Dulist #538

Restoran Orhan

SVAKI DAN FREŠKO SPRAVLJENA DVA DNEVNA JELA, MESNA I RIBLJA

Uz ugodan interijer kao i eksterijer s pogledom na Bokar i otvoreno more, restoran Orhan nudi izuzetan doživljaj. Veliki izbor tradicionalne i internacionalne kuhinje po pristupačnim cijenama udovoljit će i najzahtjevnijim gostima. Domaći kruh ispod peke, povrće iz đardina, dnevni ulovi lokalnih ribara i još mnogo toga čine ovaj restoran nezaobilaznim mjestom ove zime.

Aktualno

Otkrivamo što se krije iza misterioznog ‘zrakoplova’ iznad Pelješkog mosta

koju su uočili na stranici Flightradar. Naime, kako je tamo vidljivo, točno na poziciji Pelješkog mosta nazna čeno je kao da se poviše njega nalazi nešto što po naravi izgleda kao ‘zrako plov’ oznake tXpKNvle, koji, među tim, konstantno stoji na toj istoj točki. Prateći ga pomno na radaru može se vidjeti kako ‘zrakoplov kreće’ u blizini Brijeste, prijeđe vrlo malenu putanju i odmah se vrati na početnu poziciju te ponavlja postupak. S obzirom da ovo nije uobičajeno ‘ponašanje’ zrakoplova, nije ni neobično da je ova zagonetka privukla toliko pažnje. Zanimljive su i njegove specifikacije, odnosno podaci o ‘letu’. Jedino što je dostupno o ovom ‘zrakoplovu’ na stranici Flightradar su ICao 24-BIt adresa 501F6A, koja odgo vara hrvatskoj ICao adresi, zemljopi sna širina 42.9272, zemljopisna dužina 17.5097, putna brzina leta koja iznosi 146 čvorova i putanja od 353 stupnja.

Vojni zrakoplov, nosač ili nešto drugo?

Kako je vidljivo na stranici Flightradar, točno na poziciji Pelješkog mosta naznačeno je kao da se poviše njega nalazi nešto što po naravi izgleda kao ‘zrakoplov’ oznake TXPKNVLE , koji, međutim, konstantno stoji na toj istoj točki

KaKav je to ‘zraKoplov’ koji stoji poviše Pelješkog mosta? pitanje je koje se već nekoliko tjedana provlači po društvenim mrežama, Hrvatskom zra koplovnom forumu pa čak i stranim

forumima specijaliziranim za zrako plovstvo. Sve one koji se razumiju u bilo koji vid kontrole leta, kretanje zra koplova kao i njihove vrste i način rada, zaintrigirala je ova ‘misteriozna’ pojava

Po različitim forumima pojedinci već tjednima pokušavaju riješiti ovaj miste rij. Pod dojmom nedavnog posjeta pre mijera Andreja Plenkovića francuskom nosaču zrakoplova koji se nalazi u bli zini Dubrovnika, mnogi su pretpo stavili da je možda tXpKNvle upravo njegova oznaka. Drugi su pak bili uvje reni, a zasigurno potaknuti svim doga đanjima na svjetskoj sceni vezanim za Ukrajinu i rat, da je ovaj ‘zrakoplov’ zaci jelo vojni s obzirom na tako malo dostu pnih podataka.

Sigurno je vojni zrakoplov. Kod mu

Po različitim forumima pojedinci već tjednima poku šavaju riješiti ovaj misterij. Pod dojmom nedavnog posjeta premijera Andreja Plenkovića francuskom nosaču zrakoplova koji se nalazi u blizini Dubrov nika, mnogi su pretpostavili da je možda TXPKNVLE upravo njegova oznaka

pokazuje oznaku 7776 što znači da radi u sekundarnom radarskom sustavu, odnosno sustavu za identifikaciju ‘pri jatelja ili neprijatelja’ – samo je jedan od komentara na forumu Flightradara.

Drugi su komentatori pak sugerirali da se, s obzirom da se ovaj ‘zrakoplov’ nalazi na poziciji u blizini Pelješkog mosta, zacijelo radi o nekom sustavu koji svima označava da se tu nalazi most ili da preko njega ne smiju letjeti. Bilo je i komentara onih koji su uvjereni kako je riječ o dronu, samo nisu bili sigurni je li NATO-ov ili hrvatski? Tragom svih ovih različitih ideja, odlučili smo provjeriti što se krije iza ove tajnovite zagonetke. Krenuli smo najprije od Hrvatskih cesta kako bismo ‘testirali’ ideju o tome kako je riječ o svojevrsnom transponderu koji bi zrakoplovima označavao da se pred njima nalazi most. Zanimalo nas je je li Pelješki most već obilježen prikladnim oznakama koje bi bile upozorenje zrako plovima i je li TXPKNVLE dio toga.

Ukazali bismo kako je Pelješki most označen svjetlima za sigurno odvijanje zračnog prometa sukladno Pravilniku o gradnji i postavljanju zrakoplovnih prepreka – potvrdili su nam kratko i jasno iz Hrvatskih cesta te nas uputili na

Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe kojoj smo se i obratili za više detalja. Jedna teza je ovime ‘pala u vodu’, trebalo je istražiti ostale. I Hrvatska kontrola zračne plovidbe bila je prava adresa na kojoj nam je otkrivena tajna ovog miste rioznog ‘leta’.

Oznaka TXPKNVLE koju navodite nije zrakoplov, već je riječ o fiksnom transponderu koji je fizički smješten na kontrolnom tornju Dubrovnik, no pozicija mu je umjetno podešena da se izbjegne njegova vidljivost na kontro lorskoj radnoj poziciji u području ope rativnog prometa. Fiksni transponder služi isključivo za samokontrolu sekun darnog radarskog sustava Konavle i pri padajućeg prijemnog ADS-B podsustava. Riječ je o tehnologiji nadzora u kojoj zrakoplov određuje svoj položaj putem satelitske navigacije ili drugih senzora i povremeno ga emitira, omogućujući mu praćenje te ovaj transponder nema informativni značaj za zrakoplove. Čak štoviše njegova visina je postavljena na 0 ft kako bi se izbjeglo njegovo prikazi vanje u operativnom dijelu zračnog pro stora – odgovorili su za DuList iz Hrvat ske kontrole zračne plovidbe. Dakle, ipak nije riječ o misterioznom

Ukazali bismo kako je Pelješki most označen svjetlima za sigurno odvi janje zračnog prometa – Hrvatske ceste

zrakoplovu vojne prirode ili nosaču zrakoplova pa ni oznaci na Pelješkom mostu, već radarskom sustavu za nad zor. S obzirom da je ova oznaka tek odnedavno pobudila znatiželju poje dinaca, zanimalo nas je i otkada se ovaj fiksni transponder nalazi na navedenoj poziciji. Iz Hrvatske kontrole zračne plo vidbe istaknuli su kako je fiksni tran sponder TXPKNVLE postavljen u rujnu 2020. kada je instaliran i radarski sustav Konavle.

PRVA TAKVA U HRVATSKOJ

Nova radarska postaja u Konavlima Inače, kako je navedeno na stranicama Hrvatske kon trole zračne plovidbe, nova radarska postaja Konavle dio je višenamjenskog infrastrukturnog objekta, prvog takve vrste u Republici Hrvatskoj, a vjerojatno i šire. Osim primarne funkcije nadzora zračnog prometa podržava i usluge infrastrukturnog operatora Odašiljača i veza (OIV) te drugih mobilnih operatora. Novom radarskom uslugom, naglasili su, ostvaruje se kvalitetnije pokriva nje terminalnog područja Dubrovnik i cjelokupnog juž nog rutnog sektora FIR-a Zagreb, što je bitan preduvjet za održavanje kontinuiteta i sigurnosti u pružanju ope rativne usluge u zračnom prometu.

Kad je Hrvatska prolazila kalvariju i užas, podrške iz svijeta nije bilo Zoran Milanović

‘Povećanje cijena odrazit će se kroz cijeli sektor prijevoza’

Nismo mislili podizati cijene iz razloga što se ljudima nisu povećale plaće, a taksi je jedna sporedna djelatnost, odnosno to ljudima nije neka potreba kao što je hrana. Moram istaknuti kako 99 posto naših vožnji čine domaći ljudi. Mi od njih živimo i da sad dignemo cijene, to bi bio strašan udar na njihov špag – Ivica Smoljko

Trošak goriva čini najveći udio u našim materijalnim troškovima te smo vrlo izloženi inflacijskom pritisku koje uzrokuje. Aktivno pratimo događanja na tržištu i ukoliko dođe do dodatnog povećanja cijena goriva sigurno ćemo morati korigirati i naše cijene prijevoza. Svi prijevoznici su suočeni s istom poteškoćom tako da očekujemo da će se povećanje cijena odraziti kroz cijeli sektor – ističe za DuList Božo Miletić, direktor Eko taxija za regiju Jadran.

Iako su nas ovog utorka na

benzinskim postajama dočekale znatno niže cijene goriva, u odnosu na prošli tjedan, pitanje je kako će se one dalje kretati i što nas očekuje. Stoga nas je zanimalo hoće li posljedično doći i do poskupljenja taksi usluga na dubrovačkom području. Za sad se korekcije cijena naviše ne očekuju, ali...

Obustava vožnji?

Prvi čovjek ‘Plavog taksija’ Ivica Smoljko za DuList naglašava kako nisu mislili podizati cijenu svojih usluga.

No, čak su razmišljali o obustavljanju vožnji ako se stanje pogorša.

Nismo mislili podizati cijene iz razloga što se ljudima nisu povećale plaće, a taksi je jedna sporedna dje latnost, odnosno to ljudima nije neka potreba kao što je hrana. Moram ista knuti kako 99 posto naših vožnji čine domaći ljudi. Mi od njih živimo i da sad dignemo cijene, to bi bio strašan udar na njihov špag. Mi ćemo pokušati izdr žati koliko možemo. Ako cijene budu i dalje skakale, kako su u zadnje vrijeme počele, mislili smo čak jedno vrijeme i ‘zatvoriti’ – ističe Smoljko.

‘Mislite, ne voziti?’, tražili smo pojašnjenje.

Da, ne možemo drukčij e, jer ako dignemo cijene, nikome neće to dobro sjesti. Što ćemo tada? Ako dignemo cijene, tko će vam platiti 50 kuna za vožnju po gradu. Sad su od 25 do 35 kuna prosječne cijene vožnji po

I ovako nema posla, a kamoli da idemo s po većanjem cije na – Miloslavić

Piše

Falkoni Račić

CIJENE KARATA, POKAZA I PRIGRADSKOG PRIJEVOZA

Libertas zasad bez odgovora o poskupljenju

Prijedlozi modela izmjena tarifnog sustava izrađeni su u najkraćem roku te su dani predstavnicima vlasnika na razmatranje. Nakon završenog razmatranja prijedloga bit će donesena odluka hoće li se ići sa korekcijama ili ne, o čemu će se pravovremeno obavijestiti korisnike usluga i sve zaintere sirane dionike – službeni je odgovor Libertasa Dubrovnik na nekoliko naših upita o trenutno naj aktualnijoj temi u Hrvatskoj – cijeni goriva i posljedičnom poskupljenju različitih tipova prijevoza. Direktor Libertasa Franko Mekišić nedavno je i održao sastanak s gradonačelnikom Matom Franko vićem na temu korekcija cijena i pratećim promjenama, odnosno smanjenju broja linija. Zanimalo nas je detaljnije što će se zapravo događati po pitanju našeg jedinog javnog gradskog prijevoznika. Po pitanju fizičkog obujma, to jest broja linija i njihove učestalosti prometovanja, temeljem potpisanog PSO ugovora, koji je potpisao Libertas kao pružatelj usluga te jedinice lokalne samou prave koje čine vlasničku strukturu Društva, Libertas je također uputio dokumentaciju te se čeka suglasnost potpisnika PSO ugovora. Nakon što Libertas zaprimi konačne odluke vlasnika o istima će pravovremeno obavijestiti korisnike usluga i sve zainteresirane dionike – ističu nam iz Liber tasa na temu linija.

Tragom upita naših sugrađana o jednom segmentu prigradskih linija – mogućoj P kartici koja se koristi na onim gradskim, pitali smo i jesu li razmatrali tu mogućnost i izvan gradskih linija. Naime, čitatelje DuLista zanimalo je postoji li mogućnost kupovine ‘P’ karta 20 vožnji, slično kao u gradskom prijevozu.

Moramo istaknuti kako do sada nije bio iskazan interes za takvom karticom u prigradskom pri jevozu. Također, uzevši u obzir kako je prigradski prijevoz u bitnome drukčiji od gradskog te cijene variraju ovisno o relaciji korištenja prijevoza, mjesečna kartica (pokaz) se pokazala kao adekvatnija solucija u ovoj grani prijevoza, no primarno treba istaknuti nepostojanje interesa za takvom, P karti com kao temeljnu značajku nepostojanja P kartice u prigradskom prijevozu – zaključuju iz Libertasa.

Sumirano, u novim modelima korekcije zasad smo ostali bez odgovora koliko će koštati prije voz, odnosno pokazne iskaznice i karte u vozilu, a još uvijek ćemo čekati i na odgovor koje linije će biti – reducirane.

Dubrovniku – napomenuo je Smoljko.

I ovako nema posla

I Miše Miloslavić, predsjednik Udru ženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika, naglašava kako se ne raz mišlja o podizanju cijena.

Neki dan smo na skupštini par riječi rekli i o tome. Ne mislimo pove ćavati cijene, a što će biti i kako će biti, hoće li biti gostiju ikako, to ne može nitko znati. Ni gatara! Ne razmišljamo o poskupljenju, nekako ćemo se ‘zbiti’. Ja sam na taksiju od 2011. i od tada nismo mijenjali cijene – ističe nam naš treći sugovornik.

Ne treba zaboraviti niti kako su iza nas dvije pandemijske godine, što za Dubrovnik znači dvije loše turi stičke sezone. Od turizma svi živimo, a nedostatak gostiju osjetili su na svojim leđima naravno i taksisti.

Ako ne bude g ostiju još jednu godinu, to će za nas značiti kolaps. I ovako nema posla, a kamoli da idemo s povećanjem cijena. Bit će tu još svega, a trošak goriva je nama osnovni – navodi Miloslavić. Naglasio je kako su barem uspjeli u tome da dođe do izmjene Pravilnika o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe. Njime je, naime, ranije bilo propisano kako osobni automobil namijenjen za autotaksi prijevoz ne smije biti stariji od sedam godina, a od 1. siječnja 2021.

Svi prijevoznici su suočeni s istom poteš koćom tako da očekujemo će se povećanje cijena odraziti kroz cijeli sektor – Božo Miletić

godine nije smio biti stariji od pet godina. Prema novim odredbama, sta rost je ‘izbačena’ iz pravilnika, te taksi vozila moraju imati električni pogon ili motor s unutarnjim izgaranjem koji neovisno o pogonskom gorivu mora ispunjavati najmanje zahtjeve Euro 6 norme.

Zamislite na sve ovo da dogodine moramo kupiti novi automobil. Pa tko bi to mogao? Nema šanse – ističe Miloslavić.

Poticajima su spašena mnoga radna mjesta Zbog rata u Ukrajini pred nama je još jedna neizvjesna turistička sezona. Iako je početkom godine ‘booking’ kre nuo odlično, Putinova agresija na Ukra jinu zaustavila ga je.

Kako nam ističe Božo Miletić iz Eko taxija, turistička sezona 2021. bila je nešto bolja od prethodne 2020. u kojoj je poslovanje bilo dovedeno na sami rub egzistencije.

Uz pomoć poticaja Vlade RH mnoga su radna mjesta očuvana. 2022. godina je, ako je suditi po najavama, trebala biti još bolja od one 2019. godine. Zbog cjelokupne situacije u Europi svjedo čimo otkazivanju rezervacija gostiju iz Amerika, Australije i dr. Činjenica je da će sezone biti samo je teško odrediti u kojem obujmu – mišljenja je Miletić.

Kako vozimo puno turističkih dje latnika, svi su nam rekli da je booking

bio bolji nego 2019. Sad kad se ovo dogodilo u Ukrajini, od tih istih ljudi čujemo da je došlo do otkazivanja rezervacija, ali ne velikih. No, booking je stao – navodi Ivica Smoljko.

I on se osvrnuo na dvije godine pandemije, koja nas je u potpunosti paralizirala.

Najave su dobre, ali...

To nam je svima bio šok. Radite i odjednom vas netko zaustavi u tome. Da nije bilo potpore države, bez toga bismo propali, odnosno uvjeren sam da bi bez potpora propalo preko 90 posto ljudi u ovom poslu. Sad kad smo mislili nešto zaraditi, dogodio se taj prokleti rat i ne znamo što će dalje biti, kad će završiti i uopće kakva će biti sezona. Uvijek se nadamo, a kako će biti ne znam – iznosi Smoljko.

Imamo dobre najave, ali sve se to može promijeniti jer gosti mogu otka zati rezervaciju zadnji dan. I što onda? – pita se Miloslavić koji se nada da će se barem nešto od najava za sezonu ostva riti, jer ‘smo došli kraju’.

Mi smo radili lani s 30 posto 2019., a to je za jedva pokriti troškove – zaklju čuje Miloslavić. Tragom takvih pro cjena, zanimalo nas je je li se onda sma njio broj taksista.

Uvij ek vam je to – jedan pođe, druga dva dođu. Kad sam počeo raditi bilo nas je jedva 200 uključujući Župu i Konavle, a danas je 450 obrtnika, ne računam ostale tvrtke, Uber i slično –procjenjuje Miloslavić.

Električna vozila?

Za kraj, Boža Miletića iz Eko taxija upi tali smo i o električnim automobilima, budući da je ova tvrtka najavila kako je upravo takva vrsta automobila njihova budućnost.

Kako bi se naši sugrađani vozili u najnovijim i najmodernijim vozilima odlučili smo osigurati najnovija i naj modernija električna vozila. Nažalost, zbog pandemije koja je naglo krenula početkom 2020. godine te smo investi cije stavili u drugi plan i borili smo se da nitko od naših djelatnika ne ostane bez svog radnog mjesta. Eko taxi u svojoj floti posjeduje električna vozila, ali smo htjeli da Dubrovnik bude prvi grad u kojem voze svi električni tak siji, što ćemo u budućnosti siguran sam i uspjeti – napomenuo je Mile tić. Istaknuo je kako se uz električna vozila veže puno manje dodatnih troš kova osim samog pogona, a osim toga još uvijek postoje mjesta za besplatno punjenje baterija što predstavlja odre đenu prednost, zaključio je u odgovoru na naše pitanje koliko je u ovom tre nutku, kad nas očekuje i poskupljenje struje, isplativa investicija.

Postoje realni i očekivani razlozi za povećanje cijena avionskih karata

Jedno od njih je obveza da se od 2022. polako zamjenjuje dio fosilnog kero zina s umjetno proizvedenim kerozi nom kako bi se na taj način smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i kako bi se taj umjetni kerozin polako proizvo dio iz supstanci koje su ekološki pri hvatljive. To znači da je u 2022. godini već pet posto kerozina miješan s umjet nim kerozinom koji je sigurno skuplji i teško dobavljiv u odnosu na ‘klasični’ kerozin koji se dobiva iz sirove nafte – istaknuo je Peović. Drugi ‘udar’ je, kako kaže, također uključivao ekološke smjernice Europske unije, a vezan je uz smanjenje ugljičnog otiska.

Mislim da postoje realni, osnovani i očekivani razlozi zbog kojih zračni promet neće moći letjeti po cijenama po kojima je letio do sada, nego će se morati povećati cijene karata kako bi se na neki način nadoknadili povećani ulazni troškovi

Povećanje cijena goriva tema je koja svakim danom postaje sve aktual nija, a zbog ratnih događanja u Ukra jini. Većina građana svaku informa ciju o ovoj temi pomno prati, a nije bilo neuobičajeno vidjeti benzinske pumpe početkom svakog tjedna pre pune vozila. No, u posljednje se vri jeme ističe kako bi više cijene goriva, odnosno kerozina mogle dovesti i do promjena u zračnom prometu. Jedna od mogućih promjena je i – povećanje cijena avionskih karata. Četvrta godina krize Direktor Zračne luke Brač i predsjednik

udruženja zračnog prometa pri H g K Tonči Peović ističe kako je u tijeku četvrta uzastopna krizna godina za zračni promet.

Možemo reći kako je ovo samo jedna u nizu kriza u zračnom pro metu s ulaznim troškovima u protekle četiri godine. Prva kriza koja se poja vila nastala je intencijom nove admi nistracije Europske unije za uvođe njem ekološki prihvatljivih goriva, kroz takozvani program ‘Fit for 55’. Njime se očekuje da će do 2055. godine doći do potpune dekarbonizacije zračnog pro meta. U tom segmentu aviokompanije su imale dva povećana ulazna troška.

Naime, svaka kompanija je izraču nala koliki je ugljični otisak potrošnje goriva imala u prethodnoj godini. Ako kompanija želi uvesti novi let, onda bi morala kupiti ‘pravo na zagađenje’. To je lijepo osmišljeno na način da se ne povećava taj ugljični otisak. Međutim, to je s vremenom postala roba kojom se trguje na burzi. Recimo, ako Croa tia Airlines otvori dva nova leta, i time povećava svoj ugljični otisak, ona od nekog mora kupiti to ‘pravo na zaga đenje’ – istaknuo je Peović. Rekao je i kako ova dva elementa u avijaciji zovu ‘greenflacijom’.

To je praktično bio uvod u odre đene ulazne troškove koji su se dogo dili prije nastupanja covi D krize –rekao je Peović.

Koronakriza…

Kad spominje covi D krizu, navodi kako je došlo do znatnog smanje nja zračnog prometa, što je itekako poznato.

Znamo kako su zračni promet i turizam najviše patili u krizi. To je bio veliki ‘udar’ na aviokompanije zbog

Maria Prkut

Zvonimir Pandža

GRADSKI

MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

čega su neke od njih bile u situaciji da bankrotiraju, u slučaju da nije došlo do pomoći države. Neke su, nažalost, prestale s radom i nestale s tržišta –istaknuo je te dodaje da je posljedica COVID -a, a koja utječe na povećanje ulaznih troškova – inflacija kao takva. Printanje novca koji se dijelio lju dima kako bi preživjeli, što je takozvani ‘helicopter money’, prouzročio je infla ciju u državama koje je nisu imale. Pri mjerice, Sjedinjene Američke Države procjenjuju da bi inflacija u ovoj godini mogla biti čak i do 10 posto. Dakle, to među ostalim znači da će rezervni dijelovi za avione, koji se kupuju u toj državi, biti 10 posto skuplji – navodi. Očito je, kako kaže, da koronakriza nije gotova. Očekuje se da će zračni promet biti na razini od 50 posto u odnosu na najbolju, 2019. godinu.

– To 50 posto znači i smanjeni boo king kabine i otkazivanje određenih letova. Također, treba napomenuti kako je određeni dio flote prizemljen, a njega isto tako treba održavati. Jer, ako se avion ne održava, on više nije upo trebljiv. Dakle, to je još jedna kriza koja je bitno utjecala na povećanje troškova aviokompanija.

Dugotrajni sudski sporovi Peović govori kako je posljednja kriza rat u Ukrajini, a koji je prouzročio nekoliko povećanja ulaznih troškova kod avionskih kompanija.

Jedan je onaj izravni, a to je pove ćanje cijene barela nafte na svjetskom tržištu koji nije baš rekordno visok. Naime, trenutno se kreće od 120 do 130 dolara, ali se možemo sjetiti da je bilo godina kad je prelazio 150 dolara po barelu. Iz toga se može onda zaklju čiti i da će porasti cijena kerozina. I da bi taj porast cijene kerozina trebao biti odražen i u cijeni karte – naglasio je. Međutim, navedeni je rat prouzročio i neke druge elemente koji povećavaju ulazne troškove avionskih kompanija.

Jedan od tih elemenata je kamata na leasing rate za avione. Naime, zapadne leasing kompanije, uglavnom iz Irske i Velike Britanije, financirale su preko 540 aviona u Rusiji. Ti su avioni ostali konfiscirani u Rusiji i nisu više u dosegu. Dakle, leasing kompanije te avione moraju plaćati proizvođačima ili bankama, a ne mogu od kompanija naplatiti leasing ratu. To će se sigurno odraziti na način da će sve ostale kompanije morati plaćati veći trošak leasinga nego što su ga plaćale dosad.

