9. januar 2015.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXII, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 9. JANUAR 2015. GODINE

BROJ 1

PROSLAVQENI BADWI DAN I BO@I]

MIR SVIMA, tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs Usvojen buxet za 2015. godinu

PROJEKTOVAN PREMA PRIORITETIMA

HRISTOS SE RODI!

strana 3.

Fabrika „^ips Vej” pove}ala proizvodwu za 103%

POTRO[A^I PREPOZNALI KVALITET strana 11.

Crkva darivala bebe ro|ene na Bo`i}

BO@I]NI DE^AK I DEVOJ^ICA strana 10.

TALENTOVANE SESTRE KOVA^EVI]

CENTRUM strana 13.

KAD MUZIKA POSTANE @IVOT

069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

CENA 30 DIN.


2

MARKETING

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE


3

POLITIKA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

NA POSLEDWEM PRO[LOGODI[WEM ZASEDAWU SG USVOJEN BUXET ZA 2015. GODINU

PROJEKTOVAN PREMA PRIORITETIMA ako je 39. sednica gradskog parlamenta prvobitno bila zakazana za 27. decembar, do pomerawa wenog termina je do{lo, kako je obrazlo`io predsednik Gradske skup{tine Veqko Negovanovi}, zbog vanrednih lokalnih izbora u Lu~anima, odnosno mogu}ih zloupotreba skup{tinske govornice i kr{ewa predizborne ti{ine. Odbornici opozicije nisu bili zadovqni ovakvim obrazlo`ewem i u vi{e navrata su potencirali da postoje brojne neregularnosti vezane za ovu sednicu, po~ev od wenog sazivawa, pa do izmene termina, optu`uju}i nadle`ne da su namerno dono{ewe gradskog buxeta ostavili za sam kraj godine i time onemogu}ili temeqniju raspravu o dokumentu od koga zavisi funkcionisawe Grada. Glavna zamerka se odnosila na probijawe zakonskog termina u dono{ewu buxeta, jer je, kako su naveli, Zakonom o buxetu predvi|eno da se ovaj va`an dokument usvoji najdaqe do 20. decembra, a nepo{tovawem zadatog roka prekr{en je i Zakon o lokalnoj samoupravi, koji u ovakvim slu~ajevima predvi|a mogu}nost raspu{tawa Skup{tine. Kako je naveo na~elnik GU za finansije Zoran Todosijevi}, rok za usvajawe buxeta je pomeren zbog toga {to su lokalne samouprave sa velikim zaka{wewem dobile uputstva za izradu ovog va`nog dokumenta. Buxet za 2015. godinu iznosi tri milijarde i 330 miliona dinara i planiran je realno. Mawi je od pro{logodi{weg za 220 miliona. Najve}i prihodi gradske kase bi}e ostvareni od poreza na zarade, u iznosu od oko milijardu i 206

I

miliona dinara. Prihodi od nenamenskih transfera bi}e isti kao u 2014. godini - 287 miliona dinara. Kako je istakao Todosijevi}, buxet ima nagla{enu socijalnu komponentu i predvi|a uvo|ewe novih stavki u socijalnim davawima za najugro`enije slojeve stanovni{tva. Za socijalnu za{titu je planirano 87,7 miliona dinara. Projekcijom buxeta je predvi|eno i kreditno zadu`ivawe do 140 miliona dinara, {to je maksimalno racionalno, a ta sredstva bi}e kori{}ena prvenstveno za kapitalne investicije. Vodosnabdevawe i kanalizaciona mre`a osta}e prioriteti Grada i u te projekte bi}e ulo`eno trostruko vi{e sredstava nego u prethodnoj godini. Za izgradwu sistema vodosnabdevawa predvi|eno je oko 72,2 miliona dinara. Planirano je da se u 2015. privedu kraju i velike investicije, kao {to su zavr{etak fiskulturne sale u Mr~ajevcima i otvarawe Muzi~ke {kole u ^a~ku. Najvi{e sredstava, oko 600 mioliona dinara, predvi|eno je za stvarawe boqih uslova za najmala|e. Za sanaciju objekata pred{kolskih ustanova opredeqeno je 35 miliona dinara. Vrti} “Sunce” }e pro{iriti svoje kapacitete i mo}i }e da primi jo{ 120 mali{ana. Predvi|ene su i subvencije za sme{taj dece u privatnim vrti}ima u visini od tri miliona dinara. Obezbe|ena su i dopunska sredstva za rekonstrukciju odmarali{ta u Ulciwu. Za primarnu zdravstvenu za{titu obezbe|eno je 25 miliona. - U 2015. godini }emo u}i u projekat rekonstrukcije ambulante u Qubi}u. O tome smo razgovarali sa rukovod-

stvom Doma zdravqa. Planirana su sredstva za doradu ve} postoje}eg projekta, kao i za ru{ewe pomo}nih objekata, koji bi smetali budu}oj dogradwi. Tokom 2015. godine bi trebalo obezbediti gra|evinsku dozvolu, kako bi u 2016. zapo~eli adaptaciju i dogradwu zdravstvenog objekta u Qubi}u - rekao je Todosijevi}. Za materijalne tro{kove funkcionisawa javnih i obrazovnih ustanova, mesnih zajednica i javnih preduze}a bi}e izdvojeno 40 odsto ukupnog buxeta, naveo je Todosijevi}, posebno isti~u}i da }e zna~ajna sredstva biti opredeqena i za realizaciju programa JP “Gradac”. Gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} je istakao da je 2014. godina bila karakteristi~na ne samo po nastavku ekonomske krize, ve} i po katastrofalnim posledicama elementarnih nepogoda, pa su zbog toga izostale i neke od planiranih investicija na podru~ju ^a~ka, za koje su resorna ministarsva odobrila projekte. Ugovori nisu potpisani, jer su sredstva iskori{}ena za otklawawe posledica poplave. - Planirani buxetski prihod od poreza na imovinu iznosi}e oko 330, a naknada za ure|ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta oko 130 miliona dinara. Zaostala sredstva po osnovu naknade za kori{}ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta mogu se usmeriti na realizaciju novih projekata. Nadamo se da }e u 2015. godini krenuti legalizacija i ukoliko do toga do|e, raspolaga}emo i zna~ajnim dopunskim sredstvima, jer na podru~ju na{eg grada ima vi{e od 25.000 nelegalnih objekata. Taj novac bismo mogli da iskoristimo

KONSTRUKTIVNI PREDLOZI Rasprava o glavnom finansijskom dokumentu bila je veoma burna i op{irna, jer je na predlog buxeta podneto vi{e od 50 amandmana, od kojih je gotovo polovinu predlo`ila odborni~ka grupa Dveri. Iako su predlaga~i izneli veoma uverqive argumente o potrebi da predlo`eni amandmani postanu deo ovogodi{weg buxeta wihov trud se slabo isplatio, zbog ~ega je nakon svakog glasawa i odbijawa predlo`enih amandmana rastao i revolt opozicionih odbornika. Predlo`eni amandmani bi u zna~ajnoj meri unapredili kvalitet odre|enih segmenta `ivota na gradskom i seoskom podru~ju, ali, kako su naveli predstavnici vlasti, u projekciji buxeta nije bilo dovoqno prostora da se ispo{tuju, jer su se prilikom izrade ovog va`nog dokumenta rukovodili prioritetima. Me|u predlo`enim amandmanima se nalaze: rekonstrukcija zdravstvene ambulante u Qubi}u, pokretawe pijace u Mr~ajevcima, otvarawe mini-pijaca na vi{e lokacija, podr{ka zapo{qavawu i samozapo{qavawu ratnih vojnih invalida (1991 - 1999) i ~lanova wihovih porodica, kao i porodica u kojima ni jedan ~lan nije zaposlen, ulagawe u organsku poqoprivrednu proizvodwu i zadrugarstvo, otkup zapu{tenih seoskih doma}instava za mlade bra~ne parove koji `ele da se bave poqoprivredom, rekonstrukcija odmarali{ta za decu “Zdravqak”, obnova robnih rezervi, jednokratna godi{wa pomo} penzionerima sa najmawim penzijama, besplatne parking karte za porodice sa bebama ili sa troje i vi{e dece, besplatni sport za svu decu do 15 godina, pro{irewe gradskog grobqa... Odbornici Demokratske stranke su predlo`ili da se u buxetu za 2015. godinu otvori posebna pozicija za zapo{qavawe mladih do 30 godina.

za inesticije. Nakon dve i po godine, buxetom smo po prvi put planirali i kreditno zadu`ewe, ali }emo se truditi da budemo {tedqivi - rekao je Ili}.

TRO[KOVI I PLATE POLOVINA BUXETA Dragan Vu~eti} (DS) konstatovao je da je deficit u novom buxetu, projektovan na 292 miliona i 480 hiqada dinara, tri puta ve}i nego pro{logodi{wi i da se on ogleda u smawewu prihoda za skoro tri miliona evra. Kako je ocenio buxet za 2015. je potro{a~ki, jer pad prihoda nije pra}en umawewem rashoda na svim pozicijama. Tro{kovi i plate ~ine 50 odsto celokupnog buxeta, a sredstva su smawena samo na poqu inesticija. Za socijalnu za{titu gra|ana obezbe|ena su ve}a sredstva nego u prethodnoj godini, ali }e i to biti nedovoqno zbog umawewa plata i penzija, zakqu~io je Vu~eti}. On je dodao da je buxetom predvi|eno da se uberu znatno mawa sredstva od naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta, jer ova vlast nema ideju na koji na~in da privu~e investitore. Odbornik Dveri Radisav Rackovi} je rekao da je zadatak vlasti da iz ovako malog buxeta izvu~e maksimum, ali da to u ovom slu~aju nije u~iweno, jer novac nije usmeren na prave stvari, kao {to su to, na primer, otvarawe zadruge, koja bi okupila poqoprivrednike ili otvarawe konditorske industriji ili nekih drugih prera|iva~kih kapaciteta, {to su Dverjani predlagali u svojim amand-

manima, a nije prihva}eno. Aco \enadi} je, izme}u ostalog, rekao da je u buxetu za poqoprivredu izdvojeno 52, samozapo{qavawe 30, dok je za sport opredeqeno 85 miliona dinara, konstatuju}i da u ovom gradu nije sve tako ru`i~asto da bi se mogli zanemariti prioriteti. Nade`da Simovi} (SNS) je istakla da je buxet dobro izbalansiran, izra|en na re-

xet planiran na realnim osnovama, to zna~i da }e u visokom stepenu biti izvr{en, ali nije realno o~ekivati da }emo i u 2016. preneti vi{ak prihoda. Najve}u kontrolu bi trebalo sprovoditi u segmentu zadu`ivawa. Nastoja}emo da se zadu`ujemo samo onoliko koliko je to neophodno - rekao je Lukovi}. On je dodao da je buxet socijalno odgovoran, ali i investicioni, jer }e u gra|e-

alnim osnovama, {tedqiv, socijalno odgovoran i isplaniran u skladu sa postoje}om ekonomskom situacijom. - Kada je re~ o rashodima, oni su prikazani vrlo pregledno i o~igledno je da se maksimalno {tedelo na svim onim tro{kovima koji su mogli da budu smaweni. U strukturi rashoda jasno se vidi da opredeqena sredstva obezbe|uju normalno funkcionisawe Grada - istakla je Nade`da Simovi}. Ona je posebno pohvalila to {to su za programe obrazovawa, kao i sportske objekte, izdvojena zna~ajna sredstva, jer to predstavqa ulagawe u budu}nost ovoga grada. Branislav Lazovi} (^a~anska opcija) je zamerio {to je buxet uskra}en za 366.000 evra, “jer je neko samovoqno odlu~io da oslobodi investitora pla}awa naknade za ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta i direktno naneo {tetu ovom buxetu”, a {tedi se na stipendijama u~enika i studenata.

vinske kapitalne investicije biti ulo`eno 125, u infrastrukturu oko 105, u putnu infrastrukturu ukqu~uju}i i otkup zemqi{ta oko 250 i u opremu 30, {to ukupno iznosi 510 miliona dinara, odnosno 17 odsto buxeta. On se nije slo`io sa konstatacijama opozicionih odbornika da je buxet potro{a~ki. Kako je naveo, u kategoriju potro{we mogu da se podvedu samo materijalni tro{kovi i zarade zaposlenih u upravama, koje su umawene za 10 procenata i dodatno jo{ 2,5 odsto po osnovu projekcije umawewa broja radnika za 6,5 odsto i to prirodnim odlivom, tako da ne}e biti potrebe da se sprovode programi racionalizacije kadra. Kako je naveo Lukovi}, mnogi podneti amandmani su veoma kvalitetni, ali trenutno nisu prihvatqivi zbog ustanovqenih prioriteta. - Kada smo razmatrali amandmane, neke od wih smo podr`ali, posebno u slu~ajevima kada ih je bilo vi{e u jednoj oblasti, kao {to je to bilo u oblasti informisawa. Kada je re~ o zdravstvu, najvi{e interesovawa je posve}eno gradwi ambulante u Qubi}u i smatram da smo dali odgovor da }e to biti kapitalni projekat u 2016. godini - reakao je Lukovi}.

OPREZ PRI ZADU@IVAWU Zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} je istakao da je pro{logodi{wi buxet bio ambiciozan, pa je zbog izostanka nekih prihoda, na koje se sigurno ra~unalo, sprovo|ena poja~ana kontrola potro{we sredstava. - Kad ka`em da je ovaj bu-

V. S.


4

POLITIKA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

BUXET GLAVNA TEMA I DRUGOG DANA SKUP[TINSKOG ZASEDAWA asprava o buxetu za 2015. godinu nastavqena je i drugog dana skup{tinskog zasedawa. Sednica je uglavnom protekla u razmatrawu amandmana koje su podnele Dveri, bilo ih je 24, kao i odbornici grupe “Izbor za boqi `ivot Boris Tadi}” Dragan Vu~eti} i Mirjana Milenkovi} Talovi}. U nizu podnetih amandmana dverjani su posebnu pa`wu posvetili zdravstvu i lokalnim sredstvima javnog informisawa. Predlo`ili su i da pet miliona dinara, umesto za specijalizovane usluge Javnog preduze}a “Gradsko zelenilo”, bude preusmereno za izgradwu mawih pijaca u Atenici, Alvaxinici, Qubi}u... Kako su odbornici Dveri do sada nekoliko puta ponovili da veliki marketi gu{e doma}u proizvodwu i proizvo|a~e, nove pijace o`ivele bi koliko-toliko privredu i poqoprivredu. Zatra`ili su i da pozicija “teku}e popravke i odr`avawe” bude umawena za 20 miliona. Taj novac, kako su predlo`ili, mogao bi dodatno da bude ulo`en u zapo{qavawe i samozapo{qavawe. Posebnu pa`wu trebalo bi posvetiti ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih u ratovima od 1991. do 1999, samohranim roditeqima i wihovim porodicama, naro~ito ako nijedan ~lan nije zaposlen, osobama sa invaliditetom. U jednom od amandmana Odborni~ka grupa Dveri zahtevala je da nov~ane kazne i penali po re{ewu sudova budu smaweni za pet miliona koji bi mogli da budu iskori{}eni za nabavku opreme za funkcionalnu endoskopsku hirurgiju sinusa. Ukoliko bi na{a bolnica posedovala ovu

R

ZAMALO DA POTRAJE DO SVETOG SAVE

opremu, pacijenti iz ^a~ka i okoline ne bi odlazili na zahtevnije opracije sinusa u ve}e zdravstvene centre. Predlo`ili su i da deo sredstava od sufinansirawa projekta “Evropa za gra|ane, Norve{ka ambasada”, tri miliona dinara, bude preusmereno za izgradwu i adaptaciju postoje}ih pristupnih rampi u Domu zdravqa i klimatizaciju ~ekaonica u ovoj zdravstvenoj ustanovi i ambulanti. Odbornik dr Milan Roganovi} posebno je pomenuo ambulante u Qubi}u i Slu`bu ku}ne nege koje nemaju rampe za invalide, tako da su zdravstveni radnici poma`u nepokretnim ili te{ko pokretnim pacijentima da bi stigli do ordinacija. Letwa `ega nikako ne zaobilazi ni qubi}sku ambulatnu u kojoj prema re~ima dr Roganovi}a, nekada{wi direktor dr Mom~ilo Spasi} nije dozvolio ugradwu rashladnih ure|aja. Ove re~i izazvale su aktuelnog odbornika dr Spasi}a: - Poslu{ao sam stru~wake koji su procenili da u tom objektu, zbog dotraja-

losti, ne mogu biti postavqeni klima ure|aji. MEDIJI ZA PRAVE VREDNOSTI Zdravstvene teme provukle su se u jo{ jednom amandmanu Dveri, posve}enom lokalnim sredstvima javnog informisawa. Oni su predlo`ili da usluge po ugovoru budu smawene za tri miliona, a taj novac preusmeren lokalnim medijima. Oni bi zauzvrat trebalo da u svojim programima i listovima promovi{u zdrave stilove `ivota i borbu protiv bolesti zavisnosti. - Ako zanemarimo preventivu, sleduje nam le~ewe. Bio bi ovo dobar odgovor na veliku promociju greha u srpskim medijima, da se pobrinemo o mladima koji u izobiqu gledaju takmi~ewa za peva~e ili rijaliti programe. Koliko je na na{im televizijama lepih emisija, poput “Vreme je za bebe” - prokomentarisao je odbornik Dveri Aleksandar Tanaskovi}. Wegov strana~ki kolega Bo{ko Obradovi} primetio je da iz Evrope uvozimo

najgore, pa i TV program. - Najvi{e bih voleo da na na{im televizijama vidim emisije poput “Nacionalne geografije” ili “Diskaverija” - napomenuo je napredwak Aleksandar Maksimovi}. Branko Lazovi}, odbornik grupe “Za ^a~ak” zatra`io je od gradona~elnika i ostalog gradskog rukovodstva da povedu ra~una kakvi se sadr`aji iz na{eg grada plasiraju u nacionalne medije. Odbornica Srpske napredne stranke dr Slavica Dragutinovi} podr`ala je stav Dveri da u na{im medijima nema dovoqno promocije zdravog `ivota, ali napomenula da gradski Savet za zdravstvo ima planove da poboq{a takvu situaciju. Kada je re~ o medijima, Dveri su tra`ile ve}u zastupqenost porodi~nih i moralnih vrednosti, podsticaj ra|awu, ali i podjednaku zastupqenost vladaju}ih i opozicionih partija. Ove teme, kao i ostale izazvale su {iru raspravu, nadmudrivawa i prepucavawa, naro~ito izme|u na-

predwaka i dverjana. Aleksandar Maksimovi} odgovorio je da na portalima i ostalim lokalnim i elektronskim i {tampanim medijima skoro svakodnevno ~ita saop{tewa Pokreta Dveri. Odbornik LDP-a Stojan Markovi} insistirao je na razlici termina, ure|iva~ka politika i projektno finansirawe medija. Kako je podsetio na~elnik Gradske uprave za finansije Zoran Todosijevi}, za medije je iz buxeta ove godine izdvojeno 16,5 miliona. Taj novac bi}e iskori{}en za direktne prenose sednica skup{tine i finansirawe projekata. Ni rasprave o amandmanima Dveri nisu pro{le bez ko{kawa i sukoba opozicionih i odbornika vladaju}ih stranaka. Predsednik Gradske skup{tine Veqko Negovanovi} ve} je na samom po~etku izrekao dve opomene Bo{ku Obradovi}u zbog izgovorenih replika van govornice. Dverjani su se `alili da predsedavaju}i opomiwe samo opoziciju. Neka`weno je pro{la i dobacivka

“barabo” koju je Milan Lazovi} (SNS) uputio Aleksandru Tanaskovi}u. ^esto su odbornici drugih stranaka, naro~ito Mirjana Milenkovi} Talovi}, ukazivali na povredu ta~ke 146 (rasprava o temama koje nisu na dnevnom redu). Svih 24 amandmana odbornika Dveri skup{tinska ve}ina nije prihvatila. Usvojen je samo po jedan amandman Mirjane Milenkovi} i Dragana Vu~eti}a. MAWE DNEVNICE ^LANOVIMA KOMISIJA Posle usvajawa dvodnevne rasprave i usvajawa buxeta, do kraja drugog skup{tinskog zasedawa usvojene su jo{ ~etiri ta~ke. Usvajawem odluke o izmeni naknade za vr{ewe odborni~ke i druge du`nosti u organima javnih slu`bi umawene su naknade ~lanovima gradskih i komisija za planirawe. Umesto 2.200 dinara, ~lanovi gradskih komisija prima}e 1.500. Predstvanici komisija za planirawe mora}e da se zadovoqe sa pet, iako su do sada primali osam i po hiqada. Nakon usvajawa odluke o finansijskoj podr{ci porodicama sa decom, sednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma i nastavqena je 8. januara. Kako jo{ ima vi{e od 30 ta~aka za razmatrawe, mo`da se i obistine slutwe odbornika Dveri da bi 39. sednica Gradske skup{tine mogla da potraje do Svetog Save. Z. J.

POSTAVQENO DAQINSKO UPRAVQAWE LED RASVETOM U ULICI BATE JANKOVI]A Ulici Bate Jankovi}a je nedavno postavqeno daqinsko upravqawe LED rasvetom. Osvetqewe u ovoj ulici bi}e centralno kontrolisano, tako da }e nadle`na slu`ba iz JP “Gradac” mo}i da upravqa sistemom osvetqewa, kazao je tom prilikom direktor Neboj{a Jovanovi}. - Ovaj sistem rasvete nam omogu}uje da smawimo intenzitet luksa, jedinicu

U

mere osvetqewa, i do 100 odsto u odre|enim, pogodnim trenucima frekvencije saobra}aja i terminima u toku dana. Ovaj program rasvete doprine}e jo{ ve}oj ekonomi~nosti potro{we elektri~ne energije istakao je direktor Jovanovi}, najavquju}i da }e u gradu biti pro{irena zona osvetqewa sa LED rasvetom. Zahvaquju}i zameni uli~nih svetiqki sa na-

U[TEDA ELEKTRI^NE ENERGIJE trijumovim izvorima, novim u LED tehnologiji, u{tede}e se, kako u potro{wi elektri~ne energije, tako i u odr`avawu celog sistema osvetqewa grada, istakao je Zoran Petrovi}, in`ewer elektrotehnike iz JP “Gradac”. - Kona~no }e nadle`na slu`ba u JP “Gradac” mo}i da “upravqa” osvetqewem,

da vr{i redukciju bez iskqu~ewa svetiqki, tj. da smawuje ili pove}ava osvetqenost. U{tede mo`emo prikazati kroz smawene iznose na ra~unu za utro{enu elektri~nu energiju i kroz u{tedu u odr`avawu. U tom ciqu smo sproveli dve javne nabavke, koje se odnose na zamene postoje}ih svetiqki, novim sve-

tiqkama i LED tehnologijom. Ukupno smo ugradili 215 svetiqki u devet centralnih gradskih ulica, i ostvarili oko 32 odsto u{tede u snazi. Osim toga, regulacijom svetla mo`emo ostvariti dodatnih 37 odsto u{tede u ovoj ulici naveo je Zoran Petrovi}. Kada je re~ o odr`avawu, Petrovi} podse}a da se

u{tede posti`u i do 90 odsto, jer je LED svetiqkama ~ak i pet puta du`i vek trajawa, nego natrijumovim. Pored toga, svetlo koje emituje LED svetiqka je prijatnije za oko, a i ekolozi mogu biti zadovoqni, jer se prostor mawe zaga|uje i mawe se rasipa svetlost, kazao je Petrovi}. N. R.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“ Registarski broj: BD 82596/2007

www.caglas.rs CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd Nedeqno ISSN 0350-9613 COBISS.SR - ID 15955970


5

POLITIKA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

SOCIJALISTI PODELILI PAKETI]E DECI NEZAPOSLENIH

NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE U SNS O BUXETU I JP “GRADAC”

SUMIRANI REZULTATI I NAJAVQENI ^AROLIJA I BEZ PLATE PLANOVI ZA 2015. GODINU a posledwoj pro{logodi{woj konferenciji za novinare odr`anoj u Povereni{tvu Srpske napredne stranke, Milijan Mini}, ~lan GV, istakao je da se prilikom planirawa buxeta za 2015, po{tuju}i mere Vlade RS, {tedelo na svim nivoima, jer je to jedini na~in da iza|emo iz krize, u kojoj se nalazi na{e dru{tvo. - U ^a~ku su ve} zapo~eti neki projekti, kao {to su izgradwa Muzi~ke {kole, fiskulturne sale u O[ u Mr~ajevcima, azila za nezbrinute `ivotiwe u Mili}evcima... Naredne godine }e biti nastavqen i projekat sistema za vodosnabdevawe od Kowevi}a prema Mojsiwu. ^a~ak je, kao i pro{le godine, izdvojio 26 miliona za lica starija od 65 godina - rekao je, izme|u ostalog, Milijan Mini}, naglasiv{i da rukovodstvo grada i SNS, kao deo koalicione vlasti, moraju sve u~initi kako bi privukli po-

N

odr`avawa postoje}ih puteva i ulica. - O~ekujem da }e grad ^a~ak to prepoznati i da }emo zahvaquju}i rebalansu buxeta u aprilu, mo}i da izvr{imo sve zahteve mesnih zajednica. Zahtevi seoskih mesnih zajednica u nov~anim sredstvima iznose oko 960 miliona dinara, a gradskih oko 200 miliona, {to duplo prevazilazi ukupni planirani buxet za 2015. godinu. Na{i rezultati u prethodnoj godine su vrlo visoki. ^a~ak mo`e da se podi~i i “Gradcem”, ne samo time {to je preduze}e dobilo nagradu na bijenalu urbanista, ve} i onim {to je u toku godine realizovalo. Pozitivnom politikom i po{tuju}i smernice Vlade RS, stvorili smo povoqan ambijent i za novo zapo{qavawe. Zadovoqan sam rezultatima “Gradca” i ponosan na svoje saradnike - rekao je, izme|u ostalog, Neboj{a Jovanovi}. N. R.

a dan do~eka Nove 2015. godine u Gradskom odboru Socijalisti~ke partije Srbije podeqeni su paketi}i deci nezapsolenih roditeqa. Socijalisti su najmla|ima pripremili vi{e od 100 paketa. - Dobila su ih deca na{ih ~lanova i simpatizera, ali i qudi koji nisu u SPS-u. Hteli smo da obradujemo najmla|e koji u firmama ili drugim organizacijama ne mogu da dobiju

N

poklone za Novu godinu. Trudi}emo se da i ubudu}e budemo posve}eni humanitarnom radu, a qudi }e, bez obzira na godine, uvek biti u sredi{tu na{e pa`we - ka`e predsednica Foruma `ena GO SPS Nata{a Cvijovi}. Podelu paketi}a za decu nezaposlenih roditeqa organizovao je Forum `ena, uz podr{ku Socijalisti~ke omladine i Gradskog odbora stranke. Z. J.

