Dulist #543

Aktualno

Na terenu s Krešimirom Kukom i njegovim seizmološkim timom: Nema ‘kritične točke’

Na Golubovom kamenu imamo seizmološku postaju i tamo su instrumenti već više od deset godina. Udubljen je šaht u stijeni i instrumenti su lijepo postavljeni, sve je u objektu. U Konavlima je u Stravči u brdima jedna, recimo, ‘pomoćna’ postaja. Golubov kamen jedna je od glavnih postaja u državnoj mreži – ističe. Inače, postoje znanstveni projekti od kojih jedan istražuje upravo rasjede dubrovačkog područja. A seizmologa u Hrvatskoj je malo

svega

Piše Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandža

Krenuli smo iz zagreba s tri puna automobila opreme, kolege elektro ničar Danijel Štih, seizmolog Snježan Prevolnik i ja – kaže nam naš priznati seizmolog i dragi sugovornik za sva pitanja potresa, Krešimir Kuk. Čim je zatreslo proteklog petka u 23 i 10, i oni su se krenuli organizirati. Putem su, kaže nam, stajali na brojnim loka cijama i mjerili, mjerili, mjerili. Uputili su se ne s jednim, već s tri cilja prema našoj županiji, a na ugodnoj kavi u Stonu, mjestu koje je prije gotovo tri deset godina doživjelo šok potresa, detaljno nam je pojasnio koji su nji hovi zadaci, što zapravo seizmolozi čine kada se potres dogodi.

Nosimo sa sobom komplete seiz mološke opreme, osim instrumenta

PAO KAMENI KRIŽ

Ovo je za mene veliki uspjeh, pogotovo što se dogodio u mome Gradu. Rekla bih - veliki comeback Ivana Šutalo JUDAŠICA

SEIZMOLOZI NA TERENU

Hvala službama!

Zamislite puding kojeg tresete. Kad zatresete čašu, gore na vrhu se jako trese. Valovi putu ju, seizmički pristižu odozdo i kad imate čvrstu stijenu, vrlo se malo miče. To je prvi razlog zašto su efekti ovog potresa puno manji od onih na petrinjskom području

koji bilježe trešnju – seizmografa i akcelerografa, potom autonomnih napajanja, sustava za prijenos poruka...

Plan nam je pregledati područje od Metkovića do Konavala. Konkretno smo tu jer se na ovom području potresi najviše osjete, najveći su im efekti i najviše će se osjetiti naknadni potresi. Pratimo aktivnost sve dok aktivnost postoji. To može biti dva, tri ili više mjeseci. Instrumenti nam govore točno koliko se gdje trese, koliko jako i druge kvalitetne informacije – ističe nam dalje seizmolog Kuk. Ono što nas je svakako prvo zanimalo jest zbog čega se magnituda nekoliko puta pro mijenila u informacijama oko ‘dubro vačkog potresa’ kojeg smo osjetili 22. travnja u 23 i 10.

Naši seizmolozi na terenu posebnu su zahvalu uputili Stožeru civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije, Općini Dubrovačko pri morje i vatrogasnoj zajednici D n Ž koji su im pomogli i izašli u susret u iznalaženju lokacije.

Kad se potres dogodi, magnituda se određuje na osnovi zapisa instru menta, direktno se računa iz zapisa. Treba nam određeno vrijeme, nekad desetak minuta, nekad dvadeset, nekad trideset da je izračunamo, ali kad magnitudu izračunamo, ona je točna. C sem, odnosno poznatiji kao ems C , nemaju instrumente. Samo prikupljaju podatke na temelju svje dočenja. Znate i sami, danas svatko na mobitelu ima aplikaciju ‘Osjetio sam potres’ i slično. Prikupljaju podatke od ljudi i od svih seizmoloških službi na području potresa i šire. S druge strane, stalno i uvijek za svaki jači potres šaljemo im i podatke koje je naša mreža instrumenata osjetila, registri rala. Njima, ‘na prvu’, preciznost nije bitna, u ovom dijelu su informativni i u ovom dijelu objavljuju neprocesui rane podatke koje seizmolog nije pro vjerio i ispravio. Stoga se događa da te magnitude kasnije budu različite. Oni svoju informaciju odmah objave, auto matski. C sem-u nije bitno je li to 5.6 ili 6.1 po Richterovoj ljestvici. Makar je to strašna razlika – napominje i ističe kako je mjerna jedinica jedan Richter zapravo deset na 1.5 na potenciju, što razliku od 0.1 čini – ogromnom. Tu dolazimo do idućeg pitanja. Naime, razlika našeg i petrinjskog potresa upravo je u tom 0.1, a posljedice su –drastične. Faktora je više.

Naše franjevce dočekala je tužna scena Potres 22. travnja u crkvi Male braće oštetio je dio glavnog oltara. Riječ je o mramornom baroknom oltaru koji je napravljen nakon velikog potresa 1667., u kojem je bila potpuno uništena stara crkva iz 1317. Oltar je smješten ispod luka, a rad je majstora Celija Toshini iz Ancone 1712. Na vrhu oltara dva su anđela koji su između sebe imali veliki kameni križ težine oko 100 kilograma, a bio je sidren na tijelo oltara i učvršćen za luk. Uslijed potresa popustila su učvršćenja pa je jedan dio križa pao u kor iza oltara, raspao se, i zadržao se uglavnom na grobnoj ploči biskupa Anđela Franchi koji je tu ukopan 1751. Drugi dio križa udario je u menzu oltara, malo je oštetio, i raspao se u više komada, te se zaustavio u crkvi na podnožju oltara – zapisao je fra Stipe Nosić nakon nemilog događaja u petak u noći.

‘Zamislite puding kojeg tresete’ Stvar je eksponencijalno male funk cije. Male promjene u magnitudi jako razlikuju potrese. Puno je faktora, i recimo dubina, što puno ljudi misli, nije jedan od njih. Oba potresa su plitka, to je karakteristično za naše

Plan nam je pregledati područje od Metkovića do Konavala. Konkretno smo tu jer se na ovom području potresi najviše osjete, najveći su im efekti i najviše će se osjetiti naknadni potresi

područje. Prosjek je 15 kilometara, za naše područje je to uglavnom tako. Dakle, po dubini su isti. Po jačini su također vrlo bliski. Idemo na razlike – prvo su tu bitni lokalni uvjeti tla. Petrinjsko i područje Banovine je rastresito, močvarno, seizmičke karak teristike su vrlo nepogodne za trešnju i ona se pojačava. Kad se potres trese, efekti su jači zbog lokalnih uvjeta tla. Na ovim područjima je stjenovito, kruto tlo – čvrsta stijena. Seizmički najbolje je sagraditi kuću na čvrstoj stijeni, nema pojačavanja. Zamislite puding kojeg tresete. Kad zatresete čašu, gore na vrhu se jako trese. Valovi putuju, seizmički pristižu odozdo i

kad imate čvrstu stijenu, vrlo se malo miče. To je prvi razlog zašto su efekti ovog potresa puno manji od onih na petrinjskom području. Drugi razlog? Još treba pričekati građevinare koji analiziraju sve štete koje su se dogo dile na petrinjskom području. U oko lici su kuće vrlo loše kvalitete, to je siromašno područje još od svih ratova iz povijesti zaključno s Domovinskim. Područje je vrlo slabo održavano i pro tupotresno nikakve kvalitete, to se vidi na prvi pogled – napominje. Treći fak tor je takozvani mehanizam potresa. Mehanizam potresa je nešto o čemu ste sigurno čuli kao o ‘pomica nju pola metra’. Njega određujemo,

SEIZMOLOŠKI SKUP

Ugroženost dubrovačkog područja

U Dubrovniku će se 3. i 4. svibnja 2022. održati znan stveno-stručni skup Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja u dvorani Poslijediplomskog sre dišta Dubrovnik. Na skupu će se raspravljati o seizmič koj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja te prikazati aktualna znanstvena istraživanja vezana uz izvore dviju najvećih prirodnih prijetnji dubrovačkom području: potrese i klimatske promjene.

Naime, dubrovačko područje, a posebno grad Dubrov nik, jedno je od seizmički najaktivnijih područja u Hrvat skoj. Također, klimatske promjene uzrokuju raznovrsne neželjene posljedice koje značajno utječu na okoliš i cijele ekosustave. Na skupu će se predstaviti znanstvenoistraživački projekti CRONOS , DuFAULT, Klima-4HR i SeisRICH erCRO, čiji je nositelj Geofizički odsjek Priro doslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odnosno prikazati najnoviji rezultati dobiveni njihovim radom. Izlaganja će održati, između ostalih, prof. dr. sc. Marijan Herak, izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić i izv. prof. dr. sc. Petar Kružić sa zagrebačkog

6.9

do sedam maksimalna je procijenjena magnituda za naše područje

izračunavamo na osnovu zapisa potresa, ali potrebno je što više poda taka da bi on bio što precizniji – ističe. Zanimljivo je, dodaje, što već sada na dubrovačkom području imamo pomake epicentara potresa. No, to nije ništa neuobičajeno!

Sustavi zone rasjeda

To se uvijek događa. Imamo neko liko epicentara potresa na području od Metkovića, preko Neuma, stonskog

Cilj nam je postaviti mobilni pool, dio instrumenata iz mobilnog poola koje smo nakon Petrinje dobili kao donaciju tvrtke Cineme trics. Instru menti su to koji su namijenjeni i koncipirani da se mogu brzo postaviti na potresom pogođeno područje

područja pa do Mljeta, u Mljetskom kanalu. Sve su to slabiji potresi, ali ima ih. Epicentri potresa se u nekom vremenskom razdoblju od samog užeg epicentralnog područja šire.

To su sustavi zone rasjeda. Kada nastane neki potres, on nastane na nekom rasjedu ili već prije spomenu toj žarišnoj točki, najveći broj prvih naknadnih potresa je u užem dijelu. Uže epicentralno područje se potom širi, vidjeli smo na primjeru Petrinje –naglašava. Dok mi razgovaramo s gos parom Kukom, njegovi kolege krenuli su prema Slanome gdje traže pogodnu lokaciju za postavljanje seizmološke opreme.

Cilj nam je postaviti mobilni pool, dio instrumenata iz mobilnog poola koje smo nakon Petrinje dobili kao donaciju tvrtke Cinemetrics. Instru menti su to koji su namijenjeni i kon cipirani tako da se mogu brzo posta viti na potresom pogođeno područje – dakle seizmografi i akcelerografi. Njima nam je cilj zabilježiti što bolje i što preciznije sve naknadne potrese koji se događaju – što bliže početnom potresu. Vremenom će taj broj slabiti – naglašava nam dalje.

Od petka navečer do trenutka zaklju čenja našeg razgovora izmjerili su oko stotinu potresa magnitude iznad dva stupnja po Richterovoj ljestvici.

Do ove nedjelje imali smo 14 potresa magnitude između 3.0 i 3.9, dva potresa magnitude između 4 i 5, i jedan 5.0 kojeg je vrlo vjerojatno veliki broj ljudi osjetio. U širem području imamo ‘potresiće’, ljudi ih po danu zapravo ni ne primijete – napominje. Dolazeći u Dubrovnik, dosta su se zadržali u Metkoviću, koji je pretrpio štetu tijekom ovog potresa.

Metković je područje jako blisko

TRSTENO

Manja oštećena na vrtiću ‘Leptirić’

epicentru i seizmičnost se tamo jako manifestirala. Taj dio nam je slabo pokriven, a i trebali smo obići par loka cija i odrediti koja je najbolja, tamo stavljamo instrumente. Inače, važno je da se instrumenti ne stavljaju u gradu, na cesti i slično – odnosno da nema umjetne trešnje. Uz to, moramo pokri vati prostor iznimno blizak području na kojem se dogodio potres – priča nam dalje.

Seizmograf je iznimno osjetljiv aparat. Bilježit će i japanske potrese ako su jaki, ali će naše domaće jake rezati, ne može pokriti toliki raspon, to znači da nema rezoluciju zapisati tako velike amplitude. Onda će ih odrezati gore i dolje jer mu je prevelika ampli tuda zbog velike osjetljivosti. Zato je tu i akcelerograf – pojašnjava.

Golubov kamen i Stravča

U ovom trenutku traže lokaciju za još dva kompleta koja bi smjestili na našem području. Inače, u našoj župa niji nalaze se dvije trajne instalacije seizmološke opreme – na Golubovom kamenu i na Stravči u Konavlima.

Na Golubovom kamenu imamo seizmološku postaju i tamo su instru menti već više od deset godina. Udu bljen je šaht u stijeni i instrumenti su lijepo postavljeni, sve je u objektu. U Konavlima je u Stravči u brdima jedna, recimo, ‘pomoćna’ postaja. Golubov kamen jedna je od glavnih postaja u državnoj mreži – ističe. Inače, postoje znanstveni projekti od kojih jedan istražuje upravo rasjede dubrovačkog područja. A seizmologa u Hrvatskoj je malo – svega 15.

U Seizmološkoj službi nas je devet i sad ćemo zaposliti devet mladih ljudi koji će zapravo raditi na projektu šire nja sezimološke mreže. Država nam je

STANOVNICA POVIJESNE JEZGRE

‘Užas, sve nam je popucalo! Mislila sam da nikad neće prestat’

Sve nam je popucalo. Ali živi smo, to je najbitnije! –govori nam stanovnica povijesne jezgre nakon potresa magnitude 6.1 po Richteru.

– Zidovi su nam popucali. U jednoj sobi pravocrtno od početka do kraja, a u drugima niz zid. A, renovirali smo prije mjesec dana. Ne znam kako je u ostalih, ali meni se činilo kako je treslo 30 sekundi. Užasno je dugo trajao. Kao da bila dva spojena potresa. Mislila sam da nikad neće prestati i da će kuća – na dva dijela.

U Seizmološkoj službi nas je devet i sad ćemo zaposliti devet mladih ljudi koji će zapravo raditi na projektu širenja sezimo loške mreže

odobrila sredstva i u iduće tri do četiri godine ćemo postaviti devedesetak postaja na cijelom području Hrvatske. Za to ćemo dobiti devet ljudi koji nisu seizmolozi, jer se niti jedan nije javio na natječaj – jer ih nema, bez obzira na jednostavne kriterije natječaja. Dakle, nas ovoliko moramo pokriti cijelo područje Hrvatske, uz volon tere – dodaje.

Često putuje u Dubrovnik. Pitamo ga može li nam otkriti neku ‘najkritič niju’ točku naše županije?

Zapravo je to cijelo dubrovačko primorje, pa već od Imotskog prema dolje, Makarska također... Prema jugu Hrvatske, odnosno jugoistoku, seiz mička ugroženost raste. Od Makar ske opasnost je malo po malo veća. Ujedno su tu maksimalne akceleracije – maksimalne amplitude – veće, ako se mičemo prema Grčkoj, Turskoj, još i veće. Za kraj nam je naš sugovornik otkrio – Dubrovnik u brojkama!

Za uže dubrovačko područje mak simalna procijenjena magnituda je 6.9 do sedam, dok je za šire dubrovačko područje ona 7.1 – zaključuje naš sugo vornik, seizmolog Krešimir Kuk.

Na objektu vrtića ‘Leptirić’ u Trstenome utvrđena su manja oštećenja od potresa, navode iz Grada Dubrovnika.

Na objektu u vlasništvu Grada Dubrovnika u Trste nome, a koji se koristi za smještaj dječjeg vrtića ‘Leptirić’, zabilježena su manja oštećenja izazvana nizom potresa s epicentrom na teritoriju Bosne i Hercegovine – ističu u priopćenju. Angažiran je ovlašteni statičar koji pre gledao oštećenja te je na terenu utvrđeno da objekt nije statički ugrožen te da nastala oštećenja ne predstavljaju opasnost za polaznike i osoblje vrtića. Radi se o ošteće njima žbuke te odvajanju dva reda kupa na krovištu. No, iz predostrožnosti je odlučeno da će se djeca privremeno premjestiti u prostorije DV Zaton, a u međuvremenu će se pristupiti hitnoj sanaciji nastalih oštećenja kako bi se odvijanje vrtićkih programa što prije moglo ponovno odvijati u objektu.

DEŽURNE LJEKARNE

Prijevoz od Palčice do Pila i nazad za 700 kuna

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Franica Lasić naglasila je kako to ništa nije neobično te kako je to uobičajena cijena za tu relaciju koju redovito plaćaju Libertasu po ponudi kada ih odluče anga žirati za izlete djece. Naglasila je kako su na izlet išle dvije grupe djece te da su roditelji po svakom djetetu platiti 20-ak kuna

Krenuti iz Palčice, iskrcati se na Pilama, pogledati film, obići Akvarij te se s Pila ponovno vratiti u Palčicu – to je bio njihov plan. Za to su, kao i obično, vrtići željeli angažirati autobus javnog gradskog prijevoznika Libertas. Vrtići su kontaktirali Libertas, naglasili su nam roditelji, te su za prijevoz djece od Palčice do Pila i natrag dobili ponudu od 700 kuna!

Još uviJek se čeka mišljenje Agen cije za zaštitu tržišnog natjecanja vezano za inicijativu Udruge Ragusa Bus za pokretanje postupka utvrđi vanja zlouporabe vladajućeg polo žaja protiv poduzetnika Libertas Dubrovnik d.o.o. Podsjetimo, kako je DuList pisao u svom prošlom broju,

ova Udruga podnijela je prijavu ovoj Agenciji protiv Libertasa zbog ‘shuttle’ prijevoza putnika s cruisera koju ova gradska tvrtka obavlja po tržišnim cije nama ‘neznatno skupljim od privatnih prijevoznika’, kako su istaknuli sredi nom 2020. iz Udruge Glas poduzetnika kada su ukazivali na ovu situaciju.

Vrtići plaćaju komercijalne cijene I dok se čeka pravorijek Agencije po ovom pitanju, donosimo jedan para doks u koji je ponovno uključen Liber tas, a na drugoj se strani ovog puta nalaze Dječji vrtići Dubrovnik. Dakle, ponovno je riječ o dvije gradske tvrtke. Naime, nekolicina roditelja čija djeca

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

PRIJEPORI OD TRAVNJA 2020. ‘Povremeni prijevoz s povlasticama javnog’

Prijepori između prijevoznika u povremenom prije vozu i Grada Dubrovnika, odnosno Libertasa Dubrov nik, podsjetila je za DuList predsjednica ove Udruge Vesna Lukić, krenuli su kada je Grad Dubrovnik putnič kim agencijama uputio dopis u kojem je navedeno da će Libertas Dubrovnik od travnja 2020. preuzeti u pot punosti prijevoz putnika iz gruške luke do Pila. Lukić je nadalje ustvrdila kako ‘Libertas vozi povremeni prijevoz s povlasticama javnog’. Naime, podsjetila je, autobusi Libertasa jedini su koji smiju do Pila prometovati preko Boninova, dok ostali prijevoznici u povremenom prije vozu moraju do iste destinacije ići preko Ilijine Glavice. Također, Sanitat Dubrovnik je Libertas oslobodio obveze plaćanja naknade za zaustavljanje na Pilama koju pri vatni prijevoznici još uvijek moraju plaćati. Dakle, jedna gradska tvrtka oslobodila je drugu gradsku tvrtku od pla ćanja ove naknade, a sve se to odvilo pod tvrdnjom da će zarada od ove komercijalne djelatnosti Libertasa ‘ići na ruku’ i građanima kako bi usluga za građane bila još bolja te kako bi im se u budućnosti osigurao čak i bespla tan javni prijevoz.

pohađaju dječji vrtić Palčica ista knula nam je kako su njihovi mališani nedavno išli na izlet u Grad, konkretno u posjet novootvorenom Akvariju. Kre nuti iz Palčice, iskrcati se na Pilama, pogledati film, obići Akvarij te se s Pila ponovno vratiti u Palčicu – to je bio njihov plan. Za to su, kao i obično, vrtići željeli angažirati autobus jav nog gradskog prijevoznika Libertas. Vrtići su kontaktirali Libertas, nagla sili su nam roditelji, te su za prijevoz djece od Palčice do Pila i natrag dobili ponudu od 700 kuna! Roditelji su se zapitali što vrijedi tolike novce za tako kratku vožnju, a usput budi rečeno, s Vojnovića je autobus skrenuo ravno preko Boninova na Pile jer mu je to i dozvoljeno što je vrijeme vožnje još dodatno skratilo. Provjerili smo s rav nateljicom Dječjih vrtića Dubrovnik Franicom Lasić zbog čega su od Liber tasa dobili tako visoku ponudu. Lasić nam je naglasila kako to ništa nije neo bično te kako je to uobičajena cijena za tu relaciju koji redovito plaćaju Liber tasu po ponudi kada ih odluče anga žirati za izlete djece. Naglasila je kako su na izlet išle dvije grupe djece te da su roditelji po svakom djetetu platiti 20-ak kuna.

Složit ćete s e da to nije veliki iznos. Za djecu uvijek moramo anga žirati poseban prijevoz, ne možemo ih tek tako ukrcati u neku od redovnih

Podsjetimo i kako djeca do 6 godina inače uopće ne plaćaju kartu u autobusima javnog grad skog prijevoza, već je on za njih u potpu nosti besplatan. A, vrtićka djeca svakako pripadaju toj kategoriji

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan

Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

linija. Moramo naglasiti i kako nam Libertas nije dizao cijene u posljednje vrijeme iako su porasle cijene goriva –istaknula je ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik. Kontaktirali smo svakako i Libertas za komentar na ovu temu, međutim, bili su spriječeni poslati nam odgovor do zaključenja ovog teksta.

