Dijabetes-Slatki zivot 2-2022 by HSDU

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki život

Časopis za zdrav život

Broj 2 - travanj 2022.

Tema broja:

ŠEĆERNA BOLEST I DEBLJINA EKSKLUZIVNO: Intervju s prof. dr. sc. Sanjom Klobučar Majanović

PREHRANA

DJEČJI KUTAK

IZ UDRUGA

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

ŠEĆERNA BOLEST I DEBLJINA

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 2/2022., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVIII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije. 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr. 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

16 Debljina: ima li utjecaj na ljudsku reprodukciju?

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof. PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d. VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Tiskano: travanj 2022. u 30 000 Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslavdoc. Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc. dr. sc.dr.med. Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna Goldoni, / prof.dr.sc. Željko hrane / Vilma Eva Pavić, mag.dr.med. spec. sigurnosti i kvalitete Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc. Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med. Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Sabolić, dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno. U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Foto naslovnice i intervju: Matija Djanješić / CROPIX

Dijabetes www.dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE 5 UVODNIK 6 Intervju: prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović UVODNIK

10 Uloga metaboličke kirurgije u liječenju šećerne bolesti tipa 2

BROJA 612 TEMA Zašto je važno spriječiti i liječiti pretilost u dječjoj dobi?

13. kongres osoba sa šećernom bolesti

14 Redukcijska dijabetička dijeta – osnova liječenja pretilosti i Hrvatske šećerne bolesti

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

18 Šećerna bolest, polineuropatija i infekcija COVID-19 22

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u HSDU-a internističku skrb Halo halo info telefon Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti

24 Proglašenje Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja 30 Kako čitati deklaraciju na prehrambenom proizvodu?

I AKCIJE 2332 DOGAĐANJA Jelovnici za redukciju

Ljetni kamp za djecu i mlade

36 Proljetni umor 38 IZ UDRUGA

RECEPTI I PREHRANA

41 Dječji kutak

Mikrobiota, probiotici i dijabetes Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

Šećerna bolest u Hrvatskoj Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost. Prema podacima registra CroDiab i Centralnoga zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), u Hrvatskoj je u 2021. godini registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Dosadašnja istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Tako se pretpostavlja da gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina njih čak četvrtina. Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti s udjelom od 8,2% u 2020. godini. U 2021. godini pristigle su BIS (engl. Basic Information Sheet) prijave za 60.364 osobe sa šećernom bolešću. Regulacija glikemije bila je dobra (HbA1c<6,5%) u 32,45%, granično zadovoljavajuća (6,5%<HbA1c<7,5%) u 37,40%, a loša (HbA1c>7,5%) u 30,15% bolesnika uz prosječne vrijednosti (aritmetička sredina ± standardna devijacija) HbA1c 7,21±1,50, glikemije natašte 9,46±8,48 te postprandijalne glikemije 8,89±3,92. Prosječne vrijednosti (aritmetička sredina± standardna devijacija) ostalih najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj

kroničnih komplikacija bolesti bile su: ITM 30,22±5,45kg/m2, sistolički krvni tlak 134,25±13,61 mmHg, dijastolički krvni tlak 80,05±7,53 mmHg, ukupni kolesterol 6,55±8,06 mmol/l, HDL – kolesterol 1,32±0,42 mmol/l, LDL – kolesterol 3,41±4,13 mmol/l, trigliceridi 2,45±4,11 mmol/l, a 15,98% bolesnika bili su pušači. Prema podatcima HZJZ-a šećernu bolest tipa 2 ima oko 92%, šećernu bolest tipa 1 oko 7%, a neki drugi tip šećerne bolesti ima 1% osoba u RH. Prema podatcima Hrvatskoga zdravstveno-statističkog ljetopisa u 2020. broj djece i adolescenata (0 do 19 godina) sa šećernom bolešću tipa 1 iznosio je 1.927, što čini 0,26% u ukupnoj populaciji u RH. Incidencija šećerne bolesti tipa 1 u RH u djetinjstvu raste (0 do 14 godina), što Hrvatsku svrstava među zemlje s visokim rizikom od šećerne bolesti tipa 1. Godišnji prirast od 5,87% znatno je niži od 9,0% prijavljenih ranije, ali još uvijek viši od europskog prosjeka (3,9%). Porast incidencije je prestao kod najmlađe djece. U 2020. prema podatcima HZJZ-a registrirano je 4.479 trudnica sa šećernom bolešću, što čini 12,56% trudnica. Prevalencija šećerne bolesti u RH u 2021. u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosi 9,21%, s time da je najniža u Zadarskoj županiji (8,06%), a najviša u Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,24%).

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Javnozdravstvena i edukativna kampanja Pokreni se! povodom obilježavanja Prvoga hrvatskog dana šećerne bolesti

Tijekom mjeseca svibnja Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s udrugama članicama Saveza i partnerima povodom obilježavanja Prvoga hrvatskog dana šećerne bolesti, sada već tradicionalno organizira Javnozdravstvenu i edukativnu kampanju Pokreni se!. Tijekom kampanje provodit ćemo niz aktivnosti, kako za stručnu, tako i za cjelokupnu javnost diljem Hrvatske. Vjerujemo da ćemo tijekom ove javnosti prepoznatljive kampanje Pokreni se! skrenuti pozornost na šećernu bolest, ovaj globalni problem te da se o šećernoj bolesti ne govori samo prigodno, nego tijekom cijele godine. Epidemiološki podatci govore o neprestanom porastu broja oboljelih od šećerne bolesti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj, stoga je važno upozoravati o učestalosti šećerne bolesti te važnosti prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezina pravovremenog liječenja kao i sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija. Cilj je Saveza da nas se doživljava kao ravnopravnog partnera u kreiranju politika koje se tiču i nas samih, osoba sa šećernom bolešću, ali i svih onih koji su u riziku za obolijevanje od šećerne bolesti. Ovim putem pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže, svatko na svoj način i prema svojim mogućnostima u kampanji Pokreni se! O svim aktivnostima koje planiramo provoditi tijekom javnozdravstvene, ali i edukativne kampanje Pokreni se! informirat ćemo javnost putem medija, društvenih mreža, web stranice www. dijabetes.hr i Facebook stranice https://www.facebook.com/ savezdijabetickihudruga. A u sljedećem broju časopisa Dijabetes/ slatki život moći ćete pročitati osvrt na sva događanja koja su se odvijala tijekom kampanje Pokreni se! Tema ovog broja časopisa Dijabetes/slatki život jest šećerna bolest i debljina. Ova tema je vrlo aktualna jer nam istraživanja govore o poraznim rezultatima kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa i pretilost. Šećerna bolest i debljina dva su velika javnozdravstvena problema i često se govori kako su te dvije bolesti dvije usporedne epidemije te kako epidemija šećerne bolesti proizlazi iz epidemije debljine. Recentna istraživanja govore kako oko 80% osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili.

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost te tjelesna neaktivnost spadaju među najvažnije uzroke povećanja broja osoba sa šećernom bolešću, prvenstveno šećerne bolesti tipa 2. Gotovo dvije trećine odraslih osoba u općoj populaciji u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili! Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina, to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Zabrinjava i učestalost prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u djece, čak 35% u dobi od osam godina, što Hrvatsku svrstava među najpogođenije europske države. U našem časopisu možete pročitati intervju na temu šećerne bolesti i debljine, tom začaranom krugu, s dopredsjednicom Hrvatskog društva za debljinu i dopredsjednicom Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. Sanjom Klobučar Majanović, dr. med., specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom endokrinologije i dijabetologije iz KBC-a Rijeka. O šećernoj bolesti i debljini te njihovoj prevenciji i komplikacijama možete pročitati i u drugim odličnim tekstovima koje su za nas napisali vrhunski stručnjaci. Isto tako, u časopisu možete pronaći recepte, u dječjem kutku radove naših najmlađih te tekstove o aktivnostima koje provode uvijek vrijedne udruge članice Saveza. Veselimo se budućim aktivnostima koje ćemo moći provoditi na otvorenom, a s ublažavanjem epidemioloških mjera i edukativnim susretima i druženjima uživo. Kako COVID-19 još uvijek nije nestao, čuvajte se i vodite računa o svom zdravlju. Redovito odlazite na liječničke preglede i kontrole, pazite na regulaciju svoje šećerne bolesti i nikako ne zaboravite na važnost zdravih životnih navika. Preuzmite brigu za svoje zdravlje, jer ako ne sada, kada? – uz slogan naše kampanje Pokreni se!

Foto: Matija Djanješić / CROPIX

Intervju: prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović Šećerna bolest i debljina – začarani krug Zrinka Mach, mag. soc. geront. Povodom Svjetskog dana debljine i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini koji se obilježavaju svake godine u ožujku te povezanosti šećerne bolesti i debljine razgovarali smo o ovim dvama velikim javnozdravstvenim problemima s dopredsjednicom Hrvatskog društva za debljinu i dopredsjednicom Hrvatskog društva za

dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Sanjom Klobučar Majanović, dr. med., specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom endokrinologije i dijabetologije iz Kliničkoga bolničkog centra Rijeka.

ZA POČETAK, MOŽETE LI NAM REĆI JE LI ISPRAVNIJE I DRUŠTVENO PRIHVATLJIVIJE REĆI „DEBLJINA“ ILI „PRETILOST“ ILI IH MOŽEMO KORISTITI KAO SINONIME, KAO I KOD „DIJABETESA“ ODNOSNO „ŠEĆERNE BOLESTI“?

maternice, debelog crijeva, prostate te tumori jetre i žučnog sustava. U komplikacije debljine ubrajaju se i degenerativne bolesti lokomotornog sustava, sindrom policističnih jajnika, neplodnost te čitav niz psiholoških problema.

Debljina i pretilost su istoznačnice te se mogu ravnopravno koristiti kako u svakodnevnoj komunikaciji tako i u stručnim i znanstvenim krugovima. Međutim, u kontekstu korištenja ispravne terminologije naglasila bih da se ne preporučuje koristiti pojmove „debela“ ili „pretila“ osoba, već „osoba s debljinom/ pretilošću“, čime se izbjegava etiketiranje i definiranje osobe prema tjelesnoj masi. Drugim riječima, osoba, a ne dijagnoza se postavlja na prvo mjesto.

Na čvrstu povezanost debljine i rizika obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2 ukazuje činjenica da više od 80 posto osoba sa šećernom bolesti tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu. Često se naglašava da su šećerna bolest i debljina dvije usporedne epidemije, odnosno da epidemija šećerne bolesti proizlazi iz epidemije debljine. Masno tkivo izlučuje čitav niz bioaktivnih čimbenika, adipokina, koji moduliraju apetit i potrošnju energije, osjetljivost na inzulin te imunosni odgovor. Neki adipokini djeluju proupalno i dovode se u vezu s razvojem kronične upale, disfunkcije endotela krvnih žila, smanjene osjetljivosti tkiva na inzulin te pojačane sklonosti zgrušavanju krvi. Navedeni mehanizmi su temelj nastanka ne samo šećerne bolesti tipa 2, već i većine drugih kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih žila. Osim ukupne količine masnog tkiva važna odrednica rizika nastanka šećerne bolesti tipa 2 jest i raspodjela masnog tkiva. Smatra se, naime, da su masne nakupine u trbušnoj šupljini, smještene između pojedinih unutarnjih organa, metabolički aktivnije i čine mnogo veću opasnost za zdravlje od potkožnih masnih nakupina.

HRVATSKA JE VODEĆA ZEMLJA EUROPSKE UNIJE PO UČESTALOSTI PREKOMJERNE TJELESNE MASE I DEBLJINE U ODRASLIH OSOBA. NA KOJI NAČIN MOŽEMO OSVIJESTITI DRUŠTVO U CJELINI KAKO JE DEBLJINA VAŽAN ZDRAVSTVENI, A NE SAMO ESTETSKI PROBLEM I DA JE RIJEČ O BOLESTI KOJU TREBA OZBILJNO SHVATITI I LIJEČITI?

KOJA JE POVEZNICA IZMEĐU ŠEĆERNE BOLESTI I DEBLJINE?

Istina, Hrvatska je nažalost na samom vrhu ljestvice EU kada je u pitanju problem debljine. I stoga je od iznimne važnosti osvijestiti naše društvo da je debljina kronična bolest praćena čitavim nizom komplikacija koje narušavaju kvalitetu života i skraćuju životni vijek oboljelih. Debljinu treba prepoznati i liječiti znanstveno utemeljenim metodama. Sve je veći broj zdravstvenih ustanova koje otvaraju Ambulante za liječenje debljine odnosno formiraju multidisciplinarne timove, jer se upravo na taj način ostvaruju najbolji rezultati u liječenju. No, kao i za svaku drugu bolest, tako i za debljinu vrijedi „bolje spriječiti nego liječiti“. Debljinu treba prevenirati od najranije dječje dobi promicanjem zdravog načina života temeljenog na uravnoteženoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Imajući u vidu socioekonomsku podlogu debljine, važno je naglasiti da odgovornost nije samo na pojedincu i obitelji, već je potrebno djelovati na svim društvenim razinama, uključujući odgojno-obrazovni sustav, medije, lokalne i državne politike kako bi se poboljšalo okruženje u kojem živimo. S tim ciljem je proglašen i Hrvatski dan osviještenosti o debljini koji se obilježava 16. ožujka.

ZAŠTO SE DEBLJAMO?

OSIM ŠTO JE I SAMA BOLEST, DEBLJINA JE UZROČNIK MNOGIH KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI. O KOJIM BOLESTIMA JE RIJEČ?

