Reporter 434 - 29.02.2024.

Kipar i kapetan! 'S nogometnog igrališta jurim u atelje...'

Stjepan Završki zvani Dodo kapetan je NK Kurilovca, a uz to radi kao asistent akademskom kiparu

Dogovor

GRADONAČELNIK AČKAR I MINISTAR BAČIĆ POTPISALI UGOVOR O SURADNJI

Kao doma

KONAČNO SAM U SVOM GRADU SA SVOJOM PREDSTAVOM

KARMEN SUNČANA LOVRIĆ GODINU OTVORILA S DVA NASTUPA U VELIKOJ GORICI

Marija Požgaj iz Turopolja proslavila je 101. rođendan. Nikad se nije maknula iz svog mjesta, a živjela je u četiri države...

BAKA

MARICA STOTU

NADŽIVJELA

On zna sve tajne Operacije Kamp 'Ubrzo će svijet znati za Goricu'

MARKO STEPANIĆ SUDJELUJE U PROJEKTU GRADNJE KAMPA HNS-A U NAŠEM GRADU

Crtice iz Gorice...

UŽAS U VRTIĆU

Dijete u bolnici nakon gutanja kemikalija...

Jasličko dijete ozlijedilo se nakon što je ruke, kojim je prvotno dotaknulo sredstvo za čišćenje, stavilo u usta. Ovaj nesretan slučaj dogodio se u Dječjem vrtiću Didi u Kravarskom. Iz vrtića su istaknuli kako su svi hitno reagirali i napravili sve kako bi se pomoglo djetetu. Dijete od godinu i sedam mjeseci završilo je u bolnici, a na sreću, neće imati ozbiljne posljedice. Uzrok nesreće je pogreška čistačice, koja je sredstvom za čišćenje našpricala površinu koju nije dobro obrisala i isprala. - Čistačica nije postupila po pravilima struke. Ona to nije trebala čistiti dok djeca borave u skupini, svi zaposlenici imaju jasne upute. Osoblje nam je educirano, imamo četiri zdravstvene djelatnice, svi imaju položene ispite i zaštitu na radu. Mi radimo s djecom i kod nas pogreške nisu dopuštene - ispričala je potresena osnivačica vrtića Karmen Pavlić te dodala kako slučaj neće proći bez određenih mjera.

Humanitarci u akciji: Novi dom za obitelj u potrebi...

Ekipa naših humanitaraca, Buvljakuše i Legacy, dovršili su uređenje doma jedne obitelji u potrebi. Stara i trošna kućica postala je pravi mali dom za normalan život samohrane majke s dvoje djece. - S ponosom možemo reći da je obitelj za koju smo prikupljali pomoć u novom, toplom i za život pogodnom stančiću. Bilo je to vrlo emotivno razdoblje, kako za njih, tako i za nas. Pogotovo nam je drago zbog djece, zbog koje najviše i radimo ovo što radimo. I zato, jedno veliko hvala svima vama. Na svemu, od one najmanje sitnice do velikih stvari. Mi bez vas ne bi mogli, ali zato s vama pomjeramo planine... I živote! - dodaju Buvljakuše.

LEGO SVIJET

Ovdje djeca ostave svoje legiće tatama u nasljedstvo

GORIČKA IZLOŽBA LEGO MODELA OPET PRIVUKLA VIŠE OD DVIJE TISUĆE LJUDI!

Piše: Goga Kiš

SBesplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 29. veljače 2024.

Izdavač:

e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Glavni urednik:

Marko Vidalina

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25

Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

rednjovjekovni dvorci i sela, piratski brodovi, razni roboti i herojski likovi, retro vozila, ali i ona ‘svemirska’, neizostavne Harry Potter scene, sveukupno oko tridesetak čudesnih kreacija dočekalo nas je i ove godine na izložbi modela od LEGO kockica, koju u naš grad drugu godinu zaredom dovodi udruga Kockice.

Posjetitelja, i to svih dobi, nije manjkalo ni ove godine u Galeriji Trumbetaš, a organizatori nam otkrivaju kako je odaziv publike čak i veći od prošlogodišnje, koju je posjetilo više od dvije tisuće ljudi. Za najmlađe je bila organizirana i igraonica, brojni su okušali sreću i na prigodnoj tomboli, a kako je ulaz i ove godine bio slobodan nemali broj posjetitelja je ostavio i koji euro u vidu donacije za rad udruge ljubitelja LEGO kockica u Hrvatskoj.

MENI KOCKE, TEBI JOYSTICK

Članstvo im je, kažu, u stalnom porastu, a okupljaju sve dobne skupine, a što ih je odvelo u svijet ovog hobija otkrili su nam najmlađi i najstariji član udruge Kockice. Zagrepčanin Goran ima 50 godina, član je udruge zadnjih pet godina i aktivno sudjeluje na svim izložbama. U našem se gradu

Foto: Nova TV

predstavio s vrlo detaljnim prikazom srednjovjekovnog sela.

- Od malih nogu sam volio tematiku tog doba, Robin Hood mi je bio omiljeni junak filmova i stripova i sve je nekako krenulo od njega. A s legićima je sve krenulo kad mi je dijete s kockica prešlo na video igrice, ja sam se počeo baviti izradom raznih Lego kreacija, a njemu sam prepustio svoj joystick! Nadam se kako će se i on jednog dana vratiti legićima, jer sad sam već stvorio prilično veliku kolekciju i puno toga bih želio izgraditi. I te kockice su samo igračke sve do trenutka kad postanu istinska hobistička strast - otkrio nam je Goran.

U udruzi je i 16-godišnji Gabriel Fuček iz Zagreba, učenik Elektrotehničke škole iz Zagreba, koji se u Kockice učlanio prije godinu dana, pa se goričkoj publici predstavio prvi put.

KAD JE MOJ

SIN PREŠAO

S KOCKICA

NA IGRICE, PREUZEO

SAM LEGIĆE

I NJEMU DAO JOYSTICK

NADAMO SE

DA SE OPET

VIDIMO I SLJEDEĆE

GODINE, ALI

U NEKOM

JOŠ VEĆEM PROSTORU...

- Odmalena mi se to svidjelo, slažem legiće od svoje treće godine života i to mi je obilježilo čitavo djetinjstvo. Posebno mi se sviđa taj aspekt kreativnosti i sloboda da s dijelovima mogu napraviti što hoću, neki svoj vlastiti model. Kao malog me fascinirala tema Lego Factory sa specifičnim sistemom, koji se sad više ne koristi, a super je jednostavan i lakši od klasičnih Lego kockica, pa uglavnom slažem razne likove, ali i neka vozila, dodatnu opremu - ispričao nam je Gabriel i otkrio kako ga je upravo njegov hobi doveo i do izbora srednje škole!

NOVA ŽELJA - VEĆI PROSTOR

- Još ne znam čime bih se točno želio baviti u životu, ali svakako znam da to bi trebalo imati veze s nekakvim sklapanjem mehanizama - kaže.

Iz udruge Kockice za kraj su nam otkrili i kako će dati sve od sebe da treća izložba njihovih fantastičnih modela bude još bolja.

- I na ovoj izložbi smo imali jako puno novih izlagača, odazivom smo prezadovoljni i svakako se nadamo kako se vidimo i iduće godine, a želja nam je da to bude u nešto većem prostoru, kako bismo mogli izložiti što više naših kreacija, ali i kako bismo privukli još više posjetitelja - rekla nam je Lucija Palac iz udruge.

GORIČKI GLUMAC RADIT ĆE U PARU S IGOROM MEŠINOM

Ovog proljeća na male ekrane vraća se zabavna emisija "Tvoje lice zvuči poznato". U novom voditeljskom poslu okušat će se naš Velikogoričanin, poznati kazališni glumac Filip Detelić. On će stat uz bok uz svog već dobro poznatog voditeljskog i glumačkog kolegu Igora Mešina te će zajedno biti zaduženi za stvaranje dobre atmosfere u studiju kao i ispred malih ekrana.

Foto: David Jolić

Mešin i Detelić, mijenjaju dosadašnji voditeljski duo, poznatu hrvatsku pjevačicu Maju Šuput i voditelja Franu Ridjana. Tu nije kraj novostima. Kao četveročlani žiri koji će ove godine pomno pratiti i ocjenjivati kandidate čine pjevačica i voditeljica Renata Končić Minea, pjevač grupe Vigor Mario Roth, glumci Enis Bešlagić i Goran Navojec.

Foto: Centar za odgoj i obrazovanje

U RIBNICI NOVA

KAPELICA NA

MJESTU STARE I DOTRAJALE

Obnovljena je kapela Isusa Dobrog Pastira u Ribnici. Staru i trošnu kapelicu zamijenila je nova pa će tako mještani Ribnice imati sigurno, novo i ljepše mjesto za molitvu i okupljanje.

- Kapelica je lijepo uređena. Bila je zaista u lošem stanju, pomalo i opasna za okoliš i mještane. Cijela konstrukcija se ljuljala. Sada smo napravili novu drvenu konstrukciju koja je odlična i mislim da smo mirni narednih 50 godina - komentirao je velečasni Marijan Prepeljanić iz župe Novo Čiče te dodao kako ona služi svojoj svrsi.

- Godišnje tu imamo do tri puta misu, a najsvečanije je za Uskrsni ponedjeljak stoga će baš tada biti i njen blagoslov. Vjerujem da će nam se pridružiti svi župljani - kazao je Prepeljanić koji inače upravlja i sa župom u Bukevju gdje je crkva također u rekonstrukciji. Trenutno se radi i na župnoj crkvi u Novom Čiču svetog Ivana Krstitelja kao i župnoj kući koja je stradala u potresu.

- Puno se toga radi i župa ne može iznijeti sve te potrebe, pa nam je puno lakše kada se tu uključi i Grad Velika Gorica na čelu s gradonačelnikom, kojim ovim putem zahvaljujem – dodao je velečasni. Inače, zamjena postojeće trošne kapele novom 2023. godine rezultat je suradnje između Službe za mjesnu samoupravu, Župe sv. Ivana Krstitelja te župnika Marijana Prepeljanića i Mjesnog odbora Ribnica. Radovi su izvedeni uz podršku Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti. Vrijednost investicije je više od 40 tisuća eura.

- Ovo je mjesto gdje se ne okupljaju samo naši mještani već dolaze i iz okolnih sela. Mogu se samo u ime mještana zahvaliti gradonačelniku Ačkaru i župniku koji su ovo omogućili - rekao je Tugomir Hlopec predsjednik VMO Ribnica.

Goričkim umirovljenicima uskrsnice do 110 eura

Jednu od najvećih uskrsnica u Hrvatskoj dobit će upravo gorički umirovljenici. Riječ je o iznosu od 110 eura, a bit će isplaćen onima koji imaju mirovinu do 200 eura. Inače, uskrsnicu će dobiti umirovljenici koji imaju mirovinu do 380 eura, računajući tuzemnu i inozemnu mirovinu ukupno te korisnici nacionalne naknade za starije osobe.

- Ne razmišljamo o tome da najviše izdvajamo, nego nam je žao što nismo obuhvatili još uvijek one umirovljenike koji imaju iznad 380 eura, svakako i oni zaslužuju uskrsnicu i na tome ćemo raditi – komentirao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Mjerilo za isplatu uskrsnice umirovljenici-

ma predstavlja iznos u stavci "mirovina", bez dodataka. Novčanu pomoć od 55 eura dobit će oni s primanjima do 300 eura, a 40 oni koji imaju mirovinu od do 380 eura. Oni koji nisu u gradskoj Evidenciji umirovljenika za ostvarivanje prava na isplatu, do 15 travanja, moraju podnijeti obrazac i priložiti dokaz o prebivalištu, visini mirovine, kopiju dokumenta iz kojeg je vidljiv OIB korisnika te dokaz o priznavanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Isplate uskrsnica bit će u poslovnicama FINA-e od 15. ožujka do 5. travnja.

Spomenimo kako će umirovljenici u Rijeci dobiti 30 eura, u Zagrebu 50, a Osijeku do 70 eura.

Velika Gorica prvi grad kojem je državna imovina predana na upravljanje

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, boravio je u radnoj posjeti Gradu Velikoj Gorici. Teme razgovora s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom bile su obnova zgrada oštećenih potresom kao i upravljanje imovinom u državnom vlasništvu. Shodno tome potpisan je Sporazum o dodjeli modularnih mobilnih kućica za stambeno zbrinjavanje i preuzimanje predmeta državnom imovinom.

- Iznimno mi je drago da će četiri obitelji koje iz pojedinih razloga ne ostvaruju pravo na obnovu, ipak dobiti visokoenergetsku kuću za stanovanje. Drago mi je da smo pronašli adekvatno rješenje i za te obitelji. Riječ je o obiteljima koje žive u Dubrancu, Cerovskom vrhu i Kozjači - rekao je gradonačelnik Ačkar.

Riječ je o visokoenergetskim kućama površine 25 ili 35 kvadrata koje su privremeno rješenje.

- Sukladno našim dogovorima na prijašnjim sastancima, svih 26 obitelji i građana koji su živjeli u kontejnerima, naše ministarstvo je ili realiziralo ili obnovilo ili

JEDAN SMO

OD ČETIRI

GRADA KOJI

ĆE DOBITI

DRŽAVNU

IMOVINU

U SKLOPU

NOVOGA

ZAKONA

su u fazi izgradnje i odabira izvođača za realizaciju obnove. Mi smo za sve njih ili proveli obnovu ili im ponudili zamjensko rješenje i smještaj u kućicama proizvedenim u Krapini. One su privremeno rješenje dok ne izgradimo novu kuću ili je konstrukcijski ne obnovimo - rekao je ministar Branko Bačić te pozvao sve obitelji koje još uvijek žive u kontejnerima da se jave ako žele zamjenski smještaj. A Velikoj Gorici, ministarstvo je prepustilo 45 predmeta odnosno zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, kojima će od sada moći odlučivati i raspolagati s njima.

- Jedan smo od četiri velika grada koji će na upravljanje dobiti državnu imovinu na temelju novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama državnom imovinom, a koji je stupio na snagu poč-

etkom ove godine. Drago mi je da smo prvi od gradova koji je dobio ovakav akt na upravljanje, a to će se tek u budućnosti vidjeti koliko on znači za upravljanje i razvoj grada - istaknuo je Ačkar te dodao kako je grad za to do sada morao odlaziti u ministarstvo.

- Uvjeren sam da će ovaj grad sada ubrzati raspolaganje i upravljanje nekretninama na svom području. Uvjerili smo se da gradonačelnik zna voditi projekte i upravljati imovinom koja je u vlasništvu grada, pa vjerujem da će isto tako brzinom i ažurnošću rješavati predmete koji su se do sada rješavali u našem ministarstvu – istaknuo je Bačić te dodao kako Velika Gorica može biti primjer drugim jedinicama lokalne samouprave. Gradonačelnik Krešimir Ačkar s ministrom Bačićem razgovarao je i o formiranju nove poslovne zone Kušanec, a grad će od države dobiti na upravljanje zgradu u samom centru na Trgu kralja Tomislava gdje se planira preseliti Crveni križ i Centar za djecu, mlade i obitelj koji su trenutno u najmu. Razgovaralo se i o prometnicama u državnom vlasništvu kao i o daljnjem formiranju poslovne zone Meridijan 16.

Grad Velika Gorica

SPORTU I REKREACIJI 1,8 MILIJUNA EURA

NAJVEĆI DIO UKUPNOG IZNOSA OTIŠLO JE ZAJEDNICI SPORTSKIH UDRUGA, A VEĆA SREDSTVA DOBILI SU I SVI OSTALI SAVEZI

Predstavnici Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice, goričkog Sportskog saveza osoba s invaliditetom, Športsko rekreativnog saveza kao i Školskog sportskog saveza potpisali su ugovore o korištenju sredstava. Ove godine za sport i rekreaciju u proračunu je osigurano gotovo 1,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom potpisivanja ugovora zahvalio im je na dosadašnjem radu, pogotovo s djecom i mladima.

odgovornost. Amaterski sport bit će nam i dalje prioritet, stoga smo ove godine povećali sredstva za vaš rad - naglasio je gradonačelnik Ačkar.

Goričkoj Zajednici ove godine je na raspolaganju 1.624.500,00 eura.

vatskoj i šire. Sedam tisuća eura više nego lani dobio je Sportski savez osoba s invaliditetom, a za njihov je rad predviđeno 58 tisuća eura.

STRUČNI I EDUCIRANI

- Zahvaljujući vašem radu, predanosti, entuzijazmu i stručnosti na goričkom području imamo oko 10 tisuća aktivnih sportaša. Sport spaja ljude, nadilazi razlike, potiče i uči mlade ljude kako se nositi s različitim emocijama kada su u pitanju porazi i pobjede. On potiče timski rad i

- Danas imamo 54 punopravne članice, imamo još nekoliko zahtjeva udruga za prijem u članstvo. Radi se o novim udrugama koje okupljaju mlade, a čemu ćemo se zapravo i posvetiti u vremenu pred nama. Ove godine po prvi puta stipendirat ćemo naše sportaše, veliki iskorak napravili smo kroz dodatni program javnih potreba u sportu gdje smo kao Zajednica sredstva dodijelili i paarasportskom i rekreativnom savezu - istaknuo je tajnik Darko Blažinčić i u ime sportaša zahvalio na povećanju sredstava, a sportskim rezultatima nastavi će promovirati Veliku Goricu u Hr-

- Svaki dan imamo sve veći broj članova, a povećat će se još i više. Zaista s našim članovima rade stručni i educirani ljudi. Tako da se u našem gradu ne može desiti da se neko dijete ne može baviti sportom. Svi se mogu baviti, svako prema svojim mogućnostima - istaknula je predsjednica Mirjana Lučić i predložila projekt izgradnje Centra za osobe s invaliditetom.

Veća sredstava ove godine dobili su i velikogorički Športsko rekreativni savez, jednako kao i Školski sportski savez. Rekreativcima je namijenjeno 50 tisuća eura, a školskim sportašima 28 tisuća eura.

ZET odlazi iz garaže do ljeta, u grad stiže novi prijevoznik, s 'goričkim' autobusima

ZA VATROGASTVO, KULTURU I

TEHNIČKU KULTURU 600.000 € S

ukupno 592.200 tisuća eura Grad će u ovoj godini financirati rad tri goričke zajednice; vatrogasne, kulturno-umjetničkih udruga i tehničke kulture. Najveći iznos od 315 tisuća eura izdvaja se za Vatrogasnu zajednicu Grada Velike Gorice.

- Svaki euro uložen u vatrogastvo oplemeni se i do četiri puta. Nadam se da će biti sluha da se za iduću godinu povećaju sredstva, ljudstvo nije toliki problem, no tehniku moramo obnavljati i ići u korak s tehnologijom - rekao je u ime Vatrogasne zajednice, Čedomir Krizmanić.

'SPORT SPAJA LJUDE' U

Gorička Zajednica kulturno-umjetničkih udruga, koja je ove godine proslavila 25. obljetnicu rada, ove će godine raspolagati

sa znatno većim sredstvima. Iz gradskog proračuna bit će im na raspolaganju 240 tisuća eura.

- Naša zajednica broji 17 članica i oko 1600 članova, sudjelujemo na brojnim smotrama i predstavljamo Hrvatsku na međunarodnim folklornim manifestacijama, gdje u najboljem svjetlu prikazujemo našu domovinu. Stoga smo zahvalni gradonačelniku što nas toliko podupire, i potiče naš rad i čuvar je tradicije naše kulturne baštine - istaknula je Zlatica Krznarić, tajnica Zajednice KUD-ova. Zajednici tehničke kulture Grada Velike Gorice pripalo je 37.200 eura.

- Nismo toliko mnogobrojni, imamo aktivnih osam udruga. Radimo s mladima i djecom i nudimo programe koje ne mogu ostvariti u školskom programu. Od

prošle godine smo ojačani udrugom oldtimera, a pripremamo se i za 30. obljetnicu osnutka - rekao je predsjednik Zajednice tehničke kulture, Nikica Repač.

FOLKLOROM PO SVIJETU

Kroz sve te zajednice djeluju volonteri, ljudi koji nesebično daju zajednici. - Uz potporu takvih ljudi može se i graditi jedna zdrava zajednica. Kada govorimo o tehničkoj kulturi, pokazuje se sve veća potreba za takvim vještinama, zajednica KUD-ova nas prezentira i u zemlji i diljem svijeta, i veseli me što su se sredstva za tu namjenu povećala nakon dugo godina. Naša vatrogasna zajednica je pokazala koliko ta tradicija DVD-ova postaje sve potrebnija te da je to puno više od gašenja vatre - rekao je gradonačelnik.

Velikogoričane od ljeta čeka velika promjena. Javni lokalni prijevoz obavljat će novi prijevoznik koji je izabran na trećem natječaju Grada Velike Gorice, a prihvaćena je ponuda

Autotransa poznatijeg kao Arriva Hrvatska u visini 20,56 milijuna eura.

Inače, riječ je vodećem autobusnom prijevozniku u Hrvatskoj koji je dio velike grupacije u njemačkom vlasništvu. U svom voznom parku ima 600 autobusa te zapošljava više od 1000 djelatnika. Trenutno obavlja uslugu autobusnog prijevoza u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te u Zagrebačkoj županiji u Svetoj Nedelji.