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

Slična stvar dogodila se kao izravna posljedica ratne situacije. Naime, ove leasing kompanije koje su ostale bez 540 aviona u Rusiji, tražile su da im se to isplati kroz osiguranje. Tu procje njuju štetu na preko 13 milijardi dolara. No, osiguravajuća društva ne smatraju da postoji razlog za osiguranje. Postoji klauzula pod nazivom ‘nedostupnost aviona’. Ušla je u klauzule osiguranja nakon nestanka aviona koji je pole tio iz Malezije pa nikad nije pronađen. Označava da se avion smatra trajno izgubljenim, ne samo kad se avion uni šti ili zapali, nego i ako nije dostupan vlasniku. Na tu su se klauzulu glasno pozvale leasing kompanije. Međutim, očito je da osiguravajuća društva to ne prihvaćaju na taj način. Tu se mogu očekivati dugotrajni sudski sporovi. U svakom slučaju, to će se odraziti na cijenu polica osiguranja svakog avio prijevoznika – kazao je Peović.

Duži letovi

Posljedica rata u Ukrajini je, kako kaže, i promjena ruta kojima avioni lete iz Europe prema Dalekom Istoku.

Jedna od kompanija koja u ovom trenutku može profitirati je Air Ser bia. Njen let iz Beograda za Moskvu trenutno ide okolnim putem, preko Mađarske pa onda skroz preko zema lja kao što su Latvija i Litva. Dakle, to znači kako je putovanje za 30 posto duže, a to onda označava i poveća nje resursa aviona, više goriva i više ostanka u zraku, što znači obavezno i povećanje cijena karata. Slična se situacija dogodila i s letovima aviona iz Zapadne Europe prema Dalekom Istoku, a koji su ⅔ svoga puta preli jetali ruski teritorij. Danas se zbog

Najveći trošak je svakako utjecaj cijene goriva, odno sno utjecaj cije ne barela nafte na svjetskom tržištu – Peović

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

zatvorenosti zračnog prostora za zapadne kompanije i zbog nemoguć nosti prelijetanja Ukrajine, leti južnim rutama, preko Mađarske, Rumunjske i južnih dijelova Crnog Mora. To je duža ruta i ona skuplje košta – istaknuo je Peović.

Već sam vidio po medijima da su Air France i British Airways najavili povećanje cijene karata. Navode to kao posljedicu povećanja cijena goriva. Mislim kako nije samo to u pitanju, već svi ovi elementi koje sam rekao, a koji su povećali ulazne troškove aviokom panija i doveli ih u situaciju koja nije bila uobičajena – rekao je.

Teško je napraviti procjenu… Dakle, kao izravne posljedice u zrač nom prometu, nastale zbog rata u Ukrajini (ali i dijelom posljedica kon fiskacije 540 aviona u Rusiji), Peović navodi duže letove, povećanje cijene goriva, povećanje cijene osiguranja i povećanje kamate na leasing rate. Koliko će se sve to odraziti na cijenu avionskih karata, u ovom trenutku mu je teško napraviti procjenu.

No, u svakom slučaju, mislim da postoje realni, osnovani i očekivani razlozi zbog kojih zračni promet neće moći letjeti po cijenama po kojima je letio do sada, nego će se morati pove ćati cijene karata kako bi se na neki način nadoknadili povećani ulazni troškovi. Najveći trošak je svakako utjecaj cijene goriva, odnosno utjecaj cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Naime, gorivo čini negdje između 15 i 25 posto ukupnog troška kompanije, a što ovisi, među ostalim, o tome kolika je dužina trajanja leta. Zato postoji taj veliki raspon – naglasio je Peović.

U tijeku je četvrta uzastopna krizna godina za zračni promet – Peović

Kad će se moći ‘poviriti’ u njihove imovinske kartice?

da imovinske kartice moraju predati i predsjednici i članovi uprava trgovač kih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgo vačkih društava u kojima većinski udio ima jedinica lokalne i područne (regio nalne) samouprave.

Tek se ‘puni’ Registar

Budući da je Zakon izglasan pred kraj 2021. godine, zanimalo nas je kad će se imovinske kartice novih obveznika objaviti te jesu li ih podnijeli.

Još uvijek unosimo nove obveznike i pravne osobe u kojima obnašaju dužnost u Registar obveznika te će, kada taj posao bude dovršen, svim novim obveznicima biti otvoren korisnički račun, što je preduvjet za pristup obrascu imovinske kartice i podnošenje iste – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Za dva do tri mjeseca, javnost bi trebala imati uvid u imovinsko sta nje znatno većeg broja dužnosnika nego što je to bio slučaj do kraja prošle godine kada je izašao novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Među dužnosnicima koji će prvi put svoju imovinu morati podastrijeti javnosti su primjerice ravnatelji lučkih uprava, a u Dubrovniku to je Blaž Pezo pa i ravnatelji županijskih uprava za ceste koju funkciju u našoj županiji obnaša Ivo Kaštelan. Uz njih svoju imovinu

2021.

izglasan je novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa

Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa morat će prijaviti i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić, ali i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan, budući da u novom zakonu tu obvezu imaju i rav natelji ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samo uprave. U slučaju te dvije ustanove, osnivač im je Dubrovačko-neretvanska županija. Pridružit će im se i direktori gradskih komunalnih tvrtki, budući

Imovinske kartice novih obveznika nisu objavljene jer ih novi obveznici još nisu podnijeli iz razloga što im to još nije omogućeno. Još uvijek uno simo nove obveznike i pravne osobe u kojima obnašaju dužnost u Registar obveznika te će, kada taj posao bude dovršen, svim novim obveznicima biti otvoren korisnički račun, što je predu vjet za pristup obrascu imovinske kar tice i podnošenje iste. Procjenjujemo da će korisnički računi obveznika biti otvoreni u idućih 30–45 dana, nakon čega će obveznici imati rok od 30 dana da podnesu imovinske kartice – naveli su u odgovoru za DuList iz Povjeren stva za odlučivanje o sukobu interesa. No, kada će iste biti objavljene, dodaju, teško je procijeniti s obzirom da za svaku imovinsku karticu treba prove sti administrativnu provjeru i istu odo briti prije objave.

Za taj posao bit će potrebno dalj nje vrijeme koje je teško procijeniti s obzirom na veliki broj imovinskih kar tica koji će biti zaprimljene u relativno kratkom razdoblju i s obzirom na mali broj ljudi u Povjerenstvu koji provode provjeru – kratko su nam odgovorili iz Povjerenstva.

Dvojica Ukrajinaca zatražila iskrcaj, nitko nije zatražio azil

Velik broj Ukrajinaca trenutno je upravo na brodovima našeg najvećeg brodara. Osim što su, vjeru jemo, zabri nuti kako za vlastitu, tako i za budućnost svoje zemlje, nalaze se i u ‘statusu quo’

U ovim okolnostima uopće ne postoji mogućnost za smjenu ukrajinske posade budući da se oni ne mogu vratiti u Ukrajinu, a oni koji su trenutno u Ukrajini, ne mogu napustiti zemlju

Trenu T no na našim brodovima imamo nešto više od 80 pomoraca iz Ukrajine – ističu nam iz uprave Atlant ske plovidbe na upit o situaciji na bro dovima i zaposlenicima koji dolaze iz zemlje u kojoj već mjesec dana ‘bjesni’ rat, Ukrajine.

Kako se vidi iz odgovora, velik broj Ukrajinaca trenutno je upravo na bro dovima našeg najvećeg brodara. Osim što su, vjerujemo, zabrinuti kako za vlastitu, tako i za budućnost svoje zemlje, nalaze se i u ‘statusu quo’. Na pitanje jesu li primijetili oscilacije u smislu ukrcaja i iskrcaja pomoraca (i ostalog osoblja na brodovima) ukra jinskog porijekla, iz Atlante plovidbe

ističu:

U ovim okolnostima uopće ne postoji mogućnost za smjenu ukrajin ske posade budući da se oni ne mogu vratiti u Ukrajinu, a oni koji su tre nutno u Ukrajini, ne mogu napustiti zemlju – reći će nam u službenom odgovoru.

Jesu li neki zaposlenici ipak zatra žili iskrcaj i pla niraju li ostati u Hrvatskoj, odno sno jesu li zatražili azil ili pla niraju iskrcaj u domovini? Koliko ih se

i više Ukrajina ca je na brodo

80već u ovakvim okolnostima iskrcalo i gdje? – također nas je zanimalo.

Zasad su samo dvojica pomoraca tražila iskrcaj, ali na njihov su zahtjev pošli u Poljsku. Nitko nije zatražio niti ostanak u Republici Hrvatskoj niti azil – zaključuju iz a P

Tjedni semafor

BRAVO! Film ‘Murina’ Antonete Alamat Kusijanović dobio je nagradu ‘The Best Balkan Film Award’ na festivalu ‘Sofia International Film Festival’. Također, Gra cija Filipović osvojila je nagradu za najbolju glumicu na ‘Festivalu Plurielles’.

Kako se na Vićanu ‘lome zubi’?

Kroz godine je uvijek nastojao biti ‘jezičac na vagi’ vladajuće većine, no sve njegove koalicije nisu bile dugog vijeka. Prema riječima bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, s kojim je kroz osam godina uvijek bio kao na ‘klackalici’, Vićan zapravo uvijek želi da je njegova – zadnja!

Tko god je nakon prošlogodišnjih izbora za Gradsko vijeće očekivao kako će ‘programska suradnja’ koju je pro klamirao H d Z Mata Frankovića biti nešto drukčija od klasične koalicije, prevario se. Pokazalo se to nedugo nakon izbora, kad je došlo do podjele ‘plijena’ s Vićanovim Dubrovačkim demokratskim saborom i d USTR a-om Željka Raguža.

Ljubav između ‘koalicijskih’ par tnera u Gradskom vijeću još traje, što

je bilo vidljivo i tijekom posljednje sjednice kada je gradonačelnik ‘proči tao misli’ Pera Vićana kod postavljanja vijećničkog pitanja, iako pitanje nije ni izrekao. Ovaj ‘koalicijski brak’ traje tek nekoliko dana dulje nego što je to bilo u prethodnom mandatu, kada se sve raspalo upravo u ožujku 2018. godine. Tada je, podsjetimo, sam gradonačel nik Mato Franković javno raskinuo koaliciju s Vićanovim dd S -om, nakon što se njegovi vijećnici nisu pojavili

na sjednici na kojoj se trebalo glasati za gradonačelnikovo izvješće o radu. Tako Vićan i inače ‘operira’, odnosno ucjenjuje svoje koalicijske partnere. Nedolaskom na sjednicu šalje im jasnu poruku da će sve biti kako on traži ili – neće biti nikako. Podsjetilo nas je to na brojne prethodne koalicije vlada jućih s Vićanom i njegovim listama, a nekako je on uvijek bio taj bez kojega se nije moglo vladati. A na njemu su svi, manje više – ‘slomili zube’.

Dogradonačelnik kratkog vijeka Vratit ćemo se tako u 2005. godinu, kada je H dZ na čelu s Dubravkom Šui com osvojio 11 mandata u Gradskom vijeću. Za većinu su joj tako nedosta jale najmanje dvije ruke. Upravo joj je Pero Vićan, tada nezavisni vijećnik, spasio drugi mandat na čelu grada. Sa svoja tri vijećnika osigurao joj je većinu i gradonačelničku fotelju. Zauzvrat je dobio funkciju dogradonačelnika, dok je njegov vijećnik Zoran Cikatić postao predsjednik Gradskog vijeća. Međutim, problemi u raju počeli su nekih godinu dana nakon izbora kada je, pisali su tada mediji, Šuica postupno Vićanu smanjivala ovlasti i ignorirala ga pri donošenju gradskih odluka. Vićan se tih dana rijetko mogao vidjeti u zgradi Pred Dvorom 1, no nije želio istupiti iz koalicije. Želio je da to napravi sama Šuica uz izliku da neće on biti taj koji će destabilizirati vlast u gradu. Šuica se trgnula tek nakon Vićanove konfe rencije za medije na kojoj je naveo kako je odnos H dZ -a i same gradonačelnice prema njemu katastrofalan. No, pravi razlog razlaza javnost nije doznala. Spominjale su se tada i optužbe o pri sluškivanju ureda, kao i navodne nesu glasice oko prostornih planova, ali i svađa Vićana i Jamba pri čemu je Šuica, nagađalo se, stala na Jambovu stranu.

On nije bio zadovoljan ponuđenim,

Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList

a mi nismo mogli ništa promijeniti i uslijedio je razlaz – bilo je sve što je na tu temu rekla Šuica. Poručivala je i kako suvereno vlada Gradom. U to vrijeme gradonačelnici se nisu birali izravno, već izglasavanjem na Grad skom vijeću pa je na taj način tre balo s mjesta zamjenika gradonačel nice maknuti i Vićana. Nakon što je izostao njegov, po njenom mišljenju džentlmenski čin podnošenja ostavke, Šuica ga je ‘svrgnula’ uz pomoć njenog kasnije najljućeg neprijatelja, Andra Vlahušića. Zanimljivo je kako je Vićan tada Vlahušiću poručio kako ne umije biti lider. No, to ih nakon idućih izbora nije omelo u koaliranju.

Baš kao što jasne i konkretne razloge ‘pucanja’ koalicije nikad u javnosti nije iznijela Šuica, nije to učinio ni sam Vićan. U medijima je govorio kako je to teško s nekoliko rečenica objasniti. No, zato je u kampanju za izbore 2009. krenuo sa žestokim napadima na svoju nekadašnju koalicijsku partnericu, kojoj je dao i nadimak: ‘Offshore Lady’.

Od ljutih neprijatelja do koalicijskih partnera ‘Osvetu’ je dočekao nakon što su

Šuica je po stupno Vićanu smanjivala ovlasti i ignori rala ga pri do nošenju grad skih odluka, a izglasano mu je nepovjerenje na Gradskom vijeću zahvaljujući Vlahušiću

2009. godine stigli rezultati izbora za Gradsko vijeće. Lista HDZ -a na čelu s Dubravkom Šuicom je, naime, osvo jila 11 vijećničkih mandata, dok je lista koalicije SDP HNS HSU HSLS osvojila 10 mandata. Za formiranje većine obje strane trebale su upravo Vićanova tri mandata. On se, pak priklonio SDP -u i HNS -u, čiji je kandidat za gradona čelnika bio Andro Vlahušić. I tako je započeo prvi dio ‘Dana od Amora’ novopečene ‘braće’. Ruže su cvjetale sve do lipnja 2010. godine, odnosno do Afere Šipan, čiji je epilog dubrovačkoj javnosti jako dobro poznat. Upravo su zbog te afere i Vićan i Vlahušić 2017. godine bili izbačeni iz izborne utrke. No, njihova svađa koja potječe iz 2010. godine nije bila duga vijeka, a Vićan je zaboravio na trenutak i na sve grijehe Dubravke Šuice, koje joj je često vadio

iz ormara. Stigli su tako izbori 2013. godine. Tada smo svjedočili svojevr snom političkom presedanu, velikom ‘Dubrovačkom dogovoru’ u kojem su se našli i Šuica, i Vićan, i Vlahušić.

Dok se Dubrovački dogovor pomalo topio, ponovno je pukla ljubav između dva brata. Iako, pisali smo 2014., skoro nitko nije mogao sa sigurnošću reći kad se to dogodilo, činjenica je da su Pero Vićan i Andro Vlahušić prestali razgovarati. Netko je tvrdio, pisali smo ranije, kako je to zbog Afere Šipan, drugi su tvrdili kako se raskol ipak dogodio zbog zemlje u Lozici, a treći pak kako je puklo na Zatonu… Poslje dica svega bili su pad proračuna i novi izbori. I tada se Vićan, baš kao u slu čaju Šuice, zaklinjao kako neće više nikad surađivati s Vlahušićem. Okre nuo se tada novoj političkoj snazi,

KORONAVIRUS U OB Dubrovnik situa cija je što se tiče koronavirusa, stabilna. Iako je smanjen broj pacijenata, a sestre i doktori vraćeni na matične odjele, ipak –potreban je oprez.

VUKOVI NA BRGATU? Nedavno zaklana koza potakla je sumnju kako se na Brgatu pojavio – vuk. ‘Modus operandi’ to potvr đuje, a postavljene su i termokamere.

Matu Frankoviću koji je 2014. godine preuzeo HDZ od Dubravke Šuice.

Nove snage

Nakon ponovljenih izbora svjedočili smo novoj mješovitoj koaliciji koju su činili Vićanovi vijećnici, HDZ i Srđevci, dok je u fotelji prvog čovjeka Grada ostao Andro Vlahušić. Idila je trajala godinu dana, a potom je sve počelo pucati na ravnateljima kul turnih ustanova i taksi koncesijama. Naime, u svibnju 2016. godine svjedo čili smo potpunom raspadu Gradskog vijeća i preslagivanju većina i koalicija. Po svom ustaljenom ‘obrascu pona šanja’, Pero Vićan, kako bi dokazao svoju moć, naredio je povlačenje svo jih vijećnika sa sjednice, a zbog nedo statka kvoruma ista se nije niti održala.

Dubravki Šuici Pero Vićan je sa svojom nezavisnom listom osigurao drugi mandat na čelu Grada. No, razišli su se o lošem ozračju – spominjale su se tada i ‘bube’ u uredu, no prave razloge razlaza nikad nisu javno iznijeli

Vjeruje li itko da placa nije napuhana? –Andro Vlahušić

Tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković na konferenciji za novinare je ustvrdio kako je prekid sjednice jasan znak povratka prijatelj stva između predsjednika DDS -a Pera Vićana i tadašnjeg dubrovačkog grado načelnika HNS -ovog Andra Vlahušića.

‘Braća’ su se ponovno udružila. Ulog je svima jasan, u prvom redu mjesta ravnatelja Dubrovačkog sim fonijskog orkestra i Kinematografa, a ulog je također i 300 taksi konce sija koje pojedinci žele. Cijena svega toga je obraz, a račun će platiti gra đani grada Dubrovnika – rekao je tada ogorčeni Franković. No, uslijedili su pomirljivi tonovi te je mandat s istim omjerom snaga odrađen gotovo do kraja. Gotovo, jer je u prosincu 2016. još jednom ‘pao’ Vlahušićev proračun. Protiv njega glasovalo je šest vijećnika

HDZ -ove koalicije, tri vijećnika DDS -a te dva Srđevca. Nakon što nije prošla niti Odluka o privremenom financi ranju, Dubrovnik je još jednom dobio Vladinog povjerenika, koji je Grad vodio do novih izbora u svibnju 2017. godine. Tada je gradonačelnikom prvi put postao Mato Franković, a većinu u Gradskom vijeću uspio je osigu rati s rukama Željka Raguža i njegove DUSTRA-e te s tri ruke Pera Vićana. Sve do razlaza nekoliko mjeseci kasnije. No, većina Frankoviću nije bila ugrožena zbog vjernosti Željka Raguža. Budući da ni na izborima 2021. HDZ nije uspio osigurati većinu bez koaliranja, ovog puta odlučili su se, ne za koaliciju, već za programsku suradnju. Njene rezul tate i posljedice vidimo i danas. Vićan je dobio nadzor nad Sanitatom, ostav ljeni su mu Vodovod i Boninovo, a dobio je i pročelnika u odjelu za turi zam, gospodarstvo i more. Poznavajući Vićana, tek je pitanje vremena kad će i ova suradnja puknuti.

Dokad će potrajati ‘programska suradnja’?

Koliko će po njegovom mišljenju i iz iskustva s Vićanovim koalicijama potrajati ova nova ‘programska surad nja’, upitali smo bivšeg gradonačel nika Andra Vlahušića. Upravo je on s Vićanom stalno bio na ‘klackalici’ kad su u pitanju međusobni odnosi.

Nema programske suradnje s Perom. On nikad ništa ne traži pro gramski. Kad sam došao, rekao sam mu: Ok, Pero, reci što hoćeš, imamo proračun, imamo sve, što god želiš, a on kaže: ‘Ja ne želim ništa osim da je moja zadnja. Što god ti odlučiš, ja to mogu pobiti’. Tako je bilo i s Dubom, tako je danas i s Matom. On sam sebe na taj način doživljava i zato svi imamo ili smo imali problem s njim jer on u bilo kojem trenutku kaže – ne – priča Vlahušić te se prisjetio poveća nja broja taksista sa 100 na 200.

Kad radiš dvostruko veći broj tak sista, možeš dobiti koliko god hoćeš. Pero ima potrebu za dva do tri taksista, nema ih on stotine, ali ako kaže: E, taj ne smije dobiti, bez obzira bio on prvi na listi, ti to trebaš napraviti – objaš njava Vićanov način rada.

Na pitanje dokad to onda sve tako potraje odgovara: Dok gradonačelnik ne ‘ispali’.

Njegov utjecaj u dubrovačkoj politici se temelji na tome da s jed nim vijećnikom ili nekom vladajućom većinom dođe do toga da kaže: Ti nisi gradonačelnik, ja sam gradonačelnik i ti radiš što ja hoću. Zato je to puklo sa Šuicom, zato je to puklo sa mnom, a Mato ako želi biti sluga Pera Vićana, neka bude. Njegov izbor – mišljenja je Andro Vlahušić.

Nije mogao ne dotaknuti se Sanitata, čiji je Vićan danas predsjednik Nadzor nog odbora, odnosno rekonstrukcije

place u Gružu koja je s procijenjene vrijednosti od 875 milijuna kuna ‘nara sla’ na 18,5 milijuna kuna bez PDV-a.

‘Vjeruje li itko da cijena za placu nije napuhana?’

Placa ne može koštati više od 8 do 10 milijuna kuna, ali kad kažeš da košta 18 milijuna kuna, naravno da će ponuda biti napravljena na 15. Da je bilo da je radimo za 10 milijuna kuna, ponuda bi možda bila 9,3 milijuna kuna. Ljudi bi se nastojali uklopiti. Vjeruje li itko da placa nije napuhana? Ne zna se ni može li se uzeti kredit – naglašava Vla hušić. Podsjetio je i kako je projekt ure đenja place napravio u njegovom man datu arhitekt Dinko Peračić.

Kako je cijena toliko narasla? Na postojećem podu se rade tende, što tende koštaju 15 milijuna kuna plus PDV ? – pita se ovaj danas nezavisni gradski vijećnik.

Nije mogao ne dotaknuti se i lapad skog stadiona. Podsjetit ćemo kako se

Mato Franković, koji je danas s Vićanom u programskoj suradnji, u prvom je mandatu vrlo brzo raskrstio s Vićanom, a u javnosti se kao glavni kamen spoticanja spo minjao Lokrum

upravo sam Pero Vićan pohvalio kako je dobar dio teksta natječaja, kojega bismo trebali po najavama ugledati na idućoj sjednici Gradskog vijeća, pisao on sam.

Stadion u Lapadu j e najgori pro jekt u gradu. Zašto? Jer se ne sagledava cjelovito rješavanje prometa. Pero ga želi voditi na način da samo on radi i vodi što god hoće i da Mato i njegovi glasaju za što god on hoće, kao placa u Gružu. Stadion će, već sam rekao, koštati 500 milijuna kuna. 700, 900, što ima veze koliko? Je li se prvo tre bao provesti javni natječaj za uređe nje Lapada i stadiona da znamo što hoćemo, a ne birati koncesionara kao što smo napravili u Gružu gdje smo prvo birali koncesionara pa smo onda išli u arhitektonski natječaj što je bila glupost. Pero rješava stadion na način da nitko živ ne zna kakav je to način. Radimo li za stadion koncesiju? Ne radimo. Radimo li ga po javno privat nom partnerstvu? Ne radimo, nego se radi ugovor o strateškom partnerstvu. To uopće ne postoji u hrvatskom i europskom zakonodavstvu. Teme ljem čega to dajemo? Temeljem toga što Pero ucjenjuje Mata, a Mato to onda političkom voljom provodi lju dima koje boli briga što im se predlaže – mišljenja je Andro Vlahušić.

Za kraj se osvrnuo na jedan problem, koji se, kako kaže, do danas nije riješio.

Jedini dio s njim koji je uvijek bio problem, a nismo ga riješili ni Šuica ni ja, bilo je pitanje građevinskog zemljišta u Lozici za brata. To nitko nije riješio i pitanje je hoće li se ikada riješiti jer o tome ne odlučuje Grad nego država. Nisam s Perom imao pro blem osim što je rekao: Ja želim imati osjećaj da sam ja gazda. Sada želi rije šiti Sanitat na način kako ga rješava i stadion o kojemu sam već govorio –zaključio je Andro Vlahušić.

