Reporter 389 - 19.12.2019.

Broj

389 Godina XVIII

VELIKA GORICA 19. 12. 2019.

Tradicija i običaji Str. 24

TUROPOLJSKI BOŽIĆ U KURIJI

OBITELJ DIANEŽEVIĆ VEĆ GODINAMA ČUVA I NJEGUJE TRADICIONALNE OBIČAJE...

100% domaći

Str. 40

MALI KRIZMA I VELIKA PRILIKA

KREŠIMIR KRIZMANIĆ (19), DEČKO S GALŽENICE, NOVA JE SNAGA HNK GORICE

Scena

Str. 32

OVO JE GRAD PO MJERI GLUMACA MARIJA KOLB DOBILA JE NAGRADU HRVATSKOGA GLUMIŠTA VEĆ DRUGI PUT

ONE SU NAŠ BOŽIĆ!

U tijeku je humanitarna akcija za pomoć hrabrim djevojčicama Loreni i Ivi. Nema boljeg načina za blagdansko darivanje... Str. 20

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Pokažimo da smo drukčiji i - petardama!

Godina je, eto, došla do kraja, još jedna koja bi po većini kriterija trebala biti proglašena uspješnom iz velikogoričke perspektive. Ne treba ulaziti u velike analize i prosudbe, dovoljno je živjeti u ovome gradu iz dana u dan da bi se znalo da Velika Gorica raste i napreduje, da se razvija u svakom smislu, od sporta i kulture, preko stanogradnje i gospodarstva, sve do onih sitnih, malih pomaka koji čine razliku.

Goričani su danas stanovnici grada s puno prednosti, jednog od najrazvijenijih u Hrvatskoj, a njihova različitost, utemeljena na različitim porijeklima i mentalitetima, čini ono što volimo nazvati "Hrvatska u malom". Grad koji je drukčiji, specifičan, sredina koja ima toliko toga po čemu se može izdvajati u pozitivnom smislu.

Tako je kod krucijalnih stvari, a tako može biti i kod naizgled malih, na prvu možda ne toliko važnih, ali tu se vraćamo na one male pomake koji čine razliku... Evo, dolazi nam blagdansko vrijeme, dani mira i blagostanja, koje često prekidaju - petarde.

Koje se bacaju posvuda, kao dio nacionalne tradicije, i koje su, objektivno, teška budalaština. Opasna po djecu, po ljubimce i, ako ćemo realno, potpuno besmislena.

Ajmo i u tome biti drukčiji, pokazati da jedan pristojan, moderan grad može i bez srednjovjekovnih običaja, bez tog detalja koji nas vraća stoljećima unatrag. Jer, znate, detalji čine razliku... Sretan Božić!

Kako do idealne jelke Borovi se mogu pronaći već za 50-ak kuna, ali izbor je toliko širok da se mogu pronaći i oni deset puta skuplji...

BOŽIĆNO DRVCE, OBJAŠNJAVA CRKVA, PREDSTAVLJA VEZU IZMEĐU BOGA I ČOVJEKA, KITEĆI BOR ZAPRAVO BOGU ODAJEMO POČAST... DOMOVINA OVOG OBIČAJA SE NE ZNA, ALI ZNA SE DA U KUĆI BOR - MORA BITI! A TU VRIJEDI ONA "VIŠE PARA, MANJE IGLICA"

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 19. prosinca 2019.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

B

ožićni ukrasi, lampice, šarene kuglice... Trgovački centri, državne institucije i gradski trgovi svoje jelke okitili su već početkom prosinca, no najviše se ljudi i dalje odlučuje na tradicionalno kićenje jelke na Badnju večer.

Postoji, naravno, više vrsta božićnih jelki, a u potrazi za savjetima kako odabrati najbolju razgovarali smo s uzgajivačem Damirom Matejčićem. Na obroncima Vukomeričkih gorica i u Donjoj Lomnici Damir uzgaja drvca, među kojima su obična smreka, srebrna smreka, popularno nazivana silver, nordmanska jela i pančićeva omorika.

- Najčešće se kupci odlučuju za srebrnu i običnu smreku, ali posljednjih godina sve više ide i nordmanska jela, budući da je jako zahvalna. Ona ne 'pika', ne padaju joj iglice, no dosta je skuplja - govori Damir.

Obična smreka prodaje se po cijeni od 50 do 70 kuna, visine oko 1,2 metra. Srebrna smreka stoji 150, a nordmanska jela može se naći po cijeni od 220 do 350 kuna. Veličina za koju se kupci odlučuju ovisi, naravno,

OBIČNA SMREKA NAJBOLJA JE AKO SE POSJEČE NA BADNJAK, A ZA SREBRNA SMREKA I JELA SU IZDRŽLJIVIJI

i o prostoru kojim raspolažu, a najčešće se prodaju drvca visine oko 2,20 metara, jer strop je najčešće na 2,50 metara...

Svima nam je mrsko čišćenje borovih iglica po kući tijekom blagdana, pa nas je zanimalo može li se izbjeći.

- Važno je kad se drvce posječe. To se posebno odnosi na običnu smreku, nju bi bilo idealno posječi na Badnjak. Tad je najsvježija i najbolje podnosi toplinu, o čemu ovisi opadanje iglica. Kod srebrne smreke i jele to nije toliko bitno jer one dobro podnose toplinu i mogu bez problema izdržati do Sveta Tri Kralja - objasnio je Damir.

Ne postoji način da kupac vizualno procijeni kad je drvce posječeno, može se osloniti isključivo na sreću ili se nadati da će naletiti na poštenog proizvođača, odnosno prodavača, koji će iskreno uputiti kupca.

Sva navedena drvca moguće je kupiti i u posudama s korijenom, kako bi se kasnije mogla posaditi, no trend kupovine takvih drvaca je u padu. Gospodin Matejčić pretpostavlja da je to uglavnom zbog toga što su takva drvca teža za ponijeti, budući da

dolaze sa zemljom i korijenom u posudi.

Iako se domovi ukrašavaju blagdanskim zelenilom još od davnina, u Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio negdje sredinom 19. stoljeća. Za razliku od tradicije božićnog darivanja koja je preuzeta iz Biblije, dodirnih točaka između Kristova rođenja i kićenja bora nema.

Mnogo je teorija o tome zašto je Katolička crkva usvojila taj običaj, a jedna od najčešćih je da drvce, točnije bor, zapravo predstavlja vezu između Boga i čovjeka, a kiteći ga, Bogu odajemo počast. U početku se drvce kitilo raznim plodovima i papirom, s vremenom su se ukrasi mijenjali, a pojavom općeg konzumerizma važnost okićenog drvca poprimila je sve veće razmjere. I danas ljudi tijekom Božićnih blagdana tome često pridaju najveću važnost, čak i u nekršćanskim zemljama.

Iako vjernici diljem svijeta prakticiraju kićenje bora, domovina ove božićne tradicije i dalje je nepoznata.

Ivano Glavaš

POT IDE DALJE S ISTIM SNAGAMA, ŽELJA U 2020. - IZVRSNA TUROPOLJSKA SVINJA! Tradicionalno, na blagdan sv. Lucije, Plemenita opčina turopoljska u Starom gradu Lukavcu održala je svoje Lucijsko spravišče. Osim što su se članovi i prijatelji POT-a osvrnuli na proteklu godinu, ponovo su i izabrali župana kojemu je nakon tri godine istekao mandat.

Novi, ali i stari župan je Juraj pl. Odrčić. Uz župana, birali su i suce, sučijske dužnosnike, podžupane i podopćinske dužnosnike, kao i članove nadzornog odbora POT-a, a župan je imenovao činovnike i časnike.

- U ovoj godini Turopoljski banderij bio je vrlo aktivan, gostovao je na čak 78 događaja, na svečanostima,

obljetnicama, mimohodima, manifestacijama diljem Hrvatske. Također, ponosni smo na tiskanje knjige POT-a, koju je napisao Ivan Rožić, a svjetlo dana trebala bi ugledati u narednim danima - istaknuo je, između ostaloga, župan Odrčić, pa se okrenuo budućnosti.

- Sljedeće godine Ministarstvu poljoprivrede ćemo predati dokument 'Specifikacija oznake izvornosti za meso turopoljske svinje', koji će našu turopoljsku svinju staviti uz bok najkvalitetnijih hrvatskih proizvoda istaknuo je župan, dodavši da će, to biti prvi proizvod u gradu, ali i županij, koji će imati oznaku izvornosti.

Grad Velika Gorica Kratke vijesti SVINJSKA KUGA, ZET I DOMOVI NA AKTUALCU

Postavljeno je deset novih WiFi pristupnih točaka na sedam lokacija u okolnim naseljima u sklopu projekta proširenja dostupnosti interneta. Wi-Fi pristupne točke su postavljene na Društveni dom Velika Mlaka, Društveni dom Donja Lomnica, Osnovna škola Ščitarjevo, Društveni dom Mala Buna, Društveni dom Velika Buna, Društveni dom Lukavec i Društveni dom Selnica.

Ovim projektom Grad želi približiti dostupnost internet usluga svim građanima, a to je samo dio ulaganja koja se namjeravaju provesti u budućnosti.

Projekt "Implementacija bežične mrežne infrastrukture Grada Velike Gorice" sufinancirala je Zagrebačka županija u sklopu Javnog poziva za sufinanciranje razvoja mreže Wi-Fi pristupnih točaka u 2019. godini. Već iduće godine se namjerava nastaviti proširenje mreže postavljanjem novih 10 pristupnih točaka.

NAGRAĐENI U KATEGORIJI "PAMETNA UPRAVA"

SPONZORIRANO

Velika Gorica je dobitnik je nagrade u kategoriji Pametna uprava na konferenciji "Pametni gradovi - gradovi budućnosti", i to za modul gradskog geoinformacijskog sustava e-URB, koji građanima omogućava online sudjelovanje u kreiranju prostornih planova. Nakon što pošalju prijedlog, na e-mail im stiže potvrda da im je isti zaprimljen.

Inovativno rješenje osmišljeno je u gradskom Upravnom odjelu za urbanizam i zaštitu okoliša, a aplikaciju je izradila tvrtka Promet i prostor d.o.o. iz Zagreba.

- Idemo ukorak sa suvremenim digitalnim trendovima. Prvi smo u Hrvatskoj uveli ovaj sustav i u kratko vrijeme korištenja jako smo zadovoljni odazivom i prijedlozima građana - ističe gradonačelnik Barišić. Inače, građani su u sustav "pametnog grada" uključeni korištenjem pametnih telefona, računala ili povezanih kućanstava.

su pri kraju dogovori s Gradom Zagrebom.

- Nadam se da ćemo tu dobiti gradsku garažu, ali i nove sadržaje koji će ići od zemlju i nad zemljom - najavio je gradonačelnik.

Na pitanje Darka Bekića o obnovi vatrogasnih domova, gradonačelnik je istaknuo da je onaj u Ribnici u završnoj fazi, a u Kučama je ostala fasada i okoliš. U tijeku je prva faza na domu u Gradićima, iduće godine Markuševec će dobiti vatrogasnu garažu, u Šiljakovini se čeka rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a pred realizacijom su dom u Novom Čiču te Buševcu.

Stjepan Rak pitao je planira li se za goričke umirovljenike uskrsnica.

- Sredstva su planirana i naši će umirovljenici 2020. godine dobiti i uskrsnice!

SPONZORIRANO

WI-FI TOČKE ZA BESPLATAN PRISTUP INTERNETU

Marijo Zdelar ukazao je na slabo komunalno opremljen Kušanec. Gradonačelnik je istaknuo da se radi vodovodna mreža, asfaltiran je dio ulice Cari, a u tijeku su razgovori s investitorom koji bi u Radnu zonu Kušanec smjestio kvalitetnu industriju.

- Od komunalnog doprinosa uredili bismo naselje - najavio je Barišić.

Zlata Filipović aktualizirala je pitanje afričke svinjske kuge, a pročelnik Marko Kos pojasnio je kako je na terenu veterinarska inspekcija koja vodi računa o tome.

- Na odlagalištu u Mraclinu je postavljen kontejner za odlaganje nusproizvoda nakon klanja - rekao je Kos. Damira Slojšeka zanimalo je razmještanje ZET-ove garaže iz Gorice. Barišić kaže da

2/3

Vijećnike je zanimalo kada seli ZET-ova garaža

Proračun koji obara rekorde

GRADSKI ČELNICI U 2020. GODINI ĆE RASPOREĐIVATI 534,5 PRORAČUNSKIH MILIJUNA KUNA, ŠTO JE ZA 126 MILIJUNA VIŠE NEGO LANI! PLANIRA SE GRADITI, OBNAVLJATI...

V

elikogoričko Gradsko vijeće, s 18 glasova za i sedam protiv, izglasalo je proračun za 2020. godinu u iznosu od 534,5 milijuna kuna. Rekordan je to proračun u povijesti grada, za 126 milijuna kuna veći od ovogodišnjeg. Razlog tomu je, prije svega, obveza uključivanja rashoda za zaposlene u goričkim osnovnim školama, koji se financiraju iz sredstava Državne riznice. Klubovi vijećnika MOST-a i SDP-a istaknuli su da ne prihvaćaju proračun, a kao glavne razloge naveli su njegovu netransparentnost, premala sredstva iz fondova EU, nedovoljnu pripremu za najavljenu recesiju i financijsku krizu te planirano kreditno zaduženje od 47,5 milijuna kuna. Oporba je predložila i nekoliko amandmana, od kojih niti jedan nije prihvaćen. Vladajuća koalicija ocijenila je kako je ovaj proračun kruna desetogodišnjeg razvojnog puta grada koji, u skladu prihodima, bez problema može podnijeti ovaj iznos kredita.

VANJSKI BAZENI, NOVI VRTIĆI

Najveći proračun u povijesti grada predviđa, između ostaloga, vanjski bazeni, koji će se graditi uz postojeći zatvoreni. Bazen dimenzija 50x25 bit će pogodan za vodene sportove i održavanje natjecanja, dok će manji, rekreativni bazen, s toboganima i vodenim atrakcijama, biti nepravilnog oblika. U idućoj godini radovi će koštati 6,5 milijuna kuna, a još toliko se očekuje i za sljedeću proračunsku godinu.

Zgrada "Stare općine" kraj Muzeja Turopolja ide u rušenje, a za 9,4 milijuna kuna gradi se novi objekt javno-društveno-gospodarske zgrade, s upravno-poslovnomnamjenom. U prizemnoj etaži planirani su poslovni prostori za najam, dok će se prostori na gornjim etažama koristiti za potrebe Grada. Sljedeće godina planira se i početak gradnje Poduzetničkog inkubatora.

U Selnici je plan graditi dječji vrtić za 60 do 70 djece, u sklopu vrtića bit će i prostor za društvene namjene, a izgradnja će stajati 7,2 milijuna kuna. Vrtić dobiva i Mala Buna, ulaganjem od dva milijuna kuna u Društveni dom planira se izgradnja novih prostorija, u kojima će biti dječji vrtić.

U Pucekovićevoj ulici gradit će se novo

parkiralište, vrijedno 2,8 milijuna kuna. Za novo Reciklažno dvorište Velika Gorica, za koje je ishođena građevinska dozvola, planirano je 3,6 milijuna kuna za izgradnju platoa. Druge dvije faze izgradnje za sada ostaju na čekanju.

PROMETNICE I GROBLJA

Za gradnju prometnice u poslovnoj zoni Vukovinsko polje u 2020. će biti izdvojeno oko deset, a za novu cesta prema odlagalištu Mraclinska Dubrava 4,7 milijuna kuna.

U prigradskim naseljima će kroz projekt Aglomeracije VG biti obnovljen 81 kilometar cesta, a iznos od 15 milijuna kuna planiran je za sanaciju cesta koje su značajne u prometnom smislu, a nisu obuhvaćene projektom. Oko šest milijuna kuna rezervirano je za saniranje ulica, oko pet za zimsko održavanje cesta, a isti iznos predviđen je za asfaltiranje devet prometnica. Nešto više od dva milijuna kuna bit će utrošeno na uređenje Ulice Petra Zrinskog, a gotovo 3,4 milijuna kuna na Ulicu A. K. Miošića.

U 2020. treba biti završena gradnja oproštajne građevine na groblju Kušanec, za što se planira osam milijuna kuna. Radit će se i na drugim grobljima, pa 1,5 milijun kuna

ZGRADA STARE OPĆINE ĆE SE RUŠITI, GRADIT ĆE SE OBJEKT ZA GRAD I ZA - NAJAM

ide za dovršetak oproštajne građevine i uređenje groblja Dubranec.

Proširit će se parkiralište kod groblja u Ščitarjevu, a u planu je i postavljanje oproštajne građevine u Šiljakovini. Planirana je i izgradnja Pump track staze uz Rakarsku cestu. Vrijednost radova je nešto manje od milijun kuna.

PROJEKTI U KULTURI

Najveće ulaganje u kulturi bit će u izgradnju Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja i muzejskog depoa, što je u iznosu od 85% financirano iz EU fondova. Nova građevina planira se izgraditi u dvorištu iza zgrade bivše galerije Kordić. Ovaj objekt gradit će se kroz dvije godine, a predviđena vrijednost je ukupno deset milijuna kuna.

Kreće i pet milijuna kuna vrijedna energetska obnova postojeće zgrade, u kojoj su sad gradski uredi Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i EU fondove.

Za gradnju Edukativno-kulturnog centra u Novom Čiču ide 1,2 milijuna kuna, obnovu kurije Alapić u Vukovini dobit će muzejsko-galerijski prostor za dva milijuna kuna, kao i projekt Ladovo, koji bi oživio prostor oko Starog grada Lukavca.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

D

an grada Velike Gorice obilježavamo 13. prosinca, na blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja, a svečana akademija koja se održava tim povodom prilika je da se podsjetimo na realizirane ili započete projekte i programe, ali i da se najave planovi za buduće razdoblje. Gradonačelnik Dražen Barišić, koji je na čelu grada već deset godina, istaknuo je da je kroz to vrijeme zajedno sa svojim sugrađanima gradio i razvijao grad te ga nastojao učiniti boljim mjestom za život. Ujedno je zahvalio svojim prethodnicima koji su, bez obzira na političku pripadnost, radili na boljitku Velike Gorice. Podsjetio je da je 2009. godine nedostajalo mjesta u dječjim vrtićima, javni prijevoz bio je skup i neadekvatan, Donje Turopolje i drugi dijelovi našeg grada iščekivali su odvodnju, a komunalna poduzeća su nakon poslovnog sloma Velkoma ostala bez zgrade i značajnog dijela imovine...

BAZEN I DVORANA NA PONOS

Poslovne zone očekivale su investitore, stanogradnja je bila gotovo zaustavljena, tek se čekala izgradnja trenažne sportske dvorane i gradskog bazena.

- U ovih deset godina izgradili smo dva nova vrtića, dogradili i obnovili postojeće, izgrađena je osnovna škola u Novom Čiču, sa sportskom dvoranom, a 2013. otvorena je Gradska sportska dvorana, prvi sportski objekt nakon Univerzijade 1987. Otvorili smo i bazen u Velikoj Gorici, koji su naši sugrađani čekali 30 godina, izgradili smo Komunalni centar VG Goričanka. U dogovoru s Gradom Zagrebom i ZET-om osigurali smo jeftiniji javni prijevoz, a otvorena je i nova autobusna veza preko Do-

'Sretan ti rođend imamo zašto biti VELIKA GORICA PROSLAVILA JE DAN GRADA SVEČANOM AKADEMIJOM. NA KOJOJ JE ČELNI ČOVJEK GRADA OTKRIO KAKO ĆE GRAD OD IDUĆE GODINE, PRVI U HRVATSKOJ, DODIJELITI JEDNOKRATNU STIPENDIJU SVIM SREDNJOŠKOLCIMA, ZA UKUPNO NJIH DVIJE I POL TISUĆE

U GORICI JE PROSJEČNA PLAĆA NAJVIŠA U HRVATSKOJ, GRAD SMO KOJI DAJE NAJVIŠE U ŠKOLSTVO

movinskog mosta do Kvaternikovog trga.

- istaknuo je gradonačelnik.

Osvrnuo se i na popunjavanje poslovnih zona te na projekt Aglomeracija, kojim će Gorica postati grad sa zaokruženom komunalnom infrastrukturom.

STIPENDIJE IDU SVIMA

- Velika Gorica danas je grad s najvišom prosječnom plaćom u Hrvatskoj i jedan od gradova s najnižom stopom nezaposlenosti. Grad u kojem se trenutno gradi 400 stanova, a vrijednost energetske obnove zgrada prelazi 250 milijuna kuna. Grad koji najviše izdvaja za predškolski odgoj i obrazovanje, osigurava besplatne udžbenike, a od iduće godine prvi u Hrvatskoj dodijelit ćemo jednokratnu stipendiju svim srednjoškolcima, ukupno njih dvije i pol tisuće. Sustavno ulaganje u sport i

Ana Rucner zabavljala je uzvanike na Svečanoj akademiji u Dvorani Gorica

4/5

NAGRADA GRADA S LIKOM FRANJE LUČIĆA

Josipa Matić organizira slanje paketa u Afriku, u Tanzaniju

Ravnateljice iz goričkih škola na okupu...

FILIP MARGIĆ Osnivač Udruge Turopoljska tradicija, koja se bavi turopoljskom kulturom, pjesmama, plesovima, narodnim ruhom...

MARKO GRIGIĆ Prvak svijeta u automodelarstvu, osvajač više nacionalnih i europskih nagrada.

KOŠARKAŠKI KLUB GORICA Klub djeluje neprestano 50 godina i ove godine je obilježio vrijedan jubilej.

GORDANA KOVAČIĆ U KUD-u Gradići od 1988. kao voditelj folklorne sekcije, a posljednjih 19 godina i predsjednica.

BRANKO PUCEKOVIĆ Kao orguljaš u Crkvi Sv. Fabijana i Sebastijana djeluje od 1987., uz to je i voditelj crkvenog pjevanja župnog zbora svete Cecilije.

DRAGO KATULIĆ Već je više od 50 godina aktivan u društvenom, političkom i kulturnom životu Grada, rodnog Buševca i općenito Turopolja.

DRAGUTIN KOVAČEVIĆ Izniman doprinos dao je u razvoju sporta i rukometa u gradu, pomagao generacijama goričkih rukometašica i rukometaša.

KATJA MATKOVIĆ MIKULČIĆ Urednica Turopoljske enciklopedije i upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici.

NAGRADA "KRČKA VRATA" LJUBICA MIKULČIĆ Doktor medicine, dugogodišnja pedijatrica u Domu zdravlja Velika Gorica. Među pokretačima baby fitnessa, inicijator uređenja pedijatrijskog odjela.

Gradski čelnici dočekivali su goste

dan, grade, i ponosni!' sportsku infrastrukturu rezultirali su time da imamo prvoligaše u najpopularnijim sportovima, izgradili smo Spomen-park 153. brigade s muzejskim prostorom, a kontinuirano povećavamo proračunska sredstva za braniteljske udruge - rekao je Barišić.

'OKREĆEMO SE RAZVOJU'

Kako je najavio gradonačelnik, u desetljeću koje je pred nama okrenut ćemo se razvoju, investicijama, unapređenju standarda života građana te demografskim mjerama, a novi prostorni planovi bit će podloga daljnjeg razvoja grada.