GRADSKI ODBOR NOVE SRBIJE SUMIRAO REZULTATE U 2014. GODINI

ODR@ANA KONFERENCIJA GRADSKOG ODBORA DEMOKRATSKE STRANKE

USPE[NI NA SVIM POQIMA

VLAST NE]E DA RE[AVA EGZISTENCIJALNE PROBLEME ^A^ANA

a konferenciji za novinare GO Nove Srbije, ~elnici ove stranke naglasili su da su veoma zadovoqni rezultatima koje su postigli u 2014. godini. Portparol Gradskog odbora Nove Srbije Milan Dra{ki} je podsetio da je ova stranka na republi~kim izborima u martu nastupila zajedno sa SNS-om ostvariv{i ubedqivu izbornu pobedu, a da je wen lider Velimir Ili}, po peti put ministar u Vladi Srbije: - Mi smo sve svoje strana~ke kapacitete stavili u {to boqi izborni rezultat koalicije. Novoj Srbiji je pripalo {est mandata, a na{ poslani~ki klub koji vodi poslanik Miroslav Marki}evi}, istakao se kao veoma uspe{an, sna`an i kvalitetan. Nakon izbora nove Vlade Srbije, Velimir Ili} je po peti put, {to je jedinstveni slu~aj u

N

tencijalne investitore da ula`u u ^a~ak, jer je nezaposlenost najve}i problem na{eg dru{tva. Neboj{a Jovanovi}, direktor JP “Gradac”, sumirao je rezultate ostvarene u pro{loj godine i informisao o planovima preduze}a za 2015. Jovanovi} je podsetio da su na nedavnom sastanku u Gu~i, sa ministarkom za gra|evinu i urbanizam Zoranom Mihajlovi}, dobili obe}awa od predstavnika nadle`nog Ministarstva i “Puteva Srbije” da }e u Grad ^a~ak biti ulo`eno 100 miliona dinara. Tako|e je naglasio i da }e planirani prihod od Republike, u iznosu od 50 miliona dinara za izgradwu Ulice Dragoslava Boji}a, povodom 200 godina obele`avawa Boja na Qubi}u, biti realizovan. Podsetiv{i da se preduze}e intenzivno anga`uje na naplati svih ranijih potra`ivawa, direktor je kazao da je u 2015. godini najbitnije da se zadr`i makar minimalni nivo

novijoj parlamentarnoj istoriji na{e zemqe, postao ministar, ovoga puta resorno zadu`en za vanredne situacije. Ovakvim rasporedom snaga, Nova Srbija je odbranila kontinuitet jedne ozbiqne parlamentarne stranke, dug 18 godina, i jedina je politi~ka stranka iz unutra{wosti Srbije koja se mo`e pohvaliti takvim uspehom. Dra{ki} je tako|e istakao da je ova stranka postigla odli~ne rezultate i na lokalnom nivou, pre svega delegirawem stru~nih i odgovornih na rukovode}e mesta u lokalnoj samoupravi koji su do sada u svom radu pokazali odli~ne rezultate. – Ni jedan ~lan Nove Srbije kome su povereni poslovi nije bio akter nikakve finansijske ili neke druge afere. Kao kruna takvog rada, stigli su rezultati koje je Nova Srbija ostvarila na lokalnim izborima u

op{tinama Mionica i Lu~ani - rekao je Dra{ki}, ali i naglasio da izborna utakmica u Lu~anima nije bila fer i da je ova stranka bila izlo`ena velikim napadima iz Beograda: - Obi{li smo celo Draga~evo. Nismo se skrivali iza imena i prezimena nekog od beogradskih politi~ara, ve} smo se okrenuli sebi, ponudiv{i gra|anima izuzetno kvalitetnu izbornu listu, koju su predvodili ~asni i po{teni qudi, istinski doma}ini u svojim sredinama. Konstantno smo tokom predizborne kampawe napadani od strane pojedinih beogradskih glasila kojima je prethodnih meseci glavna meta napada bio predsednik Nove Srbije. Imaju}i u vidu da smo iza sebe sa pristojnom razlikom ostavili izborne liste Dveri, SPS-a i GG Jedan tim, ~ini nas izuzetno zadovoqnim. I. M.

a konferenciji za novinare za kraj 2014. godine u Gradskom odboru Demokratske stranke ukazano je na to da lokalna vlast nema sluha za egzistencijalne probleme gra|ana ^a~ka, zbog toga {to ne re{avaju problem nezaposlenosti, kao i zbog veoma lo{e, kako su ocenili, ekonomske i privredne slike grada. Nikola Andri} rekao je da gradska vlast nema sluha za predloge DS, kojima je predvi|eno da se smawi stopa nezaposlenosti u ^a~ku: - U okviru akcije „Gde su deca i novac gra|ana ^a~ka“ koju je pokrenula Demokratska omladina GO DS ^a~ak, predlo`ili smo da se nacrtom novog buxeta predvidi i nova pozicija iz koje bi se finasiralo samozapo{qavawe ^a~ana mla|ih od 30 godina. Na{ predlog je predvi|ao da mladi, na osnovu biznis plana i kvaliteta projekta, iz buxeta dobiju 500.000 dinara bespo-

N

vratne pomo}i sa kojom bi pokrenuli sopstveni biznis. Ovim predlogom predvideli smo i da se svako ko dobije ovaj novac obave`e da }e u roku od godinu dana da zaposli najmawe dva radnika. Na ovaj na~in ulo`ena sredstva bi se kroz porez na zarade vra}ala u gradsku kasu, ali na`alost, po ko zna koji put, gradska vlast je pokazala da nema sluha, ne samo za na{e predloge, ve} i za egzistencijalne probleme mladih zbog kojih oni, u sve ve}em broju, napu{taju na{ grad. Ivan Domanovi} je naglasio da je skoro svaki ~etvrti privrednik u na{em gradu u blokadi i ocenio da }e gradski buxet u idu}oj godini biti potro{a~ki umesto razvojnog koji je ^a~ku neophodan. - Alarmantno je da na jednoj strani 50 odsto, odnosno 1,5 milijardi dinara, buxetskih prihoda ~ine porezi na zarade, a da se na drugoj strani ni jedan jedini

dinar od toga ne vrati privredi. Na ovaj na~in lokalna vlast {aqe jasnu poruku investitorima koji, svedoci smo, u {irokom luku zaobilaze na{ grad. Najboqu ilustraciju svakako predstavqa podatak da je nacrtom novog buxeta za pokretawe malih i sredwih preduze}a planirano svega 300 miliona dinara, {to je prema na{em mi{qewu nedovoqno. Uostalom, na{e tvrdwe potvr|ene su i posledwim rebalansom buxeta. Mada je predlo`eni buxet ve}i za oko 12 miliona dinara od buxeta za 2014. godinu, vrlo brzo }emo do}i u situaciju, a sve zahvaquju}i ~iwenici da privreda u gradu odumire, o ~emu svedo~i i podatak da je gotovo svaki ~etvrti privrednik u blokadi, da buxetski prihodi budu ni`i od planiranih i da }e lokalna vlast do}i u situaciju da radi rebalans gradskog buxeta - rekao je Domanovi}. I. M.


6

DRU[TVO

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

ISTINA O OSLOBODIOCIMA ^A^KA

na{oj ratnoj pro{losti i posle 70. godina od zavr{etka Drugog svetskog rata, jo{ uvek se ~esto raspravqa. Postoje qudi, koji iz ideolo{kih razloga `ele da mewaju ratnu istoriju, pa se ne ustru~avaju da se slu`e neistinama. Takve izmi{qotine su se mogle ~uti na proslavi dana oslobo|ewa ^a~ka, 3. decembra. Najpre u Spomen parku borbe i pobede, prilikom vr{ewa opela, pa zatim u holu Gradske skup{tine, prilikom otvarawa izlo`be o oslobo|ewu ^a~ka o ~emu je „^a~anski glas“ pisao u broju od 5. decembra. Imaju}i u ovo u vidu, nu`no je, slu`e}i se ~iwenicama, izneti neoborive argumente o tim ratnim doga|ajima. Evo samo nekih od ~iwenica: Posle poraza vojne grupacije koju su sa~iwavali; ~etnici, nedi}evci, qoti}evci, Nemci i Bugari na teritoriji Toplice, @upe i Kopaonika od NOVJ, usledio je i te`ak poraz na Jelovoj gori. U isto vreme Kraq Petar II izdaje UKAZ o smewivawu Dragoquba Dra`e Mihailovi}a sa du`nosti na~elnika {taba JVuO. Odmah zatim kraq Petar II, 12. septembra, donosi odluku o raspu{tawu JVuO i daje nalog da se jedinice JVuO stave pod komandu Mar{ala Tita. Svi ovi doga|aji imali su te{ke posledice za ceo ravnogorski pokret. U tim borbama, dosta boraca je izginulo, mnogi mobilisani su napustili svoje jedinice i jedan broj se odazvao pozivu kraqa Petra II i pre{ao u jedinice NOVJ. Zbog svega ovoga broj qudstva u ~etni~kim odredima bio je prepolovqen. Dra`a Mihailovi} nije prihvatio odluku kraqa Petra II o wegovom smewivawu, ve} je vr{io novu mobilizaciju qudstva i popuwavao svoje jedinice. U tom vremenu sve ~etni~ke jedinice koje su pripadale 4. juri{nom korpusu locirane su u ^a~ku i okolnim selima. Tu su se u potpunosti integrisale sa okupatorskim jedinicama. Bilo im je omogu}eno kori{}ewe

O

ze, moraju se najbr`im putem prebaciti 12. oktobra i javiti se komandi mesta u ^a~ku, majoru Vasi}u. Poverewe prema okupatoru je bilo toliko da kompletno rukovodstvo pokreta dolazi u okupatorski garnizon, bez straha za svoju sigurnost. Pojavom jedinice Crvene armije na domak grada, ovo prijateqstvo moralo je biti prekinuto, pa su se ~etnici povukli iz grada. Da bi pred vojnicima Crvene armije pokazali svoju antifa{isti~ku pripadnost, ~etnici su drugog dana izvr{ili napad na nema~ke jedinice u gradu i na jedinice koje su se nalazile po selima oko grada. Napad na nema~ke jedinice u gradu izvr{ili su ~etnici Sremskog ~etni~kog odreda 16. oktobra. U toj borbi poginulo je {est ~etnika, me|u kojima je jedan oficir (svi su sahraweni na ^a~anskom grobqu). Na levoj strani Morave bio je lociran korpus Predraga Rakovi}a, a to su sela Trbu{ani, Prijevor, Miokovci i okolna sela. Imali su blizak kontakt sa nema~kim jedinicama i nije bilo me|usobnih sukoba. Me|utim, kada su se na tom prostoru pojavile jedinice Crvene armije, Rakovi} je naredio napad na nema~ke jedinice. To se dogodilo u selu Trbu{anima, 16. oktobra. U toj kratkoj borbi je poginuo Dragutin Arseni} iz Trbu{ana. Napad na nema~ke jedinice je ponovqen u Trbu{anima i 17. oktobra. U toj borbi su poginuli: Miloje Damqanovi} iz Miokovaca, Miodrag Kozoder iz Trbu{ana i Milo{ Nikoli} iz ^a~ka. Zati{je je bilo do 24. oktobra, kada je u ovom selu opet bilo borbe. Tada su poginuli: Bogoqub Popovi}, Dragutin Popovi} i Bogdan [ainovi}, svi iz Gorwe Gorevnice. Osim ovih 13 ~etnika, koje smo naveli, za sve vreme vo|ewa borbe za oslobo|ewe ^a~ka ne postoji vi{e nijedno lice iz

Mitraqesci Druge proleterske brigade pri polasku u Srbiju 1944. godine

svih komunikacija, u gradu i okolini, pa i po{te. U Jezdinskoj {koli je, jo{ u junu, bila formirana bolnica gde su le~eni lak{i rawenici, dok su te`i rawenici le~eni u ^a~anskoj bolnici zajedno sa nema~kim vojnicima. ^etni~ke bolnice formirane u Po`egi i U`icu. Stariji ^a~ani se se}aju da su na ulicama ^a~ka zajedno patrolirali ~etnici i nema~ki vojnici. Zajedni~ki neprijateq im je bila NOVJ. U ^a~ku su bila uspostavqena ~etni~ka komanda mesta. Tako da je pored nema~ke komande mesta paralelno delovala i ~etni~ka. [tab ~etvrte grupe juri{nog korpusa izdao je zapovest 11. oktobra u kojoj zapoveda da svi ~lanovi Centralnog nacionalnog komiteta, ma gde da se nala-

~etni~kih redova da je tada izgubilo `ivot. Zbog toga, kazivawa o nekim te{kim ~etni~kim borbama za oslobo|ewe ^a~ka, a gde ne postoje `rtve, ~iste su nebuloze onih koji ih iznose. Predrag Rakovi} je uspeo da sa predstavnicima Crvene armije postigne sporazum o zajedni~koj borbi protiv Nemaca. Taj sporazum su osporili predstavnici NOVJ, po{to su ~etnici sve vreme rata bili bliski saveznici okupatora i vodili borbu protiv partizanskih odreda i NOVJ. Sporazum o zajedni~koj borbi je potpisan 18. oktobra. Pa i da se sve uzme u obzir poginuli Rakovi}evi vojnici, on je u toj borbi u~estvovao samo 24. oktobra na podru~ju Trbu{ana, kada su mu poginula tri vojnika. Pa kada je 29. oktobra na pod-

ru~je Trbu{ana i Prijevora do{la 23. udarna divizija, Rakovi} je sa svojim korpusom morao da se povu~e sa tog terena. Wegova jedinica se na{la na teritoriji Miokovaca i Prawana. Dva dana kasnije, odnosno 31. oktobra, [tab 14. brigade izdaje svojim pot~iwenima jedinicama komandu da likvidiraju ~etni~ke bande koje se nalaze u Miokovcima i Prawanima. [tab 23. divizije je 2. novembra izvestio 14. korpus da je likvidirana ~etni~ka grupa koja se nalazila u Miokovcima i Prawanima. Tre}eg novembra [tab 7. srpske brigade obave{tava

{ke borbe“ i gde je bilo ovoliko zarobqavawa nema nijedne `rtve. Jedina je istina da je Rakovi} predao Crvenoj armiji 340 Nemaca. Ali je neistina kako su ~etnici do{li do tih Nemaca, {to ovde moramo da razjasnimo. Evo {ta je istina: U nema~kim jedinicama koje su vodile borbu na rati{tu u dolini Morave bilo je dosta banatskih Nemaca. Oni videv{i da nema~ka armija propada, masovno su napu{tali wihove redove. Takva jedinica bila je locirana na obezbe|ewu puta Pakovra}e – Markovica – Lu~ani. Svi ti vojnici su lepo znali srpski jezik, pa su brzo uspostvqali vezu sa seqacima. Seqaci su ih nazivali „srpski Nemci“. Svakodnevno su ti vojnici napu{tali wihove ratne jedinice. Od seqaka su tra`ili da ih pove`u sa ~etni~kim patrolama i wima su se predavali. Takvih slu~ajeva je bilo i na drugom delu rati{ta. O ta~nosti ovih navoda govori i podatak da su te „zarobqenike“ Crvenoj armiji predali borci iz Draga~evske ~etni~ke brigade. Drugi podatak koji kazuje o masovnom napu{tawu jedinica nema~kih vojnika jeste, da su oni na rati{tu, u dolini Zapadne Morave po wihovim podacima pored 848 poginulih, 3.249 rawenih imali i 2.142 nestala.

Istina o oslbodiocima ^a~ka

SREDOJE URO[EVI], GENERAL MAJOR, NARODNI HEROJ, KOMADANT DRUGE PROLETERSKE BRIGADE KOJA JE OSLOBODILA ^A^AK

[tab 23. divizije da je ~etni~ki komandant Rakovi} sa ostatkom svojih boraca pre{ao preko Morave i locirao svoje snage u selima ispod planine Jelica. Imaju}i sve navedeno u vidu, da se zakqu~iti da su besmislene tvrdwe da su jedinice Predraga Rakovi}a, ceo novembar, zajedno sa vojnicima Crvene armije, vodile borbu protiv Nemaca za oslobo|ewe ^a~ka. Pogotovu, ako se zna da posle odlaska Rakovi}a iz sela na levoj strani Morave na desnu stranu, wegovi vojnici nisu mogli imati nikakav kontakt sa vojnicima Crvene armije, ~iji su borci sada ratovali rame uz rame sa borcima NOVJ. Na prostoru dela Trnavskog sreza, Draga~eva i podru~ja Ivawice ~itav mesec novembar bile su locirane ~etni~ke jedinice ~etvrte grupe juri{nih korpusa. Prema izve{taju [taba 17. divizije NOVJ od 26. oktobra koji je upu}en [tabu proleterske komande NOVJ, navodi se: „Na podru~ju ^a~ka, Gu~e, Po`ege i Ivawice nalazi se dobro naoru`anih 2.500 ~etnika pod komandom Kalabi}a, Rakovi}a, Ra~i}a i Dragi{e Vasi}a“. Sve ove jedinice posle oslobo|ewa Kraqeva i ^a~ka uputile su se na teritoriju Bosne i Hercegovine. Neki u~esnici na proslavi dana oslobo|ewa ^a~ka 3. decembra, da bi dokazali u~e{}e ~etnika u oslobo|ewu ^a~ka poziva{e se i na kwigu „Zatamwena pro{lost“, navode}i da je tamo „dokumentovano napisano“, pa je nu`no na tu temu dati jedan kratak komentar. Tu ~italac mo`e na}i da su ~etnici vodili te{ke borbe na prostorima: Qubi}a, Kowevi}a, izme|u ^a~ka i Zabla}a, gde je zarobqeno 700 Nemaca, pa o ru{ewu mosta na Moravi, pa o zarobqenih 320 Nemaca na podru~ju Kowevi}a ili ukupno zarobqenih 1,526 Nemaca. Interesantno je da nigde na ovim mestima gde su vo|ene „te-

Zatvarawem komunikacije Skopqe – Ni{ – Beograd, grupa nema~kih armija koja se nalazila u Gr~koj bila je prinu|ena da svoje povla~ewe prema severu usmeri dolinom Ibra, zatim dolinom Zapadne Morave koriste}i, pri tom, drumski i `elezni~ki saobra}aj. Odgovorni komandant Grupe armija „E“ 25. oktobra donosi Naredbu o uspostavqawu mostobrana, radi bezbednog izvla~ewa svojih trupa na liniji od Kraqeva prema ^a~ku i Vidovi do podno`ja Kablara, levom stranom Zapadne Morave. Na tom mostobranu postavqene su elitne i dobro naoru`ane jedinice „Zonit“ i „Fi{er“. Ne{to kasnije i jedinica „Princ Eugen“. Wima su pridodate tenkovske i artiqerijske jedinice. U vreme postavqawa mostobrana tu se na{lo 14.000 vojnika. Kasnije, u jeku jakih sukoba, dovo|ene su i nove jedinice, ~ime je neprijateq stvorio dobro utvr|enu odbrambenu liniju. Prema planu Vrhovnog {taba NOVJ ^a~ak je trebalo osloboditi i tu prese}i taj koridor i spre~iti wime izvla~ewe neprijateqskih snaga iz Gr~ke. Intenzivni ratni sukobi na ovoj liniji fronta po~~eli su 24. oktobra i trajali su 39 dana, do dana oslobo|ewa ^a~ka, u kome su u~estvovali borci NOVJ i borci Crvene armije. U borbama su u~estvovale jedinice: 17. isto~no bosanska divizija, u ~ijem sastavu su bile: 2. kraji{ka udarna brigada, 6. isto~no bosanska proleterska brigada i 15. majevi~ka udarna brigada, sa ukupno 4.742 borca. Ova divizija, posle borbi na oslobo|ewu Gorweg Milanovca i Kragujevca, na ovo rati{te je stigla me|u prvim jedinicama. Ova divizija zajedno sa borcima Crvene armije i partizanskim odredom „Dr Dragi{a Mi{ovi}“, do 29. novembra, do dolaska na ovo rati{te 23. divizije, pokrivala je celu liniju fronta. 17. isto~no bosanska brigada na ovom rati{tu je ostala do oslobo|ewa ^a~ka. Wena 6. isto~no bosanska brigada u zavr{nim operacijama pre{la je na desnu stranu Morave i zajedno sa Drugom


