7. mart 2014.

Page 1

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

www.caglas.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM

BROJ 9

^A^AK, 7.MART 2014. GODINE

IZBORI 2014.

tel. 226-000; 346- 000

CENA 30 DIN.

SVIM KAMA SUGRA\AN MO TA ^ESTI 8. MART!

KAMPAWA U PUNOM JEKU!

www.viza-nekretnine.co.rs

Zbog predizborne ti{ine, slede}i broj „^a~anskog glasa” }e iza}i u ~etvrtak, 13. marta. Oglase mo`ete predati do utorka do 12 ~asova.

PRI^A O STRADAWU ]ERAMILACA

NEKADA[WIH VLASNIKA KAFANE „CAR LAZAR”

strane 12. i 13.

Predstavqen projekat „Razvoj primarne selekcije otpada na teritoriji Moravi~kog regiona”

CENTRUM

069 - 310-04-60 032 - 310-460

www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com

VREDNOST 184.000 EVRA, A ROK REALIZACIJE GODINU DANA strana 4.

Odr`an 20. Festival maske

DA NE IZGUBIMO STARE OBI^AJE

strana 9.


2

MARKETING

PETAK 7. MART 2014. GODINE


3

GRAD

PETAK 7. MART 2014. GODINE

GRADSKO VE]E DALO SAGLASNOST NA IZVE[TAJ O PRO[LOGODI[WEM I PLAN RADA NAU^NO TEHNOLO[KOG PARKA ZA OVU GODINU esimizam i ru`ne pretpostavke koji su pratili po~etne aktivnosti Nau~no tehnolo{kog parka, za samo godinu dana zamenile su optimisti~ke prognoze, potkrepqene zna~ajnim rezultatima i “pomakom” u radu ove ustanove. Tu konstataciju izrekli su ~lanovi Gradskog ve}a na sednici odr`anoj pro{log petka, tokom rasprave o izve{taju o pro{logodi{wem i programu rada za ovu godinu, koje im je prezentovala v.d. direktora Danijela Milo{evi}. Naglasila je pritom da su u 2013. godini realizovane sve planirane aktivnosti: opremqen poslovni prostor od 138 kvadratnih metara u zgradi u Ulici Nikole Tesle, koga je parku bez naknade za period od pet godina ustupio Grad, nabavqeni kancelarijski name{taj i oprema, organizovana dva treninga na temu “Unapre|ewe konkurentnosti srpskih preduze}a” i “StartIT karavan, projekat digitalne agende” i {to je najva`nije, stvoreni svi preduslovi za useqewe prvih stanara, dve firme koje zapoo{qavaju {est mladih in`ewera. Milo{evi}ka je naglasila da je pro-

P

PARK DOBIO PRVE STANARE {le godine rad NTP buxet Grada ko{tao 5,4 miliona dinara i da je za ovogodi{we aktivnosti iz gradske kase predvi|eno ~etiri miliona dinara. Pretpostavqa se da }e biti obezbe|eno jo{ milion dinara iz donacija i 300.000 dinara iz sopstvenih prihoda. U ovoj godini prioritet }e biti selekcija budu}ih stanara, odnosno inovativnih privrednih subjekata, prilikom useqewa i inkubacije u Startap centar u NTP. Iako je poslovnim planom predvi|en prijem devet izvr{ilaca, zbog racioanlizacije i smawewa tro{kova, bi}e otvorena samo tri radna mesta, a na ostalim anga`ovani volonteri eksperti, zaposleni u organizacijama i ustanovama osniva~a. Formirawe mre`e konsultanata, posredovawe u obezbe|ivawu stru~ne prakse za studente, izrada Studije izvodqivosti, aktivno u~e{}e u radu Mre`e

VE]I KRUG KORISNIKA, A MAWE PARA Iako su ove godine redukovana buxetska sredstva (sa 26 na 22 miliona dinara) za pokri}e tro{kova besplatnog i povla{}enog prevoza u gradskom i prigradskom saobra}aju, krug lica koja }e od 1. aprila mo}i da ostvare ovo pravo, je pro{iren, rekla je Nade`da Vuksanovi}: - Prema na{oj evidenciji 13.200 lica ima}e pravo na besplatan prevoz, od kojih je 11.000 gra|ana starijih od 65 godina, koji su i prethodnih godina posedovali elektronske kartice za povla{}en prevoz. Na osnovu ovog pravilnika pro{iruje se krug za 2.200 osoba iz drugih kategorija i za 1.050 u~enika sredwih {kola. Nove kategorije su: nezaposlene trudnice, deca i odrasli sa posebnim potrebama koji poha|aju ustanovu za dnevni boravak “Zra~ak” i [kolu “1. novembar”, slepa lica sa o{te}enim vidom od najmawe 90 odsto, osobe obolele od distrofije, paraplegije i cerebralne paralize, na dijalizi i sa transplantiranim bubrezima, dobrovoqni davaoci krvi koji su krv dali vi{e od 75 puta, korisnici “narodne kuhiwe”, materijalnog obezbe|ewa za negu i pomo} drugom licu i korisnici nov~ane socijalne pomo}i. U~enici sredwih {kola ima}e pravo na popust od 20 odsto od cene mese~ne karte, odnosno ukupno 70, ra~unaju}i i povlastice koje daje lokalni prevoznik. Gradsko ve}e je prihvatilo predlog Radomira Kru{~i}a i dr Milana Plazini}a da prilikom kreirawa buxeta za 2015. godinu budu obezbe|ena sredstva za “pokri}e” potpuno besplatnog prevoza sredwo{kolaca i studenata.

tehnolo{kih inkubatora i parkova Srbije, ~iji je ovda{wi NTP jedan od pet osniva~a, navela je v. d. direktora jo{ neke od kqu~nih planova ove ustanove. Po{to je naglasio da je “pravoj osobi predao du`nost”, prethodni v. d. direktora Miladin Ristanovi} je ukazao na problem nedostatka kadrova i optimisti~ki prognozirao da }e ubrzo i ograni~eni sme{tajni kapaciteti ote`avati rad parka. Po{to je konstatovao da je evidentan pomak u radu, Milijan Mini} je upozorio da su veliki tro{kovi zarada (3,2 miliona dinara) i insistirao da se “o svakom dinaru vodi ra~una”. Sredstva moraju biti tro{ena “primereno te{kom vremenu u kome `ivimo”, smatra i Qubodrag Grbi}, ocewuju}i da je za godinu dana napravqen zna~ajan “iskorak” u radu. NTP “ide napred”, {to potvr|uje i ~iwenica da je veliki broj qudi zainteresovan da u wemu realizuje poslovne ideje koje ne pripadaju visokim, ve} standardnim tehnologijama, rekao je Radisav Marjanovi}, predsednik Skup{tine ove ustanove, naglasiv{i da za wen rad nijedan dinar iz buxeta ne}e biti pogre{no potro{en. Kao jedan od {est osniva~a, Grad sa 75 odsto finansira

park, konstatovao je Dejan Obradovi}, upitav{i i da li su u skladu sa tim u~e{}em, zastupqeni i wegovi predstavnici u organima, na {ta je Marjanovi} odgovorio da svi osniva~i imaju po jednog ~lana i zamenika u Skup{tini NTP. Gradsko ve}e je prihvatilo predlog Miladina Ristanovi}a i zakqu~ilo da v. d. direktora i predsednik Skup{tine, zbog interesovawa potencijalnih korisnika usluga i stanara, medijski promovi{u aktivnosti, zna~aj i ulogu Nau~no tehnolo{kog parka. Na posledwoj sednici Gradsko ve}e je donelo Pravilnik o finansijskoj podr{ci deci poginulog roditeqa u oru`anim akcijama od 1991. do 1999. godine, za koju je u ovoj godini u buxetu obezbe|eno 190.000 dinara. Prema evidenciji GU za dru{tvene delatnosti, na podru~ju Grada `ivi ~etvoro dece koja imaju pravo na ovaj vid pomo}i, rekla je na~elnica Nade`da Vuksanovi} i naglasila da }e ona u jednokratnom iznosu dobiti po 39.700 dinara. Odlu~eno je i da u “^a~anskom glasu” bude raspisan javni konkurs za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama, ~ije }e ovogodi{we programe buxet finansirati sa tri miliona dinara. M. N.

NE O^EKUJU SE POPLAVE, ALI GRADSKI [TAB ZA VANREDNE SITUACIJE SE PRIPREMA KAO DA ]E IH BITI

^A^ANSKI PLAN PRIMER DOBRE PRAKSE I

ako }e poplavni talas koji je zahvatio neke evropske zemqe, sude}i po prognozama, zaobi}i Srbiju, Sektor za vanredne situacije pri Ministarstvu unutra{wih poslova i Direkcija za vode Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede obavezali su sve lokalne samouprave da izrade planove za{tite i spasavawa u vanrednim situacijama, ukqu~uju}i i plan odbrane od poplava za vode drugog reda. O ovom i drugim “nare|ewima” dva ministarstva informisani su ~lanovi Gradskog {taba za vanredne situacije, na sednici odr`anoj 28. februara. Obaveza jedinica lokalne samouprave je, ne samo da donesu planove odbrane od poplava, ve} i da usvoje godi{wi program mera i radova koji treba da doprinesu smawewu rizika od poplava (odr`avawe i sanacija za{titnih vodnih objekata, odr`avawe vodotokova, rekonstrukcija postoje}ih i izgradwa novih za{titnih objekata, organizacija odbrane od poplava i plan komunikacija u~esnika u odbrani) i da u buxetima predvide sredstva za reagovawe i postupawe u slu~aju da do poplava eventualno do|e, obja{wava Bojana Ikodinovi}, na~elnik Gradskog {taba za vanredne suituacije: - U narednom periodu najbitnije i od nacionalnog interesa bi}e izrada procene ugro`enosti za svaku teritoriju, a potom planova za{tite u vanrednim situacijama. Po Zakonu o vanrednim situacijama to je obaveza gradova i op{tina koji su du`ni da sprovode sve mere iz oblasti civilne za{tite, odnosno za{tite od poplava, po`ara,

zemqotresa i svih drugih elementarnih nepogoda. S obzirom na to da proteklu zimu nisu karakterisale obilne padavine i ~iwenicu da ni u Zapadnoj Evropi nije bilo “ve}ih voda koje bi mogle da stignu u Srbiju”, na podru~ju ^a~ka se ne o~ekuju poplave, prognozira Ikodinovi}aka. Bez obzira na to, nadle`ne slu`be, preduze}a i ustanove se moraju blagovremeno pripremiti, da bi adekvatno reagovali u slu~aju da do|e do nekih elementarnih nepogoda, rekla je ona i pohvalila ^a~ak i op{tine Lu~ani i Gorwi Milanovac, u kojima se, po wenoj oceni, dosta radi preventivno i redovno izdvajaju buxetska sredstva za sprovo|ewe za{titnih mera. Ikodinovi}ka podse}a da su proteklih godina, posle ve}ih padavina, ve}i problemi evidentirani u Preqini, Kulinovcima, Atenici, gde je dolazilo do izlivawa lokalnih re~ica i potoka. Zbog toga je apelovala na gra|ane da ne bacaju otpad u korita reka i kanala, jer u slu~aju da wima “krenu” buji~ne vode, poplave u pojedinim naseqima }e biti neminovne. ^a~ak ima plan odbrane od poplava, ura|en u saradwi sa stru~wacima sa Gra|evinskog fakulteta i on je na nekoliko prezentacija ocewen kao “primer dobre prakse”, koji bi mogao da poslu`i kao model drugim lokalnim samoupravama, podsetio je Vlaisav Papi} iz GU za lokalni ekonomski razvoj. Neboj{a Jelu{i}, direktor urbanisti~ko tehni~kog sektora u JP “Gradac” je naglasio da su u projektima koji su prethodili ovom planu mapirani

rizici od poplava na sekundarnim vodotocima. Za razliku od ostalih gradova i op{tina koji imaju samo “papirolo{ke” planove, ^a~ak poseduje ozbiqan plan odbrane od poplava. On, me|utim, predstavqa samo “uvodni dokument” za izradu operativnog programa, koja je prili~no skupa, zbog ~ega se o~ekuje da taj projekat finansijski podr`e Republi~ka direkcija za vode i “Srbija vode”, sa kojima bi u narednom periodu trebalo intenzivirati saradwu, zakqu~io je {tab za vanredne situacije. Gradski [tab za vanredne situacije je obavezao GU za lokalni eknomski razvoj da ubrza izradu plana odbrane od poplava i zakqu~io da GU za op{te i zajedni~ke poslove pripremi sva neophodna akta koja “tra`i” Zakon o vanrednim situacijama, i uputi dopis mesnim zajednicama da organizuju ~i{}ewe kanala, da bi predupredili o{te}ewe puteva i plavqewe zemqi{ta. Komandant G[ Vojislav Ili} predlo`io je da na~elnik inspekcijskih slu`bi, direktor JKP “Komunalac”, predstavnici GU za lokalni ekonomski razvoj i mesnih zajednica organizuju ~i{}ewe divqih deponija i rastiwa u koritima lokalnih reka i potoka, “da nas velike vode, koje obi~no dolaze posle su{e”, ne bi iznenadile. Me|u prioritetima bi}e i ~i{}ewe Lipni~ke reke, koja kada nado|e, kako je upozorio Radomir Kru{~i}, mo`e da ugrozi izvori{te u Kuki}ima, sa koga se snabdeva stanovni{tvo sedam sela. M. N.


4

PETAK 7. MART 2014. GODINE

DRU[TVO

PREDSTAVQEN PROJEKAT „RAZVOJ PRIMARNE SELEKCIJE OTPADA NA TERITORIJI MORAVI^KOG REGIONA”

VREDNOST 184.000 EVRA, A ROK REALIZACIJE GODINU DANA ^a~ku je pro{log petka predstavqen projekat “Razvoj primarne selekcije otpada na teritoriji Moravi~kog regiona” i odr`ana uvodna konferencija sa ciqem upoznavawa ~lanova projektnog tima sa pravilima i procedurama u wegovoj realizaciji. Uvodnoj konferenciji prisustvovali su predstavnici Grada ^a~ka i op{tina Lu~ani i Ivawica, koji su potpisnici ovog projekta, koji se realizuje u okviru programa “Exchange 4”, a koji finansira Evropska unija. Rok za realizaciju projekta je godinu dana, a ukupna vrednost je 184 hiqade evra. - Grad ^a~ak je najvi{e odmakao u primarnoj selekciji otpada, jer je jedan od osniva~a regionalnog sistema “Duboko”. Na teritoriji grada i sela uspostavqen je sistem primarne selekcije otpada na 58 odsto. Ali, mi `elimo da taj procenat podignemo na jo{ vi-

U

Radojica Gavrilovi}, Jovana Radowi}, Mirjana \okovi}, Veselin Jovanovi} i Katarina Markovi}

{i nivo, do 70 odsto - rekla je, izme|u ostalog, Mirjana \okovi}, pomo}nik gradona~elnika za oblast ekonomskog razvoja i za{titu `ivotne sredine, nagla{avaju}i da }e realizacijom ovog projekta, lokalne samouprave mo}i da konkuri{u i za druga sredstva od Evropske unije. Me|u ciqevima projekta “Razvoj primarne selekcije otpada na teritoriji Moravi~kog regiona” je i opremawe javno komunalnih preduze}a u sve tri lo-

kalne samouprave, rekao je menaxer projekta Radojica Gavrilovi}, navode}i da }e op{tine Lu~ani i Ivawica dobiti po jedno vozilo i 100 hiqada kesa za sme}e. Na teritoriji op{tine Lu~ani bi}e postavqeno 100 kanti, a u Ivawici osam kontejnera. Za Grad ^a~ak }e biti nabavqeno tako|e jedno vozilo, 200 hiqada kesa, tri kontejnera i 600 kanti. Ovaj projekat bi trebalo da unapredi primarnu selekciju otpada na terito-

riji Moravi~kog okruga, i u wegovoj realizaciji ne}e biti nikakvih problema, ocenili su Jovana Radowi}, predstavnica radne grupe iz Ivawice i Veselin Jovanovi}, pomo}nik predsednika op{tine Lu~ani. Veliku pomo} u aplicirawu i izradi projekta pru`ila je Regionalna agencija za prostorni i ekonomski razvoj Ra{kog i Moravi~kog okruga. Katarina Markovi}, predstavnica Regionalne agencije,

istakla je va`nost saradwe lokalnih samouprava kako bi se daqe razvijale, a posebno pri konkurisawu za IPA fondove iz Evropske unije. - Regionalna razvojna agencija za Ra{ki i Moravi~ki okrug daje veliki doprinos u iznala`ewu potencijala za saradwu izme|u svih op{tina i institucija, koje su zainteresovane i rade na procesima unapre|ewa razvoja. Razvoj u kontekstu ovog projekta je dobra inicijativa i nada-

VREME ZA REZIDBU VO]AKA, \UBREWE ZASADA, OBRADU ZEMQI[TA I PODIZAWE NOVIH ZASADA

RADOVI U VO]WAKU TOKOM MARTA okom januara i februara vremenski uslovi su pogodovali da se radovi u vo}waku, koji se obavqaju u ovom periodu, do sada dobrim delom zavr{e. Ali i pored toga, ima poslova koje je neophodno uraditi pre nego {to krene puna vegetacija, tako da se radovi u vo}wacima produ`avaju tokom marta. Poslovi koji predstoje u narednom periodu su: rezidba vo}aka, |ubrewe zasada, obrada zemqi{ta i podizawe novih zasada. - Rezidba vo}aka se razlikuje po tome da li se obavqa u mladim ili starim vo}nim zasadima, da li za formirawe uzgojnog oblika, ili regulisawe rodnosti i vegetativnog porasta u rodnim zasadima. Osim toga, razlika je i u rezidbi jabu~astog ili ko{ti~avog vo}a. Rezidba jabu~astog vo}a mo`e se uraditi ve} po zavr{etku godine, tokom decembra. Tako|e, mo`e se bezbedno odvijati i tokom zimskog perioda, ukoliko su pogodni uslovi za rad u zasadima. Rezidba ko{ti~avog vo}a treba da se bavi po~etkom prole}a. Razlog je u ve}oj osetqivosti ko{ti~avog od jabu~astog vo}a na niske

T

zimske temperature. Tako|e, ko{ti~avo vo}e ima kra}i period dubokog zimskog mirovawa i pre stupa u vegetaciju - ka`e savetodavac Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}, iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak, nagla{avaju}i da tokom marta posebnu pa`wu treba posvetiti rezidbi mladih vo}nih zasada, jer je sada pravo vreme za wihovu rezidbu. Ona napomiwe da prolazi opasnost od jakih mrazeva koji mogu doprineti izmrzavawu. U slu~aju da se iz bilo kog razloga osnovno |ubrewe ne obavi u jesen, tada se koli~ina biqnih hraniva predvi|ena za jesen i ona za prvo prole}no |ubrewe, zajedno unese u zemqi{te (ili razbaca po povr{ini), prilikom prve prole}ne obrade zemqi{ta. Redovno godi{we |ubrewe vo}waka u rodu, predstavqa jednu od osnovnih agrotehni~kih mera u savremenoj vo}arskoj proizvodwi. \ubrewem vo}waka osigurava se redovan i visok prinos, dobar kvalitet plodova i ravnote`a razvoja vegetativnih i generativnih organa. - U redovnom godi{wem |ubrewu kod ve}ine vrsta vo}aka razli-

kuje se osnovno |ubrewe, rano prole}no |ubrewe i prihrana. Osnovno |ubrewe koje se obavqa u jesen posle berbe predstavqa uno{ewe kompleksnih NPK |ubriva sa malo azota, u odnosu na fosfor i kalijum. U osnovno |ubrewe spada i |ubrewe stajskim |ubrivom. U ranom prole}nom |ubrewu unosi se azot, naj~e{}e 1/3 do 1/2 ukupne potrebe godi{we koli~ine, sa jednim od azotnih |ubriva, ili kompleksnim NPK sa nagla{enim sadr`ajem azota (NPK 2010-10, NPK 15-15-15). \ubrewe se obavqa prilikom prve prole}ne obrade zemqi{ta. Prihrana se obavqa posle zametawa plodova krajem aprila, azotnim ili NPK |ubrivima sa nagla{enim azotom - obja{wava Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}. Posle obavqenog |ubrewa, neophodno je zemqi{te obraditi, bilo orawem, ili ~e{}e u zasadima maline frezirawem redne trake, kombinovano sa okopavawem u samom redu. Prole}nu sadwu treba obaviti {to pre. Jesewa sadwa vo}aka je povoqnija, ali ko to nije uradio jesenas, sada je pravo vreme, pod

uslovom da je zemqi{te dobro pripremqeno, ka`e na{a sagovornica. Tako|e je veoma zna~ajno izvr{iti analizu zemqi{ta, isti~e ona. - Na`alost, nedovoqno poqoprivrednika se oslawa na analizu zemqi{ta, kao osnovu za podizawe zasada, a upravo je ona ta koja nam kazuje da li se vo}wak isplati podignuti na tom mestu i koje su formulacije i koli~ine |ubriva potrebne za meliorativno |ubrewe, kao i za koje vrste vo}aka je odre|ena parcela pogodna. Tako|e, va`no je voditi ra~una o sortimentu koji se odabira za novi vo}wak. Sortiment je dinami~na kategorija i stalno se pojavquju nove sorte (koje mogu biti boqe ili ne) - podse}a Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}, nagla{avaju}i da treba odabrati sorte koje su trenutno aktuelne, kako kod nas, tako i u svetu, kako ne bi bilo problema sa plasmanom kada vo}ke stupe u rod. I naravno, podrazumeva se kupovina sortno i zdravstveno ispravnih sadnica od pouzdanog proizvo|a~a, zakqu~uje na{a sagovornica. N. R.

mo se da }emo zbli`avawem i me|usobnom saradwom doprineti jo{ ve}im projektima na teritorijma ova dva okruga. Na poqu za{tite `ivotne sredine i obrazovawa ima dosta programa. Proces programirawa je jako slo`en, ponekad traje i do ~etiri godine. Potrebno nam je vreme da pripremimo prioritete, koji su usvojeni i uskla|eni sa realnim potrebama, jer na taj na~in dokazujemo opravdanost za{to tra`imo neka sredstva za odre|enu oblast - rekla je, pored ostalog, Katarina Markovi}. N. R.

PIJA^NI BAROMETAR POVR]E krompir 40 - 50 pasuq 300 - 340 paprika 350 paradajz 200 krastavac 260 praziluk 80 tikvice 250 rotkvice 60 brokoli 300 kupus 20 - 60 karfiol 300 per{un 30 {argarepa 50 cvekla 50 spana} 80 zelena salata 25 - 30 crni luk 30 - 80 beli luk 400 VO]E suve {qive 200 - 250 jabuke 10 - 40 ju`no vo}e 100 - 220 orasi 700 - 800 MLE^NA PIJACA projino bra{no 80 pili}i jaja 5 - 10 kajmak 500 - 600 sir 250 - 400 pr{uta 1.300 - 1.600 slanina 350 - 850 suxuk 900 STO^NA PIJACA teli}i - nema tovqenici 180 prasi}i 230 - 250 ovce 130 jagwad 300 - 340 p{enica 25 je~am 25 kukuruz 22

DIREKTOR: Svetlana Bojovi} GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi}

tel: 032/377-107

032/342-276

office@cacanskiglas.rs

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}. PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}.

glcaglas@sbb.rs

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije:

MARKETING: Radmila Zari}

tel: 032/342- 276,

032/377-108

faks: 032/344-772 glpress@sbb.rs

032/ 344-772

office@cacanskiglas.rs

Rukopisi se ne vra}aju.

[tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs


5

POLITIKA

PETAK 7. MART 2014. GODINE

NA MITINGU SNS LIDER ALEKSANDAR VU^I] PORU^IO DA OVA STRANKA GARANTUJE POLITI^KU STABILNOST U SRBIJI

KRA\A I PQA^KA SE NE ISPLATE

reme je da prestanemo da kukamo, da se bavimo `alopojkama, ve} da stvari uzmemo u svoje ruke i po~nemo da radimo vi{e i boqe, izborimo se protiv lopovluka, korupcije i kriminala i da poka`emo veru u sebe koju nismo pokazivali decenijama, veru da mo`emo da uradimo ne{to novo i napravimo ne{to vi{e, a ne da ~ekamo da nam sve padne sa neba. U novom mandatu, vlada na ~elu sa SNS, }e voditi najboqu politiku za svoju zemqu i onu koja prevashodno garantuje punu politi~ku stabilnost, za razliku od ve}ine drugih stranaka koje “prizivaju ukrajinski scenario”. Srbiji je bilo dosta ratova i nemira, Srbija ho}e mir, sta-

borima, jer su ga, sude}i po anketama i istar`ivawima, gra|ani ve} izabrali: “Imamo jedan ciq - Srbiju na ~elu sa Vu~i}em i koalicijom oko SNS, od koje gra|ani o~ekuju da nastavi reforme”, kazao je Ili} i pozvao ^a~ane da 16. marta glasaju za najboqe i ne rasipaju glasove na minorne stranke. Koalicija na ~elu sa Aleksandrom Vu~i}em ima hrabrosti, znawa i snage da se beskompromisno obra~una sa kriminalom i korupcijom, o~isti tajkune koji su opqa~kali Srbiju, dovede investitore i ekonomski oja~a zemqu, uveren je potpredsednik SPO Aleksandar Jugovi}: “Ho}emo Srbiju u kojoj }e se iz godine u godinu

V

i dolazak investitora. Tre}i prioritet u programu ove koalicije je stvarawe povoqnog poslovnog ambijenta za dolazak stranih investitora, ali i ve}a doma}a ulagawa i pomo} malim i sredwim preduze}ima, rekao je Vu~i} i najavio da }e nova vlada do juna doneti vi{e od 20 zakona, me|u kojima Zakon o radu, o dr`avnim slu`benicima, o

dati podsticaje, da bi u mawe razvijenim sredinama Srbije zaposlila qude i dr`avi pla}ali poreze i druge da`bine. Moramo voditi ra~una o tome da samo sna`na ekonomija mo`e da odr`i i “ispla}uje” penzije. Ja garantujem penzionerima wihove penzije, jer su ih oni zaradili i ovu zemqu izgradili.” SNS vodi najboqu i najodgovorniju

RE^I PRETVORIO U DELA

bilnost, boqu ekonomiju i vi{e posla za svoje gra|ane. Ovu poruku preneo je gra|anima lider SNS Aleksandar Vu~i} na velikom predizbornom mitingu, odr`anom pod motom “Svom snagom u borbu protiv korupcije”, u prepunoj hali KK Borac u utorak, na kome su govorili i predsednik Nove Srbije Velimir Ili}, potpredsednici Srpske napredne stranke Bratislav Ga{i} i Nikola Selakovi}, potpredsednik SPO Aleksandar Jugovi} i prvi ~ovek ~a~anskih napredwaka dr Aleksandar Radojevi}. Po{to je pozvao politi~ke protivnike “da pobede na izborima, a ne na ulici”,

STOMAK VI[E BOLI OD NEPRAVDE, NEGO OD GLADI Narod Zapadne Srbije zna {ta je pravda, koliko pravda dr`i zemqu i gradove i koliko stomak vi{e zaboli od nepravde, nego od gladi, obratio se u~esnicima mitinga Nikola Selakovi}, potpredsednik SNS: “Vi{e od 20 godina Srbija je ~ekala da u woj po~ne da se sprovodi pravda, i do~ekala je. U izvr{nu vlast je 2012. u{la SNS, na ~elu sa Aleksandrom Vu~i}em, koji je za proteklih 18 meseci pokazao da se radom, marqivo{}u, disciplinom i redom uspe{no vodi dr`ava. Nije borba protiv kriminala i korupcije sprovo|ena radi sebe same, ve} da bismo pokazali da je zakon jednak za sve i da ne poznaje ni partijsku kwi`icu, ni veru, ni nacionalnost.”