- Razvoj Velike Gorice u idućem desetljeću vidimo u povezanosti i sinergiji znanosti, gospodarstva i javne uprave. Središnje mjesto u tim planovima ima velikogoričko Veleučilište. Želimo da ono izraste u sveučilište, a na nama je da tim mladim ljudima po svršetku školovanja omogućimo puni razvoj njihovih potencijala, da im pružimo priliku da stečena znanja i kompetencije pretoče u poslovne projekte

MOŽEMO SVI BITI PONOSNI NA ONO ŠTO JE UČINJENO

SREDIŠNJE MJESTO U BUDUĆNOSTI ZAUZET ĆE VELEUČILIŠTE

i budu zamašnjak gospodarskog razvoja grada. Stoga krećemo u izgradnju poduzetničkog inkubatora, uz sufinanciranje sredstvima iz europskih fondova - najavio je gradonačelnik te dodao da očekuje još bolju suradnju sa županijom i državom.

Prije svega, kroz rekonstrukciju i nadogradnjua postojećeg Doma zdravlja te otvaranje brojnih zemljišta na području grada za gospodarske investicije i za društvene sadržaje.

- Beskrajno sam ponosan na ovaj grad, na sve nas zajedno, na sve što smo ostvarili.

Ne, ja kao gradonačelnik, ne ova vlast, nego svi mi zajedno. Zajedno ćemo nastaviti i dalje! - zaključio je Barišić.

Predsjednik Gradskog vijeća, Neven Karas, istaknuo je da je Gorica od malog autohtonog turopoljskog naselja intenzivnom gradnjom u drugoj polovici prošloga stoljeća gotovo preko noći postala veliko naselje, velika urbana cjelina, skup velikog broja ljudi koji su postepeno postajali zajednica i grad kakav smo danas.

- Danas se stanovnici sve više identificira-

ju sa svojim gradom, ponosno napominju i naglašavaju kako su oni Velikogoričani, kako pripadaju ovdje i kako je ovo njihov grad. Možda je najvažnije upravo stvaranje osjećaja pripadnosti ovoj sredini bez obzira jesmo li ovdje rođeni, jesu li ovdje naši korijeni ili smo ovaj grad izabrali za mjesto sretnog odrastanja naše djece. Ovo je grad svih nas, koji nam pruža velike mogućnosti, ali i od nas traži određenu odgovornost.

Ljubav prema svom gradu nije dovoljno iskazivati samo deklarativno, već i svojim postupcima. A to Velikogoričani svakodnevno i dokazuju - rekao je Karas i dodao: - Čast mi je biti na čelu Gradskoga vijeća u kojem svi zajedno, u svojoj političkoj i svjetonazorskoj različitosti te usprkos ponekad burnim sučeljavanjima mišljenja, imamo zajednički cilj, učiniti Veliku Goricu još boljom, još kvalitetnijim i sadržajnijim mjestom za život.

ZAJEDNICA ZADOVOLJNIH

Svi, kaže, u osnovi žele istu stvar.

- Konstantna je naša zadaća i dalje razvijati demokratske i jednakopravne odnose koji su preduvjet gospodarskog, komunalnog i društvenog napretka. U nekim segmentima već smo dostigli vrhunske standarde, a u nekima možemo i trebamo još više.

Naša je zadaća uključiti što veći broj stanovnika u procese donošenja raznih odluka vezanih uz svakodnevni život, jer to znači i svjesno preuzimanje odgovornosti za izvršavanje istih. Samo zajednica zadovoljnih i odgovornih ljudi može generirati brži i kvalitetniji zajednički razvoj, a to je, uvjeren sam, ono što svi mi koji sudjelujemo u političkom životu našeg grada želimo - zaključio je Karas.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

NAGRADA "ZLATNA TUROPOLJSKA PODGUTNICA" LADA ROJC Profesorica geografije i povijesti u OŠ Eugena Kumičića te uspješna nogometna sutkinja, koja je sudila i na OI u Londonu.

MLADEN MIKULIN Kipar, autor brojnih spomenika u Velikoj Gorici - Milenijski križ, skulptura dr. Franje Tuđmana, spomenik braniteljima Golubica, spomenik Franji Lučiću...

ZLATA CUNDEKOVIĆ U kulturnom životu grada od 1976. Pokrenula je i podržavala brojne kulturne programe.

JASMINKA TIHI STEPANIĆ Od 1982. radi u OŠ Eugena Kvaternika, a od 2011. bavi se i književnim radom, za koji je dobila brojna nacionalna i međunarodna priznanja.

NAGRADA "TUROPOLJSKO SRCE" IVAN GALEKOVIĆ (posthumno) Vatrogasac, član DVD-a Mraclin i zaposlenik gradske JVP. Tragično preminuo od posljedica stradavanja prilikom intervencije na obiteljskoj kući u Velikoj Gorici.

JOSIPA MATIĆ Humanitarka,, volontirala u bolnicama Srebrnjak i Sestre milosrdnice, osnivačica Udruge "Rafiki", koja u Africi pomaže u školovanju djece, a organizira i slanje kontejnera u Tanzaniju.

SPONZORIRANO

Nagrađeni

Grad Velika Gorica

ŽUPNIK JOSIP RUŽMAN OFORMIO JE ŽUPU BL. ALOZIJA STEPINCA I U NJOJ PROVEO PUNIH 25 GODINA. I ZASLUŽIO POVELJU GRADA...

STIGLI NOVI USPORNICI PROMETA U KOLAREVOJ

U

Velikoj Gorici danas postoje tri župe, od kojih je najmlađa ona posvećena blaženom Alojziju Stepincu, za čije je formiranje najzaslužniji njen dugogodišnji župnik Josip Ružman. Zahvaljujući svom trudu i zalaganju na izgradnji crkvene građevine, ali i okupljanja oko župe, kao i svom aktivnom sudjelovanju, ne samo u vjerskom, već i u humanitarnom, kulturnom i sportskom životu grada, velečasni Ružman ove je godine primio Povelju Grada Velike Goric za životno djelo.

Josip Ružman rođen je 1958. u Prelogu.

U Zagrebu je završio Katolički bogoslovni fakultet te je 26. lipnja 1983. zaređen za svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Kada se 1994. godine ukazala potreba za novim svećenikom u Velikoj Gorici, izbor je pao na svećenika Ružmana.

Vjernici su se tad okupljali u pleškoj kapeli Ranjenog Isusa, a brzo po njegovu dolasku počelo se s račićšavanjem lokacije, u to vrijeme šikare, na Cibljanici.

- Već 14. rujna 1995., kad se naša legendarna 153. brigada pobjedonosno vraćala u grad, imali smo blagoslov kamena temeljca nove crkve. Bili su tu blagopokojni kardinal Franjo Kuharić te pokojni biskup Marko Culej. Crkvu posvećenu blaženom Alojziju Stepincu i pripadajuće prostorije župnog ureda gradili smo punih osam godina, ali puno važniji od same građevine bio je rast žive Crkve, zajednice koja se okuplja oko oltara. Uspostavio sam kontakt s mnogim divnim ljudima, od kojih je svatko nastojao priskočiti u pomoć - prisjeća se velečasni Ružman.

Na problematičnom i nedovoljno osvijetljenom pješačkom prijelazu u ulici Slavka Kolara, između Policijske postaje i zgrade Hrvatske pošte, postavljeni su uspornici prometa, takozvani ležeći policajci. Na tom je pješakom prijelazu nedavno automobil srušio biciklistu. Nije to prvi put da je došlo do nesreće uslijed neprilagođene brzine i loše osvijetljenosti te su građani pokrenuli potpisivanje peticije za postavljanje ležećih policajaca.

Nadležne službe su reagirale u vrlo kratkom roku te je uzdignut cijeli pješački prijelaz. Nakon što su postavljeni, ležeći policajci trebali bi omogućiti znatno sporiji, a samim time i još sigurniji promet u tom frekventnom djelu grada, posebice za brojne pješake i bicikliste koji tu prelaze cestu.

VJERA, HUMANOST I GLAZBA

Njegov dugogodišnji i nesebični rad u izgradnji žive i materijalne crkve u mladoj goričkoj župi bio je i ostaje trajno svjedočanstvo duhovne veličine, žrtvovanja, ali i odgovornosti svećeničke službe. Ponosan je, kaže, na zborove koji su osnovani tijekom godina te su svojom pjesmom uveličavali misna slavlja, posebno na Emanuel, koji je okupljen 2001. godine, a danas je jedan od najpoznatijih domaćih sastava duhovnog glazbenog izričaja.

Osim širenja Božje riječi, župnik Josip Ružman aktivno se bavio i humanitarnim radom, okupljao je oko sebe ljude spremne pomoći potrebitima.

- Pomagali smo obiteljima slabijeg imovinskog statusa, prikupljali i dijelili pomoć za Božić, Uskrs, pomagali smo u velikim tragedijama poput onih u Gunji i Bosanskoj Posavini. Skupljali smo hranu, odjeću i higijenske potrepštine te slali gdje god je trebalo. Naši ljudi imaju veliko srce, svi se rado odazovu i pripomognu, treba ih samo malo potaknuti - ističe vlč. Ružman.

Dekan Velikogoričko-odranskog dekanata bio je pet godina, u jednome mandatu, tijekom kojega je nesebično pomagao svim velikogoričkim župama. Uz sve ostalo, pokrenuo je širenje duhovne riječ putem tjednih emisija na lokalnom radiju, a bio je i idejni začetnik koncerta Božić u Gorici te je uvijek rado otvarao vrata crkve za nastupe eminentnih glazbenika.

- Uvijek sam se trudio na neki način spojiti vjerski, humanitarni i kulturni rad, kao i onaj sportski. Poticao sam naše mlade na bavljenje sportom, igrala se katolička ma-

Zbog dugovječnosti, ali i snažnog utjecaja na župljane, Ružman je ostavio dubok trag u Velikoj Gorici

POMAGALI SMO ONIMA KOJIMA JE TREBALO ZA BLAGDANE, ALI I KOD TRAGEDIJA

BOLEST NIJE DOPUŠTALA DA I DALJE BUDEM ŽUPNIK, NA OPORAVKU SAM U DOMU

lonogometna i odbojkaška liga, a ja sam rado bio sudionik svih sportskih događanja - kaže velečasni Ružman. ČITANJE, MOLITVA I OBNOVA

Kroz svoju dugogodišnju službu, ističe župnik, vodio se krilaticom "Bog će vas poslati na razna mjesta i predat će vam mnoge križeve. Zato se prepustite u Njegove ruke, neka vas vodi svojim putem da budete dobri i sveti svećenici". Nakon punih 25 godina službe u Velikoj Gorici, ove se godine oprostio od svoje župe i župljana. Zbog bolesti mu je, kaže, postalo teško obavljati brojne zahtijevne dužnosti te je trenutno na oporavku u svećeničkom domu u Zagrebu.

Konačno ima malo više vremena posvetiti se sebi te, uz molitvu, vrijeme provodi u čitanju i daljnjem osobnom duhovnom rastu.

Primajući Povelju za životno djelo na svečanoj akademiji u povodu Dana grada,

velečasni Ružman zahvalio se u ime svih laureata.

- Svi mi dolazimo iz obitelji, kulturnog, sportskog, privrednog, prijateljskog, obrazovnog okruženja, bez kojeg ne bismo mogli postići uspjeh vezan za naše živote.

Stoga ove nagrade pripadaju svima njima istaknuo je Ružman te se osobno zahvalio svojoj župi, svim dobrim ljudima koji su bili uz njega tijekom 25 godina njegova službovanja i onima koji su ga pratili u životu na bilo koji način.

POSTAVLJAJU SE KAMERE NA ČETIRI LOKACIJE Projekt video nadzora javnih površina dio je cjelovitog projekta sustava tehničke zaštite.

Osnovna svrha njegovog uvođenja je zaštita života, zdravlja ljudi i imovine na javnim mjestima, s ciljem smanjenja riziku od razbojstava, krađa, provala, nasilja, remećenja javnog reda i mira te poboljšanje prometa, rješavanje problema prometa u mirovanju i dijela komunalnih poslova. Projektom je predviđeno postavljanje video analitičkih sustava na kritična i frekventna mjesta u gradu. U prvoj fazi to će biti četiri lokacije; križanje Zagrebačke Poštanske – Fizirove, križanje Sisačke - Ul. 153. brigade HV-a, Park dr. Tuđmana i Trg kralja Tomislava. Kamerama će se upravljati iz Nadzornog centra koji će biti smješten u zgradi Komunalnog centra.

Ovisno o lokacijama, postaviti će se prometne analitičke pokretne i fiksne kamere, fiksne kamere za opći nadzor (video nadzor) i panoramske kamere.

SPONZORIRANO

'POVELJA PRIPADA I MOJIM ŽUPLJANIMA'

Kratke vijesti

6/7

Aglomeracija je krenula!

PROJEKT VRIJEDAN OKO 700 MILIJUNA KUNA OSIGURAT ĆE NAM 5000 BESPLATNIH PRIKLJUČAKA NA MREŽU ODVODNJE

N

Dugo iščekivani početak radova obilježen je u Mraclinu, a sad se širi...

ajveći komunalni projekt u povijesti našeg grada, pod nazivom "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica" i službeno je započeo.

- Projekt je u pripremi trajao godinama, ali ulaskom u Europsku uniju omogućeno je sufinanciranje iz EU fondova. U ovom slučaju je to 69% sredstava, što je, s obzirom na ukupnu vrijednost od 700 milijuna kuna, značajan iznos. Potpisali smo ugovore za tri natječaja kojim pokrivamo područje grada gdje nije izgrađena kanalizacija, a uskoro očekujemo objavu natječaja za izgradnju uređaja za pročisćavanje otpadnih voda u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura - rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Projekt je krenuo iz Mraclina, središta jednog od tri tzv. lota, radovi su vrijedni 200 milijuna kuna plus PDV, a planirano je dovođenje kanalizacije u 12 naselja Donjeg Turopolja te besplatni priključci za 2500 domaćinstava. Počelo se s geodetskim izmjerama te iskolčavanjem trasa, a sami iskopi i postavljanje cjevovoda trebalo bi krenuti u prvom kvartalu sljedeće godine.

- Ovo je najveći lot projekta Aglomeracije, gdje imamo 74 km mreže, što nove, što rekonstruirane, bit će to veliki izazov i

PRIPREME SU TRAJALE GODINAMA, A TEŠKO BI I SAD BILO BEZ EU-A

PROJEKT ĆE UKUPNO TRAJATI TRI GODINE, A KRENUO JE U MRACLINU

za VG Vodoopskrbu i za izvođača. Dobit ćemo novih 20 crpnih stanica, devet ćemo rekonstruirati u skladu s direktivom Europske unije, a na kraju ćemo dobiti jedan suvremeni kanalizacijski sustav. Predviđeni rok dovršetka radove je 36 mjeseci pojasnio je Tomislav Jelisavac, predsjednik uprave VG Vodoopskrbe.

PREZENTACIJE ZA GRAĐANE

Izvođač radova za područje Donjeg Turopolja je tvrtka Roco-Commerce iz Livna, BiH, koja od ranije ima veliko iskustvo na ovakvim radovima.

- Imamo oko 200 voznih jedinica i više od 100 zaposlenih, a zapošljavamo još njih 50 do 100. Vjerujem da ćemo korektno, kvalitetno i prije roka završiti radove - najavio je vlasnik tvrtke Zborko Badrov.

Uskoro kreću radovi na ostalim cjelinama.

- Potpisani su ugovori za središnji dio Velike Gorice, Lukavec, V. Mlaku i Kobilić, gdje radovi počinju ovih dana, kao i za sjeverni dio grada - najavio je Barišić.

Projekt će ukupno trajati tri godine, a krajem siječnja kreću prezentacije u naseljima u kojima će se izvoditi radovi. Mještanima će biti predstavljeni benefiti koji ih očekuju, prije svega mogućnost besplatnog priključenja na kanalizaciju.

Intervju

GRADONAČELNIK DRAŽEN BARIŠIĆ

'Danas imamo g punom smislu te VELIKOJ GORICI DEFINITIVNO JE VRAĆEN ŽIVOT, BILO GRADA SVE JE OPIPLJIVIJE I SVE JAČE KUCA, KAŽE PRVI ČOVJEK GRADA NA KRAJU GODINE VELIKIH USPJEHA

G

radonačelniče, što je, prema Vašem mišljenju, obilježilo godinu za nama?

- Jako je teško nešto posebno izdvojiti i istaknuti kao događaj koji je obilježio godinu.

Od prvoga dana mog mandata u fokusu sam imao dvije glavne zadaće, stvoriti uvjete za gospodarski iskorak i od Velike Gorice stvoriti grad u punom smislu te riječi. Samo ove godine otvoreno je čak 1900 novih radnih mjesta. Prije deset godina, vjerovali ili ne, u Velikoj Gorici bio je samo jedan građevinski kran, i to u Mičevcu, a sad ih imamo na desetke u gradu. U tih smo deset godina stvorili prostorno-planske i sve druge uvjete za izgradnju novog Putničkog terminala Zračne luke, izgradnju centra Hrvatske pošte, omogućili razvoj gradskih i privatnih gospodarskih zona koje počinju živjeti punim kapacitetima. Najuspješnije u cijeloj Hrvatskoj, uz grad Rijeku, ove smo godine završili energetsku obnovu višestambenih zgrada, vrijednu 250 milijuna kuna, i to uglavnom sredstvima iz fondova EU, kao i energetsku obnovu dvije osnovne škole. Prije nekoliko dana konačno je krenula i realizacija najvećeg komunalnog projekta u povijesti ovoga kraja, Aglomeracija Velika Gorica. Teško je, dakle, izdvojiti nešto posebno jer su svi realizirani ili započeti projekti vrlo vrijedni, usudio bih se reći i kapitalni za budućnost ovog grada. Naravno, vrlo sam zadovoljan postignutim ali još je puno posla pred nama, uvijek treba težiti boljem i kvalitetnijem.

Na što ste posebno ponosni, što smatrate najvažnijim iskorakom u 2019.?

- Posebno me veseli činjenica što je Velika Gorica postala jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj za život. Dokaz tome je da se ovoga trenutka, vjerovali ili ne, u našem gradu radi 400 novih stanova. Ove godine izdali smo 20 posto više građevinskih dozvola nego lani.

Postoji li nešto za čime žalite, nešto što ste kao gradsko vodstvo željeli učiniti u ovoj godini, a niste uspjeli?

padnih voda. Sljedeće tri godine, do kraja 2022., naš će grad veliko gradilište, od Donjeg do Gornjeg Turopolja, dijela velikogoričke Posavine do samog naselja Velika Gorica.

Puno se govorilo ove godine i o kineskim ulaganjima, o mogućoj gradnji stadiona. U kojoj je taj projekt fazi i koliko je doista realno da jednog dana Velika Gorica dobije velebni nogometni stadion s popratnim sadržajima?

- Velika Gorica otvorena je investitorima, zaista postoji veliki interes za ulaganja u naš grad. Blizina Zagreba, Zračne luke i prometna povezanost, te posebice struktura obrazovanog stanovništva, s rijetkim znanjima i vještinama, naš grad ističe kao jedan od najprivlačnijih za ulaganja u Hrvatskoj. S mnogima razgovaramo, nudimo pomoć i rješenja, predlažemo lokacije i dajemo svu administrativnu logistiku. Što se tiče kineskog ulaganja u naš sportski centar, mi smo kao grad promptno ispunili sve što je od nas traženo.

Sama odluka je na našim kineskim partnerima. Ako njihova definitivna odluka bude da žele ulagati u našem gradu, u meni i mojih suradnicima imat će dobrog suradnika i pouzdanog partnera.

Koliko ste zadovoljni društvenom klimom koja vlada u našem gradu, s obzirom na sve ono što doživljavate u svakodnevnom kontaktu sa sugrađanima?

- Velika Gorica definitivno više nije 'zagrebačka spavaonica'. Velika Gorica je grad, ponovit ću, u punom smislu te riječi. Proces identifikacije s gradom završen je kod najvećeg broja ljudi koji su Veliku Goricu odabrali za svoj dom, ona je njihov grad baš kao što je i moj, koji sam rođen ovdje. Godišnje imamo više od 200 manifestacija, društvenih događanja od kojih mnoga okupe i po više tisuća posjetitelja. Ovo je grad brojnih i vrlo aktivnih udruga građana, od sportskih, vatrogasnih, kulturnih, humanitarnih, tradicijskih. Svi oni svojim aktivnostima doprinose bogatom društvenom životu grada, u aktivnosti uključuju sve veći broj djece i odraslih, koji s pravom i sve više ponosa mogu reći: Velika Gorica, to je moj grad!

Jedna od ideja vezanih za društveni život grada je i odabir gradskog središta, dijela grada oko stare općine i Muzeja Turopolja? Čini li Vam se da su Velikogoričani to prihvatili?

- To je naše povijesno središte, uvijek bilo i uvijek će biti. Mi smo to naše povijesno središte samo oživjeli, dali mu novi smisao i nove

PROCES IDENTIFIKACIJE S GRADOM ZAVRŠEN JE KOD VEĆINE GORIČANA, LJUDI KOJI SU OVDJE PRONAŠLI DOM

- Uvijek se nešto može napraviti bolje i kvalitetnije. Ne žalim ni za čim posebnim, ostvarili smo sve što smo planirali, čak i više od plana. U mnogim planiranim projektima ne ovisi sve samo o nama, o gradu, već i o mnogo drugih čimbenika. Ponekad je potrebno uložiti puno vremena i truda u koordiniranje relevantnih i nadležnih gradskih, županijskih i državnih službi i tijela kako bi se neki projekt realizirao. Nije ovo kritika nikome, želim istaknuti uzornu suradnju i sa županijom i sa državom jer smo mnoge projekte već uspješno realizirali, neki su u fazi realizacije, a mnogi u pripremi.

Krenula je Aglomeracija Turopolja, najveći i najvažniji projekt u povijesti grada. Što možemo očekivati u godini pred nama?

- Punih deset godina trajale su sve moguće pripreme i predradnje da bi došli do trenutka od prije nekoliko dana, da i službeno možemo označiti početak građevinskih radova na tom projektu.

Impozantna je njegova financijska vrijednost, s PDV-om ona iznosi gotovo 750 mil kuna, 100 milijuna eura. Želim posebno naglasiti, da nismo članovi EU, taj projekt vjerojatno ne bismo nikad mogli sami realizirati. Taj projekt donosi gotovo 150 km nove kanalizacijske mreže, besplatan priključak na istu gotovo 5000 kućanstava, 80 km obnovljenih lokalnih prometnica i novi moderan pročistač ot-

društvene sadržaje. Sve smo to mogli napraviti samo ispunjavajući prije toga osnovne pretpostavke. Izgradnjom Centra za posjetitelje naše Turističke zajednice, a vrlo brzo i gradnjom novog objekta na mjestu tzv. stare općine, koja je dotrajala i već je čak opasna za život, stvoreni su uvjeti za održavanje niza manifestacija i drugih svakodnevnih događanja na tom prostoru. U planu je i uređenje Trga kralja Tomislava, u prvoj fazi upravo onog dijela koji se fizički naslanja na naš stoljetni park. Koliko su Velikogoričani to prihvatili? Dovoljno je doći na, primjerice, Gastro Turopolja ili na Prosinac u Gorici da bi se dobio taj odgovor. Mnoštvo Goričana zadovoljno konstatira kako sad i u svom gradu, na primjerenoj i prekrasnoj lokaciji, mogu uživati u programima i manifestacijama koje su prijašnjih godina konzumirali u nekim drugim gradovima. Velikoj Gorici definitivno je vraćen život, društveno bilo grada sve je opipljivije i sve jače kuca.

Značajna sredstva i ove su godine uložena u odgoj i obrazovanje, koliko još prostora za napredak ima po tom pitanju?