7

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

proleterskom divizijom u{la je u ^a~ak, ali je odmah po oslobo|ewu ^a~ka produ`ila sa svojom brigadom na zapad gone}i neprijateqa. 17. divizija o ovoj ratnoj operaciji na oslobo|ewu ^a~ka imala je 201 poginulih, 693 rawenih i 103 nestalih boraca. Jedinice Crvene armije u ~ijem su sastavu bile 51. i 129. streqa~ki i 529. minobaca~ki puk sa oko 5.000 boraca. Na domak ^a~ka do{le su 16. oktobra, a intezivne borbe sa neprijateqem po~ele su 24. oktobra. Te{ke borbe protiv neprijateqa su se vodile na prostorima od Preqine do Vidove na kojim prostorima je neprijateq imao jaka utvr|ewa, gde je vo|ena rovovska borba uz obostrane velike `rtve. U tim borbama 469 vojnika i oficira Crvene armije izgubilo je svoj `ivot, dok je broj rawenih i nestalih nepoznat. Tela poginulih boraca Crvene armije posle rata su ekshumirana iz grobnica koje nisu zajedni~ke sa borcima NOVJ pa je wih 408 preneto i sahraweno na Brdu mira u Gorwem Milanovcu, dok se wih 61 poginulih nalazi u zajedni~kim grobnicama sa poginulim borcima NOVJ na teritoriji op{tine ^a~ak. 23. udarna divizija u ~ijem je sastavu: 7. srpska udarna brigada, 9. srpska udarna brigada i 14. srpska udarna brigada, stigla je na ovo rati{te 29. oktobra i preuzela polo`aje, na prostorima fronta, od Preqine do Vidove. Ovoj diviziji je pridodata Jugoslovenska brigada NOVJ koja je formirana u SSSR i ^a~anski NOP odred „Dr Dragi{a Mi{ovi}“. Ova formacija je brojala ukupno 11.400 boraca. U tom broju boraca bilo je oko 1.000 boraca Prve jugoslovenske brigade i 800 boraca ^a~anskog partizanskog odreda. Ova grupacija vodila je te{ke borbe protiv brojnijeg i mnogo boqe naoru`anog neprijateqa. Neprijateq je posebno anga`ovao ve-

liki broj vojnika sa ciqem da sa~uva slobodan prolaz svojim trupama kroz Ov~arsko-kablarsku klisuru. Koliko se neprijateq anga`ovao da odbrani liniju fronta u blizini ^a~ka i Ov~ar Bawe pokazuje obave{tewe koje je {tab 14. korpusa poslao 7. novembra Glavnom {tabu NOV i POJ Srbije u kome ga obave{tava da u ^a~ku ima 7.000 nema~kih vojnika i 1.000 belorusa, a da je na liniji fronta od Qubi}a do Vidove anga`ovano 8.000 neprija-

da prema ^a~ku goni neprijateqa, s’ tim {to je 4. proleterska brigada ostala u Kraqevu radi odr`avawa reda. Posle ~etiri dana te{kih borbi, u{la je u ^a~ak, srda~no do~ekana od gra|ana. U tom progonu okupatora od Kraqeva do ^a~ka `ivot je izgubilo 10 boraca, a 34 su rawena. Iz izlo`enog da se zakqu~iti da jedinice koje su vodile borbu za oslobo|ewe ^a~ka bile su jedinice NOVJ i jedinice Crvene armije. Drugih jedinica u toj bor-

Smotra jedinica Druge proleterske divizije u oslobo|enom ^a~ku 1944. godine

teqskih vojnika. Jedinice 23. divizije su na ovom rati{tu imale 171 poginulih, 501 rawenih i 17 nestalih boraca, dok je Prva jugoslovenska brigada imala 147 poginula, 330 rawena i 72 nestala borca, ^a~anski NOP odred je imao 13. poginulih. Druga proleterska divizija, u ~ijem sastavu su bile: 3. srpska udarna brigada, 4. proleterska crnogorska brigada, 6. srpska udarna brigada i Artiqerijska brigada, sa ukupno 4.800 boraca, posle oslobo|ewa Kraqeva, 28. novembra, produ`ila je

bi nije bilo. U toj borbi koja je trajala 39 dana `ivot je izgubilo 1.011 boraca i oficira NOVJ Crvene armije. Pored izginulih u jedinicama NOVJ bilo je 1.527 rawena i 192 nestala borca, dok za rawene i nestale iz redova Crvene armije ne postoje podaci. Ovo je cela istina i oneborivi podaci o tome ko je u jesen 1944. godine oslobodio ^a~ak od okupatora. ^etnici, ne da nisu u~estvovali u borbama za oslobo|ewe grada ^a~ka, nego su

wihovi odredi u velikom broju u vreme vo|ewa borbi za oslobo|ewe ^a~ka, bili locirani na teritoriji Trnavskog sreza i na podru~jima Draga~eva i Ivawice, koje su na najboqi na~in bili za{tita nema~kim jedinicama, koje su se povla~ile dolinom Zapadne Morave, pa nema~ke komande nisu imale potrebu da sa te strane prave za{titni mostobran. U ovom materijalu smo naveli da je u jesen 1944. godine u sukobu sa Nemcima `ivot izgubilo i 13. ~etnika. Naveli smo wihova imena, vreme i mesto pogibije. ^iwenice govore da oni nisu izgubili `ivot u funkciji borbe za oslobo|ewe grada. Te sukobe sa Nemcima ~etnici su izveli da bi pred Crvenom armijom dokazali da i oni ratuju sa okupatorom, {to nisu ~inili prethodne tri godine. Sve se dogodilo u vreme dok intenzivne borbe sa Nemcima za oslobo|ewe grada nisu ni po~ele. I da su ~etnici taj sukob sa nema~kim vojnicima imali odmah po{to su isko~ili iz wihovog zagrqaja. Kasnije su wihove dobro naoru`ane jedinice bili nemi posmatra~i te borbe. Na`alost, ti wihovi sledbenici danas nam pri~aju pri~e za koje bi oni voleli da su bile takve. Izvori: - Borbe sa glavninom nema~kih armija „E“ u oslobo|ewu Zapadne Srbije 1944. godine – materijal sa nau~nog skupa u Kraqevu 26-27. novembra 1986. godine. - Borbe za oslobo|ewe Kraqeva i ^a~ka 1944. godine – dokumentaciona gra|a. - Zatamwena istina – autori: R.Nedovi} i P.Vasovi}

RADISAV S. NEDOVI] publicista ~lan Gradskog odbora SUBNOR-a ^a~ak


8

BADWI DAN I BO@I]

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

PROSLAVQENI BADWI DAN I BO@I]

MIR SVIMA, HRISTOS SE RODI!

akon jutarweg se~ewa badwaka u Bresnici, koje od 1997. godine zajedno organizuju gradsko rukovodstvo i sve{tenstvo ~a~anske Crkvene, koje se tradicionalno obavqa u okolnim selima, i ovog utorka Bo`i}no drvo po obi~aju doneto je pred zgradu uprave Grada i Crkvu Svetog Vaznesewa Gospodweg. Doma}in je bio Goran Vidojevi}, a prve ~estitke za Bo`i}ne i novogodi{we praznike tom prilikom uputio je gradona~elnik Vojislav Ili}, sa `eqom da nastupaju}a godina svima bude boqa od prethodne. Sve~ano obredno paqewe badwaka obavqeno je u svim ~a~anskim crkvama. Badwaci su plamteli u 16 ~asova u Crkvi Uspenija Presvete Bogorodice, nakon slu`be koju je u ovom hramu u izgradwi odr`ao drugi paroh Jovan Markovi}, obrativ{i se prigodnom besedom. - Slava Bogu na visini, a na zemqi mir i me|u qudima dobra voqa. Tako su pevali an|eli uo~i dana kada je trebalo Gospod da se rodi. Slava Bogu na visini, pevaju i svi hri{}ani, a naro~ito srpski narod treba da peva, ova pesma ima veliko zna~ewe, ne samo za ta vremena, nego i za sada{wa i za budu}a, jer to

N

zna~i da treba da slavimo Boga na visini, Tvorca neba i zemqe, i svega vidqivog i nevidqivog, da me|u qudima zavladaju qubav i sloga, jer kad budemo imali te qubavi, onda }emo imati i mira. U kojoj ku}i vlada harmonija, u kojoj ku}i ima qubavi, tu ima i mira. Danas po~iwemo da slavi-

mo Bogomladenca Gospoda na{eg Isusa Hrista, jer nam Bo`i} donosi radost, sre}u i svako blagostawe. Svi hri{}ani sa rado{}u slave Bo`i} i ro|ewe Isusa Hrista, a ~ini se da mi Srbi to na najlep{i na~in radimo. Najvi{e obi~aja imamo za ovaj praznik, badwak, slama, `ito, pe~e-

TRADICIONALNO LOMQEWE ^ESNICE NA GRADSKOM TRGU

TRI DUKATA ZA TRI MALI[ANA

e} desetak godina Gradski odbor Nove Srbije tradicionalno organizuje lomqewe ~esnice na Gradskom trgu. Ove godine bilo je najvi{e dece, a tri dukata, koja su se nalazila u ~esnici prona{li su mali{ani Uro{ Ili}, Elena Stanisavqevi} i Bojan Lazarevi}, koji su dobili i bo`i}ne paketi}e. - Drago nam je da su deca prona{la sva tri dukata. Ovo je veliki hri{}anski praznik, praznik pra{tawa, qubavi i sre}e i ovom prilikom `elimo da se setimo svih Srba proteranih sa svojih ogwi-

V

{ta i sa wima podelimo radost ovog datuma i u mislima i molitvama budemo sa wima - rekao je Milan Dra{ki} iz GO Nove Srbije. Lomqewu ~esnice je prisustvovao i ministar Velimir Ili}, koji je ^a~anima ~estitao Bo`i}, po`eleo rodnu godinu, vi{e para i zdravqa, ali i pozvao ih da 13. januara Srpsku Novu godinu do~ekaju na Gradskom trgu, najavquju}i muzi~ki program u kome }e u~estvovati Aca Lukas, Bora ^orba i truba~i. I. M.

nica, polo`ajnik, sve}a, kadionica, molitva, jasle u kojima je Bogomladenac ro|en, to ni u jednom narodu nema... Bog je prijateq svim qudima, a naro~ito je prijateq dece, i rekao je svim apostolima, “Ako ne budete kao deca, ne}ete imati carstvo Bo-

mo ni{ta uraditi, ni mi u crkvi, ni oni u op{tini - rekao je otac Jovan u ime sve{tenika Bogdana, stare{ine hrama Uspenija i novog Crkvenog odbora, i pozvao vernike na pono}no bdenije u susret Bo`i}u, pomoliv{i se za sve ktitore i dobrotvore hrama.

`ije”. Mi smo se ovde danas okupili da prizovemo Hrista, da nam Bogomladenac podari hri{}anske qubavi, jer svaka druga qubav nema toliko zna~ewa kao hri{}anska, i kada te qubavi budemo imali, onda }e zavladati mir, blagostawe i sre}a uz svaki blagoslov Bo`iji. Ovo je dan pra{tawa, qubavi i blagoslova, zahvaqujem gradskim ocima na prisustvu i poru~ujem, da bez sabornosti naroda, bez qubavi prema narodu, bez sloge ne mo`e-

Badwak su na vatru, uz prisustvo brojnih vernika polo`ili gradona~elnik Vojislav Ili}, wegov zamenik Radenko Lukovi} i odbornici, kako u ovom hramu, tako i u 17 ~asova u Crkvi Svetog Vaznesewa Gospodweg, u ~ijoj porti se, uprkos mrazu i hladno}i, okupio izuzetno veliki broj sugra|ana sa decom, raduju}i se Bo`i}u. Paqewe badwaka proslavqeno je uz rasko{an vatromet. Z. L. S.

BO@I]NA VO@WA e} tradicionalno, na najradosniji hri{}anski praznik Bo`i}, centralnim ulicama ^a~ka provozaju se fijakeristi, motociklisti, biciklisti i kamionxije, a zatim se ve}ina wih okupi na Gradskom trgu. Povorku su, kao i ranijih godina, predvodili fijakeri u kojima su sedeli najstariji i najmla|i, jer kako ka`u, obi~aj je da se cela porodica provoza na Bo`i}, kako bi tokom cele

V

godine bili jedinstveni i slo`ni. Verovatno zbog velike hladno}e, nije bilo

toliko posetilaca na Gradskom trgu kao prethodnih godina, ali to nije

uticalo na dvadesetak biciklista da i oni naprave svoj tradicionalni “bo`i}ni krug”. Ove godine, prvi put su u Bo`i}noj vo`wi u~estvovali i predstavnici kluba “Buba”, me|u ~ijim je simpati~nim vozilima bilo i old tajmera, koje su provozali kroz centar grada, a zatim organizovali smotru na trgu. Na kraju povorke, uporne su bile kamionxije, koje su trube}i sirenama, obave{tavali da je tradicionalna Bo`i}na vo`wa u toku. I. M.


PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

PRAVOSLAVQE

9


10

ZDRAVSTVO

CRKVA SVETOG VAZNESEWA DARIVALA BEBE RO\ENE NA BO@I]

„BO@I]NI” DE^AK I DEVOJ^ICA

Stare{ina Crkve Ivan Paunovi} predaje poklon mami Marijani Salevi}

rvi put ove godine predstavnici Crkve Svetog Vaznesewa su na Bo`i} posetili ~a~ansko Porodili{te i darivali bebe ro|ene na ovaj veliki hri{}anski praznik. U 7 ~asova i 45 minuta, Dragojla Tadi} iz Gu~e rodila je devoj~icu od 3,5 kilograma, a nakon 15 minuta Marijana Salevi} iz Ivawice je dobila de~aka od ~etiri kilograma. Obe mame su tre}erotke, a kako je rekla pedijatar

P

DOBROTVORNO STARATEQSTVO U ^A^ANSKOJ CRKVI Dobrotvorno starateqstvo u ~a~anskom Hramu funkcioni{e od januara 2014. godine. Najugro`eniji sugra|ani, koji su na evidenciji Hrama, redovno dobijaju pakete sa prehrambenim proizvodima, sredstvima za li~nu higijenu i ku}nu hemiju. - Spisak se neprestano revidira, dolaze porodice i obra}aju nam se preko svojih parohijskih sve{tenika. Pored redovnog dobrotvornog starateqstva, organizujemo i vanredne akcije, kao {to je bila “Nedeqa milosr|a” u okviru Bo`i}nog posta, kada smo aktivirali ~itav grad. Odlazili smo u razna preduze}a, osnovne i sredwe {kole, trgovinske lance “Roda”, “Tempo” i “Idea”, koji su postavili na{e {tandove, gde su sugra|ani mogli svakodnevno, prilikom svojih kupovina, da ostave neki artikal. Ciq nam je da probudimo svest kod na{ih sugra|ana o ~iwewu dobrih dela i milosr|u - rekao je sve{tenik Milan Qubi~i}.

dr Gordana Suboti}, bebe su dobrog op{teg stawa. Pakete, koji sadr`e pelene, sredstva za higijenu i za bebe i za mame, ali i prve zve~kice, porodiqama su uru~ili stare{ina Crkve Svetog Vaznesewa Ivan Paunovi} i sve{tenik Milan Qubi~i}. U sobi sa “bo`i}nim mamama” nalazile su se jo{ dve porodiqe, koje su svoje bebe donele na svet 5. i 6. januara, pa je sve{tenstvo ~a~anske Crkve darivalo i ove dve mame, ^a~anke Sawu Krnojelac i Sla|anu Stan~i}. - Ako Bog da, da bude jo{ vi{e beba u na{em Porodili{tu. Zahvaqujem se direktorki Jeleni Bo{kovi} i svim zaposlenima na ovom odeqewu {to su nam omogu}ili da uru~imo poklone ispred na{eg Sabornog hrama - rekao je stare{ina Crkve Ivan Paunovi}. Sve{tenik Milan Qubi~i} naglasio je da Crkva ne}e stati na ovoj akciji. - Ima}emo jo{ akcija u ovom smeru, kako bismo mogli da pomognemo ne samo najugro`enijima, {to jeste ciq dobrotvornog starateqstva, ve} i Bolnici, Porodili{tu, De~ijem odeqewu... Te{ka su vremena u kojima `ivimo, pa poku{avamo sa dobrim qudima da pomognemo kome je pomo} potrebna. U akciju su se ukqu~ili privrednici na{eg grada, osnovne i sredwe {kole, profesori stranih jezika Moravi~kog okruga. Svima wima dugujemo zahvalnost, kao i svim na{im sugra|anima, koji su se odazvali na{im akcijama - rekao je sve{tenik Qubi~i}. Direktorka Bolnice dr Jelena Bo{kovi} zahvalila je sve{tenstvu na darovima, ali i na pa`wi i brizi prema porodiqama, naglasiv{i da svaka porodica treba da ima bar troje dece. I. M.

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

DONOR PROGRAM ZA@IVEO I U MORAVI^KOM OKRUGU

ZA DONACIJU ORGANA POTPISUJE SE KOD IZABRANOG LEKARA U posledwe vreme sve ~e{}e ~ujemo kako mnogi qudi, pa ~ak i deca, ~ekaju na neki organ, koji }e im spasiti `ivot. Svedoci smo osnivawa raznih organizacija za prikupqawe novca kako bi se sa~uvali de~iji `ivoti, odlazaka u inostranstvo na transplantaciju, ali najproblemati~nije je kako na}i potrebni organ. Zbog toga je veoma bitno edukacijom i vaqanim informacijama razbiti predrasude koje postoje o zave{tawu organa, jer je transplantacija na~in le~ewa. o skoro su na{i sugra|ani, koji su `eleli da postanu donori morali da odlaze na VMA, kako bi popunili formulare, me|utim sada to mogu u~initi i na teritoriji Moravi~kog okruga, kod svog izabranog lekara. - Mi ve} imamo pacijente koji su kod svog lekara potpisali pristanak da budu donori. U okviru na{eg lokalnog zdravstvenog sistema, svi pacijenti se mogu javiti izabranom lekaru, kod koga postoji donor kartica i izjava u dva primerka. Jedan ostaje u kartonu kod izabranog lekara, a drugi se {aqe u Ministarstvo zdravqa, gde se pravi baza podataka - ka`e dr Bo{kovi}. Ministarstvo zdravqa pokrenulo je donor program “Produ`i `ivot” u kome u~estvuje i ~a~anska Bolnica. ^a~anski anesteziolozi i neurolozi su pro{le godine poha|ali edukacije u Zagrebu, koje je organizovao “Eu-

D

rotnsplant”. Sada ~a~anska Bolnica ima edukovani tim za utvr|ivawe mo`dane smrti i podr`ana je od strane VMA za eventualne eksplantacije (uzimawe organa od dokazano mo`dano umrle osobe). Ali, da bi se vr{ila eksplantacija, potrebno je dijagnostikovanu mo`danu smrt i potvrditi, za {ta je potrebna medicinska oprema, koja na{oj zdravstvenoj ustanovi nedostaje. - U ovoj godini imamo odre|eni broj dijagnostikovanih, ali ne i potvr|enih mo`danih smrti, jer nemamo opremu za potvr|ivawe. Kroz projekat Ministarstva zdravqa, konkurisali smo za nabavku medicinske opreme, nadamo se da }emo je dobiti i tada bismo bili potpuno spremni, i organizaciono i edukativno, za dijagnostikovawe i dokazivawe mo`dane smrti, a potom i za eksplantaciju - ka`e dr Bo{kovi}, obja{wavaju}i da ukoliko se u na{oj bolnici dijagnostikuje i potvrdi mo`dana smrt, na{i lekari mogu pozvati VMA, ~iji tim dolazi sa opremom i radi eksplantacije. Donirawe organa je znak ~ovekoqubqa i plemenitosti, jer na taj na~in nekome mo`emo spasiti `ivot. Doktorka Bo{kovi} isti~e da veliki broj pacijenata, po~ev od de~ijeg uzrasta

pa do poznih godina, mo`e biti neko ko prima organ. - Organi se mogu transplantirati od `ivih davalaca, {to obi~no bude neko iz porodice, ali samo parni organi. U slu~ajevima neparnih organa kao {to su srce, jetra ili pankreas, to nije mogu}e. Zato je u slu~ajevima mo`dane smrti, veoma zna~ajno da je to lice donor - ka`e dr Bo{kovi} i nagla{ava da je dovoqno i da u razgovoru sa svojim bli`wima iska`emo `equ da u slu~aju mo`dane smrti budemo donor, jer i oni mogu odobriti eksplantaciju. Ona napomiwe da je transplantacija kao na~in le~ewa, velika dobrobit za pacijenta, veliko poboq{awe kvaliteta `ivota pacijenta, kao i velika u{teda u zdravstvenom sistemu. Kako dr Bo{kovi} obja{wava, u najavi je promena Zakona o transplantaciji organa, tkiva i }elija, prema kome bismo najverovatnije svi bili potencijalni donori, jer svi mo`emo biti potencijalni primaoci. Takva situacija je, ka`e dr Bo{kovi}, u mnogim evropskim zemqama, pa i u Hrvatskoj, koja je ~lanica “Eurotransplanta” i ima najve}i broj transplantacija pacijenata me|u zemaqama ~lanicama EU. I. M.

PUNE RUKE POSLA U URGENTNOJ SLU@BI BOLNICE

U^ESTALI PADOVI NA LEDU I SKOKOVI PRITISKA okom proteklih dana, kada je temperatura u ^a~ku i{la i do minus 20 stepeni Celzijusa, zaposleni u Urgentnom centru imali su pune ruke posla. Kako ka`e na~elnica ove Slu`be, dr Biqana Ko~ovi}, uglavnom su dolazili stariji qudi sa povredama izazvanim padovima na ledu. - Imali smo veoma pove}an broj pregleda. Uglav-

T

nom su bile povrede glave i grudnog ko{a, ali na svu sre}u, to su bile lak{e telesne povrede. Stariji gra|ani trebalo bi da se trude da {to mawe izlaze napoqe tokom ovakvog vremena, mo`da bi vaqalo neko mla|i da im pomogne u nabavci, kako bi izbegli padove - rekla je dr Ko~ovi}. S obzirom na to da je temperatura vazduha varirala za ~ak vi{e od 20 ste-

peni Celzijusa, doktorka Ko~ovi} je rekla da to mo`e uticati na hroni~ne sr~ane bolesnike i pacijente sa problemima sa krvnim pritiskom. - Pacijenti sa problemima sa krvnim pritiskom su se uglavnom `alili na skokove pritiska. Na{ savet je uvek isti, da redovno koriste svoju terapiju i da se jave svom lekaru ukoliko imaju simptome koji su neu-

obi~ajeni - rekla je dr Ko~ovi} i naglasila da zbog promene vremena mo`e do}i i do celodnevnog takozvanog {etawa pritiska: - ^esto se de{ava takozvano {etawe pritiska, skokovi od ujutru do uve~e. Najve}i problem nastaje kada pacijenti u takvim trenucima sami mere pritisak na svakih pola sata, onda ih uhvati panika, pa vrlo ~esto to ne bude wiho-

vo realno stawe. Ukoliko nemaju tegobe poput vrtoglavica, glavoboqa i gu{ewa, pacijenti ne bi trebalo da kontroli{u pritisak ceo dan. Najboqe bi bilo da {to vi{e odmaraju, uzimaju dosta te~nosti i vitamina, i naravno obavezno koriste svoju redovnu terapiju. Pored velikog broja pacijenata koji su imali povrede koje je potrebno sa-

nirati u Urgentnoj slu`bi, doktorka Ko~ovi} je rekla da su se na ovo odeqewe proteklih dana javqali i pacijenti koji nisu bili za urgentno zbriwavawe, pa je apelovala na gra|anstvo, da oni koji imaju tegobe koje traju nekoliko dana obavezno odu kod svog izabranog lekara na pregled. I. M.


11

DRU[TVO

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

FABRIKA „^IPS VEJ” U PRO[LOJ GODINI POVE]ALA PROIZVODWU ZA 103 ODSTO

POTRO[A^I PREPOZNAJU DOBAR KVALITET I POVOQNE CENE U prkos ote`anim uslovima poslovawa, ozbiqnoj konkurenciji i poplavama koje su nanele velike {tete ovda{wim poqoprivrednim proizvo|a~ima, kooperantima fabrike, “^ips vej” je pro{le godine pove}ao proizvodwu za 103 odsto. Najve}i deo proizvoda (~ipsa, flipsa, pirea) oko 70 odsto, plasiran je na inostrana tr`i{ta, prvenstveno Hrvatske, Gr~ke, BiH, Albanije i Crne Gore. Roba nekada{we “^ipsare” lane je po~ela da sti`e i do kupaca u Nema~koj, Belgiji, [vedskoj, Moldaviji i Ma|arskoj. Ove pokazateqe i optimisti~ke prognoze da }e u 2015. proizvodwa biti pove}ana najmawe za 100 odsto, u pore|ewu sa ostvarenom godinu dana ranije, novinarima je na prednovogodi{woj KZN saop{tio direktor Tomislav Bajevi}, naglasiv{i da su osnovni ciqevi u nastupaju}em periodu unapre|ivawe proizvodnih procesa, investirawe u nove tehnologije koje }e doprineti zna~ajnim u{tedama, prvenstveno energije, i dono{ewe mera koje }e omogu}iti poboq{awe standarda zaposlenih. - Rezultati postignuti u 2014. godini su fantasti~ni i mi smo prezadovoqni, {to nam, ipak, ne daje pravo da stanemo.

