13. februar 2015.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXII, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

^A^AK, 13. FEBRUAR 2015. GODINE

BROJ 6

CENA 30 DIN.

Doktor Lukovi}

Ov~arstvo u Srbiji: perspektive i isplativost proizvodwe

NEMA DILEME OKO MMR VAKCINE

^ISTA RASA GARANTUJE

BOQU ZARADU

strana 17.

ZELENA PIJACA strana 12.

Dom kulture i IK “P~elica”

PREDSTAVQEN ILUSTROVANI

ROKENROL VODI^

NI UPRAVA, NI ZAKUPCI NE ODUSTAJU OD SVOJIH ZAHTEVA

strana 5.

Javno komunalno preduze}e “Parking servis”

ZAPO^ETA SMS NAPLATA PARKIRAWA

David Vartabedijan

UMETNIK KOJI SPAJA SLIKARSTVO I strana 9. MUZIKU

strana 3.

CENTRUM 069 - 310-04-60 032 - 310-460 www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

Firma “MD Produkt”

NAGRADILI VERNE POTRO[A^E strana 7.


2

MARKETING

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE


3

GRAD

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

JAVNO KOMUNALNO PREDUZE]E “PARKING SERVIS”

ZAPO^ETA NAPLATA PARKIRAWA PUTEM SMS PORUKA vogodi{wi prioriteti preduze}a, isti~e Zoran Blagojevi}, direktor “Parking servisa”, su unapre|ewe sistema SMS naplate parkirawa i modernizacija zatvorenih parkinga koji poseduju ulazne rampe. Menaxment firme je od 2. februara uveo pla}awe parkirawa i putem SMS poruka. U saradwi sa tri mobilna operatera (Telenor, Telekom i Vip) gra|anima je omogu}eno da jednostavnim slawem poruke putem SMS-a plate uslugu parkirawa. Za parkirawe vozila u ekstra zoni potrebno je ukucati registarski broj sa tablice i poruku poslati na broj 9320, za prvu zonu na 9321, za drugu na 9322 i za tre}u na 9323, obja{wava direktor i dodaje: - Gra|anima i gostima koji dolaze iz drugih gradova posebno je interesantna novina - dnevna karta, koja va`i za drugu i tre}u zonu, pa ne moraju da razmi{qaju o tome kada su se parkirali. Potrebno je samo ukucati registarski broj sa tablice i poruku poslati na 9325. Za pla}awe putem SMS poruke gra|ani pla}aju cenu parking karte, uve}anu za redovnu cenu poruke kod svog operatera. Pla}awe SMS porukom va`i iskqu~ivo za otvorene parkinge, a ne i za zatvorene. Direktor podse}a

O

Zoran Blagojevi}, direktor “Parking servisa” da zatvoreni parkinzi NEOPHODNA GARA@A funkcioni{u kao i do sada, kod Autobuske stanice Prema re~ima direktora Zorana Blagojevi}a, za se pla}a 25 dinara po satu, potrebe na{eg grada neophodna je i izgradwa javne a u Skadarskoj ulici (kod gara`e, na lokaciji kod Autobuske stanice, gde se robnih ku}a) i kod “Lu~ne” sada nalazi zatvoren parking: zgrade 35 dinara po zapo~e- Nadamo se da }emo u toku ove godine uraditi tom satu. Zatvoreni parprojektno-tehni~ku dokumentaciju i dobiti sve neoking kod Autobuske staniphodne saglasnosti, kako bi slede}e godine zapo~eli ce je trenutno najjeftiniji izgradwu gara`e. U razmatrawu je mnogo opcija, jo{ u gradu, jer za mesec dana uvek se ne zna da li }e biti izgra|ena sopstvenim treba da se izdvoji 1.150 sredstvima preduze}a, kao investicija grada ^a~ka, dinara, a kod “Lu~ne” zgradonacija EU, ili u segmentu javno-privatnog partde, u prvoj zoni, stanarska nerstva. Pored toga, razmi{qamo i o takozvanim karta je 980 dinara. “brzim” gara`ama, odnosno monta`nim. Na primer, - Krajem pro{le godine monta`na gara`a mo`e da se postavi na platou izsmo uveli nov sistem koji me|u dve robne ku}e, a kada ne bude vi{e bila poje u fazi ispitivawa, a trebna, mo`e lako da se ukloni. podrazumeva kamere koje o~itavaju tablice sa registarskim brojem i automat- {io ceo sat, nema potrebe nim parkinzima. Gra|ani sko podizawe rampi. Vreme da se on zadr`ava kod kasi- }e najverovatnije uskoro ulaska i izlaska na zatvo- ra na izlaznoj rampi - obja- kartu za parkirawe mo}i reni parking prati soft- {wava direktor. da kupe i u trafikama koje verski sistem. Voza~ pla}a S obzirom na to da je se nalaze u neposrednoj prvu karta na ulasku, ali februar “prelazni” mesec, blizini parkinga. na primer, ako nije potro- kartu za parkirawe gra|a- Od 1. marta, kada ne buni mogu kupiti i na ulici du inkasanti prodavali od inkasanata, ili potra- karte na ulicama, voza~i ZAMERKE TAKSISTA `iti pomo} kontrolora, }e u na{im ku}icama mo}i kako ukucati poruku. Oni da kupe “greb - greb” kartiZaposlenima u “Parking servisu” zamerke ~esto “na licu mesta” vr{e edu- ce. Kada `eli da koristi upu}uju taksisti koji koriste gradske parkinge, pokaciju gra|ana, kojima je karticu, voza~ treba da je sebno otvorene. Najvi{e nesporazuma, kako ka`e dive} do sada podeqeno ogrebe i postavi ispod {orektor Blagojevi}, nastaje na parkirali{tima is10.000 flajera. Menaxment fer{ajbne na vidnom mepred zgrade “Socijalnog”. Direktor podse}a da se preduze}a planira da bude stu, tako da kontrolor mosva sredstva od karata za naplatu parkirawa slivapodeqeno jo{ 15.000 flaje- `e da je vidi. Pored svih ju u vidu komunalne takse u gradski buxet i da predra, na kojima je s jedne navedenih na~ina pla}awa, uze}e ne mo`e samoinicijativno da oslobodi taksistrane mapa grada ^a~ka sa i kontrolori }e, zahvaquste od pla}awa karata za parkirawe. zonama, a s druge primer ju}i termalnim {tampa~i- Ali, mi imamo taksi kartu na mese~nom nivou. kako i na koji broj se {aqe ma, mo}i da izdaju karte Mese~na karta za parking na nivou celog grada nanajavquje direktor Blagoporuka. {e sugra|ane ko{ta 4.600 dinara, a za taksiste ista Oni gra|ani koji budu jevi}. karta iznosi 2.850 dinara. Svi taksisti napla}uju U posledwe vreme rukoparkirali svoja vozila, a svoje usluge kada voze putnike, pa bi bilo fer i konemaju mobilni telefon vodstvu ove firme ~esto se rektno da kupe mese~ne karte i koriste sve parkinge ili kredit za pla}awe postavqa pitawe {ta }e u ^a~ku, i naravno da nemaju nikakve probleme sa SMS poruke, kartu za par- biti sa inkasantima, da li kontrolorima, komunalnom policijom, komunalnom kirawe mo}i }e da kupe ne- }e oni ostati bez posla. inspekcijom i sa saobra}ajnom policijom - ka`e diposredno kod kontrolora, - Da li imamo potrebu rektor. ili u ku}icama na zatvore- za daqim anga`ovawem qu-

di preko Omladinske zadruge? Da, imamo, ali mo`da ne u ovom obimu. Ciq preduze}a nije da ostavi bez posla qude koji vredno i odgovorno obavqaju svoj posao i po najte`im vremenskim uslovima. Ali, wihovo anga`ovawe najvi{e zavisi od toga da li }e Vlada promeniti Uredbu, koja va`i do 28. februara podse}a direktor. ^elni ~ovek JKP “Parking servisa” zadovoqno isti~e da iza sebe ima dobar tim, vredne i pouzdane radnike, koji se maksimalno zala`u u svom poslu, `ele}i da preduze}e nastavi zapo~et put razvoja i modernizacije i doprinose}i poboq{awu osnovne delatnosti - regulisawu stacionarnog saobra}aja u gradu. U ciqu unapre|ewa poslovawa, preduze}e je u decembru 2013. kupilo, a pro{le godine koristilo ma{inu za obele`avawe horizontalne signalizacije. Za taj posao anga`ovano je jedno lice koje je zaposleno na neodre|eno vreme i tri koja rade posredstvom Omladinske zadruge. Direktor isti~e da preduze}e ne `eli nikome da uzme posao, ve} da dobije priliku da ostvari vanredni prihod, kao sopstvena sredstva, i omogu}i qudima da produ`e da rade u “Parking servisu”. - Firme sa kojima sara|ujemo i koje nam poma`u imaju velike poslove, a mi radimo mawe korekcije, kada je re~ o obele`avawu pe{a~kih prelaza, {kola, autobuskih stajali{ta. Planiramo, u budu}nosti, da za ma{inu za obele`avawe horizontalne signalizacije nabavimo motor koji }e

CENE Cena parkirawa u ekstra zoni iznosi 53 dinara po satu, u prvoj zoni 41, u drugoj 26 i u tre}oj 16 dinara. Dnevna karta za drugu i tre}u zonu iznosi 158 dinara. Svi korisnici koji ne budu platili uslugu parkirawa, bi}e opomenuti posebnom dnevnom kartom u iznosu od 1.200 dinara i time }e im biti omogu}eno parkirawe u slede}a 24 sata bez naknadnog pla}awa.

je pokretati i omogu}iti da se br`e obavqa posao. Ma{ina je prioritetno kupqena radi odr`avawa parkirali{ta, da ne bi anga`ovali qude sa strane, pa tek onda za obele`avawe horizontalne signalizacije u gradu, odnosno za pru`awe usluga tre}im licima. Nameravamo da kupimo i vozilo za prevoz ove ma{ine, da bismo mogli da obele`avamo horizontalnu signalizaciju i u selima u okolini ^a~ka - ka`e direktor Blagojevi}. Me|u planovima preduze}a su i ure|ewe `ardiwera i postavqawe drvoreda na zatvorenim parkirali{tima, ali za to je ovom kolektivu neophodna podr{ka gradske uprave, JP “Gradac” i JKP “Gradsko zelenilo”. Menaxment firme, tako|e planira postavqawe dr`a~a za bicikle, kao i uvo|ewe besplatnog interneta na svim otvorenim parkinzima. N. R.

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“ Registarski broj: BD 82596/2007

www.caglas.rs CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd Nedeqno ISSN 0350-9613 COBISS.SR - ID 15955970


4

GRAD

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

NA SEDNICI GV UTVR\EN PREDLOG ODLUKE O JAVNOM ZADU@IVAWU GRADA

ZADU@EWE DO 140 MILIONA DINARA lanovi Gradskog ve}a, na 113. sednici odr`anoj u utorak, izme|u ostalog, utvrdili su predlog odluke o javnom zadu`ivawu grada. Prema re~ima izvestioca Zorana Todosijevi}a, na~elnika Gradske uprave za finansije, ^a~ak planira da se zadu`i kod poslovnih banaka u iznosu do 140 miliona dinara, sa rokom otplate do pet godina, za finansirawe dela kapitalnih investicionih rashoda utvr|enih odlukom o buxetu grada za 2015. godinu i to za: rekonstrukciju, adaptaciju i opremawe objekata pred{kolskih ustanova, izgradwu mre`e vodosnadbevawa i mre`e kanalizacije po mesnim zajednicama, zavr{etak izgradwe fiskulturne sale i u~ionica u O[ “Tatomir An|eli}” u Mr~ajevcima, zavr{etak izgradwe prihvatili{ta za nezbrinute `ivotiwe i nabavku opreme za pretovarnu transfer stanicu. - Grad ^a~ak je dobio saglasnost za zadu`ewe oko milijardu i 113 miliona dinara, me|utim nama toliki iznos ne treba. Lokalna smo samouprava koja ima najmawe kreditno zadu`ewe u Srbiji, oko 115,7 mi-

^

liona dinara. Poku{a}emo, kao i prethodnih godina, da ne povu~emo sva planirana sredstva za kredit. Sledi skup{tinska odluka, pa javna nabavka. Opredeli}emo se za banku koja ponudi najmawu kamatnu stopu na pet godina i sa wom potpisati ugovor - rekao je, izme|u ostalog, Zoran Todosijevi}. Ve}nici su utvrdili i predlog odluke o izgradwi i odr`avawu spomenika i skulpturalnih dela, kojom se ure|uju uslovi, izgradwa i odr`avawe spomenika i postavqawe i odr`avawe skulpturalnih dela na povr{inama javne namene na teritoriji grada ^a~ka. Inicijativu za izgradwu spomenika mo`e podneti pravno lice ili najmawe 50 fizi~kih lica zajedni~kim podneskom. Inicijativa se podnosi organu uprave grada ^a~ka nadle`nom za poslove kulture u pisanom obliku, mora biti obrazlo`ena i sadr`ati predlog lokacije za postavqawe spomenika. Gradsko ve}e razmatra inicijativu za izgradwu spomenika, a Skup{tina grada donosi odluku o izgradwi spomenika na odre|enoj lokaciji. Na sednici GV utvr|en

je predlog odluke o izmeni odluke o gradskom pravobranila{tvu, data saglasnost na plan i program rada Nau~no tehnolo{kog parka za 2015, kao i na dopunu programa rada Gradske biblioteke “Vladislav Petkovi} Dis” za ovu godinu. Izvestilac Danica Ota{evi}, direktor Gradske biblioteke, najavila je da }e ova ustanova kulture u 2015. godini, osim “Disovog prole}a”, organizovati i manifestaciju od zna~aja za grad, pod nazivom “Letwi dani kulture u ^a~ku”, kao kulturno zabavnu manifestaciju svih kulturnih stvaralaca u ^a~ku. Ve}nici su doneli i program kori{}ewa sred-

stava za finansirawe unapre|ewa bezbednosti saobra}aja na putevima na teritoriji grada za ovu godinu. Prema projekciji priliva u buxet grada ^a~ka za 2015, od napla}enih kazni za saobra}ajne prekr{aje, sa sredstvima koja su preneta iz 2014. godine, o~ekuju se ukupna raspolo`iva sredstva u iznosu od 42.000.000 dinara. Raspodela ovih sredstava izvr{ena je na sredstva za popravqawe saobra}ajne infrastrukture, koja se realizuju kroz program JP “Gradac”, u iznosu od 20.000.000 i sredstva za ostale namene u iznosu od 22.000.000 dinara. Sredstva za ostale namene opredeqena su za ak-

tivnosti koje bi trebale doprineti podizawu nivoa bezbednosti saobra}aja (unapre|ewe saobra}ajnog obrazovawa i vaspitawa, preventivne aktivnosti, opremawe saobra}ajne policije), a u skladu sa zakonskim preporukama. Te`i{te tro{ewa ovih sredstva i daqe je ostalo na podizawu bezbednosti u saobra}aju dece pred{kolskog i {kolskog uzrasta, odnosno onog uzrasta koji je po proceni saveta u kategoriji najugro`enijih u~esnika u saobra}aju, gde je predvi|eno izdvajawe 5.400.000 dinara. Obzirom na veliku potrebu osavremewavawa rada saobra}ajne policije

opredeqeno je 6.700.000 dinara za nabavku aparata za utvr|ivawe prisustva alkohola u organizmu, video nadzora za gradske saobra}ajnice, rezervnih delova za postoje}i video nadzor i opremu za kontrolu saobra}aja i procesuirawe saobra}ajnih prekr{aja (radari i ure|aji za alkotestirawe), kao i za nabavku opreme za hitne intervencije pri saobra}ajnim udesima. Na 113. sednici ve}a utvr|en je iznos mese~ne delimi~ne naknade tro{kova komunalnih usluga, utvr|ena cena dnevnog sme{taja u prihvatili{tu, kao i cena usluge - pomo} u ku}i. N. R.

GRADSKI VE]NICI DONELI ODLUKU O RASPISIVAWU KONKURSA ZA FINANSIRAWE SPORTSKIH KLUBOVA

ODOBREN PREDUJAM ZA FK BORAC, NAJAVQENA KONTROLA TRO[EWA NOVCA!

a sednici Gradskog ve}a, odr`anoj 5. februara, doneta je odluka o raspisivawu konkursa za finansirawe sportskih klubova, tako da }e sportska udru`ewa ovoga puta dobiti sredstva ranije nego {to se praktikovalo tokom prethodnih godina. Sportskim klubovima je ostavqen rok od 15 dana da dostave svu neophodnu dokumentaciju, a za raspodelu je izdvojeno 45 miliona dinara. Kako je istakao Vladica Gavrilovi}, predsednik Komisije za sport, ove godine bi}e raspisan samo jedan konkurs za raspodelu opredeqenih sredstava, a

N

klubovi }e imati rok od sedam dana da isprave eventualne tehni~ke nepravilnosti. - Zalagao sam se da se za sportske klubove opredele ve}a sredstva, ali odbornici smatraju da ima i drugih prioriteta. Nisam se slagao ni sa promenom Pravilnika, jer }e ve}ina klubova dobiti mawe sredstava, ali takav je bio stav gradskog rukovodstva - rekao je Gavrilovi}. Gradski ve}nici su na istoj sednici raspravqali o zahtevu FK “Borac” da im se odobri predujam u visini od 5,4 miliona dinara. Ova ta~ka dnevnog reda je izazvala `u~nu i po-

drobniju diskusiju, u kojoj su pojedini ve}nici zatra`ili odgovor na pitawe da li je rad Komisije za sport validan, jer su dobili informaciju da dva wena ~lana, ina~e pravnika, nisu prisustvovala sednicama zbog toga {to smatraju da je odluka o davawu predujma sportskim klubovima neustavna. Dejan Obradovi} je upozorio da u FK Borac ne{to nije u redu i da pod hitno treba sprovesti aktivnosti kako bi se sagledalo “to bolesno stawe kluba”. - Ne znam da li qudi ne znaju sa parama, ili je ne{to drugo u pitawu? Problem je u tome {to Grad nema svog predstavnika u klubu i zbog toga sam rezervisan. Kada izdvajamo tolika sredstva, trebalo bi da se nadgleda wihovo tro{ewe - rekao je Obrado-

vi}, napomiwu}i da je ra~un tog kluba bio dugo u blokadi i da je odblokiran zahvaquju}i pozajmici, koja mora da se vrati. Ve}nik Milan Plazini} je ukazao na to da su prikazani tro{kovi FK Borac “zaokru`eni i ravni” i da bi trebalo ubudu}e da se tra`i preciznija i pismenija specifikacija, a Nemawa Trnavac je nakon toga konstatovao da je ovaj zahtev dobar u odnosu na one koji su ranije stizali. Vladica Gavrilovi} je obavestio ve}nike da je prvi zahtev FK Borac bio potpuno neozbiqan, jer je stigao bez specifikacije tro{kova, pa je Komisija za sport zatra`ila da dostave novi. Tako|e je naveo da su na posledwoj sednici Skup{tine kluba izabrani ~lanovi Upravnog odbora (ukupno sedam) i da troje

od wih niko nije ni pitao da li `ele da budu na tom mestu, dok je Vlade Mili}, zamenik predsednika Skup{tine grada, podneo ostavku. Zamenik gradona~elnika Radenko Lukovi} je rekao da ga rukovodstvo kluba nije uverilo da }e namenski tro{iti sredstva i zbog toga je insistirao da se uz odluku o predujmu donese i poseban zakqu~ak, u kome se kao uslovi za dodelu jo{ pet miliona dinara navode: hitno odr`avawe Skup{tine kluba, izbor legitimnih organa, usvajawe Statuta i finansijskih izve{taja. Qubodrag Grbi} je zatra`io da se uvede kontrola tro{ewa opredeqenih sredstava, jer Grad nema svog predstavnika u klubu. I Nemawa Trnavac je pozdravio inicijativu gradskog rukovodstva da se

definitivno defini{u odnosi u FK Borac. I gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili} podr`ao je iznete predloge i zatra`io da buxetska inspekcija prekontroli{e na koji na~in se tro{e preba~ena sredstva. Ukoliko se ustanove bilo kakve nepravilnosti na tom planu, Grad vi{e ne}e finansirati ovaj klub, zakqu~io je Ili}. Gradsko ve}e je donelo odluku da se FK Borac odobri predujam, ali uz zakqu~ak da mu se ubudu}e ne}e prebacivati sredstva, ukoliko ne odr`i zakonsku Skup{tinu kluba na kojoj }e biti izabrani wegovi legitimni organi. Ve}nici su odobrili i Biciklisti~kom klubu Borac predujam od 180.695 dinara za pripreme svojih biciklista. V. S.