Na lokalnim gradskim linijama, njih 15, koje povezuju okolna mjesta s Velikom Goricom, Velikogoričane će Arriva umjesto ZET-a voziti idućih sedam godina, a prijevoz će u potpunosti biti besplatan jer će biti subvencioniran iz gradskog proračuna.

PRVI PUT BUS ZA MIČEVEC I MLAKU

Osim novog prijevoznika, građani će svakako dobiti nove linije i bolju gradsku povezanost. Kako bi što više ljudi koristilo željeznički promet prema glavnom gradu tu će biti dvije kružne linije unutar Velike Gorice koje će biti povezane s autobusnim kolodvorom te prolaziti pored željezničkih stanica. Jedna će linija povezivati Rakarje, Pleso i Kurilovec, a dok će druga voziti na relaciji Zagrebačka, Ulica Ljudevita Posavskog, A. K. Miošića. Još jedna linija koja će biti povezana sa željezničkim terminalom je ona koja će ići prema Poslovnoj zoni Meridijan 16, a prolazit će i Kurilovcem. Kako doznajemo, postojeće linije su reorganizirane te su dodani neki novi polasci, a na

SLJEDEĆIH SEDAM GODINA VELIKOGORIČANE ĆE LOKALNIM LINIJAMA VOZITI AUTOBUSI TVRTKE ARRIVA. NJIHOV DIZAJN BIT ĆE ODABRAN NAKON GLASOVANJA, A KAD KRENU, BIT ĆE - BESPLATNI!

zahtjev samih građana koji su sudjelovali svojim komentarima i prijedlozima na Javnom savjetovanju. Jedna linija bit će od posebnog i velikog značaja, a to je ona koja koju će dobiti mještani Mičevca i Velike Mlake. Prvi je to puta da će ova naselja imati direktnu vezu prema Velikoj Gorici te mještani neće morati hodati i do dva kilometara kako bi došli do autobusne stanice.

Jedna od novosti je linija koja će prolaziti kroz

Novo i Staro Čiče, a riječ je o liniji koja povezuje Veliku Goricu i Ogulinec. Linija je to koja prolazi kroz Buševec, a sada će prolaziti i Vinogradskom ulicom, time će mještani ovih naselja dobiti dodatnu vezu prema gradu. Novi sustav javnog prijevoza trebao bi krenuti početkom ljeta, a za nove i stare linije Arriva na raspolaganju ima 18 niskopodnih autobusa čija je prosječna starost 7,5 godina. Autobusi imaju 35 sjedeći i 44 stajaća mjesta, a kako bi

bili što prepoznatljiviji imat će i svoj originalni vizualni dizajn. Dizajner Goran Martin Štimac napravio je osam prijedloga, a na njima možemo vidjeti simbole poput grba grada, goveda Tur, žira, kao i logo goričke Turističke zajednice s najpoznatijim kulturnim simbolima i građevinama našeg kraja. S obzirom na to da velik broj građana putuje prema Zagrebu, ZET će i dalje voziti devet postojećih međužupanijskih linija 268, 290, 307, 308, 310, 311, 313, 315 i 330. A kako će se smanjiti broj njihovih autobusa na području našeg grada, novost je i ta, kako doznajemo, da ZET s 15. lipnjem napušta garažu u središtu grada u Zagrebačkoj ulici. Inače, ta je parcela ukupne veličine više od šest tisuća kvadrata, od kojih je manji dio u vlasništvu ZET-a, dok je preostali dio vlasnik Grad Velika Gorica.Arriva za svoje autobuse neće koristiti tu lokaciju, već će se pronaći drugo rješenje.

ŠTO DOLAZI UMJESTO GARAŽE?

Rješenje će se uskoro tražiti i za prenamjenu prostora u središtu grada, kojeg je svih ovih godina koristio ZET. Konkretnih planova u ovom trenutku i dalje nema, ali zato postoji više ideja i varijanti. Jedna od njih kaže da taj prostor može dobiti trgovačku namjenu, bilo to kroz trgovački centar ili na neki drugi način, a postoji i mogućnost da u budućnosti preko puta "robne kuće" bude i nova gradska tržnica, možda i dječji vrtić... O svemu tome konačne odluke donosit će se kad za to dođe vrijeme. U ovom trenutku znamo da bi novi sustav javnog prijevoza trebao zaživjeti početkom ljeta, a idući korak ka ostvarivanju tog cilja je potpisivanje ugovora o pružanju usluge između Grada Velika Gorica i Arrive.

VELIKA GORICA DOBIVA 'NOVA PLUĆA'

U gradskim parkovima, zelenim površinama, igralištima, na području užeg i šireg dijela grada bit će posađeno oko 450 stabala. Velika je to akcija ozelenjivanja gradskih površina, a svakako najveći broj stabala, njih 100, posađen je u takozvanom Šenoinom trokutu. Sadnju na zelenoj površini u Cvjetnom naselju obišao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Ozbiljno smo se uhvatili posla ozelenjivanja površina sukladno novim Urbanističkim planom uređenja naselja kojim smo povećali obvezne zelene površine svih građevinskih čestica s 20 na 35 posto. Smatram da je i dalje to premalo, ali radit ćemo na tome da naša Velika Gorica bude što zelenija, ljepša, prirodnija i ekološki prihvatljivija svim našim sugrađanima - istak-

nuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar te dodao kako je ovaj projekt velikim dje lom financiran od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Neke od lokacija gdje su još posađena stabla su Park dr. Franje Tuđmana, Plemenite opčine turopoljske, Trg kralja Tomislava… Posađeni su uglavnom javori, platane, hrast, lipa, nešto grmlja i ponešto crnogoričnog drveća, poput smreke i jele. To su vrste koje su prilagođene našim uvjetima i nešto specifično za naš kraj.

Modernizira se javna rasvjeta na području

Velike Gorice, ušteda energije i do 77 posto

POSTAVIT ĆE SE DEVET I POL TISUĆA NOVIH LED RASVJETNIH TIJELA

renula je modernizacija javne rasvjete na području Grad Velika Gorica. Riječ je o zasigurno najvećem energetskom gradskom projektu u vrijednosti 4.401.558,75 eura.

- Planira se zamijeniti 9.412 rasvjetnih svjetiljaka novim, energetski učinkovitim LED svjetiljkama. Same brojke govore o veličini projekta i koliko će on imati značaja za naše sugrađane. Idemo prema onom što smo željeli, stvaranje energetski modernog i štedljivog grada - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom potpisivanja ugovora o izvođenju radova s predstavnicima zajednice ponuditelja.

Tom prilikom podsjetio je i na projekt postavljanja 22 solarne elektrane prilikom kojeg je u pilot projektu ušteda trebala biti viša od 50 posto, a ona je zapravo znatno veća. Ovaj novi projekt modernizacije javne rasvjete trebao bi doprinijeti godišnjoj uštedi od oko 77 posto energije na području Velike Gorice.

- Ono što je bitno je da sva rasvjetna LED tijela koja će se skinuti prilikom zamjene, koristit će se za proširenje rasvjetne mreže grada. Tako će rasvjetu dobiti nove ulice, a također postavit će se i na mjestima gdje do sada mož-

Puno ljepši i bolji prostor za vukovinske udruge i mještane

INTENZIVNO SE OBNAVLJA UNUTRAŠNJOST DOMA

Mjesne udruge u Vukovini uskoro će imati ljepši i bolji prostor za održavanje svojih kulturnih i društvenih programa. U tijeku je unutarnje uređenje društvenog doma čija je vrijednost radova oko 37 tisuća eura. – Demontirali smo drvenu lamperiju, mijenjamo instalacije i postavljamo modernu LED rasvjetu, stavljamo zidne i stropne obloge, uređujemo ulaz u dom i kuhinju koja je potrebna našim umirovljenicima i vatrogascima za održavanje skupština. U domu imamo i predškolsku skupinu koja svakodnevno ovdje trenira. Novi prostori će biti svima na raspolaganju, od sada će našim mještanima biti bolje i ljepše – rekao je Mario Karapandžić, predsjednik MO Vukovina.

Kako napreduju radovi provjerio je i prvi čovjek grada Krešimir Ačkar koji ovih dana aktivno obilazi gorička naselja.

– Kada prolazite svim našim naseljima vidite da su društveni domovi među ljepšima. Postoji ih još nekolicina koje moramo obnoviti, a koji su trenutno u stanju poput ovog u Vukovini prije adaptacije. S obzirom na aktivnost udruga i mještana bila je potreba da se ovaj dom uredi – rekao je gradonačelnik i dodao kako su radovi u završnoj fazi.

da nije bilo rasvjete, a postoji potrebadodao je gradonačelnik. Inače, rok za provedbu projekta je 200 dana.

- U sklopu projekta izmjestit će se ormari javne rasvjete te se podiže mreža sa 16 baznih stanica, grad će tako imati neovisnu mrežu preko koje će vodomjeri prikupljati informacije s električnih

Novi

brojila. Tu će Velika Gorica biti neovisna o bilo kojem operateru jer će imati svoj neovisan sustav. A kada su u pitanju uštede na snazi, možda one budu i veće, no to ćemo znati nakon izvođenja radova - pojasnila je dodatno Anja Katalinić ispred zajednice ponuditelja. Sredstava za rekonstrukciju javne rasvjete na području Grada Velika Gori-

ROK ZA

PROVEDBU

PROJEKTA JE

200 DANA

ca osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021-2026 putem HBOR-a, u iznosu od 3.5 milijuna eura dok Grad osigurava preostali dio sredstava putem proračuna. Potpisivanju ugovora nazočili su i zamjenik gradonačelnika Neven Karas te pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Dubravko Katulić.

sportski sadržaji za gradske četvrti

U KOLAREVOJ ULICI USKORO ĆE BITI IZGRAĐENO MODERNO VJEŽBALIŠTE NA OTVORENOM

Kako bi građani mogli aktivno i kvalitetno provoditi slobodno vrijeme radi se na uređenju sporskih i rekreativnih sadržaja na području gradskih četvrti. Tako bi do sredine ožujka trebali bi biti gotovi radovi na vježbalištu na otvorenom odnosno Street workout parku u Kolarevoj ulici. Djelatnici VG Komunalca iskopali su teren, postavili rubnjake i izradili temelje za sprave, a kako napreduju radovi u Gradskoj četvrti Braća Radić provjerio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. – Nastavili smo s povećanjem sportskog sadržaja u ovoj gradskoj četvrti te park sada potpuno drugačije izgleda nego prije nekoliko godina. No, nastavljamo dalje s ulaganjima u ovakve vrste sadržaja za rekreaciju naših sugrađana. Glavna i osnovna zadaća nam je povećavati kapacitete na području cijelog grada i davati izazov mladim ljudima da izađu iz svojih kuća i bave se sportom – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Vrijednost ovog projekta je 43.700 eura, a postavit će se najmodernije sprave za vježbanje od centralne kombinirane sprave, trovisinskog vratila, klupe s ručkama te kose klupe. – Ciljali smo da budu moderne, jake i stabilne. Konzultirali smo i ekipu koja se bavi takvim vježbanjem. Kada sve bude gotovo bit će to jedan lijepi sportski centar. Nedavno nam je obnovljena rasvjeta, a očekujemo uskoro i stazice do samog sadržaja, bit će postavljena još i slavina za vodu. Imamo još zelene površine i prostora za dodatan sadržaj, no vidjet ćemo što će točno još biti ovisno o interesu naših sugrađana – ispričao je Josip Kolić, predsjednik ove četvrti.

Mještani Plesa imaju novo košarkaško igralište. Projekt obnove koštao je nešto više od 64 tisuće eura, a s 35 tisuća eura financiran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz programa

prekogranične suradnje s BiH dok je preostala sredstva osigurao Grad Velika Gorica. Na igralištu je uklonjen stari asfalt i postavljena je nova podloga od sintetske gume koja je sigurnija i izdržljivija. – Nastavljamo s obogaćivanjem sadržaja na Plesu jer naši sugrađani to zaslužuju. Ono što smo primijetili kada smo počeli s postavljan-

jem umjetnih trava i igralištima da ih koristi sve više djece. Novouređeno i lijepo igralište, nova podloga i koševi zasigurno će privući brojne mještane ove četvrti. Ujedno ovom prilikom pozivam sve gradske četvrti koje se možda još nisu odlučile za neki sadržaj koji žele imati da to učine – naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom obilaska ove četvrti. U pripremi prekograničnog projekta sudjelovala je Razvojna agencija Grada Velika Gorica. – Program se temeljio na unapređenju lokalnih zajednica i obnavljanje infrastrukture u gradovima. Ovaj projekt je bio u partnerstvu s Općinom Posušje pa je na taj način ovaj projekt pridonio i jačanju međusobne suradnje –dodala je ravnateljica Mateja Kalisar. S rekonstruiranim košarkaškim igralištem koje se nalazi između Ulice Šnadora Brešćenskog i Vladimira Nazora, Plešani imaju pravu malu sportsku i rekreativnu zonu. – Ovo košarkaško igralište bilo nam je jedno od zadanih projekata našeg vijeća i samo je jedno u nizu od gradilišta koje smo zatvorili na Plesu. Hvala Razvojnoj agenciji i gradonačelniku što nas podržava i prate u realizaciji projekata – istaknuo je predsjednik četvrti Slavko Perković.

MJEŠTANI PLESA DOBILI IGRALIŠTE ZA HAKL

Nakon više od jednog desetljeća asfaltirana Ulica Seljine brigade

STARO ČIČE: OSTVARENJE DUGOGODIŠNJE ŽELJE ŽITELJA

Nakon gotovo 17 godina čekanja, konačno je asfaltirana Ulica Seljine brigade u Starom Čiču.

– Dugo očekivani je to projekt za mještane ovog naselja, a pogotovo za sedam domaćinstava koji žive u ovom odvojku. Ono što nam je još želja, a to je nogostup uz glavnu prometnicu kroz naselje –rekao je predsjednik MO Staro Čiče Marijan Plodinec te zahvalio gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na suradnji, a koji je bio u obilasku ovog mjesnog odbora.

Inače, vrijednost radova je 64.300 eura, a potpredsjednik Vid Vučak naglasio je kako Staro Čiče postaje sve poželjnije mjesto za život.

– Upravo zahvaljujući ovim infrastrukturnim projektima kao i ozelenjivanju, radimo na tome da imamo dječja igrališta. Život je sve ljepši ovdje i hvala gradonačelniku na potpori i nadamo se dobroj suradnji i dalje – dodao je Vučak.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je ovaj mjesni odbor primjer entuzijazma i lokalpatriotizma.

– Nikada se nije ovoliko radilo u Starom Čiču otkada se radi unazad tri godine. Ova ulica je možda najbolji primjer toga. Veliki prioritet je kroz projektnu dokumentaciju napraviti nogostup kroz glavnu ulicu kako bi sigurnost pješaka bila na prvom mjestu. Ove godine rješavamo dokumentaciju, a iduće bi trebalo krenuti u realizaciju – dodao je gradonačelnik Ačkar i osvrnuo se na projekt Aglomeracije.

– Radovi koji izvedeni na dionicama ove ceste nisu kvalitetno izvedeni, žao mi je zbog toga. Ono što mi tu možemo učiniti je aktivirati garanciju i tražiti da se uklone nedostaci jer nećemo preuzeti radove dok svi mjesni odbori, gdje se radio projekt, ne potpišu da su sve nepravilnosti otklonjene – naglasio je prvi čovjek grada.

Nova prometnica i pješačka staza za mještane Petrovine Turopoljske

INVESTICIJA VRIJEDNA VIŠE OD 510 TISUĆA EURA

Petrovinska ulica od kanala Sava-Odra do Društvenog doma u Petrovini Turopoljskoj dobila je novi asfalt i pješačku stazu. Radove koji su započeli početkom rujna prošle godine, obišao je prvi čovjek Velike Gorice, Krešimir Ačkar.

– Nastavljamo s povijesnim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i podizanje razine sigurnost naših sugrađana. Promet će ovdje sad biti puno sigurniji i lakši, a cesta je i proširena za pola metra. Ukupna vrijednost radova je 515.796,31 eura s PDV-om. Želim zahvaliti VG Komunalcu na odlično odrađenom poslu, kao i predsjedniku lokalnog mjesnog odbora koji sa svojim mladim timom sjajno upravlja mjestom, što se posebno po-

kazalo i za vrijeme poplava – rekao je gradonačelnik Ačkar. A evo što je sve napravljeno u 92 radna dana – završena je pješačka staza u duljini 670 metara i širine 1,6 metara, te kolnik u istoj duljini od 670 metara. Uz to postavljeni su veliki i mali rubnjaci te oborinska odvodnja. – U zadnje dvije godine smo asfaltirali Zagorsku i Ličku ulicu, i sad smo prema planu uredili kolnik od ulaza u selo do Društvenog doma, a pješački kolnik na obje autobusne stanice koji ide tom dužinom. To nam je bilo i najbitnije – rekao nam je Nikolas Mastin, predsjednik Mjesnog odbora Petrovina, koji dodaje kako još samo trebaju riješiti bolji sustav obrane od poplava.

Fašničko ludilo na 115. Turopoljskom fašniku

Turopoljski fašnik ponovno je osvojio srca mnogih Velikogoričana, obilježavajući 115. godišnjicu svoje tradicije na spektakularan način. Ovogodišnja fašnička povorka koja je ulicama grada prošla 10. veljače, sastavljena od 19 kreativnih fašničkih grupa, oduševila je publiku koja je duž Zagrebačke ulice pomno pratila svaku šaljivu, ali impresivnu, fašničku izvedbu. Fašnički program obuhvatio je raznolike teme, od inspiracije najgledanijim filmovima do tradicionalnih običaja pa je stručni žiri koji je pomno pratio povorku s balkona 'Bijele ruže'. Zlatni krafnoled, novi simbol goričkog Fašnika, otišao je u ruke grupe “Petek na Gorice” iz DVD-a Vrbovo! Drugo mjesto osvojila je grupa “Iz dalekih mora, na vodenom valu, ostavile srce na vukovinskom žalu” – Vukovina u srcu, dok je treće mjesto osvojila grupa “Barbie” – VG Dame. Mali fašnik koji je bio tjedan ranije, okupio je male maškare iz goričkih vrtića i škola. Srca žirija, svojom maskom, kreacijom i izvedbom u fašničkom šatoru u Parku dr. Franje Tuđmana oduševili su najmlađi sugrađani iz KUD-a Slavuj Bukevje, OŠ Nikole Hribara i Obrta Coflek.

Ovogodišnji fašnik začinio je svakako koncert Indire Forze koja je zajedno s goričkom publikom pjevala najpoznatije hitove. No, gorički fašnik iznjedrio je ove godine i neke novosti. Poput prijenosa uživo kojim su gledatelji iz cijeloga svijeta mogli pratiti Veliku povorku, a istog je dana spaljen i Princ Fašnik pa su svi mogli pratiti uvertiru u završetak Fašničke Republike. Kako ističu organizatori, 115. Turopoljski fašnik zasigurno će ostati u sjećanju kao nezaboravno iskustvo ispunjeno smijehom, glazbom i dobrim vibracijama.

Ukratko

U Ulici kneza Porina, na dijelu od 'trokuta' do Ulice Nikole Bonifačića u tijeku su radovi na rekonstrukciji ove gradske prometnice. Trenutno djelatnici VG Vodoopskrbe rade na zamjeni dotrajalih vodovodnih cijevi novima, a potom će djelatnici VG Komunalca krenuti s obnovom same ulice.

Uz novi asfalt i oborinsku odvodnju, a kako bi se podigla prometna sigurnost, izgradit će se i 200 metara pješačke staze. Cesta će biti široka 6 metara, a obostrani nogostup bit će širine 1,6 metara. Ovaj projekt u Gradskoj četvrti Braća Radić koštat će 358.920,00 eura.

- Osnovna komunalna infrastruktura mora biti na razini grada u kojemu živimo, a to znači i adekvatne prometnice i podizanje prometne sigurnosti, prvenstveno kroz izgradnju nogostupa – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar te ovom prilikom zamolio građane tog dijela za razumijevanje i strpljivost prilikom izvođenja radova, a kako bi u konačnici bili zadovoljni novom i sigurnijom prometnicom.

Predviđeno vrijeme trajanja radova je 90 radnih dana, ovisno i o vremenskim prilikama, te je na snazi i privremena regulacija prometa koji je na lokaciji radova zabranjen za sva vozila, osim za stanare.

ALEKSANDAR BOŽIĆ (1956. - 2024.)

Gluma, radio, zatim njegov Glasnik i niz monografija...

IN MEMORIAM VELIKOGORIČKI NOVINAR I

PUBLICIST PREMINUO JE U 68. GODINI, NAKON DUGE I TEŠKE BOLESTI, I OSTAVIO DUBOK TRAG

Saša Božić rođen je u Sisku 1956. godine, a novinarstvom se bavio od srednjoškolskih dana. Pisao je za studenski tisak, a od 1979. do 1983. uređuje velikogorički omladinski list Ključ. Od kraja 70-ih počinje surađivati s RVG-om, gdje radi kao novinar i urednik sve do 1990., do kad je punih 12 godin bio dopisnik Večernjeg lista iz Velike Gorice, a uz to i pisao za Vjesnik. U Republičkom centru za obavješćivanje pri Ministarstvu obrane zaposlio se 1990., a s nekolicinom prijatelja 1991. osniva prve velikogoričke privatne i nezavisne novine Glasnik Turopolja, koje uređuje od prvog broja pa sve do 2015. Nagrađen je priznanjem Zagrebačke županije 1999. kao urednik Glasnika Turopolja za promicanje slobode govora, višestranačja i demokracije. U mladosti se bavio sportom, kulturnim i društvenim radom. Od 1975. član je Dramske grupe KUD-a Ivan Mladen iz Velike Gorice, a od 1977. je voditelj i redatelj grupe idućih 12 godina. S Josipom Vuksanom i željkom Stepanićem 1977. godine osniva rukometni klub Radnik (danas HRK Gorica), kojem je bio predsjednik do 1981. Od 2006. do 2018. godine predsjednik je ženskog odbojkaškog kluba Azena.