Ovaj period, pored ostalog, obele`ilo je i “osvajawe” novog proizvoda pekarskog debelog rezanog ~ipsa, dobijenog od krompira upravo sa ~a~anskih poqa, ~iji su odli~an kva-

litet i povoqne cene potro{a~i brzo prepoznali. Osim {to je uspela da pove}a proizvodwu, fabrika je po~ela da primewuje i nove tehnologije, ostvariv{i, po oceni Bajevi}a, “pravu revoluciju

u oblasti dezinfekcije i za{tite, kako proizvoda, tako i radnika”. Fabrika je potpisala ugovor sa kompanijom “Eco Clean Solutions” o primeni tehnologije koja omogu}ava da se

celokupna dezinfekcija i prawe krompira, a potom i “~i{}ewe” otpadnih voda, vr{i sredstvima na bazi aktivnog kiseonika, koja u sebi nemaju “hemiju”. Ona su 300 puta ja~a od proizvoda koji sadr`e

OD NULE, DO DUPLIRAWA PROIZVODWE Proizvodwa u fabrici “^ips vej” bila bi uve}ana i vi{e od 103 odsto, da su kooperanti koje je zadesila poplava, drasti~no im umawiv{i prinose, mogli da “prate” fabriku, rekao je Mirko Zari}, direktor ZZ “Zabla}anka” i jedan od kooperanata koji se proizvodwom krompira bavi vi{e od ~etiri decenije. - Prakti~no smo uspeli da ni od ~ega “izvu~emo” odre|ene prinose i pomognemo fabrici da ostvari izuzetan napredak u proizvodwi. Sa fabrikom imamo dobru saradwu, po~ev od nabavke semena, do wegove isporuke u carinski magacin, podele proizvo|a~ima i pra}ewa ~itave proizvodwe. Stru~ni nadzor iz fabrike nam savetuje i poma`e da upotrebom {to mawe hemije dobijemo kvalitetne proizvode i na taj na~in za{titimo wihovu sirovinu i nas od nepotrebnih tro{kova.

hlor i 100 odsto su biorazgradiva. Zahvaquju}i investiciji od oko 300.000 evra, u saradwi sa jednom kraqeva~kom firmom, inovirana je i ambala`a i nabavqena ma{ina za “sklapawe” kutija, koje u trgovinama prakti~no predstavqaju police za kese ~ipsa. Zahvaquju}i tome, pojednostaqena je isporuka robe trgovinskim lancima i ubrzana prodaja robe, ocewuje direktor Bajevi} revolucionarnim i ove novine u poslovawu. - Fabrika je potpisala ugovor sa austrijskom kompanijom “Emnoksia” o realizaciji projekta izgradwe solarne elektrane, pod nazivom “^ipsara”, koja }e snabdevati preduze}e strujom proizvedenom preko suna~nih panela, povr{ine oko 12.000 kvadrata. Nadam se da }e ve}

ODR@ANA TRIBINA „KO RAZARA [KOLSTVO”

PREZENTOVANI PROBLEMI U SRPSKOM OBRAZOVAWU organizaciji Sindikata obrazovawa ^a~ak i Unije sindikata prosvetnih radnika, pred novogodi{we praznike, u sali Doma u~enika odr`ana je, posledwa u nizu, tribina pod nazivom “Ko razara {kolstvo”. Predsednik Sindikata obrazovawa ^a~ak Radovan Kuvekalovi} naglasio je da je ciq tribine da uka`e na probleme u srpskom obrazovawu, a predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Dragan Matijevi} je istakao da prosvetari ostaju pri odluci da ne}e dr`ati Odeqenska ve}a i zakqu~iti ocene. “Ocene }e biti zakqu~ene u odeqewu, ali na Odeqenskim ve-

U

}ima ne}e biti kvoruma i ocene ne}e biti zavedene u kwi`icama”, kazao je Matijevi}. Sindikati pozivaju na nastavak razgovora sa Ministarstvom prosvete. Raspust traje do 20. januara i do tada bi trebalo da budu odr`ana Odeqenska ve}a i formalno zavr{eno prvo polugodi{te, kako bi se na vreme u{lo u drugo polugodi{te. - Tokom zimskog raspusta sasta}e se {trajka~ki odbori i doneti odluku {ta daqe, da li zapo~iwati drugo polugodi{te, u kojoj formi, da li organizovati jo{ neki protest. Ministarstvo prosvete }e tokom raspusta pose}ivati

{kole {irom Srbije i razgovarati sa kolegama, profesorima o aktuelnim problemima sa kojima se susre}u nastavnici i u~enici podsetio je Matijevi}. Sindikati tra`e da se prosvetarima ne smawuje zarada, dono{ewe Zakona o platnim razredima i potpisivawe posebnog kolektivnog ugovora. Po svim evropskim statistikama, najboqi deo srpskih dru{tvenih delatnosti je obrazovawe, koje je na 50. mestu, dok su zdravstvo i pravosu|e ispod 70. mesta, {to, kako se moglo ~uti na tribini, govori o entuzijazmu prosvetnih radnika. Profesor dr Qubomir Proti} smatra da su deca

imala skra}enu nastavu zbog toga {to Ministarstvo prosvete {trajkuje: - U Zakonu o obrazovawu pi{e da je Ministarstvo prosvete du`no da obezbedi uslove prosvetnim radnicima da odr`avaju nastavu i ostale delatnosti. Ministarstvo to ne ~ini. Dakle, zbog wihovog ne~iwewa, odnosno wihovog {trajka, do{lo je do delimi~ne obustave rada. Prema tome, {trajkuju qudi u Ministartsvu prosvete. Re{ewe problema je krajwe jednostavno, da Ministarstvo po~ne da radi ono {to je predvi|eno po Zakonu i ni{ta vi{e, ali ni ni{ta mawe. N. R.

DODATNE STIMULACIJE ZA KOOPERANTE Da bi koliko - toliko pomogla svojim kooperantima da ubla`e posledice elementarnih nepogoda, fabrika je u ovoj godini predvidela dodatne stimulacije za proizvo|a~e, obezbediv{i im 500 tona semenskog krompira, {to je dovoqno da bude zasejano oko 250 hektara “^ips vej” je sklopio ugovor sa strate{kim partnerom, najve}im proizvo|a~em semena u Nema~koj, kompanijom “Solana”, koja se obavezala da ~a~ansku firmu snabdeva kvalitetnim semenom i re{i problem klimatizacije skladi{ta krompira. Fabrika, ina~e, sara|uje sa {est zadruga, koje okupqaju po oko 30 kooperanata, odnosno jo{ {ezdesetak pridru`enih, koji posredstvom ZZ plasiraju svoju robu.

krajem januara biti pu{tena u pogon prva solarna elektrana na teritoriji ^a~ka. Najsre}niji sam, ipak, zbog ~iwenice da je fabrika izmirila sve kredite i obaveze prema dr`avi, odnosno ugovore prema SIEPI, na osnovu kojih

smo bili obavezni da zaposlimo 85 radnika i da za tri godine ulo`imo 2,2 miliona evra, {to smo mi ostvarili za godinu i po dana - ne skriva direktor Bajevi} zadovoqstvo zbog impozantnih rezultata poslovawa. M. N.

PRVA BEBA U NOVOJ GODINI

MALI IVAWI^ANIN

~a~anskom Porodili{tu je 1. januara u 3 sata i 35 minuta ro|ena prva beba u 2015. godini. Majka Milica Uzunovi} iz Ivawice je rodila de~aka, te{kog ~etiri kilograma i duga~kog 54 centimetra. Ona je zahvalila, kako je rekla, divnom osobqu i lekarima, zahvaquju}i kojima je sve proteklo kako treba. Mamu i bebu posetio je gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} i tradicionalno im poklonio zlatnik. U 2014. godini u ~a~anskom Porodili{tu je ro|eno 1.260 beba, {to je prema re~ima zaposlenih, standardan broj u proteklih nekoliko godina. I. M.

U


12

KULTURA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

PREDSTAVQEN 43. ZBORNIK RADOVA NARODNOG MUZEJA

DRAGOCENA ISTRA@IVAWA I PRILOZI rajem tek minule godine u Narodnom muzeju je promovisan 43. Zbornik radova kao stvarala~ki i istra`iva~ki doprinos ove ustanove obele`avawu dana Grada. Da su muzeji profesionalni ~uvari materijalnog nasle|a minulih epoha, od praistorije preko antike, sredweg i novog veka do savremenog

mnogim temama iz `ivota ovog kraja, da nije bilo ovih radova i istra`ivawa. Vrednost ovog ~asopisa prepoznalo je i Ministarstvo kulture i to je retka muzejska publikacija ove vrste, koja je dobila prefiks nau~narekao je istori~ar Predrag Ili}. Dok mr Katarina Dmitrovi} obra|uje rezultate istra`ivawa humke

doba, potvr|uje i ovo izdawe Zbornika, koje donosi 15 stru~nih priloga iz oblasti arheologije, istorije, istorije umetnosti, etnologije, konzervacije, istakla je direktorka Delfina Raji}. O zna~aju ovakvih publikacija govorio je istori~ar Predrag Ili}, arhivski savetnik i direktor Arhiva “[umadija” iz Kragujevca. - Narodni muzej u ^a~ku me|u prvima je krenuo u ovaj poduhvat i sve vreme trajawa Zbornik nije napu{tao osnovne nau~ne postulate, iako svi autori nisu bili na istom nivou. S obzirom na to da nijedna nau~na disciplina nije do kraja istra`ena i niko ne mo`e re}i da je dosegao krajwi domet, ovakvi ~asopisi podsti~u qude da se bave nau~nim radom i sigurno je da bi se malo znalo o

sedam na lokalitetu Dubac u Jan~i}ima na Kablaru, Natalija Naumovi} pi{e o “Predstavi Hristovih praroditeqa u Kraqevoj crkvi u Studenici”, s osvrtom na crkveno slikarstvo koje je umnogome u~estvovalo u politi~kom `ivotu sredweg veka. U radu dr Tatjane Kandi} “Vlast i sudska vlast u periodu Sretewskog i Turskog ustava” data je uporedna analiza prvih ustava u ustavnoj istoriji Srbije, tj. Prvih ustava na Balkanu: Sretewskog iz 1835, i Turskog iz 1838. godine. Mr Marijana Matovi} pi{e o “Jermenima u ^a~ku 1885-1948” sa saznawem da je prva zna~ajnija jermenska kolonija u Srbiji po~ela da se formira jo{ u 13. veku. Rad M. A. Marije ^vrki} “Japanski mentalitet u srpskoj {tampi 1904/1905, 1932, 1941, 1945. i

K

2011. godine”, a odnosi se na godine zna~ajne za japansku istoriju i prihvatawe evropskih vrednosti uprkos jakoj nacionalnoj tradiciji. Radomir Rankovi} u tekstu “Privredna delatnost Milorada Dra{kovi}a u smederevskom kraju” nastoji da na sosnovu arhivske gra|e, literature i periodike prika`e poku{aj da se u Srbiji po~etkom 20. veka uvede moderna tehnologija prerade mleka, nasuprot birokratskom dr`avnom aparatu i konzervativnom narodu. Istori~ar Nikola Bakovi} potpisuje prilog “Se}awe na 1918./Komemorativne prakse vezane za proboj Solunskog fronta u ~a~anskoj op{tini 1918-2008”. Dr Milo{ Timotijevi} pi{e na temu “Izgradwa spomen-kosturnice i oblikovawe centralnog trga u ^a~ku 1945-1955”. Tema rada M. A. Milana Li{an~i}a su “Dru{tvene aktivnosti na omladinskim radnim akcijama na primeru ORA “^a~ak 65”. Jana Jure{ potpisuje rodoslovno istra`ivawe posve}eno korenima i poreklu “Familije Azawac”, dr Ilija Popovi} i dr Svetislav Q. Markovi} pi{u o “Demografskim promenama u op{tini Lu~ani posle Prvog svetskog rata”, Ivana ]irjakovi} u svom tekstu “Obu}arski zanat i alat iz etnolo{ke zbirke Narodnog muzeja u ^a~ku” daje pregled razvoja ovog zanata od osnivaea Obu}arsko-lon~arskog esnafa u na{em gradu 1848, dok dr Joakim Striber, Milena Jovanovi} i Slobodan Bogojevi} analiziraju “Efekte laserskog ~i{}ewa arheolo{kih predmeta iz zbirke Narodnog muzeja u ^a~ku”. I ba{ kao {to je rekao istori~ar Predrag Ili}, da nije bilo vrednih nau~nih istra`ivawa, o mnogim temama i iz 43. Zbornika ne bi se mnogo, ili gotovo ni{ta znalo, i to mu daje nespornu vrednost i zna~aj. Z. L. S.

POKLON KWIGE Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

Vanora Benet PONO] U SANKT PETERBURGU ankt Peterburg, 1911. godina. Mlada Jevrejka Ina Feldman be`i u rusku prestonicu u potrazi za uto~i{tem. U vreme kada niko nije bezbedan, porodica Leman prima Inu u svoj dom i pru`a joj priliku da poka`e svoj talenat u wihovoj ~uvenoj radionici za izradu violina. Mlada lepotica ne}e ostati nezapa`ena – vrlo brzo dvojica mu{karaca po~e}e da se bore za wenu naklonost. Ja{a, mladi} strastvenog i neobuzdanog duha, zanesen idealima revolucije, u~ini}e da Inino srce zatreperi poput struna violina koje zajedno izra|uju. Sa druge strane, Horas, elegantni Englez zaposlen kod ~uvenog Faber`ea, uvek zna kako da vrati osmeh na weno lice, a wegova uro|ena prefiwenost i blaga narav ulivaju spokoj i sigurnost. Dok revolucija sve sna`nije nagriza dru{tvo i preti da se pretvori u anarhiju i krvoproli}e, melodija davno zaboravqene violine posta}e jedino uto~i{te, a Ina }e morati da odlu~i kome }e poveriti svoju sudbinu. Od Raspu}ina do Lewina, od rasko{nih aristokratskih vila do surove oskudice, niti burne ruske istorije prepli}u se u ovoj pripovesti koja nikog ne ostavqa ravnodu{nim.

S

GRCI pustite se u nezaboravnu pustolovinu kroz vreme u kojoj istorija o`ivqava na stranicama ove zanimqive kwige. U kwizi Grci saznajte koje je najslavnije gr~ko utvr|ewe i zbog ~ega, ko su bili gr~ki bogovi, kakvi su bili gr~ki brodovi i jo{ mnogo toga...

U

NOVI ROMAN MILENKA PAJI]A

„O^EVINA”, PARADIGMA DUHOVNOG NASLE\A

wi`evni program Doma kulture predstavio je novi roman ~a~anskog i po`e{kog multimedijalnog umetnika Milenka Paji}a “O~evina” u izdawu “Slu`benog glasnika”. O autoru i romanu govorili su Milkica Mileti}, urednica Kwi`evnog programa, Petar Arbutina, kwi`evni kriti~ar, urednik izdawa i sam autor. Sa ovim romanom, Milenko Paji} do sada potpisuje 39 kwiga, projekata, pri~a, proznih dela, eseja, romana, dramskih tekstova, filmskih scenarija, kwiga za decu, prire|enih izdawa i prevoda sa makedonskog jezika, potvrdio je jo{ jednom svoje vi{estruke talente. Osim pisawem, bavi se i stripom, pro{irenim medijima, likovnom umetno{}u i radiofonijom, a za ostvarewa iz ove oblasti je i nagra|ivan. Autor `ivi u

K

Po`egi, a radi u ~a~anskom Domu kulture kao urednik Dramskog programa i glavni urednik Revije za kulturu “Art 032”. Roman “O~evina” na 520 stranica u dve celine, koje nose naslove “Muzej izgubqenih pisama”

i “Sazve`|e malih romana”, donosi niz pripovesti nastalih na wegovom svakodnevnom putovawu vozom od Po`ege do ^a~ka i nazad, a ono {to opisuje, po re~ima Petra Arbutine je “mera sveta”, u kojoj posebno mesto ima i auto-

rov otac, koji postaje “op{te mesto romana”, kao paradigma o~instva, nadrasla ~iweni~no iskustvo. - Ovaj roman je poku{aj stvarawa, rekonstrukcije jedne nove, sasvim zaboravqene zavi~ajnosti. Autor prenosi atmosferu iz realnosti u kwi`evnost i iz kwi`evnosti u realnost. Kwiga nam otkriva literaturu pisca, ali i sopstvenu literaturu i otvara druga~iju perspektivu ~itawa i pisawa jednim tehnolatrijskim idiomom, kojim autor poku{ava da pro{iri, kao i neki pisci iz devedesetih, diskurs kwi`evnog dela - rekao je, pored ostalog Arbutina. Autor isti~e da kwiga po svom obimu ne pripada ovom vremenu, sadr`i 13 poglavqa, a iza sintagme “moja o~evina” krije se zapravo wegovo “duhovno nasle|e”.

- Sve {to je otvorilo moj put u kwigu - tu je! Tema ove kwige su pisma, dopisivawe, korespondencija, tako da prvi odeqak sadr`i izbor najlep{ih privatnih, li~nih, porodi~nih i kwi`evnih pisama (Kafka, Milena Pavlovi} Barili, Branko Miqkovi}...) dok se u drugom odeqku pona{am kao pisac, jer pi{em o svakom ciklusu tih pisama daju}i im novu formu, do koje veoma dr`im. Roman se po vertikali mo`e ~itati kao kreativno pisawe, a po horizontali kao kwi`evno delo. Sve to je i jednodnevna Odiseja putnika, jer, moj je zavi~aj do beskraja rekao je, pored ostalog radoznali duh Milenka Paji}a, sklon svakom kwi`evnom eksperimentu. Odlomke je govorio Ba}ko Bukumirovi}. Z. L. S.


13

KULTURA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

MUZI^KI NADARENE SESTRE KOVA^EVI], POLAZNICE [KOLE ZA MUZI^KE TALENTE U ]UPRIJI

KAD MUZIKA POSTANE @IVOT, A @IVOT MUZIKA… ekada ni blizanci, kod kojih nisu ni retke, ni neobi~ne biolo{ke i intelektualne podudarnosti, nemaju iste profesionalne sklonosti, de{ava se da se porodi~ni gen ne “probudi” u nekoliko generacija, a u porodici Kova~evi}, tri k}erke i sve tri muzi~ki talentovane. Vinka (14), Jovana (12) i Danica (7) ponikle su u Muzi~kom zabavi{tu, koje postoji pri Osnovnoj muzi~koj {koli “Dr Vojislav Vu~kovi}” u ^a~ku. Vinka poha|a {esti, zavr{ni razred Muzi~ke, i osmi, osnovne {kole. Dok su je sa~ekivale sa majkom, posle ~asova, i mla|e sestre su se zainteresovale i krenule wenim stopama. Jovana i Danica sviraju violinu, a od septembra pro{le godine obe su polaznice [kole za muzi~ke talente u ]upriji. Jovana je u~enica ~etvrtog razreda, a Danica je prva~i} i najmla|a je me|u polaznicima ove {kolske godine. Po postignutim rezultatima me|u odabranima bi se na{la i Vinka, ali, na`alost, ova [kola nema klasu za gitaru. Posetili smo ih tokom novogodi{wih praznika u porodi~noj ku}i u Ko{utwaku, kada su svi Kova~evi}i bili na okupu.

N

lila za violinu. Obe su odabrane za [kolu talenata u ]upriji nakon letweg seminara u Ariqu “ARLEMM”, koji organizuje muzi~ka porodica Mladenovi}. Svi Mladenovi}i su svoje muzi~ko obrazovawe stekli u inostranstvu: Dragutin i Milica sviraju violinu i oboje su profesori u [koli u ]upriji, Milutin svira violon~elo i profesor je Umetni~kog fakulteta u Kragujev-

VIOLINA ZA JOCU… Muzi~ki gen povukle su na ujaka Nikolu Obradovi}a, profesora harmonike koji `ivi i radi u U`icu, ka`e majka talentovanih devoj~ica Jelena, po profesiji veterinarski tehni~ar, koja sve aktivnosti svojih k}erki “dr`i pod kontrolom”. On ih je uveo u svet muzike i uticao na to da Vinkin izbor bude gitara. Otac Mila{in, gra|evinski tehni~ar bavi se stolarskim zana- Vinka, Danica i Jovana Kova~evi}, talentovani trio tom, i trudi da materijalno podr`i devoj~ice, ali, instrumenti su veoma skupi, i ~esto su nepremostiv cu, a Nata{a je Ruskiwa, radi kao profesor klavira u problem u obrazovawu dece u prose~noj srpskoj porodi- {koli “Petar Kowovi}” u Beogradu. Devoj~ice su same ci. Kova~evi}i su se do sada dovijali, kupovali polov- odlu~ile da se odvoje od porodice kako bi se posvetile ne instrumente, mewali staro za novo uz doplatu u Beo- samo muzici, jer nisu mogle da usklade sve obaveze u gradu, ali sa odrastewem k}erki i vi{im stadijumom osnovnoj i muzi~koj {koli. Obe su regularno polagale obrazovawa potrebniji su im savr{eniji, a samim tim i prijemni ispit za upis u [kolu u ]upriji. Jovana je doskupqi instrumenti. Sada je problem violina za Jocu, bila stipendiju grada ^a~ka, koji im pla}a i sme{taj u koja ko{ta izme|u dve i tri hiqade evra, a mo`da i vi- internatu, na ~emu smo veoma zahvalni – ka`e majka Jelena. {e, pri~a zabrinuta majka Jelena. -Nije lako bilo odvojiti se od dvoje dece. Nije lako, DANICA, PRVO JE NAU^ILA NOTE ali shvatili smo da }e im tako biti boqe. One su ve} saPA SLOVA… Posebna briga bilo je odvajawe dvoje dece od ku}e, na- da odabrale svoj `ivotni poziv, dolaze vikendima, sad su na raspustu – ka`e otac Mila{in. ro~ito najmla|e, sedmogodi{we Danice. [kola za muzi~ke talente u ]upriji traje deset godi- Prvo je nau~ila note, pa slova. Violinu svira od pena i podrazumeva osnovno i sredwe obrazovawe. Devojte godine. Jo{ iz kolica se grabila za instrumente svojih sestara. Gitaru nije mogla da obuhvati, pa se oprede- ~ice su, zajedno sa ukupno 70 talentovane dece iz cele

Srbije sme{tene u internatu i imaju nastavu i subotom. Sviraju solo i u mawim i ve}im orkestrima. Privilegije ovakvog {kolovawa su organizovani nastupi, prednost prilikom upisa na Muzi~ke akademije, odlazak iskqu~ivo na republi~ka i me|unarodna takmi~ewa, susreti sa eminentnim umetnicima i prisustvo wihovim koncertima. Mla|a Danica, pored redovne nastave, dnevno ve`ba dva {kolska ~asa, a starija Jovana, provede ve`baju}i i do ~etiri sata svakog dana. Sme{tene su u istu sobu, na ~emu su roditeqi insistirali. Jovana je malo te`e podnela odvajawe od ku}e, ali }e, ka`e, istrajati. Volela bi da studira u Be~u, Veneciji ili nekom drugom gradu u Italiji i ostvari solo karijeru. Na stolu pregr{t diploma i nagrada donetih sa brojnih takmi~ewa: prva mesta, maksimalan broj osvojenih bodova… Smotra muzi~kih talenata u Sremskim Karlovcima, Me|unarodno takmi~ewe guda~a u Ni{u, takmi~ewe muzi~kih {kola “Mladi virtuoz” Beograd, Me|unarodni muzi~ki festival Aran|elovac, 9. i 10. Festival muzi~kih {kola “Petar Stojanovi}”, 58. Festival muzi~kih i baletskih {kola Srbije itd. Uzor joj je Nemawa Radulovi}, talentovani violinista iz Ni{a, koji danas `ivi i radi u Parizu. Poha|ala je seminar kod Zorana Milenkovi}a, oca ~uvenog Stefana Milenkovi}a, koji je bio veoma zadovoqan wenim svirawem violine i kod koga je dobila {ansu da svira wegove komade, koje ina~e retko daje violinistima na uvid.