5

TEMA

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

PROBLEMI NA ZELENOJ PIJACI: NI UPRAVA, NI ZAKUPCI NE ODUSTAJU OD SVOJIH ZAHTEVA

KAD SEQAKU DOGORI... Poqoprivrednici, zakupci tezgi na Zelenoj pijaci, u ponedeqak nisu izlo`ili svoje proizvode, nezadovoqni novim pravilima koja im, kako ka`u, name}e Uprava. Sa jedne strane upravnik pijace Bogoqub Radisavqevi} isti~e da nadle`ni moraju da vode ra~una o higijeni i redu, dok zakupci tezgi navode da sklawawe gajbica, kartona i svega ostalog {to {titi wihovu robu od mraza zimi ili velikih vru}ina leti, kao i su`avawe prostora na kome mogu da je izla`u, katastrofalno uti~e na wihov rad. Ukoliko Uprava ne popusti pred zahtevima proizvo|a~a, oni za slede}u sedmicu najavquju potpunu obustavu rada ~a~anske pijace ako su ve} u utorak nastavili normalno da rade, svi prodavci na pijaci se sla`u u jednom - da su primorani da trguju kako im roba ne bi propala, a s obzirom na to da je ve}ini wih novac koji na pijaci zara|uju jedini prihod, ka`u da ne mogu da propuste pija~ne dane pred Zadu{nice, kada je potra`wa ve}a nego ina~e. Me|utim, i daqe se `ale na nova pravila, koja, kako navode, od 1. januara, sprovodi Uprava Zelene pijace.

I

i snaja na wivi, a ona trguje. U plastenik su skoro ulo`ili milion i po dinara, a kako zakupquju dve tezge, ba{ zbog toga da bi imali gde da izlo`e svu svoju robu, Vera ka`e da godi{we “Komunalcu” pla}aju 111.500 dinara. Dok sa wom razgovaramo, pokazuje nam pomo}nu tezgu, koju je izlepila kartonom, da joj ne bi promrzla zelena salata, ali i wega je, zbog novih pravila, morala da ukloni. - Trebao bi mi de`uran taksista da dovozi i odvozi robu. Zimi smo je stavqali u podrum, ali on je sada zakqu~an. Svuda kisne, voda ide na sve strane... Na tezgi ne sme da ostane nijedna gajba, a mi dajemo grdne pare za ambala`u. Kutiju od banana pla}amo 60 dinara, a oni nam ih pobacaju. Ogor~ena je i Zorica Petrovi} iz Mojsiwa, koja ka`e da su cene zakupa tezgi previsoke, a naro~ito za one proizvo|a~e koji robu prodaju samo leti, ali i zimi moraju da pla}aju najam, kako ne bi ostali bez svog radnog mesta. - Po{to nam sklawaju proizvode pored tezgi, nisam imala gde da spustim svu svoju robu, pa sam u jednom momentu morala da idem i na kvanta{ku pijacu u Kraqevo. Ovde samo vi~u uskupi i pomeri – pri~a Zorica, kojoj su majske poplave uni{tile ~etiri hektara obradive zemqe. Miliju Lazovi}a iz Miokovaca, zatekli smo sa vi{e od deset gajbica jabuka, razli~itih vrsta i cena. Wegove tezga je na jednom

vawa prema proizvo|a~ima i da se stave u wihovu poziciju. - Razumem ja da oni moraju da po{tuju uredbe, ali prema tim uredbama nama je mnogo komplikovano da radimo. Meni je najve}i problem prodajni prostor, koji mi fali kao i mnogima. Ne smemo da stavimo ni{ta oko tezge, a imam nekoliko vrsta jabuka. Ako ih stavim iza, niko ih ne}e ni videti, xabe mi stoje - pri~a Milija i ka`e da bi on i platio ako treba, samo da ima vi{e mesta za svoju robu.

“SVE NAS JE POJEO BETON” Dok pravi buketi}e od su{enog cve}a, jer, kako ka`e, to “ide” pred Zadu{nice, Dragica Suboti} iz Trnave, koja je ve} 25 godina prodavac na Zelenoj pi-

sat vremena provede da sve pokupi sa tezge, to je bezobrazluk. Pa, da li }e ostati ne{to ne tezgi, to je na{ rizik, a ne wihov- ogor~na je Dragica. Obja{wava nam da prodavci nikada ne mogu da budu sigurni kakav }e biti kupovni dan, a samim tim i koliko }e robe ostati. - Dato nam je dva kvadrata na tezgi, plus kvadrat “nosiqke”.

Su{eno cve}e za Zadu{nice

jaci, pokazuje nam i kako poku{ava da se za{titi od zime vunenim ~arapama. - Sa o{te}ewem ki~me te{ko mi je da stalno paku-

Gde }e qudi koji se bave proizvodwom saksijskog cve}a da spakuju te svoje saksije? Gde }e oni koji imaju veliku proizvodwu paradajza da stave 50 gajbi? Kao zakupac, prema ugovoru imam obavezu da platim mese~ni i dnevni zakup. Upozorena sam da robu moram spakovati u tezgu, {to sam i uradila, a na tezgi je ostala samo prazna ambala`a, koja mi je pobacana. Tu jednu gajbu meni “Komu-

PODRUM ]E BITI OTKQU^AN Starica od 82 godine i daqe uz tezgu

od boqih mesta na pijaci, uz samu ulicu. Ka`e da se apsolutno sla`e sa kolegama, ali isti~e i da nije imao problema sa nadle`nima u smislu vre|awa i omalova`avawa, na {ta su se neki od prodavaca tako|e `alili. Potpuno smireno, Milija poziva nadle`ne da imaju malo razume-

nalac” nije poklonio, ona ko{ta 15 dinara. Tu`i ti brajko mene za ometawe poseda, do|i sa sudskom odlukom da to mo`e{ da uradi{ i ja }u je po{tovati, a nemoj sprovoditi svoju samovoqu – obra}a se Dragica onima koji to treba da ~uju. Ona ka`e da je svesna toga da su pritu`be na Upravu velike, ali da oni nemaju drugo re{ewe, moraju da rade, jer od toga svi `ive, a zaraditi za `ivot danas je te{ko: - Nekoga bole kukovi, neko ima astmu, sve nas je pojeo beton. U ponedeqak, kada robu niko nije izneo na tezge, neko ko ima mudrosti i sluha, trebalo je to da shvati kao upozorewe da je i seqaku dogorelo do nokata.

BOKSOVI U TEZGAMA BEZ ADEKVATNE ZA[TITE

NE SME NI NA TEZGU, NI OKO WE Nova pravila podrazumevaju da se roba mo`e izlagati samo na dva kvadrata povr{ine tezge i jednom kvadratu “nosiqke”. Nakon zatvarawa pijace, na tezgama ne sme ostati apsolutno ni{ta, ni prazna gajba, a prodavci svoju robu mogu odlo`iti iskqu~ivo u boksove u okviru svojih tezgi. Ali, kako poqoprivrednici ka`u, u wima nema dovoqno mesta i veoma je hladno, pa im povr}e propada. Na samom ulazu u pijacu, zakupac tezge ve} 25 godina je Vera Robajac iz Prijevora, ~ija se cela porodica bavi poqoprivredom, sin

U ponedeqak prazan pijac

jem robu u tezgu, a ovo je ne{to od ~ega cela moja porodica `ivi, pitawe egzistencije cele jedne ku}e. Kao radno najmawe sposobna za wivu, ja moram da prodajem na pijaci. Sinovi, snaje, unu~ad, svi se bave poqoprivredom. Naterati staru ili mladu `enu, ili bilo koga, da vi{e od

Prema re~ima Bogoquba Radosavqevi}a, podrum je zakqu~an u ponedeqak, jer je u tom delu nestalo struje, a prostorije su proki{wavale. Kako ka`e, nadle`ne slu`be bi ve} za dan trebalo da otklone kvarove i podrum }e, kao i do sada biti na raspolagawu zakupcima.

U utorak se okupqenim novinarima na pijaci, u ime svih nezadovoqnih poqoprivrednika obratio Gvozden ]eriman iz Trnave. - Stawe na pijaci je o~ajno. Tezge su napravqene pre 40, 50 godina. Qudi iz okolnih sela nosili su robu na obrama~ama da bi izgradili ovaj pijac za wihovu decu i unu~ad. Snabdevali smo ceo ^a~ak pre dolaska velikih trgovinskih lanaca. Ugovor, ~ijih se odredbi nadle`ni tek sada pridr`avaju, donet je 3. marta 2009. godine. ^ekali su da potpi{emo ugovore ove godine, da bi po~eli sa represijom. Zbog ~ega to tek sada sprovode u delo, nije nam jasno. Boksovi, u kojima bi trebalo da odla`emo robu, nemaju nikakvu za{titu, u wima mora biti pet stepeni da vo}e i povr}e ne bi propalo, a ne minus 15. Trudimo se da sami odr`avamo svoje tezge, sre|ujemo ih, kako bi bile lep{e i nama i na{im kupcima. Mi smo zahteve predali u vidu peticije upravnom

UPRAVNIK PIJACE: NEKOLICINA PRIMORAVA OSTALE NA POBUNU Upravnik Zelene pijace Bogoqub Radisavqevi} tvrdi da nikakav zahtev nije stigao ni u Upravu, ni kod direktora “Komunalca” i da je zapravo u pitawu samo sprovo|ewe voqe pojedinaca, koji instrui{u ostale: - Pojedini prodavci su se `alili da je na wih, na neki na~in, vr{en pritisak, da u~estvuju u ovom protestu. Mi smo obavezni da odr`avamo higijenu na svim povr{inama na kojima se roba izla`e. Jo{ pro{le godine upozoravali smo da moramo po{tovati osnovna pravila, pre svega Odluku o komunalnom redu o op{tem ure|ewu, kao i pija~ni red, prema kome po zavr{etku radnog dana, sva roba na tezgama i oko tezgi mora da se odlo`i u boksove ili podrum, koji mi dajemo na raspolagawe u zimskom periodu, bez nov~ane nadoknade – ka`e upravnik. [to se ti~e najavqene radikalizacije protesta, Radisavqevi} isti~e da pijac sigurno ne}e biti blokiran, ukoliko pojedinci ne budu vr{ili pritisak na one koji `ele da rade. odboru pijace i ~ekamo wihov odgovor za sedam dana. Ukoliko ne bude pozitivan, zapo~e}emo generalni {trajk i obustaviti rad na pijaci – rekao je ]eriman, isti~u}i da od nadle`nih, tako|e tra`e da u budu}im izradama bilo kakvih propisa i uredbi, obavezno u~estvuju i predstavnici zakupaca. I. M.


6

DRU[TVO

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

POKRET DVERI PREDSTAVIO SVOJ EKONOMSKI PROGRAM

DA SE STOPIRA RASPRODAJA BOGATSTVA SRBIJE! P

okret Dveri je pro{log petka odr`ao konferenciju za novinare na kojoj je predstavio svoj ekonomski program. Lider pokreta Bo{ko Obradovi} je istakao da se program bazira na deset ta~aka, a da bi se one realizovale osnovni preduslov je da guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabakovi} podnese ostavku. Kako je ocenio Obradovi}, dosada{wi potezi Vlade Srbije su se pokazali kao neuspe{ni, jer je i daqe prisutan pad industrijske proizvodwe i bruto dru{tvenog proizvoda. Dverjani predla`u obustavu isplate spoqnih dugova Srbije prema stranim kreditorima, na prvom mestu MMF-u i Svetskoj banci, sve dok ne do|e do pregovora o otpisu dela duga, ogra-

ni~avawe visine bankarskih kamatnih stopa i udela vlasni{tva stranaca nad bankama, osna`ivawe doma}e privrede, zaustavqawe rasprodaje doma}ih uspe{nih kompanija, kao {to su “Telekom” i EPS, zamena uvoza doma}om proizvodwom, reindustrijalizacija, obnova zadrugar-

stva i poqoprivredno-industrijskih kombinata, sistemska dr`avna kampawa da se kupuju doma}i proizvodi, pru`awe podr{ke prezadu`enim porodicama prebacivawem kredita iz stranih valuta u dinarske... - Svima je ve} jasno da je ekonomski model, koji ima-

mo u Srbiji u posledwih 15 godina, mrtav. Politika rasprodaje prirodnog i privrednog bogatstva, zadu`ivawe dr`ave kod inostranih poverilaca, mere {tedwe, smawewe plata i penzija - ne daju nikakav boqitak. Predla`emo ekonomski dogovor koji se bazira na ekonomskom patriotizmu, kako bi doma}a privreda do{la u prvi plan, dok bi se interesi stranog kapitala pomerili na drugo mesto. Posledwih 15 godina strani investitori, banke i kompanije imali su apsolutnu podr{ku dr`ave, a doma}a privreda je ostajala po strani. Vreme je da u prvi plan izbije na{ ekonomski interes i da razvoj doma}e privrede dobije svu mogu}u podr{ku. Dveri smatraju da bi trebalo preispitati daqe vra}awe kredita, zahtevati pregovore o otpisu velikog dela duga, jer su oni nelegitimni. Druga mera se odnosi na {tetnost dosada{wih kredita, koji su uz podr{ku Narodne banke indeksirani u stranim valutama. Videli smo da je najnoviji skok {vaj-

carskog franka doneo mnogim porodicama velike probleme. Iako je pro{lo vi{e od mesec dana, NBS, na ~elu sa Jorgovankom Tabakovi}, nije donela nikakvu meru podr{ke gra|anima, koji su se na{li u izuzetno te{koj situaciji. Dveri tra`e da se vra}awe ovih dugova sa gra|ana prebaci na dr`avu i poslovne banke, koje su posledwih godina ostvarile velike profite zbog visokih kamata. Predla`emo prebacivawe ovih kredita u doma}u valutu, kao {to je to uradila Ma|arska - rekao je Obradovi}. Posebno je istakao potrebu dono{ewa zakona o prezadu`enim porodicama, jer je sve vi{e onih koji ne mogu da vra}aju kredite zbog ekonomske situacije i gubitka posla. Prirodno bi bilo, dodao je on, da se i kod nas donese zakon o li~nom ste~aju, koji postoji u zapadnim zemqama i {titi porodice da ne ostanu bez domova. Kako je istakao Alek-

sandar Tanaskovi}, neoliberalni model, koji je bio dominantan u proteklih 25 godina, do`iveo je slom i posledwi je trenutak da se preduzmu nove i potpuno druga~ije mere u vo|ewu ekonomske politike zemqe. On je naveo da je Srbija u 2014. zabele`ila pad bruto dru{tvenog proizvoda za dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, a industrijska proizvodwa je mawa za 6,8 procenata. - Mere Vlade nisu dale o~ekivane efekte. Vlast se hvali da stopa nezaposlenosti sada iznosi 17,6 odsto, a zna se da se do ovakvih podataka dolazi anketom, {to zna~i da su nepouzdani. Smatramo da je nezaposlenost u Srbiji do`ivela alarmantne razmere i kre}e se skoro do 30 odsto. Sve ono {to Vlada predstavqa kao izuzetne mere, u su{tini se odnosi na rasprodaju voda, zemqe i preostalih fabrika - rekao je Tanaskovi}. V. S.

TRAGEDIJA U NASEQU “VINARA”

MLADI] STRADAO, DEVOJKA NA VMA U ranim jutarwim ~asovima, u subotu, prona|eno je be`ivotno telo mladi}a u gara`i stambene zgrade u Ulici Mila Ivkovi}a. Na zadwem sedi{tu automobila nalazila se devojka koja je davala znake `ivota kada je stigla policija. Prema re~ima Slobodana Vidojevi}a, na~elnika Hitne pomo}i, mladi} je prona|en pored vozila, a devojka u autu je bila u dubokoj komi i spontano je disala. Pretpostavqa se da se nesre}a dogodila zbog trovawa ugqenmonoksidom. Iz ~a~anske Bolnice devojka je transportovana na Vojno - medicinsku akademiju u Beograd.


7

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

FIRMA “MD PRODUKT” NAGRADILA VERNE POTRO[A^E

VE[ MA[INA GLAVNA NAGRADA

DOBITNICI maloprodajnom objektu u Ulici vojvode Stepe, pro{log petka, izvu~ena su imena sre}nih dobitnika u nagradnoj igri preduze}a “MD Produkt”. Nagradna igra trajala je ne{to vi{e od pet meseci, a u~estvovali su potro{a~i ~iji su ra~uni bili ve}i od 500 dinara. Svi oni tipovali su glavnu nagradu, ma{inu za prawe ve{a. Vlasnica “MD Produkta” Tawa Jevtovi} nagradila je dodatno svoje potro{a~e paketima suvomesnatih proizvoda, slatki{ima i ku}nom hemijom. Ona je i izvukla sre}ne dobitnike koji su u roku od deset minuta do-

U

{li u prodavnicu da preuzmu nagrade. - Nagradna igra je po~ela u septembru, kada je otvoren maloprodajni objekat u Ulici vojvode Stepe. Nastavi}emo da darujemo na{e potro{a~e. Premija i daqe ostaje ma{ina za prawe ve{a, a {ansu da u~estvuju u nagradnoj igri ima}e kupci u Kotra`i i ^a~ani koji budu pazarili u na{im prodavnicama u Balkanskoj i Ulici kneza Milo{a - najavquje Tawa Jevtovi}. Preduze}e “MD Produkt” u ^a~ku, Draga~evu i Ivawici ima vi{e od 20 maloprodajnih objekata. U svim objektima su svakog

Prava sre}a je ako `ena dobije ve{ ma{inu. Glavna nagrada ovog puta se osmehnula Veri Vitorovi}. Paket suvomesnatih proizvoda dobio je Matija Tiosavqevi}, a ku}ne hemije Dikan Proti}. Sre}a je i paket konditorskih proizvoda odnela u prave ruke. Dobio ga je mla|ani Aleksandar Matija{evi}. - Oprobala sam se i ranije u nagradnim igrama, ali do sada nisam imala sre}e da izvu~em neku ve}u nagradu. Mnogo mi zna~i ova ma{ina. Hvala “MD Produktu”, ovde kupujem svakodnevno i nastavi}u da to ~inim i u budu}e - ka`e dobitnica glavne nagrade.

meseca aktuelne akcije. - Vi{e od 200 artikala je svakog meseca na sni`e-

wu - podse}a Tawa Jevtovi}. Narednih meseci “MD

Produkt” }e u ^a~ku otvoriti jo{ dva objekta. - Postojimo od 1992. godine, a posledwe decenije se bavimo i maloprodajom. Sada smo svoje kupce obradovali i nagradnom igrom. Za mesec dana bi}e izvu~eni sre}ni dobitnici u Ko-

tra`i, a za dva meseca i u Balkanskoj ulici. Pozivamo potro{a~e da nam uka`u poverewe, a nadamo se i da }e nam na{e stalne akcije biti dodatni motiv ka`e Biqana Radovi}, koordinator prodaje. Z. J.