KAKO SPRIJEČITI NASTANAK PREKOMJERNE TJELESNE MASE I DEBLJINE, A TIME NEPOSREDNO I ŠEĆERNE BOLESTI TIPA 2?

Debljina kao bolest uzrokuje širok spektar drugih ozbiljnih kroničnih bolesti ili komplikacija koje dijelimo na metaboličke, mehaničke i psihosocijalne. Gotovo da nema organa na koji debljina ne djeluje negativno, odnosno na kojem ona ne izaziva određene komplikacije. Debljina je važan predisponirajući čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, šećernu bolest tipa 2, sindrom apneje u snu i bolesti probavnog sustava. Zloćudne bolesti koje se dovode u vezu s debljinom su karcinomi dojke, Dijabetes www.dijabetes.hr

Mehanizmi u podlozi debljine su mnogobrojni i vrlo složeni, međutim u većini slučajeva debljina je odraz dugotrajne neravnoteže između unosa kalorija hranom i pićem te potrošnje kalorija tjelesnom aktivnošću. Stoga se nerijetko o debljini govori kao o bolesti suvremenog načina života koji je karakteriziran dominantno sjedilačkim aktivnostima i širokom dostupnošću hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih šećera. U manje od pet posto oboljelih uzroci mogu biti genetske, endokrine ili metaboličke bolesti. Sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem ima važnu ulogu u kontroli apetita i regulaciji tjelesne težine, a hormonska neravnoteža koja nastaje uslijed poremećaja lučenja hormona štitnjače, hormona kore nadbubrežne žlijezde ili spolnih hormona može utjecati na porast tjelesne mase. Postoji i genetska sklonost debljini, a radi se o složenom utjecaju velikog broja gena. Utjecaj jednog gena nije od većeg značaja, osim kada se radi o mutaciji gena, što je vrlo rijetko. Genetski sindromi koji uzrokuju debljinu kao primjerice Prader-Willi ili Bardet-Biedl također su izuzetno rijetki.

Poznato je da zdrave prehrambene navike, primjerena tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne mase mogu uvelike smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2 i prevenirati čak 70% slučajeva ovog tipa bolesti. Zdrave životne navike se stječu od malih nogu, u obitelji, te stoga roditelji moraju biti primjer svojoj djeci. S druge strane, imajući u vidu socioekonomsku podlogu debljine, potrebno je osigurati zdravo životno okruženje. Treba naglasiti da čak i onda kada je šećerna bolest već prisutna, gubitak

tjelesne mase ima višestruke povoljne učinke na glukoregulaciju i kontrolu pridruženih čimbenika srčano-žilnog rizika. Najnovija istraživanja potvrđuju da se gubitkom tjelesne mase većim od 15% može postići i potpuna remisija šećerne bolesti tipa 2 u osoba s kraćim trajanjem bolesti.

češće koristi termin metabolička kirurgija. Metabolička kirurgija je danas prepoznata kao jedna od terapijskih opcija za osobe sa šećernom bolesti tipa 2 koja se može razmotriti čak i u osoba s nižim stupnjevima debljine ako glikemija nije zadovoljavajuće regulirana postojećom antihiperglikemijskom terapijom.

SVJEDOCI SMO BROJNIH REKLAMA NEZDRAVE HRANE I PIĆA S VISOKIM UDJELOM MASTI, ŠEĆERA I SOLI, KAO I DOSTUPNOSTI TAKVE HRANE U ŠKOLAMA I DRUGIM JAVNIM INSTITUCIJAMA. KAKO TO PROMIJENITI?

OVE GODINE PRVI PUT SE OBILJEŽAVA HRVATSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI. ŠTO BISTE TIM POVODOM PORUČILI OSOBAMA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU?

Danas, kada svako treće dijete u našoj domovini ima prekomjernu tjelesnu masu, doista je neprihvatljivo da se djeca izlažu reklamama takvog tipa, a još manje da im je nezdrava hrana dostupna u školama. U takvom obesogenom okruženju teško je usvojiti i održati zdrave životne navike. Uzaludno je samo deklarativno djecu informirati o pravilnoj prehrani, a istovremeno im ne osigurati dostupnost nutritivno kvalitetnih namirnica. Dakle, odgovornost je na svim razinama, od ravnatelja do osnivača odgojno-obrazovnih ustanova, odnosno resornog ministarstva.

SVE SE ČEŠĆE SPOMINJE I BARIJATRIJSKA KIRURGIJA U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI. KADA SE ONA PRIMJENJUJE? Barijatrijska kirurgija etablirana je metoda liječenja debljine koja povrh učinka na smanjenje tjelesne mase povoljno djeluje i na bolesti pridružene debljini uključujući šećernu bolest tipa 2. Modulacija lučenja crijevnih hormona koji imaju ulogu u regulaciji glikemije i homeostaze energije objašnjava činjenicu da barijatrijski zahvati povoljno utječu na metabolizam i glukoregulaciju, što je vidljivo već u ranome postoperativnom periodu. U znatnog broja bolesnika dolazi i do potpune remisije bolesti te oni više nemaju potrebu za uzimanjem antihiperglikemijske terapije, posebice ukoliko je trajanje šećerne bolesti kraće od šest godina. Zbog svega navedenog za ovu vrstu kirurških zahvata sve se

Foto: Matija Djanješić / CROPIX

Zdravstvena skrb o osobama sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj je na visokoj razini uz dostupnost najsuvremenijih tehnoloških dostignuća i inovativnih terapijskih opcija. Međutim, najveća odgovornost za uspješne ishode liječenja ipak je u rukama osobe koja živi sa šećernom bolešću. Uvijek i iznova treba naglašavati važnost pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti kao ključnih aspekata liječenja. Smatram da bi svaka osoba sa šećernom bolešću barem jednom u životu trebala proći kroz program strukturirane edukacije koji se organizira u dnevnim bolnicama zdravstvenih ustanova, idealno već nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Preduvjet uspješnog liječenja jest i motiviranost bolesnika te redovite kontrole nadležnoga obiteljskog liječnika i dijabetologa. Zasigurno nije jednostavno kontinuirano održavati visoku razinu samodiscipline i motiviranosti kada je u pitanju život s dijabetesom. Stoga je izuzetno bitna podrška okoline, obitelji i prijatelja, ali i udruga bolesnika. U slučaju visoke razine distresa povezanog s dijabetesom svakako treba zatražiti i psihološku potporu stručne osobe. Također, važno je redovito provoditi ciljane specijalističke preglede kako bi se u slučaju pojave komplikacija poduzeli svi potrebni koraci te zaustavilo ili usporilo njihovo napredovanje. Osim postizanja optimalne kontrole glikemije potrebno je kontrolirati i druga pridružena stanja poput arterijske hipertenzije i dislipidemije te naglasiti važnost prestanka pušenja jer svi ovi čimbenici zajedno povećavaju rizik neželjenih ishoda. I za kraj, bez obzira na izazove koje šećerna bolest nosi sa sobom, ona nije razlog da osoba ne živi punim plućima i ne ostvari sve svoje potencijale.

MOŽETE MJERITI BEZ LANCETA1 ZAŠTO BOCKATI KAD MOŽETE SKENIRATI?1

Poštovani, pozivamo vas na Abbottov „Četvrtak uživo“: Virtualni razgovor sa stručnjacima koji odgovaraju na sva vaša pitanja Abbott vodeći proizvođač sustava za kontinuirano praćenje glukoze, na svojoj službenoj web stranici omogućio je korisnicima da svakog četvrtka, od 16 do 17 sati, u razgovoru sa stručnjacima dobiju odgovore na sva pitanja koja imaju o svom FreeStlye Libre sustavu, ali i eventualnim drugim nedoumicama koja imaju, a vezana su za područje pružanja skrbi osobama s dijabetesom. Sudjelovanje u „Četvrtkom uživo“ moguće je jednostavnim klikom na link, a važno je napomenuti kako nikakva prethodna registracija i instalacija programa nije potrebna.

Za više informacija posjetite https://www.freestyle.abbott/hr-hr/home.html

1. Skeniranje senzora ne zahtijeva upotrebu lanceta. Mjerenje glukoze iz krvi jagodice prsta potrebno je: u situacijama brze promjene razine glukoze, kad razine glukoze u međustaničnoj tekućini možda ne odražavaju točne razine glukoze u krvi, u slučaju kad sustav ukazuje na hipoglikemiju ili prijeteću hipoglikemiju ili kad se simptomi ne podudaraju s očitanjima sustava. FreeStyle, Libre i srodne trgovačke marke su zaštićene marke društva Abbott. Dijabetes © 2022 Abbott 49557 v 2.0. Abbott Laboratories d.o.o., Koranska 2, Zagreb. www.dijabetes.hr

ULOGA METABOLIČKE KIRURGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI TIPA 2 Doc. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med., endokrinolog – dijabetolog voditeljica Zavoda za endokrinologiju, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti, KBC Osijek

Barijatrijska kirurgija je medicinski termin koji se koristi za različite kirurške procedure koje se provode s ciljem gubitka tjelesne mase u bolesnika. Sam termin metabolička kirurgija koristi se za kirurške procedure usmjerene gubitku tjelesne mase, u prvom redu s ciljem liječenja metaboličkih bolesti, posebice šećerne bolesti tipa 2. Koncept metaboličke kirurgije kao terapijske opcije u liječenju šećerne bolesti tipa 2 po prvi put je predstavljen od strane međunarodnih dijabetoloških organizacija 2016. godine. Recentne smjernice Američkoga dijabetološkog udruženja (ADA) iz 2022. godine preporučuju metaboličku kirurgiju u bolesnika s tipom 2 šećerne bolesti u slijedećim slučajevima: a) ukoliko je indeks tjelesne mase (ITM) u bolesnika ≥ 40 kg/m² i b) ukoliko je indeks tjelesne mase u bolesnika 35,0-39,9 kg/m², a istovremeno se ne uspijevaju postići zadovoljavajuća glikemijska regulacija i ostali terapijski ciljevi u liječenju komorbiditeta kao i dugoročan gubitak na tjelesnoj masi nekirurškim metodama. Prema istome izvoru metaboličku kirurgiju preporučuje se provoditi u visokospecijaliziranim centrima koji su u mogućnosti formirati multidisciplinarne timove i koji imaju dostatno iskustvo u liječenju šećerne bolesti te kirurgiji gastrointestinalnog trakta. Broj barijatrijskih procedura diljem svijeta je u porastu, no još uvijek se radi o malim brojkama, tako da se svega 1–2% od ukupnog broja bolesnika koji predstavljaju kandidate za kirurško liječenje zaista i podvrgne operativnom zahvatu. Različite tipove metaboličkih kirurških zahvata dijelimo na restriktivne procedure te restriktivno/malapsorpcijske procedure. Danas u svijetu najčešći tip metaboličkog kirurškog zahvata jest laparoskopska vertikalna „sleeve“ gastrektomija (59% svih procedura), postupak kojim se trajno uklanja veći dio želuca. Godišnji gubitak tjelesne mase nakon ove procedure iznosi 20–28%. Metaboličkom kirurgijom kao metodom liječenja šećerne bolesti tipa 2 moguće je u značajnog broja bolesnika postići ne samo bolju glikemijsku regulaciju, nego i potpunu remisiju bolesti. Potpuna remisija šećerne bolesti definirana je kao stanje koje ne zahtijeva uporabu antidijabetika, uz istovremene vrijednosti glikemije natašte ≤ 5,6 mmol/L i vrijednosti HbA1c <5,7%. Evaluacija razvitka remisije šećerne bolesti tipa 2 nakon metaboličke kirurgije provodi se minimalno 3 mjeseca nakon operativnog zahvata i minimalno 3 mjeseca po prestanku korištenja medikamentozne terapije. Postotak bolesnika u kojih se nakon zahvata postiže remisija šećerne bolesti tipa 2 ovisi o samom tipu zahvata, postotku gubitka tjelesne mase te o kliničkim karakteristikama bolesnika, kao što su životna dob, indeks tjelesne mase (ITM), trajanje šećerne bolesti te vrijednosti HbA1c. U petogodišnjem razdoblju ovaj postotak varira od 50% do 92%, a u desetogodišnjem razdoblju nakon operativnog zahvata remisija šećerne bolesti prisutna je u trećine bolesnika. Brojni su mehanizmi kojima metabolička kirurgija dovodi do poboljšanja regulacije šećerne bolesti tipa 2 te u određenom postotku slučajeva i do potpune remisije bolesti. Samim zahvatom smanjuje se volumen želuca, odnosno apsorpcijska površina, i/ ili se pojedini dijelovi probavnog trakta isključuju iz funkcije. Uz navedeno dolazi do značajnih promjena u sekreciji peptidnih hormona podrijetla probavnog trakta te se tako na primjer značajno smanjuje izlučivanje grelina, hormona odgovornog za osjećaj gladi, odnosno značajno se pojačava sekrecija glukagonu sličnog hormona 1 (GLP-1), što rezultira pojačanjem osjećaja sitosti. Osim toga dolazi i do značajnih promjena u crijevnoj Dijabetes www.dijabetes.hr

mikrobioti te sekreciji žučnih kiselina. Metabolička kirurgija povezana je s mogućnošću razvitka perioperativnih te kratkoročnih i dugoročnih komplikacija. No sveukupno je njihov postotak relativno mali (30-dnevni mortalitet nakon zahvata ≤ 0,3%). Dugoročne komplikacije uglavnom se odnose na intoleranciju hrane, razvitak deficita vitamina A, vitamina D te kalcija, ponovnu mogućnost dobitka na tjelesnoj masi te psihološke poremećaje. Uz navedenu mogućnost komplikacija važno je napomenuti da su troškovi metaboličke kirurgije relativno visoki; srednja cijena ovakvog zahvata u Republici Hrvatskoj kreće se oko 50.000,00 kn i za sada je u cijelosti pokrivena od strane HZZO-a.

