Bye, bye Sopić: Odlazak autora proljetnog čuda i kralja mikrofona
Željko Sopić uspio se u povijest HNK Gorice, spasio klub od ispadanja, pa
Bilo jednom...
Ima neka tajna veza... Između Gorice, poplava i - Novog vala! KRONOLOGIJA VELIKE BORBE S POPLAVAMA
prihvatio ponudu iz Rijeke
Nakon što je zagrebačka policija u petak, 18. kolovoza, izvijestila kako je u polju kukuruza između Gornje i Donje Lomnice pronađeno beživotno tijelo muškarca, pojavile su se sumnje kako je riječ o nestalom Iliji Matoševiću, za kojim se tragalo danima. Nekoliko dana poslije stigla je potvrda kako je utvrđen identitet 66-godišnjeg muškarca, a članovi obitelji opraštaju se od Ilije, koji se 11. kolovoza udaljio iz obiteljske kuće u Donjoj Lomnici.
Uputio se na svoju jutarnju kavu, na kojoj nije viđen i od tad mu se izgubio svaki trag. U intenzivnu potragu su, osim obitelji i mještana, bili uključeni policija, vatrogasci, članovi HGSS-a, a mediji su svakih par dana objavljivali informacije.
Nažalost, potraga je završila s najgorim mogućim vijestima za obitelj. Iz policije su istaknuli kako na mjestu pronalaska nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali da je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela.
Piše: Goga Kiš
Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja
Datum izlaska ovog broja: 24. kolovoza 2023.
Izdavač:
e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25
Grafički urednik: Zvonko Šimunić
Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola
Novinari:
David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban
Fotografije:
David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban, Mato Paviša
Uređuje redakcijski
kolegij (sjedište):
Velika Gorica, Gajeva 25
Telefon:
01/6222 777, Fax:01/ 6221
160, e-mail:reporter@cityradio.hr
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, Zagreb
„Reporter“ je upisan u
evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću
Vlade Republike Hrvatske
Reporter je dobitnik nagrade
„Zlatno ogledalo“ kao
najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj
Dobar, ali spreman za nadogradnju, nedavno puno spominjani oteretni kanal Sava-Odra, kod brojnih je naših sugrađana u najboljim godinama probudio sjećanja na dane njihove mladosti. Kad su u velikom broju, kao dobrovoljci na radnim akcijama, sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države. Ne toliko poznatedetalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju "bilo in", otkrio nam je Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas volontere, na tad najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979. godine.
- Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso. To je izvodila Hidroelektra, a mi smo radili pomoćne poslove, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo u Kosnici, gdje se tijekom ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, sa četiri obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima - priča Bokan.
PUNO RADA I 120
POZORNICA
Ističe da je za Veliku Goricu ta radna akcija bila vrlo značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.
- Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun započet upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose,
OTERETNI KANAL SAVA-ODRA SPASIO
JE ZAGREB, A MNOGE I PODSJETIO NA
VRIJEME RADNIH AKCIJA, KOJE SU NA
NAŠEM PODRUČJU BILE INTENZIVNE
BRIGADE SU
U PET BILE
NA TRASI, A OKO 13 SATI
SE SKUPLJAO
ALAT PA
SE IŠLO NA
KONCERTE, TEČAJEVE...
ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila ona za Univerzijadu, koju su izgurali brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, a to je sustav o kojemu treba stalno brinuti. Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od najvećih zvijezda glazbene scene.
- Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati i po stotinu koncerata godišnje. To im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor... Ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici... Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana,
GRADEĆI
PLESO, NASTAO JE
I JARUN, JER TAMO
SE KOPAO
ŠLJUNAK ZA
RADOVE
kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja. "Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje, tečajevi, koncert. I tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom, Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas da se, kad čujete riječ brigadir, duboko naklonite. Budite nacionalist, lijevi desni, mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima."
DRUŠTVENI FENOMEN
Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba mladež je bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela. Bio je to, kaže, pravi društveni fenomen tog doba. - Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju negoli u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu- zaključje.
U Hrvatskoj se 5. kolovoza obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Ujedno se tog dana prisjećamo vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine RH te je, osim istočne Slavonije, cijeli okupirani teritorij vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak.
Tim povodom je izaslanstvo Grada Velike Gorice, predvođeno dogradonačelnikom Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darkom Bekićem, položilo vijence kod Golubice, spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja. Vijence su položili i svijeće zapalili i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca te predstavnici političkih stranaka.
Borba s divljim odlagalištima otpada, točnije onima koji ih stvaraju na području našega grada sustavno se pojačava. Iako je dosadašnjim aktivnostima Grada Velike Gorice smanjeno ilegalno odlaganje otpada, vidljivo je da se na nekim lokacijama otpad i dalje baca, a uglavnom je riječ o glomaznom i građevinskom otpadu. Video nadzor će se tako idućih dana proširiti na 13 novih lokacija, a dvije glavne zone su prostor od jezera Čiče prema jugu oko Vukovinskog polja te potez uz savski nasip koje je omiljeno mjesto ‘profesionalnih’ zagrebačkih zagađivača. Nastavak je to postavljanja kamera za nadzor ilegalnog odlaganja otpada na širem području grada, koje je započelo prošle godine postavljanjem lovačkih i stacionarnih solarnih kamera. Prve kamere postavljene su na novu biciklističku stazu kraj radara prema Starom Čiču s ciljem da odvrate i spriječe odlaganja otpada duž ceste koja je nerijetko bila odredište za istovar građevinskog ot-
pada. No uz cestice i šumarke na rubnim dijelova naselja na kojima se pojavljuju divlji deponiji ima i lokacija u urbanim dijelovima naselja koje pojedinci pretvaraju u odlagališta. Jedan od takvih primjera je u Velikoj Mlaki gdje se otpad ostavlja na mjestu nekadašnjeg reciklažnog dvorišta. Nadzorne kamere postavljaju se na poznata mjesta na kojima nastaju divlji deponiji, a broj lokacija će se nakon ovih kamera povećavati prateći situaciju na terenu. Nove kamere za stalni video nadzor postavljaju se na stupove, napajaju se preko solarnih panela te imaju direktnu vezu sa gradskim nadzornim centrom kamo šalju svaku zabilježenu kretnju. U goričkom nadzornom centru već je sustav praćenja javnih površina i prometnica, a sada će se nadzirati i divlji deponiji – sve s ciljem odvraćanja i kažnjavanja onih koji odbacuju smeće u okoliš. Iz Grada najavljuju da će od rujna biti povećan i broj komunalnih redara na velikogoričkom području, čime će se dodatno pojačati nadzor terena.
U Gradskoj četvrti Braća Radić ovog ljeta je radno. Nakon što je odrađena priprema, u tijeku su radovi na izgradnji novog parkirališta u Ulici Slavka Kolara, na lokaciji preko puta glazbene škole i vrtića. Dio je to većeg projekta rekonstrukcije ove ulice na dijelu od kućnog broja 19 do 37. Planirano je 26 parkirnih mjesta za osobna vozila te jedno mjesto za osobe s invaliditetom, u zoni parkirališta predviđene su i pješačke staze, a prilagodit će se i postaviti prometna signalizacija. Vrijednost radova je oko 114 tisuća eura bez PDV-a.
Inače, riječ je o inicijativi Gradske četvrti, a samu lokaciju predložili su stanari koji, kao i mnogi Velikogoričani, muku muče s parkiranjem. – Nismo htjeli tolerirati nepropisno parkiranje dijela automobila koji ugrožavaju sigurnost pješaka. –kaže Josip Kolić, predsjednik GČ Braća Radić. Već ranije je izmješten i dječji park, a u planu je i probijanje slijepe ulice prema novom parkiralištu.
Zamjeniku gradonačelnika Nevenu Karasu uručeni su krajem srpnja ugovori o dodjeli financijskih sredstava za projekte „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“’ i „Velika Gorica Solarni grad – Odbrojavanje“. Radi se o ukupnom iznosu od oko 90 tisuća eura, a koji su osigurani iz Fonda za sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ukupno 27 ugovora za projekte u vrijednosti 1,3 milijuna eura, predstavnicima gradova i općina s područja Zagrebačke županije tog je dana uručio ministar Šime Erlić koji je istaknuo da je cilj podići kvalitetu života, a financiraju se zanimljivi, atraktivni i biti projekti koji omogućavaju rješavanje stvari od vitalne važnosti unutar gradova i općina.
– Svaka sredstva koja dobijemo iz Europskih fondova znače nam dodatni poticaj i napredak.
Kroz projekt „Solarni grad“ želimo na našem području koristiti sunčevu energiju, kako radi uštede tako i zbog smanjenja zagađenja. Na 22 zgrade javne namjene poput dječjih vrtića, osnovnih škola, sportskih objekata i društvenih domova, u planu je postavljanje solarnih panela. – rekao je zamjenik Karas. Prva solarna elektrana postavljena je na Veleučilište Velika Gorica, čime je realizacija projekta „Velika Gorica Solarni grad – Odbrojavanje“ i fizički započela. VVG je, uz međunarodnu zakladu Energy Farm iz Norveške te Turističku zajednicu grada Velike Gorice, jedan od partnera projekta, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je oko 22,68 MWh koji će dolaziti iz 48 fotonaponskih modula nazivne snage 20 kW. Projekt „Velika Gorica Solarni grad – odbrojavanje“ financira Island, Lihtenštajn i Norveška putem
Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. do 2021. godine u okviru programa „Energija i klimatske promjene“. Ukupna vrijednost projekta je više od 654 tisuće eura, od čega 81,48 % bespovratnih sredstava. Korištenjem sunčeve energije u javnim zgradama će se promovirati korištenje obnovljivih izvora energije i time započeti tranziciju grada u smjeru ugljične neutralnosti kroz podizanje razine svijesti građana o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije. Solarne elektrane bit će raspoređene na 22 javne zgrade na cijelom administrativnom po-
dručju Grada Velike Gorice kako bi sva područja bila jednako zastupljena, neovisno radi li se o objektima u centralnom naselju ili su ona u ruralnim područjima. Ukupna instalirana snaga svih elektrana iznosit će 588,4 kWp, a solarne elektrane zamijenit će 37 % potreba za električnom energijom zgrada uključenih u projekt.
OSIGURANI POMOĆNICI U NASTAVI Nastavkom projekta „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ financiranom iz Europskog socijalnog fonda osigurani su pomoćnici u nastavi i za novu pedagošku godinu. – Važno je istaknuti da Grad i vlastitim sredstvima financira dodatne pomoćnike. Ono što je najvažnije da pokrivamo sve potrebe i da se svako dijete koje ima potrebe, školuje uz pomoć pomoćnika. Prioritet nam je obrazovanje, osobito djece s teškoćama u razvoju koje zaslužuju da samom integracijom budu jednaka i da svi imaju jednaku priliku za obrazovanje. – ističe pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti, Lana Krunić Lukinić.
Grad je tako krajem srpnja raspisao Javni poziv za 92 pomoćnika u nastavi za učenike u velikogoričkim osnovnim školama. Osnovna zadaća pomoćnika u nastavi je pružanje neposredne podrške i pomoći učenicima s teškoćama u razvoju s ciljem poboljšanja njihovih obrazovnih postignuća, uspješnije socijalizacije i emocionalnog funkcioniranja. Sve koji su se prijavili i zadovoljili kriterije očekuje zaposlenje na nepuno radno vrijeme od 21 do 33 sata tjedno, uz pravo na naknadu za prijevoz u skladu s propisima za zaposlene u osnovnim školama, a ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme. S radom će početi s prvim danom nastave, u ponedjeljak 4. rujna.
Za projekte „Solarni grad“ i „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ Gorica je dobila gotovo 90 tisuća eura
foto: Mraclin.hr
NAJVIŠE ŠTETE BILO JE U GORICI, DRENJU ŠĆITARJEVSKOM I KRUŠAKU
Puno vremena i truda trebalo je za sanaciju posljedica olujnog nevremena, koje je poharalo goričko područje 19. srpnja. Djelatnici održavanja javne rasvjete i prometne signalizacije VG Komunalca u potpunosti su završili sa sanacijom. Zamijenili su ukupno 50 rasvjetnih tijela raznog tipa u devet naselja na goričkom području, a popravljeno je i šest semafora oštećenih tijekom nevremena. Najviše štete zabilježeno je na javnoj rasvjeti u Drenju Šćitarjevskom, gdje je zamijenjeno 15 rasvjetnih tijela te u Krušaku u kojemu je zamijenjeno 7 rasvjetnih tijela. Sanirana je i javna rasvjeta u Vukovini (3 kom), Obrezini (3 kom), Šćitarjevu (4 kom), Donjoj Lomnici (5 kom), Donjem Podotočju (5 kom.) te u Rakarju (4 kom.). Također je sanirano i šest semafora na raskrižjima u Velikoj Gorici i to na Zagrebačkoj ulici na križanju s Ulicom Jurja Dobrile i na raskrižju sa Zadarskom ulicom, u Ulici Slavka Kolara na raskrižjima sa Zagrebačkom, Jelačićevom i Gajevom te u Ulici A.K. Miošića, kod crkve sv. Petra i Pavla.
SVAKO MALO PRIRODA NAS PODSJETI NA SVOJU ĆUDLJIVOST, NEPREDVIDIVOST I POTENCIJALNU
OPASNOST. U SRPNJU JE NAŠIM GRADOM
PROTUTNJALO NEKOLIKO OLUJA, OD KOJIH JE
ONA NAJSNAŽNIJA PROUZROČILA VELIKE ŠTETE.
POČETKOM KOLOVOZA UKAZALA SE NOVA
PRIJETNJA - MOGUĆNOST POPLAVE. I DOK NA NEKE POJAVE ČOVJEK DOISTA NE MOŽE UTJECATI, POSTOJE, SREĆOM, I SITUACIJE U KOJIMA BRZOM, PROMIŠLJENOM I KVALITETNOM
PETAK, 4. KOLOVOZA
U susjednoj Sloveniji je nevrijeme praćeno ekstremnim količinama oborina uzrokovalo katastrofalne bujične poplave, najgore poplave zabilježene u novijoj povijesti ove zemlje. Tisuće ljudi morale su napustiti svoje domove, nekoliko mjesta je bilo potpuno odsječeno, u svega 12 sati zabilježeno je više od 1000 nesreća i na stotine vatrogasnih intervencija, a bilo je, nažalost, i ljudskih žrtava. Scenarij je to koji si nitko i nikada ne želi.
Stanje u Sloveniji se u Hrvatskoj pratilo iz sekunde u sekundu, sa strepnjom se gledalo u Savu koja raste, ali mirovalo se nije. U očekivanju vodenog vala iz Slovenije sve su nadležne službe za izvanredne situacije bile u najvišoj razinie pripravnosti, uvedeno je 24-satno dežurstvo.
Među sakralnim objektima koji su pretrpjeli teža oštećenja u potresu u prosincu 2020. godine je i kapela sv. Vida u Mraclinu. Kapela koja datira s kraja 19. stoljeća pretrpjela je teža oštećenja te je s nje morala biti skinuta limena kapa zvonika, a mještani Mraclina od tada na misu odlaze u mjesni Društveni dom. Radovi na obnovi polako, ali sigurno napreduju, a nisu usporeni niti u ljetnim mjesecima zbog velikih vrućina i sezone godišnjih odmora. Kako su istaknuli iz Mraclin.hr, radovi na zvoniku se izvode ojačani modernim tehnologijama i prema suvremenim uzusima struke te zvonik svakodnevno pomalo 'raste'. Inače, Grad Velika Gorica je iz Ministarstva kulture i medija dobio sredstva za hitne mjere zaštite na oštećenim kulturnim dobrima, a među njima je i mraclinska kapela za koju je osigurano 53 tisuće eura.
Gorička područja koja su prva na udaru u slučaju rasta vodostaja obišli su odmah članovi Stožera civilne zaštite Velike Gorice i predstavnici Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, a održana je i hitna sjednica Stožera na kojoj je dogovorena koordinacija službi. –Preventivno smo obišli teren, kanale Petrovina, Lukavec, Gradići, upozorili smo građane na moguću opasnost bez stvaranja pretjerane panike. Sve je pripremljeno, pijesak i vreće, dogovorena su stalna dežurstva, svim predsjednicima mjesnih odbora i direktorima komunalnih poduzeća podijelili smo zadatke, sve smo iskoordinirali za slučaj potrebe. – istaknuo je Jakov Sivrić, načelnik Stožera civilne zaštite. Krunoslav Prentašić, rukovoditelj goričkog branjenog područja Hrvatskih voda, tada je iznio informaciju da je došlo do 2 m povećanja Save na vodomjeru Zagreb te je moguće prelijevanje vode u oteretni kanal Lučko. Prema upozorenju Glavnog centra obrane od poplava i hidrološkim prognozama visine vodostaja rijeke Save, u popodnevnim satima najavljeno je aktiviranje oteretnog kanala Sava-Odra.