- Od svih gradova u Hrvatskoj najviše je u odgoj i obrazovanje djece uložila upravo Velika Gorica. U nekoliko godina izgradili smo dva sasvim nova velika vrtića, znatno rekonstruirali i adaptirali posto-

10/11

Ć O 2019. I 2020.

grad u e riječi' Foto: Matija Habljak/PIXSELL

jeće, izgrađena je nova zgrada velike osnovne škole, izgradili smo gradsku, a potom i školsku sportsku dvoranu. Ove godine, to sam već spomenuo, energetski smo obnovili dvije velike osnovne škole a za koji dan kreće i iznimno potreban, vrijedan i obiman projekt obnove srednjoškolske zgrade i sportske dvorane. Sljedeće godine krećemo u izgradnju još dva vrtića, ovaj put u ruralnim dijelovima, Selnici i Maloj Buni. Uz to, svake godine znatna sredstva kao osnivači vrtića i osnovnih škola ulažemo u te objekte, od područnih do matičnih škola. Nema ni jednog vrtića ili škole u gradu u kojem nije na znatno višu razinu podignuta materijalna kvaliteta. Ne mogu u tom kontekstu ne spomenuti i naše Veleučilište, koje je znatno proširilo i poboljšalo svoje materijalne kapacitete, baš kao i kvalitetu kurikuluma. Na kraju krajeva, stalno povećanje broja studenata iz svih krajeva Hrvatske, ali i Europe, dokaz je tim tvrdnjama.

Poseban iskorak i ove je godine napravio gradski sport. Zašto Grad toliko ulaže u sport i možete li onima koji to ne razumiju objasniti zašto su uspješni sport i sportaši važni za grad?

- Ono što smo započeli prije deset godina nastavit ćemo i dalje.

Samo ulaganje u sportsku infrastrukturu dugoročno donosi prave rezultate. Stvaranje infrastrukturnih i drugih materijalnih uvjeta omogućava sve većem broju djece bavljenje sportom, a sport prije svega donosi zdravo odrastanje djece, socijalizaciju i niz drugih benefita koje samo sport omogućuje. Naš grad ima više od 5000 aktivnih sportaša, što je respektabilna brojka. Isto tako, paralelno sa stvaranjem i poboljšanjem infrastrukturnih uvjeta, pametnom politikom sufinanciranja velikog broja naših sportskih udruga znatno smo podigli i kvalitetu stručnog rada, koja je osnovni preduvjet za stvaranje rezultata. Ne čudi zato činjenica da je Velika Gorica jedan od najsportskijih gradova u državi, sa stabilnim prvoligašima u najpopularnijim sportovima, ali i iznimnim rezultatima u pojedinačnim sportovima. Želja nam je imati olimpijce i nositelje olimpijskih medalja, ali nam je veća želja omogućiti što većem broju naših građana, posebice djeci, aktivno bavljenje sportom u primjerenim uvjetima. Kvantiteta će tada nužno roditi i kvalitetu.

Za sljedeću godinu predstavljen je rekordan proračun, za 126 milijuna kuna veći nego za ovu. Što su prioriteti u njemu, kakvu Veliku Goricu možemo očekivati za godinu dana?

- Treba pojasniti kako je realno povećanje proračuna nekih 40 milijuna kuna. Ostatak povećanja odnosi se na tehničko prebacivanje sredstava iz Državne riznice za plaće zaposlenih u osnovnim školama. Inače, ovo je pitanje na koje bi opširno odgovarajući sasvim sigurno mogao napuniti sve stranice Reportera. No, ukratko, Velika će Gorica dogodine biti još veće gradilište no što je bila ove godine. Pored naših investicija iz gradskog proračuna, investicija u poboljšanje komunalne infrastrukture, gradnje i rekonstrukcije mnogih cesta i spomenute Aglomeracije, daljnjeg uređenja središta grada, brige o vrtićima i školama, programima naših ustanova i udruga građana, očekujemo i znatno veću aktivnost privatnih investitora i njihove brojne nove projekte, prije svega u gospodarstvu.

Kad već gledamo u budućnost, pogledajmo još malo dalje...

Nastavi li se u planiranom ritmu, kako vidite naš grad za, recimo, deset godina? Na koji će se način razvijati?

- Sasvim je sigurno da će se grad i dalje razvijati, barem u segmentu za koji je odgovorna gradska administracija. Razvijat će se u infrastrukturnom i građevinskom smislu, a mi je želimo razvijati kao pametan grad, oji zna koristiti sve pogodnosti i resurse, prije svega ljudske, koji su naša najveća vrijednost i najveći kapital. Želimo biti grad znanja, koji će biti sve poželjnije mjesto za život ali i za rad.

Dolazi blagdansko vrijeme, doba dobrih želja... U tom smislu, što biste poželjeli svojim sugrađanima u 2020. godini?

- Najjednostavnije i najiskrenije, prije svega dobrog zdravlja, osobne i obiteljske sreće, poslovnog uspjeha. Svima nama želim dobre volje i pozitivnih misli, koje su pokretač svih promjena na bolje. Bolja i uspješnija Velika Gorica, bolja i uspješnija Hrvatska, ne stvara se negdje drugdje, nego u obiteljskom domu, na radnom mjestu, u udruzi građana kojoj pripadamo, svakim našim djelom i postupkom. Hrvatska je u svojoj daljnjoj i bližoj povijesti previše propatila da bi sada utonula u beznađe i defetizam. Zato svim svojim sugrađanima želim što više pozitivnih misli i dobrog raspoloženja.

Ljudi i događaji Foto: David Jolić

Prosinac cijeli u lampicama...

OD 6. PROSINCA, KAD JE 'PROSINAC U GORICI' OTVOREN, PA SVE DO NOVOGODIŠNJEG DOČEKA, SVI PUTEVI VODITE ĆE NA ADVENT

D

ošao je, na radost mnogobrojne okupljene djece, Sveti Nikola.

Došao je i zločesti, ali ovom prilikom simpatični Krampus, pjevale su Jane, nastupao je i atraktivni gutaš vatre, a ljudi su se okupili "kao da se nešto dijeli"...

Opet je klizalište uz Muzej Turopolja bilo centralno mjesto, cilj svakog djeteta, dok su roditelji šetali okolo ili stajali naslonjeni uz ogradu i pratili svoje mališane. I ne samo roditelji, nego i brojni drugi Goričani.

- Ovdje ima nekoliko tisuća ljudi, a u ovih nekoliko tjedana prodefilirat će ih goričkim Adventom još puno, puno tisuća... I to ne samo Goričana, vidim da je došao i velik broj ljudi iz Zagreba. Ljudi razgovaraju, čuju, širi se dobar glas o tome što se ovdje događa, o toplom ambijentu koji vlada rekao je gradonačelnik Dražen Barišić.

Program je počeo odmah, klizalište je ot-

ŠIRI SE VEĆ DOBAR GLAS O GORIČKOM ADVENTU, ZATO NAM DOLAZE I IZ ZAGREBA

voreno i koji dan ranije, a sadržaji su raznoliki i svakodnevni. Već do početka vikenda koji označava definitivno približavanje blagdanima Goričani su imali jako puno razloga za dolazak do Muzeja Turopolja, a još se puno toga nudi i u razdoblju koje nam slijedi, sve do novogodišnje proslave, koja će također biti na ovoj lokaciji.

- Tu je i Božićni sajam, na kojem će se predstaviti naši ugostitelji, tu je ponuda sadržaja za sve uzraste, zato se nadam se će naši sugrađani sve do Nove godine navraćati ovdje, u gradsko središte, svaku večer. Šetnja je uvijek dobra, a nudi se puno toga istaknula je Milada Mesarić, direktorica velikogoričke Turističke zajednice.

Božićno selo, Igraonica Djeda Božićnjaka, pričaonica, koncerti, predstave, humanitarne akcije... Sve to nudi se pokraj Muzeja, dovoljno da se isplati prošetati.

U goričkoj varijanti adventa najviše uživaju djeca, za koju ima niz sadržaja

12/13

Foto: Ime Prezime

Iz Županije

Stipo Bilić i 'Slava' do Albatrosa FASCINIRAN PRIČOM O SLAVI ŠENOI, VELIKOGORIČANIN RODOM IZ BANJA LUKE ISPISAO JE ROMAN ZA KOJI JE NAGRAĐEN U NATJEČAJU POU-A

S

MATO ČIČAK PRVI ČOVJEK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

sda Foto: Mile Šola

U odsustvu župana Stjepana Kožića i zamjenice predsjednika Skupštine Ljubice Ambrušec zbog zdravstvenih razloga, članovi Skupštine Zagrebačke županije donijeli su odluku o razrješenju predsjednika Damira Mikuljana, koji je također svoju odsutnost opravdao putovanjem van Hrvatske. Skupštinu je vodio zamjenik predsjednika Skupštine Zvonko Kunić, koji je nakon prisege čestitao novom predsjedniku Mati Čičku.

Naime, zajednički klub članova HDZ-a, HSU-a i HNS-a te Klub vijećnika "Stjepan Kožić-nezavisna lista" dogovorili su smjenu predsjednika, a kao kandidata su predložili načelnika općine Rugvica Matu Čička, koji je na ovoj sjednici zamijenio HDZova člana županijske Skupštine Mladena Šestana.

- Zahvaljujem predsjedniku Damiru Mikuljanu na dosadašnjem angažmanu i uvjeren sam da ćemo uz još veće jedinstvo uspjeti dovršiti sve započete projekte do 2021. godine - rekao je Čičak, koji je za čelnog čovjeka Županije izabran s 32 glasa za, jednim protiv, ali i deset suzdržanih.

večana dodjela Književne nagrade "Albatros" u organizaciji Odjela za kulturu Pučkog otvorenog učilišta održana je 12. prosinca u dvorani Gorica POU-a. Ovogodišnji pobjednik natječaja za "Albatros" je Stipe Bilić (Banja Luka, 1963.) iz Velike Gorice. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Božidar Prosenjak, Maja Kušenić Gjerek i Darija Žilić proglasilo je njegov roman "Slava” najboljim djelom od svih pristiglih na natječaj.

Tema romana je život turopoljske plemenitašice Slave pl. Ištvanić odnosno Slave Šenoa, supruge velikog hrvatskog književnika Augusta Šenoe. Fasciniran njenim životom, od školovanja do upoznavanja s Augustom, životom s njim i bez njega (bila je udovica šest desetljeća), autor je za glavnu temu svog romana izabrao već opjevanu ljubav njih dvoje i na svoj način je dočarao u romanu.

O samom djelu i autoru izrazito pohvalno govorili su članovi prosudbenog povjerenstva i urednik Miljenko Muršić. Slavodobitnik Bilić, vidno dirnut velikim brojem posjetitelja u dvorani i hvalospjevima prethodnih govornika, o svom romanu nije trošio puno riječi, nego je cijeli govor pretočio u zahvaljivanje svim osobama koje su na njega ostavile najdublji dojam i budile najljepša sjećanja iz njegovog života. Bila je to kompletna životna reminiscencija, od rođenja do dana današnjega.

Nagradu odnosno povelju dobitniku je uručio gradonačelnik Dražen Barišić. Autor likovnog rješenja naslovnice je Mato Lovrić.

Komplet knjiga autoru je predala Anita Pišković, ravnateljica POU-a. U prigodnom kulturno-glazbenom programu nastupio je KUD Dučec iz Mraclina, a ulomke iz knjige čitala je Ana Katulić.

Nagrada Albatros dodjeljuje se od 1995. godine autorima iz Hrvatske i dijaspore koji nisu članovi profesionalnih udruga (Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca ) – četvrt stoljeća dodjeljivanja svjedoči o iznimnoj tradiciji, a 26 objavljenih knjiga književno je bogatstvo.

David Jolić

"VOLIM ŽIVOT" RECI KROZ PREDSTAVU, PREDAVANJE, DRUŽENJE I - BOĆANJE Ovdje smo otvorili program koji službeno traje od 4. do 7. prosinca, ali on zapravo traje cijele godine. Kao Grad veliku pažnju pridajemo osobama s invaliditetom, kroz naše strategije pokušavamo im olakšati koliko god je to moguće, rekao je gradonačelnik Dražen Barišić na otvaranju programa pod nazivom "Volim život".

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u našem se gradu odvijao cijeli niz događanja, objedinjenih pod tim nazivom. Gotovo cijeli tjedan, od utorka do subote, sadržaji su se mijenjali. Nakon razgovora s gradonačelnikom, koji je u Gradskoj vi-

jećnici odgovarao na pitanja osoba s invaliditetom, ukazavši još jedanput na problem s teškim pristupom velikogoričkoj policijskoj postaji, predstavu su izveli štićenici Centra za odgoj i obrazovanje.

Održano je i predavanje "Nasilje nad ženama s invaliditetom i kako ga prevenirati", sa zadovoljstvom je odrađeno i druženje u Clubu 100, a program se kraju počeo privoditi turnirom u boćanju u subotu ujutro, šestim izdanjem Memorijala Marijan Dobrinčić.

Nakon toga, preostala je još samo misa u crkvi NBDM-a, kojom je i definitivno završen ovaj program.

Gospodarstvo SPONZORIRANO

ViĹĄestambena zgrada na adresi Bratstvo I 2a 2b Uk. vrijednost investicije: 804.943,25 kn Iznos bespovratnih sredstava EU (60%): 478.426,95 kn Iznos dodatnih bespovratnih sredstava RH (24%): 184.127,28 kn Iznos bespovratnih ukupno: 662.554,23 kn Stari energetski razred stambene zgrade: E Novi energetski razred stambene zgrade: B

14/15

VG Komunalac izvodi radove na izgradnji parka, grobnica i sanira opasnu prometnicu tnog smjera. Završetak radova očekuje se do kraja idućeg tjedna.

Osim Lukavca i Markuševca, na groblju u Kušancu grade se nove grobnice. Trenutno su 42 grobnice u izgradnji te grobno polje s 200 betonskih okvira. Dio grobnica i betonskih okvira planira se dati u slobodnu prodaju, dok će ostatak ostati za redovne ukope.

- Naši radnici raspoređeni su na nekoliko lokacija u gradu te maksimalno iskorištavamo povoljne vremenske uvjete kako bi što više radova izveli u što kraćem roku.

Počeli smo ovih dana u Lukavcu, gdje se radi na velikom projektu izgradnje parka msgr. Ladislava Loine, u Markuševcu saniramo opasnu dionicu gdje postoji opasnost od izlijetanja vozila, na groblju Kušanec proširujemo kapacitete grobnih mjesta te smo naravno na još mnogo lokacija u gradu u vidu redovnog održavanja. Zadovoljni smo kako trenutno napreduju radovi te će sve naše ekipe biti na terenu sve dok nam vremenske prilike to dopuštaju - rekao nam je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

U Markuševcu se sanira opasna prometnica

SPONZORIRANO

V

G Komunalac izvodi radove na nekoliko lokacija u našem gradu.

Jedni od njih ovih su dana počeli u Lukavcu, gdje je započela prva faza izgradnje Parka msgr. Ladislava Loine. Radovi obuhvaćaju rušenje nekolicine stabala i grmlja na mjestima gdje je projektom predviđena šetnica, staze i slično. Također, radit će se i zemljani radovi planiranja tla na području većem od 1300 m3.

Osim toga, izvodit će se radovi na izgradnji i opremanju novog dječjeg igrališta na istoj lokaciji, u sklopu istog projekta, a obuhvaćeni su pripremni radovi, rušenje i demontaža postojećeg igrališta, zemljani radovi, konstrukcija i završna obrada parternih površina, postava betonskih opločnika, izrada antitraumatske površine za dječju igru, izvedba rubnjaka, radova s biljnim materijalom te urbana oprema, tj. klupe, koševi za smeće, sprave za igru, ograda...

Vrijedni radnici VG Komunalca rade i na sanaciji opasne prometne dionice u Markuševcu Turopoljskom, gdje se radi na izvedbi vertikalne i horizontalne signalizacije, prometne opreme te zaštitne odbojne ograde na NC Ž 104600. Na predmetnoj lokaciji nalazi se opasan zavoj, gdje postoji opasnost od izlijetanja vozila s kolnika. Kao rezultat analize predviđena je korekcija i dopuna postojeće prometne signalizacije.

Predviđeno je postavljanje zaštitne odbojne ograde na potencijalno opasnom mjestu kako bi se povećala sigurnost prometovanja predmetnom dionicom. Kako bi se povećala prionljivost vozila na površinu kolnika, predviđena je i izrada habajućeg sloja asfalta (1.100,00 m2), što poboljšava otpornost na klizanje i stvara kraći zaustavni put prometnih sredstava. Predviđena je i izvedba razdjelne vibracijske crte od trajnog materijala s vibrirajućim efektom kako bi se vozače upozorilo da ne prelaze na prometni trak koji je namijenjen za vozila koja dolaze iz supro-

U Lukavcu će niknuti park posvećen monsinjoru Loini, u sklopu kojega će biti i dječje igralište

Radovi se odvijaju i na gradskom groblju u Kušancu

Goričani kao jedno

'Spremni smo učin da naše cure proho Piše: Suzana Majstorović

L

orena i Iva Rinčić rođene su s polineuropatijom nepoznatog porijekla, bolešću živaca i mišića koja se razvija zbog nedostatka aksona na peronalnim živcima. I zato ne mogu hodati.

Dijagnoza koju imaju jedinstven je slučaj, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi.

- Kad smo doznali za problem kod Lorene, prvo je bio šok, a nakon par dana završili smo u Klaićevoj. Počelo je s gipsanjem, znači dijete koje se tek rodilo imalo je gipseve sve do godinu i pol dana. Žena i ja bili smo u totalnoj komi, doktori su se isto prvi put susreli s tim - kaže tata Zoran Rinčić.

Nakon gipsa, uslijedila je operacija, no sve se vratilo natrag. Tetive se sužavaju, ne podižu noge, zbog toga se skraćuju i svako malo potrebna je operacija. I trajalo je to, išli su na vježbe u Klaićevoj, privatno, nema doktora u Hrvatskoj koji njih nije upoznao.

- Lorena je imala tri operacije do sad, trebalo ih je biti i više, ali mi nismo dali.

Ortopedi su govorili da treba korigirati nogu, neuropedijatri nisu dali jer bi propali mišići, a mi smo bili između dvije vatre. I odlučili smo da će operirati onoliko koliko treba, te se bazirali na fizikalnoj trodimenzionalnoj terapiji - pojašnjava tata.

Pet godina nakon Lorene, u obitelj je stigla Iva. Prije toga roditelji su napravili sve genetske pretrage, liječnici su rekli da je mo-

TERAPIJE S ROBOTIMA PUNO IM POMAŽU, SVI SU U ŠOKU ZBOG NJIHOVA NAPRETKA

TREĆA FAZA TERAPIJE KREĆE ČIM SE PRIKUPE SREDSTVA. I POLIKLINIKA GLAVIĆ JE DONIRALA...

SUDSKI POZIV ZBOG CIJEPLJENJA

gućnost da se ovo ponovi 1:1.000.000...

Djevojčice su, inače, cure iz donirane jajne stanice. Mama Marcela imala je najteži oblik leukemije, jedva ostala živa, uništene su joj sve jajne stanice. Jedini način da imaju djecu bilo je otići u Češku i napraviti umjetnu oplodnju. Gospođa koja je donirala jajne stanice ima svoju obitelj, i prije je donirala, nikakvih genetskih problema nije bilo. Kako su im u Pragu nakon Lorene ostale još četiri jajne stanice, svi su ih uvjeravali da nema šanse da se isto ponovi. Otišli su tamo rasterećeni, i dobili drugu kći Ivu. - Nakon njenog rođenja, opet isto kao s

ROBOT JOŽA ZABAVAN I UČINKOVIT Dok su u robotu, kojeg djevojčice od milja zovu Joža, na ekranu se prikazuju crtani filmovi, igraju se igrice, a cijelo to vrijeme Lorena i Iva rade zdjelicom, rukama i nogama, sve s ciljem da što bolje uđu u ritam hodanja. Lorena napravi 200 koraka, Iva je na 500...

Lorenom. Odbili smo i cijepljenje jer smo sumnjali na cjepivo, i doktori su nam to sugerirali. No nije prošlo dvadeset dana, a Marcela je dobila sudski poziv. Kazneno su je gonili jer nije cijepila dijete. Morali smo objasniti sucu da prvo moramo napraviti neurološke pretrage - kaže Zoran Rinčić.

A upravo su pretrage pokazale da je ovdje riječ o genetici. Roditelji su radije novac odlučili uložiti u terapiju, sve kako bi pomogli curama da prohodaju. Svi govorili da će djevojčice biti biljke, ali danas jedna ide u školu, a druga u vrtić.

- Nakon Ivina rođenja došli smo do dr. Ozrena Vrdoljaka u Klaićevoj. Od svih doktora jedini nas je poslušao i napravio kako mi želimo. Ona je nakon par mjeseci od gipsanja imala prvu operaciju, no njene tetive su tako jake da se sve brzo vraća natrag.

Tad smo se odlučili bazirati na terapije i sve SVE KRENULO S HUMANITARKOM

smo činili da osiguramo vježbe.

A onda je stigao svibanj. Dečki iz "Goričani humanitarke" napravili su Humanitarku za njih, koja je bila polazna točka za cijelu priču, za koju sad znaju praktički svi.

Marcela je bez Zoranova znanja otišla u Polikliniku Glavić, raspitala se, i doznala da je iznos za terapije vrtoglavo visok. Oko 140 tisuća kuna samo za Lorenu! Iva je još bila premala. Kad je Joško Glavić, vlasnik poliklinike, čuo da se prikupljaju sredstva, ustanova je darovala mjesec dana terapije.

- Kad su cure krenule na robotiku, žena i ja smo se probudili u pet ujutro i gledali što se događa. Znači, cure se nisu dizale ni na wc, a do tada su se dizale po nekoliko puta, jer su imale slabe mišiće zdjelice. I evo, Lorena je došla od sto do dvjesto koraka, Iva je već na petsto! - prisjetio se prve terapije tata.

Prvi ciklus terapija trajao je od 18. svibnja do 15. srpnja, nakon čega su cure otišle u Poreč. Njima je more najbolja terapija, Lorena i pliva, a tata je bio u čudu kako dijete s tako malo snage u nogama tako roni i pliva. Za njih je vježbanje i plivanje obavezna aktivnost, no roditeljima je prilično teško jer ne mogu biti na sto strana. Tu su vježbe, škola, vrtić, a uz sve to bore se i s

Foto: Josip Škof

ŠANSE DA SE OVAKO NEŠTO DOGODI, DA OBJE SESTRE BOLUJU OD IZNIMNO RIJETKE BOLESTI, BILE SU 1:1.000.00! A DOGODILO SE BAŠ TO, OD POLINEUROPATIJE BOLUJU NAŠE OBJE KĆERI, IVA I LORENA, KAŽE OTAC ZORAN RINČIĆ. TERAPIJE SU IZNIMNO SKUPE

niti sve odaju' Lorena pohađa Osnovnu školu Eugena Kumičića, a mlađa seka Iva još je u vrtiću

20/21

hrpom administracije...

Nakon povratka s mora, krenula je druga faza terapije, budući da je ostalo financijskih sredstava. Ta faza je trajala do studenog. Cure se super osjećaju i puno bolje hodaju, no došlo je vrijeme kad bi trebalo ići na razinu više.

- Mi ne možemo izdvojiti toliku svotu novca, oboje smo u minusu, kreditima. Puno su nam pomogli dobri ljudi, i moja tvrtka se uključila. Došli smo zato na ovu ideju o humanitarnoj akciji.