Mato ako želi biti sluga Pera Vićana, neka bude. Njegov izbor – Vlahušić

kulturni

osam

zajednice.

namijenjenih

vidom.

konačnici

znamenito

Mi 18,5, a Metković malo manje od pet milijuna kuna za ‘trbuh grada’

Za radove rekonstrukcije place u Gružu pristigle su dvije ponude. Jedna je ponuda dubrovačke tvrtke Alfaplan građenje d.o.o., koja bi placu gradila za 13.596.662,60 kuna bez PDV-a, odnosno za 16.995.828,25 kuna s PDV-om. Druga ponuda je veća i iznosi 14.787.123,63 kune bez PDV-a, odnosno s PDV-om 18.483.904,53 kune. Nju je dostavila zajednica ponuditelja Magnum Supra d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o. Procijenjena vrijednost radova je, podsjetimo, iznosila 18,5 milijuna kuna bez PDV-a

Dok Dubro Včani jo š u V ijek ‘pro bavljaju’ informaciju o naglom skoku cijene rekonstrukcije place u Gružu, niti sto kilometara dalje, u Metkoviću,

gradi se potpuno nova placa za četve rostruko manji iznos – gotovo pet milijuna kuna, točnije – otprilike 4 milijuna i 900 tisuća s troškovničkim

radovima, kako nam je istaknuo gra donačelnik Metkovića Dalibor Milan. Prisjetimo se ukratko: upravo je DuList prije dva tjedna pisao o tome da, otkako je na čelu tvrtke Sanitat direktorica Klaudia Barčot, a pred sjednik Nadzornog odbora Pero Vićan, cijena rekonstrukcije i uređenja gruške place sa 7,5 milijuna kuna porasla do vrtoglavih 18,5 milijuna kuna. Cijeli grad kritizira ovu situaciju, a mi smo na stranicama gradske uprave Grada Metkovića potražili više detalja o nji hovoj, potpuno novoj placi.

Moderan izgled kojeg potvrđuju i renderi

Projekt je to, navode, koji će tržnici dati

Placa će se po planu otvoriti već u lipnju

potpuno novi i moderniji izgled. Ren deri projekta to potvrđuju.

Projektom se planira uklanja nje postojećih montažnih objekata na gradskoj tržnici te izgradnja nove građevine javne komunalne namjene. Građevina je složena i sastoji se od dva dijela ulaznog portala te zgrade tržnice. Ulazni portal je smješten s južne strane prema Ulici Ivana Gun dulića u Metkoviću, a formiran je od natkrivenog prolaza te dva poslovna

prostora na suprotnim stranama pro laza – navest će se u opisu novog met kovskog ‘trbuha grada’, koji će okupiti svo neretvansko blago ovog kraja.

U lipnju otvorenje

Zgrada tržnice je jednoetažna, odno sno, radi se o prizemlju. Funkcionalno je formirana od dva dijela, zatvore nog i otvorenog natkrivenog dijela – navodi se u opisu projekta. Unutar zatvorenog dijela su smještena četiri

poslovna prostora, ostave te sanitarni čvor. Otvoreni natkriveni prostor okru žuje sa svih strana zatvorene dijelove zgrade. Na otvorenom prostoru se predviđaju štandovi za prodaju poljo privrednih proizvoda – naglasit će.

Cijena rekon

Niti dva mjeseca nakon otvorenog postupka javnoga nadmetanja za izvo đenje radova isti su krenuli i uskoro će placa osvanuti u novom ruhu. Po planu – u lipnju, navodi gradonačelnik Met kovića Dalibor Milan u kratkom tele fonskom razgovoru.

Za kraj, dodajmo i to kako je upravo metkovska placa, za razliku od gruške, sufinancirana od Ministarstva fon dova Europske unije u iznosu od čak 600 tisuća kuna, istaknuo je gradona čelnik za kraj.

I Dubrovnik dobiva novi ‘alat’ – toplinskim kartama do manjih turističkih gužvi

Ovaj je alat razvijen u sklopu europ skog projekta u kojem sudjeluje i hrvatski Institut za turizam, a tijekom ljeta 2021. godine isprobali su ga Venecija, Bari, Ferrara, Šibe nik i Dubrovnik

Za potrebe pilot akcije projekta S.Li. D es . praćeni su podaci o kretanju posjetitelja na određenoj ruti u povijesnoj gradskoj jezgri, točnije od strogog centra – Straduna, do lokacije pilot akcije u Lazaretima

KaKo smanjiti turističKe gužve pitanje je na koje je Grad Dubrovnik, kao i mnoge druge popularne turističke destinacije, pokušavao dugi niz godina dati odgovor. U tu je svrhu osmišljen

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža, Institut za turizam

i projekt Respect the City, a sada će Dubrovniku na raspolaganju biti još jedan alat. Naime, riječ je o toplinskim kartama ili destinacijskim upravljačkim pločama koje u realnom vremenu mjere koncentraciju turista na određenom mjestu. Ovaj je alat razvijen u sklopu europskog projekta u kojem sudjeluje i hrvatski Institut za turizam, a tijekom ljeta 2021. godine isprobali su ga Vene cija, Bari, Ferrara, Šibenik i Dubrovnik. U svakom od navedenih gradova insta lirane su kamere i senzori koji priku pljaju podatke o kretanju turista. Svi prikupljeni podaci pružaju mogućnost

korisnicima destinacijske upravljačke ploče izradu kratkoročnih predviđanja kretanja turista, a po tome i donošenje prikladnih odluka za rasterećenje grad skih jezgri u vidu preusmjeravanja turi sta u manje posjećene dijelove grada. S obzirom da je i Dubrovnik iskušao ovaj novi alat, provjerili smo s Gradskom upravom na koji je način provedena ova pilot akcija kao i kakva su iskustva Grada nakon testiranja učinkovitosti destina cijske upravljačke ploče.

Akcija na sajmu tradicijskih obrta Dubrovačka razvojna agencija Dura

PREDVIĐANJE BROJA POSJETITELJA

Kako funkcionira brojač?

Aplikacijom za predviđanje broja posjetitelja, koja koristi strojno učenje kao posebnu granu umjetne inteligencije, želi se procijeniti broj ljudi na području povijesne jezgre i kontaktne zone grada Dubrovnika na odabrani dan, ističe se na stranici Dubrovnik visitors. Ovaj podatak može biti koristan lokalnom stanovništvu kao i turistima kako bi lakše isplanirali svoj dolazak u staru gradsku jez gru. Za predviđanje broja posjetitelja algoritam koristi različite parametre kao što su broj ljudi s brodova na kružnim putovanjima, broj dolazaka i noćenja gostiju u Dubrovniku, kao i podatke iz vremenske prognoze poput prosječne temperature i količine padalina. Algoritam za strojno učenje se sa svakim novim podatkom samostalno poboljšava pa i predviđanja tako s vremenom postaju sve točnija, navedeno je na stranici brojača posjetitelja.

jedan od partnera na projektu S.Li.DES., financiranom sredstvima iz programa prekogranične suradnje Interreg ItalijaHrvatska. Dubrovnik je jedna od uku pno pet kulturnih destinacija u kojima su se provele i još uvijek se provode pilot akcije projekta S.Li.DES., a kojima je cilj testirati prethodno razvijeni pametni destinacijski ekosustav. Pilot akcija u Dubrovniku provedena je u rujnu 2021. godine u obliku dvodnevnog sajma tra dicijskih obrta i rukotvorina s popratnim programom poput kreativnih radionica baziranih na rukotvorinama, izrade konavoskog veza, nakita i slično. Doga đaj je bio smješten u Lazaretima, loka ciji od iznimnog kulturno-spomenič kog značaja koja se nalazi izvan strogog centra povijesne jezgre grada. Cilj pilot akcije bio je sadržajem od kulturnog, tra dicijskog i gospodarskog značaja, a to bi bio ovaj izložbeni sajam rukotvorina lokalnih obrtnika i umjetnika, radio nice tradicijskih zanata, nastup lokalnog folklora i klape, preusmjeriti posjetitelje da se kreću u smjeru lokacije održavanja sajma – odgovorili su iz Gradske uprave za DuList te detaljnije pojasnili kako su na temelju podataka prikupljenih tije kom ovog sajma u Lazaretima razvili destinacijsku ploču.

Praćenjem podataka o kretanju posje titelja, istaknuli su, kreiran je model mobilnosti na temelju kojeg su prepo znate najposjećenije lokacije u povije snoj gradskoj jezgri grada Dubrovnika kao i popularne rute kretanja posjetitelja.

Za potrebe pilot akcije projekta S.Li. DES. praćeni su podaci o kretanju posje titelja na određenoj ruti u povijesnoj gradskoj jezgri, točnije od strogog cen tra – Straduna, do lokacije pilot akcije u Lazaretima. Podaci su prikupljani pra ćenjem broja povezanih mobilnih ure đaja na sustav bežičnog gradskog inter neta, čija je mreža uz sufinanciranje iz projekta S.Li.DES., prethodno proširena

za devet novih pristupnih točaka čime je ujedno poboljšana pokrivenost Grada internetskim signalom – naglasili su iz Gradske uprave.

Praćenje kretanja putem bežičnog interneta Projektni rezultati poput prototipa kon trolne ploče destinacija, tzv. ‘Destina tion Dashboard’ koja sadrži različite statističke podatke o projektnim gra dovima, kao i model mobilnosti krei ran uz pomoć praćenja kretanja putem uređaja za bežični Internet te provedene pilot akcije u projektnim destinacijama, naglasili su iz Grada Dubrovnika, pru žaju tek mali uvid u veliki potencijal na polju održivog planiranja turizma u svjetskim destinacijama poput grada Dubrovnika.

Svi navedeni rezultati usmjereni su na jačanje održivog upravljanja kultur nim destinacijama baziranog na nema terijalnoj, tj. ‘živoj’ kulturnoj baštini – lokalnim tradicijskim obrtima i krea tivnim industrijama – rekli su za DuList iz Gradske uprave te su dodali kako je projekt još uvijek u tijeku te da će okon kretnijim rezultatima moći govoriti tek

Svi navede ni rezultati usmjereni su na jačanje održi vog upravlja nja kulturnim destinacijama baziranog na nematerijalnoj, tj. ‘živoj’ kulturnoj baštini – lokalnim tradicijskim obrtima i krea tivnim indu strijama – Grad Dubrovnik

s protokom vremena. Podcrtali su da je završetak projekta planiran za 30. lipnja 2022.

S obzirom da toplinske karte za mje renje broja turista na prvi pogled svo jim načinom funkcioniranja neodoljivo podsjećaju na brojač posjetitelja koji Grad Dubrovnik već ima, zanimalo nas je hoće li Grad implementacijom ovih novih karti i dalje nastaviti koristiti i bro jač? Također, ciljevi ovog projekta vrlo su slični onima projekta Respect the City pa se stoga nametnulo logično pitanje odustaje li se od projekta ‘Poštujmo grad’, mijenja li se njegov smjer ili će se pak nadopuniti novim načinima kontrole broja turista koji su razvijeni u sklopu S.Li.DES -a.

Mjerenje kretanja turista toplinskom kartom na primjeru Venecije

Aktivnosti projekta Respect the City svakako se nastavljaju prema planu, a rezultati koji se dobiju projektom S.Li. DES. mogu koristiti u budućim plano vima upravljanja destinacijom, kao dio budućih aktivnosti Respect the City pro jekta – istaknuli su iz Gradske uprave iz čega bi se dalo iščitati kako će rezul tati ovog projekta samo ojačati modele i alate koji već postoje unutar projekta Respect the City.

Aktivnosti pro jekta Respect the City svaka ko se nastav ljaju, a rezultati koji se dobiju mogu koristiti u budućim planovima upravljanja destinacijom – Grad Dubrovnik

Kratke

PRONAĐENA RASPORENA KOZA, TKO JE

STRANICA ZA POMOĆ U Hrvatskoj se tre nutno nalazi više od 8.400 izbjeglica iz Ukrajine. Aktivirana je i službena stranica hrvatskazaukrajinu.gov.hr, na hrvatskom i ukrajinskom jeziku, sa svim informacijama za raseljeno stanovništvo Ukrajine.

Izbjegao kamere, ostavio krvavi trag – je li se na Brgatu pojavio vuk?

Pokraj onoga što je ostalo od kozice gospa ra Bara naši lovci postavili su termalnu kameru, kako bi pokušali doznati više informacija. Bezuspješno, što je kažu još jedna potvrda da se radi o ovoj iznimno inteligentnoj životinji. Nami risao je ljudski trag

Rekli su mi: ‘Našli smo kozu!’, ali sreća je kratko trajala. Našli su je tik ispod košare, ono što je ostalo od nje. Ne znam što bih vam rekao – ma vuk je to! To su vukovi odgajani u vukoodgajalištima, naučeni da ne jedu ništa osim glave. To ih uče radi trovanja, da ih se ne potruje. A ovdje ne mogu bacati otrova, pa ni na strvinu, kad su tu moje životinje

ImpresIvnI, snažnI I IznImno opa sni – vukovi nisu česti stanovnici naših krajeva, no kad dođu, izazovu pravu ‘buru’. Nije ni čudo kad dolaze

s jednim razlogom, a on nije nimalo bezazlen. Na svojoj koži osjetio je to dobro i gospar s Brgata Baro Asanović, koji u svom ionako malenom stadu

sada broji – kozu manje.

Krvavi pohod zvijeri koja izbjegava čovjeka, ali se zna pojaviti u njegovoj blizini, nije novost onima koji u blizini svojih kuća imaju blago. Gospar Baro iznimno je tužan, vidi se to i u našem kratkom razgovoru. Počeo je upravo riječima: ‘Ne znam što reći.’ Tko ima blago, neće ostati ravnodušan.

Odmah na početku ove priče moramo istaknuti kako u ovom slučaju vuk konkretno nije uočen, ali ‘modus operandi’, potvrdit će nam nekoliko naših sugovornika relevantnih za ovu

Piše

Pandža

temu, upućuje upravo na ovog preda tora. Krenimo ispočetka... Riječima gospara Bara.

Tiha je košara

I prije su životinje nestajale, pa i moje koze, a puno sam razmišljao o tome što bi mogao biti razlog. Tre nutno imam dvije mlade i tri odrasle koze koje su bređe. I ona je bila... Cijelu ju je rasporio na kraju, kad se vratio –tužan je beskrajno gospar Baro. Nje gova štala, reći će starinskim izrazom, ‘košara’, tiha je, čuju se tek koke, a koze su nekako ‘štufane’. Kako i ne bi, kad im se u blizini odigrao krvavi scenarij. Jedna kozica nestala mi je prije mjesec dana, nema je i nema. Onda ova. Kad sam išao tražiti, obišao sam sve, pa i uzeo dalekozor. Znate, bijela je pa sam mislio kako ću je lako ugle dati u škripu, ako joj je upala noga. Pa kontam, koza je to, iako bređa, neće se tek tako polomit’ – priča nam dalje. Mi smo gospara Bara posjetili u petak, a tražio ju je i koji dan prije. Dan prije našeg dolaska njegova gospođa i unuk obišli su još malo i vratili se s tužnim vijestima.

Rekli su mi: ‘Našli smo kozu!’, ali sreća je kratko trajala. Našli su je tik ispod košare, ono što je ostalo od nje. Ne znam što bih vam rekao – ma vuk je to! To su vukovi odgajani u vukood gajalištima, naučeni da ne jedu ništa osim glave. To ih uče radi trovanja, da ih se ne potruje. A ovdje ne mogu bacati otrova, pa ni na strvinu, kad su tu moje životinje. O, kad su je našli,

OBRAZAC ZA ŽIVOTINJE Uprava za vete rinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede objavila je obrazac koji se treba ispuniti za svaku životinju koja je došla iz Ukrajine. Prijatelji životinja stavili su obavijest

na ukrajinskom i hrvatskom jeziku na svoju web-stranicu te mole sve da rašire vijest o ovoj obavezi koja je ujedno i preduvjet za mikročipi ranje i cijepljenje. Važno je da se svaka pristigla životinja čim prije evidentira.

moje: ‘Bogu hvala!’ bilo je kratkoga vijeka. Tad mi je sinulo, povezao sam priču s nestancima životinja od prije. Naši lovci postavili su i kamere na par mjesta, već su uočeni vukovi ili nešto nalik na njih. Tako da se sve slaže –napominje nam gospar Baro. Od tuge, kaže, ne vidi smisla više ni držati blago.

‘Vodu vari, vodu ‘ladi’

Ne mogu dobiti povrat, imam OPG, a kao da ništa nemam – dodaje – to vam je sve ‘vodu vari, vodu ‘ladi’. I ovako nema životinja po selima, nitko više ne želi držati ni kokoši, a kamoli što drugo. Kad držite nešto svakome smrdi, a ne smrdi kad jedu, e! – kritizira (s punim pravom) gospar Baro.

je, istaknut će lovci, još jedna potvrda da je u pitanju upravo vuk – namiri sao nas je i nije mu palo na pamet više rizikat’.

Kakva šteta!

Krvavi pohod zvijeri koja izbjegava čovjeka, ali se zna pojaviti u njegovoj blizini, nije novost onima koji u blizini svojih kuća imaju blago. Gospar Baro iznimno je tužan, vidi se to i u na šem kratkom razgovoru

Pokraj onoga što je ostalo od kozice gospara Bara naši lovci postavili su termalnu kameru, kako bi pokušali doznati više informacija. Naime, tra gom priče kako su u Župi dubrovač koj uočeni vuk i vučica, htjeli su ovu priču i potvrditi. Predator koji je u četvrtak dohvatio kozu, u petak se i vratio dokrajčiti ju, a u petak nave čer kamera je postavljena u blizini. Nimalo ugodno čekanje rezultiralo je – neuspjehom.

Prije samog postavljanja kamere situaciju nam je kratko komentirao i Mato Balarin, lovnik s Brgata. Lovnik je osoba koja planira i organizira lov, pojašnjava nam.

S obzirom da na prethodnim snim cima ne možemo ustanoviti je li čagalj, vuk, pas... Stavit ćemo kameru, pa se ujutro nadati više informacija. No, po onome što se dogodilo, čini se da je vuk. Saznat ćemo – istaknuo nam je tada, no uspjeha – nisu imali. Vuk je opasna, ali i iznimno lukava životi nja. Naše kretanje po terenu na kojem je usmrtio kozu ostavilo je traga, i to

Vuk napada tako što ‘kida’ glavu, pa onda jede utrobu. Upravo to se dogo dilo ovoj kozi. Jednoga je kozlića izba cio iz majke, vjerojatno ih je bilo još, jer je to bila starija koza, pa je sigurno imala više kozlića. Kakva šteta! –naglašava lovnik Balarin. Vuk došao nije, a i tko zna gdje je sada. Vukovi, naime, prelaze nevjerojatne udalje nosti u samo jednom danu, a to će nam potvrditi i naš sljedeći sugovor nik, ovlašteni veterinarski inspektor Branko Širok.

Uvijek postoji mogućnost pojavlji vanja vuka. Nije to ništa novo u našim krajevima pa čak i tako blizu kućama kao na Brgatu. Vuku u određenim uvje tima treba tek nekoliko minuta da siđe s brda, napravi nered i vrati se natrag. Ako koza nema glave, onda je moguće – ali samo po tome – da je vuk. Ne bi to ni čaglji ni kučki napravili – istaknut će nam Širok. ‘Lijeka’ za vuka nema, osim ‘češljanja’ terena lovaca sa psima, čisto da vide čime se raspolaže u divljini, samo da se snimi situacija, zaključit će.

A mi ćemo pak zključiti ovaj tekst s jednom pohvalom – obitelji Asano vić. Prvo, jer nas je toplo iznenadila njihova ljubav prema blagu, a drugo –njihova savjesnost. Iako sa stopostot nom sigurnošću ne možemo reći kako je u pitanju vuk, gospar Baro i njegova gospođa Tanja ‘apelirali’ su cijelom selu da, iako su topli dani, životinje predvečer sklanjaju u košare. Bio vuk ili ne, blaga je ionako malo, a ljudi koji svoje blago čuvaju kao obitelj Asano vić – još i manje.

Crna kronika

BUDITE OPREZNI PRI SPALJIVANJU OTPADAOŠTETIO VLASNIKE

preko tuđeg obrta sebi stavljao novac u džep

Županijsko dr Ž avno odvjetniš tvo u Dubrovniku je 9. ožujka 2022., donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Republike Portu gal (1973.) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslova nju iz čl. 246. stavak 2. u svezi sa stav kom 1. Kaznenog zakona, utaje poreza ili carine iz čl. 256. stavak 1. k Z -a, nei splate plaće iz čl. 132. stavak 1. k Z -a i povrede prava iz socijalnog osigu ranja iz čl. 134. k Z -a, navode u svom priopćenju.

Postoji osnovana sumnja da je okriv ljeni 49-godišnjak od 24. prosinca 2018. do 3. siječnja 2020., u Dubrovniku, postupio u cilju da si pribavi znatnu nepripadnu imovinsku korist na štetu jednog obrta iz Dubrovnika.

Na temelju sporazuma sklopljenog 23. prosinca 2013. s vlasnikom obrta i dodatka tom sporazumu od 1. veljače 2016., okrivljenik je preuzeo cjeloku pno poslovanje ugostiteljskog objekta koji posluje u sklopu tog obrta, tako da on može raspolagati sa žiro-raču nom obrta preko kojeg posluje taj ugo stiteljski objekt obvezujući se da će voditi poslovanje savjesno i s pažnjom dobrog gospodara, plaćati zakupninu Gradu Dubrovniku te redovito plaćati sve troškove i obveze koji proizlaze iz poslovanja tog ugostiteljskog objekta, prijavljivati zaposlenike i osigurati im plaću, kao i osiguravati da se s nazna čenog žiro-računa može isplatiti dobit te isplaćivati vlasniku obrta godišnje 45.000,00 eura (protuvrijednost od 315.000,00 kuna).

Osnovano se sumnja da okrivlje nik nije cijeli prihod od poslovanja tog ugostiteljskog objekta polagao na naznačeni žiro-račun niti ga je dao prikazati u poslovnim knjigama već je tako neevidentirani prihod od 378.033,00 kuna zadržao za sebe ošte tivši time obrt za taj iznos.

Vatra izmakla kontroli 53-godišnjakinji, policija upozorenja građanima

Požar je stavljen pod nadzor u jutarnjim satima 19. ožujka, a u potpunosti je ugašen u jutarnjim satima 20. ožujka

Budući da je u posljednje vrijeme zabilježeno više slučajeva kada je prilikom spaljivanja biljnog otpada vatra izmakli kontroli, ovim putem želimo pozvati građane na odgovorno ponašanje prilikom obavljanja radova u polju ili drugih načina korištenja otvorenog plamena – ističu iz pu dubrovačko-neretvanske

p rilikom spaljivanja biljnog otpada u poslijepodnevnim satima u petak, 18. ožujka, na privatnoj parceli u mjestu Prud, 53-godišnjoj vlasnici parcele je vatra izmakla kontroli te je, nošena jakim vjetrom, zahvatila oko 136 H a močvarnog područja i tršćaka, 3 H a borove šume na brdskom dijelu između mjesta Vid i Prud kao i dva pri vatna plastenika i jedan stari objekt.

Požar je stavljen pod nadzor u jutar njim satima 19. ožujka, a u potpunosti je ugašen u jutarnjim satima 20. ožujka.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 53-godišnjakinja poči nila kazneno djelo ‘Dovođenje u opa snost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom’, kazneno djelo ‘Uništavanje zaštićenih djelova prirode’ i kazneno djelo ‘Uništavanje staništa’ te protiv nje slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

– Budući da je u posljednje vrijeme zabilježeno više slučajeva kada je pri likom spaljivanja biljnog otpada vatra izmakli kontroli, ovim putem želimo

Foto Ilustracija

DVIJE PROMETNE U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-nere tvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže i jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

kontroli policija šalje niz građanima

pozvati građane na odgovorno ponaša nje prilikom obavljanja radova u polju ili drugih načina korištenja otvorenog plamena – ističu iz p U dubrovačkoneretvanske. Stoga prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti.

Posebne mjere zaštite

Pored toga što požari predstavljaju opasnost za ljude i njihovu imovinu i mogu uzrokovati veliku materijalnu štetu oni predstavljaju i opasnost za održavanje cjelokupnog ekosustava, posebno močvarnih predjela koji su staništa mnogim vrstama biljaka i životinja. Požari degradiraju močvarne ekosustave, smanjuju biološku raznoli kost, ubrzavaju eroziju zemljišta, mije njaju mikroklimu i vodne režime.

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od požara i Županijske odluke o provo đenju posebnih mjera zaštite od požara spaljivanje korova je dozvoljeno uz poduzimanje propisanih mjera zaštite od požara koje podrazumijevaju da se:

1. prije početka loženja vatre o tome izvijesti nadležna vatrogasna postrojba

2. oko mjesta na kojemu će se ložiti vatra očistiti trava i drugi zapaljivi materijal;

3. osigura voda i druga priručna sred stva za gašenje;

4. ne napušta mjesto loženja dok se vatra nije u potpunosti ugasila.

