a onda svoje zadovoljstvo preni jeti na druge. Ako govorimo o novim trendovima, o kojima sam puno pisao u svojoj najnovijoj knjizi ‘Strateško komuniciranje država’, onda vidimo da skandinavske države nastoje u prvi plan istaknuti upravo svoj način života. Danci se brendiraju kao sretna nacija. Japan u promociji sve više koristi iki gai koji predstavlja svrhu života. Južna Koreja se nakon tehnoloških brendova promovira kroz film i glazbu… Dakle, to su neki novi aduti i trendovi koji se koriste kako bi se svijetu promovirale države i ostvario napredak.

Moramo naći pravu mjeru, u smislu da mi moramo iskoristiti ‘Igru prijestolja’ i filmsku industriju općenito, a ne da ona iskoristi nas

Mi još uvijek u najvećoj mjeri eksplo atiramo prirodne ljepote. Korištenje novih aduta dodatno bi povećalo pri hode. Tajna dobrog turističkog razvoja je da povećamo prihod po turistu, a smanjimo ili zadržimo njihov broj te da sezonu proširimo na cijelu godinu i rasteretimo popularne jadranske destinacije. Ako prosječni turist u Francuskoj dnevno potroši više 200 eura, onda ne vidim razloga zašto ne bi Hrvatskoj potrošio barem 150. To znači da moramo pronaći dovoljno novih sadržaja, atrakcija i načina kako dodatno zaraditi novce od turista koji nam dolaze, odnosno da privu čemo turiste veće platežne moći. Nije dovoljno povećati cijene, to je najlakše, ali turisti traže vrijednost za novac. Ako turist osjeća da je preskupo platio nešto što mu toliko ne vrijedi, mi ćemo ga izgubiti i još će nam napraviti nega tivnu reklamu. Ako ga pak razmazimo našom ljubaznošću i oduševimo ga ponudom, on će nam rado platiti i više nego je mislio. Ključne adute vidim u aktivnom turizmu, ali i u nautičkom, zdravstvenom i ruralnom…

Po gorivo za barku više ne morate do Komolca ili Sobre

Lapadske obale zahvatila i dio nepo sredno uz maloprodajno mjesto ina Dubrovnik-Orsan.

Ponovni početak rada morskog dijela lokacije planiran je ovaj tjedan, a do tada se plovila mogu opskrblji vati na maloprodajnom mjestu ina Dubrovnik-Komolac marina – nagla sili su iz ina-e.

Kopneni dio tek po završetku radova

Uzimajući u obzir tijek radova i početak turističkih aktivnosti, usuglašeno je da će se postaja otvoriti početkom svibnja kako bi mogla opskrbljivati gorivom plovila tijekom turističke sezone – Grad Dubrovnik

benzinska postaja ina -e na Orsanu zatvorena je već godinu dana, a sve otkako su započeli intenzivniji radovi na Lapadskoj obali, posebno na dijelu gdje se nalazi ova pumpa. Ograđeno je i raskopano naime sve do samih vrata pumpe, ali dobre su vije sti da se raščišćava dio koji je predvi đen za točenje goriva u barke i ostala plovila na ovoj postaji. Kako su za DuList potvrdili iz ina-e, ali i iz Grada Dubrovnika, postaja će se otvoriti ovog tjedna te će na njoj plovila uredno moći točiti gorivo te će im se barem na ovaj način olakšati taj dio posla.

Piše/Foto Leona Rašica

Benzinska postaja na Orsanu pri vremeno je zatvorena zbog izvođenja kompleksnih radova na predmetnom dijelu Lapadske obale. Grad Dubrov nik, putem Upravnog odjela za izgrad nju i upravljanje projektima, je u stal noj komunikaciji s predstavnicima ina-e. Uzimajući u obzir tijek radova i početak turističkih aktivnosti, usugla šeno je da će se postaja otvoriti počet kom svibnja kako bi mogla opskrblji vati gorivom plovila tijekom turističke sezone – odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika, a iz ina -e su dodali kako je predviđna rekonstrukcija

Dodali su kako će se kopneni dio Dubrovnik-Orsan otvoriti nakon zavr šetka radova koji ne ovise o ina -i. Naglasili su kako su ina-ine benzin ske postaje često posjećene u sezoni pa stoga i ove godine očekuju veću koncentraciju kupaca. Dobre su ovo vijesti svakako za sve vlasnike plovila, ali i brodare koji goste svojim brodi cama voze na razne izlete od Cavtata, Elafita i šire. Svi oni svako su malo pogledivali prema pumpi na Orsanu i pitali se hoće li ove sezone ta ben zinska postaja biti otvorena. Jer, da je ostala zatvorena, alternative za toče nje goriva baš i ne bi bile jednostavne. Plovila gorivo mogu točiti na ina-i u Komolcu, u aC i marini Dubrovnik, ali i za to je potrebno prijeći cijelu Rijeku dubrovačku i nazad kako bi se nato čila koja litra goriva. Nije to baš jedno stavno u užurbanoj turističkoj sezoni kad gosti samo ulaze i izlaze s broda. Vrijeme je dragocjeno, a i s obzirom da im je svima ova postaja najbliža, i na njoj nastane gužva te se poprilično u sezoni čeka za doći do goriva. Također, kako neslužbeno doznajemo u razgo voru s vlasnicima koji iznajmljuju jetskije, njima u Komolcu nije nimalo praktično točiti gorivo jer su preniski za tamošnju rivu pa im treba ‘više ruku’ da bi utočili gorivo. Zato im je ina na Orsanu ‘spas’ u sezoni jer tamo gorivo

toče puno brže i puno jednostavnije.

Druga alternativa za točenje goriva bila bi tek daleka INA-ina benzinska postaja u Sobri na Mljetu. A, to je još manje jedostavno izvesti u sezoni. Ipak, brodari koji voze izlete oko Cavtata znaju do nje svratiti jer im je lakše i to nego ‘potegnuti’ do Komolca. Voditelj Benzinske postaje Sobra Mato Jan čić istaknuo nam je kako je primije tio i cavtatske te dubrovačke brodice u sezoni da toče gorivo na ovoj ben zinskoj postaji. Ipak, dodaje, kroz dva ljetna mjeseca kod njih je ‘ludnica’ od prometa pa je teško ocijeniti radi li se o povećanom broju naših brodica koje su im pristizale u prošloj sezoni.

Gorivo u bidone pa u kombi Otvaranjem INA-ine benzinske postaje, barem ovog dijela za punjenje goriva u plovila sprječava se barem donekle i još jedna pojava. Naime, kako ne bi stalno išli na INA-u u Komolac točiti gorivo u srcu sezone i kako bi izbjegli gužve, mnogi vlasnici jet-skija ili dru gih plovila gorivo uzimaju u bidone pa ga prevoze do svojih ‘posti’ te ih na taj način pune. Ne treba ni isticati koliko je opasna situacija kada netko u kombi ukrca litre i litre goriva te ih vozi putem. Prisjetimo se samo situacije na Mirinovu iz kolovoza 2021. kada je na

ovom predjelu planulo jedno osobno vozilo te je u potpunosti izgorjelo pet vozila. A, sve je krenulo, ustanovila je policija u službenom priopćenju, kada je 34-godišnjak korištenjem agregata, na kojem je došlo do kvara zbog nepro pisno izvedene električne instalacije, izazvao požar na spremniku goriva od 1000 litara koji se nalazio u njegovom kombi vozilu koje je u to vrijeme bilo parkirano na Mirinovu. Ova situacija u cijelosti opisuje koliko je navedena praksa opasna te je za nadati se kako će se prijevoz goriva u bidonima u gepeku

Otvaranjem

INA-ine ben zinske postaje, barem ovog dijela za pu njenje goriva u plovila sprje čava se barem donekle i još jedna pojava. Naime, kako ne bi stalno išli na INA-u u Komolac točiti gorivo u srcu sezone i kako bi izbjegli gužve, mnogi vlasni ci jet-skija ili drugih plovila gorivo uzimaju u bidone pa ga prevoze do svojih ‘posti’ te ih na taj način pune

barem smanjiti, ako ne i u potpunosti prekinuti.

Inače, s benzinske pumpe na Orsanu, kako su za DuList krajem travnja 2021. odgovorili iz INA-e, uklonjena su uku pno četiri agregata za gorivo te su korisnicima trenutno na raspolaganju svega dva agregata. I dok se vlasnici automobila i mogu snaći tako što će poći gorivo uliti na neku drugu benzin sku postaju diljem Grada, s vlasnicima barki to i nije slučaj. Naime, na INA-i na Orsanu gorivo toči cijela lučica Orsan, sa svojih 130 plovila, ali i svi oni koji svojim barkama uđu u Gruški akvatorij jer im je, među ostalim, i naj bliža. Iz INA – e su nam tada bili nagla sili i da će ovo maloprodajno mjesto do okončanja predviđenih radova poslo vati sa smanjenim kapacitetima, ali uz osiguranu kontinuiranu opskrbu plo vila gorivom.

Iz Grada Dubrovnika su podsjetili kako je na gradilištu Lapadske obale u tijeku zahtjevna izgradnja obalnog zida. Riječ je o izuzetno složenim rado vima koji se izvode uz pomoć dizalice, na jako uskom prostoru, stoga za vri jeme izvođenja ovih radova Lapad skom obalom nije moguć promet ni pješaka ni vozila.

Kopneni dio maloprodajnog mjesta INA Du brovnik-Orsan otvorit će se nakon završetka radova koji ne ovise o INA-i – INA

Županija

Ove godine zahvalnice i izvanrednim laureatima

Župski dječji vrtić i škola otvorili vrata djeci iz Ukrajine

Vijećnici će donijeti odluku o izvanrednoj dodjeli zahvalnica Dubrovačko – neretvanske županije medicinskim ustanovama za izniman doprinos u borbi protiv epidemije

COVID -19

ŽUPANIJA Sjednica Županij S ke S kupštine održat će se u srijedu s početkom u 12 sati, a pred vijećnicima će se naći 33. točke. Najzanimljivija je svakako ona o dodjeli javnih prizna nja Dubrovačko-neretvanske županije, povodom Dana Županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića. Ove godine, osim tradicionalnih prizna nja, dodijelit će se i izvanredna prizna nja. Tako će vijećnici donijeti odluku o izvanrednoj dodjeli zahvalnica Dubro vačko – neretvanske županije medicin skim ustanovama za izniman doprinos u borbi protiv epidemije c OV id -19. Ove zahvalnice izvanredno će se dodije liti povodom Dana županije, 12. svib nja 2022. Općoj bolnici Dubrovnik, Zavodu za javno zdravstvo Dubro vačko – neretvanske županije, Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko – nere tvanske županije te domovima zdravlja Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče i Vela Luka. Uz to, pred vijećnicima će se naći i niz točaka o dodjeli koncesija na području Malostonskog zaljeva.

Na dnevnom redu naći će se i točka o etič kom kodeksu ponašanja vijećnika i članova radnih tijela Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije

Ravnatelj

Anton Jurkić najavio je kako će se osim redovne nastave, za djevojčicu iz Ukrajine osi gurati dodatni individualni sati učenja hr vatskog jezika

Dvoje djece u dobi od 4 i 6 godina uključeno je u predškolsko vrtićko obrazovanje Dječjeg vrtića Župa dubrovačka, a jedno dijete od ponedjeljka pohađa nastavu u 6. razredu osnovne škole Župa dubrovačka

ŽUPA DUBROVAČKA Ra S eljene O bite lji iz ratom pogođene Ukrajine, utoči šte su pronašli i u domovima župskih obitelji. Djeci i učenicima, raseljenim osobama iz Ukrajine, koja se, sukladno Direktivi Europske unije o privreme noj zaštiti, nalaze pod privremenom zaštitom, omogućava se pravo na odgoj i obrazovanje u odgojno-obrazovnim ustanovama pa je tako dvoje djece u dobi od 4 i 6 godina uključeno u predškolsko vrtićko obrazovanje Dječ jeg vrtića Župa dubrovačka, a jedno dijete od ponedjeljka pohađa nastavu u 6. razredu osnovne škole Župa

dubrovačka. Ravnatelj Anton Jurkić najavio je kako će se osim redovne nastave, za djevojčicu iz Ukrajine osi gurati dodatni individualni sati učenja hrvatskog jezika.

U cilju iskazivanja solidarnosti s ukrajinskim državljanima i podupi ranja integracije u lokalnu zajednicu Općina Župa dubrovačka je u surad nji sa tvrtkom j G p Libertas osigurala raseljenim besplatan javni prijevoz na svim linijama, a koje prometuju prema Župi dubrovačkoj za vrijeme njihovog boravka u ovoj općini, naglasili su iz Župe.

Grad Dubrovnik

CLIA će biti savjetodavni partner prilikom izgradnje cruise terminala

GrAdonAčeLnIk GrAdA dubrovnIkA

MATo Franković i pročelnica Uprav nog odjela za europske fondove, regio nalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, na poziv Kelly Craighead, pred sjednice i direktorice udruženja Cruise Lines International Association (CLIA), sudjelovali su na najvećoj svjetskoj

konferenciji posvećenoj cruise indu striji ‘Seatrade Cruise Global’, koja se od 25. do 28. travnja održala u Miamiju. U sklopu službenog posjeta gradona čelnik je održao sastanak s predsjed nicom CLIA-e na kojem je dogovoren daljnji nastavak partnerske suradnje, a koju je i sama predsjednica Craighead istaknula kao model uspješnog uprav ljanja destinacijom i angažmana s lokalnim zajednicama i tijekom svog uvodnog obraćanja na otvaranju kon ferencije koja okuplja preko dvije tisuće sudionika. Naime, prvi sporazum kojeg je CLIA sklopila s jednim gradom bio je upravo Dubrovnik, a suradnja je rezultirala brojnim značajnim pozi tivnim promjenama po pitanju uprav ljanja i uspostave održivog turizma od dnevnih limita u broju istovremenih dolazaka brodova, uvođenju cruise taksi do povećanja kvalitete pružene usluge posjetiteljima kako onima koji dolaze s brodova na kružnim putova njima tako i svim drugim gostima zbog

Realizacijom izgradnje cruise terminala Dubrovnik bi zauzeo važno mjesto na karti home port gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana.