Javni prijevoz za mališane besplatan

Dodajmo i kako ovo svakako nije ni jedini primjer kada je skupoća ove Libertasove usluge ‘natjerala’ vrtiće ili škole da dva puta promisle kako će djecu prevesti na izlet ili neku od aktivnosti. Kako neslužbeno dozna jemo, jedna od gradskih škola nedavno je svoje osnovnoškolce vodila na terensku nastavu u Konavle te su za to Libertasu ‘iskeširali’ preko četiri tisuće kuna za prijevoz djece s dva autobusa. U vrtićkim krugovima može se tako đer čuti i da je velika sreća kada netko od roditelja ima svoj privatni autobus pa se često pribjegne i tom rješenju u slučajevima kada zbog udaljenije rela cije Libertasova cijena bude prevelika. Ali, raščlanimo na trenutak ovu situ aciju. Konstatirali smo već uvodno kako su Libertas i Sanitat gradske tvrtke te je po toj logici Sanitat oslo bodio Libertas od plaćanja na početku teksta spomenute naknade za zau stavljanje na Pilama. Dodajmo da se u ovom slučaju Libertasov autobus nije

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

ni zaustavio na Pilama kako bi čekao djecu dok ne obave svoje posjet Gradu, već ih je samo iskrcao i vratio se po njih. Nameće se jednostavno pitanje zbog čega po istoj logici i Dječji vrtići Dubrovnik kao gradska tvrtka nisu oslobođeni plaćanja Libertasovog pri jevoza za izlete djece po komercijalnim cijenama? Zbog čega dubrovačka djeca i njihovi roditelji plaćaju komercijalne cijene za prijevoz jednako kao i turi sti, odnosno turističke agencije? Pod sjetimo i kako djeca do 6 godina inače uopće ne plaćaju kartu u autobusima javnog gradskog prijevoza, već je on za njih u potpunosti besplatan. A, vrtićka djeca svakako pripadaju toj kategoriji. Može se reći kako se ne radi o istoj vrsti prijevoza jer u prvom slučaju se radi o javnom gradskom prijevozu, a ovdje o izvanrednom ili posebnom pri jevozu. Ali, ipak! Dodajmo i da cijena autobusne kartice ako je putnik kupi na trafici iznosi 12 kuna. Djeca iz vrtića Palčica platila su za ovaj mali izlet i vožnju od nekoliko minuta oko osam kuna više po komercijalnoj cijeni. Ako se već govori da će se komercijalnom djelatnosti dubrovačkog javnog grad skog prijevoza poboljšati usluga gra đanima, možda bi se prvo trebalo krenuti od naših najmanjih i ne napla ćivati komercijalne cijene za prijevoz vrtićke djece koja pohađaju ustanovu koja također, među ostalim, pripada Gradu Dubrovniku kao i navedeni javni gradski prijevoznik.

Za ‘zebru’ na ‘ Nunci’ skoro pola milijuna kuna

Uprava Hrvatskih cesta d.o.o. sukladno predviđenoj zakonskoj proceduri donijela je odluku o uvrštenju u plan nabave za 2022. godinu izradu pješačkog prijelaza u naselju Nuncijata prema projektnoj dokumentaciji dostavljenoj od strane Grada Dubrovnika. Predviđena vrijednost je 490.000,00 kuna, a predviđeni rok izvođenja radova je 30 dana – Hrvatske ceste

Hrvatske ceste su nastavno na isto, pokrenule postupak nabave, koji je u tijeku. Po završetku istog moći ćemo ustupiti informacije o izvođaču, ugovornoj vri jednosti te da tumu uvođenja u posao – ističu nam

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

DU MOTION

OPRAVDANO ILI NE? Iako će mnogi naši sugrađani koji nude određene usluge reći kako su iste morali povisiti zbog općenito visokih troškova života, postavlja se pitanje je li oprad dan rast troška poput 100 kuna za sat usluge čišćenja?

Predviđena vrijednost izrade Pje šačkog prijelaza na Nuncijati je 490 tisuća kuna, a predviđeni rok izvođe nja radova trebao bi biti 30 dana. Ovo su samo neke od informacija koje smo dobili od Hrvatskih cesta, a nakon što smo im postavili upit vezan za rješava nje velikog prometnog problema u ovom gradskom naselju. U tijeku je, kako kažu, postupak nabave. Do tada, građani će i dalje pretrčavati cestu ‘s glavom u torbi’. Pitanje uređenja pješačkog prijelaza na Nuncijati ponovno se pokrenulo krajem prosinca prošle godine na Grad skom vijeću. Gradonačelnik Mato Fran ković tada je odgovorio da je Prometni fakultet izradio tri rješenja. Odabrano je, Franković je istaknuo, najkvalitetnije rje šenje koje obuhvaća izradu semafora i dvije zebre kako bi pješački promet bio što sigurniji.

Dokumentacija je poslana u Hrvat ske ceste te je u okviru financijskog plana za iduću godinu stavljen kao pri jedlog izrada semafora i nogostupa te se očekuje vrlo skoro i nabava za ovo prometno rješenje. Ovo je privremeno rješenje – naglasio je tada. Četiri mje seca nakon toga, nema ocrtane ‘zebre’ u naselju Nuncijata.

Ishođene sve suglasnosti

Iz Grada Dubrovnika u odgovoru za DuList ističu kako su sve suglasno sti neophodne za realizaciju projekta označavanja pješačkog prijelaza u nase lju Nuncijata ishođene. To uključuje,

navode dalje, suglasnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Kažu i kako su u stalnoj komu nikaciji s predstavnicima Hrvatskih cesta. U tijeku je i postupak prikuplja nja ponuda za radove na uspostavi pje šačkog prijelaza koji provode Hrvatske ceste.

Po završetku predmetnog moći će se zaključiti ugovor s odabranim ponu diteljem za realizaciju projekta – rekli su u odgovoru.

Hrvatske ceste, državna tvrtka koja se bavi upravljanjem, građenjem i održa vanjem državnih cesta naveli su kako je izrada pješačkog prijelaza na Nuncijati uvrštena u plan nabave za ovu godinu.

A Dubrovnik ceste?

Uprava Hrvatskih cesta d.o.o. sukladno predviđenoj zakonskoj proceduri doni jela je odluku o uvrštenju u plan nabave za 2022. godinu izradu pješačkog pri jelaza u naselju Nuncijata prema pro jektnoj dokumentaciji dostavljenoj od strane Grada Dubrovnika. Predviđena vrijednost je 490.000,00 kuna, a pred viđeni rok izvođenja radova je 30 dana. Hrvatske ceste su nastavno na isto, pokrenule postupak nabave, koji je u tijeku. Po završetku istog moći ćemo ustupiti informacije o izvođaču, ugo vornoj vrijednosti te datumu uvođenja u posao – objasnili su.

Zanimalo nas je i jesu li se predviđeni radovi mogli dodijeliti tvrtki Dubrovnik

PRESKUPA VOŽNJA Dubrovački mališani plaćaju komercijalne cijene za izlete koje Dječji vrtići Dubrovnik organiziraju za njih uz prijevoz Libertasovim autobusom. Za vožnju od Palčice do Pila naplatili su im nedavno čak 700 kuna!

Već godinama, dolazak do Nuncijate za pješake izgleda kao ‘prava lutrija’. Prelasci na drugu stra nu ceste nekad se čine nemo gućima, a to legalno napra viti ne dolazi u obzir jer nigdje od Mosta dr. Franja Tuđma na pa do same Nuncijate nema ocrtanog pješačkog prijelaza

Pitanje ure đenja pješač kog prijelaza na Nuncijati ponovno se pokrenulo kra jem prosinca prošle godine na Gradskom vijeću

Ceste koja ima godišnji ugovor s Hrvat skim cestama za radove na magistrali? Kako kažu, predviđeni projekt nije dio redovnog održavanja cesta. Za to, navode dalje, Dubrovnik ceste imaju potpisan ugovor s Hrvatskim cestama te ‘sukladno navedenom i ne može biti izveden u sklopu istog’.

‘U igri’ je bio i pothodnik

Već godinama, dolazak do Nuncijate za pješake izgleda kao ‘prava lutrija’. Pre lasci na drugu stranu ceste nekad se čine nemogućima, a to legalno napra viti ne dolazi u obzir jer nigdje od Mosta dr. Franja Tuđmana pa do same Nunci jate nema ocrtanog pješačkog prijelaza. Pisali smo tako, među ostalim, u repor taži iz 2019. godine. Stanovnici hodaju uz cestu, a vozila ih redovno zaobilaze i sviraju im ne bi li ih upozorili da pri paze. Riječ je, naime, o magistrali, svako malo negdje je zavoj u kojem automo bili ‘projure’ tik do pješaka. Dosta njih ne poštuje ograničenja brzine. Na magi strali je i jako bučno pa osim što se zbog nepreglednosti uopće ne može vidjeti ide li vam automobil iz oba smjera usu sret, ne može ga se također ni čuti. Ne možemo ni zamisliti kako je malodob noj djeci koja svaki dan pretrčavaju magistralu nekoliko puta. Tada su nam se požalili stanovnici kako stalno šalju apele, a rješenja nema. I kako su im godi nama obećavali pothodnik. Od pothod nika ništa. Možda se u ovoj godini iscrta ‘zebra’.

Čišćenje za sto kuna po satu?

Ne ide!

Pokušajte usporediti plaću novinara s cijenom nekih usluga po satu. Često se to i sama zapitam. Tereni, posao od 0 do 24, od jutra do sutra, nerijetko i danima. Vi, ni mi, nemamo tu olakotnu okol nost raditi za ‘tu i tu’ satnicu pa u 14 sati se spakirati i poć’ s djecom na kupanje

Sve je stvar isključivo ponude i potražnje. Moje iskustvo je takvo da mi jest ponuđena cijena usluge po satu koja je znatno povišena, na što naravno, nisam pristala. Ukratko, ne može se što se ne može. Cijenu od sto kuna po satu usluga čišćenja, cijena apartmana ne može podnijeti

Op O ravljam O se, t O je definitivno. Sad već i ‘vrapci na grani’ znaju kako će sezona pred nama biti uspješna –bar ako ju usporedimo s protekle dvije. Vratila se i predsezona i sve skupa čini se ide na bolje. Ipak, neki faktori nas ‘koče’ – jedan od njih je svakako rat u

Ukrajini i posljedični rast cijena ener genata, namirnica, sirovina, roba... Sukladno tomu, sve je ‘krešilo’. Oprav dano ili ne? Jedna od usluga koja nam je ‘upala’ u oči svakako je usluga čišćenja – na našem području najčešće apartmana. Nerijetko smo naletili, u

grupama koje na društvenim mrežama nude oglase za poslove, na usluge čišćenja koje su ili 100 kuna po satu ili su tu cijenu i prešle. Zamolili smo za komentar Slavicu Grkeš, dubrovačku poduzetnicu i direktoricu turističke agencije Dominium travel. Njen stav

Piše Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandža

‘Ruke’ ne mogu poskupiti, ali će se svi opravdati time kako su poskupile butige, kako se digla cijena spenze... To svi proživljavaju i svi smo u istome. Imam cijenu koju ponudim, nje se i držim

je jasan – potražuje za sebe i svoje par tnere u turizmu rad preko obrta, s kva litetnom uslugom i jasno ističe kako ne tolerira neopravdani rast cijena.

Gledajte, sve je stvar isključivo ponude i potražnje. Moje iskustvo je takvo da mi jest ponuđena cijena usluge po satu koja je znatno povi šena, na što naravno, nisam pristala. Ukratko, ne može se što se ne može. Cijenu od sto kuna po satu usluga čišćenja, cijena apartmana ne može podnijeti. Plaćamo i praonice, ljude koji rade prodaju, booking, finan cije... Ispada na kraju da nam je taj dio, čišćenje apartmana, najskuplji. Zapravo i jest jer bez čistog apartmana ne možete primiti goste – ističe nam Grkeš. Napominje i kako to zaista jest bitan segment, i kako može poskupjeti i materijal, i sredstva, no...

Nudim uslugu obrtima koji to mogu podnijeti

‘Ruke’ ne mogu poskupiti, ali će se svi opravdati time kako su poskupile butige, kako se digla cijena spenze...

To svi proživljavaju i svi smo u istome. Imam cijenu koju ponudim, nje se i držim. Po tržišnom principu ponude i potražnje. Nudim uslugu obrtima koji to mogu podnijeti. Ako netko kaže 100 kuna po satu – to ne ide! Pro sječna cijena čišćenja kreće se oko 70, 80 kuna. Da, znam, dižu se cijene svega – ali i apartmani su ‘pošli’ za ovu godinu. Zaboravljamo da smo svi imali dvije godine gubitaka. Naravno da svatko ima legitimno pravo reći: ‘Naplaćuje apartman 200 eura, a meni da 80 kuna za sat.’ Ali ni toj osobi nije apartman pao s neba, niti je bez troš kova za njega – dodaje nam Grkeš, uz napomenu kako postoje i poslovi koji se ne mogu mjeriti satnicom, niti defi nirati cijenom iste. Ona to jako dobro zna, a za usporedbu nam je dala – nas.

Pokušajte usporediti plaću novi nara s cijenom nekih usluga po satu. Često se to i sama zapitam. Tereni, posao od 0 do 24, od jutra do sutra, nerijetko i danima. Vi, ni mi, nemamo tu olakotnu okolnost raditi za ‘tu i tu’ satnicu pa u 14 sati se spakirati i poć’ s djecom na kupanje, navečer na čašu vina... I ujutro isponove. A svima nam je, ponavljam, trošak života narastao. Ukratko, još jednom, jedini faktor cijele priče je ponuda i potražnja, koja mora pratiti jedna drugu – zaključuje naša sugovornica Slavica Grkeš.

Naravno da svatko ima legitimno pravo reći: ‘Naplaćuje apartman 200 eura, a meni da 80 kuna za sat.’ Ali ni toj osobi nije apartman pao s neba, niti je bez troškova za njega

Jedriličarski klub ORSAN oglašava

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora prikupljanjem pismenih ponuda

I

Redni Adresa Površina Namjena Početni Broj u m2 iznos

1. Ivana Zajca 2 39,00 m2 poslovni prostor 2.800,00 kn

II

Početni iznos zakupnine ne uključuje važeću stopu PDV-a. Za svaku sljedeću godinu zakupa plaća se dodatnih 5 % na cijenu zakupa iz prethodne godine.

III Pisane ponude podnose se na adresu Jedriličarskog kluba ORSAN, I. Zajca 2, Dubrovnik, u roku 8 dana računajući od prvog slijedećeg dana nakon objave oglasa, putem pošte ili osobno u zatvorenim omotnicama s naznakom ‘ZA NATJEČAJ – NE OTVARAJ ’.

IV

Obavijest o izboru bit će dostavljena sudionicima u roku 8 dana od dana izvršenog izbora.

V

Poslovni prostor daje se u zakup na rok od tri (3) godine od dana potpisa ugovora. Sudionik natječaja koji je izabran kao najpovoljniji ponuditelj obvezan je, u roku od 8 (osam) dana od prijema obavijesti o konačnom izboru, zaključiti sa zakupodavcem ugovor o zakupu. Ukoliko izabrani ponuditelj ne zaključi ugovor u naznačenom roku, smatrat će se da je odustao od ugovora. Ugovor o zakupu sklopit će se kao ovršna isprava sukladno Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, na trošak zakupnika.

VI

Za poslovni prostor najpovoljniji ponuditelj prije sklapanja Ugovora o zakupu dužan je dostaviti bjanko zadužnicu radi osiguranja plaćanja zakupnine solemnizirane kod javnog bilježnika.

VII

Odabrani ponuditelj dužan je osigurati poslovni prostor od požara i drugih štetnih događaja za cjelokupno razdoblje korištenja istog, te policu vinkulirati u ime JK ORSAN, te je predati zakupodavcu prilikom zaključenja ugovora.

VIII

Jedriličarski klub ORSAN zadržava pravo bez obrazloženja ne prihvatiti niti jednu ponudu, odnosno poništiti natječaj bez obzira na njenu visinu.

S poštovanjem, JK ORSAN

Sezonu će odraditi više od dvije tisuće radnika iz BiH, Sjeverne Makedonije, Nepala, Filipina...

DuListu dostavili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, od početka 2022. do 22. travnja Policijskoj upravi obratila su se 444 poslodavca sa zahtje vima za izdavanje dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Od početka godine do navedenog datuma obrađeno je i izdano 2178 dozvola za boravak i rad, istaknuli su nam iz Poli cije. Najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Make donije, Nepala, Srbije, Filipina, Alba nije i ostalih zemalja. S obzirom na gužve kojima svjedočimo ispred Poli cijske uprave na Ilijinoj Glavici, zani malo nas je i u kojem su razdoblju policijski službenici zaprimili najviše zahtjeva.

Ako uspor edimo isto razdoblje u protekle tri godine i u ovoj godini, najviše zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad zaprimljeno je u raz doblju od 1. siječnja 2022. do 22. trav nja 2022. i to 3442 zahtjeva do danas – naglasili su za DuList iz Policijske uprave.

Od početka 2022. do 22. travnja Policijskoj upravi obratila su se 444 poslodavca sa zahtjevima za izdavanje dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Od početka godine do navedenog datuma obrađeno je i izdano 2178 dozvola za boravak i rad – pu D n Ž

Turizam je napokon krenuo, predsezona je u tijeku, a potraga poslo davaca za radnom snagom, posebno onom turističkog karaktera nastav lja se u punom jeku. Već tjednima

Piše Leona Rašica

svjedočimo gužvama ispred zgrade Policijske uprave na Ilijinoj Glavici kamo poslodavci dolaze kako bi zatra žili dozvole za boravak i rad stranih državljana. Prema podacima koje su

Test tržišta Međutim, kada poslodavci žele zapo sliti nekoga od radnika iz stranih zemalja, osim podnošenja zahtjeva na Policiji, dužni su najprije se javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji će provoditi test tržišta rada, odno sno, obavit će pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada. Test tržišta rada ne mora se tražiti u slučaju pro duljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje. Ne mora ga se zatražiti

Zvonimir Pandža

Najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Nepala, Srbije, Filipina, Albanije i ostalih zemalja

Najvišu prosječnu bruto plaću imaju slastičari i slastičarke i to u iznosu od 8.669,79 kuna, a na dubrovač kom je područ ju traženo njih 11

i prodavači i prodavačice, njih 55, a nudila im se plaća od 5.639,55 kuna.

Potražnja je vladala i za radnicima niskogradnje i to njih 34, s prosječnom bruto plaćom od 5.663,53.

ni provesti ni u slučaju deficitarnih zanimanja prema listi Upravnog vijeća HZZ , kao ni zapošljavanja državljanina treće zemlje u poljoprivredi, šumar stvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine i u slučaju dozvola za boravak i rad koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona, a odnose se na ključno osoblje u trgo vačkim društvima, osobe s EU plavom kartom, osobama premještenim unu tar društva i slično. Iz područnog ureda Dubrovnik Hrvatskog zavoda za zapo šljavanje istaknuli su za DuList kako su 382 poslodavca u prva tri mjeseca 2022. godine podnijela ukupno 2103 zahtjeva za davanje mišljenja za zapošljavanje državljana treće zemlje i to najviše za zanimanja iz djelatnosti ugostiteljstva i turizma te graditeljstva.

Od ukupno 382 poslodavca njih 331 je dobilo pozitivno mišljenje na podneseni zahtjev za zapošljavanje državljana treće zemlje, a od toga 52 poslodavca je imalo proveden test tržišta rada prije kreiranja zahtjeva za davanje mišljenja za zapošljavanje državljana treće zemlje – naveli su iz HZZ -a područnog ureda Dubrovnik. U dubrovačkoj podružnici HZZ -a naj traženiji su bili sobari i sobarice pa su poslodavci tražili njih 339 i za njih, kao i ostala zanimanja koja ćemo dalje navesti, dobili su pozitivno mišljenje HZZ -a. Iz dubrovačkog HZZ -a dali su nam i podatke o prosječnoj bruto plaći koji poslodavci nude po pojedinoj kate goriji zanimanja. Tako se sobaricama nudi prosječna bruto plaća od 5.625,73 kuna. Sljedeći po potražnji su bili pomoćni kuhar/pomoćna kuharica, a poslodavcima je dano pozitivno mišlje nje za zapošljavanje njih 249 zahtjeva.

Za to su im je ponuđena prosječna bruto plaću od 5.924,23 kuna.

382 poslodav ca u prva tri mjeseca 2022. godine podni jela su ukupno 2 103 zahtjeva za davanje mišljenja za zapošljavanje državljana treće zemlje

Najtraženije sobarice, kuhari, konobari... Dubrovački poslodavci tražili su 242 konobara i konobarice za što su bili spremni dati prosječnu bruto plaću od 6.443,28 kuna. Potražnja je vladala i za 151 kuharom i kuharicom s prosječ nom bruto plaćom od 6.432,35 kuna. Na petom mjestu najtraženijih zani manja nalaze se čistači i čistačice. Njih su dubrovački poslodavci tražili 143, a prosječna bruto plaća za ovo zanima nje iznosi 5.429,20 kuna. Slijede ih 127 radnika odnosno radnica visokograd nje koje su poslodavci tražili, a njihova bi prosječna bruto plaća bila 5.062,23 kuna.

Poslodavci su bili u potrazi i za 119 pomoćnih konobara i konobarica, a ponuđena im je prosječna bruto plaća od 5.409,36 kuna. Traženi su

Interes je iskazan i za zapošljava njem 27 armirača, odnosno armiračica s prosječnom bruto plaćom od 6.360,65 kuna. Tražili su dubrovački poslodavci i 24 zidara, odnosno zidarice s plaćom od 5.487,92 kuna. Zanimanje je vladalo i za pekarima i pekaricama, njih 21 s prosječnom bruto plaćom od 5.435,11 kuna. Poslodavci su dobili pozitivno mišljenje za zapošljavanje 20 dostav ljača i dostavljačica s prosječnom bruto plaćom od 5.100,00 kuna. Tražili su poslodavci i 18 glačarica po prosječ noj bruto plaći od 4.687,50 kuna. Pozi tivno mišljenje dubrovačka podružnica HZZ -a izdala je za 17 vozača i vozačica autobusa po prosječnoj bruto plaći od 5.488,24 kuna. Sljedeće traženo zani manje je ono tesara, odnosno tesarice, a pozivno mišljenje izdano je za njih 16 s prosječnom bruto plaćom od 5.561,72 kuna. Za 15 vozača i vozačica teretnog vozila izdano je pozitivno mišljenje, a prosječna bruto plaća za ovo zanima nje iznosi 6.143,77 kuna. Jedanaest kuhinjskih radnika i radnica tražili su dubrovački poslodavci po prosječnoj bruto plaći od 6.081,82 kuna. Tražili su i isti broj rukovatelja i rukovateljica građevinskim strojevima po prosječnoj bruto plaći od 6.067,27 kuna. Najvišu prosječnu bruto plaću imaju slastičari i slastičarke i to u iznosu od 8.669,79 kuna, a na dubrovačkom je području traženo njih 11. Posljednji u nizu naj traženijih zanimanja 11 je soboslikara i ličilaca, odnosno soboslikarica i liči teljica s prosječnom bruto plaćom od 6.281,95.

Poskupio Porat! Koncesionari: ‘Što ćemo? Kako gazda Pero kaže, tako je!’

mula te 40.000,00 kuna za područje Malog mula, uz promjenjivi iznos od 1 posto od prihoda ostvarenog od pro daje brodskih izletničkih programa, potvrdio je za DuList ravnatelj Župa nijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić. U Portu je nakon novog natje čaja ukupno 40 koncesionara, od čega ih je 11 novih, istaknuo je Dadić. Dodao je kako niti jedan od ranijih koncesi onara nije odustao od koncesije zbog poskupljenja cijene, već su svi pod nijeli zahtjeve za dodjelom koncesije. Zanimalo nas je i zbog čega je došlo do tolikog poskupljenja te čime to Župa nijska lučka uprava pravda?