8

MARKETING

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE


9

INTERVJU

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

DAVID VARTABEDIJAN, UMETNIK KOJI SPAJA DVE QUBAVI, SLIKARSTVO I MUZIKU

HTELI SU DA MI PRO^ISTE CRTE@E... o|en je ka`e, one godine kada se formirala rok grupa Led Zeppelin (1968). Diplomirao je 1992. na odseku Grafika, Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Nacrtao je nekoliko hiqada crte`a, odslu{ao i odgledao vi{e od 3.000 nastupa raznih bendova, napisao za sve relevantne rok magazine i portale vi{e od 2.000 tekstova, intervjua i recenzija, snimio kao voditeq i muzi~ki urednik vi{e od 1.500 radio emisija, a u ulozi DJ se na{ao prvi put 1990. u legendarnom beogradskom klubu “Akademija”,

R

vrlo apstraktno iscrtao jorgan, ali mu je od malih nogu kako ka`e, pu{tala “prave plo~e”… Koliko je strip zahvalan kao medij za jednu kwigu?

- Ja sam dosta crtao strip. Pre dve godine sam bio nagra|en na Beogradskom salonu za strip i zaista mi je strip neizostavan deo rokenrol pri~e. To je mo`da i jedna od subkultura, koja je totalno u skladu sa ovim. Na`alost, svedoci smo da ovde ne postoji nijedna relevantna strip revija, {to je {teta, ali da zato imamo neverovatan, veliki broj izuzetnih autora koji objavquju u inostranstvu i to je jedan nonsens kompletno, ali tako je kako je. I po tome mo`e da se napravi neka paralela sa na{om rokenrol scenom, jer imamao sa jedne strane, neverovatan broj odli~nih mawe poznatih rokenrol bendova koji uredno nastupaju po Holandiji, Belgiji, Nema~koj i celoj Evropi, ali ovde ne mogu da do|u do izra`aja. Ne znam u ~emu je problem, da li je u nama, ali ne{to tu ne vaqa i meni je `ao {to je tako. Utisak je i po kwizi i po izlo`bi da je Va{ strip crte` prava ekspresija za rokenrol. Nijedan drugi medij, ~ak ni fotografija ne mo`e da donese tu energiju?

~ime se bavi i danas. Dizajnirao je veliki broj omota za plo~e i plakata za mnoge rok bendove, bavio se wihovom promocijom i organizacijom koncerata. Povremeno je crtao stripove, imao 11 samostalnih izlo`bi grafika i u~estvovao na vi{e od 85 kolektivnih izlo`bi u zemqi i inostranstvu. Sada ure|uje i ilustruje “Hit stranu” u “Politikinom Zabavniku”. Za svoj rad je vi{estruko nagra|ivan. Za “Ilustrovanu istoriju rokenrola” ka`e da predstavqa wegov izbor. Obra|eni su bendovi i pojedinci u svetu rokenrola od 1955. do 1987. godine. U kwizi nije zastupqen niko ko nije prodao najmawe deset miliona plo~a. Pijemonti ove vrste muzike za Vartabedijana su Elvis Presli, Bitlsi i Tom Xons, koga smatra jednim od najboqih peva~a svih vremena, ali on nije zastupqen u ovoj kwizi. Zanimale su ga biografije, sudbine i karijere svih rokera koje je slu{ao, a uz to, u kwizi su se na{le i wegove li~ne sugestije o reprezentativnim ostvarewima, dakle, {ta obavezno ~uti od svakoga ponaosob. Po{to mu je na Akademiji bilo dosadno crtwe mrtve prirode i aktova, prvi lik iz sveta rokenrola koji je nacrtao i otisnuo u litografiju bio je Elis Kuper, zahvalan za crno belu tehniku zbog svog scenskog izgleda… Kwiga je nastajala i uz asistenciju wegove sestre Anamarije Vartabedijan. Istorija rokenrola u ilustracijama predstvqa sve od Elvisa Preslija, ^aka Berija, Bo Dadlija, Xonija Ke{a, do Metalike, Red Hot ^ili Pepers, Nirvane, zavr{ava se sa “Green Day” i malim re~nikom rokenrol termina. Nakon promocije kwige David je u ulozi DJ u “Siti pabu” za ^a~ane birao muziku do pono}i… Qubav prema crte`u probudila se onog trenutka kada mu je majka Du{anka, kao sasvim malom de~aku dala crni flomaster, a on wime

- Jeste, ja sam se ovde trudio da uprostim pri~u. Ideja mi je bila, zapravo, krenuo sam da crtam 2009. da bih prodavao te male A4 crte`e putem interneta i u me|uvremenu ih se nakupilo mnogo. Kada sam se dogovorio sa Goranom, koji je bio vrlo raspolo`en, po{to je shvatio da }e to biti retka kwiga za decu i one koji se tako ose}aju, za mene je pro{la godina bila otprilike “gowewe robova”, ali ja sam vrlo zadovoqan. U svakom slu~aju, ovo jeste taj stripski crte`, neka polukarikatura, uostalom, ja sam odrastao na stripovima i na renesansnim umetnicima, ali generalno mene su stripovi dr`ali, za to je ve} otac kriv, on mi ih je kupovao kad sam bio mali i tako sam nau~io da crtam. Akademija je bila samo neki dodatak koji neki put mo`e samo vi{e da {teti nego da koristi.

DOM KULTURE I IK “P^ELICA” PREDSTAVILI “ILUSTROVANI ROKENROL VODI^”, KWIGU I IZLO@BU ILUSTRACIJA DAVIDA VARTABEDIJANA

KAKO SE CRTA I PI[E ROKENROL K

ad se u jednom ~oveku spoje dve qubavi, jedna prema likovnoj umetnosti, a druga prema rokenrol muzici, onda nastane kwiga koja dobije nagradu ULUPUDS-a za ilustraciju na posledwem, 54. Beogradskom sajmu kwiga. Kwigu “Ilustrovani rokenrol vodi~”, ~iji je izdava~ ~a~anska IK “P~elica”, na ~ijem se sajamskom {tandu i na{la minule 2014. godine, potpisuje akademski grafi~ar, ilustrator, dizajner, rokenrol novinar, strip crta~ i DJ, David Vartabedijan iz Beograda, koji se ove srede, zajedno sa izlo`bom ilustracija iz ove zabavne i edukativne publikacije predstavio ~a~anskoj publici u Domu kulture. I nije prvi put da su se Dom kulture i IK “P~elica” na{li u zajedni~koj misiji da se pru`i podr{ka ovoj vrsti muzike, tim pre {to je ova ustanova vi{e puta organizovala u ^a~ku “Gitarijadu”, rekla je predstavqaju}i goste glavni urednik programa Vesna Petrovi}, {to je potvrdio i Goran Markovi}, vlasnik “P~elice”, re~ima da je “rokenrol ne{to {to traje i treba da traje” i dodao: - Potrudili smo se da ovom kwigom pokrenemo neke stvari. Znam na kakve koncerte danas idu mladi, ali me uvek obraduje kad vidim mladog ~oveka kako ide ulicama grada sa gitarom. Kwiga je namewena mla|oj generaciji, kako bismo ostali u okvirima onoga {to je li~na karta ove izdava~ke ku}e, ali i svim qubiteqima ove muzike. Ona je Davidov li~ni prikaz, li~ni do`ivqaj rokenrola, a wen sadr`aj je izbor autora sa bogatim iskustvom u ovoj vrsti muzike. Jo{ jedan motiv smo imali da podr`imo ovu rokenrol istoriju. Ne zaboravqamo kakva je rokenrol scena bila po~etkom {ezdesetih u ^a~ku, kada su se oglasile prve rok grupe… IK “P~elica” je do sada dobila vi{e zna~ajnih priznawa: nagradu “Politikinog zabavnika” za roman “^arna i Nesvet”, Nagradu Zmajevih de~jih igara za doprinos razvoju kwi`evnosti za decu, kao i nagradu za najboqu kwigu na posledwem Me|unarodnom sajmu kwiga, kojom je oven~ana edicija “Deca ~itaju srpsku istoriju”. U~esnik je najve}ih i presti`nih sajamskih manifestacija u Bolowi i Frankfurtu. Z. L. S.

Kako su regovali prestoni~ki izdava~i kada ste dobili nagradu na Sajmu kwiga, s obzirom na to da ste kwigu objavili u jednoj lokalnoj izdava~koj ku}i?

- Bio sam dve godine predsednik `irija na Sajmu i video sam kako ko radi. Gorana Markovi}a znam preko na{e zajedni~ke prijateqice Nikolete Novak koja je objavila kod wega deset kwiga, i jednostavno sam video da qude u “P~elici” zaista interesuje to {to rade, {to je vrlo bitno. Mnogi izdava~i gre{e kada idu na kvantitet i uop{te ne obra}aju pa`wu na kvalitet, wima je bitno da oni izdaju. Sad, ne}u da krijem, bilo je tu razgovora sa drugim izdava~ima, ali oni su non stop hteli da pro~iste crte`e. Dakle, Kit Ri~ardsu iz “Rolingstounsa” su hteli izbaciti cigaru, Leniju iz “Motorheda” izbaciti pi}e i cigaru, ali to je besmisleno, to su oni. Goran nije imao problema s tim, a ja mislim, da ako }emo sada da raz-

mi{qamo o edukaciji dece, da li je to nezgodno {to neki ~ika sa gitarom dr`i cigaru, mislim da mnogo vi{e treba povesti ra~una o tome {ta deca vide u video igricama i, pobogu, iza}i }e na ulicu i vide}e mnogo ~ika sa cigarom… Na pitawe da li }ete uraditi ne{to sli~no i za doma}u rokenrol scenu odgovorili ste mi “Joj”. Ipak, pomenuli ste 15 doma}ih bendova koje slu{ate, pa recite koga ne biste izostavili u nekoj budu}oj antologiji?

- Ja sam generalno okrenut mnogo vi{e

toj novijoj rokenrol struji, “Goblinima” sam bio menaxer dugo godina, i daqe su mi dobri i kao qudi i prave dobre pesme, i vratili su se dobrim albumom. Ali, ako }emo da pri~amo o Eks Ju, pored wih tu moraju biti “Bjesovi”, od starijih “Buldo`er”, “Bijelo dugme”, “Smak”, ali ja to sve vi{e ne slu{am, “Ribqa ~orba” normalno, tu bi morao da se na|e i “Kerber”, ali i “Film”, “Psihomodo pop”, “Prqavo kazali{te”, ~ak i “Lajbah” bi morao da u|e. Sve to u inostranom rokenrolu, iako je `anrovski malo prome{ano, deluje koherentno. Ovde kod nas, to sve deluje ko papazjanija i to je meni problem. Drugo, uradio sam omote za 50 bendova, znam ih kako di{u, ned’o Bog da ih crtam. Kao neko ko dobro poznaje ovu vrstu muzike, ko je Va{ broj jedan u tom svetu, doma}i i inostrani?

- Uf, kod doma}ih su opet neke ~udne emocije, ali ja najvi{e volim “Buldo`er”, a od stranih, prvi glas koji mi se svideo i koji mi se i danas svi|a je Elvis Presli, a prvi koji me je upla{io i koga se i dan danas rado pla{im je Elis Kuper, tu su i “Ramonsi”, a posle toga sve mo`e da bude. Zorica Le{ovi} Stanojevi}


10

MARKETING

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE


PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

11


12

ZDRAVSTVO

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

IMUNIZACIJA I SLOBODA MI[QEWA

DOKTOR LUKOVI]:

NEMA DILEME OKO MMR VAKCINE Proteklih mesec dana, aktuelna tema u svim medijima je imunizacija MMR vakcinom, briga roditeqa da wihovi mali{ani ne dobiju autizam kao posledicu primawa MMR-a, a trenutno najaktuelniji problem je {to su u Beogradu i Ju`no Ba~kom regionu ve} registrovane mawe epidemije malih bogiwa. Da li nam preti epidemija morbila? Koliko je vakcina korisna, a koliko {tetna? Iako smo iz Zavoda za javno zdravqe ^a~ak dobili informaciju da u Moravi~kom okrugu nema registrovanih zara`enih ovom bole{}u, na ovu temu razgovarali smo sa dr Mihailom Lukovi}em, infektologom i epidemiologom akcinom MMR, koja se prima u drugoj godini `ivota, a revakcina u sedmoj, preveniraju se male bogiwe, zau{ci i rubeole, obja{wava dr Lukovi}: - Ja kao neko ko je po struci infektolog i epidemiolog i ko je imao nesre}u da le~i mnogo obolele dece od zaraznih bolesti, pa i de~ijih bogiwa, zau{aka i rubeole, iz sveg srca se nadam da to vi{e ne}u morati da radim, jer pored i smrtnog ishoda javqaju se komplikacije u vidu zapaqewa mozga, zapaqewa mo`danica, te{kih upala plu}a kod malih bogiwa, zapaqewe mozga, mo`danica, pankreasa, testisa, jajnika i posledi~ni sterilitet kod zau{aka, a kod rubeole pored zapaqewa mozga i mo`danica, mo-

V

gu se javiti i posledice po plod, ako oboli trudnica. Zato pozivam sve roditeqe kojima je data sloboda da odlu~uju o sudbini svoje dece da je iskoriste na pravi na~in i svoju decu za{tite ka`e dr Lukovi}. Ulaskom u novi milenijum pa do danas, ve} deceniju i po, prema wegovom mi{qewu, izra`en je problem tromosti i lutawa. - Razlog za takvu situaciju treba tra`iti u organizacionom posrtawu mnogih institucija, a me|u wima i instituta “Torlak”, kao i u odsustvu jasne doktrine u sprovo|ewu imunizacije (trovalentna ili petovalentna vakcina). Tek se u posledwe vreme naziru neki obrisi poboq{awa takvog stawa. Posledice svega {to se doga|alo posledwih dva-

PODSE]AWE NA ZA[TITU MMR-OM Obavezna vakcinacija protiv malih bogiwa po~ela je 1970. godine. Posledwe epidemije u ^a~ku zabele`ene su 1980. i 1982, a posledwi klini~ki slu~aj laboratorijski potvr|en 1986. godine. Obavezna za{tita protiv zau{ki po~ela je 1981. i ve} krajem osamdesetih ne registruje se to oboqewe. Posledwih godina zabele`eno je me|u nevakcinisanima u vidu pojedina~nih slu~ajeva. Obavezna vakcinacija protiv rubeole, po~ela je 1995. godine i veoma brzo ona nije registrovana na ovom podru~ju, a kao i zau{ci, registruje se u vidu pojedina~nih slu~ajeva kod nevakcinisanih osoba.

PITAJTE DA LI SU LEKARI ZA[TITILI SVOJU DECU Sve ovo {to nam se doga|a nije samo na{a posebnost, smatra dr Lukovi}. On obja{wava da je kroz iste probleme prolazila, iz malo druga~ijih razloga, i Veli-

deset godina trpe}emo mo`da i ~itavu deceniju u budu}nosti - upozorava doktor. AUTIZAM NIJE POSLEDICA MMR- a Poseban problem nastao je kada je jedan istra`iva~, dr Endru Vejkfild, 1998. povezao pojavu autizma sa MMR vakcinom. -Vrlo brzo po{to se to istra`ivawe pojavilo, jedan broj nau~nika poku{ao je da proveri tu studiju i nije do{ao do takvih rezultata. Od Endrua je tra`eno da u javnost iznese svoje istra`ivawe koje }e po istoj metodi da bude provereno. Posle toga on je odustao od svojih rezultata i izgubio licencu za rad. Ali {teta je u~iwena - ka`e doktor Lukovi}. ^itav niz savremenih „proroka“, stru~waka samozvanaca, bez dana istra`iva~kog rada i objavqenih rezultata iz bilo kojih oblasti, a pogotovu iz oblasti koje se odnose na imunobiologiju, preplavili su internet i lokalne televizije

svojim nakaradnim stavovima bez argumenata, smatra dr Lukovi}: - Potpuno neometano bombarduju roditeqe kojima je data sloboda da odlu~e o tome da li }e dete da podvrgnu vakcinaciji. Sa jedne strane, roditeq ima zvani~ni stav dr`ave koja mu obezbe|uje za{titu deteta, a sa druge, one koji mu sugeri{u da to ne uradi, jer }e time da mu na{kodi. Samo naizgled dilema. Ve}ina wih }e da prihvati zvani~an stav nauke, jer je svesna da to daje odre|ene prednosti wihovoj deci u vidu za{tite od obolevawa. Jedan mawi broj suo~en sa te{ko}ama kroz koje je pro{la na{a dr`ava i oni sami, u kojima je bilo mnogo izneverenih o~ekivawa, posr}u i prihvataju mi{qewe „za{titnika interesa wihove dece“. I procenat ukupno za{ti}ene dece pada ispod 95 odsto po naseqenom mestu (a taj procenat je optimalan u spre~avawu {irewa zaraznih bolesti). Polako se stvaraju uslovi da epidemije ponovo krenu.

ka Britanija krajem osamdesetih, kada se ponovo javqaju epidemije zaraznih bolesti kojih dugo nije bilo. Otre`wewe je i{lo kroz energi~ne mere wihove dr`ave, i stvari su ponovo uvedene u `eqene tokove. Predsednik Obama je pre nekoliko dana apelovao na roditeqe da ozbiqno pristupe za{titi svoje dece putem vakcinacija. Kona~no je i u na{em dru{tvu krenula kampawa u tom pravcu. - Roditeqi, kada pro~itate ovaj tekst, ako i daqe ne budete ube|eni u to da li je vakcinacija korisna stvar, raspitajte se da li su lekari za{titili svoju decu. Za one koji se odlikuju izrazito skepti~nim pristupom i pitaju, a da li organizam mo`e da odreaguje bilo kako {tetno na vakcine, re}i }u da, ali svakako ne autizmom, ve} kratkotrajnom povi{enom temperaturom ili nekim drugim bla`im simptomima koji su uglavnom prolazni. Imate pravo

kao roditeq da od svog pedijatra dobijete potpunu informaciju o svim aspektima koji se odnose na vakcinu - ka`e dr Lukovi}. On smatra da pedijatrima u na{em regionu, ali i {irom Srbije dugujemo veliku zahvalnost {to su marqivim i predanim radom na

U ^A^KU RETKO ODBIJAJU VAKCINU Na~elnica De~ijeg dispanzera dr Ivana Lazovi} rekla nam je da se pedijatri u ^a~ku u posledwe vreme, vi{e nego ranije trude da edukuju roditeqe o zna~aju MMR vakcine, ali da nisu primetili da je pove}an broj onih koji odbijaju da vakcini{u svoju decu. Na sre}u

imunizaciji dece skoro tri decenije spre~avali pojavu navedenih bolesti, smrt od wih i mnoge neprijatne posledice obolevawa. “U budu}nosti oni ovu bitku bez vas roditeqa i va{e slobodne odluke ne mogu vi{e da dobijaju”, ka`e dr Lukovi}. . I. M.