Jedan je od obnovitelja goričkoga

Ogranka Matice hrvatske i prvi urednik matičinog kulturnog časopisa Luč. Organizirao je spašavanje vrijednih umjetnina 1991. iz ratom razrušene crkve u Pokupskom. Zajedno s Višnjom Huzjak autor je kataloga i izložbe o spašavanju umjetnina.

Autor je izložbi i kataloga "Srušene crkve Banije" i "Velika Gorica u Domovinskom ratu 1991. – 1995.", dvije samostalne izložbe fotografija, a sudjelovao je i na nekoliko skupnih izložbi, na kojima je izlagao slike i fotografije, prvenstveno na temu prirode Turopolja i Vukomeričkih Gorica. Uz sve ostalo, uredio je više knjiga članova našeg ogranka Matice hrvatske, autor je monografije 153. brigade HV-a Velika Gorica, za koju je, zajedno s koautorom Damirom Goršetom dobio plaketu Zagrebačke županije. Autor je monografije "Kojnača, sto godina velikogoričkog tramvaja", objavljene u suradnji s Turističkom zajednicom. Napisao je monografiju Posavina turopoljska, Općina Orle 1995. – 2015. kao i monografiju Sto godina DVD-a Kurilovec. Bio je urednik, nakladnik i suradnik na monografiji o NK Radniku, autora Ivana Mišerića, napisao je i uredio monografiju o VG Komunalcu, a 2019. pokrenuo je Velikogorički zbornik, časopis za povijest, kulturu i narodnu baštinu Turopolja.

Tur soluptis maiorersperi deratiu mendam, et am, sequaectate volupta tuHillitius eumet, exerere mpelitiunt.

LJUBAV U J Dragica i Vlado Ivaci već

Piše: Goga Kiš

Kako biste našli onu pravu, doživotnu ljubav, ponekad je dovoljno pogledati prek’ ceste! To je doslovno bio početak ljubavne priče između Vlade i Dragice Ivaci, 75-godišnjaka iz Velike Gorice, koji su s nama podijelili svoju lijepu životnu priču, isprepletenu zajedničkim nitima gotovo od samog njihova rođenja! Čak su se i vjenčali još u dječjim godinama! Tada samo za igru, no na kraju se pokazalo kako im je zajednička igra jednostavno - suđena! Posjetili smo ih u njihovom domu u Jelačićevoj ulici, za njih itekako znakovitoj. Jer, tu su se rodili, u kućama koje su bile jedna nasuprot drugoj. Tu su se prvi puta i ugledali, u toj su ulici, koja se nekad zvala Željeznička, i odrastali, iz nje istim putem u školu išli.

- Ja sam njega vidla kad smo se zrodili - smije se Dragica, a Vlado dodaje da je međusobna simpatija počele praktički od prvog razreda osnovne.

- To je bila cijela klapa djece tu u našoj ulici i svi smo stalno bili zajedno, igrali smo se i svadili, a onda smo se nas dvoje vjenčali! Mi smo bili mladenci, a kak’ je moja suseda imala pravo vjenčanje, dala mi je i svoj buket. Mama kolegice Ankice nam je spekla kolače i kod nje u kuhinji smo imali svadbu - ukratko nam

DRUŽILI SMO

SE UVIJEK, A ONDA SMO

SE JEDNOM

POČELI I

SKRIVATI OD

OSTALIH. PA

SE OŽENILI!

PUNO SMO

PUTOVALI

ZAJEDNO, SVAKI SMO

MJESEC NAS

DVOJE IŠLI

NA IZLET

je pojasnila Dragica. Sjećanja na te dane su itekako živa, pa se Vlado smije sa strane, potvrđuje i dodaje.

- Bila je to prava dječja svadba, samo igra. Svirao nam je radio, plesali smo. Nismo tad još bili cura i dečko, ali međusobna simpatija je već postojala. Gledajući stotine fotografija koje su pažljivo čuvane u brojnim foto-albumima pred nama, jasno se pokazuje njihov zajednički život prepun veselja, druženja, putovanja.

- Radili smo kućne zabave, plesali i pjevali uz hitove s gramofonskih ploča. U školu smo išli osam godina zajedno i kad smo krenuli u srednju, ona je otišla u Trgovačku, a ja u Prvu metalnu u Držićevu. Ali nastavili smo s druženjima. Pomalo smo počeli hodati u kino, na plesnjake, malo i poskrivećki, dok nije počelo za ozbiljno. Čim sam završio zanat, išao sam vojsku, a kad sam se vratio, i roditelji su nas malo potaknuli, pa smo se ubrzo i vjenčali - ispričao nam je Vlado.

POSLOVOĐA U SLOBODI

Vjenčali su se 23. studenog 1968. godine, u braku dobili dva sina, Dubravka i Tihomira, a ponosni su djed i baka dva unuka, Josipa i Ivana, koji su već i sami odrasli, pa su u veselom iščekivanju i prvog praunuka. Pričaju nam Dragica i Vlado kako su upravo zahvaljujući skladnom bračnom životu, međusobnoj

Vjenčali su se kad im je bilo 20, a u braku su dobili sinove Dubravka i Tihomira

Kao djeca su se Dragica i Vlado igrali, družili, pa s tim nastavili čak i kad su krenuli u različite srednje škole...

Puno su putovali, puno se družili, a sve su radili zajedno. I tako već sedam desetljeća...

ELAČIĆEVOJ ULICI

70 godina zajedno, još od jedne dječje igre

ODRASLI SU U ISTOJ

ULICI, PRVI PUT SU SE "VJENČALI" DOK IM

JE BILO PET GODINA, A SAD VEĆ IŠČEKUJU PRAUNUKE. I KAŽU

DA JE PRIJATELJSTVO

KLJUČ ZA DOBAR BRAK

ljubavi i razumijevanju, ali i sličnim interesima, dosta toga i stvorili u životu. Već u trećoj godini zajedničkog života uselili su u vlastitu kuću, koju su sami izgradili uz pomoć brojnih kredita, a malo su pomogli i roditelji. Dragica je kao školovana trgovkinja počela raditi već sa 17 godina u nekoć velikom goričkom poduzeću Sloboda.

- Sa 19 godina sam već bila i najmlađa poslovođa u Slobodi, najduže sam radila u Papirnici, a u Obući sam bila sve do penzije. Velika pomoć su nam tu bili i roditelji, pa smo oboje mogli raditi, jer su nam čuvali djecu. Isto tako, puno smo putovali, obavezno sva ki mjesec neki izletpriča nam Dragica.

Nema gdje nisu bili, kažu. Obišli su brojne europske gradove, Rimu

su se vraćali čak triput, obišli su i Pompeje, godinama skijali u talijanskim Dolomitima.

- Čak sam se jednom prilikom i s tatom posvadil’ jer mu nije bilo jasno kak’ idemo na putovanje i landramo po svijetu dok treba kuću dovršiti. Ali mi smo na svoj način, polako i zajedničkim snagama, sve riješili - priča uz smijeh Vlado. Da su itekako uspjeli, osim obiteljske sreće, stvoriti i lijepo nasljedstvo sinovima, uvjerili smo se i sami. Na njihovu obiteljskom imanju, u svojim vlastitim kućama, sad žive i njihovi sinovi s obiteljima, dok je na drugom dijelu imanja izgrađen i novi pogon uspješne tvrtke koju vodi stariji sin Dubravko sa suprugom.

Dragica i Vlado se slažu kako toga ne bi bilo, baš kao ni dugoročne bračne sreće, bez prijateljstva i zajedništva.

- Najvažnije je prijateljstvo, da se ljudi dogovaraju, a ne svađaju. I bitno je i to da smo uvijek svuda išli zajedno. I takvim zajedništvom smo i uspjeli pomalo izgraditi i ovu kuću i sve drugo. Kupili smo tih davnih godina i nekaj grunta na moru, pa

AKO JEDNO DRUGOM NE OPROSTITE, TU I NEMA BAŠ NEKOG ŽIVOTA. TO JE UVIJEK NAJVAŽNIJE

DANAS SE MLADI ŽENE PREKASNO, MI SMO BILI S 20 PUNI ENERGIJE, SVUGDJE IŠLI SKUPA

smo onda kroz godine to izgradili i uredili. A to vam sve moj Vlado uredio, sve svojim rukama - hvali svog najdražeg Dragica.

- Razumijevanje i tolerancija, fleksibilnost u dogovaranju, zajednički interesi. Uvijek smo znali naći rješenje na obostrano zadovoljstvo - potvrđuje Vlado, a Dragica kao jako važnu stvar za sretan zajednički život vidi i u oprostu. - Ako jedno drugome ne oprostite, tu nema nekog života. Nema tu kod nas da se ne bi razgovarali ni jedan dan, uvijek smo sve raspravili, jedan drugome treba rastumačiti kako se osjećate, prihvatiti, to nam je bilo najvažnije - kaže. - U braku ima lijepih i ružnih dana, to je tak’ normalno. One ružne je najbolje zaboraviti, a mi smo sve znali riješiti, sve je štimalo - zaključuje Vlado. I slični interesi, te aktivan društveni život, također su obilježili njihov brak.

- Putovanja su nam zajednička strast, malo nas je ova korona izbacila iz takta, ali i to će se riješiti. Moj hobi je sviranje gitare, pa pjevam i sviram, zabavljam društvo u svakoj prilici. Čitav život sam se bavio i sportom, nogometom, pa kasnije kuglanjem u goričkim Zanatlijama, stalno sam bio aktivan u obiteljskom i društvenom životu, a od kad smo u penziji, aktivirali smo se u udruženju umirovljenika, gdje je Dragica godinama bila u Upravnom odboru, svašta organizirala, obljetnice mature, plesala je aktivno u folkloru - priča Vlado.

Ne zaboravlja se nijedna godišnjica braka, kao ni rođendani, a Dragica baš za svaku tu prigodu dobije prekrasan buket cvijeća od svog voljenog. Posebno se obilježavaju one jubilarne godišnjice. I dok u ljubavi i veselju čekaju svoj Platinasti pir, pričaju nam kako su im sin Dubravko i snaha Sanja priredili posebno iznenađenje za njihov Zlatni pir.

- Bilo je kao u snu, nešto nezaboravno, poklonili su nam tjedan dana boravka u hotelu s pet zvjezdica na otoku Rabu. Vrhunska usluga i smještaj, pa smo 55. godišnjicu proslavili zbilja na jako lijepi način - ispričali su nam. Vlado kaže kako svi vide koliko su mladi otuđeni, no misli da tu nema pomoći. - Svako vrijeme nosi svoje, a ovo je kao nekakvo napredno doba, a za ljubav praktički nemu vremena. Mladi uopće ne komuniciraju, ne gledaju se oči u oči. Znam ići vlakom do Zagreba i gledam te mlade kako sjede zajedno, ali oni ne progovore nijednu riječ - kaže Vlado. I za kraj, zamolili smo bračni par Ivaci da nam otkriju i što je za njih ljubav? Dragica je kratko, sa sjajem u očima i pogledom na svog Vladu, rekla: - Ljubav je najveća sreća ! A Vlado… E, to je prava romantika. - Ljubav… Ne znam kak’ bi to uopće opisao riječima. Možda najbolje; dvoje u zagrljaju i sretni zauvijek. To je ljubav!reče Vlado te poljubi najdražu djevojku.

I LIJEPI I RUŽNI DANI

ZLATNI PIR I PET ZVJEZDICA

Moja županija

PRVI SLUČAJ U ŽUPANIJI

Labud iz općine Križ obolio od ptičje gripe

Kod crvenokljunog labuda na području općine Križ potvrđen je slučaj visokopatogene influence ptica, javili su iz Ministarstva poljoprivrede te dodali kako je od početka ove godine u Hrvatskoj zabilježeno četiri izbijanja influence u divljih ptica, a ovo je prvi slučaj u Zagrebačkoj županiji.

Kako bi se spriječila pojava i širenje influence ptica, u propisanim mjerama stoji da se sva perad i ptice drže u zatvorenim nastambama, kako ne bi došle u kontakt s divljim pticama.

Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.

Kod peradi oboljela od influence javlja se izne-

nadno uginuće, potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, značajan pad nesivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta.

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost telefon 099/4392-507, na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti. - I ovim putem podsjećaju sve da poštuju biosigurnosne mjere u uzgojima te da svaku promjenu zdravstvenog stanja, parametara proizvodnje ili uginuća životinja bez odgađanja prijave svom veterinaru - ističu iz Ministarstva poljoprivrede. (pš)

RASPISALI NATJEČAJ

Za turističke sadržaje raspoloživo 150.000 €

Zagrebačka županija raspisala je 150.000 eura vrijedan javni natječaj za dodjelu potpora manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije u 2024. godini. Natječaj je otvoren do 26. ožujka 2024. godine.

Pravo na potporu za manifestacije značajne za turističku ponudu Zagrebačke županije mogu ostvariti javne ustanove, gradovi i općine, turističke zajednice i udruženja obrtnika registrirana na području Zagrebačke županije i koje organiziraju manifestaciju na njezinom području. Maksimalni iznos potpore za pojedinu manifestaciju iznosi 10.000 eura po pojedinom korisniku.

Podnositelj zahtijeva može prijaviti i ostvariti potpore za najviše dvije manifestacije, a potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova manifestacije za javne ustanove, turističke zajednice i udruženja obrtnika. Gradovi i općine mogu ostvariti od 60 do 100 posto iznosa vrijednosti projekta ovisno o indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Sredstva iz natječaja mogu biti namijenjena sufinanciranju najma opreme, nabave materijala, najma prostora, najma prijevoznih sredstava u svrhu prijevoza organizatora i izvođača vezanih uz organizaciju, troškove smještaja, putne troškove, troškove promocije, usluge zaštitara...

ŠESTI MANDAT KAO ŽUPAN

Stjepan Kožić šest je puta izabran za župana, prvi put još u lipnju 2001., što ga čini najdugovječnijim županom u Hrvatskoj.

"Ruža" za turizam stiže nam u šest kategorija

Županijska turistička zajednica i ove godine dodijelit će nagradu za izvrsnost u turizmu "Ružu Zagrebačke županije", i to u šest kategorija: Eno-gastro turizam, Održivi turizam, Inovativni proizvodi i usluge, Društveno odgovorno poduzetništvo, Smještajni objekti te Djelatnici iz uslužnih i ostalih povezanih djelatnosti. Kandidate se može nominirati do 21. ožujka. - Prepoznatljivu turističku priču stvaramo u suradnji s turističkim djelatnicima, objektima, uslugama i doživljajima... Njima posvećujemo 'Ružu Zagrebačke županije' - kaže direktorica županijske turističke zajednice Ivana Alilović.

Razgovarala: Marija Vrbanus

Zagrebačka županija i dalje se nalazi u najuspješnijoj skupini po kriteriju razvijenosti, stoji u odluci hrvatske

Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti donesenoj na sjednici Vlade početkom siječnja.

Nije to posebno iznenađenje, budući da je to vidljivo i "golim okom", no odluka Vlade bila je dobar povod za razgovor sa županom Stjepanom Kožićem.

Prošlu godinu obilježili su veliki radovi na obnovi od potresa, koje biste posebno izdvojili?

Kad je u pitanju obnova, proteklu godinu definitivno je obilježila obnova prometne infrastrukture sredstvima Fonda solidarnosti diljem Zagrebačke županije. Gledano u brojkama, obnovljeno je 70 mostova i propusta, sanirano je 36 cestovnih klizišta te obnovljeno 129 dionica županijskih i lokalnih cesta, u ukupnoj duljini od 300 kilometara, u vrijednosti gotovo 88 milijuna eura. Uređena prometna infrastruktura puno je više od novih cesta i mostova. Ona je temelj za daljnji gospodarski razvoj, povećanje kvalitete života kao i sigurnosti u prometu. Doista je riječ o povijesnom ulaganju jer bi se vlastitim sredstvima ovakve investicije umjesto u nekoliko mjeseci, realizirale desetljećima. Također, zahvalju-

VELIKA

GORICA JE

DOBILA 23

UGOVORA

ZA OBNOVU, NAJVEĆI ZA

ŠKOLU U

DUBRANCU

STRUKOVNA

ŠKOLA U

GORICI IMA

CENTAR

IZVRSNOSTI

KOJI JE KAO

SUVREMENA

TVORNICA

jući Vladi RH, koja nam je omogućila da koristimo decentralizirana sredstva za obnovu, do sad smo potpisali stotinu ugovora u vrijednosti gotovo 30 milijuna eura za obnovu javnih objekata oštećenih u potresima, a posebno me raduje da je preko 50 ugovora u potpunosti realizirano. Crkva u Kravarskom u potpunosti je izgrađena nova, naveliko se radi na obnovi zgrade muzeja u Jastrebarskom, Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću, a dobar dio projekata realizira se na području Velike Gorice. Konkretno, Gradu Velika Gorica dodijeljena su 23 ugovora, od kojih je najveći broj bio namijenjen za manje sanacije škola i dječjih vrtića, a među većima vrijedi istaknuti gotovo tri milijuna eura vrijedan ugovor za izgradnju Područne škole Dubranec. Dodatnih 1,1 milijuna eura dodijeljeno je župama za obnovu sakralnih objekata, među kojima se posebice ističe zvonik crkve Navještenja Blažene Djevice Marije. Završena je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu. Koji će biti efekti te značajne investicije u školstvo?

Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu nastao je kao odgovor na stanje u gospodarstvu i školstvu. Potražnja za strukovnim zanimanjima nikad nije bila veća, a interes učenika za upisom strukovnih zanimanja posljednjih godina uvelike nadmašuje upisne kvote. Zagrebačka županija na

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

I DRŽAVNO, I ŽUPANIJSKO: NA IZLOŽBI MALIH ŽIVOTINJA TISUĆU EKSPONATA

Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja (DUZMŽ) Velika Gorica 2005 organiziralo je, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice, 29. Državnu i 17. Županijsku izložbu malih životinja, koja je otvorena u petak, 23. veljače, u holu zgrade Srednjih škola. Izložba je bila natjecateljskog karaktera, a suci Hrvatskog saveza udru-

ga odgajatelja malih životinja ocijenili su sve izložene eksponate. Izložba je u završena u nedjelju, a zatvaranju je prethodila dodjela pehara i priznanja za šampione u pojedinim kategorijama. Ceremoniju dodjele vodio je Mihael Pavišić, predsjednik i organizator izložbe. Jedna od najuspješnijih bila je Anamarija Sever iz Siska, koja se okit-

ila s tri šampionske titule. Prema riječima predsjednika Pavišića, raznolikosti i brojnosti eksponata pridonijelo je 70 izlagatelja s blizu tisuću eksponata: 700 golubova u 40 pasmina, 64 primjerka kunića u 13 pasmina, 45 primjeraka velike peradi, 55 primjeraka patuljaste peradi u četiri pasmine te 26 primjeraka ptica u šest pasmina.

Regionalnim centrom kompetentnosti postavljeni su temelji

ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ

strukovnog obrazovanja

ČOVJEK ŽUPANIJE ANALIZIRA SVE

DOSAD UČINJENO I NAJAVLJUJE NOVA ULAGANJA I PROJEKTE NA NAŠEM PODRUČJU...

te trendove odgovorila je izgradnjom Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu, a tri škole - u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu - postale su tri centra izvrsnosti, u kojima učenici već sad uče radeći na najsuvremenijim strojevima pojedinačne vrijednosti i do pola milijuna eura. Srednja strukovna škola u Velikoj Gorici postala je Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i 3D tehnologije, a ulaskom u centar imate osjećaj kao da ste ušli u suvremenu tvornicu.

Za ovu 15,5 milijuna eura vrijednu investiciju 10,5 milijuna eura osigurano je iz državnog proračuna dok se za ostatak sredstava pobrinula Zagrebačka županija, koja je osigurala i gotovo pola milijuna eura za rad Centra u 2024. godini. Regionalni centar kompetentnosti temelj je strukovnom obrazovanju i novi poticaj za investicije i gospodarstvo Zagrebačke županije koje će uz kvalificiranu radnu snagu još snažnije rasti.

Velike investicije traže i velike površine u poduzetničkim zonama. Kakva je situacija s popunjenošću i koje investicije su trenutno u realizaciji?

U razgovoru s investitorima opremljenost zona i geografski položaj glavni su motivi kod odluke gdje investirati. Na području Zagrebačke županije aktivne su 32 poduzetničke zone, čije površine variraju u veličini od jednog do 354 hektara, a popunjenost je nešto iznad 60 posto kapaciteta. Njihov razvoj uglavnom je u nadležnosti gradova i općina, kojima Zagrebačka županija već dugi niz godina dodjeljuje sredstva za opremanje.