Nova godišnja koncesijska naknada i to njen fiksni dio iznosi 60.000,00 kuna za područje Velikog mula te 40.000,00 kuna za područje Malog mula, uz promjenjivi iznos od 1 posto od prihoda ostvarenog od prodaje brodskih izletničkih programa

Koncesionari štandova za pro davanje turističkih izleta u Portu, ovu su sezonu započeli po novom, znatno skupljem obračunu godišnje koncesij ske naknade koja je narasla za nevjero jatnih 233 posto. Naime, ova je naknada još od 2012. sve do 2021. iznosila 18 tisuća kuna godišnje te je Županijska lučka uprava, kao tijelo koje dodjeljuje koncesije u Portu, nije očito smatrala potrebnim podizati. Međutim, sve se

to promijenilo kada na ‘scenu’ Uprav nog vijeća Županijske lučke uprave kao predsjednik ‘nastupa’ Pero Vićan. Ugo vori za koncesije istekli su krajem 2021. te je, kako je DuListu i potvrdio ravna telj Županijske lučke uprave Željko Dadić, upravo Upravno vijeće i donijelo odluku o povišenju cijene koncesijske naknade. Tako nova godišnja koncesij ska naknada i to njen fiksni dio iznosi 60.000,00 kuna za područje Velikog

To je odluka Upravnog vijeća Što se tiče samog povećanja konce sijske naknade ističemo kako odluku o samoj dodjeli koncesija kao i visinu donosi Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik, no uvaža vajući činjenicu da iznos koncesijske naknade nije mijenjan od 2012. godine, razloge za povećanje treba tražiti prvenstveno u istome – prokomenti rao je za DuList Dadić ne otkrivajući detaljnije razloge povećanja naknade.

Po komentare ovog nevjerojatnog poskupljenja zaputili smo se u Porat među brodare i ‘bookere’, odnosno prodavače izleta. Neki od njih ista knuli su nam kako nisu ni čuli za poskupljenje, dok su drugi pak za njega znali, ali nisu mogli ništa konkretnije komentirati.

To morate pitati gazdu – bio je najčešći odgovor koji smo dobili, ali zato su nam natuknuli kako su cijene pojedinih izleta također krešile kako

Piše

bi vlasnici barem malo ‘prebrodili’ ovu sezonu s tako visokom koncesijskom naknadom. Ipak, bilo je i onih koji su komentirali kako je prethodna godiš nja naknada od 18 tisuća kuna bila ‘sića’ te da njihovim vlasnicima sigurno neće biti problem plaćati novu naknadu od 60, odnosno 40 tisuća kuna, ovisno o poziciji u Portu. ‘Pa, radi se samo o pet tisuća kuna mjesečno, nije to puno’, komentirali su neki od ‘bookera’.

‘Zavjet šutnje’ u Portu?

Dio ostalih koncesionara kontaktirali smo telefonom. Mnogi od njih tako đer nisu bili voljni komentirati odluku Upravnog vijeća Županijske lučke uprave. ‘Ja vam to radije ne bih komen tirao’, bio je prevladavajući komentar te smo već počeli stjecati dojam kako u Portu vlada ‘zavjet šutnje’ o ovoj temi. Ipak, razuvjerila nas je donekle nekoli cina koncesionara koji su željeli podi jeliti svoje promišljanje iz prve ruke. Iako, većina njih istaknula je kako nije tu bilo nekog izbora. Ako su željeli kon cesiju, jednostavno su morali prihva titi ‘pravila igre’ pa s njima i povećanje naknade.

Jedan od koncesionara, vlasnik put ničke agencije Adriana Niko Miljas i sinovi d.o.o., Mario Miljas istaknuo je kako je povećanje koncesijske naknade bio svojevrstan šok, ne samo za njega, već i za druge brodare.

Poskupljenje je znatno. Radi se o tri puta većoj cijeni, a ulazimo u neiz vjesnu sezonu. Nikad nije bilo teže, a i iza nas su dvije godine korone u kojima nije bilo lako – naglasio je Miljas.

Jedan od 11 novih koncesionara u Portu, vlasnik Obrta Epidaurum Boris Obradović, istaknuo je kako ne zna točno kolika je koncesijska naknada prije bila jer mu je ovo prvi put da je dobio koncesiju. Dodao je kako ne oče kuje probleme oko plaćanja koncesije te se ‘uzda’ u sezonu i dobre brojke.

Sezona će valjda biti dobra. Svatko je dig’o cijene pa i Županijska lučka uprava. Znate kako se kaže – u njih su

Odluku o samoj dodjeli koncesija kao i visinu donosi Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik, no uvažavajući činjenicu da iznos koncesij ske naknade nije mijenjan od 2012. godine, razloge za povećanje treba tražiti prvenstveno u istome – Željko Dadić

i čekić i orasi – komentirao je Obrado vić na naše pitanje o tome je li mu bio problem pristati na izdvajanje tolikih novaca za koncesijsku naknadu.

Cijene izleta će rasti U sezonu se ufaju i ostali koncesionari s kojima smo razgovarali, a koji su bili voljni komentirati. Dio njih smatra kako neće biti problem izdvojiti toliku svotu ako sezona bude dobra. Ipak, kada smo ih pitali čime im je Županij ska lučka uprava ‘opravdala’ poveća nje svote, većina njih nije nam znala ili htjela navesti razloge. Vlasnik turi stičkog objekta Vivado Nikša Kulišić komentirao je tako kako ne zna zbog čega se Upravno vijeće Županijske lučke uprave odlučilo za poskupljenje cijene najma i koncesijske naknade.

Imamo naše udruž enje brodara i kad je stigao ovakav prijedlog o poskupljenju, mi smo ga prihvatili. Svi misle da se u ovom poslu zara đuju veliki novci, ali imamo mi i jako puno rashoda, puno toga treba platiti. Ništa neće biti problem ako bude turi sta. Kako je krenulo, imat ćemo super sezonu. Nikome nije bilo lako u ove

zadnje dvije godine. Što ćemo? Oni su gazde i kako kako gazda kaže, tako je –komentirao nam je Kulišić.

Na naše pitanje hoće li zbog pove ćanja koncesijske naknade biti primo ran dizati cijene izleta odgovorio je potvrdno.

Sve je poskupilo pa ćemo i mi morati dići cijene, to je normalno –zaključio je.

Koncesionari su se, dakle, pomirili s poskupljenjem koncesije u Portu te su si sada postavili cilj što bolje odraditi sezonu pred njima. Sudeći prema situ aciji koju smo zatekli u Portu, zasad se čini kako će im to i poći za rukom s obzirom na gužve i brodske tran sfere koji su itekako krenuli. Dodajmo i kako su štandovi u Portu ove godine nešto drukčije raspoređeni. Naime, oni s Velikog mula sada se nalaze uz zid Luže, dok su štandovi s Malog mula pomaknuti uz zid teatra.

Inače, Županijska lučka uprava, prema podacima koje je DuListu ustu pio njezin ravnatelj Željko Dadić, kon cesije u Portu dodijelila je sljedećim koncesionarima odnosno zajednici ponuditelja: Obrt Giusepina i T.O. Zrin ski, Obrt Katarina i Silva j.d.o.o., T.O. Josip i Dinamit d.o.o., Delfin j.d.o.o., T.O. Trabakul i Obrt Epidaurum, Obrt Reful, Golubica d.o.o. i Obrt More, Obrt Mini i Dubrovnik boat charter d.o.o., T.O. Tim, T.O. Tirena i T.O. Dubravka, Artina d.o.o., T.O. Ames i T.O. Artina II , Bobarakomerc d.o.o. i Maro d.o.o., Zvir d.o.o., Ribolov Ragusa i T.O. Anker, Klik holidays d.o.o., T.O. Kod sinjorine, Adio mare j.d.o.o., Regina maris d.o.o. i T.O. Forteca, T.O. marikultura Mario i T.O. Minci, T.O. Herendija i Morska linija d.o.o., T.O. Vivado, Adriana Niko Miljas i sinovi d.o.o., T.O. Karuzo A, T.O. Karuzo G i T.O. Sabljarka i Rezer vat Lokrum.

On Running nas može lansirati među posebne ‘boutique’ utrke

Samo na S nekoliko dana dijeli od šestog izdanja Du Motion – Runners’ Days Dubrovnik, trkačke manifesta cije koja se nestrpljivo sprema ugostiti trkače iz svih krajeva svijeta. Prema riječima direktora Du Motiona Alena Boškovića oko 2 500 sudionika iz 44 države bit će dio ovogodišnje trkačke manifestacije. ‘I mi i trkači smo ovaj trenutak dugo iščekivali i vjerujemo da će ponovni susret za sve nas biti izni mno emotivan’, istaknuo je Bošković s kojim smo uoči same manifestacije razgovarali o izazovima u protekle dvije godine, o samom šestom izdanju, ali i o planovima za budućnost.

Du Motion konačno se vraća nakon dvije godine stanke. Zbog utjecaja pandemije u 2020. i 2021. godini nismo bili u mogućnosti odr žati planirano 6. izdanje Du Motiona. Protekle dvije godine bilo je izuzetno izazovno ostati u komunikaciji s trka čima, partnerima i sponzorima, odno sno sa svima onima koji su Du Motion učinili onim što danas jest i što pred stavlja ovaj trkački događaj. Bilo je jako neizvjesno na koji će se način čak i u 2022. pristupiti organizaciji natjeca nja, s obzirom na epidemiološke mjere koje su bile prisutne sve do nedavno. Međutim, naše šesto izdanje imat ćemo ipak u punom obliku. Moram istaknuti da smo našim trkačima una toč pandemiji i u protekle dvije godine omogućili različite utrke. Održali smo tri izdanja utrke Runway Run, a 2021. održan je i Lapad Run tako da smo na taj način imali kontinuitet održavanja utrka. S druge strane smo našu aktiv nost, prisutnost i vidljivost kao branda na trkačkom tržištu nadopunili i kroz europske projekte. Riječ je o projektu Erasmus+ Europske komisije kojemu je za cilj edukacija volontera u orga nizaciji nacionalnih i međunarodnih sportskih natjecanja. Završni dio tog projekta održava se 2. svibnja u Lazare tima kroz međunarodnu Volontersku

Razgovarala Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

konferenciju u suradnji sa šest europ skih partnera. Možemo biti jako zado voljni što smo uspjeli u izuzetno teš kim vremenima ostati stabilni kako bi se šesto izdanje ove godine održalo onako kako smo svi priželjkivali.

Koliko se ljudi očekuje ove godine i odakle sve dolaze trkači?

Inače, Dubrovački polumaraton, kao dio cijelog događaja, uvijek je limitiran na tisuću trkača. Humanitarna Utrka građana 5K najviše je brojila tisuću trkača i to 2019. godine, a utrka djece, u kojoj sudjeluju predškolci te učenici nižih razreda osnovnih škola, broji između 300 i 500 djece. Utrka zidi nama je pak uvijek limitirana na 100 ljudi jer nju ni ne želimo održavati s velikim brojkama. Želimo imati jednu ekskluzivnu utrku jedinstvenu u svi jetu. Za 2022. godinu za sada imamo nešto više od 1200 trkača na poluma ratonu, gotovo 900 trkača na Utrci građana, dok je Utrka zidinama već odavno rasprodana. Što se tiče djece, za sad smo prešli brojku 300, a očeku jemo maksimalno do 500 djece, što bi bio sjajan rezultat. Možemo biti sretni

što ćemo imati puno više trkača nego smo očekivali. Iskreno, bio bih zado voljan i da je došlo 600 ljudi. Hoće li svih 1200 trkača i doći u Dubrovnik, ne znam jer se često zna dogoditi da se pojedini trkači ili ozlijede ili imaju neke druge obveze pa ne dođu na natjecanje. I to nije ništa neobično. Optimisti smo i očekujemo da ćemo imati sigurno tisuću ljudi na startu polumaratona te 900-tinjak ljudi na 5K, što je u predpandemijskim broj kama i iznad je svih očekivanja i naj optimističnijih među nama. Trkači kao i uvijek dolaze iz cijelog svijeta, sa svih kontinenata. Očekujemo i veliki broj noćenja. Znamo da su neki trkači već od početka ovog tjedna u Dubrovniku, a neki od njih ostaju u našem gradu i po 15 dana. Izabrali su Dubrovnik kao bazu u kojoj će biti do utrke i neko vri jeme iza nje pa će možda kroz to vri jeme posjetiti i ostale znamenitosti po Hrvatskoj. Tu je većinom riječ o trkačima koji dolaze s drugih kontine nata poput Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda te s Dale kog istoka. Europski trkači većinom ostaju u destinaciji po četiri do pet

Naš novi partner, švicarski brand On

Running dat će još veću vidlji vost ne samo Du Motionu već i Dubrovniku kao gradu i destinaciji

dana. Ispunili smo ono što smo željeli, a to je da ljudi konzumiraju Dubrovnik i osjećaju Dubrovnik te gostoljubivost naših ljudi. Na taj način provode svoje vrijeme ovdje uz trčanje i sve ono što im ovaj projekt pruža.

Je li se taj trend duljine zadržava nja u destinaciji od prvog izdanja Du Motiona do danas promijenio?

Na početku smo imali nekih 330 natjecatelja polumaratona, 49 ljudi na startu 5K, a ni zidine isto nisu bile pretjerano popunjene. Tada su trkači većinom dolazili iz europskih država. Bilo je i američkih trkača, međutim, to tad još uvijek nije bio prepoznat kon cept. Razlika između Du Motiona kao događaja i ostalih utrka je u tome što se mi želimo posvetiti samom trkaču kao nekome tko je u centru pažnje za vrijeme trajanja kompletnog eventa, a na raspolaganju ima različite partner ske usluge tijekom svog boravka ovdje. Tijekom prvog izdanja, možda čak i drugog, nisu svi shvatili što nudimo. Nije to samo utrka, ona je samo dio nekoliko različitih događaja počevši od našeg ‘Runner’s Cornera’ u Lazaretima,

gdje se međusobno druže, komunici raju i tako provode slobodno vrijeme. S akreditacijama ćete ih vidjeti kako šeću kroz grad i obilaze njegove zna menitosti. Ima toliko tih detalja koje čine projekt malo drukčijim u odnosu na samo natjecateljsku utrku. Od 2016., kad smo napravili prvu studiju sa Sve učilištem u Dubrovniku, primijetili smo koliko se povećala duljina ostaja nja ljudi u destinaciji i broj noćenja. To se 2019. iskazalo kroz otprilike 11 i pol tisuća noćenja za vrijeme trajanja Du Motiona. Ove godine pak očekujemo da ćemo imati jednu i pol do dvije osobe koje će doći u pratnji. Znači, Du Motion je prepoznat kao projekt koji privlači i obitelji. Tako će primje rice dijete trčati jednu od ponuđenih utrka, a netko od odraslih članova obi telji izabrat će ili zidine, ili 5K ili pak polumaraton. Na taj način dobiju pri liku provesti jedno razdoblje u gradu u predsezoni te će kroz ovakav aktivni odmor moći konzumirati grad, osjetiti atmosferu i utrku, a od toga ćemo na kraju i svi mi imati koristi – naši par tneri, sponzori, prijatelji i suradnici. Svi oni koji čine ovaj grad.

To je zapravo dodatna ponuda u predsezoni. To jest dodatna ponuda u predse zoni jer sport kroz organizaciju razli čitih natjecanja daje ono što treba

VOLONTERI

Od 2016., kad smo napravili prvu studiju sa Sveučilištem u Dubrovniku, primijetili smo koliko se po većala duljina ostajanja ljudi u destinaciji i broj noćenja. To se 2019. iskazalo kroz otprilike 11 i pol tisuća noćenja za vrijeme trajanja Du Motiona

Dubrovniku u pred i post sezoni da bi pojačao svoju vidljivost kao turistička destinacija koja ima i ponudu za akti van odmor. Spomenimo i kako smo u travnju imali još dvije manifestacije – Europski judo kup i vaterpolski tur nir Tomo Udovičić s više od 800 natje catelja, a sad nam dolazi Du Motion.

Kroz dva do tri tjedna travnja sportska natjecanja su producirala golemi broj noćenja i dolazaka iz inozemstva, što je jako bitno jer je riječ o predsezoni.

Osim hotelskih kapaciteta mislim da su se dobro popunili i kapaciteti privat nog smještaja te da su to sigurno osje tili i ugostitelji i svi turistički radnici. Bit će još takvih manifestacija u pred i u post sezoni, od Zlatnog Orlanda, Badmintonskog svjetskog kupa za juniore, međunarodne brdske utrke, Triathlona... Imamo jako puno događa nja s kojima sport pridonosi u razvoju i svemu onome čemu Dubrovnik kao turistička destinacija teži.

Na polumaratonu trebalo bi trčati 1200 ljudi. Je li interes bio i veći, imamo li uopće kapacitete za veće brojke?

kako možemo pomoći onima kojima je pomoć potrebna, onima koji imaju svakodnevne probleme. Jedan sport ski događaj poput ovoga sigurno može pridonijeti tome da se vidljivost odre đenih skupina društva poveća, odno sno da ukažemo na to da je tim ljudima pažnja potrebna svih 365 dana u godini.

Sretni smo što u našim sugrađanima imamo velike partnere

Trkački događaj Du Motion kroz proteklih se osam godina najviše izgradio kroz volontiranje, kroz nesebi čan rad ljudi tijekom cijele godine – govori Alen Boško vić. Pri tome, kaže, govori o timu Du Motiona, koji broji četrdesetak ljudi, a koji rade i na svim ostalim utrkama kroz godinu.

Oni već danima vrijedno rade i educiraju mlađe volontere, idu po terenu, već su sve rekvizite i svu potrebnu opremu prenijeli na Expo kako bi sve bilo spre mno za četvrtak – naglašava dalje.

Posebno je pohvalio volontere iz dubrovačkih osnov nih i srednjih škola, sportskih klubova, partnera iz osta lih organizacija po gradu i udruga koje žele participirati. Svake godine ih je, naglašava, sve više i više.

Kao društvo sve više sazrijevamo te smo došli do toga da mladi ljudi prepoznaju volontiranje kao nešto kvalitetno i kao nešto što društvu može pomoći. Sretni smo jer smo i kao nositelji EU projekta doveli u grad šez desetak volontera iz 6 europskih država, a u Lazaretima ćemo imati završnu volontersku konferenciju. Sretni smo što imamo sugrađane koji podržavaju projekt kao volonteri, navijači i trkači, a zahvaljujemo i svima na strpljenju jer ćemo u nedjelju morati zaustaviti promet. Možemo biti izuzetno ponosni što imamo takve partnere u našim sugrađanima jer se bez ljudi ne može ovako nešto kompleksno organizirati – zaključio je Bošković.

Limit od tisuću ljudi postavljen je iz razloga što nismo željeli gubiti razinu gostoprimstva i direktnog pristupa svakom trkaču. Međutim, kako se Du Motion nije održao protekle dvije godine, bilo je dosta prebačaja za 2022. pa nismo željeli trkačima, koji su već bili platili utrku, uskratiti mogućnost dolaska u ovoj godini. Iz tih je razloga probijen limit. Iskreno, nismo očeki vali toliki interes, a nismo mogli zane mariti želju naših prijatelja trkača koji već dvije godine čekaju trčati u Dubrovniku.

Važan dio Du Motiona su volonteri, a zanimljivo je i da će sudjelovati i oni za koje se utrka 5K trčala rani jih godina. Inače smo uvijek surađivali s našim dragim prijatelja iz udruga za koje smo organizirali utrku građana 5 K na način da nam se pridruže i da na utr kama budu dio tima Du Motiona. Tako da smo 2018. i 2019. imali Udrugu za Down sindrom koja je sa svojim člano vima dolazila na utrke i dijelila meda lje. Nevio Krešić je trčao jednu od utrka, a trčat će i ove godine. Ante Kolunđija s kojim smo ovu utrku radili 2019. godine, ove godine će uz pomoć prija telja odraditi polumaraton. U suradnji s Društvom multiple skleroze Dubro vačko-neretvanske županije pokušat ćemo animirati građane, a mislim da smo u tome već uvelike uspjeli, da se priključe utrci 5K bilo kao volonteri, bilo kao trkači ili navijači. Kao društvo se trebamo osvijestiti i u dijelu onoga

Koliko je bilo teško kroz dvije godine pandemije zadržati sponzore. Jeste li uspjeli u tome? Bilo je jako teško svakome, kako pri vatnom tako javnom sektoru. Imamo izuzetno dobru suradnju s Gradom Dubrovnikom i gradonačelnikom Matom Frankovićem, zamjenicom Jelkom Tepšić i pročelnikom Dživom Brčićem, kao i s Turističkom zajedni com grada, našim partnerima u orga nizaciji. Grad nam je uvijek izlazio u susret sa svojim službama. Moramo naglasiti fantastičnu suradnju sa svim odjelima i uredima koji funkcioniraju na terenu te nam nesebično pomažu na različite načine, uključujući i Poli cijsku upravu, vatrogasce, HGSS, Liber tas i Čistoću... Sve one koji su nam i dosad pomagali, a nastavili su nam pomagati i dalje. Imamo više od 40 partnera i sponzora. U financijskom smislu, naravno da su iza nas dvije teške godine, ali partneri nisu napu stili projekt. Nisu nas se odrekli, kao ni mi svih onih koji su nas prepoznali od samog početka, još od 2014. Osam godina je za nama i s tako dobrim par tnerima i kvalitetnim ljudima, koji prepoznaju ovakve projekte, sigurno je lakše napraviti projekt koji je dose gnuo svjetske standarde. Do sad smo dobili nebrojeno priznanja na držav nim i međunarodnim razinama, kako od strane drugih organizatora tako i samih trkača, koji se rado vraćaju u grad. Nadamo se da će ova sezona biti malo bolja pa ćemo možda i financijski sljedeće godine svi lakše disati. Naši partneri i sponzori su tu da zajedno s nama i dalje grade ovaj brand. Mogu im samo reći hvala, jer način na koji su nas dosad podržavali bio je prije svega ljudski. Mogu biti sretan što imamo takve ljude po gradu koji prepoznaju ovakve projekte.

Ove godine imate novog partnera, svjetski brand sportske obuće On Running.

Godinama smo tražili partnere i među proizvođačima sportske odjeće i obuće. Ove godine pojavila se prilika, odno sno inicijativa jednog našeg partnera, koji je preporučio Du Motion kao naj bolji hrvatski brand u cestovnom trča nju za suradnju sa svjetskim brandom On Running. Mislim da smo napo kon zaokružili priču oko pronalaska

svjetskih partnera iz trkačke indu strije. Nešto smo radili i s drugima, ali način na koji smo ušli u partnerstvo s On Running-om prešao je naša očeki vanja. Mi smo jedina utrka u Hrvat skoj koja ima potporu ovog branda i bit ćemo njihov ambasador. Nažalost ovu godinu nismo uspjeli realizirati da na Expo-u imamo čitav asortiman njihove sportske obuće, no nadamo se da ćemo to uspjeti realizirati na sljede ćim izdanjima. On Croatia, kao nosi telj branda u Hrvatskoj, nas podupire, bit će u Dubrovniku kao partneri, gle dat će cijeli događaj te će sudjelovati s nama u organizaciji.