Kanal koji velike količine voda usmjerava prema Odranskom polju je aktiviran u 18 sati, svi prijelazi preko kanala su zatvoreni, a krenulo se i sa zatrpavanjem Kučkog mosta. – Kroz dan su poduzete pripremne radnje da se kazeta oko Čičke poljane rastereti i isprazni, da se isprazni sva voda koja se tu prirodno skuplja. Zatrpavaju se kolni prijelazi preko oteretnog kanala, pušemo na hladno da se ne bi dogodilo neko zlo. – pojasnio je Prentašić. Velikogorički vatrogasci i ovaj put su odigrali važnu ulogu u obrani od poplave i zaštiti života i imovine svojih sugrađana. Preuzeli su na sebe dežuranje na svim važnim punktovima, cijeli vikend bili su u pripravnosti, čuvali prijelaze i pravili zečje nasipe. Ojačana je zaštita i u Općini Orle gdje su svi niži nasipi prema Savi zatrpani vrećama s pijeskom i dežuralo se cijelu noć. Vrh vodnog vala rijeke Save u Zagrebu očekivao se u noći s petka na subotu pa sna za mnoge nije bilo.
SUBOTA, 5. KOLOVOZA Uvedene su redovne mjere od poplave na rijeci Savi za područje Zagreba i Velike Gorice te općina Orle i Rugvica. Noć je na goričkom području protekla mirno, a svi kolni prijelazi preko kanala ostali su zatvoreni. Prometnim osob-
nim vozilima odvijao se alternativnim pravcima, a izmijenjene su i trase autobusnih linija ZET-a.
Sve goričke operativne službe su i dalje bile u najvišem stupnju pripravnosti. Iako je Sava u Zagrebu počela opadati, zbog pojačanog dotoka vode rastao je vodostaj u oteretnom kanalu Sava-Odra, što je donekle uznemirilo stanovnike. – Vodostaj brzo raste, ali sporo pada. Odru smo maksimalno ispraznili, nema ugroze za stanovništvo. Zečji nasipi su postavljeni samo na prijelazima preko oteretnog kanala, jer smo sve savske nasipe u cijelosti rekonstruirali. Građani mogu mirno spavati! - poručio je Krunoslav Pentrašić iz Hrvatskih voda.
Poplavljen je i Kučki most s kojeg je preventivno skinuta ograda. – Bilo je za pretpostaviti da će nakon otvaranja kanala voda preplaviti most, jer je njegova visina niža od dubine kanala. Ne bi trebalo biti većih oštećenja, jer most je betonski. – istaknuo je Damir Pilčik iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a. Pojasnio je i zašto nije se nije oglasila sirena za uzbunu prilikom stavljanja kanala u funkciju, što je zanimalo brojne građane. – Nije bilo potrebe, jer je ulazak vode u kanal bio kontroliran. Kroz protokole koje imaju i Hrvatske vode i policija, svi kolni
prilazi se zatvaraju nekoliko sati prije dolaska vode, čitav kanal se pregledava, a stanje smo provjerili i dronovima. –rekao je Pilčik.
Pojavio se problem s ustavom na sifonu u Čičkoj Poljani, gdje su zapornice počele puštati vodu iz oteretnog kanala u prostor zvan kazeta, koji je sa svih strana zatvoren nasipima. Hitno su intervenirali vatrogasci te postavili niskotlačnu pumpu koja je u 70 sati neprestanog rada prebacila iz Odre u oteretni kanal 84000 m³ vode.
NEDJELJA, 6. KOLOVOZA
Dobra vijest je u ovoj priči bila što vodostaji rijeke Kupe nisu bili veliki. No zbog iskustva od prije 13 godina, Hrvatske vode pojačale su nadzor na po-
SVE GRADSKE OPERATIVNE
SLUŽBE BILE SU U PUNOJ
PRIPRAVNOSTI DOK
JE VODA
SVE BRŽE NADIRALA...
dručju Velike Gorice te Orla i Rugvice. – S obzirom na to da znamo da je 2010. godine pri ovim vodostajima došlo do popuštanja nasipa, više snaga usmjeravamo prema ovim područjima. Od tada smo nadogradili nasipe za 50 do 70 centimetara, ali svi će noćas biti na terenu i reagirati po potrebi. – rekao je šef Hrvatskih voda, Zoran Đuroković. Sve punktove na oteretnom kanalu obišao je i velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar koji je situaciju na terenu ocijenio zadovoljavajućom, a u prilog tome išla je i prognoza iz Hrvatskih o opadanju razina vodostaja tijekom noći. – Veliko hvala svim našim vatrogascima, policajcima, Civilnoj zaštiti, dobrovoljcima. Svima koji su ovih dana na prvoj crti obrane Velike
Gorice i Turopolja od mogućih poplava. Možemo biti ponosni! – istaknuo je Ačkar.
Nasipi na području Čičke Poljane i Rakitovca, gdje su najniže točke uz oteretni kanal Sava-Odra, u subotu navečer i tijekom noći na nedjelju su dodatno pojačani. Na sifon su dodatno instalirane još dvije dodatne pumpe vrlo velikog kapaciteta.
PONEDJELJAK, 7. KOLOVOZA
Besana noć vladala je diljem goričkog kraja, a posebno je bilo napeto u naseljima Orle, Veleševec, Ruča, Stružec Posavski i Vrbovo Posavsko te u Sopu Bukevskom, a vatrogasci su bili u akciji i u Čičkoj Poljani. Gotovo 80 dobrovoljnih vatrogasaca goričke Vatrogasne zajednice, uz pomoć svojih kolega iz cijele Zagrebačke županije, Civilna zaštita te brojni mještani dali su sve od sebe kako bi uspješno obranili Posavski dio Turopolja, ali i druge lokacije, od prijetećeg vodostaja Save. – Došli su nam vatrogasci iz Pisarovine, Kravarskog, Pokupskog te Kloštar Ivanića. Pomogli su u izgradnji zečjih nasipa, hvala im na tome! – rekao je predsjednik goričke Vatrogasne zajednice Dalibor Mrakovčić.
Količinski i po visini očitanja ova poplava bila je slična onoj iz 2010. godine, odnosno razina vode bila je samo 20-tak centimetara niža. Situacija je bila dosta napeta, stiglo je više
vode nego se to očekivalo po prvim proračunima. Srećom, sve prošlo s puno manje štete. – Na vrijeme smo krenuli s pripremama te osigurali uvjete da se obrana provede kvalitetno. Sva ulaganja u obnovu nasipa i izgradnja transverzalnog nasipa pokazala su se presudna u posljednjoj poplavi. Uspjeli smo se obraniti po svim segmentima. – ističe Krunoslav Pentrašić iz Hrvatskih voda.
UTORAK, 8. KOLOVOZA
Započelo je ispumpavanje vode, čišćenje kanala te saniranje prometnica. Prvi su otvoreni prijelazi Gradići – Petrovina i Donja Lomnica – Lukavec, a potom i Lukavec – Meštrica. Autobusne linije prema ovim mjestima ponovno su počele prometovati redovnom trasom, život se počeo vraćati u normalu. Saniran je dio prometnica na području Lomnice i Lukavca, krenuli su radovi na sanaciji mosta između Kuča i Rakitovca.
ČETVRTAK, 10. KOLOVOZA
Most između Kuča i Rakitovca saniran je u roku 48 sati te je nakon čišćenja i taj prijelaz preko oteretnog kanala Sava-Odra otvoren za promet. – Djelatnici VG Komunalca osposobili su most u najkraćem mogućem roku, otvoren je za promet i svi prijelazi preko kanala su opet u funkciji. Veliko bravo za sve! –poručio je gradonačelnik Ačkar.
Bavite se stočarstvom, sadnjom voća, povrća? Skupite dokumentaciju i do 31. kolovoza predajte zahtjev za potpore iz Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) ističe kako je cilj programa pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva (govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva, peradarstva, konjogojstva i pčelarstva) i biljne proizvodnje (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza). Potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora tako i krajnjih potrošača proizvodima navedenih sektora.
Na veliku radost brojnih obožavatelja Formule i oktanskih sportova, Mičevec je ovih dana bio domaćin natjecanja Formula student Alpe Adria charged by Rimac. Formula student je jedno od najprestižnijih natjecanja za demonstraciju teoretskoga znanja u akciji koje se održava od 1981., a u Hrvatskoj od 2017. godine. Organizaciju provodi Udruga FSAA iz Varaždina. Partneri projekta su Grad Velika Gorica i Turistička zajednica Grada Velike Gorice.
U Mičevec je došlo oko 1500 studenata, odnosno 52 tima iz cijeloga svijeta, s čak tri kontinenta, koji se natječu u različitim kategorijama pogona. Formula Student Alpe Adria 2023. pruža nevjerojatnu priliku mladim inovatorima da pokažu svoju stručnost, kreativnost i timski duh. Sudionici se natječu ne samo za prestižne nagrade, već i za priznanje industrije te priliku da svoje ideje i rješenja predstave svjetskim liderima autoindustrije. Uz već etablirane discipline, kao što su statički i dinamički dio natjecanja, FSAA ove godine predstavljene su i nove konceptualne discipline - Driveless i Hydrogen. Driveless testira autonomnu vožnju i tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom, dok se Hydrogen fokusira na korištenje vodika kao alternativnog izvora energije.
FORMULE STUDENATA IZ CIJELOG SVIJETA OCJENJUJU STRUČNJACI IZ SAMOG VRHA AUTOINDUSTRIJE, KOJIMA SE I PREDSTAVLJAJU...
STUDENTI SAMI IZRAĐUJU FORMULE
- Natjecanje je podijeljeno na statičke i dinamičke discipline. Dinamičke discipline sastoje se od utrke ubrzanja, osmine, autocrossa te utrke izdržljivosti.
Formule koje su došle na event postižu ubrzanja od 1,5 sekundi od 0-100 km/h. Timovi svoje formule izrađuju na matičnim fakultetima, a sam proces izrade traje između šest mjeseci do godine dana. Studenti sami izrađuju formule, sami rade plan logistike i na kraju se sami natječu na natjecanjima gdje pobjeđuje najbolji! - izjavio je Matija Momčilović, potpredsjednik udruge FSAA i organizator.
Formule studenata iz cijelog svijeta ocjenjuju stručnjaci iz samog vrha autoindustrije kao što su Formula 1, Aston Martin, Porsche Engineering, Rimac Technology, Bugatti Rimac, Mercedes AMG Formula E, AVL, McLaren Racing i Ferrari.
IZLOŽEN BOLID FORMULE 1
Prve probe započele su 21. kolovoza, a svakako najatraktivnije vježbe prvog dana bili su skokovi iz bolida. Vozači su imali pet sekundi da izvade volan,
STUDENTI
SAMI RADE
LOGISTIČKI
PLAN, SAMI
SE NATJEČU
I ODABIRU
NAJBOLJE
ATRAKCIJA
ZA DJECU
ĆE BITI NA
SVAKOM
KORAKU, NAJVIŠE ZA
VIKEND...
oslobode se pojasa i iskoče van. Ovaj šestodnevni svjetski automobilski spektakl ponudio je puno atraktivnih sadržaja za gledatelje i sve ljubitelje auto-moto sporta, uključujući dva dinamička testa, Autocross i Endurance te bogat sadržaj pokrovitelja – interesantne simulatore te tobogane za djecu.
Najveća atrakcija gledatelje očekuje biti u petak, 25. i subotu, 26. kolovoza tijekom cijelih dana: auto cross, panoramska fotografija sa svim bolidima na stazi, formacijski krug po stazi… Tada će biti i finale statičkih disciplina, utrka izdržljivosti te posebne atrakcije za djecu i bogat sadržaj za sve posjetitelje. Gledatelji imaju priliku razgledati sve izloženo uključujući i bolid Formule 1 iz tima HAAS. Organizatori pozivaju sve ljubitelje Formula te autoindustrije da svakako posjete ovaj oktanski spektakl, a više informacija može se pronaći na službenoj web stranici: www.fs-alpeadria.com. Ulaznice za Formulu Student Alpe Adria mogu se kupiti u sustavu Entrio.hr ili na ulazu na poligon Mičevec, a ulaz za djecu do 12 godina je besplatan.
Foto: Josip Škof / TZVG
U GRADU:
PETEK NA
Svi znamo što je Petek na Gorice, a sada dobivamo i manifestaciju tog naziva, zanimljivo događanje na tragu dobro prihvaćenog tradicionalnog velikogoričkog sajma petkom. – S dolaskom prvih jesenskih dana želimo ovaj tradicijski običaj okupljanja učiniti privlačnim i atraktivnim mlađim generacijama. Očekuje vas ponuda lokalnih poljoprivrednih proizvođača, obrtnika, kulturnih udruga te prigodna gastro ponuda i degustacije. Bit će tu i dječji kutak za one najmlađe te još mnogo toga. – poručuju iz velikogoričke Turističke zajednice.
Svaki „Petek na Gorice“ imat će svoju temu, a glavni cilj je predstavljanje domaćih proizvoda, ukusnih jela, rukotvorina i svega drugoga što naši Velikogoričani mogu ponuditi. Prvo događanje bit će 8. rujna u parku kod Muzeja
Turopolja, a trajat će od 11 do 17 sati. Pridružite se!
Grad Velika Gorica već 11 godinu zaredom organizira međunarodnu manifestaciju Dani europske baštine u Velikoj Gorici u suradnji s Ministarstvom kulture i kulturnim ustanovama i udrugama na području našega grada. Manifestacija će i ove godine obilježiti važnost zajedničke kulturne baštine zajednice europskih naroda s fokusom na nematerijalnu kulturnu baštinu. Prema prijedlogu Vijeća Europe tema za ovu godinu je LIVING HERITAGE / Živuća kultura i baština i nastavlja se na prošlogodišnju temu Održivost baštine. Ova je tema posvećena običajima, znanjima, obrtima i vještinama koje se prenose s generacije na gener-
aciju i još uvijek su u upotrebi i ulozi očuvanja baštine i osjećaja identiteta, a podrazumijeva mjesta i specifične lokalitete i predmete, rituale i događaje te različite oblike čuvanja prošlosti. Dani europske baštine svake godine nude sadržajan i zanimljiv program koji uključuje radionice, projekcije filmova, izložbe, predavanja i stručne skupove… Program ovogodišnje manifestacije u Velikoj Gorici započinje u subotu, 23. rujna Likovnom kolonijom za djecu i mlade koja će se odvijati na već dobro poznatom mjestu, u Društvenom domu Gradići ili tradicijskoj okućnici kod PŠ Gradići, od 10 do 17 sati. Tema likovne radionice je Poculica i podgutnica – turopoljski
modni dodaci, a članovi KUD-a Gradići u ulozi mentora prenijet će djeci i mladima svoja znanja o simbolici i vještinama koje su potrebne za izradu poculice i podgutnice, važnim dijelovima tradicijske turopoljske odjeće. Velikogorički likovni umjetnici i amateri pomoći će im da svoje dojmove prenesu slikarskim tehnikama na papir. Rok za prijave na radionicu je četvrtak, 21. rujna, na mail: gkovacic@gmail.com.
OGLEDE – NOVI FESTIVAL U GRADU Jedno od događanja u sklopu Dana europske baštine u Velikoj Gorici bit će OGLEDE – prvi festival izvedbenih umjetnosti i suvremenih praksi u
Srpanjskoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koju organizira Crveni križ Velika Gorica odazvalo 245 darivatelja, a krv je uspješno darovalo njih 211. – Ovaj smo put super ponosni što smo na akciji imali čak 12 prvodarivatelja. – ističu iz goričkog Crvenog križa. Krv mogu darivati zdrave punoljetne osobe, s tim da žene to mogu učiniti svaka četiri, a muškarci svaka tri mjeseca. Želite li pomoći u očuvanju nečijeg zdravlja ili spašavanju života, priliku za to imate ponovno krajem ovog mjeseca. Iduće akcija je, naime, od 28. do 30 kolovoza u prostorijama goričkog Crvenog križa Velika Gorica, Cvjetno naselje 16. Krv 28. kolovoza možete darivati od 09:00 – 13:50 sati, 29. kolovoza od 12:00 – 17:50 sati (pauza od 14:00 do 14:30 sati), a 30. kolovoza od 13:00 – 18:50 sati (pauza od 15:00 do 15:30 sati).