Vu~i} je ustvrdio da se od 12 stranaka, deset “bave Aleksandrom Vu~i}em i SNS”, koja za razliku od wih u predizbornoj kampawi akcenat stavqa na svoj program, u kome su prioriteti politi~ka stabilnost i borba protiv korupcije i kriminala: - Tu borbu zapo~eli smo na `estok na~in i udarili na najja~e. Da bismo svima u Srbiji poslali jasnu i nedvosmislenu poruku da se kra|a, pqa~ka i lopovska privatizacija ne isplate, mora}emo da je “spustimo” u svaki grad, ^a~ak, Ni{, Leskovac, jer je to uslov za dobru ekonomiju

planirawu i izgradwi, o privatizaciji, zahvaquju}i kojima }e biti stvoren ambijent, u kome }e gra|ani, a prvenstveno mladi, razmi{qati kako sami da naprave svoj biznis: “Tra`im od tih mladih qudi da se bore, da tra`e posao, da rade i ne ~ekaju da im on padne s neba. U okviru nacionalnog prioritetnog plana izdvoji}emo nekoliko grana privrede: poqoprivreda, auto industrija, gra|evinska industrija, koje su od kqu~nog zna~aja i za koje }emo obezbe|ivati posebne podsticaje. Razvija}emo i takozvanu sektorsku politiku i strancima od 1. maja 2014. do 1. maja 2016.

spoqnu politiku, ide ka EU, ali ne prekida i odnose sa Ruskom Federacijom: “Mi }emo da vodimo takvu politiku da Srbiju provu~emo kroz iglene u{i, da ne bi u{la ni u kakve sukobe, da bude neo{te}ena, nepomerena i ostane ekonomski i politi~ki stabilna, i svakog dana sve bogatija”. Istom `estinom i `ustrinom kojom je u{la u borbu protiv kriminala, SNS i stranke okupqene oko we, bori}e se i za napredak srpske privrede i ekonomije, obe}ao je Vu~i}, i pozvao gra|ane da 16. marta iza|u na izbore i glasaju za Srbiju normalnu, pristojnu i uspe{nu zemqu, uveren da je ubedqiva pobeda SNS garant da }e zemqa i}i napred i da se ostale stranke ne}e ujediniti sa tajkunima i predstavnicima krupnog kapitala, koji `ele povratak Srbije u “muq i `abokre~inu”. U~esnicima mitinga obratio se i lider Nove Srbije Velimir Ili} koji je rekao da Srbija o~ekuje da je novim, putem uspeha i preporoda povede Aleksndar Vu~i}. Pozvao je bira~e da ga podr`e na iz-

Postoje qudi vredni hvale i po{tovawa, kakav je i lider SNS Aleksandar Vu~i}, koji je svojom hrabro{}u i beskompromisnom borbom protiv neistine i onih koji se bave ne~asnim radwama, pokazao da ni u jednom trenutku ne odstupa, ni pred strahom, ni pred neprijateqima, po`eleo je dobrodo{licu gostima i svim u~esnicima mitinga poverenik GO SNS dr Aleksandar Radojevi}: “On je prvi ~ovek koji je re~i pretvorio u dela. U ovoj kampawi glavne parole su “sna`no u reforme”, zbog toga {to je sve ono {to smo nasledili od prethodnog re`ima, jo{ vi{e oronulo i zapu{teno. Ovom narodu koji je do{ao do dna, SNS i Aleksandar Vu~i} su prakti~no udahnuli nadu u `ivot.” ra|ati sve vi{e dece, Srbiju nasmejanih i zadovoqnih qudi, u kojoj najboqe `ive oni koji najvi{e i najkvalitetnije rade, i imaju posao svi koji `ele da rade”, rekao je on, apeluju}i na sugra|ane da 16. marta daju glas za ekonomski i duhovni oporavak Srbije, koji garantuje SNS. Kada preuzme Vladu Srbije, SNS }e punim kapacitetom nastojati da podstakne privredni rast i otvarawe malih i sredwih preduze}a i da mladim qudima od 18 do 35 godina obezbedi podsticaje za otvarawe firmi, jer Srbiju, smatra potpredsednik SNS Bratislav Ga{i}, mora da podigne privatno preduzetni{tvo. Vlada na ~elu sa napredwacima }e nastaviti i gradwu Moravskog koridora i posle 20 godina zavr{iti autoputeve po Srbiji, uveren je on. M. N.


6

POLITIKA

PETAK 7. MART 2014. GODINE

VEQKO NEGOVANOVI], PREDSEDNIK IZBORNOG [TABA I GO SPS

POZITIVNIJA ATMOSFERA NEGO 2012.

o~etak i dosada{wi tok kampawe, koju vodi koalicija SPS - PUPS - JS, karakteri{e mnogo pozitivnija klima nego za izbore 2012. godine, ocena je predsednika Izbornog {taba i GO SPS Veqka Negovanovi}a, koji podse}a da su ove stranke za samo jedan dan u Srbiji prikupile 25.000 potpisa, potrebnih za kandidovawe liste “Ivica Da~i} - SPS - PUPS JS”, {to nije po{lo za rukom ~lanovima i simpatizerima nijedne druge koalicije: - Iako je re~ o parlamentarnim izborima, mi koristimo stare metode i takore}i idemo od mesne zajednice do mesne zajednice, da bismo predstavili svoj program, promovisali poslani~ke kandidate i prvenstveno animirali bira~e da 16. marta iza|u na izbore. Na centralnoj promociji, odr`anoj 2. marta u beo-

P

gradskoj “areni”, brojni gra|ani su prisustvom na ovom veli~anstvenom skupu ve} pokazali svoju opredeqenost i {to je tako|e va`no, na wemu je predsednik socijalista Ivica Da~i} izrekao nekoliko konstatacija i obe}awa, koji se do sada nisu ~uli, a {to, po Negovanovi}evom mi{qewu, govori o wegovoj ozbiqnosti i kao politi~ara i dr`avnika: “Sasvim jasno je rekao da za sve ono {to pri~amo i za{ta }emo se zalagati u Vladi, daje garancije, zbog ~ega i tra`i poverewe bira~a. Do sada nisam ~uo tako odgovornu izjavu.” Paralelno sa pripremama za sutra{wu centralnu promociju za Moravi~ki okrug, koja }e biti odr`ana u Domu kulture, predstavnici SPS i partija okupqenih oko we, promovi{u program ovog saveza i u gradskim punktovima. Planirano je da posete sve sredine, ka`e predsednik

Izbornog {taba, uveren da }e veliki broj bira~a dati glas ovoj izbornoj listi, {to potvr|uju, pored ostalog, i mnogo pozitivnija atmosfera i klima u kampawi, od one pred izbore 2012. godine. U me|uvremenu je, ka`e Negovanovi}, veliki broj mladih i `ena “pri{ao levici, {to je jo{ jedan novi kvalitet”, koji se tako|e manifestuje na skupovima u lokalnoj sredini: - Dosada{wa kampawa pokazuje da mo`emo da budemo realni optimisti i da }emo ostvariti boqe izborne rezultate nego 2012, kada smo na nivou dr`ave osvojili oko 15 odsto. Ova koalicija }e, po broju glasova i izbornim rezultatima, sigurno biti jedna od prve dve - optimisti~ki prognozira Negovanovi}, ali nagla{ava i da ve}i uspeh podarzumeva i ve}u odgovornost svih ~lanica koalicije, koju su one za proteklih 18 meseci i pokaza-

le, spremno prihvativ{i odgovornost za onaj deo vlasti, za koji su dobili legitimitet od gra|ana. Za razliku od ove koalicije koja “gleda sebe” i promovi{e svoj program i kandidate, pojedine stranke se, posebno u pisanim

medijima, bave Socijalisti~kom partijom i wenim predsednikom. Po Negovanovi}evoj oceni, to je znak da rejting ove kaolicije iz dana u dan raste i da se mnoge druge partije pla{e izbornog rezultata koji }e posti}i socijalisti sa

PUPS i JS. On je i ovim putem apelovao na sugra|ane da 16. marta “ne ostanu kod ku}e”, jer u tom slu~aju ne}e u~estvovati u izboru nove vlasti, ne}e birati, ali }e na neki na~in glasati. M. N.

POSLANI^KI KANDIDAT NA LISTI „IVICA DA^I] - SPS - PUPS - JS” DR SNE@ANA BOGOSAVQEVI] BO[KOVI]

BOQI @IVOT GRA\ANA I BOGATIJA SRBIJA

izbornoj kampawi koju predstavnici koalicije SPS PUPS - JS vode ovih dana, takore}i od vrata do vrata, promovi{u}i na grad-

U

skom i seoskom podru~ju program ovih partija, “~iji snaga, energija i optimizam nikada nisu bili ja~i”, jedan od poslani~kih kandidata dr Sne`ana Bo-

gosavqevi} Bo{kovi}, kako ka`e, nastoji da bira~ima jasno uka`e, prevashodno na rezultate koje je postigla Republi~ka vlada, na ~elu sa premijerom i predsednikom SPS Ivicom Da~i}em. Za samo 18 meseci, podse}a ona, zapo~eti su zvani~ni pregovori o ~lanstvu Srbije u EU, nastavqena je i unapre|ena saradwa sa Rusijom, Kinom i drugim prijateqskim zemqama, prese~en kosovski “gordijev ~vor”, vra}en me|unarodni ugled Srbiji i zapo~ete reforme u najva`nijim oblastima dru{tvenog `ivota. - Ovi rezultati ostvareni su zahvaquju}i velikom trudu Vlade Srbije, ali i ve{toj i mudroj politici na{eg predsednika Ivice Da~i}a, ~iji su hrabrost i dr`avni~ka mudrost prepoznati u svetu, zbog ~ega su ga Ameri~ki kongres i Evropski parlament predlo`ili za kandidata za Nobelovu nagradu - ka`e ~a~anska poslanica SPS u

prethodnom i kandidat za mesto u Skup{tini Srbije u narednom mandatu, podse}aju}i i na sve {to je li~no uradila u republi~kom parlamentu za prethodnih godinu i po dana. Nastojala je da na najboqi na~in predstavqa gra|ane, partiju kojoj pripada, da promovi{e ^a~ak i sve wegove potencijale i doprinese realizaciji projekata koji su se ticali lokalne samouprave. Wena posebna pa`wa bila je usmerena na re{avawe problema u poqoprivredi, kojima je doprinosila anga`ovawem na sednicama resornog skup{tinskog odbora, na plenarnim zasedawima, podno{ewem amandmana i poslani~kih pitawa, kojima je nastojala da podstakne i ubrza dono{ewe najboqih re{ewa u ovoj oblasti. - Na moju inicijativu u ^a~ku je odr`ano dvodnevno zasedawe Odbora za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Skup{tine Srbije. Na moj poziv sed-

nici su prisustvovali i ministar poqoprivrede, pomo}nik ministra prosvete i direktori vi{e uprava. Ovo zasedawe, izme|u ostalog, pru`ilo je mogu}nost predstavnicima lokalne samouprave da predstave projekat kojim je ^a~ak konkurisao za sredstva resornog ministarstva, neophodna za nabavku priplodnih junica simentalske rase - isti~e dr Bogosavqevi} Bo{kovi}, navode}i kao veoma zna~ajan i svoj doporinos uspostavqawu parlamentarne saradwe sa Ma|arskom i dobre komunikacije sa zvani~nicima ovog suseda, {to je rezultiralo podr{kom ove ~lanice EU Srbiji u procesu pridru`ivawa. - Na{ ciq u narednom periodu je boqi `ivot gra|ana i bogatija Srbija. Uslov za to je sprovo|ewe reformi koje su Srbiji neophodne i koje ne zavise od politi~ke voqe bilo koga. Va`no je da podseti-

mo gra|ane i na socijaldemokratsku orijentaciju SPS i na{a programska opredeqewa da se borimo za prava radnika, zbog ~ega se zala`emo da se dogovor o reformama posti`e kroz korektan socijalni dijalog. Bez u~e{}a na{e koalicije u vlasti, nema socijalne pravde i sigurnosti za na{e gra|ane - uverena je dr Bogosavqevi} Bo{kovi}, koja i zalagawe za razvoj poqoprivrede i “bogatog sela, bez koga nema bogate Srbije” isti~e kao jo{ jedan programski prioritet SPS-a. U sredi{tu politi~kog delovawa SPS je i obrazovawe mladih, zbog ~ega }e ona insistirati na uvo|ewu besplatnog {kolovawa, pove}awu buxetskih izdvajawa za sve nivoe obrazovawa i stvarawu uslova da mladi {kolovani qudi ostaju u zemqi, u woj `ive i rade, a ne da znawe ste~eno u Srbiji “prodaju” po svetu. M. N.


7

POLITIKA

PETAK 7. MART 2014. GODINE

MILADIN RISTANOVI], POSLANI^KI KANDIDAT I PREDSEDNIK GO PUPS

PARTIJSKA PRIPADNOST, NI PREPORUKA, NI SMETWA rethodne vlade i Republi~ka skup{tina doneli su niz “~inovni~kih” zakona i uredbi, ~ija je primena ote`avala funkcionisawe javnih preduze}a, ustanova i slu`bi u lokalnim samoupravama, {to se odra`ava na gra|ane, koji svoje opravdano nezadovoqstvo usmeravaju prema lokalnoj vlasti. Zbog toga bi u narednom periodu obavezno trebalo izmeniti, ili dopuniti odre|ena zakonska akta, zapa`awa su Miladina Ristanovi}a, poslani~kog kandidata PUPS-a na izbornoj listi “Ivica Da~i} - SPS PUPS - JS”, do kojih je do{ao kao odbornik u mandatu SG od 2008. do 2012. godine i kao ~lan Gradskog ve}a, resorno zadu`en za komunalne delatnosti i socijalnu za{titu. “Politiku bi trebalo ostaviti politi~arima”, a sve ostale delatnosti, wegova je preporuka, poveriti qudi-

P

ma odgovaraju}ih kvalifikacija, osvedo~enim u radu u odre|enim oblastima. Me|u osnovnim prioritetima u wegovom poslani~kom radu bi}e zahtev za promenu odnosa republi~ke prema lokalnoj vlasti, da socijalna za{tita bude odvojena od ostalih buxetskih korisnika, posebno u delu koji finansiraju gradovi i op{tine i da partijska pripadnost ne bude preporuka, ali ni smetwa za zapo{qavawe na mestima na kojima se tra`i visok nivo stru~nosti i iskustvo: - Nema opravdanih razloga za izjedna~avawe republi~kih i lokalnih javnih preduze}a, {to je uradio Zakon o javnim preduze}ima. Republika bi trebalo da donese poseban zakon o lokalnim JP, jer je wihova delatnost 100 odsto vezana za lokalnu samoupravu. Koliko je taj zakon povr{an govori i ~iwenica da “ne poznaje” regio-

nalna JP, poput “Rzava” i “Dubokog”, ~iji je ^a~ak, u prvom slu~aju jedan od pet, a u drugom jedan od devet osniva~a, koji ima `estoke probleme zbog primene ovog zakona. Osim ovog, sporan je, po Ristanovi}evom uverewu, i Zakon o javnim nabavkama koji se negativno odra`ava najvi{e na javna preduze}a i ustanove, potom Zakon o buxetskom sistemu, posebno u delu koji uredbom reguli{e novo zapo{qavawe i dodatno radno anga`ovawe radnika kod korisnika javnih sredstava i “tra`i” saglasnost nadle`nog ministarstva za prijem radnika za povremene, privremene poslove i rad po ugovoru o delu. ^a~ak je, podse}a on, blagovremeno podneo zahtev za dvadesetak preduze}a i ustanova, ali zbog izmena ove uredbe, koje, pored ostalog, predvi|aju da oni koji su se zatekli 1. marta na odre|enim mestima, na wima, prema

tada va`e}im uslovima, ostaju do 1. juna. Konkretno, Centar za socijalni rad je zbog toga u{ao u “prazan prostor” i sa 20 gerontodoma}ica, koje pru`aju usluge “pomo} u ku}i” za 120 korisnika, zakqu~io ugovore o volonterskom radu, navodi Ristanovi} najdrasti~niji primer i posledicu primene neoprezne i povr{ne zakonske regulative. Zakoni i uredbe onemogu}avaju i ostvarivawe jo{ nekih od 13 prava u oblasti socijalne za{tite, koje je ^a~ak, kao jedan od retkih gradova u Srbiji predvideo posebnim pravilnikom. Obavqaju}i funkcije odbornika i ~lana GV, Ristanovi} je “identifikovao” jo{ neke probleme, {to je osnovni preduslov za wihovo re{avawe. Navodi, po lokalne sredine, pogubne posledice primene i Zakona o privatizaciji i na~ina obra~una efekata privatizacije, posebno u

slu~ajevima gde je dr`ava stimulisala strane investitore. Napomiwu}i da nikoga ne kritikuje, predla`e i uspostavqawe horizontalne koordinacije izme|u ministarstava prilikom dono{ewa va`nih zakona, ja~awe vertikalnih veza izme|u lokalne samou-

prave i dr`avnih organa, uskla|ivawe nivoa odgovornosti sa nivoom vlasti i dono{ewe takvih republi~kih zakona koji }e se mawe baviti lokalnim samoupravama, posebno u delu koje one same finansiraju. M. N.

APEL PARTIJE UDRU@ENIH PENZIONERA SRBIJE

GLASAJTE ZA @IVOT I DOSTOJANSTVO! ve gra|ane koji nisu zadovoqni stawem u zemqi i politikom koju vode oni koji se neprekidno bore za vlast, smewuju}i jedni druge i ne razmi{qaju}i koliko sve to ko{ta ovaj napa}en narod, pozivamo da dobro razmisle pre odlaska na bira~ko mesto, kome }e dati svoj glas. Prestanite da se pona{ate kao navija~i na utakmicama. Opredelite se da glasate za `ivot, dostojanstvo, pravo na rad, le~ewe i penzije koje ste po{teno zaradili svojim radom. U Srbiji godi{we umre 80. 000 penzionera, 222 svakoga dana, dva puta vi{e umre onih koji nisu stigli ni da ostvare pravo na penziju, jer su im preduze}a rasprodata, a oni isterani na ulice. Sve ono {to su generacije sada{wih penzionera stvarale, gradile i ostavile u nasle|e, uni{teno je i opqa~kano, rasprodato u bescewe i na taj na~in privreda potpuno uni{tena, a radnici ostavqeni na ulicama. Za to vreme borci za vlast su svu svoju energiju usmerili u smi{qawe la`i i prevara, obe}avaju}i gra|anima

S

blagostawe i pri~aju}i bajke o prosperitetu. Niko od wih nije ispunio svoja obe}awa, jer su bila nerealna, ali je ve}ina wih ostvarila svoj ciq i obogatila se, zahvaquju}i dolasku na vlast, uz va{e glasove. Zato sada narod pati u bedi i siroma{tvu, a vladaju}a elita `ivi lagodno, dok va{a deca nemaju osnovne uslove za `ivot, wihova se {etaju po svetu i poha|aju elitne {kole. Penzioneri nisu mogli mirno da gledaju propast, zbog ~ega su se udru`ili i osnovali svoju partiju sa svim ugro`enim gra|anima koji su ostali bez uslova za `ivot, posle rasprodaje i pq~ke izvr{ene kroz privatizaciju wihovih preduze}a. Po{to je na{ program prihva}en, jer je bio realan i istinit, a ne la`an i obmawiva~ki, dobili smo poverewe glasa~a i uspeli smo da u|emo u Skup{tinu i vlast. PUPS je sva obe}awa koja je sebi dao kao zadatak koji treba da realizuje ispunio 100%: 1. Ostvareno je obe}awe o pove}awu penzija. 2. Penzije se redovno ispla}uju i prate rast plata

3. Poqoprivredni penzioneri dobili su 24 izostale penzije 4. Penzioneri sa minimalnim penzijama primili su 13. penziju 5. Sva starija lica od 65 godina ostvarila su pravo na besplatni gradski prevoz 6. Svaki 16. gra|anin ostvario je pravo na socijalnu pomo}. Ovo je za nas veliki uspeh, s obzirom na to da nam se od tada{we vladaju}e koalicije spremalo neprijatno iznena|ewe, koje bi mnoge oteralo u propast, da se nismo mi kao Partija penzionera organizovali. Znamo da mo`emo za sve gra|ane u~initi vi{e, zbog ~ega svoju borbu nastavqamo jo{ `e{}e i u programu, obe}avamo slede}e: 1. Da sve ono {to smo do sada postigli, zadr`imo i unapredimo i da se izborimo da svi gra|ani, ~ije je materijalno stawe lo{e, i penzioneri sa minimalnim penzijama, ostvare pravo na besplatno le~ewe i lekove. 2. Da uporno radimo na izgradwi doma za sme{taj

starih, usamqenih i iznemoglih lica, kako bismo re{ili problem gra|ana o kojima nema ko da brine. 3. Da svi gra|ani dobiju socijalne karte, kako bi se znalo ko sa ~im raspola`e, ko su i koliko ima onih koji jedva opstaju, i onih enormno bogatih. 4. Pokrenu}emo gra|ansku inicijativu za dono{ewe zakona o obe{te}ewu gra|ana koji su ostali bez stanova, a ceo radni vek su upla}ivali doprinos za stambenu izgradwu. Gra|anima koji su otkupili stanove, taj iznos doprinosa je priznat prilikom otkupa. 5. Pokrenu}emo inicijativu za dono{ewe zakona o poreklu imovine, jer je evidentno da je veliki deo kapitala i dobara dr`ave i narodne imovine nezakonito opqa~kan i pre{ao u vlasni{tvo pojedinaca. Dono{ewem Zakona o mitu, korupciji i poreklu imovine br`e bi se do{lo do saznawa: A) Koliki su prihodi i vrednost imovine funkcionera u politi~kim strankama, sudstvu, zdravstvu, prosveti, poli-

ciji, diplomatiji, javnim preduze}ima i koliki porez pla}aju dr`avi? B) Svima onima kod kojih se ustanovi da su kriminalnim i nezakonitim radwama stekli bogatstvo, treba imovinu oduzeti i prodati, a novac ulo`iti u razvoj privrede i oporavak zemqe. C) Ne dozvoliti da se lopovi i pqa~ka{i iz zatvora pu{taju na slobodu, uz polo`enu kauciju od opqa~kanog novca. Po{tovani gra|ani, ovo je ono za{ta }emo se mi boriti i to energi~no, ukoliko dobijemo dovoqne podr{ke od vas i u|emo u parlament i Vladu. To }emo ~initi i ako budemo

opozicija, ali tada }e biti te{ko da bilo {ta od ovoga ostvarimo. Naprotiv, postoji mogu}nost i to vrlo realna, da izgubimo i ovo {to smo do sada ostvarili, jer svi oni {to vam se sada udvaraju, pri~aju bajke i brinu za va{e zdravqe, imaju samo jedan ciq: da vas “dovuku” do glasa~kog mesta i uzmu va{e glasove. Zato, postupite mudro, nemojte naivno prihvatiti wihove pri~e, razmislite {ta su to do sada u~inili i ostvarili od silnih obe}awa. Dajte svoj glas koaliciji koja svoja obe}awa ispuwava, a to je SPS-PUPS-JS. Zoran Bojovi}


8

POLITIKA

PETAK 7. MART 2014. GODINE

ODR@ANA KONVENCIJA UJEDIWENIH REGIONA SRBIJE

INVESTICIJE UMESTO STEZAWA KAI[A

a konvenciji Ujediwenih regiona Srbije, pro{le nedeqe, gostovali su Verica Kalanovi}, potpredsednica URS-a i gradona~elnik Kragujevca Verko Stevanovi}. Tom prilikom u sali Skup{tine grada predstavqeni su kandidati ove stranke za poslanike iz Moravi~kog okruga, Borko Jovanovi}, dr Mom~ilo Spasi}, Vladan Mili} i Milka Vu~i}

N

(^a~ak), dr Miro Lazarevi}, Marija Brki} i Zoran Pantovi} (Gorwi Milanovac), Radi{a Kova~evi} (Lu~ani) i Milorad Drami}anin (Ivawica). Kako su podsetili poslani~ki kandidati, osnovni moto kampawe ove stranke je “Da `ivimo i radimo “. - Srbiji nisu potrebne kvazi reforme, ve} su{tinske promene sistema. Postoje}i sistem tera radnike na ulice, stare qude u

bedu, a mlade iz zemqe. Mladi svakodnevno napu{taju ^a~ak i odlaze tamo gde im je boqe, u Beograd, Kragujevac ili van zemqe. Ostaju samo oni koji nemaju gde da odu. U ^a~ku decenijama nije otvoreno nijedno radno mesto u proizvodwi, a u javnim preduze}ima i ustanovama svakodnevno se neko zapo{qava. Oni koji bi ovde da investiraju, nailaze na prepreke. Nedavno je jedan

investitor iz Italije odustao da ovde otvori novu fabriku i zaposle 200 radnika - podsetio je dr Mom~ilo Spasi}. Namera URS-a je da ^a~ak bude dobro mesto za `ivot i da mladi imaju razlog da ostanu ovde. - Pokazali smo da mo`emo da dovedemo investitore i pokrenemo privredu. Najboqi primer za to su “Fijat”, “Gorewe”, “Bo{“... i niz drugih firmi - naveo je Spasi}.

URS nije za politiku stezawa kai{a i uskra}ivawe prihoda lekarima, profesorima, seqacima. Umesto stezawa kai{a, oni predla`u investicije. - Moramo da prekinemo sa stezawem kai{a, jer to nije politika koja Srbiju vodi napred. Potrebne su nam investicije. Dr`ava mora da investira u nova radna mesta, a ne da {tedimo ~itav `ivot. Neophodna nam je doma}a razvojna banka, onakva kakvu imaju Hrvatska i odavno Nema~ka. ^a~ak mo`e da ima investitore, kao {to i u Ivawici mo`emo imati fabriku ~ipsa - rekla je Verica Kalanovi}. Stimulisati mlade, vratiti subvenci-

POKRET DVERI PREDSTAVIO „@ENSKI MANIFEST”

@ENE KAO POTPUNO OSTVARENA BI]A andidatkiwe Dveri za narodne poslanike Tawa Popovi}, Biqana Rubakovi} i Qiqana Rankovi} predstavile su u kratkim crtama “@enski manifest”. Ovo delo jo{ uvek nije gotovo, a glavno polazi{te za autore bila je sredwovekovna `ena u Srbiji, mudra vladarka, supruga vladara, ostvarena na svakom `ivotnom poqu. Logo “@enskog manifesta” je lik Presvete Bogorodice, {to zna~i da simbolizuje vrednost `ivota od za~e}a do wegovog kraja. Za Pokret Dveri `ene imaju nezamenqivu ulogu u dru{tvu. Trebalo bi im omogu}iti da se razvijaju u intelektualnoj sferi, kao i da svoj pravi oslonac prona|u u sopstvenoj porodici. - Zalaga}emo se da imaju mogu}nosti da spoje porodicu i posao, da se usavr{avaju u nauci, ako za to imaju afi-

K

niteta, ali da ne zanemare iskonsku ulogu majke. @ene ne bi smele da budu sputane zato {to `ele da ra|aju i da tokom trudno}e i porodiqskog odsustva dobijaju mawu platu - rekla je Tawa Popovi}. Prema wenim re~ima, Dveri }e se zalagati i da `ene koje `ele da ostanu kod ku}e i gaje decu za to imaju primawa. - Zagovaramo humanu jednakost polova. Svojom porodi~nom politikom zala`emo se da

majke, koje su preoptere}ene obavezama, imaju ve}e privilegije da bi mogle da razviju sve svoje potencijale. Na{e `ene bi trebalo da budu moralne, obrazovane i produhovqene. Na{ ciq nije insistirawe na rodnoj, odnosno polnoj ravnopravnosti. To je ograni~avawe, a ne sloboda. Nije re{ewe rat polova, nego biolo{ko i duhovno jedinstvo - smatra Biqana Rubakovi}. Prema re~ima Qi-

qane Rankovi}, primarni zadatak svake `ene je ra|awe i na{e dru{tvo bi tu wenu ulogu moralo da prepozna kao prioritet, jer ubrzano nestajemo. - Majkama je potrebno vi{e maj~inskih privilegija. Potrebno im je rastere}ewe na poslu da bi mogle dovoqno da se posvete porodici. Dr`ava mora pomo}i `enama da lak{e nose teret maj~instva - napomenula je Qiqana Rankovi}. Z. J.

je, otvoriti nova radna mesta, nisu li~ni i partijski interesi, nego ideali kojima bi trebalo te`iti. - Najve}i problem }e biti stariji od 50 godina koji su izgubili posao. Za wihovo zapo{qavawe bi trebalo prona}i poseban metod i izdvojiti subvencije za one koji ih zaposle - rekao je Verko Stevanovi}. U kriznim vremenima, neophodno je druga~ije razmi{qati, biti hrabar, imati projekte i ne ulaziti u skupe dugove. Sli~an model izvukao je Kragujevac iz krize, poru~io je Stevanovi}. Z. J.