Mislim da će nam ovakva vidljivost pomoći da u sljedećim godinama pri dobijemo još neke partneri koji su na takvim svjetskim razinama.

Rekli ste kako ste i ranije pokušavali

ostvariti takvu suradnju. U čemu je bio problem? Jesmo li za potporu velikog svjetskog branda premalo tržište?

Tako je. Razgovarajući s osobama iz marketinga velikih sportskih kuća, jednostavno kao tržište ne možemo zadovoljiti njihove potrebe i povrat investicije je izuzetno mali te oni ne ulaze u ovakve projekte. Ova suradnja je drukčija. Oni su prepoznali Dubrov nik, odnosno DU Motion kao utrku, kao nešto što je drukčije, kao nešto što ima neku svoju osobnost. Prepoznali su kako ovdje nije riječ samo o utrci već o nečemu što ima posebnu druš tvenu vrijednost uključivanjem cijele zajednice. Željeli su se svojim bran dom približiti Hrvatskoj kroz nešto što ima dimenziju i grada, i projekta, i ljudi, a mi sami smo tome i težili od početka. Ovdje je riječ o Dubrovniku

Trkački doga đaj Du Motion kroz proteklih se osam godina najviše izgra dio kroz volontiranje, kroz nesebičan rad ljudi tijekom cijele godine

koji ima svoju posebnost, a dodatnu mu dimenziju na trkačkom i sport skom tržištu daje projekt kakav Du Motion jest. U On Running-u, švicar skom brandu, jednom od najviše rastu ćih sportskih brandova na svijetu, smo dobili partnera i s tim smo izuzetno zadovoljni i sretni. Ovakav partner dat će još veću vidljivost ne samo Du Motionu već i Dubrovniku kao gradu i destinaciji. Ovakvo partnerstvo ne samo da će nas ostaviti na pozicijama koje smo stekli, već nas može lansi rati među posebne utrke, među male ‘boutique’ utrke koje će na svjetskom tržištu sigurno imati svoju vrijednost. Ljudi su se zasitili masovnih natjecanja i traže nešto posebno i drukčije. Grad u kojem živimo i grad koji živimo upravo je takav, poseban i drukčiji te ga kao takvoga trebamo njegovati kroz brand Du Motiona.

Crna kronika

UDALJEN IZ SLUŽBE

Napuhao 2,73 promila, kazna je ‘paprena’

Najveća ko N ce N tra cija alko hola od 2,73 promila izmjerena je tijekom redovne prometne kontrole u večernjim satima 19. travnja, 43-godiš njaku koji je upravljao s osobnim vozi lom dubrovačkih registarskih oznaka Ulicom Vladimira Nazora u Pločama.

Vozač je isključen iz prometa i pre kršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 10.580,00 kuna i tromjeseč nom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Foto: Ilustracija

Vozio pijan, bez pojasa

Najveća N ovča Na kaz Na u iznosu od 11.580 kuna izrečena je 57-godiš njem vozaču osobnog vozila dubro vačkih registarskih oznaka koji je u jučer, 24. travnja, u večernjim satima, zaustavljen tijekom redovne pro metne kontrole u mjestu Kula Norin ska. Utvrđeno je da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 1,98 pro mila te da tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas. Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran gore spomenutim novčanim iznosom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

TJEDAN U PROMETU U proteklom tjednu na području PU DN zabilježena je jedna prometna nesreća s ozljeđenim osobama u kojima je jedna osobe teže ozljeđena, dok lakše ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilje žene su dvije prometne nesreće.

Policajac htio ‘izvući’ prijateljicu koja je izazvala nesreću

Nakon što je njegova prijateljica izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom, policajac je njeno vozilo odvezao na drugo mjesto

Policijski službe N ik (30) udalje N je iz službe do okončanja disciplin skog postupka budući da je kriminali stičkim istraživanjem utvrđeno kako je pomagao prijateljici u prikrivanju prometne nesreće.

Naime, iz Policijske uprave dubro vačko-neretvanske izvijestili su kako je provedenim kriminalističkim

istraživanjem utvrđeno da je 30-godiš njak, policijski službenik izvan službe, tijekom ranih jutarnjih sati sredi nom veljače ove godine osobno vozilo, kojim je u svojstvu vozača upravljala njegova prijateljica i prethodno na području Dubrovnika izazvala pro metnu nesreću s materijalnom šte tom u kojoj su oštećena dva parki rana vozila, odvezao na drugo mjesto s ciljem da znatno oteža ili spriječi dokazivanje u prekršajnom postupku protiv vozačice.

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je vozačica, kao svjedok u prekršajnom postupku, lažno izjavila da je 30-godišnji osum njičeni u vrijeme prometne nesreće bio na drugom mjestu.

Osumnjičeni 30-godišnjak je udaljen iz službe do okončanja disciplinskog postupka te je kazneno prijavljen za kazneno djelo ‘Sprječavanje dokazi vanja’, dok je vozačica kazneno prijav ljena za kazneno djelo ‘Davanje lažnog iskaza’.

Foto: Ilustracija

U METKOVIĆU

Polijepili lažne osmrtnice za 19-godišnjaka

Mladići su u Metkoviću postavili osmrtnice na ime 19-godišnjaka, iako isti nije preminuo

srediNom travNja ove godiNe PP Metković prijavljeno je remećenje mira i spokojstva građana na način da je nepoznata osoba na više javnih lokacija u Metkoviću postavila osmrtnicu na ime 19-godišnjaka, iako isti nije preminuo.

Provedenim kriminalističkim istra živanjem je utvrđeno da su za navedeni

Osumnjičeni su prekršajno prijavljeni

događaj odgovorna četvorica mla dića u dobi od 19 godina koji su, iz šale, osobno tiskali i izradili obavijesti o smrti – osmrtnice te ih postavili na više lokacija za oglašavanje osmrtnica i na taj način širili lažnu vijest da je oštećeni premi nuo. Na opisani način osumnjičeni su uznemirili mir i spokojstvo oštećenog, njegove obitelji, ali i građana Metko vića zbog čega su prekršajno prijavljeni sukladno Zakonu o prekršajima pro tiv javnog reda i mira – istaknuli su iz policije.

KULA NORINSKA

‘Nikad neće biti zaboravljeni. Žive s nama, u našim srcima’

prisjećanje na poginule osobe, pre puno emocija, održalo se 25. travnja u organizaciji članova Udruge 3D+u P iou

Prošlo je pet godina od nesreće, a još uvijek ima pitanja koja nisu odgo vorena i na koja nećemo dobiti odgo vor. Još uvijek boli i ne prestaje boljeti. No, mi šaljemo poruku da nikad neće biti zaboravljeni. Žive s nama, u našim srcima. Nikad neće proći godina da ih se ne prisjetimo na ovom istom mjestu – istaknula je dopredsjednica Udruge Marijana Kohn.

Još uvijek ima pitanja koja nisu odgovorena i na koja nećemo dobiti odgovor. No, mi šaljemo poruku da nikad neće biti zaboravljeni

Na Velikom mulu u Luci Gruž i ove je godine obilježena godišnjica tragič nog događaja, kada je u Koločepskom kanalu u sudaru broda ‘Danče’ Lučke kapetanije Dubrovnik i glisera-gume njaka, poginulo sedmero ljudi. Tužno

Tragedija se dogodila u noćnim satima 25. travnja 2017. godine. Devet osoba se nakon pripremanja restorana za turističku sezonu na Šipanu zapu tilo prema Dubrovniku. U Koločep skom kanalu, gumenjak koji ih je prevo zio, sudario se s brodom Danče Lučke kapetanije Dubrovnik koji je bio u akciji hitnog medicinskog transporta prema Mljetu. U ovoj nesreći živote su izgubili Alen Perišić, Jele i Daniel Kobaš, Berislav Bandur, Marina Vuletić, a prema služ benim podacima iz 2019. godine Tomi slav Belak i Bojan Stoiljković još uvijek se vode kao nestale osobe. Jedine osobe koje su preživjele su Viktor Markota i Velimir Šetka, prisjetili su se iz Udruge

3D+uPiou prilikom obilježavanja pete obljetnice od ove velike tragedije.

Tragedija se dogodila u noćnim satima 25. travnja 2017. godine

Na temelju članka 4. Odluke o rezerviranim parkirališnim mjestima pravnim i fizičkim osobama-obrtnicima vezano uz određene djelatnosti (’Službeni glasnik Grada Dubrovnika’ broj 1/21, dalje u tekstu: Odluka), prijedloga Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika KLASA : 363–01/22–09/10, URBROJ : 2117–1-03–2.–03 od 30. ožujka 2022., a sve u smislu preporuka iz Izvješća o reaktivnoj promatračkoj misiji UNESCO -a i ICOMOS -a, Komunikacije Europske Komisije ‘Akcijski plan o urbanoj mobilnosti’ (COM /2009/490), Direktive 2008/50/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. godine, Bijele knjige Europske Komisije ‘Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima’ (COM /2011/144), Komunikacije Europske Komisije ‘Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa’ (COM /2013/0913); Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine (’Narodne novine’, broj 82/14.), Akcijskog plana za integraciju politika LEZ -a u prometnom planiranju funkcionalnog urbanog područja grada Dubrovnika, Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti br. 04/2019; Stručnog mišljenja za izradu odluke o zakupu rezerviranih parkirališnih mjesta na parkingu ispod Minčete u Dubrovniku, Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, iz siječnja 2021. i Zaključka Gradonačelnika Grada Dubrovnika KLASA : 363–01/22–09/10, URBROJ: 2117–1-01–22–04 od 30. ožujka 2022., Grad Dubrovnik raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup rezerviranih parkirališnih mjesta pravnim i fizičkim osobama-obrtnicima vezano uz djelatnost autotaksi prijevoza

I

Predmet natječaja je davanje u zakup rezerviranih parkirališnih mjesta pravnim i fizičkim osobama-obrtnicima vezano uz djelatnost autotaksi prijevoza (dalje u tekstu: Autotaksi prijevoz). U smislu odredbi Odluke i ovog javnog natječaja Autotaksi prijevoz je djelatnost javnog prijevoza putnika koja se obavlja osobnim automobilom kategorije M1, ako se jedan putnik ili povezana skupina putnika ukrcava na jednom ili na više mjesta, a iskrcava na samo jednom drugom mjestu, a takav prijevoz se obavlja temeljem jedne narudžbe i uz jedno plaćanje ukupne naknade za obavljeni prijevoz određene taksimetrom ili elektroničkom aplikacijom iz koje su putniku unaprijed vidljivi maksimalna cijena i planirana ruta putovanja prema unaprijed poznatim uvjetima, pri čemu je narudžba prijevoza realizirana pozivom, elektroničkom aplikacijom ili neposredno kod vozača i koja nema obilježja drugih oblika prijevoza putnika.

II

Rezervirana parkirališna mjesta za potrebe Autotaksi prijevoza mogu se odobriti pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku: - koji uplati jamčevinu iz točke VIII ovog javnog natječaja - koji nema dugovanja prema Gradu Dubrovniku - koji nema dugovanja s osnove dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje - protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak i osoba ovlaštena za zastupanje ponuditelja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana odredbama članka 251. Zakona o javnoj nabavi - koji je registriran za obavljanje autotaksi prijevoza ili ima u članstvu/okuplja pripadnike koji su registrirani za obavljanje autotaksi prijevoza - koji ima dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza na području Grada Dubrovnika izdanu od Grada Dubrovnika ili nadležnog Ministarstva temeljem članka 47. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH ) ili

koji ima u članstvu/okuplja pripadnike koji imaju dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza na području Grada Dubrovnika izdanu od Grada Dubrovnika ili nadležnog Ministarstva temeljem članka 47. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH )

- koji ispunjava uvjet tehničke sposobnosti na način da:

a) je vlasnik najmanje 24 osobna automobila ili b) ima pravo na upotrebu najmanje 24 osobna automobila na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu ili leasingu, ugovora o podzakupu ili ugovora o najmu za Autotaksi prijevoz na području Grada Dubrovnika. Moguća je kombinacija prava iz točke a) i b) ovoga podstavka (npr. određeni broj automobila u vlasništvu, a određeni broj na koji ponuditelj ima pravo na uporabu, ali ukupni broj osobnih automobila mora biti najmanje 24) - ostvari najviše bodova u skladu sa kriterijima iz točke IV. ovoga natječaja. - dostavi valjanu ponudu. Odobravanjem rezerviranog parkirališnog mjesta cilj je zadovoljiti javni interes u smislu organizacije prometa u mirovanju, osiguravanja protočnosti i sigurnosti prometa na području Grada Dubrovnika, osobito područja oko Povijesne jezgre Grada Dubrovnika. Uvođenjem mjera kojima bi se u blizini Pila osigurao prostor na kojem bi se osobe koje obavljaju autotaksi prijevoz mogle parkirati te korištenjem predmetnih parkirališnih mjesta uklanjanja se određeni broj osobnih automobila sa samog kolnika na kojem se jednosmjerno odvija promet te smanjuje zagušenje. Uporaba od najmanje 24 osobna automobila s kojima se obavlja Autotaksi prijevoz na području Grada Dubrovnika, u smislu prethodnog stavka, podstavka 6., utvrđeno je sukladno Stručnom mišljenju za izradu odluke o zakupu rezerviranih parkirališnih mjesta na parkingu ispod Minčete u Dubrovniku, Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, iz siječnja 2021. sa svrhom omogućavanja naizmjeničnog korištenja 12 predmetnih rezerviranih parkirnih mjesta, a sve s ciljem smanjenja broja osobnih automobila na samom kolniku u neposrednoj blizini Povijesne jezgre Grada Dubrovnika i time smanjenja zagušenja prometnog tijeka.

Rezervirana parkirališna mjesta za potrebe parkiranja pravnim i fizičkim osobama-obrtnicima vezano uz djelatnost Autotaksi prijevoza dat će se u zakup na sljedećim lokacijama:

– dvanaest rezerviranih parkirališnih mjesta na izvanuličnom parkiralištu ispod tvrđave Minčeta.

III

Rezervirano parkirališno mjesto daje se u zakup za razdoblje od godinu dana. Početni (najniži) iznos zakupnine iznosi 15.000,00 kuna (slovima: petnaesttisućakuna) mjesečno za svih dvanaest parkirališnih mjesta iz točke II . ovog Javnog natječaja.

IV

Ponuditelji se mogu natjecati samo s jednom ponudom koja uključuje svih dvanaest parkirališnih mjesta iz točke II . ovog Javnog natječaja za razdoblje od godinu dana

Elementi za ocjenu povoljnosti ponude su: ponuđeni iznos mjesečne zakupnine broj osobnih automobila ponuditelja.

a) Kriterij: Visina ponuđenog iznosa mjesečne zakupnine

Visina ponuđenog iznosa mjesečne zakupnine određuje se u skladu s iznosom iz ponude ponuditelja iskazan u Obrascu 1. Maksimalan broj bodova koji ponuditelj ostvaruje prema ovom kriteriju je 30.

Onaj ponuditelj koji dostavi ponudu s najvišim iznosom mjesečne zakupnine ostvaruje maksimalan broj bodova iz ovog kriterija. Bodovna vrijednost prema ovom kriteriju izračunava se prema slijedećoj formuli:

BZ (bodovi iz kriterija visine ponuđenog iznosa mjesečne zakupnine)

IP (iznos mjesečne zakupnine iz ponude)

NPI (najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine u ovom natječaju)

Kriterij: broj osobnih automobila

Broj osobnih automobila utvrđuje se na temelju dostavljenih dokaza o vlasništvu ili dokaza o pravu na uporabu osobnih automobila iz evidencije vozila (tč. V. stavak 2. točka 1. pod b. i točka 2. pod c.), ne manje od 24 osobnih automobila.

Maksimalan broj bodova koji ponuditelj ostvaruje prema ovom kriteriju je 70.

Onaj ponuditelj koji dostavi ponudu s najvišim brojem osobnih automobila ostvaruje maksimalan broj bodova iz ovog kriterija.

Bodovna vrijednost prema ovom kriteriju izračunava se prema slijedećoj formuli:

BOA (bodovi iz kriterija broja osobnih automobila)

POA (broj osobnih automobila iz ponude)

NOA (najviši ponuđeni broj osobnih automobila u ovom natječaju)

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se onaj ponuditelj koji ima najveći ukupan zbroj bodova (UZB ).

Ukoliko više ponuditelja ima isti ukupni zbroj bodova, prednost u odabiru ima ponuditelj koji je ranije predao ponudu.

V

Pisana ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati: - izvornik ispunjenog i potpisanog obrasca ponude (Obrazac 1); - izvornik dokaza o uplaćenoj jamčevini; - izvornik potvrde Grada Dubrovnika o nepostojanju dugovanja prema Gradu Dubrovniku, ne stariju od 30 dana od dana objave Javnog natječaja; - izvornik potvrde porezne uprave iz koje je razvidno da je ponuditelj ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 dana, od dana objave Javnog natječaja; - izvornik izjave da se da protiv osobe ovlaštene za zastupanje ne vodi kazneni postupak i da osoba ovlaštena za zastupanje nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana odredbama članka 251. Zakona o javnoj nabavi (Obrazac 2); - isprave vezane uz djelatnost Autotaksi prijevoza i udovoljavanja uvjeta tehničke sposobnosti:

1. za fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnost Autotaksi prijevoza:

a) ovjerenu presliku važeće dozvole ponuditelja za obavljanje autotaksi prijevoza na području Grada Dubrovnika izdanu od Grada Dubrovnika ili nadležnog Ministarstva temeljem članka 47. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH ) b) ovjerenu presliku iz evidencije vozila koju je ponuditelj dužan voditi, sukladno članku 14. stavak 7. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH ), za vozila iz točke c) ovoga stavka, koju su do dana objave ovoga javnog natječaja dostavili nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na cestovni promet, za najmanje 24 osobna automobila kojima isti obavlja

Autotaksi prijevoz na području Grada Dubrovnika.

c) dokaz da ponuditelj ima u vlasništvu ili ima pravo na upotrebu vozila iz evidencije iz točke b) ovoga stavka. Pravo vlasništva dokazuje se na temelju ovjerenog preslika prometne dozvole, a pravo na uporabu dokazuje se na osnovi ovjerenog preslika sklopljenog ugovora o zakupu ili leasingu, ugovora o podzakupu ili ugovora o najmu

d) izvornik ili ovjereni preslik rješenja o upisu u sudski registar ili drugi odgovarajući registar

2. za pravne osobe koje okupljaju pripadnike/članove koji obavljaju djelatnost Autotaksi prijevoza:

a) dokaz o pripadnosti/članstvu kod ponuditelja do dana objave natječaja (npr. izjava zakonskog zastupnika pravne osobe pod materijalnom i kaznenom odgovornošću; dokaz o uplaćenim članarinama i dr.)

b) ovjerenu presliku pojedinačnih dozvola izdanih članovima/pripadnicima ponuditelja iz točke a) ovoga stavka za obavljanje autotaksi prijevoza na području Grada Dubrovnika izdanu od Grada Dubrovnika ili nadležnog Ministarstva temeljem članka 47. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH )

c) ovjerenu presliku iz evidencije vozila koju su članovi/pripadnici ponuditelja dužni voditi, sukladno članku 14. stavak 7. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (’Narodne novine’, br. 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21-Odluka USRH ), koju su do dana objave ovoga javnog natječaja dostavili nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na cestovni promet, za najmanje 24 osobna automobila kojima isti obavljaju Autotaksi prijevoz na području Grada Dubrovnika. d) dokaz da članovi/pripadnici ponuditelja imaju u vlasništvu ili imaju pravo na upotrebu osobnih automobila iz evidencije iz točke c) ovoga stavka. Pravo vlasništva dokazuje se na temelju ovjerene preslike prometne dozvole, a pravo na uporabu dokazuje se na osnovi ovjerene preslike sklopljenog ugovora o zakupu ili leasingu, ugovora o podzakupu ili ugovora o najmu e) izvornik ili ovjereni preslik rješenja o upisu u sudski registar ili drugi odgovarajući registar članova/pripadnika ponuditelja

Ponuditelj je dužan na Obrascu 1. i Obrascu 2, koji čine sastavni dio ovog Javnog natječaja, dostaviti podatke iz stavka 1. podstavka 1. i podstavka 5., ove točke.

Po okončanju natječaja dokazi i isprave se ne vraćaju sudionicima natječaja.

Potvrdu Grada Dubrovnika iz stavka 1. podstavka 3. ove točke izdaje Upravni odjel za proračun financije i naplatu, Dubrovnik, Ćira Carića br. 3, I kat.

VI

Ponuda mora sadržavati sve obrasce i dokaze navedene u točki V. ovog Javnog natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, potpisane i ovjerene od ovlaštene osobe.

VII

Detaljne obavijesti o uvjetima natječaja zainteresirani mogu dobiti u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Dubrovnik, Ćira Carića 3, prvi kat, radnim danom od 9 do 12 sati. Obrazac 1. i Obrazac 2. mogu se preuzeti u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu ili na web stranici Grada Dubrovnika (www. dubrovnik.hr).

VIII Jamčevina za sudjelovanje u natječaju iznosi 3.000,00 kn (tritisućekuna), a uplaćuje se na IBAN Grada Dubrovnika broj, HR 3524070001809800009, MODEL : HR 68, poziv na broj: 7706- OIB -5.

IX

U slučaju da ponuditelj koji bude odabran kao najpovoljniji odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja i ocjene ponuda isti nema pravo na povrat jamčevine, a nadležno tijelo može odabrati drugu po redu najpovoljniju ponudu ili poništiti natječaj.

X

Ponude za javni natječaj dostavljaju se u zatvorenoj omotnici na adresu:

Grad Dubrovnik

Pred Dvorom 1 20 000 Dubrovnik

s naznakom: ‘ZA JAVNI NATJEČAJ ZA ZAKUP REZERVIRANIH PARKIRALIŠNIH MJESTA PRAVNIM I FIZIČKIM OSOBAMA OBRTNICIMA VEZANO UZ DJELATNOST AUTOTAKSI PRIJEVOZA – NE OTVARAJ ’

Ponude trebaju biti zaprimljene na navedenoj adresi, bez obzira na način dostave (osobno na pisarnici ili putem pošte), do 4. svibnja 2022. do 12 sati.

XI

Nepravodobne, nepotpune, neprecizne ponude, ponude koje nisu dostavljene na Obrascu 1. i Obrascu 2 te ponude koje nisu podnesene od ovlaštene osobe neće se razmatrati.