VG. Nositelj programa je Plartforma za izvedbene umjetnosti i Pučko otvoreno učilište (Galerija Galženica), uz partnere UO Štoos teatar, Studio 9, udrugu „Trećeprostor“ i zakladu „Zamah“. Festival će se održavati od 5. do 7. listopada na nekoliko lokacija u našem gradu na koji dio umjetnika stiže po pozivu organizatora, a dio umjetnika je odabran putem Javnog poziva. Prednost su imali radovi koji njeguju suvremeniji izričaj i oni kraćeg formata pa ćemo na festivalu imati priliku vidjeti dva performansa, predstavu, interaktivnu instalaciju… Velikogoričanima će se predstaviti osječka umjetnica Mia Štark, zagrebački AMV Kolektiv, a iIz Pule stiže Zoolektiv s izvedbom ‘Marva’. Predstavu ‘Generacija X,Y,Z’ koja progovara o različitim generacijama od 80-tih do danas prikazat će nam zagrebački Teatar Cirkus punkt, a studentice likovne umjetnosti Adrijana Brčić i Paulina Vukoja crtat će portrete građana u projektu ‘Lica Velike Gorice’.
Iz Berlina stiže poznati umjetnik performansa Siniša Labrović, tu je i Gildo Bavčević iz Splita, novocirkuska umjetnica klaunesa Nikolina Majdak te akademski kipar Matej Vuković, naš Velikogoričanin.
Već tradicionalno Velikogoričani, ali i župljani okolnih župa, prve subote u rujnu kreću na zavjetno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj. Ova je tradicija pokrenuta u vrijeme Domovinskog rata, u znak zahvale što je naš grad sačuvan od ratnih razaranja.
Na hodočašće se ide u subotu 2. rujna, a okupljanje je u 5 sati ispred crkve Navještenja BDM. Nakon zajedničke molitve i blagoslova, krenut će se dobrom znanom rutom kroz Kobilić, Šćitarjevo gdje hodočasnike uvijek dočeka bogata okrjepa, potom kroz Soblinec, Prepuštovec, Kašinu i Laz, do konačnog cilja. Kolonu će cijelim putem pratiti policija, medicinske ekipe, redari i volonteri, kao i vozila koja će prevoziti one lošijeg zdravlja i slabije fizičke kondicije. Zajednička misa za hodočasnike će biti na otvorenom u 18 sati, a prijave za povratak autobusom moguće su u župnom uredu NBDM. Put do Kraljice Mira dug je 43 km pa svakako odaberite udobnu obuću i ponesite dovoljno tekućine.
Piše: Marko Vidalina
Na križanju Svačićeve i Zvonimirove ulice, u samom srcu Velike Gorice, već godinama nepomično stoji zapušten, devastiran, čak i u higijenskom smislu opasan prostor na kojem je nekoć davno egzistirao kafić "Vegas World". Mjesto koje stanari okolnih zgrada i ulica, ali i svi oni koji tim dijelom grada prolaze, nazivaju jednostavno i prilično točno gradskim ruglom, iz dana u dan propada i izgleda sve više kao iz horor filmova. Malo je onih koji bi se danas, sve i da se može, usudili ući unutra, prošetati prostorom koji odudara od svega što ga okružuje, u strahu od štakora i tko zna kakvih živina...
A još je manje onih koji se svih ovih silnih godina barem jedanput nisu zapitali čiji je to prostor, zašto izgleda onako kako izgleda i, možda i najvažnije, do kad će ovo ruglo grada ostati u tom i takvom obliku. Jedino što se u cijelom tom razdoblju mijenjalo jest to da je ovaj godinama otvoreni prostor u središtu u jednom trenutku, sad već također prilično davno, dobio narančastu ogradu koja je ponudila nadu. Da će se nešto konačno dogoditi, promijeniti, da će se taj užas konačno ukloniti s lokacije koja nudi ogromne mogućnosti. Zasad se to, naravno, nije dogodilo. Pričalo se o toj temi i na sjednicama Gradskog vijeća, tražili su se odgovori, ali oni su se najčešće svodili na to da je riječ o privatnom vlasništvu, da Grad na to nema i ne može imati utjecaja, pa je građanima jedino preostalo s vremena na vrijeme pozivati razne inspekcije, jer zabrinutost stanara okolnih zgrada s vremenom postaje sve veća. Uz to što je okružen stambenim zgradama i privatnim kućama, uz taj sporni ograđeni prostor, naime, svakodnevno prolaze stotine srednjoškolaca, u blizini je i dječji vrtić...
Kako se uporno ništa ne mijenja, ne pomiče s mrtve točke, odlučili smo potražiti barem dio odgovora na sva ta otvorena pitanja. Jednostavnom provjerom ustanovili smo kako je ova čestica u vlasništvu tvrtke Gradel d.o.o., pa je sljedeći korak bio okrenuti broj nekoga od onih koji bi mogli otkriti nešto više.
Slušalicu je podigao sam vlasnik tvrtke
Tomislav Pustahija, koji je pristojno i susretljivo odgovorio na sva naša pitanja. I ponudio odgovore koji će mnoge razveseliti.
- Da, ta parcela je u našem vlasništvu već neko vrijeme, više od deset godina
- rekao je Pustahija i nastavio:
- Svjesni smo svega, znamo kako to ljudima izgleda, i mogu vam reći da to neće još dugo tako izgledati. Taj prostor
će u razdoblju pred nama dobiti sasvim drugi oblik i potpuno drugu namjenu, ali taj projekt u ovom trenutku nije među prioritetima u našem poslovanju. Trenutačno se bavimo nekim drugim stvarima, a time ćemo se pozabaviti kad za to dođe vrijeme.
Odbacio je čelni čovjek Gradela mogućnost neke vrste privremene sanacije tog prostora.
- Ma ne, to nije za sanaciju, to je za rušenje...
NEMA GRADNJE UZ AUTOBUSE
Priče koje kruže po gradu, neslužbene informacije kako će se na toj lokaciji graditi stambena zgrada, Pustahija je rado potvrdio.
- Točno, u planu je gradnja stambenoga kompleksa, građevine koja će biti oku ugodna, moderna, koja će se uklopiti u prostor na kojem se nalazi i dati mu dodatnu vrijednost. Imamo već i neke okvirne nacrte, ideju kako bi sve skupa otprilike trebalo izgledati, ali ponavljam, sve u svoje vrijeme. Sasvim je sigurno da tu neće biti ni kafića ni bilo kakvog sličnog sadržaja... Kad će se to dogoditi?
U ovom trenutku na to vam pitanje ne mogu dati konkretan odgovor, ali definitivno znam da takvo što nije u planu ove godine.
Hoćemo li to onda dočekati, recimo, u idućih pet godina?
- Prije, puno prije toga! Ali zasad bi možda bilo bolje da se pozabavite onime što se događa u Ulici Andrije Kačića Miošića, svime onime što se radi na tom dijelu grada... - savjetovao nas je gospo-
din Pustahija, uz dodatak:
- Uostalom, jedan od razloga našeg čekanja s ovim projektom je baš to. Čekamo da se 'ispuca' sve što se radi u toj ulici, pa ćemo mi krenuti u svoj dio. Međutim, nije to i jedini razlog odgađanja pokretanja radova. Drugi, vjerojatno i važniji, leži u neposrednom susjedstvu.
- Čekamo i rješenje problema ZETove garaže. Složit ćete se da ne bi bilo baš idealno graditi bilo što, a pogotovo stambeni prostor, odmah uz garažu u kojoj su svi ti autobusi, tako da je jedan od uvjeta za početak radova izmještanje garaže na prikladniju lokaciju. Ne može takvo što biti u centru grada, to nije dobro rješenje, ali o tome ne odlučujemo mi iz Gradela, nego vodstvo Grada. Koliko znam, plan je da ta lokacija dobije trgovačku namjenu, što bi bilo puno prikladnije okruženje za stambenu zgradu od ovog aktualnog. Međutim, opet kažem, to nije na nama nego na Gradu - zaključio je Pustahija.
A kad je već tako, sljedeći korak bio je kontaktirati odgovorne u Gradu. Ovakvom problematikom bavi se Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet, pa je valjalo okrenuti broj pročelnika Dubravka Katulića.
- U tijeku je raspisivanje natječaja za novog lokalnog prijevoznika, a ugovor koji se bude potpisivao s tvrtkom koja natječajem bude odabrana je i da se izmjesti ZET-ova garaža. I s tim neće biti nikakvih problema, jer ZET će se s te lokacije maknuti čim se potpiše ugovor s novim koncesionarom. Naime, na-
ČEKAMO DA SE 'ISPUCA' KAČIĆEVA, ALI I DA SE IZMJESTE AUTOBUSI
DOLASKOM NOVOGA PRIJEVOZNIKA GRAD ĆE OTKUPITI ZEMLJIŠTE
NA MJESTU GARAŽE ĆE
BITI ILI VRTIĆ, ILI TRŽNICA, ILI TRGOVAČKI CENTAR...
kon što više ne budu prevozili putnike na našem području, garaža ZET-u više neće biti potrebna i oni će svoje autobuse premjestiti na neku od lokaciju u Zagrebu - rekao je pročelnik Katulić i dodao:
- Naravno, tu ne govorimo o liniji Velika Gorica - Zagreb, na kojoj će ZET i dalje prometovati, ali za tu liniju garaža više neće imati svoju svrhu. Cijeli taj proces, poznata je to stvar, traje već neko vrijeme, ali rješenja zasad nema. Prethodna dva natječaja su poništena, treća će valjda biti sreća.
- Da, dva natječaja su nažalost poništena, budući da nitko od prijavljenih nije ispunjavao potrebne uvjete, no nadamo se da će i to uskoro biti riješeno, da ćemo iz trećeg pokušaja dobiti novog prijevoznika na lokalnim linijama - istaknuo je Katulić.
NATJEČAJ - TREĆI POKUŠAJ...
Zemljište na kojem se garaža nalazi djelomično je u vlasništvu Grada, a djelomično u vlasništvu ZET-a, no s tim dijelom ne bi trebalo biti komplikacija.
- Vlasništvo je otprilike pola-pola, iako je za nijansu veći dio zemljišta u gradskom vlasništvu. Međutim, budući da taj prostor ZET-u više definitivno neće biti koristan ni potreban, Grad će odmah po završetku natječaja ići u otkup dijela zemljišta koji trenutačno nije naš - govori pročelnik. Kad se to konačno i dogodi, trebat će donijeti odluku o novoj namjeni prostora. Varijantu po kojoj će ona biti trgovačka pročelnik Katulić nije ni potvrdio
ni demantirao.
- Postoji i ta mogućnost, ali u ovom trenutku ne mogu dati potpuno konkretan odgovor na to pitanje. Ideja je da taj prostor dobije neku vrstu društvene namjene, a o čemu će se točno raditi, odlučit će gradonačelnik kad za to dođe trenutak, jer prije svega je važno da to više ne bude ovo što je sad. Mi u Gradu, naravno, imamo neke ideje i vizije, spominjala se mogućnost gradnje dječjeg vrtića, možda čak i tržnice u nekom obliku, ali moguće su i brojne druge opcije. Primjerice, postoji mogućnost da se uđe u neku vrstu javno-privatnog partnerstva, nije nemoguće ni da netko odluči graditi trgovački centar, ali opet kažem, sve će ovisiti o potrebama grada u trenutku kad proces izmještanja garaže bude dovršen - istaknuo je Katulić, uz dodatak kako je u Grad tijekom
godina stiglo cijeli niz pritužbi građana na aktualno stanje spornog prostora. - Ljudi se žale, traže odgovore, ali sve što mi možemo je inzistirati kod vlasnika da prostor drži ograđen, da se ne vidi kako sve to trenutačno izgleda. Jasno mi je da se ljudi boje svega što se događa iza te ograde, od štakora pa na dalje…
Svima je, dakle, iz cijelog niza razloga u interesu da se ovaj problem riješi što prije. I vlasniku prostora, i Gradu, ali u prvom redu stanarima. Neće do toga doći baš tako brzo, ali dobra je vijest barem da je proces u tijeku.
- Teško je to sa sigurnošću reći, ali očekujem da bi kroz godinu do dvije cijeli ovaj dio grada trebao dobiti potpuno novu namjenu, ali i novi izgledzaključio je pročelnik Katulić.
Blagdan Uznesenja Djevice
Marije na nebo, poznatiji kao Velika Gospa, svečano je obilježen 15. kolovoza u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, jednom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Uoči blagdana, od 6. do 14. kolovoza, održana je tradicionalna devetnica na čast Majci Božjoj Vukovinskoj, koja je večer prije središnje proslave zaključena procesijom hodočasnika.
Središnje misno slavlje na samu Veliku Gospu, s početkom u 11 sati, održano je na nogometnom igralištu, pred nekoliko tisuća vjernika, a služio ga je dr. Tonči Matulić, profesor moralne teologije na Katoličko-bogoslovnom Fakultetu u Zagrebu. U poduljem monologu, skoro monodrami, elaborirao je veliku ulogu Marije Bogorodice u katoličkoj religiji i naglasio kako je njena uloga u katoličkoj vjeri daleko veća od uloge i važnosti koja joj se inače pridaje. Nakon završetka svete mise, vjernici, posjetitelji i gosti mogli su uživati u uobičajenim vrstama zabave, koje su organizirane za ovakva događanja,
svečana sjednica općinskog vijeća. - Ovom prilikom prisjetili smo se što je sve napravljeno u Pokupskom u proteklih 27 godina, a osobito u zadnje vrijeme, vezano uz obnovu infrastrukture kroz proces obnovu od potresa. Mnogi projekti koji su započeti traju i provode se uz pomoć Zagrebačke županije i resornog ministarstva. Uložili smo ogroman trud i značajan novac u sve one projekte koji su nam zanimljivi i za koje građani od nas očekuju da im se posvetimo - rekao je načelnik Božidar Škrinjarić.
Nakon središnje svečanosti, fešta u Pokupskom preselila se na plažu Stari grad, gdje su se okupili brojni mještani, kao i njihovi gosti.
praćena tradicionalnom turopoljsko/ sajamskom gastronomskom ponudom.
U velikim šatorima i na otvorenom bilo je mjesta za sve goste. Djeca (i ona veća) imala su veliki izbor rekvizita za zabavu, roditelji su se rado pridruživali i uživali.
U večernjim satima, u zabavnom dijelu proslave, red je došao i na koncert Mate Bulića.
Svečano je na Veliku Gospu bilo i u
Pokupskom, gdje je proslava bila dvostruka. Općina Pokupsko, naime, 15. kolovoza slavi svoj dan. Na blagdan Velike Gospe, zaštitnice općine, okupljanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika palim hrvatskih braniteljima, odakle je krenula procesija do župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Po završetku misnoga slavlja održana je
Inače, od najranijih dana hrvatske povijesti traje tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Moleći njezin nebeski zagovor, iz zahvalnosti je se časti kao "kraljicu Hrvata" i "najvjerniju odvjetnicu Hrvatske". Najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti, pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, potječe iz 11. stoljeća. Pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. (D. Jolić)
lanice i članovi Oldtimer kluba Turopolje prvu subotu u kolovozu proveli su na jednoj sasvim posebnoj turneji. Tradicija je to koju ljubitelji starih vozila provode svake godine povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a ove godine ih ni loše vrijeme nije nimalo omelo.
- Svake godine obilazimo memorijalna mjesta i masovne grobnice stradalih u Domovinskom ratu. Na taj način kao klub sudjelujemo u obilježavanju tih velikih dana. Ove godine na redu je bilo petrinjsko područje, područje Banovine. Išli smo s naših 15-tak vojnih terenskih vozila, koja su sad sva stara
više od 30 godina i sva su bila korištena u Domovinskom ratu - rekao nam je Vladimir Štarkelj, predsjednik OTK Turopolje.