PU[TENA JAVNA RASVETA I U DRUGOM DELU ULICE \OR\A TOMA[EVI]A

ZASIJAO BULEVAR radona~elnik mr Vojislav Ili}, izrazio je veliko zadovoqstvo u utorak uve~e, kada je i u drugom delu Ulice \or|a Toma{evi}a pu{tena javna rasveta. Tom prilikom, gradona~elnik je istakao da velika zasluga pripada i Gradu ^a~ku i JP “Gradac”, odnosno da je zahvaquju}i timskom radu grad dobio savremen i moderan bulevar.

G

- Preduze}e “Putevi Srbije” planira da uskoro zapo~ne rekonstrukciju jednog dela Ulice Dr Dragi{a Mi{ovi}. I ova saobra}ajnica }e tako|e imati ~etiri trake. Slede}e godine, kada budu zavr{eni radovi i drugog dela ove ulice, ^a~ak }e dobiti boqi prilaz i iz pravca Beograda i iz Kraqeva - najavio je gradona~elnik Ili}. Neboj{a Jovanovi}, direktor JP “Gradac”, tako|e je ponosan {to je i delimi~no doprineo rekonstrukciji Ulice \or|a Toma{evi}a, koja, kako je rekao, potpuno mewa izgled na{eg grada. “Ulica }e, kao pravi bulevar, grad povezivati sa Preqinom, tako da dobijamo lepu sliku ovog kraja”, kazao je Jovanovi}, nagla{avaju}i da je za po~etak realizacije “velikog neimarskog poduhvata” zaslu`an gradona~elnik Vojislav Ili} i tada{we resorno nadle`no ministarstvo. Podeliv{i zadovoqstvo {to je zasijala nova javna rasveta, tehni~ki direktor JP “Gradac” Neboj{a Jelu{i}, izrazio je nadu da }e uskoro na zavr{noj deonici ulice, du`ine dva kilometra, biti okon~ano obele`avawe kolovoza, ~ime }e i “sitni” radovi u potpunosti biti privedeni kraju. N. R.


9

MARKETING

PETAK 7. MART 2014. GODINE

ODR@AN 20. FESTIVAL MASKE

„DA STARE OBI^AJE NE IZGUBIMO“

- Titulu najizvornije maske ponelo je “@itno poqe” iz Prawana

srpskoj tradiciji je da se uo~i svakog posta organizuju poklade, a najzna~ajnije i najve}e su Bele poklade, koje se odr`avaju uo~i uskr{weg posta. Tradicionalna manifestacija Festival maski, koju ve} dve decenije organizuje KUD “Abra{evi}”, u vremenu oko Belih poklada, sastoji sr od predtakmi~arskih programa u regionu i zavr{ne priredbe na kojoj se biraju najuspe{nije pojedina~ne i kolektivne maske i nagra|uju najboqi. Pobednici ovogodi{weg 20. Festivala maske Moravi~kog okruga, koji je odr`an u velikoj sali Doma kulture, pro{le nedeqe, pred po~etak uskr{weg posta, su: u kategoriji pojedina~nih maski “Buba Mara” iz Preqine, a u grupnim maskama “P~elice” iz Slatine. Nagrada publike pripala je “Pauku” iz Mr~ajevaca, najboqom najstarijom maskom progla{ena je “Vasilica” iz Lu~ana, u kategoriji najboqa najmla|a maska pobedio je “Pepelo tvor” iz ^a~ka, najmasovnija je bila “Sirtaki” iz Lu~ana, a titulu najizvornije maske ponelo je “@itno poqe” iz Prawana.

U

Zahvaliv{i sponzorima na podr{ci, predsednik KUD-a “Abra{evi}” i ~lan `irija Aleksandar Pajovi}, podsetio je da ve} dve decenije, ovo kulturno - umetni~ko dru{tvo i nekada op{tina, a danas Grad ^a~ak, zajedno organizuju ovu manifestaciju, “da stare obi~aje ne izgubimo i da ih otrgnemo od zaborava”. Ovogodi{wi 20. Festival maske otvorio je Aleksandar Da~i},

pomo}nik gradona~elnika za oblast dru{tvenih delatnosti, podse}aju}i da su se na{i preci vekovima maskirali na ovaj dan i da je obi~aj maskirawa poznat, kako u Rusiji, tako i na zapadu, {to potvr|uju poznati svetski karnevali. Zahvaliv{i u ime

grada KUD-u “Abra{evi}” {to poma`e u o~uvawu tradicije, Da~i} je po`eleo da nas “na{i junaci, vile i vilewaci, princeze i prin~evi, koji su se najboqe maskirali, odbrane od svih zlih sila, kako bi u`ivali u Belim pokladama”.

Etnolog Narodnog muzeja Sne`ana [apowi} A{anin, koja je posledwih desetak godina i predsednica `irija, istakla je da je “Abra{evi}” prvi u na{oj zemqi pokrenuo inicijativu maskirawa za Belu pokladnu nedequ. Umetni~ki rukovodilac KUD-a “Abra{evi}” i ~lan `irija Dragi{a Gavrilovi} - Cvijo, napomenuo je da se ovo dru{tvo ve} 20 godina dru`i sa decom pred{kolskog i {kolskog uzrasta, ali i sa starijima: - Ove godine smo pregledali oko 2.800 maski, a za takmi~ewe

na finalnoj priredbi smo izabrali 200. Bile su to ma{tovite maske, jer smo ocewivali samo napravqene, odnosno ma{tu dece i roditeqa, u~iteqa ili nastavnika, ali ne i kupqene maske, poput Spajdermena. Osim Sne`ane [apowi} A{anin, Aleksandra Pajovi}a i Dragi{e Gavrilovi}a - Cvija, ~lanovi `irija su bili i Dragan Nixovi}, ~lan Skup{tine KUDa “Abra{evi}” i Slavica Slovi}, supruga Slobodana Slovi}a, idejnog tvorca ove manifestacije. N. R.


10

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 7. MART 2014. GODINE


PETAK 7. MART 2014. GODINE

marketing 032/342-276

MARKETING

11


12

PETAK 7. MART 2014. GODINE

DRU[TVO

IZ PORODI^NIH ALBUMA

@IVOTI MILA I SMIQKE ]E

Partizanska vlast je supru`nike ]eramilac, vlasnike kafane „Car Lazar”, osudili na dugogodi{wu robiju i konfiskovala im celokupnu imovinu, jer su posle oslobo|ewa skrivali Nemca koji im je za vreme rata od smrti spasao sina komunistu

r|an ]eramilac, diplomirani in`ewer elektrotehnike, od nedavno u penziji, spada u qude blage naravi, pa u wegovom gla-

S

]eramilca, ~a~anskog kafexije i posledweg pravog vlasnika kafane “Car Lazar”, a sin dr Aleksandra Ace ]eramilca, poznatog stru~waka za patologiju i sudsku medicinu, koji je radni vek proveo na Vojno medicinskoj akademiji u Beogradu. Krenemo li daqe u porodi~nu istoriju, dolazimo do saznawa da je postojbina ]eramilaca u Zasavici i da su se prvobitno prezivali Krwi}. Wihov predak Ilija Krwi} u~estvovao je u Prvom srpskom ustanku, a posle Kara|or|evog poraza doselio se sa bratom Trivunom u selo Prawane, 1813. godine. Krwi}i su `iveli na imawu Kamer bega, bavili se poqoprivredom i vodili borbu za goli opstanak. Ilija, koji se razumeo u gra|evinske poslove, nije se mirio

Plo~a koju je Savez sindikata op{tine ^a~ak 1967. godine postavio na zid kafane

su ni ovoga puta, kada nam iscrpno govori o nesre}noj sudbini dede i babe, nema gneva i mr`we prema onima koji su wegovoj porodici naneli ogromnu nepravdu. Unuk je Milorada Mila

sa rajinskim `ivotom, pa se odvojio od brata i sa svojom porodicom preselio u selo ^elice, kod Nove Varo{i, gde je ostao do 1875. godine. Posle propasti ustanka u Hercegovini, u

kome je u ~ e stvovao, Ilija sa svojom ~eqadi be`i u okolinu ^a~ka, najpre se nastawuje u Ri|agama, a potom u Du~alovi}ima. Nekoliko godina kasnije ova grana Krwi}a prelazi u ^a~ak, gde sti~e prezime ]eramilac, jer je Ilija postao poznat po svom majstorstvu i }eramidi, gra|evinskom materijalu u koji se dobro razumeo. Pavle, jedan od wegovih brojnih unuka, ostavio je iza sebe petoricu sinova Milorada, Dragoslava, @ivorada, Radovana i Du{ana. MILE JE VREDNO RADIO I POLAKO STICAO Milorad, u ^a~ku poznatiji kao Mile, zainteresovao se za ugostiteqstvo, izu~io zanat i, pre{av{i put {egrta i kalfe, stekao po~etni imetak i od ranijeg vlasnika kupio kafanu “Car Lazar”. Za `ivotnu saputnicu odabrao je Smiqku Pavlovi}, ~ija je porodica dr`ala kafanu “Tri bagrema”, u dana{woj Ulici kneza Milo{a, i u braku sa wom dobio sina Aleksandra. ]eramilci su `iveli u ku}i uz samu kafanu, koja i dan danas postoji. “Car” je bio omiqeno steci{te ^a~ana svih slojeva i profesija, u wemu se moglo dobro pojesti i popiti, a i razgaliti uz muziku Cigana. Za ovo mesto vezane su prve zabave i esnafske slave, ali i sindikalni zborovi na kojima su isticani zahtevi za osmo~asovnim radnim vremenom i drugim

Dr Aleksandar ]eramilac

pravima radnika. Mile je bio miran i vredan ~ovek, mnogo je radio i postepeno sticao, a Smiqka va`ila za `enu otmenih manira, posve}enu porodici, naro~ito sinu jedincu. Po zavr{etku osnovne {kole, Aca je poha|ao ~a~ansku Gimnaziju, ali je iz we iskqu~en u sedmom razredu, {kolske 1939/1940. godine, jer je, kao ~lan SKOJ - a, prisustvovao sahrani u~enika Stevana Jakovqevi}a, nastradalog u sukobu sa policijom. Pogreb naprednog omladinca prerastao je, naime, u protest levi~arski orijentisane omladine, a u~esnici su ka`weni na osnovu Zakona o sredwoj {koli. ]eramilac je gimnazijsko {kolovawe okon~ao u Aleksincu, naredne godine, i zapo~eo studije medicine u Beogradu. Ubrzo po~iwe rat i on se vra}a u ^a~ak, gde ga ~ekaju novi partijski zadaci i nove opasnosti. NEMAC IM SPASAO SINA JEDINCA - Ba{ u to vreme, u ^a~ku su rekvirirane sobe za stanovawe nema~kih oficira. Ku}a dede i babe se nalazila u blizini Komande ne-

Smiqka, Aca i Mile ispred svoje ku}e

ma~ke uprave, pa su oni brzo dobila sustanara koji se prezivao Vajdlih (?). Bio je folksdoj~er i dobro govorio srpski jezik. Taj ~ovek nije bio esesovac u pravom smislu re~i i mnogim ^a~anima je pomogao da spasu `ivu glavu. Mog oca je bukvalno izveo iz stroja za streqawe i odveo ga ku}i. Umesto da skon~a na strati{tu, on je upu}en na rad u Borski rudnik, a kada se otud vratio i ponovo na{ao u opasnosti, Nemac ga je sklonio u Zavod za prinudno vaspitawe u Smederevskoj Palanci - prenosi Sr|an ono {to je slu{ao od

starijih i pro~itao u zabele{kama izvesnog Mi{a Jovanovi}a, ^a~anina koji je marqivo prikupqao podatke o stradawu wegovih predaka. Mile ]eramilac za vreme rata nije pripadao nijednom taboru, nije se opredeqivao ni kada je na scenu stupila nova vlast, ali se uvek trudio da pomogne svakome koga je zadesila nevoqa. Tako je bilo i u maju 1945. godine, kada mu se za pomo} obratio niko drugi do Nemac koji mu je proteklih godina spasavao sina. Pre`ivev{i streqawe grupe nema~kih zarobqenika,


PETAK 7. MART 2014. GODINE

13

DRU[TVO

IZ PORODI^NIH ALBUMA

RAMILAC ISPISALI DRAMU makla neobi~na de{avawa oko ledare i ona je o svojim zapa`awima odmah obavestila Oznu.

Sr|an ]eramilac

Vajdlih je iste no}i stigao kod ]eramilaca, koji su uz pomo} apotekara Mite Dilbera uspeli da nabave lekove i izvidaju mu rane. Po{to se ku}a ]eramilaca nalazila na vidnom mestu, Mile i Smiqka Nemca sme{taju u ledaru u Kursulinoj ulici, odakle su svakodnevno donosili led za potrebe kafane, a u wegovo ~uvawe ukqu~uju se i porodice Lukovi} i Puri}. U po~etku je sve funkcionisalo bez problema. Ali, budnom oku prodava~ice novina iz obli`we trafike nisu pro-

KAD OZNA SVE DOZNA Vod vojske, sa pu{kama na gotovs i pod punom opremom, blokirao je proka`eni deo grada, iz ku}a izveo ]eramilce i ostale u~esnike afere, provalio ledaru i uhapsio Nemca. Kolona je krenula gradom. Predvodio ju je dobo{ar, koji je na svakoj raskrsnici uzvikivao “~ujte i po~ujte, narode”, a onda objavqivao senzacionalnu vest. Za wim su i{li “zlotvori”, a ruqa koja ih je pratila iz minuta u minut postajala brojnija i ostra{}enija. Predwa~ili su skojevci, koji su uhap{enima natakli nema~ke {lemove na glave, a nisu prezali ni od toga da im povremeno sko~e na le|a. Ispred zgrade Okru`nog narodnog odbora visoki partijski funkcioneri dr`e vaspitno - popravne govore, a masa ih podr`ava poklicima: “Ubiti narodne neprijate-

qe!”, “Izdajnike na ve{ala!” ... Vezani qudi posr}u i jedva uspevaju da do|u do zgrade Ozne, gde kona~no bivaju utamni~eni. Kada je obave{ten {ta se dogodilo sa wegovim roditeqima, Aca se sa svojom jedinicom nalazio u Zagrebu. Vodio je slu`bu saniteta i jedva dobio odobrewe da je privremeno napusti. U ^a~ku je zatekao zamandaqenu i opqa~kanu ku}u, a kom{ije i nekada{wi drugovi, od kojih su neki ve} postali vlast, pravili su se da ga ne poznaju. Uspeo je

da se na kratko sastane sa roditeqima, a onda se o~ajan vratio u Zagreb. Kada je ponovo do{ao u zavi~aj, da bi prisustvovao su|ewu, saznao je da je ku}a dobila novog stanara - milicionara koji je radio u Okru`noj komandi milicije. ACA JE BIO QUT NA ^A^AK Svi su izgledi da Nemac ovoga puta nije izbegao smrt. ]eramilce je Vojni sud osudio na dugogodi{wu robiju, gubitak gra|anskih prava deset godina

po izlasku iz zatvora i konfiskaciju imovine. Kasnije su kazne smawene, pa je Mile u Zabeli proveo sedam, a Smiqka {est godina. Kada su iza{li na slobodu, dozvoqeno im je da u sopstvenoj ku}i “u`ivaju”devoja~ku sobicu i deo hodnika, koji su pretvorili u kuhiwu, a predratni vlasnik kafane je u woj radio kao obi~an kelner. Te`ak `ivot, na robiji i posle we, uzeo je svoj danak. Oboleli su od neizle~ivih bolesti i umrli pre vremena, ona 1957, a on godinu dana kasnije. Aca

je u Zagrebu zavr{io medicinu, o`enio se Verom, poreklom iz Kraqeva, dobio sina i sa porodicom `iveo u Beogradu. - Posle babine i dedine smrti, moj otac je retko odlazio u ^a~ak. Bio je povre|en pona{awem sugra|ana prema wegovim roditeqima. Nije `eleo ni da bude sahrawen u zavi~aju, ve} je za ve~ni po~inak odabrao Ribnicu, gde je sagradio vikendicu i, bave}i se ribolovom provodio slobodno vreme - kazuje Milov i Smiqkin jedini unuk. Pre nekoliko dana on je Vi{em sudu u ^a~ku podneo zahtev za rehabilitaciju supru`nika ]eramilac. - @elim da doka`em da mi baba i deda nisu bili narodni neprijateqi, ve} dobri i po{teni gra|ani, koji su postupili u skladu sa svojom save{}u i qudskim principima - ka`e Sr|an, koji je porodi~no stablo produ`io dvema k}erkama, Isidorom i Bo`idarkom. Emilija Vi{wi}

marketing 032/342-276

AKCIJA “DANI OTVORENIH VRATA OPELA I [EVROLETA”

NADMA[ILA O^EKIVAWA

ro{le subote u firmi “Interauto Trade” u Preqini organizovana je akcija “Dani otvorenih vrata Opela i [evroleta”. Svi vlasnici Opela i [evroleta mogli su u servisu “Interauta” da provere stawe svojih automobila. Bili su im omogu}eni besplatni pregledi, dijagnostika i prawe. Koliko je vladalo interesovawe, svedo~i i ~iwenica da je akcija produ`ena. - Nadma{ena su sva na{a o~ekivawa. Drago nam je da je sve bilo dobro i da smo zbog velikog interesovawa ostali i du`e - ka`e {ef servisa u “Inerautu” Aleksandar Zari}. - Ovo nije veliki tro{ak, a mnogo zna~i. Ja sam iz Milanovca, a do{ao sam u ^a~ak samo zbog ove akcije. Volim automobile, a najvi{e mi je stalo do bezbednosti - ka`e Milo{ Jo~ovi}, vlasnik [evroleta. On i ostali vlasnici automobila mogli su na licu mesta da saznaju i o akcijskim cenama novih modela, ali i da ih testiraju.

STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE - Poslovno izlo`beni magacinski prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji 800m od centra grada (wc, tel, adsl)

- Kancelarijski prostor razli~itih povr{ina po povoqnim cenama (tel, adsl)

P

- Magacinski prostor u Obili}evoj ulici od 80 do 160 m2 (ima mernu grupu - industrijska struja) na samo 800m od centra grada

Kontakt telefon 063 635 033

Posle ^a~ka, akcija “Dani otvorenih vrata Opela i [evroleta” bi}e organizovana u poslovnicama “Interauta” u Kru{evcu, 8. marta i u ]upriji 11. Z. J.


14

DRU[TVO

~enici Gimnazije i O[ “Milica Pavlovi}”, koji poha|aju ~asove gra|anskog vaspitawa, u saradwi sa grupom gra|ana “Mladi s Keja”, pro{le subote su organizovali akciju ~i{}ewa obala Morave. Oko ~etrdesetak u~enika, zajedno sa profesorom sociologije i gra|anskog vaspitawa Vladimirom @ivanovi}em, posle dva sata marqivog rada, uredilo je obale na{e reke. Akciju su podr`ali Jedinstveni radni~ki sidnikat “Sloboda”, JKP Komunalac, pekara “Pons”, Fitnes centar “Maksimus”, STR “Aki” Kej i radwa za proizvodwu torti i kola~a “Karmen”. Prema re~ima profesora @ivanovi}a, ciq akcije je razvijawe ekolo{ke svesti kod mladih qudi, odnosno sticawe navike da grad u kome `ivimo mora da se odr`ava ~istim. - Sude}i po onome {to smo zatekli na obalama reke, jasno je da se na{ grad ne mo`e pohvaliti nekom velikom ekolo{kom sve{}u svojih gra|ana. Na`alost, postoje i stariji qudi koji ne znaju ~emu slu`e kante i kontejneri. Poseban problem su mladi, koji fla{e, kese i pikavce ba-

U

PETAK 7. MART 2014. GODINE

AKCIJA U^ENIKA GIMNAZIJE I O[ „MILICA PAVLOVI]” ZA PRIMER

O^ISTILI OBALE MORAVE

caju na sve strane, ne razmi{qaju}i o tome da na taj na~in zaga|uju `ivotnu sredinu. Zbog toga je neophodno da se {kole vi{e aktiviraju, kako bismo generacije koje dolaze nau~ili da vi{e vode ra~una o prirodi koja nas okru`uje. Obrazovawe je kqu~ ekologije, kroz {kolski sistem bi trebalo vi{e pa`we da posvetimo za{titi `ivotne sredine, i to ne samo re~ima na ~asovima, ve} primerom i delom u raznim akcijama. Tako|e, grad i dr`ava bi trebalo vi{e da se anga`uju, kroz razne pod-

sticaje za akcije ovog tipa. Jednostavno, ~itavo dru{tvo bi trebalo da povede vi{e ra~una o prirodi, o sredini u kojoj `ivimo ka`e profesor @ivanovi}, napomiwu}i da se ekologija kod nas do`ivqava kao apstraktni pojam, i da ~esto, na`alost, qudima zvu~i kao snobovska kategorija. Prema re~ima profesora, ovakvim akcijama se promovi{e i gra|anski aktivizam, a veoma je bitno da mladi shvate da od wih mnogo toga zavisi: - Za neke stvari nije po-

treban novac, ve} samo dobra voqa i malo vremena. Dovoqno je da izdvojimo samo dva sata i na{ grad }e izgledati mnogo lep{e. Anastasija Jelkovi}, u~enica O[ “Milica Pavlovi}”, smatra da bi i pojedini stariji qudi trebalo da se ugledaju na mla|e: - Mislim da bi svaki stanovnik ^a~ka trebalo da izdvoji nekoliko sati i da se pridru`i ovakvim akcijama, da se o~iste obale Morave, ili neki drugi deo grada. Stariji bi trebalo da nam pomognu da o~istimo grad. Gimnazijalka Jelena Stani}, tako|e smatra da bi svi qudi trebalo da daju svoj doprinos, kako bi grad izgledao lep{e: - Bilo bi dobro da se ovakve akcije ~e{}e organizuju, da se ukqu~e u~enici svih {kola, a i odrasli bi mogli da pomognu. Nikome ne}e pasti kruna s glave ako podigne papir. ^esto mo`emo ~uti da “prirodu nismo nasledili

ZAVR[EN CIKLUS PROGRAMA „MLADI U AKCIJI”

„BUDU]I LIDERI EVROPE“ rojekat “Budu}i lideri Evrope” realizovan je u sklopu programa EU, koji je namewen mladima, pod nazivom “Mladi u akciji”. Time je udru`ewe “Suadeo” zvani~no po~elo sa realizacijom i internacionalnih projekata. Projekat je trajao od 1. avgusta 2013. do 1. februara ove godine. Ciqevi projekta bili su: unapre|ewe sposobnosti mladih da kao gra|ani u ve}oj meri u~estvuju u procesima dono{ewa odluka, pove}awe svesnosti mladih o wihovim sopstvenim potencijalima, osna`ivawe liderskih ve{tina, razmena primera dobrih praksi u oblasti liderstva, primena ste~enih znawa u zemqama odakle dolaze u~esnici, ostvarivawe multikulturalne saradwe, koja }e biti promovisana kroz daqi rad u~esnika i nakon zavr{etka projekta u zemqama u~esnicama, podse}a Ivan Milovanovi}, predsednik udru`ewa “Suadeo”. - Koriste}i metode grupnog rada, aktivne diskusije, simulacionih igara, u~esnici su stekli znawa i ve{tine u oblasti liderstva, koja }e im biti od zna~aja u prepoznavawu sopstvenih potencijala, zatim u daqem li~nom i profesionalnom razvoju, kako bi preuzimaju}i lidersku ulogu u odre|enom segmentu `ivota u wihovom okru`ewu, neizbe`no doprineli i razvoju svoje lokalne zajednice. Centralna aktivnost projekta je realizovana u Vrwa~koj Bawi, u periodu od 6. do 16. novembra pro{le godine. Tokom 10 dana u~esnici su pro{li ra-

P

od na{ih predaka, ve} da smo je pozajmili od na{ih unuka”, ali na`alost malo je onih koji se pona{aju u skladu sa ovom izrekom. Ovi u~enici `ele da budu primer svima i da, iako ne-

kome zvu~i kao fraza, ipak ne zaboravimo, “da ~ovek pripada prirodi, a ne priroda ~oveku”. Zbog toga, pridru`ite im se u nekoj slede}oj akciji... N. R.

NA 20. ME\UNARODNOM SALONU KWIGA U NOVOM SADU

„P^ELICI“ SPECIJALNA NAGRADA ~e{}e na ovogodi{wem Salonu kwige u Novom Sadu donelo je ~a~anskoj “P~elici” tre}e priznawe u 2014. godini. Specijalna nagrada je ovoj izdava~koj ku}i dodeqena za “vi{egodi{wu posve}enost literaturi za decu i omladinu”. U obrazlo`ewu `irija, kojim je predsedavao kwi`evni kriti~ar Nenad [apowa, re~eno je da je “P~elica” veoma potrebna ~itaocima, jer je istovremeno okrenuta tradiciji i novim imaginacijama. Druga specijalna nagrada dodeqena je novosadskoj izdava~koj ku}i “Prometej”, za kwigu “Greh i bo`ija kazna” Jelke Re|ep. Kwi`evnu nagradu “Laza Kosti}” dobio je Dragan Jovanovi} Danilov, za roman “Talasi beogradskog mora”, dok je za izdava~ki poduhvat, ~etvorotomno delo “Prirok i su{tastvo” Slobodana @uwi}a, nagra|en “Slu`beni glasnik” iz Beograda. Kao prate}i programi Salona, koji je trajao do 4. marta, prire|eni su Dani ruske kulture, Evropski fejsbuk pesni~ki festival, Dan biblioteka i bibliotekara, kao i Festival ilustracije kwige. E. V.