Apeliramo na građane da ovo upo zorenje shvate ozbiljno kako bi opa snost od izbijanja požara i njegovog širenja sveli na minimum i time dali vlastiti doprinos u efikasnom provo đenju mjera zaštite od požara, te isto vremeno izbjegli i vlastitu odgovornost prilikom provođenja mjera nadzora nad spaljivanjem od strane policijskih službenika.

Zakonom o za štiti od požara za izazivanje požara iz neha ja predviđena novčana kazna od 2 do 15 tisuća kuna

543 KAZNE Provodeći mjere kontrole prometa policija je poduzela 543 represivne mjere. Među ostalim, 168 osoba sankcionirano zbog prekorače nja dopuštene brzine kretanja, 111 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 20 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 34 osobe su sankcionirane zbog nepro pisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Napominjemo da je Zakonom o zaštiti od požara za izazivanje požara iz nehaja predviđena novčana kazna od 2 do 15 tisuća kuna. Isto tako, pozi vamo sve građane da u slučaju bilo kakvih korisnih saznanja o osobama koje obavljaju spaljivanje na područ jima na kojima je to zabranjeno ili spaljivanje obavljaju suprotno zakon skim propisima o tome obavijeste poli ciju pozivom na telefonski broj 192 ili putem mobilne aplikacije m U p – Sigur nost i povjerenje.

U prometnoj nesreći koja se proteklog ponedjeljka dogodila u 10.15 sati na državnoj cesti D-8, pre dio Smokvina, u blizini mjesta Banići, 66-godišnji vozač osobnog vozila zado bio je teže tjelesne ozljede neopasne za život, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Do prometne nesreće je došlo kada je 66-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, kre čući se kolnikom državne ceste D-8 iz pravca Dubrovnika u pravcu Splita, dolaskom u predio Smokvina, uda rio u podignuti betonski rubnjak, a potom i u brdo s južne strane kolnika, nakon čega se vozilo prevrnulo na krov i zaustavilo. Nakon ukazane liječničke pomoći vozač je zadržan na bolničkom liječenju.

PLATIT ĆE 11.580 KUNA KAZNE

Vozač u Metkoviću imao 1,79 ‘promila’

n ajveća koncentracija alko hola od 1,79 ‘promila’ izmjerena je u podnevnim satima 20. ožujka 67-godiš njaku koji je s osobnim vozilom dubro vačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Ulici don Radovana Jerkovića. Također je utvrđeno da tijekom vožnje nije kori stio sigurnosni pojas kao i da se tije kom vožnje nije kretao sredinom obi lježene prometne trake.

Vozač je isključen iz prometa i smje šten u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran prekr šajnim nalogom na iznos od 11.580,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, što je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu.

AUTOMOBILOM SE PREVRNUO NA KROV Kod Banića teže ozlijeđen 66-godišnjak

Prva mjesta za Marijanu i Ivanu

Ugovor se zaključuje, Dubrovnik uskoro

Učenice T U risT ičke i U go sT i T el j ske škole Dubrovnik osvojile su dva prva mjesta na regionalnom natjeca nju ‘WorldSkills Croatia’. Prvo mjesto u disciplini Poslovanje recepcije hotela osvojila je učenica Marijana Đuka pod mentorstvom Ivana Udženije, dok je u disciplini Poslovanje turističke agen cije prvo mjesto osvojila učenica Ivana Menalo i mentor Nikša Grabovac. Uče nici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Regionalnog centra kom petentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, natjecali su se znanjima i vještinama u disciplinama Poslovanje recepcije hotela, Poslovanje turističke agencije, Kuharstvo, Slastičarstvo i Ugostiteljsko posluživanje.

Svi učenici dali su sve od sebe da predstave usvojena znanja i vještine koje su stekli u Turističkoj i ugostitelj skoj školi Dubrovnik pod vodstvom svojih mentora – navode iz škole.

Dvodnevno regionalno natjeca nje WoldSkills Croatia u organizaciji Turističko-ugostiteljske škole Split održalo se sredinom ovog tjedna na sajmu Gast u Spaladium Areni u Splitu. Regionalno natjecanje održalo se kao priprema za WorldSkills Croatia državno natjecanje učenika strukovnih škola koje će se održati u svibnju 2022. godine u Zagrebu. WorldSkills Croatia dio je Agencije za strukovno obrazo vanje i obrazovanje odraslih (A soo ) i najveće je strukovno natjecanje u ovom dijelu Europe čiji je cilj promo cija i popularizacija strukovnog obra zovanja i poticanje učenika završnih razreda osnovnih škola na upis u stru kovne škole.

S obzirom da je Zdravstvena ustanova Ljekarna Dubrovnik bila jedini ponuđač, ujedno je zadovoljila sve uvjete natječaja kojeg je raspisala ob Dubrovnik za najam prostora, a u svrhu otvaranja 24-satne ljekarne, priprema se ugovor koji će uskoro biti zaključen. Uskoro ćemo ga potpisati – naglasit će nam ravnatelj ob Dubrovnik Marijo Bekić

Foto Zvonimir Pandža

nemAmo posebnih novosTi, s obzi rom da je Zdravstvena ustanova Lje karna Dubrovnik bila jedini ponu đač, ujedno je zadovoljila sve uvjete

natječaja kojeg je raspisala ob Dubrov nik za najam prostora, a u svrhu otvara nja 24-satne ljekarne, priprema se ugo vor koji će uskoro biti zaključen. Uskoro

zaključuje, Ljekarne uskoro u bolnici

Policija ne seli u ljetnikovac Pucić na Pilama! Snima se njemačka krimi serija

ćemo ga potpisati – naglasit će nam ravnatelj oB Dubrovnik Marijo Bekić u kratkom telefonskom razgovoru.

To je to, Ljekarne su na potezu –naglašava nam ravnatelj.

Podsjetimo, kako je DuList već pisao, budžet bolnice mjesečno bi mogao biti bogatiji za 37.500 kuna koliko je cijena zakupa. Zbog najvažnijeg deta lja natječaja mogli bi odahnuti mnogi koji u sitne noćne sate ‘trče po lijek’ u dežurnu ambulantu. On je, naime, 24-satno dežurstvo, odnosno stalna dostupnost ljekarne u zdravstvenoj

Apsolutno ne pričamo o kraju pandemije koronavirusa. Korona će i dalje tinjati i tre ba stalno apelirati na odgovorno ponašanje

ustanovi.

To nije jedina odlična novost iz naše bolnice. Ravnatelj Bekić sumirao nam je ukratko i situaciju nakon dvije godine pandemije koronavirusa.

Situacija u bolnici j e stabilna i zadovoljni smo. Imamo četrnaest hos pitaliziranih pacijenata i niti jednu osobu jedinici intenzivnog liječenja. Inače smo u prosjeku zadnjih dvade stak dana imali po jednog pacijenta. Odobrili smo hladni operativni pro gram i tako da evo, stvari se pomalo vraćaju na staro – istaknut će dalje ravnatelj.

Sugrađani su na prvu odmah pomislili kako se u ovu vrijednu nekretninu u vlasništvu Excelsa nekretnina seli naša Policijska uprava

Jedan vrlo zaniml J iv priz or zain trigirao je dubrovačku javnost ovog utorka. Naime, poviše vrata ljetnikovca Pucić na Pilama osvanula je ‘ploča’ na kojoj piše policija te dvije zastave –hrvatska i ona Europske unije. Sugra đani su na prvu odmah pomislili kako se u ovu vrijednu nekretninu u vla sništvu Excelsa nekretnina seli naša Policijska uprava. Međutim, iz poli cije stiže duhoviti demant ove ideje. Tabla policije postavljena je za potrebe snimanja njemačke krimi serije, a iz Excelsa nekretnina doznali smo i koji detalj više.

Podsjetimo, kako je Du list već pisao, budžet bolnice mjesečno bi mogao biti bogatiji za 37.500 kuna koliko je cijena zakupa

Sestre i liječnici su se uglavnom vratili na matične odjele. No, apsolutno ne pričamo o kraju pandemije korona virusa. Korona će i dalje tinjati i treba stalno apelirati na odgovorno ponaša nje. To ću učiniti i ovim putem – još uvijek postoji potreba za cijepljenjem, potrebno je držati socijalnu distancu koliko god je to moguće, uz to je važno i održavanje osobne higijene te naravno, korištenje maski – zaključit će ravnatelj Marijo Bekić.

Na Ljetnikovac Pucić je postavljen natpis Policija te zastave r H i m U p -a radi potreba filmskog snimanja. Radi se o snimanju novih nastavaka nje mačke serije ‘Der Kroatien krimi’, a dvanaest epizoda ove serije prika zano je na njemačkoj televiziji ard u zadnjih nekoliko godina. Snimanje će potrajati nekoliko sati, a Ljetniko vac Pucić će se snimati samo izvana – odgovorio je za DuList član Uprave Excelsa nekretnina Anto Rusković.

‘Magnet’ je za protivničke lopte, a kad skine golmanske rukavice, kreće breakdance!

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Dubrovčanin Lujo jurišić veLiku je pažnju na sebe privukao na utakmici Mnk Squarea kada je svojim odličnim obranama pomogao klubu ‘srušiti’ prvaka Mnk Olmissum. Svi su se tada pitali tko je ovaj ‘maher’ na golu Squ area, ali zasigurno su ga i nekada prije primijetili u sasvim drugom elementu. Osim sporta, Luju je velika ljubav bre akdance s kojim se počeo baviti u 16. godini, a okušao se ovaj mladi Dubrov čanin u mnogim branšama. Osim stu dija kineziologije koja je bila logičan slijed vezan za sport, obučavao se i za kontrolora leta, a radi već dulje i u ugo stiteljstvu. Ali, najprije, bazirali smo se na njegov Square u koji je stigao 1. rujna 2021.

Vidio sam skupinu ljudi kako plešu na ulici kad sam imao 16 godina i to mi se svidjelo, počeo sam se raspitivati gdje toga ima u gradu i tada je svoju plesnu školu vodio jedan momak s Korčule. Upisao sam se u nju i odmah se zaljubio u ples

Atmosfera u Squareu je odlična. Zajednica futsal igrača u Dubrovniku je mala, a dosta je turnira i liga pa se svi poznajemo. To su ljudi koji su i po 15 godina u klubu, odigrali su preko 300 utakmica, a odlično prihvatili svakoga. Trener Antun Bačić je odličan trener, super je s njime raditi. Bio sam zadovo ljan što sam dobio poziv u Square kao treći golman. To je bila izvrsna prilika. Razmišljao sam, ako mi budu dali bra niti barem jednu utakmicu u prvoj ligi, bit će odlično. Htio sam provjeriti jesu li sve ove godine otkako branim i u Župa nijskoj ligi doveli do nečega. Dobio sam prvo priliku braniti protiv Alumnusa, to mi je bio debi u Prvoj hrvatskoj malo nogometnoj ligi. Tu smo utakmicu dobili 4:0 i bio sam zadovoljan svojom izvedbom i ekipom. Nakon toga je tre ner odlučio da ću braniti protiv Pule, tu smo utakmicu isto dobili pa je odlučeno da ću u kontinuitetu braniti i protiv

Olmissuma i sreća da je bilo tako jer je to moja najbolja utakmica otkad bra nim – priča nam Lujo Jurišić.

Iz sporta u breakdance

Prisjetio se i kako je na gol zapravo došao ‘igrom slučaja’ jer je trener tre bao nekoga da bude golman i tako mu se to i svidjelo. Okušao se i u rukometu i u malom nogometu, ali futsal mu je draži. A, i lopte su u futsalu, ističe, ipak sada lakše.

Ove sezone su me na treningu pogodili 20 puta u glavu. Da su me udarili jednom od onih prijašnjih lopti, dobio bih potres mozga. Prije bih se ljutio kad bi me pogodili, sad se tome samo smijemo kao da imam magnet negdje u glavi za loptu. Ali, sve se to računa kao obrana – ističe ovaj vratar MNK Squarea koji se uz sport okrenuo i svojoj drugoj ljubavi – plesu, konkretno breakdanceu

Vidio sam skupinu ljudi kako plešu na ulici kad sam imao 16 godina i to mi se svidjelo, počeo sam se raspitivati gdje toga ima u gradu i tada je svoju plesnu školu vodio jedan momak s Korčule. Upisao sam se u nju i odmah se zaljubio u ples. Bilo je u to vrijeme 50 polaznika. Međutim, godinu dana nakon voditelj je pošao na fakultet u Split i od tih 50 ostalo nas je troje. Plesali bismo u Kinu Sloboda na mramornim pločicama. Ostalo nas je na kraju dvoje, a onda je i kolega pošao na fakultet, a u gradu sam onda ostao samo ja. Kroz godine je došlo još nekoliko muških plesača, ali ja sam bio konstanta. Muškarci nekako najčešće izbjegavaju ples. Dolazili su mi prijatelji iz BiH pa smo ljeti plesali na Stradunu, a prešao sam i u Studio Stage gdje smo radili i neke kazališne predstave. Šaroliko je, a zanimljivo je da sam s njima nastupao i u poluvremenu na utakmicama Squarea. Moji se igrači onda smiju. Rekao sam im da ću opet nastupiti u poluvremenu kad osvojimo ligu – govori nam Lujo.

Breakdance je stil u kojem se odmah našao, ističe, a okušao se i u ostalim sti lovima poput hip-hopa i suvremenog plesa. Nema ipak, naglašava, dovoljno vremena da bi se posvetio svakom stilu, a breakdance zahtijeva dosta vremena i fizičke snage. Ipak, trenutno, govori nam Lujo, uopće ne pleše jer nažalost nema vremena za sve, a i ne želi riski rati ozljedu.

Ne želim riskirati ozljedu

Square je ipak bitniji, igramo u prvoj ligi i potrebniji sam ekipi. Ples je tre nutno po strani, još uvijek sam u klubu i pratim što rade, ali sad se fokusi ramo na Squareu. Radim i u restoranu, imam super kolege. Radim samo jutar nju smjenu pa uspijevam popodne biti

na treningu, a ulete mi i kad idem na gostovanje. Rekao sam im da me malo istrpe do 1. lipnja pa ću im onda vratiti.

Ljeti ću imati odmor pa ću se opet malo više posvetiti plesu. Ples, kako kaže, nikada neće otići iz njegovog života –istaknuo je Lujo.

Dodao je kako u Hrvatskoj jedino u Zagrebu postoji breakdance scena jer imaju dosta plesnih studija, ali i raznih prilika za snimanje poput reklama.

U nas se studiji trude, ali to je naža lost teško jer smo i dosta izolirani na jugu. Problem je i mentalitet u gradu jer većina roditelja nije baš odušev ljena ako im dijete želi plesati, pogo tovo ako se radi o dječacima. Sinovi moraju ići na sport. I meni je otac kad sam došao doma s breakdanceom isto rekao ‘nemoj mi s tim plesom, što ćeš ti dubit’ na glavi’. Tako da kroz ove godine mogu na prste ruke nabrojati plesače koji su se ohrabrili. Najviše nekako kri vim roditelje jer ne potiču djecu na to. U Splitu djeluje grupa Crowd control i oni su povezali breakdance s cirkuskim izvedbama i nastupaju po hotelima. To je ideja koju smo i mi u Dubrovniku pokušali primijeniti, ali onda se dogodi da hoteli žele da se što više pleše za što manje novaca, a onda to nije ni ispla tivo jer nas 14 to mora otplesati. Kod nas je to na jako niskim granama, ali ima ljudi koji se trude to promijeniti – priča Lujo Jurišić. Potom se osvrnuo i na sta nje u dubrovačkom sportu. Prisjetio se da se o izgradnji nove sportske dvorane u Gospinom polju govorilo i kad je on bio mlađi te se bavio rukometom, ali da se nije realizirala. Skeptičan je stoga i s današnjim najavama.

Nemam baš velika očekivanja ni od 2025. kada najavljuju novu dvoranu. Najveći problem u sportu su nam ter mini u toj dvorani. Dosta je rekreativ nih termina za neke ljude, dok mi što igramo prvu ligu imamo termin utor kom u 21 i pol navečer, a trening završi u 23 sata. To nisu baš neke ure za treni rati. Ponedjeljkom nekada treniramo u Mokošici, a nekad u ženskom đačkom domu kod časnih. Ima previše sportova u jednom objektu. Kad bi se napravila nova dvorana, to bi bilo super – mišlje nja je Lujo Jurišić, a pitali smo ga i za još jedan zanimljiv segment njegovog raznolikog puta prema različitim kari jerama. Naime, Lujo se okušao i kao kontrolor leta, a sve je krenulo ‘sasvim slučajno’.

‘Ne volim previše odgovornosti’

Radio sam to ljeto u jednom resto ranu u Gradu, imao sam 21 godinu i brat mi je vidio oglas u novinama za kontrolora leta i rekao mi je ‘prijavi se, nemaš što izgubiti’. I tako sam s time krenuo, nisam na prvu ni znao što me

Zanimljivo je da sam s ekipom Studio Stagea nastu pao i u polu vremenu na utakmicama Squarea. Moji se igrači onda smiju. Rekao sam im da ću opet nastupiti u poluvremenu kad osvojimo ligu

Radio sam to ljeto u jednom restoranu u Gradu, imao sam 21 godinu i brat mi je vidio oglas u novinama za kontro lora leta i rekao mi je ‘prijavi se, nemaš što izgubiti’. I tako sam s time krenuo, nisam na prvu ni znao što me čeka. Obuka je trajala devet mjeseci, svaki mjesec smo imali neki test

čeka. Obuka je trajala devet mjeseci, svaki mjesec smo imali neki test. Nakon svakog kruga je otpadalo pola ljudi, primali su nas samo 15. Ja sam sve to uspješno prošao, odradio sam tri mje seca obuke u Zagrebu gdje smo poha đali Prometni fakultet, nakon toga sam išao u Njemačku na još tri mjeseca na simulatore. To je bilo odlično iskustvo. Sve sam to završio i kada sam došao u Dubrovnik, počeo sam raditi kao stu dent s instruktorima i izgledalo mi je kao igra u početku. Osoba sam koja ne voli puno odgovornosti (smijeh) i dok je instruktor bio kraj mene, nisam imao nikakav pritisak, ali kako smo se bližili tome da ću dobiti samostalnu dozvolu, počeo sam sve više sumnjati u sebe. Pitao sam se što bih napravio kad bi se dogodilo nešto što se do sada nije dogodilo, kako ću moći na to reagirati? I postalo mi je previše stresno. Tako sam počeo praviti greške pa sam sjeo porazgovarati s instruktorima i došli smo do zaključka da taj posao nije za mene. Možda i bolje, sretniji sam ovdje u restoranu, mogu slomiti pjate, ali ne i avion. Općenito taj posao je odličan i vjerojatno bih ga nastavio raditi da sam ga dobio s 25, 26 godina kad sam bio malo zreliji. Ovako s 21 godinom nisam još bio spreman – naglašava Lujo Jurišić koji se potom nakon cijele te avanture vratio ugostiteljstvu.

S 19 sam počeo raditi u restoranu, a onda je uslijedila ta kontrola leta. Potom sam išao studirati kineziologiju, završio sam prvu godinu i zamrznuo svoj status te se vratio raditi. Planirao sam godinu dana raditi, godinu studi rati, ali na kineziologiji moraš stalno biti prisutan, ne može je se studirati vanredno. Onda sam shvatio, kad već radim, da mi je fakultet bacanje novaca u tom trenutku i nastavio sam u ugo stiteljstvu. U ovom restoranu radim već šest godina i sad se nadam još jed noj dobroj turističkoj sezoni. Optimist sam – zaključuje za DuList Lujo Jurišić.

‘Puno toga je otrgnuo zaboravu. Hvala mu na svemu’

pravili skup. Dragi Lukša, Bog neka ti bude pri pomoći, laka ti hrvatska zemlja – poručio je emotivno gospar Hrtica.

Hvala mu na prijateljstvu, na svemu što je učinio za dubrovački tu rizam i za svoj rodni i voljeni grad. Lijepo bi bilo da netko nekad i o Lukši napiše knjigu! –Đuro Market

Dugogodišnji kolega i prijatelj gos para Lukše Lucianovića Ibrahim Musić, rekao je kako ljudi ‘odlaze i dolaze lju beći, živeći i radeći iz uvjerenja ili ne’.

Između redaka tvojih knjiga prepo znaje se veliki poznavatelj turizma. Bio si veliki, ali si se kretao neprimjetno kao što to rade veliki ljudi. Uvjeren sam da prijatelji žive vječno. Ti si pravi prija telj i zato ćeš živjeti vječno – istaknuo je Musić.

Profesorica Marija Mici Morović dugogodišnja suradnica gospara Lukše istaknula je kako su si Lukša i ona jed nom obećali da će prilikom posljednjeg ‘zbogom’ jedno drugome uputiti neko liko toplih riječi. Zahvalila je što je na komemoraciji svoje obećanje i ispunila.

S dubokom boli i suzama u glasu, ali i s mnogim lijepim sjećanjima obi telj, prijatelji i kolege oprostili su se ovog utorka od doajena dubrovačkog turizma gospara Lukše Lucianovića. Gospar Đuro Market, istaknuti dugogo dišnji turistički djelatnik, rekao je neko liko riječi o jednom od svojih najbližih kolega i prijatelja još od djetinjstva.

Govoriti o Lukši Lucianoviću, znači govoriti o širokom dijapazonu intelekta, znanja, jednoj dimenziji kakav je bio Lukša. Najradije bih o njemu govorio kao Pilaru. Lukša i ja smo od djetinj stva bili prijatelji. Bio je malo stariji od mene. Bio mi je po mnogočemu uzor, a prema njemu sam imao respekt. To je i zaslužio. Bio je dio nas. Mi u Pilama rečemo – jednom Pilar, vazda Pilar. Lukša je volio tu parolu. Znali smo ga nekad malo provocirati – Gornje Pile, Donje Pile. Lukša je bio Gornje Pile –rekao je gospar Market prisjećajući se pritom igara koje su bile neizostavni

dio njihovog djetinjstva.

Na sve što je gospar Lukša radio, kaže dalje, stavljao je ‘pečat dubrovački’. Lukša je znao raditi. Sjajno je radio. Oduševljavao je u turističkoj djelatnosti, sve one koji su bili s njime u kontaktu! I napisao je puno knjiga, ali knjiga koja je bila posebno draga nama Pilarima bila je ona na temu dubrovačkih kupališta. Svojom pismenom djelatnošću mnogo toga je otrgnuo zaboravu, na što smo svi ponosni – rekao je gospar Market i dodao da je gospar Lukša bio intelektu alac, doajen i karizmatična ličnost.

Prijatelji žive vječno Hvala mu na prijateljstvu, na svemu što je učinio za dubrovački turizam i za svoj rodni i voljeni grad. Lijepo bi bilo da netko nekad i o Lukši napiše knjigu! – rekao je Market.

Gospar Stjepan Pepo Hrtica istaknuo je kako mu je gospar Lukša bio veliki prijatelj s kojim se intenzivno družio. Na nagovor Lukše osnovali smo udrugu ‘Oni su stvarali dubrovački turizam’. Bio sam mu desna ruka, bilo nas je desetak u udruzi i u Mimozi smo svake godine zadnje subote u travnju

Gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako je gospar Lukša, rođen u ovom grad, s njime i rastao.

Bio je jedan od onih koji su ponaj prije kroz razvoj turizma doprinijeli i rastu samog grada. Davao je puno i sasvim sigurno ostavio zamjetan trag u povijesti dubrovačkog turizma. Ne samo da je bio najbolji poznavatelj dubrovačkog turizma, nego i jedan od onih koji su ga stvarali – neumoran od svojih prvih koraka do samoga kraja. Kroz čitav svoj rad težio je i radio na poboljšanju, novitetima, praktičnoj primjeni svega onoga što je razinu turi stičke usluge u Dubrovniku dizalo za skalin više – istaknuo je gradonačelnik.

Voditelj podružnice Dubrovnik Libertas međunarodnog sveučilišta Milan Perić, nekada legendarni pro fesor Turističke i ugostiteljske škole istaknuo je kako je gospar Lucianović bio ‘veliki stručnjak i znanstveni istra žitelj povijesti dubrovačkog turizma i ugostiteljstva’.

Hvala mu za sve što je napravio i nadamo se da će se ispuniti njegov san da netko nastavi tamo gdje je on stao –zaključio je Perić.

