DG Jahrbuch, Vol. 24, 2017. str. 371-380 Mihael Sučić: Naselje Veliškovci – primjer demografske promjene i sudbine Folksdojčera
Uvod Proučavajući povijest prve polovice 20. stoljeća današnjih Valpovštine i Miholjštine možemo istaknuti pojedina naselja koja su doživjela velike demografske i gospodarske promjene uzrokovane širim političkim i drugim procesima. Jedno je od tih naselja i Veliškovci. Uzimajući u obzir veliku količinu literature, a naročito neobjavljenih pisanih i drugih povijesnih izvora vezanih uz demografske promjene i sudbine Folksdojčera u Veliškovcima članak je napisan u obliku okvirnog uvida u povijest veliškovačkih Folksdojčera. Cilj je priloga u prvom redu upoznati javnost s okvirnim demografskim, društvenim i političkim procesima koji su utjecali na razvoj jednog slavonskog naselja. Prema tome, nameću se neka pitanja na koja će se okvirno pokušati dati odgovor. U prvom redu koje su bile dobne skupine nekadašnjih Veliškovčanki i Veliškovčana koji su živjeli u slavonskoj ravnici do sredine 1940-ih godina. Također i je li njihova sudbina dio smišljenog plana od strane nove komunističke vlasti.
Definicija područja i razdoblja Proučavajući položaj naselja Veliškovci na osnovi prvih zemljovida od 18. pa do sredine 20. stoljeća možemo uočiti procese koji se sve češće znaju okarakterizirati kao procesi dugog trajanja, u ovom slučaju kontinuitet smještaja jednog naselja unatoč demografskim promjenama. Posebnost je šireg područja oko naselja Veliškovci da se okolišni faktori nisu u velikoj mjeri promijenili od prve polovice 18. stoljeća pa sve do prvih desetljeća 21. stoljeća. Otprilike se jedan, jedan i pol kilometara sjeverno proteže rijeka Karašica, a još sjevernije i rijeka Drava između kojih se nalazi šuma. Južnije se od naselja također nalazi jedna rijeka, rijeka Vučica i šuma, dok se istočno i zapadno nalazi prostrana slavonska ravnica. Uspoređujući navedene okolišne faktore na zemljovidima iz prethodna tri stoljeća, kako je već i spomenuto, vidljiva je jednaka rasprostranjenost istih.1 To je anomalija na prostoru današnjih Valpovštine i Miholjštine, naročito kada se promatraju šume jer su nestajale tijekom višestoljetnog djelovanja od strane ljudi. Naročito od sredine 19. stoljeća kada jača zanimanje obitelji Prandau pa Normann i naposlijetku Gutmann za razvojem šumarstva i drvno-prerađivačke industrije. Na temelju dosadašnjih saznanja možemo iznijeti tezu i da je u tome kontekstu došlo i do naseljavanja Folksdojčera u dotadašnje pretežito šokačko selo Veliškovci. Za jasniju je sliku promatranog područja potrebno spomenuti i sjeverni kopneni put koji je danas poznat pod nazivom Podravska magistrala. Točnije, to je jedan krak 1
Hrvatski državni arhiv (HDA), Kartografska zbirka, Ichonographia districtus Valpoviensis cum suis pagis appertinentys et limitibus; Valentić Mirko, ur., Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća – Virovitička županija ( sv. 6. ), Zagreb 2002, 194-195 i sekcija 24; The Second Military Survey (1806-1869), pristup 27. kolovoza 2017., http://mapire.eu/en/map/secondsurvey/?layers=osm%2C5%2C42&bbox=1203423.87183 52532%2C5310329.2280948255%2C2844679.7431745576%2C6636053.0466729235; Jelić Tomislav, ur., Školski atlas, 2. izd. Zagreb 2003, 34-35.
372