U

ODR@ANO OP[TINSKO TAKMI^EWE IZ MATEMATIKE

OKRU@NO NADMETAWE, 5. APRILA a u~enike tre}eg i ~etvrtog razreda op{tinsko takmi~ewe je organizovano u O[ “Sveti Sava”, 1. marta, a za |ake od ~etvrtog do osmog razreda istog dana u O[ “Milica Pavlovi}”. U nadmetawu tre}aka na prvo mesto se plasiralo sedam u~enika, od kojih je {estoro ostvarilo maksimalnih 100 poena. Najuspe{niji su: Petar Ikodinovi} i Zvezdana ^ekerevac (O[ “Milica Pavlovi}”), Matija Obrenovi} i Maja Borovi} (O[ “Sveti Sava”), Matej Sretenovi} i Luka \urovi} (O[ “Tanasko Raji}”) i Bojan Jovi~i} (O[ “Sveti Sava”). Prvo mesto, sa po sto poena, u kategoriji ~etvrtaka su zauzeli: Dimitrije Ili} (O[ “Milica Pavlovi}”), Marija Petrovi} i Mihailo Pavlovi} (O[ “Vuk Karaxi}”), Andreja Radoji~i} i Dobrica Jankovi}, u~enici O[ “Tanasko Raji}”), Mateja Plazini} i Uro{ Krupnikovi} (O[ “Filip Filipovi}”). Najuspe{niji matemati~ari iz petog razreda bili su Mina Joksimovi} (O[ “Filip Filipovi}”), Veqko \ura{evi} (O[ “Sveti Sava”), Uro{ Quji} (O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”) i Nikola Vu~i}evi} iz O[ “Vuk Karaxi}”. U kategoriji {estaka na prvo mesto su se plasirali Lazar Milo{evi}, iz O[ “Milica Pavlovi}”, i Zlatan Vasovi} (O[ “Sveti Sava”). Me|u sedmacima najboqi rezultat, 100 poena, postigao je Aleksa Kruni} (O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}), a na prvom mestu je i Maja Sto{i}, iz iste {kole. U nadmetawu osmaka prvoplasirani su u~enici O[ “Milica Pavlovi}” - Aleksa Vukovi},Stefan Lukovi} i Mina Kaqevi}. Od 313 u~esnika op{tinskog takmi~ewa, u okru`nom, koje }e biti organizovano 5. aprila u O[ “Milica Pavlovi}”, u~estvova}e 122 u~enika od ~etvrtog do osmog razreda. E. V.

Z

dionice na razli~ite teme u oblasti liderskih ve{tina: upravqawe stresom, timski rad, uloga lidera, samopouzdawe i spoznaja sopstvenih potencijala, motivacija, upravqawe konfliktom... Sve je propra}eno pozitivnom atmosferom, dru`ewem i dobrom zabavom, tokom interkulturalnih ve~eri i svakodnevnih okupqawa nakon ve~ere i zavr{enih dnevnih aktivnosti - ka`e Milovanovi}. Razmena mladih je u Vrwa~ku Bawu dovela 47 qudi iz devet zemaqa Evrope. Pored u~esnika iz Srbije, tu su bili i u~esnici iz Litvanije, Italije, Turske, Makedonije, Bugarske, Hrvatske, Albanije i Bosne i Hercegovine, podse}a na{ sagovornik.

- Kraj 2013. godine je istovremeno ozna~io i kraj ciklusa programa “Mladi u akciji”, koji od 2014. godine postaje deo “Erasmus plus” programa. Na`alost, Srbija do daqweg ne}e mo}i da aplicira u okviru ovog programa, jer je uslov za aplicirawe da postoji Nacionalna agencija koja }e biti deo evropske agencije za ovaj program, {to Srbija nema. Ipak, pozitivno iskustvo ovog projekta svakako }e zna~iti za planirawe nekih drugih aktivnosti koje se ti~u mladih, a uspostavqeni kontakti sa organizacijama i mladima iz Evrope, ukazuju da }e zapo~eta saradwa sigurno biti i nastavqena - zakqu~uje Ivan Milovanovi}. N. R.


PETAK 7. MART 2014. GODINE

15

POLITIKA

U OKVIRU PREDIZBORNE KAMPAWE PREDSEDNIK NDS BORIS TADI] RAZGOVARAO SA ^A^ANIMA NA GRADSKOM TRGU Za 25 godina, koliko se bavi politikom, vi{e puta je boravio u ^a~ku, i u te{kim, “vunenim vremenima”, i u periodu kada je ru{en Milo{evi}, i u ovaj izborni proces vratio se zbog toga {to veruje da mo`e da doprinese borbi protiv siroma{tva i velikih socijalnih razlika. Ni{ta ne obe}ava, samo pri~a {ta misli i mo`e da uradi, rekao je pro{le subote na Gradskom trgu, obra}aju}i se gra|anima, predsednik Nove demokratske stranke Boris Tadi}, uveren da je kqu~no pitawe predstoje}ih izbora i u narednoj deceniji razvoj industrijske proizvodwe, bez koje nema otvarawa novih radnih mesta i poboq{awa `ivotnog standarda gra|ana. - Svako tre}e dete u Srbiji danas `ivi pod rizikom da }e svoj `ivotni vek provesti u siroma{tvu, a odnos plata izme|u 20 odsto onih koji imaju najve}a

PROTIV SIROMA[TVA I SOCIJALNIH RAZLIKA du`ivawe zemqe, od koga novac nije ulagan u izgradwu infrastrukture, ve} u re{avawe makroekonomskih problema. S obzirom na to da investicije u poqoprivredu vra}aju vi{estruku dobit u relativno kratkom vremenu, NDS nudi razvojne programe i za pospe{ivawe poqopri-

i 80 odsto zaposlenih sa mawim primawima je skoro jedan prema devet. To je socijalno neodr`ivo i mora da se mewa u skladu sa evropskim standardima, prema kojima je taj odnos jedan prema pet. U tom slu~aju bismo imali stabilno i razvojno dru{tvo i mogu}nost da se borimo i

protiv siroma{tva. Uslov za to je dovo|ewe investicija i promena obrazovne strukture stanovni{tva, zbog ~ega Srbija mora sna`no krenuti i u obrazovne reforme - zala`e se Tadi} i obja{wava da one moraju da budu takve da mladi u~e “za konkretan rad”, kao {to, na primer, predvi|a

SVIM SUGRA\ANKAMA SRE]AN 8. MART! Osmi mart je dan, kada treba za trenutak zastati i pogledati koliko se razlikuje `ivot `ene s po~etka 20. veka i danas, koja smo sve prava i slobode osvojili, {ta se od svih tih prava primewuje, a o ~emu se jo{ uvek samo pri~a. 8. mart je dan koji simbolizuje borbu `enskih organizacija vekovima unazad, kojom su se `ene izme|u ostalog, izborile za pravo rada. 8. marta 2014. godine, podse}amo da }e novim Zakonom o radu i ova tekovina biti ugro`ena! Novim zakonom o radu: - `ene }e jo{ lak{e dobijati otkaze, jer se podrazumeva da je mu{karac hraniteq porodice, pa se prvenstveno `ene otpu{taju - ima}e mawe penzije, jer statistike pokazuju da je mnogo vi{e `ena koje su zaposlene sa skra}enim radnim vremenom - bi}e jo{ vi{e optere}ene i iscrpqene zbog rada u doma}instvima, jer se ukidawima socijalnih usluga - besplatnog zdravstva, {kolstva, vrti}a, sav teret nege, brige i obrazovawa prebacuje na privatna lica, a najvi{e na `ene. „Nacionalna strategija za poboq{awe polo`aja `ena i unapre|ewe ravnopravnosti polova za period 2010. do 2015. godine”, koju je Vlada RS usvojila 2009. godine donosi niz preporuka i akcija za ukqu~ivawe `ena i `enskih interesa u socijalni dijalog i kolek-

tivno pregovarawe, da bi se eliminisali mnogi nepovoqni trendovi karakteristi~ni za `ene u svetu rada kao {to su: nedovoqna dostupnost rukovode}ih i dobro pla}enih poslova za `ene, eliminisawe podele na „mu{ka” i „`enska” zanimawa, koncentracija `enske radne snage na ni`e pla}enim radnim mestima, pritisci u pogledu prava na roditeqstvo i seksualno uznemiravawe na radnom mestu. 8. marta 2014. godine podse}amo da je novi Zakon o radu zanemario ovaj dokument kojim bi se izbegli ili predupredili nepovoqni trendovi koji pokazuju da su `ene potencijalno, ali i realno najmnogobrojnija podre|ena grupa na tr`i{tu rada, kako u gradu ^a~ku, tako i na teritoriji ~itave na{e zemqe. Po{tovane sugra|anke, Opomiwite i zahtevajte – koristite svoja prava, borite se da va{ rad bude vidqiv i cewen. Verujte u sebe, jer `ene vrede, znaju, umeju i mogu. Zapamtite, da ste vi ru`a svih 365 dana u godini, SRE]AN PRAZNIK! ^lanice Gradskog odbora Demokratske stranke ^a~ak

wenicu da mnogi penzioneri sa malim primawima svakodnevno umiru, jer ne mogu da kupe lekove. Penzije su pove}ane za 10 odsto 2008. godine, podsetio je on, kada je Vlada preuzela rizik i za{titila penzionere kao siroma{an deo stanovni{tva. NDS predla`e radikalne reforme i

nema~ki duelni model obrazovawa: “Na{e {kole moraju vi{e pa`we da posvete zanimawima koja }e qudi upotpuniti vlastitim radom u budu}nosti, a mawe formalnom obrazovawu. Zbog toga je va`no da investiramo i u profesore

ZA[TO NOVA DS? Sa iskustvom vezanim za `ivotne gre{ke, koje vi{e ne bi ponovio, a ~inio ih je i kao predsednik dr`ave i DS- a, Tadi} smatra da mo`e da pomogne zemqi i narodu, zbog ~ega je i odlu~io da iza|e na predstoje}e izbore: - I DS kojoj sam pripadao, i u ~ijim redovima je bilo mangupa, ~inila je gre{ke. Ne}u vi{e sa wima da radim, ho}u da formiram novu stranku, da povu~em najboqe iz prethodne i otvorim vrata za neke qude iz drugih stranaka i za one koji nikada nisu u~estvovali u politici, a imaju dobre ideje. Ovo je trenutak kada ku}a gori i kada imamo urgentne probleme, zbog ~ega niko nema pravo da sedi kod ku}e, ili putuje po svetu i dr`i me|unarodne konferencije, {to sam ja ~inio prethodne dve godine.

i wihovo znawe, u nove metodike nastave, jer }e se svaka takva investicija brzo vratiti i doprineti podizawu industrijskog potencijala zemqe.” Za razliku od aktuelne vlasti, “mi znamo da dovodimo investitore”, rekao je biv{i ~elnik DS i podsetio: “U na{e vreme doveli smo vi{e investitora nego ~itav region, a 2012. godine qude koji su u Srbiji ulo`ili vi{e od dve milijarde evra. Predsednik dr`ave i vlade ne mogu da se bave samo Briselskim sporazumom, oni moraju da kucaju na vrata investitora i da budu takore}i “pakleni radnici”, a ne da se bave samo diplomatijom i promocijom.” Za posledwe dve godine broj investitora je drasti~no opao, ubrzano je za-

vredne proizvodwe i predla`e povratak agronoma savetnika, koji su bez ikakvih razloga ostali bez posla, a ~iji rad na selu, uveren je Tadi}, mo`e pospe{iti poqoprivrednu proizvodwu. Odgovaraju}i na neka pitawa gra|ana, predsednik NDS je, pored ostalog, objasnio da bi podizawe minimalnog li~nog dohotka, {to }e budu}a Vlada morati brzo da re{i, doprinelo smawewu velikih socijalnih nejednakosti, ali i da bi o tome trebalo da se postigne dru{tveni dogovor, ne samo izme|u stranaka, ve} i sindikata, koji moraju da se ukqu~e i u problem otpu{tawa radnika, smatra Tadi}. U otvorenom i skoro prijateqskom razgovoru, gra|ani su ukazali i na ~i-

u zdravstvu, odnosno reorganizaciju zdravstvenih slu`bi, uvo|ewe reda u RZZO i oblast nabavke lekova, koja je “na ivici kolapsa i pucawa”. Zalo`io se, da se, umesto novcem od solidarnog poreza, buxet puni u{tedama u oblastima i preduze}ima u kojima se prave veliki gubici. Potencirao je dr`avnu kompaniju “Srbijagas”, ~iji su gubici oko 150 miliona evra, dok se iz solidarnog poreza obezbe|uje 100: “Na taj na~in se prakti~no re`e novouspostavqena sredwa klasa koja je bitan faktor razvoja, a sa druge strane, dr`ava ni{ta nije u~inila da smawi gubitak u ovoj kompaniji koja je pod wenim nadzorom. Nema ni{ta lak{e nego uzeti od profesora i lekara koji su bitni za razvoj ovog dru{tva. Ja se zala`em za uvo|ewe platnih razreda za profesore, jer ako oni u~e da boqe prenose znawe deci, zaslu`uju ve}e plate, a ne da im se uzima solidarni porez.” Apelovao je na zaposlene u zdravstvu da ne organizuju, kako su najavili, {trajkove, dok traje izborni proces, ve} da posle izbora poku{aju da postignu dogovor sa predstavnicima stranaka koje dobiju legitimitet, makroekonomskim stru~wacima i sindikatima. M. N.


16

PETAK 7. MART 2014. GODINE

KULTURA

POKLON KWIGE

„NEKTARNO ZRNO” DRAGANE \URKOVI] TO[I]

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u Roda centru.

DAROVI PESNI^KOG DUHA

Xek Kenfild

USPEH – [TO DA NE? Spremite se za uspeh! d autora serijala Melem za du{u, sti`e nova kwiga koja }e vam pomo}i da ostvarite svoje ciqeve. Bilo da `elite da zaradite milion evra, izgubite koji kilogram ili postanete najboqa doma}ica u kraju, ovo je kwiga za vas. Otvori}e vam o~i i pokazati vam kako da steknete samopouzdawe, prihvatite se izazova, ostavite strah za sobom i `ivite sa stra{}u. Sigurnom rukom vodi}e vas kroz najbitniji korak – va{u unutra{wu transformaciju. Nau~ite kako da u~vrstite odnose s bliskim qudima, gradite nova prijateqstva i skupite hrabrost da budete sre}ni i ispuweni. Puna pri~a i aforizama vrhunskih sportista, direktora velikih kompanija, slavnih i uspe{nih, ali i qudi koje svakodnevno sre}ete u prolazu, ova kwiga }e vas nau~iti: kako da steknete prijateqe koji mogu da vam otvore mnoga vrata, kako da zavr{ite zapo~ete projekte, pustite i prebolite stare patwe, da biste prigrlili budu}nost, kako da budete spremni da odmah iskoristite priliku kada se pojavi, kako da primenite jedinstveni sistem rukovo|ewa vremenom, tako da uvek mo`ete da se fokusirate na uspeh, kako da tra`ite i dobijete sve {to `elite, kako da promenite ishod bilo kog doga|aja, jednostavnom promenom sopstvene reakcije.

O

Xasinda Vajlder

KAO DA SMO JEDNO el Horton je u qubavi sa svojim najboqim prijateqem iz detiwstva, Kajlom Kalovejom, a wihova nepobediva mladala~ka qubav puna je snova i nadawa. Onda je, jedne avgustovske no}i, oluja ukrala Kajla, a Nel se promenila zauvek. Na sahrani, Nel upoznaje Kajlovog starijeg brata Koltona. Oboje vode borbu da prevazi|u bol, ostave pro{lost iza sebe i nastave sa `ivotom. Nekoliko godina kasnije, ponovo se sre}u u Wujorku i Kolton shvata da Nel nikada nije stvarno prebolela Kajlovu smrt. Na licu i daqe nosi neizbrisiv trag tuge, a na srcu te`ak teret krivice i kajawa. Kolton }e je podsetiti da ponovo di{e, da postoji razlog da `ivi, a wihove isprepletane du{e i sjediwena tela zahvati}e vrtlog strasti i opojnog zadovoqstva. Zajedno, oni }e izgraditi poverewe, shvatiti zna~aj opra{tawa i prona}i put do isceqewa...

N

Kako se ose}a i po{tuje pisana re~ zavi~ajnih stvaralaca pokazali su u~enici O[ “Sveti Sava” pro{log petka, na promociji nove zbirke poezije Dragane \urkovi} To{i}, nesumwivo “najtrofejnije” pesnikiwe iz ~a~anskog kraja, koja je u svoju kwi`evnu biografiju za posledwe tri godine upisala vi{e od 35 nagrada i pohvala na brojnim poetskim i proznim konkursima {irom Srbije, ali i izvan we. Kwiga “Nektarno zrno” sadr`i upravo te nagra|ene stihove, rodoqubive, duhovne, misaone i qubavne. Doma}in i kreator promocije bila je profesorka kwi`evnosti Mirjana Rankovi} Matovi}. Ona je u naslovu kwige “Nektarno zrno” prepoznala simboliku i otkrila “odabrane re~i koje ~ine nektar srpske leksike”, kao i `ivotne poruke, koje su “nektarni putokazi budu}im pokoqewima da se srpstvo, pravoslavqe i qubav moraju negovati, jer je to temeq postojawa na{eg naroda”. Kwiga je podeqena u ~etiri ciklusa. Prvi, naslovqen “Kosmi~ka trava” sastoji se od rodoqubivih pesama, koje govore o “neraskidivoj vezi srpstva sa kosmi~kim nitima i viziji srpskog roda da je va`nije zavredeti `ivot posle `ivota”. U ovim pesmama Dragana \urkovi} zapisuje srpske znake i ostavqa ih u amanet kao seme, iz kog }e Srbija koren u~vrstiti, re-

kla je pored ostalog profesorka Rankovi} Matovi}. Drugi ciklus nazvan “Niska Bogorodi~inih suza” donosi duhovnu dimenziju To{i}kine poezije, protkanu kroz motive rodoqubqa. Skoro sve pesme iz ovog ciklusa napisane su u formi molitve za spasewe svog namu~enog naroda. Tre}i ciklus sa naslovom “@edan kamen napajam” sadr`i samo jednu poemu - “Majka Ivanka”, posve}enu svim majkama koje su “oktobarskog jutra ispratile svoje sinove u {kolu, a na{le ih poko{ene na poqima [umarica 1941.” U posledwem ciklusu “Perle staklene” pesnikiwa zarawa u misaone dubine, pevaju}i o qubavi prema ~oveku, ~ove~nosti, nadawima, ~oveku ra-

zapetom izme|u ro|ewa i smrti, wegovom `ivotnom putovawu, koje ga ~esto pretvara u zver, peva o grobqima, svedo~anstvima vremena, rekla je profesorka Rankovi}, sublimiraju}i ovo izdawe Dragane \urkovi} To{i} u poruku da je “~ovekova du{a svetla, ne`na i krhka, pa je treba sa~uvati od prolaznog i la`nog ovozemaqskog sjaja.” Dirqivim stihovima zahvalnosti Svevi{wem na darovima duha koje joj je namenio, Dragana je zahvalila prisutnima na podr{ci, a svoje stihove posve}ene woj govorile su Rada Paunovi} i Du{anka ^ekovi}. [tampawe ove kwige pomogao je Grad ^a~ak. Z. L. S.

MILETA TE[I] SNIMIO CD

DA NE UTIHNE DRAGANOVA HARMONIKA Mileta Te{i}, ekonomista, ~lan Udru`ewa estradnih umetnika, dru`i se sa harmonikom od malih nogu zahvaquju}i svom ocu Draganu Te{i}u (1927), kome je prolaznost `ivota sklopila dve korice crvenog meha, uz koji je proveo ~itav vek, ali zvuci su ostali u etru... Zvuci, zbog kojih je sin Mileta odlu~io da budu ovekove~eni na CDu u izdawu kraqeva~kog Melosa, ba{ zato da bi sa~uvao uspomenu na oca. Tim pre, jer se na ovom CD-u, nazvanom “Se}awe na oca harmonikom”, nalazi i wihovih {est autorskih kompozicija, oca i sina, zapravo {est narodnih kola, koja su zajedno, ~esto i rado svirali, uz jo{ {est starih, poznatih i najpopularnijih. Ovu ideju Mileta Te{i} realizovao je sa svojim ansamblom i kolegama Pajevi}em i Marjanovi}em, kojima je za to zahvalan. Otac Dragan, pri~a Mileta Te{i}, svirao je harmoniku sa svojim orkestrom vi{e od pola veka, i kao muzi~ar je i oti{ao u penziju. Naro~ito je virtuozno izvodio narodna kola, po ~emu je bio prepoznatqiv. Rano je i po~eo da svira. Sa 16 godina i harmonikom na le|ima je krenuo u Drugi svetski rat, u partizane. Ro|en je u Br|anima, a od {ezdesetih je `iveo u ^a~ku. - Bio je samouk, ali je u~io da svira i kod ~uvenog \or|a Krsmanovi}a iz Br|ana. Po{to se istovremeno bavio i poqoprivrednim poslovima, umeo je da kad na radiju

~uje muziku otr~i ku}i, brzo uzme harmoniku i odsvira to {to je ~uo, da mu “ne ode iz sluha”... Sve je radio na sluh, po pam}ewu - se}a se sin Mileta. Svirao je Dragan, a i sin, sa wegovim ansamblom i na seoskim igrankama, mobama, komi{awima i drugim narodnim veseqima, kasnije i po klubovima na{ih zemqaka u Evropi. [ezdesetih je formirao orkestar i svirao sa, tako|e poznatim, ~a~anskim harmonika{em Draganom Tomovi}em, bili su ~uveni duet harmonika u ovom kraju. Sa poznatim mr~ajeva~kim kompozitorom i harmonika{em Draganom Aleksi}em snimio je wegov otac mnogo plo~a, pri~a Mileta. - Prvu harmoniku marke “Dalape”, presti`nu u ono vreme, kupio mi je kada sam imao 18 godina. Stigla je iz Amerike, a ne iz Italije, gde se ina~e proizvodi, i platio je unapred “debelo”, mnogo rizikuju}i. Pomogao mu je tada{wi {ef orkestra Radio Beograda Nenad Mi}ovi} - se}a se Te{i} mla|i i ka`e da sa svojim ansamblom nastavqa porodi~nu tradiciju, sviraju}i svoju omiqenu muziku na veseqima i u lokalnim restoranima... Zato, ako ~ujete negde iz daqine Jovanovo, Ka}ino, Miletino, Pavlovo ili Trojanac kolo, bez kojih nema veseqa u srpskom narodu, mo`da to Dragan kroz Miletu i daqe razvla~i svoju dugmetaru... Z. L S.


PETAK 7. MART 2014. GODINE

17

KULTURA

IZBOR RADOVA LAZARA VOZAREVI]A U UMETNI^KOJ GALERIJI „NADE@DA PETROVI]”

STO@ER SRPSKOG POSLERATNOG SLIKARSTVA

io je jedan od sto`era srpskog posleratnog slikarstva, najradikalniji primer novog pravca u slikarstvu pedesetih godina pro{log veka. Lazar Vozarevi} (1925, Sremska Mitrovica - 1968, Beograd) zavr{io je Akademiju likovnih umetnosti kod Mila Milutinovi}a 1948, gde je od 1960. godine radio u zvawu docenta. Poetskim realizmom u slikarstvu predstavio se 1951. godine sa grupom “Jedanaest”. Naredne godine imao je prvu samostalnu izlo`bu i tada je govorio da se danas umetnost pribli`ava istini nauke. Bio je aktivan i u “Decembarskoj grupi”. Imao je zdrav odnos prema tradiciji i mimo wegovog iscrpqu-

Vizantijom, i niko pre wega ne ulazi na taj na~in u obo`ene predele imaginacije. Stekao je evropsku slavu, a ipak se vratio u rodnu Sremsku Mitrovicu. Otvarawu izlo`be prisustvovali su Milan Marinkovi}, direktor Galerije “Lazar Vozarevi}” u Sremskoj Mitrovici, osnovane 1973, Marija Vukajlovi}, kustos ove Galerije i Igor ^olak, au-

B

ju}eg na~ina `ivota. Spojio je Pikasov kubizam i freske, a bliskost savremenog slikarstva i freske je ostvario ba{ u jeziku. Senka velikog uzora uvek je bila prisutna. Tvrdio je da

“slikati zna~i misliti”. Wegove slike nalaze se, pored doma}ih galerija i muzeja i u zna~ajnim inostranim kolekcijama, pa i Rokfelerovoj. Umetni~ki opus deli se u

tri faze: postkubizam, enformel i postenformel, kada uvodi nitne u geometriju. Iako enformel iskqu~uje pojam lepote, Vozarevi}evi enformeli izazivaju ose}awa, jer su u vezi sa

U ARHIVU PREDSTAVQENA KWIGA „BEOGRADSKI PA[ALUK 1678-1739” DR RADMILE TRI^KOVI]

REVOLUCIONARNO DELO SRPSKE ISTORIOGRAFIJE - Izdava~ “Slu`beni glasnik”, prire|iva~ prof. dr Rado{ Qu{i} ovodom obele`avawa dva veka “Slu`benog glasnika” koji je nastavio tradiciju “Novina serbskih”, koje je prvi put 1813. godine pokrenuo u Be~u Dimitrije Davidovi}, u Me|uop{tinskom istorijskom arhivu predstavqena je kwiga “Beogradski pa{aluk 1687-1739” dr Radmile Tri~kovi}, objavqena u okviru Biblioteke „Sabornik”. Predstavqawe kwige, ujedno je bila prilika da se oda priznawe autorki, velikoj nau~nici koja je ceo `ivot prou~avala ovaj neistra`eni period pro{losti srpskog naroda, a nije do`ivela da se {tampaju wena dela. Radmila Tri~kovi} (Trwine, Pirot 1939-2011) je zavr{ila studije orijentalne filologije na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, dve godine je provela na specijalizaciji u Kairu, a magistrirala na odeqewu istorijskih nauka Filozofskog fakulteta na temu “Organizacija uprave u Beogradskom pa{aluku posle Beogradskog mira 1739.”, pri ~emu joj je od velike pomo}i bilo odli~no poznavawe turskog i arapskog jezika. Ovim radom autorka je na valeika vrata

P

u{la u, do tada, gotovo nepoznati nau~ni prostor - Smederevski sanxak 18. veka, koriste}i do tada neistra`ene izvore Arhiva Predsedni{tva vlade u Istanbulu i Arhiva Glavne direkcije za katastar u Ankari. Pored ovih izvora Radmila Tri~kovi} je za svoju doktorsku disertaciju koristila i arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu, rukopisne zbirke u Beogradu i Sarajevu, a kori{}ewem turske arhivske gra|e, koja je u celini neobjavqena i ograni~eno kori{}ena, ne samo u doma}oj, ve} i turskoj i zapadnoj istoriografiji, tako da kwiga “Beogradski pa{aluk 16871739” predstavqa pravu i revoluciju u srpskoj istoriografiji. Kwigu je priredio v.d. direktora “Slu`benog glasnika” prof. dr Rado{ Qu{i}, a o izdawu u ^a~ku su govorili direktorka Arhiva Lela Pavlovi}, docent dr Neboj{a [uleti}, koji se bavi izu~avawem istorije srpskog naroda u novom veku, sa usmerewem na razdobqe od 16. do 18. veka i urednik edicije “Sabornik” Borisav ^elikovi}, istori~ar, koji je za svoj stvarala~ki

doprinos u kulturi nagra|en Zlatnom zna~kom KPZ Srbije, a za prire|ivawe 25 kwiga edicije “Koreni” nagra|en Poveqom “Mile Nedeqkovi}”. Autorka kwige dr Radmila Tri~kovi}, ovim delom dala je pravi odgovor na pitawe postavqano pedesetih godina pro{log veka u srpskoj istoriografiji, a to je da li je Beogradski pa{aluk postojao u organizaciono-administrativnom sistemu Osmanske carevine? Odluku o ure|ewu pokrajinske vlasti u Beogradu Porta je donela u trenutku krize krajem 1687. godine, na kraju pete godine Velikog Be~kog rata i pada Budima...Osnivawe Beogradskog pa{aluka se sastojalo u odluci o pribirawu u Beogradu, ostataka rasute budimske kancelarije i vojske izgubqenih gradova na severu. Kwiga obuhvata organizaciju Beogradskog pa{aluka, doga|aje koji su prethodili velikoj seobi Srba, `ivot raje i organizovawe hajduka, ratne neda}e u kojima se na{ao srpski narod izme|u Osmanskog i Habzbur{kog carstva od kraja 17. do sredine 18. veka i drugu seobu Srba 1737. godine. Z. L. S.

tor i re`iser biografskog, dokumentarnog filma o Lazaru Vozarevi}u pod nazivom “U zavi~aju posle smrti `iveti”, koji je prikazan nakon otvarawa izlo`be. Organizaciju i realizaciju izlo`be je preuzela Umetni~ka galerija “Nade`da Petrovi}”, a kustos izlo`be, otvorene pro{le srede u ^a~ku je Marija Radisav~evi} Rakovi}. Izlo`eno je 28 eksponata, slika i crte`a, koji obuhvataju sve faze Vozarevi}evog stvarala{tva. - Siroma{tvo, smrt oca, bolest i Drugi svetski rat odrazili su se na wegov rad. @eleo je, prema sopstvenim re~ima, da stvara slikar-

stvo koje }e li~iti na ti{inu. Iz faze kubizma, nezadovoqan postignutim 1960. se ukqu~uje u pokret enformela, u kome se obra}a freskama i ikonopisu, prevode}i to u savremeni slikarski jezik. Kao i Sveti Sava i on je uspeo da pomiri istok i zapad, ali bez odricawa od svog etnosa i tradicije. Nikada nije upao u kvazitradicionalizam. U tom spoju modernog i tradicionalnog ide i korak daqe, posti`u}i spiritualnost koja poti~e od umetnosti Vizantije. Stvorio je ideogram za umetnost budu}nosti. Liniju je ra{~lanio u ta~ke. Napisao je autobiografski tekst u kome ka`e: “Od kako znam za sebe, `ivot je bio borba. Tu`an sam i

kroz rad razla`em svoje tuge. Volim bajke zato {to u wima nemogu}e izgleda kao mogu}e.... “ - rekla je otvaraju}i izlo`bu Marija Vukajlovi}. Izlo`ba je otvorena do 30. marta. Z. L. S.