Foto Zvonimir Pandža

Bio je jedan od onih koji su ponajprije kroz razvoj turizma doprinijeli i rastu samog grada – Mato Franković

Grad Dubrovnik

ZAVRŠENA

Postavljeno 77 novih stupova s energetski učinkovitim LED svjetiljkama

ZavršEni Su raDovi rEkonStruk cijE javne rasvjete u naselju Mokošica, gdje je na predjelu ulica Put na more, Podumane, Ulica na moru i Staro selo postavljeno 77 potpuno novih stupova

s energetski učinkovitim LED svjetilj kama. Na ovom području javna rasvjeta je najvećim dijelom bila izvedena na drvenim stupovima, sve svjetiljke bile su tehnološki zastarjele i energetski neučinkovite s izrazitim stupnjem svje tlosnog onečišćenja, a dolazilo je i do čestih ispada mreže. Na dijelovima ulica javna rasvjeta nije bila dostatna zbog prevelikog razmaka stupnih mjesta, a u manjem dijelu je nije bilo. U ulici Put na more postavljeno je devet stupova javne rasvjete visine pet metara, dok je u uli cama Na moru i Podumane postavljeno 35 stupova visine šest metara. Ugrađene su ukupno 44 cestovne LED svjetiljke, a

svi rasvjetni stupovi su čelični i predvi đeni za zonu jake bure. Raspoređeni su tako da ne smetaju kolnim i pješačkim prilazima kućama i garažama uz cestu, uz što ravnomjerniji međusobni raz mak. Dužina trase je oko 1.240 metara. Na drugoj trasi energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete svih ulica Starog sela postavljen je 31 stup javne rasvjete visine pet metara sa 33 cestovne LED svjetiljke. Ukupna duljina ove trase je oko 1.235 metara. Osnovna svrha insta lacije cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pje šaka i biciklista.

SukLaDno najavama graDonačEL nika mata Frankovića, a u svrhu učin kovitijeg rješavanja komunalnih pro blema na području Grada Dubrovnika, uspostavljen je i počeo s radom Podod sjek za hitne intervencije.

Pododsjek je formiran u sklopu Upravnog odjela za komunalne djelat nosti, promet i mjesnu samoupravu, a njegovi službenici bavit će se pro blematikom uklanjanja nepravilnosti

Kako bi se građanima omo gućila što lakša komunika cija na raspolaganju su im dva broja telefona – 0800 203020 i 020/333–792 s mogućnošću te e-mail adresa hitneinterven cije@dubrovnik.hr.

na komunalnoj infrastrukturi Grada, odnosno rješavanju svih nepravil nosti na površinama javne namjene koje, uz nerazvrstane ceste, uključuju javno-prometne površine na kojima nije moguće prometovanje motornih vozila (poput trgova, pločnika, skala, pješačkih staza, ulica), javna parki rališta i javne garaže, javno-zelene površine (parkovi, dječja igrališta...) i slično.

Građani na jednom mjestu mogu pri javiti neispravna tijela javne rasvjete, oštećenja kolnika ili nogostupa, neure dan okoliš, oštećene elemente komu nalne opreme poput ograda, rukohvata i slično, a posebno osposobljeni služ benici Pododsjeka pravovremeno će reagirati na svaku dojavu i raditi na što hitnijem rješavanju problema.

g ra D Dubrovnik i S p L atio j E stalnu godišnju naknadu za treće i svako daljnje dijete za 250 korisnika, u ukupnom iznosu od 1.228.800,00 kuna, a sve temeljem Mjera soci jalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu. Ova naknada obuhvaća korisnike iz 2019., 2020., 2021. i novih 17 korisnika u 2022. Pravo na stalnu godišnju naknadu priznaje se za treće i svako daljnje dijete rođeno ili posvojeno od 1. siječnja 2019. Visina ove naknade ukupno iznosi 33.600,00 kuna, a isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navr šene sedme godine života djeteta. U sklopu provedbe mjere obavljaju se i redovite revizije postojećih korisnika.

U Mjere socijalnog programa Grada Dubrovnika uvršten je čitav niz subvencija, olakšica i potpora, s ciljem poboljšanja demografske slike Grada.

RJEŠAVANJE HITNIH

Pravovremeno i učinkovito uklanjanje komunalnih problema

POTPORE DUBROVAČKIM OBITELJIMA Isplaćeno 1,2 milijuna kuna godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete

Dubrovčani izvan Grada

Slovenci su miran narod. Prifali nam našeg južnjačkog temperamenta

S obzirom na to da su Slovenci miran narod, bez pretjerano izraženih emocija, prifali nam malo našeg južnjačkog temperamenta. Petkom i subotom na ljubljansku tržnicu dolazi obitelj iz Dalmacije koja prodaje svoje voće i povrće i stvarno ih je gust slušati.

Najglasniji su

Prošle godine, nekoliko dana prije nego što sam trebala roditi, Daniel me nazvao s informaci jom da ćemo se morati preseliti u Ljubljanu zbog rada na novom projektu. Naravno da sam doži vjela blagi šok s obzirom na to da je u Zagrebu sve bilo pri premljeno za dolazak bebe, a sad smo morali početi raz mišljati o skroz drugim stva rima – preseljenju i novom životu u nepoznatom gradu – priča nam Nikolina Krmek koja sa suprugom Danielom i kćeri Marom trenutno živi u glavnom gradu Slovenije. No, život izvan rodnog Dubrovnika nije im nepo znat pojam. Naime, dugi niz godina Zagreb je bio njihov drugi dom. Tada, pa tako i danas, najviše im nedostaje – obitelj.

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

To je sada pogotovo izraženo nakon dolaska djeteta. Spomenut ću samo ‘baba servis’ (smijeh). Nedo staju nam i prijatelji kojih imamo jako puno u Dubrovniku. Nedostaje nam sunce, more, dubrovački kamen i laga niji tempo života, za razliku od magle, asfalta i svakodnevne užurbanosti koja se ipak malo smanjila preseljenjem u Ljubljanu jer se radi o gradu manjem od Zagreba. S obzirom na to da su Slo venci miran narod, bez pretjerano izra ženih emocija, prifali nam malo našeg južnjačkog temperamenta. Petkom i subotom na ljubljansku tržnicu dolazi obitelj iz Dalmacije koja prodaje svoje voće i povrće i stvarno ih je gust slušati. Najglasniji su! Isto tako, njihovo voće i povrće je najbolje – ističe Daniel.

Automati s mlijekom, jajima... Slažu se kako Ljubljana, kao i Dubrov nik, ipak ima jednu malo opušteniju i mirniju notu za razliku od Zagreba. No, glavni grad Slovenije, za razliku od Grada, ima bolji standard života, a i plaće su veće.

Ljubljana ima puno više s adr žaja i bogatiju ponudu koja utječe na kvalitetu života. Vidljivo je to već iz samog jutarnjeg odlaska na njihovu tržnicu i ribarnicu u centru grada. Dok u Dubrovniku nije dovoljno probuditi se ni u 6 ujutro da biste otišli u Gruž u nadi da ćete pronaći svježu ribu, ovdje ne znate što biste prije izabrali. Svaki kafić u ponudi ima i nešto za pojesti,

bilo slano ili slatko. Teško da ćete naru čiti samo kavu. Cijena kave s mlijekom je oko 2 i pol eura, a slastica, kao što je komad torte ili palačinke, košta oko 5, 6 eura. Cijena pizze se kreće između 10 i 13 eura – navodi nam ovaj bračni par. U Sloveniji, kako kažu, nedjeljom ne rade trgovine, sve je zatvoreno, ali zato postoje automati na kojima se mogu uzeti osnovne stvari kao što su mlijeko, jaja ili lijekovi.

Povezaniji s prirodom Slovenci su puno više povezani s pri rodom i svjesniji važnosti njezina očuvanja.

Na primjer, u novom su nas stanu dočekale četiri kante za smeće i upute o pravilnom razvrstavanju kućnog otpada. Ljubljana je grad koji je bio pro glašen zelenom prijestolnicom Europe, što je i vidljivo po načinu na koji brinu o svojim parkovima, ulicama, zelenim javnim površinama. Centar grada u pot punosti je zatvoren za promet, a bicikl im je omiljeno prijevozno sredstvo. Bici kle i električne romobile možete vrlo jednostavno i rentati. Odlična stvar u Ljubljani su električna vozila u vlasniš tvu holdinga koji besplatno prevoze starije osobe po centru grada. Slovenci puno više vremena i provode u prirodi. Dok je kod nas često vikend rezerviran za ispijanje kava i šoping, u Sloveniji je to vrijeme za odlazak na obiteljske izlete u prirodu – rekla je. Isto tako, prema nji hovim riječima, Slovenci puno manje

Dok je kod nas često vikend rezerviran za ispijanje kava i šoping, u Sloveniji je to vrijeme za odlazak na obi teljske izlete u prirodu

pridaju važnosti trendovima. ‘Hrvatice su puno sređenije od Slovenki’, ističu.

Mini Austrijanci

Ljubljana je, kako kažu, grad koji je stvarno dobro pozicioniran i njegova povezanost s ostalim gradovima je odlična.

Primjerice, Trst je udaljen točno uru vremena, Venecija i Graz na dva i pol sata vožnje, tako da su izleti u druge gradove i države često spontani i ne zahtijevaju mnogo planiranja – kazala je. Daniel ističe kako su Slovenci narod koji sve voli raditi po unaprijed određe nom redu. I tog se reda drže.

Zovem ih mini Austrijanci. Dosta su ozbiljni, ali su istovremeno jako ljuba zni – naglasio je. Kad smo ih pitali je li riječ o gradu u kojem vide svoju buduć nost, Daniel je rekao: ‘Dugoročno ipak ne, rad na trenutnom projektu vremen ski je ograničen, tako da će naš bora vak u Ljubljani biti jedno lijepo životno iskustvo kojeg ćemo se rado sjećati kad se vratimo zagrebačkoj svakodnevici’.

‘ ODPRTA KUHNA’

Super gastro događaj

Ljubljana ima super gastro događaj – ‘Odprta kuhna’ ili ‘Otvorena kuhinja’ gdje se svakog petka u centru oku pljaju predstavnici najpoznatijih slovenskih restorana i pripremaju jela. Sezona ‘Odprte Kuhne’ je počela prote klog tjedna i trajat će sve do jeseni.

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

Duplerica

Nova kolekcija

TKO JE NAJSRETNIJI? Finska je peti put zaredom proglašena zemljom s najsretnijim sta novništvom, prema Svjetskom izvješću o sreći objavljenom u petak, prenose nacionalni mediji. Nakon najsretnije Finske slijede Danska, Island,

Švicarska, Nizozemska, Luksemburg, Švedska, Norveška, Izrael i Novi Zeland. Hrvatska je na 47. mjestu, Slovenija primjerice na 22., a Srbija na 43. mjestu dok je BiH na 67. mjestu.

One su simbol Grada, lijene spavalice koje uživaju na suncu i goste se ljeti u našim bistroima, restoranima i betulama. Nikome ne smetaju i čini se kako su totalni ‘smirex’

Cijela naša redak C ij a rado u svoju foto ‘kolekciju’ sprema - i to često - fotografije mačaka. One su simbol Grada, lijene spavalice koje uživaju na suncu i goste se ljeti u našim bistroima, restoranima i betulama. Nikome ne smetaju i čini se kako su totalni ‘smi rex’, bar sudeći po njihovom ponaša nju. Ništa njima ne smeta - ni buka, ni djeca, ni užurbani ritam pred sezonu. Možda bismo se i mi trebali ugledati u njih?

Foto Zvonimir Pandža

Županija

ZABRINJAVAJUĆE STANJE U ŽUPANIJI

Udvostručeno nasilje u obiteljima, više ovisnika o alkoholu i drogama

Izglasana Deklaracija sa stavom o ‘velikosrpskom svojatanju’

Za cestu Korču la-Račišće oče kuje se odluka Ministarstva financijaBrojka počinitelja nasilja u obitelji se gotovo udvostručila – Irena Primorac Bošnjak

ŽUPANIJA Zabrinjavajući podatci o porastu nasilja u obitelji, ali i o sve većem broju ovisnika o alkoholu i dro gama izneseni su na prvom sastanku novog saziva Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije. Na početku sastanka, zamjenik načelnika Policijske uprave Miro Bajo iznio je polugodišnji presjek stanja sigurnosti na području županije. Stanje sigurnosti je ocijenjeno zadovoljavajućim s čime se složio i predsjednik Vijeća, župan Nikola Dobroslavić. No, stanje men talnog zdravlja u županiji, prema rije čima doktorice Irene Primorac Bošnjak iz Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo, nije dobro.

Brojka počinitelja nasilja u obitelji se gotovo udvostručila, više je ovisnika o alkoholizmu i drogama, a i ovisnost o kockanju je u porastu – istaknula je doktorica Primorac Bošnjak.

Unatoč nastojanjima svih sastavnica Vijeća za prevenciju, javljaju iz Dubro vačko-neretvanske županije, cjeloku pna situacija, covid -19, ali i stanje u Ukrajini uvelike utječu na pojedince te stoga posebno zabrinjavaju izneseni podaci na koje je nužno reagirati.

Podatke iz istraživanja o razini stresa, anksioznosti i depresije kod djece i mladih u osnovnim i srednjim školama predstavila je Silva Capurso

Prijedlog Deklaracije usvojen je većinom glasova nakon žestoke rasprave koja je trajala više od dva sata

ŽUPANIJA Sedma S jednica Županij S ke skupštine održana je proteklog četvrtka. Sjednica je započela snažnim pljeskom potpore Ukrajini, a uslijedila su vijećnička pitanja. Vijećnika Marka Giljaču zanimalo je je li potpisan ugo vor o financiraju ceste Korčula-Račišće kao i je li župan spreman unijeti ciljane izmjene i dopune Županijskog prostor nog plana zbog Marine Frapa. Mogli bismo time urediti namjenu prostora koja je trenutno u koncesiji Marine Frapa. Sadašnji koncesionar pokazuje odlike nekorektnog partnera. Potrebno je u prostornom planu poka zati jasan stav što o tome mislimo i napraviti izmjene da se prostor nami jeni kao komunalna lučica. Župane, hoćete li podržati ove izmjene? – pitao je Giljača Dobroslavića.

Za cestu Korčula-Račišće, odgovo rio je župan, očekuje se odluka Mini starstva financija. Što se tiče ciljanih

izmjena prostornog plana, župan je istaknuo kako ‘ne bi mogao prihvatiti ciljane izmjene za jedan takav zahvat’. Dodao je kako je plan ipak mijenjati prostorni plan županije te da bi jedna od tema mogla biti Marina Frapa. Među najvažnijim točkama sjednice bila je i ona o usvajanju Deklaracije o zaštiti baštine, prometnim i ekološ kim izazovima Dubrovačko-neretvan ske županije.

Ovom deklaracijom, naglasio je župan Dobroslavić, Skupština je izra zila stav o ‘velikosrpskim posezanjima i svojatanjima’ kao i o projektima Gor nji horizonti te Zračne luke Trebinje. Prijedlog Deklaracije usvojen je veći nom glasova nakon žestoke rasprave koja je trajala više od dva sata, ali i nakon protuprijedloga Deklaracije koji je iznjedrio S dp. Ipak, njihov prijedlog podržalo je tek devet vijećnika što nije bilo dovoljno.

AKCIJA ČIŠĆENJA Župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković sastali su se s predstavnicima Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Ajkula. Povod susreta bio je organizacija akcije čišćenja u Rijeci Dubrovačkoj.

Kolumne

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

Memorandum narcizma i nota bergamota

potisnute emocije, stripovski junaci, kalašnjikov, memovi i pornografija, kad se sve zbroji i oduzme, današnja je kultura po svojoj prirodi u stvari adolescentska, prazna frenetičnost, dogovorena obmana, u svijetu obvezne zajebancije, smijeh je postao norma, koja ne dopušta pravo na prigovor, a humoristični imperativ nova je diktatura. demokracija je konačno ispražnjena od sadržaja, i dio je globalnog, puzajućeg, korporativnog totalitarizma, nema više predaha u toj bujici riječi. sve mi ovo miriše na izdaju, a mirisi izdaje obično su snažni, gornje note su tartuf, gardenija, ribizla, jasmin, mandarina i limun.

postali smo snoboidni narkomani, analfabeti navučeni na pet minuta vorholovske slave, na kratke video uratke, treš tok i tik tok, organske vrtove, mirovinske fondove, statuse nesvjesne samoporuge, električne aute i solarne panele. ne letimo avionom, brijemo na gretu tunberg, po saločama komentiramo revolucije, i ciljano se navlačimo na turske sapunice, asju i volkana, sladolede od pistacija, prekarni rad, šoping molove, mi smo čovuljici, žvirati, barbaćepi, obrazi od papagala, od mojemuča, od žaba. srednje note naše izdaje su bijeli mošus, jasmin, lotus, amber i sandalovina.

u tom fejkerskom svijetu, moj alter ego nikad ne stari, kao car dioklecijan, dorian grej ili novak đoković, možda najprije kao oktav parango, taj suvremeni dadaist,

cinični desničar i književni dendist. to je ta slava kojoj moj infantilni narcizam ne može odoljeti (dajte mi još jednu porciju pohvale), jer ja sam arhetipski primjerak sui generis fleksanja, nedostižan, zavodljiv i luksuzan, prate me, lajkaju, komentiraju, ogovaraju. na usnama mi lipo balm, na nogama crne senfove vansice, preko očiju balensiaga, tamni akordi nihilizma u glavi, lanene gaće i gusto tkana mandarinska košulja, poprskana fakin febjulesom toma forda. bazne note mog doplgengera su tamna čokolada, crna orhideja, pačuli, vanilija i tamjan.

riječi su istrošene, a ukus je istančan, ne podnosim više ni najmanju zlobu, pustio sam brkove potpuno indiferentan, spram svih obličja novodobne raskoši, sve te post naturalističke umjetnosti, i neodekadencije dvije tisuće i dvadesetih. znam da moramo biti nešto više od ovog foršpana, pukog polusatnog aerobnog nabijanja, brazilske depilacije, hepi ending masaže, nije bed draga, ali hoću ti vidjeti izraz lica, prije završnog pada tvojih emocionalnih barijera (koje obuzdavaju tvoje neverbalne reakcije), jer ništa osim naših isprepletenih prstiju, nema više ni najmanjeg smisla. u osobnom vok of šejm modu, ja sam samo nota bergamota, raskošna, klasična, senzualna, bogatog, gustog mirisa, moderna i bezvremenska.

Piše Pavo Jančić, prof.

36 Kultura

UPOZNAJMO UMJETNIKE : MIHAELA MARTINOVIĆ, VOĐA VIOLONČELA NAŠEG ORKESTRA

Kultura ‘vrišti’ sa svih strana. Možda je ne primjećujemo, zato vas molim – otvorite oči i ponovno je upijte!

Već neko vrijeme imam ideju o intimnom recitalu skladbi dunda Đela. Zamislila sam to kao jedan jako poseban projekt uz pratnju mog supruga Matea Martinovića na klaviru, s njegovim aranžmanima maestrovih melodija. To bi bio jedan drukčiji pogled na maestrov monumentalni opus za kojeg smatram da je jako potreban Gradu. S obzirom da je dundo Đelo meni posvetio svoje zadnje djelo, imam potrebu za ostvarenjem ovog projekta i nadam se da će zaživjeti

Razgovarala Mia Njavro Banić Foto Zvonimir Pandža

Upravo je kon cerat dunda Đela bio moj prvi susret s Orkestrom u ulozi solistice

Trenu T n o ne radim ni na čemu konkretnom što se tiče solističkih nastupa, ali ovu sezonu svakako obi lježavam raznobojnim komornim pro jektima. Trenutni umjetnički fokus je moj, to jest naš, gudački kvartet d S o -a i razne kombinacije s istim glazbe nicima uz eventualne izlete u kvin tete, oktete ili manje sastave. Plani ramo ponuditi našim sugrađanima ciklus komorne glazbe u kojeg bi uz naše nastupe uvrstili i određene glaz benike znane svima. Svakako nam je glavni cilj postići redovnu koncertnu sezonu tako da to postane jedan oče kivan susret s publikom – priča nam Mihaela Martinović priča nam za ovaj broj našeg tjednika, u sklopu projekta DuLista i našeg Orkestra, u kojem predstavljamo vrijedne glazbenike. Mihaela je vrijedna čelistica i vođa

violončela u Orkestru, a njena pro mišljanja o budućnosti (i sadašnjosti) kulture u gradu, majčinstvu, Orkestru, pandemiji... Dijeli s našim čitateljima! C ello i ja provodimo zajedničke trenutke uz glazbu Čajkovskog – s obzi rom da sam relativno mlada mama jako

je teško pronaći vremena za vježbanje tako da u ovom trenutku uživam svira jući glazbu Čajkovskog u kojoj prona lazim veliko ispunjenje, a ujedno odr žavam tehniku. Ali, naravno u planu imam puno projekata koji mi donose veliko uzbuđenje, samo ih zasad stav ljam na čekanje jer želim da budu viso kokvalitetni, a za to je potrebno znatno ulaganja, žrtvovanja vremena s obite lji. U ovom trenutku osjećam želju i potrebu za fokusiranjem na svog sina i obitelj, ali svakako se veselim budu ćim projektima kad bude vrijeme. Naravno da je jedan od snova konce rat Dvořáka s Orkestrom, ali isto tako par recitala uz klavir – sonate ruskih skladatelja i večer Đela Jusića. Već neko vrijeme imam ideju o intimnom recitalu skladbi dunda Đela. Zamislila

Smirujuća, inspirirajuća, vječito promjenjiva Moj magisterij iz Rane glazbe je svakako inspiriran posjetima profesora s Royal Collegea u Grad dok sam bila dijete. Rana glazba je jako smirujuća i inspirirajuća i vječito promjenjiva. Čak i kad dođe do Barokne ere koja je življa i virtuoznija, ona je jako improvizacijski nastrojena zbog čega mnogi nalaze poveznicu sa jazzom. Mnogi ne znaju da je Rana i barokna glazba pisana improvizacijski, što znači da puno toga što čujete skladatelj nije upi sao u note nego to glazbenik sam izmisli. To joj daje čar različitosti i promjene karaktera i naravno velikog stvaralačkog uzbuđenja – otkrila nam je Mihaela.

RANA GLAZBA

FANSTATIČNA IDEJA

Koncerat u teatru s publikom koja bala u parteru

Jedna od mojih ideja vezana za Orkestar je i više nastupa u Kaza lištu Marina Držića, bar zasad dok smo beskućnici.

Već dugo sviramo Novogodišnji koncerat na Stradunu u podne, koji je jako dobro posjećen, zapravo –pun pogodak, ali mi se smrznemo. Teško je svirati jako zahtjevne val cere kad su ti ruke zaleđene i kad te ograničava kaput. Tako da je moja ideja koncerat u Kazalištu s publi kom koja bala u parteru, ispija šam panjac u lozama, dok mi uživamo muzicirajući na bini.

To bi mogao postat gala event s večernjim haljinama. Poanta je ta da mi volimo ono što radimo i želimo svirati za vas, ali može i bolje! – otkrila nam je Mihe, a ideja joj je – fantastična!

sam to kao jedan jako poseban projekt uz pratnju mog supruga Matea Mar tinovića na klaviru, s njegovim aran žmanima maestrovih melodija. To bi bio jedan drukčiji pogled na maestrov monumentalni opus za kojeg smatram da je jako potreban Gradu. S obzirom da je dundo Đelo meni posvetio svoje zadnje djelo, imam potrebu za ostva renjem ovog projekta i nadam se da će zaživjeti. Upravo je njegov koncerat bio moj prvi susret s Orkestrom u ulozi solistice, a i prvi susret s našim sugra đanima, što ga čini iznimno posebnim. Velika je čast biti u toj ulozi i iznimno sam ponosna na posvetu ove veličine – otvara nam dušu Mihaela, pričajući o svojim željama za budućnost. Ona je neraskidiv dio Orkestra.

Znam kako je kad nema Straduna i Grada

Dubrovački simfonijski orkestar je od velike važnosti za naš Grad. Kad čovjek samo pogleda oko sebe, kultura ‘vrišti’ sa svih strana. Možda smo se navikli pa je i ne primjećujemo, zato nježno vas molim, otvorite oči i ponovno je upijte – utopite se u njoj i cijenite ju. Dugo sam živjela u inozemstvu, i znam kako je kad nema Straduna i Grada. Gdje god bih došla, naivno bih tražila takvo nešto, dok nisam shvatila koliko je to rijetko i dragocjeno. Zato, dođite

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

na koncerat, poslušajte malo klasiku, utopite se u zvuku – makar vam bilo dosadno – postići ćete neki unutar nji mir, posložit će vam se unutarnje vibracije. Vjerujte da sve to postoji jako dugo s razlogom – jer nam je potrebno –mišljenja je Mihaela. Šalje osobni poziv svim sugrađanima. Kao umjetnica s velikim iskustvom u SAD -u, gdje ljudi jako podupiru i cijene umjetnost, a još više daju podršku svojim sugrađanima,

želja joj je da se Orkestar i ljudi još više upoznaju i u glazbi – zbliže. Kako nam Mihe spominje i život ‘preko bare’, to je bila tema naše daljnje ćakule...