Danas je većina zona opremljena potrebnom komunalnom infrastrukturom; osigurana je električna energija, vodoopskrba, kanalizacija, plin, uređeni deponiji, telekomunikacije, prometnice u zoni i javna rasvjeta. Sve to rezultiralo je nizom investicija, a veliki dio njih upravo je sada u realizaciji. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji gradi 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima grade se dva logistička centra, Sparov vrijedan 100 milijuna eura, te tvrtke Orbico u suradnji tvrtkom Logexpert vrijedan 40 milijuna eura. Lidlov logistički centar u Križu se procjenjuje na 80 milijuna eura, a austrijska tvrtka FACC u Jakovlju proširuje postojeći pogon, novim kompleksom vrijednim 21 milijun eura. Također, u najavi je izgradnja kampa HNS-a u Velikoj Gorici koji, za razliku od prije

U ŽUPANIJI SU AKTIVNE

32 PODUZETNIČKE ZONE, A POPUNJENE

SU 60 POSTO

PODUZETNICI

ĆE MOĆI RAČUNATI NA MILIJUN

€ POTPORA, A POLJOPRIVREDNICI NA 960.000 €

spomenutih investicija, ima veliku simboliku za cijelu Hrvatsku. Kreće se u novi ciklus energetskih obnova zgrada javne namjene. O kojim je investicijama riječ? U proteklih pet godina uz pomoć europskih sredstava energetski smo obnovili četiri škole i tri doma zdravlja, a sad krećemo u novi ciklus energetskih obnova. Koncem prošle godine na razini cijele Hrvatske dodijeljeno je 30 ugovora o energetskoj obnovi javnih zgrada ukupne vrijednosti 73,8 milijuna eura. Među njima, najviše ugovora dodijeljeno je Zagrebačkoj županiji i to za energetsku obnovu zelinskih SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića sa sportskom dvoranom, ispostave Doma zdravlja u Samoboru i Upravne zgrade Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Za OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu, iako je donesena odluka o sufinanciranju, ugovor nije dodijeljen, već je na revidiranju s obzirom da su u tijeku radovi na obnovi škole nakon olujnog nevremena ovog ljeta, koje u cijelosti s 670 tisuća eura financira Zagrebačka županija. Ukupna vrijednost naših pet odobrenih projekta je 15,6 milijuna eura, a odobrena su nam bespovratna sredstva u iznosu 6,3 milijuna eura. Inače, Zagrebačka županija prijavila je ukupno osam projekata i svi oni su prošli na javnom pozivu, međutim njih još tri; ispostave Doma zdravlja u Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici te OŠ Jak-

ovlje, s obzirom na alokaciju sredstava u ovom trenutku su na rezervnoj listi. Radi se o izrazito važnim projektima za Zagrebačku županiju i od iznimnog nam je značaja da od resornog ministarstva osiguramo sredstva. Činjenica je da je riječ o velikim zahvatima u koje Županija ne može ići samo vlastitim sredstvima. Podsjetit ću da smo na taj način obnovili i kompleks zgrada srednje škole u Velikoj Gorici.

Svake godine Zagrebačka županija dodjeljuje čitav niz bespovratnih potpora. Na što mogu ove godine računati poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, ali i gradovi i općine?

Poduzetnici mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od milijun eura, a za poljoprivrednike je kroz niz mjera osigurano 960 tisuća eura. Gradovima i općinama na raspolaganju će biti 400 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona i inkubatora, 500 tisuća za pripremu i provedbu EU projekata, 665 tisuća za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima, dok je 390 tisuća osigurano za sufinanciranje predškolskog odgoja u ruralnim područjima. Tu su i sad već tradicionalni natječaji iz sfere zdravstva i socijalne skrbi. Također, novina u ovogodišnjem proračunu su osigurana sredstava u iznosu od 65.000 eura Gradskim društvima Crvenog križa u sklopu projekta "Zaželi - prevencija institucionalizacije", kojima će se financirati božićnica i regres žena zaposlenih u projektu.

Proslava 20. rođendana Paun trgovine

OBITELJSKI POSAO KOJEG SU

PREPOZNALI BROJNI KUPCI

Zahvaljujući tradiciji dugoj 20 godina, Paun trgovina postala je sinonim za bijelu tehniku, akustiku, vrtni program kao i sve za dom, na području Velike Gorice, ali i šire okolice. Lokalno stanovništvo prepoznalo je njihove vrijednosti kao tvrtke, koju je prije dva desetljeća osnovao Vlado Lukinić-Paun.

- Tata Vlado radio je u nekadašnjoj Slobodi Velika Gorica te je nakon određenog vremena odlučio samostalno krenuti u poslovne vode. Tvrtku je osnovao 4. ožujka 2004. godine, a prvu poslovnicu je otvorio u Starom Čiču na adresi Velikogorička 27 u sklopu obiteljske kuće –priča nam Tomislav Lukinić- Paun koji je ubrzo nakon otvaranja trgovine napustio svoje radno mjesto i priključio se ocu i upustio u obiteljski posao.

Krenuli su u malom prostoru i s prodajom bijele tehnike, a s godinama i potrebama na tržištu širili su svoju ponudu i asortiman pa se danas mogu pohvaliti zavidnim izborom.

Svojim kupcima nude bijelu tehniku, nape, sudopere, peći na drva, bicikle i opremu, romobile, tv i akustiku, klime, antene, grijalice, male kućanske aparate, vrtni program, kosilice, trimere i kopačice, bojlere, pipe i sanitarije, mobitele, računala, periferije, visokotlačne perače, kablove, elektromaterijal, program za kolinje, grijaće i rezervne dijelove, alate, zaštitnu i radnu opremu, pelete, asortiman za čišćenje, tanjuri, čaše, pribor za jelo…

Kada je u pitanju tehnika, Lukinić-Paun ističe kako surađuju s poznatim svjetskim brendovima poput Miele, Liebherr, Gorenje, Hisense, Electrolux, Aeg, Candy, Beko, Midea, Master Kitchen, Faber, Končar, Vivax, Vox, Samsung, LG, Amica, Heinner, Bosch, Whirlpool te ostalim poznatim brendovima poput Alfa Plam Vranje, Plamen, Prity, Philips, Karcher, Tefal, Grundig, Toshiba, Haier, Maxon, Praktik , Ramda, Wurth, Einhell, Elit, Iskra, Franke, One for all, Muse, Denver, Zilan, Wertor, Tem, Status, Laica, Sencor,Adler, Comel, Panasonic, Braun, Protok, Dick… Kako je posao s vremenom rastao, na-

kon pet godina od početka poslovanja 2008. otvorili su poslovnicu u Velikoj Gorici na adresi Marina Getaldića 7. Danas imaju ukupno deset zaposlenih, od kojih dvoje radi upravo u Velikoj Gorici. U poslovnici u Starom Čiču radi ostatak zaposlenika jer sve kreće iz centrale. Tamo je skladište, a iz Čiča se vrši i dostava.

- Stalno se širimo. Gledamo da svake godine našem asortimanu pridodamo nešto novo. Malo smo trenutno limitirani s prostorom, ali ga uvijek pokušavamo maksimalno iskoristiti. Prije pet godina smo nadogradili cijeli novi dio od 400 kvadrata bila je to jedna veća investicija. Što se tiče novih poslovnica razmišljamo o proširenju, ali vrijeme će pokazati i vidjet ćemo kakve će biti mogućnosti – govori nam Lukinić-Paun. Iako im je cilj u početku bio da se pozicioniraju na lokalno tržište, u međuvremenu su prepoznati i van granica naše županije. U tome im je zasigurno pripomogao i njihov osnovni moto "zadovoljan i sretan kupac"! Svakim se danom trude biti što bolji i bliži kupcima koji im ukazuju povjerenje.

- Najbitnije je da je kupac zadovoljan, jer se zadovoljan kupac uvijek vrati. To nam je moto da zadržimo postojeće, a opet kroz njih da preporukom dođemo

TRADICIJA

DUGA 20.

GODINA KOJU PREPOZNAJU BROJNI KUPCI A I POSLOVNI PARTNERI

do novih. Znaju nam ljudi doći iz raznih krajeva Hrvatske. Imamo kupce iz Zagreba, Siska, Petrinje, Gline, Zagorja, Karlovca… koji su naši stalni kupci, ali uglavnom je to ovaj dio tu lokalno, iz Velike Gorice i Vukomeričkih gorica. Tu bi svakako naglasio da imamo i vlastitu besplatnu dostavu u krugu do 30 kilometara – dodaje naš sugovornik te ističe kako su u skladu s potrebama tržišta i željama kupaca 2015. godine otvorili i Internet trgovinu pa se tako veći dio asortimana može nabaviti i online putem web shopa.

U ovih dva desetljeća rada bilo je turbulentnih sezona u poslovanju, od prepolovljenih prometa, problema s radnom snagom do konkurencije na tržištu. - Konkurencije na području grada ima, ali konkurencija je zdrava i uvijek je dobro došla. Imali smo tu Mercator i Techno market, ali jedni i drugi su izašli, odustali i propali, a mi smo ostali na tržištu. Kada je u pitanju radna snaga, vidimo da je problem na cijelom tržištu. Uhvatili smo se u koštac s time te smo korigirali plaće, isplaćujemo uskrsnice, božićnice, kao i neke prigodne nagrade. Nekako se držimo i uspjeli smo u toj nekoj našoj zamisli. Da se vratimo unazad, vjerojatno bi sve isto napravili – zaključuje Tomislav Lukinić-Paun.

Povodom proslave 20. rođendana za svoje vjerne kupce, od 18. do 30. ožujka, pripremili su posebne pogodnosti. Bit će tu promotivnih cijena i popusta za pojedine artikle, ali i bogatih nagrada. Svaki kupac iz trgovine neće izaći praznih ruku. Osim toga, za potrošenih 200 eura imate priliku sudjelovati u velikoj tomboli u kojoj možete osvojiti i kući odvesti perilicu rublja, hladnjak, štednjak na struju, mikrovalnu pećnicu, glačalo, kuhalo vode, coctail maker, aku bušilicu…Također valja napomenuti da će biti tu i popust za račun iznad 13 eura od 20 % za plaćanje gotovinom ili karticom jednokratno, te 15 % ako plaćate karticama na rate na sav asortiman trgovine.

Oduševljeni kupci i usmjerenost na njihove potrebe, spremnost na stalna poboljšanja, pozitivno okruženje i strast prema svemu što rade, vrijednosti su ove male domaće obiteljske tvrtke, a na koje će biti usmjereni u godinama pred njima.

I još bi napomenuli ono najbitnije, bez naših izuzetno predanih i marljivih radnika te vjernih kupaca ova priča ne bi bila moguća – HVALA IM!

Stoljeće života NADŽIVJELA Ukratko

Večernjim zahvalnim euharistijskim slavljem, koje je predslavio vlč. Tomislav Hačko, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, 24. veljače je završeno 24. Biblijsko bdijenje u župi Navještenja BDM. Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg je Biblija pročitana od korica do korica, trajalo je pet dana. Započelo je na Pepelnicu večernjim misnim slavljem, koje je u prepunoj župnoj crkvi predvodio župnik Norbert Ivan Koprivec. Čitanje Biblije odvijalo se uz zapaljenu svijeću, a u čitanju su sudjelovali vjernici iz župe Navještenja i drugih velikogoričkih župa. Svi čitači Svetog pisma, njih više od dvjesto, bili su obilježeni vanjskim znakom, šalom koji su za vrijeme polusatnog čitanja nosili oko vrata. Bdjenje je prekidano misnim slavljima, tijekom kojih je nadahnute homilije vjernicima upućivalo više svećenika sa oltara.

Društvo koje već 25 godina njeguje kulturno-umjetničku baštinu svoga kraja, KUD Velika Mlaka, svečanom skupštinom i veselim druženjem uz brojne goste proslavilo je značajnu obljetnicu. Osim što je utemeljila i još uvijek vodi KUD Velika Mlaka, Đurđa Havidić bila je najdugovječnija predsjednica Društva žena Velika Mlaka, čije su se članice odazvale pozivu na proslavu ove obljetnice. Tom je prigodom predsjednici Havidić uručen i dar, sliku "Plesači"Katice Trumbetaš.

KUD je osnovan na inicijativu Društva žena 24. siječnja 1999., a u njemu djeluje stotinjak aktivnih i pedesetak podupirućih članova, od učenika, studenata, radnika i umirovljenika. Djeluju u pet sekcija; plesno folklornoj, dvije tamburaške i dvije dječje. U programu prvenstveno njeguju izvorne turopoljske pjesme i plesove, ali i melos drugih krajeva. Takav pristup prenosi se uspješno na mladi naraštaj. Uz sve ostalo, u KUD-u su uglazbili i pjesmu "Naše selo Mlaka je" Imbre Lackovića, koja je svojevrsna himna Velike Mlake.

Marica u svojoj 102. godini živi sa sinom, unukom, ali i praunukom, koji je uveseljava palačinkama i kapućinom

NADŽIVJELA STOTU!

Marica Požgaj iz Turopolja proslavila 101. rođendan: 'Nekad smo svi živjeli u slozi i zajedništvu. Toga više nema...'

Piše: Goga Kiš

Mjesto Turopolje naselje je specifično po mnogočemu u našem kraju, a uz brojne posebnosti u arhivima će ostati upisano i ime Marice Požgaj, koja je početkom veljače proslavila 101. rođendan i potvrdila status najstarije Turopoljke!

I nikako nismo htjeli propustiti priliku bolje upoznati život žene koja je, zakoračivši u 102. godinu, i dalje izuzetno dobrog pamćenja, a kaže da je i zdravlje dobro služi. Jedino, malo teže hoda, muči je visoki tlak... Iako u istome mjestu živi od rođenja, zapravo je živjela u četiri države; Kraljevini SHS, zatim FNR Jugoslaviji, pa SFR Jugoslavija, te naposlijetku i samostalna Hrvatska. Maricu život baš i nije mazio, i to od najranije dobi. - Rođena sam 2. veljače 1923. godine, kao Marija Hačić, i to baš u Turopolju, kod kuće, jer nije tad baš bilo rodilišta. Ali oduvijek me svi zovu Marica. Otac Antun je bio iz Turopolja, a majka Marija iz Zagreba. Mama mi je umrla mlada, imala sam dvije i pol godine, a brat Slavko tek četiri mjeseca. Majka mi je bila jako školovana, što je u to vrijeme bilo rijetko. Radila je u kancelariji DIP Turopolja, kod Filip Deutscha i sinova. K sebi nas je onda uzela moja grosa Julijana, tak’ sam zvala baku, jer je dido bio porijeklom s granice Njemačke sa Češkom. Oni su se i razgovarali na njemačkom, ja nisam htjela - priča nam Marica.

ZLA

- Kad sam imala četiri godine, tata se opet oženio, ali maćeha Ana mi je bila jako loša, baš zla, k’o iz onih bajki. Sjećam se da sam usred zime morala prati velike zdjele, bilo je tak’ hladno da su mi zglobovi na prstima pucali i pekli me od zime. Svake nedjelje smo za ručak imali kokicu, ali ja sam sjedila dalje od stola, dobila sam kokošje nogice, glavu i vrat, oni su jeli meso, a još sam i na štokliću, malom stolcu, morala jesti. Bratu nisu dali da spava u kući, nego su mu u štali napravili krevetić gdje je spavao preko zime. I tako smo živjeli do moje osme godine, kad sam opet završila kod bake - priča nam Marica.

Školski dani bili su joj prekratki.

- Završila sam pet razreda, učiteljica je nagovarala baku da se idem dalje školovati, čak su mi iz pilane htjeli platiti školovanje, jer je moja mama

RANO JE OSTALA

BEZ MAJKE, KAO

MLADA UPOZNALA

SVOG ĐURU, PATILA

TIJEKOM DRUGOG

SVJETSKOG RATA, KUHALA I ZA VELIKE

FACE... A MARICA JE I

DALJE PUNA DUHA!

tamo bila jako cijenjena, ali baka nije dala. Takva mi je bila sudbina - kaže. Ostaje kod kuće, pomaže baki, sve dok joj u život ne uđe ljubav života.

- Sa 16 godina sam se jako zaljubila u svog muža, Đuru Požgaja. Bio je od mene stariji 11 godina, al' ne bi mu se reklo. Ubrzo smo se vjenčali i bili smo 53 godine u braku. Bio mi je dobar...s tugom u glasu nastavlja svoju priču. I jednog događaja iz Drugog svjetskog rata sjeća se u detalje.

- Kao da sam umirala u tom ratu, jer muža su mi 1942. otpeljali u zatvor i optužili ga da je partizan. To jutro sam se porodila, a popodne su ga odveli! Samo su ih sve pošlihtali ispred pilane i birali koga će uzeti, pa su tako i njega. Moja šogorica, koja je imala gostionu, pa je znala sve te oficire, poslala me da odem kod jednog i ispričam da imam malu djecu, nikoga osim njega, a on nije ništa kriv - priča Marica.

ONA

- Doveli su me jednom ustaškom pukovniku, starijem, sve sam mu ispričala, a on me poslao doma i rekao mi da će to riješiti. I bome jesu... Otpremili su ih u zatvor u Goricu, pa u Zagreb u Savsku, gdje su prošli prave torture. Ali ima Boga! Kad sam mu donijela odijelo, spremila sam mužu u unutarnji džepić knjižicu sa snažnom mo-

litvom, San Blažene Djevice Marije. I brzo nakon toga, jedan ga je oficir iz mjesta prepoznal', znao je da nije partizan, pa je tražio da ga puste, jer mu treba zbog rada u šumi. Muž je dobio propusnicu i tak' se izvukel'! Upravo je nepravda to što me čitavog života najviše smeta, ne mogu to smislitikaže nam Marica.

U braku su ona i Đuro dobili šestero djece, ali prvi sin je umro samo dva mjeseca nakon rođenja, a puno prerano zauvijek je otišla i jedna kćerka. No, uz nju su još uvijek kćerke Zdenka i Branka, sinovi Antun i Zlatko, šestero unučadi i sedmero praunučadi te šestero prapraunučadi. Uspjela je Marica, nakon što su djeca malo porasla, završiti i školovanje za kuharicu, a u tome je bila vrlo vješta.

RUČAK ZA GRADONAČELNIKA

- Muž mi dugo nije dal' raditi, on je radio dvije smjene u radioni u DIP-u. Ja sam imala itekak’ posla doma. Imala sam nekad četiri bašće, sve sam to održavala. Dizala bi se prije pet sati ujutro, pa bi metila veš kuhati, i cijeli dan s djecom, pa predvečer sve pripremiti za drugi dan, da sve stignem. Počela sam tak’ raditi tek s 35 godina, izučila sam za kuharicu. Prvo sam radila u jednom restoranu u Turopolju, a kad se zatvorio, jedno vrijeme u goričkom Parku i nakon toga sve do penzije u KP Domu Turopolje. Tamo sam kuhala za službenike, njih 150, i za posebne delegacije koje su dolazile iz Zagreba. Puno se radilo, kartonaža, betonaža, poljoprivreda, uzgajale su se svinje, krave, teleći, janjci... Marica vrijeme na tom radnom mjestu pamti samo po dobrome, a otkriva i da je kuhala za neke poznate face. - Ljudi su prije bili bolji, imali su više poštovanja. Kuhala sam i za gradonačelnika Zagreba Većeslava Holjevca. On je došel' s 30 ljudi, kolegica mi je bila na bolovanju, pa sam sama sve obavila. Šef mi je pomogel pospremiti poslije. Bili su jako zadovoljni ručkom. Ali takve delegacije su nam dolazile i tri puta tjedno, iz raznih ministarstava. Plaće su nam bile dobre i svaka tri mjeseca smo dobili skoro jednu plaću dodatno. Nije bilo zamjeranja, svi su bili složni, išli smo na izlete, i to po drugim zatvorima, Lepoglavi, Požegi i gledali kak' tam rade - prisjeća se. Zanimalo nas je u kojoj mjeri su se stanovnici, ali i samo mjesto Turopolje, promijenili tijekom njezina života? - Nekad smo sve zajedno radili, pomagali si zidati kuće i sve skupa. Sad to više nije tako, stari su pomrli,

doselili su se novi ljudi ne znam ni od kuda, rade stvari na svoj način i nema više tog zajedništva. Tu je prije bila i pleh glazba, plesali smo, bile su zabave. Od kad su srušili restoran, niš' se ne događa, slabo su zabave u društvenom domu.

Redovito gleda vijesti na državnoj televiziji, a sav ostali program isključivo na Laudato TV-u. - Kad gledam te vijesti, to se ni' nikad događalo. Svaku večer se priča o ovima na položajima koliko su pronevjerili, to mi se već na vrh glave popelo. Puno toga bi imala za reći. Ljudi bi trebali bolje živjeti, vidjela sam čovjeka kako usred zime leži na betonu, na ulici... Pa kaj se ne može pomoći ljudima? I sirotinja treba živjeti! Onda to s benzinom, sad jeftino, sad skupo. Svaku večer gledam misu na Laudato TV i njihov program, puno se toga ima zanimljivog za čuti - kaže. Nastavlja kako joj najviše nedostaje druženja, jer prijatelji su pomrli, a puno joj fali i to što ne može više sama do crkve u Vukovini. Sve do 96. godine išla je sama busom i do Gorice, ali više nije toliko sigurna na nogama. No, Marica u kući ima poveliko društvo, jer s njome žive sin Zlatko, unuk Damir i praunuk Leon, koji je nažalost, baš poput prabake, rano ostao bez majke. Ovaj uskoro desetogodišnjak učenik je trećeg razreda OŠ Rakitovec, a prabaka ima samo riječi hvale. - Mama mu je dugo bila bolesna, nažalost i umrla, i tako je moj Leon već svašta naučio. On mi napravi najfiniji kapućino, zna sebi svašta spremiti, jaja speći, meso si speče, ma sve zna! A da vidite kakve palačinke radi... - govori ponosna prabaka, od svog praunuka starija čak 91 godinu.