GITARA ZA VINKU Starija Vinka je tako|e osvojila niz nagrada na doma}im i me|unarodnim takmi~ewima, omiqene su joj kompozicije Betovena, ali i na{eg ~uvenog maestra na gitari i kompozitora Jovana Jovi~i}a. Poha|ala je seminare kod nekoliko profesora gitare u Beogradu. Nastupala je u duetu, na oba Festivala “Jarakova gitara” u na{em gradu, sa nastavnicom u osnovnoj {koli Sla|anom Novi~i} svirala je pesmu “Yesterday“od Bitlsa, volela bi da bude profesor gitare, ali i da ima solo karijeru. Nastavi}e {kolovawe u Sredwoj muzi~koj {koli u ^a~ku, promenila je tri gitare do sada, ali joj je potrebna kvalitetnija za sredwu {kolu. Mnogo je lepe dece i muzike u porodici Kova~evi}. Kada im talenat postane `ivot, a `ivot muzika, seti}emo se jednog dana svi zajedno ovih prvih redova posve}enih na{im mladim i vrednim ^a~ankama. Potpisnica ovih redova ve} je na vreme rezervisala ulaznice za wihove budu}e nastupe, ne}e ih biti, gotovo sam sigurna… Zorica Le{ovi} Stanojevi}

HUMANITARNE AKTIVNOSTI KOLA SRPSKIH SESTARA ZA PRAZNIKE

DRU@EWE DARODAVACA ZA BO@I]NE PAKETI]E obrotvorno ~a~ansko udru`ewe Kolo srpskih sestara organizovalo je 29. decembra u Studentskom restoranu humanitarno ve~e i dru`ewe za svoje ~lanove i darodavce. Zlatna nit humanosti i prijateqstva traje od 1903. godine kada je organizacija osnovana u Beogradu, i od tada do danas, okupqala humane qude, spremne da pru`e svaku vrstu pomo}i svojim ugro`enim sunarodnicima, istakla je predsednica ~a~anskog udru`ewa Bojana Jak{i}. Ona je tom prilikom pozvala prisutne da minutom }utawa odaju po{tu pesnikiwi Oliveri Cupa}, svo-

D

jevremeno anga`ovanoj u manifestacijama udru`ewa, dok je Jak{i}ka vrlo nadahnuto kazivala svoju autorsku patriotsku pesmu o Kosmetu. Vi{esatno dru`ewe uo~i novogodi{wih praznika upotpunio je biranom muzikom ansambl “Stari grad”, a bogata lutrija u kojoj je svaka “sre}ka” bila dobitna, bila je vi{estruko isku{ewe za opu{tene goste. Prikupqena sredstva od prodatih ulaznica i lutrije, iako skromna u odnosu na potrebe korisnika i tro{kove organizacije ovakve ve~eri, utro{ena su za nabavku Bo`i}nih paketi}a za vi{e od 400 dece i ugro`enih po-

rodica. Paketi su u utorak pre podne podeqeni u Galeriji “Risim”. Pored prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu podeqeni su i slatki{i, rekla je neumorna i humana Bojana Jak{i}, naglasiv{i da u prostorije Kola srpskih sestara svakodnevno dolaze na{i ugro`eni sugra|ani po ode}u, obu}u i prehrambene artikle, tako da ovo dobrotvorno udru`ewe radi svakog dana punih osam i vi{e sati kada je to potrebno. Predsednici udru`ewa svesrdno poma`e trenutno {est devojaka volonterki, koje se smewuju u zavisnosti od wihovih obaveza, kao i stalnih 87 ~lani-

ca, koje aktivno u~estvuju u svim akcijama Kola srpskih sestara, koje je i ove godine obezbedilo 16 stipendija za u~enike i studente. Za organizaciju obe aktivnosti Bojana Jak{i} upu}uje zahvalnost firmi Milo{a Petrovi}a i devoj~icama Mini i Maji Petrovi}, koje svake godine daruju

ve}u koli~inu slatki{a za Bo`i}, slatkim ku}ama “Dezert” i “Makrobella”, firmi “MB Lizing” i wenim saradnicima, porodici [pajakovi}, koja nastavqa tradicionalnu i dugogodi{wu uspe{nu saradwu sa Kolom srpskih sestara i brojnim drugim darodavcima. Z. L. S.


14

MARKETING

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Izdaje se 400m2 (ceo posledwi sprat u sivoj fazi, mogu}nost ure|ewa po potrebi zakupodavca. Pogodno za teretane, igraonice itd.)

- Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge:

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033

- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33


PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

MARKETING

15


16

GORWI MILANOVAC

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

SA POSLEDWE PRO[LOGODI[WE SEDNICE SO GORWI MILANOVAC

USVOJENI PROGRAMI RADA JAVNIH PREDUZE]A I USTANOVA P osledwe pro{logodi{we zasedawe lokalnog parlamenta u Gorwem Milanovcu zapo~eto je minutom }utawa povodom smrti odbornice Qiqane Ga~i} iz Ber{i}a. Prilikom rasprave o predlogu odluke o besplatnom autobuskom prevozu penzionera, starijih od 65 godina, na gorowmilanova~koj teritoriji, odbornik DSS-a Du{an \urovi} je izneo mi{qewe da je trebalo podrobnije razmotriti ko sve iz predlo`ene kategorije treba da koristi besplatan prevoz i da bi ta beneficija trebalo da va`i i za trudnice, invalide i druge socijalno ugro`ene. Ukoliko je za sve predlo`ene potrebno izdvojiti mnogo vi{e od planiranih sred-

stava iz op{tinskog buxeta, predlo`io je da se do neophodnih sredstava do|e ukidawem profesionalne funkcije predsednika Skup{tine op{tine, koja u ovom svojstvu funkcioni{e u malom broju lokalnih samouprava. Ukoliko bi ta funkcija bila volonterska, kako je naveo, onda bi se u{tedelo i na nadoknadama za zarade sekretarice i voza~a predsednika skup{tine. Posledwe skup{tinsko zasedawe u 2014. godini odbornici su iskoristili da usvoje programe rada svih javnih preduze}a i ustanova. Bez polemike prihva}eni su programi javnih preduze}a za puteve i izgradwu, Javnog komunalnog preduze}a, Apoteke i Doma zdravqa,

Kulturnog centra, Muzeja i Biblioteke, kao i Sportsko-rekreativnog centra, Turisti~ke organizacije, de~je ustanove “Sunce” i Centra za socijalni rad.

Prilikom usvajawa programa javnih preduz}a i ustanova, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} je obavestio odbornike o merama podr{ke gorwomilanova~kom Do-

mu zdravqa, na kojima je intezivno radila op{tinska radna grupa, predvo|ena na~elnicom Op{tinske uprave Goricom Petrovi}. Predlo`ene mere se odnose na re{a-

vawe statusa i nadoknada za 29 predstavnika lekara, medicinskog i nemedicinskog osobqa, koji nisu a`urirani u Republi~kom fondu zdravstvenog osigurawa, a za ~ije zarade je potrebno dva miliona i sto hiqada dinara mese~no, odnosno 25 miliona godi{we. Prema re~ima predsednika op{tine, najpre je potrebno da se re{i sa Bolnicom pitawe sistematskog pregleda, kao i reprograma duga, kako bi se ubudu}e procentualno regulisalo koliko kome sredstava pripada. Odbornici su ovom prilikom usvojili i Lokalni akcioni plan zapo{qavawa za 2015. godinu, za koji je opredeqeno 10 miliona dinara buxetskih sredstava.

FONDACIJA “METALAC” DAROVALA BEBE RO\ENE U 2014. GODINI

GORWOMILANOVA^KO PREDUZE]E ZA PUTEVE OBELE@ILO DECENIJU POSTOJAWA

ZA 43 BEBE VREDNE POKLON ^ESTITKE

IZGRADILI 250 KILOMETARA PUTEVA

potrska hala “Breza” bila je mala da primi sve mali{ane, mame, tate, koji su do{li na ve} tradicionalnu

S

Petra{in Jakovqevi}, a sindikati su obezbedili oko 900 poklon-paketi}a za decu radnika, uzrasta od dve do 12 godina.

ne pobrinuo za poklon-paketi}e, tako da su sva deca radnika, starosti od dve do 12 godina, dobila poklon paketi}e konditor-

sve~anost koju organizuje Kompanija “Metalac” za decu svojih radnika. Naravno, najzanimqiviji deo sve~anosti bile su bebe koje su ro|ene u 2014. godini, a koje je “Fondacija Metalac” slede}i svoju dobru praksu i ovoga puta nagradila. Prvoro|ene bebe dobile su poklon ~estitke od 500 evra, drugoro|ene od hiqadu, a tre}ero|ene od dve hiqade evra. ^estitke je uru~io generalni direktor i direktor Fondacije

Prema evidenciji Fondacije “Metalac”, u 2014. godini je ro|eno 26 de~aka i 17 devoj~ica. U 19 porodica ro|eno je prvo dete, u 20 drugo, a u dve tre}e dete. U odnosu na 2013. godinu, broj novoro|enih “Metal~evih” beba se pove}ao za sedmoro mali{ana. Za devet godina, od kada je osnovana Fondacija, u porodicama zaposlenih u ovoj kompaniji ro|eno je 360oro dece. Sindikat se i ove godi-

skih proizvoda u vrednosti od po 20 evra. Poklone su dobili i {ti}enici Kola srpskih sestara i Crvenog krsta, kao i mali{ani na de~jem odeqewu u Bolnici i u porodili{tu. Sindikat “Metalca” je obezbedio oko 900 paketi}a. Kulturni centar Gorweg Milanovca je uprili~io prigodnu predstavu za decu, koja je izazvala op{te odu{evqewe mali{ana i roditeqa..

orwomilanova~ko Javno preduze}e za puteve sve~ano je obele`ilo 10 godina postojawa. U obra}awu prisutnim zvanicama na proslavi, direktor Jovica Cerevi} istakao je da je ovo gorwomilanova~ko preduze}e do sada izgradilo vi{e od 250 kilometara putne mre`e na teritoriji jedne od najrazu|enijih op{tina u Srbiji, {to i jeste bila vizija pokojnog dugo-

G

godi{weg predsednika op{tine Dra`imira Maru{i}a kada je osnivao ovo preduze}e, sa zadu`ewem da svojim delovawem obezbedi boqi `ivot me{tana na seoskom podru~ju, istakao je Carevi}. Carevi} je istakao da je “Preduze}e za puteve” jedino javno preduze}e koje unosi sredstva u buxet, i to prose~no oko 20 miliona dinara kroz u~e{}e me{tana preko

svojih mesnih zajednica, a upravo zahvaquju}i poverewu koje je ovo preduze}e steklo tokom desetogodi{eg rada. Direktor je iskoristio priliku da zahvali svim saradnicima, izvo|a~ima radova, ~lanovima nadzornog odbora, a posebno predsedniku op{tine Milisavu Mirkovi}u na ukazanoj podr{ci, kao i predsednicima mesnih zajednica.


17

GORWI MILANOVAC

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

PREDSEDNIK OP[TINE UPRILI^IO PRIJEM ZA SARADNIKE vogodi{we sumirawe rezultata za proteklu godinu i zahvalnost na saradwi predsednik op{tine Milisav Mirkovi} najpre je zaslu`no uputio na~elnicima odeqewa Op{tinske uprave. Uprili~io je prijem i za predstavnike medija, koji su pojedina~no istakli dobru saradwu sa rukovodstvom lokalne samouprave. Tako|e, zahvalnost za postignute zajedni~ke uspehe gorwomilanova~ke op{tine u protekloj godini predsednik op{tine je uputio ~lanovima Op{tinskog ve}a, odbornicima i direktorima javnih preduze}a i ustanova. Na svim uprili~inim skupovima predsednik op{tine se osvrnuo na doga|aje koji su nepovoqno obele`ili proteklu godinu, po~ev od elementarnih nepogoda, vi{ebrojnih kontrola, do reformi javnog sektora. Nakon toga, istakao je i pozitivne strane i postignute visoke ocene o dobrom poslovawu i postupawu, odnosno, raspolagawu sa buxetskim sredstvima. Kako je naveo, op{tina Gorwi Milanovac je me|u prvim lokalnim samoupravama u Srbiji usvojila buxet za 2015. godinu. Usvojeni su i planovi rada javnih preduze}a i ustanova, a za poqoprivredna gazdinstva, koja su pretrpela {tetu od poplava, Op{ti-

O

ODLI^NO POSLOVAWE U PRO[LOJ GODINI

na je uz pomo} privrede i velikog broja donatora raspodedila nov~anu pomo}. Prema re~ima predsednika Mirkovi}a, u protekloj godini su, paralelno sa otklawawem posledica od poplava i 14 eksternih kontrola u poslovawu Op{tinske uprave, zapo~eti adaptacija Doma kulture, aktivnosti na postavqawu video nadzora grada, ure|ewe pristupa Domu zdravqa, rekonstrukcija Brda mira. Izvr{ene su

pripreme za izgradwu Osnovne {kole u Semedra`i, nastavqena je adaptacija verskih objekata, spomenika kulture... Usvojen je Strate{ki master plan odr`ivog razvoja planine Rudnik, a dostojno je obele`ena i stogodi{wica Prvog svetskog rata. Ura|ena je i adaptacija prostorija u {koli u Br|anima. Vidqivi su i rezultati aktivnosti za unapre|ewe poslovnog okru`ewa i stvarawe pozitivne investi-

DAR PRVORO\ENOJ BEBI rva beba u gorwomilanova~kom porodili{tu u 2015. godini je de~ak ro|en u novogodi{woj no}i u 2,45 ~asova, koga je na svet donela majka Ana Gaji} iz

P

uru~io je garantno pismo u vrednosti od 30.000 dinara, a novoro|enoj bebi po`eleo je mirno i sre}no detiwstvo i puno zdravqa i radosti u `ivotu. On je izrazio o~ekivawe da }e biti vi{e beba u Gorwem Milanovcu, jer bez novog ra|awa nema ni `ivota. Obe}ao je da }e Op{tina i

{tu ro|eno 57 beba vi{e nego u 2013, tako da je zaustavqen negativan trend umawewa broja poro|aja. On je istovremeno izrazio o~ekivawe da }e u ovoj godini broj novoro|enih beba biti u najmawu ruku na pro{logodi{wem nivou, ako ne i ve}i. Op{tina Gorwi Mila-

cione klime za privla~ewe investitora iz zemqe i inostranstv. Ura|en je novi sajt op{tine, a zapo~eti su radovi na postavqawu led ekrana. U seosko podru~je u toku godine ulo`eno je vi{e od 250 miliona dinara, {to govori da je podjednaka pa`wa posve}ena i selu i gradu. - Zadovoqan sam postignutim rezultatima u 2014. godini, zahvaquju}i kojima smo po zvani~nim podacima svrstani u red boqih op{tina u Srbiji, ~ime se moji

PRAZNI^NE ^ESTITKE PREDSEDNIKA OP[TINE

prvim satima nove 2015. godine, odmah iza pono}i, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} posetio je gorwomilanova~ke de`urne slu`be u novogodi{woj no}i. Svima onima koji su novogodi{wu no} proveli na svojim radnim mestima ~estitao je praznike. Podelio je i prigodne novogodi{we poklone svima koji su bili na du`nosti. Posetio je odeqewa hirurgije

U

Qiga. Srda~ne ~estitke sre}noj majci uputio je predsednik op{tine Mirkovi} prilikom posete porodili{tu, nastavqaju}i lepu tradicuju darivawa prvoro|ene bebe u novogodi{woj no}i. Tom prilikom, mami prve bebe

u narednom periodu svim snagama nastojati da obezbedi {to boqe uslove za `ivot. De`urni ginekolog aku{er dr Branislav Petkovi} je istakao da je u pro{loj godini u gorwomilanova~kom porodili-

novac i u ovoj godini }e darovati majke novoro|enih beba sa prebivali{tem na teritoriji Op{tine poklon ~estitkama u iznosu od 30.000 dinara, dok }e isto toliku svotu novca dobiti u {est mese~nih rata.

saradnici i ja ponosimo. Posebno bih istakao dobar rad Op{tinske uprave, kao nosioca mnogih aktivnosti, zakonitosti u radu, odgovornosti, discipline u pripremi kvalitetnih predloga i materijala. Bez dobre Op{tinske uprave i dobrog rukovo|ewa od strane na~elnice i wenog tima, ukupni rezultati u radu predsednika, Op{tinskog ve}a i Skup{tine op{tine ne bi bili ovakvi - zakqu~io je predsednik Mirkovi}.

i porodili{ta Op{te bolnice, Slu`bu hitne medicinske pomo}i Doma zdravqa, Policijsku stanicu, Vatrogasnu jedinicu, Garnizon Vojske Srbije u Gorwem Milanovcu i Op{tinsku uravu. Predsednik op{tine ~estitao im je novogodi{we i bo`i}ne praznike, po`elev{i im, pored ostalog, mirnu no} de`urstva i {to mawe posla u 2015. godini.


18

LU^ANI

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

SA 16. SEDNICE PRIVREMENOG ORGANA OP[TINE LU^ANI

USVOJENI PROGRAMI POSLOVAWA JAVNIH PREDUZE]A rivremeni organ op{tine Lu~ani je na svojoj 16. sednici dao saglasnost na programe poslovawa javnih preduze}a “Rzav” Ariqe, “Duboko” U`ice, kao i JP “Direkcija za izgradwu op{tine Lu~ani” za 2015. godinu. Programom poslovawa JP “Rzav” nije predvi|eno pove}awe cene vode u 2015. godini, tako da }e ona ostati na nivou od 9,97 dinara po metru kubnom. Program poslovawa tog javnog preduze}a predvi|a nastavak zapo~etih investicija na brani “Svra~-

P

kovo”, kao i izgradwu nove linije za proizvodwu ozona iz kiseonika. Preduze}e “Duboko” U`ice o~ekuje da }e tokom 2015. godine realizovati projekat za razvijawe primarne selekcije otpada, u okviru programa Ekchange 4. U programu rada je potencirana neophodnost izgradwe transfer-stanica, kao i redovno izmirivawe dugova lokalnih samouprava prema ovom preduze}u, kako ne bi bilo ugro`eno wegovo poslovawe. Op{tinsko javno preduze}e “Direcija za izgradwu” je u svom programu po-

NOVOGODI[WA BAJKA ZA DRAGA^EVSKE MALI[ANE

SLATKI PAKETI]I ZA LEP[E PRAZNIKE

slovawa za 2015. godinu stavilo akcenat na pove}ano investirawe u rekonstrukciju i odr`avawa puteva na teritoriji op{tine Lu~ani. Za zimsko i letwe odr`avawe puteva planirano je oko 46 miliona, a 18 za krpqewe udarnih rupa i asvaltirawe pojedinih putnih pravaca. Na ovoj sednici Privremeni organ je prihvatio i predlog Upravnog odbora Doma zdravqa Lu~ani o imenovawu dr Gordane Ga{ovi} za direktora i dr Branka Ili}a za zamenika direktora te zdravstvene ustanove. Privremeni organ op{tine Lu~ani danas je na istoj sednici doneo re{ewe kojim se postavqa Jovan Kova~evi}, diplomirani pravnik iz Gu~e, na mesto na~elnika Op{tinske uprave op{tine Lu~ani. Kova~evi} }e biti na~elnik u narednih pet godina. V. S.

PU “NA[A RADOST” ORGANIZOVALA HUMANITARNE IZLO@BE U LU^ANIMA I GU^I

KO HO]E NA\E NA^IN!

U „ Na{a radost“ iz Lu~ana, organizovala je i novogodi{wu podelu paketi}a za decu iz svojih vrti}a, ali i mali{ane koji nisu ukqu~eni u wihov vaspitno-obrazovni sistem. Podela paketi}a je organizovana 29. decembra u prostorijama vrti}a u Lu~anima, a dan kasnije i u Gu~i. Novac za paketi}e su obezbedili roditeqi, dok je PU anga`ovala Deda Mraza. I ovoga puta, poziv da u~estvuju u ovom lepom doga|aju dobili su i roditeqi ~ija deca nisu ukqu~ena u vaspitno-obrazovni sistem . - Prepoznavaju}i potrebe dece u na{oj ustanovi,

P

omogu}ili smo, zajedno sa roditeqima, da desetoro dece dobije besplatne paketi}e. @eleli smo da i wima ulep{amo i zasladimo praznike. Zahvaquju}i humanosti i spremnosti roditeqa da pomognu, paketi}e su dobila i deca sa smetwama u razvoju, zatim iz socijalno ugro`enih, hraniteqskih, kao i porodica koje imaju vi{e od troje dece. Zadovoqstvo i sre}a na de~jim licima uvek su najboqi pokazateqi da smo postigli jedan va`an ciq. U~inili smo da nas radost i zajedni{tvo okupe i da svi u`ivamo u lepoti darivawa, primawa i deqewa - istakla je Qiqana Dmitri},

direktor Pred{kolske ustanove. ^itav doga|aj su ulep{ale vaspita~ice, koje rade u pripremno pred{kolskim grupama na terenu, u draga~evskim selima. Za svu decu izvedena je predstava “Novogodi{wa bajka”. Scenario i gluma nisu bili te`ak zadatak za mlade i kreativne vaspita~e, a deca su smehom i ukqu~ivawem u predstavu pomagala u o`ivqavawu bajke. Uvi|aju}i zna~aj ovakvih modela rada i brige o deci, u Pred{kolskoj ustanovi su obe}ali da }e ovakvu praksu negovadi i u narednom periodu. V. S.

ovodom novogodi{wih praznika, Pred{kolska ustanova “Na{a radost” Lu~ani je organizovala humanitarnu prodajnu izlo`bu pod nazivom “Ko ho}e na|e na~in, ko ne}e na|e razlog”. Izlo`be su realizovane u Domu kulture u Lu~anima i Centru za kulturu i sport u Gu~i 24. i 25. decembra. U izlo`benom prostoru su prikazana zajedni~ka ostvarewa dece, roditeqa

P

i vaspita~a, izra|ena na radionicama, koje su organizovali vaspita~i povodom 3. decembra - Me|unarodnog dana dece sa invaliditetom. Ciq ove izlo`be bio je prikupqawe materijalnih sredstava za decu sa razvojnim smetwama sa teritorije op{tine Lu~ani. Organizatori izlo`be su `eleli da obraduju decu sa smetwama u razvoju i ujedno nau~e mali{ane iz

draga~evskih vrti}a humanim i moralnim vrednostima i po{tovawu razli~itosti. Kroz ovu humanitarnu akciju, roditeqi i zaposleni u Pred{kolskoj ustanovi imali su odli~nu priliku da promovi{u inkluzivnu kulturu i poka`u svoju socijalnu odgovornost i re{enost da aktivno u~estvuju u re{avawu svih problema sa kojima se suo~avaju deca. V. S.