BARIJATRIJSKA KIRURGIJA U KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU OSIJEK Barijatrijski program u Kliničkom bolničkom Centru Osijek započet je u listopadu 2019. godine, povratkom iskusnog barijatrijskog kirurga doc. dr. sc. Zdenka Borasa, dr. med. iz inozemstva (Klinika Cleveland, Abu Dhabi). U suradnji sa Zavodom za endokrinologiju i Regionalnim centrom za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek osnovan je multidisciplinarni tim za kirurško liječenje debljine i šećerne bolesti tipa 2. Osnovnu jezgru multidicisciplinarnog tima čine barijatrijski kirurg, anesteziolozi, endokrinolozi – dijabetolozi, klinički nutricionist, psiholog te medicinske sestre dodatno educirane za ovu problematiku. Po potrebi, ovisno o popratnim komorbiditetima tijekom prijeoperativne pripreme i postoperativnog praćenja, u proces liječenja uključuju se i liječnici drugih specijalnosti – kardiolozi, gastroenterolozi, neurolozi te brojni drugi. Do sada je, unatoč pandemijskim godinama, u našem Centru operativnim zahvatima u cilju liječenja debljine i/ili šećerne bolesti tipa 2 uspješno podvrgnuto preko 70 bolesnika. Zaključno treba naglasiti da metabolička kirurgija predstavlja vrijednu terapijsku opciju za selekcioniranu skupinu bolesnika s tipom 2 šećerne bolesti koji ne uspijevaju postići zadovoljavajuću regulaciju te gubitak tjelesne težine nekirurškim metodama. Laparoskopske procedure preferiraju se u odnosu na otvorene kirurške procedure budući da su povezane sa značajnim skraćenjem hospitalizacije te manjim brojem perioperativnih i postoperativnih komplikacija. Sama metabolička kirurgija, s obzirom na kompleksnost pristupa, zahtijeva postojanje multidisciplinarnih timova u specijaliziranim centrima, što svakako značajno doprinosi optimalizaciji rezultata liječenja. Literatura: 1. Rubino F, Nathan DM, Eckel RH, Schauer PR, Alberti KG, Zimmet PZ et al. Metabolic Surgery in the Treatment Algorithm for Type 2 Diabetes: A Joint Statement by International Diabetes Organizations. Diabetes Care. 2016 Jun;39(6):861-77. 2. American Diabetes Association Professional Practice Committee, Draznin B, Aroda VR, Bakris G, Benson G, Brown FM et al. 8. Obesity and Weight Management for the Prevention and Treatment of Type 2 Diabetes: Standards of Medical Care in Diabetes-2022. Diabetes Care. 2022 Jan 1;45(Suppl 1):S113-S124. 3. Riddle MC, Cefalu WT, Evans PH, Gerstein HC, Nauck MA, Oh WK et al. Consensus Report: Definition and Interpretation of Remission in Type 2 Diabetes. Diabetes Care. 2021 Aug 30;44(10):2438–44. 4. Stenberg E, Olbers T, Cao Y, Sundbom M, Jans A, Ottosson J et al. Factors determining chance of type 2 diabetes remission after Roux-en-Y gastric bypass surgery: a nationwide cohort study in 8057 Swedish patients. BMJ Open Diabetes Res Care. 2021 May;9(1):e002033. 5. Lim RBC, Zhang MWB, Ho RCM. Prevalence of All-Cause Mortality and Suicide among Bariatric Surgery Cohorts: A Meta-Analysis. Int J Environ Res Public Health. 2018 Jul 18;15(7):1519.

ZAŠTO JE VAŽNO SPRIJEČITI I LIJEČITI PRETILOST U DJEČJOJ DOBI? Prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., spec. pedijatar Klinika za pedijatriju, Odjel za endokrinologiju i dijabetes, KBC Sestre milosrdnice Pretjerano nakupljanje masnog tkiva u tijelu dovodi do prekomjerne težine i pretilosti, što predstavlja rizik za zdravlje i utire put raznim bolestima. Višak masnog tkiva, osobito nagomilanog u predjelu trbuha, udružen je s nizom ozbiljnih

zdravstvenih problema. Pretilost je, dakle, kronična bolest koja u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) ima svoju šifru (E66), a ujedno je i glavni čimbenik rizika za narušeno zdravlje i skraćeno očekivano trajanje života. Osim negativnog utjecaja

na kvalitetu života, pretilost povećava vjerojatnost razvoja dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila (srčani udar, moždani udar), zloćudnih bolesti (primjerice karcinoma dojke i karcinoma debelog crijeva) te bolesti sustava za kretanje (osteoartritis). Pretilost je stoga prepoznata kao jedan od najozbiljnijih globalnih javnozdravstvenih izazova s kojima se susreće čovječanstvo. Posebno zabrinjava rastući broj djece i mladih s prekomjernom tjelesnom težinom, jer oni najčešće život nastavljaju kao pretile odrasle osobe. Većina pretile djece nema višak tjelesne težine zbog neke bolesti, već zbog nesrazmjera između unesene i potrošene energije, čemu velikim dijelom pogoduje današnje okruženje i način života. U proteklih 40 godina u svijetu se broj pretile djece i adolescenata povećao više od 10 puta, s 11 milijuna na 124 milijuna, čemu treba pribrojiti još oko 216 milijuna djece s prekomjernom težinom. U zemljama europske unije više od 20% djece školske dobi danas je prekomjerne težine ili pretilo. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u 21 europskoj državi živi gotovo 400.000 djece u dobi od 6-9 godina koja su izrazito pretila. Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35% djece dobi od 8-9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, pri čemu je toga svjesno svega 14% njihovih roditelja. Na nacionalnoj razini problem debljine je veći u dječaka (17,8%) nego u djevojčica (11,9%). Procjena izgleda vlastitog djeteta može biti vrlo subjektivna, pa se problem prekomjerne težine u djece često ne uočava na vrijeme ili ga se svjesno ili nesvjesno umanjuje. Stoga je nužno u svakog djeteta koje dođe na pregled pedijatru, liječniku školske ili obiteljske medicine, izračunati indeks tjelesne mase (ITM) na takav način da tjelesnu masu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine u metrima. Potom ITM djeteta usporedimo s ITM vršnjaka istog spola. Ukoliko je ITM između 85. i 95. centile za dob i spol, radi se o prekomjernoj težini, a ako je jednak ili veći od 95. centile, radi se o pretilosti. Budući da je za zdravlje osobito nepovoljno nakupljanje masnog tkiva u predjelu trbuha, korisno je izmjeriti i opseg trbuha. Važno je naglasiti da pretilost u dječjoj dobi ne predstavlja samo estetski problem. Ovisno o stupnju pretilosti, dobi djeteta i bolestima u užoj obitelji (povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti i dijabetes), potrebno je uz temeljit klinički pregled koji obvezno uključuje mjerenje krvnog tlaka, učiniti i određene pretrage. Tako se osim stupnja pretilosti utvrđuje ima li dijete već razvijen komorbiditet, odnosno kardiometaboličke komplikacije pretilosti. Naime, već u mladoj životnoj dobi (obično u adolescenciji) pretilost može potaknuti razvoj hipertenzije, hiperlipidemije, predijabetesa ili dijabetesa, nealkoholne masne bolesti jetre, opstruktivne apneje u spavanju i niza drugih poremećaja. U djevojaka s prekomjernom težinom nerijetko se u sklopu sindroma policističnih jajnika javljaju problemi s aknama, pojačanom dlakavosti i neredovitim menstruacijskim ciklusima. Naposlijetku, ne smiju se podcijeniti niti psihosocijalni aspekti pretilosti. Utvrđeno je, naime, da djeca s prekomjernom tjelesnom težinom često imaju nižu razinu samopouzdanja, sklonija su depresiji i anksioznosti te su nerijetko socijalno izolirana ili izložena vršnjačkom zadirkivanju.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Pretili adolescenti mogu razviti poremećaj u metabolizmu glukoze, budući da je razdoblje puberteta fiziološki obilježeno „inzulinskom rezistencijom“. Kod predijabetesa su vrijednosti glukoze u krvi više nego u zdravih vršnjaka, a niže nego u onih sa šećernom bolesti. Tako vrijednosti glukoze u krvi natašte više od 5,6 mmol/L, a niže od 7,0 mmol/L odgovaraju poremećenoj glikemiji natašte, dok vrijednosti glukoze u krvi poslije jela više od 7,8 mmol/L, a niže od 11,1 mmol/L upućuju na poremećenu toleranciju glukoze (oba poremećaja ubrajaju se u predijabetes). Vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c) u predijabetesu su također povišene i kreću se u rasponu od 5,7% do 6,5%. Pretili adolescenti s predijabetesom nemaju simptome karakteristične za šećernu bolest (pojačano žeđanje, pojačano mokrenje, gubitak tjelesne težine), pa se se kod njih neometano i „ispod radara“ odvijaju procesi oštećenja malih i srednje velikih krvnih žila. Zbog povećane otpornosti (rezistencije) na djelovanje inzulina i sve slabije mogućnosti gušterače da proizvede dovoljnu količinu inzulina, u pretilih adolescenata s vremenom predijabetes može prijeći u šećernu bolest tipa 2. Naprotiv, gubitkom kilograma moguće je ponovno normalizirati vrijednosti glikemije. Liječenje pretilosti u dječjoj dobi je složen i dugotrajan proces. On nužno uključuje čitavu obitelj jer neophodne promjene životnih navika dijete ne može ostvariti bez podrške i poticaja svoje okoline. U procesu liječenja ključni su edukacija i motivacija, bez kojih nema dugoročnog uspjeha. Potrebna je kontinurana suradnja obitelji s liječnicima, medicinskim sestrama, nutricionistima i psiholozima te dugotrajan nadzor i praćenje. Važno je imati realna očekivanja i jasno definirati ciljeve liječenja, pri čemu se uspjehom može smatrati smanjenje i održavanje tjelesne težine ispod razine koja ugrožava zdravlje, a ne nužno postizanje idealne težine. Osnovni principi liječenja uključuju provođenje zdrave prehrane uz ograničenje dnevnog energetskog unosa, što ima za cilj smanjenje težine, bez istovremene ugroze rasta i razvoja. Obroci trebaju biti pravilno raspoređeni tijekom dana, uz dostatan unos voća i povrća. Neophodno je izbjegavati konzumiranje energetski bogate, a nutritivno siromašne hrane (slatkiši, grickalice). Žeđ treba tažiti vodom, a ne zaslađenim napitcima. Uz promjenu načina prehrane potrebno je ograničiti slobodno vrijeme koje djeca i adolescenti provode sjedeći pred „ekranima“. Umjesto toga, treba ih poticati na svakodnevnu sportsku ili drugu tjelesnu aktivnost po izboru (šetnja brzim hodom, vožnja bicikla, rolanje, igre s loptom, ples i slično). U određenim slučajevima, kao pomoć pri mršavljenju ili za liječenje već postojećih komplikacija, mogu se primijeniti i lijekovi. Oni međutim ne mogu biti djelotvorni ako se ne promijeni način prehrane i životne navike te ne smanji tjelesna težina. U adolescenata s izrazitom pretilošću ili u onih s komplikacijama pretilosti, kod kojih je izostao učinak prethodno opisanih terapijskih mjera, kao krajnja mjera dolazi u obzir i kirurško liječenje. Budući da je liječenje debljine u djece dugotrajan i mukotrpan proces s često neizvjesnim ishodom, potrebno je usmjeriti pažnju obitelji i šire društvene zajednice na prevenciju ovog problema. Usvajanje zdravih životnih navika već u ranoj dobi ulaganje je u zdraviju budućnost naše djece i mladih.