SAVJETI ZA DUGOVJEČNOST

Pri kraju razgovora ne možemo propustiti pitati Maricu što misli u čemu je tajna njezine dugovječnosti?

- Ima dosta toga u genetici, ali i u tome kako živite. Ja nisam nikad ni pušila ni pila alkohol. Moj djed je doživio 96 godina, i još jedan rođak je isto toliko živio. Treba paziti i kaj se jede. Često sam postila, pila samo malo čaja. Treba puno povrća jesti, manje mesa, stariji ne bi trebali ni svinjetinu ni govedinu. Najviše volim juhu, to mogu svaki dan, a sad s godinama mi je to dosta da više nisam gladna - otkriva Marica te poručuje mladima:

- Nek’ budu dobri i pošteni. Život treba živjeti, treba raditi i moliti se Bogu, Majci Božjoj i Svetom Antonu. Samo ih oni mogu spasiti.

MAĆEHA KAO IZ BAJKI

RODILA, MUŽ U ZATVOR!

Ritam grada

KULTURA NA BREGIMA

UKravarskom, mjestu koje nikada nije imalo kazališta, pa ni pučkog, upravo se priprema jedna velika predstava! Autor scenarija i redatelj predstave "Teška vremena" je Stjepan Kolarec, inače učitelj defektolog u Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica. U središtu priče je život i mučenička smrt mladog svećenika Stjepana Povoljnjaka, no iako je priča teška, puno je pozitivnih detalja vezanih uz stvaranje ove predstave.

- Cijeli scenarij, koji sam pisao sa suprugom Biserkom, temeljen je na povijesnim zapisima, literaturi, svjedočanstvima. Tu je 40-ak uloga, svi su amateri, većinom bez ikakvog glumačkog iskustva, i svih dobi, od djece iz naše osnovne škole do penzionera. Svećenika Stjepana glumi Mario Špišić, Anka Petrac i Barbara Ivanjko glume Katu i Maru, a Josip Jerleković glumi komesara i druga Orla - otkriva nam Kolarec.

Predstava opisuje život u ovom kraju od 1919. do 1946. godine. Svećenik Povoljnjak je u Kravarskom rođen, a mučki je ubijen 1946. od strane UDBE pri odlasku na službu u Odru.

Učitelj, župnik i 40 entuzijasta za

kazališnu povijest u Kravarskom

Mario Špišić (20) iz Donjeg Hruševca, glavni glumac, poštar je u Kravarskom. - Nešto sam glumio u školskim danima, pa sam se ispočetka dvoumio, ali me Stjepan nagovorio i sad mi nije nimalo žao. Jako zanimljiv tekst, odlična ekipa, sjajna atmosfera, svi se poznajemo... Iskreno, nisam znao puno o našem svećeniku Stjepanu Povoljnjaku i ovo je prilika puno više saznati više o čovjeku koji je dao život za vjeru i ovo mjestorekao nam je Mario.

PRIČALO SE U TAJNOSTI

PREDSTAVA "TEŠKA VREMENA" DONOSI NAM PRIČU O MUČENIKU IZ OVOGA MJESTA, SVEĆENIKU STJEPANU

Poznatog ljubitelj oldtimera Vladimira Štarkelja prvi put će se okušati na daskama koje život znače’, a sa sobom je poveo i mlade članove KUD-a Mičevec. - Nikad prije nisam glumio i prilično je uzbudljivo. Nek’ se profesionalci ne ljute na nas, mi smo amateri, samo si pokušavamo uljepšati život i stvoriti kulturno ozračje. Stjepan je pokrenuo nešto što bi moglo imati veliku važnost za ovaj kraj, da se malo više pažnje posveti Kravarskom. Kao ljubitelj povijesti mogu reći

kako je u ovoj predstavi puno interesantnih stvari i treba ih ispričati i prikazati novim generacijama - kaže Štarkelj. Među najiskusnijim glumcima amaterima članovi su i inače vrlo aktivne Udruge umirovljenika Općine Kravarsko. - U udruzi imamo dramsku skupinu i već tri predstave, a jedna od njihje također inspirirala Štefa za ovaj scenarij. Moramo dati svoj doprinos, jer to što se dogodilo u našem kraju bilo je prikrivano. Sjećam se razgovora naših djedova i baka, moralo se u tajnosti pričati o Povoljnjaku i drugima, a u to vrijeme su brojni pošteni, časni ljudi izgubili život samo zbog vjere - govori Josip Popović, predsjednik udruge.

smo oglasili da tražimo ljude koji bi glumili, ljudi su se odazvali - ispričao nam je župnik Zovko. I dok se pozdravljamo s ovim pozitivnimi kreativnim ljudima, gredatelj upućuje jednu molbu, ali i zahvale. - Tu je još puno ljudi koji se uključuju i koji nam pomažu. Od početka je uz nas na svaki mogući način Vlado Štarkelj, stižu nam i prvi sponzori, tako da smo riješili izradu plakata, no taj sponzor želi ostati anoniman. Eugen Čičković iz Odre i "Fides Interijeri" nam doniraju izradu svih potrebnih kulisa, na čemu smo mu iznimno zahvalni. Pa bih ovim putem pozvao i sve druge koji se mogu i žele uključiti u ovu našu priču da to i učine - poziva Kolarec.

NOVI SCENARIJ U NASTANKU

Jedan od inicijatora čitave priče je i velečasni Hrvoje Zovko, koji je došao prošle godine na mjesto župnika, a i sam ima glumački angažman u predstavi. - Ljudi su se okupili kako bi iskoristili svoje talente i stvorili nešto što je za nas važno. Prikupili smo i arhivsku građu i nove podatke, spontano se rodila ideja za pisanjem scenarija, a istog dana kad

Sve ovo je, čini se, tek početak kulturnog procvata Kravarskog, jer autor predstave ima planova u tom smjeru. - Plan je osnovati udrugu za kreativni izražaj, koja bi organizirala i amatersko kazalište u Kravarskom, a zvat će se upravo po Stjepanu Povoljnjaku. Već je i drugi scenarij u nastanku, riječ je o komediji. Također ću pozvati sve ljude ovog kraja koji nešto pišu da mi se pridruže u udruzi, da stvaramo predstave domaćih autora, dječje priče, povijesne sadržaje... - kaže Kolarec. (G. Kiš)

'Škola bez mobitela' proslavila 183. rođendan

OSNOVNA ŠKOLA POKUPSKO ISTIČE SE TRADICIJOM OD GOTOVO DVA STOLJEĆA, ALI I BROJNIM PROJEKTIMA U KOJIMA SUDJELUJE

O- Kratko je kao svećenik bio i u Kravarskom, a tu se u svibnju održavaju i "Dani Stjepana Povoljnjaka," ove godine peti put, i tad ćemo imati i premijeru. snovna škola Pokupsko počela je s radom 25. siječnja 1841. godine, pa su učenici i djelatnici, bez velike pompe, ali veselo, ovog siječnja proslavili 183. rođendan svoje škole!

- Nismo radili nikakvu posebnu proslavu, nije ‘okrugla’ obljetnica poput one prije tri godine, no malo smo se počastili i zasladili s dvije torte. Čak smo se zaboravili i fotografirati - kaže nam Štefica Facko Vrban, ravnateljica škole već 36 godina. No, prilika je to svakako za podsjetiti se na neke bitnije događaje i ljude iz duge povijesti ove škole.

- Na inicijativu carice Marije Terezije, a pod okriljem crkve, tijekom 19. stoljeća počinju se intenzivnije otvarati škole.

Izgradnju osnovne škole u Pokupskom inicirao je 1834. godine župnik Ivan Kralj, no djeca su u to vrijeme rijetko išla u školu, nekima je bila predaleko, neki nisu imali ni prikladnu odjeću i obuću, no najčešće zbog toga što su pomagali roditeljima raditi na zemlji, pogotovo djevojčice - priča ravnateljica. Prvi učitelj koji je tu radio bio je Franc Perkanović-Leh, a škola je tada zbog slabog odaziva imala jedan razred.

- Danas u našu školu ide 104 učenika, a prije tridesetak godina bilo ih je duplo više. Osim onih iz Pokupskog, učenici su putnici, baš kao i svi učitelji, pa i ja. Nastavnici su iz Velike Gorice, Siska i Zagreba, ja putujem iz Bukevja, a imamo i 22 učenika iz Sisačko-moslavačke županije, te petero učenika u maloj Po-

dručnoj školi Hotnja - kaže ravnateljica. Veliki utjecaj ostavio je i učitelj Antun Arnold, koji je tijekom 44-godišnjeg službovanja učinio mnogo za napredak mjesta i na opismenjavanju djece. Stvorio je i knjižnicu s oko tisuću naslova, no sve je uništeno u Drugom svjetskom ratu, zajedno sa školskom zgradom. Zahvaljujući natječajima ministarstva, u OŠ Pokupsko provode i razne projekte.

ŠKOLA

JE

IZGRAĐENA U DOBA MARIJE

TEREZIJE

- Kroz projekt "Kuhačom kroz život" djeca se upoznaju s tradicijom, razvijaju poduzetnički duh, a tu je i ekološki moment. Ove godine imamo projekt "Kad se male ruke slože", jer smo primijetili kako brojna djeca imaju problema s grafomotorikom. Za učenike nižih razreda dva sata tjedno učimo razne vještine kojima razvijamo finu motoriku i kritičko razmišljanje - kaže ravnateljica. Dogovorom s roditeljima, zabranjeno je donošenje mobitela u školu, kako bi ih potaknuli na više 'pravog' druženja. - Škola je, bez obzira na manje učenika, jako dobro opremljena, pogotovo informatičkom opremom, a posebno pazimo i na uređenje okoliša, zbog čega je škola nagrađena 2021. u sklopu projekta "Najljepši školski vrtovi". (gk)

INTERVJU IVAN RAK

REZULTATI NAKON PRVE

DVIJE GODINE NOVOG

PRISTUPA ZBRINJAVAJU

OTPADA SU ODLIČNI, A OD PREDSJEDNIKA

UPRAVE VG ČISTOĆE

DOZNAJEMO KAKO

GORICA MOŽE DOĆI DO

TITULE "ZERO WASTE"

GRADA I ZAŠTO JE ZA

TO NUŽNA AKCIJA

SVIH STANOVNIKA

Piše: Goga Kiš

Uveljači smo obilježili dvije godine od početka uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom na području našeg grada. Dobra prilika za razgovor s prvim čovjekom VG Čistoće Ivanom Rakom, a svakako i za pitanja o novim projektima, te nekim starim problemima. Tako doznajemo kako će već idućeg mjeseca stanari stambenih zgrada dobiti nove alate za još bolji pristup recikliranju biorazgradivog otpada, a znatna sredstva će se uložiti i u sanaciju, nadzor, pa posljedično i kažnjavanje krivaca za divlje deponije. Krenimo s dobrim vijestima. - Rezultati novog pristupa zbrinjavanju otpada ove prve dvije godine su odlični! Kad smo krenuli, godišnji postotak razvrstavanja je bio između 15 i 17 posto, a već te prve, 2022. godine, došli smo na oko 35 posto. Po podacima za 2023., sad smo na roko 40 posto, što je pokazatelj da bismo kroz par godina mogli doseći ciljeve koje je pred nas stavila Europska unija. Vjerujem kako ćemo u tom periodu stići i do cilja da Velika Gorica bude Zero Waste grad - ističe na početku razgovora predsjednik Uprave VG Čistoće.

Podsjećamo, cilj kojeg je EU propisala za Hrvatsku do 2035. godine je 65,23 posto odvojeno prikupljenog otpada. Direktor Rak napominje još jedan značajan pokazatelj tih pozitivnih ekoloških trendova u gradu. - U odnosu na stari sustav, sad imamo čak četiri tisuće tona miješanog komunalnog otpada manje na odlagalištu, što je smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Mraclin gotovo 25 posto. Kad se taj podatak gleda i u kontekstu stalnog dolaska novog stanovništva, što znači i novih korisnika, to su zbilja dobri rezultati, jer smanjenjem otpada na odlagalištu produžujemo mu vijek trajanja. To je aktualna tema, jer ni u Zagrebu ni u Županiji nema Centra za gospodarenje otpadom, pitanje je kad će ga i biti, i zato moramo čuvati kapacitete na našem odlagalištu - ističe Rak. I ove se godine nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, ali i dodatnu edukaciju građana. - Završava se novo, moderno opremljeno, reciklažno dvorište u Kurilovcu, gdje bi se trebalo preseliti ovo postojeće, kraj Sajmišta. Prošle godine smo u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša nabavili sortirnicu, te sad zatvaramo postrojenje i ishodujemo dozvolu, pa bi s radom krenuli krajem ove ili početkom iduće godine. Tamo ćemo sortirati plastiku, koja predstavlja jedan od najvećih troškova, ne samo nama, nego i svim komunalcima. To je jedan od najvećih problema za daljnje zbrinjavanje nakon prikupljanja od naših sugrađana. Ujedno najavljuje novi projekt koji će, vjeruje, u dobroj suradnji sa stanarima iz zgrada poboljšati odvajanje biorazgradivog otpada. - Nabavili smo sedam tisuća manjih smeđih kanti, zapremnine deset litara, koje su nam-

Zajedno možemo dogurati do statusa 'Zero waste' grada

ijenjene našim korisnicima u zgradama, jer oni i najviše koriste odvoz biorazgradivog otpada. Malo ljudi iz obiteljskih kuća je uzelo smeđe kante, jer su najvećim dijelom nabavili kompostere koje im je podijelila VG Čistoća. Imamo dosta problema po zgradama po pitanju kvalitete biootpada, pa bismo podjelom tih manjih kanti, koje ljudi mogu držati u stanu, pokušali naše korisnike dodatno educirati i potaknuti da taj biootpad bude što čišći, jer ga je u sadašnjem stanju, sa više od 40 posto drugih vrsta otpada, teško ili nemoguće kasnije iskoristiti u bio-postrojenju. Uz te kantice, svaki će korisnik dobiti i 52 biorazgradive vrećice, godišnju zalihuotkriva nam direktor VG Čistoće.

Zanimalo nas je u čemu najviše griješimo prilikom odlaganja biootpada?

- Ima baš svega, od miješanog komunalnog, plastike, papira... I ovom prilikom apeliram na sugrađane da pokušaju što više i što bolje razvrstavati biootpad. To su sitnice koje moramo poboljšati i dodatno educirati, no korisnici su inače doista odlično prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom. Vidi se veliki pomak u ekološkoj osviještenosti u odnosu na prethodni period. Sad su u tijeku dogovori s predstavnicima suvlasnika stambenih zgrada oko operativnog dijela podjele, koja je krenula krajem veljače - kaže. Posebnu pozornost će i ove godine posvetiti zagađivačima naše prelijepe prirode.

- Na godišnjoj razini očistimo između 700 i tisuću tona otpada i smeća s divljih deponija. Situacija se u odnosu na razdoblje od pri-

je pet-šest godina znatno poboljšala u smislu podizanja svijesti građana, koji u većem broju odlažu otpad u reciklažna dvorišta. Nažalost, i dalje ima divljih odlagališta, više je tu riječ o građevinskom otpadu kojeg nesavjesni poduzetnici odlažu u prirodu. No, u odnosu na količine i broj prijavljenih divljih deponija i ta se brojka smanjuje. Iz gradskog proračuna nam je za tu namjenu osigurano i 200 tisuća eura, od čega na čišćenje divljih deponija ide 150 tisuća, a za nabavku novih lovačkih kamera 50 tisuća eura, što će omogućiti komunalnim redarima bolju kontrolu i pokretanje postupka sankcioniranja prekršitelja - ističe Rak.

Problematične su lokacije na graničnom dijelu sa Zagrebom, oko Kosnice i Mičevca. - Znamo da nam svoj građevinski ili glomazni otpad dovoze poduzetnici iz Grada Zagreba, to su te lokacije koje najčešće čistimo. Dolaze bez obzira na video nadzor, znaju prekrivati registarske tablice i skrivati se na sve načine. U centru grada nema problematičnih točaka, osim par manjih lokacija, no vjerujem kako će se to u suradnji s Gradom i nadležnim upravnim odjelom svesti na minimum - dodaje.

Pohvalio je direktor gradske Čistoće i sugrađane po pitanju čišćenja za kućnim ljubimcima, kojih je u našem gradu doista veliki broj.

- Situacija s vlasnicima pasa je prije bila puno problematičnija po pitanju sakupljanja otpada koje su njihovi ljubimci ostavljali na javnim zelenim površinama. Veliki posao

su tu odradili i komunalni redari koji su u svakodnevnom susretu s vlasnicima pasa, razgovorom i edukacijom, rješavali takve situacije i doista sada većina vlasnika pasa itekako brine i o tome, što je svakako pozitivno - kaže direktor VG Čistoće. Uložila je Uprava i u povećanje plaća svojih zaposlenika, od kojih njih čak 80 posto radi na terenu, jer svjesni su otežanih okolnosti u kojima se svakodnevno nalaze. I nedavna stradavanja njihovih kolega iz zagrebačke Čistoće još su jednom pokazala i koliko je posao komunalaca ponekad i opasan. - Hvala Bogu, u zadnjih šest godina nismo imali većih nesreća, no na terenu smo imali kritičnih situacija. Najopasnije je raditi na samim kamionima za odvoz otpada, ljudi su nam čitavo vrijeme na ili uz te prometnice, te je dovoljan trenutak nečije nepažnje da dođe do nezgode - ističe.

Na kraju razgovora imao je još jednu poruku za građane.

- Zahvalio bih se sugrađanima na suradnji, na pozitivnim i negativnih sugestijama, jer sve te informacije su nam dobrodošle u poboljšanju usluga. Uspjeli smo dovesti našu Veliku Goricu među najusupješnije u Hrvatskoj po pitanju razvrstavanja otpada, pa vjerujem kako zajedno možemo doći i do titule Zero Waste grada. A sve to ne bi bilo moguće bez odlične suradnje s našim sugrađanima i pomoći koju Trgovačko društvo VG Čistoća dobiva od Grada Velike Gorice u svim segmentima - završno poručuje Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

NOVO RECIKLAŽNO PRI KRAJU

ZA

Gospodarstvo

"ŠTETA JE DA ČIČE, GORIČKI DRAGULJ, STOJI OVAKO BEZVEZE, NEISKORIŠTEN..."

AKCIJA ČIČE IDE DALJE! NAKON GENERALNOG ČIŠĆENJA JEZERA, VRIJEDNI VOLONTERI UREĐUJE PLAŽNE "FIRE PITOVE", A VRAĆAJU I ODBOJKAŠKO IGRALIŠTE. KAKO ISTIČU, NETKO MORA KRENUTI!

Dvadesetak volontera, zaljubljenika u jezero Čiče, i ove godine nastavlja s akcijama čišćenja i uređenja najdraže nam turopoljske rivijere. Nakon što su javnost prošle godine oduševili svojim prvim akcijama, postavljanjem tabli s eko porukama i opsežnom "generalkom" nakon koje je nekadašnja lokacija omiljenog i neprežaljenog Čič beacha dobila savim novi izgled, grupa entuzijasta ne posustaje, a planova je već za ovu godinu jako puno!

RUPE ZA VATRU I ROŠTILJANJE

- Krenuli smo u akciju spontano prošlog ljeta, jer bez obzira na to što je sve puno tabli za zabranu plivanja, ljudi masovno dolaze na kupanje. Počeli smo s jednom većom akcijom čišćenja i napunili smo dva ogromna kontejnera. Postavili smo i table s ekološkim porukama i odradili još par manjih akcija čišćenja. Možemo reći da je cijela akcija uspjela, jer sad vidimo da se puno manje smeća odbacuje, a pojavile su se i kante za smeće, što nam je drago. Sad smo krenuli u akciju izrade "fire pitova", lokacija za loženje vatre, da ljudi ne moraju sami kopati rupe u zemlji, nego da je to malo ljepše i sig-

ŽELIMO BITI

ANONIMNI

JER JEZERO

ČIČE PRIPADA

SVIMA NAMA

I VAŽNO JE

DA SE KRENE

IMAMO JOŠ

JAKO PUNO

PLANOVA, A

SVAKA NAM

JE POMOĆ

JAKO DOBRO

DOŠLA...

urnije uređeno. Može se zapaliti vatrica, a može poslužiti i za roštiljanje - rekao nam je jedan od sudionika ovih akcija. Zasad žele ostati anonimni, jer kako pojašnjava naš sugovornik, "tako je bolja energija".

- Ne želimo se posebno isticati, jer jezero Čiče pripada svima nama. Zasad nas je u akcijama dvadesetak aktivnih, malo manje kad je lošije vrijeme, ali lagano uređujemo. Mi smo većinom s goričkog područja, a pridružilo nam se i par ljudi iz Zagreba, jer i oni su redoviti posjetitelji našeg Čiča. Bilo bi dobro da se i drugi na sličan način organiziraju, bez obzira na naše akcije. Što je više ovakvih volonterskih akcija, to bolje! - poručuje. Uoči nove sezone pripremaju još lijepih iznenađenja!