Moj život u SAD -u je bio studentski, ali je trajao dovoljno dugo da iznimno cijenim taj sustav i taj narod. Ljudi imaju razna mišljenja o Amerikancima koja su po meni kriva jer su oni druk čije odgajani, ali su jako topli i nimalo glupi (iako uvijek ima iznimaka). To je

Izborna skupština Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika na kojem je za predsjednicu izabrana Anita Martinac održana je proteklog tjedna u Stonu. Uz Anitu Martinac

za članove Upravnog odbora izabrani su akade mik Luko Paljetak, Ivan Kramar, Pero Pavlović i Miljenko Stojić. Skupštini su prisustvovali pred sjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i tajnik DHK Marko Gregur.

Pandemija je dodala neke nove boje i ideje na umjetničko platno, jer i ružno nažalost inspirira

zemlja gdje se cijeni rad i talent, gdje dolaze najbolji i najkvalitetniji s cije log planeta jer ih se vrednuje i zaslu ženo plaća. Bila sam jedna od dvoje izabranih između dvjesto studenata koji su dobili stipendiju od preko pola milijuna kuna. To je dokaz da se pre poznaje čovjek i njegov rad i da nema veze odakle je i slično. Moj studij tamo je bilo nešto najbolje što sam mogla dobiti. Puno više se ide u detalje, puno je predavanja i iznimno su specijalizi rana. Zahtjeva se puno, puno više rada i učenja. Ali, i puno toga je pojedno stavljeno za studenta – od jako susret ljivih profesora, nevjerovatnih biblio teka, besplatnih autobusa, nižih cijena karata za koncerte i tako dalje. Mislim da bi nama dobro došlo nekoliko pri mjera s američkih sveučilišta – nagla sit će nam Mihe dalje. Samo na njenoj Akademiji tada je bilo sedam koncer tnih dvorana i sva studija svjetske opreme. Dvorana će svakom članu Orkestra pa tako i njoj, izmamiti tužan uzdah.

Nije to dubrovačko njorganje!

Moram i ja istaknuti koliko nam je potrebna dvorana u Gradu. Iskreno, meni je sramotno da je grad poput našeg nema. Dvorana je potrebna svima, a ne samo Orkestru. Mogli bismo dovoditi svjetske zvijezde, pri vlačiti luksuzne turiste, organizi rati puno događaja. Kao glazbenica,

osjećam mogućnost organiziranja festivala primjerice Rane glazbe – koju sam i magistrirala – a vjerujem da i drugi imaju mnoštvo ideja. Zamislite intimni koncert koga god – unplugged rock glazba, jazz večer, kantautorska, Orkestar zimi – kritizira Mihaela. Ne ‘njorga’...

Jako je važan uvjet čovjekova rad nog mjesta – nas iz Orkestra. Zimi se smrzavamo, instrumenti nam pate, pucaju, lome se, često nemamo gdje ni održavati koncerte i to ide unedo gled. To nije nikakvo dubrovačko njor ganje, već je to jedno ozbiljno činje nično stanje. Nije u redu da ljudi pate od dišnih bolesti i da se smrzavaju u Slanici, nije u redu da publika kisne u Dvoru, nije u redu da nemamo svlačio nicu i backstage, nije u redu da publika nema gdje ostaviti kapute ili koristiti WC , a nije u redu ni da se mi ili svjet ske zvijezde ne možemo usvirati dok čekamo jako zahtjevan koncert – i tako dalje – naglasit će. Za kraj smo je zamo lili da nam ‘sumira’ njene dvije godi nee unatrag.

Za mene je pandemija jako dobro došla. Nemojte me krivo shvatiti, naravno da su sama bolest i sve ostale negativne strane jako ružne, ali pan demija kao usporenje mi je taman došla ‘k’o budali šamar’. Upravo kad sam postala majka, pandemija mi je ustupila više vremena s djetetom, bar na početku. A kasnije mi je omogućila

BIOGRAFIJA MLADE ČELISTICE

Jedna od 1 posto najboljih studenata

Violončelistica Mihaela Martinović nastupala je diljem Europe, Azije i Sjedinjenih Američkih Država. Kao mlada učenica Umjetničke škole Luke Sorkočevića osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjeca njima. Pred kraj srednjoškolskog obrazovanja u klasi prof. Vande Đanić u Dubrovniku, nastavlja svoje obra zovanje u Zagrebu na Glazbenom učilištu ‘Elly Bašić’ u klasi prof. Dobrile Berković-Magdalenić. Kao dobit nica stipendije Grada Dubrovnika, mlada Dubrovkinja niže uspjehe u Zagrebu te maturira s najvišim ocjenama. Nakon mature, uz punu stipendiju započinje studij u Teksasu. Godine 2009. diplomira i 2011. magistrira summa cum laude na Sveučilištu Sjevernog Teksasa kao solo violončelistica u klasi prof. Elizabeth Morrow i prof. Nikole Ruževića. Uz navedene diplome, Mihaela se specijalizira i u Ranoj Glazbi u klasi prof. Lylea Nor dstroma. Kao dobitnica titule ‘Dean’s List’ pozvana je na Boston Early Music Festival, Neuberg an der Murz, TCU Cellofest, ASTA Convention, Upbeat Japan, i mnoge druge festivale. Na festivalima i tečajevima usavršava se kod eminentnih pedagoga i komornih sastava: Eleonore Schoenfeld, Bernard Greenhouse, Amit Peled, Alisa Wei lerstein, Phoebe Carrai, Pieter Wispelwey, te Juilliard i Pražák gudački kvarteti.

Mihaela Martinović doktorira summa cum laude na Sveučilištu u Michiganu 2014. godine kao jedna od 1 posto najboljih studenata. Uz mentorstvo prof. Ant hony Elliotta, za temu doktorata odabire Europsku (osobito Balkansku) folklornu glazbu i iste utjecaje na klasičnu glazbu. Uz nagradu pune stipendije, Mihaela je i dobitnica titule asistenta. Kao asistentica na Sveuči lištu u Michiganu predaje Gudačku metodiku, Metodiku nastave violončela te drži privatne satove iz violončela.

U rujnu 2016. godine, Mihaela postaje stalna članica Dubrovačkog Simfonijskog Orkestra na mjestu vođe violončela, gdje nastupa kao solistica i članica Gudač kog kvarteta. U jesen 2018. godine praizvodi Koncert za violončelo i orkestar mastra Đela Jusića koji je posve ćen upravo njoj i ujedno označava maestrovo posljed nje djelo. Kao ljubiteljica svih vrsta glazbe nastupa u komornim koncertima barokne, klasične i elektronske glazbe. Redovito djeluje u aranžmanima Matea Martino vića, u raznim jazz sastavima. U zoru covida-19, Miha ela je pozvana u žiri Međunarodnog natjecanja ‘Antonio Janigro’ gdje ponovno uživa u pedagogiji.Tijekom sezone 2020./2021., Mihaela nastupa kao solistica pod palicom mastra Pavla Zajceva te komorno izvodi uz vodstvo Gor dana Nikolića.

Teško je svirati kad su ti ruke zaleđene i kad te ograničava kaput. Tako da je moja ideja koncerat u Kazalištu s publikom koja bala u parteru

vise osobnog razvoja i mira u umjet ničkom smislu jer su se ljudi poslje dično pandemiji počeli izbjegavati. Dodala je neke nove boje i ideje na umjetničko platno jer i ružno naža lost inspirira. Inače sam dosta sklona svom svijetu tako da me u tom smi slu nije previše pokorila, ali u koncer tnom aspektu me je baš srušila. Od nedostatka publike, manjka konce rata, i jos jednom zbog neimanja dvo rane nismo mogli svirati ni u Dvoru radi razmaka – zaključit će Mihaela Martinović za naš tjednik.

Cocktail meditacija

Sudjelovali su Mara Bratoš, Boris Cvjetanović, Mario Cvjetković, Marko Ercegović, Stanko Ivanković, Stjepo Kaleb, Marojica Mitrović, Marta Pendo, Ana Opalić, Petar Šantić i Slaven Tolj

Čak jedanaest umjetnika izlo žilo je svoje radove na izložbi Co Ck tail meditaCijA u Galeriji Flora koju je osmislio Slaven Tolj. Sudjelovali su Mara Bratoš, Boris Cvjetanović, Mario Cvjetković, Marko Ercegović, Stanko Ivanković, Stjepo Kaleb, Marojica Mitrović, Marta Pendo, Ana Opalić, Petar Šantić i Slaven Tolj, uz ostatke slojeva prve izložbe i izložbe Lava Paripovića, kako navode iz Galerije. Dijelovi prve i druge izložbe bit će i dalje izloženi u prostoru Mediateke, ističu dalje. Nekoliko riječi uz izložbu zapisala je kustosica Helena Puhara.

Cocktail meditacija

Samo su mrtvi vidjeli kraj rata, zlo slutna misao pripisana Platonu, una toč svim naporima da se svijet ipak odmakne od nametnute paradigme nasilne ljudske prirode, govori da bit i narav rata izmiču našoj percepciji, a da će zadnju riječ imati upravo rat.

O toj, danas tako aktualnoj temi,

Foto Boris Brautović

Ovo je druga u nizu izlozbi po izboru Slavena Tolja i program se nastavlja

progovara i ova izložba, druga u nizu programa koji je osmislio Slaven Tolj za Galeriju Flora. Jedanaest umjet nika: Mara Bratoš, Boris Cvjetano vić, Mario Cvjetković, Marko Ercego vić, Stanko Ivanković, Stjepo Kaleb, Marojica Mitrović, Marta Pendo, Ana Opalić, Petar Šantić i Slaven Tolj, uz ostatke slojeva prve izložbe i izložbe koja se u međuvremenu dogodila u Galeriji Flora, ona Lava Paripovića, zajedničkim će nastojanjima smije šati jedan CoCktail meditaCija, što je naslov ovog ciklusa. Osobne medi tacije, razmišljanja i razgovor, kao jedan od načina prevladavanja tra uma, pa tako i onih ratnih, svjesnih ili ne, jedan su od alata kojima naše tijelo i psiha mogu ublažiti poslje dice tog složenog fenomena. Neki od izloženih radova nastali su u vrijeme ratne agresije koja je obilježila cijelo zadnje desetljeće dvadesetog sto ljeća, a neki radovi, i to mladih autora, recentni su i govore o drugoj vrsti tra ume izazvane nekim novonastalim opterećenjima kao što je pandemija i posljedice koje ona nosi. Pretapanja i superponiranja radova, unošenje organskih elemenata iz vrta u prostor galerije, korištenje svih prostorija, karakteristika su i ove izložbe.

Naizgled košmar, a zapravo ure đeni i smisleni kozmos koji rastvara sposobnost poimanja prošlosti i

sadašnjosti i međusobnih im konek cija. Vraćanje na staro kako bismo bolje razumjeli nove situacije. Ili, da se poslužimo stihovima pjesme koju pjeva Shirley Bassey: And I’ve seen it before/And I’l see it again/Yes I’ve seen it before/Just little bits of history repeating.

Nažalost, reaktiviraju se situacije i stanja za koja smo, sebično, mislili da se ne mogu ponoviti u ovom kraju svijeta. Ratovi su naša svakodnevica, ali nas ne zanimaju tj. manje nas zani maju ukoliko se ne događaju u bliskoj okolini, ili, ako nije riječ o apokalip tičnoj prijetnji koja nas vraća onoj crnoj rečenici s početka: Samo su mrtvi vidjeli kraj rata. Sustigla nas je, paradoksalno, bojazan od konačnog kraja svih ratova. Od konačnog kraja. I nisu to jedine mračne teme koje se provlače ovom izložbom. Mučni zapis o dugogodišnjem zlostavljanju djece, slika otuđenja, praznine, nadmeću se, jer tračak nade uvijek tinja, s esenci jom života i optimizma. Hoćemo li promijeniti ustaljene obrasce pona šanja ili ćemo nastaviti, političkim rječnikom rečeno – business as usual, ovisi o našem zajedničkom resoru snage. Co Cktail meditaCija govori upravo o tome. Izaziva društvo, ne na promatranje i odrađivanje, već na aktivno sudjelovanje, zajedništvo, raz mjenu mišljenja…

Lena Kramarić i grupa Tata je Tata pomažu obitelji Pavlović

Obitelj je u teško socioekonomskom položaju. Samohrana majka Ivana je dijabetičarka, bez pola stopala i poluslijepa. Teško se bori kroz život uz pomoć dobrih ljudi, a sve kako bi podigla svoje dvije princeze Luciju i Niku, koja je nepokretna. Ovu će obitelj naše Tate i dalje pomagati, a njihovoj se dobroti tako priključila i Lena Kramarić

Mi smo očevi inače takvi, imamo taj neki kaos u sebi, ali isto tako imamo i red, i ljubav prema svojoj djeci i sve se to može prenijeti i na Lenine slike, koje su kaotične, ali u isto vrijeme imaju nekoga reda i jako puno pozadinske priče – rekao je Lenin suprug Matko

Kramarić je, naime, odlučila dio izloženih slika staviti na prodaju, kako bi se novac usmjerio prema obitelji Pavlo vić iz okolice Kutine, kojoj grupa Tata je tata već nese bično pomaže

Teško se bori kroz život uz pomoć dobrih ljudi, a sve kako bi podigla svoje dvije princeze Luciju i Niku, koja je nepokretna.

Ovu će obitelj naše Tate i dalje poma gati, a njihovoj se dobroti tako priklju čila i Lena Kramarić. Izložbu možete pogledati do kraja ožujka.

Ovu će obitelj naše Tate i dalje pomagati, a izložbu možete pogledati do kraja ožujka

Dan Judite i Marka Marulića

a ka D e M ska slikari C a l ena k ra M arić otvorila je u subotu navečer u restoranu Stara Loza prodajnu izložbu slika, koja ima humanitarni karakter. Kramarić je, naime, odlučila dio izlože nih slika staviti na prodaju, kako bi se novac usmjerio prema obitelji Pavlović iz okolice Kutine, kojoj grupa Tata je tata već nesebično pomaže.

Nekoliko riječi je o Leninim slikama rekao njen suprug Matko Saltarić, ista knuvši kako su tate nekako uvijek kao tični, a i on sam je takav.

Kad uletim doma u os am ura napravim totalni dar mar, otvaraju se čips i slatkiši, gledaju se filmovi, nema pranja zuba i Lena ludi – opisao je Matko tu svoju kaotičnost s djecom.

E sad, mi smo očevi inače takvi, imamo taj neki kaos u sebi, ali isto tako imamo i red, i ljubav prema svo joj djeci i sve se to može prenijeti i na Lenine slike, koje su kaotične, ali u isto vrijeme imaju nekoga reda i jako puno pozadinske priče – rekao je Matko te istaknuo kako poseban dio ove izložbe čini deset slika čijom će se prodajom pomoći obitelji Pavlović.

Kako se čulo na izložbi, obitelj je u teško socioekonomskom položaju. Samohrana majka Ivana je dijabeti čarka, bez pola stopala i poluslijepa.

Marko Marulić napisao je ep Judita na hrvatskom jeziku pred više od pola tisućljeća. Po tom djelu on je kasnije prozvan ‘ocem hrvatske knji ževnosti’. Franjevački samostan Male braće čuva jedini potpuni primje rak prvotiska toga Marulićeva djela i upravo tim povodom protekla sri jeda je u naše Male braće zapisana kao Dan ‘Judite’ i Marka Marulića u Dubrovniku’.

Prof. Zvonko Pandžić, koji se dugo bavi Marulićevim djelima, ovom samo stanu dao je čast da bude nakladnik njegove knjige koju je priredio prigo dom 500. godišnjice prvog tiska Judite. Knjigu je naslovio: M arko M arulić , is T orija s V e T e u D o V i C e ju D i T u V ersi H H arVa C ki slo Ž en a , a pro mocija knjige, u kojoj autor zapravo nudi tri djela, održala se upravo u samostanu.

Uz otvorenje i pozdravnu riječ gvar dijana samostana, fra Veselka Grubi šića, događaj je uključio i izložbu Scri nium Marulianum – Iz škrinje Marka Marulića: Hrvatski jezik od Judite do Rječosložja Joakima Stullija, a sadr žava rukopise, knjige i slike Marka Marulića i inih humanista, potom pre davanje i diskusiju.

Inače, primjerak knjige koju čuvaju Mala braća otisnut je 13. kolovoza 1521. u Veneciji, a u samostanu više je Maru lićevih knjiga i onih koje imaju vezu s njim.

Mali oglasi

IZNAJMLJIVANJE

Ozbiljan i uredan mladi zaposleni par sa mirnim kućnim psićem od 7 kg traži jednosoban stan sa parkingom samo na području Grada, isključivo na dugoročno! Lijepo Vas molim da nas kontaktirate na 099 506 1313

Od 1. 4. 2022. iznajmljuje se stan u Gružu s tri spavaće sobe (jedna twin, jedna double i jednokrevetna) i dvije banje, perilica, klima, podno grijanje, Internet. Stan potpuno uređen prije par godina i spreman za useljenje.

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Mogućnost uzimanja parking mjesta u garaži kraj stana. Cijena 5500 kuna mjesečno plus režije. Kontakt: 095 578 1461

Iznajmljujem stan za građevin ske radnike 3 – 4 osobe. Mogućnost najma još jednog stana. Nalazi se van grada, cijena povoljna. Informacije gruzpero@gmail.com Kontakt: gru zpero@gmail.com

Zaposleni bračni par traži stan u najam na duže vrijeme od cca 50 m2, po mogućnosti dvosobni. Uredni smo te isto tražimo u najam. Poštujemo tuđu privatnost, ali želimo i svoju na obostrano zadovoljstvo. Obavezno pripadajući parking. Molim ponude sa slikama na Whatsapp. Hvala. Kon takt: 091 300 7088

Na Pošti Lapad (centar) iznajmlju jem sobu s kupaonicom jednoj osobi, isključivo na dugoročni najam. Soba sadrži: Wi-Fi, perilicu rublja, hladnjak, klimu te osnovne uvjete za kuhanje. Moguće useljenje od 1. 4. 2022. Cijena mjesečnog najma iznosi 1.700 kuna plus trošak struje. Samo ozbiljni upiti na mobitel. Kontakt: 098 546 038

Iznajmljujem garažu u Mokošici. Kontakt: 099 847 3793

Tražim garsonijeru za jednu žensku osobu na duže vrijeme na području grada. Kontakt: 095 721 0847

Iznajmljuju se (novogradnja) jedno sobni stanovi kompletno uređeni sa svom potrebnom opremom na dulje vrijeme. Uz stan je osigurano parkirno mjesto. U blizini autobusna stanica, pekara i restoran. Kontakt: 091 783 7810

NEKRETNINE

REDOVITA IZBORNA SKUPŠTINA JEDRILIČARSKOG KLUBA ORSAN

održat će se u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku, ulica Ćira Carića 4, u nedjelju 03. travnja 2022. s početkom u 10 sati.

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mirnoj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okrenut prema istoku i gleda na Gospino polje. Ispred zgrade se nalaze igralište i vrtić. Prehram bena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhinje, hod nika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima

kupaonicu s WC-om i jedan dodatni WC. Cijena 220.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Prodaje se stan 37 m2 u prizemlju stambene zgrade u blizini luke Gruž. Zgrada je napravljena 2002. godine, a stan je kompletno renoviran 2019. godine. Stan se sastoji od ulaznog hodnika, dnevnog boravka s kuhi njom, spavaće sobe i kupaonice. Uz stan dolazi ostava koja je veličini 2 m2. Stan je kompletno moderno namješten i opremljen elektroničkim uređajima visoke kvalitete. Vlasnički list nema tereta, papiri uredni, posje dovanje građevinske dozvole. Cijena: 125.000 eura Kontakt: 098 950 8333

Kupujem stan na području Dubrov nika od 60 m2 za 150.000 eura. Kon takt: 092 370 9606

Prodajem garsonijeru u neboderima u Gružu. Kontakt: 098 199 4683

USLUGE

Dajem repeticije iz kemije i španjol skog jezika. Kontakt: 098 966 5135

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina, agruma, navrta nje, polijevanje, košnja trave i slično. Kontakt: 091 614 3946

UMRLI

(OD 16. 3. – 23. 3. 2022.)

LUKŠA LUCIANOVIĆ (1938.)

IVAN SKURLA

KLARE BOBIĆ

MARIJA GRANIĆ rođ. Ćurčija (1957.)

MARIJA MARINOVIĆ ud. Ante rođ. Simini

LOVORKO DEŽULOVIĆ

STANE DUPLICA

ISO LEVI (1947.)

ŽELJKO BATINOVIĆ – CAMPO (1949.)

NEDJELJKA FORETIĆ (1944.)

ANTUN (TONĆI ) STANIŠIĆ (1942.)

PERO ZEKO (1978.)

ABIDA KRESO rahmetli Rama rođ. Ovčina (1931.)

MARE BEKIĆ ud. Marka rođ. Miljas (1925.)

ĐURO STANIĆ (1941.)

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

HUMANITARNI PRILOZI

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA : umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže obitelj Vrlić; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže Nevenka Bulaš; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže Niko Jelić; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže obitelj Pacl; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže Stijepo Ivanišević; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže Tereza Lujo; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Pero Lujo; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Dario Katičić; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Pero Katičić; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Mato Maškarić; umje sto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Slavica Čokljat; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Mato Lujo; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Dragica Lisovski; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 200 kuna prilaže Zvjezdana Nenadić; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanovića, 100 kuna prilaže Vesna Lukić; umjesto vijenca za pok. Pera Iva novića, 200 kuna prilaže Hrvoje Stjepović; u spomen na pok. Pera Ivanović, umjesto vijenca, 300 kuna prilažu Ivana i Tonći Burin; u spomen na dragog Pera Ivanović, 300 kuna prilažu Tijana i Nikša Ivanović; umjesto vijenca za pok. Pera Ivanović, 200 kuna prilaže obitelj Đani Ivanović; u spomen na našeg dragog susjeda Silvia Marketa, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu susjedi Vidoš i Ljubišić; u spomen na dragog susjeda pok. Silvia Marketa, 400 kuna prilažu obitelji Pera i Mara Vodopić; u spomen na dragog gospara Nika Hrdalo, 300 kuna prilaže obitelj Anke Sandri; u spomen na Nitu Budiselić. 400 kuna prilažu: Etica, Klare, Jovanka i Blaže; u spo men na pok. Marušku Mišetu, umjesto cvijeća, 150 kuna prilažu susjede Margarita i Lidija; umjesto cvijeća za pok. Nika Koprivicu, 200 kuna prilaže Lucija Deranja; umjesto vijenca za majku naše susjede Kate Kopanice, 300 kuna prilažu stanari zgrade Vinogra darska 8; u spomen na pok. Mandaljenu Slade, 480 kuna prilažu stanari zgrade P. Zoranića; u spomen na pok. Frana Kleškovića, 200 kuna prilaže Luce Klis; Obitelj Mojaš donacija 120 kuna; Antonija Rakigjija donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Pavo Tomislav Miloslavić donacija 200 kuna; Davor Pujo donacija 400 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR 7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9:00 – 17:00).

C ARITAS D UBROVAč KE BISKUPIJE darovali su: u spomen na pok. Silvija Marketa – obitelj Frana Đurovića – 400 kuna; umjesto vijenca, u spomen na pok. Petra Bronzan, 500 kuna prilaže obitelj Luka Bronzan. Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Cari tasa Dubrovačke biskupije. Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR 8024070001100367971 OTP banka.