NA PRAGU 51. DISOVIH SVE^ANOSTI

POZNATI KANDIDATI ZA DISOVU NAGRADU @iri “Disove nagrade”, koji ~ine profesor dr Stojan \or|i}, predsednik, profesor dr Bojana Stojanovi} Pantovi} i profesor dr Aleksandar Jerkov, na sastanku odr`anom 24. februara u Beogradu, odredio je potencijalne nosioce ovog presti`nog pesni~kog priznawa, koje se dodequje za trajan doprinos srpskom pesni{tvu i zaokru`en pesni~ki opus. U u`em izboru za “Disovu nagradu” su: Tawa Kragujevi}, Nina @ivan~evi}, Ana Ristovi}, Stevan Tonti}, Jovan Zivlak, Sa{a Radoj~i}, Nenad [apowa i Dragan Bo{kovi}. Ko }e biti ovogodi{wi dobitnik Disovog priznawa zna}e se u ponedeqak, 10. marta, na dan ro|ewa zavi~ajnog pesnika Vladislava Petkovi}a Disa 1880. godine u Zabla}u, kada }e u ^a~ku zvani~no zapo~eti 51. Disovo prole}e. Pokroviteq 51. Disovih sve~anosti je od 1964. godine Grad ^a~ak, a organizator Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis”, zajedno sa Odborom “Disovog prole}a”, na ~ijem je ~elu ove godine pesnik Dragan Jovanovi} Danilov. Z. L. S.


18

PETAK 7. MART 2014. GODINE

VODI^ KROZ KULTURNA DE[AVAWA DOM KULTURE

cija sabranih dela akademika Matije Be}kovi}a, Dom kulture, velika sala

NARODNI MUZEJ

- Petak, 7. mart u 19 ~asova - predavawe ARHITEKTURA SO^IJA - prestonice ZOI 2014. (gorwi hol)

- Utorak, 11. mart u 19 ~asova - izlo`ba “PRORO^I[TA” (Likovni salon) - PONEDEQAK-PETAK, 10-14. MART - DANI TURSKOG FILMA (Filmovi: Tri majmuna, Sre}a, Moj otac i moj sin, Sladoleeed! i Qubav na drugom jeziku) Program realizovan u saradwi sa Ambasadom Republike Turske u Beogradu Mala sala u 20:00

GRADSKA BIBLIOTEKA “VLADISLAV PETKOVI] DIS” - Ponedeqak 10. mart od 19-21 ~as: Filmski klasici TOKOVI SE]AWA: “FARENHAJT 451” (1996); projekcije filmova svakog ponedeqka u istom terminu do 12. maja - ^etvrtak, 13. mart u 19 ~asova - Promo-

TV PROGRAM PETAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 KORAK 21 11:15 OGLASI 12:00 DOBRO DO[LI -r. 13:30 OGLASI 14:45 FOTOSKAZ - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 IZLOG STRASTI - r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 IZBOR 21:00 GRADSKI PUTOKAZ 21:50 VEZE 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SUBOTA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - repriza 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SERIJA - repriza 11:15 OGLASI 11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:00 Dokumentarni program 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 15:55 KRAJEM NA[E ULICE

- Izlo`ba u Galeriji Muzeja: MILUNKA SAVI] - Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a: radnim danima od 9 do 17, subotom i nedeqom od 9 do 13 ~asova; ponedeqkom izlo`beni prostor nije otvoren za posete;

UMETNI^KA GALERIJA

“NADE@DA PETROVI]” - Izlo`ba LAZARA VOZAREVI]A, izbor radova iz Galerije u Sremskoj Mitrovici; utorak - petak od 10 do 20 ~asova, subotom i nedeqom od 10 do 13 ~asova.

- GALERIJA “RISIM” Gospodar Jovanova 11, Stalna postavka slika iz Spomen zbirke Bogi}a Risimovi}a Risima; sredom, petkom i subotom od 10 do 13, utorkom i ~etvrtkom od 15 do 20 ~asova.

ISTORIJSKI ARHIV Izlo`ba “PORTRETI KRAQICE MARIJE I KNEGIWE OLGE KARA\OR\EVI]”, od 7 do 15 ~asova radnim danima

- TV GALAKSIJA 16:15 GULIVER 17:15 OGLASI 17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:20 KRAJEM NA[E ULICE 20:00 FILM 22:30 TV INFORMATOR 3 22:55 KRAJEM NA[E ULICE 23:15 Program Srbija na dlanu 1 NEDEQA 08:15 OGLASI 08:45 DE^IJI FILM 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 STARI ZANATI 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 NA[E SELO 13:00 ATLAS 13:30 OGLASI 14:00 JAVNA RE^ -r. 15:00 KULTURNI INTERVJU -r. 15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA-r. 16:15 52 VIKENDA U SRBIJI 18:30 GULIVER 19:00 VEZE 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 PORODI^NI MAGAZIN 21:00 FILM 23:00 Program Srbija na dlanu 1 PONEDEQAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SRBIJA I SVET 11:15 OGLASI 12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 12:15 NA[E SELO-r. 13:00 IZBLIZA 13:30 OGLASI 14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r. 14:45 IZBLIZA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI r. 17:15 OGLASI 18:00 GALASPORT 18:55 TV INFORMATOR 2 19:35 MERIDIJANIMA 20:00 JAVNA RE^ 21:00 MILANOVA^KA SEDMICA 21:30 GRUDA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu UTORAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strast 09:15 Meridijanima 09:45 Beli luk i papri~ica 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 AUTOSPRINT 11:15 OGLASI 12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE 13:30 OGLASI 14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI FILM ZASTAVA FILM - r. 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 Beli luk i papri~ica 17:15 OGLASI 17:45 GRUDA-r. 18:15 MILANOVA^KA SEDMICA -r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 TV MEDIKUS 21:00 Srbija i svet 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 SREDA 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK 10:15 IZBLIZA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 RE^ VI[E 13:30 OGLASI 14:10 VI[E OD SPORTA 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA -Izlog strasti 16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 17:15 OGLASI 17:45 TV MEDIKUS-r. 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT 20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA 21:00 KULTURNI INTERVJU 21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1 ^ETVRTAK 08:15 OGLASI 08:45 SERIJA - Izlog strasti 09:15 MERIDIJANIMA 09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA 10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 10:15 SPORTSKA GALAKSIJA 11:15 OGLASI 12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV 12:15 FILM -r. 13:45 OGLASI 14:30 MO SPORT-r. 15:00 ABS SHOW 15:30 TV INFORMATOR 1 16:15 SERIJA - Izlog strasti 16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTOJAWA -r. 17:15 OGLASI 17:45 VI[E OD SPORTA 18:55 TV INFORMATOR 2 19:30 MERIDIJANIMA 20:00 DOBRO DO[LI 21:00 FOTOSKAZ 21:45 NA[E SELO-r. 22:30 TV INFORMATOR 3 23:15 Program Srbija na dlanu 1


PETAK 7. MART 2014. GODINE

MARKETING

19


20

MARKETING

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276

PETAK 7. MART 2014. GODINE


PETAK 7. MART 2014. GODINE

MARKETING

^A^ANSKI GLAS MARKETING 032/342-276

21


22

marketing 032/342-276

MARKETING

PETAK 7. MART 2014. GODINE


PETAK 7. MART 2014. GODINE

23

LU^ANI

USPE[AN NASTUP TURISTI^KE ORGANIZACIJE DRAGA^EVA NA BEOGRADSKOM SAJMU TURIZMA

SABOR TRUBA^A OKOSNICA TURISTI^KE PONUDE Turisti~ka organizacija op{tine Lu~ani predstavila je svoju ponudu na Me|unarodnom sajmu turizma, odr`anom pod kupolama Beogradskog sajma krajem februara i po~etkom marta, na kome je u~estvovalo 884 izlaga~a iz zemqe i inostranstva. Nastupila je na zajedni~kom {tandu sa Turisti~kom organizacijom ^a~ka i UTP “Moravom”. U prisustvu organizatora najve}e truba~ke smotre na svetu, koja je prerasla u pravi svetski brend, prvog sajamskog dana odr`ana je veoma uspe{na prezentacija predstoje}eg 54. Sabora truba~a u Gu~i, koji }e se ove godine odr`ti od 6. do 10. avgusta. Promociji je prisustvovao i orkestar Dejana Jev|i}a. Doga|aj su propratili brojni novinari poznatih doma}ih i svetskih medijskih ku}a. ajve}a truba~ka fe{ta na Balkanu, kako je istakao Adam Tadi}, direktor Centra za kulturu i sport, ove godine }e trajati pet, umesto sedam dana. Proceweno da prva dva saborska dana nisu pra}ena odgovaraju}om posetom, pa su organizatori manifestacije odlu~ili da skrate weno trajawe. Ovogodi{wi Sabor truba~a }e doneti i izvesne novine u propozicijama takmi~ewa. - Nismo uveli neke velike izmene u propozicijama takmi~ewa. Kao i pro{le godine, truba~ki orkestri }e kompozicije izvu}i `rebom dva meseca pre finalnog takmi~ewe. Smatramo da imaju dovoqno vremena da uve-

N

ja. Svi prospekti su ra|eni na srpskom i engleskom jeziku. Predstavqeni su i flajeri za druge tradicionalne manifestacije koje se odr`avaju u Draga~evu, koje mogu biti veoma interesantne za potencijalne goste. “Raspevano Draga~evo” je manifestacija koja se tradicionalno organizuje na tre}i Vaskrs od 1961. godine. Ove godine, u prelepom dvori{tu Muzeja trube u Gu~i, bi}e uprili~ena 22. aprila. Posetioce o~ekuje bogat kulturno-umetni~ki program u okviru koga }e nastupiti peva~ke i igra~ke grupe i truba~ki orkestri. Sabor kumova bi}e organizovan 24. i 25. maja u Gora~i}ima, a u okviru iste smotre i “Jelica kup” u {ahu, koji }e se, najverovatnije, ve} narednih godina

`baju svoj nastup. Ovo je dobar na~in da se izbegne ponavqawe kompozicija, koje je u ranijem periodu bilo veoma ~esta pojava. Ukinuto je polufinalno takmi~ewe u Gu~i, a od pet ~lanova `irija tri su promewena. Nadamo se da }e `iri u novom sastavu biti podjednako korektan u radu kao i prethodni. Iako smo uvereni da su ~lanovi `irija maksimalno po{tovali profesionalne principe, prihvatili smo sugestiju pojedinih orkestara, kako bismo i kod wih otklonili svaku vrstu sumwe. Odluku nismo doneli zbog toga {to smo podlegli pritiscima, ve} kao akt dobre voqe. Svesni smo da su pojedini orkestri izgubili svaki kriterijum i da na osnovu dugogodi{weg u~e{}a na takmi~ewu smatraju da im sleduje pobedni~ko mesto - istakao je Tadi} u izjavi za “^a~anski glas”.

U FINALNOM TAKMI^EWU 16 ORKESTARA Truba~ki orkestri koji pro|u na predtakmi~ewima direktno idu u finale. Na finalnom takmi~ewu }e u~estvovati 16 truba~kih orkestara: {est iz Surdu-

lice, ~etiri sa Zlatibora, tri iz Boqevca, dva iz Kotra`e i jedan iz Kova~ice. Prema proceni organizatora, od svih u~esnika predtakmi~ewa - svaki ~etvrti orkestar }e do}i u Gu~u. Na me|unarodnom takmi~ewu }e svirati 12 truba~kih orkestara iz ~itavog sveta. Pored takmi~arskog dela smotre, nekoliko poznatih truba~kih orkestara priredi}e celove~erwe koncerte. Majstori trube, koji vi{e ne u~estvuju u takmi~arskom delu Sabora, svira}e za publiku i to }e mnogo doprineti kvalitetu ~itave manifestacije. Organizatori manifestacije }e i ove godine pozvati odre|eni broj kvalitetnih truba~kih orkestara da sviraju za publiku na binama ili pod {atrama, ali }e biti anga`ovani samo truba~i koji su u~estvovali na predtakmi~ewima. Predtakmi~ewa za 54. Sabor truba~a bi}e odr`ana 13. juna u Boqevcu, 21. i 22. juna u Kova~ici, 7. jula u Kotra`i, od 10. do 13. jula u Surdulici i 20. jula na Zlatiboru. Za razliku od seniora, koji }e na finalnom takmi~ewu imati 16 orkestara, u konkurenciji mladih u finalu }e se takmi~iti 11 bendova.Truba~ima nije dozvoqeno da u razdobqu od 60 dana uo~i takmi~ewa mewaju adrese,

jer je u dosada{woj praksi bilo slu~ajeva da se truba~ki orkestri sa juga Srbije prijavquju na predtakmi~ewa sa slabijom konkurencijom, iako ne `ive na tom podru~ju. S obzirom da jo{ uvek nije obezbe|en adekvatan prostor da svi truba~ki orkestri borave u istom objekatu, i ove godine truba~ima }e biti organizovan udoban privatni sme{taj kod uzornih doma}ina u Gu~i.

ATRAKTIVNI ZA TURISTE TOKOM ^ITAVE GODINE Na Sajmu turizma je predstavqen i novi propagandni materijal o kompletnoj turisti~koj ponudi Draga~eva, van Sabora truba~a, sa svim servisnim informacijama {ta Gu~a i wena okolina mogu da ponude gostima iz zemqe i sveta. Predstavqeni su i manastiri draga~evskog kra-

izdvojiti kao posebna manifestacija. Predstavqena je i [traparijada, koja je pro{le godine organizovana, po prvi put, u Lu~anima. Ove godine, takmi~ewe kowa u vu~i trupaca bi}e organizovano 13 septembra, tako|e u Lu~anima. Kako isti~e Milan Rai~i}, direktor Turisti~ke organizacije, osim 54. Sabora u Gu~i i ostalih manifestacija, na Sajmu turizma su predstavqeni i svi drugi turisti~ki potencijali draga~evskog kraja: prirodne lepote, versko i kulturno blago, sprtski objekti... Aktivnosti zaposlenih u Turisti~koj organizaciji }e u narednom periodu biti usmereni ka realizaciji zacrtanih programskih aktivnosti, koje }e mnogo doprineti da Draga~evo postane atraktivna turisti~ka destinacija ne samo u periodu Sabora truba~a, ve} i u drugim delovima godine. V. S.


24

PETAK 7. MART 2014. GODINE

LU^ANI

ZIMSKA [KOLA POQOPRIVREDE: PRVO PREDAVAWE U GU^I

DRAGOCENA SAZNAWA ZA

ISPLATIVIJU PROIZVODWU!

U proteklih pet-{est godina jagoda je postala nova uzdanica poqoprivrednika u draga~evskom kraju. Sve vi{e qudi se okre}e gajewu ove cewene vo}arske kulture, jer se pokazalo da za wom postoji standardno dobra tra`wa na doma}em i svetskom tr`i{tu. Konstantno dobra cena bila je i razlog vi{e da se mnogi Draga~evci okrenu gajewu jagode. Imaju}i u vidu da je jagoda veoma profitabilna i perspektivna kultura, stru~waci Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be iz ^a~ka su u utorak, 4. marta, u Gu~i organizovali stru~ni skup na kome je tehnologija gajewa ovog sve tra`enijeg vo}a zauzela centralno mesto. O ovoj zna~ajnoj temi govorio je mr. Branko Tanaskovi}.

oqoprivrednici sa podru~ja Draga~eva sve ~e{}e mewaju kulture, koje su se na ovim prostorima tradicionalno gajile, nekim novim, a osnovni razlog je mogu}nost daleko br`e i boqe zarade. Jedna od wih je upravo jagoda, koja je u proteklih pet-{est godina postala pravi trend, istakao je u izjavi za “^a~anski glas” savetodavac za oblast vo}arske proizvodwe Branko Tanaskovi}. On je naglasio da je prilikom podizawa

P

jagode. Ovaj mladi draga~evski vo}ar smatra da ovaj vid proizvodwe ima dobru perspektivu i da bi zasade jagode trebalo {iriti, jer 95 odsto ukupnih koli~ina ovog vo}a, proizvedenih na podru~ju Draga~eva, ide u izvoz i to na tr`i{ta Nema~ke, Austrije, Rusije, Crne Gore... Kada se pogleda prosek u posledwih pet godina, otkupna cena jagode je bila dobra i kretala od 140 do 150 dinara po kilogramu. Najve}i izdatak u podizawu novih zasada je, kako ka`u vo}ari, sadni materijal. Od kvaliteta sadnica najve}im delom zavisi i uspeh u proizvodwi.

ORGANSKA PROIZVODWA POTENCIJALNO DOBAR IZVOR ZARADE kajsija ili leska, ali je vrlo perspektivna vo}na kultura. U svetu se gaji na oko 260 ili 270 hiqada hektara. Najvi{e se proizvodi u SAD, Poqskoj, [paniji, Italiji, Turskoj i Meksiku. Statisti~ki podaci ukazuju na to da mi imamo dovoqno prostora da razvijamo i intenziviramo ovu vrstu proizvodwe - istakao je Tanaskovi}, dodaju}i da Srbija ima izuzetne agroekolo{ke uslove za proizvodwu jagode.

GAJEWE JAGODE SVE POPULARNIJE Draga~evski proizvo|a~i jagode posti`u boqe prinose od onih koji se ostvaruju u nekim drugim regionima. Ipak, da bi popravili efekte u svojoj proizvodwi,

Ogledni zasadi jagode na imawu Rada Dragovi}a iz Roga~e

zasada jagode posebno bitno da se odaberu odgovaraju}e sorte jagode, podesne za gajewe u agroekolo{kim uslovima kakvi vladaju u draga~evskom kraju. Primena visokih tehnologija proizvodwe i neophodnih za{titnih mera mo`e da obezbedi visoke i stabilne prinose, {to je veoma zna~ajno za svakog proizvo|a~a. Kako se pokazalo tokom proteklih godina, postoji standardno dobra tra`wa za ovom vrstom proizvoda. I otkupna cena jagode je dobra i nije imala velike oscilacije, {to i jeste osnovni razlog {to se sve vi{e qudi odlu~uje za gajewe ove vo}ne kulture. - Jagoda nije deficitarna kao {to su

neophodno je da koriste sertifikovan sadni materijal i zasade formiraju po preporuci stru~waka, kako bi se diferencirao maksimalni rodni potencijal za narednu sezonu. Poqoprivrednici koji su prisustvovali predavawu su istakli da su na ovom stru~nom skupu stekli dragocena saznawa. Me|u wima je bilo onih koji su se ve} oprobali u ovom perspektivnom poslu, ali i po~etnika. Perica Velisavqevi} iz Doweg Dupca je ~vrsto ube|en da poqoprivredna proizvodwa mo`e dati daleko boqe finansijske efekte, ukoliko proizvo|a~i prate savremene svetske trendove. Wegova sedmo~lana porodica `ivi uglavnom od poqoprivrednih prihoda. Imaju devet hektara obradivog zemqi{ta. Ranijih godina su se prete`no bavili proizvodwom krompira i sto~arstvom, a danas su vi{e orijentisani na vo}arstvo. Osim maline i kupine, Velisavqevi}i gaje i kultivisanu {umsku jagodu i s obzirom na to da su po~etnici u tom poslu - svako novo saznawe za wih je dragoceno. [umska jagoda je ne`nija od obi~ne. Zahteva mnogo rada i znawa, ali donosi odli~nu zaradu. Rade Dragovi} iz Roga~e je prve zasade jagode podigao pre {est godina i za sada ima samo pozitivna iskustva. Prete`no je gajio italijanske sorte jagode. Iako je dobro savladao tehnologiju gajewa ovog vo}a i postigao zapa`ene prinose u svojim zasadima, koji se u proseku kre}u oko 25 tona jagode po hektaru, Dragovi} ka`e da se uvek mogu posti}i i boqi rezultati. Uva`ava savete stru~waka i upravo zbog toga redovno pose}uje sve poqoprivredne skupove na kojima se govori o proizvodwi

Diplomirani in`ewer Sne`ana Dragi}evi} Filipovi} je govorila o organskoj proizvodwi, koja je veoma perspektivna, ali jo{ uvek nije za`ivela u dovoqnoj meri na podru~ju Moravi~kog okruga, ali i ~itave Srbije. - Organska proizvodwa je zahtevnija od klasi~ne. Tra`i neuporedivo vi{e fizi~kog rada, ali je krajwi proizvod daleko zdraviji. Organskih proizvoda ima najvi{e na beogradskom tr`i{tu i posti`u daleko boqu cenu. Ovakvi proizvodi su mnogo vi{e tra`eni u zemqama sa boqim `ivotnim standardom. Da bismo se uvrstili u red zna~ajnijih izvoznika organskih proizvoda, neophodno je da se ovaj vid proizvodwe omasovi i standardizuje, a to iziskuje vreme - rekla je Sne`ana Dragi}evi} Filipovi}. O za{titi maline od bolesti i {teto~ina i o aktuelnim radovima u maliwaku na skupu je govorila Vesna Veqkovi} Ni{avi}, tako|e iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be ^a~ak. Ona je naglasila da je draga~evski kraj poznat po malinarskoj proizvodwi, a da bi svoje maliwake odr`ali u dobroj kondiciji najva`nije je da vo}ari redovno primewuju neophodne mere hemijske za{tite i da ih kombinuju sa agrotehni~kim, kako bi wihova malina imala standardno dobar kvalitet. - Na predavawu sam najvi{e govorila o “sivoj trule`i”, kao najzna~ajnijoj bolesti jagodastog vo}a, koja svake godine odnosi veliki deo prinosa i umawuje finansijsku dobit proizvo|a~a. [tete od ove bolesti mogu biti i stopostotne, ukoliko se ne primewuju adekvatne mere za{tite - istakla je Vesna Veqkovi} Ni{avi}, dodaju}i da primenom odre|enih agrotehni~kih mera vo}ari mogu uticati da se “siva trule`” ili neke druge bolesti u mawoj meri pojavquju u wihovim zasadima. Integralni pristup za{tite biqa podrazumeva primenu i nekih va`nih agrotehni~kih mera, a ciq je da se smawi primena pesticida i dobije zdravstveno bezbedniji proizvod. Stru~nom skupu su prisustvovali i predstavnici kompanija BASF i Delta Agrar, koji su predstavili svoje programe iz oblasti za{tite biqa. Diplomirani in`ewer Milo{ Vujisi} iz ~a~anske firme “Bioizvorb” govorio je o prihrani poqoprivrednih kultura organskim |ubrivima. V. S.


25

GORWI MILANOVAC

PETAK 7. MART 2014. GODINE

AMBASADOR KANADE POSETIO GORWI MILANOVAC

redsednik op{tine Milisav Mirkovi} uprili~io je, 26. februara, prijem za ambasadora Kanade Romana Va{~uka i {efa odeqewa za politi~ka i ekonomska pitawa i odnose sa medijima u Ambasadi Vladanom Miladinovi}em. Incijativa za posetu kanadskog Ambasadora op{tini Gorwi Milanovac potekla je iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), od predsednika Izvr{nog odbora NALED-a Darka Vukobratovi}a, a povodom realizacije projekta “Rudarstvo: Promovisawe ekonomskog upravqawa i razvoja za demokratsku tranziciju”. U saradwi sa konsultantskom ku}om „Breakthrough“, a uz finansijsku podr{ku Kanada fonda, Nacionalna alijansa za ekonomski razvoj sprovodi projekat usmeren na politiku razvoja rudarstva, zakona i propisa koji su u skladu sa najboqom me|unarodnom praksom. Op{tina Gorwi Milanovac je izdvojena kao partner NALED-a u ovoj oblasti. Projekat i aktivnosti na projektu predstavili su ambasador Kanade Roman Va{~uk, predsednik izvr{nog odbora NALED-

P

ZA JA^U EKONOMSKU SARADWU PRIVREDNIKA

a Darko Vukobratovi}, predstavnici izvr{ne kancelarije NALED-a i konsultantske ku}e „Breakthrough“, kao i pravni i ekonomski konsultanti. Govorilo se o ukupnom ekonomskom potencijalu rudarskog sektora u Srbiji, kao i re{ewima iz novog nacrta Zakona o geolo{kom istra`ivawu i rudarstvu i mogu}im negativnim efektima koje ta

re{ewa mogu imati na razvoj rudarskog sektora i op{tinske buxete. Tako|e, bilo je re~i i o izradi Zakona o naknadama za kori{}ewe javnih dobara koji je ponovo aktuelan. Nakon radnog sastanka, ambasador Kanade Va{~uk je posetio “Metalac” i privredno dru{tvo “Rudnik”, kako bi se informisao o privrednim delatnostima ovih

presti`nih kompanija kod nas i u inostranstvu i razmotrio mogu}nosti ostvarivawa ja~e privredne saradwe i plasmana proizvoda gorwomilanova~kih privrednika na kanadskom tr`i{tu. Kako je istakao Milisav Mirkovi}, gorwomilanova~ka privreda je najve}i izvoznik na podru~ju Moravi~kog okruga. “Metalac” je kompanija koja je

ZA KI[NU KANALIZACIJU

uspela da sopstvenim snagama punih 55 godina plasira svoje kvalitetne proizvode na doma}em i stranom tr`i{tu. Ujedno, ona je i pravi primer uspe{ne privatizacije. Rukovodstvo “Metalca” je detaqno predstavilo proizvodni program kompanije i informisalo ambasadora o izvozu na ameri~ko tr`i{te i namerama da u ovoj godini

poja~aju svoje prisustvo u SAD. Ambasador Va{~uk im je ponudio saradwu i kontakt sa ekonomskim ata{eom u Torontu, koji je pre postavqawa na ovu diplomatsku funkciju obavqao poslove finansijskog i menaxment konsaltinga u svetski poznatoj kompaniji “Grant Thornton BC Consulting” sa sedi{tem u Beogradu. V. S.