XII

Grad Dubrovnik zadržava pravo poništenja natječaja ili dijela natječaja bez posebnog obrazloženja i bez snošenja odgovornosti prema ponuditeljima.

Ponuditelji će biti pismeno obaviješteni o rezultatima natječaja.

XIII

XIV

Grad Dubrovnik preko nadležnog upravnog odjela može zatražiti privremeno uklanjanje osobnih automobila sa zakupljenih rezerviranih parkirališnih mjesta za potrebe održavanja kulturnih, vjerskih i drugih društvenih događanja te izvođenje građevinskih radova.

Gradonačelnik

Mato Franković

Grad Dubrovnik

DUBROVAČKA STANOGRADNJA

Pravo na stan ostvarilo 17 dubrovačkih obitelji

VIŠE ODVAJANJA , MANJI RAČUNI

Predstavljen novi sustav gospodarenja otpadom

nakon ProvedenoG JavnoG Poziva za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stam benog pitanja mladih i mladih obitelji na području Grada Dubrovnika, koji je bio otvoren od 5. veljače do 22. ožujka 2022. godine, Povjerenstvo za admi nistrativnu provjeru pristupilo je jav nom otvaranju zaprimljenih zahtjeva. Svi zainteresirani sugrađani mogli su pratiti otvaranje koje se prenosilo uživo. Nakon što je utvrđena sva pri stigla dokumentacija za ukupno 153 zahtjeva Povjerenstvo za administra tivnu provjeru detaljno je pregledalo dokumentaciju. Utvrđeno je kako je 17 podnositelja zahtjeva predalo pra vovremeno potpunu i ispravnu doku mentaciju. Uvidom je utvrđeno kako u 71 % zahtjeva podnositelji posjeduju dokumentaciju propisanu ovim jav nim pozivom, ali istu nisu priložili u ispravnom obliku, odnosno formi kako je naznačeno u Odluci i Javnom pozivu. Oni zahtjevi koji su admini strativno zadovoljili, njih 17, upućeno je Povjerenstvu za bodovanje koje je sukladno Odluci i javnom pozivu bodovalo navedene zahtjeve. Nadalje,

tijekom ovog tjedna Grad Dubrovnik omogućio je uvid u dokumentaciju svim podnositeljima zahtjeva gdje će im članovi povjerenstava detaljno obrazložiti sve ono što je utvrđeno pregledom njihovog zahtjeva. Nakon uvida zainteresiranih, u ponedjeljak, 2. svibnja, sukladno Odluci, objavit će se prijedlog Liste reda prvenstva na koju će Podnositelji zahtjeva služ beno imati pravo prigovora u roku od 8 dana od dana objave. Pravo na pri govor odnosi se na utvrđeni redosli jed u prijedlogu Liste reda prvenstva odnosno na neuvrštavanje na prijed log Liste reda prvenstva. Nakon što Povjerenstvo za rješavanje prigovora odluči o prigovorima, na prijedlog Povjerenstva za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova Grado načelnik utvrđuje Konačnu listu reda prvenstva, a nakon čega će se pristu piti potpisivanju ugovora i dodjeli stanova.

Po okončanju postupka Grad Dubrovnik će raspisati novi Javni poziv za dodjelu preostalih 26 stanova pod istim uvjetima.

Gradonačelnik Grada d ubrovnika Mato Franković i član Uprave tvrtke Čistoća Marko Iveković predstavili su prošlog četvrtka budući sustav gospodarenja otpadom na području grada, a koji je obveza implementirati sukladno novom Zakonu o gospodarenju otpadom. Izložen je novi model prikupljanja i naplate miješanog komunalnog otpada koji će imati za cilj smanjenje količine miješanog komunal nog otpada te povećati odvajane i recikliranje. Gradona čelnik Franković ovom je prilikom istaknuo kako je Grad Dubrovnik pokrenuo Javno savjetovanje o Odluci kojom se regulira način pružanja usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada te je pozvao građane, ali i cje lokupnu javnost da se uključe u proces donošenja akta. U Dubrovniku će se implementirati kombinirani sustav gos podarenja otpadom, i to korištenjem usluge putem odlaga lišta na javnim površinama te dijelom, gdje je to moguće i prikladno, korištenjem vlastitih spremnika. Javna odlaga lišta sadržavat će spremnike za papir/karton, plastičnu, sta klenu i metalnu ambalažu, biootpad te za miješani komu nalni otpad. Govoreći o novom modelu naplate sakupljanja miješanog komunalnog otpada direktor Čistoće Iveković kazao je kako će se on sastojati od dva dijela, fiksnog i vari jabilnog. Uredno odloženi papir/karton, plastična, staklena i metalna ambalaža te biootpad neće se naplaćivati, odno sno taj trošak bit će sadržan u fiksnom dijelu računa. Cijena obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio) jedinstvena je na čitavom području pružanja usluge i s P dv-om iznosi 61 kunu. Rečeno je kako je prijedlog formiran tako da pred stavlja realan trošak za navedenu uslugu sukladno zakon skom propisu te u Hrvatskoj ima primjera skupljih i jeftini jih fiksnih iznosa, međutim, Grad Dubrovnik među njima ima najveći trošak zbrinjavanja otpada s obzirom na udalje nost odlagališta koja seže i do 600 kilometara od jedinice lokalne samouprave. Miješani komunalni otpad naplaćivat će se prema predanim količina, a odlagat će se kroz uređaj na samom spremniku – otpadomjer. Svaki korisnik posjedovat će vlastitu karticu za otvaranje i prijavu korištenja uređaja. Mjesečni račun ovisit će o broju otvaranja/korištenja otpado mjera. Direktor Iveković zaključio je kako je riječ je o praved nijem sustavu s obzirom na to da se provodi prema načelu ‘onečišćivač plaća’ i omogućuje individualizaciju naplate po količini miješanog komunalnog otpada za svako pojedino kućanstvo i gospodarski objekt.

Za rad u čitaonici Arhiva platit ćete članarinu od 10 do 100 kuna

Tjedna članska iskaznica košta 20 kuna. Učenici, studenti i umirovljenici za istu uslugu plaćaju 10 kuna. Mjesečna iskaznica iznosi 40 kuna, dok i u ovoj stavci učenici, studenti te umirovljenici plaćaju 20 kuna. Za godišnju id iskaznicu korisnici izdvajaju 100 kuna, učenici, studenti i umirovljenici 50 kuna

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Za rad u čitaonici Državnog arhiva u Sponzi od kraja veljače korisnici su dužni plaćati članarinu. Novost je to koja je u dubrovačkom Arhivu nastu pila 21. veljače ove godine kada je done sen novi cjenik naknada za istraživanje javnog arhivskog gradiva, izradu pre slika, snimanje, umnažanje, objavljiva nje i druge oblike korištenja arhivskog gradiva Državnog arhiva u Dubrovniku. Kako je za DuList pojasnila ravnateljica Arhiva Nikolina Pozniak, za razliku od nekih arhiva koji su i do sada imali član ske iskaznice, Dubrovački arhiv to nije prakticirao. Međutim, nakon odluke

o izmjeni starog cjenika koju donosi Hrvatski državni arhiv, bilo je nužno uvesti ovaj novi cjenik koji podrazumi jeva i članarine. Iskaznica se, dodala je Pozniak, izrađuje u prijemnom uredu nakon uplate, cijene su, dodala je, zai sta simbolične, a izrada id kartice služi i kao statistički element korisnika gra diva u jednoj godini. Pozniak je naglasila i kako čestim korisnicima Arhiva neće teško pasti nove cijene jer su mnogi od njih čak i pitali u nekoliko navrata je li za rad u čitaonici potrebna kakva naknada. Ne bojim se da će manje ljudi dola ziti. Nisu članarine ništa neobično samo

ih mi do sada nismo provodili. Nasto jimo uvijek korisnicima izaći maksi malno u susret pa i kad im treba koji list materijala više. Bilo je samo pita nje vremena kad će se uskladiti cijenici da budu jednoobrazni za sve korisnike. Neke su stavke u novom cjeniku dosta pojeftinile. Prije je, primjerice, jednevno snimanje gradiva fotoaparatom ili svo jom kamerom bilo 100 kuna dnevno, a sada je dnevno 80 kuna, a 120 kuna košta cijeli tjedan tako da korisnik sada može tjedno doći više puta slikati gra divo koje mu treba po povoljnijoj cijeni. Idemo i u korak s vremenom pa smo definirali i cijene za prijenos gradiva na uSB, cd, dVd ili slanje na mail. Nije više sve nužno kopirati – naglasila je Pozniak.

Od 10 do 100 kuna

Novi cjenik naknada ima osam stavki, a u sedmom poglavlju definirane su

upravo članarine. Za izdavanje tjednih korisničkih članskih identifikacijskih iskaznica korisnici će izdvajati 20 kuna. Učenici, studenti i umirovljenici za istu uslugu plaćaju 10 kuna. Mjesečna iska znica iznosi 40 kuna, dok i u ovoj stavci učenici, studenti te umirovljenici pla ćaju upola manju cijenu od 20 kuna. Uz to, navedeno je u cjeniku, s mjeseč nom ID karticom korisnik ima pravo na izradu 10 crno-bijelih fotokopija for mata A4 ili drugih preslika u odgovara jućem iznosu, bez naknade. Za godiš nju ID iskaznicu korisnici izdvajaju po novom cjeniku 100 kuna, učenici, stu denti i umirovljenici 50 kuna, a s godiš njom članskom iskaznicom korisnik ima pravo na izradu 40 crno-bijelih foto kopija formata A4 ili drugih preslika u odgovarajućem iznosu, bez naknade, na popust od 20 posto pri nabavi stručne i priručne literature – izdanja Arhiva potrebne za studij. Popust se ostvaruje za jedan primjerak pojedinog izdanja. Za potrebe izdavanja godišnje ID kartice za studente potrebno je priložiti uvjere nje fakulteta kojim se potvrđuje status studenta. Ako je korisniku potrebno ponovljeno izdavanje ID kartice to će ga koštati 60 kuna, a za učenike, studente i umirovljenike upola manje.

U ovoj kategoriji cjenika definirana je i paušalna naplata snimanja vlastitom kamerom, odnosno mobitelom i to po izboru korisnika. Dnevni paušal iznosi 80 kuna, tjedni 120 kuna, mjesečni 150 kuna te godišnji 600 kuna. Paušal po tehničkoj jedinici gradiva u smi slu kutije ili mape korisnika će stajati 20 kuna. Dotaknimo se i drugih stavki novog cjenika. Nove cijene definirane su i za usluge arhivističkog istraživanja, stručne arhivističke pomoći, savjetova nja i tehničkih usluga te se naplaćuju za svakih započetih pola sata. Za istraži vanje i stručni arhivistički rad korisnici izdvajaju 150 kuna, za istu uslugu ako su izvornici gradiva na stranom jeziku, na jeziku i pismu za koja su potrebna posebna paleografska ili druga speci fična znanja izdvojit će 300 kuna, dok je cijena arhivističke stručne tehničke pomoći i usluge 80 kuna. Ako biste u Arhivu pregledivali audiovizualno gra divo na montažnom stolu uz stručnu pomoć to će vas po započetom satu koštati 200 kuna. Naplaćuje se svakako i korištenje audiovizualnog gradiva za realizaciju nvog audiovizualnog dijela i njegovo distribuiranjena raznim plat formama. Ta će usluga korisnike, ovisno o vrsti korištenog zapisa stajati od 200 do 5000 kuna ukoliko se radi o dugome tražnom filmu.

Dostava gradiva na mail, USB, CD... Većina korisnika arhivskog gradiva u čitaonicu za svoje radove često ima

potrebu neko gradivo kopirati ili staviti na USB, dobiti ga na mail i slično. Stoga je korisnicima omogućen i taj vid dobi vanja gradiva te se nastoji što više ići u korak s novim tehnologijama. Regu larna izrada preslika korisnike će stajati od dvije kune za crno-bijelu kopiju do najviše 150 kuna ako im treba grafička priprema predložaka i ispis na printeru u boji. Za digitalizaciju arhivskog gra diva korisnici će izdvojiti od pet kuna za format do A3 na netransparentnom podlošku, do 80 kuna za predloške s naj većim zahtjevima poput slika u tehnici ulja, slika na staklu, makro snimke...

Ako pak želite da vam se gradivo dostavi putem CD -a to će vas koštati četiri kune, za DVD ćete izdvojiti šest kuna, za USB, ovisno o količini memo rije, od 40 do 150 kuna. Ako ćete dato teke pohranjivati na vlastiti ili arhivski prijenosni nosač, naknada za to iznosi 20 kuna do pet datoteka, a svaka slje deća koju pohranite stajat će vas dvije kune. Želite li pak gradivo dobiti na mail, isporuka do pet datoteka bit će vam naplaćena 20 kuna, a potom, svaka slje deća po dvije kune. Osim novih cijena naknada, Državni arhiv u Dubrovniku donio je i novi cjenik usluga Državnog arhiva. Kako je za DuList istaknula Niko lina Pozniak, riječ je o dvama različitim cjenicima kojima razdvajaju komerci jalnu i nekomercijalnu djelatnost.

U cjeniku s naknadama definirane su cijene koje naši doktorandi trebaju platiti ukoliko u svojim publikacijama žele objavljivati neke fotografije ili zapise originala gradiva iz Arhiva, dok drugi cjenik usluga definira cijene poput one najma cijena za različite prigode –naznačila je ravnateljica dubrovačkog Državnog arhiva. U cjeniku usluga cijene su svakako znatno većih ras pona od ovih u cjeniku kojim su defini rane naknade. Arhivističko sređivanje i obrada gradiva, ovisno o načinu obrade, korisnike će stajati od 100 kuna za teh ničko opremanje i uređivanje gradiva po dužnom metru do sedam tisuća kuna za izradu plana sređivanja gradiva. Izrada klasifikacijskog plana za organizacije

Ne bojim se da će manje ljudi dolaziti. Nisu članarine ništa neobično samo ih mi do sada nismo provo dili. Nastojimo uvijek kori snicima izaći maksimalno u susret pa i kad im treba koji list materijala više. Bilo je samo pitanje vremena kad će se uskladiti cijenici da budu jednoobrazni za sve korisni ke – Nikolina Pozniak

razgranate ili specifične djelatnosti potrebno je izdvojit 10 tisuća kuna, a za izradu plana klasifikacijske dokumeta cije sedam tisuća kuna.

Ulaznice za Sponzu, snimanja... Cjenikom usluga određene su i cijene za razgledavanje zgrade Arhiva i upo znavanje s njegovim radom i znače njem. Dvadeset kuna cijena je ulaznice za razgledavanje zgrade uz stručno vod stvo, za učenike, studente i umirovlje nike cijena je deset kuna. Ako posjetitelj želi razgledati Atrij Sponze za vrijeme trajanja izložbi od 1. svibnja do 31. listo pada, za to će izdvojiti 25 kuna. Ulaznica za 45-minutno upoznavanje kroz arhiv sku baštinu s jednom od disciplina: genealogijom, glagoljicom, heraldikom, kartografijom, paleografijom, poviješću, poviješću fotografije posjetitelja će sta jati 30 kuna, a za grupne najave od 10 i više polaznika po polazniku se plaća 15 kuna.

Sat filmskog, televizijskog i drugog snimanja u komercijalne svrhe u Sponzi iznosi 3500 kuna plus PDV, a svakih dalj njih započetih pola sata košta dodatnih 500 kuna. Ako bi se snimalo nakon 15.30 sati i u neradne dane, cijena je 4 i pol tisuće kuna plus PDV po satu. Cjelod nevno korištenje Sponze za potrebe snimanja, više od šest sati košta osam tisuća kuna plus PDV. Ako pak netko snima u nekomercijalne svrhe, za sat vremena izdvojit će 700 kuna. Foto grafska snimanja u komercijalne svrhe po satu koštaju tri tisuće kuna plus PDV, a u nekomercijalne svrhe 1500 kuna plus PDV. Naravno i po ovim stavkama postoje pogodnosti za studente pa tako oni sat fotografskog snimanja plaćaju 40 kuna plus PDV. Ako pak u Sponzi želite imati svečani prijem, za dva sata ćete izdvojiti šest tisuća kuna plus PDV, a za svaki daljnji sat dodatnih 2400 kuna. Postavljanje izložbi u Atriju Sponze na 14 dana košta pak tisuću kuna plus PDV.

Nikolina Pozniak

Dubrovčani izvan Grada

GRBIĆ

ŽIVOTU

Ništa me ne može zaustaviti da sam za Festu u Gradu

Našao sam jedan sklad koji mi trenutno odgovara. No, ne znači da će tako biti zauvijek. Sam život na dva kontinenta može biti iscrpljujuć. Nadam se da ću se kroz nekoliko godina vratiti u Dubrovnik

Kroz cijelo svoje djetinjstvo, sanjao sam o životu u Kanadi. Na tu moju želju, dijelom je utjecala i obi telj. Naime, moji baba i đedo odlučili su 1963. godine potražiti bolji život u Kanadi. Moja majka i njen stariji brat rođeni su u Torontu. Tamo su proveli 14. godina svoga života. Odlučili su se vratiti u Dubrovnik krajem 70-ih godina. Nedugo nakon toga, mamin stariji brat se opet vratio u Kanadu. Vazda se u mene doma moglo čuti: ‘Zove dundo iz Kanade’. U meni se već tada stvorio veliki interes, a koji je bio posebno pojačan nakon prvog posjeta toj zemlji dok sam još išao u osnovnu školu. Proveli smo tamo dva desetak dana. Vladala je tada božićna idila – sve je bilo puno snijega, a kuće predivno okićene. Bio je to pravi film ski trenutak! Već sam u srednjoj školi počeo ozbiljno razmišljati o selidbi. Čekao sam pravi trenutak. On se dogo dio kad sam navršio 20 godina. Naja vio sam dolazak dundu na neodređeno vrijeme. Njegove riječi su bile: ‘Dođi i probaj’. To je bilo prije šest godina. Sve ostalo je povijest... – priča nam naš sugrađanin Đuro Grbić o trenucima kad je odlučio napraviti veliku pro mjenu u životu te se 2016. godine odse liti u ‘bijeli svijet’. U daleku Kanadu. Vodila ga je volja i želja za radom, osa mostaljenjem i većom životnom odgo vornošću. Sada, nakon toliko godina, ponosno može reći kako je ostvario

većinu toga što je zacrtao. Vrijedan i ambiciozan mladić kroz cijelo to raz doblje nije zaboravio svoj kraj i kori jene. Svaku zimu dođe doma i provede barem dva do tri mjeseca. Božić i Festa sv. Vlaha, blagdani su koje želi i nastoji provesti u krugu obitelji. Ipak mu je ona na prvom mjestu. Pa onda dolaze prijatelji i sve ostalo što ga veže za njegov Dubrovnik, i za njegovu Župu dubrovačku.

Najbrže rastući grad Ljepota prirode u Kanadi i dalje ga ostavlja bez riječi, a posebno je izne nađen ljubaznošću ljudi, pogotovo u manjim središtima. Inače, početak novog životnog razdoblja proveo je s dundom u malom gradu, na farmi, a nedugo nakon toga seli se u predgrađe užurbanog Toronta gdje je već pet godina. Živi u gradu Mississauga koji pripada području ‘Great Toronto Area’ (GtA ) te broji 7 milijuna ljudi. Samo u centru grada, ‘downtownu’, nalazi se 3 milijuna ljudi. Njegov posao većinu je vremena vezan upravo za ovo pod ručje. Naime, Grbić djeluje u građevin skoj tvrtki, jednoj od najvećih koja se bavi gipsom u Torontu.

Radimo na projektima izgradnje velikih zgrada u Torontu. To je naj brže rastući grad u Sjevernoj Americi. U svakom trenutku po gradu bude i po 80 kranova, što znači kako se svake godine napravi više od 30 novih

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

zgrada. Skoro svaki radni dan pro vodim na velikim visinama, i do 300 metara u zraku. Radio sam na zgra dama koje imaju 80 katova, a neke u ‘downtownu’ znaju dosegnuti i do 90 katova – rekao je. Rad na gradilištu zna biti težak, pogotovo tijekom zimskog razdoblja na izrazito niskim tempera turama. Zbog toga ni ne čudi da zim sko razdoblje voli provesti doma. Osim što je to dio godine u kojem se odvijaju za njega bitni blagdani, zime u Gradu su izuzetno blaže.

Mogu sebi priuštiti dulji godiš nji odmor koji iskoristim za odlazak doma kako bih izbjegao dugu zimu (smijeh)! Prvi put kad sam došao u Kanadu, nikad neću zaboraviti da je trajala sve do petog mjeseca. To su bile toliko velike klimatske razlike u uspo redbi s našim područjem tako da je to bio veliki šok za organizam. Ni nakon toliko godina, nisam se u potpunosti naviknuo. Rad u građevini zna biti baš težak. Temperatura se spusti i do -50 Celzijevih stupnjeva, a najniža tem peratura na kojoj sam radio bila je -40 Celzijevih stupnjeva! Shvatio sam da ni ne želim ići na posao ako je tempe ratura ispod -37 Celzijevih stupnjeva. Zvuči nevjerojatno, ali tako je. U ta dva mjeseca, što provedem doma, napu nim baterije kako bih mogao ostalih deset mjeseci biti u Kanadi.

O Festi

Grbić posvećuje veliku pažnju

Skoro svaki radni dan provodim na velikim visinama, i do 300 metara u zraku. Radio sam na zgrada ma koje imaju 80 katova, a neke u ‘down townu’ znaju dosegnuti i do 90 katova

tradiciji i običajima, a Festa sv. Vlaha ima posebno mjesto u njegovom srcu.

U Kanadu sam došao u jesen 2016. te sam propustio Festu u idućoj godini. Bilo mi je stvarno teško što nisam mogao doći, no morao sam se snaći i prilagoditi u novoj zemlji. No, ništa me više nije moglo zaustaviti da svaku sljedeću Festu budem u Gradu. Inače, već više od deset godina se oblačim za Festu. Kad dođe taj dan, treba sve biti po protokolu. Mater ludi mjesec dana prije sv. Vlaha. Zna da će tada proći sto ljudi kroz kuću! – govori nam kroz smi jeh. Veliki dio svog života proveo je u folkloru te je sa svojih 17 godina postao i voditeljem KUD -a Marko Marojica.

ODMOR U KANADI

Nema do mora Kad sam stigao u Kanadu, tek tada sam shvatio što sve imamo u Gradu i počeo sam to sve više cije niti. Najbliža plaža mi je 166 kilo metara u jednom smjeru. I to na jezeru. Ja trebam uzeti dva cijela dana kako bih tamo pošao. Doma mi je plaža nedaleko od kuće! Tije kom ljeta Kanađani dosta idu na kampiranje, pogotovo u sjeverni dio Toronta koji je prelijep i prepun kuća za odmor i jezera. Opet, ništa se ne može usporediti s morem –rekao je Grbić.