ŠIROM OTVORENA VRATA

- U planu nam je i uređenje odbojkaškog igrališta i to u suradnji s Hidrelom, koji nam je širom otvorio vrata, pa ćemo staviti novi pijesak, bit će tamo i par lopti da ekipa može zaigrati, a u planu nam je i organizirati neki mini odbojkaški turnir. Imamo puno planova za taj naš gorički dragulj, koji bezveze stoji neiskorišten. Netko mora prvi krenuti - kaže.

Nastavak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Matije Magdalenića 4-14

astavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Matije Magdalenića 4-14 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru inicijative 6. Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada, odnosno investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada, za koji je osigurano do najviše 730.506,79 EUR bespovratnih sredstava. Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade Matije Magdalenić 4-14, na upravljanju kod našeg društva, Gradskog stambenog gospodarstva Velike Gorice, izvršena je prijava na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u kojoj su zadovoljeni uvjeti poziva i time osigurana financijska sredstva, pripremljena je dokumentacija o nabavi te su poslani pozivi na dostavu ponuda za izvođenje radova. Odabrani ponuditelji od strane suvlasnika, nakon definiranog Ugovora o nabavi krenuli su s izvođenjem radova. Odlukom suvlasnika u energetskoj obnovi radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima. Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO2, te ostvarenje uštede potrebne energije za grijanje od minimalno 50% na godišnjoj razini.

Višestambena zgrada Matije Magdalenića 4-14 je jedinstvena uporabna cjelina stambene namjene s ukupno 130 stanova, te bruto površine 8.333,15 m2. U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade ugradnjom toplinske izolacije uz izradu nove hidroizolacije, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša. Višestambene zgrade su često izgrađene u urbanim sredinama i služe kao stambene i/ili

poslovne zgrade. Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Tvrtka Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o., odabrani Upravitelj zgrade, izradila je projekt energetske obnove višestambene zgrade Matije Magdalenića 4-14.

Društvo je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

Drugi pogled

'Želim biti potpu i baba koja u 95. Kako

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

to da novca ima u "papirima", a žiro račun je prazan?

Kako to? Kako to? Gdje je nestao novac?

Sjećam se vlastitih poslovnih iskustava gdje sam obično pred kraj godine znao pitati knjigovođu: "Vidim da ćemo godinu završiti za odličnim poslovnim rezultatom i da ću morati platiti prilično veliki iznos poreza na dobit, ali žiro račun mi je prazan!? Gdje je nestao moj novac!?"

PIŠE:

Siniša Drobnjak poduzetnik

promijenila na bolje kad sam prije par godina prvi puta upoznao svog mentora Keitha Cunninghama, koji me naučio jezik knjigovodstva, kako pročitati financijske izvještaje i kako napraviti vlastitu poslovnu "optiku" da u svakom trenutku znam koji je rezultat na semaforu i što znače ti brojevi.

Nakon toga bi obično usljedio mučni razgovor u kojem bi mi knjigovođa pokušao objasniti gdje je to "nestao" moj novac i zašto ga na "papiru" ima, a na žiro računu nema.

U tom je razgovoru moj knjigovođa u najboljoj namjeri da mi objasni gdje je to "nestao" novac s računa, koristio uobičajene knjigovodstvene termine poput "pasiva", "aktiva", "potraživanje", "dospjeće", "valuta", "dugovanje", "amortizacija" i slično. Sjećam se osjećaja frustracije i nemoći poslije svakog takvog razgovora.

Na kraju više nisam znao da li meni duguju ili ja dugujem drugima, tko potražuje od koga i kome je nešto dospjelo. Siguran sam da i neki od vas bili u sličnoj situaciji. Biznis je intelektualni sport. Svaki sport ima svoj jezik i pravila. Jezik biznisa je knjigovodstvo! Ako slušamo sa strane razgovor dvoje knjigovođa, ponekad nam se može učiniti da pričaju na esperantu - možda bi nam bilo lakše s esperantom... Knjigovođe pret varaju transak cije, financijske i poslovne ak tivnosti u brojeve na financijskom izvještaju.

Situacija se drastično

No, uspostavljanje poslovne "optike" odgovornost je vlasnika, a ne knjigovođe.

Vlasnik je taj koji mora naučiti jezik knjigovodstva da može postaviti kvalitetna pitanja svom knjigovođi. Vlasnik tvrtke mora znati za svaki brojčani pokazatelj:

1) Što taj broj točno znači?

2) S čim ga trebam i mogu usporediti?

3) Što je uzrok tog pokazatelja?

4) Što mogu napraviti da ga promjenim?

U konačnici, poslovna se "optika" svodi samo na dvije stvari:

1) Uspoređivanje trendova kroz vrijeme

2) Mjerenje odnosa između brojčanih pokazatelja u određenom vremenskom razdoblju

Ili da pojednostavim - kad stanete na vagu i ustanovite da morate smršaviti, ključno je da promjenite prehranu. Možete jesti brokulu ili krafne. Ako jedete krafne, nećete biti sretni kad ponovo stanete na Poslovna "optika" i knjigovođa će vam pomoći da shvatite koja je poslovna aktivnost bila krafna, a koja brokula!

KARMEN SUNČANA LOVRIĆ VELIKOGORIČKA GLUMICA U OVOJ JE GODINI VEĆ DVAPUT GOSTOVALA U SVOM GRADU, A U VELIKOM INTERVJUU OTKRIVA KAD SE I KAKO ZALJUBILA U GLUMU, ALI I KAKVE TO VEZE IMA S HIPERAKTIVNOŠĆU...

Foto:

Velikogoričanin zje bog načina na koji je prosvjedovao protiv iskapčanja struje završio na sudu pod optužbom za narušavanje javnog reda i mira. Usred noći, oko 2:30 sati koncem studenoga prošle godine, kod sjedišta goričke poslovnice HEP-a, psovao je i vikao, bijesan jer su mu iskopčali struju.

"P…a vam materina, vi ćete meni isključivat struju, j..o vam bog mater, eno vam tamo policija pa ih zovite, mamu vam j…m", navode se psovke u presudi Općinskog suda u Velikoj Gorici. Kako je sjedište Elektre u našem gradu u blizini policijske postaje, vjerojatno nije trebalo puno vremena da na mjesto incidenta stignu i policajci.

Alkotestom je utvrđeno da u krvi ima 1,59 promila alkohola. Isti dan završio je i na sudu. U obrani je izjavio da nije počinio prekršaj za koji se tereti, da nije vikao ni galamio niti udarao po vratima poslovnice HEP-a i kotlovnice. Priznao je da je bio je pod utjecajem alkohola jer ga je, kako je izjavio, “više osoba častilo pićem budući ga poštuju”. Sud ga je kaznio s 15 dana zatvora. “Prilikom odlučivanja o kazni ovaj sud smatra da je zbog težine djela i otegotne okolnosti što je okr. više puta kažnjavan zbog istovrsnih prekršaja neophodno izreći kaznu zatvora, a kazna zatvora izrečena je u trajanju koje bi trebalo utjecati na okr. da ubuduće ne čni prekršaje“, navodi se u obrazloženju.

na umjetnica, a jednog dana godini upisuje novu vještinu'

Uposljednjih mjesec dana gorička glumica Karmen Sunčana Lovrić dva puta je izišla na pozornicu Pučkog otvorenog učilišta: krajem siječnja u predstavi "Moderna Afrodita" Teatra Studio 9, čija je i ravnateljica, a u zadnjem tjednu veljače srednjoškolcima je poklonila crnohumornu komediju "Dodaj me", koja govori o ovisnostima o društvenim mrežama i mentalnom zdravlju mladih. Odličan je to povod da porazgovaramo o kazalištu i životu... - Glumica sam koja kao samostalna umjetnica radi u kazalištu, na televiziji, filmu i na radiju. U nezavisnom kazalištu Teatar Studio 9, osim što sam ravnateljica, još i pišem, produciram, režiram i izvodim vlastite predstave, poput komedije "Moderna Afrodita". Ljubav prema glumi rodila se jako rano i doslovno je bila ljubav na prvi pogled. - Dogodio se kad sam s deset godina došla u dramski studio na prvi sat, na maloj sceni iznad knjižnice, na Galženici. Satove je vodila sjajna pedagoginja Jadranka Korda, a ja sam od prvog trena osjećala kao da sam na svome mjestu. Išla sam na dramsku kroz cijelu osnovnu, pa srednju školu, i iako sam upisala i studirala neki potpuno nevezani fakultet (jer "od umjetnosti se ne živi"), krenula sam paralelno u glumačke studije i edukacije. Umjesto na faksu, sve više vremena provodila sam na glumačkim treninzima i prvim audicijama. I odlučila da ne želim sjediti na dvije stolice, da ću se posvetiti isključivo glumi, pa kud puklo da puklo - kaže Karmen.

HIPERAKTIVNA I ZNATIŽELJNA

Prva plaćena uloga bila joj je reklama, a onda su se uloge samo nizale... - Prva profesionalna uloga ikad, da sam plaćena za svoj glumački rad, bila je reklama, onda su slijedile manje televizijske uloge, prvo kao Monika u "Zabranjenoj ljubavi". Prva profesionalna uloga u kazalištu bila je u predstavi za djecu "Žaba i Vol", a prva velika ansambl predstava "Gospoda Glembajevi" na Dubrovačkim ljetnim igrama. Prva samostalna predstava u vlastitom kazalištu bila je "Ja sam Veronika", prva vlastita monodrama "Dodaj me", a prva glavna uloga u radio drami "Sve o Evi". U glumi je stalno puno prvih stvari, svaki dan je

nešto novo, a i ono što je staro svaki je dan ponovno kao prvi put. Zbog toga volim svoj posao, i to jako odgovara mom hiperaktivnom temperamentu i neprestanoj znatiželji.

PRAVE ŽENE I PRAVA ŽENA

Puno je toga dosad radila, toliko da je vrlo teško izdvojiti ono nešto najdraže. - Mnogi su mi projekti dragi i važni, mnoge sam ljude upoznala na njima, učila od njih, trenirala i spoznavala sebe, rasla. Svi su mi projekti, manji i veći, koliko god raznoliki, bili jednako značajni. Da nije bilo njih, ne bih danas bila tko jesam. Možda mi je u televizijskom svijetu najznačajnija bila uloga u "Ruži vjetrova", jer ona mi je bila neka odskočna daska u to vrijeme. U kazalištu bi to isto bile "Gospođica Neću" Scene Gorica, koja me uvela u svijet lutkarstva, na čemu sam joj jako zahvalna. I koja mi je donijela prvu nominaciju za Nagradu hrvatskog glumišta. Potom "Moderna Afrodita", koja je nastala samostalno, u divnoj suradnji s kolegicom Katarinom Arbanas, i donijela nove dvije nominacije, dala time vjetar u leđa našem malom kazalištu. Zadnja je "Dodaj me", jer je to prva potpuno moja predstava i jer je kao monodrama najveći izazov i najteži zadatak za glumca, pa je to bila i za mene. Gorička publika nedavno je uživala u predstavi "Moderna Afrodita". - To je komedija o pravim ženama i pravima žena. Na crnohumoran način propituje što je ženama donijela borba za ravnopravnost, što sve danas možemo pa samim time i "moramo", kako istovremeno žongliramo i suvremene i

tradicijske obrasce i uloge, zašto je uz sve to i dalje "žena ženi vuk"... U "nevjerojatnom, po izboru svjetskih stručnjaka pomno osmišljenom transformirajućem wellness programu", susreću se dvije na prvu posve drugačije žene. Ali iako od prvog trena između Marije i Magdalene frcaju međusobne predrasude i osude, spletom okolnosti one skidaju svoje socijalne maske, otkrivaju međusobno prava lica i istine. Predstava je do sad imala 14 izvedbi u Zagrebu, bila na 14 gostovanja, i bez obzira jesmo li u velikom gradu ili u malenome mjestu, publika se jednako smijala, plakala, opet smijala i pljeskala. Veseli me da sam je napokon zaigrala i u mom gradu - kaže Karmen.

- Predstava je nastala, kao svaka koju radim, iz nečega što me okupira, ljuti, žalosti ili inspirira, teme za koju mi se čini da je bitna. Tad sam pratila akcije poput #nisisama i #spasime, što se zbiva u javnosti, u medijima, što se događa nekim mojim prijateljicama, što meni. Odlučila sam raditi predstavu o svemu tome, pozvala kolegicu Katarinu Arbanas i od početne ideje u mjesec dana rada došle smo do premijere, a onda i do nominacije za najbolji suvremeni dramski tekst i najbolju glumicu.

NIJE MOGLA DA SE SVLADA...

Ako pratite domaću seriju "Kumovi", niste mogli ne zamijetiti da se glumačkoj ekipi pridružila i naša sugovornica. - Igram Tonku, tajnicu na pumpi Macan Benz, koja je kao i ona Tonka iz pjesme; Tonka nije mogla da se svlada... To je najbolji opis. Vedra, vesela, sposobna, pametna, ali i otkačena. S njom mi de-

finitivno nije dosadno. Obzirom na sve čime se bavi, pitali smo Lovrić što joj je od svega toga najdraže. - Volim i kazalište, i TV, i radio... Obožavam biti pred kamerom, voljela bih da sam i više, ali sam zbilja sretna u kazalištu jer ono, za razliku od filma i serije, ima izravan susret s publikom. Svaka predstava se zbog toga stalno mijenja, prilagođava, raste, živa je, živi smo mi, likovi, energija i komunikacija s publikom. To može biti katarzično iskustvo.

U ovo digitalno doba, kad je sve lako dostupno, pitamo je li zadovoljna odazivom publike na kazališne predstave. - Čini se da je interes manji, smanjila ga je nekoć pojava TV-a, u moderno doba internet, a čini mi se da je i od korone interes manji nego prije. Ipak, kad igramo po deseti put u Zagrebu ili dođemo u manja mjesta, vidim da su ljudi ipak željni kazališta, predstava, kulture, izlaska, druženja. Djeca još sa školom idu u kazališta, no toga bi trebalo biti puno više. Publika se mora stvarati i odgajati od malih nogu.

Hoće li rasti pričuve u zgradama?

Država će pooštriti pravila vezana uz upravljanje zgradama. Svaka zgrada morat će donijeti godišnji program održavanja, a one koje ga ne donesu čekaju sankcije, stoji u prijedlogu Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva. Novi zakon olakšat će energetsku obnovu zgrada i ugradnju dizala, a iz Ministarstva ističu kako je cilj omogućiti kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada. Upravitelj zgrade, na temelju pregleda i zatečenog stanja, suvlasnicima predlaže godišnji program održavanja zgrade, koji sadrži planirane troškove, a to su: obvezni

Otkrila nam je i planove za budućnost. - Što se tiče teatra, radimo na distribuciji postojećih predstava te pripremamo i novu, u suradnji s kazalištem KNAP. Smišljamo, produciramo, bavimo se rasvjetnim tijelima i projekcijama, putujemo, igramo. I neka toga bude što više. Osim toga, igram u predstavama raznih kazališta, uskoro će biti i stota izvedba "Gospođice Neću" u Gorici, snimam puno na radiju i dajem glas u crtićima, treniram na Kumovima "malu Pere" i nadam se nekoj novoj dobroj kazališnoj suradnji i nekoj dobroj novoj ulozi na filmu ili TV-u. Treniram, idem na gimnastiku, streličarstvo kad stignem, šećem Flekicu po Gorici, bacam lopticu, pijem kavu u Parku ili Stotki, ovisi gdje je sunce, pjevam, družim se i sanjarim. Plan mi je jednog dana biti zbilja dobra i potpuna umjetnica i "baba" koja će u devedeset i petoj upisivati neku novu vještinu i jednako se veseliti životu. I za kraj, Karmen ili Sunčana? - To se stalno mijenja, neki me ljudi zovu Karmen, neki Sunčana. Ja se češće predstavim kao Karmen, jer je prvo, ali odazivam se na oba. A nitko mi se nikad nije obratio s oba odjednom... radovi, redovito održavanje, hitni popravci, nužni popravci, izvanredno održavanje, usluge, troškovi osiguranja i ostaloga... Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije jednom u šest godina. Kroz program održavanja bit će određeno i kolika mora biti pričuva. Visinu pričuve određuju suvlasnici natpolovičnom većinom glasova prema površini stambenog prostora. Zakon propisuje min-

imalnu visinu zajedničke pričuve koja uznosi 0,36 eura po metru četvornom. Također, predviđena je i obaveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, požara, oluja, udara groma, izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, kao i odgovornost za štetu prema trećim sobama. Osiguranja od potresa nije navedeno jer se smatralo da bi to previše financijski opteretilo suvlasnike zgrada. Javno savjetovanje traje do 20. ožujka, do kada možete napisati svoje mišljenje ili dati prijedlog.

KAVA, FLEKICA I GORICA

Županijski sport

POVIJEST ŽUPANIJSKOG SPORTA KROZ

500 STRANICA I TISUĆU FOTOGRAFIJA

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O PRVIH 25 GODINA ŽUPANIJSKE SPORTSKE ZAJEDNICE, UREDNIKA IGORA ĐURANA

Novi dvori u Zaprešiću, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, točnije prostor Vršilnice, bio je mjesto susreta sportaša iz cijele Zagrebačke županije. U organizaciji Zajednice priređena je promocija monografije čiji naziv govori sve: "25 godina rada i djelovanja Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije 1997.-2022."

- Ovo je produkt trogodišnjeg rada na projektu kojeg smo pokrenuli mi iz Zajednice. Posao je odrađen vrhunski i zanatski. Urednički, novinarski, konceptualno, grafički, tiskarski… Zaista izvanredan posao, koji nam je donio monografiju na 500 stranica, s gotovo tisuću vrhunskih fotografija. Sve su to rezultati sporta Zagrebačke županije, na koje smo svi ponosniistaknuo je predsjednik Zajednice Vladimir Bregović.

ONO ŠTO JE DAVOR TREBAO...

Po prvoj ideji urednik monografije trebao je biti Davor Štuban, no planovi su se, nažalost, morali promijeniti. Posao je tako preuzeo još jedan "naš čovjek", velikogorički novinar i urednik Igor Đuran. - Nakon što smo oformili uređivački

kolegij, kontaktirali smo sve općinske i gradske sportske zajednice te krenuli s prikupljanjem podataka. Vodili smo se mišlju da u monografiji obuhvatimo sve što je bitno za pojedini grad, odnosno općinu, a da to doprinosi i afirmaciji sporta u županiji. Osim rezultata, obradili smo i najveći broj sportašica, sportaša, predsjednika i tajnika, koji su ispisivali povijest županijskog sporta. Uz njih, treba izdvojiti i sve one "nevidljive" ljude, volontere zahvaljujući kojima imamo sport na ovoj razini - rekao je Đuran.

ŽUPANIJA S 20.000 SPORTAŠA

Iz Velike Gorice dolazi i predstavnik Županije, zamjenik župana Ervin Kolarec, i sam bivši sportaš. - U ovoj monografiji su svi uspjesi naših sportaša i klubova u proteklih 25 klubova, a županijska Zajednica svima je njima u razdoblju iza nas bila velika podrška. U brojkama to znači da naša županija ima 20.000 aktivnih sportaša, 680 sportskih udruga, 1600 trenera, sudaca i delegata te 200-tinjak objekata. I zbog svega toga uvijek s ponosom ističem da je naša županija u vrhu na sportskoj karti Hrvatske, a sportašice i sportaši imaju punu podršku nas iz Županije.

Fašnik, kremšnite i - karate! A tu su još i Simon, i "rudari"...

P

reuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vje rujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Sa moborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredsta va, a mi smo sve to uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Statut i Poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro u tom smislu, počeo je Darijo Gaća, prvi čovjek Samoborskog sportskog saveza, svoje gostovanje u serijalu "Sport Zagrebačke županije". Samobor je bogat sportom, kaže Gaća, koji će se spremno pohvaliti sa svim dobrim detaljima. - Naš Savez ima 61 članicu, perjanice samoborskog sporta su karate, judo, rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, ne smijemo ni to zaboraviti, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša, a uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo u suradnji s Gradom napraviti i strategiju samoborskog sporta za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim

INTERVJU DARIJO GAĆA PREDSJEDNIK SAMOBORSKOG SPORTSKOG SAVEZA GOVORI O STANJU U GRADSKOM SPORTU, PLANOVIMA ZA BUDUĆNOST I SPECIFIČNOSTIMA OVE SREDINE...

vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju - govori Gaća, dodavši kako Samoborci imaju razloga biti zadovoljni sportskom infrastrukturom u gradu.

VOJARNA KAO RJEŠENJE

- Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi i klubovi prijeđu u te objekte. Želimo jedan hangar uredi-

IMAMO TRI

DVORANE U SAMOBORU I JEDNU U RUDAMA, A FALE NAM ATLETSKA STAZA I BAZEN

ti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima - nabraja Gaća i dodaje: - Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Grad koji je poznat po fašniku i kremštnitama postaje sve poznatiji i po karateu, u kojem se događaju velike stvari i stižu sjajne medalje. - Samobor ima dugogodišnju tradiciju karatea, još od vremena Davora Cipeka, Vjekoslava Škreba i njihove generacije, koja je bila i u europskom vrhu, preko Ane Lenard u novije vrijeme, pa sve do Sadee Bećirović i Dine Šimunca u

ovom trenutku. Postoji kontinuitet rada, pri čemu puno toga počiva na jednom čovjeku, gospodinu Darku Šimunecu, koji to drži već godinama. Imamo tri karete kluba, svi imaju rezultate, svi rade kvalitetno, djece ima dosta... Zbog tih stvorenih uvjeta, zbog jednostavnosti prihvata djece, borilački sportovi stvarno su dosta popularni u našem gradu. Po masovnosti su odmah iza nogometa, jer nogomet je nogomet...