Iznos koji se prikupitlja je 390 tisuća kuna.

U međuvremenu je organizirano nekoliko humanitarnih događanja, te su se mnogi sami udružili i uplatili sredstva.

LORENA I ROBOT NA 50-50

- Velika je vjerojatnost da će djevojčice prohodati, ali prvo želimo Lorenu dići na štake.

Napretka ima i trudit ćemo se napraviti što više - kaže tata te dodaje anegdotu nakon humanitarnog koncerta.

Kad je supruzi rekao koliko se novca skupilo, Lorena je to čula i upitala: - Tata, je li moguće da nam toliko ljudi želi pomoći da prohodamo?

Pitamo se kako izgleda ta skupa terapija.

- Robot Joža je najveći pomagač, to je lokomat. Kad vas stave unutra, oni gledaju ekran, igraju igrice, a pomiču noge, ruke, zdjelicu, kako bi ušle u ritam hodanja. Prvo je robot radio 90, Lorena 10 posto, a sad smo došli na 50-50. Svi su u šoku što su toliko postigle. S robotom se radi sat vremena, ali jako je bitna i fizikalna terapija, kao i da cure uspravno hodaju.

Treća faza će krenuti kad se prikupe sredstva, i opet je Poliklinka Glavić izašla ususret, te je donirala besplatne sate.

Za kraj dodajmo kako je nevjerojatno što sve ova obitelj proživljava. Djevojčice imaju istu dijagnozu, Lorena ima, a Iva nema pravo na invalidninu. Obrazloženje je da je Iva zdravo dijete, da može sama jesti, da može sve sama. Unatoč tome, roditelji se ne predaju. Međutim, i dalje trebaju pomoć.

Humanitarna akcija traje do 18. siječnja 2020. godine, a ovo je broj računa na koji se može donirati: HR1223600003510079111, glasi na majku, Marcelu Rinčić.

Ovih blagdanskih dana trošit ćemo i više no što je potrebno, sjetimo se u tim trenutcima ovih djevojčica, i neka nit vodilja bude onaj trenutak kad će one samostalno prohodati. Zamislite kako ćete se osjećati znajući da je i vaš prilog doveo do toga.

Selo, mjesto, općina...

Nema predaje, ima medalja!

LUKAVČANIN MATEJ PETRLIĆ PRERANO SE RODIO I OSTALE SU POSLJEDICE, S KOJIMA SE BORI - PLIVANJEM! I SANJA NASTUP NA PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA

N

aš mladi sugrađanin Matej Petrlić primio je nagradu za najboljeg mladog sportaša s invaliditetom grada Zagreba za 2019. godinu, koju dodjeljuje Zagrebački športski savez osoba s invaliditetom, što je zapravo samo logičan slijed nakon svega onoga što se dosad događalo u životu ovog upornog i nepokolebljivog mladića.

Matej je član Plivačkog kluba "Narator" i hrvatske paraolimpijske reprezentacije.

Poznat je po tome što se 2015. godine na German Openu u Berlinu kao najmlađi natjecatelj uspio okiti s čak pet medalja.

GIMNAZIJALAC I SPORTAŠ

Riječ je o izuzetno talentiranom mladom čovjeku koji je zahvaljujući sportu i svojoj nevjerojatnoj upornosti uspio dobiti najveću životnu bitku. Naime, Matej je prerano rođen i zbog toga je pretrpio određena tjelesna oštećenja, koja su utjecala na njegovo otežano kretanje. No, danas ovaj mladić osvaja medalje na međunarodnim natjecanjima, a po njegovim kretnjama reklo bi se da su ti problemi daleko iza njega.

- Plivanjem se bavim od svoje četvrte godine. Treniram svaki dan, osim nedjelje. U bazenu dnevno provedem dva sata i jedan sat u teretani, a kad su praznici treniram dvaput dnevno. Meni je plivanje sve. Bavim se njime od kad znam za sebe. Naviknuo sam na taj ritam. Bavljenje ovim sportom izrazito je pozitivno utjecalo na moje zdravlje - rekao nam je Matej.

Mladi sportaš je učenik je trećeg razreda Gimnazije Velika Gorica. Mladim sportašima ponekad je teško uskladiti sportske i školske obveze. Kakva je situacija po tom pitanju, upitali smo Mateja.

- Ponekad je teško. No, važno je dobro se organizirati i pridržavati se dnevnog rasporeda. Ako tu uspiješ onda nema problema - objasnio nam je Lukavčanin.

Veliki iskorak za Mateja trebao bi biti nastup na europskom seniorskom prvenstvu, koje će se održati u ljeto sljedeće godine.

Prelazak iz juniorske u seniorsku kategoriju nije uvijek lak, mnogi tu imaju problema, i sve je podređeno upravo tom natjecanju, ono bi trebalo biti prva stepenica prema nastupu na paraolimpijskim igrama.

- To mi je cilj. Zato i treniram svaki dan.

Norme su postavljene visoko, ali one su tu da se ispune. Svaki dan sam sve bliži zacrtanom cilju - istaknuo je Matej.

Obitelj pruža veliku, ali i neophodnu podršku mladom plivaču. I svi su, naravno, ponosni na njegove sportske rezultate.

TREĆI NA IGRAMA MLADIH

- Puno nam znače njegovi uspjesi. Možda mu upravo oni pomognu da se probije u životu. Osim toga, plivanje je pomoglo i njegovom zdravlju, a sve to nas čini sretnim i zadovoljnima. Ako njemu nije teško truditi se i trenirati, nije niti nama podržavati ga u tome - rekao nam je tata Milan.

Zahvaljujući sportu mladi Goričanin puno putuje. Osim u Hrvatskoj, nastupao je u Sloveniji, Češkoj, Austriji, Italiji, Turskoj i Njemačkoj, a na ovogodišnjim Europskim igrama mladih, koje su održane u Finskoj, osvojio je treće mjesto. Uz Velimira Šandora i Mirjanu Lučić, Matej je jedan od najboljih goričkih sportaša s invaliditetom.

Njegovi sportski rezultati govore u prilog tome kako je pred njim sjajna sportska karijera, a možda i pokoja medalja na nekim budućim paraolimpijskim igrama. (aš)

22/23 Foto: Anes Šuvalić

Obrazovanje

POKUPSKO NUDI OSAM STIPENDIJA Općina Pokupsko raspisala je natječaj za dodjelu stipendije srednjoškolcima i studentima.

Ukupno će se dodijeliti osam stipendija, po četiri učenicima i studentima. Stipendija će iznositi 400 kuna mjesečno, a u obje kategorije isplaćivat će se po principu izvrsnosti i socijalnom statusu. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendije bit će objavljen na oglasnoj ploči i službenoj stranici Općine, u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava. Nakon toga, u narednih osam dana kandidati mogu podnijeti pismeni prigovor. Ako se na natječaj ne prijavi dovoljan broj kandidata koji zadovoljavaju uvjete, zahtjevi će se zaprimati do kraja školske, odnosno akademske godine.

Božić po turopoljski

BOŽIĆ KOD DI

OTAC UNOSI SLAMU, SIN SVIJEĆU I

SNJEŽANA I NJEN STJEPAN ČUVAJU TRADICIJU, BOŽIĆ UVIJEK SLAVIO TRADICIONALNO...

Slama se unosila u kuću uz riječi "Daj nam Bog picekov, racekov, ždrijebekov, telekov, kruha i vina i božjega mira"

Piše: Vanja Stanojević

M

alo je takvih čuvara tradicije kao što je to obitelj Dianežević.

Svoju veliku ljubav prema starim vremenima i običajima supružnici Snježana i Stjepan njeguju već godinama, a iz nje se svake godine izrodi nova ideja i novi projekt. Ove godine to je uređenje starog čardaka. Raznobojne lampice, kuglice i mnoštvo božićnih detalja ukrasili su staru drvenu građevinu u Kurilovcu. No, nije tako samo u dvorištu. I svaka prostorija čardaka odiše blagdanskim ugođajem.

- Nismo htjeli pretjerivati s ukrasima, sve smo ukrasili po našoj viziji, da bude lijepo i da se uklopi s tim starim objektom. Unutra smo napravili nešto modernije. Lani NAREZANA REPA UKRAS ZA BOR

je tu bila borovica i pravi starinski Božić, a ove godine je to malo modernije jer je kćer tako poželjela - ispričao je Stjepan Dianežević i dodao kako je cijelo svoje imanje ukrašavao nekoliko dana.

- Neke od kuglica, ove sitnije, starije su od 50 godina. Imali smo ih dok smo još bili na selu i dok se bor još kitio na starinski način.

Zadržali smo stari nakit jer je očuvan, ali i dodali novi - kazao je Stjepan i prisjetio se kako se grana bora nekada ukrašavala bombonima i jabukama, ili se u papir zamatala narezana repa.

Unošenje slame u kuću za Stjepana je najljepši božićni običaj, pa su taj dio tradicije i zadržali. Osim toga, na starinski Božić podsjećaju i jaslice pod borom u glavnoj prostoriji čardaka.

- Jaslice su klasične, kako smo nekada radi-

li, za njih mi je trebao gotovo cijeli dan.

Morate ići u šumu ubrati mahovinu, složiti kamenčiće, pripraviti sve kipiće, složiti osvjetljenje da to lijepo izgleda i u tome prođe cijeli dan - ispričao je Dianežević kojeg, ističe, na ovo motivira ljubav prema tradiciji te želja da se turopoljski običaji očuvaju i prenesu na nove generacije.

Adventske vijence izradila je sama Snježana Dianežević, na radionici u Etno udruzi Kurilovec. Pa iako nije Turopoljka, Snježana je rado prihvatila turopoljske običaje i odlučila ih njegovati zajedno sa suprugom.

- Ja sam iz Zagreba i takve stvari sam prije samo gledala na televiziji. Znali su mi o običajima pričati baka, deda i prabake.

NA BOR KOD NAS IDU I KUGLICE KOJE SU ČAK I STARIJE OD 50 GODINA

Kad sam došla tu sve sam prihvatila. Vratiš se malo u prošlost i to baš lijepo izgleda.

Uživa čovjek u tome - ispričala je Snježana Dianežević, koja je nedavno u natječaju proglašena prvom pratiljom Najuzornije hrvatske seoske žene.

UZGOJ KONJA I FOLKLOR

Osim toga, Snježana je aktivna članica KUD-a Nova zora, predsjednica Etno udruge Kurilovec, a rekreativno pleše i u Folklornog ansambla Turopolje. Njen suprug, pak, bavi se uzgojem autohtone pasmine hrvatskog posavca.

- Prvo smo krenuli s cvijećem i počeli osvajati nagrade u Velikoj Gorici, pa zatim u

Zagrebačkoj županiji. Onda smo 2002. bili prvaci kontinentalne Hrvatske. Nakon toga smo kupili konje,a naša je svatovska zaprega odmah 2006. bila prvak Hrvatske - ističe Snježana te dodaje kako su i dva puta pobjeđivali na međunarodnom natjecanju za najljepše ookućnice Floraart.

Kruna njihova rada i posebno priznanje došlo je prošle godine, kada su dobili povelju Suncokret ruralnog turizma.

S posebnim ponosom Dianeževići ističu kratki film "Božić kak negda", koji je nastao prema Stjepanovoj ideji, a snimao se upravo u njihovu čardaku. Ideja im je i objediniti sve scene turopoljskog Jurjeva, kojeg na svom imanju obilježavaju svake godine.

IANEŽEVIĆA

24/25

I VINO, A BOR KITE SVI ZAJEDNO

Priča iz kvarta

'Nekad smo se bavili stokom, danas kućnim ljubimcima...'

U JESEN BI DOLAZILI TALIJANI S KAMIONIMA I OTKUPLJIVALI STOKU PO TUROPOLJU, A SAD STOKE U NAŠEMU KRAJU VIŠE PRAKTIČKI NI NEMA..., KAŽE JOSIP KOZAČINSKI. CIJELI RADNI VIJEK PROVEO JE U VETERINARSKOJ STANICI VELIKA GORICA, KOJA DJELUJE VEĆ 70 GODINA

V

Piše: Anes Šuvalić eterinarska stanica Velika Gorica ove godine slavi veliki jubilej. Već 70 godina u toj ustanovi pomažu životinjama na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osnovana je davne 1949. godine i imala je šest područnih ambulanti. Ambulanta u Pokupskom pripojena joj je 1962. godine.

U to doba ambulantu su imala naselja Mraclin, Vrbovo Posavsko, Šćitarjevo, Dubranec, Pokupsko, Kravarsko i Velika Gorica.

- Turopolje je u to vrijeme bilo poznato kao stočarski kraj. Prvo simentalsko govedo koje je došlo u bivšu Jugoslaviju, došlo je upravo na ovaj teren. Križalo se s našim domaćim autohtonim govedom i tako smo dobili križanog simentalca. S umjetnim os-

jemenjivanjem stoke počeli smo prilično rano, već 1952. godine. Velika Gorica je tad imala vrlo jak stručni kadar. Vodila se briga o educiranju kadrova različitih profila: farmakologija, peradarstvo, svinjogojstvo…

Ja sam magistar znanosti iz područja higijene tehnologije živežnih namirnica. Mladi ljudi su se tada redovito educirali. Nismo zaostajali u europskim trendovima što se tiče dijagnostike, preventive, kurative, dijagnostike i kirurgije - rekao nam je Josip Kozačinski, umirovljeni veterinar koji je većinu svog radnog vijeka proveo upravo u ovoj veterinarskoj stanici.

NESTALE AMBULANTE U SELIMA

Danas se profil pacijenata uvelike promijenio, stoku su zamijenili kućni ljubimci.

U goričkoj Veterinarskoj stanici i dalje se trude zadržati kvalitetu usluge, pa se tako puno uložilo u infrastrukturu, a konstantno se potiče educiranje djelatnika.

- U protekle tri godine uložena su velika i značajna sredstva u rekonstrukciju naše zgrade, kao i interijera, a nabavili smo i novu opremu. Sad u još boljim uvjetima pružamo gotovo sve zdravstvene usluge za male i velike životinje. Veterinarska stanica Velika Gorica danas je u samom vrhu veterine u Hrvatskoj. Osim u opremu, ulažemo i edukacije naših djelatnika. Imamo zaposleno 15 doktora veterinarske medicine, od kojih je pet magistara znanosti i šest tehničara, a uz pomoćno osoblje, sveukupno imamo 31 zaposlenika. Cilj nam je i u godinama pred nama zadržati nivo usluga koje pružamo - istaknuo je Marko Morić, direktor Veterinarske stanice.

Od nekadašnjih sedam ambulanti, opstale su samo četiri: one u Velikoj Gorici, Kravarskom, Pokupskom i Vrbovu Posavskom.

Ambulanta u Dubrancu ugašena je 1994. godine, u Šćitarjevu 2000., a u Mraclin 2008. godine.

Svemu tome kuJosip Kozačinski s nostalgijom priča o nekim prošlim vremenima

U GORICI SE VEĆ 1952.

POČELO S UMJETNIM SJEMENOM U KRIŽANJU STOKE, BILI SMO TU JAKI

ČITAV OVAJ TEREN BIO JE POZNAT PO TOVU JUNADI I SVINJA, A SAD JE SVE TO NESTALO

NEKAD SE PILIĆ TOVIO I DO ŠEST MJESECI, A SAD ZA 42 DANA! TU NEŠTO NIJE U REDU...

movalo je snaženje uvoznog lobija, koji je osamdesetih godina počeo uzimati maha.

Kraj šezdesetihtih, sedamdesete i do početka osamdesetih godina bilo je zlatno doba stočarstva u Turopolju.

- Veterinarska stanica je 1975. godine u vlastitom tovu imala između 15 i 17 tisuća komada junaca te tri tisuće komada svinja.

Vodili smo nadzor o zdravlju junadi i svinja na farmama na našem području. Od 1963. godine nadgledali smo mliječne farme u Vukovini i Petrovini, a riječ je bila o farmama s nekoliko stotina komada istočnog frizijskog goveda. U Kušancu, Okujama i Buševcu uzgajali su svinje. Čitav ovaj teren bio je pokriven s tovom junadi i svinja.

Posavina je bila poznata po uzgoju konja. U jesen bi dolazili Talijani s kamionima i otkupljivali ždrijebad i konje. Sve se promijenilo otvaranjem prvih trgovačkih lanaca, to je označilo početak enormnog uvoza junetine, svinjetine, govedine i mlijeka, što je osiromašilo ovaj kraj i na neki način dovelo do propadanja sela. Mlađi ljudi su masovno odlazili u Veliku Goricu ili Zagreb, a stariji ljudi su, koliko su još mogli raditi, radili.

Uglavnom, stoke u našem kraju više nije bilo - objasnio je Kozačinski.

NIŠTA BEZ ŽIGA ILI PLOMBE...

Veterinarska stanica nekada je vršila nadzor nad klanjem stoke, prometom mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i jaja na području Velike Gorice i susjednih općina. Krajem osamdesetih godina ukinuta je veterinarska inspekcija, te se više nije moglo kontrolirati promet mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Sve to bilo je prepušteno sanitarnoj inspekciji ili samim potrošačima, koji su mogli sami odlučiti hoće li prijaviti nepravilnost.

- Mi smo mjesečno vršili kontrolu jaja, krvi, fecesa i hrane na farmi pilića. Nije se moglo dogoditi da bi jaja iz farme otišla, a da nisu imala veterinarsku potvrdu. Isto tako, ni slučajno se nije moglo dogoditi da meso ili mesne prerađevine iz klaonice otiđu bez veterinarske potvrde. Na svakom komadu mesa, bez ikakvih iznimki, morao je biti žig, a na kobasicama markica ili plomba. Kontrola je bila rigorozna - istaknuo je umirovljeni veterinar.

Sve to dovelo je do novog problema. Meso koje se može pronaći na policama trgovačkih lanaca uglavnom je iz uvoza. Često je teško pratiti njegovo porijeklo, a nerijetko meso u frižiderima stoji i više od godinudana. To u konačnici loše utječe, kako na

28/29 njegove nutritivne vrijednosti, tako i na sami ukus.

- Jednom sam naišao na meso peradi koja je bila uvezena i duboko smrznuta godinu dana. Vjerujem da je ona u trenutku smrzavanja bila bakteriološki ispravna, ali to meso je tijekom stajanja sasvim sigurno izgubilo svoje nutritivne vrijednosti. Meso svinjske pasmine pietren zna biti vodenasto. Stavite šnicl peći, a ono vam se digne kao đon. To se događa kad je meso puno vode, a kad ona izađe, ono postane tvrdo i suho. Problem je u tome što to meso jednostavno nije zrelo, a životinje su bile držane u zatvorenom prostoru s minimalno slobode kretanja. To meso zato nema kvalitetu - priča nam Josip, pa objašnjava o kakvim se tu razlikama radi.

BEZ MASNOĆE NEMA FINOĆE

- Perad vam se sada kolje kad napunjeni 42 do 46 dana, a nekad se pile na selu tovilo pet do šest mjeseci i bilo pušteno da vani hoda praktički gdje god želi. Kad se peklo meso domaće svinje, ne samo da je mirisalo dvorište kuće u kojoj se peklo, nego je i deseti susjed osjetio miomirise pečenja.

Uostalom, prva Gavrilovićeva zimska salama pravljena je od turopoljske svinje. Ona je bila ukusna zbog mesa koje ima sitne miofibrile protkane masnoćom. Vi kad pečete to meso, ili radite suhomesnate proizvode, ono je ukusno jer uz mišić ima i tu prijekopotrebnu masnoću.

Dodao je kako naša teletina završava u Italiji. Šunka i šnicl ostaju kod njih, dok nam vraćaju lopaticu i flam, a to naši sugrađani na kraju kupuju po trgovačkim lancima.

Naš 'baby beef ' ne može se kupiti kod nas, sve što se proizvede odlazi u inozemstvo. Što zvuči paradoksalno ako znamo da je još 1988. bjelovarsko i turopoljsko područje proglašeno je regijom s najboljim baby beef-om u Europi. Osim mesa loše kvalitete, građani sve češće , a da ni ne znaju, konzumiraju razne supstance koje ostavljaju neizbrisiv trag na njihovu zdravlju.

- Pogledajte koliko djece danas ima probleme s raznim vrstama alergija. Zabrinjavajuć je i broj mladih žena koje boluju od karcinoma dojke, jajnika i uterusa. Od kuda sve to? Hormoni. Sedamdesetih godina u Europi su se masovno primjenjivali hormoni rasta u tovu junadi i peradi. Prvi takvi slučajevi otkriveni su u Sloveniji, a poslije i u Hrvatskoj. Ne smijem imenovati proizvođače, ali iznenadio sam se kad sam vidio koja je velika farmaceutska tvrtka proizvodila te hormone. Od tog trenutka, gdje sam god mogao, izbjegavao sam upotrebu njihovih proizvoda - otkrio nam je Kozačinski.

TELETOM SE PLAĆAO I POREZ

Prostorije Veterinarske stanice, na izlazu iz grada, nedavno su uređene i moderno opremljene

Dok je selo još bilo selo, a domaćini ponosno uzgajali svoje blago i od toga živjeli, veterinar je uvijek bio drag gost. Uz liječnika i župnika, veterinar je bio jedan od najvažnijih aktera u životu sela. On je vodio brigu o blagu praktički svake obitelji, a samim time i o njihovoj egzistenciji. Ljudi su bili siromašni i njihova kravica bila im je sve.

Seljak je unaprijed znao kamo će s teletom.

Njegovom prodajom moglo se platiti porez ili kupiti drva. Povezanost između veterinara i seljaka bio je uska, a radilo se i na kredit. Usluga liječenja naplaćivala se kad bi se prodalo tele, odojak ili ždrijebe. Često je bilo i komičnih situacija.

- Kako sam visokog rasta i imam duge ruke često sam išao na ždrijebljenje kobila. Do glave ili noge ždrijebeta nije bilo lako doći, trebalo je imati jako dugu ruku i biti visok.

Kolega me je tako jedanput zamolio da umjesto njega odem na ždrijebljenje. Poznavao sam gazdu i gazdaricu. Kad sam došao kobila je bila zbilja visoka, jahača kobila. Ustanovio sam da je ždrijebe krivo okrenuto i trebalo ga je izvući van. Stao sam na prste i gurnuo ruku najdublje što sam mogao u kobilu. Lice mi se nalazilo blizu vagine, a gazdarica me je upitala: 'Buš joj pusu dal?'

Prvo mi je bilo malo nelagodno, a onda sam joj odgovorio kao iz topa: 'Čuj, bolje njoj nego tebi'. Svi koji su se tu našli pukli su od smijeha, a zgodna gazdarica, nakon što me je pošpotala, i sama se nasmijala mojoj dosjetki - otkrio nam je Josip.

Ljudi i običaji

Lakši za 76,2 kilograma, 'teži' za 150.000 kuna...

ROBERT BAKOVIĆ, U NAŠEM GRADU POZNATIJI KAO ROKO, POBIJEDIO JE U SHOWU RTL-A "ŽIVOT NA VAGI". DJECA VIŠE NE GOVORE DA JE TATA DEBELI, A NOVAC ĆE ČUVATI - ŽENA

B

io je početak ljeta, grad se pomalo praznio, Goričani su počeli odrađivati svoje godišnje odmore daleko od vreline asfalta, a otprilike u to vrijeme svojim putem otišao je i Robert Baković, čovjek zvan Roko. Ponio je sa sobom, jer što će drugo, i svojih 169,1 kilogram, te krenuo u najveću avanturu svog života. U televizijski show RTL-a, u čuveni "Život na vagi". Nekoliko mjeseci poslije Roko je, hvala na pitanju, jako dobro. Lakši za nevjerojatnih 76,2 kilograma i "teži" za 150.000 kuna...