ISTORIJA IMUNIZACIJE ngleski seoski lekar Xener je daleke 1796. primetio da oni koje su prele`ali kravqe bogiwe ne obolevaju od velikih bogiwa, pa je do{ao na ideju da namerno zarazi kravqim bogiwama one koji nisu prele`ali velike, kako ih ne bi dobili (otuda i ime vakcinacija od latinskog vacca, {to zna~i krava). Mnogi misle da su nekad dostignu}a i vesti sporo putovale, ali je ~iwenica da je posle dve decenije u Srbiji, koja je bila pod vla{}u Turaka, ra|eno kalemqewe dece protiv velikih bogiwa. He}im ]ato u nahijama oko ^a~ka, kako bele`i hronika, radio je taj posao. I jedno interesantno pitawe koje se odmah name}e - da li se neko tome protivio. Da se Crkva protivila tome, ta mera svakako ne bi bila prihva}ena, ali o~igledno da nije. Protiv nisu bili ni prosvetiteqi koji su po~etkom devetnaestog veka po~eli da dolaze u Srbiju. Bi}e da su onda{wi qudi bili tolerantniji nego na{i savremenici ili da makar ka`emo, skloniji da prihvate ono {to je u korist naroda. Istina, wihova argumentacija je bila neoboriva. Hiqade mrtvih od raznih mo-

E

rija, a hronika opet bele`i da je tokom 1816. u ^a~ku i okolnim selima bilo i kuge, velikih bogiwa, malarije i drugih zaraznih bolesti. Epidemija velikog ka{qa krajem pedesetih godina devetnaestog veka u dve godine (1858. i 1859/60) gotovo je prepolovila broj dece u pojedinim porodicama. Pojavom tuberkuloze, s kraja devetnaestog veka i u prvoj polovini dvadesetog, dolazi novi neprijateq koji svojom pogubno{}u preti da uni{ti ~itave porodice. Profesor Kosta Todorovi}, jedan od osniva~a Klinike za Infektivne bolesti u svojoj kwizi „Infektivne bolesti“ iznosi podatak da je u Jugoslaviji od 1946. do 1961. godine umrlo 371 dete od de~ije paralize, od difterije 3.172, od velikog ka{qa 2.217, od tetanusa 4.982 {to dece {to odraslih, od malih bogiwa 2.316 mali{ana. Doda li se tome da je u tom periodu zdravstvena slu`ba bila nedovoqno razvijena, kao i neurednost u prijavqivawu bolesti i uzroka smrti, ta cifra se mo`e umnogostru~iti. dr Mihailo Lukovi}


PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

13

KULTURA

NAGRADE GRADSKE BIBLIOTEKE NA GODI[WOJ IZLO@BI “[TAMPANA RE^ 2014”

KWIGA GODINE EDICIJA BRANKA KUKI]A, ZA DIZAJN NAGRA\EN MILENKO SAVOVI] ve~anosti posve}ene godi{woj izdava~koj produkciji ~a~anskog kraja, koje ve} 16 godina organizuje Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” pod nazivom “[tampana re~” i pod sloganom “Samo napisana re~ ostaje”, zapo~ele su tradicionalnom izlo`bom, otvorenom pro{le srede u galeriji Narodnog muzeja, koja je okupila zavi~jne stvaraoce, izdava~e, {tampare, dizajnere i sve one, kako je rekla voditeqka bibliotekar Marija Radulovi}, koji su na svoj na~in doprineli da zavr{eni rukopis postane kwiga. Na izlo`bi, koju su postavile bibliotekari Zavi~ajnog odeqewa Olivera Nedeqkovi} i Tamara Jankovi}, predstavqeno je 288 kwiga i 36 ~asopisa, plakati doga|aja koji su obele`ili pro{lu godinu u na{em gradu, kao i dve video prezentacije. Jednom su evidentirana ostvarewa ~a~anskih stvaralaca objavqena izvan ^a~ka, a drugom su predstavqeni zavi~ajci Isailo A. Petrovi}, prvi ~a~anski {tampar, kwi`ar i kwigovezac, i Danica Markovi}, kwi`evnica, po kojima su i nazvane nagrade, prva je ustanovqena jo{ 1999. godine, a dodequju se na ovoj izlo`bi. Nagradu “Isailo A. Petrovi}” za 2014. godinu, koja se dodequje za najboqe likovno-grafi~ko re{ewe publikacije dobio je tre}i put Milenko Savovi}, umetni~ki fotograf i grafi~ki dizajner, za dizajn Kataloga 27. Memorijala Nade`de Petrovi} pod nazivom “Ko to tamo peva”, u izdawu Umetni~ke galerije. Odluku je saop{tila predsednik `irija Vesna Ili} Darijevi}, a ~lanovi `irija bili su i Bo`idar Plazini} i Sla|ana Matovi}. Nagradu “Danica Markovi}” za kwigu godine, ustanovqenu 2001. godine, dobila je edicija “Alef” Izdava~ke ku}e “Gradac” koju je osnovao i ure|uje Branko Kuki}. Odluku `irija kome je predsedavala saop{tila je u izuzetnoj besedi Danijela Miki} Kova~evi}, uz koju su o izdava~kom poduhvatu godine odlu~ivali prof. dr Svetislav Markovi} i Danica Ota{evi}. Nagradu je u odsustvu Branka Kuki}a primio Savo Stjepovi}, prire|iva~ posledweg temata ~asopisa “Gradac”. - U godini koja je obele`ena poplavama i vremenu u kojem kojekakav muq preti da utopi kulturu, svako objavqeno kwi`evno

S

Nagradu za kwigu godine umesto Branka Kuki}a primio Savo Stjepovi}, a nagrada za dizajn pripala Milenku Savovi}u

delo i svako stvoreno umetni~ko delo jeste podvig dostojan na{eg uva`avawa, rekla je Danijela Miki} i ~estitala svim ~a~anskim izdava~ima i autorima {to na vol{eban na~in istrajavaju u vremenima, koja kao da se utrkuju u poni`avawu kulture. I pre je bilo bede i siroma{tva, ali ~ini se da nikada nije bilo takve bede duha… Na{ ovogodi{wi laureat Branko

Danijela Miki} Kova~evi}, predsednik `irija za dodelu nagrade “Danica Markovi}”

Kuki} napisao je jednom prilikom da mu se ~ini da se “upravo u te{kim, konfuznim, smutnim vremenima poja~ava ta qudska potreba za simboli~kim izra`avawem koje je neka vrsta zatvarawa i za{tite duhovnog integriteta”. U toj Kuki}evoj re~enici le`i i odgovor na pitawe otkud

ova zadivquju}a produkcija i na lokalnom nivou u ovakvim vremenima...” – rekla je pored ostalog Danijela Miki} Kova~evi}. Izlo`bu “[tampana re~ 2014” besedom o kwizi, otvorio je kwi`evnik Savo Stjepovi} primetiv{i da je “kwiga, kao uostalom i kultura danas u Srbiji na margini, po{to je dru{tvenom klimom ovladao

tak ludila i gluposti, toliko i za razvoj kreativnosti, pameti i razuma. Ono {to je doista bitno jeste da odaberemo dobru kwigu. Ne zaborivimo da oni, koji uni{tavaju kulturu, u isto doba uni{tavaju i svoj narod, zemqu i budu}nost. Oni tako postaju tvorci haosa, a na koncu, kada haos po prirodi stvari odumre, onda ostane jedino pustiwa. No, kwiga je prili~no `ilav komad sveta, uprkos svemu ona opstaje “, rekao je Stijepovi} i naglasio da je “Radoznalost duha sveta stvar, jer ~ovek `ivi samo dok je radoznao, dok traga ili ispituje…” Vera u slogan da “Samo napisana re~ ostaje”, daje nadu da }e kwiga kao najtrajniji spomenik qudskog duha opstati, i zato “ovu svetkovinu pisane re~i do`ivqava kao pobunu, otpor i protest svih onih koji u~estvuju u wenom stvarawu, a protiv onih koji su pro~itali samo jednu kwigu”, rekla je, pored ostalog direktorka Danica Ota{evi} pozivaju}i se na 6.766 ~italaca Gradske biblioteke, koji su u pro{loj godini pozajmili i pro~itali 194.000 kwiga i 20.000 novina i ~asopisa.

Postavku je otvorio Savo Stjepovi} , autorke izlo`be Olivera Nedeqkovi} i Tamara Jankovi}

jedan nakazan, la`ni i poreme}eni sistem vrednosti u kome je ona sada, vi{e nego ikada ranije postala predvodnik “gerila kulture”, ~ije se vrednosti najpre formiraju kroz razli~ite subkulturne izraze i sadr`aje”. “No, ipak je ovo srpsko tlo veoma pogodno u istoj meri, koliko za razvi-

Ova izlo`ba svake godine u februaru potvr|uje da je ^a~ak zna~ajan izdava~ki i grafi~ki centar Srbije, dodala je Ota{evi}. Program je klasi~nom muzikom na harmonici oplemenio Du{an ^egawac, u~enik Sredwe muzi~ke {kole. Z. L. S.

PREDSTAVQEN 20. BROJ “GLASA BIBLIOTEKE”

NIKAD OBIMNIJI vadeseti broj ~asopisa za bibliotekarstvo “Glas biblioteke”, objavqen na samom kraju protekle godine, predstavqen je pro{log petka u Galeriji Naodnog muzeja. Na 370 strana i u tira`u od 300 primeraka, objavqeno je 17 stru~nih radova bibliotekara iz cele Srbije i na{e mati~ne biblioteke. Urednik izdawa je direktorka ~a~anske Biblioteke Danica Ota{evi}, koja je tom prilikom rekla da je {tampawe ~asopisa pomoglo Ministatrstvo kulture RS kako bi podstaklo bibliote~ko informacionu delatnost. O jubilarnom broju svog stru~nog ~asopisa pored urednika, govorili su i Dragana Tipsarevi}, Marijana Matovi} i Qubi{a ]irkovi}. Radove u ovom izdawu “Glasa biblioteke” potpisuju autori iz Narodne biblioteke Srbije, Univerzi-

D

tetske biblioteke “Svetozar Markovi}”, Biblioteke Grada Beograda, biblioteka u Po`arevcu i Ni{u, a tu je i rad Romane Ribi} sa Fakulteta muzi~ke umetnosti, Aleksandre Tendjer iz Instituta za standardizaciju, kao i bibliotekara ~a~anske biblioteke mr Marijane Matovi}, Milice Bakovi}, Marije Radulovi}, Olivere Nedeqkovi}, Mirka Drmanca, Tijane Mutavxi} i Tamare Jankovi}. ^asopis je 1988. godine osnovao prvi urednik Qubomir Markovi}, a kasnije su to bili i Radojko Nikoli} i Marija Orbovi}. U 20 brojeva, sa ukupnim tira`om od 7.000 primeraka, objavqeno je 200 stru~nih radova na 3.030 strana. Posledwih devet brojeva vizuelno je uredio akademski grafi~ar Zoran Jure{. U ~asopisu su predstavqene i biblioteke sveta: Kon-

gresna u Va{ingtonu, Ruska Nacionalna biblioteka, Nema~ka, ^e{ka, Jermenska, [panska kao Biblioteka Republike Srpske. Rubrike “Mre`a”, “Ugao”, “Pogled” i “Nasle|e” uvela je bibliotekar savetnik Marija Orbovi}, u ~a~anskoj bibliografiji popisano je 388 publikacija i 26 ~asopisa, a od 2006. Biblioteka objavquje i izve{taj o radu ustanove, ukqu~uju}i i “Disovo prole}e”. Osim stru~nih tema i primera iz bibliotekarske prakse, 20. “Glas biblioteke” u svom sadr`aju ima i radove o informati~kom opismewavawu starih lica, tinejxerskim potrebama, video igricama kao podsticaju na ~itawe kod dece, jubileju Velikog rata, bibliote~kim celinama i legatima koje ba{tini (Davidovi}, Filipovi}) i pojedina~nim doprinosima srpskom bibliotekarstvu Danice Filipovi} i Dobrila Aranitovi}a. Z. L. S.


14

KULTURA

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

KWI@EVNI PROGRAM DOMA KULTURE PREDSTAVIO 22. SRPSKI NARODNI KALENDAR

POKLON KWIGE

^A^AK SE NAJVI[E VOLI KAD STE DALEKO wi`evni program Doma kulture organizovao je pro{log ~etvrtka u Klubu Doma javno prelistavawe novog, 22. “Srpskog narodnog kalendara za prostu 2015.” Agencije “^vorak”. O Kalendaru su govorili urednica ovog programa Milkica Mileti}, izdava~ i uz Radovana M. Marinkovi}a, jedan od prire|iva~a i ovog Kalendara Slobodan ^vorovi}, a odlomke je kazivala gimnazijalka Vasilija Zo}evi}. Program su muzikom i pesmom pra}enom gitarama oplemenili Boris Kapetanovi} i Bane Petrovi}. Uprkos veoma te{kim danima za izdava{tvo, koji su, po svemu sude}i, iz godine u godinu sve te`i, {to se, po re~ima izdava~a, posebno ose}a u {tampawu Kalendara, ~ijih je vi{e od 87.000 svezaka oti{lo na sve meridijane sveta u misiju {irewa i popularisawa nacionalne kulture i tradicije, u misiju podse}awa ili utvr|ivawa srpskog pravoslavnog identiteta, kako u zemqi, tako i u dijaspori, na`alost, sve je mawe privrednika koji su zainteresovani da budu dobrotvori, ne samo ove kwige, jer je eko-

K

nomska klima u zemqi prili~no osujetila ulagawa u kulturnu nadgradwu. Ovo izdawe Kalendara pomogla je Turisti~ka organizacija ^a~ka, prepoznaju}i zajedni~ki interes i preplitawe sadr`aja u promovisawu i sopstvenih programa kroz Srpski narodni kalendar, koji ve} godinama prati, osim verskog kalendara, molitvenog bloka, srpskih svetaca i slava, i zna~ajne istorijske i kulturne datume. “^a~ak se najvi{e voli kad ste daleko od wega” rekao je kompetentno ^vorovi}, budu}i da je kao svetski putnik i sam bio u prilici da to dobro oseti. Zato Kalendar pi{e o brojnim ~a~anskim bawama i lekovitim vodama, kojima je ovu pitoresknu dolinu Bog obilato darivao, ali ih qudi nisu podigli na nivo koji zavre|uju. Zbog toga }e se 22. Srpski narodni kalendar

na}i od 19. i do 22. februara zajedno sa TO^-om na Sajmu turizma u Beogradu. I Kalendar za 2015. godinu svojim tekstovima podse}a na proslavu jubileja koja nas o~ekuje u junu povodom obele`avawe 200. godi{wice podizawa Drugog srpskog ustanka i Boja na Qubi}u, ali se osvr}e i na jubilej kojim smo u minuloj godini obele`ili stogodi{wicu po~etka Velikog rata, sa se}awem na wegove u~esnike iz ~a~anskog kraja. Na video bimu re|ale su se stranice Kalenadra koje je ^vorovi} komentarisao po rubrikama i imenima, obrazla`u}i za{to su i kome posve}ene. Tu su i pri~e o dobrotvorima Kalendara, gospodinu Rako~evi}u iz dijaspore koji je svojevremeno bio doma}in Draga~evskog sabora, u znak pijeteta prema vernom saradniku Kalendar dono-

si i tekst po~iv{e Olivere Cupa}, koji podse}a na prvu i scenski masovnu promociju Kalendara 1994. godine, kada je u velikoj sali Doma kulture u publici bilo, ^vorovi} je izbrojao, 17 qudi. Tu su i pri~e o Jeli Suruxi}, Puri{i \or|evi}u, Radmili Bako~evi}, slikaru Draganu ]irkovi}u, ali i pradedi Predragu Jakovqevi}u i wegovom krajputa{u u Gora~i}ima... Tu si i narodna razbibriga, odabrane pesme ~a~anskih autora, kulinarska tradicija, i drugi prirodni kalendarski obi~aji koje ^vorovi} naro~ito preporu~uje mladim bra~nim parovima, za koje ova kwiga mo`e biti i savetnik i podsetnik. Govorio je Slobodan ^vorovi} i o tome kako su Kalendar do`iveli na{i sunarodnici na Novom Zelandu, Australiji i drugim meridijanima i najavio da }e organizvati originalno dru`ewe svih firmi i agecija nazvanih po pticama, budu}i da se i wegova zove “^vorak” i zahvalio svim darodavcima koji su pomogli da se pojavi ovogodi{we izdawe ove narodne ~itanke. Z. L. S.

U DECEMBRU OSNOVAN FORUM [KOLA STRANIH JEZIKA lanovi Foruma {kola stranih jezika, koji je prikqu~en Regionalnoj privrednoj komori, u okviru Saveta {kola stranih jezika pri RPK Kraqevo OJ ^a~ak, pro{le sedmice su odr`ali konferenciju za novinare. Forum je osnovan u decembru, kao odgovor na sve ve}u potrebu privatnih {kola jezika za udru`ivawem, u ciqu unapre|ewa obrazovawa i vaspitawa u ovoj oblasti, kao i promovisawa kvaliteta nastave i metoda rada u nastavi stranih jezika. Ciqevi Foruma su odre|eni me|usobnim dogovorom ~lanica, potpisnica Statuta, a primarni je podizawe svesti za kvalitetnijim obrazovnim sistemom, kao i edukacija dru{tva. Leposava Nikoli}, vlasnica [kole stranih jezika “Lingo”, istakla je da se devet {kola okupilo na zajedni~kom zadatku - da posao koji rade javnosti prezentuju na pravi na~in. - Udru`ili smo se jer `elimo da zajedno doprinesemo pove}awu kvaliteta nastave, poboq{awu uslova poslovawa i edukaciji qudi. Svesni smo da su potrebe za u~ewem stranih jezika

^

ZA KVALITETNIJE OBRAZOVAWE I EDUKACIJU DRU[TVA ogromne, naro~ito mislimo na decu koja svoju budu}nost, bez obzira {ta budu zavr{ila, ne}e mo}i adekvatno da ostvare, ukoliko ne budu vladali bar jednim stranim jezikom. A danas se sve vi{e tra`i i znawe dva jezika. Za razliku od pre desetak ili petnaestak godina, kada je bilo dovoqno da znate neki strani jezik, danas su va{a potvrda znawa stranih jezika me|unarodno priznati ispiti, a put do wih je dug, odnosno {kolovawe jako dugo traje. To `elimo na vreme da ka`emo roditeqima. Potreba za u~ewem stranih jezika je i dovela do otvarawa velikog broja {kola. Ali, na`alost, dovela je i do toga da sve {kole stranih jezika ne rade kako bi bilo fer i po{teno, jer ne edukuju roditeqe i decu na pravi na~in - rekla je, izme|u ostalog, Leposava Nikoli}. Na konferenciji za novinare, moglo se ~uti da se pojedine {kole la`no reklamiraju dovode}i u zabludu gra|ane. Zbog toga }e, kako je istaknuto, Forum {kola

stranih jezika zatra`iti od nadle`nih dr`avnih organa da reaguju i sankcioni{u nelojalno tr`i{no poslovawe. Katarina Krsti} iz Obrazovnog centra “Sveti Sava”, naglasila je da je Forum otvoren za saradwu i sa ostalim privatnim, ali i sa dr`avnim {kolama Moravi~kog okruga. Forum je tako|e otvoren i za saradwu sa udru`ewima i ostalim institucijama koje imaju predloge za poboq{awe metodike nastave i uspe{nosti u radu. - Osnovni ciq nam je da posetimo direktore osnovnih i sredwih {kola radi saradwe, pre svega u pogledu

edukacije. Smatramo da je neeti~ki da profesori stranih jezika, koji su predmetni nastavnici u dr`avnim {kolama, posle ~asova, u popodnevnim satima dr`e privatnu nastavu. Trudi}emo se da to iskorenimo - kazala je Katarina Krsti}. Radi ostvarivawa svojih ciqeva Forum }e objavqivati publikacije za potrebe edukacije, organizovati stru~ne skupove, savetovawa, seminare i druge aktivnosti, u~estvovati u projektima, organizovati programe edukacije i kreativne radionice za gra|ane, izdavati biltene. N. R.