Svijeće na spomen poginulih branitelja i civila zapalili su kod spomenika Slomljene golubice u Petrinji, kod spomen-obilježje na mjestu masovne grobnice žrtava iz Domovinskog rata u Taborištu, odali su počast žrtvama Kostrića, posjetili su i spomenik Gordanu Ledereru, snimatelju Hrvatske televizije, na brdu Čukur, pokraj Hrvatske Kostajnice, a ovu posebnu turneju završili su obilaskom i odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen-obilježja u Strugi Banskoj.
Priča koja posljednjih tjedana ne silazi s naslovnica medija i udarnih TV termina, ona o sukobu navijača Dinama i grčkog AEK u Ateni, u kojoj je ubijen 29-godišnji grčki navijač, ovih je dobila i novi, lokalni moment. Naime, na nadvožnjak kod skretanja za Odru u smjeru Zagreba postavljen je veliki transparent podrške navijačima Dinama koji su trenutno u grčkim zatvorima. Na transparentu je napisano: "Pravda na kraju pobijedi, istina uvijek nađe put! Podrška braćiGoričani 86."
Kad je krenula priča o uhićenim BBB-ovcima, dobili smo neslužbenu informaciju kako se među njima nalaze i četvorica s područja Velike Gorice. Gorička udruga koja je poznata po svom humani-
tarnom djelovanju, kao i po svojim članovima, vjernim navijačima Dinama, zasad nam nije ni potvrdila ni demantirala navedenu informaciju.
Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković susreo se s grčkim kolegom te izjavio kako je cilj posjeta bio "da pomognemo našim državljanima da vratimo odnose s Grčkom na onu razinu koju smo ih i doveli.
- Postoji negativna reputacija po Hrvatsku u grčkoj javnosti, no pojasnili smo sve što je Hrvatska spremna učiniti da grčkom pravosuđu olakšamo ovaj postupak i da se istraga privede što prije do kraja. Što se tiče preuzimanje kaznenog postupka, mi smo spremni, no kako je odluka na grčkim vlastima - istaknuo je Plenković.
Spas od visokih temperatura ovog ljeta mnogi traže i nalaze na jezeru Čiče. Zamjetan je veći broj obitelji s malom djecom koje se dolaze rashladiti u čistoj jezerskoj vodi, koja je kao temperirana za djecu. Dolaze i obitelji iz Zagreba, pogotovo iz njegovih rubnih dijelova.
Jedna od njih je i obitelj sa Žitnjaka, koja ima kućnu ljubimicu Đinu, usvojenu kada je imala samo dva mjeseca. Đina obožava kupanje i već u startu
skače u vodu i ne smiruje se dok djeca i roditelji (Goga i Jasmin) ne zaplivaju, tek onda prestane lajati. Jasmin služi djeci i kao ''skakaonica'', starija izvodi i salta, manje curice vježbaju skokove na glavu.
Mama Goga otpliva svoju dionicu i onda se prepusti sunčanju. A, Đina se prije polaska doma zaleti se još jednom i skoči u vodu, malo otpliva, izađe van, otrese vodu i zatim trk za ostalima. (D. Jolić)
Jedan od najposebnijih u moru showova koje nudi program RTL-a svakako je "Život na vagi", program u kojem korak po korak pratimo borbu prijavljenih kandidata s prekomjernom kilažom, s problemima koje nitko od njih ne zna riješiti drukčije. I svake sezone pratimo hoće li se u tom društvu pojaviti netko od naših sugrađana, netko od ljudi koje susrećemo na gradskim ulicama. Tako smo u jednoj od sezona dočekali Roberta Bakovića, poznatijeg kao Roko, koji je na kraju odnio pobjedu i napravio veliku stvar za svoje zdravlje.
Kako se ta priča razvijala u vremenu nakon showa neka je druga tema, na to ne može utjecati nitko osim samih kandidata, koji biraju svoj put nakon što se kamere isključe... A nama ostaje pratiti samo ono što se događa pred kamerama i, eventualno, navijati za "naše". A naših će u novoj sezoni "Života na vagi biti čak dvoje. Jedna kandidatkinja i jedan kandidat, opet svatko sa svojom pričom. U show tako ulazi 27-godišnja Velikogoričanka Marsela Karamatić, koju
NAŠI SUGRAĐANI MARSELA KARAMATIĆ I MISLAV ŠEPIĆ SUDIONICI SU
NOVE SEZONE RTL-OVA SHOWA "ŽIVOT NA VAGI". ZAJEDNO IMAJU
ČAK 336 KILOGRAMA, BORIT ĆE SE S PRETILOSTI, ALI I ZA POBJEDU
s s RTL-a predstavili u najavi početka emitiranja emisije. Marsela radi kao pogonski radnik, a u ovaj popularni TV show ulazi sa 170 kilograma. Kako je ispričala za RTL, prije je trenirala rukomet, trbušni ples, australski nogomet (footsie) i druge sportove, pa ima iskustva s tjelesnom aktivnošću, a jedina u svojoj obitelji ima problema s težinom.
- Imam zaručnika, psa, mačku, imam gdje živjeti i mogu si priuštiti nekakve avanture. Ali zbog viška kilograma ne mogu živjeti. Zbog moje pretjerane kilaže trpim bolove u nogama. Nesposobna sam zbog tih bolova i ponekad se osjećam kao da sam invalid - rekla je Marsela. Čak se izbjegava nalaziti s prijateljicama na kavi.
- Jednostavno želim živjeti kao norma-
NE MOGU VJEROVATI ŠTO SAM SI UČINILA, ŽELIM BITI ZDRAVA...
ILI JEDEM ILI GLADUJEM! ŽELIM UČITI KAKO JESTI, MIJENJATI SVE NAVIKE
lan čovjek, da ne moram razmišljati o tome hoće li nešto puknuti ako sjednem na to - pojašnjava Marsela način svoga života.
Shvatila je kako je došla do situacije kad se jednostavno mora izboriti za sebe i svoju budućnost.
- Bojim se da sam sve poremetila u organizmu i da zbog pretilosti neću moći imati djecu. Bojim se da će mi se nešto dogoditi, a neće me imati tko podići zbog kilaže. Ne mogu vjerovati što sam si učinila! Želim biti zdrava! - zaključila je Marsela.
Osim za nju, u novoj sezoni navijat ćemo i za 37-godišnjeg Mislava Šepića, među prijateljima i poznanicima poznatijeg kao - Mrvica. Ironija je jasna i nedvojbena, jednako kao i Mislavova želja da promijeni svoj život, budući da u "Život na vagi" ulazi sa 166 kilograma. Mislav je arhivar na Općinskom sudu u Velikoj
Gorici, a govoreći o razlozima i motivima da se prijavi u ovakav show, otvoreno kaže kako mu debljina svakodnevno otežava život. Ne može ni potrčati, penjati se, pa čak ni odrezati nokte na nogama, budući da se jednostavno previše zadiše!
- Ili jedem ili gladujem! - kaže, te otkriva kako su njegovi problemi s kilogramima počeli zbog teške obiteljske tragedije.
Međutim, sad ima bezuvjetnu podršku voljene supruge i spreman je usvojiti zdrav način života.
- Prijavio sam se u "Život na vagi" kako bih promijenio svoje navike, smršavio i naučio jesti, jer se u budućnosti želim ostvariti kao otac. Više ne želim razmišljati o tome hoću li dobiti moždani udar ili infarkt te kako neću moći dobiti dijete! - odlučan je Mislav.
I sve što možemo je poželjeti im puno sreće. U showu, ali i nakon što se kamere ugase, u onome što se naziva stvarnim životom. A možemo, naravno, i navijati za njih iz večeri u večer.
Dan nakon blagdana Velike Gospe javili su nam se ogorčeni i zabrinuti stanari zgrade na adresi Trg Stjepana Radića 12. Uzrujalo ih je ponašanje njihove susjede.
- Zamislite, žena je bacila psa kroz prozor!
Strašno… Inače, ona doma ima dva ili tri staforda, što je samo po sebi nevjerojatno, da takva osoba drži takve pse s tim karakteristikama, a sad je iz svog stana na drugom katu bacila štene, sa više od sedam metara visine. I nije joj prvi put da radi takvo nešto, već je jedanput bacila mačku kroz isti taj prozor?! Mi susjedi zvali smo više puta i veterinasku inspekciju, i policiju, ali uporno se ništa ne poduzima, nitko ne reagira - pričali
su susjedi, zabrinuti i za svoju sigurnost.
- Ne znamo više što učiniti, kome se obratiti, ali znamo da ovako dalje ne može ići. Strahujemo i za sebe, za svoju djecu, ne možeš znati na što je sve spremna osoba koja životinju baci kroz prozor, koja stalno ima slične ispade… - dodali su.
Na teren je nakon prijave izašla i policija - Osumnjičena osoba odmah je uhićena i zadržana u pritvoru te će se protiv nje povesti kazneni postupak. U slučajevima koji uključuju mučenje i ubijanje životinja predviđena je zatvorska kazna u trajanju do godinu dana - istaknuli su iz policije. Već idućeg dana počiniteljica je puštena...
Piše: Goga Kiš
Bila je to jedna sasvim obična ljetno večer. Vrućinu srpanjskih dana pratila su upozorenja naših prognostičara o mogućem grmljavinskom nevremenu u noćnim satima tog 24. srpnja. Baš kao i brojni drugi mladi, i 16-godišnja Viktorija Skrbin u svojoj se sobi u obiteljskoj kući u Roženici, selu sa stotinjak duša u Vukomeričkim goricama, spremala uhvatiti kamerom mobitela najbolji trenutak kad munja "zapara" nebom. Iako nikada nije snimala munje, na to ju je potaknuo razgovor s prijateljima koji su joj oduševljeno pričali o svom novom hobiju, pa se i sama htjela u tome okušati. I te je noći, u 23:17 sati, Viktorija snimila puno više od bljeskova na nebu. Snimila je nešto zbog čega je istovremeno osjetila i uzbuđenje i strah i čuđenje.
- Nikad nisam snimala tak nešto, ali rekla sam sebi 'ma idem probati'. Jednostavno, djelovalo mi je da bi moglo biti zabavno. Te noći je dosta sijevalo, u sobi sam sjela na stol da bih što bolje uhvatila kadar i u trenutku kad sam počele snimati dogodilo se To. Ukazanje. Na očigled sam vidjela Bogorodicu - priča nam Viktorija dok sjedimo u njezinu selu i prisjećamo se tih trenutaka.
- Kad sam išla pregledati video, kad sam uvećala i usporila snimku, to mi se potvrdilo. Mama je baš izlazila iz kupaonice, došla sam do nje, ruke su mi se tresle, ne znam je li od straha ili uzbuđenja, i ona je vidjela isto što i ja. Ostala je bez teksta, baš kao i tata. Svi smo ostali u čudu - govori u jednom dahu Viktorija. Video snimku je postavila na svoje društvene mreže i na stranicu vjerske televizije. Iako je bilo dosta skeptičnih i negativnih komentara, nije se pokolebala, smatrajući kako svatko ima pravo misliti i vjerovati što želi.
- Znam što sam vidjela i snimila. Iste večeri javila mi se i jedna cura iz Gorice, rekla da je i ona snimila Bogorodicu, a njezinu priču objavili su i neki mediji. A meni je to bila potvrda da je to defini-
DJECA MARIJA, IVAN I ALOJZ 24. LIPNJA 1951. UGLEDALI SU MAJKU BOŽJU NA VRHU DRVETA ŠLJIVE. TOČNO 72
GODINE I JEDAN MJESEC POSLIJE, VIKTORIJA IZ ISTOGA
SELA POKUŠALA JE SNIMITI OLUJU. I OSTALA JE U ŠOKU...
tivno bilo to. A oni koji ne vjeruju... Njihovo pravo! - kaže Viktorija.
Nakon što smo je kontaktirali, zatražila je malo vremena. Nekoliko tjedana je promišljala o svemu i na koncu ipak odlučila prvi put izaći u javnost sa svojom pričom i svjedočanstvom.
- Odlučila sam to podijeliti s javnošću jer mislim da takvo nešto ne treba tajiti.
Naše selo poznato je po brojnim viđenjima Majke Božje, još od davnih vremena. Međutim, kako su nam pričali stariji sumještani, ranije se to moralo skrivati. A ja mislim da je vrijeme da se šutnja prekine - rekla je Viktorija.
Mnogi to vjerojatno ni ne znaju, ali za Roženicu se prvi put kao za mjesto ukazanja Majke Božje doznalo prije pune 72 godine, koliko god se tadašnji režim trudio svim silama zataškati tu vijest. Naše mjesto susreta bilo je upravo kod kapelice Bezgrešno srce Marijino, koja je izgrađena u spomen na ukazanje
Blažene Djevice Marije u Roženici 24. lipnja 1951. godine, što stoji i zapisano na spomen ploči koja je ugrađena na nju. Pa da, za one koji možda još nisu čuli za tu priču, ukratko ponovimo... Na sam blagdan svetog Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1951. godine, djeca Marija, Ivan i Alojz bila su na paši sa svinjama, a životinje su bile nekako uznemirene, kao da su predosjećala kako će uslijediti neobična događanja. I doista, djeci se na stablu stare šljive ukazao lik Majke Božje. Bilo je to prvo u nizu Gospinih ukazanja u Roženici 1.
I tu se ova sadašnja priča i priča iz davne prošlosti počinju povezivati. Naime, ključ od kapelice čuva se u obližnjoj kući obitelji Markuz. Otvara nam nasmijani domaćin Stjepan. Sin vidioca Ivana i nećak vidioca Alojza, te unuk Josipa Markuza, koji je diljem kraja poznat kao
Joža Sveti ili Sveti Joža.
- Moj deda Joža je zapisivao apsolutno sve što su njegovi sinovi i nećakinja
SVATKO IMA
PRAVO DA NE VJERUJE, ALI ZNAM ŠTO SAM
VIDJELA. TO JE BILA BOGORODICA
NAŠI STARI NISU SMJELI PRIČATI O ONOME ŠTO SE DOGODILO 1951., BAŠ ZATO NEĆU ŠUTJETI...
UDBA JE SVE
POKUŠALA DA SE PRIČA
ZATAŠKA, ALI OSTALI SU ZAPISI, KAO I NEKI
SVJEDOCI
Marija vidjeli. Dao je sve od sebe da se to ne zaboravi. Tadašnji režim je kroz tajnu službu Udbu na svu silu htio to uništiti, spriječiti da se o tome pročuje, da se zapamti, no sačuvali su se podaci, neki zapisi. Zbog svih tih trauma koje su prolazili, vidioci su malo pričali o ukazanju. Bili su i u zatvoru, kao i djed - priča nam Stjepan i nastavlja: - To je zanimljiva priča. Djed je trebao biti u zatvoru mjesec i pol, ali ostao je samo tri dana. Pustili su ga. Svaki put kad bi ga zaključali, ujutro su našli otvorena vrata njegove ćelije. I tako svako jutro! Policajci dođu na posao, a on otključan. I onda je, treći dan, šef Udbe Zorko rekao: 'Puštaj Jožu van, ovo nisu čista posla!' Tak' mi je pričal. Slično je bilo i s djecom, s mojim ocem, stricem i tetkom. Maltretirali su ih, nagovarali da kažu da su sve izmislili, ali nikad nisu zanijekali ono što su vidjeli. Otkriva i bizarni detalj kako je majka dotičnog Udbaša i sama vidjela Gospu, a on ju je zbog toga na dva dana zaključao u - svinjac!
- Nije bilo milosti, iako je i taj šef progonitelja potajice priznao kako je i sam svjedočio jednom od ukazanja. Većina starijih seljana ovdje u mjestu znaju za to, svjedoci su svega toga, a neki su također vidjeli neke znakove. Bilo je svakakvih svjetala, blještale su i ograde... Ima dosta tih priča. Gdje god dođemo, kad kažemo da smo iz Roženice, krenu pitanja o ukazanju iz 1951. godine. A mi pričamo kak' su nama pričali.