19

LU^ANI

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

VANREDNI LOKALNI IZBORI U LU^ANIMA PROTEKLI REGULARNO

UBEDQIVA POBEDA NAPREDWAKA a prevremene lokalne izbore u Lu~anima, odr`ane 28. decembra 2014. godine, od ukupno 17.706 bira~a na birali{ta je iza{lo, na 42 bira~ka mesta, wih 10.486, {to iznosi 59,22 odsto bira~kog tela. Najvi{e glasova je osvojila Srpska napredna stranka - 5.253 ili 51, 91 odsto, {to je ukupno 23 odborni~ka mandata, Nova Srbija 1.519 glasova - 15, 01 odsto, odnosno sedam odborni~kih mandata, Dveri 1.216 ili 12,02 odsto ({est mandata), SPS-Jedinstvena Srbija 1.133 ili 11,20 odsto (pet mandata), grupa gra|ana Jedan tim 998 glasova ili 9,86 odsto (~etiri mandata). Na ponovqenim lokalnim izborima, na izbornom mestu u Du~alovi}ima, pobedila je Srpska napredna stranka, a odmah iza we bila je Nova Srbija. SNS je osvojila 36 glasova, NS 33, dok su SPS, Pokret Dveri i GG Jedan tim imali po dva glasa bira~a koji su iza{li na glasawe. SNS ima mogu}nost da samostalno formira vlast u op{tini Lu~ani, jer je osvojila ukupno 24 odborni~ka mandata, NS }e imati sedam, SPS i Pokret Dveri po pet, dok }e GG Jedan tim imati ~etiri odbornika u Skup{tini op{tine Lu~ani. Nakon odr`anih izbora u Lu~anima, Slobodan Jolovi}, nosilac izborne liste “Aleksandar Vu~i} -

N

Srpska napredna stranka”, izjavio je za medije da je SNS ostvarila istorijsku pobedu, jer je iza{la samostalno na izbore. U saop{tewu koje je stiglo iz Op{tinskog odbora SNS Lu~ani u redakciju “Glasa”, navodi se slede}e: “Srpska napredna stranka na lokalnim izborima u op{tini Lu~ani nastupila je samostalno i ostvarila istorijski izborni rezultat sa 50,02 odsto osvojenih glasova iza{lih bira~a ili 24 odborni~ka mandata, {to je u odnosu na prethodne, odr`ane 2012. godine, vi{e za 20 i tako je stekla uslove da samostalno preuzme odgovornost za vr{ewe vlasti u ovoj lokalnoj samoupravi. Na izborima odr`anim 2012. godine SNS je ostvarila 8,89 odsto glasova bira~a ili ~etiri odborni~ka mandata. Najboqi izborni rezultat na odr`anim lokalnim izborima u op{tini Lu~ani SNS je ostvarila u Velesu (82,69 %), a najlo{iji u Lukovi}ima (32,69 %). Na ponovqenim izborima u Du~alovi}ima SNS je osvojila 36 glasova. Ova pobeda je istorijska, ne samo po tome {to je to najve}i izborni rezultat ikad postignut u Draga~evu i {to je re~ o listi koja je samostalno iza{la na izbore, ve} i zbog toga {to su gra|ani prvi put u posleratnoj istoriji ove op{tine podr`ali nekoga ko na republi~kom nivou

vr{i vlast. To je podr{ka politici SNS, premijeru i Vladi Republike Srbije za sprovo|ewe reformi za izlazak zemqe iz ekonomske krize. SNS je vodila pozitivnu kampawu, nije pomiwala druge politi~ke stranke, niti wihove kandidate za odbornike, nije vre|ala wihove ~lanove i simpatizere. Napredwaci }e i u narednom periodu biti odgovorni prema svojim bira~ima i posve}eni svim gra|anima, re{avawu wihovih problema i potreba, otvoreni za saradwu sa svima koji `ele dobro i podr`avaju politiku i program Vlade Republike Srbije. Povodom izborne pobe-

de, na{oj izbornoj listi ~estitke su uputili Aleksandar Vu~i} predsednik SNS, Bratislav Ga{i}, potpredesednik, i Radomir Nikoli}, predsednik Izvr{nog odbora, sa saradnicima”, stoji u saop{tewu OO SNS Lu~ani. U svom osvrtu na odr`ane lokalne izbire u op{tini Lu~ani, Milan Dra{ki} iz Nove Srbije istakao je da rezultat NS predstavqa iznena|ewe samo za one koji nisu dovoqno pratili wihov rad u prethodnom periodu i nisu sagledali {ta je lider NS u~inio za razvoj Draga~eva. “Susreti sa gra|anima u posledwih mesec dana su nas uverili u to da ne}e biti opredequju}e na izborima ko je doveo vi{e qudi sa strane i koliko je zalepio bilborda. Nova Srbija je svakom bira~u mogla da iza|e pred o~i i da ponudi konketna re{ewa i shvatili smo da nam narod veruje. Pokazalo se da smo dobro organizovani, jer se, ipak, vodila neravnopravna borba. Da li su izbori ozna~ili pad SNS-a - to }e pokazati vreme pred nama, ali je o~igledno da su o~ekivali znatno vi{e. Na svu sre}u, to se nije dogodilo”, rekao je Milan Dra{ki}, portparol GO Nove Srbije. Bo{ko Obradovi} iz Dveri je izjavio da je rezultat ovog pokreta jedan od najboqih rezultata na

lokalnim izborima od osnivawa. “Ovaj rezultat su izborili ti mladi qudi, koji su hrabro iza{li na crtu drugim politi~kim strankama i to posebno onima koji su na vlasti. Dveri su duplirale rezultat na podru~ju Draga~eva, jer smo na republi~kim izborima imali {est, a sada 12 odsto. I ne samo to, bili smo tre}i, odmah iza vladaju}ih stranaka. Ovo je znak bu|ewa opozicije u Srbiji, a Pokret Dveri je lider patriotskog dela opozicje. Mislim da je ostalo neprime}eno da SNS krije rezultate izbora u Lu~anima jer su oni lo{iji za 10 odsto u odnosu na martovske izbore”, ocenio je Bo{ko Obradovi}. Predsednik GO SPS-a Veqko Negovanovi} je rekao da je ova stranka o~ekivala za koji procenat vi{e glasova, ali s obzirom na to da je bila veoma te{ka politi~ka borba i da su sve liste ubedqivo pre{le cenzus smatra da je postignut uspeh. Prema wegovim re~ima SPS skoro i da nije imao kampawu, a sredstva koja su ulo`ena u wu su veoma skromna, za razliku od nekih drugih stranaka. Kako se isti~e u saop{tewu koje je stiglo u na{u redakciju, GG “Jedan tim” se zahvaquje svima koji su iskoristili svoje gra|ansko pravo i glasali na

vanrednim lokalnim izborima. “Izra`avamo zadovoqstvo {to su izbori protekli bez ve}ih incidenata, uprkos napetoj atmosferi i provokacijama na pojedinim bira~kim mestima. Posebnu zahvalnost dugujemo svima koji su nam poverili svoj glas. Svaki od wih nas obavezuje i trudi}emo se da budemo Va{i dostojni reprezenti u budu}em javnom delovawu. Najboqe rezultate ostvarili smo u Ko{anima (26,66 %), Puhovu (20,71 %), Gu~i (17,36 %), Draga~ici (16,56 %), gde smo zauzeli druga mesta, a najlo{iji u Livadama, gde nismo imali ni glas. Ne mo`emo biti zadovoqni ostvarenim, s obzirom na to da smo za ciq imali preuzimawe odgovornosti i nudili re{ewa za odgovorno vo|ewe op{tine. Uslovi pod kojima su odr`ani izbori, celokupna kampawa koja je vo|ena pod velikim pritiskom i ~iwenica da smo u vrlo kratkom roku i bez i~ije pomo}i organizovali nastup na izborima, oslawaju}i se na sebe i sopstvena vrlo ograni~ena sredstva, bez skrivawa iza centra u Beogradu ili ^a~ku, daje nam satisfakciju da svaki glas koji nam je poveren vredi mnogo vi{e od prostog matemati~kog zbira”, re~eno je u saop{tewu. V. S.


20

IVAWICA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

USVOJEN OP[TINSKI BUXET

nara. Kada je o strukturi prihoda re~, planirano je da se od poreza u op{tinsku kasu slije 374 miliona 90 hiqada dinara, i 503 miliona transfernih sredstava

skupstina od drugih nivoa vlasti. Planirani prihodi od zadu`ivawa koristi}e se za kapitalne investicije. Na rashodovnoj strani za zaposlene planirano je 149 miliona 56 hiqada dinara, za stalne tro{kove 312 miliona 306 hiqada dinara, za donacije, dotacije i transfere 208 miliona 410 hiqada dinara. Odbornici su usvojili programe poslovawa javnih preduze}a „Direkcija za izgradwu“, „Komunalno“, „Ivawi~ki radio“ i „Duboko“ U`ice za narednu godinu, kao i predlog odluke o studentskim i u~eni~kim stipendijama. „Zeleno svetlo“ dobile su izmene i dopune ranije odluke o lokalnim komunalnim taksama, ~iji je ciq da se ubla`i veliki raspon u wihovoj visini, koji je obveznike dovodio u neravnopravan polo`aj.

ka`e da je ove godine do{lo do porasta bespravne se~e: - Ukupno je bilo 125 kra|a sa nepoznatim po~iniocem i 54 sa poznatim, koje se odnose na 1.239 metara kubnih drveta i to uglavnom u spornim {umama. Oduzeto je 145 kubika u

{umi, vrednosti 575.700 dinara, a u prometu 137 kubika vrednosti 377.500 dinara. Najvi{e je oduzeto na podru~ju op{tine Sjenica, 314 metara kubnih i podneto 65 prijava. Slede ^a~ak, Devi}i, Ivawica i Golijska reka - rekao je Mari~i}.

Najva`niji dokument op{tine Ivawica, predlog buxeta za narednu godinu usvojen je na sednici Skup{tine op{tine. Za wega je glasalo 30 odbornika, dok je protiv bio samo predstavnik nakada{weg URS-a dr Milorad Drami}anin. Po re~ima predsednika op{tine, Milomira Zori}a, buxet je realan, korektan i sveobuhvatan, budu}i da su se trudili da pokrije sve mesne zajednice. - Buxet 2015. godine i nadaqe mora da bude realan, jer snosimo sankcije ako ne ispunimo preuzete obaveze. Zato se i preuzima onoliko koliko ima priliva u buxet. Zato malo vi{e treba raditi na prihodnoj strani buxeta da bi bio razvojni. Najvi{e pa`we treba obratiti u domenu poqoprivrede - istakao je Zori}. Kao i ranijih godina bilo je zamerki dela opozicije da su pojedina podru~ja favorizovana, dok su

druga uskra}ena. Posebno glasan u tom smislu bio je odbornik dr Drami}anin. [ef odborni~ke grupe „Za novu Ivawicu“, Raco Sekuli} je umesto zamerki izneo predloge za dodatno puwewe buxeta i smatra da }e se, uprkos potrebi za racionalizacijom, ostvariti neki davno obe}ani projekti. Predlogom buxeta planirani su prihodi u iznosu od 910 miliona 358 hiqada dinara i rashodi u iznosu od milijardu 458

hiqade dinara, {to zna~i da je predvi|en buxetski deficit od 90 miliona 100 hiqada dinara. Kako je navedeno u obrazlo`ewu, potrebna sredstva za wegovo, ali i finansirawe duga od

13 miliona 400 hiqade dinara, obezbedi}e se zadu`ivawem u iznosu od 100 miliona dinara, i iz neraspore|enog vi{ka prihoda iz prethodne godine u visini od 3,5 miliona di-

JELKE LEGALNO SE^ENE ve godine nije bilo organizovane se~e i prodaje novogodi{wih jelki, kako u dr`avnim, tako i u privatnim {umama. Ovo tvrdi samostalni referent za gajewe i za{titu {uma @ivomir Mari~i}. Po wegovim re~ima, u dr`avnim {umama jelke su se~ene pored pristupnih puteva i ispod dalekovoda, gde smetaju. Prodato je 60 jelki iz dr`avnih {uma, a tri bespravno odse~ene su oduzete. - Podneto je ukupno 18 zahteva za se~u u privat-

O

nim {umama. Najvi{e ih se odnosi na podru~je Iva-

wice i Devi}a i to za prore|ivawe i tamo gde su

smetale. Ukupno je pose~eno legalno oko 900 jelki. One su uo~i katoli~kog Bo`i}a, uz propratnice oti{le put Vojvodine, a onda i Beograda, ^a~ka i Kraqeva - izjavio je Mari~i}. U [G „Golija“ jelke visine do 1,5 metar prodavane su po ceni od 385 dinara bez PDV-a, dok su jelke od 1,5 do 2 metra bile za 110 dinara skupqe. Kod privatnika cene su se kretale u rasponu od 300 do 5.000 dinara. Kada je o drugim vrstama drveta re~, Mari~i}

IZVOR: Ivawi~ki radio

UEPS DODELIO PRIZNAWA GRAND KAFI ZA NAJUSPE[NIJE PROJEKTE U OBLASTI TR@I[NIH KOMUNIKACIJA

ZLATNO PRIZNAWE ZA KAMPAWU “A S KIM VI PIJETE KAFU” I TRI BRONZANA ZA PROJEKTE GRAND GOLD I GRAND AROMA KAFE dru`ewe za tr`i{ne komunikacije Srbije (UEPS) nagradilo je Grand kafu sa jednim zlatnim priznawem i tri bronzana za projekte u ~etiri kategorije. Grand kafa Gold dobila je zlatno priznawe u kategoriji pi}a za promotivnu integrisanu kampawu „A s kim vi pijete kafu“, kao i bronzano priznawe u oblasti za najboqi radio spot „Kom{iluk“. Program lojalnosti „Vidim ti siguran dobitak“, koji je izazvao veliko interesovawe potro{a~a, dobio je bronzano priznawe u kategoriji odnos prema kupcima. Bronzano priznawe UEPS-a u kategoriji promocije na mestu prodaje dobila je i Grand Aroma kafa za ideju poklon setovi. “Veoma nam je drago {to je i jedna stru~na institu-

U

cija priznawima nagradila profesionalan odnos i talenat kreativaca, a time i na{u posve}enost potro{a~ima, jer je odnos prema wima na{a najva`nija misija, koju }emo stalno razvijati i unapre|ivati“ ka`u u Grand kafi.


21

IVAWICA

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

ODOBRENE STUDENTSKE I U^ENI^KE STIPENDIJE

^ETIRI MILIONA DINARA ZA NAJBOQE kup{tina op{tine Ivawica donela je odluku o stipendirawu 50 studenata i petoro u~enika. U odnosu na prethodne godine wihov broj je mawi, jer je u me|uvremenu uvedena zabrana istovremenog kori{}ewa republi~kih i lokalnih stipendija. Zato }e, napomiwe predsednik nadle`ne op{tinske komisije Stevan Davidovi}, isplata

S

po~eti tek nakon provere da li izabrani studenti i u~enici ispuwavaju i taj kriterijum. - Mi smo sve studente prihvatili, kako je u pravilniku. Tako da }e svi studenti, koji imaju prosek 8,5 i vi{e, dobiti stipendiju. Za republi~ku stipendiju je uslov da imaju prosek 9. Iznos stipendije je od 5.000 do 8.000 dinara, neoporezovano,

zavisno koja je godina studija, a upla}uju se retro-

aktivno. Deset isplata }e biti u toku godine. Sti-

pendije za oktobar, novembar i decembar bi}e ispla}ene u toku januara, ~im dobijemo spisak studenata koji su ostvarili republi~ki kredit - obja{wava Davidovi}. Pravo na stipendiju imaju talentovani u~enici sa jednom od prve tri nagrade na Republi~kom takmi~ewu i prose~nom ocenom 5,00 iz prethodne godine, zatim sredwo-

{kolci sa prosekom 4,80 odnosno 4,50 za proizvodna zanimawa, koji su osvojili i jedno od prva tri mesta na Republi~kom takmi~ewu, kao i studenti sa prosekom iznad 8,50. Ina~e, za stipendirawe talentovanih sredwo{kolaca i studenata iz op{tinskog buxeta bi}e opredeqeno oko ~etiri miliona dinara.

ZA KVALITETNIJE OBAVQAWE POSLA

KOMUNALCI NABAVILI KOMBINIRKU omunalci ovih dana posebno vode ra~una o ~i{}ewu trotoara i visinskih zona [qivi}a, Mrko~evca, Vidika, ali i ~i{}ewe prilaza vrti}ima i bolni~kog kruga. - Dve ma{ine su anga`ovane 24 sata, a jedna prema potrebi. Pored toga nabavili smo krajem godine jo{ jednu kombinirku, koju }emo prvenstveno koristiti za zimsko odr`avawe ulica. Leti }e slu`iti za

K

odr`avawe nekategorisanih puteva, a koristi}emo je i za sopstvene potrebe - obja{wava direktor Komunalnog preduze}a Milan Maslarevi}. Kombinirku, ~ija je cena 7,5 miliona dinara bez PDV-a, su nabavili iz sopstvenih sredstava. Opremqena je svim neophodnim prikqu~cima hidrauli~nom daskom za sneg, ure|ajem za ko{ewe oko puta i hidrauli~nim ~eki}em.

redsednik op{tinskog odbora sindikata obrazovawa Dragoslav Radojevi} rekao je da su u svim ivawi~kim {kolama, ipak, odr`ana nastavni~ka ve}a, ocene zakqu~ene. U~enici su na zimski raspust koji traje do 20. januara, oti{li sa kwi`icama. Ina~e u Srbiji, deca ~iji nastavnici {trajku-

P

IVAWI^KIM \ACIMA ZAKQU^ENE OCENE

PODEQENI NOVOGODI[WI PAKETI]I tradicionalnoj akciji Crvenog krsta Ivawice i kafea „De Gol“ podeqeno je 40 novogodi{wih paketi}a deci iz socijalno ugro`enih porodica i Dru{tva za cerebralnu i de~iju paralizu

U

sa teritorije op{tine Ivawica. Oni se sastoje od slatki{a, igra~ki i sli~nih stvari koje su donirali gra|ani i |aci na ulazu u ovaj kafe.

ju mesec i po dana, prvi putoti}i }e na zimski raspust bez ocena u kwi`icama. Portparolka Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Jankovi} rekla je da }e ocene biti zakqu~ene u odeqewu i svi koji rade sa |acima zavr{i}e svoj posao, ali na odeqenskim ve}ima ne}e biti kvoruma i ocene ne}e biti zavedene u kwi`icama.

[TAB NEPREKIDNO ZASEDA bog vremenskih prilika gotovo neprekidno zaseda op{tinski [tab za vanredne situacije. Prioritetni za ~i{}ewe, pored glavnih putnih pravaca, su i prilazi bolesnicima kojima je neophodna hitna lekarska pomo}. Uo~i Badwe ve-

Z

~eri posebno je ra{~i{}avan deo oko gradske crkve, gde je odr`ana tradicionalna proslava. Gra|ane podse}aju da sami moraju ~istiti ulaze i trotoare ispred svojih stambenih i poslovnih objekata.


22

OGLASI

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

AGENCIJA

www.stannekretnine.rs

060/349-8490 ^a~ak, Skadarska 20 (bojad`ijsko soka~e) HITNO! NOV, TROSOBAN STAN KOD HOTEL MORAVE, CG, TERASA. CENA 33.000 E AGENCIJA STAN STANOVI P-32 (20) m2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, CENA 18.000 E P-27 M2, HOTEL MORAVA, 5. SPRAT, CENA 19.000 E P-31 M2, CENTAR, 5. SPRAT, TA, CENA 25.000 E P-34 M2, AVENIJA 2, 3. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE., CENA 21.000 E P-34 M2, CENTAR, 1. SPRAT, CG, TERASA, CENA 32.000 E P-38 M2, QUBI] KEJ, PRIZEMQE, CG, CENA 21.000 E P-39 M2, QUBI] KEJ, 5. SPRAT, CG, SA NOVIM NAME[TAJEM, CENA 26.000 E P-40 M2, CENTAR, PRIZEMQE, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, CENA 26.000 E P-42 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, TA, TERASA, CENA 25.000 E P-49 M2, NOVIJI, QUBI] KEJ, 2. SPRAT, CG, CENA 32.000 E P-49 M2 K.V. POPOVI]A, 6. SPRAT, LIFT, CG, CENA 29.000 E P-53 M2, HOTEL MORAVA, 1. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-53 M2, AVENIJA 1, 2. SPRAT, LIFT, CG, CENA

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

35.000 E P-58 M2, QUBI] KEJ, 6. SPRAT, LIFT, CG, TERASA, CENA 27.000 E P-60 M2, NOV, BALKANSKA, 4. SPRAT, CG, CENA 35.000 E P-60 M2, ALVAXINICA, 4. SPRAT, ZGRADA FASADNE CIGLE, CG, TERASA, CENA 38.000 E P-63 M2, HOTEL MORAVA, NOV, 4. SPRAT, CG, TERASA, CENA 33.000 E P-66 M2, CENTAR, 1. SPRAT, POGODAN ZA POSLOVNI PROSTOR, TERASA, CENA 47.000 E P-71 M2, ALVAXINICA, 1. SPRAT, CG, LIFT, TERASA, ZGRADA OD FASADNE CIGLE, CENA 45.000 E P-73 M2, ^ETVOROSOBAN, 1. SPRAT, CG, LIFT, DVE TERASE, KOD O[ “FILIP FILIPOVI]”, CENA 56.000 E P-76 M2, NOV, HOTEL MORAVA, 2. SPRAT, CG, TERASA, CENA 50.000 E P-78 M2, K.V. POPOVI]A, 6.SPRAT, CG, LIFT, TERASA, CENA 46.000 E P-82 M2, HOTEL MORAVA, 9. SPRAT, CG, TERASA, LIFT, CENA 45.000 E P-107 M2, CENTAR, 2. SPRAT, CG, DVE TERASE, KOMPLET RENOVIRAN, CENA 95.000 E P-115 M2, CENTAR, 2.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

SPRAT, CG, DVE TERASE, JUGOISTO^NO ORIJENTISAN. CENA DOGOVOR BEOGRAD-VRA^AR, NOVA GARSOWERA, 1. SPRAT, UL. GOSPODAR VU^I]A, ODMAH USEQIVA, CENA 35.000 E CRVENI KRST- NOV, TROSOBAN STAN, 1. SPRAT, CG, TERASA, ODMAH USEQIV, CENA 90.000 E KU]E P-80 M2, PLAC 1 A, CENTAR, CENA 40.000 E P-45 M2, PLAC 12 ARI, TRBU[ANI, CENA 12.000 E P-60 M2, PLAC 4 ARA, ALVAXINICA, CENA 50.000 E P-102 M2, PLAC 5.90 ARI, KOD HOTEL MORAVE. CENA 70.000 E ILI ZAMENA ZA DVA STANA LOKALI P-18 M2, QUBI] KEJ, CENA 16.000 E P-135 M2, RAKOVA, CENA 10.000 E P-169 M2, VIQU[A, PLAC 10 A, CENA 7000 E P-75 M2 + 120 M2, PLAC 3 ARA, OBILI]EVA, CENA 30.000 E

^ETVRTAK 9. JANUAR 2015. GODINE

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

STANOVI GARSOWERA , KOD BOR^EVE HALE, 3. SPRAT, TA, CENA 15.500 E JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VP, CG, KEJ, 29.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN, NOV, 44 M2, 1. SPRAT, LIFT, ODLI^AN, SIN\ELI]EVA, 42.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E

TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H. MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, 3 SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E STAN 84 M2, CENTAR, KU@E`EVA, 3. SPRAT, 46.000 E KU]E

DVOSOBAN STAN 59 M2, 2. SPRAT, CG, PODRUM, KOMPLETNO RENOVIRAN, KOD GRADSKOG PARKA, 45.000 E DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E

QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5. ARI PLACA, 80.000 E

DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI, 45.000 E TROSOBAN STAN, 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E

CENTAR 2 ARA PLACA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE LOKAL NOV, QUBI]SKA 31 M2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H. Morava, 15.000 E P-26 m2, 4. sprat, Nemawina, 16.500 E P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 E P-26 m2, v.p., Merkator, 19.000 E P-26 m2, v.p., Kej, 17.500 E P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 8.500 E JEDNOSOBNI P-35 m2, 1. sprat, Kej, 17.500 E P-35 m2, 1. sprat, Nemawina, 25.000 E P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 21.500 E P-34 m2, 2. sprat, Dr. Mi{ovi}, 23.500 E P-42 m2, 4. sprat, Medicinska {kola, 21.000 E P-35 m2, 2. sprat, B. Jankovi}, 22.500 E P-35 m2, 4. sprat, Nemawina, 22.000 E P-34 m2, 2.sprat, S. Save, 22.500 E P-36 m2, v.p, centar, 22.500 E P-31 m2, 42 m2, 47 m2, novi centar, 750 E + PDV DVOSOBNI P-39 m2, v.p. nov, centar, 31.000 E P-47 m2, v.p, Kej, 26.000 E P-56 m2, 2. sprat, centar, 27.700 E P-45 m2, 3. sprat, Nemawina, 22.500 E P-50 m2, 1. sprat, centar, 32.000 E P-57 m2, 1. sprat, Avenija 2, 31.000 E P-55 m2, 3. sprat, Avenija 1, 36.000 E P-42 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 27.000 E P-53 m2, 1. sprat, H. Morava, 31.000 E P-60 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 33.000 E P-50 m2, 1. sprat, Obili}eva, 33.000 E P-56 m2, 4. sprat, H. Morava, 29.000 E P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 31.000 E P-61 m2, 1. sprat, st.prevoz, 30.000 E TROSOBNI P-75 m2, 4. sprat, centar, 40.000 E

P-76 m2, 3. sprat, centar, 38.000 E P-76 m2, 2. sprat, H. Morava, 52.000 E P-69 m2, 4. sprat, Med. rada, 41.000 E P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 E+ PDV P-78 m2, 1. sprat, H. Morava, 66.000 E P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000 E P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000 E P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 40.000 E P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a, 61.000 E KU]E P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 E P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 E P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 E P-100 m2, Kru`ni put, plac 10 a, 39.000 E P-50 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 6.000 E P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40 + 50.000 E P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000 E P-80 m2, bolnica, plac 4.22 a, 37.000 E P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 E P-45 m2, Prvomajska, 22.000 E P-118 m2, centar, plac 3.14 ari, 65.000 E P-120 m2, Vrani}i, plac 10 a, 35.000 E P-120 m2, S. Breg, plac 5 a, 57.000 E P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 E P-200 m2, 2 ku}e, bazeni, plac 2 a, 128.000 E P-80 m2, kru`ni put, plac 3 a, 26.000 E PLACEVI Plac u Preqini na magistralnom putu povr{ine 1.10 h sa frontom od 100 m po ceni od 1200e/m2, izuzetan za poslovni prostor Plac u Ro{cima kod jezera, 22 ara, sa temeqom ( zapo~etom vikendicom ) 7.5 / 5+ terasa, po ceni od 10.000 E