REDUKCIJSKA DIJABETIČKA DIJETA – OSNOVA LIJEČENJA PRETILOSTI I ŠEĆERNE BOLESTI Zrinka Šmuljić, mag. nutricionizma dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing. Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb Prevalencija šećerne bolesti praćena porastom incidencije metaboličkih poremećaja doseže razmjere epidemije. Dugogodišnji fokus istraživanja o razvoju šećerne bolesti bio je na tradicionalnim čimbenicima rizika: genima, načinu života i promjenama u ponašanju, dok se danas istraživanja sve više fokusiraju na utjecaj intrauterinog okruženja i epigenetike na buduće životne ishode. No, i dalje se način života, starenje populacije, modernizacija, tjelesna neaktivnost, prekomjeran energijski unos i pretilost smatraju glavnim uzročnicima razvoja šećerne bolesti. Globalna epidemija razvoja šećerne bolesti kod pretilih osoba rezultirala je nastankom izraza „Diabesity“ koji podrazumijeva pojavu šećerne bolesti u kasnijoj životnoj dobi kao posljedicu pretilosti. Pretilost je kronična, multifaktorijalna, neurobihevioralna bolest, gdje porast tjelesne masti potiče disfunkciju masnog tkiva i nenormalne tjelesne mase, što rezultira štetnim psihosocijalnim, biomehaničkim i metaboličkim posljedicama po zdravlje među kojima je i nastanak šećerne

bolesti. Mehanizmi kojima suvišak masnih stanica utječe na razvoj inzulinske rezistencije kao faze predijabetesa i rad β-stanica gušterače dobro su opisani. Dokazano je i da će malo smanjenje tjelesne mase pozitivno utjecati na zdravstvene ishode pa se kod dijagnoze metaboličkog sindroma očekuje da će gubitak tjelesne mase od 10% od početne utjecati na prevenciju šećerne bolesti tipa 2, dok će kod već nastale šećerne bolesti tipa 2 gubitak tjelesne mase od 5-15% od početne utjecati na smanjenje glikiranog hemoglobina (HbA1c), bit će potrebna niža doza lijekova potrebnih za smanjenje razine šećera u krvi te remisiju bolesti. Osnova liječenja šećerne bolesti i pretilosti jest redukcijska dijabetička dijeta koja se ne zasniva na rijetkoj i posebnoj hrani, nego na raznovrsnom unosu i povoljnom odnosu hrane koja se inače konzumira, uz poseban naglasak na raspored unosa, izvore i količine konzumiranih ugljikohidrata, a kao najbolje rješenje pokazala se prilagođena mediteranska dijeta. Uz smanjenje

ukupnog energijskog unosa i prilagodbu unosa ugljikohidrata nužno je povećanje energijske potrošnje povećanjem tjelesne aktivnosti što će, osim na energijsku potrošnju, utjecati i na smanjenje razine šećera u krvi. Najznačajniji doprinos dnevnom energijskom unosu uz masnoće te hranu pripremljenu u puno masnoće (brza hrana, pržena i pohana), daje industrijski procesirana hrana (polupripremljena ili pripremljena hrana, pekarski proizvodi, slatkiši, kolači, grickalice, zaslađeni napitci) čija će se konzumacija negativno odražavati na glukoregulaciju, ali i na druge metaboličke bolesti poput arterijske hipertenzije, dislipidemije, hiperuricemije te bolesti jetre. Prilikom kupovine zapakirane hrane važno je obratiti pažnju na nutritivnu deklaraciju koja pruža informacije o količini hrane koja čini porciju serviranja, energijskoj vrijednosti hrane po porciji i na 100 grama proizvoda te o količini makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti) sadržanih u proizvodu. Pretiloj osobi sa šećernom bolesti najbitniji podatak bit će energijski doprinos konzumiranog proizvoda, količina masnoće i količina ugljikohidrata, odnosno količina šećera po porciji proizvoda koji konzumira te o udjelu vlakana – što je viši udio vlakana u hrani ili proizvodu sporije će podizati vrijednosti šećera u krvi i produljiti osjećaj sitosti. Šećer u hrani može biti prirodno prisutan (u mlijeku, voću i slađem povrću – mrkva, cikla) ili dodan tijekom proizvodnje/procesiranja hrane, od kojega se neke vrste koriste i kao konzumni (bijeli ili smeđi) šećer. Slobodni šećeri karakteristični su za proizvode koji sadrže prirodno prisutne i dodane šećere poput meda, javorovog ili agavinog sirupa te koncentrata od voća i povrća. Konzumacija različitih vrsta šećera i slatkih, odnosno zaslađenih proizvoda u prekomjernim količinama povećava rizik za razvoj različitih metaboličkih bolesti, moguće negativno utječe na tijek trudnoće te doprinosi nastanku karijesa (tablica). Za uspješnu redukciju tjelesne mase i istovremenu kontrolu razine šećera u krvi: • Smanjite ukupan unos hrane na takav način da smanjite količinu Dijabetes www.dijabetes.hr

hrane odnosno veličinu serviranja te učestalost konzumiranja hrane. Odredite 4 do 5 obroka i ne jedite izvan toga. • Grickalice i kekse u međuobrocima zamijenite sezonskim voćem i orašastim plodovima, no vodite računa o količini. Voće konzumirajte u količini koja stane u šaku (pazite na jako slatko voće poput suhog voća, grožđa, lubenica, banana), a orašaste plodove u količini od 10-15 komada. • Imajte na umu da hrana koja je izvor proteina (nemasno meso, mahunarke, riba, mlijeko i mliječni proizvodi) i hrana bogata vlaknima (voće, povrće, cjelovite žitarice) značajnije doprinosi osjećaju sitosti. Važno je uz unos vlakana piti dovoljno tekućine (voda, nezaslađeni čajevi), inače ćete se osjećati napuhano. • Prilikom naručivanja hrane i konzumacije hrane u restoranu vodite računa o energijskoj vrijednosti obroka i količini ugljikohidrata. • Nije nužno u potpunosti se odreći omiljene hrane, moguće ju je konzumirati povremeno (prigodno) te svakako uskladiti s ukupnim dnevnim energijskim unosom i unosom ugljikohidrata. • Budite svakodnevno tjelesno aktivni. Redukcijska dijeta bez tjelesne aktivnosti rijetko je dostatna za smanjenje tjelesne mase. Preporučuju se aerobne ritmičke aktivnosti koje zahtjevaju uporabu velikih mišićnih skupina te se mogu kontinuirano provoditi, kao što je pješačenje, brzo hodanje, lagano trčanje, planinarenje, plivanje, vožnja biciklom, veslanje, plesanje. Literatura: 1. Zimmet, P.Z. (2017) Diabetes and its drivers:the largest epidemic in human history? Clin Diabetes Endocrinol 3, 1. https://doi.org/10.1186/s40842-016 0039-3 2. Al-Goblan A.S., Al-Alfi, M.A., Khan, M.Z. (2014) Mechanism linking diabetes mellitus and obesity. Diabetes Metab Syndr Obes 7:587-591. doi:10.2147 DMSO.S67400 3. Durrer Schutz, D., Busetto, L., Dicker, D., Farpour-Lambert, N., Pryke, R., European Practical and Patient-Centred Guidelines for Adult Obesity Management in Primary Care. Obes Facts 12(1), 40–66. 4. EFSA, Added and free sugars should be as low as possible, 2022.

Debljina: ima li utjecaj na ljudsku reprodukciju? Debljina je bolest sadašnjice pandemijskih razmjera, koja postaje sve veći socio-ekonomski problem u svijetu. Broj prekomjerno teških i debelih osoba u Europskoj Uniji (EU) podvostručio se zadnjih 20 godina, a Republika Hrvatska (RH) je pri samom vrhu ljestvice prekomjerno teških i debelih osoba u EU. Svaka je peta osoba debela, a više od 50 posto stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu ili je debelo. Svjedoci smo pada nataliteta u RH pa time i pitanje debljine dobiva na važnosti, jer je poznato da je debljina kronična bolest i rizičini čimbenik za razne kronične nezarazne bolesti koja uz brojne komplikacije smanjuje i plodnost.

ŠTO JE DEBLJINA? Debljina je bolest prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Bolest se najčešće definira temeljem određivanja indeksa tjelesne mase – ITM (engl. body mass index – BMI). ITM je broj koji se dobiva tako da se tjelesna masa osobe izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine izražene u metrima. Primjer: Osoba visine 170 cm, tjelesne mase 70 kg ITM = 70 kg : 1,7 m² ITM = 70 kg : 2,89 m² -24,2 kg/m² Ovisno o vrijednosti ITM-a razlikujemo sljedeće kategorije tjelesne mase:

ITM nije najsavršenija mjera stupnja uhranjenosti organizma, jer, primjerice, jako mišićave osobe mogu imati visoke vrijednosti ITM-a, a da nisu debele. Točnije mjere udjela masnog tkiva u organizmu mogu dati metode kao što su dvoenergetska denzitometrija X-zraka, električna impedancija, kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija. Ove se metode rabe gotovo isključivo u istraživačke svrhe, dok je ITM dostatan za kliničku praksu. Posljednjih se desetak godina došlo do spoznaje da rizici ne ovise samo o stupnju debljine, nego da je važan i raspored masnog tkiva u tijelu. Prema rasporedu masnog tkiva razlikujemo tipove debljine. U abdominalnom tipu debljine, nazivanom još i visceralnim odnosno androidnim tipom kod kojeg se masno tkivo nakuplja u obliku jabuke, masno se tkivo gomila u području trbušne maramice i trbušnih organa. U ginoidnom se tipu masno tkivo nakuplja u obliku kruške odnosno taloži potkožno u području bokova i natkoljenica. Visceralno je masno tkivo metabolički vrlo aktivno i luči čimbenike upale u krv pa je stoga opasnije od potkožnog masnog tkiva, koje je metabolički neutralno. Nakupljeno visceralno masno tkivo povećava rizik metaboličkih komplikacija – inzulinske rezistencije odnosno otpornosti na djelovanje inzulina, šećerne bolesti tipa 2, visokoga krvnog tlaka, bolesti srčano-žilnog sustava, nealkoholne masne bolesti jetre, apneje u spavanju i drugih komplikacija. Opseg trbuha veći od 80 cm u žena, te veći od 94 cm u muškaraca u osoba bijele rase povećava rizik metaboličkih komplikacija debljine. Povećanje rizika od metaboličkih komplikacija debljine povezano je s povećanim opsegom struka:

SMANJENA TJELESNA AKTIVNOST I NEPRAVILNA PREHRANA GLAVNI SU UZROCI DEBLJINE Pojavi debljine uz genetske i okolišne čimbenike pridonosi i ponašanje, dakle način življenja. Opće je prihvaćeno da je debljina posljedica nesrazmjera unosa i potrošnje energije u organizmu. Jednostavno rečeno, organizam unosi više hrane nego što mu je potrebno za aktivnost i održavanje životnih funkcija. Neznatan dnevni energetski nesklad kao što je unos 8 kcal više od dnevnih potreba nakon trideset godina povećat će tjelesnu masu za 10 kg. Suvišnu, nepotrebnu energiju organizam posprema u obliku masnih zaliha, u čemu je ljudski organizam mnogo djelotvorniji nego u potrošnji masnih zaliha. U visoko civiliziranim društvima hrana je lako dostupna i uobičajena je prehrana izvan kuće, a potreba za fizičkim radom je bitno smanjena. Stil života se u zadnjem stoljeću znatno promijenio. Sjedilački način života dominira našom svakodnevicom te većina znanstvenika smatra da je za današnju pandemiju debljine isključivi krivac način života. Težnja čovjeka da svoj život učini udobnijim dovela je do smanjenja tjelesne aktivnosti, a time i potrošnje energije, dok su prehrambene navike ostale iste pa se prehrana (dnevni energetski unos) nije prilagodila energetskoj potrošnji.

DEBLJINA I REPRODUKCIJA Debljina u žena, posebno ona visceralnog tipa, tzv. trbušna debljina, uzrokuje inzulinsku rezistenciju (otpornost na djelovanje inzulina) te dovodi do povećanja koncentracije testosterona (muškog spolnog hormona) u krvi i poremećaja reproduktivne funkcije jajnika. Uz to, brojni drugi čimbenici uzrokuju smanjenu plodnost žena s debljinom. Kod žena s prekomjernom masom poremećena je funkcija folikula u jajniku, a jajne su stanice slabije kvalitete. Endometrij odnosno sluznica maternice lošije podržava funkciju održanja normalne trudnoće, zbog čega je smanjena stopa implantacije zametaka u sluznicu maternice, a češći su i spontani pobačaji. Žene s debljinom dodatno su ugrožene gestacijskim dijabetesom (šećerna bolest u trudnoći) i visokim krvnim tlakom u trudnoći.

Dijabetes www.dijabetes.hr www.dijabetes. hr

Djeca se rađaju s prevelikom porođajnom masom, a moguće su i kongenitalne malformacije (genetski uzrokovani poremećaji). Debljina u žene povezana je i s češćim komplikacijama u porodu – dugotrajnim porodom, prijevremenim porodom i prenošenošću djeteta, a ponekad je potrebno i operativno dovršiti porod. Nakon poroda žene s problemom debljine češće ostaju duže u bolnici, a javljaju se i upale, krvarenja i poremećaji dojenja. Debljina pogoršava sindrom policističnih jajnika, ne toliko rijedak poremećaj u žena, za koji je poznato da ima nepovoljan utjecaj na reproduktivnu funkciju. Kod debelih su žena, osim navedenog, slabiji i rezultati medicinski potpomognute oplodnje. Muškarci zbog debljine također mogu imati poremećaj spolne funkcije koji se manifestira kao erektilna disfunkcija. Često je javlja i hipogonadizam, stanje u kojem muška spolna žlijezda (testis) nije u stanju proizvesti fiziološku koncentraciju glavnoga muškog spolnog hormona testosterona i dovoljno dobrih spermija za oplodnju. Inzulinska rezistencija je osobitost debljine kod muškaraca kao i kod žena. Masno tkivo pretvara testosteron u estrogene, ženske spolne hormone, pa se u krvi nalazi više estrogena od testosterona, što se kod muškaraca klinički očituje povećanjem volumena prsa (ginekomastija). Povećana koncentracija estrogena, ali i drugi činitelji iz masnog tkiva kao što je leptin, ometaju normalan rad osovine hipotalamus – hipofiza – testis, važne za normalnu funkciju muške spolne žlijezde, što dovodi do smanjene plodnosti. Prevencija i liječenje debljine uz smanjenje ostalih zdravstvenih rizika poboljšava i reproduktivnu funkciju Debljina nesumnjivo djeluje nepovoljno na plodnost i kod žena i kod muškaraca. Zbog toga je važno da muškarci i žene održavaju svoju tjelesnu masu unutar preporučenih vrijednosti ITM 19 – 24,9 kg. Ako je problem već prisutan, bolest debljinu treba liječiti. Zdravi način života – dijeta smanjene energentske vrijednosti i tjelesna aktivnost od najveće su važnosti u promjeni ovog stanja i samih životnih navika pojedinca, što dovodi do poboljšanja reproduktivne funkcije i smanjivanja svih ostalih zdravstvenih rizika osoba s debljinom. Izvor: www.javno-zdravlje.hr

177

Šećerna bolest, polineuropatija i infekcija COVID-19 Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – KBC Zagreb, Zavod za intenzivno liječenje Klinike za neurologiju

ZAŠTO NASTAJE OŠTEĆENJE PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA KOD BOLESNIKA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU? Oštećenje perifernog živčanog sustava u obliku tzv. dijabetičke polineuropatije (DPN) jedna je od najčešćih komplikacija šećerne bolesti koja nastaje kao posljedica oštećenja mikrocirkulacije. Otprilike svaka druga osoba sa šećernom bolešću razvit će ovu komplikaciju koja je glavni uzrok invaliditeta. Bolesnici s dijabetičkom polineuropatijom razvit će gubitak osjeta, nestabilnost, učestale padove, u konačnici i kožne promjene (ulcera) pa i mikrovaskularna oštećenja i gangrenozne promjene koje mogu rezultirati i amputacijom. Najmanje polovica bolesnika

s DPN-om imat će i izrazito neugodan oblik neuropatske boli, vrlo refrakteran na terapiju. Ova vrsta boli izravno utječe na kvalitetu života koju može drastično smanjiti, na kvalitetu spavanja pa i raspoloženje bolesnika općenito. Ekonomski gledano, DPN povećava troškove liječenja šećene bolesti nekoliko puta. Poseban problem predstavlja i činjenica da je DPN neizlječiva komplikacija, a i da simptomatska terapija ponekad izrazito teško postiže bilo kakav učinak. DPN je vrlo često posljedica udruženih čimbenika rizika koji su (uz dijabetes) i hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje i tjelesna težina (engl. BMI – Body mass index). Stoga samo sveobuhvatan preventivni pristup može imati djelovanje na ovu komplikaciju.