POTPORE DUBROVAČKIM OBRTNICIMA

manjih gužvi. Na sastanku je dogovo reno i kako će ovo međunarodno udru ženje biti savjetodavni partner Gradu Dubrovniku prilikom planiranja izgrad nje novog cruise terminala što je od iznimne važnosti za Grad budući da se upravo na ovom projektu bazira buduć nost kruzing turizma. Gradonačelnik je posjetio i terminal Royal Caribbeana u Miamiju koji predstavlja primjer dobre prakse budući je Terminal u punoj ope raciji od kraja 2018. godine i od tada do danas bilježi visoke ocjene klijenata za pruženu uslugu. U sklopu ovog dvod nevnog posjeta, na prijedlog domini strice američkog Ministarstva trgovine Marise Lago, koja je nedavno boravila u Dubrovniku, gradonačelnik Fran ković i pročelnica Raguž posjetili su i Wynwood Art District, kulturno i kre ativno središte Miamija. Popularno okupljalište mladih i dom niza gale rija i muzeja jedan je od najvećih street art kompleksa takve vrste na svijetu te može poslužiti Gradu Dubrovniku kao ogledni primjer transformacije i oplemenjivanja industrijskog prostora prilikom osmišljanja dijela društvene ponude u kompleksu Tup -a.

Tradicijskim obrtima u 2022. godini osigurano 1,2 milijuna kuna

GrAd dubrovnIk rAspIsAo je godiš nji natječaj za dodjelu potpora obrt nicima koji obavljaju tradicijske obrt ničke djelatnosti na području Grada Dubrovnika. U 2022. dodijelit će se ukupno 50 potpora. Iznosi potpora u mjesečnom iznosu od dvije tisuće kuna od 2018. godine, podsjetimo, isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa. Broj dodije ljenih potpora u stalnom je porastu. Od 30 korisnika subvencija u 2018. godini, već iduće godine dodijeljene su 42 potpore. Prošle godine ukupno je sklopljeno 48 ugovora, a potpore su odobrene za šest novih obrta. U prora čunu za 2022. godinu za ovu namjenu

osigurano je 1.2 milijuna kuna za 50 obrtnika. Kriteriji za dodjelu subven cija uključuju duljinu tradicije, defi citarnost obrta, dosadašnje rezul tate, pripravnost obrtnika da stečena znanja prenese na nasljednike te spremnost da povremeno organizi raju izložbe i prezentacije svojih pro izvoda u cilju promidžbe dubrovačkog obrtništva.

Zahtjevi za dodjelu potpora dostavljaju se Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more, a zaprimaju se u pisarnici Grad Dubrovnika najkasnije do 9. svibnja do 12 sati.

Kad uzmem olovku i kist – k’o da mi ništa nije. Slikarstvo je moja terapija!

Doslovno sam dva puta bila suočena sa smrću. Ali, nisam odustala. Digla sam se na noge. I idem dalje. Ne želim odustati, ne želim se predati. Bit ću uporna. Vjerujem da se sve može u životu

Umjetnost je moj pokretač i motivator da nastavim dalje. Pogurala me u cijeloj teškoj situaciji. Uz sve terapije koje imam, slikarstvo je još jedna moja terapija. Teže se koristim desnom rukom, ali kad uzmem olovku i kist – k’o da mi ništa nije. Kad počnem slikati, k’o da otputujem u drugu dimenziju

Već u ranom djetinjstVu, Petra Farac zavoljela je crtanje. Ono tada postaje nei zostavnim dijelom njene svakodnevice. Svi oko nje, obitelj i bližnji, tada su pre poznali kako u sebi nosi iznimnu umjet ničku crtu koju je iz dana u dan nasta vila njegovati. Od natjecanja u crtanju u osnovnoj školi, preko Umjetničke škole Luke Sorkočevića, njen put se nasta vio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Priznaje kako je razmišljala kre nuti drugim životnim smjerovima, no na kraju je izabrala slikarstvo. Bila je sretna, ali i začuđena kad je upisala Akademiju jer je većina ljudi oko nje govorila da je to – nemoguće. Vidjet ćete, riječ ‘nemo guće’ nešto je što nikad kasnije nije htjela prihvatiti, u svim životnim nedaćama. Diplomirala je u klasi Igora Rončevića 2002. godine i dobila nagradu za najbo ljeg studenta. Danas, dvadeset godina poslije, sjedimo s ovom akademskom slikaricom u kući u Župi dubrovačkoj i gledamo oko sebe sve te njene radove. Vrijeme nas je spriječilo da uživamo u razgovoru na taraci s koje se pruža pogled na more, zelenilo i beskrajno nebo. Upravo to ističe kao svoje najveće inspiracije koje potom raznim tehni kama prenosi na platna. A, ta platna su je čekala dugo. Vratila im se u potpuno sti tijekom pandemije, nakon zahtjevne operacije tumora na mozgu što je na nju ostavilo teške posljedice. Opet, iz nemo guće situacije izvukla je najbolje.

Piše Maria Prkut Foto

Zvonimir Pandža

‘Ako se probudi, probudila se’

No, nažalost, nije to jedina nesretna situacija koja ju je odvojila od slikarstva. Prisjetili smo se s njome vremena kad se vratila u Grad nakon diplome. Stvarala je i slikala u svom ateljeu, tada u Šipci nama, a vidjevši da od slikarstva nema kruha, počela je raditi kao restaurato rica drvene polikromije u Dubrovniku. Sve do 2007. godine kad je doživjela tešku nesreću. Prilikom rada na obnovi Biskupske palače pala je s velike visine. Bila sam na poslu. Upala sam u otvor za lift koji nije bio natkriven. Napravila sam očito krivi korak. Zaboravila sam kako se sve to dogodilo. Kažu i da je bolje da se ne sjećam. Dobila sam amneziju, nisam se sjećala jako puno trenutaka iz prošlosti svog života. Helikopterom su me poslali u Split gdje su mi rekli da je došlo do krvarenja u mozgu. Imala sam oko deset fraktura, uglavnom ozljede glave. Doktor je rekao: ‘Ako se probudi, probudila se’ – prepričava nam Petra one detalje koje su njoj ispričali. Probudila se! No, nakon nesreće, nikad više nije išla u Biskupsku palaču.

Danas, kad prolazim kraj palače, uvijek gledam te prozore kata na kojem sam radila. Znam gdje je to bilo. No, stala sam na noge i postala otporna na sve životne udarce. Brojni su govorili da sam se vratila u život kao feniks. Nije se na meni moglo reći da sam nešto takvo doživjela iako su mi ostale trajne poslje dice – ističe Farac. Tijekom svih idućih godina, godina oporavka, polako se vra ćala sebi... I slikarstvu. No, onda je 2019. godine uslijedio novi šok. Dijagnostici ran joj je tumor na mozgu.

Tada sam napisala oporuku. Nisam mislila da ću se probuditi nakon ope racije. Nisam mislila da ću preživjeti. Kad sam se probudila nakon operacije, nisam se mogla pomaknuti. Nisam ništa mogla. Nisam vidjela. Nisam mogla ni govoriti. Baš su bile teške posljedice. Nisam bila ni za što. To mi je bilo naj teže razdoblje u životu. Osjećala sam se k’o da sam živa zakopana. Plus je još sti gla korona. Nevjerojatno, spojilo se sve u jedno...

Sve me vraća Gradu

Ipak, u razdoblju pandemije, pronašla je vedrinu. Malo pomalo, počela je pomi cati desnom rukom i s vremenom se više posvetila slikarstvu. Htjela je to. U tome ju nije spriječila skučenost vlasti tog doma. Nisu ju spriječile ni posljedice bolesti.

Lockdown me ‘natjerao’ na to da se bavim samom sobom i da nešto stvaram. Poslije svih nesretnih okolnosti, shva tila sam da ne mogu ništa raditi zbog fizičkih poteškoća, nego slikati. Da je to jedino čime se mogu baviti i nastojati od toga živjeti kao 100-postotni invalid.

Moja ljubav prema umjetnosti, crtanju i slikarstvu samo je rasla. Oslobodila sam se, a moj stil je postao izražajniji. Slikarstvo mi je pomoglo da se izvučem iz bolesti i da zaboravim na trajne poslje dice. Ne mogu se sjetiti kako je nasmije šiti se. No, naviknula sam se. U svemu ovome umjetnost je moj pokretač i moti vator da nastavim dalje. Pogurala me u cijeloj teškoj situaciji. Uz sve terapije koje imam, slikarstvo je još jedna moja tera pija. Teže se koristim desnom rukom, ali kad uzmem olovku i kist – k’o da mi ništa nije. Kad počnem slikati, k’o da otputujem u drugu dimenziju.

‘Grad je moj temelj’

Petra slika tijekom cijele godine, a ljeti je posebno u tome aktivna. Tada ćete je u većini slučajeva pronaći na taraci kuće u Župi. To mjesto za nju, kao što smo i rekli, predstavlja inspiraciju, pravi raj na zemlji, pruža joj mir i sklad. Život u okolici Dubrovnika je ispunjava, ali, ipak, ono od čega polazi i što je temelj njenog života jest – Grad.

Mi stvarno živimo u prekrasnom Gradu. Kad prolazim autom, kad šećem, uvijek mi iznova ostavi dojam. Inspirira me, da mi neku novu ideju i volju za sli karstvom. Grad je i temelj mog obrazo vanja. Sve me vraća Gradu i volim ga pri kazivati na slikama – ističe Farac. Voli se izražavati u svim slikarskim tehnikama. A kao motiv neka situacija, momenat, svjetlost ili sjena, neka poruka ili citat za nju predstavljaju inspiraciju.

Volim na platno iznijeti svoje osje ćaje, svoje raspoloženje. Slikarstvo za mene predstavlja radost usprkos svemu. Ali i izazov. Želim ljudima pre nijeti dublje značenje prikaza a ne samo odnos boje i plohe. Uvijek sam voljela slikati portrete. Volim predočiti osjećaj na licima ljudima. Također, u svakoj

PRIZNANJE ‘IMPERIAL’

Grad je temelj mog obrazovanja. Sve me vraća Gradu i volim ga prikazivati na slikama

slici želim prenijeti određenu poruku –kazala je Farac, čije slike možete pronaći u galeriji Talir. Njima kao Galeriji a i obi telji Cetinić je iznimno zahvalna jer su joj među rijetkima pomogli kada je bilo najteže u bolesti i što su je prepoznali kao umjetnika.

‘Ne želim odustati’

Prošla je težak put. Reći će kako je sada napokon sretna i svoja. Osim u umjetno sti, veliku je pomoć i utjehu pronašla u vjeri. Tako se na njenim slikama mogu pronaći i sakralni motivi.

Vjera me držala u svemu tome.

‘Dan i noć sam radila na oživljavanju ideje’

Petra Farac izradila je likovno rješenje za državno godiš nje priznanje ‘Imperial’ koje je trajni spomen na pogi nulu djecu, civilne žrtve Domovinskog rata.

Denis Pavela me nazvao i iznio svoj koncept slike koji je zamislio. Kako je bio kratak ‘tajming’, dan i noć sam radila na oživljavanju ideje, kompoziciji. Majke su to doživjele i stvarno ih je dotaknulo. Nažalost, svi koji smo prošli rat znamo kakvo je to bilo razdoblje. Original slike je uručen Udruzi hrvatskih civilnih stradalnika Domo vinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije. Repro dukcija slike originalnog formata poklanjat će se djeci svake godine – govori Farac. Inače, surađuje i s ‘Love Stories Museum’ u Pilama gdje se rijetko ispričane lju bavne priče i mitovi mogu doživjeti i kroz umjetničke slike kojima daje novu dimenziju emocija. Također, sudjelovala je i u nekoliko humanitarnih aukcija gdje je darovala svoje slike.

Uzdala sam se u to da će biti bolje. Kad mi je bilo najteže, kad sam bila nepo kretna, molila sam Boga da mi da nadu da izdržim sutradan. Teško je to bilo podnositi. Plakala sam jer nisam mogla pjevati, ali ni crtati. No, vratila sam se. Tolika je moja ljubav prema slikarstvu. To je dokaz da se uvijek može. Zahvalna sam na danu i životu, moru i prirodi. Zahvalna sam na talentu koji mi je Bog dao i da mogu na njemu raditi. I da kroz njega mogu nekome pružiti radost i probuditi lijepe osjećaje. Sve ima svoju svrhu. Doslovno sam dva puta bila suočena sa smrću. Ali, nisam odustala. Digla sam se na noge. I idem dalje. Ne želim odustati, ne želim se predati. Bit ću uporna. Vjerujem da se sve može u životu. Ovakvo stanje ne želim prihvatiti kao konačno i trajno – zaključuje Farac kojoj u budućem djelovanju, ali i opo ravku želimo puno snage, volje i sreće.

Dubrovčani izvan Grada

U Chicagu živim svoj san. To je grad u kojem vidim budućnost

U Sjedinjenim Američkim Državama provodim deset mjeseci godišnje. Zbog toga mi nije žao jer mogu reći da živim svoj san. Jedino što mi u Chicagu nedostaje su moja obitelj, more i hrana. Ništa drugo, Bogu hvala. I kava. Da, kava mi isto fali!

Čim sam upo znala obitelj Sentić koja živi i radi u Chica gu, i s kojom sam postala jako bliska, mojoj obitelji je pao kamen sa srca

ANA HAKLIČKA VEĆ DVIJE GODINE ŽIVI U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

Piše Maria Prkut Foto Ana Haklička/ Chicago State University / Chicago state women’s basketball

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

U pandemijskoj, 2020. godini, Ana Haklička otisnula se u Sjedinjene Ame ričke Države. Rodni Sustjepan zamije nila je Chicagom. Mlada košarkašica i studentica psihologije deset mjeseci živi u ovom ‘Vjetrovitom gradu’, a ostatak godine ‘rezerviran’ je za Grad. U Dubrovnik dođe na dva mjeseca na, kako kaže, ljetni godišnji odmor. Glavni razlozi selidbe u drugi grad bili su razne mogućnosti i iskustvo koje može dobiti. Haklička se dosad uvijek pokazala kao odličnom sugovornicom, zbog čega ni ne čudi da je postala dije lom naše rubrike ‘Dubrovčani izvan Grada’.

Velika potpora

Haklička studira na Chicago State Universityju, a u sklopu kojeg igra i košarku. Priča nam kako oko izbora fakulteta, nije dugo razmišljala.