OMILJEN I USPJEŠAN U SHOWU

Roka su Goričani, njegovi sugrađani, godinama znali kao vlasnika najsretnijeg kioska u državi, mjesta na kojem su čak četiri puta uplaćeni ogromni dobici, znali su ga i kao vlasnika kafića, također na Tržnom centru, a neki su ga znali i kao nogometaša. Danas ga, evo, zna cijeli Hrvatska, i to prije svega kao pobjednika četvrte sezone "Života na vagi". Predstavio se u fenomenalnom svjetlu, znaju to svi koji su pratili show, jer doslovno od prvog dana bio je omiljen među natjecateljima, ali i posebno uspješan u onome zbog čega se to društvo i okupilo u izolaciji, u gubljenju kilograma.

- U show su me prijavili žena Ana, sestra

PLANIRAM TRENIRATI TRI, ČETIRI PUTA NA TJEDAN I ZDRAVO SE HRANITI. PA ZA VIKEND UŽIVATI...

Ivana i sestrična Martina, sve je počelo iz šale, ali kad su me pozvali iz produkcije, na nagovor žene i obitelji, pristao sam sudjelovati. Bilo mi je neugodno, baš nelagodno, ali istovremeno mi je bilo i nevjerojatno do kud sam se doveo i kako sam se zapustio. Došao sam do zida. Sam se nisam više mogao motivirati i u ovom showu vidio sam spas - govorio je Roko nakon finala. 'ŽIVOT VANI NIJE PROBLEM'

U njemu je oduševio čim se pojavio, već na prvi pogled bilo je jasno da će glavna nagrada otići u njegove ruke. Vaga je pokazala 92,9 kilograma, a to je bio rezultat kojeg nitko nije imao šanse dostići.

- Morao sam kupovati kompletno novu robu, ali učinio sam to sa zadovoljstvom.

Puno mi je važnije što moja djeca, koja su mi bila i najveća motivacija, stalno ponavljaju 'tata više nije debeli', ha, ha. I, naravno, to što se sad puno lakše mogu baviti djecom, igrati se s njima, što dosad nije bilo moguće. Vratit ću se i haklu s dečkima, nedostajao mi je nogomet svih ovih godina, jer ipak je on 20 godina bio moj život - zadovoljno danas priča Roko.

Iznos glavne nagrade od čak 150.000 kuna je ogroman i, iako nije važniji od skinutih kilograma, svakako čovjeka razveseli...

- Na što ću potrošiti novac? Dio sigurno na shopping, budući da konačno mogu nositi ono što želim, a ne onu kakvu sam osuđen nositi. A ostatak će čuvati žena, ona je u tome bolja nego ja - kroz smijeh kaže Roko. Život mu je danas puno ljepši i lakši nego do prije nekoliko mjeseci, ali najteži dio posla tek slijedi. Mnogima je problem zadržati kilažu u razdoblju nakon povratka u svakodnevni život.

- Ma ne, nije mi neki problem vani se pridržavati svega što smo naučili, sad i ja ipak imam puno više motiva.

Trudit ću se primjenjivati navike iz kuće, trenirat ću četiri do pet puta tjedno i vikendom otići s obitelji na neki izlet.

Planiram se pravilno i zdravo hraniti, a vikendom si priuštiti hranu po guštu. To je otprilike neki moj plan zaključio je Roko.

30/31 ZAVOLI KNJIGU...

Plešemo, fotkamo se i igramo u Lektiri na oko Autorice i izvođačice Ana Katulić i Anita Pukanić premijerno su predstavile svoj projekt Lektira na oko. Kroz dramsko-scensku igru, autorice učenicima donose šest naslova iz lektira za treće i četvrte razrede osnovnih škola, pa učenici upoznaju brojne živopisne likove.

- Poeziju im govorimo kroz hip hop, kroz neposredan jezik, želimo da sudjeluju, da budu sukreatori priča u kojima se nalaze, te ih potičemo i na čitanje. Želimo vjerovati da ćemo ovim projektom kod njih probuditi interes za knjigu - kaže Ana Katulić, a nadovezuje se njezina

Velika Gorica je sredina u kojoj se velik dio ljudi zna, često se ljudi šokiraju kad me vide, ali lice je ostalo isto, kazao je Roko

kolegica Anita Pukanić:.

- Rad na ovom bio je i zabavan i kreativan. Dale smo sebi šansu da se podsjetimo zašto smo i mi kao djevojčice neke od ovih naslova rado čitale..

Kako bi scene bile interaktivne i što zabavnije, Ana i Anita su uključile glazbu i različite instrumente, a u pomoć su im priskočili Ana i Konrad Lovrenčić koji potpisuju glazbu za popularnog Antuntuna.

- Na sceni plešemo, igramo se, fotkamo se, imamo i Instagram okvir, klinci nam crtaju, ostavljaju svoje impresije i poruke u leksikon... - dodala je Ana.

GLUMCI NA LEDU

Na goričkom klizalištu ekipa iz serija Nove TV Ako vam se ovih danaučinilo da gledate odnekud poznate kadrove u trenucima dok kreće spot uoči reklama na Novoj TV, dobro vam se čini... Ekipa Nove TV snimala je u Velikoj Gorici komercijalne spotove puna dva dana, "zakačili" su se, za klizalište u parku kod Muzeja Turopolja. Popularni likovi iz aktualnih serija, kao što su "Na granici" i "Drugo ime ljubavi", kao i iz showa "Supertalent", ovom su prilikom imali neke potpuno drukčije uloge.

Primjerice, župnik iz serije "Na granici", Fabijan Pavao Medvešek, prodavao je med i

medene proizvode članovima žirija iz "Supertalenta" (Maja Šuput Tatarinov i Janko Popović Volarić), a dva "frajera", glumci Momčilo Otašević i Slavko Sobin, "pokefali" su se oko ljepotice koja se "prosula" na ledu. Našem, goričkom...

Snimanje je jako dugo trajalo, prekidano je samo zbog toga da se glumci malo zagriju s toplim napitcima te je ubrzo slijedilo uobičajeno "kamera, akcija!"

Statisti su na ledu disciplinirano odrađivali svoje uloge i nije ih nimalo smetalo što su često više puta morali ponavljati jednu te istu scenu.

Kultura

GLUMICA BEZ MARIJA KOLB: DOBILA SAM VEĆ DRUGU NAGRADU HRVATSKOGA GLUMIŠTA, ALI TEK ČEKAM PRAVU ŠANSU U FILMOVIMA I SERIJAMA. IAKO, DOMA NI NEMAM TV...

VELIKOGORIČKA GLUMICA S DIPLOMOM AKADEMIJE U OSIJEKU NAGRAĐENA JE ZA ULOGU U RADIO DRAMI "TUGA", ISTOM NAGRADOM KAO DESET GODINA PRIJE ZA "PIPI DUGU ČARAPU". ZA REPORTER OTKRIVA KAKO ŽIVI SAMOSTALNI UMJETNIK U HRVATSKOJ...

Piše: Marko Vidalina

S

amo su odabrani u ovih 27 godina uspjeli ugurati se među dobitnike Nagrada hrvatskoga glumišta, koje se dodjeljuju od 1992. Samo su se posebni na toj listi našli više od jedanput.

Među takvima, dvostruko priznatima, od kraja studenog je i Marija Kolb. Glumica koja se školovala na osječkoj Akademiji, ali i djevojčica koja je odrastala ovdje, kod nas, u Velikoj Gorici, uspješna mlada žena koja se nakon studija vratila ondje gdje je dom.

- Da, ovdje sam odrasla, u Velikoj Gorici, išla sam u OŠ Eugena Kumičića, Umjetničku školu Franje Lučića, baletnu školu... Tu sam upisala i srednju školu, prva dva razreda išla sam u Opću gimnaziju, a onda smo se preselili u Utrine. Tamo sam završila treći i četvrti razred, u jezičnoj gimnaziji, a nakon toga sam otišla na studij u Osijek.

Kad sam i to završila, vratila sam se ovdje, u Veliku Goricu. Odrasla sam na Galženici, a sad živim u 'osmom martu' - uvodi nas u svoju priču Marija.

Sjedimo i razgovaramo, prigodno, u kafiću par stotina metara od njezina stana. Stigla je s predavanja na fakultetu, na kojem je već godinama u ulozi umjetničke suradnice, a mjesto susreta odabrala je metodom koju će mnogi nazvati stereotipno ženskom.

- Ajmo tamo, tu mi se najlakše parkirati...

TEŠKO JE NAMA SAMOSTALNIMA

A opet, teško je reći da je Marija tipična djevojka, uobičajena mlada žena. Jer i ovoga je puta, kao i uvijek, bila naoružana neobičnom energijom, govorila je vrlo ekspresivno i malkice teatralno, kako valjda i mora biti kod glumica koje žive svoj poziv, a za početak je sama objasnila razlog jedne kasnoposlijepodnevne kave s novinarom.

- Dobila sam Nagradu hrvatskoga glumišta za glumačko ostvarenje u radio drami. To je moja druga Nagrada hrvatskoga glumišta, prvu sam dobila 2009. za najbolju ulogu u predstavama za djecu i mlade, za predstavu 'Pipi Duga Čarapa'. Radio drama za koju sam sad nagrađena zove se 'Tuga'.

Redateljica je Stephanie Jamnicky, a tema je obiteljska, u smislu gubitka voljene osobe.

Brat nazove sestru kako bi joj priopćio da im je umro otac, što ona nikako ne može prihvatiti. Ostaje u tom svom balonu misli i emocija, bježi od istine i zatvara se u sebe, izgovara razne nebuloze, prestaje se javljati na telefon... - opisuje Marija.

I odmah će odbaciti priču koju često

"prodaju" kolegice i kolege, onu kako nagrade nisu važne, kako je to samo još jedan predmet s kojeg treba brisati prašinu...

- Ma ne, puno mi znači ova nagrada. Pokazuje mi da sam na pravom putu, da je struka primjetila moj rad, da me se cijeni...

Nije lako samostalnim umjetnicima, kad nisi dio ansambla teško se i rijetko dobivaju uloge, pogotovo glavne, vrijedne uloge.

Glumice koje su dio nekog sustava imaju puno veće šanse za takve uloge, za velike komade s poznatim redateljima. Kao samostalni umjetnik sam si tražiš posao, a na nezavisnoj sceni dosta je teško izboriti se za prostor, kamoli za projekte i prilike koji nude šansu da budeš dio velikog ansambla.

Naravno da mislim da je ona rezultat timskog rada, bez svih tih sjajnih kolega ovo ne bi bilo moguće.

I ČOVJEK I ŽIVOTINJA ODJEDNOM

Ova nagrada stigla je u kategoriji radio drame, umjetničke forme za koju je teško reći da je u svom najboljem trenutku. Još se teže, naime, mnogima od nas sjetiti kad smo posljednji put poslušali radio dramu...

- Jako volim tu formu, baš uživam u tome.

Strašno mi je zanimljiva mogućnost da samo glasom pokažem cijeli spektar nečijih misli i osjećaja. To je i dosta zahtjevno, jer nemaš tijelo kao alat za izražavanje. Sve se radi uz pomoć mikrofona, što ima i svoja pravila, zadane okvire koje moraš jako dobro poznavati kako bi njima znao, možda je to ružno reći, ali manipulirati - objašnjava Marija, svjesna da se publika koja voli radio drame baš i ne broji u milijunima.

- Je, činjenica je da je to forma u izumiranju, ali s druge strane se javljaju naznake da se sprema veliki povratak audio knjiga. U inozemstvu se tržište totalno pomamilo za tim, ljudi žele slušati knjige, a sve to otvara i prostor za revitalizaciju radio drame.

Ukratko, ima to svoju publiku, ali svjesna sam da ona nije velika.

Priča nam Marija dalje kako radio drame nastaju u specifičnim uvjetima, kako postoje prostorije koje simuliraju interijere i eksterijere, kako je mikrofon „partner“ u igri i kako treba znati proizvoditi razne zvukove i pritom koristiti rekvizitu... Na prvu možda ne djeluje pretjerano zahtjevano, ali i ovoga puta prvi dojam vara.

- Događalo mi se da unutar jedne radio drame moram glumiti po četiri životinje i troje ljudi. E, to je urnebes! Jednom sam igrala Malu princezu, Gospođicu Neću, umišljenu Patku, Zmaja kričavca, Mamu koja se boji miševa, malo zaostalog Mirka i Kockicu šećera u jednoj priči...Sve to zahtjeva karakterističan glas i zvuk, a takve transformacije izazov su za glumca.

Iza nje je cijeli niz različitih uloga, no kad bi trebalo izdvojiti omiljenu, najdražu...

- Jako volim uloge heroina, junaka, u kojima se može prikazati cijeli spektar emocija. Često me takve uloge i zapadaju, poput

UČITELJICA PAVICA VESELIĆ IZ OŠ EUGENA KUMIČIĆA ODREDILA MI JE ŽIVOT

U PRVOJ PREDSTAVI IGRALA SAM U ČETVRTOM RAZREDU, I TO U 'MALOJ PRINCEZI'

GOLOTINJA NA SCENI? RADIJE NE BIH, ALI I S TIM BIH SE SUOČILA DA ZATREBA...

Grete Meier u Unterstadtu, pa onda Pipi Duge Čarape... E, to je bila fizički i emotivno izuzetno zahtjevna uloga, ali mogu reći da sam puno naučila od te djevojčice, od najjače djevojčice na svijetu. Učim kroz sve uloge, tako se gradi i karakter - vjeruje Marija, pa već koju sekundu potom vraća priču na svoje same početke.

- Moram zahvaliti svojoj učiteljici Pavici Veselić iz OŠ Eugena Kumičića. Učitelji imaju važnu ulogu u prepoznavanju afiniteta i talenta kod djece, a ona je mene obilježila za cijeli život. To što me uzela u školsku predstavu, jednu, drugu pa treću, odredilo je moju karijeru. Za prvu predstavu odabrala me zato što sam već išla u glazbenu školu, prednost je bila što imam sluha, a jesam li joj s neke druge strane bila interesantna, scenična... Nemam pojma, bila sam premalena da bi to kužila. Išla sam u četvrti razred kad sam bila u prvoj predstavi, 'Maloj princezi'. Bilo je tu i treme, a moram reći i da je učiteljica Pavica bila prilično stroga. Nismo to tek tako odrađivale, inzistirala je da sve to bude kako treba, od početka me 'šarafila' i ja sam joj na tome zahvalna. Zavoljela sam glumu već tad i ostala u tome do danas - prisjeća se Marija, dodajući kako se treme nije u potpunosti riješila sve do danas.

MEDITACIJA PRIJE PREMIJERE

- Ma joj, svaki put imam tremu na sceni. To je više neki pozitivni adrenalin, ali moram priznati da na dan premijere uopće nisam svoja. Taj dan ne mogu jesti, ne javljam se nikome... Spavam do 15 sati, pa meditiram dva sata, jer sve to mi je jako veliki stres i moram se nekako smiriti. Nakon toga pojedem nešto, tek toliko da ne umrem, pa idu zadnje pripreme... Poslije predstave dugo ne mogu zaspati, iscrpi to, izmoriš se, a zapravo si i dalje jako budan. Po mojoj teoriji, to je i jedan od razloga zašto glumci

Pipi Duga Čarapa dubi na glavi i hoda na rukama...

Glumci moraju biti u jako dobroj fizičkoj kondiciji, jer to je jedini način kako se tijelo može odazvati na impulse koji mozak zamisli. Kad sam igrala Pipi Dugu Čarapu, morala sam tijekom predstave dubiti na glavi, hodati na rukama, napraviti špagu i premet, popeti se na kućicu visoku četiri metra u nekoliko sekundi... Ja se održavam kroz plivanje i rolanje, zasad mi je to dovoljno, priča nam Marija i dodaje: - Općenito glumci moraju puno raditi na sebi, prije svega na glasu! Nije lako dobaciti do zadnjeg reda kazališta, to iziskuje posebnu razinu govora, nimalo sličnu običnom razgovoru kakav, recimo, mi sad vodimo. Za to te Akademija priprema, ali treba stalno raditi vježbe za glas, disanje i artikulaciju... I glas je mehanizam koji se bilda, koji mora biti u formi.

32/33

Z TELEVIZIJE 'Joj, samo da se ne moram ljubiti' Ne mislim da sam manekenski tip ili seks bomba, ali smatram se ljepuškastom osobom, a nikad mi nisu dali da igram zavodnice!

I hvala Bogu na tome, barem se nisam morala ljubiti na sceni, kroz smijeh kaže Marija, koja je svih ovih godina tek jednom bila blizu...

- Jednom sam se morala samo cmoknuti s Robertom Ugrinom na kraju predstave 'Kroćenje goropadnice', gdje sam igrala Katarinu, a on Petruccia, i to je to. Drago mi je što me to svo ovo vrijeme mimoilazi, ne znam kako bih to preživjela. Lijepo je na sceni vidjeti dvoje kako se vole, no ljubav i strast se mogu vidjeti i u pogledu, u oku - iskreno kaže Marija.

vole popiti...

Ona, kaže, s tim nema problema, piće ili dva nakon stresne premijere ne spadaju u tu kategoriju, no postoje stvari koje su joj ipak problematične u svemu ovome. Kao, recimo, moguća golotinja na sceni...

- Ma joj, najrađe ne bih, ha, ha... - nasmijala se Marija pa pomalo sramežljivo nastavila: - Bio bi mi to izazov, iako bih voljela da imam neku 'escape' tipku, da mogu prekinuti kad želim, ha, ha. Nisam baš toliko slobodna, koliko god sam svjesna da je to djelomično hendikep za glumicu. Ali sigurna sam da bih, da dođe do toga, hrabro pregrmila i takav izazov. Dosta je to zahtjevno, no moje tijelo i glas su moji alati, pa gledam na to kao na barikade u glavi koje se ruše tako da se s njima suočiš.

Igrala je u gotovo 30 predstava, radila predstave za djecu, briljira na radiju, sinkronizirala je i crtić... Jedino što joj zasad nedostaje su filmske i televizijske uloge.

- Iskreno, htjela bih se malo više okušati u filmu i na televiziji, jer dosad nisam imala puno prilika. Osječka akademija nema smjer režije i produkcije, zbog čega se nismo imali priliku upoznati s mladim ljudima koji kasnije postanu tvoji kolege, koji te zovu... Snimila sam jedan kratki film, glumila sam epizodnu ulogu u seriji 'Luda kuća' i to je to. A to me zanima, mislim da bih tu mogla puno dati. Sapunice? I one imaju svoje zakonitosti koje treba razumijeti i njima ovladati, mogla bih i to probati, zašto ne - kaže Marija.

VOLJELA BIH VIŠE RADITI U GORICI

Krenula je tu priča i na kvalitetu hrvatskih serija, filmova, ali tu je stiglo iznenađenje...

Ona, naime, malo toga gleda.

- Ne, ne gledam baš... Iskreno, doma uopće nemam televizor otkrila je Marija pa opisala kako je to živjeti bez TV-a...

- Odlično! Zadnji televizor mi je bila ona 'kanta', a kad je trebalo prijeći na tanke varijante, nikad ga nisam kupila. Ima već desetak godina, tu negdje, da sam bez TV-a. Skinem seriju na laptop, odem u kino, ali pažljivo selektiram sadržaj koji gledam.

Osim toga, nema Marija ni idole, uzore... Spomenut će Anthonyja Hopkinsa, Meryl Streep, a onda će i tu zastati. Omiljenoga glumca ili film ona nema.

- Ne, puno kolega cijenim i poštujem, ali teško mi je reći tko je najbolji. Nikad nisam ni lijepila postere po zidovima, nisam taj tip - kaže Marija, koja uživa živjeti u svome gradu.

- Volim Goricu zato što ima kilometre staza za rolanje, što ima bazen, na kojem sam triput tjedno... Grad je ugodan za život, miran, idealan za obitelj - misli Marija, koja je jedva dočekala pitanje je li i koliko glumila na goričkim daskama.

- Jesam, radila sam nešto, ali nadam se da ću u budućnosti raditi i više, i predstave za odrasle. Dosad sam radila dvije predstave za djecu, za šest uloga u predstavi 'Dječak koji je tražio zmaja' sam i nagrađena, a igrala sam i u 'Uličnim skitačima'. Iako, šteta je da me nema u predstavama za odrasle, kad sam već tu, na dispoziciji, nema putnih troškova, ha, ha.

GRIPA: Simptomi, Ljekarne savjetuju

34/35

liječenje, sprječavanje GRIPA JE LAKO PRENOSIVA ZARAZNA VIRUSNA BOLEST DIŠNOG SUSTAVA, UOBIČAJENA U ZIMSKIM MJESECIMA.

V

isoka temperatura, jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima, jake glavobolje, umor, slabost i gubitak apetita glavni su simptomi gripe.

SIMPTOMI GRIPE

Gripa nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima: •vrućica (38-40°C) , tresavica • jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima • jake glavobolje • opći umor i slabost • gubitak apetita.

Nakon nekoliko dana slijede respiratorni simptomi: • osjećaj pečenja i stezanja u nosu • suhoća i bol u grlu • promuklost i bol iza prsne kosti • suh i nadražajan kašalj • upala očne spojnice (konjuktivitis). ŠTO JE UZROK GRIPE?

Gripu uzrokuju virusi i postoje tri tipa virusa A, B i C. Oni se stalno mijenjaju, najviše virus influence tipa A. To znači da nikada ne možete razviti trajan imunitet na gripu. Tip A je najopasniji te najizgledniji da stvori epidemiju.

KAKO SE PRENOSI?

Simptomi gripe javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Izvor zaraze je zaražen čovjek koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana nakon što se bolest razvije. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i indirektan prijenos preko predmeta koje je dirala zaražena osoba.

Pojava komplikacija određuje konačan ishod razboljevanja od gripe. Uobičajene komplikacije su bronhitis, sinusitis i bakterijska upala pluća. Upala pluća najteža je komplikacija i na nju valja pomisliti kada se pojave ponovno povišenje temperature, otežano disanje te gnojni i sukrvav iskašljaj. Kod kroničnih bolesnika kao komplikacija gripe može se javiti pogoršanje osnovne bolesti.

GRIPA – LIJEČENJE

Kako je riječ o virusnoj bolesti, gripu najčešće liječimo simptomatski dok se antibiotici prepisuju samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije (upale pluća, sinusa, uha).

Važno je pojačati unos tekućine, mirovati i snižavati povišenu temperaturu.

Simptomatsko liječenje uključuje mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine te korištenje sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, acetilsalicilna kiselina).

ZAŠTITA OD GRIPE

Tijekom epidemije mogućnost zaraze virusom gripe je izrazito velika pa je potrebno češće provjetravanje prostorija, pranje ruku, dezinfekcija površina. Ipak te mjere nisu dovoljne za uspješnu borbu protiv gripe, puno bolju zaštitu pruža cijepljenje.

PREPORUČUJE SE GODIŠNJE CIJEPLJENJE:

• osoba starijih od 65 godina • odraslih i djece s kroničnom bolešću srca, pluća ili bubrega • dijabetičara • odraslih i djece s oštećenim imunosnim sustavom i anemijom • zdravstvenih radnika Cjepivo za gripu sastoji se od oslabljenih ili mrtvih virusa gripe.

Antigeni u cjepivu stimuliraju imunosni sustav da proizvede antitijela protiv tog soja te ga u ranom stadiju prepoznaje, napada i uništava. Da bi se razvio imunitet, potrebno je dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko šest mjeseci, pa cijepljenje treba ponoviti svake godine. Nuspojave su rijetke. Može se javiti bolnost na mjestu uboda, koja se ublažava hladnim oblozima.