Patofiziološka osnova oštećenja mijelina jest oštećenje na razini mikrocirkulacije. Nedostatak pojedinih vitamina, prvenstveno vitamina B12 i vitamina D, dokazano je povezan s razvojem DPN-a te značajno povećava rizik nastanka bolne polineuropatije u bolesnika sa šećernom bolešću. Dodatna otežavajuća okolnost ovog stanja jest činjenica da je ono u potpunosti ireverzibilno, pa je stoga simptomatologija DPN-a uglavnom progresivna bez obzira na terapijski pristup. Stoga je jedina moguća pomoć ovim bolesnicima rano otkrivanje (često još u fazi nerazvijene ili subkliničke šećerne bolesti) i utjecaj na čimbenike rizika DPN-a, prvenstveno razinu šećera u krvi.

PRVI ZNAKOVI I KLINIČKA SLIKA OŠTEĆENJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA KOD ŠEĆERNE BOLESTI Dijabetička neuropatija zahvaća periferne živce koji uključuju i motoričku i osjetnu komponentu, ali i autonomni živčani sustav čije je djelovanje izvan naše kontrole, a obuhvaća između ostalog i regulaciju rada srca, tlaka, znojenja, pa i nekih probavnih funkcija. Upravo zato ova bolest može zahvatiti praktički cijeli organizam. Osjetni i motorički simptomi su vrlo često početni i najčešći. Javljaju se u obliku gubitka osjeta (utrnulosti) u prstima nogu, što se potom širi prema gore. Osim gubitka osjeta, trnjenja, promjena karaktera osjeta, javlja se i neugodna noćna bol karaktera pečenja, bockanja, žarenja ili samo tupe neugode. U sljedećoj se fazi bolesti javlja gubitak propriocepcije – odnosno gubitak spoznaje (osjeta) dijela tijela u prostoru. Dublji gubitak osjeta može dovesti do padova, traumatskih oštećenja kože i/ili kostiju s teškim zarastanjem rana. Značajan problem predstavlja autonomna neuropatija. Zbog multiorganskih funkcija, oštećenje tog sustava može imati raznoliku simptomatologiju. Najčešća je ipak ortostatska

Dijabetes www.dijabetes.hr

hipotenzija (pad tlaka u stojećem položaju) ili razvoj nestabilnosti, vrtoglavice, “mračenja” pred očima prilikom ustajanja. Mogući su i gubitci svijesti uslijed naglog pada tlaka ili srčanih aritmija. Sljedeći su po učestalosti gastrointestinalni simptomi koji uključuju mučninu, osjećaj nadutosti ili čak proljeve. Posljednja u nizu smetnji u sklopu dijabetičke neuropatije jest kranijalna neuropatija. Najčešće je zahvaćen treći kranijalni živac (okulomotorius) koji gotovo u potpunosti omogućava pokretanje očne jabučice. Klinička slika je stoga najčešće nagli nastup dvoslika uz bolove oko oka. Zjenice obično nisu zahvaćene, budući da su vlakna koja upravljaju sužavanjem zjenice najbliža opskrbi krvlju te stoga i posljednja zahvaćena mikrocirkulacijskim promjenama. Osim trećega moždanog živca može biti zahvaćen i šesti, koji pomiče očnu jabučicu u stranu, dok je posljednji bulbomotor, četvrti moždani živac, izuzetno rijetko zahvaćen. Zahvaćenost ostalih perifernih živaca (npr. torakalnih) moguća je, ali značajno rjeđa. U kliničkoj praksi anamnestički podatci i nekoliko jednostavnih testova bit će dovoljno za postavljanje vjerojatne dijagnoze. Od testova treba spomenuti ispitivanje osjeta i refleksa, koji su pouzdani i jeftini, no ne mogu utvrditi blagu, “subkliničku” dijabetičku polineuropatiju. Stoga je ispitivanje provodljivosti perifernih živaca elektrofiziološkom metodom, odnosno elektromioneurografijom u svim dijagnostičkim algoritmima za DPN. Markeri DPN-a mogu biti i biopsija kože i pregled korneje takozvanom konfokalnom mikroskopijom. To je neinvazivna kvantitativna metoda koja precizno određuje i stupanj oštećenja perifernog živca. Optimalna terapija dijabetičke polineuropatije još uvijek nije poznata. Upravo se zato smjernice i preporuke često razlikuju. Većina ih ipak preporučuje tricikličke antidepresive, inhibitore pohrane serotonin-norepinefrina (duloxetin), 3 ili alfa-2-delta ligande (gabapentin/pregabalin), a u drugoj liniji liječenja i

opioide, antiepileptike, ali i lokalne preparate. Sva ova terapija ima svoja ograničenja, nuspojave, interakcije s drugim lijekovima, posljedice dugotrajne primjene. Rezultati kliničkih studija uglavnom su razočaravajući, a učinci liječenja prema navodima bolesnika skromni.

ŠEĆERNA BOLEST, DIJABETIČKA POLINEUROPATIJA I INFEKCIJA COVID-19

Što se pak dijabetičke polineuropatije i infekcije COVID-19 tiče, poznato je da i sama bolest COVID-19 dovodi do nekih oblika periferne neuropatije. S druge strane, bolesnici s DPN-om imaju učestala pogoršanja simptoma neuropatije nakon preboljele infekcije COVID-19. Ono što je za sada dokazano jest da je primaran uzrok pogoršanja i neuropatije, ali i samog tijeka bolesti COVID-19, visoki BMI – koji je čak prema nekim studijama i značajniji čimbenik od same razine šećera u krvi. No, kako god bilo, bolesnici sa šećernom bolešću ugroženija su skupina bolesnika u eri infekcije COVID-19 te preventivne mjere treba itekako provoditi u ovoj skupini kronično bolesnih osoba. Literatura: 1. Selvarajah D, Kar D, Khunti K, Davies MJ, Scott AR, Walker J, Tesfaye S. (2019). “Diabetic peripheral neuropathy: advances in diagnosis and strategies for screening and early intervention” (PDF). The Lancet Diabetes & Endocrinology. 7 (12): 938–948. 2. Cariou B, Hadjadj S, Wargny M, et al. Phenotypic characteristics and prognosis of inpatients with COVID-19 and diabetes: the CORONADO study. Diabetologia 63, 1500–1515 (2020). https://doi.org/10.1007/s00125-020 05180-x 3. Odriozola A, Ortega L, Martinez L, et al. Widespread sensory neuropathic in diabetic patients hospitalized with severe COVID-19 infection. Diabetes Research and Clinical Practice, 172. 2021. 4. Javed S, Petropoulos IN, Alam U, Malik RA (January 2015). “Treatment of painful diabetic neuropathy”. Therapeutic Advances in Chronic Disease. 6 (1): 15–28.

HR-NOND-00006; 04/2022

Prevalencija šećerne bolesti u bolesnika s infekcijom COVID-19 kreće se prema prvim objavljenim podatcima od 5 – 20% (tada u kineskim studijama), a raste s težinom infekcije COVID-19. Novije studije govore o prevalenciji od najmanje 17% u jedinicama za intenzivno liječenje (talijanska studija na teškim oblicima infekcije). U američkim studijama te su brojke još značajnije i iznose 28,3% u hospitaliziranih bolesnika. Ukoliko usporedimo učestalost bolesnika sa šećernom bolešću u jedinicama za intenzivno liječenje, uočit ćemo da je ta brojka u JIL-u 2-3 puta veća, a među bolesnicima koji su imali fatalan ishod 31% je bolesnika sa šećernom bolešću (za razliku od 14% bolesnika sa šećernom bolešću u grupi onih koji su ozdravili nakon infekcije COVID-19). Ukratko, metaanalize su pokazale da je šećerna bolest povezana s dvostrukim rizikom za prijem u Jedinicu za intenzivno liječenje i gotovo trostrukim rizikom za smrtni ishod. U tom su kontekstu oboljeli od šećerne bolesti zapravo osobe sa značajno višim rizikom za ozbiljni oblik infekcije COVID-19, što je prihvaćeno od većine svjetskih zdravstvenih sustava. Ipak,

još uvijek nedostaju precizni podatci o povezanosti tipa šećerne bolesti s navedenim rizicima, kao i jasan uzrok navedenoga povišenog rizika. Navedeno se područje stoga još uvijek istražuje.

Inzulinske pumpe na listi pomagala HZZO-a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) stavio je na liste pomagala inzulinske pumpe, koje je do sada nabavljao isključivo putem javne nabave, te druge uređaje za isporuku inzulina, na koje će osigurane osobe moći ostvarivati pravo u skladu s utvrđenom medicinskom indikacijom i prema kriterijima koji su stručno definirani. Prema HZZO-ovom priopćenju, „cilj je osiguranje još veće dostupnosti ovih pomagala oboljelima kod kojih će njihova primjena doprinijeti prevenciji dugoročnih, kroničnih komplikacija šećerne bolesti“. Primjena inzulinskih pumpi poboljšava glukoregulaciju i smanjuje udio hipoglikemija kao i glukovarijabilnost. Upravno vijeće HZZO-a donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju Osnovne i Dodatne liste ortopedskih i drugih pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje su stupile na snagu 1. ožujka 2022. Do donošenja ovih Odluka inzulinske pumpe su se nabavljale isključivo putem javne nabave ili, u manjem broju slučaja, kupnjama iz pojedinačnih bolničkih proračuna kada im pumpe iz javne nabave nisu dodijeljene ili ih je količinski bilo premalo. Na listama ortopedskih pomagala HZZO-a od 1. ožujka nalaze se tri inzulinske pumpe. Na Osnovnu listu pomagala uvrštena je inzulinska pumpa Medtronic 640G, a na Dodatnu listu Medtronic 780G te sustav Omnipod DASH koji se sastoji od startnog seta Omnipod DASH i Omnipod DASH Poda. Za osigurane osobe koje boluju od šećerne bolesti tipa 1 indikaciju za primjenu pomagala može postaviti bolnički doktor sub/ specijalist endokrinologije i dijabetologije iz jedne od navedenih ugovornih bolničkih zdravstvenih ustanova (KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur), koji pomagalo i propisuje na Potvrdu o pomagalima Dijabetes www.dijabetes.hr

za šećernu bolest, a koji se bavi liječenjem šećerne bolesti i ima mogućnost provesti edukaciju bolesnika. Reevaluacija ishoda primjene pomagala obvezno se provodi najmanje jedanput svakih 6 mjeseci, a provodi ju bolnički doktor sub/specijalist endokrinologije i dijabetologije koji je dao preporuku za pomagalo ili bolnički doktor sub/specijalist endokrinologije i dijabetologije iz druge ugovorne bolničke zdravstvene ustanove, koji se bavi liječenjem šećerne bolesti. Kod preporuke obvezno se u nalazu mora obrazložiti razlog za postavljanje indikacije za početak, a kasnije i za nastavak korištenja pomagala. Predloženo i propisano pomagalo odobrava Liječničko povjerenstvo za pomagala Direkcije Zavoda, uz prethodno odobrenje Stručnog povjerenstva za inzulinske pumpe Zavoda, osiguranim osobama koje zadovoljavaju kriterije i kojima je pomagalo preporučeno u skladu sa stručnim smjernicama Referentnog centra za šećernu bolest i Referentnog centra za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva. Za svako odobrenje pomagala potrebno je priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu potrebnu dokumentaciju na osnovi koje nadležni bolnički doktor iz ugovorne bolničke zdravstvene ustanove daje preporuku za primjenu pomagala, zajedno s dokazom o provedenim kontrolama ako se radi o nastavljenom propisivanju. Osigurana osoba kojoj je Stručno povjerenstvo Zavoda odobrilo primjenu pomagala ostvaruje pravo i na potrošni materijal, uz uvjet da se pomagalo koristi u skladu s uputama i da se obavljaju redoviti kontrolni pregledi kod odgovarajućeg sub/specijalista svakih 6 mjeseci.