Znala sam da je Chicago grad u kojem želim živjeti. Chicago je bio moja sigurna odluka, izabrala sam ga po nekoj, ako mogu reći, ‘košarkaškoj strani’. No, svidjela mi se i ta akadem ska strana, s obzirom na to da studi ram psihologiju – rekla je. Nakon dvije godine može reći da obožava Chicago koji za nju predstavlja drugi dom. Ipak, na samom je početku za nju bilo šokan tno kad je saznala da je stigla u grad koji s okolicom ima oko 12 milijuna ljudi.

Riječ je o stvarno velikom gradu u kojem živi puno ljudi. Bio mi je šok na početku, ali onda sam nakon dva mjeseca ušla u neki ritam. Naviknula sam se i sve mi je postalo normalno. Mislim da mi se nije bilo teško prila goditi. Iako, vrijeme mi baš i ne paše jer je dosta hladno (smijeh). I sada, u proljeće, pada snijeg. U svakom slučaju,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

vrijedi ga posjetiti jer je nevjerojatan –kazala je. Sretna je, ima sve što treba i zahvalna je na svemu. Posebno veliku potporu u Chicagu pruža joj obitelj Sentić koju u ovom razgovoru nije htjela izostaviti.

Mojoj obitelji nije bilo lako prihva titi moj odlazak u tako daleku zemlju. No, čim sam upoznala obitelj Sentić koja živi i radi u Chicagu, i s kojom sam postala jako bliska, mojoj obite lji je pao kamen sa srca. Stvarno sam sretna i blagoslovljena što ih imam sve tu. Oni za mene predstavljaju drugu obitelj. Kod njih sam uvijek kad imam slobodne vikende.

Američki pristup sportu Osim što ju je Chicago iznenadio veli činom i brojem stanovnika, iznenadilo ju je i koliko ljudi u Sjedinjenim Ame ričkim Državama – rade.

Od 24 sata, potroše 15 sati dnevno na posao. Tako su naviknuli živjeti. Također, jako su duge rute putovanja. Putuju do posla i po sat i pol vremena, što je za njih normalno. U Hrvatskoj, ako putuješ do neke lokacije više od 10 minuta, to se smatra da je jako daleko. To je bila jedna od većih razlika koje sam uočila. Sve je daleko. Bez auta se ne može ništa. Naravno, ima autobusa i vlakova, ali opet je lakše autom. Naš Grad možeš proći pješke u dva sata –rekla je Haklička. Veliku promjenu za nju predstavljao je i američki pristup sportu.

Sustav edukacije u Hrvatskoj, kao i u Europi je skroz drukčiji nego u sad u. Jako mi se svidjelo kako pristupaju sportašima koji studiraju. Sve nam je pruženo. Mogu reći da stvarno kao sportašica imam privilegije po pita nju, primjerice, testova i ispitivanja

2020.

godine Ana Haklička se preselila u Chicago

– naglasio je. Ono što i nakon toliko vremena ne može ‘prožvakati’ je ame rička hrana.

Naviknula sam se – jesam, ali da sam veliki fan – nisam. Nisam fan pržene hrane, kao ni burgera, odno sno brze hrane. Nevjerojatno je puno brze hrane!

Fali mi...

Doma ne dolazi često jer, kako pri znaje, nema vremena. Postoje pojedine pauze, ali je riječ o razdobljima koja su duga otprilike dva tjedna.

Dok se organiziram, mislim da mi se na tjedan i pol dana ne isplati poći doma. Tako da dolazim samo na ljeto. To znači da sam u Americi nekih deset mjeseci u godini. Zbog toga mi nije žao jer mogu reći da živim svoj san. Jedino što mi u Chicagu nedostaje su moja obitelj, more i hrana. Ništa drugo, Bogu hvala. I kava. Da, kava mi isto fali! – naglasila je kroz smijeh. U sad -u bi, kako navodi, trebala ostati dok ne završi fakultet.

Na samom je početku za nju bilo šokantno kad je saznala da je stigla u grad koji s okolicom ima oko 12 milijuna ljudi

Trenutno u Chicagu vidim svoju budućnost. Moj plan je da dobijem ‘master’s degree’, a nakon toga, ako Bog da, i doktorat. Tako da očeku jem da ću tu ostati još pet godina. I naravno dokad mi moji papiri i V isa dopuste – istaknula je Haklička kojoj želimo puno sreće u ostvarenju budu ćih planova!

Nema gdje ih nema

Čini se kako su golubovi oduvi jek prisutni u povijesnoj jezgri. Iako smo naviknuli na njihove fotogra fije u letu prema Gundulićevoj placi, prema ‘marendi’ u podne, oni su pri sutni – svugdje. Toliko su duboko u tkivu Grada da ih zapravo često ni ne primjećujemo. Ali, kad ih se fotografira, nekako ih ‘osvijestimo’. Zato je tu još jedna u nizu fotografija tjedna našeg Zvone – golubovi na mitskim dubro vačkim krovovima.

JAPAN METS DUBROVNIK U organiza ciji Turističke zajednica grada Dubrovnika i japanske Croatia Heartful Center platforme održana je prva u nizu virtualna tura, odnosno prezentacija Dubrovnika na japanskom tržištu. Organizirat će se još dvije World Tour virtualne

Foto Zvonimir Pandža

Toliko su duboko u tkivu Grada da ih zapravo često ni ne primjećujemo. Ali, kad ih se fotografira, nekako ih ‘osvijestimo’

ture 7. svibnja i 11. lipnja, no tada će javljanje na završetaku programa biti sa Srđa. Osim nave denog, početkom srpnja organizirat će se 90 minutna virtualna tura koja će biti u potpunosti posvećena Dubrovniku.

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

Ponos je poput bljeskalice fotoaparata, vi zatvarate oči i po cijenu gordoga rata

Ponos je stanje čovjekova uma kada hormon zadovoljstva dolazi na svoje. Iako katkad može dove sti čovjeka u slijepu ulicu, ponos je i obrambeni mehanizam u svagdašnjem životu. Ponosimo se kada napravimo dobro djelo... kada prevedemo staricu preko ceste, kada položimo ispit, kada darujemo za Božić. Ponosimo se i svo jom djecom kada učine nešto slično. Dakle, ponos se ne odnosi samo na sebe, odnosno nije po prilici subjekti van, nego ga dijelimo i s nama dragim osobama. Recimo, kada lokalni vater polski klub ostvari dobar rezultat, mi smo i te kako ponosni. Ponos je, kako vidimo, pozitivan rezultat nekoga uči njenog djela. To djelo može u našim očima biti pozitivno, ali može imati i negativne vidove, a da se opet pono simo učinjenim. Primjerice, kada netko krene u bitku za naselja i gradove, on ne bira koliko će biti žrtava, ali suvereno vlada hodajućim zlom, i na to je pono san. Želim reći da ponos nije konstanta koja se ne mijenja, dakako, on je ovisan o karakteru učinjenoga. Kao i u većini slučajeva, ponos može biti zbog dobra, a može biti i zbog zla. Kako vidimo, sve se dijeli na dobro i zlo. Teško da se i jedna ekvivalentna stvar može

razaznati, a da se ne dotiče dobrote ili zloće – pa tako i ponos. Kada kažem: ‘Ponos je poput bljeskalice s fotoapa rata, vi zatvarate oči i po cijenu gor doga rata’, tada govorim o ponosu kao nečemu što može poslužiti kao uzrok nemiru. A sve što ne dolazi iz mira i ne vodi k miru, nije dobro. Recimo jedan primjer, i to iz naše daleke Dubrovačke Republike. U to doba nije bilo dopu šteno vjenčanje vlastele s pučanima ili građanima. Vladao je običaj ili, bolje reći, ponos preko kojega se nije prela zilo. Tako se bilo dogodilo da se neka vlastelinka zaljubila u pučanina, a nje zini roditelji ne bi blagoslovili taj čin. Sve zbog ponosa. Zato kažem da kada je ponos u pitanju, mi zatvaramo oči i ne znamo kuda ćemo ili, bolje reći, ne odlučujemo se za ono prirodno. I sve to radimo po cijenu mogućeg rata. Znamo da stvari koje radimo nisu ispravne, ali i dalje hodamo s visoko uzdignutim čelom. Znajmo da je ponos dobrodo šao kada je rezultat nekoga dobrog djela, ali kada ponos postaje rezultat nekog djela koje se kosi s vjerom, eti kom ili dogmom, tada kažemo da je ponos samo zlo. Ponos je odlika ljubavi trenutka, on caruje tamo gdje dobrota svijetom ne luta.

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Kolumne

STAVI NA JAVNO Monta bluz

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

kao donald saderlend dok sjedi u metropolitenu i gleda slike u anduingu, kao nekad ja u klovićevim dvorima, s duboko osobnim osjećajima divljenja, čuđenja i straha, bliskosti i zadovoljstva, u društvenoj disfunkcionalnosti, dezintegriranoj podsvijesti, u modro plavom vito korleone vestitu na pruge, geliranih, zalizanih kosa (i neizbježnih crnih cvika iznad nosa), kao ikar bez krila koji bere čelične magnolije, promatram stvarnost auto salona, tužno svjestan činjenice, da sve što radim i postižem, činim samo da impresioniram, nekog kome bih se možda mogao ne svidjeti.

dođite, sjedite, napravite probnu vožnju, vidjet ćete, sve je to primium kvaliteta, i izgled i udobnost i tehnologija, a tek ovi interijeri od kože i tkanine, koristimo bogate, visokokvalitetne materijale i profinjenu kombinaciju boja, sve kako bismo naglasili osjećaj prostranosti i prestiža. naše novo istraživanje nojz, vajbrejšon, haršnes, rezultiralo je gosparu jedinstvenim pristupom kontroli zvukova koji ulaze u kabinu, osiguravajući kvalitetniju tišinu za sve putnike, koja omogućuje prirodan razgovor u bilo kojem sjedalu. hvala, hvala, samo gledam, tom čuvenom rečenicom ubijam tu nasilnu trgovačku penetraciju u moj um, njen glas miješa mi se s melodijom bovijeve čajna grl, mislim se u sebi,

nudi li taj unutarnji saund nepatvoreni zvuk, skarlatija, baha, sorkočevića, albinonijevog adađa u ge molu, dok u mašti goli isprobavamo zadnje siceve. ima li uopće išta smisla, u ovoj ustajaloj žabokrečini, onkraj svake razumne i humane stvarnosti, u ovoj državi za ukras i razonodu, u kojoj se sportaši dočekuju vašarskom glazbom, i gdje je ukus nepoznata ontološka kategorija. hoću vidjeti na trgu osvajače medalja, dostojanstvene, pred himnom i klavirskim koncertom čajkovskog, hoću se izvući iz ovog štokholmskog sindroma, mahnitog emocionalnog roler kostera.

znate li da je naš novi model stiliziran s jednostavnom, ali bogatom površinom, koja pojačava široki stav automobila i nisko težište, vidite kako prednja maska i zadnja kombinirana svjetla, dodaju elegantne naglaske fino isklesanoj formi, s luksuznim izgledom vrhunske kvalitete, dok donji odbojnici imaju ukrase kako bi pojačali prestiž dizajna u izgledu vozila. hvala, hvala, ali pogledao bih i ovaj monovolumen, lažem, slažući facu od kompasjuna, znate, ja vam volim jutra, jer su tako nedorečena, volim šalu nastranu, volim dobar, soft es ef s dozom krimića, valjda zato stalno i posvuda vidim samo pandemije, lokdaune, izolacije i nuklearne ratove, vuhane i šangaje, uništene mariupolje, mrtva tijela, zomboidne nakaze, i sve ostale prikaze, medmeksovske depresivno manijakalne futuristike. još uvijek se više radujem, višestrukim orgazmima i sarkazmima, nego aluminijskim naplatcima od šesnaest cola, ili sofisticiranom, prestižnom izgledu eksterijera.

pokraj salona je restoran, kažu da ima neke mišlenove zvjezdice (ili gume, nisam više siguran), nije da nisam razmišljao, je li mi uopće potreban

ovaj diksurs pisca iz sjene, fobičnog oldfešend goustrajtera, ali i dalje mi u glavi odzvanjaju riječi one auto dilerice. u ovom paketu, po prvi put koristimo elegantnu, visokoplatinastu boju kao podlogu, dok su istaknuta područja svilenkasto bijele boje, a srednji tonovi odišu kvarcnim poluprozirnim osjećajem.

interijeri su opremljeni oblogama za vrata, naslonima za koljena, a da ne spominjem otvore za ventilaciju, koji pojačavaju vrhunsku vizualnu i taktilnu kvalitetu kabine. interijeri imaju zrelu boju temeljenu na plavo-sivoj nijansi, koja znate ima onaj moderan, šik, urbani izgled. znam da me mulja, jer ne priča o motoru, potrošnji, osovini, obujmu gepeka, misli da aute gledam poput žena (marko pomozi, nije ona daleko od istine). susprežem se da joj ne prošapćem, koke, zajebi sve to, kakav crni pik ap, idemo na produženi vikend u tuheljske toplice, na kubu tjedan dana ili izravnim letom u napulj, prije nego sve ovo oko nas rokne, i postane samo dirljiva posveta apokalipsi. dok prebirem po ostacima riže, vasabija, surimija, tune, soje sosa i đinđera, sve mi pred oči dolaze slike spekulativne fikcije, one bambine slutnje zlijeh vijesti i događanja, svrhe od svijeta. vidim opustošene gradove u industrijskoj regresiji, svjedočim raspadu jedne velike tehno epohe, konzumerizma koji postaje smiješan, mizantropske distopijske zbilje, svijeta bez struje, vojske, policije, šoping molova, nafte, novca, telefona, statusnih simbola, svijeta prigušenih kadrova, uz odsjaj tisuća zvijezda, u kojem se pod svijećama izvodi hamlet i peta betovenova simfonija. jedan svijet sadržajnosti pod krinkom jednostavnosti, svijet gdje riječi su djela.

Piše Pavo Jančić, prof.

Kultura

Doma sam često uzimala drvene štapove i pravila se da su gudalo i violina. Roditelji su brzo prepoznali moju želju!