Ipak, priče o Gospinu ukazanju na vukomeričkim bregima desetljećima su prešućivane jer strah od progona i zlostavljanja doista bio velik. Naime, čim se vijest pročula, počeli su stizati hodočasnici sa svih strana. Međutim, na ulazu u selo bile su jake policijske, odnosno udbaške snage, pa čak i konjica. Ljude se batinalo, rastjerivalo, čak su i konje puštali na vjernike! Nije bilo
milosti. I, jasno, nitko više nakon toga nije dolazio na mjesto ukazanja. Ali kažem, od te 1951. do danas u Roženici je značajan broj mještana doživio ili osjetio neka neobjašnjiva zbivanja. Među njima je i naš sugovornik. - Da, imao sam i ja neka neobična iskustva. U kapelici sam napravil' oltar, a cifru koju sam izveo... Kao da me nešto vodilo. Kad sam krenuo piliti, pila nikako nije htjela ići u smjeru u kojem sam želio. A to je bilo skroz čudno za mene koji sam od malih nogu delal u našoj pilani.
Ma skoro nemoguće, jer bio sam baš jako spretan s pilom. Probao sam par puta po svome, ali nije išlo. Onda sam se prepustio i napravljeno je tak kak je, bez ikakvih nacrta i šema. To sam i velečasnom ispričal. Neka bude čija je volja. Kad tak nekaj čovjek proživi, ne treba nikakvih pojašnjenja - kaže. Pojašnjava kako je kapelica napravljena u spomen na ukazanje, a obitelj Markuz dala je zemlju. Otkriva nam i još poneki zanimljivi detalj vezan uz jedinstvenog
umjetnika iz sela, dedu Jožu.
- Svi mještani su sudjelovali i radili, donirali, zajednički smo to sve napravili. Moj deda je napravil kip, a prvi križ koji je napravio bio je čudo. Bio je samouki majstor, ali kaj je zamislil, to je napravil. Dosta sam se ko dečkić s njim družil...prisjeća se Stjepan i nastavlja:
- Deda Joža je uvijek znao kakvo će vrijeme biti, a kad je vidio da ide oluja, on je rasteral oblake. Sve je rješaval krunicom.
I sve što je govorio da će biti, to se 99 posto tak i ostvarilo. Ratovi, bolesti, sve je najavio. Kao što je najavio i da će biti još većih bolesti. Među zadnjima kaj je rekel bilo da će nas pokoriti druga rasa i vjera... Ovo sve prije se izdogađalo. Zato su ga zvali Sveti Joža, iako je mnogima bio i čudan. Realno, bio je malo, onako, na svoju ruku. Mene su zanimale te priče, ali nisam sve vjerovao do sad, dok se to nije dogodilo. Točno kak je deda Joža rekel'.
U kapelici je i dalje dio stabla šljive na kojoj su djeca vidjela Gospu.
- Svećenik Antun Pećar, koji je bio jako naklonjen svemu tome, darovao nam je zvono, bio je začetnik gradnje zvonika i obnove kapelice, a svakog 24. u mjesecu u kapelici je služio misu. Bio je fenomenalan čovjek, sva vrata su mu se otvarala - prisjeća se Stjepan.
Dodaje i kako su se župnici koji su kasnije dolazili u selo, nakon njegove smrti, držali na distanci, nisu se upuštali u pokretanje nečeg većeg.
- Malo su se bojali, ne znam ni sam zašto. Mi seljani svake godine nešto malo uredimo, napravljen je Križni put, imamo i to hodočašće iz Kravarskog... Volio bih vidjeti da se tu izgradi jedna prava, lijepa crkva - kaže završno Stjepan Markuz nakon razgledavanja kapelice. Pozdravljamo ga i krećemo do obiteljske kuće Skrbinovih, gdje Viktorija živi s mamom Marinom, tatom Josipom i 12-godišnjim bratom Nikolom. Priča kako život u bregima ne bi nikad mijenjala za onaj u gradu, iako dosta vremena zbog škole, sad i posla, preko školskih praznika, provede upravo u Gorici.
U Roženici živi od svoje treće godine i priča kako je i njezin otac kao mali dosta vremena provodio sa Svetim Jožom,
GOSPA NAS JE DOŠLA SPASITI OD OLUJE. VEĆ GODINAMA TU NIJE BILO TUČE, BILO KAKVE ŠTETE
KAD SMO KRSTILI VIKTORIJU, U NJEZINOJ SE SOBI POJAVILO CRVENO SVJETLO...
CRKVA SE I DALJE NIKAD NIJE SLUŽBENO OČITOVALA O GOSPINU UKAZANJU U ROŽENICI
jer bili su sličnih godina. I roditelji nam pričaju kako su doživjeli Viktorijino viđenje Gospe. Uostalom, upravo su oni prvi pogledali snimku.
- Bila je sva preplašena, a to ukazanje koje je snimila je bilo točno nad kapelom. Vidi se da je lik Gospe, došla je s istoka, mislim da nas je došla zaštiti od nevremena. Mi godinama tu nemamo ni tuče, ni nikakve štete. Majčica Božja nas štiti, čvrsto vjerujem u to'.
Viktorijin otac Josip ispričao je i kako je vjera promijenila njegov život na bolje.
- Iako se većinom u svim ispitivanjima proglašavamo jednom od zemalja s najviše katolika, to je samo površinski. Vidim to svaki dan. Možda je sedam do deset posto praktičnih vjernika. Tako sam i ja dugo živio, išao sam na Uskrs i Božić na misu, govorio da vjerujem u Boga, ali to je bilo samo površinski. Dok nisam prošao duhovne obnove, svakako sam živio, pušio više od 20 godina po dvije, tri kutije cigareta dnevno. Jedne večeri, kad sam išao zapaliti, samo sam čuo glas: 'Ostavi to...' Kad sam ponovo krenuo, više mi nije bilo do pušenja. Općenito, puno puta sam osjetio Duha Svetog. A zašto se Gospa ukazuje djeci?
Zato jer su ona čista srca, a mi odrasli smo već pokvareni. Djeca neće lagati, a
mi ipak gledamo svoje interese. Kažem, znam o čemu pričam jer sam i sam prije tako živio - otvoreno nam priča. Mama Marina, kaže, trenutak kad joj je Viktorija pokazala snimku doživjela je jako emotivno, pajoj i gotovo mjesec dana nakon tog događaja suze same krenu. Neobične situacije, tvrdi, najviše se događaju suprugu i kćeri, no ona osobno pamti situaciju kad je Viktorija bila tromjesečna beba.
- Na dan našeg vjenčanja krstili smo Viktoriju. Kad smo došli doma, pojavilo se crveno svjetlo u sobi. Poput loptice za stolni tenis, lagano se spuštalo od stropa prema dolje. Kad je došlo do visine kreveta, nestalo je. Pitali smo drugi dan svećenika što bi to moglo biti, a on nam je rekao: 'Dok je svjetlo, dobro je.' To nam je bio prvi susret s nečim takvim, neobjašnjivim.
Naša vidjelica Viktorija Skrbin kaže da joj se život od noći 24. srpnja nije značajnije promijenio.
- I dalje me trnci prolaze dok gledam tu snimku. Nakon svega toga, na svijet ipak gledam malo drugačije. I prije sam u ljudima tražila ono dobro, a sad još i više. Nije lako, svijet je danas dosta pokvaren. Treba izdržati. Ljudima bih samo poručila neka se svatko od nas potrudi da svijet bude bolje mjesto, da budu dobri jedni prema drugima!
Posljednji vikend kolovoza rezerviran je za jednu od najpoznatijih gastro manifestacija "Kaj su jeli naši stari", koja će se održati od 25. do 27. kolovoza u središtu Vrbovca.
Vrbovečka pera i gibanice, štrudle, štrukli, fileki, piceki i mlinici samo su mali su dio raznovrsne ponude lokalnih gastronomskih specijaliteta kojima će Vrbovčani podsjetiti svoje mnogobrojne goste na to "kaj su jeli naši stari". Osim jela i pića spravljenih po starinskim recepturama, za posjetitelje je organiziran i bogat kulturno-umjetnički i zabavni program, radionice i izložbe, kazališne predstave i sportska natjecanja.
Zagrebačka županija tradicionalni je pokrovitelj ove manifestacije čije će svečano otvorenje biti u petak, 25. kolovoza u 19 sati na ljetnoj pozornici u Vrbovcu, a kojem će ispred Zagrebačke županije nazočiti zamjenik župana Damir Tomljenović i predsjednica Županijske skupštine Martina Glasnović.
Na području Zagrebačke županije protekla tijekom vikenda od 4. do 6. kolovoza, zbog obilnih padalina koje su uzrokovale porast vodostaja rijeka i njihovo plavljenje, u intervencijama na više lokacija u Zagrebačkoj županiji sudjelovalo je više od 800 vatrogasaca, koji su odradili 87 intervencija obrane od poplave. Najkritičnije je bilo u subotu,
5. kolovoza, u Brdovcu u blizini Zaprešića, gdje su se evakuirali stanovnici i branile kuće, a dan poslije kritično je bilo u općinama Rugvica i Orle te u Ivanić-Gradu zbog visokih vodostaja, gdje su sve operativne snage zajedno sa stanovnicima izrađivali zečje nasipe radi sprečavanja izlijevanja Save iz korita.
Uređenje prometnica i biciklističkih staza, dogradnja dječjeg vrtića i modernizacija javne rasvjete samo su neki od ukupno 27 projekata gradova i općina s područja Zagrebačke županije za koje su uručeni preko milijun eura vrijedni ugovori o sufinanciranju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Ugovori su dodijeljeni iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice, Programa podrške regionalnom razvoju, Programa podrške brdsko-planinskim područjima, Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2023. godini te Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za pripremu projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije.
Ministar Šime Erlić osvrnuo se na to kako je na području Zagrebačke županije do sada realizirano preko 600 milijuna eura vrijednih EU projekata.
- Osim velikih projekta kojima se rješavaju krucijalna pitanja, isto tako su važni i mali projekti poput društvenih domova, dječjih igrališta ili javne rasvjete, a kako bi izjednačili životne uvjete u urbanim i
ruralnim sredinama - rekao je Erlić. - Zaista je široka lepeza namjena za koje su naši gradovi i općine ostvarili bespovratna sredstva. Zahvala Vladi i resornom ministarstvu što prepoznaju potrebe naših lokalnih sredina i rade programe s ciljem ravnomjernog razvoja cijele zemlje - rekao je zamjenik župana, Velikogoričanin Ervin Kolarec, dodavši kako i Zagrebačka županija osigurava značajna sredstva za projekte gradova i općina.
- Na godišnjoj razini riječ je o oko četiri milijuna eura, a sredstva se dodjeljuju za projekte iz područja prometa i komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja te gospodarstva i fondova EU - istaknuo je Kolarec.
Među odobrenim projektima je i onaj Općine Dubravica, koja je bila domaćin dodjele ugovora. Radi se o projektu rekonstrukcije Kumrovečke ceste izgradnjom nogostupa za koji je odobreno 25 tisuća eura.
- To je dionica od preko kilometar nogostupa s oborinskom odvodnjom, što nam je dosta velika investicija. Za našu malu općinu svaki euro dobro dođe i vjerujem da ćemo ovu investiciju realizirati u vrlo kratkom roku - rekao je Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica.
VIŠE OD 30 GODINA
NJEGUJU TRADICIJU
PROIZVODNJE
KVALITETNE DURUM
TJESTENINE, A
DANAS U SVOJOJ
PALETI IMAJU VIŠE OD 15 RAZLIČITIH PROIZVODA.
ada spomenemo tjesteninu, prva država koja nam padne na pamet je susjedna nam Italija. Opće je poznato da nas Talijani ‘šišaju’ kako u proizvodnji tako i u samoj konzumaciji tjestenine. No, svoje mjesto pod suncem, odnosno na domaćem tržištu, pronašla je i gorička tvornica tjestenine KOLEDA koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu, a njeguje tradiciju proizvodnje tjestenine po domaćoj recepturi već 30 godina.
– Sve je počelo davnih 90-tih godina. Otac i majka htjeli su pokrenuti vlastiti posao te su došli na ideju da bi mogli proizvoditi tjesteninu. I tako su doslovce iz svoje garaže u centru Velike Gorice krenuli sa samom proizvodnjom koja se održala do dan danas – prepričava nam Antun Kamenjašević koji je preuzeo i nastavio obiteljski posao.
Zbog povećanja obujma posla i širenja asortimana, posao su iz Velike Gorice preselili u Ključić Brdo gdje je otvoren novi moderan pogon Koleda tjestenine. U svojoj paleti proizvoda imaju oko 15 različitih vrsta tjestenine, od jušnih rezanaca s jajima, ribane kašice, makarona, krpica, svrdla, školjki…a tu su i tjestenine s dodatkom mrkve. – Proizvodimo premium tjesteninu od visoko kvalitetne durum pšenice s dodatkom jaja. To je zapravo tvrda pšenica bogata hranjivim sastojcima kao što su proteini, vitamini, minerali i antioksidansi te sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice. Želimo imati vrhunsku kvalitetu, stoga koristimo pažljivo odabranu i strogu kontroliranu vrhunsku durum krupicu – rekao je Kamenjašević te dodaje kako su, kada je u pitanju sami brend, treći po jačini u Hrvatskoj.
S novim modernim strojevima, olakšali
su proizvodnju i dobili veliki tehnološki napredak kod zamjesa i hidratizacije tjestenine. A pri izradi, tjestenina prolazi kroz tri miješalice.
– Prvo ide u turbo mikser, a zatim u drugi u kojem se miješa i u treći gdje se miješa, hidratizira i vakuum pumpom izvlači zrak kako bi tjestenina prvobitno dobila na čvrstoći zatim i na izgledu. Kasnije ide u puž koji ima pritisak preko 100 bara te potom u pretkomoru kako se u dugom sušenju ne bi slijepila. Potom ide sušenje i nakon toga slijedi pakiranje koje je s novim strojem znatno olakšano, a čime možemo postići brzinu od 30 do 45 komada u minuti – ističe vlasnik ove goričke tvornice tjestenine koji je ujedno zbog povećanja obujma posla u potrazi za domaćom lokalnom radnom snagom.
KOLEDA tjesteninu možete pronaći u gotovo svim trgovačkim lancima, a njihovo dugogodišnje iskustvo i kvalitetu prepoznali su brojni kupci. – Svojim rezancima definitivno možemo konkurirati talijanskoj kvaliteti i cijenama, daleko smo jeftiniji nego talijanska jajčana tjestenina i tu smo se našli, a maksimalno ćemo se razvijati u vidu jušnog programa i širokih rezanaca –naglašava Kamenjašić te dodaje kako ove godine u planu imaju proizvesti 600 tona tjestenine. Osim duge tradicije i kvalitete, postali su prepoznatljivi i po svom imenu. Koleda označava koledarenje, odnosno običaj čestitarenja u blagdansko doba koje se još od starih Slavena zadržalo u našim krajevima i dan danas. Pjevajući koledarske pjesme zazivalo se ukućanima bogat stol, uspješnu i plodnu godinu. Koleda je bila ujedno i mitsko biće koje se brine da seljacima bude dobar urod, a upravo se njen lik nalazi na vrhu pakiranja KOLEDA tjestenine.
U tom duhu, u najboljoj tradiciji KOLEDA donosi na vaš stol izdašne mirise i okuse jela pripravljenih s kvalitetnom durum tjesteninom koja u sastavu sadrži najmanje 15% jaja. To je tjestenina koja se žuti u krepkim juhama, zlati se iz punih tanjura, pripravljena od srca i s puno pažnje – po domaći.
Na poslovnoj edukaciji za vođenje, shvatio sam važnost "rapporta" (uspostavljanje odnosa ili veze) u utjecaju na druge ljude.
MARIJANA GMIŽIĆ
MARKOVIĆ ODLIČNO
RADI TZV. "MUŠKI"
POSAO. SUOČAVALA
SE S CIJELIM NIZOM
PREDRASUDA, ALI NIJE ODUSTAJALA.
U RAZREDU JE BILA
JEDINA DJEVOJKA
Iz godine u godinu sve je više mladih djevojaka koje ruše predrasude o „muškim poslovima“, školuju se za tipično muška zanimanja i kasnije postaju izvrsne u svojem poslu. Jedna od njih je i Goričanka Marijana Gmižić Marković, a ovo je njena priča… - Volim sve što se tiče automobila, popravljanja u slobodno vrijeme, istražujem i čitam o novim tehnologijama i svemu što se novo događa u autoindustriji - kaže Marijana. Završila je Srednju strukovnu školu Velika Gorica za automehatroničara i unatoč tuđim mišljenjima nikada nije pomišljala ni na što drugo. Čak naprotiv potaknuli su je da pokaže i dokaže da svatko može uspjeti u bilo kojem zanimanju te da je potrebna samo volja i želja.
PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik
Predavač je pred nama polaznicima seminara prilikom uspostavljanja "rapporta" sa svojim sugovornikom, u ovom konkretnom slučaju sa mladom ženom koja je bila žrtva nasilja, prvo postavio oko 120 pitanja prije nego što je započeo razgovor s njom.
Što mislite, kako se osjećala osoba kojoj je sugovornik postavio toliko pitanja, pokušavajući saznati što pokreće njezin svijet? Osjećala se sigurno i u centru pažnje. To je bio ključni preduvjet utjecaja na nju i promjene njenih uvjerenja.
Zašto vam to pričam?
Prvi simptom lošeg poslovanja je niska konverzija kupaca na telefonu. To je jedna od ključnih aktivnosti koja direktno utječe na prihode poslovanja.
Kad vas potencijalni kupac kontaktira, već ima "problem" koji treba riješiti, pronašao je vaš kontakt i odvojio vrijeme da vas nazove. Ta je osoba spremna uspostaviti poslovni odnos s vašom tvrtkom.
Uzmimo primjer iz područja kojim se bavim dugi niz godina - dentalne medicine.
Prema dostupnoj statistici svega 35% potencijalnih paci jenata koji kontaktiraju ordi naciju, na kraju i dogov ore termin u ordinaciji.
Ako je prosječna vri jednost novog pacijen ta u prvoj godini 320 EUR (diskontirana vrijednost u odnosu na zapadne zemlje), ordinacija će
ostati bez 5.120 EUR prihoda mjesečno samo sa jednim izgubljenim pacijentom dnevno.
Vještina telefonske komunikacije je bitna jer ćete nisku konverziju pacijenata morati nadoknaditi sa još više vlastitog rada i dodatnim financijskim ulaganjima u marketing.
Proces telefonskog razgovora s pacijentom sastoji se od sljedećih
faza:
1) Dobrodošlica
2) Rapport
3) Aktiviranje sugovornika
4) Dogovaranje termina
5) Prikupljanje bitnih informacija
Kao što vidite "rapport" se nalazi na samom početku, odmah iza uvodnog pozdrava i dobrodošlice pacijentu.
To je upravo ono u čemu se najviše griješi - preskače se "rapport" i pokušava se odmah dogovoriti termin pacijentu, bez da smo uopće saznali koje su potrebe pacijenta.
Ako ne uspostavimo "rapport" na početku razgovora, nećemo moći utjecati na kupca - pri tom ne mislim na bilo kakvu negativnu manipulaciju. Nećemo dati priliku kupcu da bude u centru pažnje i da se osjeća sigurno u našim rukama.
Upravo je pružanje osjećaja sigurnosti najjače "oružje" koje imamo na raspolaganju i naša najveća "poluga" utjecaja na druge - zašto ne bismo iskoristili to znanje i imali bolju konverziju kupaca?
P. S.
Sve navedeno ne funkcionira bez kontinuiranog treninga, vježbanja uloga i ponavljanja.
- Kad sam upisala srednju školu za automehatroničara svi su bili u čudu, pitali zašto baš to, bilo je predrasuda i svega. Govorili su mi da je to prljav i težak posao. Ja sam im svima govorila da to ne gledaju tako. Ako dečki rade kao frizeri, pedikeri, a ti se poslovi smatraju ženskim, onda mogu i ja biti automehaničar. Imala sam čvrsti stav i nisam dala da mi tuđa mišljenja unište samopou zdanje da ja to mogu. Što sam na kraju jako dobro i potvrdila.
Unaprijed platila majstoru: Niti je odradio, niti je vratio novac...
Pronaći dobrog majstora koji će popraviti veš mašinu ili napraviti adaptaciju kupaonice postalo je ravno dobitku na lotu. Zbog velike potražnje i nedostatka majstora, brojni tzv. majstori love u mutnom i varaju građane.
Jedan takav slučaj završio je i na Općinskom sudu u
Velikoj Gorici: Stalna služba u Ivanić-Gradu gdje je
I. J. tužila majstora s kojim je dogovorila građevinske radove u kolovozu 2021. godine. Majstor je trebao odraditi unutarnje žbukanje kuće
i podnu glazuru, za što mu je plaćeno 25.000 kuna (3.318,07 eura), a posao je trebao biti gotov za mjesec dana.
Kako majstor nije napravio dogovorene građevinske radove niti je vratio novac iako ga je to više puta tražila, žena je podigla tužbu. Sud je presudio da majstor mora vratiti 25.000 kuna sa zateznim kamatama i nadoknaditi sudske troškove tužiteljici u iznosu od 278,72 eura. Presuda je nepravomoćna i na nju se mogu žaliti obje strane.
Od malih nogu sam s bratom oko auta i u radioni budući je njemu to prije bio posao. Tako sam se i ja pronašla u tome i nisu me tuđa mišljenja i komentari spriječili da završim školu za automehatroničara te da radim posao koji volim i koji me zanima – objašnjava Marijana i
dodaje:
- Nas je u razredu bilo 22, a ja sam bila jedina djevojka. Nikada u razredu nije bilo predrasuda niti bilo čega zbog toga što se školujem za automehatroničara. U početku je bilo malo neobično, ali kasnije svi smo se slagali.
Tijekom školovanja bila je na raznim natjecanjima iz automehanike gdje je tkaođer bila jedina među dečkima. Na međužupanijskom natjecanju osvojila je 1. mjesto u jakoj konkurenciji od 20 natjecatelja, a na državnom natjecanju 5. mjesto u konkurenciji deset natjecatelja.
- Na natjecanjima sam pokazala da nije bitno što se to vodi kao muško zanimanje i da taj posao jako dobro mogu raditi i cure ako to vole i ako su zainteresirane - kaže.
Nakon završetka srednje škole odmah je počela raditi kao automehaničar i imala je veliku podršku šefova i kolega što ju je
poticalo da ide dalje i da svakim danom usavršava svoje znanje, da uči i napreduje u ovom poslu.
- Uz veliku podršku kolega nikada nisam odustala niti razmišljala da ne bih više htjela raditi taj posao. To je posao koji volim i uvijek ću ga raditi s voljom. Također, uvijek sam spremna učiti jer ovo je posao gdje nikada nećete znati sve. Svaki dan naučite nešto novoi zato, između ostalog, volim ovaj posao. Marijanu pitamo kako klijenti reagiraju kada shvate da će njihov automobil popravljati mlada djevojka?
- Kad klijenti dođu u radionicu i kad kolege kažu da sam ja automehaničar prvo su malo zbunjeni i ne vjeruju. Uvijek je prvo pitanje pa kako ti cura pa radiš kao automehaničar, ali kad im objasnim da me to zanima i da sam cijelo vrijeme oko auta, drugačije me gledaju. Većina klijenata kad vidi kako radim, sljedeći put kada dođu traže da im ja popravljam auto. Dakle, uglavnom na prvu su zbunjeni, a na kraju su zadovoljni i uvijek se vrate. Nikada se nije dogodilo da je netko rekao da ne želi da mu ja popravljam auto uvijek su svi vjerovali i prepustili mi svog limenog ljubimca u ruke - ističe Marijana. Prošle godine u prosincu položila je ma-
jstorski ispit za autoservisera.
- Majstorski ispit omogućava da otvorite nešto svoje te možete podučavati naučnike kod poslodavaca. Za sada nemam neki konkretni plan da otvaram nešto svoje, ali u budućnosti to i ne bi bilo loše. No, sve u svoje vrijeme ne treba ni sa čime žuriti. Iako su ovogodišnji upisi u srednje škole završili, Marijana ima poruku za buduće generacije.
- Upisujte obrtnička zanimanja, obrtnici zarađuju od svojih ruku i cijene ono što naprave i sve što stvore. I nikako nemojte upisivat škole za koje nemate interes ili koje vas ne zanimaju jer tako samo gubite vrijeme, a na kraju nema rezultata. Radite ono što volite i u čemu se vidite. Ja vjerujem da ima još cura koje možda zanimaju i koje bi radile takozvane "muške" poslove, ali se boje upisati te škole jer ih svi odmah osuđuju. Nemojte da vas komentari i predrasude okoline spriječe u tome što ćete raditi i koju ćete školu upisati. Radite i upisujte ono što volite i pokažite da nema podjele između muških i ženskih zanimanjazaključuje svoju priču Marijana Gmižić Marković.
Srednja strukovna škola Velika Gorica ponovno se našla na popisu 25 regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Gorička strukovna škola postala je regionalni centar kompetentnosti za strojarstvo. Ministarstvo znanosti i obrazovanja centre imenuju na pet godina, a postoji mogućnost ponovnog imenovanja.
Regionalni centri kompetentnosti su mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima se provode programi redovitog strukovnog obrazovanja, usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja.
Da bi neka škola postala regionalni centar kompetentnosti mora provoditi in-
ovativne modele učenja, imati izvrsne nastavnike, visokokvalitetnu infrastruktura, odličnu suradnju s poduzetnicima... Podsjetimo, u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu europskim sredstvima grade se Regionalni centri kompetentnosti. Završetak se očekuje ove jeseni. Učenici će imati priliku učiti i stjecati vještine potrebne za budući rad na najsuvremenijim strojevima i uređajima. Regionalni centar modernizirat će strukovno obrazovanje u Velikoj Gorici i Zagrebačkoj županiji jer će učenici učiti kroz rad što će im omogućiti lakše zapošljavanje. Nakon što završe strukovno obrazovanje poduzetnici će dobiti radnike koji će biti puno pripremljeniji i kompetentniji u trenutku prelaska iz strukovnog obrazovanja na tržište rada.
- Ukupno je imenovano 25 regionalnih centara kompetentnosti koji su u prethodnom razdoblju, korištenjem sredstava strukturnih fondova EU-a, osigurali visokokvalitetnu infrastrukturu, nabavu specijalizirane opreme, razvoj kadrovskih i stručnih kapaciteta - poručili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja te dodali:
- Škole su u proteklih pet godina radile na modernizaciju strukovnih kurikuluma, kao i razvoju različitih programa usavršavanja i osposobljavanja koji će se provoditi u redovitom obrazovanju i u sustavu obrazovanja odraslih (cjeloživotno učenje). Prvi regionalni centri kompetentnosti u strukovnom obrazovanju proglašeni su 2018. godine.
Tijekom kolovoza u cijelosti su završeni radovi na izgradnji Tesline ulice, koja spaja Kolarevu i Kurilovečku. Investitor u ovom projektu bio je Grad Velika Gorica, a izvođač radova VG Komunalac, čiji su djelatnici u razdoblju iza nas dali potpuno novi izgled dionici dugačkoj 285 metara.
U sklopu radova izgrađeno je 1685 kvadratnih metara kolnika te 827 kvadratnih metara pješačkih staza i ulaza. Uz to, Teslina ulica dobila je i 356 metara rubnjaka, uz dodatna 534 metra, kao i
180,5 metara ulaznih rampi. Također, nakon dovršetka radova ulica ima i pet rampi za invalide, a izvedeni su radovi i na odvodnji. U projekt je uključena i drenaža u duljini od 151,5 metara, kao i nova vertikalna i horizontalna signalizacija.
Ujedno, u cijelosti su završeni radovi i na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Nikole Tesle. Ugovornim troškovnikom obuhvaćeni su radovi na izgradnji vodovodne mreže u duljini od 291 metra, uz 25 vodovodnih priključka te nadzemna hidranta.
edan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.
Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.
Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5. Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog ma terijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni
kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnja ci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike
vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja
5. PP (POLIPPROPILEN) - dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za re-
6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.
1. PET ili PETE (POLIETILEN) - ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S ob zirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da
2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE)
- dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kval itetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra na jsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve
3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alter nativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce –stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu
4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE)
- plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sig urnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih
7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) - nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA - bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.
G Goričanka ponudila je svojim sugrađanima promotivnu cijenu za uslugu dekarbonizacije vozila. Popust je iznosio 30%, a iz Goričanke poručuju da će se promotivno razdoblje produžiti i na ljetne mjesece. Radi se o čišćenju motora čime se produžava njegov radni vijek trajanja, vozila nakon čišćenja troše manje goriva i nemaju problema s eko testom. Osobito je to dobro odraditi prije odlaska na tehnički pregled. Iz "Goričanke" pozivaju tvrtke s većim i starijim voznim parkom da iskušaju ovu uslugu jer efekti i benefiti će im vrlo brzo biti vidljivi. Za veće tvrtke i za veći vozni park moguće je dobiti dodatne popuste. Sve predbilježbe i najave moguće je ostvariti putem službene mail adrese: vggoricanka@vggoricanka.hr.
VVG Goričanka ponudila je svojim sugrađanima promotivnu cijenu za uslugu dekarbonizacije vozila.
Popust je iznosio 30%, a iz Goričanke poručuju da će se promotivno razdoblje produžiti do kraja godine. Radi se o čišćenju motora čime se produžava njegov radni vijek trajanja, vozila nakon čišćenja troše manje goriva i nemaju problema s eko testom. Osobito je to dobro odraditi prije odlaska na tehnički pregled. Iz "Goričanke" pozivaju tvrtke s većim i starijim voznim parkom da iskušaju ovu uslugu jer efekti i benefiti će im vrlo brzo biti vidljivi. Za veće tvrtke i za veći vozni park moguće je dobiti dodatne popuste. Sve predbilježbe i najave moguće je ostvariti putem službene mail adrese: vggoricanka@vggoricanka. hr
ši glave (Pediculus humanus capitis) su paraziti koji žive na ljudskom vlasištu. Bezbolnim ubodima sišu krv domaćina što izaziva iritaciju i svrbež. Ne pojavljuju se na drugim dijelovima tijela i ne napadaju životinje.
Prenose se direktnim dodirom glave o glavu ili preko posteljine, češljeva, ukrasa za kosu, ručnika ili kapa.
Pojava uši nema veze s higijenom, a neka istraživanja čak ukazuju na njihov povećani afinitet prema čistoj kosi zbog olakšanog kretanja i lijeganja jajašaca.
Uši glave velike su poput sjemenke sezama (otprilike 2 milimetra). Imaju tri para nogu pomoću kojih se čvrsto drže za dlaku.
Hrane se nekoliko puta dnevno bušeći kožu posebnim strukturama usne šupljine nalik na igle. Životni vijek im je 30 dana za vrijeme kojeg odrasla ženka može izlegnuti 300 jajašaca ili gnjida uz sam korijen kose.
Jajašca su ovalna i duga otprilike 0,8 milimetara, najčešće smještena u stražnjem dijelu vrata i iza ušiju. Tamo ih uz dlake fiksira proteinsko ljepilo koje iz svog reproduktivnog organa luči odrasla ženka.
Iz gnjide se za otprilike tjedan dana izlegne spolno nezrela uš koju nazivamo larva ili nimfa. Obično se smjesti 1-2 milimetra od skalpa gdje pronalazi optimalnu temperaturu za svoj daljnji rast i razvoj. Nakon 8 do 10 dana nimfa postaje spolno zrela i spremna za razmnožavanje.
Uši glave nisu prijenosnici drugih infekcija. U rijetkim slučajevima intenzivan svrbež i češanje mogu dovesti do sekundarne infekcije, tj. razvoja impetiga ili drugih gnojnih upala kože. Povećanje limfnih čvorova i vrućica javljaju se iznimno rijetko.
ŠTO UČINITI KAD PRIMIJETITE
UŠLJIVOST KOD DJETETA?
U slučaju da u kosi djeteta nađete gnjide ili uši, dijete ne šaljite u školu/vrtić dok ne provedete postupak pranja kose medicinskim šamponom protiv ušiju, te uši i gnjide potpuno ne odstranite. Potrebno je odmah obavijestiti osoblje škole ili vrtića. Taj postupak je jedini ispravan s obzirom da je Vaše dijete od nekoga dobilo uši i samo se
zajedničkim i upornim trudom svih roditelja i djece uši mogu suzbiti. Kod pojave ušljivosti preporuča se pregledati kosu svim ukućanima jer se među bliskim osobama lako širi.
METODE UKLANJANJA UŠIJU
U tretmanu uši jako je bitno prekinuti njihov reproduktivni ciklus.
Danas na tržištu postoji jako puno preparata.
Tretman je potrebno ponoviti barem još jednom za desetak dana jer je nakon polaganja jajašaca potrebno 6 do 9 dana kako bi se izlegle nimfe.