U SLU@BI ZDRAVQA

PET MILIONA DINARA „DOKTOR NA SELU“ redsednik op{tine Milisav Mirkovi} potpisao je krajem februara u Ministarstvu gra|evinarstva i urbanizma ugovor o realizaciji projekta ki{ne kanalizacije u Ulici Vuka Karxi}a, vredan pet miliona dinara. Pored op{tine Gorwi Milanovac, ugovore o izgradwi komunalne infrastukture dobilo je

P

U DOWOJ VRBAVI

jo{ sedamnaest op{tina i gradova u Srbiji, ~iji su projekti izabrani na konkursu za finansirawe i sufinansirawe ure|ewa i poboqkcija “Doktor na selu”, u or{awa komunalne infrastrukture. O~ekuje se da ganizaciji op{tine Gorwi }e radovi na ki{noj kanalizaciji u Ulici VuMilanovac i Doma zdravqa, ka Karaxi}a po~eti ~im se zavr{e postupci organizovana je 1. marta u Dowoj Vrjavne nabavke i druge procedure predvi|ene za- bavi. U akciji su u~estvovale ekipe konom. lekara medicine rada, op{te medicine, stomatologije, hirurgije, ortopedije, neuropsihijatrije, interne medicine, laboratorije... Me{tani Dowe Vrbave i okolnih sela su imali priliku da u svom mestu obave lekarske specijalisti~ke preglede, dobiju odgovaraju}u terapiju i adekvatne lekove. Lekarskim ekipama su se pridru`ili i predstavnici Op{tinske apotekarske ustanove. Lekari su radili u zgradi seoske osnovne {kole, a ~etiri mobilne medicinske ekipe su obilazile nepokretne, bolesne i stare `iteqe ovog kraja. Obavqeno je 70 pregleda, uglavnom ortopedskih, jer su se pozivu odazvali mahom stariji pacijenti. Pregledani su i `iteqi koji nemaju zdravstveno

A

osigurawe. Napore lekara je pohvalio i predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, koji je najavio da }e i u narednom periodu u seoskim mesnim zajednicama biti organizovane akcije ovakvog tipa. Pored predstavnika Doma zdravqa, Bolnice, Apoteke, u akciji su u~estvovali i predstavnici Centra za socijalni rad, Crvenog krsta i Mesne zajednice Dowa Vrbava. V. S.


26

GORWI MILANOVAC

PETAK 7. MART 2014. GODINE

SA 36. ME\UNARODNOG SAJMA TURIZMA

BOGATE I ATRAKTIVNE PONUDE ^A^KA I GORWEG MILANOVCA

uristi~ke organizacije ^a~ka i Gorweg Milanovca i ovoga puta uspe{no su predstavile svoje turisti~ke ponude na Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu, koji je odr`an od 27. februara do 2. marta. Na zajedni~kom {tandu sa Atomskom bawom Gorwa Trep~a i Ugostiteqsko-turisti~kim preduze}em “Morava”, posetioci su mogli dobiti sve neophodne informacije o turisti~koj ponudi ~a~anskog kraja, ka`e Dragan \olovi} iz Turisti~ke organizacije ^a~ka i dodaje: - I ovoga puta se pokazalo da smo jedna od najatraktivnijih destinacija sa bogatim i raznovrsnim sadr`ajima koji mogu zadovoqiti najzahtevnije i probirqive goste. Koncentracija vrlo atraktivnih turisti~kih ponuda na malom prostoru, kao {to su bawe, predeo izuzetnih odlika, kulturno-istorijsko nasle|e, manastiri i manifestacije, uz ponudu kvalitetnog sme{taja i ugostiteqskih usluga su ponovo bili dovoqan razlog da posetioci tra`e i dodatne informacije za posetu ~a~anskom,

{tajnim kapacitetima. Prvog dana sajma, promovisan je 54. Draga~evski sabor truba~a i turisti~ka ponuda Draga~eva uz muzicirawe truba~kog orkestra Dejana Jev|i}a. O potencijalima za razvoj ekoturizma u Ov~arsko-kablarskoj klisuri prisutne su upoznali Dana Mitrovi} i Uro{ Pantovi}. O ponudi Atomske bawe Gorwa Trep~a i novinama koje su planirane u novoj sezoni, govorila je Nevena Jeli}, direktor marketinga, a goste je tako|e pozdravila glumica Mira Bawac, promo lice bawe. Maristela Beli}, marketing menaxer UTP “Morava”, upoznala je goste iz agencija i medija, kao i prisutnu publiku, sa ukupnom ponudom ovog preduze}a i novinama koje ih o~ekuju u wihovim objektima. Gorwi Milanovac, ~itav rudni~ko-takovski kraj i bogatu turisti~ku ponudu, sa posebnim osvrtom na seoski turizam, predstavila je Mira Mirkovi}, direktor Turisti~ke organizacije Gorweg Milanovca. U najavi i promociji manifestacija na{eg kraja u~estvovali su i najmla|i ~lanovi KUD-a

rudni~ko-takovskom i draga~evskom kraju. Kroz prezentaciju na {tandu, pojedina~no predstavqawe izlaga~a i prate}i program, pro{log petka, goste je pozdravio Radenko Lukovi}, zamenik gradona~elnika ^a~ka, a zatim je Dragomir Savi}, direktor TO^-a govorio o ukupnoj turisti~koj ponudi za predstoje}u sezonu, kao i novinama u pogledu sadr`aja boravka i novim sme-

“Bambi” iz ^a~ka, a u muzi~kom delu programa u~enici ~a~anske Muzi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~kovi}”, An|ela Todorovi}, Mina Cvetkovi}, Du{an ^egawac i Du{an Dragutinovi}, kao i bend “Papanikolau” iz Gorweg Milanovca. Prema re~ima Dragana \olovi}a, na 36. Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu, bilo je vi{e od 1.000 izlaga~a, iz 54 zemqe

T

Agencija V R E D N I C A Vr{imo usluge: - pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|endana...) - ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija - ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i poslovnih prostorija i priprema za tehni~ki prijem zgrada - bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24 ~asa dnevno - nega starih i bolesnih osoba - medicinska nega (kupawe pokretnih i nepokretnih osoba i dr.) - prawe i peglawe u na{oj perionici (stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog rubqa) - selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a name{taja) - sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvori{ta (na mese~nom nivou) - majstorije u ku}i – haus majstor - molerske radove - tapetarske - vodoinstalaterske

- zidarske - kerami~ke usluge - elektro popravke - ~i{}ewe tepiha - ~i{}ewe zgrada - popravka kompjutera i wihovo odr`avawe - popravka i izrada va{ih akusti~nih i elektri~nih `i~anih instrumenata (gitara, mandolina, bas primova, i dr.) - dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro|endane, i ispra}aje) - frizerske usluge (u va{im prostorijama) - visinsko prawe stakala - ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe (plo~ica, mermera i itd.) - ~i{}ewe dimwaka

Tel.fah. 032/374-244, Tel. 373-233, 064/133-70-33

Dragomir Savi}, direktor TO^-a

sveta. Pojedine su se prvi put pojavile ove godine, a zemqa partner Beogradskog sajma bila je Indonezija. Ni ove godine nisu izostali Sajam vina, Sajam suvenira i Me|unarodni sajam hotelsko-ugostiteqske opreme. Na sajmu je vladalo veliko interesovawe za odmor u selu, a naro~ito za doma}instva koja pripremaju hranu i koja, pored sme{taja, u ponudi imaju dodatne sadr`aje. Eko selo Ko{tuni}i, vila “Etna Ugrinovci” i hotel “Neda” na Rudniku, privla~e pa`wu svih ciqnih grupa zbog svoje raznovrsne ponude. - Pa`wu posetilaca privukla je ponuda koja se odnosi na Kulturni turizam, u okviru koga je predstavqeno znamenito mesto “Takovski grm”, manastiri Vra}ev{nica, Savinac i Vujan, kao i manifestacije: Me|unarodno bijenale umetnosti minijature, Srpski festival svetske muzike, Dani knegiwe Qubice i drugo. Svojom lepotom i karatkeristikama predstavqeni su Rudnik sa raznovrsnom ponudom, Luwevica, Ravna Gora, Rajac i druge destinacije. Drugog dana sajma odr`ane su prezentacije turisti~kih ponuda pomenutih izlaga~a, koje su privukle pa`wu brojnih medijskih ku}a - isti~u u Turisti~koj organizaciji op{tine Gorwi Milanovac. Svoj doprinos u promociji turisti~ke

ponude Rudni~ko-takovskog kraja dao je i predsednik op{tine Milisav Mirkovi}, zvani~nom posetom gorwomilanova~kog {tanda, pozdraviv{i i uputiv{i sajamskim posetiocima, turisti~kim radnicima i gostima zvani~an poziv i predlog da posete op{tinu Gorwi Milanovac i li~no se uvere u bogatu ponudu ovog kraja. Vrlo atraktivna i mnogima primamqiva na gorwomilanova~kom {tandu bila je ume{no servirana svojevrsna hrana, kao i pi}e, koje su pripremali Turisti~ka organizacija, Turisti~ko rekreativni centar “Mom~ilo ^ekovi}”, doma}ice @i`a Ivanovi}, Zorica Pantovi} i Gordana Milo{evi}. I Turisti~ka organizacija Gorwi Milanovac, na Sajmu se predstavila profesionalno osmi{qenim {tampanim materijalima, u vidu prospekata, flajera, razglednica, banera, digitalnim prezentacijama, kao i izjavama za {tampane i elektronske medije. “Nadamo se da }e na{a uspe{na prezentacija zainteresovati turiste da posete Rudni~ko-takovski kraj, upoznaju na{e znamenitosti, odmaraju se u na{im selima i u`ivaju u gostoprimstvu na{ih doma}ina”, utisci su direktorke Turisti~ke organizacije op{tine Gorwi Milanovac Mire Mirkovi}. N. R.


MALI

27

OGLASI

PETAK 7. MART 2014. GODINE

OGLASI

KU]U U U@EM DELU GRADA ILI STAN U NOVOGRADWI MEWAM ZA STAN U BEOGRADU. TEL. 223-116 OD 9-18

IZDAJEM lokal u Ulici cara Lazara 23, kod “Xamije”. Povr{ina lokala, sa ~ajnom kuhiwom i sanitarnim ~vorom je 29 m2. Lokal ima centralno grejawe. Opremqen je kao frizerski salon, a pogodan i za druge delatnosti. Telefon za kontakt: 064/ 150-5-675 PRODAJEM ku}u u Dqinu kod Lu~ana, sa 5 ari placa. Tel. 066/ 039-025 NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJEM troiposoban stan od 90 m2, u Beogradu – Medakovi}. Tel. 011/ 304-6-664 PRODAJEM trosoban stan od 74 m2 u Obili}evoj, CG, lift. HITNO! Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM trosoban stan od 73 m2+6 m2, strogi centar, 43.000 evra. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM trosoban stan od 82 m2 u U~iteqskoj ulici, cg, lift. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 62.80 m2 na Avlaxinici, 3. Sprat. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 60 m2 na Avlaxinici. Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 43m2+10 m2, {iri centar. Cena 29.500 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 1. Sprat, u blizini Medicinske {kole. Cena 23.000 evra. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2, {iri centar. Cena 28.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvosoban stan od 51 m2 u centru grada. Cena 480 eura / m2. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2 kod H. Morave. Cena 26.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvosoban stan od 57 m2, Avenija 2, CG. Cena 31.000 evra. Tel. 060/ 43-42-190 PRODAJEM dvosoban stan od 58 m2, 5. sprat, D. Markovi}. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2, 1. Sprat, centar. Cena 27.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 66 m2 u Kalu|ericama. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvoiposoban stan od 56 m2 na Avlaxinici. Cena 29.000 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM dvoiposoban stan od 65 m2 u Nemawinoj, 3. Sprat. Cena 37.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM dvoiposoban stan od 60 m2 na Avlaxinici, CG, 2. sprat. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM dvoiposoban stan od 70 m2 ili mewam za mawi uz doplatu, B. V. Karaxi}a 5. Tel.

DE@URNI STOMATOLOG de`urni telefon 062/ 861-7-988 SPECIJALISTI^KA STOMATOLO[KA ORDINACIJA Dr MLADEN BEHARA spec. stomatolo{ke protetike ^a~ak, Ko~e An}elkovi}a 1 radnim danom 9-12 i 15-19 ~ subotom 9-12 ~ 322-656 Pla}awe: administrativnom zabranom, ~ekovima, platnim karticama, gotovinski 064/ 396-4-187 PRODAJEM dvoiposoban stan od 60 m2, H. Morava, 1. Sprat. Cena 29.000 evra. Tel. 060/ 4342-190 PRODAJEM noviji stan od 60 m2, 2. Sprat, CG. Tel. 064/15893-63 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2 u dobrom stawu na Avlaxinici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM dvosoban stan od 53 m2, Kalu|erice, CG, lift. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM stan od 65 m2 u blizini vrti}a Mali Kapetan, cena 37. 000 eura. Tel. 064/ 67329-69 PRODAJEM dvosoban stan od 50 m2, noviji, peti sprat, u`i centar, cg. Tel. 064/ 403-7-359 PRODAJEM dvosoban stan od 56 m2 kod Medicinske {kole, cena 23. 000 evra. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM jednoiposoban stan od 36 m2, 2. Sprat, CG, ul. Svetozara Markovi}a. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM jednoiposoban stan od 35,18 m2 kod Medicinske {kole. Cena 24.500 evra. Tel. 063/ 691-761 PRODAJEM jednosoban stan od 34 m2 u blizini Medicinske {kole, CG. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM jednosoban stan od 37 m2 na Keju. Cena 25.000 evra, korekcija. Tel. 060/ 43-42190 PRODAJEM jednosoban stan od 41 m2 na Keju. Cena 26.000 evra, korekcija. Tel. 060/ 43-42190 PRODAJEM jednosoban stan od 32 m2 kod H. Morave. Cena 23.000 evra. Tel. 060/ 76-76-064 PRODAJEM jednosoban stan od 45 m2 na Avlaxinici ili mewam za mawi. Tel. 064/ 18759-87 PRODAJEM garsoweru od 25 m2 na Avlaxinici. Cena 15.500 evra, korekcija.Tel. 060/ 76-76064 PRODAJEM name{ten stan od 33 m2, Qubi}ska ulica, novija gradwa. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM nov stan od 41 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM nov stan od 38 m2 u blizini {kole “ Milica Pavlovi}”, 3. sprat.Tel. 064/ 158-93-63

POVOQNO - ^ASOVI NEMA^KOG, GR^KOG I ENGLESKOG JEZIKA ZA SVE NIVOE I UZRASTE.

065/2004-115 Marija

IZDAJEM jednosoban stan sa parnim grejawem, Nemawina ulica, kod {kole “ Milica Pavlovi}”. Povoqno. Tel. 032/345-738, 062/550933 Potrebna `ena radi braka do 50 godina. 064/444-3-108 PRODAJEM stan od 48 m2, novija gradwa, cena 30.500 eura. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM stan od 40 m2, sre|en, pogodan i za poslovni prostor. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM stan od 36 m2, kompletno sre|en, CG, terasa. Tel. 065/ 34-65-411 PRODAJEM stan od 58 m2, {iri centar, eta`no grejawe. Cena 28.000 evra. Tel. 065/ 346541-1 PRODAJEM stan od 58.03 m2 na Keju. HITNO! Cena 33. 000 evra. Tel. 069/ 122-0-965 PRODAJEM ukwi`en lokal od 54 m2 na Avlaxinici. Tel. 062/ 375-579 PRODAJEM prizemnu ku}u sa 4.5 ari placa u blizini {kole u Atenici. Tel. 064/ 158-93-63 PRODAJEM ku}u od 80 m2 + Pk, 4 ara placa sa pomo}nim objektima u Prijevoru. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u od 160 m2, P+PK, u Atenici, sa pomo}nim objektima. Cena 50.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u sa 4 ha imawa kod bawe Vrujci. HITNO! Tel. 062/ 100-51-56 PRODAJEM ku}u i plac od 10 ari u Kulinova~kom poqu 78. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM ku}u od 120 m2 i 6.5 ari placa sa pomo}nim objektima u Atenici. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM ku}u od 70 m2 na Suvom bregu, sa 4.12 ari placa. Cena 39.000 evra. Tel. 032/ 342190 PRODAJEM ku}u – trosoban stan u blizini vrti}a “Neven”. Tel. 065/ 346-5-411 PRODAJEM staru ucrtanu ku}u sa svim prikqu~cima i 2 ara placa u Ko{utwaku. Tel. 064/ 189-24-20 PRODAJEM ku}u od 45 m2 kod Slobodinog igrali{ta. Cena 26. 000 evra. Tel. 065/ 346-5-411 PRODAJEM ku}u kod Suda od 80 m2. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM ku}u od 80 m2 sa 6.3 ari placa u Atenici. Cena 28.000 evra, korekcija. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM ku}u od 240 m2, Po+Pr+Pk, sa 2. ara placa, sre|ena, sa stvarima. Tel. 064/ 262-9-109 PRODAJEM dve ku}e , Avlaxinica, plac 4 ara, 73. 000 evra, dogovor. Tel. 063/ 843-0214 PRODAJEM ku}u od 80 m2, Baluta Zabla}ska, {tala 200 m2, plac 26 ari. Tel. 061/ 185-3754 PRODAJEM vikendicu sa 38

ari placa u Pakovra}u. Cena 8.500 evra. Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM odli~nu vikend ku}u, lokacija budu}nosti. Tel. 060/ 55-89-296 PRODAJEM vikendicu u Pakovra}u, plac 38 ari. Cena 8.000 evra. HITNO! Tel. 064/ 669-8-560 PRODAJEM vikendicu sa 10 ari placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-428 PRODAJEM gara`u od 20 m2, Dr. Mi{ovi} 136/5. Cena po dogovoru. Tel. 883-648 PRODAJEM lokal br. 11, na Zelenoj pijaci u ^a~ku, od 5 m2, struja, voda. Cena 700 evra. Tel. 061/ 289-25-16 PRODAJEM lokal od 36 m2 sa 1 ar placa. Tel. 064/ 26-29-109 POTREBNO napu{teno doma}instvo, ku}a u prigradskom delu ^a~ka. Tel. 032/ 345385, 066/94-99-660 POTREBAN stan od minimum 50 m2, name{ten, CG, okolina {kole “ M. Pavlovi}”. Tel. 064/ 031-2-867 NEKRETNINE - IZDAVAWE IZDAJEM povoqno trosoban zaseban sprat u Gorwem Milanovcu. Tel. 061/ 321-40-91 IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, Zvezdara, do marketa “Supervero”. Tel. 062/ 977-0-228 IZDAJEM dvosoban name{ten stan od 40 m2, u centru grada, iznad “Galije”, prvi sprat, pogodan i za poslovni prostor. Tel. 065/ 210-1-241 IZDAJEM name{tenu garsoweru na Keju, ul. D. Markovi}. Tel. 063/ 525-888, 354-285 IZDAJEM name{ten stan od 40 m2 u Qubi}skoj ulici. Tel. 065/ 346-541-1 IZDAJEM zasebnu name{tenu ku}u od 50 m2, ulica I. Gara{anina 11, kod “Belvija”. Tel. 064/ 251-96-76, 032/ 55-22863 IZDAJEM ku}u u ulici Kneza Milo{a 15. Tel. 343-285 IZDAJEM jednosoban name{ten stan blizu Tehni~kog fakulteta. Tel. 065/ 262-5-285 IZDAJEM jednosoban kompletno name{ten stan. Tel. 064/ 344-94-21 IZDAJEM stan za u~enicu ili zaposlenu devojku u ul. K. V. Popovi}a 4. Tel. 066/ 910-3-044 IZDAJEM stan sa parnim grejawem blizu fakulteta. Tel. 064/ 920-6-704 IZDAJEM sobu za devojke ili u~enice, CG, KTV, kupatilo, upotreba kuhiwe, ul. S. Prvoven~anog. Tel. 373-571, 064/ 829-2-720 IZDAJEM sobu blizu Tehni~kog fakulteta, poseban ulaz, grejawe, kupatilo. Tel. 060/ 707-1-141 IZDAJEM sobu na Keju sa upotrebom kuhiwe i kupatila. Tel. 352-987, 063/ 168-2-074 IZDAJEM sobu u dvosobnom stanu u zasebnoj ku}i. Cena 50 evra. Tel. 367-416 IZDAJEM lokal od 40 m2. Tel. 063/ 629-673 IZDAJEM lokal od 15 m2 u Draga~evskoj, vrlo povoqno. Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-88-45 IZDAJEM halu od 200 m2 u ulici Kneza Milo{a. Tel. 063/ 349-333 POTREBNA cimerka za jednosoban stan ili garsoweru. Tel. 064/ 489-1-932 POTREBNA soba ili garsowera, name{tena za studenta.

Tel. 065/ 678-7-728 PLACEVI PRODAJEM placeve u centru Kotra`e, selo 7. km udaqeno od Gu~e, pored puta, dva placa jedan pored drugog ukupne povr{ine 16,81 ar, i jedan plac sa druge strane puta, ukupne povr{ine 6.26 ari. Tel. 064/ 1188485 PRODAJEM livadu od 54 ara, pored seoskog puta, 2 km od puta Vu~kovica – D.Dubac. Cena 300 evra. Tel. 064/ 12-41806 PRODAJEM plac od 28 ari na Qubi} brdu, blizu rasadnika. Cena 5. 000 evra. Tel. 063/ 8681-371 PRODAJEM plac od 11 ari u Preqini, 4400 evra, korekcija. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 25 ari , Kulinova~ko poqe 78. Tel. 064/ 471-74-83 PRODAJEM plac od 2.18 ari pored Bedema, sa starom ucrtanom ku}om. Tel. 064/ 189-2420 PRODAJEM plac kod Slobode, od 5 do 10 ari. Tel. 064/ 474-0-580 PRODAJEM plac od 5 ari na Obre`u. Cena 16.000 evra. Tel. 032/ 342-190 PRODAJEM plac od 5 ari u Aveniji 2, svi prikqu~ci. Tel. 064/ 26-29-109 PRODAJEM plac od 5 ari u Qubi}u sa temeqom. Tel. 064/ 673-29-69 PRODAJEM plac od 4 ara sa bunarom, u Pakovra}u. Cena 3.000 evra.Tel. 065/ 346-541-1 PRODAJEM {umu od 48 ari, u Vi~i, zaseok Palo~ak-Jasik. Cena 480 evra. Tel. 064/ 33-20830 PRODAJEM plac od 26 ari u Qubi}u, sa 150 kom. vi{we. Tel. 064/ 11-90-952 PRODAJEM wivu od 46.5 ari, u Mr~ajevcima pored Morave. Tel. 063/ 716-5-263 KUPUJEM plac do 10 ari u Mr~ajevcima. Tel. 060/ 700-5728 RAZNO PRODAJEM ugostiteqsku fritezu. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM trofazne elektromotore 0.5 kw-0/min, 2.2 kw1400 0/min, 3 kw-1400 o/min. Tel. 060/ 861-8223 PRODAJEM nov mobilni telefon Nokia 301. Tel. 063/ 610-777 PRODAJEM trgova~ki sto za bi`uteriju i zdravu hranu. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM polovnu svetle}u reklamu. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM me{aonu sto~ne hrane ( kosa) u kompletu sa prekrupa~em- kruwa~em “ Oxaci”. Tel. 381-459, 063/ 648-

573 PRODAJEM sejalicu za luk {estoredna. Tel. 064/ 148-6-580 PRODAJEM solarnu su{aru od Arthur Solara, povoqno. Tel. 065/ 985-8-213 PRODAJEM dva mawa televizora. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM su{aru za vo}e, prohromska kolica i tacne. Tel. 063/ 882-0-868 PRODAJEM novi agregat. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM sejalicu za kukuruz ~etvororedna, Lemind Leskovac. Tel. 064/ 148-6-580 PRODAJEM kompjuter Pentium 4. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM bojler Magnohrom, od prohroma. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM povoqno trgova~ku tezgu. Tel. 334-345, 065/ 333-4-346 PRODAJEM pe} za pe~ewe prasi}a i jagwi}a na struju. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM kaveze za koke nosiqe od 60 i 120 komada, proizvo|a~ “ Vos” @abaq. Tel. 032/ 381-459, 063/ 648-573 PRODAJEM dva trimera. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM drvene police raznih veli~ina. Tel. 063/ 8434-149 PRODAJEM sadilicu za kupus ~etvororedna, Bosanska Kostajnica. Tel. 064/ 148-6-580 PRODAJEM ve{ ma{inu Gorewe. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM komarnike za pe~ewe. Tel. 065/ 411-23-90 PRODAJEM elektri~ni {poret. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM bansek za rezawe gra|e, to~kovi 700 mm, motor 7 kw. Tel. 064/ 148-6-580 PRODAJEM stog sena. Tel. 064/ 417-5-628 PRODAJEM balirano seno, slamu i zob. Tel. 061/ 111-6-439 PRODAJEM betonske prstenove za bunar 1000/ 1000, 8 komada. Tel. 064/ 148-6-580 PRODAJEM polovan fri`ider i zamrziva~. Tel. 353-462 PRODAJEM hrastovu burad i prohromske cisterne. Tel. 063/ 882-0-862 PRODAJEM usisiva~. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM belu pamu~nu kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM kvalitetno seno u balama. Tel. 064/ 423-8-146 PRODAJEM balirano seno. Tel. 063/ 614-586 PRODAJEM veliku cerovku. Tel. 064/ 417-5-628 PRODAJEM gusani radijator, povoqno. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM televizore Soni, Samsung i Gruding. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM sadnice maline


28

OGLASI

Tulamin. Cena po dogovoru. Tel. 060/ 484-4-417 PRODAJEM kosa~icu na struju. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 1643-319 PRODAJEM ukrasnu drvenu vitrinu sa zastakqenim vratima. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM sadnice malina ameri~ki Vilamet i bagremove direke. Tel. 061/ 191-1-309 PRODAJEM kraqicu pe} na drva. Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM vrata bez rama. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM polovna zastakqena prozorska krila, cena 200,00 dinara komad. Tel. 334346, 065/ 333-43-46 PRODAJEM zasad jabuka, pogodan za gradwu, kraj puta potez Pajovi}i, Dowa Je`evica. Tel. 060/ 661-8-835 PRODAJEM nove drvene ukrasne oklagija garni{ne. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM 5 tepiha, regal, ormar , zidne police, cipelar, TA pe} , kau~, stolariju. Tel. 062/ 805-6-782 PRODAJEM radijatore. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319 PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM motor Piaggio Libertu 125, registrovan, vlasnik, vizir, kofer. Cena 580 evra. Tel. 066/352-044 PRODAJEM motokultivator IMT 509 sa prikolicom ,

kosom i frezom. Tel. 032/ 381459, 063/ 648-573 AUTOMOBILI PRODAJEM Fiat Stilo Karavan, plin, klima, 2003. godi{te. Cena 2. 100 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Fiat 500 L, kredit ili gotovina. Tel. 064/ 4674-338 PRODAJEM Fiat Punto , ekstra stawe, kompletno opremqen. Tel. 063/ 843-4-149 PRODAJEM Fiat Tempra benzin, plin, klima, 1997. godi{te. Cena 1. 200 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM KIA carnival, registrovana do februara 2015 god. Tel. 062/809-39-77 PRODAJEM Opel Korsu 1.2. benzin, klima, 5-ora vrata, 2001. godi{te. Cena 2. 100. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Golf 2, 1.3. benzin-plin. Cena po dogovoru, mo`e zamena za Golf 4 ili Audi 4. Tel. 064/ 255-1-517 PRODAJEM Renault Thalia 1. 6 benzin, klima, 2004. godi{te,.Cena 2. 650 evra. Tel. 064/ 240-2-699 PRODAJEM Yugo 1.1. koral , 2003. godi{te, pre{ao 68.000 km. Tel. 064/ 230-4-202 PRODAJEM Citroen Xara Pikaso, 1.6. hdi, 2005. godi{te. Cena 3. 700 evra. Tel. 064/ 2402-699 PRODAJEM Peugeot 305, 1.9

dizel, 84. godi{te, u skromnom stawu. Tel. 064/ 159-3-082 PRODAJEM kamion Iveco Magirus, nosivost 5 t, registrovan, u odli~nom stawu. Tel. 064/ 230-4-202 USLUGE USLUGE ~i{}ewa ku}a, stanova i lokala. Tel. 061/6512-239 USLUGE izrade svih vrsta ugovora, stru~no i povoqno Tel. 062/ 166-2-208 USLUGE popravke elektri~nih instalacija i svih vrsta ku}nih aparata. Tel. 060/ 034-8-663 USLUGE specijalnog zavarivawa gusa i aluminijuma. Tel. 066/ 910-9-889 USLUGE nadogradwe kose, 100% prirodna, bez sintetike, italijanska i brazilska. Tel. 064/ 494-1-758 USLUGE prevoza minivanom do Aerodroma Beograd. Cena 5.000 dinara. Tel. 062/ 372-063 USLUGE prevoza i selidbe sa monta`om i demonta`om. Tel. 064/ 217-60-82, 032/ 55-63-571 USLUGE direktnog polaska iz ^a~ka preko Beograda za Nicu. Tel. 065/ 140-3-048 USLUGE prevoza do 6 putnika u zemqi i inostranstvu. Tel. 062/ 809-39-77 USLUGE selidbe i prevoza. Selite se sa najboqima. www.selidbe-032.comp.rs. Tel. 064/ 173-5-093

Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o kriterijumima i postupku dodele sredstava crkvama i verskim zajednicama ("Sl. list grada ^a~ka" broj 8/2013), Gradsko ve}e grada ^a~ka raspisuje

JAVNI KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA CRKVAMA I VERSKIM ZAJEDNICAMA ZA REALIZOVAWE PROGRAMA U 2014. GODINI 1. Predmet ovog konkursa je dodela sredstava crkvama i verskim zajednicama za realizovawe programa u ciqu unapre|ivawa verskih sloboda i ostvarivawa op{teg dobra i zajedni~kog intereasa. 2. Pravo na dodelu sredstava imaju crkve i verske zajednice za realizaciju programa iz oblasti graditeqstva, obrazovawa, kulture i nauke.