Dugi niz godina mi je osim violine bila velika ljubav ples. Plesala sam suvremeni ples, modern jazz i hip hop skoro 15 godina, a nakon toga zbog violine nisam imala više toliko vremena pa sam morala odlučiti što me više veseli. Da nisam glazbenica, vjerojatno bih kombinirala baviti se profesionalno plesom i uz to upisala studij psihologije

Koncerti na proteKlim igrama su mi ostali u posebnom sjećanju, zbog programa kojeg smo izvodili, sudjelo vanja s odličnim glazbenicima kao što su Đana Kahriman i Šimun Končić, te naravno moj profesor komorne glazbe iz studentskih dana – Pavle Zajcev, kojeg jako cijenim i poštujem. Bio je veliki užitak održati i solistički kon cert uz DSo i maestra Ivana Huta. Četiri godišnja doba Piazzole su jako odgova rale ambijentu i atmosferi u Kneževom dvoru. Posljednjih pet godina imam tu čast da svake godine budem dio Igara u solističkom ili komornom angažmanu. Zbog toga sam jako sretna i počašćena, te uzimam to kao ogroman poticaj za

‘NAŠA TETE GOGE ODLAZI U MIROVINU, HVALA NA SVEMU’ Nakon četiri desetljeća rada u Dubrovačkim ljetnim igrama, u mirovinu je pošla Gordana Marojica. Iz Igara su se prigod nim tratamentom, ali i objavom na društvenim

budućnost. Veliki dio moje obitelji je iz Grada, pa se u Kneževom dvoru osje ćam jako ugodno i domaće, stoga su mi svi koncerti ostali u jako toplom i pozi tivnom sjećanju – priča nam priznata, nagrađivana violinistica Eva Šulić. Ona će, u sklopu festivala ‘Dubrovačko glaz beno proljeće’ našeg Orkestra, nastupiti 10. svibnja u povodu Dana Dubrovačko –neretvanske županije. Naša draga sugo vornica ukratko nam je prepričala svoj glazbeni put!

Priča o Vama krenula je iz rodnog Maribora i uistinu je fascinantna. Možete li se vratiti u Vaš ‘prvi glaz beni trenutak’, prvo sjećanje?

Dolazim iz glazbene obitelji u kojoj sam od rođenja bila okružena svira njem, pjevanjem i plesanjem. Često sam odlazila gledati predstave u Mari borsku operu gdje moj tata svira vio lončelo u orkestru. Gledajući orke stralne instrumente, najviše mi se svidjela violina. Tako sam doma često uzimala drvene štapove i pravila se da su gudalo i violina. Roditelji su brzo prepoznali moju želju i upisali me u glazbenu školu već s tri i pol godine.

Spremate uskoro nastup na Dubro vačkom glazbenom proljeću, ponovo uz DSO. Što nam pripremate?

Veselim se što ću uz DSO i mo. Ivana Huta izvesti violinski koncert Čajkov skog, koji je dosta zahtjevan i izazovan, ali u istoj mjeri lijep i zanimljiv.

Koliko ste često u Dubrovniku. Osobno ste, vjerujem vrlo emotivno vezani uz njega.

U Dubrovniku sam jako često, budući da tu živi dio moje obitelji koju volim često posjetiti. On je u istoj mjeri moj dom, kao što je Maribor. Često se volim prošetati po Pilama gdje sam provela veliki dio svog djetinjstva, i uvijek osje tim ugodan mir i nostalgiju. Vjerojatno mi je zbog toga Dubrovnik najljepši i najdraži grad na svijetu.

U jednom zanimljivom intervjuu istaknuli ste kako krećete na pos tdiplomski studij u Parizu na Scholi Cantorum kod profesorice Violete Smailović-Huart. Jeste li zadovoljni, jeste li se ‘uhodali’?

Profesorica mi je dala puno korisnih savjeta, radila sa mnom na aspektima sviranja violine u kojima sam i sama vidjela da ima mjesta za napredak. Nažalost, u Pariz ne stignem putovati

toliko često koliko bih htjela, zbog stal nog posla kao zamjenica koncert maj stora u Simfonijskom orkestru HRT-a i ostalih koncerata, ali mogu reći da sam puno naučila samo u tih par kratkih boravaka u Parizu.

Zanimljivo je i kako se zapravo cijeli život glazbeno educirate, a violina je pritom vjerna suputnica. Možete li odgovoriti – je li teško odgovoriti na pitanje što bi bilo da nije bilo vio line? Biste li odabrali nešto drugo?

Dugi niz godina mi je osim violine bila velika ljubav ples. Plesala sam suvre meni ples, modern jazz i hip hop skoro 15 godina, a nakon toga zbog violine nisam imala više toliko vremena pa sam morala odlučiti što me više veseli. Da nisam glazbenica, vjerojatno bih kom binirala baviti se profesionalno plesom i uz to upisala studij psihologije, s obzi rom da me jako fascinira ljudski um. Jako mi je zanimljiva i gluma, tako da bih možda razmislila o prijemnom na dramsku akademiju.

Osim što se pripremate za koncerte, pa imate, recimo to tako, već pripre mljen repertoar, što svirate za sebe?

Program koji izvodim na solističkim koncertima ili koncertima komorne glazbe mi se uglavnom sviđa, tako da me on sam po sebi jako ispunjava, te mi ga je užitak vježbati i nastupati!

Jeste li ikad razmišljali o odmaku od klasične glazbe, kao recimo, Vaš brat Luka?

Razmišljala jesam, ali trenutno nemam potrebe za time. Mislim da za crossover treba imati dobru, ali i kvalitetnu ideju, koju nije uvijek najjednostavnije naći.

SJAJAN PROGRAM ORKESTRA

Proljeće u znaku glazbe

U proljeće se budi sve pa tako zamah uzima i kul turna ponuda u Dubrovniku. Nakon odlično posjeće nog koncerta u Dvoru povodom završetka mastercla ssa ‘Lovro pl. Matačić’, Dubrovački simfonijski orkestar počeo je petim izdanjem ciklusa Dubrovačko glaz beno proljeće. Tijekom svibnja i lipnja koncerti će se održavati dva puta tjedno, a kao solisti će, uz gostu juće glazbenike, nastupiti i glazbenici našeg Orkestra. Tijekom Dubrovačkog glazbenog proljeća kao dirigenti nastupit će: šef dirigent DSO -a Marc Tardue, Ivan Hut, Uroš Lajovic i Pavle Zajcev. Obilježit će se Dan Europe i Dan Dubrovačko-neretvanske županije uz gostova nje mladih umjetnika iz glazbenih škola iz Županije. Kao solisti na koncertima redom nastupaju: Mira bai Weismehl Rosenfeld (violina), Eva Šulić (violina), Daniel Detoni (klavir), B&P septet DSO -a, Đana Kahri man (violina), Šimun Končić (viola), Džemal Cakić (truba), Vid Veljak (violončelo), Toni Kursar (horna), Gudački kvartet DSO -a i Matija Novaković (fagot). Ulaznice za koncerte možete kupiti putem sustava ula znice.hr ili na prodajnim mjestima DSO -a. Isto tako, možete ih rezervirati putem maila sales@dso.hr ili na broj 091 613 7314.

Ne želim si zatvarati vrata pa ću reći ‘nikad ne reci nikad’.

Koji je najbolji savjet kojeg ste dobili od brata/obitelji?

‘Trud se uvijek isplati.’

‘Dok vježbaš nemoj si opraštati nijednu pogrešku, a nakon koncerta sve.’

‘Budi ono što jesi, nemoj se limitirati, bitno je da radiš ono što te čini sretnom.’

Često se volim prošetati po Pilama gdje sam provela veliki dio svog djetinjstva

Crescendo umjetničkog djelovanja Dubravke

Lošić

Neizmjerno sam zahvalna svim mojim prijateljima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju knjige. To mi je iskustvo na ovom projektu bilo dragocjeno jer surađujući s timom upoznala sam i sebe – naglasila je Dubravka Lošić

Uoči d U br ovačkog s U t ona na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik predstavljena je monografija Dubravka Lošić, kapitalno dvojezično izdanje na

hrvatskom i engleskom jeziku od 480 stranica, bogato ilustrirano s više od 500 fotografija u ekskluzivnoj nakladi od 500 primjeraka. Monografiju su predstavili prijatelji i suradnici koji su zajedno s Dubravkom Lošić stva rali ovo jedinstveno djelo još od 2016. godine.

Monografija Dubravka Lošić zajed nički je projekt Umjetničke galerije Dubrovnik i autorice Dubravke Lošić na kojem smo radili posljednje tri godine. Umjetnička galerija Dubrov nik postala je bogatija za još jedno vri jedno izdanje, a ujedno na dostojan stven način valorizira svestran i bogat opus suvremene dubrovačke umjet nice – uvodno je istaknuo Tonko Smo kvina, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik.

Knjiga o djelu Dubravke Lošić, rođene Dubrovkinje s opusom koji stvara u svome gradu više od četiri desetljeća sadrži deset poglavlja i šez deset i šest tekstova o njenim ciklu sima i djelima, istaknula je među ostalim u opsežnoj analizi Margarita Sveštarov Šimat, zagrebačka povje sničarka umjetnosti i autorica teksta monografije.

Pisana je sa sviješću o nemoguć nosti da se odgonetne njihov labirint struktura osjećajnosti i psihizma čiji su izvori u osobnim i dubokim arhe tipskim pamćenjima, ali ih je moguće pratiti, iščitavati i razabrati o čemu govore. Moguće je sagledati njegove početke, njegov dosljednji i sve dublji slijed značenja i njegov crescendo koji danas postaje zrcalom potresenog svijeta. Njezin je rukopis, prije svega, autobiografski ili autografski, nepre kidno u potrazi za onom ‘cjelinom bića’ koja traži zaboravljeni vlastiti

i zajednički mitski govor. Posjeduje vlastiti metabolizam imaginacije izvan matica i umjetničkih struja, odgovorna je prema ljepoti, ali i užasu svijeta čime ga iscjeljuje, čini cjelovitim i njeguje –u ženskom arhetipu. U haptičnim i gestualnim poljima svojih ciklusa –u Tragovima, Brodovima, Lunama, Rozarijima, Kalamotama, Korama, Lunama, Trkačima, Morskim psima, Lapadima, Kišama, Albama albulama… Stvarala je posvete svijetu. Stasala je u postmodernoj 1980-ih godina s pogle dom prema modernizmu danas stvara jući velike zaslone svijeta čiji su izvori u južnoj meteoropatiji podneblja i nje govoj melankoliji. Njezina umjetnost nadilazi ovu sredinu i ovo podneblje i ulazi u znakove i pokrove svijeta –istaknula je na predstavljanju Svešta rov Šimat.

Naša priznata umjetnica Dubravka Lošić istaknula je pak kako je pre gledala više od dvije tisuće fotogra fija, vraćala se u prošlost i ponovo

Umjetnička ga lerija Dubrov nik postala je bogatija za još jedno vrijedno izdanje, a ujedno na dostojanstven način valorizira svestran i bogat opus suvreme ne dubrovač ke umjetni ce – Tonko Smokvina

proživljala cikluse koji uvijek proizlaze iz osobnih iskustava i promatranjem života oko sebe.

Neizmjerno sam zahvalna svim mojim prijateljima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju knjige. To mi je iskustvo na ovom projektu bilo dragocjeno jer surađujući s timom upoznala sam i sebe. Margariti sam zahvalna jer je od samog početka naše suradnje razumjela moju osjetljivost i nalazila pravu mjeru u izlaganju mojih radova i mene. Damir mi je nesebično pomagao svojim znanjem i iskustvom i njegova stalna podrška davala mi je sigurnost. Dominic i ja potpuno smo se razumjeli od samog početka i nepre stano me odušveljava njegova strast, istančan osjećaj za mjeru, odnose, i sklad. Veliko hvala i Umjetničkoj gale riji Dubrovnik i ravnatelju Tonku Smo kvini, Gradu Dubrovniku i Ministar stvu kulture i medija koji su mi pružili potporu u stvaranju monografije - izja vila je Dubravka Lošić.

Kapitalno dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku dolazi u ekskluzivnoj nakladi od 500 primjeraka

Uspjesi dubrovačkih učeničkih domova

Reći će kako je bilo lijepo nakon dvije godine stanke vidjeti toliko puno zanimljivih radova, toliko kreativnosti, toliko sportskog duha i osjetiti da se, unatoč okolnostima, promišljalo i stvaralo u svim učeničkim domovima

Učenice i U čenici tri dubrovačka učenička doma i ove subote, 30. trav nja postigli su sjajne rezultate i uspjehe na drugom dijelu regionalne domijade, onom zvanom ‘kultura, održanom u Splitu. Klapa Učeničkog doma Paola di Rosa osvojila je prvo mjesto izved bom znane narodne pjesme ‘Pjevaj mi, pjevaj sokole’ u aranžmanu i obradi voditeljice klape Paole Dražić Zekić, u sastavu Ivana Andačić, Ana Matić, Marija Mustapić, Lara Jurković, Matea Šaltić i Antonela Zekušić.

Učenici Muškog učeničkog doma nakon zapaženog uspjeha sportaša koji su, podsjetimo, osvojili prvo mje sto u šahu i nogometu na prvom, sport skom dijelu Domijade, ništa manje nisu bili uspješni ni na kulturnom

Slijedi novo na tjecanje i novo druženja ovih mladih ljudi, već se vesele novom putova nju na Državnu Domijadu u Rovinju na koju 15. svibnja putuju svi pobjednici regionalne Domijade

dijelu domijade gdje je filmska grupa pod vodstvom odgajatelja Mira Bron zića osvojila prvo mjesto u katego riji filmsko stvaralaštvo. Njihov novi sjajni igrani film ‘Trust’ donosi nam zanimljiv odnos dvojice prijatelja i jednu na izgled svakodnevnu i običnu svađu koja kreće u malo pogrešnom i neočekivanom smjeru. U filmu glume: Matija Levanat – Leva, Andrej Franu šić – Gonzo, Alen Vranković – prijatelj 1, Marko Prčević – prijatelj 2, Pavo Vla šić – prijatelj 3, Dominik Ostojić – uče nik na hodniku, Ivica Hajdić - odga jatelj, Nikša Ivanković – odgajatelj, Katija Vasilj – kuharica, Miro Bron zić – vozač. Statisti u filmu su učenici Doma. Autorski tim potpisuje cijela Filmska grupa ovog doma, Matija Leva nat, Andrej Franušić, Alen Vranković, Marko Prčević, Pavo Vlašić, Baldo Buti rić, Ante Marević, Luka Ledinić, Domi nik Ostojić i Antonio Vojvodić, uz vodi telja grupe odgajatelja Mira Bronzića i vanjskog suradnika – asistenta Nikolu Kapidžića. Film će se naravno uskoro moći vidjeti, a za sada možete pronaći tek trailer na Youtubeu.