Nakon toga je s vlasišta potrebno odstraniti sve gnjide ispiranjem kose u toploj zakiseljenoj vodi, što olakšava njihovo uklanjanje. Postoje i mehaničke metode uklanjanja uši, poput zagrijanog zraka ili električnog češlja. Uslijed struje vrućeg zraka uš gubi vlagu, dolazi do njenog isušivanja i ugibanja. Električni češalj koristi se malim električnim nabojem kako bi uništio uši koje dolaze u kontakt sa zupcima češlja. Nije potrebno šišanje kose, no ono olakšava rješavanje ušljivosti, jer je s kraće kose puno lakše ukloniti uši i gnjide. U tretiranju uši mogu pomoći i preparati s eteričnim uljima. Eterična ulja koja su pokazala povoljno djelovanje u suzbijanju uši su čajevac, geranij burbon, lavandin super i eukaliptus radiata.
Potrebno je tretirati vlasišta svih članova obitelji i oprati svu posteljinu, ručnike, kape i odjeću koja se navlači preko glave na temperaturi iznad 60°C.
Odjeću i predmete koje nije moguće tretirati vrućom vodom valja držati zatvorenima u plastičnoj vrećici tijekom 2 tjedna. Nakon provedenog tretmana, vlasište treba pregledavati sljedeća 2 do 3 tjedna kako bi bili sigurni da su uklonjene sve uši i gnjide. Djecu treba upozoravati da ne razmjenjuju s drugima kape, šalove, četke i drugi pribor za njegu kose. Ako dijete ima dužu kosu, potrebno ju je zavezati prije odlaska u kolektiv. Redoviti pregled vlasišta djece omogućava dijagnosticiranje ušljivosti u ranom stadiju, što olakšava liječenje i smanjuje mogućnost širenja zaraze.
DUBRAVKO ŠEKETA
PREDSJEDNIK ŠPORTSKO
-RIBOLOVNOG SAVEZA
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
GOVORI O PROTEKLE
24 GODINE SAVEZA NA
ČIJEM JE ČELU, ALI I O
SVEMU ŠTO
TAJ SPORT
ČINI PO-
SEBNIM, TEŠKIM
I ZAHTJEVNIM
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu "Sport Zagrebačke županije" Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
- Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu - kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
- Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode... Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov - ističe Šeketa i dodaje:
- U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke
pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara... Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
- Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
- Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti
UZ TO ŠTO SE NATJEČEMO, MI MORAMO
I BRINUTI O VODAMA, PORIBLJAVATI RIJEKE...
U ITALIJI IMA
VIŠE NATJECATELJA
NEGO ŠTO
HRVATSKA
IMA STANOVNIKA
s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu...
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
- Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu... Tamo gdje je riba
brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti... Sve su to finese koje se moraju utrenirati. Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju "master", a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
- Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče. - Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati - zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
U ponedjeljak, 21. kolovoza, nestao je nogometaš goričkog prvoligaša, Iračanin Abdullah Talal Hameed. Desetak dana ranije stavio je potpis na ugovor s HNK Goricom, a dva dana prije nestanka otišao je iz Hrvatske u Bu dimpeštu kako bi iz svog stana donio potrebnu doku mentaciju za registraciju u novom klubu, te preselio stvari u novi dom u Velikoj Gorici. Zadnji
kontakt je imao sa svojim agentom u jutarnjim satima ponedjeljka, pri čemu mu je rekao kako "upravo pakira stvari i kreće u Veliku Goricu kako bi stigao na popodnevni trening u klub". I od tada mu se gubi svaki trag. Nestanak je prijavljen mađarskoj policiji, koja je dan kasnije pronašla njegov Porsche Taycan švedskih registarskih oznaka.Sumnja se da je Abdullah otet...
MEMORIJALNI TURNIR
PETAR BARTOLIĆ
ODRŽAO SE U OKUJU, A
POBJEDNIK JE MOMČAD
BARBA NIKO. NA
MALONOGOMETNOM
TURNIRU U SJEĆANJE NA PRERANO PREMINULOG PETRA SUDJELOVALO JE 12 MOMČADI.
2.NIKOLA KOS OPET PRVAK DRŽAVE!
Na završnici državnog prvenstva u šahu, održanoj u Splitu, u kategoriji do 15 godina zlanu medalju osvojio je naš Nikola Kos, inače i nogometaš Mraclina.
U ČETIRI LIGE, OD ČETVRTOG DO SEDMOG RANGA, SMJESTILO SE NAŠIH
17 KLUBOVA, ALI SAMO ĆE RIJETKI OTVORENO NAJAVITI BORBU ZA VRH
U noći na 10. kolovoza, u 75. godini, preminuo je Franjo Anić, čovjek koji je pola stoljeća bio alfa i omega novočičkog Dinama. Njegov otac Ivan jedan je od šestorice osnivača kluba iz njegova mjesta, a Franjo ga je naslijedio na pravi način. Prvo je bio igrač, ali brzo je prihvatio da najviše može dati kao nogometni djelatnik - tajnik, blagajnik, više puta i predsjednik, pa čak i domar! Živio je i radio u vlastitoj trgo-
vini, nekoliko metara od igrališta, 20-ak metara od južnoga gola. Sudjelovao je od početka u izgradnji i proširenju igrališta, gradnji ograde potrebne za viši stupanj natjecanja, a posebno je bio aktivan 80-ih, u doba kad je Dinamo, uz najbolju generaciju u povijesti kluba, u tri godine napredovao do ondašnje Zagrebačke regije. Ukratko, njegovo ime automatski je i asocijacija na klub iz Novog Čiča.
OVE JESENI TRČI SE UZ RADAR
Na novoj lokaciji, novoj pješačko-biciklističkoj stazi od Velike Gorice prema Vukovini, uz bivši radar, 22. kolovoza krenuo je jesenski ciklus 20. Turopoljske lige koju organizira Maraton klub Velika Gorica.
Dugo toplo ljeto, prošarano olujama, bliži se svome kraju, evo i kolovoz je na izmaku, a to znači da je stiglo vrijeme za ono što mnogi ljubitelji sporta u našem kraju ipak najviše vole. Za niželigaški nogomet. Posljednjeg vikenda u kolovozu krenut će natjecanja u četvrtom, petom i šestom rangu natjecanja, a vikend nakon toga i u sedmom, poznatijem kao 1. ŽNL, što je ujedno i najniža liga u kojoj sudjeluju naši klubovi.
A njih, baš kao i prošle sezone, ima točno 17. Raspoređeni su u četiri ranga - Kurilovec i Lukavec za bodove će se boriti u 3. NL Središte, Mraclin, Gradići i Jelačić iz Vukovine svoje će mjesto pod suncem tražiti u okviru 4. NL Centar, a u Jedinstvenoj županijskoj ligi predstavljat će nas čak sedam klubova: Lomnica, Polet iz Buševca, Klas iz Mičevca, Turopoljac iz Kuča, Meštrica, Kupa iz Pokupskog i Mladost iz Obrezine. Plus onih pet u 1. ŽNL; Vatrogasac iz Kobilića, Dinamo Hidrel iz Novog Čiča, Posavec iz Orla, Buna i Turopolje.
OD SEDLAČEKA DO ZENKA
Prvi do našeg prvoligaša Gorice i dalje će tako biti Lukavec i Kurilovec, prijateljski klubovi, ali i lokalni rivali. Kurilovčane će s klupe voditi Stjepan Bašić, a na terenu će im velika pomoć biti povratnik Sedlaček i vrlo zaniml-
Hrvoje Jančetić preuzeo je klupu Jelačića, a Petar Milanović dres Mraclina zamijenio onim Posavca
jivi Nigerijac Elijah, koji će se nasloniti na momčad čiji je kostur ostao sličan prošlosezonskom. Lukavec će, s druge strane, trenirati Siniša Idrizi, koji je zadovoljio klupske čelnike u završnici prošle sezone, a u ruke je dobio zanimljivu momčad, uključujući i bivšeg igrača Gorice Adriana Zenka.
SUIGRAČI I RIVALINatjecat će se Lukavčani i Kurilovčani svatko za sebe, ali i jedni protiv drugih, jer lokalna rivalstva su ono što ove lige čini posebnima.
- Ništa se s time ne može uspoređivati, u tim lokalnim derbijima je drukčiji naboj, atmosfera, vibra s tribina... I tu nikakve veze nema tko je bolji, kvalitetniji, u bol-
joj formi - kaže Damir Milanović, trener Mraclina koji će lokalne okršaje imati s prijateljima i bivšim suigračima. Milka će s Mraclinom biti kandidat za sami vrh, na Grabi je složena jako zanimljiva momčad, a najteže će mu biti protiv Gradića, s kojima Igor Čagalj ulazi u svoju drugu sezonu. I bez nekolicine igrača koje mu je "ukrao" upravo Milka, uključujući Rajića i Godinića. Čagi će loviti mir i stabilnost sredine tablice, a treći čovjek u toj priči, Hrvoje Jančetić, koji svoju trenersku priču otvara na klupi Jelačića, imat će jedinu želju da se izbori ostanak.
U sezonu JŽNL-a s velikim ambicijama opet ulazi Lomnica predvođena Štefom Deverićem, uvijek visoko puca Polet, bez velikih najava kreće Turopoljac, na ligu su se potpuno prilagodili u Meštrici i Kupi, nikome neće biti lako ni u Obrezini, a bolju sezonu od proteklih nekoliko željet će u Mičevcu. Klas se uspio nekako zadržati u ligi u koju je upao i Inker iz Zaprešića, kažu u ulozi prvog favorita. Petorka iz 1. ŽNL će imati cilj podići se u viši rang, a na tom putu će Posavcu pokušati pomoći Pero Milatović, koji se spustio dva ranga niže. U Kobiliću stalno žele gore, dižu se Turopolje i Buna, valjda će i Dinamo Hidrel. Neka igre počnu, vrijeme je...
Piše: Marko Vidalina
Itako je, eto, završila još jedna era u prvoligaškom životu HNK Gorice. Prvi trener našega kluba u najvišem rangu hrvatskog nogometa, Sergej Jakirović, dan ranije je šokirao hrvatsku javnost odlukom da prihvati ponudu Dinama i napusti
Rujevicu, a onda je i posljednji u tom goričkom nizu, Željko Sopić, odlučio šokirati na sličan način. I prihvatiti ponudu s Kvarnera, sjesti na klupu Rijeke. Nakon 268 dana na onoj goričkoj, na kojoj je izveo totalni dar-mar.
I u tih nepunih devet mjeseci napravio iskorak od tisuću milja. Krajem studenog prošle godine došao je kao nekadašnji ozbiljan igrač, ali i trener bez renomea, zapamćen praktički jedino po tome što je onomad, nakon otkaza Cici Kranjčaru, vodio Dinamo u utakmici protiv Juventusa.
Došao je uz puno sumnji, u situaciji koju su mnogi smatrali izgubljenom, u trenucima kad je Gorica bila zakucana za dno.
Nakon što je uspio izvesti pravo nogometno
čudo, prestići Šibenik unatoč zaostatku od čak 11 bodova u jednom trenutku i izboriti ostanak u ligi, pred novinarima se pojavio s komadom papira na kojem je pisalo masnim slovima pisalo: "Ne boj se saznanja da nisi uspio, već da nisi probao. Ostat ćemo u ligi i amen!"
- Ovo sam napisao još 1. prosinca prošle godine kad sam došao u klub i kad smo napravili grupu zvanu "Ostanak u ligi", uz dodatak: tko preživi, pričat će. Ostali smo, preživjeli smo... - govorio je presretni, ponosni Sopić.
I upravo takvi detalji izdvajali su ga od ostalih. U svlačionicu Gorice donio je ogromnu dozu energije, gotovo fanatičan pristup, a izvan terena je često nudio spektakl. Mediji su uživali, jedva su čekali da Sopić stane pred mikrofone, a on je na trenutke djelovao kao da više razmišlja o tome što će reći nakon utakmice, kojoj će forom baciti
u delirij čitatelje, nego o bilo čemu drugome. Nasreću, to baš i nije bilo tako. Željko Sopić je u prvom redu razmišljao o tome kako ostati u ligi. Kako pronaći način da se motori upali, da se to pozitivno ludilo pokrene, da se bodovi počnu skupljati što prije i što efikasnije.
- Mislim da je ključan trenutak onaj gol Fućka protiv Lokomotive. Tu je sve krenulo, tu smo počeli vjerovati da stvarno možemo. I više nije bilo stajanja - govorio je Sopić u analizama. Bilo je tu treninga usred noći, nakon povratka s trijumfalnih gostovanja, bilo je tu utakmica za pamćenje, poput preokreta protiv Istre i pob jede 5-4, bilo je tu svega i svačega.
Bilo je to, ukratko, proljeće o kojem će se, baš kao što je pisalo na onom papiriću, još dugo pričati. I proljeće koje je promoviralo Željka Sopića u trenera koji će danas-sutra biti zanimljiv i većim, bogatijim klubovima.
Još jedan u nizu takvih na klupi Gorice, jer tim su putem baš preko našega kluba krenuli i Sergej Jakirović, i Valdas Dambrauskas, i Kruno Rendulić... A sad, eto, i Željko Sopić.
Predsjednik Rijeke Damir Mišković poludio je kad je doznao da mu je Dinamo "oteo" Serge ja Jakirovića, ali to ga nije spriječilo da krene u akciju "otimanja" trenera Gorice. Preds jednik Nenad Črnko nije se slagao s tak vom idejom, nije želio pustiti Sopića, ali Sopić je silno želio otići. I što drugo preostaje nego pustiti ga da ode. Po tvojim uvjetima, na način koji će u budućnosti donijeti nešto i Gorici. Ovaj je klub ponudio Željku Sopiću priliku u situaciji u kojoj nitko na nje ga nije ozbiljno računao. Željko Sopić tu je šansu objeručke prihvatio i odlučio na povjerenje uzvratiti uspjehom za pamćenje. Međutim, uz Goricu se očito nije vezao toliko da ne bi otišao na prvi mig s Kvarnera. I turopoljsku ravnicu zamijenio jadranskom obalom, gdje će nastaviti raditi po svome. Na klupi i pred mikrofonima.
akon što su se na proljeće oprostili od premijerligaškog društva, napustili najviši rang natjecanja, košarkaši Gorice na novom su početku. S novim ljudima u glavnim ulogama, ali i s nekim starim licima u rosteru.
- Imat ćemo četiri iskusna igrača, a to su kapetan Ante Mašić, Kristijan Šutalo, Jure Gunjina te Vito Porobić. Uz njih, tu su i petorica naših juniora, Jakov Ninić, Marko Baričić, Fran Stipić, Matej Ružić i Ante Tomić, kojima će se priključiti i dva juniora iz zadarske škole košarke, Nino Kotrulja i Branko Stojanov. Iz prošle sezone ostale su i mlade snage Frano Miloloža, Ivan Oštrić i Stipe Pericakaže predsjednik Duško Radović, koji je dobio novi mandat na čelu kluba, pa za sportskog direktora postavio Tončija Mašinu, za tajnika Mirona Češkića, a za trenera Nevena Nikolića.
- Mislim da je ovo prilika za jedan novi početak kluba. O ambicijama je još rano govoriti, no s upravom kluba je dogovoreno da ove godine krenemo s podmlađivanjem momčadi, da u rosteru imamo što veći broj mladih igrača iz Velike Gorice i Zagreba te s pojačanim radom pokušamo od tih mladih talenata doći do igrača za seniorski pogon u godinama koje dolaze. Naravno, to nije moguće bez iskusnih igrača pa smo zadržali tri-četiri prvotimca iz prošle sezone, kako bismo pomogli ovim mladim igračima da stasaju i da ovaj prelazak iz juniorske u seniorsku košarku prođu što bezbolnije - kaže trener Nikolić.
Velikogorička košarkaška stvarnost sad se drastično mijenja, nema više ogleda s Cibonom, Zadrom i Splitom, ali zato će cilj biti postaviti klub na zdrave temelje i graditi put prema povratku na tu razinu.
ogometašice Gorice ušle su u posljednju fazu priprema za povijesnu prvu proligašku sezonu, u koju će ući osnažene za sedam novih igračica. Nakon Anje Miočinović, Lotte Rendulić, Lucije Vunić i Katarine Đukić, dres Gorice u drugom dijelu prijelaznog roka odjenule su i Anja Gačić, Lucija Borovac i Helena Štimac, čime je kompletiran kadar kojeg na raspo laganju ima trener Stefan Rajić.