STANOVI: P=20 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 15 000 eura P=30 m2, Avenija, nova, CG, cena: 21 000 eura P=34 m2, Avenija, fasadna cigla, CG, cena: 21 000 eura P=46 m2, Nemawina, CG, cena: 23 000 eura P=38 m2-nov, kod O[ Milice Pavlovi}, 3.sprat, cena: 24 000 eura P=45 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena: 25 000 eura P=49 m2, [iri centar, noviji, CG, cena: 30 000 eura P=48 m2, strogi centar, 1.sprat, cena: 29 000 eura P=66 m2, Gradsko {etali{te, 2.sprat, cena: 40 000 eura P=57 m2, Qubi} kej, CG, cena: 27 000 eura P=54 m2, Avenija 1, 5.sprat, cena: 34 000 eura P=66 m2, Kalu|erice, prizemqe, cena: 39 000 eura P=73 m2 + 6 m2, Strogi centar,

CG, cena: 43 000 eura P=69 m2, Qubi} kej, prizemqe, cena: 40 000 eura P=74 m2, Avenija, fasadna cigla, cena: 35 000 eura P=69 m2, Nemawina, odli~an, CG P=92,5 m2, Centar, 1.sprat, CG, 70 000 eura P=60 m2, Alvad`inica, fasadna cigla, renoviran, cena: 34 000 eura

KU]E: P=150 m2 + 12 ari placa, Zabla}e, cena: 15 000 eura P=70 m2 + 3,5 ara placa, Omladinska, cena: 28 000 eura P=70 m2 + 4 ara placa, Qubi}, cena: 31 000 eura P=150 m2 + 10 ari placa, Trnava, cena: 40 000 eura 2 ku}e u [irem centru na 5 ari placa, cena: 63 000 eura P=150 m2 + 6,5 ari placa, Hotel Morava, cena: 75 000 eura


Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs

STANOVI P-20 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica, noviji, 14.000 E P-31 m2, 7.sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 21.500 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-54 m2, 4. sprat, CG, Kalu|erice, 33.000 E P-58 m2, 6. sprat, CG, Kej, 31.500 E P-63 m2, 1. sprat, CG, S. Markovi}a, 36.000 E P-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, 1. sprat, TA, Nemawina, 32.500 E P-68 m2, 1. sprat, CG, Kej, 40.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 E P-87 m2, 1. sprat, CG, U ~iteqska, 72.000 E P-84 m2, 3. sprat, TA, centar, 55.000 E P-92 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E KU]E P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E

P-44 m2, Prvomajska, ku}a-stan, 23.000 E P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 1.5 a, kod vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 22.000 E P-129 m2, 1.5 a, kod ma{inske {kole, 26.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-60 m2, 1.5 a, B. Jankovi}a, 26.000 E P-60 m2, 5 a, Parmenac, 27.000 E P-99 m2, 1.5 a, Avenija 2, 26.000 E P-135 m2, 22.80 a, Atenica, 35.000 E P-99 m2, 20 a + 38 a, Atenica, 35.000 E P-91 m2, 4 a, {iri centar, 39.000 E P-114 m2, 2 a, Amixina, 55.000 E P-90 m2, 3.8, Balkanska, 55.000 E P-120 m2, 8 a, {iri centar, 42.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E P-90 m2 + lokal, Balkanska, 60.000 E IMAWA P-50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.500 E P-40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E P-110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E P-70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E P-90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 28.000 E P-50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E P-70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E BEOGRAD P-32 m2, 1 sprat, TA, Kumodra`, jednosoban stan, 27.000 E P-151 m2, CG, Vra~ar, ku}a, Po+Pr+1+Pk, 170.000 E

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNI STANOVI SVIH STRUKTURA.

060/434-2-190

GARSOWERE 16m2, vp, 12000 eura , Centar U ponudi jo{ 10 garsowera JEDNOSOBNI STANOVI 32m2 , 5, 22000 eura, [iri centar 41m2, 7, lift, 23500 eura, Qubi} kej 50m2, 5, lift, 27000 eura, Vinara 30m2, 3, lift, 23000 eura, Vinara U ponudi jo{ 19 jednosobnih stanova JEDNOIPOSOBNI STANOVI 47m2, vp, 28000 eura, Qubi} kej 38m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej 50m2, 5, 23000 eura, Qubi} kej 43m2 , 4, lift, 32000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 18 jednoiposobna stana DVOSOBNI STANOVI 54m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava 57m2 , 1, 31000 eura, Nemawina 53m2, vp, 30000 eura, Centar 61m2, 3, 36600 eura, Centar 64m2, 1, 38000 eura, Vinara 57m2, 1, 35000 eura, Avenija 44m2, vp, 25000 eura, Centar U ponudi jo{ 58 dvosobnih stanova DVOIPOSOBNI STANOVI 67m2, 4, 39000 eura, [iri centar 68m2, 1, 40000 eura, Centar

23

OGLASI

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

U ponudi na{e agencije velika ponuda ku}a, placeva, vikend ku}a i seoskih doma}instava. PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU www.gasonekretnine.com KOMPLETNU AGENCIJSKU PONUDU MO@ETE VIDETI NA SAJTU WEB NEKRETNINE.

79m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej 67m2 , 2, 27000 eura, Avlad`inica U ponudi jo{ 27 dvoiposobnih stanova TROSOBNI STANOVI 78m2 , 3, 35000 eura, Hotel Morava 75m2, 5, 38000 eura, Hotel Morava 69m2, 5 , lift, 37000 eura , Qubi} kej 66m2 , 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centar 75m2, 2, nov, 52000 eura, [iri centar 84m2, 2, 42000 eura, Avenija 75m2, 4, 48750 eura, Centar U ponudi jo{ 47 trosobna stana ^ETVOROSOBNI STANOVI 73m2 , 1, lift, 55000 eura, [iri centar 120m2, 6, 36000 eura, Qubi} kej 71m2, 8, lift, 37000 eura, Avenija U ponudi jo{ 6 ~etvorosobnih stanova KU]E 45m2+15 ari , 4000 eura, Mili}evci 69m2+16,00 ari, 19000 eura , Jezdina 100m2+8,30 ari, 20000 eura, Ri|age 60m2+6 ari, 15000 eura, Trbu{ani 88m2+4,10 ari, 35000 eura, Atenica

PRODAJEM PLAC OD 4.5 ARI NA DOBROJ LOKACIJI U QUBI]U, UL. 1300 KAPLARA. ULAZ SA PUTA. MOGU]I SVI PRIKQU^CI. CENA 12.000 E. TEL. 032/ 5813-869, 064/ 124-8-370 IZDAJEM stan od 31.5 m2, novogradwa kod " Merkatora", veliki parking, poluname{ten, 1. sprat, balkon, ima lift, vrlo povoqno. Tel. 064/ 242-9-772 PRODAJEM LIVADU OD 1.5 HA NA PUTU ZA PRIJEVOR, 6 KM OD ^A^KA ( STRUJA, VODA, ASFALT ). HITNO! TEL. 063/ 898-4-913 PRODAJEM seno u balama. Tel. 032/ 385-396 IZDAJEM veoma povoqno garsoweru u Balkanskoj ulici. Tel. 062/ 550-833 PRODAJEM kotao na ~vrsto gorivo. Tel. 065/ 590-0-651

MALI OGLASI PRODAJEM hektar zemqe na Grobnicama, tri kilometra od centra Gorweg milanovca 060/330-904-0 IZDAJEM stan u Beogradu 064/56-96-242

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485

Sportska relaks masa`a 064/27-23-470 032/357-887

NAJJEFTINIJE [OFER [AJBNE ZA SVE VRSTE AUTA, KOMBIJA, KAMIONA I AUTOBUSA. NABAVKA, PREVOZ, UGRADWA. POSEBAN JESEWI POPUST. TELEFONI 032/ 800-200 I 063/ 606 979

IZDAJEM konforan name{ten stan od 35 m2 , sa TA pe} u u`em centru Beograda. Tel. 064/ 936-8-174

IZDAJEM JEDNOIPOSOBAN STAN PREKO PUTA RESTORANA "BRVNARA". TEL. 063/105-0-928

POTREBAN DIPLOMIRANI FARMACEUT ZA RAD U APOTECI U GU^I. POZVATI OD 11 DO 16 ^ASOVA. TELEFON: 011/34-34-867 OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH I HAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

POVOQNO! Profesionalno vr{im servis i instalaciju operativnog sistema po `eqi na va{em laptop ili desktop ra~unaru, instalaciju neophodnih drajvera i programa. ^i{}ewe od virusa i antivirus za{tita. Optimizaciju sistema ubrzavawe rada Windows-a. Tel. 064/614-28-93

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

PRODAJEM pekaru GOREWE, polovna u odli~nom stawu. Tel: 062/807-94-45 PRODAJEM drva, razna, bagremova, dudova, jasenova i vrbova. Povoqnacena. Tel. 032/ 826-943, 064/ 45030-85 IZDAJEM stan kod Vuka u Beogradu, za studentkiwe, CG, interfon, telefon. Tel. 063/ 843-4-149 IZDAJEM name{tenu mawu ku}u za 2 osobe u u`em delu grada. Tel. 225646, 064/ 434-9-842

Na osnovu odluke Nadzornog odbora br. 4/22 od 28. 11. 2014. god., JKP "Vodovod" ^a~ak, ul. Kraqa Petra I br. 8 ogla{ava,

PONOVNU PRODAJU PUTEM JAVNOG NADMETAWA slede}ih osnovnih sredstava - putni~kih vozila i to: - Marke: Zastava; Model: 101 skala; ^A 028-]Z; God. proizvodwe 2005; u voznom stawu - po~etna cena: 40.000,00 dinara - Marke: Zastava; Model: Koral IN 1.1. EKONOMIK; ^A 024-HU; God. proizvodwe 2007; u voznom stawu - po~etna cena: 50.000,00 dinara - Marke: Zastava; Model: Koral 1.1; ^A 024-H@; God. proizvodwe 2005; u voznom stawu - po~etna cena: 40.000,00 dinara - Marke: Zastava; Model: Jugo tempo 1.1 CL; ^A 012-ZL; God. proizvodwe 2003; u voznom stawu - po~etna cena: 35.000,00 dinara - Marke: Zastava; Model: Jugo koral 1.1 I; ^A 012-YZ; God. proizvodwe 2003; u voznom stawu - po~etna cena: 35.000,00 dinara Javno nadmetawe }e se odr`ati u utorak, dana 13. 1. 2015. godine u 09.00 ~asova u direkciji JKP "Vodovod" ^a~ak, u ul. Kraqa Petra I br. 8 u ^a~ku. Razgledawe sredstava mo`e se vr{iti 12. 1. 2015. godine od 7.00 do 15.00 ~asova u Slu`bi za izgradwu i odr`avawe u Beqini, a sve informacije se mogu dobiti u radno vreme na telefone 032/5561-571 i 032/5562-524. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja pre odr`avawa javnog nadmetawa polo`e kauciju u iznosu od 20% od po~etne cene osnovnog sredstva. Sredstvo se prodaje po principu vi|eno - kupqeno bez prava na naknadnu reklamaciju, a pripadaju}i porez i ostale tro{kove pla}a kupac. Obaveza kupca je da u roku od tri dana od dana odr`avawa javnog nadmetawa izvr{i uplatu cene postignute na javnom nadmetawu na ra~un JKP "Vodovod" ^a~ak, kao i da u istom roku zakqu~i ugovor o kupovini sredstava i preuzme kupqeno sredstvo. Direktor, Zoran Pantovi}, dipl. ing. gra|.


24

SPORT

PETAK 9. JANUAR 2015.

Страну припремио М. Ристић

ПО­СЛЕД­ЊИХ ДА­НА 2014. ГО­ДИ­НЕ У ЧАЧ­КУ ОДР­ЖАН ТУР­НИР „ТРО­ФЕЈ ЧА­ЧАК 2014 – МЛА­ДОСТ РА­ДОСТ“

МЛА­ДОСТ УЛЕП­ША­ЛА ПРЕД­ПРА­ЗНИЧ­НЕ РА­ДО­СТИ Т

ач­ку на про­те­клу 2014. и на­го­ве­штај мно­го леп­ ше, но­ве 2015. го­ди­не, ста­ ви­ли су нај­мла­ђи. Ка­ко то и при­ли­чи спорт­ским рад­ни­ ци­ма, ко­ји пла­ни­ра­ју бу­дућ­ ност и у „мла­до­сти“ ви­де, пра­ве вред­но­сти за не­ка но­ ва, мно­го успе­шни­ја фуд­ бал­ска вре­ме­на, про­те­као је и тур­нир „ТРО­ФЕЈ ЧА­ЧАК

2014 – МЛА­ДОСТ РА­ДОСТ“. Спорт­ска ма­ни­фе­ста­ци­ја ко­ја је по свим па­ра­ме­три­ма пре­ва­зи­шла окви­ре фуд­бал­ ског до­га­ђа­ја, одр­жа­на је под сво­до­ви­ма дво­ра­не „Мла­ дост“ у Ате­ни­ци. На сто­ти­не де­ча­ка и де­вој­чи­ца у ре­ви­ јал­ном (деца предшколског узраста, ученици школа „Први новембар”, учесници

пројекта „Деци с љубављу”, фк „Борац”) и зва­нич­ном так­ми­чар­ском про­гра­му, сед­мог по ре­ду тур­ни­ра у ор­га­ни­за­ци­ји ФК „Мла­дост ра­дост“, ипак ни­су пред­ ста­вља­ла из­не­на­ђе­ње за број­не го­сте, не­ка­да­шње фуд­бал­ске асо­ве, спорт­ске рад­ни­ке... Сви­ су, као и у про­те­клих шест из­да­ња при­

атрак­тив­ним по­те­зи­ма, ко­ ји су у сва­ком по­гле­ду пре­ ва­зи­ла­зи­ли оче­ки­ва­ња од осмо­го­ди­шња­ка , го­ди­ну и две ста­ри­јих ма­ли­ша­на из чак 56 еки­па.Од­и­гра­на је 91 утак­ми­ца, а баш сва­ка је би­ ла пре­пу­на не­из­ве­сно­сти, на кра­ју ве­ли­ке ра­до­сти, али и ту­ге због по­бе­де, или „не­ срећ­ног“ не­у­спе­ха. Да­нас ве­ли­ки спорт­ски при­ја­те­љи, мно­ги од њих не­ка­да љу­ти ри­ва­ли на те­ре­ ну, ни­су кри­ли оду­ше­вље­ња при­је­мом, го­сто­прим­ством, ор­га­ни­за­ци­јом нај­ма­сов­ни­је фуд­бал­ске ма­ни­фе­ста­ци­је у на­шем гра­ду.Ни­јан­се су од­лу­чи­ле ко­на­чан пла­сман, ме­ста на по­бед­нич­ком по­ сто­љу за­слу­жи­ли су ли­стом сви уче­сни­ци. - Ово су ма­ни­фе­ста­ци­је, за наш фуд­бал мно­го ва­жни­ је од се­ни­ор­ских над­ме­та­ ња.Та­ле­на­та има­мо, ако их усме­ри­мо пра­вим пу­тем, по­ка­за­ће­мо Евро­пи да је Ср­ би­ја за­и­ста ве­ли­ки ра­сад­ник та­ле­на­та. По­хва­ле и че­стит­

ПО­БЕД­НИЧ­КО ПО­СТО­ЉЕ

К

о­на­чан пла­сман 2006. год. 1.Цр­ве­на Зве­зда (Ужи­це), 2.Мла­дост ра­дост (Ча­чак), 3.ОФК По­же­га Нај­у­спе­шни­ји тре­нер: Злат­ко Зе­ба (Цр­ве­на Зве­ зда);Нај­бо­љи стре­лац: Ву­ка­шин Стан­чић (Мла­дост ра­дост); Нај­бо­љи гол­ ман: Ђор­ђе Сте­фа­но­вић (Мла­дост ра­дост); Нај­бо­љи играч: Сте­фан Ми­тро­вић (Цр­ве­на Зве­зда) Ко­на­чан пла­сман 2005. год. 1.Вла­да Ди­ми­три­је­вић (Ра­шка); 2.Пар­ти­зан (Бе­о­ град); 3.Ду­ел (Кру­ше­вац) Нај­у­спе­шни­ји тре­нер: Не­дељ­ко Ди­ми­три­је­вић (Вла­да Ди­ми­три­је­вић); Нај­бо­љи стре­лац: Се­дад Ле­кић (Вла­да Ди­ми­три­ је­вић); Нај­бо­љи гол­ман:

Та­рик Спа­хо­вић (Вла­да Ди­ми­три­је­вић); Нај­бо­љи играч: Де­нис Стај­ки (Пар­ ти­зан) Ко­на­чан пла­сман 2004. год. 1. Мла­дост ра­дост (Ча­чак), 2. Бу­дућ­ност (Ари­ ље), 3.ОФК По­же­га Нај­у­спе­шни­ји тре­нер: Ми­ха­и­ло Ко­ла­ре­вић (Мла­ дост ра­дост); Нај­бо­љи стре­лац: Јо­ван Тај­сић (Гу­ча), Нај­бо­љи гол­ман: Ни­ко­ла Ди­ми­три­је­вић (Мла­дост ра­дост), Нај­бо­љи играч: Ла­зар Зла­та­но­вић (Мла­дост ра­дост) ФЕР ПЛЕЈ: Ја­вор (Ива­њи­ ца), НАЈ­ЛЕП­ШИ ПО­ТЕ­ЗИ: Ан­дреј Ман­дић (Пар­ти­зан) и Јо­ван Ми­ло­ше­вић (Мла­ дост ра­дост), НАЈ­ЛЕП­ША ИГРА: Пар­ти­зан (2006).

жељ­ки­ва­ли но­ви пра­зник ке су бла­ге ре­чи за ор­га­ни­ У организацији турнира значајну финансијску подршку фуд­ба­ла, и он се до­го­дио. за­то­ра тур­ни­ра и Ми­ха­и­ла пружили су Мивекс, Мазда, произвођачи спортске опреме За­ три да­на љу­би­те­љи нај­ Ко­ла­ре­ви­ћа – ре­као је по „Стефани“, „Марко“ и „Симовић“ (Ариље), Кнез, Генерал ва­жни­је спо­ред­не ства­ри окон­ча­њу це­ре­мо­ни­је до­де­ промет, Трипком, Атениц комерц, Дунав, Универзал, ГФС на све­ту мо­гли су се ди­ви­ ле на­гра­да, је­дан од нај­бо­ Чачак, Академија за пословну економију... ти дри­блин­зи­ма, го­ло­ви­ма, љих фуд­ба­ле­ра Пар­ти­за­на

свих вре­ме­на, Мом­чи­ло „Мо­ ца“ Ву­ко­тић. За не­бро­је­но ма­ли­ша­на тур­нир у Чач­ку је био до са­ да нај­ве­ћи фуд­бал­ски „са­ мит“ на ко­јем су до са­да уче­ство­ва­ли.Тре­ма их ни­је „сло­ми­ла“, шта ви­ше по­зи­ тив­на енер­ги­ја ко­јом су де­ ча­ци зра­чи­ли за­ди­ви­ла је и не­ка­да­шњег чу­ва­ра мре­же ре­пре­зен­та­ци­је Ју­го­сла­ви­је, Ча­ча­ни­на Ра­дој­ка Авра­мо­ви­ ћа. - Мо­ра­мо би­ти по­но­сни на ма­што­ви­тост, та­ле­нат де­ ча­ка, ма­сов­ност, на кра­ју и иде­ју „Ко­ла­ра“ и ње­го­вих са­рад­ни­ка да у је­дан та­ко ве­ли­ки по­ду­хват уло­же огро­ ман труд, ка­ко би сви ак­те­ ри за­у­век пам­ти­ли бо­ра­вак у Чач­ку.Слич­не ма­ни­фе­ста­ ци­је су рет­кост у свет­ском фуд­ба­лу и због то­га до­ма­ ћин за­слу­жу­је при­зна­ње – с по­но­сом је ис­та­као не­ка­да ве­ли­ки ас, већ де­це­ни­ју тре­ нер на Да­ле­ком ис­то­ку Ра­ дој­ко Авра­мо­вић „Аврам“. Би­ра­ним ре­чи­ма о до­ма­ћи­ ну, али и уче­сни­ци­ма го­во­ ри­ли су и Ми­ло­ван Ра­је­вац, Или­ја За­ви­шић, Шун­дић (две де­це­ни­је нај­у­спе­шни­ји тре­ нер у Ку­вај­ту), Зо­ран Са­вић, Бран­ко Бо­жо­вић... - По­но­сни смо на про­те­ клих се­дам го­ди­на, ни­је би­ло ла­ко уз­ди­ћи се до фуд­ бал­ских ви­си­на.Тур­нир је по­стао пре­по­зна­тљив и по не­бро­је­но фуд­бал­ских „пи­ кан­те­ри­ја“.Мно­го је еки­па, ко­је и пре од­ла­ска ку­ћи по­ твр­ђу­ју до­ла­зак и на­ред­не го­ди­не.Уо­ста­лом, ваљ­да смо ми Ча­ча­ни је­дин­стве­ ни ка­да су у пи­та­њу ве­чи­ти

ри­ва­ли Пар­ти­зан и Цр­ве­на Зве­зда.Би­ли су уче­сни­ци на­ шег тур­ни­ра, а то се рет­ко, или го­то­во ни­ка­да не до­га­ђа ван Бе­о­гра­да – ис­та­као је по за­вр­шет­ку тур­ни­ра Ми­ха­и­ло Ко­ла­ре­вић. Гест до­сто­јан ве­ли­ких тре­ не­ра и фуд­бал­ских пе­да­го­ га „из­ма­мио“ је за­слу­же­не апла­у­зе ча­чан­ске пу­бли­ке. Тро­феј на­ме­њен јед­ном од нај­у­спе­шни­јих тре­не­ра, „Ко­ лар“ је по­кло­нио свом аси­ стен­ту Мар­ку Во­ји­но­ви­ћу, ко­ји је то­ком тур­ни­ра пред­ во­дио еки­пу, нај­бо­љу у кон­ ку­рен­ци­ји де­ча­ка ро­ђе­них 2004. го­ди­не. Нај­у­спе­шни­је еки­пе и тре­ не­ри на­гра­ђе­ни су пе­ха­ри­ ма и ме­да­ља­ма, а пла­ке­те су до­би­ли и Мир­ко По­ле­ди­ ца пред­сед­ник Син­ди­ка­та про­фе­си­о­нал­них фуд­ба­ле­ра и Алек­сан­дар Ив­ко­вић „Ше­ риф“ идеј­ни тво­рац про­јек­та „Де­ци с љу­ба­вљу“.


25

SPORT

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

ATLETIKA tleti~ari Slobode i u 2014. godini postizali su odli~ne rezultate na me|unarodnim i dr`avnim takmi~ewima. Osim starih vukova, Nemawe Koji}a i Bojane Kali~anin, posledwih meseci pojavila su se nova imena koja polako osvajaju srpsku atletiku. Iako mla|a, Katarina Sekuli} je uzela medaqu na Balkanskom prvenstvu najboqih juniora, dok je Jelena Vu~i}evi} postala dr`avna prvakiwa za mla|e seniore. Takmi~ari Slobode, od najmla|ih do najstarijih, osvojili su u 2014. godini 96 medaqa. Od ovog broja, pet medaqa osvojeno je na prvenstvima Balkana. Pro{le godine Nemawa Koji} postao je balkanski {apion na 800 metara u dvorani.