Kreativno – likovna sekcija Učenič kog doma s Pila osvojila je 1. mjesto u zaista jakoj konkurenciji u kategoriji

industrijskog dizajna s radom ‘Pogle dalce’, a koje su marljivo, strpljivo i nadahnuto stvarale učenice Monika Franušić, Patricia Jeić, Nina Violić i Elena Chiarini s voditeljicom sekcije, odgajateljicom Marinom Bobić. Tako đer, iznimno su ponosne na osvojeno 2. mjesto u kategoriji modnog diza jna, gdje se kreativno – likovna sek cija predstavila s maštovitom kreaci jom ‘Pompolina’, koju su osmislile i krojile vesele i vrijedne ruke učenika Filipa Nikoletića, Tamare Matić, Nike Mlinarić, Martine Radić, Eve Matiče vić, Petre Cvjetanović, Natalije Mojaš, Mie Franušić i Monike Franušić, naravno, pod budnim okom odgajate ljice Marine Bobić. U kategoriji scen skog nastupa – recitacija, uspješno ih je predstavila učenica Blanka Maria Franušić koja je s puno emocija reci tirala pjesmu ‘Molitva ljubavi’ auto rice Višnje Goljački, a uz mentorstvo odgajateljice Blaženke Bračun. U kate goriji rukotvorine, a izvan konkuren cije, Dom su predstavljale učenice Mari Mekišić, Iva Mihočević, Mihaela Mli narić i Karla Pezić, članice ekološke skupine, s teglicama džema od ljutih naranača iz đardina njihova Doma, koje su ostavile na poklon svim sudio nicima ovogodišnje regionalne Domi jade. Treba svakako spomenuti kako je ovaj Dom u sportskom dijelu Domijade osvojio prvo mjesto u stolnom tenisu sa svojoj ekipom učenica.

Svi učenici će naglasiti kako je to bila još jedna prekrasna subota u ‘lipom Splitu’. I ovaj put, divan doma ćin i izvrstan organizator bio je Uče nički dom Split. I reći će kako je bilo lijepo nakon dvije godine stanke, zbog korone vidjeti toliko puno zanimlji vih radova, toliko kreativnosti, toliko sportskog duha i osjetiti da se, unatoč okolnostima, promišljalo i stvaralo u svim učeničkim domovima, jer lijepo je bilo osjetiti i pripadnost zajednici učeničkih domova. No, ono što je naj veći, najvrjedniji dobitak svih bilo je veselo druženje, podrška, međusobno bodrenje i pjesma u zajedničkom auto busu – zajedništvo triju prijateljskih dubrovačkih domova.

S prvim danom ljeta vraća se ‘Midsummer Scene’!

dobu – ističe producentica Festivala Darija Mikulandra Žanetić.

U sklopu festivala odigrat će se i predstava ‘A Poor Player’, monodrama s elementima farse koju su njezini koautori Filip Krenus i Sean Aita podnaslovili kao melankomediju. Osmišljena je i napisana upravo za Dubrovnik, odnosno kao imaginarna poveznica Grada i Londona

Festival MidsuMMer scene u svojoj osmoj sezoni vraća se pod motom ‘To be or not to be’ na tvrđavu Lovrjenac s najpoznatijom svjetskom tragedijom svih vremena Romeo i Julija. Nakon dvije pandemijske godine, od 21. lip nja do 5. srpnja, ovaj jedini hrvatski festival na engleskom jeziku okupit će posjetitelje iz cijelog svijeta koji će pod zvjezdanim nebom prekrasne povije sne dubrovačke tvrđave moći uživati u najuzbudljivoj Shakespearovoj ljubav noj priči u režiji londonskog redatelja Seana Aite. Ovaj vrhunski redatelj rad nju prebacuje u kasne šezdesete godine dvadesetog stoljeća, podvlači paralele koje dvije zavađene obitelji imaju s

Midsummer Scene će zatvo riti spektaku larni glazbeno scenski projekt Klape Kaše ‘A Millions of Strange Shadows’

Nama riječ ‘tragedija’ obi lježava zbiljske događaje, ali za elizabetan sku publiku ‘tragedije’ su se mogle naći samo u pjesmama i kazališnim predstavama.

Jedan od najvećih izazova jest prenijeti Shakespeare ovu tragediju i učiniti je relevantnom i čitljivom u da našnjem dobu

Tragedija Romeo i Julija premijerno je izvedena 2019. godine, ali zbog izni mne kvalitete, izvrsnih kritika i reakcije publike odlučili smo ponoviti isti naslov i nakon dvije pandemijske godine vra titi festival na svoju izvornu lokaciju, tvrđavu Lovrjenac s prvim danom ljeta – naglasila je dalje.

U sklopu festivala odigrat će se i pred stava ‘A Poor Player’, monodrama s ele mentima farse koju su njezini koautori Filip Krenus i Sean Aita podnaslovili kao melankomediju. Osmišljena je i napisana upravo za Dubrovnik, odno sno kao imaginarna poveznica Grada i Londona. Komedija, koju izvodi hrvat ski glumac s londonskom adresom, ujedno i producent festivala Filip Kre nus, poigrava se idejom kako bi izgledao susret dubrovačke publike i engleskog glumca koji je greškom završio na Medi teranu, a ne na Baltiku.

današnjom mafijom. Taj koncept ovu izrazito poetičnu tragediju prebacuje na suvremenom gledatelju poznatiju ulicu i vizualno, ali i glazbeno, približava ovaj komad današnjoj publici.

Tragedija je riječ koja se danas često koristi. Mediji su prepuni vijesti i naslova gdje ta riječ obilježava izrazito neugodne događaje, poput ubojstava, prirodnih katastrofa i nestale djece. Nama riječ ‘tragedija’ obilježava zbiljske događaje, ali za elizabetansku publiku ‘tragedije’ su se mogle naći samo u pjesmama i kazališnim predstavama. Jedan od najvećih izazova jest preni jeti Shakespeareovu tragediju i učiniti je relevantnom i čitljivom u današnjem

Festival nastavlja i izvrsnu suradnju s Kazalištem Marina Držića te će se za vri jeme njegovog trajanja prikazati najno vija uspješna predstava ansambla KMd koju čeka gostovanje na međunarodnim festivalima. Radi se o djelu ‘Hamletevidencija zločina jedne monarhije’, adaptacija Tibora Hrs Pandura i Livije Pandur prema tekstu B.M. Koltesa i W. Shakespearea u režiji Livije Pandur.

U glazbenom dijelu programa nastu pit će pijanistica Antonija Pacek čijim koncertom ćemo obilježiti 750 godina Dubrovačkog statuta, a Midsummer Scene će zatvoriti spektakularni glaz beno scenski projekt Klape Kaše ‘A Milli ons of Strange Shadows’, što je ujedno svjetska praizvedba uglazbljenih Sha kespearovih soneta na engleskom jeziku autora Vicka Dragojevića. Midsummer Scene je projekt tZ grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, a u produkciji Brilli ant Events, Dubrovnik i Honey-tongued Theatre Productions, London.

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem Citroen C3, 1.4 benzin, pre šao 59.000 km, registriran do 5/23, 2012. godište. Cijena 6.300 eura, za ozbiljnog kupca nije fiksno. Auto je doslovno bez greške, može bilo kakav pregled bilo gdje. Kontakt: 095 198 1720

Prodajem automobil BMW serija 1 116i u izvrsnom stanju. 2005. godište, prvi vlasnik, 157.000 km. Kupljen i servisi ran u Tomić&Co. Motor je benzinac, snage 85 KW, mjenjač ručni. Registri ran do 8/2022. Kontakt: 098 503 282

Prodaje se Renault Clio III , 2006, 220.000 km, u dobrom stanju, registri ran do ožujka 2023. Cijena 2000 eura. Kontakt: 091 522 2447

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem poslovni prostor 46 m2 na Montovjerni. Kontakt: 098 494 431

Iznajmljujemo stan, 68 m2, dvosoban. Slobodno do 1. 5. Kontakt: 095 197 5456

Iznajmljujemo dvosoban stan u Lozici kod Dubrovnika 65 m2. Slobodan od 1. 5. Cijena i ostali uvjeti, prema dogo voru. Kontakt: 095 197 5456

Iznajmljuje se novouređeni i potpuno

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

opremljen apartman/stan u poslovnostambenoj zgradi Gravosa u razdoblju od 1.10.2022. do 30.4.2023. Apartman se sastoji od dnevnog boravka s trpe zarijom i kuhinjom, odvojenom spa vaćom sobom, kupaonicom, posjeduje prostranu terasu. U vlasništvu ima garažno parkirno mjesto. Više slika dostupno putem Vibera/WhatsApp. Kontakt: 099 678 8935

Tražim sobu ili garsonijeru za smještaj vozača. Kontakt: +385 92 370 9606

NEKRETNINE

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gos pino polje. Ispred zgrade se nalazi

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

igralište i vrtić. Prehrambena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhi nje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu s WC -om i jedan dodatni WC . Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Prodajem poslovni prostor (16 m2) u DOC -u. Kontakt: 092 101 8770

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

UMRLI (OD 27. 4. – 4. 5. 2022.)

BOŽA DŽAMARIJA ud. Mata rođ. Lonac (1942.)

MIHO KATUŠIĆ , urar pok. Pera (1937.)

IVAN (BRACO) SAVINOVIĆ pok. Ivana

PAVICA ŠPERK ŠUNDRICA (1922.)

NIKOLA GVEROVIĆ pok. Nikole (1925.)

NEDE VIOLIĆ rođ. Vlahović (1937.)

VICA ĐURASOVIĆ ud. Luke rođ. Lisičić (1930.)

JOZO (JOZEP ) PRKAČIN pok. Vlaha (1944.)

ANE MIKULIĆ rođ. Mikelj (1929.)

PAVO MATANA ĐIVKOV (1935.)

INKA RADIŠ rođ. Šilje (1957.)

HUMANITARNI PRILOZI

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : umje sto cvijeća u spomen na pokojnu Anu Lučić-Dragičević, dragu kolegicu iz našeg ‘RADELJEVIĆA’ 350 kuna prilažu: Leni, Netty, Kate, Izeta, Katica, Lenka i Ljilja; Dragom kumu Mihu, umjesto vijenca, 400 kuna prilažu Nena, Đuro i Hrvoje Lukšić; Bratu Mihu Katušiću, umjesto vijenca 500 kuna prilaže brat Pero s obitelji. Umjesto vijenca za pok. Katu Đeđević od njenih prijateljica s kave Franice, Jerke i Kate. U spomen na nezaboravnog brata Miha Katu šića, 500 kuna prilaže Luce Martinović sa svojima. U spomen na dunda Miha Katušića, 1000 kuna prilaže obitelj doc. dr. Iva Martinović. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR 7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9 do 17 sati).

I VANI Š VARC - P OMOĆ z A REHABILITACIJU uplata na OTP -banku br. HR 7224070003203480017: u spomen na pok. Iva Miljasa uplatili su: obitelj Martina i Nikše Miloslavić 600 kuna, Slobodan Blitvić 100 kuna, Župa Miha nići 1.000 kuna; u spomen muža naše bivše kolegice Diane, kolegice iz Ureda DNŽ uplatile 400 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

D JE č JEM DOMU MASLINA D UBROVNIK darovali su: Vesna Japunčić, u spo men na pok. Miha Katušića, umjesto cvijeća prilaže 300 kuna; Ćićo i Lele, u spomen na dragu tetu Anu Mikulić, umjesto cvijeća prilažu 500 kuna; Srđan Ćorlija, donacija za korisnike 1.000 kuna; Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Općinski načelnik

KLASA : 930–01/20–01/113

URBROJ: 2117–8-03–22–4

Srebreno, 28. travnja 2022.

Na temelju Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14, 110/19 i 144/21) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 112/18 i 39/22) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine 59/18), Općina Župa dubrovačka kao tijelo nadležno za upravljanje nerazvrstanim cestama na svom području, objavljuje

JAVNI POZIV nositeljima stvarnih prava na nekretninama na javni uvid u postupak evidentiranja nerazvrstane ceste

I.

U svrhu izrade geodetskih elaborata javnih i nerazvrstanih cesta i sređivanja katastarskog i zemljišnog stanja na području Općine Župa dubrovačka pozivaju se na javni uvid nositelji prava na dionici lokalne nerazvrstane ceste, od spoja na državnu cestu D8 do Tarante (‘uz kamenu zgradu prema Toreti’), k.o. Brašina i k.o. Brašina Nova, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama koje neposredno graniče s dionicom predmetne ulice.

II .

Javni uvid na terenu održat će se 10. svibnja 2022. godine od 09.00 do 09.45 sati. Nositelji stvarnih prava na zemljištu (stranke u postupku ili njihovi opunomoćenici) mogu izvršiti uvid u geodetske elaborate izvedenog stanja predmetne nerazvrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 17. svibnja 2022. godine od 9.00 do 9.45 sati u prostorijama Općine Župa dubrovačka. Izlaganje geodetskih elaborata izvršit će ovlašteni inženjer geodezije Srđan Lambeta dipl. ing. geod. iz tvrtke ‘Geo Modus’ d.o.o. iz Dubrovnika.