^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista (tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i od naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

Mirjana Uro{evi} OTVORENO DO SUMRAKA „Otvoreno do sumraka” je novi roman dobitnice @enskog pera, Mirjane Uro{evi} u izdawu Lagune.Mu~no prilago|avawe i kriza identiteta u tu|ini, te{ko}e sa kojima se sre}u imigranti u novoj domovini, psiholo{ki ubedqivo slikawe likova, i jedna tragi~na qubavna pri~a – utkani su u ovu napetu i nadahnutu pri~u sa elementima trilera. Ku}a je tamo gde mo`e{ da se smeje{. Velika ili mala, najboqa je ona u kojoj si veseo... Sme{tena u Frankfurtu, Parizu i Marake{u, ova dirqiva qubavna pri~a istovremeno je gorka saga o sudbinama emigranata. K}i emigrantkiwe iz Beograda Nike, koja upoznaje vr{waka Luku kao studenta, slu~ajno otkriva da je wegova biv{a mladala~ka qubav Baha, devojka poreklom iz Maroka, iznenada nestala, pa po~iwe da istra`uje wenu sudbinu. Saznaje da su se mladi}i devojka upoznali pri kraju sredwe {kole, kada je do{lo do nepredvi|enih komplikacija i tragi~nih obrta, izazvanih mladala~kom qubavqu, kulturnim razlikama i opre~nim obi~ajima i navikama u mentalitetu dva sveta. Weno tragawe dove{}e je do neo~ekivanih saznawa i otkriti stostruko lice nesre}e i patwe kada se qudi ophrvani nevoqom izmeste iz svoje prirodne sredine. Mirjana Uro{evi} je ro|ena u Brestovcu, Srbija. Diplomirala je srpski jezik i kwi`evnost i apsolvirala dramaturgiju na Akademiji za pozori{te, film, radio i televiziju. Objavqivala je dramske i prozne tekstove. @ivi i radi u Baden-Badenu, Nema~ka.Wen prethodni roman „Park Carmen Machado” je dobio odli~ne kritike, u{ao je u naju`i izbor za Ninovu nagradu i dobio nagradu @ensko pero za 2009. godinu.

Luiz Volters KOFER GOSPO\E SINKLER „Emotivna pri~a o gubitku, propu{tenim prilikama i neumornoj qubavi.“ U izdawu Lagune objavqen je sjajan roman prvenac britanske kwi`evnice Luiz Volters, „Kofer gospo|e Sinkler“. Ovaj roman je pri~a o tajnama, la`ima i vezama koje povezuju sve nas, o naporima i `rtvama u ime qubavi. U romanu pratimo paralelne pri~e dve `ene: Doroteje i wene unuke Roberte, koje poku{avaju da stvore sebi `ivot i daju mu smisao, jedna po~etkom Drugog svetskog rata, a druga u XXI veku. Oprosti mi, Doroteja, {to ja tebi ne mogu oprostiti. To {to radi{ onom detetu, detetovoj majci, pogre{no je. Roberta radi u kwi`ari i voli da sakupqa pisma i razglednice koje nalazi u polovnim kwigama. Kad joj otac jednog dana donese kwige koje su pripadale wenoj babi, me|u wima na|e zbuwuju}e pismo od davno stradalog dede koje je datirano u vreme kad bi trebalo da je on ve} poginuo. Doroti je nesre}no udata za Alberta koji je oti{ao u rat. Kad se u poqu blizu wene ku}e sru{i avion, ona upoznaje vo|u poqske eskadrile Jana Pjetrikovskog. Kako im se veza produbquje, Doroti po~iwe da se nada zajedni~koj sre}i. Me|utim, sudbina im je namenila ne{to drugo. Ubrzo }e se u Dorotinom `ivotu dogoditi ne{to od izuzetnog zna~aja, ne{to {to }e mnogo godina kasnije dota}i i wenu unuku. Luiz Volters je ro|ena u Banberiju 1967. @ivi u Nortempton{iru s mu`em i petoro dece. Diplomirala je kwi`evnost na Otvorenom univerzitetu. Bavi se pisawem poezije, a „Kofer gospo|e Sinkler“ joj je prvi roman.


PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

MARKETING

15


16

MARKETING

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE


17

LU^ANI

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

OV^ARSTVO U SRBIJI: PERSPEKTIVE I ISPLATIVOST PROIZVODWE

^ISTA RASA GARANTUJE BOQU ZARADU Draga~evo ima idealne uslove za uzgoj ovaca, ali je ova mogu}nost slabo iskori{}ena. Ipak, u posledwem periodu nezaposlenost i niske zarade sve ~e{}i su razlozi zbog ~ega mnogi qudi, a posebno mladi, koji `ive na selu, odlu~uju da se posvete upravo ov~arstvu. Me|u wima je i porodica tridesettrogodi{weg Dejana \or|evi}a iz Turice, koji u doma}instvu `ivi sa suprugom Jelenom, sinovima Ogwenom (6) i Aleksandrom (7), majkom i bakom. Iako su Dejan i Jelena zaposleni u ^a~ku, plate u trgovini nisu dovoqno visoke da pokriju tro{kove {esto~lane porodice. Zbog toga su i odlu~ili da pokrenu neki dopunski posao. Izbor je pao na ov~arstvo, koje, prema proceni ovog bra~nog para, nije mnogo zahtevno, kao {to su to neki drugi poslovi u poqoprivredi. or|evi}i poseduju desetak hektara zemqe. Ve}i deo zemqi{nog poseda podesan je za ~uvawe ovaca i to je bio jedan od kqu~nih razloga za kona~no dono{ewe odluke. U 2008. godini su po~eli da stvaraju svoju malu ov~arsku farmu. Danas imaju imaju deset umati~enih ovaca rase “il de frans” i pet doma}ih. Pre sedam meseci su nabavili i rasnog ovna, tako|e umati~enog. - Prvo sam kupio pet ovaca od jednog sto~ara iz Tijawa. @eleo sam da gajim ~istu rasu ovaca, jer mi to obezbe|uje sigurniji plasman jagawaca. Polako sam stigao do deset kvalitetnih grla, {to predstavqa

\

dobru osnovu za {irewe farme. U proteklih pet{est godina ovce “il de frans” su postale prisutnije na na{im prostorima. One su mesnatije i upravo zbog toga se qudi opredequju za wihov uzgoj, a nisu preterano zahtevne, {to se ti~e obezbe|ivawa nekih specijalnih uslova za wihovo dr`awe. S obzirom na to da smo nekada imali krave, iskoristio sam postoje}e objekte da u wima uradim boksove, {to nam je na samom startu umawilo tro{kove. Ova rasa ovaca se uzgaja zbog wihove mesnatosti. Imaju dobre tovne karakteristike, a i vuna im je boqa. S obzirom na to da na na{em tr`i{tu nema velikog interesovawa

SUBVENCIJE DR@AVE Dr`avne subvencije od 7.000 dinara po ovci predstavqaju dragocenu pomo} dr`ave, ali je veliki problem to {to je ovim vidom podsticaja za razvoj obamrlog ov~arstva obuhva}eno svega 6,2 odsto ukupnog broja ovaca, odnosno svaka 17. ovca u Srbiji. U Srbiji ima oko 1,7 miliona ovaca, a subvencijama je obuhva}eno oko 108.000 umati~enih grla. Kako smatraju dobri poznavaoci ove problematike, pravi potez bio bio da su uvede takozvani princip “nultog umati~ewa”, koji bi se oro~io na pet godina i va`io za stada od najmanje 30 grla. To prakti~no zna~i da bi ovu pomo} dobijali vlasnici ovaca u periodu od pet godina, tokom kojih bi morali krenuti sa umati~ewem. Problem predstavqa i to {to nemamo dovoqno umati~enih stada za prodaju, tako da i oni koji bi hteli da krenu u ovu vrstu posla, ne mogu da ra~unaju na pomo} dr`ave. Jedan od predloga bio je i da razlika u subvencijama izme|u umati~enih ovaca i onih koje to nisu bude 50 odsto. Ipak, u uslovima duboke ekonomske krize, kada se {tedi na svim poqima, i sredstva namewena agraru su ograni~ena, pa ovakvi i sli~ni predlozi “ne piju vodu”. Tro{kovi kod ovaca nisu veliki, jer su na ispa{i po osam meseci godi{we. Najve}a zarada je od mesa i sira, dok se od vune posledwih godina ne mo`e zaraditi. Mnogi sto~ari vunu daju za besplatno {i{awe ovaca. Umati~ena ovca mo`e da se kupi za 150 evra, za ~itavo stado je potrebno 15.000 evra. Ulo`eni novac se vra}a ve} prve godine, jer se ovca prve godine ojagwi i, uz subvencije, sto~ar je za mawe od godinu dana na nuli, a posle tre}eg jagweta ve} ima zaradu. Proteklih {est decenija broj ovaca u Srbiji smawen je za gotovo tri puta. Davne 1954. godine imali smo 5,4 miliona grla. Uprkos ote`avaju}im okolnostima, koje su prisutne pri uvozu osnovnih stada iz inostranstva i zbog nedovoqne finansijske pomo}i dr`ave, u Srbiji se bele`i blagi rast u ov~arstvu.

za vunu, najboqa runa ure|ujemo za na{e potrebe u doma}instvu. Uvek su nam potrebni vuneni xemperi, prsluci i ~arape za zimske dane - ka`e Dejan. On obja{wava da se svi u porodici staraju o ovcama. Kada sa suprugom ode na posao, brigu o stadu preuzimaju majka i baka, koje su uvek kod ku}e. Posao im olak{ava i “~obanica”, koju je nedavno nabavio. Kako navode \or|evi}i, u protekle tri godine porasla je tra`wa za ovcama i jagawcima. Qudi dolaze sa raznih strana. Pro{le godine su prodali ovna poqoprivredniku sa Div~ibara. Dolazili su im kupci i iz Gorweg Milanovca, Po`arevca i mnogih drugih mesta. Naj~e{}e su tra`ili kvalitetna priplodna grla, jer imaju nameru da zasnuju sopstvena stada. - Pro{le godine sam imao 15 jagawaca. Nisam prodao mnogo `enskih jagawaca, jer sam najboqe od wih ostavqao da pro{irim stado. Za mu{ka grla sam dobijao od 100 do 150 evra po komadu, sve u zavisnosti od kvaliteta, tako da sam veoma zadovoqan ostvarenom zaradom. Ove ovce su veoma plodne i za 14 meseci se dva puta jagwe, pa i to predstavqa jedan od razloga zbog ~ega su tra`ene - isti~e Dejan. On obja{wava da je wegovo stado ovaca na ispa{i najmawe osam meseci godi{we. Tokom zime ih hrani stan-

dardno - senom i {a{inom, a u svakodnevnoj ishrani je zastupqen i koncentrat. Dejan smatra da ov~arstvo mo`e da donese solidnu zaradu, pod uslovom da stado broji minimalno pedesetak ovaca. To i jeste wegov san. Planira da svake godine po malo pro{iruju stado, kako bi stigli do `eqenog broja kvalitetnih grla. - Nadam se da }emo ostvariti svoj plan. Veoma je va`no {to imamo umati~ene ovce, pa na wih dobijamo i podsticaj od dr`ave. Preporu~io bih svima koji imaju nameru da se bave ov~arstvom da se opredele za ~istu rasu, jer ako nemaju umati~ena grla - gube stimulaciju od dr`ave, koja u postoje}im kriznim vremenima ne mo`e da se zanemari - sa optimizmom pri~a na{ sagovornik. On, tako|e isti~e da svoje selo mnogo voli, jer odi{e mirom i lepotom. U wemu ima sve pogodnosti za lep `ivot. Wegova deca odrastaju u prirodi, udi{u ~ist vazduh i hrane se zdravo. Putevi su solidni, imaju kablovsku televiziju i internet. Iako u Turici ima mnogo stara~kih doma}instava , Dejan veruje da }e se u narednom periodu ne{to mewati i da }e mladi u seoskim sredinama nau~iti da cene prednosti

koje im nudi netaknuta priroda. Pored uzgoja ovaca, \or|evi}i se sporadi~no bave i malinarstvom. Trenutno imaju dvadesetak ari pod malinom, ali planiraju da na prole}e podignu jo{ jedan novi zasad. Kako ka`u, kada nai|e povoqna godina nije na odmet da i od tog posla zarade neki dinar. Vajdica je, jer danas ~ovek ne mo`e da se uzda samo u jedan izvor prihoda. Kad jedno podbaci - mora imati neku rezervu.

tralnoj Srbiji. Iako broj ovaca sa godinama raste, broj onih koji se time bave stagnira. Razlog mo`da le`i u tome {to se ne isplati bavqewe ovim poslom “na malo”. Iskusni uzgajiva~i ka`u da je stado od minimalno 30 grla uslov za uspe{an po~etak bavqewa ov~arstvom, a potrebno je obezbediti i podesan prostor za dr`awe ovaca, koji je vrlo va`an preduslov za pravilan uzgoj, jer uti~e na wihovo zdravqe i reproduktivnu sposobnost.

Ina~e, ukupan broj ovaca na teritoriji na{e zemqe iznosi oko milion i sedamsto hiqada, od kojih se oko 270.000 nalazi u Vojvodini, a preostalih 1.400.000 u ju`noj i cen-

Za izgradwu ovakvog objekta potrebno je izdvojiti oko 1.000 evra, a dobra vest je da se ulo`eni novac mo`e povratiti ve} u prvoj godini. Postoji jo{ jedna pogodnost ovog posla - ovce daju kvalitetne proizvode, a veoma su prilagodqive razli~itim uslovima ishrane, i kod nas se naj~e{}e uzgajaju ekstenzivno, to jest u oskudnim uslovima na koje su doma}e rase adaptirane. Ipak, u posledwih nekoliko godina sve je vi{e odgajiva~a koji se opredequju za strane rase ovaca, me|u kojima je, kako se pokazalo, zbog svojih dobrih svojstava, najpopularnija francuska “il de frans”. V. S.


18

GORWI MILANOVAC

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

OP[TINA GORWI MILANOVAC POMA@E DOMU ZDRAVQA

PREVAZILA@EWE NASTALIH FINANSIJSKIH PROBLEMA

U ciqu prevazila`ewa aktuelnih problema u Domu zdravqa „Gorwi Milanovac“, ~ije je re{avawe prevashodno u nadle`nosti Ministarstva zdravqa i Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe, Op{tinsko ve}e i radna grupa, koju je formirao predsednik Op{tine Milisava Mirkovi}a, a na ~ijem je ~elu na~elnica Op{tinske uprave Gorica Petrovi}, preduzeli su konkretne mere kako bi se pomoglo ovoj zdravstvenoj ustanovi primarne zdravstvene za{tite da nastavi normalno da funkcioni{e, a sve u interesu gra|ana Op{tine Gorwi Milanovac. rema izve{tajima nadle`nih slu`bi Doma zdravqa „Gorwi Milanovac“, ukupna potrebna sredstva za redovnu isplatu zarada u 2015. godini i isplatu dugovawa Doma zdravqa iz prethodnih godina, iznose vi{e miliona dinara. Kako bi se prevazi{li nasta-

P

li finansijski problemi u funkcionisawu ove zdravstvene ustanove, Radna grupa je predlo`ila, a Op{tinsko ve}e prihvatilo predlog da se buxetom planiranih sedam miliona dinara usmere na redovnu isplatu zarada zaposlenih u Domu zdravqa, dok }e ostatak sredstava potrebnih za

ZA SAMO DVE NEDEQE OD OTVARAWA U HOTELSKOM OBJEKTU „PARKGM“ NIJE BILO SLOBODNIH KREVETA

NOVI SME[TAJNI KAPACITETI

orwi Milanovac je od nedavno unapre|en i oboga}en novim sme{tajnim kapacitetima u centru grada, zahvaquju}i novootvorenom objektu PARKgm koji u ponudi ima sedam moderno opremqenih dvokrevetnih soba sa kori{}ewem saune i |akuzija. Objekat PARKgm, povr{ine 360 metara kvadratnih, nalazi se nadomak gradskog parka, u centru grada, u nekada{wem prostoru „Takovo osigurawa“ i „Kredi banke“, koji je otkupio i preuredio novi vlasnik. Na gorwem spratu, od 190 kvadratnih metara, nalaze se sobe za preno}i{te, dok je u prizemqu objekta planirano ure|ewe restoranskog prostora na usluzi gostima koji su na preno}i{tu, ali i za sve druge goste iz grada i okoline koji `ele da u`ivaju u prijatnom ambijentu i kvalitetnoj hrani i pi}u ovog objekta. Koliko je Gorwem Milanovcu bilo neophodno uve}awe sme{tajnih kapaciteta, govori i podatak da za samo dve nedeqe od otva-

G

rawa objekta PARKAgm nije bilo slobodnog le`aja. Prema re~ima vlasnika objekta Petra Obradovi}a, ina~e dugogodi{weg vlasnika kompanije „Papir Print“ za proizvodwu fleksibilnih materijala za pakovawe i predsednika milanova~kog Kluba privrede, odluka za kupovinu ovog objekta i wegovu prenamenu je proistekla iz li~nih potreba ove kompanije, s obzirom na to da u poslu kojim se bave sara|uju uglavnom sa stranim kupcima i dobavqa~ima, a koji tim povodom borave u Gorwem Milanovcu i po nekoliko dana. Gosti za ovih 15 dana, uglavnom su inostrani i to Nemci, Slovenci, Makedonci i drugi, kao i oni koji su gosti milanova~kih privrednika. Vlasnik Petar Obradovi} navodi da je u objekat, za kupovinu, kao i za dosada{we i budu}e opremawe, izdvojio par desetina miliona dinara, sa namerom i poslovnom vizijom da ostvari i odre|enu dobit kao dodatni program kompanije Papir Print.

redovne plate radnika u 2015. godini biti obezbe|en prvim narednim rebalansom. Istovremeno, sa lekarima, medicinskim i nemedicinskim osobqem koji su to dobrovoqno prihvatili, a koji zarade ne primaju iz Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe, zakqu~eni su sporazumi o reprogramu potra`ivawa koja imaju prema Domu zdravqa po osnovu neispla}enih plata iz

2013. i 2014. godine, a po kojima }e im zaostale plate biti ispla}ene krajem ove i tokom naredne godine. Ovakvi sporazumi prevashodno imaju za ciq da se izbegne daqi rast dugovawa Doma zdravqa prouzrokovan novim tro{kovima sudskih postupaka i re{avawe nespornih potra`ivawa zaposlenih vansudskim putem. Predsednik Op{tine, Op{tinsko ve}e i radna gru-

PO^ELA ISPLATA PLATA Posle du`eg perioda bez redovnih primawa 27 zaposlenih u Domu zdravqa, takozvanih neugovorenih radnika, primilo je u ponedeqak platu za januar. Prema re~ima Gorice Petrovi}, na~elnika Op{tinske uprave i predsednika Radne grupe koja je Op{tinskom ve}u i predlo`ila mere u ciqu prevazila`ewa problema u poslovawu Doma zdravqa Gorwi Milanovac, ispla}ene zarade za januar lekarima, medicinskom i nemedicinskom osobqu koje je dobrovoqno zakqu~ilo sporazume o reprogramu potra`ivawa koja imaju prema Domu zdravqa po osnovu neispla}enih plata iz 2013. i 2014. godine. Prema ovim sporazumima, zaostale plate bi}e ispla}ene krajem ove i tokom naredne godine, dok }e svoje zarade ubudu}e redovno primati. Imaju}i u vidu da su se u me|uvremenu jo{ neki zaposleni u Domu zdravqa, a koji zarade tako|e ne primaju iz Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe, izjasnili da `ele da zakqu~e sporazume o reprogramu potra`ivawa koja imaju prema Domu zdravqa, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} i radna grupa su predlo`ili Op{tinskom ve}u da odobri dodatna sredstva i tako omogu}i i ovim licima redovna primawa.

pa zakqu~ili su da ne treba otpu{tati zaposlene koji zarade ne primaju iz Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe, {to je i potvr|eno izdvajawem sredstava buxeta Op{tine Gorwi Milanovac za ove namene, ali i da treba obustaviti prijem no-

vih radnika bez saglasnosti nadle`nih, istovremeno o~ekuju}i ve}u aktivnost rukovodstva Doma zdravqa i zaposlenih u prevazila`ewu nastalih finansijskih problema, kao i Ministarstva zdravqa i Republi~kog fonda za zdravstveno osigurawe.