Za folklor sam vezan od osnovne

škole, kad sam počeo balat. KUD sam vodio četiri godine. Mogu reći da je to razdoblje ostavilo veliki trag na mene. I izgradilo me kao čovjeka. Vidio sam što znači imati obveze, ići na probe, voditi skupinu ljudi. Tradiciju izu zetno cijenim. No, dosta je zanema rena zbog čega je pokušavam na razne načine održavati. Kroz godine djelova nja u folkloru, stupio sam u kontakt s vrijednim ljudima s kojima radim na obnovi župske nošnje, ne samo muške, već i ženske. Za mene ona predstavlja veliko bogatstvo.

Život na dva kontinenta

Iako će reći kako mu je dobro i kako se snašao, priznaje kako ne vidi sebe u Kanadi. Njegova budućnost je doma. Dosta sam toga naučio i iskusio u Kanadi. Meni je ona zanimljiva jer je izazovna. A, ja sam osoba koja voli iza zove. Uvijek volim ispred sebe postaviti ciljeve. Kad sam došao, htio sam odgo vornost, osamostaljenje i dobar posao. Sve sam izgradio, uz puno truda i rada, i ponosan sam. Zadovoljan sam svo jim životnim putem. Našao sam jedan sklad koji mi trenutno odgovara. No, ne znači da će tako biti zauvijek. Sam život na dva kontinenta može biti iscr pljujuć. Nadam se da ću se kroz neko liko godina vratiti u Dubrovnik – ista knuo je. Smatra da svatko, tko se želi otisnuti u svijet, može to i napraviti.

Nisam ni ja znao što će me čekati s mojih 20 godina kad sam se odselio. Tad sam bio dijete. Sada, šest godina nakon, mogu reći za sebe da sam odra stao čovjek. Život u Kanadi me izgradio kao osobu!

Kad te uhiti fjaka...

DVA ROJA PČELA ‘POSJETILA’ MALU

BRAĆU Dva zalutala roja pčela ‘osvanula’ su u nedjelju ujutro na zidu samostana Male braće te su svojim zujanjem probudila znatiželju prola znika. Jedan roj je veći od drugog, a prolaznici

nisu mogli odoljeti, već su začuđeno gledali ovu zanimljivu pojavu i slikavali je. Ovo svakako nije prvi put da su rojevi pčela ‘posjetili’ franjevački samostan. Isto se dogodilo i 2016. te su ga tada stručne službe uklonile sa zida.

Posao će se napravit, đir će se učinit, samo neka malo... Zna to dobro i naša sinjorina sa slike

Kad te uhiti fja K a, najbolje je malo leć. Posao će se napravit, đir će se učinit, samo neka malo... Zna to dobro i naša sinjorina sa slike, koja se kao mačka Anastazija malo ‘ispružila’ pred Dvorom. Pokrila se šeširom, neg dje odlutala i dobro je!

Foto Zvonimir Pandža

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

Nada je život koji se igra skrivača, on neprestano bježi, a želja je sve jača

Ako ste ik A d A išli nekim putem, a znam da jeste, sigurno ste naišli na provaliju i potom zastali. Kada ste ugledali provaliju, zapljusnuli su vas osjećaji pesimizma, ali ako ste vi, gle čuda, osjetili da možda možete pri jeći tu provaliju i tražili ste most, onda ste na dobrom putu, onda ste na dla novima željene nade. Nada je djeva koja je skrivena iza beznađa, ona je od otoka do otoka toliko željena lađa. Kada mislite da je sve srušeno i kada se planina gubi u nebeskim oblacima, vi krenite preko mosta nade, koja se krije u nepokrenutim koracima. Ako plje snete dlanovima i zatvorite uši, ništa nećete čuti, ali možda uvidite onoga Pedra koji čeka da vas uguši. Tu je nada bitna jer od nje završava beznađe utr nutih misli; ako smo bez kišobrana, nada nas štiti kako ne bismo pokisli. Kada sam bio u teškim trenutcima i moje je stanje izgledalo crno, vjera je bila ta koja mi je vratila runo, jer više se nisam osjećao poput ovce pred nožem gospodara; vjera i nada pokazale su mi da za život i te kako imam dara. E, sada moram posvjedočiti da je nada ta koja mi je služila kao most, da danas dišem punim plućima, a ne da glođem života krutu, bijelu kost. Slušajte me svi koji stojite na rubu dubokog ponora! Niste sami, al’ dosegnite zlatnu nadu, ona će vas naći na pučini razularenog mora. Zašto kažem: ‘Nada je život koji se

igra skrivača...’? To je stoga što nam u ovom životu bivaju skrivene prave vrijednosti pa na brzinu stradamo od čelične tvrde osti. Jer, složit ćete se sa mnom da je imati djevojku i s njom dijeliti dobro i zlo prava vrijednost, ali život nam u nekoliko prilika zna pod valiti ‘zeca’, odnosno neku ‘laku dje vojku’ koja može pomrsiti onu božan sku namjeru – spojiti muško i žensko. Pitate se gdje je tu nada i zašto se život igra skrivača? Život se igra skrivača jer je ljudska sloboda koju nam je Bog dao sklona lutanju čovjeka pa momak ne može naći djevojku odmah i sada, pa da ne bi zalutao i pronašao ‘zeca’, tu stoji nada. Zašto nada? To je stoga što ne možemo odmah imati sve, nego moramo strpljivo čekati s plućima nade svoju priliku. Zašto kažem: ‘... on neprestano bježi, a želja je sve jača’? To kažem stoga što su naše šanse za prave vrijednosti u ovom životu varljive; moramo imati dobre mišiće nade koji će podnijeti sve zaprjeke ovoga života, jer on neprestano bježi, a želja za njim sve je jača i jača. Nada je ta koja stimu lira čovjeka u njegovu naumu da stigne do cilja, a sada je pitanje jesu li nam jake mišice koje mogu to podnijeti. Iako se život igra skrivača, mi moramo biti jači od Majčina plača, moramo biti jači od Velikog petka, moramo tražiti ljubav i u malim prostorima zapisanog retka.

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Županija

Stefanie Ziska u prvom radnom posjetu županiji

PROJEKT ADRIA CLIM

Plaža u uvali Slano bit će održiva, moderna i energetski učinkovita

Direktorica Ziska zahvalila je županu i njegovim suradnicima na sastanku te istaknula kako se stavlja na raspolaganje za sve buduće projekte i planove

ŽUPANIJA Radni sastanak na temu suradnje u gospodarskom, obrazov nom i javnom sektoru održao se u palači Ranjina između Dubrovačkoneretvanske županije i Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore za Dalmaciju. Sastanak se odr žao na inicijativu direktorice Komore Stefanie Ziska kojoj je ovo bio prvi radni posjet Dubrovačko-neretvan skoj županiji.

Pozdravljamo ovu inicijativu, ali i svako nastojanje za suradnjom koje doprinosi razvoju našeg gospodarstva. Ono što mogu istaknuti je da će Nje mačko-hrvatska gospodarska i trgo vinska komora imati partnera u našoj županiji te da ćemo nastaviti produblji vati odnose i razvijati zajedničke pro grame i projekte – istaknuo je župan Dobroslavić.

Direktorica Ziska zahvalila je županu i njegovim suradnicima na sastanku te istaknula kako se stavlja na raspolaga nje za sve buduće projekte i planove.

Pozdravljamo ovu inicijati vu, ali i svako nastojanje za suradnjom koje doprinosi razvoju našeg gospodarstva – Nikola Dobroslavić

Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u kreiranju nacrta za izradu plana prilagodbe pilot područja

Fokus projekta je problematika podizanja razine mora stoga će se, radi senzibiliziranja javnosti, urediti plaža u vali Slano kao održiva, moderna i energetski učinkovita plaža

ŽUPANIJA dubRovačko-neRetvanska županija odRžala je drugu od uku pno tri predviđene radionice u sklopu izrade Adaptacijskog plana u kojem su predložene mjere prilagodbe aktualnim klimatskim promjenama za pilot pod ručje uvale Slano. Tijekom radionice, koja se održala u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Dubrovačko pri morje u Slanome, dionicima su pred stavljeni ciljevi Adaptacijskog plana te strategije i mjere za ostvarivanje zada nih ciljeva. Sudionici su imali priliku aktivno sudjelovati u kreiranju nacrta za izradu plana prilagodbe pilot pod ručja. Na radionici su predstavljeni i rezultati dosadašnjih istraživanja i znanja o utjecaju klimatskih promjena na turizam, poljoprivredu, ribarstvo

i ekosustav, a sve u sklopu projekta AdriaClim. Projekt je financiran iz Pro grama prekogranične suradnje ItalijaHrvatska. Ukupna vrijednost projekta iznosi 8 823 415,00 eura, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava finan ciranih iz eRdF-a u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje Ita lija-Hrvatska. Ukupan proračun Dubro vačko-neretvanske županije u projektu iznosi 283 500.00 eura koje će se iskori stiti za planiranje smjernica prilagodbe klimatskim promjenama u urbanom obalnom i morskom području. Fokus projekta je problematika podizanja razine mora stoga će se, radi senzibilizi ranja javnosti, urediti plaža u vali Slano kao održiva, moderna i energetski učin kovita plaža.

Priča o susretima ljudi, snova, emocija…

U režiji Paola Tišljarića prema tekstu Tene Štivičić, odigrala se ovog petka u našem teatru premijera, prva ‘prava’ –nakon ukidanja mjera. Reprize su na rasporedu 29. i 30. travnja

Čini mi se da će ova predstava biti velika radost i za publiku i za nas jer govori o onome što nas uvijek jako zanima, a to su odnosi između ljudi u kojima se mnogima možemo prepoznati. Tu su teme koje nas svakodnevno obuzimaju, od usamljenosti, strasti, kako nekoga voljeti, kako se othrvati svojim izazo vima, ima jako puno humora, onog britkog, prekrasnog, intelektualnog humora. Uloge su jako inspirativno

Foto

napisane i nadam se da nas čeka lijepi put za kojeg smo, mislim, utrli staze – u svega nekoliko rečenica glumica Jelena Miholjević, koja u premijeri održanoj prošlog petka glumi Žanu, sasvim je jasno istaknula bit ‘Krijesnica’.

U režiji Paola Tišljarića prema tekstu Tene Štivičić, odigrala se u našem teatru premijera, prva ‘prava’ – nakon ukida nja mjera. Reprize su na rasporedu 29. i 30. travnja.

Radnja drame događa se u zračnoj luci koja je, iako simbolizira slobodu

Tekst je praizveden 2007. godine i napisan ekskluziv no za Zagre bačko kazalište mladih

kretanja i doživljavanja, strogo kontro lirano mjesto. Krijesnice tematiziraju tranzicijski prostor i vrijeme, snalaženje i nesnalaženje u njima. Ljudi se susreću u zračnoj luci i, prisiljeni na čekanje, jedni drugima staju na put i utječu na sudbine.

Autorica teksta je Tena Štivičić, jedna od najznačajnijih i najizvođenijih hrvat skih suvremenih autorica – ovaj tekst praizveden je 2007. godine i napisan ekskluzivno za Zagrebačko kazalište mladih.

Vratimo ‘Konavoske tkalce’ doma!

Tu su teme koje nas svakodnevno obuzimaju, od usamljenosti, strasti, kako nekoga voljeti, kako se othrva ti svojim izazo vima, ima jako puno humora, onog britkog, prekrasnog, intelektualnog humora – Jelena Miholjević

Muzeji i galerije Konavala pokre nuli su akciju prikupljanja financij skih sredstava za otkup slike Vlaha Bukovca Konavoski tkalci. Cilj je priku piti 75.000,00 HrK u sljedećih 75 dana, do rođendana Vlaha Bukovca, 4. srpnja 2022. godine kako bi u ovoj, obljetničkoj godini još jedno Bukovčevo djelo vratili doma. Slika Vlaha Bukovca Konavoski tkalci trenutno je ponuđena na prodaju.

Želimo da svakodnevno bude javno dostupna, da njen dom postane naš muzej, Kuća Bukovac. Pozivamo Vas da zajedno s nama svojim prilogom pomognete u prikupljanju sredstava kako bismo ovaj mali Bukovčev biser vratili doma, u Konavle. Izaberite iznos koji možete odvojiti, odlučite želite li biti anonimni ili vidljivi donator/spon zor Muzeja i galerija Konavala i ujedno postati čuvar naše zajedničke baštinske priče – ističu iz ove kulturne institucije. Prilikom uplate potrebno je navesti broj žiro-računa u prilogu kao i poziv na broj koji je otvoren za prikupljanje sredstava za otkup slike:

Podatci

Model i poziv na broj: Hr24 7765–41144oiB uplatitelja, nije obavezno Svrha: kupnja slike Vlaha Bukovca Konavoski tkalci

Sredstva koja se prikupe ne smiju se koristiti ni u jednu drugu svrhu. Infor macije o prikupljenom iznosu bit će dostupne putem web-stranice muzeja i na društvenim mrežama, naglasili su iz Muzeja i galerija Konavala.

GLAZBENO PROLJEĆE Orkestar najavljuje otvaranje glazbenog ciklusa Dubrovačko glaz beno proljeće čiji će se prvi koncert održati u petak, 29. travnja u 20 sati u Kneževom dvoru.

Uz Dubrovački simfonijski orkestar i maestra Tarduea, šefa dirigenta nastupa i koncertmaj storica DSO-a, Mirabai Weismehl Rosenfeld. (Foto: Oleg Tošović)

Šetnja kroz dubrovačku povijest preko – krovova!

Naime, projekt RE Du TiLE – Dubro vački krovovi bavi se povijesnim razvojem i značajem kupe kanalice za Dubrovnik i njegovu okolicu, a izložba, otvorena u trećoj i četvrtoj lađi Lazareta pod nazivom ‘Dubro vački krovovi: šetnja kroz prošlost’

Izložba će ostati otvorena do 2. svibnja, a jedan sasvim poseban segment predstavljaju prikupljene fotografije krovova koje su kroz pro jekt dostavili građani

prikazuje povijest razvoja kupe kana lice kao prvog oblika krovnog crijepa u Europi nakon rimskih imbrexa i tegula, potom povijest njezine pro izvodnje u Kuparima, način izrade kanalice, klasifikaciju njenih različi tih tipova te aktualnu fotodokumen taciju krovova sjeverne strane Grada.

Izložba će ostati otvorena do 2. svib nja, a jedan sasvim poseban segment predstavljaju prikupljene fotografije krovova koje su kroz projekt dostavili građani, a odnose se na razdoblje od 1920-tih do potresa 1979. godine.

Autorice izložbe su Kristina Kojan Goluža, Vasilija Todorović, Dora Mihaljević, Gloria Loborec, Antonia

INSTITUT

Dubrovačkomađarska kulturna spona

Kunjašić, Viktorija Žuvela i Romana Ficović.

Izložba je nastala u suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, Dubrovačkim muzejima, Franje vačkim samostanom u Dubrovniku, dpds-om, UpUK ‘Baština’, Dubrovač kim vatrogascima i Općinom Župa Dubrovačka.

Realizaciju izložbe financijski su poduprli Caboga Stiftung i Student ski zbor Sveučilišta u Dubrovniku.

Događanje su prigodnim govorima otvorili ministrica kulture Republike Hrvatske, Nina Obuljen

Koržinek te veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Nj. E. Csaba Demcsák

U prep U noj dvorani i nstit U ta Liszt – Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu proteklog je četvrtka promo virana publikacija Hrvoja Ivankovića ‘Počelo je con un ballo all’ungherese – O prvim igranim filmovima snima nim u Dubrovniku’, nakon čega je prikazan i film mađarskog redatelja Alfreda Deésyja ‘Afrodita’, snimljen 1918. Riječ je o najstarijem sačuvanom igranom filmu snimljenom u Dubrov niku i Hrvatskoj, o kojem hrvatska filmska historiografija prije objavljiva nja Ivankovićeve publikacije nije imala nikakvih saznanja.

Događanje su prigodnim govorima otvorili ministrica kulture Republike Hrvatske, Nina Obuljen Koržinek te veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Nj. E. Csaba Demcsák, a na promociji su govorili Katja Bakija, sveučilišna pro fesorica i počasna konzulica Repu blike Mađarske u Hrvatskoj, povjesni čar Ivan Lujo i autor Hrvoje Ivanković.

Publikaciju ‘Počelo je con un ballo all’ungherese’ je uz pomoć Konzulata Mađarske u Dubrovniku i Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu te Grada Dubrovnika i dubrovačke Turističke zajednice objavio festival Tišina molim u sklopu kojeg je u prosincu prošle godine u Kazalištu Marina Držića prvi put i predstavljena javnosti.

Foto: Mihaela Tepšić

Autorice izložbe su Kristina Kojan Goluža, Vasilija Todorović, Dora Mihaljević, Gloria Loborec, Antonia Kunjašić, Viktorija Žuvela i Romana Ficović

Priča koja pobuđuje kod gledatelja mijenjanje fokusa gledišta

Želeći istaknuti drugačiju perspektivu, pomaknuto očište, drugi kut gledanja na stvari i događaje, HEART piše priče, scenarije, odnosno razne mogućnosti razvoja događaja

‘Requiem FoR The DReam’ naslov je nove samostalne izložbe umjetnice Ivane Miloglav. Izložba je nazvana prema istoimenom audiovizualnom radu koji je premijerno prikazan u

Novi radovi dio su koncepta za početog 2018. izložbom Intro u Art radionici Lazareti

Kulturnom centru Jadran proteklog četvrtka.

Novi radovi dio su koncepta započe tog 2018. izložbom Intro u Art radio nici Lazareti, kad se prvi put pojavljuje

lik heaRT kao umjetničin alterego. heaRT je anagram od Earth, a pred stavlja lik Zemlje u ljudskom obličju koji živi na Planetu X gdje piše svoje priče.

Želeći istaknuti drugačiju perspek tivu, pomaknuto očište, drugi kut gledanja na stvari i događaje, heaRT piše priče, scenarije, odnosno razne mogućnosti razvoja događaja.

Nastavljajući se na dosadašnje radove koji izazivaju čovjekovu per cepciju, priča pobuđuje gledatelja/ čitatelja na mijenjanje fokusa gledišta te empirijski širi spoznaju o svijetu oko sebe.

Foto Zvonimir Pandža

Mirza Hebib održao predavanje o pravnoj slobodi u Dubrovačkom statutu

Imajući u vidu prigodno obilježavanje

750 godina od donošenja Dubrovačkog statuta, kao temeljnog pravnog akta dubrovačkog pravnog poretka, predavač je izlaganje započeo s kontinuitetom poretka i značajem Statuta

U okvirU jedanaeste noći knjige, koja se organizira povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. trav nja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) na opću temu Knjiga kao prostor slo bode, te Godine Dubrovačkog statuta, u petak, 22. travnja u Znanstvenoj knjiž nici, Mirza Hebib, magistar prava i viši asistent na Pravnom fakultetu u Sara jevu, održao je znanstveno-popularno predavanje o konceptu slobode kao pravne vrijednosti Dubrovačkog statuta (Liber Statutorum civitatis Ragusii) iz

1272. godine.

Statut je donesen u doba mletačkog kneza Marka Justinijana, a u njegovu donošenju su sudjelovali svi dubro vački zakonodavni organi. Sistemati ziran je u okviru sedam knjiga (prve dvije o državnom uređenju, treća o sudovima i sudskom postupku, četvrta o mirazu, obitelji i nasljedstvu, peta o administrativnim pitanjima, stvar nopravnim i nekim obveznopravnim odnosima, šesta o kaznenom pravu, sedma o pomorskom i trgovačkom pravu. Osma knjiga sadrži kronološki zabilježene odredbe, nastavak zakono davne aktivnosti i reformacije nakon 1272. godine. Kad je riječ o razdoblju primjene Statuta, on je predstavljao pozitivno pravo na području Dubrov nika i okolice, od 1272. godine pa sve do 1. siječnja 1816. godine, s jednom malom pauzom od 1812. do 1814. godine. Dakle, Statut je nadživio Republiku! – ista knuo je Hebib.

Promotrimo li Statut, moglo bi se reći, iako Statut nije ustav, on ima ele mente ustavnosti kao temeljni pravni akt, koji uređuje različite ovlasti držav nih organa i funkcioniranja sustava, doprinoseći očuvanju pravâ ljudi koji tu žive. S druge strane, privatno pravo, koje predstavlja moju životnu preoku paciju, regulira međusobne odnose gra đana i drugih privatnopravnih subje kata. Polazišna točka u uređenju ovih odnosa je autonomija pojedinca. S tim u vezi se donose propisi koji uređuju pravni promet među ljudima kako bi se spriječili konflikti i osigurala pravna sigurnost. U ovom segmentu, Dubro vački statut, oslonjen na rimsku pravnu tradiciju, potvrđuje svoju ulogu kao značajan legitimacijski faktor europ skog pravnog identiteta izgrađenog na skeletu rimskog prava – izjavio je Hebib. U fokusu predavanja bila je sloboda, u njezinom pravnom kontekstu.

Dubrovački pravni sustav uteme ljen na Statutu bio je čvrst i stabilan, a opet dovoljno elastičan za izazove koje je pred njega stavljalo vrijeme. U Statutu, iako obrađuje gotovo sve pravne grane, postoje jasne razlike u obimu regulacije. Nekad su razlike u regulaciji samo rezultat nastojanja za očuvanjem načela autonomije volje, odnosno ostavljanja mogućnosti da pojedinci slobodno odrede sadržaj i vrstu svojih pravnih poslova, a katkad je u pitanju jednostavno nezadiranje u općeprihvaćena pravila. Statutom je, najšire promatrajući, postignut savr šen balans između čvrstine stabilnih normi i elastičnosti za prilagodbom izazovima koje je donosilo vrijeme.

Takav pravni sustav postavio je teme lje društvenog i gospodarskog razvoja, odnosno svega onoga što je Dubrov nik ostvario kroz svoju slavnu povijest – zaključio je Hebib.

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem Opel Astra elegance 1.7 DTi 55 kw. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 907 4650

Dacia Sandero 1.5 dCi. 2014 godina. Auto je u super stanju. Prešao 173 t km. Nije registriran i može se registrirati uz nadoplatu za registraciju. Cijena 34.000 kuna. Više slika i video šaljem po potrebi. Kontakt putem WhatsApp Viber, SMS. Moguće zamjene za noviji auto uz moju nadoplatu ili za jeftinije ukoliko ste realni u zamjeni i razumi jete da ja moram to vaše auto prodati dalje da bih kupio sebi noviji. Kontakt:

Stečajni upravitelj Stečajne mase iza GAMONT d.o.o. u stečaju, Zagreb, objavljuje

2. OGLAS

za prikupljanje pisanih ponuda za kupnju nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku ZGR . 3196, z.k.č.br. 1044/1, z.k.ul. br.2842, k.o. Gruž, u naravi ZGRADA , na kojem je uspo stavljeno i s njim povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine

23. Etaža 66/10000 – Garaža u podrumu zgrade oznake ‘GARAŽA 35’ površine 12,75m² Procijenjena vrijednost po stalnom sudskom vještaku je 264.000,00 kn (35.040,00 €).