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a 01 55 30 503

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

Kako neprestano imamo velik broj pozivatelja, nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne Klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, ali i iz drugih vrhunskih zdravstvenih ustanova, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za prevenciju, dobru regulaciju šećerne bolesti, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati. Poziv na besplatnu telefonsku liniju HSDU-a jedinstvena je prilika za dobivanje stručnog savjeta ili preporuke putem telefona. Razgovor s liječnicima i diplomiranim medicinskim sestrama – edukatorima u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog, pedijatar endokrinolog i diplomirane medicinske sestre. Javite se svakako, liječnici i diplomirane medicinske sestre – edukatori na našem besplatnom Info telefonu tu su za vas. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa predijabetesom, dijabetesom i gestacijskim dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju s ovim zdravstvenim problemima, žive s njima ili se žele informirati. HSDU na ovaj način želi pomoći svima koji su u riziku od nastanka šećerne bolesti, oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtkama koje nam omogućavaju provedbu ovog projekta.

Raspored za svibanj i lipanj 2022. 03.05.2022.

DIJABETES I DIJABETIČKO STOPALO Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, Krešimir Martinac, dr. med., internist posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur

05.05.2022.

DIJABETES I STARIJA ŽIVOTNA DOB Ako ste starije životne dobi ili imate člana obitelji starijeg od 60 godina, trebate Zrinka Mach, mag. soc. geront., li savjet i podršku u samozbrinjavanju šećerne bolesti, javite se našoj magistri predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih socijalne gerontologije. udruga

10.05.2022.

DIJABETES I INTERNISTIČKI PROBLEMI Želite li razgovarati o šećernoj bolesti, ali i drugim internističkim problemima Anica Radoš Kajić, dr. med. spec. koje imate poput primjerice povišenog krvnog tlaka, problema sa štitnjačom, internist, subspecijalist endokrinolog – nazovite našu dežurnu liječnicu. dijabetolog, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

12.05.2022.

DIJABETES I PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i Snježana Gaćina, dipl. med. techn., samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri. glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur DIJABETES I MODERNE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili internist, endokrinolog – dijabetolog, SK inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

17.05.2022.

19.05.2022.

DIJABETES I KARDIOVASKULARNE BOLESTI Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti Neva Brkljačić, dr. med., spec. srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, internistica i kardiologinja, SK „Vuk obratite se našoj dežurnoj liječnici. Vrhovac“, KB Merkur

24.05.2022.

DIJABETES KOD DJECE I ADOLESCENATA Ako Vaše dijete boluje od šećerne bolesti i ima probleme s regulacijom kao i prim. Lavinia La Grasta Sabolić, terapijom, ili imate pitanja o vrstama terapija u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za tada nazovite našu dežurnu liječnicu. pedijatriju KBC Sestre milosrdnice, Odjel za endokrinologiju i dijabetes DIJABETES I KOMPLIKACIJE NA OČIMA Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB dežurnog liječnika. Merkur

26.05.2022.

31.05.2022.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk dežurnog liječnika. Vrhovac“, KB Merkur

02.06.2022.

DIJABETES I NEUROLOŠKE KOMPLIKACIJE Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite dr. med., neurologinja, SK „Vuk našu dežurnu liječnicu. Vrhovac“, KB Merkur

07.06.2022.

09.06.2022.

DIJABETES I GESTACIJSKI DIJABETES Imate li gestacijski dijabetes, šećernu bolest i/ili probleme s dijabetičkim Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna stopalom te želite znati kada je najbolje vrijeme obratiti se liječniku, savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

14.06.2022.

DIJABETES I INTERNISTIČKI PROBLEMI Želite li razgovarati o šećernoj bolesti, ali i drugim internističkim problemima Anica Radoš Kajić, dr. med., spec. koje imate poput primjerice povišenog krvnog tlaka, problema sa štitnjačom, internist, subspecijalist endokrinolog nazovite našu dežurnu liječnicu. dijabetolog

21.06.2022.

DIJABETES I KOMPLIKACIJE NA OČIMA Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB dežurnog liječnika. Merkur

23.06.2022.

28.06.2022.

30.06.2022.

PROGLAŠENJE HRVATSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI 14. SVIBNJA Zrinka Mach, mag. soc. geront. Na 10. sjednici Hrvatskog sabora, 9. ožujka 2022. (jednoglasno, 128 glasova „za“) proglašen je Hrvatski dan šećerne bolesti. Veliki dan za sve osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji kao i za zdravstvene djelatnike koji se skrbe o njima. Proglašavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja želi se podići svjesnost o ovom velikom javnozdravstvenom problemu ne samo u svijetu, nego i u Hrvatskoj. To nam je prilika da uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, ali i svim drugim aktivnostima, javnozdravstvenim akcijama kao i javnozdravstvenim i edukativnim kampanjama koje se provode tijekom cijele godine podsjetimo javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezina pravovremenog liječenja te sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija. Nažalost, svjedoci smo kako se broj osoba sa šećernom bolešću neprestano povećava, a najznačajniji su razlozi ove pojave promjena načina života koju karakterizira veći unos visokokalorične hrane i sedentarni način života, odnosno smanjena tjelesna aktivnost. Prema podatcima registra CroDiab, u Republici Hrvatskoj je u 2021. evidentirano 327.785 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolešću, a broj oboljelih se neprestano povećava. S obzirom na to da oko 40% osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupni broj oboljelih oko 500.000.

Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti s udjelom od 8,2% u 2020. godini. Prema posljednjim podatcima (2016.) HZZO na liječenje šećerne bolesti utroši 4,6 milijardi kuna ili 19,8% svoga proračuna. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu i iznose 88,1% ukupnih troškova. Troškovi osnovnog liječenja oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite čine 1,3% ukupnih troškova. Troškovi lijekova za liječenje šećerne bolesti iznose 8,1%, a pomagala 2,5% ukupnih troškova. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti u razdoblju od 2009. do 2016. godine jest porast troškova liječenja komplikacija bolesti, koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Šećerna bolest je vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih ekstremiteta. Komplikacije umanjuju kvalitetu života oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja šećerne bolesti. Osim neprestanog porasta broja novootkrivenih osoba sa šećernom bolešću, zabrinjava pojavnost tipa 2 šećerne bolesti u mlađim dobnim skupinama. Ovaj pomak prema mlađoj životnoj dobi ima ozbiljne posljedice na razvoj kasnih komplikacija šećerne bolesti. Pojava kasnih komplikacija šećerne bolesti u ranijoj životnoj dobi, posebice makrovaskularnih bolesti, ima za posljedicu povećani pobol i smrtnost s jedne strane te porast troškova liječenja s druge strane.

Među najvažnije uzroke povećanja broja osoba sa šećernom bolešću, prvenstveno šećerne bolesti tipa 2 pripadaju prekomjerna tjelesna masa i pretilost te tjelesna neaktivnost. Prema podatcima HZJZ-a u RH u 2019. godini gotovo dvije trećine odraslih osoba imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost (42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% pretilost). Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina, to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću značajno se razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću među članicama Europske unije zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, gdje je u 2019. godini 65% odraslih osoba imalo prekomjernu tjelesnu masu. U Hrvatskoj je zabilježena velika razlika po spolu, 73% muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost u odnosu na 59% žena. Pretilost je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti (uključujući dijabetes) od kojih pobolijeva i umire 90% ljudi u Hrvatskoj. Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u djece, čak 35% u dobi od osam godina prema istraživanju CroCOSI, što nas svrstava među najpogođenije europske države. U dobi od osam godina imamo 33,1% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Bitno ih je više s prekomjernom tjelesnom masom – 21,2%, a pretilo je 11,9%. Dječaka je 37% s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, tj. 19,2% s prekomjernom tjelesnom masom i 17,8% s pretilošću. Prema regijama najvitkiji su i najmanji problem s pretilošću imaju djevojčice i dječaci u Gradu Zagrebu (29,7%), zatim u kontinentalnim regijama (36%), a najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji.

Kad razmišljate o vašem

šećeru u krvi, pomislite i na

srce!

Po pitanju tjelesne aktivnosti također stojimo vrlo loše. U Hrvatskoj 80% odraslog stanovništva nije tjelesno aktivno, odnosno upražnjava tjelesnu aktivnost značajno manje od one preporučene od Svjetske zdravstvene organizacije: 150 do 300 minuta na tjedan. Ovakva situacija je vrlo zabrinjavajuća te je potrebno osvijestiti cjelokupno društvo i sve dionike koji sudjeluju u zdravstvenim politikama kako bi se pitanju šećerne bolesti pristupilo zajednički s konkretnim rješenjima. Stoga je i proglašavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti i njegovo obilježavanje još jedna prilika za osvještavanje javnosti o šećernoj bolesti kao velikom javnozdravstvenom problemu.

Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju 2-4 puta veću vjerojatnost za razvoj bolesti srca i krvnih žila 1 Očekivano trajanje života osoba s dijabetesom tipa 2 i bolešću srca i krvnih žila smanjuje se za 12 godina 2 1. World Heart Federation. https://www.world-heart-federation.org/ resources/risk-factors/. Accessed in September 2018. 2. The Emerging Risk Factors Collaboration. JAMA. 2015; 314(1):52–60.

Dijabetes www.dijabetes.hr

25 SC-HR-00713

Online predavanje Izazovi sastavljanja jelovnika kod šećerne bolesti – kroz smjernice u praksu Zrinka Mach, mag. soc. geront. Prehrana je vrlo važna u prevenciji i liječenju šećerne bolesti i izaziva velik interes u svim segmentima društva. U mnoštvu sadržaja u medijima i na web portalima koji propagiraju različite vrste prehrane i dijeta, teško je snaći se i razlikovati ono što pišu i govore „stručnjaci“ i stručnjaci koji su za to educirani i bave se prehranom utemeljenom na znanstvenim dokazima. Stoga smo, da barem u nekoj mjeri olakšamo osobama sa šećernom bolešću, ali i svima koje pravilna prehrana kao i zdrave životne navike zanimaju, organizirali 1. ožujka ove godine besplatno online predavanje putem zoom aplikacije Izazovi sastavljanja jelovnika kod šećerne bolesti – kroz smjernice u praksu. Vrlo zanimljivo i nadasve edukativno predavanje u kojem smo imali prilike mnogo naučiti održala je na poziv HSDU-a dr. sc. Eva Pavić, dipl. ing. univ. spec., rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. Ovaj put je predavanje bilo usmjereno na ono što članove naših udruga, a koji redovito prate predavanja dr. Pavić zanima, ali i dovodi u nedoumicu, a to su pitanja poliola, intermittent fastinga (povremeni post), LCHF-a, prehrane kod djece i primjeri jelovnika po kalorijama. Dr. Pavić je u svom predavanju pojasnila koji su prema zadnjim smjernicama iz 2022. ciljevi nutritivne terapije kod osoba sa šećernom bolešću te što je novo u smjernicama Američkoga dijabetološkog društva (ADA). Primjerice, preporuka Američkoga dijabetološkog društva da se barem tri dana prije OGTT testa uzima minimalno 150 g ugljikohidrata, jer nedovoljan unos ugljikohidrata može dati lažno pogrešan nalaz. Preporuka je također konzumacija 14 g/100 kcal prehrambenih vlakana, od toga barem 50% iz cjelovitog zrna. Naglašena je važnost kombiniranih obroka, odnosno kod složenih obroka od ugljikohidrata i većih količina proteina i/ili masnoća, ali da se

pri tome doziranje inzulina ne smije temeljiti samo na brojenju ugljikohidrata, nego jer su potrebe za inzulinom veće. Isto tako, smjernice svjetskih stručnih društava (npr. Američko pedijatrijsko društvo, Američko dijabetološko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija, Američko kardiološko društvo) sugeriraju da se smanji unos zašećerenih napitaka i slatkih pića i u zdravoj populaciji, posebice među djecom i adolescentima. Dr. Pavić je u svom predavanju istakla da je mediteranska prehrana zlatni standard pravilne prehrane zbog sastava i načina prehrane (puno žitarica, voća, povrća, ribe, orašastih plodova, maslinovog ulja i mediteranskih začina). U prikazanim jelovnicima za osobe sa šećernom bolešću dr. Pavić je pojasnila da osobama koje su na oralnoj terapiji preporučuje da unos ugljikohidrata rasporede u tri glavna i dva međuobroka, a ako su osobe na inzulinu tada se unos ugljikohidrata raspoređuje uglavnom u tri obroka. Na kraju predavanja, dr. Pavić je rekla da ako želimo dugo živjeti i dobro izgledati te prevenirati starost, neka naš doručak bude sastavljen iz žitarica, orašastih plodova, bobičastog voća i fermentiranoga mliječnog proizvoda, međuobrok neka bude šljive ili nar, za ručak porcija ribe ili komad mesa s puno povrća i maslinovim uljem, za večeru neki namaz (npr. od avokada s malo češnjaka, maslinovog ulja, limuna i začina), čaša vina, tijekom dana dvije porcije voća kao međuobrok između doručka i ručka te ručka i večere, šalica zelenog čaja nakon ručka te šalica crne kave. Prisutni su imali mnoštvo pitanja za dr. Pavić, a samo predavanje je izazvalo velik interes mnogobrojnih osoba sa šećernom bolešću, ali i zdravstvenih djelatnika, tako da ćemo u idućem periodu organizirati još predavanja o prehrani, ne samo za osobe sa šećernom bolešću, nego i za sve one koji se žele zdravo hraniti.