Općinski načelnik

Silvio Nardelli

Kolumne

OKO SOKALOVO

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

Vjera u uskrsnuće

Čim čeljade počne živjeti već je dovoljno staro za umiranje. Starenje nas svake minute približava smrti. A što se poslije događa, nitko ne zna

Vjera je uVjerenje. OnO dolazi od argu menata kojim se prihvaća istinitom neka tvrdnja ili mišljenje. Kroz školovanje i stu dij vjerovao sam svojim profesorima da kroz predavanja iznose istinu. Vjerujem i svećenicima – teolozima, odnosno nji hovim napisanim knjigama (prof. Ivančić, dr. Vuco, dr. Trstenjak, Hesse, Stulhoffer itd.). Također vjerujem autentičnim dokumentima i znanstvenicima. Kod sestri Stadlerovki, vrlo davno u samo stanu, upoznao sam jednog starijeg sve ćenika. Često bi diskutirali o znanosti i vjeri. Upamtio sam njegovu misao: ‘Tamo gdje prestaje znanost, počinje vjera.’ Kroz literaturu sam pronašao kako su oko 96 posto znanstvenika i Nobelovaca (kemi čara, fizičara, biologa, liječnika, itd.) vjernici. Vjeruju u Boga. Njihova zna nost vodi k njemu! I dodaju: ‘Priroda je od Boga i on njom vlada po svojim zako nima.’ Nobelovac, fizičar Schredinger, ali i drugi tvrde kako su živi organizmi naj finije majstorsko djelo, nastalo pod vod stvom Božje mehanike i kvanta. Engleski fizičar A. Compton, također Nobelovac piše: ‘Bog nas je stvorio kao slobodne ljude, te nam dao moć da ovaj svijet ure đujemo. I sve to sada ovisi o nama.’ A engleski filozof i državnik Bacon je izja vio: ‘Plitko znanje naginje čovjeka da ne vjeruje, ali ga duboko znanje vraća vjeri.’ Ateisti se pitaju: Ako je Bog sve moguć i dobar, zašto dopušta zlo? Dva su osnovna razloga: Živom čeljadetu je data slobodna volja. I kada bi sve bilo dobro, lijepo i ugodno, mi ne bismo znali što je to. Jer ne bismo mogli činiti usporedbu sa zlom, ružnim i neugodnim! Boga, kao Boga nije nikada bilo lako shvatiti. On je nevidljiv, nepredočiv, beztjelesan. On je vrhovno biće najveće moći, mudrosti i dobrote. Bog je duhovno i beskonačno biće. U gimnaziji sam pitao profesora filo zofije: Što je to beskonačno?. Odgovori mi: Zamisli beskonačno i dodaj još toliko. Knjiga mudrosti Biblija sve to detaljnije obrazlaže. Ona je knjiga nad knjigama! Jedan liječnik u Zagrebu (ima svojtu u Dubrovniku), često je citirao biblijske

Duša ima tri sloja, tri funkcije: Duhovna duša, neutralna i osjetilna (tjelesna)

misli. Bezvjerci su ga prozvali dr. Biblija! Bezvjerci misle kako je sve na svijetu, pa i svemir i ‘veliki prasak’, nastalo slučajno. Osobno, ne vjerujem u slučaj. Sve ima svoj uzrok. I pitanje: Što je to živ čovjek, što je duh, što duša, što smrt? Živo čeljade je sve dok ne prestanu funkcije mozga uz prethodni prestanak rada srca i disanje. A čim čeljade počne živjeti već je dovoljno staro za umiranje. Starenje nas svake minute približava smrti. A što se poslije događa, nitko ne zna. Što je s dušom? O duši ili psihi, učili smo u okviru med. psihologije i psihijatrije. Ona je nemate rijalna. A duh? On je najdublji dio čovjeka, sveukupnost duševnih funkcija. Duša ima tri sloja, tri funkcije: Duhovna duša, neutralna i osjetilna (tjelesna). Osjetilna putem osjetila prima utiske. Sa smrću tijela umire i ona. Bitna je duhovna duša. Djeluje u tijelu, živi neovisnim životom, neprolazna, usmjerena na duhovni svijet. Pročitao sam kako duša sa svojim duhov nim djelovanjem (duhovna duša), slična virtuozu prema svom glazbenom instru mentu. Ako nema instrumenta, ona ne može više djelovati. A virtuoz? On živi! Za djelovanje potrebno je tijelo, ali ne iza život! I nekoliko misli o uskrsnuću: Ono se ne dokazuje filozofskim, već vjerskim načelima. Temelj kršćanstva je uskrsnuće. Uskrs je središnji događaj ljudske povije sti. Ako nema uskrsnuća mrtvih, onda ni Krist nije uskrsnuo. Dokazi za Isusovo uskrsnuće: Oko pet tisuća dokumenata, prazan grob, potvrda Isusovih sljedbe nika. Materijalni dokaz: Torinsko platno. Zadivljujuće trodimenzionalno utisnuće Isusovog tijela. Kako je utisnuto? Ne zna se, kažu nuklearni fizičari iz instituta u Torinu! Kod uskrsnuća, neće duhovna duša tražiti iste tjelesne molekule koje je pokojnik ostavio na zemlji. Uskrsnuće jest ponovno utjelovljenje samo u preobraže nom tijelu. Kako? To je tajna, Bogu samo poznata. Duhovna duša je nositeljica svi jesti o našem ‘ja’. To je za nas bitno! Uskr snućem se postiže vječan život! Francuski filozof i matematičar Pascal davno je izja vio: ‘Kraljevstvo Božje je u nama.’

Piše

Boris Sokal

Šapa tjedna

CICI

Jako je zaigrana, voli se izležavati na ležaljci i iskopati zasađeno cvijeće!

Ovo je moja maca Cici!

Ima dvije godine. Jako je zaigrana, voli se igrati u vrtu i izležavati na ležaljci. Voli ponekad i iskopati zasađeno cvijeće. Ali, kako da se ljutim na nju kad je to moja maca. Šaljem lijepi pozdrav iz Zagreba!

PREDSTAVITE

Sport

Matulović: Čudo ste učinili!

Ovu su titulu stolnotenisači Libertas Marinkolora osigurali već 10. travnja kada su izvojevali pobjedu nad STK Pulom rezultatom

0:3

Na staroj Mi N četi ba N djera vijori, i ona govori, Pituri su najbolji! – pje valo se u nedjelju u Gospinom polju prvacima Hrvatske – stolnotenisačima Libertas Marinkolora. Uspjeli su ‘Pituri’ obraniti naslov prvaka, a sezonu H e P Superlige završili su sam samo jed nim porazom. To je i više nego dovo ljan razloga za veliko slavlje.

Pehar ostao u Gospinom polju Pehar za prvaka Hrvatske u stolnom tenisu te zlatne medalje našim ‘Pitu rima’ uručio je direktor Hrvatskog stolnoteniskog saveza Renato Čengić. Pehar je tako ostao u vitrini u Gospi nom polju, a ovu su titulu stolnote nisači Libertas Marinkolora osigu rali već 10. travnja kada su izvojevali pobjedu nad st K Pulom rezultatom 0:3. Time su se pozicionirali na sami

Snimljenom porukom Piturima se javio i njihov predsjednik Marinko Matulović

Vikend su označile još dvije pobjede

Proteklog vikenda su ih u zadnjem krugu natjecanja čekali osječki Vodo vod i vinkovačka Cibalija, a u meče vima su ‘Pituri’ pobijedili obje ekipe.

Dirljiv trenutak

Dodjela je bila posebno dirljiva jer se ‘Piturima’ snimkom javio njihov pred sjednik Marinko Matulović koji već neko vrijeme nije s njima zbog bolesti. Čestitao je ‘dragim sportskim legen dama’ te je istaknuo kako se nada da će uskoro ponovno biti zajedno. ‘Čudo ste učinili’ – poručio im je, među ostalim, Matulović, a Gospinim poljem ‘prosuo’ se gromoglasan pljesak. Nakon toga ‘Pituri’ su slavlje nastavili i bakljadom ispred dvorane.

Košarkašice Raguse doprvakinje Hrvatske!

Najefikasnija u redovima ŽKK Raguse bila je Martina Lončar s 35 postignutih koševa

Djevojčice Raguse u finalu su se susrele s košarkašicama Trešnjevke

Pretkadetkinje Žen S kog košar kaškog kluba Ragusa doprvakinje su Hrvatske u kategoriji do 15 godina. Od njih su u finalnoj utakmici Prvenstva Hrvatske bolje bile košarkašice Treš njevke 2009 rezultatom 102:63 (35:13, 27:14, 18:13, 22:23).

Najefikasnija u redovima Ž kk Raguse bila je Martina Lončar s 35 postignutih koševa, zatim Una Majsto rović s 13 koševa te Andrea Milat sa šest koševa. Una Majstorović postigla je i najviše skokova (8), slijedi je Martina

Lončar sa sedam skokova te Iva Tokić sa šest skokova. Una Majstorović upi sala je i tri asistencije te Lući Jeić i Greta Prkoča po dva. U redovima Treš njevke 2009 najviše je koševa postigla Lena Bilić (21), zatim Hana Arnautović i Lea Aljinović po 20 koševa. Lena Bilić zabilježila je i 14 skokova, Lea Aljinović osam i Hana Arnautović šest. Arnauto vić je upisala i devet asistencija, Lena Bilić osam te Saša Škribanek dvije asistencije.

Foto: Facebook/ŽKK Ragusa

Pobjedom otvoreno finale

U redovima ŽKK Raguse najbolja je bila Iva Todorić koja je upisala 21 koš, osam skokova i četiri asistencije

Seniorke Žen S kog košarkaškog kluba Ragusa otvorile su finalnu seriju utakmica Prvenstva Hrvatske pobjedom protiv ekipe Plamen Požege rezultatom 79:62 (18:21, 18:12, 25:12, 18:17). Prva je to od tri finalne utakmice koje ove dvije ekipe moraju odigrati do naslova prvaka.

U redovima Ž kk Raguse najbolja je bila Iva Todorić koja je upisala 21 koš, osam skokova i četiri asistencije. Car men Miloglav dala je 18 koševa, posti gla je devet skokova i 11 asistencija.

Romana Stojanović dala je 17 koševa, postigla šest skokova i sedam asisten cija. Za ekipu Plamen Požega La Mama Kapinga Maweja dala je 31 koš te je upi sala i 18 skokova. Jelena Ivezić dala je 18 koševa, postigla sedam skokova i dvije asistencije. Emilija Podrug dala je devet koševa te je imala jednako toliko skokova. Lana Hrmić upisala je tri asi stencije. Sljedeća utakmica na raspo redu je 4. svibnja u Gospinom polju, a treća će se po rasporedu igrati 7. svib nja u Požegi.

KORAK BLIŽE PLAYOFFU U 9. kolu lige za prvaka košarkaši Dubrovnika odnijeli su pobjedu rezultatom 85:63 protiv momčadi Dinama. S ovom pobjedom Dubrovnik je na

3. poziciji i pobjedom protiv Bosca u Zagrebu može se ostvariti zadani cilj – playoff i borba za plasman u Premijer ligu.

vrh ping-ponga Lijepe Naše.

Oni su naši trkački heroji!

Mališani vrtićkog uzrasta te oni nižih razre da osnovnih škola uz glasnu podršku navija ča, utrkivali su se na stazi od Velike Onofri jeve fontane do viteza Orlanda

Dubrovački polumaraton najbrže su istrčali Alija Imamović i Tea Faber. Zidine je pak najbrže svladao dubrovački atletičar Ante Živković dok je u ženskoj konkurenciji slavila Hannah Grant

AlijA i m A m ović iz klub A Bosnian Ultra running Teama pobjednik je ovo godišnjeg šestog izdanja Dubrovačkog polumaratona. Kroz cilj je prošao s vre menom 1:15:21. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Tea Faber iz Atletskog kluba Dubrovnik s vremenom 1:28:17.

Ante Živković iz Atletskog kluba Dubrovnik osvojio je drugo mjesto na Dubrovačkom polumaratonu s vreme nom 1:17:48, dok je treće mjesto zauzeo Dejan Angeloski iz TK Ohrid TrcaT s vremenom 1:19:27. Druga je u ženskoj konkurenciji kroz cilj prošla Britanka Deborah Thomas Trentham Running Club s vremenom 1:30:43, dok je treće

mjesto zauzela Britanka Joanne Stan field iz Trentham RC s vremenom 1:32:03.

Svi su pobjednici

U Dubrovačkom polumaratonu sudje lovalo je preko 1200 trkača, a sa Stra duna su se uputili istrčati ukupno 21,1 kilometar. Nastavili su Ulicom sv. Dominika, prošli vrata od Ploča, istrčali na Pile, preko Puta od Repu blike nastavili su u Vukovarsku, oba lom dalje preko Sustjepana, Čajkovića

sve do Rožata gdje su se okrenuli te se istom rutom vratili na našu najljepšu ulicu.

Nagrade je najboljima dodijelio gra donačelnik Mato Franković koji je

Grafičar DuLista Dubravko Lenert istrčao je Dubrovački polumaraton! Naš Dubo kroz cilj je prošao s vremenom 1:55:20 te je zauzeo 191. mjesto. Dubravko je bio jedan od 1200 trkača iz 42 države svijeta koliko ih je sudjelovalo na ovog već tra dicionalnom maratonu. Naš grafičar svoju ljubav prema trčanju otkrio je prošle godine, a prvu je utrku i istrčao lani i to onu na 10 kilometara, a nastupio je i na prošlogodišnjem Lapad Run-u.

Trčanje je sport u kojem male stvari uvelike doprinose vašem rezultatu. Svaki korak je bitka, a ‘high five’ nasmijanih klinaca na bezbroj refreshment stationa poklanja tako potreban boost. More divnih volontera, motivirajućih natpisa (‘hurry up, your beer is getting warm!’ na cca 15. km ftw), a da ne pričam o spek takularnim nastupima bendova, limene glazbe, DJ -eva na svako par kilometara, čudo jedno… Što se rezultata tiče, imao sam dvije opcije, trčati glavom ili srcem… Da sam trčao ‘glavom’ mislim da bih više uživao, ali bi bio nešto sporiji. Ali istr čati 21 km je samo po sebi ‘kruna’ truda pa je tako i vrijeme za rekreativce manje bitno. Siguran sam da sam iza sebe ostavio puno boljih trkača, ne zbog brzine i spremnosti, već što su oni vjerojatno usput ‘opalili’ koji selfie i sad im se ne grči svaki mišić u nogama – podijelio je Dubo svoje iskustvo na društvenim mrežama. Bravo, Dubo! Ponosni smo!

Naš Dubravko Lenert je među prvih 200 polumaratonaca!

Filip Milanović pobjednik je 5K utrke građana, a u ženskoj konkurenciji pobjedu je odnijela Lukrecija Krstičević

PONOSNI SMO !

Naš Dubo među prvih 200 polumaratonaca

zahvalio organizatorima utrke i svima koji su sudjelovali.

Ovaj događaj ima više pozitivnih efekata za naš grad. Uz promociju sporta tu su i humanitarni, ali i turi stički efekti. Zahvaljujem svim sudi onicima utrka i čestitam svima jer su ih istrčali do kraja, a samim tim svi su pobjednici – rekao je gradonačelnik u ovoj prigodi.

Nedjelju je obilježila i popularna utrka građana na 5K, koja ima i huma nitarni karakter. Ove se godine trčalo za Društvo multiple skleroze. Filip Milanović iz AK Crvena zvezda pobjed nik je 5K utrke građana. Pet je kilome tara istrčao s vremenom 18:39. U žen skoj konkurenciji pobjedu je odnijela Lukrecija Krstičević iz Rukometne aka demije Jerkovac s vremenom 21:57.