Nekretnina koja je predmet prodaje u ovom oglasu ne može biti prodana za iznos koji bi bio manji od 264.000,00 kn (35.040.- €).

Rok za podnošenje pisanih ponuda je 10. svibanj 2022. godine. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju na adresu: Stečajna masa iza GAMONT d.o.o. u stečaju, Vodo vodna 20A, 10105 Zagreb, p.p. 8, s naznakom ‘ponuda na oglas’.

Javno otvaranje ponuda predviđeno je na dan 12. svib nja 2022. godine u uredu javnog bilježnika, ako bude više od jedne ponude, a o čemu će pravovremeno biti obaviješteni svi ponuditelji.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje zaključno do dana 10. svibnja 2022. godine uplate jamčevinu u iznosu od 10% prodajne cijene nekretnine, a što iznosi 26.400,00 kn.

Cjeloviti tekst oglasa objavljen je na web stranicama sudačke mreže i očevidniku FINA-e.

Za sve dodatne informacije obratiti se stečajnom upra vitelju na mob. 099/218 5006.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

098 180 8996

Prodaje se Škoda Octavia 1.9 TDI 12/04; prvi vlasnik, prešla 281.500 km. Cijena 25.000 kuna. Kontakt: 095 557 5587

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina, agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

Tražim dodatni posao čišćenja apar tmana – povremeno. Kontakt: 091 157 2543

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem novouređeni stan u Novoj Mokošici 58 m2 (jugoistočna strana – pored dječjeg igrališta (kod Kisa) od 1. svibnja 2022. za 2.600 kuna + režije. Kontakt: 099 752 8195

Iznajmljujem poslovni prostor 46 m2

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

na Montovjerni. Kontakt: 098 494 431

Iznajmljuje se poslovni prostor u neposrednoj blizini Straduna, pogodan za turističku agenciju ili suvenirnicu. Kontakt: 091 540 6433

Iznajmljujem garsonijeru (20 m2) u Zatonu Velikom, 50 metara od mora, ide alno za samca, može i dvoje. Iznajmljujem na dulje vrijeme ili sezonski, kompletno namještena, ima kontrolni sat za struju, parking, SAT, Wi-Fi, perilicu. Cijena po dogovoru. Kontakt: 092 101 8770

NEKRETNINE

Prodaje se dvojna kuća – Rožat Gor nji cca 75m2 bez posredovanja agen cije. Kuća je trenutačno u fazi adap tacije. Cijena ključ u ruke 115.00 eura Kontakt: 092 403 6480

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mir noj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gos pino polje. Ispred zgrade se nalazi igra lište i vrtić. Prehrambena trgovina je

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima

SJEĆANJE

Puni se tužna godina dana kako nas je napustio naš dragi dundo

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

zadržava pravo uvrštavanja malih

portala dulist.hr

dva izlaza do prednjeg balkona, kuhi nje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom

sobom. Ima kupaonicu s wC -om i jedan dodatni wC. Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

SJEĆANJE

JANKO DANGUBIĆ

ANTUN KRISTOVIĆ

Dragi ljudi nikada ne umiru, zauvijek nastavljaju živjeti u našim sjećanjima.

Tvoji Marija, Frano, Marijana, Klara, Vedrana i Tomislav.

UMRLI

(OD 20. 4. – 27. 4. 2022.)

IVO MILJAS pok. Miha (1945.)

LUCIJA KOPRIVA ud. Eduarda rođ. Majčica (1940.)

VELIBOR ( BOBO ) č EPERKOVI ć (1961.)

MILEVA CELI ć rođ. Magaš (1927.)

BLAGO KARAč I ć pok. Nikole (1953.)

FRANO (ć ANO) PENAVA (1956.)

JANJA ć ORAK ud. Vide rođ. Prce (1929.)

HUMANITARNI PRILOZI

Odlaskom si se preselio u naša srca i svuda te sa sobom nosimo. Nisi dalji. Još si bliži. Živiš u nama, kroz nas. Zaštićene tvojom ljubavlju, ponesene tvojom pjesmom, zaražene tvojom životnom radošću, nahranjene tvojom pažnjom. Velik si. U našim srcima ogroman. Bol postaje ponos, tuga postaje veselje, slabost postaje snaga. Transformiraš nam stanja svojom toplinom. Samo ljubav ostaje ljubav.

Vole te Nataša i Marijana

Tražimo stambeni prostor za radnike na području grada ili njegove bliže okolice. S ponudama se javiti na broj mobitela 091 332 4105

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : u spomen na drage susjede, Jerković, Burzić i Dabelić, 600 kuna prilažu stanari zgrade Od škara 6; dragoj prijateljici Anđelki, umjesto vijenca, 400 kuna prilažu Nena Lukšić i Anka Jakšić; u spomen na pok. Maru Ćorić, 600 kuna prilažu Ivila, Marija i Sanja; umjesto vijenca za pok. Mariju Raič, 650 kuna prilažu službenici Službe za granicu, PU DNŽ ; u spomen na gospara Stijepa Ruskovića oca našeg dragog prijatelja Darka, 600 kuna prilažu Sandra, Tija, Vesna, Ana, Marija i Albert; dragom dundu Stipi Ruskoviću ocu našeg prijatelja Darka umjesto cvijeća, 600 kuna prilažu Zvjezdana i Miranda s obiteljima; u spomen na pok. Mladena Novaka, dunda naše kolegice Mariele, 400 kuna prilažu djelatnice citolo gije; u spomen na našu dragu susjedu pok. Zinetu Ogresta, 500 kuna prilažu obitelji: Zupčić, Non veiller i Klepo; u spomen na dragu rodicu Katu Vodopija, 300 kuna prilaže obitelj Franquelli; Niko Obradović donacija 200 kuna; Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR 7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.tcom.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9 do 17 sati).

U DRU z I z A D O w N SINDROM D UBROVAč K O NERE TVANSKE Ž UPANIJE doniraju: u spomen na drage susjede Mariju Brangjolicu i Mariju Raič umjesto cvijeća Mirjana i Tonći Brunsko prilažu 300 kuna; umjesto cvijeća za pok tetku Mariju Raič prilaže 300,00 kuna Pero Bede s obitelji; umjesto cvijeća za pok. tetku Mariju Raič prilaže 300,00 kuna Nikolina Tolja s obitelji; umjesto cvijeća za pok. Mariju Raič prilaže 300,00 kuna Denis Hladilo s obitelj; u spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže obitelj Pera Vidojevića; u spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže obitelj Maria Raiča; u spomen na Katu Đečević, umjesto cvijeća 100,00 kuna prilaže Nikica Novaković; u spomen na susjeda Iva Miljasa 100,00 kuna prilaže obitelj Koprivec. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR 9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

I VANI ŠVARC - P OMO ć z A REHABILITACIJU uplata na OTP -banku br. HR 7224070003203480017: Kapucinski samostan Gospe od milosrđa 3.000 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

Bio je to vaterpolski spektakl! Jugašice srebrne!

Kroz šest dana, na gruškom bazenu više od 800 natjecatelja odigralo je gotovo 160 utakmica na ovogodišnjem turniru ‘Tomo Tournament’

Iza nas je sjajan vaterpolski tjedan, koji je u Dubrovniku, u sklopu turnira Tomo Tournament 2022, okupio više od 800 natjecatelja. Bio je to pravi sportski spektakl s odigranih gotovo 160 utakmica kroz šest dana natjeca nja u tri uzrasne kategorije.

Srebrne Jugašice! Pobjedom su se okrunili Šabac (U12) i Sava Zagreb (U14), dok su u prvom

Prvi put održano je i natjecanje za djevojčice do 15 godina

natjecanju djevojčica u uzrastu do 15 godina slavile djevojke iz ekipe Cata lunya Barcelona (U15). Iskazale su se i djevojčice domaćina. Naime, vaterpo listicama Jug Adriatic osiguranja zlato je izmaklo ‘za dlaku’. Finale je bilo izra zito napeto, no bolje su s 14:12 (2:3, 2:2, 2:4, 3:0) bile igračice Catalunyje. Regu larni dio ove finalne utakmice u kate goriji U15 završio je rezultatom 9:9 nakon čega su djevojke pristupile izvo đenju peteraca gdje su ih Španjolke nadjačale s 5:3. Jugašice su tako osvo jile srebro!

Nadomak medalje

Nadomak medalje bili su i Jugovi

Foto Zvonimir Pandža

mladići u uzrastu do 14 godina. No, u polufinalu ih je zaustavila ekipa Med veščaka rezultatom 16:9 (4:1, 6:3, 2:1, 4:4). Prva četvrtina završila je rezulta tom 4:1 za Medveščak, druga je finali zirana rezultatom 10:4 u korist Medve ščaka, a treća rezultatom 12:5 također u korist ove momčadi. U zadnjoj četvr tini Medveščak je rezultatom 16:9 potvrdio pobjedu. Jugaše je potom čekala borba za broncu, no medalja je na kraju, sa 6:10, pripala ekipi Lazio Nuoto.

Jugašice su osvojile sre brnu medalju, a nadomak bronce bili su i Jugovi mladići do 14 godina

Nakon dvije godine stanke, međunarodni vaterpolski turnir za dječake i djevojčice u Dubrovniku je okupio nikad veći broj natjecatelja

PRVO

protiv

Nikad veći odaziv Inače, međunarodni vaterpolski tur nir Tomo tournament deseti se jubi larni put održavao u čast legendarnog sportaša Toma Udovičića. Nakon dvije godine stanke zbog pandemije koro navirusa, odaziv za dolazak u Dubrov nik bio je izuzetno velik. Nikad veći! Potvrdio nam je to uoči turnira Srđan Gavarnić, predsjednik organizacijskog odbora.

Ove godine je odaziv nikad veći! Očito je da su se i djeca i roditelji

Zlatom su se okrunili Šabac (U12), Sava Zagreb (U14) te Catalunya Barcelona (U15)

zaželjeli turnira nakon dvije godine prisilne pauze – rekao je te napome nuo kako su se prijave morale zatvoriti još u siječnju, prije Feste sv. Vlaha pa su izostali neki stalni sudionici budući da su zakasnili s prijavama. Nastupile su ukupno 52 ekipe iz dva naest europskih zemalja. Posebno sve čano bilo je u četvrtak navečer, kada se turnir i službeno otvorio.

Svjetlosni spektakl Otvaranje na gruškom bazenu obilje žio je svjetlosni spektakl kao i plesne točke Studija Lazareti. Mimohod klu bova otvorio je Club Natacio Barcelona, a zaključio ga je domaćin Jug Adriatic

osiguranje. Sve prisutne na hrvatskom, engleskom i španjolskom pozdravila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

U ovoj prigodi želim uputiti zahvalu, ali i pohvalu organizacij skom odboru kluba Jug za pripremu memorijalnog turnira koji se održava u spomen na Toma Udovičića, veli koga zaljubljenika u vaterpolo i čovjeka koji je odgojio brojne generacije mla dih vaterpolista. Ovakav događaj iz godine u godinu, sigurna sam, potiče i motivira svakog mladog čovjeka da iskaže vlastite sposobnosti, talente i što je najvažnije pronađe smisao u bavljenju sportom. Neka ovogodišnji jubilarni turnir bude mjesto ispunjeno

Ove godine je odaziv nikad veći! Očito je da su se i djeca i roditelji zaželjeli turnira nakon dvije godine prisilne pauze

Ovogodišnji ‘Tomo’ održan je pod motom

‘Where Olym pic champions are born’

sportskih duhom i entuzijazmom, međusobnim uvažavanjem, toleran cijom i mjesto upoznavanja koje će možda donijeti prijateljstva i suradnju u nekim budućim vremenima – ista knula je zamjenica u svom govoru.

Mladim vaterpolisticama i vaterpoli stima obratio se i olimpijski pobjednik,

svjetski i europski prvak, legendarni vratar Josip Pavić.

Ovogodišnji ‘Tomo’, koji nije samo bazen, lopta i utakmice, već i mjesto novih poznanstava, jačanja natjeca teljskog duha, međusobnog uvažava nja i tolerancije, održan je pod motom ‘Where Olympic champions are born’.

Sjajan povratak Ivane Šutalo! S broncama Violić i Bulić

Ovo je za mene veliki uspjeh, pogotovo što se dogodio u mome Gradu. Rekla bih – veliki comeback – rekla je za DuList nakon osvajanja srebrne medalje Ivana Šutalo

Zadovoljna sam i sretna, pogo tovo što je prošlo dvije godine od zadnjeg turnira. Prošlo je bolje nego što je bilo očekivano. Ovo je za mene veliki uspjeh, pogotovo što se dogo dio u mome Gradu. Rekla bih – veliki comeback – istaknula nam je kroz smi jeh judašica j K Dubrovnik Ivana Šutalo, koja je proteklog vikenda osvojila sre brnu medalju na Europskom judo

Foto

Zvonimir Pandža/ Hrvatski judo savez

kupu za seniore u Dubrovniku.

Ivana je na domaćem tatamiju povratak započela ipponom protiv Bri tanke Adlington, a zatim je išla na prvu sestru Vuković. Protiv Katarine Lucije ponovila je prvu borbu te ipponom prošla u finale, u kojem ju je čekala druga sestra Vuković, Helena, koja je imala kvalitetniji pristup te je natjerala Šutalo na tri kazne i zasluženo osvojila zlatnu medalju.

Zadnja dva mjeseca u punom gasu Bivša europska prvakinja Šutalo ističe kako joj nije žao zbog poraza u finalu.

Riječ je o curama koje dvije godine konstantno treniraju. Bilo bi možda malo suludo očekivati da ću nakon toliko vremena doći i osvojiti zlato. Samim time što je bilo finale, to je stvarno veliki uspjeh – naglasila je. Povratak Šutalo na tatami, nakon dvije godine, posebno se pratio. Tijekom tog razdoblja oporavljala se od operacije ramena koja se odvila u listopadu 2020.

godine. Skoro godinu dana bila je na rehabilitaciji.

Početkom ove godine počela sam ozbiljno trenirati. U zadnja dva mje seca sam u punom gasu. Nastavljam s treninzima i mislim da bi sve trebalo biti kako treba – rekla je. U idućem je razdoblju očekuju dva turnira, a prvi od njih je u svibnju u Sarajevu.

Osam hrvatskih medalja Inače, na tatamijima u dvorani Gos pino polje borilo se 238 natjecatelja iz 25 država. Osim 14 judašica i 24 judaša iz Hrvatske, najveći broj natjecatelja dolazio je iz Izraela (24), Velike Bri tanije (23), Njemačke (22), Italije (20), Austrije (14) i Nizozemske (13).

Hrvatska je ukupno osvojila osam medalja. Tu je i bronca Dore Bortas u kategoriji do 63 kg, kao i bronca koju je osvojila Katarina Lucija Vuković, koja je u borbi za treće mjesto svladala Mar janac, judašicu iz BiH . Marcel Škalec (preko 100 kg) je nakon dvije pobjede

Bronce su osvojili i člano vi JK Dubrov nik 1966 Josip Bulić i Luka Violić

u finalu morao potpisati poraz od Azer bajdžanca Yusifova.

Još dvije dubrovačke medalje

U istoj kategoriji, uz puno emocija i slavlja, do bronce je došao Dubrovča nin, Luka Violić. Poraz od već spome nutog Yusifova odveo ga je u repasaž. Tamo je Violić svladao Talijana Turi nija, a zatim u borbi za broncu, samo osam sekundi prije isteka vremena, ipponom svladao Srbina Vracara.

Broncu u Dubrovniku, također za JK Dubrovnik 1966, ostavio je Josip Bulić (do 90 kg). Jaka konkurencija značila je da će Bulić do bronce morati čak pet puta na tatami, čak i uz početno pro puštanje 1. kola. U četvrtfinalu je izgu bio od Čeha Petra, a zatim kroz dvije pobjede u repasažu došao do borbe za broncu. Tamo je svladao Rumu nja Visana, i to ipponom u posljednjoj minuti borbe.

Dvije članice JK Zagreb bile su u pri lici da osvoje brončane medalje. Nakon što nije uspjela Lucija Babić (do 70 kg), od koje je bila bolja Nizozemka De Voogd, uspjela je Lea Gobec (do 78 kg) i tako donijela Hrvatskoj osmu medalju u Dubrovniku.

Pulićev oproštajni rally – prvi od hrvatskih posada!

Ovo je njego va oproštajna rally utrka

u ku P ni P ob J ednici W r c c r oa tia rallyja finska je posada Kalle Rovanperä-Jonnë Halttunen. Na ovo godišnjem W rc -u nastupilo je i sedam hrvatskih posada, a najbolji rezultat postigao je Niko Pulić sa suvozačicom Aleksandrom Kovačić. U svom opro štajnom rallyju Pulić je došao do 36. mjesto ukupnog poretka i 21. Skupine W rc 2.

Dojam o ovom nastupu podijelio je sam Pulić na stranicama novoosnova nog kluba – Auto kluba Konavle.

Iznimno te ških par dana priveli smo uspješno kraju. Prvi od hrvatskih posada, 21. mjesto u klasi i 4. mjesto od vozača preko 50 godina rezultati su koji nas čine presretnim. Nažalost s dvije probušene gume unutar brzinaca bolje nije moglo. Pokazali smo da se možemo kvalitetno pogurati i sa svjet skom konkurencijom u bilo kojim uvje tima. Hvala svim gledateljima koji su gledali utrku, mojim sponzorima koji su ovaj nastup podržali i Auto Klubu Konavle. #40 ispod kacige! – napisao je Pulić.

17 medalja s Korkyra kupa!

Plivački klub Jug vratio se sa 17 medalja s Korkyra kupa, koji se na Korčuli održao proteklog vikenda. Natjecanje je okupilo nešto manje od 400 natjecatelja u konkurenciji kadeta, mlađih kadeta i početnika, a Jug je predstavljao 41 natjecatelj.

Lea Perak osvojila je 3. mjesto na 50 kraul i 100 delfin te drugo na 50 del fin. Mia Perak je također doplivala do bronce na 50 kraul, 50 leđno i 100 leđno, dok je medalju istog sjaja osvo jila i Lara Šurković na 200 kraul. Matea

Miloslavić do trećeg je mjesta plivala na 50 prsno i 100 prsno. Srebrnu meda lju je na 100 mješovito osvojila Iva Gla vinić, dok je Gabriela Škrabo doplivala do bronce na 100 delfin. Lukša Pavić bio je treći na 100 mješovito, 100 delfin i 50 kraul te drugi na 200 kraul. Tino Pecotić do bronce je isplivao na 50 del fin, a do srebra na 100 delfin.

Svi plivači su u gotovo svim disci plinama otplivali svoje osobne rekorde. Čestitamo na tome! – poručili su iz Pli vačkog kluba Jug.

Prvi od hrvatskih posada, 21. mjesto u klasi i 4. mjesto od vozača preko 50 godina rezultati su koji nas čine presretnim –poručio je automobilistički as Niko Pulić

Košarkašice Raguse u finalu Prvenstva Hrvatske!

Drugu pobjedu protiv Zagrep čanki izborila je tricom Ella Majstorović u zadnjim sekun dama utakmice

Košarkašice Raguse uspjele su izboriti finale Prvenstva Hrvatske!

Košar K ašice r ag use izborile su finale Prvenstva Hrvatske. U dru goj polufinalnoj utakmici doigra vanja za prvaka izabranice Cvetane Matić svladale su igračice Medve ščaka rezultatom 55:52 (7:20, 14:11, 17:14, 17:7). Drugu pobjedu protiv Zagrepčanki izborila je tricom Ella

Square na korak do polufinala

Malonogo M e tni K l ub s q uare je na korak do polufinala Prvenstva Hrvatske. Crveno plavi svladali su zagrebački Futsal Dinamo u četvrtfi nalnoj utakmici Prvenstva Hrvatske pred više od 600 gledatelja. Rezultat

Majstorović u zadnjim sekundama utakmice. Sa zvukom sirene odvela je Ragusu u finale!

Ragusa brani naslov prvakinja, a suparnice saznaje u četvrtak, 28. trav nja, po završetku utakmice odluke između Plamen Požege i Trešnjevke 2009 koje su trenutno na 1:1.

je bio 3:1. Pogotke u domaćim redo vima postigli su Kuraja, Hrkać, Pero vić. ‘Bravo za naše igrače, a posebno sve navijače’, napisali su iz Squarea.

Druga utakmica igra se u subotu, 30. travnja, u Zagrebu. Ukoliko dođe do pobjede Dinama, treća i odluču juća utakmica za polufinale igra se ponovno u Gospinom polju.

52 DuList IN

Svijeće koje su sve, samo ne obične!

Njihova izrada započela je prvenstveno kao ispušni kreativni ventil u svakodnevici koja često ne trpi kreativu, a onda je sve preraslo u neočekivanu poduzetničku avanturu

Imena svijeća su nekako došla sama od sebe. Kada smo se odlučili za ime ‘Slatko kao cukar’ onda nam se činilo logičnim da i svijeće nose neki naziv iz bogatog dubrovačkog govora. I čini nam se kako im sve to daje neku posebnu čar. U svakodnevnoj smo komunikaciji s ljudima iz svih dijelova Hrvatske pa nam je posebno simpatično kada naše Sinjorine i Gospari nekada postanu i Šinjorine i Gošpari

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža / Privatna arhiva

Ljudsko tije L o je oduvijek bilo nadahnuće za sve tipove umjetnosti, a sve je počelo od toga da smo sestra Hana i ja napravile nekoliko svijeća za svoju dušu, ne sanjajući da će se one nekome svidjeti ili da će uopće dobro ispasti. Slatko kao cukar je bila naša reakcija na prvu ikada svijeću koju smo izradile. Bila je skroz nesavršena i baš ono početnička, ali nama je bila slatka kao cukar – i tako se zadržalo to ime. A još je slađe što gotovo svi pro izvodi stoje iza neke poznate dubro vačke riječi – opisuje nam Dubrovki nja Elena Vračarić početke pokretanja nečega svoga, nove poduzetničke priče. U ovom slučaju riječ je o mladom brendu svijeća ‘Slatko kao cukar’.

Neočekivana poduzetnička avantura Elena i njena sestra Hana ručno izra đuju svijeće koje, osim mirisom, pri vlače i svojim izgledom. Ljudsko tijelo, žensko ili muško, u svim oblicima, jedan su od njihovih glavnih motiva. S druge strane, u svome radu nisu zao bišle ni motive našeg Grada.