Cjepivo je svake godine različito – prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. Cijepljenje je kontraindicirano za osobe koje su preosjetljive na jaja, proteine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne pomoćne tvari u cjepivu.

Postoji i specifičan lijek za gripu. To je nova generacija antivirotika, zvanih inhibitori neuramindaze, koja je donijela veliki napredak u liječenju gripe. Lijek djeluje tako da blokira enzim koji je odgovoran za replikaciju virusa. Blokirajući uvijek nepromijenjeni dio virusa uništava ga i time zaustavlja njegovo daljnje širenje u tijelu. Bitno je da se lijek uzme tijekom prvih 48 sati (dva dana) od pojave simptoma bolesti. U tom slučaju lijek može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu.

Sport Nagrađeni SPORTAŠ GODINE

JOSIP GECI (PK MEGABLAST) DINO BOŠNJAK (ATLETSKI KLUB VELIKA GORICA) MARKO GERMIN (STRELJAČKO DRUŠTVO GORD) PETAR OREŠKOVIĆ (KARATE KLUB VELIKA GORICA) DAVOR ĆAVAR (HRVATSKI RUKOMETNI KLUB GORICA) ANTE MAŠIĆ (KOŠARKAŠKI KLUB GORICA) KRISTIJAN LOVRIĆ (HRVATSKI NOGOMETNI KLUB GORICA)

SPORTAŠICA GODINE

FRANKA MEŠTROVIĆ (PK MEGABLAST) MIRJANA MEDIĆ (ŠAHOVSKI KLUB POLET) INES GRDENIĆ (KARATE KLUB VELIKA GORICA) SARA ANĐELIĆ (TKD VELIKA GORICA)

EKIPA GODINE

PK MEGABLAST (JUNIORKE) HOK GORICA ŠAHOVSKI KLUB POLET ŽRK UDARNIK (KADETKINJE) MOMČAD GODINE PK MEGABLAST (JUNIORI) STRELJAČKO DRUŠTVO GORD HNK GORICA HRK GORICA KK GORICA TRENER GODINE GORDAN KRIŽAJ, PK MEGABLAST FRANJO GAVRANOVIĆ, MARATON KLUB VELIKA GORICA DAMIR BOŠNJAK, ATLETSKI KLUB VELIKA GORICA JOSIP SESAR, KK GORICA SERGEJ JAKIROVIĆ, HNK GORICA DAVOR GMIŽIĆ (SD GORD) IGOR MATIĆ (TKD VELIKA GORICA) GORAN ŽIVKOVIĆ (KARATE KLUB VELIKA GORICA) ANDRIJA NIKOLIĆ (HRK GORICA)

NADE GODINE

IVICA VUKOIĆ (STRELJAČKI KLUB TUROPOLJE) TENA PETRAČIĆ (MARATON KLUB VELIKA GORICA) PETAR JURČEVIĆ (JK PINKY) IVAN BARIŠIĆ (HNK GORICA) SVEN MIKULIN (NK KURILOVEC) NOA TONČINIĆ (ATLETSKI KLUB VELIKA GORICA) IVAN GORAN POPOVČIĆ (KK RADNIK); EMA KUČIŠ (TKD VELIKA GORICA) MATEJ VUKOVIĆ (KARATE KLUB VELIKA GORICA) HELENA KATALINIĆ (ŽENSKI RUKOMETNI KLUB UDARNIK) PAULA ŠTEFANČIĆ (ŽNK GORICA) TARA TROHA (ŽRK GORICA) IVAN JOZEPOVIĆ (HRK GORICA) ANTE TOMIĆ (KK GORICA)

DJELATNICI GODINE

BRUNO ŠKRINJARIĆ (MARATON KLUB VELIKA GORICA) GORAN VUKAŠINEC (NK MRACLIN) IVICA HRŽENJAK (HOK GORICA) SAŠA MARKULIN (NK LUKAVEC) LUKRECIJA ČUREK (ŽRK GORICA) DARKO NOVAK (KK GORICA) MARIO KARAPANDŽIĆ (NK BAN JELAČIĆ)

PROMIDŽA VG SPORTA

PLESNI KLUB MEGABLAST TAEKWONDO KLUB VELIKA GORICA KOŠARKAKI KLUB GORICA SPORT OSOBA S INVALIDITETOM MARKO TURKOVIĆ, BOĆARSKI KLUB OSOBA S INVALIDITETOM MARIJAN DOBRINČIĆ IVAN ČENGIĆ, TRENER ATLETSKOG KLUBA OSOBA S INVALIDITETOM USPON

Najbolji u god KARATISTICA INES GRDENIĆ, RUKOMETAŠ DAVOR ĆAVAR, ŠAHISTICE POLETA, NOGOMETAŠI GORICE I TRENER KOŠARKAŠA JOSIP SESAR UZELI NAJVAŽNIJE NAGRADE NA GRADSKOJ DODJELI, NA KRAJU NAJUSPJEŠNIJE GODINE U POVIJESTI VG-SPORTA...

S

Piše: Marko Vidalina lična priča vrti se već nekoliko godina... Dođe prosinac, ovo predblagdansko vrijeme, gradska Zajednica sportskih udruga organizira dodjelu najboljima u sportu u godini za nama, a jednu rečenicu svi ponavljaju: - Uh, ovo je bila najbolja godina u povijesti goričkog sporta...

I tako, nasreću, iz godine u godinu.

Konkurencija je sve veća u svakoj kategoriji, rezultati koji se smatraju velikim i važnim poprimaju kudikamo drukčije obrise, letvica se stalno podiže. I zato ta rečenica koja se ponavlja ne može biti stvar nečijeg dojma, pitanje subjektivne procjene, jer tu su rezultati. Vrlo egzaktni, vrlo jasni i sasvim nedvojbeni. I najbolji su pokazatelj da velikogorički sport raste i buja zajedno da svojim gradom.

Velika Gorica je, znate, i dalje, jednako kao i prošle godine, jedini grad osim Zagreba koji ima prvoligaše u tri najpopularnija muška sporta. U nogometu sjajne stvari radi HNK Gorica, u košarci se među najbolje sve uspješnije pokušava ugurati KK Gorica, a u rukometu je odmah do PPD Zagreba i Nexe, pogađate, HRK Gorica. I to je, opet nasreću, samo početak.

Samo vrh sante koja čini VG sport, samo njegov najeksponiraniji dio. Jer tu je, kao i već godinama unazad, i odbojka, i ženski rukomet, i atletika, i borilački sportovi, i šah, i kuglanje, i streljaštvo...

vodeće momčadi rukometne Premijer lige, u ovom slučaju Andriju Nikolića. Malo je gradova u kojima bi bez te nagrade ostala i čak dva izbornika mladih hrvatskih reprezentacija, Goran Živković iz karatea i Igora Matić iz teakwondoa, pa onda i trener svjetskih prvaka u plesu Gordan Križaj, trenerske institucije poput Damir Bošnjaka i Davora Gmižića... Sve to u Velikoj Gorici je, eto, ipak moguće. Zato što je tu još jedan čovjek, Josip Sesar, prošle sezone službeno najbolji trener u Hrvatskoj.

Pogled na listu nominiranih u gotovo svakoj od kategorija nudi zaključak da se društvo iz izvršnog odbora Zajednice moralo dobro pomučiti da sve skupa ispadne pošteno i pravedno. Bilo je pritom, jasno, i malo balansiranja, jer teško je pobiti tezu da je titulu sportaša godine, primjerice, mogao dobiti i Kristijan Lovrić.

Jednako kao što je momčad godine mogla doći i iz rukometa ili košarke. Da je bilo tako, izvršni odbor ne bi pogriješio. Nije pogriješio ni ovako, pravedna raspodjela dovela je do toga da su nagrade otišle u sva tri sporta, u sva tri naša ekstremno uspješna prvoligaša.

U MALO BI GRADOVA JAKIROVIĆ ILI NIKOLIĆ OSTALI BEZ NAGRADE ZA TRENERA GODINE. TU JE TAKO...

NEOPHODNO BALANSIRANJE

Koliko velikogorički sport zaista dobro stoji možda je i najbolje pokazala borba za nagradu koja ide najboljem treneru u gradu.

Malo je gradova u Hrvatskoj u kojima bi jedan Sergej Jakirović, nakon svega što je napravio s HNK Goricom, i drugi put zaredom ostao bez nagrade. Malo je i gradova u kojima bi takva nagrada zaobišla trenera

Posebni Malbašić, nogometaši, odbojkašice...

Nagradu Zajednice za posebna postignuća dobila su tri kluba koja su u 2019. godini bili prvaci svojih liga. U tu kategoriju spadaju nogometaši Lukavca, prvaci Jedinstvene županijske nogometne lige u sezoni 2018./19., kao i nogometaši Turopoljca iz Kuča, koji su prošle sezone postali prvaci 1. Županijske nogometne lige. Uz njih, istu su nagradu dobile i odbojkašice HOK Gorice, koje su prošlu sezonu okončale kao pobjednice 2. Hrvatske odbojkaške lige Sjever.

Zajednica je dodijelila i Posebnu nagradu, kao i svake godine, a ovoga puta ona je otišla u ruke Vladimira Malbašića, jednog od ključnih ljudi u funkcioniranju našeg rukometnoga kluba.

"Od kad se prije 10ak godina priključio Upravnom odboru, jedan je od

najaktivnijih članova, koji osim slobodnog vremena i volonterskog rada, klubu nesebično pomaže i financijski. Iako je i prije bio jedan od najaktivnijih, dodatno se angažirao prije pet godina, kad je izabran za direktora, a vjerojatno je, uz igrače i trenera, najzaslužniji za trenutačni status Kluba, jer je upravo on krajem prošle godine pokrenuo prve razgovore s PPD Zagrebom, koji su okončani sklapanjem Ugovora o suradnji. Također, sa sportskim direktorom Dragutinom Kovačevićem i trenerom direktno sudjeluje u selektiranju igrača za prvu momčad.

Osim toga, na dnevnoj razini uključen je u funkcioniranje kluba, a na gotovo sve gostujuće utakmice putuje u ulozi voditelja puta, za što odvaja velik dio slobodnog vremena", stoji u objašnjenju odluke o posebnoj nagradi.

U kategoriji sportaš godine tako je pobjedu odnio rukometaš Davor Ćavar, rođak imenjaka Patrika, čiji broj 13 i nosi na leđima, dečko koji je prošao omladinsku školu PPD Zagreba, a afirmaciju pronašao u Gorici.

- Ovdje sam, evo, već četvrtu godinu, i definitivno mogu reći da se već osjećam dijelom kao Goričanin. Velika mi je čast što sam dobio ovu nagradu, nije lako biti najbolji ni u jednom gradu, a pogotovo u gradu u

dini za povijest Davor Ćavar diplomirao je na Kineziološkom fakultetu uz igranje rukometa u 1. ligi

kojem je sport ovako kvalitetan. Naravno, pritom sam apsolutno svjestan da ovakvo nešto ne bi bilo moguće bez mojih suigrača, bez svih onih vrijednih ljudi iz kluba - kaže Davor.

Bez nagrade ovog su puta tako ostali šesterostruki prvak države u atletici, brončani sa SP-a u plesu, drugi u državi u streljaštvu... Za nijansu slabija konkurencija bila je u izboru najbolje sportašice, onoj u kojoj su stvari nepromijenjene već šestu godinu zaredom. Ines Grdenić, sjajna karatistica iz KK Velika Gorica, svoj je niz započela još 2014. godine, a prekinula ga nije ni ovoga puta.

- Uh, puno se toga promijenilo u ovih šest godina. Za početak, bila sam drugi razred srednje škole kad sam dobila prvu nagradu, a sad sam, evo, već na trećoj godini fakulteta sa smiješkom priča Ines.

NOVE BOJE HRVATSKOG SPORTA

U godini za nama, između ostalog, bila je seniorska prvakinja Hrvatske te brončana s Europskog prvenstva za mlađe seniorke.

- Ona je posebna, definitivno. Često su sportaši različiti na borilištu i izvan njega, a kod nje je baš obrnuto. Uporna, borbena i nepokolebljiva u životu, nezaustavljiva na

putu do ostvarivanja ciljeva, a takva je i u karateu. Za takve sportaše mi treneri volimo reći da su 'jedni od' - hvali Ines njezin trener Goran Živković.

U izboru za najbolju momčad konkurencija je bila velika i snažna, tu se ponavlja priča o silno uspješnim klubovima, ali djeluje čak i logično da ova nagrada ode u ruke nogometaša Gorice. Kluba koji oduševljava rezultatima, pobjedama nad velikanima poput Hajduka, Rijeke i Osijeka, ali i ponašanjem izvan terena, kompletnim svojim funkcioniranjem...

- Mi volimo reći da smo nove boje hrvatskog nogometa, a to pogotovo mogu reći nakon ovakve sezone, u rezultatskom smislu definitivno najuspješnijom u povijesti kluba. Međutim, u svemu tome svjesni smo i da imamo još puno prostora za napredak, ali i uvjereni da ćemo u sinergiji s Gradom i cijelom društvenom zajednicom već u godini pred nama ostvariti svoj san, a to je igranje u europskim natjecanjima - rekao je predsjednik kluba Nenad Črnko, a nadovezao se njegov prvi suradnik, sportski direktor Mindaugas Nikoličius: - Naravno da mi uvijek želimo više i bolje, da stalno sami sebi podižemo letvicu, ali moramo biti realni i reći da smo u ovih godinu i pol napravili sjajan posao.

I da imamo razloga biti ponosni na igrače, stručni stožer, ali i sve ostale ljude koji čine HNK Goricu.

Letvicu će nastaviti podizati i gorički sport u cjelini, a najveći prostor otvara se u žen-

VJERUJEM DA ĆE SE VEĆ 2020.

U VELIKOJ GORICI IGRATI EUROPSKI NOGOMET

SPORTAŠICA GODINE VEĆ JE ŠEST GODINA ISTA - INES GRDENIĆ. I KAŽE DA BI I SEDMU...

38/39

skom, ekipnom sportu. Najboljima u toj kategoriji i ove su sezone proglašene sjajne šahistice Poleta, koje se mogu pohvaliti osvajanjem bronce na prvenstvu Hrvatske, no u konkurenciju su upale još samo tri ekipe. Međutim, drukčije će stvari i po tom pitanju izgledati u godinama pred nama.

Rukometašice Udarnika imaju ozbiljne ambicije, njihove gradske rivalke iz Gorice također sanjaju i planiraju proboj na više razine, a prema njima nezaustavljivo jure i odbojkašice. Kad se tome dodaju i svi ostali sportovi, mlade snage koje dolaze, nema dvojbe da će u budućnosti i među ekipama nastati ozbiljna gužva.

ZASLUŽILI SU PUNIJE TRIBINE

Prodefilirale su pozornicom na svečanoj dodjeli u Dvorani Gorica i zaslužni sportski djelatnici, ljudi bez čijeg angažmana, najčešće volonterskog, sve ove dobre stvari sasvim sigurno ne bi bile moguće, jednako kao i djeca, talentirani klinci svrstani u kategoriju "Nade godine", ali i osobe s invaliditetom, koje se također imaju priliku baviti sportom u svom gradu.

I kad se sve to zbroji, shvatili ste vjerojatno dosad, dobijemo jednu od najuspješnijih grana društvenog života u ovom gradu. I dovoljno razloga da, primjerice, nogometni stadion dobije funkciju jednog od gradskih okupljališta, mjesta gdje se može susresti "pola grada", uz nadu da će se u takvo nešto pretvoriti i Gradska sportska dvorana. I da će ovaj grad, sportski zaljubljenici koji u njemu žive, i definitivno shvatiti da svi ovi sportaši zaslužuju još više pozornosti i pažnje, još veći broj ljudi na tribinama. Pa da novi korak ili dva prema naprijed, prema još većim stvarima, napr av i mo svi zajedno...

'Kao igrač sam zakucavao, a kao predsjednik spašavao' IVAN ŠUKER DOBITNIK JE NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA. IGRAO JE ZA KK RADNIK, VODIO KLUB 20 GODINA, A VODIO JE I HKS...

Počeo sam košarku igrati kao tinejdžer, u osmom razredu nas je trener odveo na juniorski turnir na Šalati. Ako se ne varam, bile su to doslovno sami počeci velikogoričke košarke. Tek nakon toga se klub počeo ozbiljno natjecati, prisjeća se Ivan Šuker (62) svojih, ali i velikogoričkih košarkaških početaka.

Prepoznatljiv je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo kao političar, ljudi će ga prvo povezivati s funkcijama gradonačelnika, ministra financija i dugogodišnjeg saborskog zastupnika, ali Ivan Šuker zapravo je - košarkaš.

- Mi smo svi igrali nogomet, a on je neprestano pucao po tom svom košu. Znao nam je i smetati, pa smo se svađali, ali nije odustajao...

- dobacuje prijatelj Vlado Mirenić.

S velikim zadovoljstvom Šuker danas priča o tim danima.

- Vrlo rano sam ušao u prvu momčad, već sa 16 godina. I i grao sam sljedećih šest, sedam godina, a onda sam slomio nogu... Bilo je to već vrijeme kad se trebalo razmišljati o fakultetu, o nekim drugim

stvarima, i prestao sam igrati košarku. Bio sam agresivan igrač, dobrog skoka, bio sam jedan od rijetkih koji su zakucavali. Tad je to bila velika stvar... Igrali smo kasnije i veteranske turnire, ta naša ekipa iz prvih dana, a uz klub sam ostao vezan cijelo to vrijeme.

Evo, već 47 godina - prevrtio je film Šuker.

Nakon što je iz kluba, koji se sredinom devedesetih zvao KK Media, izašao Damir Pavličević, preuzeli su ga i od gašenja spasili upravo bivši igrači. Ivana Šukera izabrali su za predsjednika kluba, a na toj je funkciji ostao gotovo 20 godina.

- Je, bilo je teško u početku, ali nema danas smisla previše o tome pričati. Zahvaljujući prijateljima kluba izvukli smo se iz te situacije i danas sa zadovoljstvom možemo reći da KK Gorica spada među tri ili četiri najbolja kluba u državi - istaknuo je Šuker.

Uz funkcije u goričkoj košarci, bio je Goričanin rođen u Livnu i predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza, i to u dva mandata... A to je i više nego dovoljno za nagradu za životno djelo!

Sport Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

VRIJEM KREŠIMIR KRIZMANIĆ (19), BRANIČ HNK GORICE, DEČKO S GALŽENICE, U ZAVRŠNICI JESENI USTALIO SE U PRVIH 11 TE DOKAZAO DA JE VELIKA KLUPSKA PERSPEKTIVA. S GORICOM IDE U LOV NA EUROPU...

C

Piše: Marko Vidalina herif je vječito nasmijani borac bez mane. Suk igra za Goricu kao da je rođen ovdje, a ne dalekom i prijateljskom Deventeru.

Sin Ogulina Kristijan Lovrić donosi zrnce magije svojim nogometom. Kristijan Kahlina je utjelovljenje one "svaka bi ga majka za zeta poželjela". I tako dalje, i tako dalje...

Gorička svlačionica, da skratimo, puna je sjajnih tipova. I odličnih nogometaša. Likova koji su idealni idoli za klince. A opet, nekako je na tribinama najveća euforija kad zabije Matija Dvorneković. Zato što je, nije problem to otvoreni reći, sto posto naš!

Domaći dečko, s goričkim ulicama u venama, klinac koji je uspio.

I nije sam, u kadru prve momčadi petorica su "pravih" Goričana. Iskusni Matija Špičić, dijete Mičevca, čuva leđa Čabraji na lijevom boku, treći golman je mladi Leon Išek, a pakleni dribler s Plesa, Martin Šroler, kao zapeta puška čeka svoju veliku šansu.

Onakvu kakvu je dočekao njegov prijatelj, cimer, sugrađanin, peti Goričanin u ovoj našoj priči. Krešimir Krizmanić, naravno...

NEKAD TRIBINA, A SAD PRVIH 11

- Protiv Lokomotive sam prvi put igrao u prvih 11 i neću tu utakmicu, nažalost, pamtiti po lijepom rezultatu, jer završilo je 0-4...

Prva domaća bila je par dana poslije, protiv Slaven Belupa, a to je bio poseban osjećaj.

Ipak sam ja ovdje odrastao, cijeli život sam dolazio na tribine gledati utakmice, a sad sam bio dolje, na terenu. Bili su na tribinama, kao i uvijek, mama, tata i brat, prijatelji i rodbina također... Kažem, stvarno

jako lijep osjećaj - priča nam Krizma, kako 19-godišnjeg stopera zovu u svlačionici.

Zahvaljujući svojim kvalitetama, ali i ozljedama Ćelića, Ljubisavljevića i Steenvoordena, u zadnje četiri utakmice jesenskog dijela sezone odigrao je punu minutažu, odradio jako dobar posao i potvrdio da sve one priče o njegovu talentu definitivno nisu bile bez temelja. Tražio je trener Sergej Jakirović i ranije prostor za njega, ali bilo je važno odabrati pravi trenutak.

KURILOVEC - SIGET - GORICA

- Bilo je uoči sezone razgovora i o posudbi, ali na kraju je u dogovoru s klubom, sa sportskim direktorom, odlučeno da bi bilo bolje da ostanem do zime, pa ćemo nakon toga vidjeti što i kako dalje. Ispalo je da je prilika na kraju došla, a ja sam se maksimalno trudio i zalagao. I nadam se da sam u svim ovim utakmicama opravdao povjerenje trenera - skromno kaže Krešo.

I cijele prošle sezone bio je u kadru, borio se na treninzima sa Zwolinskim, Cherifom i ostatkom društva, a zahvaljujući tome bio je spreman na sve što ga je čekalo.

- Lagao bih kad bih rekao da uopće nije bilo treme, pogotovo zato što igram na poziciji koja ne trpi ni najmanje pogreške, ali kad utakmica krene, sve se to zaboravi. Pogotovo kad imaš ovakvu podršku suigrača i trenera, u takvoj situaciji puno je lakše fokusirati se na utakmicu - kaže Krizmanić.

Njegovim prezentacijama trener Jakirović bio je zadovoljan, ističući kako su Krizmu i pripremali za ovaj trenutak, a sad je na njemu da kroz zimske pripreme pokuša potvrditi status prvotimca, i definitivno se nametnuti. I tako napraviti veliki iskorak u svojoj nogometnoj priči dugoj 12 godina.

- Krenuo sam sa sedam godina u Kuri-

40/41

OSOBNA KARTA

Ime i prezime: Krešimir Krizmanić Nadimak: Krizma Datum rođenja: 3. lipnja 2000.

Mjesto rođenja: Zagreb Kvart: Galženica Pozicija: stoper/lijevi bek Visina: 191 cm Težina: 81 kg Bivši klubovi: Udarnik, Hr. drag.

ME ZA KRIZMU Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

POČEO SAM KAO ŠPICA, PA DESNO KRILO... BIO SAM KAO ROBBEN, ZABIO 40 GOLOVA!

njemu je jača, ali idealna pozicija mu je ona u srcu obrane. Iako, nije uvijek bio tu...

- Ne, nisam uvijek bio stoper. Krenuo sam kao špica, nakon toga sam bio krilo, pa polako išao prema 'dolje, prema obrani'.