PETAK 7. MART 2014. GODINE

USLUGE ugovorene vo`we minivanom do {est osoba. Tel. 062/ 372-063 USLUGE zidawa svih vrsta dimwaka, pe}i, pregradnih zidova i trotoara. Tel. 064/ 536-7-080 USLUGE – vodoinstalaterske i kerami~arske. Tel. 032/ 352987, 063/ 168-2-074 USLUGE otvarawa firme u Bugarskoj, veoma povoqno. Tel. 069/ 32-26-379 IZVO\EWE gra|evinskih radova u sistemu suve gradwe,

spu{teni plafoni, pregradni zidovi. Tel. 061/ 69-35-868 ^ASOVI u~enicima od 1-4 razreda, 60 min – 400,00 din, 90 min – 500,00 din. Tel. 060/ 6854-380 POMA@EM va{oj deci pred{kolskog i {kolskog uzrasta ni`ih razreda u savladavawu gradiva. Tel. 064/ 2551-520 RAD sa decom pred{kolskog i {kolskog uzrasta do ~etvrtog razreda, dipl. U~iteq. Tel. 064/ 0777-900

ZAPOSLEWE @ENI od 39 godina potreban posao u trgovini, pomo}ni radnik. Tel. 064/ 503-1-260 POTREBNA kozmeti~arka za orta~ko otvarawe frizersko – kozmeti~kog salona u ^a~ku. Tel. 066/ 949-9-660 POTREBNA devojka za rad u kafi}u. Tel. 065/ 414-1-225

Na osnovu ~lana 34. i 35. Zakona o javnoj svojini ("Sl. glasnik RS", br. 72/11) i ~lana 6, 7 i 12. Uredbe o uslovima pribavqawa i otu|ewa nepokretnosti neposrednom pogodbom, davawa u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetawa i prikupqawa pismenih ponuda ("Sl. glasnik RS", br. 24/12), Komisija za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka, na osnovu Odluke broj 06-48/14-IV-2-07 od 04.03.2014. godine, raspisuje

OGLAS za izdavawe u zakup poslovnog prostora 1. Grad ^a~ak izdaje u zakup na odre|eno vreme, na period od 5 godina, poslovni prostor, koji se nalazi u ^a~ku, u ul. Ku`eqevoj br. 9, ukupne povr{ine 61,00 m2; Poslovni prostor je namewen za obavqawe komercijalnih poslova (prodaje robe, predstavni{tva, agencije, bankarski poslovi i sl.) i u druge svrhe se ne mo`e koristiti; Najni`i iznos mese~ne zakupnine je 122.000,00 dinara. 2. Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za zakqu~ewe ugovora o zakupu izvr{i}e se prikupqawem pismenih ponuda. 2.1. Ponude za zakqu~ewe ugovora podnose se Komisiji za poslovni prostor Gradskog ve}a grada ^a~ka;. 2.2. Ponude se podnose do 17.03. 2014. godine. 2.3. Ponude se podnose u zatvorenom omotu sa naznakom "Ponuda za zakup poslovnog prostora", na obrascu koji se mo`e dobiti na pisarnici Grada ^a~ka, {alter broj 9. 2.4. U jednom omotu mo`e se staviti samo jedna ponuda. 2.5. Visina zakupnine u ponudi mora biti precizno nazna~ena, bez ikakvih uslovqavawa i ne mo`e biti ni`a od iznosa navedenog u oglasu. 2.6. Uz ponudu se prila`e dokaz o uplati garantnog iznosa za slu~aj odustanka od zakqu~ewa ugovora o zakupu. 2.7. Visina garantnog iznosa je 12.200,00 dinara. Garantni iznos se ura~unava u zakupninu izabranom ponu|a~u, a ostalim ponu|a~ima se vra}a, u roku od 15 dana od dana otvarawa pismenih ponuda;

3. Osnovni uslovi za dodelu sredstava su: - da podnosilac programa ima status pravnog lica, - da je sedi{te podnosioca programa na teritoriji grada ^a~ka, - da je podnosilac programa osnovan u skladu sa propisima kojim je ure|eno wegovo osnivawe, - da se program realizuje na teritoriji grada ^a~ka. 4. Kriterijumi za dodelu sredstava su: - karakter i zna~aj programa, - kapacitet za realizaciju programa, - dosada{wa iskustva u realizaciji programa, - broj korisnika prema kojima je usmeren program. 5. Konkursnu dokumentaciju crkve i verske zajednice mogu preuzeti na pisarnici Gradske uprave grada ^a~ka, na {alteru broj 8 ili na sajtu www.cacak.org.rs (prijava, smernice i Pravilnik). 6. Konkurs je otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u listu "^a~anski glas". 7. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e Grada ^a~ka - Komisija za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama, ul. @upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE OTVARAJ - PRIJAVA ZA KONKURS" PREDSEDNIK GRADSKOG VE]A mr Vojislav Ili}

2.8. Garantni iznos se upla}uje na ra~un broj 840-745141843-30 "Ostali prihodi u korist nivoa Gradova", sa obaveznim pozivom na broj 97 93-034. 2.9. Izabrani ponu|a~ bi}e u obavezi da pla}a PDV od 20% na utvr|enu zakupninu, a prilikom sklapawa ugovora o zakupu, odnosno potpisivawa zapisnika o primopredaji lokala, bi}e u obavezi da prilo`i 2 menice sa meni~nim ovla{}ewem, evidentirane kod Narodne banke Srbije, po serijskom broju kao instrument obezbe|ewa pla}awa zakupnine i obaveza za komunalne usluge. 2.10. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se uzimati u obzir za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a. 3. O izboru najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e pismeno obave{teni svi podnosioci ponuda. 4. Otvarawe prispelih ponuda }e se izvr{iti u Kancelariji Sekretara Skup{tine grada ^a~ka, broj 122, dana 20. 03. 2014. godine, sa po~etkom u 12,00 ~asova. 5. Bli`a obave{tewa o poslovnom prostoru i uslovima za zakqu~ewe ugovora o zakupu zainteresovana lica mogu dobiti u Imovinsko pravnoj slu`bi Grada ^a~ka, soba br. 5.

KOMISIJA ZA POSLOVNI PROSTOR GRADSKOG VE]A GRADA ^A^KA Broj 06-48/14-IV-2-07 04. 03. 2014. godine

PREDSEDNIK KOMISIJE Qubodrag Petkovi}


PETAK 7. MART 2014. GODINE

MARKETING

29


30

PETAK 7. MART 2014. GODINE

SPORT

POSLE USPEHA U TURSKOJ ovodom velikog uspeha atleti~ara Nemawe Koji}a u Istanbulu, pro{log ~etvrtka je odr`ana konferencija za novinare u kompaniji “Sloboda”. Kompanija je i generalni sponzor Atletskog kluba “Sloboda”, ~iji je Nemawa ~lan. Nastupaju}i za reprezentaciju, 22. februara, Nemawa Koji} je pobedio u trci na 800 metara na dvoranskom Prvenstvu Balkana. - Bez velike podr{ke sponzora ne bih mogao da postignem ovakav rezultat. Pre Balkanijade smo imali pripreme u Slova~koj, Be~u, Budimpe{ti. Nadam se da }emo imati takvu podr{ku i za Evropsko prvenstvo u Ciruhu, za

P

NEMAWA TR^I KA CIRIHU

koje mi tek predstoji ispuwewe norme - rekao je Nemawa. U me|uvremenu, takmi~i}e se na dr`avnim prvenstvima, a trebalo bi da ode na pripreme u Ju`nu Afriku sa Emirom Bekri}em i ostalim reprezentativcima. - Ponosni smo na Nemawin uspeh u Turskoj. “Sloboda” }e nastaviti da poma`e uspe{ne sportiste i da deci obezbedi uslove da se bave sportom. Uslovi u kojima Nemawa trenira su daleko od idealnih za takmi~ara kakav je on, ali }emo nastaviti da poma`emo i wega i klub - obe}ao je direktor “Slobode” Zoran Stefanovi}. Kako Srbija nema atletsku dvo-

Nemawa Koji}, Zoran Stefanovi}, Slobodan Nixovi} i Dragan Uro{evi}

ranu, Nemawa i wegov trener Slobodan Nixovi} odlazili su na pripreme u Slova~ku, Austriju, Ma|arsku. Za malo vi{e od me-

sec dana pre{li su 2.800 kilometara. Po~etkom februara su u posledwem trenutku izbegli smetove u Vojvodini. Nekoliko dana

pre Balkanijade u Turskoj, Nemawa je u Budimpe{ti postavio li~ni rekord u dvorani na 800 m, 1:50,05. Posle Balkana, sledi mu osvajawe Evrope. Prvenstvo u Ciruhu }e biti odr`ano u julu ove godine. S obzirom na li~ni rekord, ispuwavawe norme za Evropsko prvenstvo ne bi trebalo da bude nedosti`no. Dobre vesti sti`u i za budu}e atleti~are. Kako je na konferenciji za novinare rekao predsednik AK Sloboda Dragan Uro{evi}, iz gradskog buxeta su izdvojena sredstva za rekonstrukciju atletske staze. Radovi bi trebalo da budu gotovi najkasnije do prole}a slede}e godine. Z. J.

ODR@ANA GENERALNA SKUP[TINA BK BORAC

SVE BLI@I RIJU re kvalifikacionih trka za odlazak u Istru, Biciklisti~ki klub Borac odr`ao je u sali Gradskog ve}a redovnu Skup{tinu. Bila je to prilika i za podse}awe na najboqe rezultate u 2013. godini. Jubilarni 20. Klasik Beograd - ^a~ak, koji je organizovao BK Borac pro{log maja, na{ao

P

se u Me|unarodnom kalendaru biciklisti~kih trka i bodovan je za Balkanski {ampionat. Pro{le godine seniorska ekipa Borca bila je druga na prvenstvu Srbije i u Biciklisti~koj ligi. Biciklisti Marko Danilovi}, Jovan Zekavica i Stefan Stefanovi} izborili su plasman u reprezentaciju. Dani-

lovi} je bio drugi na Drumskom prvenstvu Srbije u elitnoj konkurenciji i prvi u kategoriji takmi~ara do 23 godine. Reprezentacija Srbije u~estvovala je na Mediteranskim igrama, Evropskom i Svetskom prvenstvu na kojima su se takmi~ili Jovan i Marko. Stefan je vozio na trkama Euro tura. Dobre

Dragan Dostani}, dr Vladimir Milo{evi} i Slobodan Spasovi}

PROBILI SE DO ISTRE Biciklisti ~a~anskog Borca Marko Danilovi}, Jovan Zekavica i Stefan Stefanovi} plasirali su se na dve me|unarodne trke u Istri, “Trofej Pore~a” koja }e biti odr`ana 9. marta i “Istarsko prole}e”, od 13. do 16. marta. Oni su pro{log vikenda vozili kvalifikacione trke u Beogradu. U generalnom plasmanu za seniore prvi je bio Danilovi}, a drugi Zekavica. Danilovi} je u ~etiri trke tri puta bio prvi i jednom drugi, dok je Zekavica pobedio u najdu`em hronometru na 56 kilometara.

SUDIJE I TRENERI

KK SLOBODA

ODBOJKA

DOBILI ZAJEDNI^KE PROSTORIJE

NOVE MEDAQE IZ LESKOVCA

BORAC NA DOMAKU PRVE LIGE

dru`ewe fudbalskih trenera ^a~ka i Organizacija sudija gradskog Fudbalskog saveza dobili su savremeno opremqewe prostorije za edukaciju i usavr{avawe svojih kadrova. - Mislim da je ovo prva zajedni~ka kancelarija u istoriji fudbalskih trenera i sudija. Drago mi je da }emo deliti prostorije. I sudije i treneri su podjednako va`ne li~nosti.

U

Petar Davidovi} i Ne{ko Milovanovi}

Predsednik sudijske organizacije Petar Davidovi} i ja smo brzo na{li zajedni~ki jezik. Hteo bih da zahvalim i predsedniku gradskog Fudbalskog saveza Nenadu Stankovi}u koji nam je omogu}io da koristimo ovu kancelariju i da u woj na miru obavqamo svoje du`nosti - rekao je Ne{ko Milovanovi}, predsednik Udru`ewa fudbalskih trenera ^a~ka.

MALI FUDBAL

U TRCI ZA PRVU LIGU udbaleri Fontane pobedili su Kr~agovo u U`icu sa 7:6 i tako potvrdili maksimalni u~inak u prole}nom prvenstvu i ostali u trci za Prvu ligu Srbije. ^a~ani su u ovom me~u nastupili oslabqeni, jer do kraja prvenstva ne}e igrati Ristanovi} i Markovi}, dok se za utakmicu sa Partenonom vra}aju Maksimovi} i ]iri}. U subotu, 8. marta, Fontana do~ekuje Partenon iz Smederevske Palanke. Utakmica

F

rezultate imali su i juniori. Nedavno je seniorska ekipa BK Borac, Jovan Zekavica, Marko Danilovi}, Stefan Stefanovi} i Goran Antonijevi} bila na pripremama u ^awu. U Crnoj Gori, uglavnom na visinskim pripremama, pre{li su vi{e od tri hiqade kilometara. Dobru pripremu potvrdile su kvalifikacione trke u Beogradu. Posle Istre, kre}e sezona u Srbiji i o~ekuju ih dr`avna i me|unarodna takmi~ewa. Kako su na Skup{tini podsetili predsednik kluba Vladan Milo{evi} i sekretar Dragan Dostani}, prioritetni ciq ~a~anskih biciklista je osvajawe norme za Olimpijadu u Riju 2016. Osvajawe norme im predstoji 2015. godine, a sude}i po dosada{wim rezultatima seniorske ekipe, Rio i nije tako daleko. Z. J.

po~iwe u 20,45 ~asova, u hali “Mladost”. Ulaz je slobodan za sve qubiteqe malog fudbala. - Pozvao bih sve qubiteqe malog fudbala da nas podr`e u me~u sa direktinim konkurentom za Prvu ligu Srbije. Uprava je odlu~ila da tokom cele sezone ulaz bude slobodan, jer su ^a~ani na{ {esti igra~. Ra~unica je jasna, do elite i duela sa najboqim srpskim timovima dele nas ~etiri pobede - rekao je igra~ Fontane Milorad Melentijevi}.

a “Ipon 016 kupu 2014” odr`anom pro{le nedeqe u Leskovcu karatisti Slobode osvojili su nekoliko medaqa. U izuzetno jakoj konkurenciji, takmi~ilo se vi{e od 500 karatista iz Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rumunije, Bugarske i Srbije, junior Marko Raji~i} osvojio je zlato u borbama (+ 70 kg). Pionirki Milici Poli`i} pripalo je srebro u kategoriji + 40 kg. Srebrnu medaqu u katama osvojila je Elena Milo{evi}, a Andrijana Milo{evi} bronzanu.

N

osle 11. odigranih kola, odbojka{ice Borca su prve na tabeli Druge lige “Zapad” sa 25 bodova. U posledwoj utakmici pobedile su Ivawicu sa 1:3. - Veoma smo ponosni na izuzetne rezultate na{ih igra~ica. Nadamo se dobrom skoru do kraja prvenstva i prelasku u vi{i rang takmi~ewa - ka`u predsednik kluba Uro{ Lazovi} i trener Du{an Simovi}. U narednom kolu Borac do~ekuje Tajm. Utakmica }e biti odigrana u subotu, 8. marta, u hali “Mladost” u 12 ~asova. Dobre rezultate imaju i

P

pionirke koje su u gradskom derbiju savladale Libero ^A sa 3:0. U takmi~ewu Regionalne lige ZlatiborskoMoravi~kog okruga Borac 2 je pobedio Stars iz Po`ege sa 3:1. U 11. kolu Druge lige “Zapad” Sloboda S je pobedila Tutin Stil Jasen sa 3:0. Sloboda je sedma na tabeli sa 15 bodova, a u 12. kolu gostuje Zlatiboru. Libero ^A je nastavio gubitni~ki niz u Prvoj ligi Srbije. U 17. kolu odbojka{ice iz ^a~ka su izgubile od Futoga, 3:0, a u slede}oj utakmici do~ekuju Vaqevo. Z. J.


TRIJUMF PROTIV MERIDIANE

K

Borac Mocart sport: Avramovi}, Mitrovi}, ^arapi} 3, Maravi} 16, Dedijer 6, Stevovi} 8, Dumi} 1, Pe{akovi} 19, Gavrilovi}, Cvetkovi} 2, Proti} 22, Radovi} 3. Meridiana: Mati} V. 9, Prole 2, Mati} S. 13, Buha 8, Jovi{i} 9, Draga{ 14, \urovi} 3, Savi} 3, Skoko 8.

teren iza{li nose}i majice sa natpisom “Ne govoru mr`we”. Na taj na~in podr`ali su kampawu Ministarstva omladine i sporta protiv govora mr`we i na Internetu i u svakodnevnom `ivotu. Posle dva meseca u Borac se vratio Nemawa Proti} i bio je jedan od najefikasnijih igra~a protiv Meridiane sa 22 postignuta poena. Dvocifreni broj poena u doma}em timu postigli su jo{

PRVA MU[KA REGIONALNA LIGA ZAPAD

DRUGA MU[KA LIGA SRBIJE

BORAC MOCART SPORT

o{arka{i Borac Mocart sporta pobedili su u sredu Meridianu rezultatom 80:69 (22/24, 22/16, 12/12, 24/17). Pre utakmice, ^a~ani su na

31

SPORT

PETAK 7. MART 2014. GODINE

Pe{akovi} i Maravi}. - Znali smo da je Meridiana atipi~na ekipa, te{ka za skautirawe i da posti`u veliki broj poena, {to su pokazali u prvom poluvremenu. Trenutni plasman na tabeli nije pravi pokazateq wihovog kvaliteta. Bila je ovo te{ka, tvrda utakmica, ali ova pobeda nam dosta zna~i - prokomentarisao je Filip Dedijer, igra~ Borac Mocart sporta. - Skokovi su prevagnuli, doma}in ih je imao 11 vi{e od nas. Mi smo u te{koj situaciji i do{li smo ovde rastere}eni, poku{ali smo da odigramo {to boqe. Cele sezone nam je ne{to malo falilo, a tako je bilo i na ovoj utakmici - re~i su igra~a Meridiane Marka Skoka. U gostuju}oj ekipi po broju postignutih poena istakli su se Draga{ (14) i Mati} (13). Posle 22 odigrane utakmice Borac Mocart sport je na deobi tre}eg me-

U 18. kolu druge mu{ke lige Srbije Mladost je kod ku}e pobedila Vojvodinu sa 79:77. Trenutno ima 22 boda i zauzima 14. mesto na tabeli. U narednom kolu Mladost gostuje Spartaku u Subotici.

@elezni~ar je izgubio od Zlatibora iz ^ajetine rezultatom 91:76. U 19. kolu do~ekuje Polet iz Ratine. Utakmica }e biti odigrana u nedequ, 9. marta, u sali prehrambeno-ugostiteqske {kole. Posle 18 odigranih utakmica, @elezni~ar je sedmi sa 28 bodova.

DRUGA MU[KA REGIONALNA LIGA ZAPAD

^a~ak basket tim je ~etvrti sa 22 boda, a ^a~ak 94 sedmi sa 20 bodova.

18. KOLO Crvena zvezda - Mladost

15. KOLO ^a~ak basket tim - Student Bajina Ba{ta 54:74 Loznica - ^a~ak 94

JUNIORSKA LIGA

KADETSKA LIGA

16. KOLO Plej of - ^a~ak basket tim ^a~ak 94 - Ivawica

TABELA 3. Mladost

16. KOLO Partizan - Mladost

80:62

27

17. KOLO Mladost - @arkovo

Uro{ ^arapi}

sta sa Metalcem. Obe ekipe imaju po 36 bodova, 14 pobeda i osam poraza. U 23. kolu Ko{arka{ke lige Srbije Borac Mocart sport gostuje kru{eva~kom Napretku. Utakmica }e biti odigrana u subotu, 8. marta, u 20 ~asova. - Napredak je poput Meridiane, bori se za opstanak u ligi i zato grabi svaki me~ kod ku}e. Ovaj susret je i nama jako va`an, jer nam utire put ka Super ligi. Bi}e te{ko i ~vrsto, ali vratio

14. KOLO Borac Mocart sport - Vr{ac 60:54 TABELA 8. Borac mocart sport 19 15. KOLO Zemun - Borac Mocart sport

nam se Proti}, a u Kru{evcu }e igrati i Panti}. Nadamo se da }e se uz wih dvojicu razigrati i ostali. U}i}emo maksimalno motivisani u ovu utakmicu, po{to znamo {ta nam ta pobeda donosi ka`e Aleksandar Bjeli}, pomo}ni trener Borac Mocart sporta. - Idemo na pobedu. Trijumf protiv Napretka 90 odsto }e nam overiti put u Super ligu - najavquje Filip Dedijer. Z. J.

FK BORAC

KOM[IJSKI DERBI BEZ GOLOVA Borac: Petri}, Stamenkovi}, Milutinovi}, Masla}, \okovi}, Radosavqevi}, Jovi~i}, Zo}evi} (Vukajlovi}), Jevtovi} (\eri}), \eni}, Stojanovi} (Nikoli}).

Metalac: \ogatovi}, Rodi}, Ovusu, Gojak, Simov (Sedlar), Pani}, Mladenovi}, Lukovi}, (Ivanovi}), Din~i} (\ilas), Stojkovi}, Simovi}.

Sudije: Stojilkovi}, Karanovi}, Pani} (Beograd).

16. kolu Prve lige Srbije kom{ijski derbi Borac - Metalac zavr{en je bez golova. Za ovakav epilog, velike su i zasluge glavnog sudije Igora Stojilkovi}a, koji je u 16. minutu poni{tio gol \okovi}a. \okovi} je glavom zakucao loptu u mre`u gostiju, ali u trenutku kada se doma}in radovao, sudija pokazuje prekr{aj u kazne-

U

nom prostoru i poni{tava pogodak. - Kasnije smo pogledali snimak i dobro se vidi da faul nije postojao i da je gol regularan. Ali, ne mo`emo se samo izvla~iti na su|ewe. To je bilo na po~etku utakmice, imali smo jo{ vremena i ni{ta nismo uradili. Trebalo je da vi{e pru`imo na terenu, da ne gledamo na su|ewe. Izgleda da iz nekog razloga

sudije forsiraju Metalac i moramo biti spremni na takve situacije. Ukoliko `elimo u Supre ligu, trebalo bi vi{e da poka`emo na terenu - prokomentarisao je igra~ Borca Ivan \okovi}. Slede}i protivnik Borca je BSK Bor~a. - Bor~a je u zoni ispadawa, ali ba{ zato mo`e biti neugodan protivnik. U

U SUSRET 43. „ZLATNOM POJASU”

DOLAZI 14 REPREZENTACIJA ajstariji Me|unarodni turnir u karateu “Zlatni pojas ^a~ka” bi}e odr`an 12. i 13. aprila. Sedam dana ranije, Karate klub Borac organizuje turnir za pionire. Tim povodom ovih dana sastao se i Organizacioni odbor “Zlatnog pojasa”.

N

- Siguran sam da }e turnir i ove godine biti uspe{no organizovan, kao i prethodnih. U ^a~ak dolaze takmi~ari iz 14 zemaqa. Mi smo poznati po vrhunskim karatistima koji su se proslavili {irom Evrope, zato moramo adekvatno ugostiti one koji dolaze. Grad }e iz-

dvojiti sredstva iz buxeta, ali }e manifestacija mnogo vi{e ko{tati, tako da moramo potra`iti pomo} sponzora - ka`e Vojislav Ili}, gradona~elnik ^a~ka. Pokroviteq 43. Zlatnog pojasa je grad ^a~ak, a organizator Karate klub Borac. Z. J.

pro{lom kolu su dobro odigrali u Lu~anima. Ali, mi smo dosta trenirali ove sedmice, dobro smo se pripremili i idemo na to da osvojimo tri boda - najavquje Marko Zo}evi}, FK Borac. Utakmica BSK - Borac bi}e odigrana u subotu, 8. marta, u Bor~i. Po~etak je u 14 ~asova.


32

HOBI

EPAWEL BRETON

PREDSTAVQAMO RASE PASA

pawel breton je francuska rasa pasa i spada u 7. FCI grupu – PTI^ARI, sekcija 1 – KONTINENTALNI PTI^ARI, podsekcija 1.2 – TIP [PANIJEL. Kod nas je prili~no rasprostrawen, pre svega zbog toga {to je odli~an lova~ki pomo}nik, koga odlikuje dobar wuh, `ivahan temperament, brzina kojom pretra`uje teren, rano sazrevawe. Epawel bretoni su i ekonomi~ni psi, jer ne zahtevaju posebne uslove za dr`awe (boks mo`e biti relativno malih dimenzija), a s obzirom na veli~inu ne treba im puno hrane.

E

Istorijat: Sve do izlo`be pasa u Parizu 1900. godine, ova rasa je bila poznata pod nizom razli~itih imena. Me|utim, sa uspostavqawem prvog standarda postala je poznata pod imenom epawel breton ili “bretonski {panijel”. Osamdesetih godina 20. veka izostavqena je re~ “{panijel”, pa se u mnogim krajevima i sada ova rasa uglavnom zove “ameri~ki breton” ili “francuski breton” ili jednostavno epawel breton. Smatra se da je bretonski {panijel nastao ukr{tawem engleskih setera sa malim francuskim kontinentalnim {panijelima, tako da izgleda kao mali seter ili veliki koker. Poznat je od sredine 19. veka u francuskoj provinciji Bretawi kao najmawi lovni pas. On radi u istom maniru kao poenter, jako dobro markira i aportira (donosi divqa~) i sa kopna i iz vode. Epawel breton poti~e iz centra Bretawe. Wegovi preci su verovatno bili psi za lov ptica, poznati u sredwem veku. Bez dileme jedna je od najstarijih rasa pti~ara u Francuskoj. Odgajiva~ka selekcija stvorila je visoko upotrebqivog pti~ara, kakvog danas poznajemo. Prvi predlog standarda sastavqen je 3. septembra 1907. godine, a usvojen 7. juna 1908. Posle izmena 1923. i novih korektura 1933. i 1956. va`e}i je do danas.