Iza svega toga stoji dugo istraživa nje o vrstama voska, procesu izrade, mirisnim uljima i pigmentima. Svaka je svijeća izrađena s puno pažnje – od odabira voska i kalupa, biranja boje i mirisa do samog pakiranja.

Njihova izrada započela je prven stveno kao ispušni kreativni ventil u svakodnevici koja često ne trpi krea tivu, a onda je sve preraslo u neočeki vanu poduzetničku avanturu. Danas naše svijeće putuju po cijeloj Hrvat skoj pa čak i do Švicarske, a najviše nas

SAJAM CVIJEĆA U organizaciji Turističke zajednice općine Dubrovačko primorje prošle je subote održan Sajam cvijeća u Slanome. Ljubi telji cvijeća i vrtlarstva imali su na raspolaganju različite vrste cvijeća i sadnica. Uz Dan planeta Zemlje, TZO Dubrovačko primorje darivala je

svakog kupca s dodatnom sadnicom kako bi skrenula pozornost ljudi na očuvanje jedinog planeta koji nam je na raspolaganju. Cilj je potaknuti ljude na problem onečišćenja, ali i održivog načina života gdje brinemo o prirodi i ulažemo u nju kako bi nam suživot bio što ljepši.

Danas naše svijeće putuju po cijeloj Hrvatskoj pa čak i do Švicarske, a najviše nas razveseli dobiti sliku i vidje ti kako ih je netko uklopio u svoj kantun doma

Tradicionalni motivi Grada razveseli dobiti sliku i vidjeti kako ih je netko uklopio u svoj kantun doma – priča nam Elena. Svaka svijeća nosi svoje ime. Pa tako u njihovoj kolek ciji možemo, među ostalim, pronaći i Sinjorine i Gospare.

Imena svije ća su nekako došla sama od sebe. Kada smo se odlučili za ime ‘Slatko kao cukar’ onda nam se činilo logičnim da i svijeće nose neki naziv iz bogatog dubrovačkog govora. I čini nam se kako im sve to daje neku posebnu čar. U svakodnevnoj smo komunikaciji s ljudima iz svih dije lova Hrvatske pa nam je posebno sim patično kada naše Sinjorine i Gospari nekada postanu i Šinjorine i Gošpari.

Grad je neiscrpna inspiracija Kao što smo i naveli, sestre Vračarić izrađuju svijeće u obliku tradicional nih dubrovačkih motiva, poput maske rona, Minčete, sv. Vlaha.

Grad je doista neiscrpna inspira cija, svaki njegov kantun je poseban i od samog starta ideja je bila tu vječnu zaljubljenost u Grad pretvoriti u nešto opipljivo. Proces je išao polagano jer smo htjeli biti sigurni da ćemo izraditi i stvoriti nešto na što ne možete naići na svakom kantunu i nešto što neće nalikovati samo ‘običnom suveniru’.

Naš Maskeron, ili sveti Vlaho, ili Minčeta nisu samo mirisne svijeće, iza tih motiva se krije cijela povijest i sto ljetne priče, a ovo je samo jedan mali pokušaj da takve priče održimo živima. Iza ručno izrađenih kalupa za Maske rone i svetog Vlaha stoji puno propalih pokušaja, sati i sati rada – međutim sve se to isplati kada vidimo finalni proi zvod – navodi Elena.

Komentari ljudi Pozitivni komentari ljudi su ono što ih svakim danom sve više i više

iznenađuje.

I upravo su ti komentari i interes ljudi bili i razlog zašto je ova cijela priča prerasla iz hobija u malu poduzetničku avanturu. Posebno je lijepo čuti pozi tivne komentare na naše Maskerone ili svetog Vlaha jer je njihova izrada od početka do samog kraja ručni rad – od kalupa do finalne svijeće – zaklju čila je Elena.

Svaka je svijeća izrađena s puno pažnje – od odabira voska i kalupa, biranja boje i mirisa do sa mog pakiranja

Šapa tjedna

UPOZNAJTE BUSI

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Mala sam, ali sam prava čuvarica doma i obitelji

Ja sam Busi, m J ešanka sam Mini Maltezera i Shih Tzua. Rođena sam 2015. godine u Splitu, ali sam vrlo rano preselila u Dubrovnik i zato sebe sma tram Dubrovkinjom! Prava gospođa, reći će moji doma. A što ću, volim vam ja svoj komod. Imam ga puno u svome domu, paze me i brinu o meni. Obostrana je to ljubav! Rekli su mi da sam rano odvojena od majke pa da sam zato jako vezana za svoje vlasnike. Ja sam mali pas pa mi treba puno topline i pažnje. Toga mi u mojoj obitelji ne nedostaje.

Viču me ponekad da sam glasna, ali smatram da je to dio mog posla. Pa ne mogu mačke tek tako šetati po taraci. To je naš prostor i tu čuvam ja

Volim prirodu, volim šetnje, ma volim skitnju! Ne volim kad se nekamo ide bez mene. Volim more i kupanje, to već zna cijelo naše susjedstvo. Šale se da sam pravi ‘morski pas’ jer sam redovito na obližnjoj plaži. Kako sam mala, nažalost ne mogu dugo plivati pa su se moji dosjetili nabaviti mi dasku

Kako sam mala, nažalost ne mogu dugo plivati pa su se moji dosje tili nabaviti mi dasku na kojoj obožavam plutati i s nje skakati

na kojoj obožavam plutati i s nje ska kati. Vidim da je to zanimljivo mnogim kupačima na plaži – ali ne razumijem zašto me baš toliko gledaju. No, uvijek je to s osmijehom pa mi ne smeta.

Jesam mala, ali sam prava čuvarica doma i naše obitelji. Viču me ponekad da sam glasna, ali smatram da je to dio mog posla. Pa ne mogu mačke tek tako šetati po taraci. To je naš prostor i tu čuvam ja! Osim što čuvam, ja i pozdrav ljam, dočekujem, dobrodošlicu uvijek poželim svojim ukućanima i dragim obiteljskim prijateljima, a takvih ima puno. Volim kad je puna kuća.

A kad smo doma sami, e onda vam se volim sklupčati kod nogu nekoga od mojih ukućana ili ležati u svojoj maloj posteljici. Motrim ja i tada! Opažam sve što se događa, ništa mi promaknuti ne može. Ali znam i ohanuti. To vam je pravi pasji život!

Antonio Grkeš glazbu živi svaki dan

Ne treba živjeti u prošlosti, ne treba se zamarati odnosima, ali isto tako svaki mladi čovjek treba biti svjestan zbog koga živimo u slobodnoj državi. I zašto danas imamo to što imamo. Za to su brojni ljudi dali svoje živote i riskirali svoju mladost. Oni koji su danas tu, među nama, nose velike tragove i ožiljke iz tog vremena

Dubrovčanin a ntonio Grkeš bavi se glazbom cijeli život. Iako, kao dijete zapravo nije imao neku želju usmjeriti se u tom životnom pravcu. No, roditelji su prepoznali njegove mogućnosti, talente, sluh

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

i glas. Upisuje glazbenu školu i od tada glazba postaje njegovim glav nim zanimanjem, nešto što se pro vlači kroz sve njegove djelatnosti. Ovaj apsolvent na Umjetničkoj aka demiji, koji radi i kao nastavnik kla vira u Osnovnoj školi u Solinama, glazbu živi svaki dan. Uvijek je u nekim projektima. Bavi se vokalnim i instrumentalnim aranžiranjem, kao i autorskim radom, sudjeluje u raznim koncertima i događanjima, a i gaže mu nisu strani pojam. Uz to, voditelj je vokalno-instrumentalnog sastava ‘Veritas aeterna’. Nema gdje ga nema.

O pjesmi

Veliku je pozornost privukao nakon što je na najveći kršćanski blagdan objavljena pjesma u spomen Nikši Galovu, Mariju Krstičeviću i svim braniteljima koji su svoj život dali za domovinu. Riječ je o pjesmi ‘Sretan ti Uskrs’ koju izvodi VIS Veritas aeterna i Orkestar Hrvatske ratne mornarice uz klapu Sveti Juraj te Zoricu Kondžu, Marka Perkovića Thompsona i Alena Nižetića. Tekst je napisao Joško Mikuš, glazbu potpisuje Krunoslav Težak, a za aranžman su zaslužni naš sugovornik Antonio Grkeš i Hrvoje Domazet. Pjesmu je orkestrirao i za puhački orkestar priredio maestro Tonći Ćićerić.

Ispalo je stvarno odlično i drago mi je da smo se odlučili na taj potez. Ideja je već dulje razdoblje prisutna, a ove smo godine krenuli u reali zaciju. Pjesma je napisana prije 30 godina ‘na teritoriju’ moje župe, Župe sv. Petra na Boninovu. Autori teksta Joško Mikuš i Krunoslav Težak i sami su svojevremeno vodili zbor mladih, a u kojem sam kasnije svirao i pjevao

kroz dugi niz godina, sve dok nisam otišao na fakultet. Joško je dan danas tamo. Inače, pjesma se izvodi svaki Uskrs na misi mladih. Nisam htio da ostane u ladici i da se izvodi jed nom godišnje. Imao sam potrebu da ja, kao dubrovačko dijete, i kao netko tko je tamo odrastao, nešto napravim – rekao je. Inače, s Orkestrom Hrvat ske ratne mornarice već je surađivao prije godinu dana.

Pjevali smo na 30. obljetnici četvrte gardijske brigade u HNK u Splitu. Na tom događaju smo, oni orkestralno, mi vokalno, pratili izvo đače poput Thompsona, Dalmatina i drugih. S obzirom da je pjesma ‘Sre tan ti Uskrs’ sjećanje na sve poginule, odlučili smo je izvesti s našim vojnim orkestrom. S njima uvijek ‘u paketu’ ide klapa sv. Juraj. Kako je sve bilo na svečanijoj razini, onda smo htjeli imati i neke vokale, odnosno eminen tne pjevače koji su kroz svoju karijeru i opus njegovali domoljubnu tema tiku pjevali o brojnim vrijednostima – kazao je. Grkeš bi htio da u buduć nosti ova pjesma kod mladih osoba probudi svijest o ratu kao jednoj rela tivno svježoj povijesti.

Ne treba živjeti u prošlosti, ne treba se zamarati odnosima, ali isto tako svaki mladi čovjek treba biti svjestan zbog koga živimo u slobod noj državi. I zašto danas imamo to što imamo. Za to su brojni ljudi dali svoje živote i riskirali svoju mladost. Svi koji su danas tu, među nama, nose velike tragove i ožiljke iz tog vremena.

Suradnja s mladim ljudima

Na njegovo životno i glazbeno usmje renje utjecali su i ljudi s kojima se okružio kroz bavljenje duhovnom

Bogatstvo mi je raditi s takvim mladim ljudima, sa svojim vršnja cima. Ponudili smo i jedan sadržaj u koji se mladi mogu uključiti i gdje mogu uložiti svoje vrijeme, naučiti nešto dobro, upoznati ljude pa možda i svoje buduće životne partnere

glazbom. To je dodatno probudilo njegovu želju za stvaranjem autorske duhovne i liturgijske glazbe. Kao što smo i naglasili, Grkeš je i voditelj VIS ‘Veritas Aeterna’.

Dolaskom u Split, u jesen 2015. godine, imao sam želju pokrenuti neki svoj glazbeni sastav koji bi se bavio duhovnom i crkvenom glaz bom. Krenuli smo kao skupina pri jatelja. U 2016. godini počinjemo s prvim nastupima, spotovima i studij skim pjesmama. Sastav je danas jedna organizirana skupina od 30 i više čla nova. Unutar sastava postoji više sek cija, od glazbene do tehničke. Svake nedjelje pjevamo mise u kapelici bl. Ivana Merza na splitskom Kampusu – priča nam Grkeš.

Bogatstvo mi je raditi s takvim mladim ljudima, sa svojim vršnja cima. Ponudili smo i jedan sadržaj u koji se mladi mogu uključiti i gdje mogu uložiti svoje vrijeme, naučiti nešto dobro, upoznati ljude pa možda i svoje buduće životne partnere. Kumstva, veze – jako lijepe stvari se događaju unutar sastava. Mislim da je taj sastav puno više od same glazbe – naglasio je. Uz sve te obveze, Grkeš je i nastavnik klavira. U odnosu s uče nicima najvažnije mu je stvoriti tran sparentan i zdrav odnos.

2015.

godine pokreće sastav VIS ‘Ve ritas Aeterna’

U učionici želim s tvoriti radnu atmosferu. Ako netko nije stigao učiti za sat, želim da mi to otvoreno kaže, bez muljanja. Isto tako, osobno nastojim biti pravedan, a ne strog i napadan – naglasio je. Kako kaže, ne zna hoće li svoje glazbeno djelovanje nastaviti u Dubrovniku ili Splitu.

To je nešto što me čeka i na što moram naći odgovor. Sve ovisi kakve budu prilike, poslovne i životne!

Ne znam hoću li svoje glazbe no djelovanje nastaviti u Dubrovniku ili Splitu. To je ne što što me čeka i na što moram naći odgovor. Sve ovisi kakve budu prilike, poslovne i životne!

Jeste li ljubitelji

‘pucketanja ploča’?

Imali smo dosad sajmove vinila, ali ovo je službeno prvi Record store Day u organizaciji Udruge Dubrovnik 33/45, a mislim da je prvi i u Gradu. Obilježava se tradicionalno svake godine u svijetu. Sve je krenulo u Sjedinjenim Američkim Državama 2008., a u Hrvatskoj je zaživjelo 2014. godine – Nikola Lazarević

Svaka udruga koja ima veze s pločama slavi taj dan kao – rođendan ploča

Foto Zvonimir Pandža / Nikša Ipšić Svojevr S ni rođendan ploča pro S lavljen je ovog vikenda u Dubrov niku. Riječ je o danu, točnije trećoj suboti u godini koju ljubitelji vinila s nestrpljenjem očekuju. To je Svjetski dan prodavaonica ploča, a koji se ovog vikenda održao u Lazaretima. Naime, iako smo već duže vrijeme u Gradu bez butige nosača zvuka, to nije zna čilo da Dubrovnik treba izostati s karte gradova koji obilježavaju ovaj dan, koji se još zove i Record Store day

Imali smo dosad sajmove vinila, ali ovo je službeno prvi Record store Day u organizaciji Udruge Dubrovnik 33/45, a mislim da je prvi i u Gradu. Obilje žava se tradicionalno svake godine u svijetu. Sve je krenulo u Sjedinjenim Američkim Državama 2008., a u Hrvat skoj je zaživjelo 2014. godine. Taj je dan posvećen najviše pločama i općenito u glazbi. Dosta izdavačkih kuća radi spe cijalne edicije albuma i ploča. Veliki su popusti u trgovinama ploča. Svaka

udruga koja ima veze s pločama slavi taj dan kao – rođendan ploča – rekao je Nikola Lazarević iz Udruge 33/45 koja je organizirala događaj u suradnji s Art Radionicom Lazareti. Osim što su svi zainteresirani mogli kupiti ploče, tije kom dana se održao i otvoreni stol s temama vezanim za ploče, kao i kviz. Neizostavna je bila glazbena podloga

za koju su bili zaduženi brojni dj -evi. Također, cijeli događaj je upotpunilo i predstavljanje dvaju albuma u cijelosti. Radilo se o albumu Dire Straits ‘Love Over Gold’ (povodom izlaska 40th anniversary half speed mastered RSD izdanja) te albumu Urban & 4 ‘Lipanj, srpanj, kolovoz’, dobitnika Porina za Album godine i Rock album.

MP

Dosta izdavačkih kuća na taj dan radi specijalne edicije albuma i ploča

Sunčani đir

Stradunom

Bili smo na Stradunu i vidjeli masu ljudi. Domaći, stranci… Prekrasna je bila ova nedjelja u našem Gradu. Ne čudi da je pao i pokoji ‘selfie’! A travanj, tako ‘blesav’, sa suncem, kišom, vjetrom – mjesec je to u kojem ne znamo bismo li obukli kratke gaće i duksericu ili pak jaketu i sladoled kao modni dodatak. Ma, sve ‘prolazi’ –kad je čovjek dobre volje

Foto

Zvonimir Pandža

Zdravlje je pola zdravlja

U lipnju će ih put nanijeti i do Zagreba, gdje će svi ljubitelji dobre glazbe moći i uživo poslušati ovo remek djelo diskografije. Ako imalo brinete o zdravlju, Health je obavezna terapija

El E k tro-industrijska trilogija kolumni nij E bila prvotna zamisao. Imao sam dosta drugih tema koje sam planirao obraditi, a bilo je i teško za predvidjeti da će me prvo Stabbing Westward i Carpenter Brut tako teme ljito oboriti s nogu da ih je bilo nemo guće zaobići na ovim stranicama. A za potpuni dojam, prije nekoliko tjedana izašao je dugoočekivani drugi dio albuma ‘Disco 4’ kalifornijskog indu stro-noise banda Health koji potvr đuje da se proljeće 2022. godine i služ beno može proglasiti godišnjim dobom teške elektronike.

Jake Duzsik (vokal, gitara), John Famiglietti (bas, elektronika) i B j Miller (bubnjevi) osnivaju band 2005. godine kao eksperimentalnu plat formu za remiksiranje manje poznatih stvari drugih elektronskih grupa. Svoj prvi uspjeh bilježe remixom pjesme ‘Crimewave’ kanadske grupe Crystal Castles, a prvi album nazvan jedno stavno ‘Health’ prolazi vrlo zapaženo od strane fanova i recenzenata under ground glazbe pa ih Nine Inch Nails angažiraju kao predgrupu na njihovoj turneji 2008. godine. Još veći uspjeh

postižu sa remix verzijom albuma pod nazivom ‘Disco’, što ih motivira da i svoj sljedeće albume ‘Get Color’ i ‘Death Magic’ izlože istom tretmanu na albumima ‘Disco 2’ i ‘Disco 3’. Njihov četvrti studijski album ‘Slaves of Fear’ trebao je biti slično obrađen, no umi ješala se pandemija i trojac iz temelja mijenja svoje planove.

Svoj sljedeći projekt nazivaju ‘Disco 4’, što je malo zbunjujuće jer taj naslov ne predstavlja remix četvrtog studij skog albuma, već potpuno novi mate rijal, ali ovaj put snimljen u kolaboraci jama s mnogim više ili manje poznatim glazbenicima. Sam projekt je vrlo brzo izmaknuo kontroli i ekipa iz Healtha krajem 2020. izdaje album nazvan ‘Disco 4: Part I’, na kojem predstavljaju nekoliko suradnji iz proteklih godina – ‘Hate You’ s j PE gm afiom, ‘Delicious Ape’ sa XiuXiu i ‘Mass Grave’ sa Soccer Mommy te novosnimljene ‘Body/Pri son’ s Pertubatorom, Ghostemane gostuje na ‘Judgement Night’, a Youth Code na ‘Innocence’. Vjerojatno naj veću medijsku eksponiranost priskrbili su si suradnjom s grindcore grupom

Full of Hell na pjesmi ‘Full of Health’,

Piše Ivan Jelčić Foto Loma Vista Records

jedinom koja je značajno odstupala od njihovog prepoznatljivo smirenog stila koji uključuje ekspertnu razinu bub njanja praćenu relaksirajućom elek tronskom glazbom i u(zne)mirujućim vokalima. Full of Hell u pjesmu donose veliku dozu njima specifične buke, a ta pjesma služi i kao pogled u budućnost i smjer u kojem će se kretati drugi dio albuma.

‘Disco 4: Part ii ’ izlazi prije nekoliko tjedana s novih dvanaest stvari, na kojima ekipa dopušta svojim gostima da u pjesme unesu puno više svoje vla stite osobnosti, što se primijeti odmah na ‘Dead Flowers’ s Poppy i ‘Isn’t Everyone’ s Nine Inch Nailsima. Gosti iz svijeta metala, elektronike i hiphopa poput Street Sects, Backxwash, Ho99o9, Maenad Veyl i Ekkstacy izni mno kvalitetno odrađuju svoj zadatak, no moju pažnju najviše su zaokupile dvije centralne pjesme – ‘Cold Blood’ s Randyjem Blytheom iz grupe Lamb of God i ‘ad 1000’ s The Body. James Kent, poznatiji kao Pertubator zaokružuje cijeli projekt, od početne kolaboracije na prvom dijelu do završne ‘Excess’ na ovom albumu. ‘Disco 4: Part 2’ album je stvoren iz ljubavi prema glazbi, a podjednako se može svidjeti i ekipi u mosh-pitu i onoj na plesnom podiju noćnog kluba.

Nakon nekoliko godina koncertne stanke, Health kreću na veliku svjet sku turneju i predstavljanje oba dijela svojeg ‘Disco 4’ albuma pa će ih tako u lipnju put nanijeti i do Zagreba, gdje će svi ljubitelji dobre glazbe moći i uživo poslušati ovo remek djelo diskografije. Ako imalo brinete o zdravlju, Health je obavezna terapija.

Zbog trkača, u nedjelju posebna regulacija prometa

Za vrijeme trajanja utrke Dubrovačkog polumaratona i humanitarne utrke građana

5K u nedjelju, 1. svibnja od 9 do 13 sati, bit će uspostavljena zabrana prometovanja od ulice Iza Grada do Prijevora

Pred nama je vikend u kojem će cijeli grad biti u pokretu. Naime, 30. travnja i 1. svibnja održava se šesto izdanje Du Motion – Runners’ Days Dubrovnik, a tim povodom u nedjelju će na snazi biti i posebna regulacija prometa.

Za vrijeme trajanja utrke Dubro vačkog polumaratona i humanitarne utrke građana 5K 1. svibnja od 9 do 13 sati, bit će uspostavljena zabrana pro metovanja za sva vozila na sljedećim prometnicama:

Iza Grada, Brsalje, Branitelja Dubrov nika, Put od Republike, Vukovar ska, Dr. Ante Starčevića, Nikole Tesle, Obala Stjepana Radića, Obala Ivana Pavla ii , dionica državne ceste D420

Solska baza – Sustjepan, bivša župa nijska cesta 6254 na dionici Sustjepan – Prijevor i obratno. Obilazne prometnice su: D8 Komo lac – Dubrovnik, D223 Brgat – Dubac –Dubrovnik, D3 Dubrovnik – Split zatim iz pravca Lozice i Nova Mokošica za Dubrovnik, obilazak je preko mosta Dr. Franja Tuđmana na ulicu Petra Bakića. Molimo sugrađane da tijekom odr žavanja navedenih utrka poštuju upute redara i policijskih službenika na terenu i da se pridržavaju privremene regulacije prometa te ih pozivamo na razumijevanje i strpljenje kako bi ovaj međunarodni sportski događaj prote kao u što sigurnijem ozračju – zamolba je organizatora.

nas na