BLAGOVREMENO POKRENUTA AKCIJA URE\EWA GRADA redsednik Op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi} je na predlog Op{tinske uprave, formirao radnu grupu sa zadatkom da izvr{i ure|ewe ili izme{tawe robne pijace i ure|ewe zelene pijace, kao i prostora oko wih. Ove aktivnosti su deo priprema za obele`avawe dva veka od podizawa Drugog srpskog ustanka i Dana Op{tine Gorwi Milanovac – 23. aprila, u ciqu {to boqeg i sveobuhvatnijeg infrastrukturnog ure|ewa prostora i urbanog ambijenta, gde su sme{tene milano-

P

va~ka zelena i buvqa pijaca kao i gradska tr`nica, a koji predstavqa jedan od najfrekventnijih delova grada. Zadatak radne grupe je i ure|ewe drugih javnih povr{ina, i to u Ulici Heroja Dra`evi}a, izme|u ulica Milo{a Velikog i Vuka Karaxi}a (od Robne ku}e „Proleter“, prema gorwomilanova~koj bolnici), u Ulici Milo{a Velikog, izme|u ulica Vojvode Milana i Heroja Dra`evi}a (preko puta Robne ku}e „Proleter“), u @elezni~koj ulici, izme|u ulica Milo{a Velikog i Vojvode

Mi{i}a (kod stare `elezni~ke stanice), prostora kod Norve{ke ku}e (parking i druge javne povr{ine), kao i ure|ewe mostova na teritoriji op{tine i prostora ispred objekta JKP „Gorwi Milanovac“ (ulaz u Gorwi Milanovac sa Ibarske magistrale iz pravca Beograda) i drugih javnih povr{ina. Radna grupa je u obavezi da najpre sa~ini Plan aktivnosti za ure|ewe navedenih lokacija, a krajwi rok za ure|ewe ovih lokacija je 31. mart.

PO^ELO EMITOVAWE SA GRADSKOG LED EKRANA ovopostavqeni led ekran u centru grada u vlasni{tvu op{tine Gorwi Milanovac zvani~no je po~eo sa radom. U toku celog dana i no}u prolaznicima je kroz video i fotografske formate do~aran turisti~ko-marketin{ki prikaz rudni~ko-takovskog kraja, uspe{nost gorwomilanova~ke privrede, prednosti javnih

N

preduze}a i ustanova, kao i servisni blok koji obuhvata informacije o vremenskim prilikama, komunalnim uslugama, elektri~noj energiji, vodosnabdevawu, radovima na javnoj infrastrukturi i drugim dnevnim aktuelnostima. Odluka op{tinskih ~elnika je da privrednici koji posluju u Gorwem

Milanovcu imaju na raspolagawu besplatno

ogla{avawe na gradskom Led ekranu.


AGENCIJA

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109, 065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: kulanekretnine@open.telekom.rs STANOVI

\OR\EVI] NEKRETNINE

SUPER MODERAN DELUKS STAN, 77 M2, 3 ^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 SPAVA]E SOBE, 2 /KOD GLAVNE PO[TE/ KUPATILA, NOV, AVLAXINICA STANOVI

P-38 m2, PR, TA, Slobodina kolonija, 12.500 E P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 21.000 E P-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 E P-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 E P-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 21.500 E P-36 m2, 2. sprat, CG, kod “Car Lazar” kafane, 27.000 E P-49 m2, 1. sprat, TA, kod Hotela “Morava”, 23.000 E P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000 E P-54 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, 29.000 E P-54 m2, 4. sprat, CG, Kalu|erice, 35.000 E P-58 m2, 8. sprat, CG, Kej, 27.500 E P-63 m2, 1. sprat, CG, S. Markovi}a, 35.000 E P-51 m2, 3. sprat, TA, Nemawina, 27.000 E P-53 m2, VP, TA, Nemawina, 29.000 E P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 37.000 E P-57 m2, 1. sprat, TA, Nemawina, 32.500 E P-60 m2, 1. sprat, TA, kod Medicinske {kole, 35.000 E P-78 m2, 2. sprat, CG, Kej, 40.000 E P-71 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 46.000 E P-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 E P-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka, 62.000 E P-87 m2, 1. sprat, CG, U~iteqska, 72.000 E P-84 m2, 3. sprat, TA, centar, 55.000 E P-92 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks, 46.000 E P-95 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica, 75.000 E

P-100 m2, 7 a, Vapa, 10.000 E P-60 m2, 15 a, Jezdina, 18.000 E P-44 m2, Prvomajska, ku}a-stan, 23.000 E P-80 m2, 80 a, Prislonica, 20.000 E P-80 m2, 15 a, kod Vojnog odseka, prizemni deo ku}e, 22.000 E P-85 m2, 3.5 a, Atenica, kod {kole, 26.000 E P-60 m2, 1.5 a, B. Jankovi}a, 26.000 E P-60 m2, 5 a, Parmenac, 27.000 E P-99 m2, 1.5 a, Avenija 2, 26.000 E P-135 m2, 22.80 a, Atenica, 30.000 E P-91 m2, 4 a, {iri centar, 39.000 E P-90 m2, 3.8 a, Balkanska, 55.000 E P-120 m2, 8 a, {iri centar, 40.000 E P-120 m2, 5 a, Qubi}, 50.000 E IMAWA P-50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.500 E P-40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E P-110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E P-90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objekata, 25.000 E P-70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E P-96 m2, 96 a, Mili}evci, 35.000 E

BEOGRAD P-50 M2, KLASI~AN STAN, CG, LIFT, NOVI BEOGRAD, 63.000 E P-30 M2, NOVIJA GARSOWERA, KOD MEDICINSKE [KOLE, CG, LIFT, NOVIJA GRADWA. CENA 22.000 E JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2, VP, CG, KEJ, 29.000 E JEDNOIPOSOBAN STAN, NOV, 44 M2, 1. SPRAT, LIFT, ODLI^AN, SIN\ELI]EVA, 42.000 E DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT, CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E DVOSOBAN STAN 59 M2, 2. SPRAT, CG, PODRUM, KOMPLETNO RENOVIRAN, KOD GRADSKOG PARKA, 45.000 E

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT, NOV, H. MORAVA, 33.000 E TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG, H. MORAVA, 47.000 E TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG, CENTAR, 43.000 E TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT, CG, KEJ, 42.000 E STAN 92 M2, 3 SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR, 65.000 E STAN 84 M2, CENTAR, KU@E`EVA, 3. SPRAT, 46.000 E KU]E QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 E GRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5 ARI PLACA, 36.000 E KMN 211 M2, 5. ARI PLACA, 80.000 E

BEOGRAD P-32 m2, 1. sprat, TA, Kumodra`, jednosoban stan, 27.000 E P-151 m2, CG, Vra~ar, ku}a Po+Pr+1+Pk, 170.000 E KOPAONIK PRODAJA stanova vi{e struktura 35 m2, 38 m2, 43 m2, 52 m2, 99 m2 1.850 E/m2

KU]E

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

19

OGLASI

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT, TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E

CENTAR 2 ARA PLACA, 86 M2, 46.000 E, POGODNO ZA LOKAL I STANOVAWE

DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3. SPRAT, PARKING, PODRUM, STROGI CENTAR, NOVIJI, 45.000 E

LOKAL

TROSOBAN STAN, 83 M2, 2. SPRAT, AVENIJA 2, 39.000 E

P-100 M2, KOD {KOLE “ DR. DRAGI[A MI[OVI}”, CG. CENA 65.000 E

NOV, QUBI]SKA 31 M2, 32.000 E

032/344-630 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

Kosovski venac 21 (parking iza robne ku}e Partizanka) senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P-23 m2, 4. sprat, H. Morava, 15.000 E P-26 m2, 4. sprat, Nemawina, 16.500 E P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 E P-26 m2, v.p., Merkator, 19.000 E P-26 m2, v.p., Kej, 17.500 E P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 8.500 E JEDNOSOBNI P-35 m2, 1. sprat, Kej, 17.500 E P-35 m2, 1. sprat, Nemawina, 25.000 E P-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 21.500 E P-34 m2, 2. sprat, Dr. Mi{ovi}, 23.500 E P-42 m2, 4. sprat, Medicinska {kola, 21.000 E P-35 m2, 2. sprat, B. Jankovi}, 22.500 E P-35 m2, 4. sprat, Nemawina, 22.000 E P-34 m2, 2.sprat, S. Save, 22.500 E P-36 m2, v.p, centar, 22.500 E P-31 m2, 42 m2, 47 m2, novi centar, 750 E + PDV DVOSOBNI P-39 m2, v.p. nov, centar, 31.000 E P-47 m2, v.p, Kej, 26.000 E P-56 m2, 2. sprat, centar, 27.700 E P-45 m2, 3. sprat, Nemawina, 22.500 E P-50 m2, 1. sprat, centar, 32.000 E P-57 m2, 1. sprat, Avenija 2, 31.000 E P-55 m2, 3. sprat, Avenija 1, 36.000 E P-42 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 27.000 E P-53 m2, 1. sprat, H. Morava, 31.000 E P-60 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 33.000 E P-50 m2, 1. sprat, Obili}eva, 33.000 E P-56 m2, 4. sprat, H. Morava, 29.000 E P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 31.000 E P-61 m2, 1. sprat, st.prevoz, 30.000 E TROSOBNI P-75 m2, 4. sprat, centar, 40.000 E

P-76 m2, 3. sprat, centar, 38.000 E P-76 m2, 2. sprat, H. Morava, 52.000 E P-69 m2, 4. sprat, Med. rada, 41.000 E P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 E+ PDV P-78 m2, 1. sprat, H. Morava, 66.000 E P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000 E P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000 E P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 40.000 E P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a, 61.000 E KU]E P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000 E P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000 E P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 E P-100 m2, Kru`ni put, plac 10 a, 39.000 E P-50 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 6.000 E P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a, 40 + 50.000 E P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000 E P-80 m2, bolnica, plac 4.22 a, 37.000 E P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 E P-45 m2, Prvomajska, 22.000 E P-118 m2, centar, plac 3.14 ari, 65.000 E P-120 m2, Vrani}i, plac 10 a, 35.000 E P-120 m2, S. Breg, plac 5 a, 57.000 E P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 E P-200 m2, 2 ku}e, bazeni, plac 2 a, 128.000 E P-80 m2, kru`ni put, plac 3 a, 26.000 E PLACEVI Plac u Preqini na magistralnom putu povr{ine 1.10 h sa frontom od 100 m po ceni od 1200e/m2, izuzetan za poslovni prostor Plac u Ro{cima kod jezera, 22 ara, sa temeqom ( zapo~etom vikendicom ) 7.5 / 5+ terasa, po ceni od 10.000 E

STANOVI: P=20 m2 na Qubi} keju, 4.sprat, cena: 15 000 eura P=30 m2, Avenija, nova, CG, cena: 21 000 eura P=34 m2, Avenija, fasadna cigla, CG, cena: 21 000 eura P=46 m2, Nemawina, CG, cena: 23 000 eura P=38 m2-nov, kod O[ Milice Pavlovi}, 3.sprat, cena: 24 000 eura P=45 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena: 25 000 eura P=49 m2, [iri centar, noviji, CG, cena: 30 000 eura P=48 m2, strogi centar, 1.sprat, cena: 29 000 eura P=66 m2, Gradsko {etali{te, 2.sprat, cena: 40 000 eura P=57 m2, Qubi} kej, CG, cena: 27 000 eura P=54 m2, Avenija 1, 5.sprat, cena: 34 000 eura P=66 m2, Kalu|erice, prizemqe, cena: 39 000 eura P=73 m2 + 6 m2, Strogi centar,

CG, cena: 43 000 eura P=69 m2, Qubi} kej, prizemqe, cena: 40 000 eura P=74 m2, Avenija, fasadna cigla, cena: 35 000 eura P=69 m2, Nemawina, odli~an, CG P=92,5 m2, Centar, 1.sprat, CG, 70 000 eura P=60 m2, Alvaxinica, fasadna cigla, renoviran, cena: 34 000 eura

KU]E: P=150 m2 + 12 ari placa, Zabla}e, cena: 15 000 eura P=70 m2 + 3,5 ara placa, Omladinska, cena: 28 000 eura P=70 m2 + 4 ara placa, Qubi}, cena: 31 000 eura P=150 m2 + 10 ari placa, Trnava, cena: 40 000 eura 2 ku}e u [irem centru na 5 ari placa, cena: 63 000 eura P=150 m2 + 6,5 ari placa, Hotel Morava, cena: 75 000 eura


20

TV PROGRAM

TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


KREATIVNA FOTO RADIONICA

BUDU]NOST SA OSMEHOM IZA OBJEKTIVA reativna foto radionica nedavno je po~ela sa radom primaju}i pod svoje okriqe nove ~lanove `eqne znawa i usavr{avawa svojih talenata u sferi fotografije. Radionica je nastala iz jasno iskazane potrebe mladih da poka`u svoju ambiciju, ma{tu, `equ za novim modernim na~inima sticawa znawa iz oblasti fotografije i tra`ewa svog puta za boqu budu}nost. Vode je biv{i ~lanovi Foto kino kluba ^a~ak, koje su zvawe Fotografa 2 stekli u~e{}em na brojnim doma}im i me|unarodnim izlo`bama pod pokroviteqstvom Foto Saveza Srbije. Wihova namera je da budu}im nara{tajima pru`e mogu}nost sticawa novih znawa. Kreativna foto radionica radi u okviru KUD “Dule Milosavqevi}” koje je steci{te mladih i wihovog kulturnog stvarala{tva punih osamdeset godina. Kao {kola bez u~ionica i {kolskog zvona, bez predavawa i rasporeda ~asova,

21

DRU[TVO

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

GRADSKA BIBLIOTEKA “VLADISLAV PETKOVI] DIS” Konkurs za pesni~ku nagradu Mladi Dis Povodom 52. Disovog prole}a, Gradska biblioteka "Vladislav Petkovi} Dis" i Odbor Disovog prole}a raspisuju tradicionalni konkurs za rukopis za prvu pesni~ku zbirku napisanu na srpskom jeziku, autora do 31 godine starosti. Autor dostavqa organizatoru rukopis u tri primerka sa najmawe 30 pesama na srpskom jeziku, potpisan {ifrom. Re{ewe {ifre slati u posebnom kovertu uz rukopis. Konkurs je otvoren do 10. aprila 2015. godine. Autoru najboqeg rukopisa, po odluci tro~lanog stru~nog `irija, pripada plaketa Mladi Dis i pravo da mu Biblioteka objavi prvu pesni~ku kwigu u ediciji Tokovi. Rezultati konkursa bi}e objavqeni najkasnije do 20. maja 2015. godine. Rukopisi se ne vra}aju. Nagrada Mladi Dis autoru najboqeg rukopisa bi}e dodeqena u ^a~ku na zavr{nim sve~anostima 52. Disovog prole}a. Rukopise u tri primerka slati na adresu: Gradska biblioteka "Vladislav Petkovi} Dis", Gospodar Jovanova 6, 32000 ^a~ak, sa naznakom "za konkurs".

K

uz osmeh i radost, anga`ovani u Radionici su sami sebi vaspita~i i u~iteqi. Zadaci se re{avaju po sopstvenim strogim kriterijumima. Radionica je u pravom smislu re~i ispuwena aktivno{}u svih wenih ~lanova… Od sre|ivawa prostora koji su dobili na kori{}ewe, dekorisawem istog, pa do osmi{qavawa daqih poteza za budu}i rad. U ovoj radionici nema broj~anih o~ena, a vrednovawe rada se zasniva, na obostrano zadovoqstvo, na napredovawu ka novim ve-

{tinama. Osnovni program Kreativne foto radionice zasniva se na osnovama pravilnog kori{}ewa digitalnih fotoaparata i doradi fotografija u foto{opu. Mladi saznaju ~emu slu`e odre|eni delovi fotoaparata, kako se pravilno koriste, koje mogu}nosti pru`aju, kako pravilno kadrirati `eqene objekte, prona}i najboqe osvetqewe i ugao snimawa... Za sve zainteresovane, ~asovi se odr`avaju utorkom i ~etvrtkom od 19 sati.

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE

- Lokal u Nemawinoj 58 pored kafi}a Le Piaf, 130 m2, centralno grejawe, telefon, mokri ~vor, prilaz da dostavu robe

Konkurs za esej o Disu Gradska biblioteka "Vladislav Petkovi} Dis" i Odbor Disovog prole}a raspisuju konkurs za esej o pesniku Vladislavu Petkovi}u Disu i wegovom stvarala{tvu. Pravo u~e{}a imaju mladi kwi`evni kriti~ari, studenti, postdiplomci i u~enici. Autori {aqu radove u tri primerka, potpisane {ifrom, a re{ewe {ifre dostavqaju u posebnom kovertu uz rukopis. Konkurs je otvoren do 10. aprila 2015. godine. Tro~lani stru~ni `iri }e odabrati tri najboqa rada ~ije autore Biblioteka nov~ano nagra|uje. Odluka `irija bi}e saop{tena do 20. maja 2015. godine, a nagrade uru~ene na zavr{nim sve~anostima 52. Disovog prole}a u ^a~ku. Rukopise u tri primerka slati na adresu: Gradska biblioteka "Vladislav Petkovi} Dis", Gospodar Jovanova 6, 32000 ^a~ak, sa naznakom "za esej".

Konkurs za „Mladog Disa“ i esej Odbor 52. Disovog prole}a na konstitutivnoj sednici odr`anoj 4. februara, u sastavu: Danijela Kova~evi} Miki}, predsednik, i ~lanovi: @ivorad Nedeqkovi}, Aleksandar Da~i}, Ana Bogi}evi}, Aleksandar Popovi}, Predrag Lo{i}, Mirjana Aleksi}, Marija Radulovi} i Qubi{a ]irkovi}, doneo je odluku o raspisivawu konkursa za rukopis za prvu pesni~ku zbirku napisanu na srpskom jeziku autora do 31 godine starosti i konkurs za esej o Disu i Disovom stvarala{tvu. Neophodno je da pesnici, koji konkuri{u za nagradu „Mladi Dis“, dostave organizatoru Disovih sve~anosti rukopis u tri primerka sa najmawe 30 pesama na srpskom jeziku potpisanih {ifrom najkasnije do 10. aprila 2015. godine. Razre{ewe {ifre slati u posebnom kovertom uz rukopis na adresu Gradska biblioteka „Vladislav Petkovi} Dis“, Gospodar Jovanova 6, 32000 ^a~ak, sa naznakom „za konkurs“. Stru~ni `iri rezultate }e saop{titi najkasnije do 20. maja 2015. godine a najboqi rukopis za prvu pesni~ku zbirku Gradska biblioteka {tampa}e i objaviti u ediciji Tokovi kao 34. kwigu mladog pesnika. Pravo u~e{}a na konkursu za esej o Disu i Disovom stvarala{tvu imaju mladi kwi`evni kriti~ari, studenti, postdiplomci i u~enici koji prou~avaju poeziju rodona~elnika srpske moderne. Radove slati u tri primerka potpisana {ifrom, a re{ewe {ifre dostaviti u posebnom koveru uz rukopis na adresu Gradska biblioteka „Vladislav Petkovi} Dis“, Gospodar Jovanova 6, 32000 ^a~ak, sa naznakom „za konkurs“. Konkurs je otvoren do 10. aprila 2015. godine a stru~ni `iri nagradi}e tri najboqa eseja i rezultate saop{titi do 20. maja.