Online predavanje Moderne tehnologije u liječenju šećerne bolesti Zrinka Mach, mag. soc. geront. S obzirom na to da želimo uvijek biti u korak sa svim novostima u pristupu liječenja šećerne bolesti, za članove naših udruga kao i za sve one koje ova tema zanima Hrvatski savez dijabetičkih udruga održao je 17. ožujka putem zoom aplikacije besplatno online predavanje Moderne tehnologije u liječenju šećerne bolesti. Predavač je bio dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur. Dr. Grgurević je u svom predavanju govorio o utjecaju modernih tehnologija na liječenje šećerne bolesti te naglasio kako se pristup u svim znanostima pa tako i u medicini i liječenju šećerne bolesti promijenio posljednjih deset, dvadeset i više godina. Dr. Grgurević je rekao da kad se govori o utjecaju tehnologije na liječenje šećerne bolesti tada razlikujemo dva velika područja. Jedno je utjecaj tehnologije na samu proizvodnju farmakoterapijskih pripravaka, odnosno na samu proizvodnju lijekova i znanstvena istraživanja na tome polju, a drugo veliko područje jest utjecaj tehnologije na medicinske uređaje koje koristimo u liječenju šećerne bolesti, prije svega se tu misli na inzulinske pumpe i kontinuirane mjerače te zatvorene petlje odnosno sustave pumpa – senzor koji se danas koriste u liječenju šećerne bolesti, prvenstveno u liječenju šećerne bolesti tipa 1. Prema riječima dr. Grgurevića, današnji lijekovi za liječenje šećerne bolesti nedvojbeno su kvalitetniji u odnosu na lijekove koje smo imali nekada i njihov broj je u današnje vrijeme sve veći. Današnji suvremeni lijekovi, povrh toga što snižavaju razinu glukoze u organizmu i poboljšavaju metaboličku regulaciju same bolesti, smanjuju i rizik od novih srčanih udara, moždanih udara i oštećenja bubrega. Što se tiče inzulinskih pumpi, danas postoje

Dijabetes www.dijabetes.hr

dvije vrste pumpi i obje su prisutne u RH. Jedna je konvencionalna, a druga je PATCH inzulinska pumpa. Razlika između ove dvije pumpe jest da konvencionalna ima vidljivi inzulinski set koji je povezan s organizmom oboljele osobe, za razliku od PATCH pumpe koja nema vidljivog inzulinskog seta i ta je inzulinska pumpa direktno prilijepljena na kožu samoga korisnika. Upotreba inzulinskih pumpi poboljšava glukoregulacije i smanjuje udio hipoglikemija kao i glukovarijabilnost. Drugi uređaj koji je iznimno važan u liječenju šećerne bolesti tipa 1 jest kontinuirani mjerač. Dr. Grgurević je pojasnio da imamo dvije vrste mjerača. Jedni su rtCGM koji kontinuirano mjere vrijednost glukoze u međustaničnoj tekućini i šalju taj signal najčešće u pametni telefon te bolesnici u svakom trenutku mogu vidjeti razinu glukoze u organizmu. Drugi su intermitentni kontinuirani mjerači koji također stalno mjere glukozu u organizmu, ali se vrijednost glukoze mora očitati tzv. čitačem. Kontinuirani mjerači, zasebno, nedvojbeno su unaprijedili kvalitetu same regulacije šećerne bolesti, poboljšali su razinu glikiranog hemoglobina, povećavaju vrijednost unutar ciljnih raspona (TIR) te poboljšavaju kvalitetu života samog korisnika kontinuiranih mjerača. Dr. Grgurević je pojasnio i što znači sustav zatvorene petlje i koja je razlika između manje i više naprednih sustava. Nakon predavanja bilo je dosta pitanja, na koja je dr. Grgurević strpljivo odgovarao. Odaziv na ovo predavanje, kao i na ostala predavanja koje organizira HSDU, bio je vrlo velik, a snimku predavanja za sve one koji su ga propustili možete pronaći na YouTube kanalu Saveza: https://www.youtube.com/watch?v=TYGIAEEAhok&t=1680s

Najava predavanja Hrvatski savez dijabetičkih udruga predstavlja prvo događanje Javnozdravstvene i edukativne kampanje Pokreni se u sklopu obilježavanja Prvoga hrvatskog dana šećerne bolesti. U sklopu navedenog događanja, izuzetna nam je čast, u ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Dijabetičkog društva Trogir, pozvati Vas na besplatno online predavanje DEBLJINA; DIJABETES; PREHRANA koje će se održati 05. svibnja 2022. u 18 sati, na YouTube kanalu HSDU-a na poveznici https://www.youtube.com/ watch?v=b97h2h6KTKk. Predavačica je doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, dr. med., voditeljica Savjetovališta za metabolizam i prehranu u Poliklinici za endokrinologiju Endimet u Splitu.

ZAŠTO BAŠ OVA TEMA PREDAVANJA? Šećerna bolest i debljina dva su velika javnozdravstvena problema i često se govori kako su šećerna bolest i debljina dvije usporedne epidemije, odnosno da epidemija šećerne bolesti proizlazi iz epidemije debljine. Tome svjedoči činjenica da oko 80% osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili. Pravilna je prehrana pak vrlo važna u prevenciji i liječenju šećerne bolesti, a njezina uravnoteženost i umjerenost pomažu da održimo optimalnu tjelesnu masu.

Jednodnevna edukativna radionica za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje Nakon dulje stanke uzrokovane pandemijom COVID-19, ponovno nastavljamo, zbog velikog interesa, s održavanjem edukativnih radionica za osobe sa šećernom bolešću. Stoga nam je izuzetna čast i veselje pozvati vas na Jednodnevnu edukativnu radionicu za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje koja će se održati u suradnji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Brodske dijabetičke udruge 4. lipnja 2022. u Slavonskom Brodu, u hotelu Art. Radionica obuhvaća edukativna predavanja o šećernoj bolesti, prehrani i kroničnim komplikacijama, pauzu za kavu, ručak i obilazak grada. Planirani početak/završetak radionice: subota od 10:00 do 17:00 sati. Cijena za članove udruga koje su članice HSDU-a iznosi 100,00 kuna po osobi. Rok za prijave i uplate: 20. svibnja 2022., odnosno do popunjenja kapaciteta (prijave pristigle nakon ovog datuma neće se uvažavati!). Prijavu izvršite putem adresa e-pošte HSDU-a: dijabetes@dijabetes.hr Vaša prijava bit će u potpunosti prihvaćena uplatom iznosa od 100,00 kn na račun HSDU-a, IBAN: HR6223600001101494782. Budući da je broj mjesta ograničen, molimo da prije uplate kojom osiguravate svoje sudjelovanje na radionici nazovete broj 01 4847 807 ili 091 3131 020 kako biste provjerili ima li još slobodnih mjesta. Isto tako, sve dodatne informacije možete dobiti u uredu HSDU-a pozivom na brojeve telefona 091 3131 020 ili 091 3131 080. Veselimo se ponovnom zajedničkom druženju, učenju i razmjeni iskustava! Hotel ART – umjetnost uživanja!

Hotel ART u Slavonskom Brodu nalazi se na svega 800 m udaljenosti od Trga Ivane Brlić-Mažuranić, popularnog brodskog Korza. Moderno opremljene sobe zadovoljit će baš svakog gosta! Hotel se sastoji od 37 soba, a sve sobe su opremljene sefom, minibarom, WiFi-jem te klimom! Uz prethodnu najavu i nadoplatu, na vaš odmor možete povesti i četveronožnog člana obitelji! Uz dva restorana (prizemlje i 5. kat hotela) hotel se može pohvaliti i wellness centrom koji je za sve goste hotela besplatan (uz prethodnu rezervaciju). Wellness centar sadržava finsku saunu, hidromasažni bazen te masažni krevet. Hotel Art je idealno mjesto i za sve poslovne događaje koje možete organizirati u našim kongresnim dvoranama. Kongresna dvorana može ugostiti i do 90 posjetitelja (kino postav), a u manjoj Gajevoj dvorani moguće je ugostiti do 25 osoba (kino postav). Dijabetes www.dijabetes.hr

Kako čitati deklaraciju na prehrambenom proizvodu? Serviranje Sve vrijednosti na deklaraciji odnose se najčešće na jedno serviranje ili 100 grama proizvoda, a ne cijelo pakiranje.

Nutritivne vrijednosti Serviranje 1 šalica (228 g) Broj serviranja po pakiranju 2 Količina po serviranju Kalorije 250

Kalorije iz masti 110 % dnevne vrijednosti*

Ukupne masti

12 g

18 %

Zasićene masti

15 %

Trans masti

Kolesterol

30 mg

10 %

Natrij

470 mg

20 %

Ukupni ugljikohidrati

31 g

10 %

Prehrambena vlakna

Šećeri

Bjelančevine

Vitamin A

Vitamin C

Kalcij

20 %

Željezo

*Postotak dnevnih vrijednosti u prehrani s unosom 2000 kalorija. Vaš dnevni unos može biti viši ili niži ovisno o Vašim energijskim potrebama. Kalorije

2000

2500

Ukupne masti / manje od

65 g

80 g

Zas. masti / manje od

20 g

25 g

Kolesterol / manje od

300 mg

Natrij / manje od

2400 mg

Ukupni ugljik. / manje od

300 g

375 g

Prehr. vlakna / manje od

25 g

30 g

ugljikohidrati 4

bjelančevine 4

Kalorije po gramu: masti 9

Dijabetes www.dijabetes.hr

Jelovnici za redukciju (1300-1400 kcal)

www.dijabetes.hr

Zašto komplicirati? Hrvatski savez dijabetičkih udruga, uz podršku vodećih hrvatskih strukovnih društava koja se bave šećernom bolešću i njezinim komplikacijama, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskim društvom za hipertenziju provodi kampanju “Zašto komplicirati?” Ovoj javnozdravstvenoj kampanji cilj je upozoriti široku javnost i donositelje odluke o propuštenim prilikama u poboljšanju liječenja osoba koje boluju od šećerne bolesti tipa 2, s naglaskom na koristi suvremene terapije za kvalitetu života osoba sa ŠBT2, sprječavanje nastanka kardiovaskularnih i bubrežnih komplikacija i posljedično smanjenje smrtnosti, uz koristi za cjelokupni zdravstveni sustav.

KAMPANJU PODRŽAVAJU:

Održana Koordinacija udruga Dalmacije Branko Lulić, dipl. ing. Na poziv dugogodišnjeg koordinatora udruga Dalmacije Branka Lulića, predsjednika Splitskog dijabetičkog društva, 6. travnja 2022. održana je putem zoom aplikacije Koordinacija udruga osoba s dijabetesom Dalmacije. Sastanku se odazvalo osam od deset dalmatinskih udruga, odnosno predsjednika udruga. Sastanku je nazočila i predsjednica HSDU-a Zrinka Mach. Nakon srdačnih pozdrava i očitog zadovoljstva što se ponovno nakon duljeg vremena vidimo, svi su predstavili svoj rad u proteklom vremenu u uvjetima pandemije. Najvažnije je da smo svi bili članovima naših udruga na raspolaganju koliko god su to uvjeti dozvoljavali, bilo u obliku savjeta, edukacije, angažiranja medicinskog osoblja (koliko je bilo u našoj moći) za pomoć, online edukacija, individualnih savjetovanja ili jednostavno razgovora. Tijekom sastanka iskristalizirali su se neki problemi koji tište sve nas: nedostupnost specijalista, osobito dijabetologa u manjim sredinama, otežana dostupnost liječnika primarne zdravstvene zaštite – obiteljskih liječnika, predugačke liste čekanja na preglede, premalen broj trakica za samokontrolu šećera u krvi za osobe s dijabetesom tipa 2 koji su na neinzulinskoj terapiji... Žalosti nas što Nacionalni program zaštite od šećerne bolesti 2015. – 2020. nije polučio nikakve rezultate, a još je žalosnije što Nacionalni program zaštite od šećerne bolesti 2020 – 2025. uopće nije ni donesen. Obilježavanje prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti svi ćemo Dijabetes www.dijabetes.hr

provesti na najbolji mogući način u svojim sredinama, a sve kako bismo zajedno osvijestili što veći broj naših sugrađana o potrebi stalne brige o zdravom načinu života. Medije ćemo angažirati kao bismo upoznali što širu javnost o opasnostima nekontroliranog dijabetesa (10% stanovništva RH ima dijabetes i država smo s najvećim brojem pretilih osoba u Europi). Na taj način želimo potaknuti na suradnju i državne institucije: HZJZ, Ministarstvo zdravstva, Zavod za zdravstveno osiguranje i struku da zajednički pronađemo najbolji način kako bi se smanjio poguban učinak djelovanja šećerne bolesti kako za pacijenta tako i za izdvajanja iz proračuna RH. Na kraju sastanka Branko Lulić je zahvalio svima na suradnji i podršci tijekom proteklih 17 godina koliko je proveo na mjestu koordinatora, 30 godina kao aktivni član Splitskoga dijabetičkog društva, od kojih zadnjih 12 godina kao predsjednik Društva i 8 godina na mjestu dopredsjednika HSDU-a. Istaknuo je kako mu je osobita čast što u ovoj godini ima priliku organizirati proslavu 75. godišnjice postojanja Splitskoga dijabetičkog društva 19. svibnja u HNK Split. Unatoč iskazanoj potpori prisutnih da i dalje nastavi obnašati funkciju koordinatora, on se zahvalio i predložio Katju Šćurla za buduću koordinatoricu. Prijedlog su prisutni jednoglasno prihvatili. Dogovoreno je da se sljedeći sastanak održi već početkom svibnja.