- Iskreno, jako sam optimis tičan. Zasad sve ide zaista jako dobro, cure su iznimno profesionalne u izvršavanju svih zadataka koje stavljamo pred njih, a i ljudi iz kluba zaduženi za nas uvijek su tu, na raspolaganju, spremni pomoći. Osjećaj je jako dobar i vjerujem da
ćemo imati što za reći u prvoligaškom društvu - kaže trener Rajić, koji ulazi u svoju prvu sezonu u ženskom nogometu, nakon što je krajem prošle sezone završio svoju epizodu u Jelačiću.
Igrale su Goričanke i prijateljske utakmice, za početak lakoćom sredile drugoligaša Sesvetski Kraljevec (11-0), a onda i upisale poraz od Agrama (03), da bi u generalnoj probi bile bolje od splitskog Hajduka rezultatom 3-2.
- Prvenstvo otvaramo 3. rujna domaćom utakmicom protiv Splita i tu ćemo dobiti dobru sliku gdje smo u ovom trenutku. S druge strane bit će nam viceprvakinje iz prošle sezone, osvajačice kupa, ali mi se nećemo unaprijed predavati - poručio je optimistični trener Rajić.
TTreće ljeto zaredom nogometni svijet Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica uživao je u tri malonogometne lige. Najdugovječnija "Breška liga", Malonogometna liga Vukomeričke gorice, proslavila je svoj 20. rođendan u prepoznatljivom stilu i ozračju, Malonogometna liga Turopolja i Posavine doživjela je svoje deveto izdanje, a najmlađa u ovom društvu je Malonogometna liga VG Sjever. I svaka od njih ponudila je svoje priče, svoje junake, svoje pobjednike... Pa, krenimo redom.
U ludoj završnici jubilarne 20. Breške lige sve je bilo otvoreno do zadnjeg kola. Prvo je Šiljakovina u utakmici protiv Kravarskog imala 2-0 nakon samo dvije minute igre i svi su je vidjeli kao prvaka, ali do kraja su igrači Krvarskog
ZAVRŠNICA
BREŠKE LIGE
IMALA JE
LUDI ISHOD, PRESUDIO
JE NA KRAJU
JEDAN GOL!
Piše: Marko Vidalina preokrenuli poraz u pobjedu. Dubranec je riješio Strezojevo 2-1, a Velika Buna nadmoćno Opatiju 6-0. Pobjednik je tako odlučen u zadnjoj utakmici sezone, gdje je Donji Hruševec golovima Zvonimira Matušina dobio Lučelnicu 2-0 te se bodovno izjednačio s Dubrancem i Velikom Bunom. Prema propozicijama, kad na kraju momčadi imaju isti broj bodova, odlučuju njihovi međusobni susreti. Zahvaljujući samo jednom postignutom golu više, Gorencovi dečki okitili su se prvim naslovom prvaka u 20-godišnjoj tradiciji ovog poznatog natjecanja.
NA BREGIMA SU BIRALI I NAJBOLJE U RAZDOBLJU
OD 2013. PA
SVE DO 2023.
GODINE
DREAM TEAM DESETLJEĆA
U veselom i burnom proglašenju najboljih, koje je vodio meštar od ceremonije Zlatko Petrac, nazočnima se emotivnim govorom obratio i Franjo Kovačić Pevec, još jedan od začetnika lige, a nakon toga su organizatori pripremili proglašenje najboljih momčadi, ali i pojedinaca.
Zrnić: Zadovoljit će me samo prva dva mjesta!
ričekao je trener Dario Zrnić da prođe Velika Gospa, pa već sljedećeg dana zakazao okupljanje na pripremama za novu sezonu. U koju će rukometašice Udarnika ući s velikim ambicijama, s pogledom ka vrhu.
- Možemo biti ponosni na sve što smo postigli prošle sezone. Ako smo lani bili treći, zašto ove
sezone ne bismo bili prvi. Ajmo pokušati napraviti i taj iskorak. Kvalitetu imamo, ne vidim razlog da ne napadnemo prvo mjestorekao je predsjednik Josip Mučnjak na prvom okupljanju. Klub je tijekom ljeta napustila Lea Krznar, a nove igračice u kadru su Ana Papić i Doroteja Kontrec, uz koje možemo svrstati i povratnicu Katarinu Topić, koja se donedavno prezivala Gujić.
- Ove sezone priznajem jedino prvo ili drugo mjesto. Liga je takva da uz veliki angažman to možemo i ostvariti. Stariji smo, pametniji, jači i iskusniji za godinu dana, a ja sam iznimno motiviran - istaknuo je trener Zrnić.
BREŠKA LIGA PROSLAVILA JE 20. ROĐENDAN UZ PREMIJERNU TITULU DONJEG HRUŠEVCA, KUČE SU NASTAVILE DOMINACIJU U SVOJOJ LIGI, A U VG SJEVER SVE JE RIJEŠENO KOLO PRIJE KRAJA
Najbolji igrač je Marko Rovišan iz Strezojeva, najbolji golman Marko Kordić iz Novog Brda, a najbolji strijelac Jurica Kovačić iz Kozjače s deset postignutih golova. Uz njih trojicu, u najbolju šestorku lige uvršteni su i Matko Đurašin (Velika Buna), Kristijan Šečić (Dubranec) i Zvonimir Matušin (Donji Hruševec). Uz to, organizatori su proglasili i najbolju momčad zadnjeg desetljeća, od 2013. do 2023. godine, a u njoj su Stjepan Kordić (Novo Brdo) Robert Huđber (Velika Buna), Božidar Turković (Kravarsko) Ivan Šandor (Opatija), Alen Stanešić (Lijevi Štefanki) i Josip Brajković (Gornja Opatija), ujedno i najbolji strijelac u povijesti lige.
Završnica 9. Malonogometne lige Turopolja i Posavine odigrana je na igralištu NK Dinamo Hidrel u Novom Čiču. Pobjednik je momčad Kuča, koja je osmu titulu pobjednika osigurala pobjedom
11-0 i čak šest golova Pere Milatovića, u susretu s Rakitovcem, koji je odigrao s dva igrača manje.
NAGRADA I NAJSTARIJEM
Novo Čiče je minimalnom pobjedom (21) kontra Gornjeg Podotočja zasluženo osvojilo u konačnici drugo mjesto, a Lazina Čička je visokom pobjedom (70) protiv Mraclina zauzela treće mjesto, budući da je Vukovina odigrala neodlučeno (3-3) s Turopoljem i ispala iz
kruga nagrađenih momčadi. Najboljim igračem lige proglašen je već spomenuti Milatović, najbolji golman ovog ljeta je Ivan Zagorac iz Kuča, a najbolji strijelac Patrik Đurašić iz Lazine Čičke. Sva trojica su, naravno, bila i u "dream teamu" sezone, a društvo su im radili i Bruno Filipović iz Novog Čiča, Jurica Brdek iz Lazine Čičke te Damir Matković iz Vukovine. Najboljim gostom proglašena je Čička Poljana, nagrada za najboljeg domaćina pripala je Okuju, a ona za fair play otišla je u Rakitovec. Nagrađen je i najstariji igrač lige Krešimir Peternac, koji i dalje odbija odustati, iako je zagazio u šesto desetljeće.
Domaćin završnice trećeg izdanja lige VG Sjever bilo je Šćitarjevo, a igralo se u Obrezini, na igralištu NK Mladosti. Velika Mlaka je nakon osigurane titule pobjednika uoči zadnjega kola mirno odigrala s Šćitarjevom bez pogodaka te osvojila naslov najboljeg uz osam pobjeda i dva remija, uz jedan poraz.
KUČE SU
OSMI PUT
OSVOJILE
SVOJU LIGU, ZAKLJUČNO
S POBJEDOM OD ČAK 11-0
KURILOVEC I GRADIĆI SU U ZADNJEM KOLU IPAK DOŠLI DO MJESTA NA
POSTOLJU
Pobjednici zadnjeg kola tako su, zapravo, bili Kurilovec i Gradići. Prvi su u izravnom srazu s Plesom za drugo mjesto pobijedili golom Luke Klafurića na asistenciju brata Marka, dok su Gradići protiv zadnje Selnice dva puta lovili minus od jednog pogotka i ipak pobijedili (3-2) te osvojili treće mjesto.
PREKRŠAJIMA DO NAGRADE
I ovdje su, jasno, nagrađeni najbolji pojedinci, pa je tako najboljim igračem proglašen Ivan Kaurin (Pleso), najboljim golmanom Stjepan Vidović (Velika Mlaka), dok je najbolji strijelac bio Marko Preradović (Velika Mlaka) s 15 postignutih golova. Uz njih, mjesto u najboljoj momčadi lige zaslužili su i Marko Klafurić (Kurilovec), Leon Klasnić (Kurilovec) i Josip Hrženjak (Gradići). Najboljim domaćinom proglašeno je Rakarje, najradije viđen gost je Pleso, a zahvaljujući najmanje broju prekršaja nagradu za fair play dobila je Obrezina.
RUKOMETAŠI GORICE PRIPREMAJU SE ZA NOVU SEZONU BEZ ČETIRI IGRAČA OD LANI, ALI I S POJAČANJIMA I POVRATNICIMA
Značajne promjene dogodile su se između dvije sezone u svijetu rukometaša Gorice. Prva i najvažnije je ona na klupi, jer Andriju Nikolića, koji je postao pomoćnik Slavka Goluže u PPD Zagrebu, zamijenio je Ivan Dragić. Dosadašnji trener druge momčad Zagreba imat će na raspolaganju nešto drukčiju momčad u odnosu na prošlu sezonu, budući da su klub napustila četvorica prilično važnih igrača. Dio HRK Gorice tako više nisu iskusni golman Tomislav Sladoljev, vanjski igrači Filip Goričanec i Tin Tomljanović, jednako kao ni kružni napadač Adam Šalić. S druge strane, velika pojačanja bit će povratnici Hrvoje Ceković i Ivan Laljek, domaći igrači i dečki koji će definitivno podići kvalitetu ove momčadi, a
status pojačanja trebali bi potvrditi i golman Marin Sorić, koji je stigao iz kutinske Moslavine, kao i kružni napadač Vid Starčević, donedavno igrač Rudara i Ruda pokraj Samobora. Važno je istaknuti i da su se od ozljeda oporavili dugo odsutni Matej Svržanjak i Niko Franković, koje se također može bez problema svrstati među pojačanja. - Jako sam zadovoljan što sam se vratio kući, a još me više veseli što vidim da je klub i dalje ambiciozan. Kako mi se čini, slaže se dobra i kvalitetna momčad, zbog čega se iskreno veselim novoj sezoni. Nadam se i vjerujem da ćemo biti u stanju napraviti iskorak u odnosu na prošlu godinu - rekao je Ivan Laljek. Prva i druga Gorica ne može biti uz PPD i Nexe, ali za treće mjesto bi se mogla ozbiljno "potući"...
'DOBRI
PRODAJA KUĆA Novo Čiče, kuća katnica u središtu mjesta, 1.kat useljiv, prizemlje potrebno urediti. Kuća veličine 9x9 metara, garaža 4x5 metara, velika okućnica. Legalizirano, vlasništvo 1/1., prodajem. 091/9199 336 Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) 091/441 00 57 Ogulin, Dujmić Selo, kuća katnica novije gradnje (2010. god.) na parceli od 470 m2. Sastoji se od prizemlja (ulazni hodnik, kuhinja sa blagov., d. boravak, kupaonica) i kata (2 sobe, wc). Na parceli se nalazi i natkrivena terasa, roštilj te alatnica. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Velika Mlaka, moderna, kompletno uređena obiteljska kuća katnica ukupne površine 255 m2 na ograđenoj parceli od 565 m2. Kuća se sastoji od prizemlja (renovirano 2022. god.), kata i potkrovlja (rohbau, provedena struja i voda). Na parceli se nalaze i 2 garaže. Kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 360.000 € www.gorica-nekretnine.
hr 099 555 0106
Velika Gorica, Ščitarjevo, kuća katnica ukupne površine 144 m2 na parceli od 1071 m2 koja se sastoji od prizemlja (ulazni hodnik, 2 spavaće sobe, kupaonice, kuhinje sa blagovaonom te dnevnog boravka sa izlazom na balkon) i kata (roh-bau – provedene instalacije). Kuća je građena 2022. god, a 2022.god. stavljena nova fasada. Kuća Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Sesvete, Brestje, kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 307 m2 na ograđenoj okućnici od 290 m2. 1.STAN-prizemlje površine 92,71 m2, 2.STAN-prvi kat površine 81,75 m2, 3.STAN-prvi kat površine 49,22 m2, 4. STAN-visoko potkrovlje površine 83,29 m2. Kuća se nalazi na dobroj lokaciji, mogućnost zamjene za stan uz nadoplatu. 268.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Gornje Podotočje, dvije duplex kuće visoke prizemnice ukupne površine 280 m2 na parceli od 1849 m2. Prva kuća sastoji se od prizemlja cca 80 m2 i kata cca 60 m2 (roh-bau). Druga kuća sastoji se od prizemlja cca 80 m2 i kata cca 60 m2 (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalaze se i garaže, alatnica, ostava, pečenjara, vrt, voćnjak. 180.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Pokupsko–Roženica, samost. kuća katnica površine 230 m2 i okućnice od 1431 m2 koja se sastoji od prizemlja (predprostora u kojem je smještena ostava, ulaznog hodnika, kuhinje sa blagovaonom i dnevnim boravkom, 2 spavaće sobe i kupaonice, kata (zasebni ulaz-ulaznog predprostora, kuhinje sa blagovaonom, velikog dnevnog boravka sa mogućnošću ugradnje kuhinje sa izlazom na terasu, 2 spavaće sobe sa izlazom na terasu i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). Na parceli se nalazi i garaža od 100 m2 za 2 automobila. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 159.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Lekneno, dvije kuće katnice ukupne površine 250 m2 i okućnice od 4300 m2. Jedna kuća ukupne kvadrature 200 m2 koja se sastoji od podruma, prizemlja, kata i potkrovlja. Druga kuća površine 100 m2, od kojih je 50 m2 uređeno, a ostalih 50 m2 roh-bau. Uz kuću se nalaze i dvije garaže za dva automobila. 165.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099
555 0106
Velika Gorica, Čret Posavski, samost. kuća katnica površine 300 m2 i okućnice od 2872 m2 koja se sastoji od prizemlja (ulaznog dijela, hodnika, kupaonice, ostave, 3 spavaće sobe, kuhinje sa blagovaonom te dnevnog boravka sa izlazom na natkrivenu terasu), kata (roh-bau isti rasporedte velike trase koja se proteže iznad dvije garaže) i potkrovlja (roh-bau).
Na parceli se također nalazi i ograđeni vrt, voćnjak i plastenik. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 210.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Vukovina, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice od 1700 m2 koja se sastoji od podruma (3 prostorije i kotlovnica), prizemlja (hodnika, kuhinje sa blagovaonicom–izlaz na terasu, prostranog dnevnog boravka, kupaonice, spavaće sobe), kata (predprostora, kuhinje sa blagovaonicom, 2 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon, kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). 230.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kromosovo naselje, kuća katnica površine 600 m2 i ograđene okućnice od 432 m2. Kuća je povezana unutarnjim stepeništem te se sastoji od prizemlja (prostrani ulazni hodnik, open space dnevni boravak sa kuhinjom i blagovaonom i izlazom na veliku terasu, kupaonica, soba), 1.kata (ulazni hodnik iz kojeg je izlaz na terasu, 2 kupaonice, 4 sobe) i 2. kata (ulazni hodnik, kupaonica, kuhinja sa blagovaonom i dnevnim boravak i izlazom na veliku terasu, 3 sobe). Kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 560.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Ugljan, Kukljica, stambene površine 462 m2 na parceli od 256 m2 sa pogledom na more. Kuća se sastoji od podruma (velika prostorija, gusterna), prizemlja (4 studio apartmana, stan cca 50 m2) i kata (garsonijera, 2 neuređena apartmana cca 60 m2). 460.000€ www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0106
Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena prostorija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, kuhinja s blagovaonom, d. boravak sa izlazom na terasu), kata (isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unutarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 290.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i visokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovlja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizemnica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 298.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja-uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vinove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106
Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice
