DIJABETES I KARDIOVASKULARNE BOLESTI Zrinka Šakić, dr. med. specijalizantica endokrinologije i dijabetologije Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Klinička bolnica Merkur Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok smrti u skoro dvije trećine dijabetičara. Pojam kardiovaskularnih bolesti uključuje čitav dijapazon oboljenja različitih organskih sustava. Ateroskleroza, visok arterijski tlak i povišene masnoće u krvi samo su neki od poremećaja koji doprinose disfunkciji krvožilnog sustava, što se može manifestirati kao koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar i/ili periferna arterijska bolest. Iste promjene na manjim krvnim žilama, poput onih u bubrezima, mozgu ili mrežnici u velikoj mjeri utječu na kvalitetu života i doprinose ubrzanom razvoju bolesti. U usporedbi s bolesnicima bez dijabetesa, dijabetičari imaju dvostruko veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, s pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom i utjecajem na promjenjive čimbenike rizika može se odgoditi ili čak izbjeći razvoj bolesti srca i krvnih žila te njihove komplikacije. Dijabetes www.dijabetes.hr
KAKO OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLESTI MOGU SPRIJEČITI ILI USPORITI RAZVOJ BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA? Čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti tradicionalno i jednostavno možemo podijeliti na nepromjenjive i promjenjive. Nepromjenjivi čimbenici rizika jesu spol i dob (muškarci iznad 45 godina, žene iznad 55 godina ili žene u prijevremenoj menopauzi bez nadomjesne terapije estrogenom) te pozitivna obiteljska anamneza (prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti, infarkta miokarda ili iznenadne smrti u dobi prije 55 godina starosti bliskih muških srodnika ili 65 godina starosti ženskih članova obitelji). Najznačajniji promjenjivi čimbenici rizika su: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. Među njima
15