Genetika čovjeka Virovitica

Zdenka Mikulčić-Drakulić Član naše Udruge, prof. Zvonko Ternjej održao je 9. ožujka 2022. zanimljivo predavanje na temu Genetika čovjeka. Na televiziji i drugim medijima često se govori o nasljednim bolestima, rijetkim bolestima i slično, što je za većinu članova nepoznanica. Naš je predavač na pristupačan način tu temu pokušao približiti članovima Udruge. Među postavljenim pitanjima nakon predavanja dominantno je bilo ono je li šećerna bolest nasljedna. 14. ožujka 2022. članovi Udruge došli su podržati našeg profesora na promociji njegove knjige Sjećanja koja se održala u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

Izvještajna skupština Brodske dijabetičke udruge Slavko Lacković Unatoč prijetećoj opasnosti od bolesti COVID-19 održali smo Izvještajnu skupštinu udruge u ponedjeljak, 28. ožujka 2022. u prostorijama Udruge, bez gostiju i uzvanika. Skupštini se odazvalo 27 članova koji su činili kvalificiranu većinu u odlučivanju o izvještajima i prijedlozima planova za ovu godinu.

Slavonski Brod U klasičnom dnevnom redu imali smo izvještaje o radu i financijskom poslovanju te izvještaj Nadzornog odbora za 2021. godinu, te prijedloge dokumenata za 2022. godinu: plan rada i financijski plan. Spomenuli smo i organizaciju Jednodnevne regionalne radionice za osobe sa šećernom bolešću Slavonije i Baranje koja se predviđa za 4. lipnja 2022. u Hotelu Art Slavonski Brod. Na kraju smo imali malu svečanost proglašavajući našu dugogodišnju članicu gospođu Baricu Agičić za svoj rad i aktivnost u Udruzi „Počasnim članom Brodske dijabetičke udruge Slavonski Brod“. Po završetku rada počastili smo se, popili kavu i podružili, poželjevši svima dobro zdravlje, primjerene vrijednosti GUP-a i odgovornost za sebe i druge.

Psihološka podrška u očuvanju mentalnog zdravlja dijabetičara Zdenka Mikulčić-Drakulić I ove godine Udruga dijabetičara Virovitice uključila se u program 15. tjedna psihologije Virovitičko-podravske županije. Suradnja s društvom psihologa i predsjednicom Jasnom PerKožnjak, prof. psih. postala je tradicionalna i prijateljska, a njeno predavanje na temu Psihološka podrška u očuvanju mentalnog

Virovitica zdravlja dijabetičara članovi Udruge pratili su s posebnom pozornošću. Među pitanjima koja su postavljena na kraju predavanja najmnogobrojnija su bila o depresiji kod dijabetičara i načinima kako se nositi s njom. Sastanak je završen vježbama opuštanja, omiljenim među članovima, koje su ih osnažile i povećale samopouzdanje.

Svojim radom čine sve kako bi upozorili građane na opasnost koju sobom nosi šećerna bolest Vladimir Grgurić Dijabetička udruga ‘’Zdravlje’’ Orahovica održala je svoju redovnu godišnju skupštinu kojoj su uz članove udruge nazočili gradonačelnik Orahovice Saša Rister te predsjednik orahovačke udruge umirovljenika Tomo Pleša. U sklopu izvješća o radu predsjednik Udruge ‘’Zdravlje’’ Stjepan Dujmić je naglasio kako je udruga i u proteklom razdoblju svojim radom činila sve kako bi upozorila građane na opasnost koju sobom nosi šećerna bolest: - Kroz naše akcije tijekom 2021. godine šećer je kontroliralo 453 ljudi, kod nekih zdravih smo našim kontrolama uočili visok šećer i uputili ih liječniku i, vjerujem, pomogli. Hvala svim članovima koji su vrijedno radili i velika hvala Gradu i gradonačelniku Saši Risteru na pomoći pri radu – rekao je Dujmić te kroz plan rada istaknuo intenzivan nastavak rada na

Orahovica promociji dijabetesa, odnosno upozoravanju na ovu opaku bolest kroz akcije, predavanje, radionice, izlete i medijske aktivnosti. Nakon pozdrava predsjednika Udruge umirovljenika Orahovica Tome Pleše, rad udruge pozdravio je i gradonačelnik Saša Rister: - Čestitam vam na uspješnom radu i evo, gledajući proteklo razdoblje, u vašem radu je vidljivo da nam svima nedostaje taj socijalni dio života, dio druženja, ali nadamo se kako će ova nesretna korona jenjati i da će se svi vratiti u ovo staro normalno. Zahvaljujem vam na trudu koji ulažete kako bi upozorili sve nas na veliku opasnost koju sobom nosi šećerna bolest i ovim putem vam obećavam kako će vam Grad i nadalje biti veliki prijatelj i suradnik u radu – zaključio je Rister.

Naše aktivnosti Branko Lulić Posjetili smo 9. veljače 2022. v. d. pročelnicu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Grada Splita gospođu Nađu Mladinić te joj uručili naše priznanje za pomoć i partnerstvo u realizaciji naših aktivnosti. Dana 6. travnja 2022. održali smo 26. koordinaciju udruga dijabetičara Dalmacije u kojoj je naše vodstvo aktivno sudjelovalo putem aplikacije zoom. Intenzivno radimo na obilježavanju 75. godišnjice postojanja i djelovanja Splitskoga dijabetičkog društva te su glavne aktivnosti već dogovorene: 13. 5. 2022. 9:30 – konferencija za medije u Udruzi 14. 5. 2022. 9:30-12:30 – u Đardinu obilježavanje prvoga HRVATSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI 16. 5. 2022. – konzultacije s dijabetologom 17. 5. 2022. – Otvoreni dan Udruge 18. 5. 2022. – javno plenarno predavanje 19. 5. 2022. – svečana akademija u HNK Split povodom 75. godišnjice Splitskoga dijabetičkog društva, a čiji su pokrovitelji gradonačelnik Grada Splita, župan Županije splitsko-dalmatinske i Predsjednik Republike Hrvatske. Dijabetes www.dijabetes.hr

Split Uz podršku Grada Splita, Županije splitsko-dalmatinske i realnog sektora, pripremamo se javljati sa svojim projektima na raspisane Javne pozive. Lijepi pozdrav, zdravi i veseli bili!

U susret prvom Hrvatskom danu šećerne bolesti – 14. 5. 2022. Tamara Pejić i Dragica Lukić Svi smo se pomalo uspavali tijekom prošle dvije godine zbog epidemioloških preporuka. Bliže građanima bili smo najviše putem naše autorske emisije ABECEDA ZDRAVLJA – ABECEDA DIJABETESA. Konačno su došle prilike za druženje uživo! Naša Udruga Dia-mell Ludbreg već četiri godine okuplja ljude oboljele od dijabetesa, njihove obitelji i sve koji žele aktivno pridonijeti prevenciji dijabetesa. Brojimo tek 120 članova. U populaciji je oko 9% ljudi s dijabetesom, koje pozivamo da nam se učlane na br. telefona 099 812 622. Zašto? Zato jer pitanja i problema svaki dan ima mnogo, a edukacija i zajedništvo su itekako svima potrebni. Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini 16. ožujka 2022. stvorili smo partnersku suradnju sa Sveučilištem Sjever Varaždin, Odjelom nutricionizma. Osmislili smo projekt ZA BOLJE ZDRAVLJE, a vrijednost projekta prepoznao je Ured grada Ludbrega, te i financijski potpomogao realizaciju istoga. Nadahnjuje suradnja s prof. dr. sc. Natalijom Uršulin-Trstenjak s Odjela prehrambene tehnologije Sveučilišta Sjever. CILJ projekta je informirati građane o prevenciji nastanka kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, savjetovati kako olakšati život s dijabetesom držeći bolest pod kontrolom te upoznati i naučiti oboljele o pravilnom načinu prehrane i nutritivnim vrijednostima namirnica i gotovih prehrambenih proizvoda. Projekt ZA BOLJE ZDRAVLJE provodi se od 1. travnja 2022., a odvijat će se cijele godine na ludbreškom terenu pod vodstvom predsjednice i članova Udruge Dia-mell. Zašto je važan? GLOBALNIM PRISTUPOM KROZ JAVNA PREDAVANJA, radionice, javna medijska istupanja želimo utjecati na građane, podići svijest o štetnosti debljine na zdravlje svih organskih sustava. Želimo osvijestiti problem kod pretilih, motivirati ih na mršavljenje. Budući da debljina ima multiple korijene i uzroke, osmislili smo svakodnevno hodanje svih zainteresiranih SRIJEDOM u pratnji stručne osobe. SAVJETUJ ME U HODU je pravi naziv za naše hodanje u prirodi i usputno savjetovanje o tisuću malih i velikih zapreka, o vidljivim i nevidljivim trigerima – okidačima

Ludbreg nastanka debljine. Sve kao oblik psihološke potpore i pomoći pretilim osobama. Onaj još važniji dio Projekta jest PERSONALIZIRANI, tj. INDIVIDUALNI PRISTUP. Odabrano je 5 OSOBA s BMI VEĆIM OD 34!!! Njima smo proveli antropometrijska mjerenja, vaganja, savjetovanje. U PREDFAZI PROJEKTA osobe su preispitivale kako, koliko, kada jedu, koliko piju vode… itd. Pisale su iskreni dnevnik svojeg hranjenja i navika kroz 15 dana i predočile laboratorijski nalaz vađenja krvi. Prof. Natalija, nutricionistkinja, analizom dnevnika prehrane SASTAVILA JE JELOVNIK INDIVIDUALNO ZA SVAKU OSOBU POSEBNO. Uz savjetovanje svakog tjedna, do 1. srpnja 2022. sudionice bi trebale izgubiti 10% od svoje tjelesne težine. Gubitak TT od 10% kod pretilih osoba dat će osobama bolje zdravlje, smanjiti kardiovaskularni rizik i donijeti bezbroj blagodati koje, naravno, otvaraju svakoj osobi NOVE PRILIKE u privatnom i poslovnom životu. U jesen drugih pet osoba kreće u projekt ispočetka. Pa POZIVAMO ČLANOVE DA SE UKLJUČE. POVODOM PRVOG HRVATSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI 14. 5. 2022. ORGANIZIRALI SMO I IMAT ĆEMO NIZ AKTIVNOSTI, A GRAD ĆE DVORAC BATHYANNI OSVIJETLITI U PLAVO. Od 1. do 14. svibnja 2022. naša Udruga će provesti intenzivne aktivnosti u gradu: • dana 4. 5. i 5. 5. sudjelovanje na FESTIVALU ZNANOSTI u Varaždinu u organizaciji Sveučilišta Sjever • dana 6. 5. u 18 sati u Dvorani Sveučilišta predavanje dr. Šimegi Đekić i dr. Alena Pajtaka • od 6. do 8. svibnja PLAVI ŠTAND na Sajmu cvijeća CENTRUM MUNDI • akcija 7. i 14. svibnja: mjerenje GUK-a i vaganje dijagnostičkom vagom – TRŽNICA LUDBREG • DANI OTVORENIH VRATA naše Udruge 10. i 12. svibnja u prostoriji u DZ Ludbreg, na 1. katu • dana 15. svibnja izlet članova Udruge i prijatelja.

Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

Optjecajni sustav Optjecajni sustav čovjeka čine srce i krvne žile. Srce je zaštićeno kostima prsnog koša koje štite od ozljeda. Krvne žile međusobno su povezane i krv se nikada ne izljeva osim ako dođe do njihove ozljede. Zato čovjek ima zatvoreni optjecajni sustav. Srce je šuplji mišićni organ. Njegova uloga je potiskivati krv kroz krvne žile. Srce dijelimo na dva dijela; venski i arterijski dio.

Krvne žile arterije-odvođenje krvi iz srca kapilare-povezivanje završetka arterija i vena vene-dovođenje krvi u srce

Krv teče zatvorenim krvotokom te se izljeva samo kod ozlijeda. Razlikujemo veliki i mali krvotok. Mali krvotok -plućni krvotok -smjer: srce-pluća-srce -omogućuje plućno disanje Dijabetes www.dijabetes.hr

Veliki krvotok -tjelesni krvotok -smjer: srce-organi-srce -omogućuje stanično disanje Lora Mach,6.a 41

Šeširić - Lora Mach

Vitraj - Lora Mach

Bojanka

Dijabetes www.dijabetes.hr

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

dijabetes tip 2 pandemija

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj. Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

Reference: 1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016. 2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?

Dijabetes-Slatki zivot 2-2022

Articles inside

Dječji kutak

IZ UDRUGA

Proljetni umor

Intervju: prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović

Zašto je važno spriječiti i liječiti pretilost u dječjoj dobi?

Uloga metaboličke kirurgije u liječenju šećerne bolesti tipa 2

UVODNIK

Debljina: ima li utjecaj na ljudsku reprodukciju?

Šećerna bolest, polineuropatija i infekcija COVID-19

Halo halo info telefon HSDU-a

Redukcijska dijabetička dijeta – osnova liječenja pretilosti i šećerne bolesti