POSEBNA PRIČA O RUDAMA

A kad je tako, idemo na nogomet. - Nikome nije jasno zašto samoborski nogomet nije na višim razinama, ali tu se vjerojatno radi o čestim krizama vođenja. Trenutačno je situacija puno bolja, postavljeni su temelji rada s mladima i nadam se da ćemo doći do toga da grad poput Samobora ima nogometni klub barem u trećem rangu - govori Gaća i nastavlja: - Dobre stvari događaju se i u košarci, u našem klubu je Kruno Simon, ima šanse da pomogne i Mario Kasun, a sve skupa privlači ljude. Gaća je i sportski direktor rukometnog kluba Rudara iz Ruda. - Rude su na brežuljku i nogometno igralište nije se imalo gdje izgraditi, pa su se ljudi okrenuli rukometu. To je tradicija, klub se voli i prati, tribine su uglavnom pune, zato je i moguće da mjesto od 1100 ljudi ima prvoligaša u rukometu - zaključuje Gaća.

ATLETIKA

Dino osvojio zlato, ali i srebro, kao i Noa

Dvoransko prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke 2024. u organizaciji Hrvatskog atletskog saveza i zagrebačkog Atletskog kluba

Dinamo-Zrinjevac održano je kroz dva dana vikenda 17. i 18. veljače, a na njemu se neke st vari nisu mijen jale u odnosu na prošle godine.

Međutim, neke i jesu...

Dino Bošnjak iz Atletskog kluba

Velika Gorica osvo jio je prvo mjesto i novu zlatnu medal

0PORAZA

I DALJE IMAJU PIONIRI

HNK GORICE, KOJI

NE ISPUŠTAJU PRVO

MJESTO U HNL-U.

IMAJU 12 POBJEDA I

ŠEST REMIJA, ALI I BOD

VIŠE OD HAJDUKA, ČETIRI OD LOKOMOTIVE, ŠEST OD DINAMA

ju za svoju bogatu kolekciju u utrci na 3000 metara, i tu nema ništa novo. Međutim, nešto neuobičajno dogodilo se u utrci na 5000 metara, u kojoj je Dino osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju. Nakon dugog niza godina ostao je bez pobjede u jednoj utrci doma, a pobjednik je Varaždinac Bloudek. Drugi naš predstavnik

Noa Tončinić također je bio drugi, ali na 1500 metara, i to kod mlađih seniora.

POBJEDNICI BUNA

I GORICA DVAPUT

Na 17. velikogoričkoj malonogometnoj ligi kod početnika i mlađih pionira slavila je HNK Gorica, dok je u konkurenciji pionira najbolja bila NK Buna.

Stotinu trkača i četvero pobjednika u Trail ligi

Bruno Škrinjarić, Kristina Terzić, Danijel Dikšić i Vedrana Janjić pobjednici su prve sezone Turopoljske lige trail trčanja. U ligi je sudjelovalo gotovo stotinu trkača tijekom sedam kola. - Krenuli smo u studenom prošle godine. Bila je to zimska liga, ali bez pravih zimskih uvjeta, iako je bilo nekoliko ledenih kola. Liga je poslužila kao dobra trening baza za predstojeće nastupe u cestovnim i trail utrkama - ističu iz kluba.

Na trail ligi, osim iz goričkog Maraton kluba, sudjelovali su i trkači iz drugih klubova poput Nikole Špoljara, višestrukog prvaka Hrvatske, koji je u petom kolu postavio rekord staze. Kako kažu iz kluba, najmasovnije je bilo peto kolo s 47 natjecatelja na dvije staze, dok je u finalnom kolu sudjelovalo 40 natjecatelja. Pripreme za sljedeće izdanje, naravno, već su počele.

U ŠĆITARJEVU NIŠTA NOVO...

Nakon što su odbojkaši OŠ Šćitarjeva prošle godine osvojili titulu školskog prvaka Hrvatske kod petih i šestih razreda, ove godine plasirali su se na državnu završnicu kod sedmih i osmih.

Kapetan nam

STJEPAN ZAVRŠKI NOSI KAPETANSKU TRAKU U NK KURILOVCU, ALI TEK NAKON ŠTO ODRADI SMJENU U KIPARSKOM ATELJEU. IAKO, SAM ĆE REĆI DA "NIJE KIPAR..."

Piše: Vlado Boban

Kao mali sam obožavao gledati crtić o ptici Dodo, u jednom trenutku sestra me prozvala Dodo i tako je ostalo. Nitko me ne zove Stjepan..., odradio je kapetan NK Kurilovca Stjepan Dodo Završki kratko predstavljanje na početku razgovora s povodom.

Kojim povodom? Pa, recimo, da objasni kakve veze ima nogomet s kiparstvom!

- Evo, uskoro će se navršiti otkad osam godina otkad radim u ateljeu akademskog kipara Hrvoja Dumančića. Njegov sam asistent, tako da volim reći da nisam kipar, ali se bavim kiparstvom. Ipak nisam završio akademiju, ne želim na taj način umanjivati vrijednost onih koji su se školovali za to - gotovo se brani Dodo objašnjavajući ovu čudnu vezu.

Kapetan Kurilovca, igrač Kurilovca već u drugome mandatu, nije ni Kurilovčanin ni Velikogoričanin ni Turopoljac. Ne, on je jedino i isključivo...

- Čistokrvni Zagorec! Dolazim iz Sv. Križa Začretja. Poznati smo po shopping centru, po kleti Kozjak, Vuglec bregu i dobroj kapljici, a ja zapravo živim u selu Donja Pačetina, pokraj Sv. Križa. Ime mjesta je malo neobično, ljudima često i smiješno, a ja uvijek kažem da ima tamo patkica, ali ima to selo i svoju priču. Moj djed, recimo, bio je jedan od osnivača puhačkog orkestra Pačetanci, koji je čak neko vrijeme bio službeni orkestar grada Zagreba - educira nas Završki.

PROFESIONALAC BEZ KUNE

U rodnom kraju počeo je i s nogometom. - Počeo sam igrati s pet godina, u Jedinstvu iz Sv. Križa Začretje, otišao u Tondach, pa se vratio doma igrati za seniore za 16 godina. Međutim, želio sam nešto više pokušati napraviti u nogometu i zato sam ubrzo prihvatio poziv Kurilovca. Za početak sam bio s juniorima, a onda se

ASISTIRAM AKADEMSKOM KIPARU, IMAM TAJ NOGOMET, RADIM S DJECOM... I UŽIVAM!

i priključio seniorima. I odmah odigrao sjajnu sezonu, zabio pet golova kao stoper, nekoliko puta bio igrač utakmice... Tu su me i mnogi počeli pratiti, pa je došla ponuda iz profesionalnog nogometa, od vinkovačke Cibalije - priča Dodo. U to je vrijeme Cibalia igrala drugu ligu, borila se za ulazak u prvu. - Potpisao sam na dvije godine, ali ostao sam godinu i pol. Prva sezona bila je sjajna, borili smo se za prvo mjesto, plaće su bile redovne... A u drugoj se sve raspalo. Plaće su kasnile, znao sam biti potpuno bez novca, a bilo mi je neugodno tražiti roditelja da pošalju. I nije mi

NOGOMET JE IPAK NAJVEĆA LJUBAV. KAD SI NA TERENU, SVI PROBLEMI NESTAJU...

problem priznati da sam doslovno znao biti gladan, događalo se i to...

KAD SE UPALI PUBIČNA...

Upravo u to vrijeme brutalno je ubijena i njegova menadžerica Sanja Hap, što mu je dodatno otežalo nogometni put. - Je, taj događaj je značajno utjecao na nastavak moje karijere, to definitivno... Kad sam otišao iz Cibalije, prešao sam u Vrapče, odigrao odličnu prvu sezonu, otvorila se opcija i za Dinamo II, jer htio me tadašnji trener Željko Sopić, ali tu su počeli moji problemi s ozljedomzapočinje novu fazu svoga puta Dodo.

je kipar!

'U Cibaliji sam gladovao, ubili su mi menadžericu, a ozljeda me uništila. Mir sam našao u Kurilovcu i u - kiparstvu!'

- Upalila mi se pubična kost, a to je ozljeda zbog koje i vrhunski igrači pauziraju po godinu dana. Ja sam pauzirao godinu i pol, a baš u tom razdoblju krenula je i moja priča s kiparstvom.

Sa prilično zamućenim pogledom prema nogometnoj budućnosti, bez love u džepu, bilo mu je jasno da mora naći posao. Kako je završio Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i obuću u Zaboku, prijavio se na posao kod akademskog kipara. On i još 120 ljudi.

- Bio sam kod najboljeg prijatelja u stanu na Črnomercu i s njegovog maila poslao sam prijavu za posao na kojem su se tražili studenti. Iako nisam bio student... Nakon dva dana čovjek mi se javio i pozvao me na razgovor. Od 120 prijavljenih, na razgovore je zvao dvadeset ljudi, a ja sam jedini dobio posao. Došao sam pred njega s velikim samopouzdanjem, osjetio sam i dobru energiju, pa smo se brzo povezali. I već drugi dan došao sam raditi - prisjeća se kapetan Udarnika.

Kao klinac je želio biti kuhar, godinama je vjerovao da će biti profesionalni nogometaš, a na kraju je završio u ateljeu. - Jedini sam zaposleni, pa sam često sam u ateljeu. Znam što trebam retuširati, šmirglati i oblikovati. I znam što ne smijem raditi, a to su detalji, na kojima uvijek radi šef. Tako funkcioniramo, ja radim samo dio posla. Naravno da bih znao i sam napraviti skulp turu, neke sam već i radio, ali o samostalnom poslu trenutačno ni ne razmišljam. Uigrao sam se u kom-

binaciji sa šefom i trenutačno se ovako jako dobro osjećam. Super surađujem sa šefom, a uz to imam i nogomet! - govori Dodo.

Iako se to nameće samo po sebi, njegova prva skulptura nije bila ptica Dodo.

- Ne, prvi rad mi je bio prikaz Josipa i Marije s Isusom u naručju. Naravno da to i dalje čuvam kod kuće u Zagorju, to je ipak nešto posebno.

KURILOVEČKO PROLJEĆE

I ispada tako da kapetan Kurilovca baš i nema nogometne idole. Kakav Luka Modrić, ima tu i većih frajera...

- Ivan Meštrović! Šef mi je puno govorio o njemu, proučavao sam ga i sam, a često ljudi i uspoređuju rad moga šefa s Meštrovićem. Da, mogu reći da mi je on idol - sa smiješkom kaže Dodo. Smiješak se na licu pojavi i nakon što odgovori na pitanje što najviše rade.

Tim Matavž ove je sezone zabio četiri gola, od toga posljednja dva gorička

PROLJETNI DIO SEZONE U NIŽIM LIGAMA OTVOREN JE SA ŠEST LOKALNIH DERBIJA I JEDNOM NADOKNADOM

I- Konjske skulpture! Da, zvuči čudno, ali radimo gotovo isključivo konje. Iako, povezali smo se i s nekim crkvama, pa radimo i neke sakralne stvari... I uvijek s prirodnim materijalima, najviše s glinom, ali i s broncom, zlatom, srebrom, aluminijem - nabraja Dodo. Osim što je kapetan, Završki je i trener limača Kurilovca, a dolazak proljeća znači i sve veći fokus na nogomet. Njegov Kurilovec za početak je sredio Savu iz Strmca, ali slijedi još puno izazova. - Dobro smo radili tijekom priprema i vjerujem u dobro proljeće. Imamo dobru atmosferu i energiju u klubu, a ja u svemu skupa uživam! grala se 86. minuta tvrdog i čvrstog nogometnog "krešenda" na Udarniku, bubnjevi s tribina i dalje su neumorno udarali, a konačno je nešto upalilo i na terenu. Nigerijac Elijah Chikwado Chukwu izmaknuo je pažnji obrane Save iz Strmca i zakucao za 1-0 pobjedu Kurilovca na otvaranju proljetne niželigaške sezone. Kurilovčani su morali odraditi utakmicu koja je odgođena u posljednjem jesenskom kolu, pa je ispalo da su na teren istrčali dan prije nego što će se igrati šest utakmica prvoga kola velikogoričkoga kupa.

Te nedjelje poslijepodne nogometna publika širom Turopolja mogla je uži-

vati u lokalnim derbijima, pa je tako Vatrogasac sredio Mladost u Obrezini, Turopoljac lako prošao Dinamo Hidrel, jednako kao i Polet u sudaru s Turopoljem. Kupa je šokirala Lomnicu, a na penale su prošli Posavec protiv Klasa i Meštrica protiv Bune. Nastavak slijedi ovog vikenda, ogledima druge runde, koja je spojila Vatrogasac i Turopoljac, Jelačić i Kupu, Gradiće i Posavec te Polet i Meštricu. A kad se i to odradi, kreću prvenstva. četiri ranga koja "pune" naši klubovi bit će svega i svačega, a najviše strahovanja za ostanak u ligi. Najbliže vrhu je Turopoljac, u prilici je i Lukavec, tu je negdje i Mraclin, ostali baš i ne...

Kako je Tim spasio tim: Zaustavljena crna serija, vraćaju se gard

i identitet

HNK GORICA OTVORILA PROLJETNI DIO SEZONE S PET PORAZA U NIZU, SVE DOK SE NIJE UKAZAO NEOČEKIVANI JUNAK MATAVŽ...

Baš kao i na prijelazu sa 2021. na 2022. godinu, u to vrijeme pod ravnanjem Krune Rendulića, nogometaši Gorice upali su u crni niz na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu. Identičan je i broj uzastopnih poraza, u oba slučaja niz je stao nakon njih šest, uz bitnu razliku da ovoga puta takva loša serija nije dovela do promjene trenera. Dinko Jeličić i dalje je "u sedlu", a u njemu se još čvršće pozicionirao nakon te dugo iščekivane pobjede, utakmice u kojoj je na mišiće srušen Slaven Belupo, uvijek neugodan gost... Bilo je to pravo osvježenje, trenutak koji je skinuo ogroman teret s leđa svih igrača, članova stožera, ljudi u klubu, ali i izazvao poneki osmijeh među navijačima. Dugo i predugo trajalo je nogometno sivilo, frustrirala je ta loša serija, jer nije se tu radilo samo o šest poraza, nego i o samo jednom osvojenom bodu u posljendjih osam utakmica.

ČETIRI GODIŠNJA DOBA

Tražili su se putem razlozi i objašnjenja, jednako kao što su se tražili i načini kako izaći iz svega toga, ali uporno se ništ pozitivno u smislu rezultata nije događalo. Koliko zbog vlastitih pogrešaka i propusta, toliko i zbog vanjskih faktora, na koje se ne može utjecati. - Pa mi smo u prva četiri proljetna kola igrali u četiri vremenske zone - zavapio je trener Jeličić gledajući unatrag.

GORICA JE

PONOVILA NAJLOŠIJU

SERIJU IZ

SEZONE

2021/22. POD RENDULIĆEM

MATAVŽ NIJE

SAMO ZABIO

ZA PREKID

SERIJE, ON

JE I JEDINI

ZABIO GOL

OVE GODINE

Prva utakmica nastavka prvenstva donijela je nogomet po snijegu, vodstvo 2-0, ali i konačni poraz 2-3 u domaćem ogledu s Rijekom. Samo 18 dana poslije kiša je potopila travnjak u novom ogledu s Rijekom, a u nemogućim uvjetima Gorica je opet ostala bez ičega. Smjestio se tu i poraz od Lokomotive, gostovanje na Maksimiru, ali i na Opus Areni, što jasno govori da i ždrijeb ovom prilikom nije bio baš nešto...

OZLJEDE I DRUGE MUKE

Jednako kao što, nažalost, ni Gorica nije bila baš nešto. Oslabljena brojnim ozljedama, prije svega sjajnog Merveila Ndockyta, ali i Majstorovića, Vujnovića, zatim suspenzijom Mrzljaka, Gorica na otvaranju drugog dijela sezone definitivno nije nalikovala na onu momčad koja je oduševljavala u prvom dijelu. - Negdje putem izgubili smo onaj naš gard i identitet, a to moramo što prije vratiti - poželio je trener Jeličić. To se i dogodilo protiv Slaven Belupa, u utakmici koju je riješio jedan nadahnuti potez čovjeka na kojeg valjda nitko nije posebno ozbiljno računao. Slovenac Tim Matavž, nekoć zvijezda PSV-a, a danas 35-godišnjak pri kraju karijere, nije zabio samo za prekid crnoga niza, nego je i jedini igrač Gorice koji je dosad zabijao u 2024. Pogodio je u porazu od Lokomotive, pa opet protiv Belupa, i dokazao da još ima baruta u kopačkama...

UIGRANA KOMBINACIJA

GORICA, DOM HNS-A PO PITANJU GRADNJE

KAMPA SVE IDE PO PLANU, U PROCESU SMO ISHOĐENJA LOKACIJSKE DOZVOLE, OTKRIVA MARKO STEPANIĆ, VELIKOGORIČANIN KOJI JE OD PRVOG DANA UKLJUČEN U PROJEKT

Piše: Marko Vidalina

Kako to već obično biva s projektima poput ovoga, u tijeku ječekanje! Iščekivanje, točnije, jer još otkad se u svibnju prošle godine u javni prostor probila informacija kako je odlučeno da će se kamp Hrvatskog nogometnog saveza graditi u Velikoj Gorici, pogled svakom prilikom odlazi prema lokaciji na raskrižju Avenije Ivana Pavla II i naše obilaznice. Kamiona, naravno, i dalje nema, radovi još nisu počeli, a to samo po sebi izaziva skepsu kod mnogih. Nije ovo, naime, prvi put da se najavljuje gradnja kampa, daleko od toga, pa se mogu i razumijeti sumnje... Međutim, razloga za to nema. Stvari idu svojim tijekom, dugačak je to, opsežan i kompliciran posao, koji uključuje gomilu birokratskih, ali i svih drugih zadataka. I sve to treba odraditi prije nego što na lokaciju dođu kamioni, prije nego što se u turopoljsku zemlju zarije prva lopata.

A kako bismo doznali što to točno treba odraditi, o kakvom se ovdje procesu radi, u kojoj smo trenu tačno fazi i koji su predviđeni roko vi, pokušali smo doznati od našeg sugrađanina koji je aktivno involviran u cijelu priču još od prvog sastanka. Marko Stepanić (44) gorički je poduzet nik, inžinjer elektrotehnike s Masterom iz ekonomije, obrazovan i na akademiji Real Madrida za sportski me nadžment, ali i član HNS-ove komisije za infrastrukturu. I jedan od trojice ključnih ljudi u nastojanjima da upravo naš grad postane dom nacionalnog nogometnog saveza, a samim time i medaljama ovjenčane reprezentacije.

lokacija bila prvi izbor čelnika HNS-a. Nudili su im lokaciju na igralištu Chromosa, na Sigečici, ali pojavili su se problemi s imovinsko-pravnim odnosima i u jednom trenutku Velika Gorica je postala ozbiljna tema - prepričava Stepanić prve korake u velikom i važnom projektu dovođenja kampa u Veliku Goricu. U trenucima kad se to dogodilo, kad je kamp u Gorici postao prvi izbor čelnih ljudi saveza, trebalo je napraviti i konačan, ključan korak.

PRVI FASCIKL, DRUGI FASCIKL...

- Gradonačelnik Ačkar, Nenad Črnko i ja otišli smo u sastanak s predsjednikom HNS-a Marijanom Kustićem s dva rješenja. U prvom fasciklu, kojeg je gradonačelnik prvog stavio na stol, bio je prijedlog gradnje na parcelama odmah uz Gradski stadion, koje bi trebalo otkupljivati. Kad su Kustić i njegovi suradnici shvatili koliko je tu komplikacija, krenuli su se hvatati za glavu... A onda je gradonačelnik, sa širokim osmijehom, na stol stavio drugi fascikl. U njemu je bio prijedlog lokacije koja je na kraju i odabrana.