Drugo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Alen Memić iz kluba Capital Runners 387 s vremenom 18:56, dok je treće mjesto zauzeo Sanel Uzunović iz Infobipa s vremenom 20:25. Druga u ženskoj konkurenciji je Alisa Aliti Vlašić iz Škole trčanja Dubrovnik koja je kroz cilj prošla s vremenom 22:42, a treća je Irma Kristić iz Škole trčanja

Sanus Motus s vremenom 23:09.

Izazovna utrka zidinama

Povratničko izdanje Du Motiona zapo čelo je tradicionalnom jedinstvenom utrkom dubrovačkim zidinama. Nešto više od 80 trkača okušalo se u ovoj iza zovnoj utrci. Na pobjedničko se posto lje popeo dubrovački atletičar Ante Živković. Zidine je svladao s vreme nom 10:45.57. U ženskoj konkurenciji slavila je Hannah Grant koja je zidine svladala s vremenom 14:22. Drugi je kroz cilj na Stradunu protrčao Luka Đurović s vremenom 11:03.32, dok je treći u muškoj konkurenciji bio Luka Rajčević s vremenom 11:29.98. Među ženama drugo mjesto pripalo je Mela nie Nicolle koja je zidine svladala za

NAŠI HRABRI MLADIĆI

Nevio i Ante neizostavni sudionici Du Motiona

14:44.06, dok je treća bila Andrea Kle čak s vremenom 15:30.76.

Nakon odraslih trkača, na stazu na Stradunu istrčali su naši najmlađi. Mališani vrtićkog uzrasta te oni nižih razreda osnovnih škola uz glasnu podršku navijača, utrkivali su se na stazi od Velike Onofrijeve fontane do viteza Orlanda. Hrabri su bili baš poput njega te su ciljnu liniju prešli s velikom radošću.

Fantastična atmosfera vladala je proteklog vikenda po cijelome gradu, zbog povratničkog trkačkog spektakla. U dvije nedjeljne utrke sudjelovali su i nama dva posebno draga mladića. Jedan od njih je Nevio Krešić koji je bio dijelom ‘rijeke’ trkača u utrci na pet kilometara. Nije to njemu prvi put na Du Motionu, a i ovog nas je puta oduševio svojim sudjelovanjem na ovoj utrci. Nevio je inače dječak s Majewski dvarfizmom te jedini u Hrvatskoj ima tu dijagnozu. Međutim, ničim se ne da pokolebati i uvi jek sve razveseli svojim osmijehom pa je to učinio i ovog puta.

Naš drugi sugrađanin koji nas je također posebno razveselio tijekom vikenda jest Ante Kolunđija, DuLi stov ‘Pozitivac’ 2019. Ovaj mladić stradao je u prometnoj nesreći 2018. te je od tada u kolicima. I za njega se kao i za Nevia trčala humanitarna utrka građana na pet kilometara, a ovo je već druga godina kako i Ante sam u njoj sudjeluje. Na startnu poziciju došao je u kolicima sa svojom ekipom koja ga je od starta gurala sve do cilja. Svaka čast i Neviu i Anti, ali i njihovoj ekipi koja im pruža podršku. Obo jica naših dragih sugrađana volonteri su Du Motiona, a pridružila im se ove godine ponovno i Dubrovkinja Karla Sentić za čije se liječenje također prethodnih godina trčala utrka 5K.

Utrke DU Motiona nisu mogle proći bez Nevia Krešića i Ante Kolunđije

Jugovih 11 medalja!

Plivačkog kluba Jug proteklog su vikenda na

mitingu osvojili 11 medalja

s Hajdukom do zlata

Dva mala nogometaša škole nogo meta DU Talent Josip Mihaljević kao igrač i Leo Vulinović kao vratar imali su priliku zaigrati s ekipom Hajduka na međunarodnom nogometnom turniru u Medulinu te su s njima i osvojili sjajno prvo mjesto u kategoriji U 8! Riječ je o jednom od najprestižnijih turnira u Hrvatskoj, a dječaci su poziv dobili nakon što su iz ‘Hajdukovci’ zapazili na turnirima na kojima su do sada igrali za svoju ekipu. S njima je išao i osnivač te trener Škole nogo meta DU Talent Hrvoje Šimunović koji je na ovome turniru bio pomoćni tre ner ekipi Hajduka. U polufinalu maleni su Dubrovčani s Hajdukom pobijedili

J U govi plivači nastavl Ja JU o sva

Jati medalje. Na međunarodnom pli vačkom mitingu u Banja Luci osvojili su 11 medalja!

Sjajan početak

Prvog dana isplivali su do njih šest. Juraj Barčot je osvojio zlato svojoj kategoriji D (2004./2005.) te srebro u apsolutnoj na 200 mješovito. Tako đer je osvojio i srebro na 200 prsno u kategoriji D. Đivo Damić je osvo jio broncu u apsolutnoj kategoriji na 1500m, a Roko Zvone srebro na 100 leđno i broncu na 200 mješovito u svojoj C kategoriji (2006./2007.). U finalima su plivali još Rafaela Škrabo (A finale 1500m) i Bruno Tošović (B finale 200 mješovito).

Pet medalja za kraj Drugog dana mitinga u Banja luci pli vači pk Jug osvojili su još pet medalja. Roko Zvone bio je zlatni na 200 leđno u svojoj C kategoriji i brončani u apso lutnoj kategoriji. Juraj Barčot je osvojio dvije bronce u D kategoriji na 200 slo bodno i 200 leđno. Rafaela Škrabo je osvojila srebro u apsolutnoj kategoriji na 1500 slobodno. U B finalu je još pli vao i Bruno Tošović na 200 slobodno. Čestitke svima i sretan povratak doma! – poručili su iz pk Jug.

Dinamo, a u finalu pobijedili su i Loko motivu. Konkurencija je bila velika. Na ovom turniru koji se održavao od 28. travnja do 1. svibnja sudjelovalo je 49 klubova i 164 ekipe.

52 DuList IN

U Rimu sam probala najbolji sendvič!

Vratila sam se doma prepuna dojmova, a jedino što bih voljela da je bilo drukčije je manje ljudi pa da slike budu još bolje

Za putovanje u Rim odlučila se u tre nutku kad je Italija popustila s C ovi D mjerama, a kada su ukinuli maske na otvorenom – karta je već bila rezervi rana. Na putovanje je krenula s prija teljicom, a u ljepotama i atrakcijama Rima uživale su pet dana. Apartman su uzele na 15 minuta udaljenosti od strogog centra. Bio je to pun pogodak s obzirom na ogromne gužve!

Dosta sam organizirana osoba te sam po društvenim mrežama, prije puta, tražila zanimljive lokacije i zna menitosti za posjetiti. Na put smo došle spremne. Ili smo bar tako mislile. Ulaznice za sve znamenitosti smo kupile online te smo uzele skip the line karte što također preporučam svima jer su čekanja bez toga i po nekoliko sati – ispričala nam je Marija, inače velika ljubiteljica hrane i gastronomije.

Prije Rima sam odlučila pripaziti na prehranu, ali s obzirom na njihovu bogatu gastronomiju, mislim da sam se vratila s kojim kilom viška. Na svakom kantunu je pizzeria, osteria ili gelateria koje je teško zaobići

Od svih zani mljivosti izdvo jila bih veslanje u čamcima u krajobraznom vrtu Villa Borghese, kao i Vatikanske muzeje koju su za mene jednom rječju remek djelo

Prije Rima sam odlučila pripa ziti na prehranu, ali s obzirom na nji hovu bogatu gastronomiju, mislim da sam se vratila s kojim kilom viška. Na svakom kantunu je pizzeria, oste ria ili gelateria koje je teško zaobići. U Rimu sam probala najbolji sendvič na svijetu!

Ljubav na prvi pogled

U ‘Vječni grad’ se zaljubila na prvi pogled. Svaka ulica kojom su prošle, imala je nešto posebno.

Grad je pun zelenila, cvijeća, glazbe, ljudi i života. Od svih zanimlji vosti izdvojila bih veslanje u čamcima u krajobraznom vrtu Villa Borghese, kao i Vatikanske muzeje koju su za mene jednom rječju remek djelo. Tu je i Piazza Venezia s koje se prostire pogled na prekrasni Koloseum, kao i kvart Trastevere – prepun je dobre hrane i života za mlade. Ne smijem izostaviti ni one standardne atrakcije kao što su

Fontana di Trevi, Pantheon i Piazza di Spagna – rekla je Marija koja je u Rimu uživala punim plućima. Vratila sam se doma prepuna doj mova, a jedino što bih voljela da je bilo drukčije je manje ljudi pa da slike budu još bolje!

MALA RASPJEVANA ŽUPA Osnovna škola Župa dubrovačka i glazbeni sastav Five organi ziraju tradicionalno natjecanje glazbenih tale nata. Svi mali Župljani koji vole pjevati pozivaju

se u subotu, 7. svibnja u 10 sati u zgradu nove škole. Tada će se održati audicija za ‘Malu raspjevanu Župu’.

Croissant s pogledom

Što se sprema u Klubu Dubrovčana?

Volimo ugostiti predavače iz cijele Hrvatske, a naročito s područja Dubrovnika, kao i studente koji su voljni s nama podijeliti znanje o određenoj temi. Studenti koji nemaju mirno mjesto u stanu ili studentskoj sobi dolaze učiti, pisati radove...

UdrU ga st U denata d U brovnika ‘Libertas’ postoji već službeno dva deset i jednu, a neslužbeno dvadeset i šest godina. Tijekom tog razdoblja udruga je ostavila traga na život dubro vačkih studenata u Zagrebu. Od otva ranja 2013. godine Klub Dubrovčana u Gundulićevoj pokazao se kao idealno mjesto okupljanja mladih raznih kul turnih, glazbenih i sportskih afini teta. Raznolikost programa i lokacija Klub čine dragim mjestom među mla dima te privlači ne samo dubrovačke studente, već studente iz svih krajeva Hrvatske.

Opremljeni smo projektorom i televizijom pa se na rasporedu često nađu kvizovi, filmovi, utakmice, zani mljive nam emisije i prijenosi. Posebno su nam dragi mini koncerti koje smo morali reducirati zbog cijele situacije, ali kroz ovu godinu planiramo nove. S obzirom na to da su uvijek aktualne društvene igre, nerijetko organiziramo i mini turnire. Volimo ugostiti preda vače raznih afiniteta iz cijele Hrvatske, a naročito s područja Dubrovnika, kao i studente koji su voljni s nama podi jeliti znanje o određenoj temi. Dosta studenata koji nemaju mirno mjesto u stanu ili studentskoj sobi dolaze učiti, raditi na grupnim projektima, pisati

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

radove jer u Klubu na raspolaganju imaju internet, laptop, printer i miran kutak – naglasila je predsjednica kluba Diana Čabrilo. Kaže i kako miran kutak nije jedino kada se ‘zaori dalmatinska pjesma dvaput tjedno dok u klubu vježba klapa Figurin’. Klapa dubro vačkih studentica osnovana u Klubu Dubrovčana proizašla je iz jedne opu štene glazbene radionice 2014. godine.

Noć Dubrovčana

Udruga broji deset članova koji se biraju svake godine izbornom skup štinom, a sveukupan broj članova pri jatelja kluba je tristotinjak ljudi. Ove godine izabrana je nova uprava u nadi da će se dinamizirati rad i cirkulacija

Pozivamo sve naše studente u Zagrebu koji imaju malo viška vremena i htjeli bi aktiv nije sudjelovati da nam se jave putem naših društvenih mreža

novih studenata. Dvoje novih pot predsjednika su Matea Klaić i Stjepan Bakija, a predsjednica Diana Čabrilo prije je obnašala ulogu tajnice. Aktivnih članova uvijek nam nedo staje zbog fakultetskih obaveza uprave pa nismo u mogućnosti odrediti stalno radno vrijeme Kluba, već o druženjima i događajima obavještavamo putem društvenih mreža. U idućem razdoblju planiramo likovne radionice dubrovač kih motiva s studenticama Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, buvljak, Noć Dubrovčana... Uprava se sastaje jednom tjedno na sastanku gdje razgla bamo o mogućim provedbama ideja, a najviše radimo na izobrazbi članova o administrativnim poslovima, pisa nju projekata javnih poziva pomoću kojih se i održavamo uz pomoć struč nih osoba i nekada aktivnih članova

uprave – istaknula je.

Javite se!

Prvo sljedeće događanje je vikend pred nama kada će ugostiti dubrovačku stu denticu Anu Carević koju je Vintage povezao sa Sonjom. Idući vikend u Klubu udružuju snage i predstavljaju svoje proljetne selekcije. Uz pomno birane vintage komade, u selekcijama će se moći naći i pokoji second hand komad koji traži novi dom.

Subota i nedjelja bit će rezervirane za modu, a sve vas pozivamo na druže nje na kojemu ćemo ponovno misliti na Doris Bender! Ovim putem pozi vamo i sve naše studente u Zagrebu koji imaju malo viška vremena i htjeli bi aktivnije sudjelovati da nam se jave putem naših društvenih mreža – rekla je Čabrilo.

Mladosti, svaka čast!

Prodavala se odjeća koju su naši sugrađani donirali tije kom proteklog tjedna, a čijom su kupnjom napravili dobro djelo i pomogli ukrajinskim obiteljima

Svidio mi se cijeli koncept, kojim se među ostalim potiče održivi i ekološki razvoj. Ovime bismo htjeli osvijestiti i ostatak lokalnog stanovništva kako je riječ o nečemu sasvim normalnom – Nika Limov

Ugodna proljetna atmosfera, U z zvuke poznate glazbe, vladala je u nedjelju u dvorištu Studentskog doma. Naime, u sklopu Sveučilišnog tjedna za Ukrajinu odvijao se humanitarni

buvljak. Prodavala se odjeća koju su naši sugrađani donirali tijekom prote klog tjedna, a čijom su kupnjom napra vili dobro djelo i pomogli ukrajinskim obiteljima. Prikupljena sredstva od

Haljine, hlače, kaputi, pale tuni – samo su neke od probranih stvari koje su bile izložene na buvljaku. Sve se to moglo kupiti po cijeni od 10 do 100 kn

prodaje, kao i odjeća koja se ne proda te dječja roba idu potrebitim obiteljima koji su iz ratom pogođene Ukrajine došli u Dubrovnik.

Haljine, hlače, kaputi, paletuni, torbe – samo su neke od probranih stvari koje su bile izložene na buvljaku, sve se to moglo kupiti po cijeni od 10 do 100 kuna.