A

Seniorka Bojana Kali~anin osvajala je bronzane medaqe u {tafeti 400 h 400 m na Balkanskom takmi~ewu i Prvenstvu Balkana u Qubqani. Bronzu iz Slovenije doneo je i Nemawa Koji}. - Sloboda ima deset {ampiona dr`ave. Nemawa je {ampion na 800 m i na Kupu Srbije, a Katarina apsolutni prvak na 300 m i 300 m prepone. Ove godine o~ekuju nas evropsko prvenstvo za mla|e seniore u Gruziji. Verovatno smo jedini klub u Srbiji koji }e imati pet atleti~ara na nadmetawima najboqih mladih Evropqana, ~etiri mla|a seniora i Katarina Sekuli} u~estvova}e na Evropskom festivalu u Azerbejd`anu najavquje Slobodan Nixovi}, trener AK Sloboda. Kako su krenuli, izgleda

IZVANREDNI REZULTATI ATLETI^ARA SLOBODE

da pojedinim ~a~anskim atleti~arima ni Rio de

DVE MEDAQE ZA ^AAK tleti~ari AK ^AAK u~estvovali su pro{log vikenda na tradicionalnom krosu u Mrsa}u. U trci juniorki na 1.650 metara Jovana Xambasevi} je bila druga, a Tijana Milunovi} tre}a.

A

@eneiro nije daleko. - Velike su nam {anse da

odemo na Olimpijadu 2016. godine, ali to ne zavisi sa-

mo od nas, ve} i od grada i dr`ave. Na{i olimpijci mogli bi da budu Nemawa, Bojana i verovatno Jelena smatra Nixovi}. Sloboda je i ovoga puta nagradila najboqe atleti~are. Na sve~anosti u restoranu Studentskog centra priznawa je dobilo 20 najboqih atleti~ara svih uzrasta. Na slavqu su prisustvovali i Ivan Pavlovi}, predsednik Atletskog saveza za centralnu Srbiju, Radoslav Simi}, sportski novinar RTS-a, predsednik gradske Skup{tine Veqko Negovanovi}, wegov zamenik Vladan Mili}... Z. J.

KO[ARKA

MI]I] OTI[AO IZ BORCA

o{arka{ki klub Borac ostao je bez \or|a Mi}i}a koji je oti{ao u Rumunsku Krajovu. Mi}i} je poja~ao ~a~anski tim od ~etvrtog kola aktuelne sezone i na skoro svakoj utakmici bio jedan od najboqih strelaca. - Wegov odlazak je veliki hendikep za na{ klub. [teta {to nije igrao za nas od po~etka prvenstva, gotovo sigurno bismo zabele`ili neku podebu vi{e. Uspeo je i kod nas da potvrdi neosporni kvalitet, {to ne ~udi s obzirom na to da ima me|unarodno i ABA liga{ko iskustvo. Ostaje nam na pravi na~in nadomestimo wegov

K

odlazak, pokrivawem pozicija na kojima je igrao ili promenom igre u kojoj }e visoki igra~i do}i do izra`aja - ka`e trener KK Borac Ra{ko Boji}. Drugi deo prvenstva u Ko{arka{koj ligi Srbije po~iwe za vikend. Prvi protivnik Borca bi}e ni{ki Konstantin. - Oni su se od po~etka sezone nametnuli kao favoriti. Pripremali smo se intenzivno prethodne dve sedmice i poku{a}emo da pru`imo maksimum - najavquje Boji}. Utakmica Borac - Konstantin bi}e odigrana u subotu u 20 ~asova u Ni{u. Z. J.

SVE VI[E POSETILACA NA KLIZALI[TU

SVI NA LED eliki broj ^a~ana proveo je prazni~ne dane na klizali{tu Sportskog centra “Mladost�. Kao i pro{le godine, iz dana u dan sve je vi{e kliza~a. Cena ulaznice je i daqe 150 dinara, a klizali{te je otvoreno za nove posetioce od 12, 14, 16 i 18 ~asova. Iznajmqivawe klizaqki je besplatno, jedino je potrebno pokazati |a~ku kwi`icu ili neki drugi identifikacioni dokument.

V


26

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

28. 12. 2014. godine umro je u 94. godini `ivota a potom sahrawen na ^a~anskom grobqu

Zanatska zadruga „Univerzal“ ^a~ak izdaje slobodnu kancelariju u zakup - povr{ine 20 m2. Lokacija - centar, sa parnim grejawem. VRLO POVOQNO! Kontakt telefoni: 032/344 - 997; 064/242-97-72 6. 1. 2015. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti na{eg dragog

MILENKA PAVLOVI]A

VLADIMIR IGWATOVI] 1983 - 2015. Preminuo dana, 6. 1. 2015. godine. Sahrana dragog nam pokojnika obavqena je u ~etvrtak, 8. 1. 2015. godine na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENI: majka SAVKA, otac BLA@IMIR, brat MIHAJILO, porodice IGWATOVI], BATINI], GAKOVI], JOVI^I], MARKI^EVI], ^ARAPI] i ostala mnogobrojna rodbina POSLEDWI POZDRAV VOQENOJ MAJCI I BAKI

SVETOZAR - SVETO ANTONOVI] O@ALO[]ENA PORODICA: sin ZORAN, snaha JULIJANA, unuci MILICA i \OR\E i sestra OLGA

iz Kulinovaca Vreme koje prolazi ne mo`e izbrisati na{u qubav, uspomene i se}awa. Supruga SLOBODANKA, }erke EMILIJA i NEVENKA, unuci DRAGANA, MILO[, NIKOLA i zet MILISAV

^ETRDESETODNEVNI POMEN Po dobroti }emo te pamtiti, s ponosom pomiwati, od zaborava ~uvati i uvek voleti. TVOJI: }erka SLAVICA, zet MI[O, unuka MARIJA i unuk SLOBODAN 20233

RADOSAV VASIQEVI] RAJO

DOBRILI VASILI] 1945 - 2015. Hvala ti za sve lepe trenutke provedene sa tobom. Sa ponosom }u te pomiwati i u srcu nositi. Tvoj suprug QUBINKO 20232

Dana, 13. 1. 2015. godine navr{ava se GODINA DANA od smrti na{eg dragog

devoja~ko Lojkovi} iz ^a~ka Sahrana je obavqena u ponedeqak 5. januara u krugu porodice, rodbine i prijateqa na grobqu u Brezni. O@ALO[]ENI: suprug MILOVAN, sinovi ALEKSANDAR i MARKO, brat MLADOMIR, snaha QIQANA, bratanica MILICA i ostala rodbina. Dana, 8. 1. 2015. godine navr{ilo se TRI GODINE od smrti na{eg dragog

1941 - 2014.

POSLEDWI POZDRAV VOQENOJ SUPRUZI

Posle du`e i te{ke bolesti u Beogradu je 4. januara u 00’05’’ preminula na{a voqena i plemenita

RADMILA TALOVI]

PETRA MI[OVI]A

1945 - 2015.

20281

20231

Dana, 10. 1. 2015. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

DOBRILI VASILI]

Dragi na{, Qubav je prevelika, bol prete{ka, a tuga za tobom ve~na. Neka te An|eli ~uvaju. TVOJI: supruga RADA, }erke BIQANA i BRANKA

Tata, Nedostaje{ mi mnogo, ponosna sam {to sam te imala za oca. Hvala ti na svemu {to si mi pru`io i za sve ~emu si me u~io. Nikada ne}e{ biti zaboravqen, zauvek }e{ ostati u mom srcu. Neka su ti otvoreni putevi Gospodwi, po~ivaj u miru. Tvoja }erka VESNA

QUBOMIRA ]ENDI]A ]ENDA

Dragi na{ sine,

dr ANDRIJE RABRENOVI]A

RADOSLAV RACO MANDI] 1961 - 2004 - 2015.

Godi{wi pomen dava}emo 10. 1. 2015. godine u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu. Godina je pro{la, a tuga, `alost i nedostatak tvojim odlaskom, osta}e zauvek. Bio si oli~ewe po{tewa, dobrote i iskrenosti. Sre}ni smo {to smo te takvog imali. TVOJI: supruga QUBINKA, sin ZORAN i }erka VESNA sa porodicama

Tog 9-og januarskog jutra tvojim dolaskom na svet obasjao si nas sre}om koja se nisa~im ne mo`e uporediti. Nismo ni slutili da }e sve na{e radosti trajati kratko, i da }e suze te}i do kraja na{eg nesre}nog postojawa. NESRE]NI RODITEQI: DRAGO i CACA

20314

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

20312

Vreme ne le~i tugu, ni bol, godine prolaze a qubav i se}awe na tebe zauvek ostaje. Otac MILISAV, supruga NADA i }erka SAWA 20293

Dana, 8. 1. 2015. navr{ile su se TRI GODINE od smrti NAJBOQEG ZETA

QUBOMIRA QUBA ]ENDI]A iz Gori~ana Dragi Qubo, vreme prolazi a tvoja dobrota i plemenitost na svakom koraku sve vi{e nedostaju. Bio si na{ ponos, dika i sigurnost. Nosi}emo te u srcima i mislima do kraja `ivota. Po~ivaj u miru i hvala ti na svemu. TVOJI: MI[O, MIKO i MILENKA 20297


27

^ITUQE

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

Dana, 10. 1. 2015. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog oca

Dana, 6. januara 2015. godine umrla je na{a draga i po{tovana

MOMIRA - MO[A \UKOVI]A

DOBRILA ME^ANIN

DOBRILA ME^ANIN Draga Bija,

1940 - 2015.

1926 - 2014. Sa tugom i ponosom ~uvamo te od zaborava u na{im srcima i najlep{im uspomenama. Tvoje }erke: MILKA i QIQA sa porodicama

Sahrana je obavqena 8. januara 2015. godine na grobqu u Kowevi}ima. O`alo{}ena porodica ME^ANIN

20311

20320

5. 1. 2015. godine navr{ava se 40 GODINA od kako nas je ostavila na{a plemenita majka i baka

hvala za sve. Zauvek tvoji DADA i NINO 20317

6. januara 2015. godine navr{ilo se POLA GODINE od smrti na{eg dragog

NA[ VOQENI

MOM^ILA RISTOVI]A 1932 - 2014.

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina, ali ostaje{ ve~no da `ivi{ u na{im mislima. TVOJI: sin MILO[, }erka VERA, snaha DOBRILA, zet PETAR, unuci ALEKSANDAR, NEMAWA, ANA, NINA i NIKOLA 20305

VOJISLAV TARAILO

31. 12. 2014. godine preminula je na{a draga

DRAGA NOVI^I]

1929 - 2014.

ro|ena Bojovi} Zauvek nam nedostaje toplina tvoje du{e, blag osmeh i dobrota tvoga srca, plemenitost kojom si bila neizmerno obdarena, delila si sa svima. Po mnogo ~emu bila si najboqa majka na svetu. S' qubavqu weni najmiliji: NOLE, COJA i NADA sa porodicama

preminuo je 28. 12. 2014. godine u svojoj 86. godini `ivota. Sahrana dragog nam pokojnika obavqena je na ^a~anskom grobqu. Hvala za svu qubav i pa`wu koju nam je posvetio. Zauvek }e `iveti u na{im srcima. Supruga ZORKA, sin MILAN i }erka MIRJANA sa porodicama

20284

20313

Dana, 29. 12. 2014. godine navr{ilo se 15 GODINA od smrti na{eg dragog

Dana, 10. 1. 2015. godine navr{ava se 16 GODINA od kako nije sa nama na{a voqena

NADA RADOSAVQEVI] NANA

Draga moja Nado, neizle~ivi bol u du{i traja}e do dana kada }u se pridru`iti tebi, tvoj voqeni Qubo. Suprug QUBI[A sa porodicom 20316

JOVANA NEDEQKOVI]A iz Mili}evaca

DRAGA NA[A

QUBICA NEDI]

VERA JANKOVI] ro|ena Milinkovi}

Godine prolaze, a uspomenu na Tebe ~uvaju TVOJI NAJMILIJI Uspomenu na Tebe ~uvaju TVOJI NAJMILIJI 20282

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK

20315

Mo`da si za neke oti{la, ali za nas, ti }e{ uvek biti tu u na{im srcima, mislima, pri~ama. ^uvamo te, skrivenu od zaborava. Tvoje kolege iz trgovine "TEKSTIL" BGD GOCA, SNE@A, QIQA, CICA, REQA, GOCA, MILKA, MILENA, LIDIJA, JOKA, GOCA, @I@A 20298


28

^ITUQE

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

Dana, 13. 1. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET TU@NIH DANA od smrti na{eg dragog i nikada pre`aqenog

SE]AWE NA NA[E DRAGE

DU[AN

MILUTIN

3. 1. 1959 - 3. 1. 2015. jedan od 1300 kaplara rezervni major srpske vojske

15. 1. 2012 - 15. 1. 2015. zemqoradnik

JOVANOVI] - TO[OVI] iz Pridvorice S ponosom, qubavqu i tugom uspomenu ~uvaju MIKAN, DANICA i QUBO 20296

SE]AWE

SINI[E MARINKOVI]A 1954 - 2014. Kada mi je te{ko i du{a me boli, gledam u nebo jer tamo je neko ko me voli, i koga volim... I gledam u nebo i misli se gube, umesto da lak{e je, jo{ te`e bude... Iako te nema, znam da si tu, da moli{ za nas, da nas prati{ i ~uva{ i u dobru i u zlu...

MIJALKO - ]EPE

OBRAD - DUWA

15. 1. 2010 - 15. 1. 2015.

1985 - 2015.

DUWI] Obave{tavamo prijateqe i rodbinu da }emo dana 15. 1. 2015. godine u 12 ~asova iza}i na wihov grob i evocirati uspomene. DARKO i BRACO 20318

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

ZAUVEK ZAHVALNE: supruga VERA i }erke BOJANA i DANIJELA sa porodicom 20307

7. 1. 2000 - 7. 1. 2015.

POMEN

SE]AWE 12. 1. 1995 - 12. 1. 2015.

MILUTIN - LUCO VU^KOVI] Vreme prolazi... Uspomene i se}awa zauvek ostaju. ]erka MARIJANA i supruga VERICA 20304

Dana, 14. 1. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

^ASLAVA VUJOVI]A ^I^E

MILO[U \OR\EVI]U 11. 1. 2012 - 11. 1. 2015.

SLOBODAN SAVI] BOKI

Dragi sine,

An|ele na{, godine prolaze, bol i tuga ne prestaju. Ponosni smo {to smo te imali, beskrajno tu`ni {to smo te prerano izgubili. Zauvek }e{ ostati u na{im srcima! ZAUVEK TVOJI: tata VASILIJE, mama VESNA i sestra JELENA

Pro{le su tri tu`ne godine kako si napustio ovaj svet. Iza sebe si ostavio uspomene sa kojima `ivim dawu i no}u. Hvala ti za tvoju dobrotu, pa`wu i po{tovawe. Jedini moj, po~ivaj u miru, a od zaborava te ~uva tvoja nesre}na majka RAJNA

Po dobroti }emo te pamtiti, s' ponosom pomiwati, od zaborava ~uvati i uvek voleti. TVOJI NAJMILIJI

20291

20292

upl.

VOJISLAV PETROVI] 12. 1. 2000 - 12. 1. 2015. Se}awe na tebe `ivi u nama i traje, ne osvr}e se na vreme, ne mari za godine, sa nama se budi i sa nama odlazi na spavawe. TVOJI NAJMILIJI 20288

iz Atenice

Sa dubokim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je preminuo na{ dragi

Dana, 7. 1. 2015. godine navr{ilo se SEDAM DANA od smrti na{eg dragog

MILINKO LUKOVI]

MILORADA BUKARICE

1928 - 2014. Sahrana je obavqena 30. decembra na Bozman grobqu u Kragujevcu. O@ALO[]ENI: supruga LEPA, sin DU[AN, snaha JASMINA i unuk OGWEN

^uvamo te od zaborava i uvek se se}amo sa po{tovawem i qubavqu. Porodice TRPKOVI] i BUKARICA

20289

20309


29

^ITUQE

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

Dana, 31. 12. 2014. godine preminuo je na{ dragi sin

POSLEDWI POZDRAV VOQENOM BRATU, ^I^I I DEVERU

POSLEDWI POZDRAV NA[EM DRUGU

SRE]KO DILPARI] iz ^a~ka 1956 - 2014. Po dobroti }emo te pamtiti, s' ponosom pomiwati, od zaborava ~uvati i uvek voleti. Zahvaqujemo se rodbini, kom{ijama i prijateqima koji su podelili s nama bol. Majka VIDA i otac @ARKO

SRE]KU DILPARI]U BRAT SRETEN, SINOVCI BOJAN I \OR\E, SNAHA VUKOSAVA

ACO, NIKOLA, BO[KO, PETAR, DIK, SLAVKO, KOJO, MIJO, DULE, ILIJA, MIRKOVI], DULE, KRCO, BILI , DUCO, JELE I LEPIWA

20300

20303

20299

Posledwi pozdrav na{em dragom ocu i suprugu

SRE]KU DILPARI]U

Posledwi pozdrav na{em dragom

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM BRALU

SRELU SRE]KU DILPARI]U SRELU

BUCKU

Vole te }erke MARINA i IVONA i supruga NADA Posebnu zahvalnost dugujemo ekipi Hitne pomo}i i osobqu Urgentnog centra ^a~anske bolnice.

Bio si deda kojim }emo se ponositi. AN\A i LENKA sa mamom i tatom

OD BRA]E PERA I MILUNA

20301

20302

20319

Dana, 5. januara 2015. godine navr{ilo se 20 godina od smrti na{e drage

SE]AWE 10. 1. 2010 - 10. 1. 2015.

VERE CVETI]

RADULKA SPASOVI]

DESETOGODI[WI POMEN

Uspomenu na wu ~uvaju suprug SRE]KO, sin MILO[, snaja RADMILA i unuk BOJAN

Godine prolaze, a uspomenu na tvoj dragi lik ~uvaju tvoji najmiliji. Suprug SLOBODAN, sinovi BRANKO i SLAVKO sa porodicama

20295

20294

QUBI[A RADOVANOVI] 28. 12. 2004 - 28.12. 2014.

TU@NO SE]AWE 6. 1. 2015. godine navr{ilo se tu`nih devet godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

SE]AWE

RADULKA SPASOVI] 10. 1. 2010 - 10. 1. 2015

BORIVOJA BORA GRUJANCA

Nedostaje{ puno i zauvek }e{ biti u na{im srcima. IVA i VESNA 20280

S' ponosom i po{tovawem uspomenu na tebe ~uvaju supruga PERSIDA , }erka SNE@ANA i sin PETAR sa porodicama 20306

Posledwi pozdrav dragom ocu, svekru i dedi

Dana, 10. januara navr{ava se PET GODINA od tvog odlaska. Utehe nema, rana je do`ivotna, a qubav prema tebi ve~na. Brat BE]O, snaha MIRA, bratanac VLADE i bratanica NATA[A iz Nema~ke.

SE]AWE 7. 1. 2005 - 7. 1. 2015.

RADISAVU STALOVI]U iz Vi~e Od sina VOJA, snahe VLADANE, unuka NIXA i unuke BIQE. Osta}e{ zauvek u na{im srcima. 20308

VELIZAR ]OSI] 7. januara 2015. godine navr{ilo se DESET GODINA od smrti na{eg dragog oca, dede i tasta. WEGOVI NAJMILIJI

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 Dana, 15. 1. 2015. godine navr{ava se 20 godina od smrti na{eg dragog

VLADIMIRA [UTI]A Uspomena na tvoj plemenit lik osta}e ve~no u na{im srcima. S' qubavqu i po{tovawem TVOJI NAJMILIJI 20290


30

^ITUQE

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo da je na{ dragi suprug, otac i deda

LIDIJA TANASIJEVI] ro|ena Babovi} 13. 1. 2013 - 13. 1. 2015. Liko, pro|o{e dve tu`ne godine pune tuge i bola i pla~a od rastanka sa tobom. Bila si ]erka nad ]erkama, Majka nad Majkama, Sestra nad Sestrama. Pa ti ovim re~ima ne mo`emo re}i koliko nam nedostaje{. TVOJI NAJMILIJI: Dok se sunce oko zemqe kre}e nikada te tata i mama i tvoji sinovi KOSTA i ILIJA, suprug ACO i brat MI[KO zaboraviti ne}e

RADOSAV BOJOVI] preminuo posle kra}e bolesti u petak, 19. 12. 2014. godine u svojoj 67. godini `ivota. Opelo i sahrana je obavqena u nedequ, 21. 12. 2014. godine u 13 ~asova na grobqu u Rtarima. Zahvaqujemo se svima koji su nam u trenucima na{eg bola izrazili sau~e{}e. O@ALO[]ENI: supruga DOBRILA, sin DRAGI[A i }erka QIQANA sa svojim porodicama

VASKO VULI]

Na{a draga koleginica napustila nas je dana 29. 12. 2014. godine. Tvoja posebnost i energija `ive u na{im `ivotima. Volimo te, ma gde bila! KOLEKTIV FONDA PIO ^A^AK

U subotu, 10. 1. 2015. dajemo GODI[WI POMEN bratu

SE]AWE

9. 1. 1998 - 9. 1. 2015

MILICA POLUGA

PREDRAG RADMILAC

DU[KU TRBOVI]U

Ni{ta ne mo`emo da promenimo, niti da vratimo, ostaje nam samo da se se}amo, nezaboravimo i volimo ga.

S' qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga SIBA sa porodicom 20275

S qubavqu i po{tovawem opra{tamo se od

S ponosom i qubavqu uspomenu na wega ~uvaju: sinovi Milo{ i Vladimir i snaja Sne`a Dana, 1. januara 2015. godine navr{ilo se GODINU DANA od smrti mog dragog

Sestra EVA i brat NIKOLA sa porodicama \UKI], TRBOVI] i MARAVI] SE]AWE NA DRAGE RODITEQE

PREDRAGA JELESIJEVI]A HARMONIKA[A iz Gorwe Gorevnice koji je od nas oti{ao tiho dana, 24. 12. 2014. U na{im srcima i se}awu uvek }e ostati sva wegova dobrota, qubav i pa`wa koju nam je bezgrani~no poklawao. Ovim putem zahvaqujemo se osobqu Ku}ne nege, Hitne pomo}i, Urolo{kom odeqewu, rodbini i prijateqima. O@ALO[]ENI: sin BOBAN, }erke VESNA i SVETLANA sa porodicama

SE]AWE 30. 12. 2002 - 30. 12. 2014.

MILORADA TRA[EVI]A

SLAVKA 12. 1. 2000 - 12. 1. 2015.

SRETEN 8. 2. 1984 - 8. 2. 2015.

BRO]I]

Supruga QUBICA

iz Beqine Ostavili ste trag koji se ne bri{e, se}awe koje ne bledi, dobrota koja se pamti. Po~ivajte u miru i neka vas an|eli ~uvaju. Va{ sin MLADEN sa porodicom

20269

POSLEDWI POZDRAV SVOM DRAGOM TATI

20285

POSLEDWI POZDRAV SVOM DRAGOM TATI

RADULKA JEREMI] ro|ena Vujovi} Sa ponosom ~uvamo uspomenu na Tebe. Suprug DRAGAN, sin MIROSLAV i k}erka QUBINA sa porodicama

RADOSAVU BOJOVI]U S ponosom }emo ~uvati uspomenu na tebe. Tvoj sin DRAGI[A, snaha ANA, unuka IVA i unuk MARKO

RADOSAVU BOJOVI]U Dragi tata, uvek }emo te nositi u srcima i mislima i ~uvati uspomenu na tebe.

Tvoja }erka QIQANA, zet VLADIMIR, unuka EMA, unuk DU[AN i tvoji MARI^I]I

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


31

^ITUQE

PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE

26. 12. 2014. godine preminuo je na{ dragi

Dana, 27. decembra 2014. godine preminuo je na{ dragi

TOMISLAV RADULOVI] - VEC 1948 - 2014. Sa tugom i po{tovawem u prisustvu porodice, mnogobrojne rodbine i velikog broja prijateqa i poznanika sahrawen je 28. 12. 2014. godine na sredwem grobqu u Qubi}u. Zauvek }e nam nedostajati i pamti}emo wegovu toplinu, dobrotu i plemenitost.

dr NIKOLA GAVRILOVI] Sahrana je obavqena 30. decembra na ^a~anskom grobqu. Zahvaqujemo se porodici i prijateqima. PORODICA GAVRILOVI]

WEGOVI NAJMILIJI 20276

TOMISLAV RADULOVI] - VEC 1948 - 2014. Veliki nikada ne umiru. Ponosni smo {to smo tvoja deca. Zauvek u na{im srcima sin MILAN i }erke MILUNKA i MARIJA 20277

20279


PETAK 9. JANUAR 2015. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.