D JE č JEM DOMU MASLINA D UBROVNIK darovali su: obitelj Matić, u spomen na dragog susjeda Žarka Anđelića prilaže 250 kuna; Mira, Nuša i Merica, u spomen na kolegicu, pok. Mariju Matić, umjesto cvijeća prilažu 300 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovate ljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

I VANI ŠVARC POMO ć z A REHABILITACIJU uplata na OTP -banku br. HR 7224070003203480017: umjesto vijenca za pok. Milu Serden, 200 kuna prilaže obitelj Nika Zvone; dragim kolegama Davoru Gjivoje, Maruški Bulić i Pavi Kušelj, umjesto cvijeća njihovi maturanti generacije 1956/1957. uplatili su 750 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

RINA MAŠERA U DRUGA z A OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKO ć AMA , D UBROVNIK : u spomen na gospara Mila Ucovića, 300 kuna umje sto cvijeća. Damir i Darija Kuculo; u spomen na dragog susjeda, gospara Mila Ucovića, umjesto vijenca, stanari zgrade Petra Hekto rovića 50. prilažu 450 kuna za potrebe Udruge; u spomen na dragog kolegu i velikog prijatelja gospara Lukšu Lucianovića umjesto cvijeća 1.300,00 kuna prilažu: S. Hrtica, A. Miljanić, Đ. Market, F. Tomšić, N. Bender, J. Jelavić, I. Ogresta, N. Curić, P. Deranja, V. Petrušić, M. Burđelez, I. Tošić, L. Končić, I. Majkovica, D. Pavlović, I. Ban, A. Crvik, B. Čanić, L. Domaćin, R. Lujo, M. Perić, I. Musić, M. Zvone, B. Butigan, N. Ivanković, L. Misir; umjesto cvijeća u spomen na pokojnog g. Mila Ucovića, 200 kuna od obitelji Đura Matu šića iz Suđurđa; u spomen na gospara Mila Ucović, 300 kuna umjesto cvijeća prilaže obitelj Ivo Badelj; u spomen na dragog dunda Mila, 400 kn umjesto vijenca prilaže obitelj Mikulić i Zec. Korisnici Udruge harno zahvaljuju

U

Mašera Ulica

Pavlović,

koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR 9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

LIGA z A BORBU PROTIV RAKA : u spomen na Željka Batinovića Campa, kuma i prijatelja, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilažu Željko i Emilija Lale; u znak sjećanja na prijatelja Srđana Aleksića umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Katja Bakija i Davorka Jovica; u spomen na dragu gospođu Mariju Matić umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Sonja i Nikola Pirjać. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima HR 3724070001100021485. Sve informacije knjigovostveni servis ‘MA I ABA’ d.o.o., mail: imaiaba1@gmail.com. Telefon 020 321 051.

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ : umjesto cvijeća za pok. prijatelja Silvija Marketa-Sindika 200 kuna prilaže Željko Palunčić. Udruga Poseban prijatelj se zahvaljuje na donaciji. Kontakt: 098 608 742 IBAN HR 7623600001102283431 (kod Zagrebačke banke).

Kolumne

OKO SOKALOVO

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal

miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko

Korupcijske afere

Putem korupcije ostvaruju se mnoge pogodnosti, olakšice, izbjegavanje poreza, dobivanje dozvola za neke poslove... Korupcija jest duhovna i moralna pokvarenost

NedavNo su oporbeNi zastupNici u hrvatskom Saboru drsko napali vlada juću strukturu. Naime, vladajući, tvrdi oporba, prešućuju i ne rješavaju naše korupcijske afere već su zaokupirani ratom u Ukrajini, razaranjem njiho vih gradova i ubijanjem civila i djece. Duboko me iznenadio takav tendecio zni stav pojedinih oporbenjaka. Pojam korupcije jest zlo, ali manje nego rat i ubijanje. To me potaknulo opet na pisanje o tom fenomenu, o kome sam pisao prije četiri godine. Korumpirati znači podmititi ili potkupiti – novcem, materijalnim dobrima ili privilegijama. Najčešće se podmićuju osobe na odgo vornim položajima. Putem korupcije ostvaruju se mnoge pogodnosti, olak šice, izbjegavanje poreza, dobivanje dozvola za neke poslove... Korupcija jest duhovna i moralna pokvarenost. Ona je zanemarivanje časti i dostojan stva. Uglavnom se nudi i prima novac, kako bi se uzbjegle neke dužnosti, ili se postupalo protivno savjesti i zakonu. Jedna izreka kaže: ‘Ako kola podmažeš, kao da si upregao i trećeg konja.’ A kada je u pitanju novac, onda je svatko iste vjere, davno je rekao Voltaire. Naža lost, pohlepa za novcem je izvor svega zla. Također je istina kako u svijetu pa i u nas postoji masa lažova, karijeri sta, pohlepnika, krivokletnika i besra mnih tipova. Otvaraju vrata korup ciji! Ona ima dugogodišnju tradiciju. I danas je zahvatila hrvatsko društvo poput zarazne bolesti. Putem javnih medija informirani smo o mnogobroj nim i različitim koruptivnim aferama. Mnoge su pale u zaborav. Nabrojat ću neke: Afera Agrokor, afera Janaf, afera Fimi medija, pa Brodosplit, pa dioKi, pa uprava Hac-a, afera nabava kami ona za MorH, afera ‘Pet zvjezdica’ pa afera na visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, afera ‘Dijagnoza’ – davale se liječničke dijagnoze uz proviziju, a prije odlaska u invalidsku mirovinu. Ili upisi na fakultete, ili polaganje

Osobno mislim da nema liječnika koji bi bolesnika zbog plave koverte liječio bolje nego što umije

ispita uz mito. Ili afera vjetroelek trane. Provizije su često primane i od stranih firmi. Korupirana čeljad želi steći bogatstvo. Solde obično depo nira u švicarske banke, a nekretnine prepiše na članove obitelji. Zapisano je kako je ogroman korupcijski skandal bio u Našicama u Versajskoj Jugosla viji 1934 godine. Detalje ne znam. Ali znam kako se tada radilo o najvećoj kompaniji za eksploataciju i obradu drveta u Europi. Uhićeno je stotinu osoba. Podmićivani su činovnici, seo ski policajci, ministri. Hrvatskom je do početka Domovinskog rata dominirala srbijanska politička, vojna i gospodar ska kamarila. G odine 1983. u Njemač koj je ubijen u podrumu jedne zgrade S. Djureković, direktor iNe. Otkrio je kao su se potomci naših poznatih i vrhun skih političara obogatili koruptivnim aferama u iNa-i (ubojica je osuđen na doživotni zatvor u Njemačkoj). Sve koruptivne afere mogle bi se nabrajati do ujutro. U nas se problem korupcije često svodi na problem bijelih ili plavih koverata u zdravstvu. U pravilu, paci jent daje spontano iz zahvalnosti, napi sao je pokojni prof. Z. Šeparović. A prof. Ž. Poljak se pita: ‘Je li plava koverta mito ili znak pažnje?’ Mito je ako se daje prije, a znak pažnje poslije liječe nja. Jedan neurokirurg iz Dalmacije, primao je preko reda pacijente (prije operacije) uz mito pa kada je otkri ven je pobjegao je u susjednu državu. Osobno mislim da nema liječnika koji bi bolesnika zbog plave koverte liječio bolje nego što umije. Prestanak mita i korupcije najbolje se postiže preven cijom – odgojem. Odgoj u obitelji, u školi, i na vjeronauku u crkvi. Na fini mentu: Kada opozicija dođe na vlast, ona radi gotovo sve ono čemu je ranije zamjerila. Također ona zna – kome nedostaje novca nedostaje mu svega. I ‘puno je putova da se čeljade obogati i većinom su ružni i prljavi. No, novac sve opere.’

Piše dr. Boris Sokal

donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

Šapa tjedna ŽIVAHNI ‘ZAGREPČANIN’ S DUGOGODIŠNJOM ADRESOM U MOKOŠICI

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Bess – mali medo koji ne voli biti sam

Jako sam emotivan i vezan za svoje ukućane pa zato kad idu negdje, vode me sa sobom jer ne volim biti sam

Pozdrav svima, moje ime je Bess. Imam deset godina, ali još uvijek živim životom šteneta. Mala sam pasmina, ali sam jako živahan! Moj rodni grad je Zagreb, gdje i dalje žive moji rodi telji. Kao beba sam sa samo dva mje seca došao u Mokošicu, u obitelj koju obožavam! Što se tiče hrane, malo

sam probirljiv, ali može mi bit’. Zato i izgledam kao mali medo. Najviše volim kuhanu piletinu i junior hranu. To se vidi po mojoj kilaži koja iznosi tek 12 kilograma. Od svakodnevnih aktiv nosti, volim šetati, a posebno volim vožnju autom. Tada svoje šapice naslo nim na vrata i sjedim kao suvozač i gle dam kroz prozor. Jako sam emotivan i vezan za svoje ukućane pa zato kad idu negdje, vode me sa sobom jer ne volim biti sam. Ovo je ukratko o meni i nadam se da sam vam zanimljiv koliko sam sladak.

Kao beba sam sa samo dva mjeseca došao u Mokošicu, u obitelj koju obožavam!

Sport

Šurković postavio novi mlađe seniorski rekord!

Na Međunarodnom plivačkom

mitingu ‘Victoria – Primorje’ Jugov Mario Šurković postavio je novi mlađe seniorski rekord 2:01.90

Šurković je i prvog dana, na 100 slobodno odnio pobjedu u apsolutnoj konkurenciji s izvrsnih 49.98.

To mu je bio prvi put da se spustio ispod 50 sekundi u velikom bazenu!

Jugov plivač Mario Šurković osvojio je zlato na 200 mješovito s uvjerljivim novim mlađim seniorskim rekordom 2:01.90. Novi rekord Šurko vić je postavio drugog dana Međuna rodnog plivačkog mitinga ‘Victoria – Primorje’

Osim toga, Šurković je zauzeo treće mjesto i osvojio novčanu nagradu za ukupne pobjednike u apsolutnoj kate goriji. Popeo se na postolje uz osvajače svjetskih medalja – Švicarca Antonia Đakovića koji je bio drugi te Slovenke Katje Fain koja je bila prva. Šurković je uspješan bio i prvog dana mitinga. Tada je, naime, na 100 slobodno odnio pobjedu u apsolutnoj konkurenciji s izvrsnih 49.98. To mu

je bio prvi put da se spustio ispod 50 sekundi u velikom bazenu!

Uspješan prvi dan Također, prvog dana Michel Brassard osvojio je zlato u apsolutnoj kategoriji u disciplini 200 delfin sa sjajnim rezul tatom i osobnim rekordom 2:02.07. Vlaho Nenadić osvojio je zlato i srebro u mlađe juniorskoj kategoriji. Zlatni je bio na 100 slobodno s odličnih 52.80, a srebrni na 100 leđno također s osob nim rekordom 1:00.31. Juraj Barčot

osvojio je broncu na 400 slobodno u juniorskoj kategoriji s osobnim rekor dom 4:09.03. Nastupe u finalima prvog dana upisali su još Marko Baletin, Roko Zvone i Antonia Šurković. Drugog dana natjecanja, koje je oku pilo 718 natjecatelja iz čak 69 timova, mlađi junior Vlaho Nenadić uvjerljivo je pobijedio u utrci 200 slobodno sa sjajnih 1:53.70. Nastupe u finalima dru gog dana upisali su i Michel Brassard, Juraj Barčot, Roko Zvone, Divo Damić i Antonia Šurković.

Leon Đapić doprvak Hrvatske

Đapić je srebro osvojio u kategoriji -66 kg, a bronce su osvojili Josip Bulić, Luka Violić, Anđela Violić i Petra Đurković

Leon Đapić iz Judo kluba Ura Nage osvojio je srebrnu medalju na Prvenstvu Hrvatske za seniore i seniorke koje se proteklog vikenda održalo u Zagrebu. Nastupalo je 175 natjecatelja iz 33 kluba. Đapić je srebro osvojio u kategoriji -66 kg. Tri bronce osvojili su i članovi JK Dubrovnik 1966. Josip Bulić osvo jio je medalju u kategoriji -90 kg, Luka Violić u kategoriji +100 kg, a Anđela Violić u kategoriji -70 kg. Medalju istog

ŽOK Dubrovnik osigurao Državno prvenstvo

Dubrovačke odbojkašice na Regionalnom prvenstvu osvojile su četvrto mjesto

o dbo JK ašice Ž o K d ubrovni K o si gura L e su plasman na Državno prvenstvo u ‘Maloj Odbojci’ nakon što su protekle nedjelje sudjelovale na Regionalnom prvenstvu i osvojile četvrto mjesto.

U grupnom natjecanju pobijedile su

Šibenik (2:1), a izgubile od Splita rezul tatom 0:2. U četvrtfinalu su svladale Brda (2:1), dok su u polufinalu izgubile od Gusara s 0:2. U meču za treće mjesto izgubile su od Trogira s 0:2.

Državno prvenstvo održava se od 1. do 3. travnja.

sjaja osvojila je i natjecateljica iz kona voskog kluba, iz JK Konavle Cavtat. Naime, Petra Đurković bila je treća u kategoriji -48 kg. U ženskoj konkuren ciji najbolji klubovi bili su JK Zagreb s 29 bodova, JK Pujanke s 19 bodova i JK Solin sa 16 bodova, dok su u muš koj konkurenciji najbolji bili JK Istarski borac sa 24 bodova, aJK Student s 21 bodom te JK Zagreb s 20 bodova.

Foto: JK Dubrovnik 1966

Ekipa ‘Lib E rt as Marinko L or ’ prvak je 44. Prvenstva Dubrovnik u stolnom tenisu za sezonu 2021./2022., s osvojenih maksimalnih 36 bodova i bez izgubljenog meča. Na drugom mje stu nalazi se ekipa ‘Dr. Čolić’ s 34 boda, dok je na trećem mjestu ‘Soul Caffe’ s osvojena 32 boda.

Prvaci su u sezoni imali vrlo vrijedan rezultat. Od 18 utakmica dobili su svih 18 uz skor od 103 dobivena i svega 23 izgubljena meča, uz omjer dobivenih mečeva od 4,47. Prvaci su pored nave denog dobili ukupno 325, a izgubili 102 seta što daje omjer dobivenih setova od 3,18. Dobili su ukupno 4.236, a izgubili 2.953 poena. Riječ je o omjeru dobive nih poena od 1,43.

Najbolji pojedinci

Najbolji pojedinci nakon 18. kola su Marko Venier (Marinkolor), Marko Šarić (Marinkolor) i Vedran Đurđević (Šampinjoni Konavle).

Marko Venier je odradio ovu sezonu sa 100 posto sudjelovanja. Od 48 igrača, bio je među petoricom koji su odigrali sve moguće mečeve, pri čemu je dobio svih mogućih 36 bez ijednog poraza. Venier je dobio 108 setova, dok je izgu bio 13 uz respektabilan omjer dobive nih setova od 8,3. Isto tako, Venier je dobio 1.312, a izgubio 706 poena što mu daje najbolji omjer dobivenih setova od 1,85.

Najbolji parovi nakon 18. kola su Josip Martinović / Marko Venier (Marinkolor), Filip Mikulić / Dario Petković (Dr Čolić) i Pavle Radonić / Milo Stražičić (Soul caffe). Martinović i Venier su od 18 mečeva zajedno igrali u 15, pri čemu su 14 dobili te jedan izgubili. Navedeni dvojac je dobio 40, a izgubio 10 setova pri čemu su dobili 563, a izgubili 389 poena.

Inače, od ukupno 90 utakmica, odgođeno je njih trinaest – deset uta kmica zbog C ovi D -a 19, a tri iz drugih razloga.

Još je samo preostalo najvaž niji dio odraditi – podjela zasluženih medalja za prva tri mjesta u ekipnoj konkurenciji 1. lige, prva tri mjesta u pojedinačnoj konkurenciji te prva tri mjesta parova. Navedena podjela medalja bit će i ove godine organizi rana uz prigodnu večeru – istaknuo je voditelj lige Josip Sudarević.

Ovo su pobjednici 26. Prvenstva Vele Luke!

p ovo D o M Dana o p ćin E vEL a Luka i blagdana sv. Josipa, nakon dvogodiš nje pauze prouzrokovane Covid mje rama, stk Lučica je organizirala 26. Prvenstvo Vele Luke u stolnom tenisu. Ove godine je bilo oko 50-ak natjecate lja što je nešto manji broj nego prijaš njih godina. Na natjecanju su sudjelo vali stolnotenisači i stolnotenisačice iz Dubrovnika, Konavala, Ploča, Vrgorca i domaćina Vele Luke. Natjecanje se odvijalo u 15 kategorija od klinaca do veterana 60+.

Pobjednici po kategorijama Osvajači odličja po kategorijama su:

klinceze: 1. mjesto Romea Matas (stk Lučica), 2. mjesto Dora Pamukić (stk Libertas Marinkolor), 3. mjesto Helena Prižmić (stk Lučica) i Antea Tasovac (stk Lučica); najmlađi kadeti: 1. mje sto Petar Stipković ( stk Lučica), 2. mjesto Mateo Franulović (stk Lučica), 3. mjesto Marino Čović (stk Libertas Marinkolor); mlađi kadeti: 1. mjesto Franko Torić (stk Libertas Marinko lor), 2. mjesto Luka Kulaš (stk Liber tas Marinkolor), 3. mjesto Dorian Gološ ( stk Libertas Marinkolor) i Mateo Oreb (stk Lučica); kadetkinje: 1. mje sto Lara Matas (stk Lučica), 2. mjesto Rina Žuvela ( stk Lučica), 3. mjesto Franka Dragojević (stk Lučica) i Rina Surjan ( stk Lučica); kadeti: 1. mje sto Šimun Lukačević (stk Libertas Marinkolor), 2. mjesto Petar Šeparović (stk Lučica); juniori: 1. mjesto Šimun Lukačević (stk Libertas Marinkolor), 2. mjesto Antonio Maslač (stk Konav ljanin), 3. mjesto Duje Prižmić ( stk Lučica) i Mario Mozara ( stk Liber tas Marinkolor); seniori: 1. mjesto Deni Berković (stk Lučica), 2. mjesto Nikola Žuvela (stk Lučica), 3. mjesto Marko Matas (stk Lučica) i Antonio Franulović (stk Lučica); seniorke: 1. mjesto Sanda Tasovac (stk Lučica); 2. mjesto Sandra Đurišić (stk Konavlja nin), 3. mjesto Ivana Anić (stk Lučica) i Linda Žuvela (stk Lučica); veterani 40+: 1. mjesto Miho Obrvan (stk Ploče), 2. mjesto Damir Žuvela (stk Lučica); veterani 50+: 1. mjesto Orlando Glamu zina (stk Ploče), 2. mjesto Boris Dra gojević (stk Lučica); veterani 60+: 1. mjesto Mirko Dragojević (stk Lučica), 2. mjesto Ivan Ravlić ( stk Vrgorac), 3. mjesto Gorki Miletić (stk Lučica); rekreativci: 1. mjesto Kuzma Stipković 2. mjesto Niki Oreb, 3. mjesto Pino Šeparović i Ivana Anić; parovi: 1. mje sto Marko Matas i Antonio Franulović, 2. mjesto Nikola Žuvela i Deni Ber ković, 3. mjesto Orlando Glamuzina i Mirko Dragojević te Ivan Ravlić i Miho Obrvan.

STOLNI

OD KLINACA

VETERANA

Natjecanje se odvijalo u 15 kategorija

Na natjecanju su sudjelovali stolnotenisači i stolnotenisačice iz Dubrovnika, Konavala, Ploča, Vrgorca i domaćina Vele Luke

Piturima dvije nove pobjede

Nakon što su u Gospinom polju svladali Varaždince, rutinski su pobijedili i posljednju momčad na prvenstveno tablici

Foto STK Libertas Marinkolor Stolnoteni S ači l iberta S Marin kolora tijekoM vikenda su došli do dvije nove prvenstvene pobjede. U 19.

kolu HeP Superlige prvo su svladali Starr iz Varaždina, a potom i momčad iz Čakovca. Naime, prvo su u subotu za dva sata i 18 minuta svladali u Gos pinom polju momčad varaždinskog Starra. Slavili su Dubrovčani s 3:1 u ovom susretu i time došli do svoje 14. pobjede. Iza njih je tek jedan poraz.

Prvo je Filip Čipin svladao Ronalda Ređepa s 3:0 (11:3, 11:6, 12:10), a potom

je Miho Simović izgubio od Nikole Horvata 1:3 (7:11, 5:11, 11:9, 8:11). Tomi slav Japec dobio je Damira Bogdano vića 3:0 (11:3, 15:13, 11:5), da bi na kraju Čipin slavio protiv Horvata 3:2 (11:4, 8:11, 11:6, 9:11, 11:8).

Dan kasnije upisali su novu pobjedu gdje su rutinski pobijedili posljednju momčad na prvenstvenoj tablici Stk MStC Čakovec za samo 57 minuta. Slje deća dva susreta Pituri će odigrati u Dugom Selu i Požegi. Susret sa Dugo selcima odigrat će se 2. travnja, a 3. travnja čeka ih ogled sa Požežanima.

Sljedeća dva susreta Pi turi će odigrati u Dugom Selu i Požegi

Dubrovački šahisti osvojili Županijski kup!

Dubrovačka ekipa ostvarila je pravo nastupa na finalu Kupa Republike Hrvatske za 2022. koje će se održati u svibnju u Trogiru

Šahisti ‘Dubrovnika’ u sastavu

F i DE majstori Anvar Turdyev i Ivan Bender te majstorski kandidati Tomi slav Musić i Predrag Zerdo pobjednici su Kupa Dubrovačko-neretvanske županije za 2022. godinu. Turnir se

odigrao protekle subote u prostoru i organizaciji Š k ‘Dubrovnik’.

Pobijedili su Š k ‘Ploče’ s 3:1 i h Š k ‘Metković’ s 4:0 pri čemu su osvojili i prigodan pokal. Drugo mjesto zauzela je ekipa Š k ‘Ploče’ pobjedom u meču s

h Š k ‘Metković’ 3,5:0,5 dok su Metkov čani posljednji bez bodova. Sudački posao primjereno je oba vio međunarodni šahovski sudac Sulejman Islamović iz Dubrovnika, navode u priopćenju iz kluba. Dubro vačka ekipa ostvarila je pravo nastupa na finalu Kupa Republike Hrvatske za 2022. koje će se održati u svibnju u Trogiru.

Mlada futsal reprezentacija izborila plasman na Europsko prvenstvo!

Dubrovnik osigurao plasman na U13 Prvenstvo Hrvatske

m lada hrvats K a futsals K a u -19 reprezentacija svladala je Latviju (5:4) u drugoj utakmici kvalifikacijskog tur nira u Karlovcu i ostvarila plasman na Europsko prvenstvo. Izabranici Duje Maretića u odlučujućoj su utakmici ostvarili tijesnu pobjedu zahvaljujući pogotku Josipa Govorka u 39. minuti. Treba istaknuti kako je pomoćni trener, desna ruka Maretića, Dubrovčanin i trener Squarea Antun Bačić.

Prethodno su pogotke za hrvat sku reprezentaciju zabijali i Đurko vić (10’), Čičić (18’), Vrdoljak (19’) i

Dragičević (25’). Strijelci za Latviju bili su Lasić(18’-autogol), Jelagovs (22’), Fogels (33’) i Grislis(35’).

Bilo je malo tijesno, ali pobijedili smo i plasirali se na Euro, a to je ipak najvažnije. Čestitke dečkima, ljudima iz stožera, vodstva reprezentacije i Saveza, velika je stvar što ćemo u rujnu braniti srebro, nastavljajući kontinuitet dobrih rezultata ove reprezentacije – rekao je poslije utakmice Duje Maretić.

Hrvatska će u rujnu u Španjolskoj braniti titulu europskog doprvaka.

n a K on odigranih uta K mica u završnici U13 P h – Regija Jug, dječaci iz Škole košarke Dubrovnik pod vod stvom trenera Luka Bijelića su osigu rali plasman na poluzavršni turnir U13 Prvenstva Hrvatske. Završni turnir igra se od 8. do 10. travnja 2022. Proteklog vikenda Dubrovčani su odigrali dvije utakmice u grupi A – Regija Jug. Prvo ih je svladala momčad Splita, a potom su s 81:20 dobili KK Mislav.

Na poluzavršni turnir plasirali su se tako ŠK Zadar, KK Split, ŠK Dubrovnik, o KK Dražen Petrović i KK do ŠK

Jugovi kadeti šesti

Dječaci iz Škole košarke Dubrovnik pod vodstvom tre nera Luka Bije lića su osigurali plasman na poluzavršni turnir U13 Prvenstva Hrvatske

U utakmici za peto mjesto, Jugaši su poraženi od Primorja EB 15:13 (6:5, 3:2, 2:4, 4:2)

Kadeti Jug a driatic osiguranJa osvojili su šesto mjesto na završnom turniru Prvenstva Hrvatske koji se od četvrtka do nedjelje igrao u Zadru. U utakmici za peto mjesto, Jugaši su poraženi od Primorja e B 15:13 (6:5, 3:2, 2:4, 4:2).

Najefikasniji je na zadnjoj utakmici bio Lovro Zvono s četiri gola, Nikola Perak postigao je tri, Antonio Hezonja dva dok su po jednom precizni bili Sti jepo Guljermović, Roko Miljan Popović, Đivo Koprivica i Ivano Račić.

PRVENSTVO HRVATSKE

Pomoćni trener, desna ruka Maretića je Dubrovčanin i trener Squarea Antun Bačić

DuList IN

Klapa Kaše ide na mini turneju po Kanadi!