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

- Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

Kontakt telefon 063 635 033

^a~ak, 4. februar 2015. Predsednik Odbora Disovog prole}a Danijela Kova~evi} Miki}

KULTURNI VODI^ DOM KULTURE - Sreda, 18. februar - Izlo`ba “U I OKO VODE” mr Milice Antonijevi}, docenta na predmetu Crtawe i slikawe na Filolo{ko-umetni~kom fakultetu u Kragujevcu; Likovni salon u 19 ~asova - Petak, 20. februar - RO\ENDAN GOSPODINA NU[I]A, pozori{n predstava u produkciji Zvezdara teatra iz Beograda; Tekst: Du{an Kova~evi}; Re`ija: Neboj{a Bradi}; Igraju: Branislav Le~i}, Dragan Petrovi} Pele, Tamara Dragi~evi}, Petar Ben~ina, Ivan Zari} i Sanda Balaban; velika sala u 20 ~asova


22

SPORT

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

STEFAN MITROVI] O UTISCIMA IZ AMERIKE

KAKO JE AMERI^KI FUDBAL SPOJIO SVET rvotimac svetske juniorske reprezentacije u ameri~kom fudbalu Stefan Mitrovi} (19) vratio se ovih dana u ^a~ak. On je zajedno sa Kraqev~aninom Aleksom Deni}em i Miroslavom Stanki}em iz Subotice zaigrao na tradicionalnom “Me|unarodnom boulu” u Dalasu, jednom od najve}ih gradova ameri~ke savezne dr`ave Teksas. Momci iz celog sveta suprotstavili su se neprikosnovenoj reprezentaciji Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Ipak, epitet neprikosnoveni, Amerikanci su odbranili u posledwim trenucima igre, postigav{i odlu~uju}i ta~daun. Iako nije primqen u reprezentaciju Srbije, igra~ ~a~anskih An|eoskih ratnika Stefan Mitrovi} direktno se kvalifikovao za svetski tim kao najkorisniji igra~ Juniorske lige Srbije. Stefan je sa Miroslavom i Aleksom otputo-

P

vao u Ameriku 25. januara, a veliki me~ igrali su ve} slede}eg vikenda. - Za tih sedam dana, koliko sam bio u Dalasu, do`iveo sam neverovatna iskustva. Nau~io sam dosta o fudbalu, upoznao razli~i-

te qude iz 25 zemaqa i dru`ewe sa wima je bilo vrlo uzbudqivo i zanimqivo. Moram priznati da sam imao mali problem da razumem trenere koji su tako|e do{li u Ameriku u velikom broju. Molili smo ih

da pri~aju sporije da bismo razumeli svaku akciju i poteze koje su nam obja{wavali, jer sedam dana je malo vremena za pripremu ekipe sa tolikim brojem igra~a i pred tako veliku utakmicu. Iako nas je bilo

sa svih kontinenata, u timu sveta su dominirali Japanci. Posle treninga, upoznavali smo razli~ite qude, razgovarali sa wima, razmewivali utiske i iskustva. Mnogi od wih nisu

ni{ta znali o me|unarodnim utakmicama, ali smo se potrudili da im objasnimo najboqe {to smo mogli - ka`e Stefan. Stekao je utisak i da su Amerikanci dru`equbivi, otvoreni i neposredni. Bila je ovo i wemu jedinstvena prilika da se na|e u timu za koji igraju fudbaleri do 19 godina. Stefanu je put do Amerike finansirao srpski Savez Ameri~kog fudbala, po{to je bio i najkorisniji igra~ u najja~oj juniorskoj ligi, a za Aleksu je novac izdvojen i iz buxeta Kraqeva. Za Miroslava, koji ima i Ma|arsko dr`avqanstvo, odlazak u Ameriku je bio dosta jeftiniji. Stefan }e ovu sezonu zavr{iti u An|eoskim ratnicima koji su otvoreni za nove igra~e od 12 godina i starije. Svi zainteresovani mogu se javiti Sa{i Stojanovi}u, treneru Ratnika, na broj 069/157-00-32. Z. J.

KUGLAWE bog te{ke finansijske situacije, samo jedan ~lan Sportskog kluba slepih i slabovidih Dodir otputovao je na “Otvoreni turnir Zagre-

Z

ba”. Nastupiv{i sa beogradskim Napretkom, predstavnik iz ^a~ka osvojio je dva tre}a mesta, ekipno i pojedina~no. Na osnovu dobrih rezultata u

DODIR USPE[AN U ZAGREBU Hrvatskoj, Dodir je pozvan da 11. aprila u~estvuje na prvenstvu koje }e biti odr`ano u sarajev-

skoj “Zetri”. - U Hrvatskoj smo imali odli~an prijem i sme{taj. Zahvaquju}i dobrim

rezultatima, dobili smo i poziv za takmi~ewe u Sarajevu. Za odlazak u Zagreb dugujem zahvalnost

firmama “Unipromet” i “Les folies” - ka`e kugla{ iz ^a~ka. Z. J.

ATLETIKA

MORAVA PAUZIRALA

BOGDAN NOVI DR@AVNI REKORDER?

^A^AK 94 POBEDIO LAJKOV^ANE

a nedavnom dvoranskom mitingu u Bratislavi “Olimpijske nade” atleti~ar ~a~anskog kluba ^AAK Bogdan Jokovi} bio je ~etvrti u trci na 1.000 metara. Bogdan je stazu pretr~ao za 2:36,78, {to je najboqi srpski juniorski rezultat postignut u ovoj disciplini. Kako je takmi~ewe u Bratislavi, na kome je u~estvovalo 250 mladi}a i devojaka iz Evrope, bilo nameweno starijim juniorima, Bog-

N

dan (15) bio je jedan od najmla|ih u~esnika. U trci na 1.000 m takmi~ilo se deset trka~a koji su dve, tri godine stariji od na{eg predstavnika. Prvo mesto je zauzeo Rumun, drugo ^eh, a tre}e Ma|ar. Po{to je Bogdan ostvario najboqi juniorski rezultat, ~a~anski klub o~ekuje da mu Upravni odbor Atletskog saveza Srbije verifikuje dr`avni rekord na 1.000 metara. Z. J.

orava je bila slobodna u 15. kolu ko{arka{ke Druge regionalne lige Zapad, a ^a~ak 94 je pobedio @elezni~ar iz Lajkovca, 74:47. Ekipa iz Zabla}a je trenutno ~etvrta na tabeli sa 23 boda. Isti broj bodova imaju Mile{evac iz Prijepoqa i U`ice. ^a~ak 94 je deseti sa 18 bodova. U 16. kolu oba na{a tima gostuju. ^a~ak 94 }e u [apcu igrati protiv ekipe MO15, a Moravu o~ekuje duel u U`icu sa istoimenom ekipom.

M

@ELEZNI^AR BOQI NA DOMA]EM TERENU

SLEDI DUEL SA PRIBOJEM o{arka{i @elezni~ara pobedili su ubedqivo Slogu iz Despotovca, 106:66. Za sada ^a~ani su na ~etrvtom mestu na tabeli Prve regionalne lige Zapad sa 26 bodova. U 16. kolu @elezni~ar gostuje u Priboju.

K

TENIS

NOVI IZAZOVI U RUSIJI P

osle pobede nad Hrvatskom, reprezentacija Srbije uspela je da se plasira u Svetsku grupu dva Plej off. ^a~anka Ivana Jorovi} savladala je Anu Kowuh rezultatom 2:1. - Ose}aj je neverovatan. Ovo je jedno veliko iskustvo za mene, imamo sjajan tim i veoma sam sre}na, jer sam deo wega.

Hvala svima na podr{ci - napisala je ivana na svom Facebook profilu. Pre nekoliko dana Ivana se vratila u Beograd, gde se priprema za nove izazove. O~ekuje je u~e{}e na dva turnira u Rusiji. Igra}e za nagradni fond od 50 i 25 hiqada dolara.

JUNIORI BOQI OD MEGA LEKSA

KADETI NASTAVQAJU TAKMI^EWE uniori Ko{arka{kog kluba Borac savladali su Mega Leks u sremskoj Mitrovici, 74:76. ^a~ani se i daqe ~vrsto dr`e na drugom mestu u grupi B Juniorske lige Srbije sa 22 boda. Na `elu je i daqe Crvena zvezda. U 13. kolu Borac do~ekuje Napredak Rubin. Utakmica }e biti odigrana u nedequ , 15.. februara, u 13, 30 ~asova.

J

Posle kra}e pauze zbog utakmica reprezentacije, ovog vikenda na terene se vra}aju kadetske ekipe. U grupi A Borac u Ni{u igra protiv Juniora, a Mladost u grupi B gostuje u Novom Sadu Vojvodini. Obe ~a~anske ekipe su u svojim grupama na petom mestu. Borac ima 15, a Mladost 14 bodova.


23

SPORT

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

BORAC SE VRATIO IZ OHRIDA

U STAROJ PAZOVI I OHRIDU “U^ILI”, U PE]INCIMA POLA@U ISPIT

osle osam dana provedenih u SC FSS u Staroj Pazovi i “drugog poluvremena” u trajawu od 12 dana u Ohridu, fudbaleri Borca stavili su ta~ku na pripremni period i vratili se u ^a~ak. Od prozivke 12. januara superliga{ iz na{eg grada odigrao je deset utakmica, koliko je i pla-

P

nirao stru~ni {tab. Ako je suditi po spremnosti, ali i u~inku na kontrolnim me~evima, razloga za optimizam, kada je re~ o prole}nom delu prvenstva, itekako ima. Ambicije, opstanak u ligi su dosti`ne, u to veruju i igra~i i stru~ni {tab. - Koliko i kako smo uspeli da se pripremimo za

VRATIO SE MARIO BO@I] U zimskom prelaznom roku Borac je anga`ovao {est poja~awa. Ugovor sa ^a~anima potpisali su \uro Zec i Rade Kruni} (Dowi Srem), Ogwen O`egovi} (Jagodina), Ivan Josovi} (Javor Matis), majk Taviah (Haskovo, Bugarska) i neposredno pred polazak u Ohrid, \or|e Lazovi} (Kolubara). Veliko poja~awe za ~a~anskog prvoliga{a je povratakMaria Bo`i}a, zadweg veznog igra~a, koji je jesenas bio standardni prvotimac.

nastavak prvenstva pokaza}e, mo`da, start i prva

URO[ \ERI] NAJEFIKASNIJI U prvih osam prijateqskih susreta u pripremnom periodu Borac nije osetio gor~inu poraza. Zabele`eno je {est trijumfa, a provukli su se jedino Napredak (2:2) i Radnik (0:0). Na zavidnom nivou bila je efikasnost, postignuto je 25 pogodaka, ili 3,12 po me~u. Najefikasniji strelac bio je Uro{ \eri} sa sedam pogodaka.

~etiri kola, kada }emo odmeriti snage sa tri ekipe iz doweg dela tabele, Dowim Sremom, Radom i Radni~kim 1923 iz Kragujevca. Ipak, ne}emo gledati tako daleko, idemo korak po korak, nastoja}emo da uvek budemo fokusirani iskqu~ivo na prvog rivala u nizu. A, prva prepreka je ekipa iz Pe}inaca, direktni konkurent u borbi za opstanak - rekao je neposredno uo~i povratka iz Makedonije {ef stru~nog {taba Bogi} Bogi}evi}. U analizi pripremnog perioda strateg Borca ne {tedi pohvale, ali upozorava da znoj proliven tokom jednomese~nog rada mo`e biti uzaludan, ako se ne ostvari ciq.

- Nismo u prilici da previ{e obe}avamo, jer }emo svi biti zadovoqni, ako izbegnemo posledwe tri pozicije na tabeli, {to podrazumeva i uvek nezahvalni bara`. Vi{e od pola superliga{a strepe za opstanak, samo jedan lo{ dan mo`e skupo da ko{ta. Ukoliko bih i poku{ao da “tipujem”, radije bih odustao, jer je toliko ekipa ujedna~enih kvaliteta da su prognoze apsolutno nezahvalne. Naravno, prva ~etiri kola sigurno ne}e biti presudna. Mislim da }e odlu~iti posledwih 20 minuta, posledweg 30. kola - samouvereno trvdi Bogi}evi}. Miroslav Risti]

IVAWI^ANI SE PRIDRU@ILI ^A^ANIMA Na pripremama u Ohridu nalaze se i fudbaleri Javora Matisa iz Ivawice. Prvenstvo u Prvoj ligi Srbije po~iwe 15 dana kasnije nego u Super ligi, a izabranici Slavenka Kuzeqevi}a obe}avaju da }e u~initi sve kako bi {to spremnije do~ekali prole}e i odbranili jesewi tron. U prvom susretu po dolasku u Makedoniju, Ivawi~ani su do`iveli ubedqiv poraz od Spartaka iz Subotice, 1:4.

KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE o{arka{i Borca pora`eni su u 16. kolu od Vr{ca rezultatom 85:79 (21/19, 22/13, 21/21, 21/26). Najve}i broj poena u ~a~anskom timu postigli su Cvetkovi} i Kqajevi}, po 19, Dumi} 13 i Tresa~ 10. U doma}em timu Balmazovi} je ubacio 22 ko{a, Api} 19 i Davidovi} 13. Borac je samo u jednom trenutku utakmice do{ao u blagu prednost i tada je rezultat bio 50:51. Ipak, najve}i deo igre pripao je doma}inima. Novo kolo je i nova {ansa Borcu za popravni. U 17. prvenstvenoj utakmici ^a~ani }e ugostiti Spartak iz Subotice. - Najve}a opasnost nam preti od wihove spoqne linije, Anti}a, Koji}a i

K

@ivkovi}a. Dobar im je i plej Sokolovi} koji u posledwe vreme pru`a odli~ne partije. Spartak igra netipi~no, imaju te “lake” igra~e na pozicijama ~etiri i pet koji su brzi i igraju dobro u tranziciji. Na{ zadatak je da ih zaustavimo i ne dozvolimo da postignu vi{e od 60, 70 poena. Ne}e biti lako, s obzirom na to da oni u proseku na svakoj utakmici postignu po 85 ko{eva. Nadam se da }e nas voditi ista energija i entuzijazam kao protiv Tami{a. Idemo na pobedu koja }e nam biti bli`a uz veliku pomo} publike - ka`e igra~ Borca Vladimir Mati}. - O~ekujemo pobedu i pozivamo navija~e da nas i ovoga puta podr`e u {to ve}em broju. Igra}emo maksi-

NOVI IZAZOV PROTIV SPARTAKA malno anga`ovano do kraja sezone i {ansu }e dobiti svi igra~i koji je zaslu`uju. I ovu utakmicu, kao i sve ostale do kraja prvenstva, posve}ujemo projektu “Ko{arka kao na~in `ivota” koga smo realizovali u saradwi sa kompanijom “NIS” i gradom ^a~kom. Zahvaquju}i projektu “Zajednici zajedno”, ~iji je deo i “Ko{arka kao na~in `ivota”, dobili smo novo igrali{te i teretanu - podse}a direktor KK Borac Marko Ivanovi}. Utakmica Borac - Spartak bi}e odigrana u subotu, 14. februara, u hali KK Borac. Po~etak je u 19 ~asova. Z. J.

\or|e Tresa~, Marko Ivanovi}, Aleksandar Bjeli} i Vladimir Mati}


24

MARKETING

Gradska uprava za urbanizam Grada ^a~ka, na osnovu ~lana 25. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOJ ODLUCI PO ZAHTEVU ZA DAVAWE SAGLASNOSTI NA STUDIJU O PROCENI UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe o izdavawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i to: Re{ewe broj 501-304/14-IV-2-01 od 9. 2. 2015. godine po zahtevu investitora "Telekom Srbija" a.d. iz Beograda, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne telefonije, na lokaciji "GORNJA GOREVNICA - CA 78, CAU 78" na katastarskoj parceli broj 3317/1 K.O. Gorwa Gorevnica u mestu Gorwa Gorevnica. Re{ewem o davawu saglasnosti utvr|ena je obaveza investitora da gore navedeni projekat izvede u svemu u skladu sa merama za{tite `ivotne sredine utvr|enim u studiji. Overene mere za{tite `ivotne sredine sastavni su deo re{ewa o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i daju se na uvid kod tehni~ke kontrole glavnog projekta i tehni~kog pregleda objekta. Re{ewe o davawu saglasnosti na studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu je kona~no u upravnom postupku. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu pokrenuti upravni spor podno{ewem tu`be nadle`nom Upravnom sudu u Kragujevcu u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa.

NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

OGLAS ZA POPUNU RADNOG MESTA 1. Potreban {umarski in`ewer sa poznavawem izrade fasadne stolarije kao i upravqawem procesom proizvodwe postoje}im programima. 2. Potrebna dva stolarska radnika za ma{insku obradu stolarije i sklapawe iste. Mogu} radni odnos na neodre|eno vreme. Zainteresovani se mogu javiti na telefon 064/88-34-593 i 063/604-803 Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1 Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl. glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009), obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o

DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-6/15-IV-2-01 kojim je utvr|eno da preduze}e "JKP Vodovod" ^a~ak, nije du`an da izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta interne stanice za snabdevawe motornih vozila gorivom, zapremine rezervoara 10m3, na k. p. br. 174/2 K.O. Beqina, teritorija grada ^a~ka. Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se izjavquje Ministarstvu poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se preko prvostepenog organa. NA^ELNIK UPRAVE, Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.


25

OGLASI/^ITUQE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

OBAVE[TEWE Radi obezbe|ivawa urednog i normalnog vodosnabdevawa, JKP "Vodovod" ^a~ak poziva potro{a~e da najkasnije do 25. 2. 2015. godine izmire svoje obaveze za utro{enu vodu i upotrebu kanalizacije. Ukoliko potro{a~i do 25. 2. 2015. godine ne izmire svoje obaveze JKP "Vodovod" ^a~ak, je obavezan da u skladu sa odredbama Zakona o izvr{ewu i obezbe|ewu (Sl. gl. RS br. 31/2011, 99/11, 109/13 i 55/14) naplatu svojih potra`ivawa vr{i preko izvr{iteqa. Tro{kovi postupka koji nastaju pred izvr{iteqem su veoma visoki i obra~unavaju se i pla}aju prema propisanoj Tarifi o nagradama i naknadama tro{kova za rad izvr{iteqa i padaju na teret du`nika. Potro{a~ima koji uredno izmiruju svoje obaveze JKP "Vodovod" ^a~ak se zahvaquje. D i r e k t o r, Zoran Pantovi}, dipl. ing. gra|.

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski

PRODAJEM placeve od 17 i 7 ari u centru Kotra`e. Tel. 064/ 11-88-485

MARKETING 032/342 - 276 PRODAJEM seno u balama. Tel. 032/ 385-396

IZDAJEM 150 m2 poslovno-magacinskog prostora sa kancelarijom na glavnom putu kroz Batajnicu. Tel. 063/ 850-0-899 IZDAJEM konforan name{ten stan od 35 m2 , sa TA pe} u u`em centru Beograda. Tel. 064/ 936-8-174

PRODAJEM kotao na ~vrsto gorivo. Tel. 065/ 590-0-651

MALI OGLASI MAKIJU ( MARKU VESI]U ) Postojao je nekad neko ~ije sam ime brzo izgovorila sa kim sam rasla, kog sam iskreno volela i sate, dane i godine provodila. Postojao je nekad neko sa kim sam lo{e i dobro delila sa kim sam plakala i s' kim se veselila, a sada taj neko ode visoko daleko. Postojao je nekad neko kad pored mene nije bilo nikog kad okrenu{e le|a, a nenadano, no ruku podr{ke pru`i mi on, neko. I vi{e nikad ne}e biti istih sa kojima }u mo}i k'o nekad s' nekim i ne}e biti te iskrenosti, dugih }utawa i razumevawa u istim,

IZDAJEM stan u Beogradu 064/56-96-242

nikad, k'o s' nekim. Molih se Gospodu da u~ini najboqe, i on je hteo jedno da neko na|e ve~ni mir du{i. Na Krstovdan ove zime zatvori{e se najtoplije i najdubqe plave o~i, da bi sawale najlep{e snove. Ne budite ga, pustite da spava, da du{i mesta na|e... Postojao je nekad neko i postoja}e uvek i niko mi iz srca ukrasti ne}e mog nekog. ZAUVEK VAWICA

Pro{lo je ^ETRDESET GODINA od smrti na{e

OLIVERE LELE ^VOROVI] 1957 - 1975. u~enice Gimnazije u ^a~ku

IZDAJEM kompletno name{tenu garsoweru. Tel. 064/ 137-4-070, 032/ 538-1-124 PRODAJEM baliranu detelinu, me{avina trojke, cmiqe i ve{ta~ke trave. Tel. 032/ 738-201, 063/ 780-7509 IZDAJEM jednoiposoban stan u soliteru preko puta “Brvnare�. Tel. 063/ 105-0928

DOBRILE VASILI]

17144

17148

S qubavqu i po{tovawem ~uva}emo uspomene. PORODICA DOMANOVI]

MEWAM dvosoban stan na Qubi} keju u ^a~ku, za odgovaraju}i u Beogradu. Tel. 064/ 573-8-475

Dana 10. 2. 2015. godine oko 18.30 ~asova izgubqen je nov~anik sa dokumentima na ime BIQANE JOVANOVI]. Moli se nalaza~ da vrati voza~ku dozvolu i zdravstvenu kwi`icu. Tel. 060/ 711-2681

SE]AWE 25. 2. 2014 - 25. 2. 2015.