Ljubitelji second hand odjeće tako đer su mogli pronaći prave i vrijedne vintage ‘komade’. Veliku pomoć svima pružile su mlade osobe, studenti, među njima i Nika Limov, pokretačica ove ideje.

Ideja je nastala prije pola godine. Jedna od mojih prijateljica organizirala je buvljak u TUP -u. Svidio mi se cijeli koncept, kojim se među ostalim potiče održivi i ekološki razvoj. Ovime bismo htjeli osvijestiti i ostatak lokalnog stanovništva kako je riječ o nečemu sasvim normalnom – rekla je Limov. A kako svi prisutni ne bi ostali gladni, u ponudi su imali i šporke makarule, kao i grah po cijeni od 30 kuna za porciju.

U organizaciji su sudjelovali ESN Dubrovnik, kao i sve organizacije pri Sveučilištu u Dubrovniku te Crveni križ u Dubrovniku. • MP

Konavljani na tovaru donijeli vina i led s vrhova Sniježnice

Prema zapisima koji datiraju iz 1783. godine, od 20. svibnja do 20. kolovoza u Grad je došlo više od 15 tona leda što znači da je prosječna dnevna potrošnja bila 170 kilograma. Bio je to samo jedan od prestižnih proizvoda koji su Gradu i Republici priuštile čarobne Konavle

Ušetali

narodnim nošnjama

kojem

tovarom

Konavoska ponuda vina predstavljena je brojnim po sjetiteljima, uz naravno dobru glazbu, veselje i smijeh

posjetiteljima donijeli led i izvrsna vina. Oživjeli su tako tradiciju dopre manja leda u Dubrovačku Republiku iz ledenica sa Sniježnice koji je u ta vremena predstavljao pravu senzaciju. Dubrovački gospari svakodnevno su i u vrijeme ljetnih vrućina koristili led. Prema zapisima koji datiraju iz 1783. godine, od 20. svibnja do 20. kolovoza u Grad je došlo više od 15 tona leda što znači da je prosječna dnevna potrošnja bila 170 kilograma. Bio je to samo jedan od prestižnih proizvoda koji su Gradu i Republici priuštile čarobne Konavle. Danas se u Konavlima proizvode izvr sna vina, a vrh vinske ponude pred stavljaju malvasije konavoskih pro izvođača. Konavoska ponuda vina predstavljena je tako protekle subote brojnim posjetiteljima, uz naravno dobru glazbu, veselje i smijeh. Malo tko je propustio priliku vidjeti što to Konavljani nude!

Malo tko je propustio priliku vidjeti što to Konavljani nude

Danas se u Konavlima proizvode izvrsna vina, a vrh vinske ponude predstavlja ju malvasije konavoskih proizvođača

Malostonska kamenica kao beskrajna inspiracija

Okus mora i mesa kamenice u spoju sa začinima daje posebnu notu koja je dodatno oplemeni te pruža beskrajnu inspiraciju za fantastična jela

Foto

Anđela Šćepanović

U sklop U projekta Brendiranje

Uz snažne oku se tradicije koje u ovu konobu donosi njegova majka Marica, vrsna kuharica, Dario jelima dodaje suvremeni štih

Malostonske kamenice – The Queen of Oysters u konobi Škafetin u Lumbardi proteklog se petka održala specijalizi rana gastro radionica za korčulanske ugostitelje. Radionicu je predvodio Marko Gajski, glavni kuhar restorana Lešić Dimitri. Po zanimanju infor matičar, Marko je svoj kulinarski put započeo sudjelovanjem u prvoj sezoni popularnog showa Masterchef, da bi se nakon stažiranja uz velika imena svjetske gastronomske scene te rada u nekoliko poznatih hrvatskih restorana smjestio na Korčuli i donio joj prvu Michelinovu zvjezdicu. Ideje za meni crpi iz lokalnih sezonskih namirnica, fokusirajući se na morske plodove uz odvažne okuse.

Chefu Gajskom na radionici se pri družio domaćin Dario Žmikić, vlasnik i glavni kuhar obiteljske konobe Ška fetin. Dario je također javnosti poznat

kao sudionik Masterchefa, u kojem se plasirao među 10 najboljih natjecatelja. Nedugo nakon sudjelovanja u showu, zajedno sa svojom obitelji otvorio je Škafetin u rodnoj kući u Lumbardi. Uz snažne okuse tradicije koje u ovu konobu donosi njegova majka Marica, vrsna kuharica, Dario jelima dodaje suvremeni štih.

Malostonska kamenica je vrhun ska namirnica i bilo mi je pravo zado voljstvo pripremati ova jela uz kolegu Marka. Mislim da smo pokazali tek mali dio onoga što ova namirnica može dati. Okus mora i mesa kame nice u spoju sa začinima daje posebnu notu koja je dodatno oplemeni te pruža beskrajnu inspiraciju za fantastična jela – istaknuo je Dario.

Jela su pratila...

Radionica je započela druženjem uz koktel Fennel bees knee’s koji je za ovu

prigodu kreirao Jakša Marelić (Konoba Maha) s otočkim proizvodima – lokal nim ginom, medom, citrusima i komo račem. Oba chefa predstavila su po tri jela s Malostonskom kamenicom a sva jela sljubljena su s lokalnim vinima, s fokusom na korčulanske autohtone sorte. Chef Gajski je tako pripremio svježe kamenice s gazpachom od kra stavca i divljim moračem, torteline od blitve s veloute umakom s limunom, motarom i dehidriranom kamenicom te tempuru od kamenica, s chilli mou selin umakom i mariniranim daiko nom u kvasini. Chef Žmikić se pred stavio s nekoliko vrsta mariniranih kamenica, juhom sa svježom kameni com te zapečenom kamenicom s pan cetom i maslom sa soli. Jela su izvrsno pratili cetinka, rukatac, pošip, rosé od plavca i plavine te grk. Ova gastro radi onica posljednja je u nizu radionica unutar projekta ‘The Queen of Oysters’, koji pokriva razne ciljne skupine dio nika u turizmu kako bi Malostonska kamenica postala nezaobilazan proi zvod koji se mora probati dolaskom u Dubrovačko-neretvansku županiju.

Vikend unutar zidina

Dubrovčani itekako s optimizmom mogu gledati na nadolazeće mjesece ako je suditi po živosti i brojnim posjetiteljima koji su se proteklog vikenda mogli susresti po Gradu. Sunčano vrijeme privuklo je mnoge u Grad, a tome su svakako pridonijeli i manifestacija Du Motion, kao i Konavljani koji su na trgu ispred Revelina gostima i Dubrovčanima predstavili ponudu svojih vina

Malo tko je odolio po ovakvom predivnom danu prošetati do Grada i obići naše znamenitosti

Ja sam mislio na Detroit s Berlincima

Album otvara ‘Lost my Love’ Kennyja Coxa, a zatvara ga ‘Loser’ Sama Sandersa. Vokalne dužnosti preuzeo je Sean Haefeli, Berlinčanin porijeklom iz Indianapolisa

stilovima, ne samo za jazzom. Posebno je zanimljivo ep izdanje ‘Time is Wasting’ koje nosi samo oznaku tj. Naime, to je sve što je pisalo na izvorniku. Iako je loše stanje vremešne trake utjecalo na kvali tetu zapisa, Abdullah je odlučio objaviti četiri pjesme koje su mogle predstavljati tek referentnu demo snimku nepozna tog mladića s gitarom i setom ljubavnih pjesama u potrazi za diskografom i ugo vorom. Identitet tj-a do danas nije otkri ven. Prošle godine digitalno je za uk eti ketu bbe Music (Barely Breaking Even) objavljen kompilacijski album ‘Dj Amir Presents Strata Records – The Sound of Detroit Volume 1’, a u travnju ove i prateći – ‘Strata Records – The Sound of Detroit –Reimagined By Jazzanova’.

Jazzanova ne žele da se ovaj ‘reimagined’ album promatra kao albumom obrada ili covera i teško je imati išta protiv jer slušatelj zahvaljujući njima uranja u neistraženi kreativni svijet mističnog Detroita nakon ustanka 1967. godine

Piše Petar Ipšić Foto bbemusic.com

Neke priče zaslužuju biti ispričane jer su neobične okolnosti njihova nastanka nevjerojatnije i od samog sadržaja koji ih tvori. Takva je priča o Strata Records iz Detroita, maloj nezavisnoj diskograf skoj kući kratkog životnog vijeka, čiji je naramak jazz, funk i soul izdanja postao ponovno dostupan četiri desetljeća nakon nastajanja. Što se sve između sredine 1970ih i 2022., i to na dva kontinenta, moralo dogoditi da bi priča postala vrijedna izla ganja, s lakoćom bi mogao ispripovjediti jedino netko toliko vičan pletenju najneo bičnijih pripovijesti, poput slijepog argen tinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa. Nisam Borges, ali ću svejedno pokušati. Amir Abdullah ili Dj Amir, američki d.j., glaz beni kurator i kolekcionar rijetkih vinilnih izdanja, slučajno je tijekom jedne trampe nabasao na izvornu kopiju albuma ‘Satur day Night Special’ detroitskog orguljaša i pijanista Lymana Woodarda koju je on s The Lyman Woodard Organization obja vio 1975. godine (primjerak tog albuma danas se na www.discogs.com prodaje za gotovo dvije tisuće dolara). Na poleđini

jeftinog monokromatskog omota u uradi sam stilu stajalo je Strata Records. Kada je Amir čuo ovaj zaboravljeni jazz/funk lo-fi klasik nije mogao vjerovati da je nešto toliko dobro tako dugo provelo skriveno od ušiju glazbenih zaljubljenika. Počeo je ‘kopati’ (crate digging je termin koji ozna čava potragu za rijetkim i opskurnim izda njima, često za potrebe sempliranja), ali se dugo nije pomakao s mjesta. Sve dok nije stupio u kontakt sa sinom Lymana Woo darda. Taj je susret rezultirao reizdanjem spomenutog albuma za glasovitu etiketu Wax Poetics 2009. godine. U Detroitu 2011. godine Amir Abdullah upoznaje Barbaru Cox, udovicu osnivača Strate i pijanista Kennyja Coxa. Nakon što mu je kao vla snica master traka to dozvolila, Abdullah do kraja desetljeća reizdaje kompletni katalog Strate na vlastitoj etiketi 180 Proof Records, uključujući i seriju snimljenih, ali nikad objavljenih ploča. Ističe se funk album ‘Mirror Mirror’ saksofonista Sama Sandersa, legende jazz scene Detroita. Unatoč lo-fi uvjetima u kojima je materi jal snimljen nemoguće je ne ostati zapa njen hipnotičkom ljepotom pjesme ‘Face At My Window’ s nepoznatim ženskim vokalom i upečatljivim zvukom melo trona. Četrdeset godina poslije prvi put su objavljene ploče Maulawija Nururdina, Kennyja Coxa (snažan utjecaj bossa nove i sambe na albumu ‘Clap Clap! The Joyful Noise’), The Soulmates (singlica u stilu Motowna) i Fita Fostera (salsa). Upravo te neobjavljene snimke pokazuju interes Strate Records za različitim glazbenim

Detroit, sjedište američke automobil ske industrije, kolijevka Motown soula, proto-punka (The Stooges, MC5) i detroit skog techna (Derrick May, Jeff Mills, Kevin Saunderson…). Sedam tisuća kilometara preko Atlantika, leži Berlin, jedno od naj većih europskih središta elektronske glaz bene scene, kontrakulture i zabave, a čiji je samo jedan klub, legendarni Berghain, nazivan svjetskom prijestolnicom techna. Berlin je i dom nu-jazz, funk, latin-jazz, electronica kolektivu Jazzanova, sastav ljenom od d.j.-eva i glazbenika koji kon tinuirano i globalno prepoznato djeluju od sredine 90-ih. Da je Amir Abdullah upravo njima prepustio da materijal Strate Records odjenu u suvremeno i bolje sni mljeno ruho, puno govori o renomeu koji Jazzanova imaju na sceni. Album otvara ‘Lost my Love’ Kennyja Coxa, a zatvara ga ‘Loser’ Sama Sandersa. Vokalne duž nosti preuzeo je Sean Haefeli, Berlinča nin porijeklom iz Indianapolisa. Najviše odabranog materijala dolazi sa ‘Saturday Night Special’ The Lyman Woodard Orga nization, a uz naslovnu (koju su pratećim remiksima pripremili za zahtjeve klupske scene) tu su i spomenuta ‘Face At My Win dow’ i ‘Creative Musicians’, koja je tako đer popratno remiksirana. Izdvajaju se i ‘Root in 7/4 Plus’ Maulawija, ‘Inside Ourse lves’ Sphere i Coxova ‘Beyond the Dream’, ovdje s originalnih 13 skraćena na 3 i po’ minute. Jazzanova ne žele da se ovaj ‘rei magined’ album (kako se to sad trendov ski zove) promatra kao albumom obrada ili covera i teško je imati išta protiv jer slu šatelj zahvaljujući njima uranja u neistra ženi kreativni svijet mističnog Detroita nakon ustanka 1967. godine.

Don Hrvoje Katušić odlazi u Velu Luku, don Ivica Pervan novi rektor sv. Vlaha

Na poziciji rektora crkve svetog Vlaha don Hrvoja će naslijediti župnik Župe Presvetog Spasitelja don Ivica Pervan što nam je i sam potvrdio u telefonskom razgovoru

Nako N N epu N e dvije godi N e don Hrvoje Katušić odlazi s mjesta rektora crkve svetog Vlaha! Don Hrvoje će Dubrovnik zamijeniti Velom Lukom kamo ga dekretom šalje dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Na poziciji rektora crkve svetog Vlaha don Hrvoja će naslijediti župnik Župe Presvetog Spasitelja don Ivica Pervan što nam je i sam potvrdio u telefonskom razgovoru. On je, naime, proteklog tjedna postao i novoime novani generalni vikar Dubrovačke biskupije. Dužnost je to koju je kao

ovlašteni delegat prije njega obnašao upravo don Hrvoje Katušić.

Inače, don Hrvoje Katušić bio je imenovan rektorom crkve sv. Vlaha sredinom srpnja 2020. Na toj je važ noj službi naslijedio don Tomu Lučića koji je tada otišao u mirovinu zbog navršene kanonske dobi. Važno je naglasiti kako će se primopredaja službi odviti u kolovozu.

Važno je naglasiti kako će se primopredaja službi odviti u kolovozu

nas na