Klapa Kaše u Kanadu putuje nekoliko dana iza Uskrsa. Tijekom sedmodnevnog boravka održat će četiri koncerta, ali i radionicu klapskog pjevanja. Bit će tu i opušteniji dio turneje pa će, među ostalim, posjetiti i slapove Niagare

Dubrovačka klapa k aše uskoro kreće na mini turneju izvan granica Hrvatske, točnije u Kanadu. Riječ je, naime, o njihovom prvom prekooce anskom nastupu. Jedan od osnivača i umjetnički voditelj Vicko Dragojević za DuList ističe kako u tu, daleku nam

Piše Maria Prkut Foto Privatna arhiva

ALBUM NOMINIRAN ZA PORINA

Misa svetoga Vlaha

Album klape Kaše ‘Misa svetoga Vlaha’ nominiran je za diskografsku nagradu Porin u kategoriji Najbolji album klapske glazbe.

To je jedan dosta netipičan projekt. Svi su bili za rad na ovom projektu jer se radilo o nečemu drukči jem, težem i neuobičajenom. Tijekom samih priprema za album, reakcije ljudi s kojima smo surađivali bile su: ‘Otkud sad to?’, ‘Zašto misa’... No, praizvedba je bila izvr sna. Bio je to jedan jako lijepi koncert. Mi smo imali u jednu ruku tu ‘nesreću’, da čim smo snimili album, cijeli svijet je stao zbog pandemije koronavirusa. Za nas su jako važne reakcije same struke, pogotovo glazbenika koji ne dolaze iz klapskog svijeta. Izvanredne su! Zato se i nadamo kako bismo mogli prvi put osvojiti Porina. Možemo reći da je za nas izdavanje ovog albuma kruna karijere, pogotovo ako bude nagrađen Porinom!

zemlju putuju u travnju, nekoliko dana iza Uskrsa.

Tamo putujemo na poziv obitelji Tijardović i iseljeničke klape ‘Karto lina’ koja djeluje u Kanadi, a u surad nji s Festivalom dalmatinskih klapa u Omišu – naglašava Dragojević. Njihova kanadska turneja trajat će sedam dana, a tijekom kojih će održati četiri kon certa. Kaše će nastupiti u gradovima Ontarija – London (21. travnja), Wind sor (22. travnja), Brampton (23. travnja) i Hamilton (24. travnja).

U Hamiltonu ćemo izvesti ‘Misu svetoga Vlaha’, naš posljednji projekt o kojem se u posljednje vrijeme toliko puno govori. Inače, sva mjesta koja sam istaknuo nalaze se, kako oni kažu, u ‘uskoj okolici’. No to sve treba uzeti u navodnike jer su njihove male udalje nosti zapravo dva sata vožnje – rekao je kroz smijeh Dragojević. Također,

Do konca godi ne nas očekuje putovanje i nastup u Tokiju - Vicko Dragojević

U suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Hrvatskom turističkom zajednicom odradit ćemo i mini promotivnu kampanju, ne samo Dubrovnika, već i čitave Hrvatske

održat će i radionicu klapskog pjevanja.

Mini kampanja

Dragojević ističe kako se nadaju lije pom boravku u Kanadi. Neće, kako kaže, samo nastupati, već će puno toga i posjetiti.

Bit će tu i opušteniji dio turneje. Posjetit ćemo slapove Niagare, a jedan dan ćemo izdvojiti za Sjedinjene Ame ričke Države, odnosno za Detroit koji je odmah ‘s druge strane’. Svi koji su do sada išli u Kanadu, prenose nam

izvrsne reakcije. Pogotovo se ističe odličan doček domaćina – ističe. Inače, ovu turneju sponzoriraju Canadian Council for the Arts, Središnji Državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvat ske, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Dubrovnika.

U suradnji s Turističkom zajedni com grada Dubrovnika i Hrvatskom turističkom zajednicom odradit ćemo i mini promotivnu kampanju, ne samo Dubrovnika, već i čitave Hrvat ske. Sezona je pred vratima pa ćemo

PLES SA ZVIJEZDAMA ‘Mala iz Gruža’ Lucija Lugomer i Marko Šapina drugi su par koji je napustio show ‘Ples sa zvijezdama’. Zadnjom koreografijom željeli su pokazati kako slave

život. Lucija je rano izgubila majku te je upravo ona njena glavna uspomena i ovaj valcer otple sala je u spomen na nju.

Vicko Dragojević

NA SCENI OD 2007.

Festivali, nagrade...

Klapa Kaše osnovana je 2007. godine i nastupala je na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozem stvu, gdje su redovito osvajali nagrade među kojim su i tri prva mjesta na najprestižnijem festi valu klapa u Omišu. Njihov reper toar uključuje tradicijske a cappe lla pjesme i dalmatinske narodne pjesme uz pratnju tradicijskih žičanih i puhačkih instrumenata. Uz nastupe na brojnim festivalima, klapa je započela i vlastiti koncer tni program ‘Tragom Republike’ u kojemu je reanimirala i okupila 16 izvornih pjesama dubrovačkog kraja te uz pomoć ljeričara, zdravi čara, glumaca i plesača prikazuju glazbeni odraz dubrovačke glaz bene povijesti. Klapa Kaše objavila je četiri CD -a ‘Rego’, ‘Tragom Repu blike’, ‘Tezoro’ i ‘Misa Sv. Vlaha’. Dva puta su bili nominirani za naj prestižniju glazbenu nagradu u Hrvatskoj – Porin, za svoje albume ‘Tezoro’ i ‘Misa Sv. Vlaha’.

kroz nekoliko promotivnih aktivno sti učiniti sve što se može kako bismo privukli još više i Kanađane u našu zemlju. Znamo kako je broj američkih gostiju, koji će također biti prisutni na koncertu, također u velikom pora stu. Mislim da će kampanja ‘pasti’ na plodno tlo!

Najbolja godina Kako sada stvari stoje, ovo bi mogla biti jedna od najboljih godina za klapu Kaše, od njihovog osnutka.

Prema dogovorima i najavama, u lipnju bismo, u suradnji s Dubrovač kim simfonijskim orkestrom, trebali konačno praizvesti suitu za klapu i orkestar ‘Grad plovi’. To je djelo kojem smo se dugo radovali i sad je konačno došla prilika da se to izvede – nagla sio je. Početkom srpnja očekuje ih praizvedba još jednog, novog projekta kojeg su dugo čuvali u tajnosti.

To su Shakespeareovi soneti uglaz bljeni na tečnom Shakespearijanskom engleskom jeziku. To ćemo izvesti u sklopu Festivala ‘Midsummer Scene’. Isto tako, ove godine ponovno odla zimo na Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku s novom pjesmom. Inače, nastupat ćemo samo na ovom festi valu, nećemo ići na druge. Do konca godine nas očekuje putovanje i nastup u Tokiju. Razdoblje između ovih veli kih događaja ispunjeno je i premre ženo nastupima i probama.

‘Pjesma o mamurluku će se brojni

mamurluku u kojoj prepoznati’

Nako N uspješ N og i zap aže N og nastupa na slovenskom izboru za pje smu Eurosonga ‘Ema 2022’, umjetnik i glazbenik Vedran Ljubenko predstav lja pjesmu ‘H2O Dijeta’ na hrvatskom jeziku. Na slovenskom izboru za pjesmu Eurosonga, pjevao je u simbiozi hrvat skog i slovenskog jezika.

Poruka pjesme je vrlo razumljiva kao što i njezin naziv govori. U ovoj pjesmi opisuje se balkanski stil života te će se mnogi prepoznati u njoj. Tema tika pjesme je humorističan prikaz na temu alkohola i dana poslije, odnosno mamurluka. Videospot pospješuje čud novatu energiju koju pjesma nosi u sebi

– navodi Ljubenko.

H2O Dijeta spaja nekoliko glazbenih raznovrsnih žanrova počevši od trapa prema 80-tim bass linijama, do gange, dubstep dijela pa klubskog ritma.

Za pjesmu H2O Dijeta vizualno upri zorenje potpisuje Jakov Zadro. U vide ospotu se pojavljuju iaN (Ivan Anić), Lozz (Ivan Trpimir Lozić), Jera Drljo i Valentino Viceić koji su ujedno i back vokali na toj pjesmi. Stihove potpisuje Vedran Ljubenko dok glazbu u surad nji s Jakovom Zadrom koji je i glazbeni producent pjesme. Ljubenko najavljuje i drugi studijski album na kojem će slu šatelji moći pronaći i H20 dijetu.

H2O Dijeta spaja nekoli ko glazbenih raznovrsnih žanrova po čevši od trapa prema 80-tim bass linijama, do gange, dubstep dijela pa klubskog ritma

Foto Privatna arhiva

Tematika pjesme je humorističan prikaz na temu alkohola i dana poslije, odnosno mamurluka. Videospot pospješuje čudnovatu energiju koju pjesma nosi u sebi

Tko nije odolio

‘srkanju’ kamenica na Pelješcu?

Uz zvukove dalmatinske pjesme, vrhun sko pelješko vino i tradicio nalne lokalne proizvode poluotoka Pelješca mnogi su ovaj predivan proljetni dan odlučili provesti upravo na Pelješcu

Foto

Zvonimir Pandža

Upravo je malostonska kamenica proslavila poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta, a za njom uzdišu pravi gurmani diljem svijeta smatrajući da je upravo malostonska kamenica najukusnija i najsočnija na svijetu

Ston S ki školjkari, nakon dvije godine pauze, jedva su dočekali da svoj najukusniji i nadaleko najpozna tiji proizvod ponovno predstave broj nim ljubiteljima kamenica. Na blag dan svetog Josipa, kamenica je mnoge ‘natjerala’ put Brijeste i Bistrine, gdje

se održao Dan malostonske kamenice. Upravo je malostonska kamenica pro slavila poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta, a za njom uzdišu pravi gurmani diljem svi jeta smatrajući da je upravo maloston ska kamenica najukusnija i najsočnija

na svijetu.

Dan malostonske kamenice tradi cionalno se održava svake godine u mjesecu ožujku, a upravo se taj mje sec smatra mjesecom kamenice jer je ona tada najpunija i najukusnija. No, nažalost, protekle dvije godine zbog epidemioloških prilika u kamenici nismo mogli uživati na javnoj mani festaciji. Koliko je njenim ljubiteljima nedostajala, najbolje svjedoče fotogra fije s Bistrine, gdje se protekle subote zaputio i naš fotograf Zvonimir Pan dža. Uz zvukove dalmatinske pjesme, vrhunsko pelješko vino i tradicionalne lokalne proizvode poluotoka Pelješca mnogi su ovaj predivan proljetni dan odlučili provesti upravo na Pelješcu.

Na blagdan svetog Josipa, kamenica je mnoge ‘natjerala’ put Brijeste i Bistrine

Kolačić idealan za druženja i kave s prijateljima

Uživajte u kola ču naše slatke suradnice

Naša slatka suradnica Jannette Razum donosi jednostavan biskvitni kolačić s prženim lješnjacima, bijelom čokoladom i rumom, idealan za duga vikend druženja i kave s obitelji i prijateljima

Priprema Čokoladu otopite na pari i ostavite sa strane. Jaja pjenasto izmiksajte sa šećerom. Smjesu miksajte 2–3 minute dok ne postane gusta i svi jetla. Zatim dodajte otopljenu čokoladu i maslac sobne temperature pa sve još kratko izmiksajte. Zatim dodajte rum te prosijano brašno i prašak za pecivo. Na kraju umiješajte i mljevene lješnjake. Prije nego ih sameljete lješnjake oba vezno prepržite na tavici ili pećnici, imat će puno bolju i bogatiju aromu.

Pripremljenu smjesu izlijte u duguljasti kalup za pečenje. Prije nego izlijete smjesu, kalup prethodno namastite i pobrašnite ili posipajte krušnim mrvicama. Pecite kolač na oko 35–40 minuta na 180 C°. Čač kalicom provjerite je li dovoljno pečen. Pečeni kolač ostavite 5 minuta u kalupu, zatim ga pažljivo izvadite i ostavite da se ohladi na sobnoj

temperaturi. Ohlađeni kolač prelijte otopljenom bijelom čokoladom i posipajte s malo sjeckanih lješnjaka.

Sastojci

jaja

s lješnjacima

g šećera

vanilin šećera

g maslaca

g bijele čokolade

g glatkog brašna

praška za pecivo

žlica ruma

g mljevenih lješnjaka

glazura

g bijele čokolade

Zlato za Pošip

‘Ćaća moj’

Moram priznati da smo se nadali nagradi, ali ipak nas je zlato malo iznenadilo

Foto Privatna arhiva

U iznimno velikoj konk U renciji svjetskih vina, vinarija ‘Deak’, iz mla dog vinogorja Komarna, na prestiž nom je 30. međunarodnom natjecanju Mundus Vini u Neustadtu u Njemačkoj

osvojila zlatnu medalju za Pošip ‘Ćaća moj’. Treba istaknuti kako je riječ o jedinom zlatu u Dalmaciji. Vinariju ‘Deak’ vodi šesteročlana obitelj Deak – roditelji Damir i Marijana, sinovi Dino i Denis te kćeri Maša i Mara koja se uz vinarstvo i vinogradarstvo, bavi

turizmom te poljoprivrednom proizvodnjom.

Izuzetno smo ponosni na ovaj uspjeh. Međunarodna priznanja iz godine u godinu potvrđuju kva litetu naših vina, naročito pošipa. Znali smo da ovaj Pošip ‘Ćaća moj’, berba 2021. ima veliki potencijal. Moram priznati da smo se nadali nagradi, ali ipak nas je zlato malo iznenadilo. A, da će biti jedino zlato u cijeloj Dalmaciji nismo mogli ni sanjati. Ovo je još jedna potvrda da ‘Ćaća moj’ spada u sami vrh najboljih pošipa u Hrvat skoj – rekao je Denis.

Pošip ‘Ćaća moj’ postao je per janica vinarije Deak. Konstantno potvrđuje svoju kvalitetu i slo bodno možemo reći da pripada samom vrhu najboljih pošipa Hrvatske. U svojoj ponudi imamo i Plavac mali koji je kralj crnih vina kako na pelješkom, tako i našem području. Imamo i lepr šajuće, osvježavajuće ljetno vino Rose – pravljeno od plavca malog. Također proizvodimo i desertno vino Prošek koje radimo na tradicionalan način kako se to radilo od davnina; preko tzv. ‘turnja’ – istaknuo je Dino. Čestitke na uspjehu!

Pošip Ćaća moj postao je per janica vinarije Deak

Još jedno priznanje za Murinu, Gracija najbolja glumica!

Na drugom festivalu, točnije na Festivalu Plurielles koji se održavao u Francuskoj od 15. do 20. ožujka, zvijezda filma Murina Gracija Filipović osvojila je nagradu za najbolju glumicu

Film DUbrovkinje Antonete AlA mAt Kusijanović dobio je još jedno pri znanje. Na nedavno održanom festi valu ‘Sofia International Film Festival’ film Murina dobio je nagradu ‘The Best Balkan Film Award’. Kako se ističe na stranici cineeuropa, redateljica Alamat Kusijanović osvajanjem ove nagrade

Bravo Antoneta, bravo Gracija!

nastavlja svoje slavno festivalsko puto vanje koje je pokrenuto nakon dobiva nja Zlatne kamere u Cannesu. Članovi žirija Alberto Simone, Jan P Matu szyński and Yana Tivova istaknuli su iduće obrazloženje: ‘Nagrada se dodje ljuje za neosporne umjetničke kvalitete filma, za uzbudljivu napetost u kojoj se

drži gledatelja od prvog kadra do finala, za iznimno precizan filmski jezik i doj mljiva glumačka oličenja, za mnoge suptilne metafore koje su tako dobro isprepletene u priči i za izvrstan rad s kamerom koja nam otkriva ocean na napet, ali vrlo iskren, istinit i lijepo poe tičan način’. Na drugom festivalu, toč nije na Festivalu Plurielles koji se odr žavao u Francuskoj od 15. do 20. ožujka, zvijezda filma Murina Gracija Filipović osvojila je nagradu za najbolju glumicu.

Bravo Antoneta, bravo Gracija!

Sve je ljepše uz čašicu razgovora

Uz priče o soli i Stonskoj solani, ili uz čašicu neobaveznog razgovora na kavi, vjerujemo da su mnogi ispunili dan

Predivna subota s proljetnim temperaturama mnogima je bila i više nego dovoljna za uživanje na svježem zraku. Iskoristili su to i Stonjani, ali i svi oni koji su uz blagdan sv. Josipa odlučili posjetiti Ston i Pelješac. Uz priče o soli i Stonskoj solani, ili uz čašicu neobaveznog razgovora na kavi, vjerujemo da su mnogi ispunili dan.

Dva dupla u drugom dvadesetdruge

U devedesetima je format dvostrukog albuma nastavio

stagnirati, a pojavom CD-a dolazi do trenda popunjavanja prostora pa su albumi po automatizmu i većinom neosnovano prelazili jednosatno trajanje

SeDamDeSete i oSamDeSete goDine prošlog stoljeća ostat će zapamćene kao najplodonosnije za format tako zvanog dvostrukog albuma. Ako kon zultirate bilo koji relevantniji pregled najboljih double LP izdanja, vrlo je vje rojatno da će vrhove takvih popisa zau zeti albumi redom objavljeni u drugoj polovici 60-ih i tijekom idućeg deset ljeća. Varijacije su minimalne i gotovo bez presedana naći ćete tu odrpani roots rock iskaz Rolling Stonesa ‘Exile on Main Street’, hard rock hibrid ‘Physi cal Graffiti’ Led Zeppelina, konceptu alni ‘The Wall’ Pink Floyda i ‘London Calling’ The Clasha, melting-pot punka i cijelog niza arhaičnih stilova rocka i rhythma i bluesa. Neizostavna je i rock opera ‘Tommy’ grupe The Who, ali i istoimeni album Beatlesa iz 1968. te ‘Blonde on Blonde’, klasik Boba Dylana iz njegove ‘uštekane’ faze, koji ujedno drži titulu prvog dvostrukog albuma autorskog materijala u pop glazbi. Među najupečatljivijim izdanjima ima

mjesta i za ‘Songs in the Key of Life’ Ste vieja Wondera, artističku i komercijalnu kulminaciju njegove prog-soul faze, za jazz-rock-fusion Milesa Davisa, za krau trockere Can ili gotovo savršene albume snimljene uživo – ‘It’s Alive’ Ramonesa i ‘Made in Japan’ Deep Purplea. Liste se tek onda počinju baviti albumima iz 80-ih. Ističu se Springsteenov ‘The River’ te Princeovi ‘1999’ i ‘Sign o’ the Times’. Kreativnu snagu pokazali su bendovi iz američkog undergrounda, posebice iz post hard-core i noise miljea. Dva referentna albuma potpisuju Minu temen i Hüsker Dü. ‘Double Nickels on the Dime’ i ‘Zen Arcade’ objavljeni su početkom srpnja 1984., dok je četiri godine kasnije oduševio ‘Daydream Nation’ njihovih suvremenika Sonic Youth. U devedesetima je format dvo strukog albuma nastavio stagnirati, a pojavom CD -a koji je na jednom mediju mogao ‘stisnuti’ najprije 74, a poslije 80 minuta, dolazi do trenda popunjavanja prostora pa su albumi po automatizmu i većinom neosnovano prelazili jedno satno trajanje. Od 1991. i ‘Blood Sugar Sex Magik’ Chili Peppersa pa sve do današnjeg dana uistinu dobrih duplih albuma je premalo, a to su redoslijedom izlaženja radovi Smashing Pumpkins, Wilca, Wu Tang Clana i tek nekolicina drugih, dok smo posljednje posebno dobre duple albume čuli prije više od 15 godina (Outkast, Nick Cave & The Bad Seeds).

Suša dvostrukih izdanja posve neo čekivano prekinuta je u veljači 2022. kada su unutar dva tjedna objavljeni ‘Dragon New Warm Mountain I Believe in You’ grupe Big Thief i ‘Once Twice Melody’ dua Beach House. Oba pre laze 80 minuta u trajanju, a izdavači su im legendarne indie etikete – 4aD (London) i Sub Pop (Seattle). Big Thief suštinski su indie i folk-rock bend iz Brooklyna, a ‘Dragon New Warm Mou ntain…’ njihovo je peto izdanje. Od 2016. i debi uratka ‘Masterpiece’ stvo ren je (opravdan) hype da je društvo predvođeno Adrianne Lenker, pjeva čicom jedinstvene vokalne osobnosti, sposobno za velike stvari. Svako nji hovo iduće djelo pojačavalo je takav inicijalni dojam, ali tek s ovogodišnjim albumom potpuno su ispunili sva ta visoka očekivanja. Na ‘Dragon New Warm Mountain…’ njihovo muziciranje

još je kompaktnije, a bend koji uz Len ker čine gitarist Buck Meek, basist Max Oleartchik i bubnjar James Krivche nia, istovremeno i producent albuma, funkcionira na posebnoj frekvenciji. Zvuk Big Thiefa posjeduje mističnu auru i, baš kao u slučaju The Banda pedeset godina prije, nosi gotovo reli giozno iskustvo. Melodije su neodoljive, a Lenker je posve sazrela kao autorica. Bilo da je riječ o folku (‘Sparrow’, ‘The Only Place’), indie-folku (‘No Reason’), country-folku (‘Change’, ‘Certainty’), ortodoksnom countryju kakvog se ne bi posramio ni John Prine (‘Red Moon’) ili eksperimentalnim izletima (‘Blurred View’, ‘Spud Infinity’) teško je izdvojiti favorite i brzo postaje jasno da je pred vama album kakav ne nastaje često, budući klasik. ‘Little Things’ kanali zira škotske Cocteau Twins (nekadaš nje perjanice etike 4aD) i Siouxsie & The Banshees, dok se u singlu ‘Simu lation Swarm’ mogu čuti odjeci ranih Meat Puppets, posebno iz faze ‘Up On The Sun’.

Beach House iz Baltimorea (država Maryland) na sceni su nešto duže. Pje vačica i klavijaturistica Victoria Legrand i gitarist/multi-instrumentalist Alex Scally nastupni album objavili su 2006., a pet godina od posljednjeg, prigodno nazvanog ‘7’, Beach House nastavljaju suvereno stilski plivati unutar dream popa i neopsihodelije. Razlika je u tome što je na ‘Once Twice Melody’ sve gran dioznije i raskošnije. Bogatstvo orkestra cija, zavodljivi elektronski beatovi, aku stične gitare, slojevi klavijatura i orgulja, svega toga je ovdje u suficitu, a najviše dobrih pjesama. Legrand i Scally poka zuju novostečeno autorsko i izvođačko samopouzdanje, a neke od pjesama su čisti pop biseri. Uvodna i naslovna pjesma zvuči kao križanac Aira i Pink Floyda s Abbom, dok se utjecaj francu skog dua iz ‘Talkie Walkie’ faze može namirisati i u ‘Runaway’. Zaraznom ‘Hurts to Love’ melodijski odjekuje ‘Wild World’ Cata Stevensa. ‘Masquerade’ kanalizira Daft Punk, ‘Only You Know’ uronjena je u shoegaze estetiku, a u veli čanstvenim ‘Pink Funeral’ i ‘Modern Love Stories’ do izražaja dolazi umi jeće slavnog aranžera Davida Campbe lla. Kao i u slučaju albuma Big Thief, početno strpljenje je vrlina, ali slušatelji vrlo brzo bivaju nagrađeni.

Okrenite sat!

Ovaj vikend spavat ćemo kraće, ali će nas zato proljeće nagraditi duljim danima kao prekrasnim uvodom u sunčane i toplije dane

Ove sub O te u dva sata ujutro okre nite sat prema naprijed, prema tri uju tro. Iako će vam to pomicanje ukrasti nužan san, neka vas ipak ne rastužuje – kreće ljetno računanje vremena! Pomicanjem za jedan sat unapri jed vrijeme se u dva sata računa kao tri, javlja Državni zavod za mjeritelj stvo. Vlada RH donijela je 27. siječ nja Uredbu o ljetnom računanju vre mena sukladno Zakonu o računanju vremena za ovu te 2023., 2024., 2025. i 2026. godinu, kojom se u pravni pore dak RH prenosi Direktiva Europskog

parlamenta i Vijeća.

Tako je ovo jedno od zadnjih pomi canja sata jer se očekuje skoro ukida nje prakse. Ipak, najesen nas čeka isti ‘posao’ – ljetno računanje vremena u ovoj godini završava u noći sa subote na nedjelju 30. listopada u 3 sata pomi canjem vremena za jedan sat unatrag.

Pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme se u dva sata računa kao tri, javlja Državni zavod za mjeriteljstvo