Kao desno krilo, s lijevom nogom, jedne sezone zabio sam više od 40 golova! Onako 'robbenovski', navlačenje unutra, na lijevu i kontra rašlje, ha, ha. Negdje u kadetima sam prvo završio na beku, budući da je ljevaka malo, pokazao sam se, a onda su me stavili i na stopera... To je bilo kod trenera Marka Biljana - prisjeća se Krešo.

TIMSKI DUH I CIMER ŠROLER

U našoj svlačionici miješaju se jezici, vjere i kulture, a to je super, kaže Krešo Krizmanić

'Navijač sam Arsenala, nažalost...'

Gdje se vidim za pet godina? Uh, malo je daleko gledati toliko unaprijed...

Prvo moram proći neke stvari ovdje, doma, ali lagao bih kad bih rekao da mi nije cilj otići negdje van, na najvišu nogometnu razinu. Želje? Nekako mi je uvijek najprivlačnija bila engleska liga, jer tamo su svi dobri, svatko svakoga može dobiti i baš mi se to sve skupa jako sviđa. Navijam, nažalost, za Arsenal, ha, ha..., kaže Krizma gledajući u budućnosti.

lovcu, tamo mi je igrao i stariji brat, pa sam i ja otišao za njim. Zadržao sam se nekoliko godina, pa otišao u Hrvatski dragovoljac, a u mlađim pionirima trener Perica Vidak, danas trener Kurilovca, pozvao me u Goricu. Ako se ne varam, od tad je prošlo sedam godina, cijelo to vrijeme sam u Gorici - prisjeća se Krizmanić.

Sa svoje Galženice, gdje je odrastao, već sedam godina dolazi na stadion koji mu je u

međuvremenu postao drugi dom.

- Ako bih isticao neke najvažnije trenere, tu je svakako Vidak, ali i Zvonk Radoš, kao i Ivan Prelec, iako sam s njim bio kratko.

Naravno, tu je i Sergej Jakirović, moj aktualni trener. Sve su to različiti treneri, ljudi s različitim karakterima, a ja sam od svakoga izvukao po nešto - vjeruje Krešo.

Dobivao je po nekoliko minuta ove sezone na poziciji lijevog braniča, jer lijeva noga

ZNAM DA SE PRIČA DA JE PREMALO DOMAĆIH IGRAČA U GORICI, ALI NEKE STVARI IPAK NE IDU NA SILU...

Pomoglo je i to što je početkom srednje škole Krešo, do tad uvijek jedan od najnižih, naglo izrastao. Danas je već prebacio 190 cm, a možda i još naraste... No puno je važnije da nastavi rasti kao igrač, da donese dodatni gorički štih momčadi, pa da utihnu priče o tome kako nema dovoljno domaćih igrača u kadru našeg prvoligaša.

- Znam da ljudi pričaju, ali činjenica je da su praktički svi stranci koji su dolazili ovoj momčadi nešto donijeli. Imaju kvalitetu, često su i prevaga, i tko zna kako bi to izgledalo bez njih. Možda ne bismo bili tu gdje jesmo. Naravno da treba voditi računa i o omladinskoj školi, ali nikoga se ne može na silu gurati ako to nije to. U nama koji smo dobili priliku u klubu su očito prepoznali potencijal - priča Krizmanić.

Svlačionica ovakvog sastava, uostalom, i za domaće mlade igrače znači puno.

- Bilo je suigrača sa svih kontinenata, svih vjera... I lijepo je sve to doživjeti, različite kulture i karaktere, svatko donosi neke svoje posebnosti. No najvažnije je da su se svi ti dečki jako dobro uklopili, i domaći i stranci, imamo pravi timski duh, legli smo jedni drugima. To je i jedan od razloga zašto smo napravili sve ove dobre stvari. Ja se nekako najviše ipak družim s Martinom Šrolerom, znamo se još iz B momčadi, cimeri smo na putovanjima, tako da smo nekako najbliži završio je svoju priču Krešo.

Iako, ovo je priča koja tek počinje...

Ukratko

TURBULENTNA JESEN, ALI CILJ JE - OSTVAREN Puno se toga uguralo u ovih 19 jesenskih kola u životu HNK Gorice, i dobrih i onih drugih, ali sve se na kraju svodi na ovih 29 skupljenih bodova. I na peto mjesto na tablici, koje je želja od početka. Dakle, cilj je nakon ove jeseni ostvaren, stvari idu po planu, no što stoji iza toga?

Tu su, recimo, dvije velike pobjede protiv Rijeke, jedna protiv Osijeka, dvije vezane protiv Hajduka, one očekivane protiv Varaždina i Belupa doma... Ukupno osam u prvenstvu, plus one tri u Kupu. Tu su i remiji, njih ukupno pet, od kojih čak četiri doma, i to s protivnicima "po mjeri" (Inter dvaput, Lokomotiva i Istra), plus onaj jedan sretni u Puli. Tu su, naravno, i porazi, od kojih su dva od Dinama bila očekivana, onaj jedan od Osijeka nepravedan, a tri gostujuća (Belupo 0-2, Hajduk 0-3 i Lokomotiva 0-4) ujedno su i tri najlošije partije ove jeseni. Ukupno, dakle, šest.

Zaključak je jasan, moglo je to biti i za nijansu bolje, ali i za nijansu lošije, jer realnost kaže da Gorica ipak još nije momčad koja bi lakoćom pobjeđivala one koji su na tablici ispod nje, da i dalje nije lako uloviti kontinuitet pobjeđivanja na ovoj razini.

I zato će sve stati u onu jednu rečenicu trenera Jakirovića: - Uz sve, ipak smo na šest bodova od drugoga mjesta!

I četiri od četvrtog, pet od trećeg. Uglavnom, Gorica je tamo gdje želi biti na kraju sezone. Uz nadogradnju u igračkom kadru, lako je povjerovati da će cilj i na kraju biti ostvaren. Prvo treba vidjeti tko će otići i tko će doći u goričku svlačionicu, ali optimizam u svakom slučaju ima snažno pokriće. Pripreme kreću 7. siječnja, prvenstveno proljeće prvog vikenda u veljači... (mv)

Prva HNL Dinamo

18 14 2

2 34

2. Hajduk

19 10 5

4 35

3. Rijeka

18 10 4

4 34

4. Osijek

19 9

6

4 33

Gorica*

19 8

5

6 29

6. Lokomotiva

19 8

4

7 28

Slaven B.

19 5

3

11 18

8. Inter

19 2

7 10 13

9. Istra 1961

19 2

6

11 12

10. Varaždin

19 2

6

11 12

1.

5.

7.

Sport Foto: Mato Paviša

Tablice

sin Saša

Treća HNL Središte 1.

Vinogradar

1

2. Kurilovec*

15 7

6

2 27

3. Maksimir

15 8

3

4 27

4. Mladost P. 5.

Gaj Mače

6. Zagorec

Matejčići - djeca Jelačića: I predsjednik, i kapetan!

STARIJI BRAT SAŠA PREDSJEDNIK JE NK BANA JELAČIĆA IZ VUKOVINE, ČIJI JE KAPETAN VEĆ 15 GODINA MLAĐI BRAT JOSIP. A TATA IVAN, BIVŠI IGRAČ JELAČIĆA, SVE NADGLEDA, POMAŽE...

D

olazi nam Božić, a nogometni Ban Jelačić iz Vukovine ponosno sijedi na tronu prve županijske lige istok.

Domaćoj, vukovinskoj, a nogometno već legendarnoj obitelji Matejčić srca su ispunjena i sretna. Matejčići su posebna dinastija, vjerna svom klubu, u Turopolju vjerojatno jedinstvena. Otac Ivan (56) bio je beskompromisni half (danas se to zove stoper) i borac, još dok je ime kluba bilo Borac. Igrao je u društvu Vlade Horvata, Nine Matkovića, Zagorca, Čalea i ostalih, dok ih je kao trener vodio dinamovac Stjepan Mikac. Danas je Ivan najglasniji navijač, sponzor, savjetnik sinovima te nadglednik i kontrolor događanja.

VEĆ OD OVE SEZONE KAO NEKAD

Stariji mu sin, Saša (37), novi je predsjednik, a igrao je za Jelačić u vremenu ponosa i slave, kad se igrala i 4. HNL. Također uvijek vjeran samo Jelačiću.

Posebna priča je Josip Matejčić, za prijatelje Joža, mlađi sin. Neumorni vezist i dugogodišnji kapetan živuća je legenda Jelačića.

Predblagdanski razgovor dogovorili smo na kavi u Novom Čiču, u lokalu u kojem je nogomet uglavnom prva tema.

- Ajoj, već mi je 36. na leđima. U Jelačiću sam od kad znam za sebe, krenuo sam sa sedam godina, evo španam dakle već skoro 30 godina! Za seniore Jelačića igram 20 godina, jer sam počeo uz liječničku specijalističku dozvolu. Uh, pa kapetan momčadi sam već 15 ljeta! - uvodno je kazao u Turopolju popularni, uvijek nasmijani Joža.

Pa kapetane do kada kao igrač?

- Dok me god zdravlje i snaga služe. Motiva ne nedostaje, a trener Žitnik dobro mi raspoređuje minutažu. Želja je podići još barem jedan trofej.

Podizao je Josip u karijeri več pobjedničke pehare, ali koji je najdraži?

- Svaki ima svoju težinu, no prije deset godina izborili smo 4. HNL. Bila je to možda i najbolja momčad u povijestu kluba, koju je vodio trener Vlado Horvat, a igrali su Neven Novosel, Vedrani Stipaničev, Miro Paviša, Josip Musa, Marko Matković, Davor Grubeša.. Bili smo sjajna klapa - prisjetio se najmlađi Matejčić pa si poželio baš to.

- Vjerujem da novi uspon kluba može početi već ove sezone. Istina, imamo samo bod više od susjeda iz Mraclina, a na proljeće svi će posebnim žarom jurišati na jesenskog prvaka. Šteta što jesenas nismo napravili veću bodovnu prednost, ali remiji

NI SAŠA NI JOSIP NISU IGRALI NI ZA KOGA OSIM ZA JELAČIĆ.

JOŽA IGRA I DALJE, SAŠA SVE TO VODI

u Kobiliću i Banovom malo su nas usporili.

Ali vjerujem da će na proljeće odlučivati naše iskustvo, motivacija i kvaliteta. Svi igrači ostaju u Jelačiću, a stiže Riječanin Marko Štulić, bivši igrač Orijenta. Veseli i povratak navijača na igralište pokraj crkve, a pridonosi tome i činjenica da klub, osim nas Matejčića, vode još mnogi bivši domaći igrači kao Ivica Burić Burke, Kovačić Pumpica, Karapandžić, Čižmarević i drugi - vjeruje kapetan Joža.

KAD JE IGRALIŠTE DRUGI DOM...

Jelačić je jesenas na specifičan način uresio svoje prostorije, gdje se najviše zadržavaju igrači i navijači. Mnogi trofeji atraktivno su uokvireni sa stotinjak originalnih šalova i drugih obilježja najpoznatijih svjetskih i hrvatskih klubova. Zapamtili smo šalove Barce, Reala, Liverpoola, Uniteda, Juventusa, Lazija, Intera, Milana, Argentine, ali i Hrvatske, Dinama, Hajduka, Gorice, HNK Mitnice... I možete li pogoditi tko je sve to poklonio klubu? Josip Matejčić? Je, pogodili ste!!! Zavidna i vrijedna zbirka preseljena je iz doma Matejčićevih u drugi dom, onaj NK Bana Jelačića. Nije fraza, Matejčići i Ban Jelačić galopiraju rame uz rame!

Mato Paviša

3

4 27

3

6 21

15 6

3

6 21

15 5

5

5 20

8. Ponikve

15 5

5

5 20

Lučko

15 5

4

6 19

10. Bistra

15 4

5

6 17

9.

tata Ivan

15 8 15 6

Jarun

7.

sin Josip

3 34

15 11

11. Špansko

15 4

5

6 17

12. Vrapče

15 3

7

5 16

13. Dugo Selo

15 4

4

7 16

14. Vrbovec

15 4

3

8 15

15. Trnje

15 3

6

6 15

16. HAŠK

15 4

3

8 15

1

1 40

2. Trešnjevka

15 10 3

2 33

3. Dinamo OO*

15 8

2

5 26

4. Tondach

15 7

4

4 25

15 8

1

5 25

15 7

3

5 24

Četvrta HNL 1.

5.

Karlovac

15 13

Moslavina

6. Segesta

15 6

6

3 24

8. Mladost

15 6

4

5 22

Gradići*

7.

Zagreb

15 6

3

6 21

10. Odra

15 5

6

4 21

9.

11. Zelina

15 5

3

7 18

12. Straža

15 4

2

9 14

13. Lukavec*

15 2

7

6 13

14. Sloga

15 3

2 10 11

15. Croatia

15 2

4

9 10

16. Sava

15 2

1

12 7

Jedinstvena ŽNL 2

2 35

15 10 3

2 33

3. Sava Rugvica 15 10 1

4 31

4. Naftaš Ivanić 15 10 1

4 31

1.

SU-LA

15 11

2. Polet*

TOP

15 9

2

4 29

6. Stupnik

15 7

4

4 25

15 7

2

6 23

8. Rakov Potok 15 7

1

7 22

5.

7.

Dinamo (J)

15 7

0

8 21

10. Turopoljac*

15 6

1

8 19

11. Strmec

15 4

6

5 18

9.

Lomnica*

12. Samobor

15 5

1

9 16

13. Vatrogasac

15 4

2

9 14

14. Rakovec

15 3

2 10 11

15. Sloga

15 3

1

11 10

16. Klas*

15 2

1

12 7

1. ŽNL 1.

Turopoljski nogometni klubovi objavili su zimski raspust, traže se pojačanja i kuju planovi za proljeće, a u svemu tome najbolje osjećaju Jelačić, Mraclin i Polet, koji u svojim ligama ozbiljno konkuriraju za osvajanje titule. Ostanak u svojim ligama u nastavku sezone tražit će Lukavec i Klas, a društvu iz šestog ranga mir je donijelo odustajanje Brcka i očajna sezona Kloštra.

Trećeligaška sezona nastavit će se u vikendu koji će prelaziti iz veljače u ožujak, a tjedan dana poslije s akcijom kreću i sve ostale lige, od četvrte do sedme.

0 38

2. Mraclin*

14 12

1

1 37

3. Lonja

14 7

4

3 25

4. Zvekovac

14 7

4

3 25

14 8

0

6 24

6. Vatrogasac*

14 7

2

5 23

Milka Trnina

14 7

1

6 22

8. Meštrica*

14 6

2

6 20

9. Dubrava

14 5

3

6 18

5.

Niželigaške utakmice vraćaju se s ožujkom

Ban Jelačić V* 14 12 2

7.

Mladost*

10. Ban Jelačić B 14 5

2

7 17

11. Posavec*

14 5

0

9 15

12. Dinamo Hidrel* 14 4

2

8 14 8 12

13. Ostrna

14 3

3

14. Buna*

14 3

1 10 10

15. Kloštar

14 0

1

13

1

16. Brcko

0

0

0

0

0

42/43 KOŠARKA

Tri 'nule' u derbijima, novi igrač pod košem

RUKOMET

Liga za prvaka 'zicer', stižu nam PPD i Nexe Točno 77 dana prošlo je između posljednjeg poraza rukometaša Gorice i pobjede u Bjelovaru u zadnjem kolu prije prvenstvene pauze. Taj jedini poraz dogodio se u Umagu, još tamo u drugom kolu, 28. rujna, svjedoci kažu da je to bio klasični "sudački masakr", a sve nakon toga bilo je u prvoj polovici sezone - čista rukometna rapsodija!

Uzvratili su Goričani za taj poraz u 11. kolu, naplatili su dugove s kamatama, jer ta je priča završila pobjedom Gorice 42-33! Dugovi su naplaćeni i u sljedećoj utakmici, u zadnjem kolu jeseni, u gostima kod Bjelovara. Protivnik je to koji je

Gorici kao gost "ukrao" jedan bod u uvodnoj fazi sezone, a sad su Goričani u Bjelovaru uzeli oba boda. Završilo je 2927, momčadi koju vodi trener Andrija Nikolić dobila je i sedmu od zadnjih osam utakmica.

Imao je domaćin plus tri na odmoru, ali u nastavku je svatko odradio svoje - Ćavar s osam komada, Šafranko s pet, Sladoljev s 13 obrana, od čega pet sedmeraca...! I to je - Gorica.

To je momčad koja je u 12 utakmica pobijedila devet puta, koja je uvjerljivo prva u Premijer ligi, s pet bodova više od Dubrave i Spačve. Na proljeće u grad stižu i PPD Zagreb, i Nexe... (mv)

Ma sve je to ok, nemam problem ni s pristupom, ni s taktičkim zahtjevima... Smeta me samo to što energijom nismo mogli parirati Splitu. Možda nije tako izgledalo sa strane, ali ni u jednom trenutku nismo bili u pravoj prilici dobiti utakmicu, analizirao je trener košarkaša Gorice Josip Sesar četvrti poraz u sezoni, na domaćem parketu od Splita (87-81).

Nije Sesar bio dobre volje nakon trećeg poraza u četiri utakmice, koliko god je i sam svjestan da su s druge strane bili jaki protivnici. Protiv Cibone prava šansa nije ni postojala, u Zadru je pobjeda izmakla u posljedn-

jim trenucima, a protiv Splita nije bilo odgovora na agresiju gostiju... Gorica je na trećemu mjestu na tablici, dijeli tu poziciju upravo sa Splitom, ispred su samo Cibona i Zadar, porazi koji su se nanizali ne mogu se nazvati neočekivanima i zato od panike nema ni "P".

Dva dana uoči Splita došao je i novi igrač, Ante Gospić zamijenio je Ivana Vraneša, koji je otišao u Šibenku, treba se i tek uigrati, a sjajno bi bilo i da konačno prestanu muke s ozljedama... Odradit će Goričani još gostovanje kod Alkara, pa samo kratko predahunuti, jer Šibenka dolazi već 7. siječnja.

MALONOGOMETNI TURNIRI

Turopoljsko srce pa Hvidra i Četiri kafića Već po običaju, pauzu u sezoni "pravog" nogometa turopoljski će virtuozi iskoristiti za odigravanje cijelog niza malonogometnih turnira. Sve će početi humanitarnim projektom "Turopoljsko srce", koji je krenuo prošle godine s namjerom da se skupe sredstva za pomoć potrebitima, a još veći i još bolji trebao bi biti ove godine.

Novac će se skupljati aukcijom dresova na Facebooku, prodajom raznih artikala, kotizacijama... Dobardan, Scotch, Oziris, Kod Rojca, Vision, Barbara, Caffe Var, Club 100, Panadić Sport, VG Sport, Caffe bar USB i Caffe bar Bobi gorički su kafići

koji će se 22. prosinca boriti za titulu najboljeg, a usput i razveseliti djecu na samom turniru, kao i potrebite nakon njega...

Kafići će se nadmetati i u Novom Čiću, gdje će na prvom izdanju tamošnje varijante turnira "Četiri kafića" 28. prosinca igrati Antistres, Kavalir, Stari mlin i Arena. I ovaj je turnir humanitarnog karaktera.

Istoga dana, 28. prosinca, kreće i kultni Hvidrin turnir, koji je došao do svog 28. izdanja. Igrat će se u Gradskoj sportskoj dvorani, gdje se lani turnir prvi put preselio, a posljednje utakmice na rasporedu su 6. siječnja. Tko kaže da zimi nema nogometa...

Mali oglasi PRODAJA KUĆA Rakitovec, kuća 67m2, građena prije '68., sa pomoćnim objektima na zemljištu od 525m2, sa vrtom od 79m2, potrebna adaptacija, vlasništvo 1/1, 28.000€, prodajem. 095/8284-161, 098/638-840 Petine, kuća cca 80 m2, dvorište cca 300 hvati, garaža, pomoćni objekt, mijenjam za manji stan u Velikoj Gorici u prizemlju ili zgradi sa liftom uz nadoplatu. 099/6754-244, 01/6258-277 Podvornica kod Velike Gorice, obiteljska kuća 106 m2 s bazenom, garaža, namještena, useljiva, centralno i klasično grijanje, alarm, 5 soba, kuhinja, 1.700 m2 sunčane parcele, ZET, mir, tišina, zelenilo, 25 km od Zagreba, 75.000 €, prodajem. 091/2522-947 Bapče, mijenjam ili prodajem kuću katnicu, veličine 140 m2, izgrađenu i dovršenu prije 20 god.. kuća ima podrum i kotlovnicu za centralno grijanje. Uz kuću je radionica i 2 garaže. Prednost ima zamjena kuće za manju (obavezno s vrtom) u širem krugu oko Velike Gorice. 095/5335-933 Novo Čiče, kuća katnica, 1 kat sređen za stanovanje, prizemlje neožbukano, gradilište 200 m2 plus garađa, vl. 1/1, prodajem ili mijenjam za stan do 40 m2. 099/8177-758 Ključić Brdo, kuća visoka prizemnica sa visokim potkrovljem, boravak, kuhinja, 2 sobe, kupaona, centralno, podrum, 73.000€, prodajem ili mijenjam za stan u Velikoj Gorici. 01/6219-420 Markuševec Turopoljski, 130m2, parcela 500 hvati, voda, struja, legalizacija u tijeku, pogled prema Zagrebu, prodajem. 098/481-855 Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred "D", 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (roh-bau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 95.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 5351146 Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p, k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanje-klasično, plin na cesti), 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p, k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt. 2014.god., 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2, prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću upisati u zemljišne knjige), kompl. adaptirana i uređena 2012.god., komunalije (voda-hidrofor, struja, septička), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, 90.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Pleso, kuća katnica površine 160 m2 (tlocrtne površine 112 m2) i okućnice 620 m2, prizemlje i kat, pomoćni objekt, kuću je potrebno kompl. adaptirati, 82.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Turopolje, stara Turopoljska drvena kuća površine 50 m2 na parceli od 900 m2, kuća je za rušenje ili adaptaciju, građena prije 1968.god., 27.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kravarsko, samost. kuća površine 126 m2 i okućnice od 1122 m2, podrum, prizemlje i potkrovlje, u sklopu kuće nalazi se garaža 5mx2,5 m, dvorište je ograđeno, klizna ograda, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Buševec, samost. prizemnica površine 80 m2, te okućnice 6960 m2, uz kuću se nalazi pomoćni objekt u kojemu su dvije garaže i spremišta, građena prije 1968.god., 60.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Hrvatski Leskovac, dvojna kuća katnica površine 160 m2 i ograđene i opločene okućnice 611 m2, p, p, k i p., dvije garaže, 95.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, kuća površine 120 m2 i okućnice 600 m2, p, p i v. p., sjenica, nadstrešnica za auto, 128.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 96 m2, okućnica 791 m2, kuća građena prije 1968.god., potrebna adaptacija, 79.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Orle, Vrbovo Posavsko, kuća 140 m2, okućnice 7371 m2, p, k i p, nova pvc stolarija, 36.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Gornja Lomnica, kuća 260 m2 i okućnica 2100 m2, podrum, prizemlje (1.stan), kat (isti raspored) i v. potkrovlje (rohbau), 2015.god. uređena je fasada (stiropor 10 cm), ugrađena pvc stolarija, te je kompletno promijenjeno krovište, u dvorištu kuće nalaze se tri pomoćna objekta i garaža, 119.000 €, www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Velika Mlaka, dvojna kuća katnica površine 130 m2 i okućnice 131 m2, p, k i p, dvije garaže, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 125.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, kuća u nizu površine 290 m2 i okućnice 150 m2, podrum (garaža i 2 prostorije), p, k i p, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, pod račun moguć stan novije gradnje do 50 m2 uz nadoplatu, 169.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, kuća katnica površine 250 m2 i uređene i održavane okućnice 719 m2, podrum, prizemlje, polukat i kat, 295.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kuče, v. prizemnica površine 150 m2 i okućnice 1000 m2, podrum, prizemlje (1.stan), potkrovlja (2.stan), kuća se prodaje kompl. namještena i opremljena, 109.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kokotovo naselje, dvojna kuća katnica 150 m2, podrum (kotlovnica), prizemlje i kat, uz kuću se nalazi posl. prostor površine 143 m2, koji se sastoji od prizemlja i kata, kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 140.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Vukovina, dvojna kuća katnica površine 330 m2 i okućnice 1700, podrum (garaža, kotlovnica i spremište), prizemlje, kat i potkrovlje (roh-bau), 2015.god., novo krovište i ugrađena je PVC stolarija, pomoćni zidani objekt površine 129 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 100.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, samost. katnica površine 220 m2 i okućnice 450 m2, prizemlja (poslovni prostor 40 m2 i jednosobnog stana 40 m2), kata i potkrovlja (roh-bau), u dvorištu se nalazi pomoćni zidani objekt 40 m2 (garaža, kotlovnica, pečenjara, spremište za alat, vešeraj), 195.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, samost. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 809 m2, u prizemlju je ugostiteljski lokal koji je u radu, kat i potkrovlje, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Čret Posavski, samost. kuća katnica površine 200 m2, te ograđene okućnice 2500 m2, prizemlje kuće je kompletno uređeno i namješteno, te se takvo prodaje, kat, dvije pomoćne zgrade 45 i 46 m2, te kompl. infrastruktura za OPG peradarstvo, sve uključeno u cijenu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 5550106 Velika Gorica, Dubranec, samost. prizemnica površine 53 m2 i okućnice 3800 m2, sastoji se od: hodnika, kuhinje sa blagavaona, d. boravka, s. sobe i kupaonice, 4 pomoćna objekta. 35.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, rizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Mlaka, kuća katnica površine 427 m2 i okućnice 906 m2, podrum (garaža i spremište), prizemlja (2 stana), kata (1 stan) i potkrovlje (1 stan), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 195.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Pjesničko naselje, visoka prizemnica površine 180 m2 i okućnice 600 m2, podrum (spremište 20 m2), prizemlja i potkrovlje (roh-bau), u dvorištu se nalazi pomoćni zidani objekt i garaža, tlocrtne