NI VESLAČKA, NI CHROMOS

- Cijela ideja potekla je od gradonačelnika Krešimira Ačkara, iako treba reći da je Nenad Črnko kroz izvršni odbor HNS-a i ranije lobirao za takvu opciju. Kad se sve posložilo na svim razinama, pojavio se mig da bi se sve skupa moglo realizirati. Dobra situacija po nas je što je u Zagrebu situacija takva kakva je, pa je Veslačka odmah otpala, a upravo je ta

Državno zemljište koje se može darovati, dovoljno velik prostor, na top lokaciji... Čim smo mu prezentirali tu ideju, Kustić je odmah rekao: 'Da, to je to!' - prisjeća se Stepanić sastanka od prije gotovo godiTe riječi prvog čovjeka Saveza označile su i početak realizacije plana. Vrlo brzo, nakon kraćih konzultacija, odlučeno je tko će biti zadužen za sljedeće korake. - Odmah je formirana skupina koja je potezala prvih nekoliko mjeseci. Tu smo bili direktor sigurnosti u HNS-u Jurica Jurjević, sve naše gradske službe, na čelu s Gogom Mikulčić-Krnjaja, i ja. Svi zajedno smo radili na tome da promptno reagiramo, ja sam tu bio nekakva spona, a već tri dana nakon prvog sastanka Črnko i ja smo se našli i skicirali kako bi sve to skupa trebalo izgledati, što sve kamp mora imati. Napravili smo neke prve nacrte, a onda krenuli u razgovore sa svim službama. Svatko od njih pobrojao je svoje želje i potrebe, od press dijela, preko skladišta, uredskog prostora, medicinskog dijela... - govori Stepanić. U najbržem mogućem roku angažiran je

OPERACIJ

Radovi bi najranije mogli krenuti u jesen

Marko Stepanić 'Cijeli svijet zbog kampa će saznati za Veliku Goricu!'

i projektant, pa je ideja o kampu ubrzo dobila i prve projekcije. U javnost su tako u svibnju prošle godine izašle fotografije budućega kampa kreirane na temelju onoga što su Črnko i Stepanić zamišljali, skicirali i crtali.

- Naravno, ta naša ideja bila je samo okvir za ono što smo dobili kasnije. Doduše, ni nakon svih intervencija projektnog tima kamp neće izgledati bitno drukčije nego što je to bilo tad, barem ne u smislu rasporeda objekata. Zamisao je od početka bila da glavna zgrada gleda na cestu, a da tribine gledaju na istok, kako sunce ne bi smetalo... Sve to stoji i u aktualnim nacrtima, koji će se još dorađivati kroz detalje - objašnjava Stepanić. Naravno, svi su u tim trenucima bili svjesni da je ključno dočekati darovni ugovor, kojim će država prepustiti HNS-u odabrano zemljište. Kad se to

KAD SMO

PREDSTAVILI

IDEJU VRHU

HNS-A, ISTI

ČAS REKLI

SU: 'DA, TO JE TO!'

i dogodilo, kad su se u velikogoričkom hotelu Garden Hill okupili premijer Plenković, ministar Bačić i gradonačelnik Ačkar, kad je ugovor i potpisan, mogla je krenuti sljedeća faza.

'KRVARENJE' I TOP BRZINA

- Da bi se darovni ugovor mogao potpisati, morali smo prikupiti sve potpise za promjenu urbanističkog plana i u Gradu i u Županiji, kako bi svaka parcela odgovarala namjeni. U to vrijeme ministar Bačić došao je u Veliku Goricu zbog posljedica potresa, imali smo veliki sastanak u gradu, i rekao nam je: 'Sredite urbanistički plan i država će darovati zemljište' - priča Stepanić i nastavlja: - Zapeli smo za to istoga trenutka, ganjali smo potpise od 25 javno-pravnih tijela, svi smo se doslovno 'iskrvili' dok to nismo završili. Potrošili smo jako puno vremena i gomilu energije do trenut-

A KAMP!

Završetak prve faze u planu je za ljeto 2026.

ka kad je Gradsko vijeće prihvatilo sve promjene krajem svibnja prošle godine. Nakon toga više nije bilo prepreka, država je mogla darovati zemljište, a upravo je ministar Bačić u svom govoru rekao da još nikad nije vidio da netko ovako brzo riješi takav izazov.

Ima cijela ova priča i svoju dramaturšku stranu, budući da je u prvim tjednima bilo iznimno važno sačuvati informaciju o odluci da kamp bude u Velikoj Gorici. - Bilo je tu i pokušaja miniranja, još su se neki željeli ubaciti, promijeniti odluku vodstva Saveza, i baš zato smo do one prve javne objave sve radili u tišini. U tolikoj mjeri da čak ni u ministarstvima nismo govorili za što nam treba dokumentacija koju tražimo. Da je bilo drukčije, odmah bi se pročulo da kamp ide u Veliku Goricu, možda bi došlo i do nekih problema, a ovako smo to uspjeli u velikoj mjeri zadržati za sebe. Pa ralelno smo radili i na vizualizaciji, na svim detaljima... Nakon što je završilo druženje s premijerom u Garden Hillu, nakon što je postalo

Marko Stepanić od prvog je dana uključen u projekt gradnje kampa

jasno da ovo neće biti jedno od propalih iskustava kad je nacionalni nogometni kamp u pitanju, valjalo je i konkretno djelovati. HNS je osnovao tvrku HNS Kamp d.o.o., koja je preuzela ulogu investitora, a za voditeljicu projekta postavljena je Andreja Dokuš, koja i inače radi na infrastrukturi u HNS-u. U timu je, naravno, i bio i ostao Marko Stepanić. - Imali smo sastanke svaki drugi dan, po četiri pet sati, razgovarali smo o milijun detalja... Kad je sve konačno bilo spremno, na temelju projektnog zahtjeva raspisan je natječaj, na kojem je odabrana tvrtka Gradit. Osobno mislim da je prihvaćena ponuda ne samo najpovoljnija, nego i najkvalitetnija. Nisu puno mijenjali od onoga što smo mi zamislili, ali vizualno su donijeli novu dimenzijuzadovoljno konstatira Marko. Duga je to i opširna priča, prepuna detalja i prepreka na putu, a u njoj i dalje nema kamiona i lopata. Međutim, bliži se i taj trenutak... - Posljednjih nekoliko mjeseci u fazi smo ishođenja lokacijske dozvole i očekujemo da ćemo je dobiti unutar sljedećih mjesec ili dva. Paralelno se radi glavni pro-

Gradnja ide u dvije faze, za drugu će ostati četvrti teren i moderna dvorana

DVORANA I ČETVRTI TEREN SU U DRUGOJ FAZI ČISTO IZ PRAKTIČNIH RAZLOGA

U PROCESU ISHOĐENJA LOKACIJSKE SMO, A KAD ONA DOĐE, ODMAH IDE ZAHTJEV ZA GLAVNI PROJEKT

jekt i čim se dobije lokacijska, odmah se predaje zahtjev za glavni projekt - opisuje proceduru Stepanić. I dalje se glancaju detalji oko želja i potreba u svakom komadiću kampa, ali poznato je da će se u prvoj fazi raditi tri terena, od kojih će jedan imati tribinu s kapacitetom od 1500 mjesta. Uz to, gradit će se i upravna zgrada, skladišni prostor, dio namijenjen trenerskoj akademiji, a mjesta će biti i za centar za osposobljavanje sudaca s VAR sobama, kao i za medicinski centar... Dvorane o kojoj se pričalo u toj prvoj fazi, dakle, nema.

- Dvorana je tu, u planovima, ali ona će se raditi u drugoj fazi, jednako kao i četvrti teren. Odlučili smo se za takav način izvedbe, za faznu gradnju, jer kompleksno je to gradilište, a nama je važno da prva faza bude što prije završena. U fazama je sve skupa i lakše financirati, ali i graditi. Na jednoj strani gradit će se stadion, na drugoj upravna zgrada, tako da bi bilo previše ubacivati tu još i dvoranu. U prvom redu to je pitanje dobivanja na prostoru, na onih 90.000 kvadrata ne stane ni mehanizacija potrebna za sve to - objašnjava Stepanić i dodaje: - Dvorana će biti top! Za međunarodne utakmice futsala, ali bit će i polivalentna, za odbojku, košarku i rukomet... A kad smo sve to prošli, opisali, prepričali i najavili, mogli smo se vratiti na kamione.

- To je jako teško prognozirati u ovakvim situacijama, s ovakvim projektima, ali ja vjerujem da je realno da će kamioni doći na jesen. Ako ishodimo lokacijsku dozvolu po planu, mogli bismo u svibnju

ili lipnju imati i građevinsku. Međutim, ponavljam još jednom, sve to u ovom trenutku ne možemo znati - naglašava Stepanić i nastavlja:

- Nakon toga treba pronaći izvođača radova, a to će biti ozbiljan natječaj. Treba dati ljudima vremena da ispune te troškovnike, za ozbiljnu ponudu potrebno je najmanje mjesec dana, pogotovo zato što u Hrvatskoj nema firmi koje mogu preuzeti cijeli posao, koje se bave gradnjom svega onoga što je ovdje potrebno graditi. Ali da, bude li sve u najboljem mogućem redu, radovi bi mogli krenuti na jesen.

Kako je predviđeni rok za izgradnju godinu i pol dana, prva faza kampa u Velikoj Gorici po ovom bi scenariju mogla biti završena u proljeće ili ljeto 2026. godine. A kad se to dogodi, bitno će se promijeniti slika grada. I percepcija. - Što nam kamp donosi? Jesi kad čuo za Staru Pazovu? - pitanjem je odgovorio ovoga puta Marko.

Da, kako ne bi znali za gradić u Srbiji od jedva 20-ak tisuća stanovnika...

- Za Staru Pazovu mi znamo samo zato što su Srbi tamo napravili smo svoj kamp. Tko bi inače znao za to mjesto? A Srbi su uspjeli izvesti to da im, recimo, Uefinu PRO licencu u Staroj Pazovi položi jedan Roberto Carlos. I cijeli svijet zna za Staru Pazovu. E, to će biti Velika Gorica. Cijeli će svijet znati da se reprezentacija sprema u Velikoj Gorici, da je tu akademija... Očekujem, između ostaloga, i da će se vrlo brzo dogoditi da ćemo dobiti jedan ozbiljan hotel uz kamp. I zbog potreba kampa, ali i zbog blizine aerodroma - završio je priču Marko Stepanić.

POUČAK STARE PAZOVE

GRADNJA U DVIJE FAZE

KAKO SAČUVATI INFORMACIJU...

DVA LICA VG-KOŠARKE POBJEDE vs. SKANDALI!

Piše: Marko Vidalina

Zlatna vremena velikogoričke košarke, razdoblje u kojem se KK Gorica svrstala uz bok velikanima poput Cibone, Zadra i Splita, definitivno su iza nas. Pad je krenuo tamo negdje s odlaskom prvog čovjeka te ere, trenera Josipa Sesara, svoj klimaks doživio je ispadanjem kluba iz najvišeg ranga prošle sezone, a kritičnu točku dotaknuo je sredinom veljače. Skandal koji je odjeknuo dogodio se na jednoj običnoj utakmici juniora Gorice u dvorani u Novom Čiču. Nakon što je kasnila zbog određenih organizacijskih problema, utakmica je krenula burno, pa je trener goričkih juniora Filip Tanta dobio prvu tehničku. U tijeku je bila tek šesta minuta kad je pozvao time-out, pa se na njemu, umjesto da dečkima da upute kako dalje, nastavio obračunavati sa sucima. Naravno, dobio je i drugu tehničku, a u košarkaškim pravilima to neupitno znači - isključenje! Međutim, trener Filip Tanta nikako se nije se mogao pomiriti i takvom odlukom. Pa je odlučio da je najbolje rješenje istog trenutka - povući momčad s terena?! Dečki su, što će drugo, krenuli za svojim trenerom i utakmica je prekinuta zato što je jedna od momčadi napustila teren za igru prije kraja utakmica...

A to, tim riječima opisano u službenim pravilima, neizbježno i neizostavno vodi do najtežih sankcija. U košarci, naime, ne možeš napraviti ništa gore od toga, na takve stvari nije uputno ni pomišljati, a kamoli i izvesti.

SENIORI KK GORICE GURAJU IZNAD SVIH OČEKIVANJA, ALI

U PRVI PLAN JE DOŠAO INCIDENT KOJEG JE IZAZVAO

FILIP TANTA, TRENER JUNIORA, KOJE JE HKS NAKON

SVEGA IZBACIO IZ LIGE, PA IPAK PRIHVATIO ŽALBU...

U skladu s tim, odluka koja je stigla iz Hrvatskog košarkaškog saveza bila je očekivana: juniori Gorice momentalno se izbacuju iz prve lige, ove sezone više se neće natjecati, a sljedeće sezone juniori Gorice krenut će iz najnižeg, trećeg ranga natjecanja!

Roditelji te djece su, naravno, poludjeli. Svi koji imaju veze s velikogoričkom košarkom su, naravno, poludjeli. Jedan je čovjek svojim postupkom uništio sve što je jedna generacija mladih košarkaša radila, za što se borila, a pritom klubu nanio ljagu koje se neće biti lako riješiti. Uz to što je momčad izbačena iz natjecanja, na godinu dana suspendiran je i glavni i odgovorni u cijeloj priči, Filip Tanta, ali to je zapravo i najmanji problem. Puno je veći problem predstavljala odluka predsjednika kluba Duška Radovića da

JUNIORI SU

SPAŠENI, UZ

LOBIRANJA I POSIPANJE

PEPELOM ŽALBA JE PRIHVAĆENA

FILIP TANTA

OTKAZ JE

DOBIO TEK

NAKON

REAKCIJE

LJUDI IZ

UPRAVNOG ODBORA

Tanta nastavi raditi svoj posao, pa se ovaj uredno pojavljivao na treninzima momčadi koju je uvalio u probleme i u danima nakon incidenta. Sve dok se nije okupio upravni odbor kluba, koju se još od njezina formiranja pitalo malo ili ništa. Ljudi koji su desetljećima nosili klub kao igrači, treneri, tajnici i predsjednici osjetili su da stvari definitivno počinju ići u pogrešnom smjeru i zakazali su sastanak s prvim čovjekom kluba. Tek nakon toga je Tanta razriješen dužnosti i ispraćen iz kluba.

Dovelo je sve to skupa do povišenih tonova u košarkaškim krugovima, ali i do snažnije aktivacije ljudi iz upravnog odbora, koji su i pitanje podnošenja žalbe na izbacvanje juniora iz lige preuzeli na sebe. Uz puno lobiranja, uz posipanje pepelom i priznavanje pogreške s izborom čovjeka koji je sve zakuhao, došlo se i do spasonosnog rješenja, odnosno odluke da se - žalba usvaja! Gorički juniori tako će nastaviti s natjecanjem, a u svoje ruke preuzet će ih kapetan seniorske momčadi Ante Mašić, što je također odlučeno na inicijativu ljudi iz upravnog odbora. Znači li sve to da će se neke stvari u funkcioniranju kluba početi mijenjati, teško je sa sigurnošću predvidjeti, ali sve ukazuje na to. I

činjenica da su na posljednjoj domaćoj utakmici bili svi iz uprave, ali ne i predsjednik Radović i sportski direktor Mašina, ali i čista logika. Odluke koje je prvi čovjek kluba, u godinama iza nas potpisnik najvećih uspjeha u povijesti VG-košarke, donosio u zadnje dvije godine odreda su se pokazale promašenima i očito je da je tu pomoć potrebna. I da bi je trebalo prihvatiti...

MIRON I DEČKI BLISTAJU

U svemu tome, seniori na čelu s trenerom Mironom Češkićem igraju sezonu iznad svih očekivanja. Sjajni mladi trener i dobra kombinacija mladosti i iskustva u rosteru, dodatno povezani dobrom atmosferom u svlačionici, drže se u vrhu drugoligaškog natjecanja, nudeći pritom vrlo atraktivne predstave. U brojkama, u 2024. do sad imaju sedam pobjeda i samo jedan poraz...

Filip Tanta više nije u klubu

Predsjednik Duško Radović treba pomoć ljudi iz upravnog odbora

SVE JE BOLJE OD TOGA...

ZAKUHAO PA - NASTAVIO RADITI

UTAKMICE BEZ ČELNIKA KLUBA

Sport

ZAVRŠILO JE

'ZAGREBOVO DOBA' KOD GORIČANA

Cijeli niz godina trajala je suradnja HRK Gorice sa Zagrebom, rukometnom institucijom na našim prostorima. Slali su iz Zagreba u Goricu svoje mlade igrači, Gorica je pomagala da oni postanu vrhunski igrači, danas i reprezentativci, a Zagreb uzvraćao sa svake sezone novim klincima.

A sad je tome došao kraj. Nakon što je ove zime Niko Franković priključen Zagrebu, otišao je i posljednji u nizu igrača koji su bili dio ove suradnje. Moglo bi se to nazvati i završetkom jedne, kao i početkom neke sasvim nove ere, jer sad će se stvari ipak morati ponešto mijenjati.

Dobra je okolnost u svemu tome što će više prostora moći dobivati domaći mladi igrači poput Turkalja, Solaričeka, Cvitaša i ostalih, a koliko će završetak ovakve suradnje promijeniti po pitanju rezultata, tek ćemo vidjeti.

ŽRK UDARNIK OVE ZIME

PROMIJENIO TRENERA, OSTAO BEZ VAŽNIH IGRAČICA, PA NASTAVIO

SVE PO STAROME

Nema brige, mi smo OK! Kako je Martina 'sačuvala' Udarnik...

Puno je zabrinutosti zavladalo oko sudbine ŽRK Udarnika, iz kojega su vijesti o odlascima stizale jedna drugu. Važne igračice iz prve sedmorke odlazile su iz dana u dan, njih četiri odlučile su prihvatiti ponude iz drugih klubova, a neposredno prije nego što se to dogodilo, odustao je i trener Vedran Zrnić. Nije se čovjek više vidio na čelu seniorske ekipe, potražio je drugo rješenje, pa je u ruke dobio mlađe kadetkinje, a na njegovo mjesto zasjela je Martina Vugrinović. Bivša igračica, dugogodišnja tajnica i

Velika Mlaka, obiteljska kuća uz glavnu prometnicu, suteren i visoko prizemlje, okućnica od 2.000m2, garaža, cijena 250.000€, prodajem ili zamjena za stan od 45-50m2 u Velikoj Gorici ili Zagrebu. 091/5249-756 Novo Čiče, kuća katnica u središtu mjesta, 1.kat useljiv, prizemlje potrebno urediti. Kuća veličine 9x9 metara, garaža 4x5 metara, velika okućnica. Legalizirano, vlasništvo 1/1., prodajem. 091/9199 336 Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) 091/441 00 57

Velika Mlaka, samost. kuća katnica ukupne površine 195,67 m2 na ograđenoj parceli od 514 m2. Kuća se sastoji od: podruma (površine 7,32 m2), prizemlja (površine 83,51 m2), kata (površine 69,29 m2) i tavanskog prostora (površine 35,55 m2). Pomoćni objekt uz kuću. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500

Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

Velika Gorica, stan oko centa, visoko prizemlje ili 1 kat, u zgradi, od 5065m2, kupujem. 091/9006-445

Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086

Bukovčak, građevinsko zemljište 4575 m2, s lijepim pogledom na zapad. Moguća parcelizacija. Cijena: 16.000€, prodajem. 099/7688 264, 01/6234 179. Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741

Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA

trenerica mlađih kategorija, cura koja uz predsjednika Josipa Mučnjaka vodi ovaj klub, postala je i trenerica. - Dovoljno puta je uskakala kao privremeno rješenje, došao je trenutak da ona dobije priliku - odlučio je predsjednik, a Martina se mogla samo složiti.

SAVRŠEN START U PROLJEĆE

I krenuti raditi. Ekipa koja je ostala bez ukupno šest važnih igračica od početka sezone u početku je bila u laganom šoku, ali stvari su brzo sjele na svoje mjesto. Trenerica Vugrinović pronašla je način,

NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057 Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144

Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863

Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158

Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

TRAŽIMO PROFESORA, STUDENTA/STUDENTICU za davanje instrukcija iz matematike i fizike srednjoškolki II razred građevinske srednje škole. Može i dolazak u naš stan. Mob. 091 42 63 744.

Nadmadrac Gold, 160 x 200cm, debljine 8cm, novi, ne korišten, cijena 120€, prodajem. 01/8895-244

Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676

Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676

Trosjed kožni na razvlačenje, prodajem. 098/9881-011 Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182

Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048

Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600-516

Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. Zvati iza 16 sati na 01/6234-384 Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384 Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740 Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743 Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629

ekipa ju je prihvatila, a to se preslikalo i na teren. U prve tri utakmice nastavka sezone, naime, Udarnik je upisao tri uvjerljive pobjede, počevši sa Slogom iz Sv. Nedelje, preko Jamnice, pa sve do gostovanja kod Umaga. Pomogao je u svemu tome i ždrijeb, jer odreda je riječ o protivnicama sa samog dna tablice, ali i to je dovoljan uzorak da shvatimo da razloga za brigu nema. Bit će Udarnik i dalje dobar, "potući" će se Martina i njezine cure sa svakim, kao što su se "potukle" i s varaždinskom Kokom, prvoligašem od koje su ispale iz kupa.

Miješana drva, 4m za 100€, prodajem. 091/5249-756

Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959

Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672

Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672

Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661

Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661

Čamac plastični, 270 x 120, 40kg, motor penta Tomos 3,5KS, cijena 850€, prodajem. 01/6258-708

Cirkular metalni s kotačima, 250€, prodajem. 01/6258-708/

Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310

Bunda, smeđe boje, vrlo jeftino prodajem. 091/7372-895

Plinska peć za grijanje ARGO 1.62 za 500,00 kn, prodajem. 099/6738031

Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661

Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900661

Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182

Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044

Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744

Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744

Ribež za zelje, veliki, prodajem. 091/5150-744

Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787

Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787

Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787

Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787

Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787

Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158

Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005

Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185

Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831

Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602005

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005

Komoda stara, puno drvo, uščuvano, 200x100 cm, 130,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Bunda prirodno krzno, veličina 40-42, dužina 90 cm, svijetlo smeđa, proizvodnja Cibalija Vinkovci, 50,00 eura, prodajem 01/6224-847, 098/9288-306