Godina koja je pro{la ne ubla`ava bol i tugu, samo potvr|uje gorku istinu da vi{e nisi sa nama. Kum ZORAN VIGWEVI] sa porodicom

Majka DRAGANA i brat SLOBODAN

DRAGI]U DRAGI]EVI]U

PRODAJEM kompletnu stomatolo{ku ordinaciju, sa materijalom u roku, ekstra povoqno. Tel. 063/ 843-4-149

PRODAJEM plac kod "Slobode" od 5 do 10 ari. Tel. 064/ 491-6-100

DRAGUTIN [TULOVI]

Dana, 14. 2. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

Zauvek nam nedostaje toplina tvoje du{e, blag osmeh i dobrota tvoga srca, plemenitost kojom si bila neizmerno obdarena, delila si sa nama. Hvala Ti za qubav i pa`wu koju si nam posvetila. Uspomenu na Tebe ~uva PORODICA

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM UJAKU

PRODAJEM veoma kvalitetno seno u balama, po povoqnoj ceni. Tel. 060/ 738-1-790

RAJNA MIOKOVI] iz Zabla}a Bako, Ostavila si tragove koji se ne bri{u i dobrotu koja se pamti. Ve~no }e{ `iveti u nama. Se}awe je trajno kao i na{a tuga za tobom. Unuka NEVENA sa porodicom 17130

Dana, 19. 2. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od kada nije sa nama na{ dragi

VIDOJE ^AKAREVI]

Dana, 19. februara 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od smrti na{eg dragog

MILANA BOJOVI]A

Oti{ao si tiho i ne~ujno, kao {to si i `iveo. Bio si ono {to ne mo`e biti svako, ~ovek iskrenog i velikog srca, uvek voqen i nikad zaboravqen. TVOJI: stric VASO, strina RANISAVA, sestra DESA i brat PE\A

Pomen }e se obaviti u 12.00 ~asova na Kulinova~kom grobqu. Sinovi VLADIMIR i MILO[ sa porodicama

17128

upl.


26

^ITUQE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

POSLEDWI POZDRAV

SE]AWE

POSLEDWI POZDRAV

NEMAWI NOVAKOVI]U GORAN BUROJEVI] iz Gori~ana

OD FUDBALSKOG SAVEZA GRADA ^A^KA 17150

U znak se}awa na dragog druga Gorana NIKOLA, CECA, DULE, SLAVICA, \OR\E, BOREA, VLADE, GILE i BRZI

NA[EM DELIJI

NEMAWI NOVAKOVI]U

U ~etvrtak, 5. 2. 2015. godine preminula je na{a draga

1989 - 2015.

Dobro znaj, da uvek tu sam ja. Dobro znaj, da ne}u nikada da te ostavim, da te zaboravim. Dobro znaj... ZAUVEK SA TOBOM TVOJI DRUGARI

NEMAWI OD KEKECA, TETKE MIRE I BIQE 17149

POSLEDWI POZDRAV

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

MILICA STANOJEVI] 1921 - 2015. iz Loznice Sahrawena je u subotu, 7. 2. 2015. na Gradskom grobqu u ^a~ku. Sin BA]O sa porodicom

POSLEDWI POZDRAV DRAGOM DRUGU

VLADIMIR STAN^I] BISINAC

^etrdeset dana je pro{lo od kad nisi vi{e sa nama, ve~no }e te pamtiti i duboko u srcu ~uvati od zaborava TVOJI DRUGOVI SA ISTOKA. 17145

Posledwi pozdrav dragom suprugu, ocu i dedi

NEMAWI NOVAKOVI]U KUMU NEMAWI

OD DRU[TVA IZ BABINE KU]E: MARKA, \OR\A, BOJANA, GORANA, DEJANA, DRAGANA, NIKOLE, BOJANA S. I MI]A

PETRU AKSENTIJEVI]U

OD KUMI]A RASTKA 17101

Dana, 16. 2. 2015. navr{ava se ^ETIRI GODINE od smrti mog dragog brata

MOMIRA TOMOVI]A Le`em i ustajem sa bolom u grudima. Sestra MOMIRKA sa porodicom

17109

Posledwi pozdrav na{em dragom i po{tovanom tati, dedi i tastu

PETRU AKSENTIJEVI]U Na{a qubav i se}awe na tebe traja}e zauvek. TVOJI NAJMILIJI: }erka MARIJA, zet SR\AN, unuk MARTIN i unuka LENA

Preminuo u petak, 6. 2. 2015. godine. Sahrana je obavqena u subotu, 7. 2. 2015. godine u 13:30 ~asova na grobqu u Slatini. TVOJI NAJMILIJI 17143

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


27

^ITUQE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

U utorak, 10. 2. 2015. godine preminuo je na{ dragi otac i deda

Dana, 8. 2. 2015. godine preminuo je na{ dragi

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

RAJNA MIOKOVI] DRAGI] DRAGI]EVI]

iz Zabla}a

iz Mr~ajevaca

DESIMIR MIKAVICA

I ako te `ivot nije {tedeo, Ti si hrabro kora~ao kroz wega, do posledweg svog dana. Ponosni {to smo te imali za roditeqa, neizmerno tu`ni {to smo te izgubili. Ve~no }emo te pamtiti, sinovi @IKO i SLAVI[A, }erka IVANKA, snaha LINDA i unu~ad

1927 - 2015. iz ^a~ka O@ALO[]ENI: supruga MIQANA, sin RANKO, unuk DEJAN, unuka BOJANA, praunuk VASILIJE i praunuka IRENA

17132

17129

U subotu, 14. februara navr{ava se DVE GODINE od kako se na nebo preselila na{a voqena

BRANKA MIJAILOVI] ro|ena Barali}

Dana, 18. 2. 2015. godine navr{ava se 20 godina od prerane smrti na{eg dragog

preminula dana 7. 2. 2015. godine u 78. godini `ivota. Sahrana je obavqena u ponedeqak 9. 2. 2015. godine na grobqu u Zabla}u. Zahvaqujemo se rodbini, prijateqima i kom{ijama na izjavama sau~e{}a. O@ALO[]ENI: sin DEJAN i }erka SVETLANA sa porodicama

19. februara navr{avaju se 4 GODINE kako nisi sa nama

MILANA RADIVOJEVI]A

SA[A JE^MENI] SALE

1975 - 2015.

@ivela si da bi nam qubav pru`ila, celim svojim bi}em ti si bila `ena - qubav. Pri~a o tebi se zove "Majka nad majkama" i pri~a}emo je budu}im generacijama koje dolaze, da se nikada ne zaborave, tvoje ne`ne ruke, tvoj glas utehe, tvoje vanilice, tvoj topli zagrqaj i podr{ka... I daqe znamo da si ti onaj vetar u le|a koji poma`e kada je najte`e.Neka te an|eli ~uvaju. Vole te zauvek tvoji: QIQA, ZORAN, MAJA i SEKA

Toga dana u 12 ~asova poseti}emo wegov grob i obaviti pomen. Mi}o, Bili smo ponosni {to si bio deo nas, a ostajemo ve~ito tu`ni {to si otrgnut od nas. Voqeni ne umiru dok `ive oni koji ga vole. TVOJI: otac BLAGOJE, majka \UR\IJA i brat MIRKO sa porodicom

Vreme prolazi, svaki dan se nadamo da }e{ nam do}i i postajemo sve tu`niji i dani su sve te`i. "... Ali ko ka`e da mene ne}e biti toga jutra ? Ja }u se igrati u svim igrama onih koji `ive. Ima}u nova imena i druge ruke, da me qubavqu ve`u. Jer ja u svim vremenima postojim i ve~ito }u se na suncu kretati". @ALE TE: tvoja }erka MAJA, supruga NATA[A, otac VULE, majka MILICA, sestra NATA[A i tetka NADA

17138

17140

SE]AWE 13. 2. 2010 - 13. 2. 2015.

13. 2. 2005 - 13. 2. 2015.

Dana, 18. februara 2015. godine navr{ava se DVE GODINE od upokojewa

VELIMIR VEQO STANOJ^I]

1922 - 2013. Uspomenu na wega ~uva supruga MILICA sa porodicom 17133

U ponedeqak, 16. 2. 2015. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od kada nije sa nama na{ dragi

VOJO LAZOVI] - CRNOGORAC Ostala je qubav koju smrt ne prekida i tuga koju vreme ne le~i. Tvoja }erka DU[ICA sa porodicom

DU[ANA V. ]IRKOVI]A

S qubavqu i po{tovawem PORODICA

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u Ulici Jugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a. Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

17134

MOMIR TOMOVI] Ostavio si trag koji se ne bri{e, se}awe koje ne bledi, dobrotu koju }emo da pamtimo. TVOJI: brat QUBI[A, snaha LOLA, sinovac DU[KO i sinovica SLAVICA


28

^ITUQE

U ~etvrtak, 19. 2. 2015. godine u 12 ~asova i 30 minuta na grobqu u Slatini obavi}emo GODI[WI POMEN na{em dragom Ra}u

RASTISLAV RA]O BO[KOVI]

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

U ~etvrtak, 19. 2. 2015. godine u 12 ~asova i 30 minuta na grobqu u Slatini obavi}emo GODI[WI POMEN na{em dragom Ra}u

RASTISLAV RA]O BO[KOVI] 1937 - 2014.

Dragi moj, nikad pre`aqeni, Ra}o, tako brzo je prohujala godina od kada si zauvek oti{ao od mene. Sve vi{e mi nedostaje{, a tvoj dragi lik zauvek nosim u mom srcu i mojim se}awima. Neute{na tvoja supruga STANICA

Najdra`i na{ o~e i deda, Vreme tako neumitno odnosi sve poput i ovu godinu od kada si nas zauvek napustio. Tvoj blagi osmeh, vedri duh i nebrojene pesme tvoje kojima si razgaqivao na{e du{e, `ive u na{im srcima i se}awima na{im. TVOJI: sin MILAN, snajka MICA, unuk \OR\E sa suprugom JOVANOM, unuci STEFAN i SAWA

Dana, 18. 2. 2015. godine navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg dragog

17. februara 2015. godine navr{ava se 18 dugih i tu`nih godina od kada su te otrgli iz na{eg zagrqaja

1937 - 2014.

Dana, 14. 2. 2015. godine u 11 ~asova obavi}emo GODI[WI POMEN na{em dragom

NENADU ZAGOR^I]U 23. 2. 2014 - 23. 2. 2015. Se}amo se neizmerne qubavi i pa`we koju nam je pru`ao. WEGOVI: supruga BRANA, }erke KAJA i MARIJA , unuci i praunuke

Dana, 6. 2. 2015. godine preminuo je na{ dragi

RADOVIN JEREMI]

@IKO 1976 - 1997.

MILOMIRA MILOVANOVI]A

iz Trbu{ana 1943 - 2015.

Godina za godinom prolaze, a ti ro|eni sve vi{e nedostaje{. TVOJI: MAMA, TATA i SEKA

Sa ponosom ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu. O@ALO[]ENA PORODICA: supruga RADMILA, sin VLADO i }erka VESNA sa porodicama

17151

17147

Dana, 15. 2. 2015. godine navr{ava se 15 GODINA od smrti moje majke

@IKO VU^KOVI] 17. 2. 1997 - 17. 2. 2015.

u~iteqica u penziji iz ^a~ka

Uvek }e{ biti u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI: supruga OLIVERA, sinovi DU[AN i MILO[, snahe BIQANA i JANA i unuci ANDRIJA, MATIJA i MILICA SE]AWE Dana, 13. 2. 2015. godine navr{ava se DVE GODINE od smrti

@IVANA RADULOVI]A

RANOMIRKE - MICE SKERLI]

Ve~no }emo ~uvati uspomenu na Tebe. NIKOLA i DESPINA

19. 2. 2011 - 19. 2. 2015.

MILIJAN RADOJEVI] ]ATA

Uspomenu na wen dragi lik s ponosom i qubavqu ~uva sin RODOQUB sa porodicom

U ponedeqak, 16. 2. 2015. godine navr{avaju se ^ETIRI GODINE od kada nije sa nama na{ dragi

MOMIR TOMOVI]

iz Mili}evaca 1940 - 2013.

Uspomene ostaju zauvek i podse}aju {ta smo sa tobom izgubili. Ve~no }e te u svojim mislima ~uvati od zaborava TVOJA PORODICA

Svetlim i izuzetnim tragom koji je ostao iza wega upisao se u ve~nu kwigu - Nezaborava. Vole te tvoji: }erka MAJA, supruga MIKAINA, sestra DU[ICA, sestri} ALEKSANDAR i zet VITOMIR

I vi{e ni{ta nije kao pre... Mnogo nam nedostaje{... TVOJI: MILAVA, RADI[A, MI]O i RADA

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK


^ITUQE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

NAJDRA@EM

NEMAWI NOVAKOVI]U 1989 - 2015. Ne - nemojte moje veselo lice, sa suzama ispra}ati prijateqi, `elim da pamtite samo osmeh, budite pratioci mojoj `eqi.

Ne}u vam re}i zbogom dragi, dragi se nikad ne rastaju, wihova srca uvek su skupa, to samo oni {to vole znaju.

Kratko sam sa vama ro|eni bio, i znam da te{ko }e daqe biti, al' o~i zatvorite, du{u otvorite, ja }u vas tamo posetiti.

Sad sam vam se}awe - ~uvajte trenutke, ja ih vi{e ~uvati ne mogu, u snovima ja }u da vas qubim, a vi se za mene molite Bogu!

VOLI TE TVOJA PORODICA. ZAUVEK ]E[ OSTATI SA NAMA! Tvoja sestra }e nastaviti tamo gde si ti stao. PORODICE NOVAKOVI] i MINI]

29


30

^ITUQE

Dana, 4. 2. 2015. godine preminuo je na{ voqeni

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da je na{ dragi

SE]AWE NA DRAGE RODITEQE

NADA

\URO

9. 12. 1979.

15. 2. 2007.

KUR]UBI] iz Kuki}a @ivite u na{im srcima i mislima. Uspomenu na Vas ~uvaju }erke SPOMENKA, DELFINA i SNE@ANA Dana, 18. 2. 2015. godine navr{ava se DVE GODINE od smrti na{e drage

DRAGAN MILI]EVI]

RADA[IN ORLOVI]

1962 - 2015.

iz Atenice

Zahvaqujemo se kumovima, prijateqima, rodbini, kom{ijama i kolektivu "Elektrodistribucije" ^a~ak na velikoj podr{ci u ovom te{kom trenutku.

preminuo dana, 7. februara 2015. godine u 76. godini `ivota. Uspomenu sa ponosom i qubavqu ~uva}e, supruga RADOSAVA, sin VUKOSAV, }erke OLGA, STANA i MIRJANA sa porodicama

PORODICA MILI]EVI]

17111

Dana, 18. 2. 2015. godine navr{ava se ^ETRDESET DANA od kako je prestalo da kuca srce na{e voqene

DRAGOM OCU I SUPRUGU

DRAGANU MILI]EVI]U

DESANKE DESE MARI]

1962 - 2015.

Dragocen je svaki trenutak koji smo proveli sa wom.

Dok postojimo, `ive}e{ u na{im srcima. KATARINA, ALEKSA i VESNA

Suprug RANKO i }erka MARINA

17104

17121

Dana, 4. 2. 2015. godine prestalo je da kuca veliko i plemenito srce na{eg

DRAGOM ZETU

RADULA MARINOVI]A CEVKE

DRAGANU MILI]EVI]U

1949 - 2015. iz ^a~ka

1962 - 2015.

POSLEDWI POZDRAV OD PORODICE KOVA^EVI] 17105

VERE \OKI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavqena je u petak, 6. 2. 2015. godine u 15:00 ~asova na ^a~anskom grobqu. O@ALO[]ENI: supruga NADA, sin VLADIMIR i }erka MARIJA sa porodicama

POSLEDWI POZDRAV

POSLEDWI POZDRAV

DRAGANU MILI]EVI]U

RADU

Vreme brzo prolazi, kao i ove dve godine od kada nisi sa nama, ali je mnogo lepih uspomena da te ve~no pamtimo i da te nikada ne zaboravimo. Suprug DRAGAN i }erke TAWA i TAMARA sa porodicama SE]AWE 15. 2. 2010 - 15. 2. 2015.

SRBOQUB NIKOLI] QUBO

S' qubavqu, ponosom i po{tovawem, ~uvam te od zaborava. Po~ivaj u miru. Supruga STANKA - CALA IZJAVA ZAHVALNOSTI

Ovim putem `elimo da se zahvalimo lekarima i medicinskom osobqu Intenzivne nege i Neurologije ^a~anske bolnice koji su svojom brigom i pa`wom u~inili sve prilikom le~ewa na{eg RADULA MARINOVI]A. ZAHVALNA PORODICA MARINOVI] Dana, 15. 2. 2015. godine navr{ava se GODINU DANA od smrti moje drage sestre

MILKE ILI] iz Prijevora

od majke NADE i sestre MILE sa porodicom

OD CACE I VACA

17141

17108

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

Vreme prolazi, praznina ostaje, koja se re~ima ne mo`e opisati, koliko je srce prazno i koliko du{a boli. BRAT TOMO 17110


31

^ITUQE

PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE

NA[A DRAGA

Dana, ~etrnaestog februara navr{ava se ^ETRDESET DANA kako nas je zauvek napustila na{a draga i voqena

DOBRILA

DOBRILA ME^ANIN

Bila si ponos, oslonac, uto~i{te,... sve. ^uva}emo te u najlep{em se}awu. MARA i MIJAT

Pamti}emo Te po dobroti i plemenitosti, pomiwa}emo Te sa ponosom. PORODICA ME^ANIN

17122

17124

Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da }emo na{em dragom

VLADIMIRU IGWATOVI]U 1983 - 2015. iz ^a~ka u nedequ, 15. 2. 2015. godine u 13:00 ~asova na ^a~anskom grobqu davati ^ETRDESETODNEVNI POMEN. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da prisustvuju ovom tu`nom ~inu. O@ALO[]ENA PORODICA. SE]AWE 23. 2. 2014 - 23. 2. 2015.

STRA[IMIR ]OJBA[I] Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na Tebe. S' ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. O@ALO[]ENA PORODICA

ALEKSANDAR ARSENIJEVI]

ALEKSANDAR ARSENIJEVI] LE^O 20. 2. 1970 - 1. 2. 2015.

Dragi Bato, ^ovek umire kada ga zaborave, a ti }e{ zauvek `iveti u na{im srcima i biti u na{im mislima. Sestra JELENA sa porodicom

Na{a draga, plemenita i po`rtvovana

LEPA ^EKEREVAC ro|. Kari} bojaxija iz ^a~ka 1926 - 2015. Upokojila se u Gospodu dana 8. februara 2015. godine. Sahrawena je u utorak 10. februara na ^a~anskom grobqu. Sa velikom qubavqu, po{tovawem i zahvalno{}u ~uvamo je u na{im mislima i pri~ama. O@ALO[]ENI: WENA DECA NADA, VERA, TIJANA, IVANA, NEVENA, RADOJE i MIODRAG

Sine, s prete{kim bolom oprostila sam se od tebe. Osta}e{ ve~no voqen i nikad zaboravqen. U neprebolu majka MILENKA


PETAK 13. FEBRUAR 2015. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.