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

površine 100 m2, 220.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Pleso, samost. kuća katnica površine 220 m2 i okućnice 655 m2, podrum (20 m2), prizemlje (1.stan), kata (2.stan) i potkrovlje (roh-bau), 100.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Vukovina, samost. prizemnica 70 m2 i parcele od 1332 m2, pomoćni zidani objekt površine 45 m2 koji je preuređen u stambeni prostor, komunalije (voda hidropak, struja, septička, grijanje-drva), mogućnost dva gradilišta, fronta parcele uz cestu 52 m, kuću je potrebno adaptirati, izgrađena prije 1968.god., 49.000 € www.gorica-nekretnine.hr Velika Mlaka, samost. katnica površine 240 m2 i okućnice 500 m2, prizemlja, do stambenog djela u prizemlju se nalazi i garaža, kata (4 spavaće sobe i kupaonica) i potkrovlja (roh-bau), kuću je potrebno urediti, građ. dozvola, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Sisak, Dužica, turopoljska drvena kuća površine 60 m2 sa pomoćnim objektom na parceli od 4100 m2, kući je potrebna adaptacija, komunalije (struja, voda-hidrofor, telefon), 48.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Drnek, samost. kuća v. prizemnica 90 m2 na uređenoj okućnici ukupne površine 1134 m2, prizemlje i visoko potkrovlje, natkrivena terasa sa pečenjarom, novi crijep, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Gudci, samost. kuća površine 77 m2 i okućnice 740 m2, prizemlje i kat, garaža koja je opremljena za tokarsku radionicu, te je sav alat i stroj uključeno u cijenu, pomoćni objekt od 37 m2, koji se trenutno koristi kao garaža, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Markuševec Turopoljski, dvojna kuća katnica površine 150 m2 i ograđene i uređene okućnice 669 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, sjenica sa svim sadržajima i šupa za drva, 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Buševec, samost. kuća katnica površine 250 m2 za adaptaciju i dva pomoćna objekta koji se nalaze na parceli od 7966 m2, čiju površinu sačinjavaju 3 katastarske čestice, 170.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Sisak, Stari brod, samost. katnica površine 250 m2, p, p, k i p, na kući je stavljena nova pvc stolarija, pomoćni objekti (garaža i spremišta, 45 m2), kuća se nalazi na okućnici od 10200 m2, a u cijenu je uključena i dodatna zemlja od 7600 m2 koja se nalazi u blizini, 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Sisak, Dužica, samost. v. prizemnica površine 121 m2 i okućnice 580 m2, p, p i v. potkrovlje, pomoćni objekt koji služi kao drvarnica, prodaje se kompletno namještena i opremljena, te posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili N. Zagrebu u istoj vrijednosti, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Sisak, Pešćenica, samost. katnica površine 90 m2 i okućnice 7500 m2, prizemlje (hodnika, kuhinja sa blagovaonicom i kupaonica) i kata (3 spavaće sobe), u dvorištu se nalaze dvije štale i pomoćni objekt, kuća je građena prije 1968.god., te je potrebna adaptacija, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donji Vukojevac, samost. obiteljska uređena kuća površine 280 m2, sastoji od: podruma (spremišta, kotlovnica i ostale prostorije), prizemlja (ulaznog djela, kuhinje sa blagovaonicom i d. boravkom sa izlazom na terasu i vrt, dvije spavaće sobe od kojih svaka ima svoju kupaonicu i wc) i kata (dvije spavaće sobe i kupaonica), dvije garaže, kuća se nalazi na parceli od 8900 m2 od kojih je 4000 m2 građ. zemljište, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Zagreb, Odra, samost. katnica površine 310 m2, podrum (kotlovnica i 4 prostorije), prizemlje (1.stan), kata (2 stana-isti raspored) i potkrovlja (roh-bau), u dvorištu se nalaze dva gospodarska objekta 90 m2 i 30 m2, a sve je smješteno na parceli od 931 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 280.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

PRODAJA STANOVA Velika Gorica, centar, stan 64 m2, prizemlje, 3 sobe, kuhinja, spremište, kupaonica, balkon, pogodno i za urede, prodajem. 098/1316218 Velika Gorica, Kokotovo naselje, trosobni stan (etažiran) na 1.katu obiteljske kuće, sastoji se od: hodnika, kuhinje, d. boravaka sa blagovaonicom iz kojega je izlaz na terasu, 2. s. sobe, radne sobe, kupaonice i spremišta, stanu pripadaju dva parking mjesta i vrt, moguća zamjena za manji stan uz nadoplatu, 135.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Mlaka, stan površine 80,13 m2 u potkrovlju, sastoji se od: ulaznog hodnika iz kojega je izlaz na loggiu, d. boravka sa kuhinjom i blagovaonicom, spavaće sobe i kupaonice, u cijenu je uključen i dio dvorišta, spremište u podrumu zgrade i garažno mjesto, 83.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, S. Kolara, stan 60 m2 na 4.katu, s. soba, d. boravak, balkon, moguća zamjena za manji stan 40-tak m2 uz nadoplatu, 72.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, trosobni dvoetažni stan površine 76,55 m2, prizemlje (hodnik, kuhinja sa blagovaonicom, d. boravak i ostava, kat (dvije spavaće sobe od kojih jedna ima izlaz na balkon, kupaonice sa wc-om i odvojenog wc-a), kompl. adaptiran i uređen 2017 god., prodaje se kompl. namješten što je i uključeno u cijenu, 128.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

46/47 Velika Gorica, Cibljanica, stan površine 86 m2 na 5.katu (potkrovlje) sa liftom, 2. s. sobe, d. boravak, terasa, lift, 79.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Nikole Tesle, stan 60,57 m2, 3.kat, d. boravak, 2 s. sobe, uredno vlasništvo, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, stan površine 76,67 m2, 3.kat, trokatnice, d. boravak, dvije s. sobe (jedna soba je odvojena od ostalog dijela stana, ima odvojeni ulaz), 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, trosobni stan površine 81,95 m2 na 2.katu dvokatnice, 2. s. sobe, bakon, okućnica od 138 m2 na kojoj su 3 parkirna mjesta (svako mjesto 14,30 m2) i vrt od 84 m2, što čini ukupnu koeficijentnu kvadraturu od 138 m2, 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, četverosobni stan površine 89,40 m2 u prizemlju zgrade, 3. s. sobe, prodaje se sa kompl. namještenom i opremljenom kuhinjom koja je uračunata u cijenu, u cijenu je također uračunata i okućnica od 119,40 m2 na kojoj su 2 natkrivena p. mjesta i vrt od 86,20 m2, što čini ukupnu koeficijentnu kvadraturu od 208,80 m2, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Mlaka, trosobni stan (novogradnja) 103 m2 u prizemlju dvokatnice, 3 s. sobe, vrt, stanu pripada spremište i dva parkirna mjesta od kojih je jedno natkriveno i koji su uključeni u cijenu, useljenje početkom 2020.god., 149.350 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Veliko Polje, jednosobni stan u prizemlju stamb. zgrade, koef. površine 98,27 m2, koji se sastoji od: ulaznog prostora, kuhinje sa dnevnom sobom iz koje je izlaz na terasu i vrt, spavaće sobe i kupaonice, pripada mu spremište, te parkirno mjesto, 132.600,00 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Veliko Polje, jedno. stan u prizemlju, otvorenog tipa, sastoji se od: ulaznog prostora, kuhinje, velike dnevne sobe, kupaonice, terase i vrta, sa pripadajućim spremištem (27,47m2) u podrumu (trenutno u postupku etažiranja) i pripadajućim parkirnim mjestom, što čini ukupnu koeficijentnu površinu od 112,66 m2, 151.200,00 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Novi Marof, stan površine 50 m2, razizemlje, u centru Novog Marofa, d. boravak, s. soba, stan je namješten, te se takav i prodaje, u dvorištu zgrade nalazi se parking mjesto za automobil, 45.000 € 091 535 1146

IZNAJMLJIVANJE SOBE Velika Gorica, Podbrežnici, Šibenska 9, opremljena soba, 12m2, mogućnost korištenja mini kuhinje, kupaonice, perilice, Wifi, A1 kabelska tv, klima, 1800 kn, režije uključene, iznajmljujem sobu. 098/9091-082

POSLOVNI PROSTOR Velika Gorica, Cvjetno naselje, površine 50,76 m2 u prizemlju stambene zgrade, sastoji se od: jedne veće prostorije, sanitarnog čvora (muški/ženski), wc-a za osoblje, skladišta i terase koja je u vlasništvu lokala, prodaje se kompl. namješten, moguća zamjena za stan u V. Gorici, apartman na moru ili automobil vrijednosti do 30.000 €, 63.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, posl. prostor površine 28,52 m2, na 1. katu zgrade pored parka dr. Franje Tuđmana, dvije prostorije, kompletno je adaptiran, kvalitetno uređen i namješten, klima, PVC stolarija, 49.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, poslovni prostor površine 41 m2 na 1.katu stambene zgrade, sastoji se od: dvije prostorije, kuhinje i sanitarnog čvora, 49.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, prodaje se uredsko-skladišni prostor površine 310 m2 u suterenu zgrade, 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

PRODAJA VIKENDICA Gornje Podotočje, 5 km od Velike Gorice, manja vikend kuća s terasom, 200 hvati zemljišta, prodajem. 095/8263-711 Drnek, Orle, vikend kuća 37 m2, voda, struja, uređena, 480 hvati zemljišta, papiri uredni, prodajem. 099/2455-377 Sunčani brijeg, Hrtić, vikendica na Kupi, 30 x 36 m2, uređeno, 340 m2 okućnice, struja, mogući priključak vode, prodajem. 091/5548150 Podvornica, kod Velike Gorice, 25 km od ZG, vikendica 106 m2, komforna, sa manjim bazenom, pogodna za stanovanje, centralno i klasično grijanje, telefon, alarm, garaža 33 m2, 1.700 m2 uređene okućnice, odlična prometna povezanost, u blizini škola, vrtić, trgovina itd., prodajem povoljno. 091/2522-947 Orle, Selce, vikend kuća površine 38 m2 i okućnice 900 m2, parcela kompl. ograđena, struja-solarni paneli, voda-bunar, septička, uporabna dozvola, 18.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kravarsko, vikend kuća 126 m2, okućnice 1122 m2, p, p i v. potkrovlje, u sklopu kuće nalazi se garaža 5mx2,5 m, dvorište je ograđeno, klizna ograda, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 42.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velik Gorica, Gudci, samost. katnica površine 80 m2 i okućnice 1050 m2, podrum (spremište), prizemlje i potkrovlje (spavaća soba), na parceli se nalazi manji ribnjak, građ. dozvola, 41.400 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Cerovski Vrh, vikend kuća površine 48 m2 i okućnice 740 m2, prizemlje i kat, u dvorištu se nalazi spremište i nadstrešnica za vozilo, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 11.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pešćenica, Gradec, vikend kuća površine 50 m2, razizemlje (wc), prizemlja (kuhinje sa blagovaonicom i d. boravkom) i potkrovlja (spavaći dio), vikendica se nalazi na parceli od 708 m2, a uz to se prodaje i poljoprivredno zemljište od 1748 m2 koje je uključeno u cijenu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 18.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kravarsko, vikend kuća površine 50 m2, koja se nalazi min. od centra Kravarskog, sastoji se od: podruma (spremište) i prizemlja (boravišni dio koji se sastoji od jedne prostorije u kojoj je kuhinja, d. boravak i kupaonica), na okućnici od 1700 m2 nalazi se 270 trsa izabele, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 15.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

PRODAJA ZEMLJIŠTA Bukevski Čret, gradilište, 1.363 čhv, sa hrastovima, 1 m2/4,5€, prodajem. 091/7857-157 Podvornica, vikend gradilište, 160 čhv, prodajem. Postoji mogućnost kupnje i susjedne parcele. 091/7857-157 Lukavec, građevinsko zemljište, uz cestu, 300 hvati, širina 16m2, struja, voda, 25000€, prodajem. 091/7348-816 Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2, cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426.

Obed, zemljište 22.322 m2, , prodajem. 01/5602-005 Gradići, zemljište 3435 m2, u blizini pružnog prijelaza na novoj cesti prema Kurilovcu, poslovno industrijska zona, 95.000 E, prodajem.

098/1681-322 Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/ m2. 01/5602-005 Gornje Podotočje, Vukovina, poljoprivredno zemljište, 1137m2, namjena u različite svrhe, nedaleko od glavne prometnice VG-SK, vl.

1/1, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Vukovina (blizu crkve), zemljište 10432m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215-464 Staro Čiče, građevinsko zemljište površine 4500 m2 uz autokuću Gašparić, sva infrastruktura uz parcelu, 50.000 € www.gorica-nekretniine.hr 099 555 0110 Čret Posavski, građevinsko-poljoprivredno zemljište površine 9560 m2 od čega je cca 1600 m2 građevinskog, a ostalo poljoprivredno zemljište, širina zemljišta uz cestu je 27 m, dužina 317 m, a na kraju širina je 30 m, mogućnost kupnje susjednih parcela, komunalije (struja, voda, telefon) uz parcelu, 16.000 € www.gorica-nekretnine.

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

hr 091 535 1146 Velika Gorica, Šiljakovina, zemljište površine 1403 m2, širine 32 m uz put, lijeva međa 52 m i desna 30 m, prilaz zemljištu sa poljskog puta (makadam), 2.100 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Buna, Krušak, zemljište površine 2336 m2, dimenzija 16x146m, od čega je 1/3 građevinsko, a 2/3 poljoprivredno zemljište, prilaz sa glavne ceste, 24.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Lazina Čička, poljopri. zemljište površine 5062 m2, dimenzija 62 m međa uz put, 58 m desna međa i 100 m lijeva međa, prilaz zemljištu sa poljskog puta, 14.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Turopolje, dvije parcele, 4291 m2 trokutastog oblika uz glavnu cestu po cijeni od 5.500,00 €, te druga parcela 4424 m2 širine 12-20m i dužine 270m po cijeni od 4.500,00 €, također uz glavnu cestu, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Rakitovec, poljoprivredno zemljište površine 1989 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija 10x190m, 4.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, građ. zemljište površine 2546 m2, dimenzija 40x65m, prilaz sa glavne ceste, struja i voda na parceli, 25.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Rakarje, građevinsko zemljište 573 m2, dimenzija 16,50x36,50m, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište površine 2000 m2, dimenzija 20x100m, nalazi se uz prometnicu, 26.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091/535-1146 Ribnica, veliko zemljište površine 33183 m2-više parcela, na jednoj parceli od 1300 m2 upisana je kuća, zemljište je građevinsko ,a za dvije parcele zatražena je prenamjena u građevinsko zemljište, 33.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Ogulinec, poljopri. zemljište površine 2967 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija s jedne strane široko 15m, sa druge 30m, dužine cca 90m. 1/3 zemljišta u zoni gradnje, 11.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/5550110 Staro Čiče, poljop. zemljište površine 1801 m2, prilaz zemljištu sa dvije asfaltirane ceste, nedaleko od glavne prometnice V. Gorica-Sisak, graniči sa urbanističkim prostorom (industrijske zone), 32.418 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, građ. zemljište površine 756 m2, dimenzija 25x30 m sa starim objektima (drvena kuća 76 m2 i štala 61 m2-sve upisano u zk. ul), prilaz zemljištu sa dvije strane, 67.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Hotnja, Donji Hruševec, šuma površine 59450 m2 (mladi grab, bukva i hrast) u mjestu Donji Hruševec, prilaz šumski put, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kuče, građ. zemljište površine 694 m2 u centru naselja Kuče, dimenzija 15x47m, prilaz sa glavne ceste, 13.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lukavec, poljoprivredno zemljište površine 6295 m2, prilaz sa poljskog puta, zemljište se nalazi u blizini naselja, 25.180 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Gornja Lomnica, građ. zemljište površine 1210 m2, parcela se nalazi u slijepoj ulici na mirnom mjestu, moguća parcelacija na dvije parcele iste kvadrature, 36.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Buševec, građ. zemljište površine 1320m2, dimenzija 20x65m, prilaz sa glavne ceste, plaćeni komunalni i vodni doprinosi za objekt do 600 m3, tlocrtne površine 11,60 x 9,70 m, 31.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pleso, građ. zemljište površine 1744 m2, dimenzija 19 x 90 m, u blizini obiteljskih kuća, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kravarsko, građ. parcela 2763 m2, 2 km udaljena od centra Kravarskog, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 10.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Ogulinec, poljop. zemljište površine 6208 m2 u potpunosti ograđeno, na parceli se nalazi desetak voćki i kamp kućica, prilaz zemljištu sa makadamske ceste, 12.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Mraclin, građevinska parcela površine 1356 m2, dimenzija 12,50 x 118, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 9.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište površine 3442 m2, dimenzija 14,50 x 235 m, prilaz zemljištu sa poljskog puta, 17.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kuče, prodaju se četiri parcele koje čine jednu cjelinu od 1544 m2, dimenzija 20 x 77 m, zemljište se nalazi između obiteljskih kuća, te ima prilaz sa glavne ceste, 77.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091

535 11 46 Velika Buna, građ. zemljište površine 1919 m2, dvije parcele uz glavnu cestu, fronta uz cestu 68 m, u dubinu najmanje 21 m, 15.500 €, www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Petrovina, građ. zemljište površine 693 m2, dimenzija 21 x 32 m, nalazi se uz asfaltiranu cestu, između obiteljskih kuća, u slijepoj i mirnoj ulici, zemljište je kompl. ograđeno, 41.580 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, poljoprivredno zemljište površine 3925 m2, dimenzija 250 x 16 m, prilaz zemljištu sa asfaltirane ceste, nalazi se u blizini auto centra Zubak, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Turopolje, zemljište površine 2370 m2, od kojeg je 800 m2 građevinsko, a ostalo poljoprivredno, dimenzija 15x156 m, 18.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, I. G. Kovačića, građ. zemljište površine 1575 m2 u zoni mješovite namjene, dimenzija 14,50 x 101 m, prilaz sa glavne ceste, 173.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, šuma površine 6685 m2 u mjestu Kozjača, mogućnost prodaje zasebnih čestica, 33.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Buna, građ. zemljište površine 1919 m2, dvije parcele uz glavnu cestu, fronta uz cestu 68 m, u dubinu najmanje 21 m, 15.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Vukovina, građ. zemljište površine 712 m2, dimenzija 20x35m, priključci struje, vode i telefona odmah uz parcelu, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 21.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

USLUGE Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938.

Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075 Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima.

6252-985, 091/600 0391.

Gitarist i solistica uveličat će Vaše vjenčanje u crkvi ili na nekoj drugoj svečanosti.

Obratite nam se s povjerenjem, pjesma će Vaš dan učiniti još radosnijim. www.glazbaucrkvi.com, 098 925 47 80.

OSTALO Motokultivator Eurosystem RTT3, cijena po dogovoru, prodajem.

01/5602-005 Grobna mjesta 2, ustupam u Novom Čiču. 098/1316-218 Kotao pocinčani, 70l, malo korišten, nove alu ljestve, 3 x 7 gazišta na razvlačenje, prodajem. 091/5150-744 Salonit ploče, rabljene 7,5 vala sa šarafima, 100 kom, cijena 10kn/kom, prodajem. 098/638-840 Tambura kontra bugarija sa futrolom, prodajem. 095/8263-711 Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185 Stajski gnoj od krava, dovoz okolica Velike Gorice, može i u vrećama, prodajem. 01/6225-314 Bačva inox za vino 220 litara, plastične bačve 100 litara, kotao za rakiju 100 litara, traktor Ferguson 533, prodajem. 098/9006-784 Peć za etažno grijanje na drva sa pećnicom i cca 100 članaka aluminijskih radijatora, raznih veličina, prodajem. 01/6232-743, 6232-943 Kukuruz, prodajem, može i dostava područje Velike Gorice. 091/8806705 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005 Škrinje dvije, ladičar, perilicu suđa, sušilica rublja, 5 hrastovih buradi, zimsku mušku garderobu veličine 54, prodajem. 01/6215- 464 Ruksak kappa, školsku torbu kocka za prvi razred i Bibliju, prodajem.

095/5940-584 Medicinski krevet sa električnim podizačem, korišten, u dobrom stanju, cijena 2.500,00 kn, prodajem. 091/5509-966 Automobil Opel Astra, 1995g., neregistrirana, bijela boja, 3.700,00 kn, prodajem. 098/9430-298 Boce kisika i plina za autogeno varenje s manometrima i crijevima, 5 komada, prodajem. 01/6216-430 Auto prikolica, nosivosti 1 tona, širina 110, dužina 250, visina 90 cm, mješaona za stočnu hranu 350 kg, poljoprivredna prskalica za kukuruz i žito 350l, cisterna za lož ulje, prodajem. 098/9006-784 Peć na struju, malo korištena, perilica rublja, stariji tip, prodajem prema dogovoru. 01/6217/988 Komoda za previjanje, očuvana, ispod poklopca mogućnost odlaganja stvari, 3 dublje ladice, 50 x 74 x 93, prodajem. 098/1681-322 Grobno mjesto u Velikoj Gorici, kupujem. 099/2542-664 Tepih vuneni, naranđasta boja, 2 x 3m, prodajem. 01/6252-375 Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velika Gorica, prodajem. 01/6225-314