Op{ti izgled: Elegantan i stamen, veoma sna`an mali pas, pun supstance, ali bez te`ine, `ivahan, sa otresitim pogledom. On pokazuje tip malog, kvadrati~nog psa punog energije. Proporcije: Du`ina tela jednaka je visini grebena. Pune grudi dopiru do visine laktova. Glava: Idealan odnos lobawe i wu{ke je 3:2, odnosno oko 12 cm prema 8 cm. Karakter: Uravnote`en, bezazlen, blag. Strastven lovac. Dru`equbiv. Idealan pratilac. Lobawa: Posmatrano od napred, kao i iz profila, lobawa je zaobqena. Gledano odozgo, strane wu{ke su tako|e zaobqene. Grani~ne linije lobawe i wu{ke su paralelne ili veoma blago divergentne. Mereno u visini jagodi~nih kostiju {irina lobawe iznosi pribli`no 11-12 cm. Stop: Uprkos blagom nagibu, jasan prekid. Li~ni deo: Nosna pe~urka: U tamnijim bojama tela, bez obzira da li je pas beo i oran`, beo i braon ili crn i beo. Nozdrve dobro otvorene. Wu{ka: Ravna, kra}a od lobawe. Usne: Tanke, prili~no napete, prile`u}e, gorwa usna blago prekriva dowu. Zubalo: Potpuno, makazasto. Nado~ni lukovi: ^ine

RIBOLOV

ZABRANA LOVA Mladica - od 1. marta do 31. avgusta Lipqan - 1. mart - 31. maj [tuka - do kraja marta Smu| - 1. mart - 30. april. Od 1. marta ne va`i zabrana za sve vrste pastrmki.

VODI^ ZA REKREATIVNI RIBOLOV Kru`ni put - babu{ka, skobaq, bodorka na travu.

!

@elezni~ki most - skobaq, klen, babu{ka na travu i glistu.

Talpe i brana u Pramencu - skobaq, babu{ka, poneki {aran.

Ovih dana vodostaj na Zapadnoj Moravi je vi{i, nego pro{le sedmice.

VREMENSKA PROGNOZA Petak, 7. mart

Slaba ki{a

Subota, 8. mart

PETAK 7. MART 2014. GODINE

Epawel breton na pobedni~kom postoqu

blag luk. O~i: Prili~no okrugle, postavqene vodoravno. Boja u saglasnosti sa bojom nosne pe~urke i bojom dlake. Otresit i `ivahan pogled. U{i: Visoko usa|ene, trouglaste sa blago zaobqenim vrhovima. Prekrivene talasastom dlakom i no{ene ravno ka obrazima. Povu~ene ka napred ka obrazima, vrh u{ne {koqke ne sme se pru`ati preko baze lobawe. Vrat: Sredwe dug, dobro ograni~en od ple}ki. Tanka ko`a, meka i labava, ali ipak bez nabora. Telo: Gorwa linija: Ravna i ~vrsta. Le|a: Kratka i ravna Slabine: Kratke, {iroke i ~vrste. Duge oko 8-10 cm. Sapi: Veoma blago nagnute Kukovi: Ni`i od grebena. Blago istureni. Kvrga kuka le`i u nivou le|a. Grudi: [iroke, sa dobro zaobqenim rebrima. Unazad dobro razvijene. Dopiru do laktova. Stomak i dowa linija: Dobro ali ne preterano prikupqena. Stomak nije niti hrtolik, niti strmo padaju}i. Rep: Ravan ili opu{ten. Maksimalna du`ina 10 cm, ~esto blago uvrnut i zavr{ava se ki}ankom. Mnogi psi se ra|aju bez repa. Predwe noge: Vertikalne i ravne. Paralelne prema telesnoj osovini. Ple}ke: Kose i mi{i}ave. Nadlaktice: Mi{i}ave i dobre gra|e kostiju. Laktovi: Prile`u}i, niti uvrnuti, niti izvrnuti. Podlaktice: Jake, suve, a ipak dobro mi{i}ave, ravne

i vertikalne. Do{apqe: Blago koso. [ape: Suve, sa usko me|usobno prile`u}im prstima. Ne{to dlake izme|u prstiju. Zadwe noge: Posmatrano od pozadi stoje potpuno vertikalno. Gledano sa strane sedna kvrga i vrh sko~nog zgloba, le`e gotovo na istoj vertikali. Butine: [iroke, dobro se pru`aju na dole. Sko~ni zglob: Nije previ{e uglovan. Do{apqe: Ravno i vertikalno. [ape: Usko me|usobno prile`u}i prsti, ne{to dlake izmedu prstiju. Bez zaperaka. Kretawe: Te~no, `ivahan iskorak, koji je nagla{en tipom malog kvadrati~nog, energijom nabijenog psa. U lovu prvenstveno kretawe je galop. Brzi koraci sa relativno malim osvajawem prostora. Dlaka: Bez preterivawa, tanka na telu, pre je ravna ili sasvim blago talasasta. Predwe noge sa mawe bogatim talasastim zastavicama. Zadwe noge do polovine butine bogato odlakane. Boja: Bela i oran`. Bela i braon. Crna i bela. Trobojna - bela oran` i crna, ili bela oran` i braon, ili boja plesni sa jednom ili drugom navedenom bojom. Veli~ina: Visina 47-50 cm ±1 cm. Idealna veli~ina za mu`jaka 48-50 cm, za `enke 47-49 cm. Mu`jaci moraju imati dva normalno razvijena testisa, potpuno spu{tena u skrotum. Nega: Ova rasa ne zahteva mnogo pa`we {to se ti~e dlake. Povremeno ~etkawe, naro~ito onih delova gde je dlaka najgu{}a, je sasvim do-

VREMENSKA PROGNOZA Nedeqa, 9. mart

Ponedeqak, 10. mart

(foto arhiva)

voqno da dlaku odr`i u dobrom stawu. Zbog du`ih, vise}ih u{iju treba redovno proveravati u{ne kanale kako bi odr`avali wihovu ~isto}u. Karakter: To su `ivahni, inteligentni psi, koji vole da aportiraju, ali imaju svoju li~nost. Retko laju, ne`ne su prirode, ose}ajni i poslu{ni. Francuski lovci, ali i lovci u drugim zemqama, visoko cene ove neverovatne i jedinstvene sportske i lovne pse. Kao sportski pas on voli aktivnosti i potrebna mu je svakodnevna ve`ba. Nikada nije zao niti agresivan, on `ivi za qubav i pa`wu. Epawel bretoni su laki za obuku, jer su inteligentni, brzo u~e i veoma su poslu{ni. Imajte na umu da su veoma osetqivi na te{ke re~i i na bilo kakav nemir i neslogu u ku}i. Mada se ova rasa ekstremno dobro uklapa u ulogu ku}nog qubimca, ostaje mu srce i du{a pravog sportskog i lovnog psa. Ne}e biti sre}an ako se pro{eta samo tri kruga dnevno po kraju. Treba uzeti u obzir rad u poqu sa psom, {to }e zadovoqiti i wegovu potrebu za radom kao i za treningom. Altrenativne aktivnosti mogu biti agiliti ili flaj-bol. Plivawe i aportirawe su wihova najomiqenija razonoda. Poznat po svom izuzetno dobrom nosu, mnogi od ovih pasa su i ku}ni qubimci i radni psi, koji pobe|uju na utakmicama sa odstrelom. Wegova mawa veli~ina i li~nost ga ~ine idealnim za dvostruku upotrebu - on je predivan ku}ni qubimac, ali isto tako i odli~an lovni pas.

VREMENSKA PROGNOZA Sreda, 12. mart

Utorak, 11. mart

^etvrtak, 13. mart

40C

50C

10C

-10C

10C

-20C

100C

110C

100C

80C

70C

90C

Slaba ki{a

Slaba ki{a

Delimi~no obla~no

Slaba ki{a

Vedro

-20C 90C

Vedro


33

OGLASI

PETAK 7. MART 2014. GODINE

AGENCIJA www.stannekretnine.rs

\OR\EVI] NEKRETNINE

HITNO-TROSOBAN STAN, 2. SPRAT, CENTAR HITNO-NOVIJI STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE, 2. SPRAT, BLI@E CENTRA

HITNO! - PRODAJEM NOVIJI JEDNOSOBAN STAN, KOD MEDICINSKE [KOLE, 4. SPRAT, LIFT, CG, LUKSUZNO NAME[TEN, SA GARA@OM U PRIZEMQU ZGRADE

STANOVI

STANOVI P-20m2 ul. Nemawina, 6.sprat, CG, renoviran. Cena: 17000 e P-25m2, Alvaxinica, 1.sprat, TA. Cena:16000 e P-29m2, Hotel Morava, NOV, 3.sprat. Cena: 19000 e (sa PDV) P-28m2, Hotel Morava, 5. sprat Cena: 20000 e P-30m2, Nemawina, 1.sprat, CG, terasa. Cena: 23000 e P-31m2, nova, Obili}eva, 2. sprat. Cena: 17000 e P-30m2, centar, 1. sprat, CG, terasa. Cena: 25000 e P-32m2, centar, 2. sprat, CG.Cena: 18000 e P-34m2, centar, 1. sprat, CG. Cena: 23000 e P-36m2, Obili}eva, CG, lift. Cena: 22000 e P-36m2, Nemawina, 1 sprat, renoviran, sa novim stvarima. Cena:26000 e P-38m2, Med. {kola, 3. sprat, renoviran. Cena:24000 e P-40m2, centar, 4.sprat, CG, sa stvarima, renoviran. Cena: 31000 e P-43m2, nov, centar, 3. sprat, lift, CG. Cena: 36000 e (sa PDV) P-44m2, Hotel Morava, 4.sprat, CG, terasa. Cena: 25000 e P-45m2, nov, Obili}eva, prizemqe, za posl prostor.

^A^AK Bra}e Gli{i}a 13/8 Tel: 032/34-33-29

Cena: 35000 e P-46m2, Avenija1, vis. prizemqe, CG, terasa. Cena: 27000 e P-48m2, centar, 4.sprat, CG, terasa. Cena: 33000 e P-45m2+13m2, Nemawina, dupleks, 5.sprat, lift, CG. Cena: 30000 e P-49m2, Qubi} Kej, CG,terasa. Cena: 28000 e P-52m2, Qubi} Kej, 3.sprat, TA, terasa, 28000 e P-55m2, Qubi} Kej, 2. sprat, CG, terasa. Cena: 31000 e P-54m2, centar, 1.sprat, CG, terasa,za poslovan prostor. Cena: 36000 e P-58m2, Qubi} Kej, 2. sprat, lift, CG, terasa, pogled na Moravu. Cena:33000 e P-55m2, Nemawina, prizemqe, TA, terasa. Cena: 32000 e P-62m2, noviji, Obili}eva, CG, terasa. Cena: 40000 e P-66m2, centar, 1.sprat, CG, terasa, pogodan za poslovni prostor. Cena: 50000 e P-68m2, centar, 2. sprat, TA, terasa. Cena: 40000 e P-64m2, centar, 1.sprat, gas,za poslovni prostor. Cena: 43000 e P-70m2, Qubi} Kej, 3.sprat, Cg, terasa. Cena: 42000 e P-72m2, Avenija2, 2.sprat, CG, terasa. Cena: 38000 e P-76m2, Hotel Morava, 5.sprat, CG, terasa, odmah use-

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

qiv. Cena: 38000 e P-76m2, Balkanska, 2. sprat, CG, 2 terase. Cena: 43000 e P-78m2, Vinara, 6.sprat, lift, CG, 2 terase. Cena: 46000 e P-90m2, Hotel Morava, CG, lift, terasa, gara`a iza zgrade. Cena:50000 e P-92m2, nov, Qubi} Kej, dupleks, CG, lift. Cena: 55000 e (sa PDV-om) KU]E P-60m2(P+1), plac 10a, Pakovra}e. Cena: 18000 e P-70m2, plac 4.13 a, kod Proletera. Cena: 42000 e P- 125m2, plac 5a, centar, blizu KMN-a. Cena: dogovor P-80m2, plac 3a, Trbu{ani. Cena: 21000 e P-92m2, plac 5a, {kola Ratko Mitrovi}. Cena: 45000 e P-98m2, plac 2a, kod Bor~eve hale ili zamena za stan. P-105m2( P+1 ), plac 2a, Amixina. Cena: 50000 e LOKALI P-38m2,nov, Obili}eva. Cena:41 000 e P-18m2, Qubi} Kej. Cena: 18000 e P-49m2, Alvaxinica. Cena: 38000 e P-72m2, Sv. Markovi}.(mogu}a podela na dva lokala od po 36m2 sa mokrim ~vorom)

P-28 m2, nova garsowera, Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena 23.000 eura P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en, Kej. Cena 20.000 eura P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri centar. Cena 28.000 eura P-42.5 m2, 2. sprat, CG, noviji, Qubi}ska. Cena dogovor. P- 49 m2, jednoiposoban, stari Autoprevoz. Cena 28.000 eura P- 49 m2, Kej, jednoiposoban. Cena 29.000 eura P- 64 m2, dvoiposoban, strogi centar, renoviran, CG. Cena 39.000 eura P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 eura P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov. Cena 37.500 eura P- 51 m2, dvoiposoban, bez ulagawa, CG, lif, Kej. Cena 27.000 eura P-55 m2, 3. sprat, TA, Nemawina. Cena 28.000 eura P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 27.000 eura P-64 m2, 4. sprat, CG, Svetozara Markovi}a. Cena 43.000 eura P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska , nov. Cena 50.000 eura P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena do-

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2 /KOD GLAVNE PO[TE/

govor. P-55 m2, 4. sprat, CG, lift, Kej. Cena 36.000 eura P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali{te. Cena 70.000 eura P-62 m2, 1. sprat, CG, centar, nov. Cena 57.000 eura P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, gara`a, nov, centar. Cena 80.000 eura sa PDV P-103 m2, VP, CG, nov, luks, centar. Cena dogovor. P-130 m2, 2. sprat, CG, nov, centar. Cena dogovor. P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 42.000 eura P-27 m2, 3. sprat, noviji, garsowera, CG, centar. Cena 22.000 eura P-35.50 m2, 4. sprat, lift, noviji, CG, centar. Cena 24.000 eura P-64 m2, 2. sprat, lift, CG, Hotel Morava. Cena 42.000. eura P-47 m2, lift, CG, nova gradwa, podzemna gara`a. Lokacija Beograd, TC Zira. P- 70 m2, nov, CG, lift. Povoqno. P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. P-64 m2, 1. sprat, CG, kod Gradskog Parka P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina P-33 m2, 2. sprat, CG, H.Morava, jednosoban. Cena 25.000 eura P-89 m2, 2.sprat, nov,

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

~etvorosoban, lift, centar. P-46 m2, 1. sprat, CG, dvosoban. P-33 m2, jednosoban, CG, 2. sprat, kod Hotel Morave P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod Hotel Morave. Cena 36.500 eura P-47 m2,3. sprat, nov. Cena 35.000 eura KU]E P- 180 m2, 3.20 ari placa, novo, Qubi}. Cena 36.000 eura P-120 m2, 3 ara placa, novija, Dom Zdravqa. Cena 65.000 P-110 m2 / lokal 55 m2 + stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Cena dogovor. P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod Gradske Bolnice. Cena 36.000 eura 140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod O[ Milica Pavlovi}. Cena 70.000 eura. KU]A kod Kamenog mosta, 60 m2, 10 ari placa, ukwi`ena. Cena 28.000 eura P-164 m2,+ 2 objekta od 126 m2 + 40 m2, Preqina, centar, 17,25 ari placa, nova ku}a, gas. Cena 85.000 eura BEOGRAD GARSOWERA nova, 18 m2, 22.000 evra, Vo`dovac DUPLEKS 96 m2, sa gara`om, kod Arene, ukwi`en

032/222-552 064/158-93-63 064/673-2-969

064/146-87-32 064/137-41-37 060/343-32-90

^a~ak, Vojvode Stepe 46 senzalcacak@beotel.net

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE GARSOWERE P=18 m2, 5. sp. Nemawina, 16. 000 eura P=29 m2, 3.sp. Avenija 2, 22. 000 eura P=30 m2, 1.sp. K.V.P, 21. 000 eura P=26 m2, 3.sp. Kej, 17. 500 eura P=17m2, priz. Balkanska, 9.500 eura P=19 m2,13 sp. Kneza Milo{a, 17. 000 eura P=27m2, 2 sp.Centar, 20. 000 eura JEDNOSOBNI P=40 m2, 8.sp. Vinara, 25.500 eura P=35 m2, 4.sp. Kej, 18. 000 eura P=38 m2, 3.sp. H.Morava, 24. 000 eura P=34 m2, 1.sp Centar, 23.200 eura P=42 m2, 4.sp. Med.{kola, 21. 000 eura P=37 m2,1.sp. CENTAR, 33.300 eura P=45 m2, 2.sp. Sv.Save, 25.500 eura P=34 m2, 2.sp.Sv.Save, 22. 000 eura DVOSOBNI P=40 m2, vp.nov Centar, 34. 000 eura P=54 m2, 3.sp. Avlaxinica, 31.000 eura P=49 m2, 2.sp. Sv.Save, 28. 000 eura P=45 m2, 2. sp.Nemawina, 25.000 eura P= 57 m2, 5.sp. Nemawina, 29. 000 eura P=57 m2, priz. sp. Avenija 2, 31.000 eura P=47 m2, 3.sp. Merkator, 35. 000 eura P=53 m2, 2.sp. Nemawina,32. 000 eura P=42 m2, 5.sp.Avlaxinica, 27.000 eura P=60 m2, 1.sp.H.Morava, 30.000 eura P=63 m2, 3.sp.Avlaxinica, 38. 000 eura P=60 m2, 4.sp.Avlaxinica, 37. 000 eura P=60 m2, 1. sp. Obili}eva, 40. 000 eura P=65 m2, 1.sp. H.Morava, 31. 000 eura P=54 m2, 5.sp.Avenija 1, 35. 000 eura P=48 m2, 1.sp.nov, Centar, 38. 000 eura TROSOBNI P=66 m2, 7.sp. H.Morava, 34. 000 eura P=68 m2, 3.sp.Nemawina, 41. 000 eura

P=65 m2, 2.sp. Centar, 38. 000 eura P=70 m2, 2.sp. Kej, 43. 000 eura P=71 m2, 3 sp. Obili}eva - Nov- 780 E + PDV P=78 m2, 1.sp. H.Morava, 66. 000 eura P=67 m2, 4.sp. Avlaxinica- Nov 44. 000 eura P=65 m2, vp. Centar, 45. 000 eura P=76 m2, 3.sp. Balkanska, 43. 000 eura P=76m2, 5.sp. Autoprevoz, 37. 000 eura P=81 m2 , 1.sp. K.V.P. 47. 000 eura P=120 m2 , 6.sp. Sv. Markovi}a, 61. 000 eura P=58 m2, 4.sp. Kej , 35. 000 eura KU]E P=138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70. 000 eura P=340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60. 000 eura P=230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78. 000 eura P=125 m2, Centar, plac 4,5a, 120. 000 eura P=100 m2, Kru`ni put, plac 10 ari, 39. 000 eura P=105 m2, D.Trep~a, plac 6 a, 12. 000 eura P=80+120 m2 , Balkanska, plac 5 ari, 40.+ 50. 000 eura P=90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50. 000 eura P=80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37. 000 eura P=220 m2, Ko{utwak, plac 6 ari, 53. 000 eura P=60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25. 000 eura P=65 m2, D.Mi{ovi}, plac 5a, 36. 000 eura P=81 m2, 7.jula, plac 5a, 41. 000 eura P=80 m2, S. Breg, plac 3a, 36. 000 eura P=104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82. 000 eura P=100 m2, Bazeni, plac 2,2 a, 45. 000 eura P=75 m2, Solunska, plac 6 ari, 60. 000 eura P= 50 m2, D.Trep~a, plac 15 ari, 8. 500 eura P=100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35. 000 eura

P- 26 m2, Qubi} kej, prizemqe, TA, cena: 18 500 eura P- 20 m2, novija gradwa, 5.sprat, sa stvarima P- 20 m2, Nemawina, CG, cena: 16 500 eura P- 25 m2, Alvad`inica, 1.sprat, cena: 15 500 eura P- 30 m2, Avenija 2, 3.sprat, CG, cena: 22 500 eura P- 32 m2, Nemawina, 4.sprat, CG, cena: 21 000 eura P- 34 m2, kod Hotel Morave, TA, 2.sprat, cena: 22 500 eura P- 34 m2, Nemawina, CG, 5.sprat, cena: 20 500 eura P- 42 m2, kod Medicinske, 5.sprat, cena: 21 000 eura P- 43 m2, Balkanska, 4.sprat, cena: 22 000 eura P- 38 m2, Bate Jankovi}a, 3.sprat, TA, cena: 25 000 eura P- 37 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 39 m2, nov, centar, kod parka, 6.sprat, lift, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Hotel Morava, 4. prat, cena: 26 000 eura P-43 m2, kod O[ Milice Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27 000 eura P- 47 m2, Qubi} kej,

fasadna cigla, CG, cena: 29 500 eura P- 47 m2, Svetozara Markovi}, nov, CG, cena: 36 000 eura P- 49 m2, centar, kod parka, 5.sprat, lift, CG, cena: 30 000 eura P- 41 m2, Qubi} kej, 5.sprat, lift, CG, cena: 26 000 eura P- 45 m2, Avenija 1, prizemqe, CG, cena: 28 000 eura P- 43 m2, Qubi} kej, TA, 4.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 46 m2, renoviran, Nemawina, 2.sprat, CG P- 48 m2, novija gradwa, Alvad`inica, 4.sprat, CG, cena: 30 500 eura P- 47 m2, Hotel Morava, 1.sprat, TA, cena: 27 000 eura P- 51 m2, Kalu|erice, 6.sprat, CG P- 52 m2, Nemawina, 3.sprat, TA, cena: 28 000 eura P- 54 m2, Centar, 1.sprat, TA, cena: 22 000 eura P- 51 m2, Qubi} kej, CG, nov, cena: 27 500 eura P- 55 m2, Qubi} kej, renoviran, TA, cena: 26 000 eura P- 56 m2, Avenija 2, 6.sprat, CG, lift, cena: 32

000 eura P- 57 m2,Ciglarska,nov,4.sprat, mo`e subvencionisani kredit, 35 000 eura P- 62 m2, Hotel Morava, 8.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 51 m2, Centar, 4.sprat, TA, cena: 26 000 eura P- 63 m2, Alvad`inica, 3.sprat, CG, cena: 33 000 eura P- 52 m2, Avenija 1, 5.sprat, CG, cena: 36 000 eura P- 68 m2, Centar, 1.sprat, cena: 40 000 eura P- 83 m2, strogi centrar, 2.sprat, cena: 46 000 eura P- 68 m2, Centar, 2. lifta, CG, cena: 37 000 eura P- 64 m2, Hotel Morava, CG, cena: 35 000 eura P- 71,20 m2, Obili}eva, nov, odmah useqiv, 2.sprat, cena: 800 eura/m2 P- 68 m2, Nemawina, 3.sprat, CG, cena: 600 eura/m2 P- 90 m2, Gvo`|ar, 2.sprat, cena. 47 000 eura PLAC 5 ari , u Qubi}u, ulica 1300 kaplara. Na placu ima temeq 10 x 11 m. Cena 8.500 evra. Tel. 064/ 673-2-969


34

OGLASI

PETAK 7. MART 2014. GODINE

CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA 032/374-508

Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i obradivo zemqi{te). Telefon za informacije: 064/985-98-03

CENA FOTO OGLASA - ^etvrtina strane 500 rsd - Osmina strane 250 rsd - [esnaestina strane 150 rsd

AGENCIJA

SIGMA

^a~ak, Bra}e Gli{i} 9 Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457 Mob: 060/348-9270 e-mail: sigmanet@eunet.rs

NEKRETNINE

STANOVI STANOVI P-30 m2, 3. sprat, CG kalorimetri, Avenija 2. Cena 22.500 eura P-31 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 22.000 eura P-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 31.000 eura P-52 m2, 7. sprat, CG, Alvaxinica, nov, mogu}nost subvencije. Cena 37.000 eura P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija 2. Cena 31.000 eura P- 68 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 38.000 eura P-53 m2,3. sprat, cg, Draga~evska, 35.000 eura P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 21.000 evra P-47 m2, 1. sprat, CG, Obili}eva, nov. Cena 41.000 evra sa PDV-om P-74 m2, 2. sprat, cg, Obili}eva. Cena 49.000 evra P- 40 m2, prizemqe, TA,

B. Jankovi}, 30.000 evra P- 49 m2, VP, CG, Svetog Save, 31.000 evra P- 41 m2, VP, CG, Qubi}ska, 36.000 evra P- 56 m2, 1. Sprat, TA, kod Medicinske {kole, 23.000 evra P- 58 m2, 5. Sprat, CG, D. Markovi}, 31.000 evra P-41 m2, 1. sprat, eta`no, kod H. Morave, 22.000 evra P-58 m2, VP, eta`no, {iri centar, 28.000 evra P-82 m2, 4. Sprat, CG, kod Gradskog parka, 62.000 evra KU]E P- 50 m2, 6.3 ara, Kulinovci, 32.000 eura P- 60 m2, 6 ari, Avenija. Cena 35.000 eura P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe. Cena 30.000 eura P-90 m2, na 4 ara, Qubi}. Cena 32.000 eura P-120 m2, 5 ari, Qubi} P-200 m2+PK, na 18 ari, Qubi}. Cena 51.000 eura P-50 m2, 60 ari, Kuki}i, sre|ena

P-80+30 m2, 16 ari, Trep~a, sre|ena, sa stvarima,CG, izolacija P-120 m2, 8 ari, kod Po{tinog magacina, 45.000 eura P- 110 m2, 34 ara, Loznica, 20. 000 evra P-80 m2+Pk, 4 ara, Prijevor, 50.000 evra IMAWA 2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15000 eura sa stvarima 2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e, 43.000 eura 180 m2, 2 ha, Ka~ulice, 16.000 eura 90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pom. objekata, 35.000 eura 50 m2, 90 ari, Gorwa Gorevnica. Cena 26.000 eura 80 m2, 1.75 ha, Prijevor, 45.000 eura LOKALI 37 m2, Obili}eva, 41.000 eura 60 m2, B. Jankovi}a, 52.000 eura 36 m2, 1 ar, Milenka Nik{i}a, cena 36.000 evra

STANOVI - P-27.4 M2, PETI SPRAT, NOV, AVLAXINICA, 730 EVRA+ PDV - P-34 M2, CG, NEMAWINA. CENA 21.000 EVRA - P-35 M2, TRE]I SPRAT, CG, BALKANSKA, 24.000 EVRA - P-26 M2, PR, TA, QUBI] KEJ, 18.500 EVRA - P-48 M2, SEDMI SPRAT, CG, [IRI CENTAR, 26.500 EVRA - P-46 M2, PRVI SPRAT, CG, NOV, OBILI]EVA, 800 EVRA+PDV - P-30 M2, TRE]I SPRAT, CG, AVENIJA2, 22.500 EVRA - P-41 M2, [ESTI SPRAT, QUBI] KEJ, 25.000 EVRA - P-34 M2, TRE]I SPRAT, TA, NEMAWINA, 18.500 EVRA - P-52 M2, DRUGI SPRAT, TA, HOTEL MORAVA, 27.000 EVRA - P-60 M2, PRVI SPRAT, CG, ALVAXINICA, 35.000 EVRA - P-67 M2, ^ETVRTI SPRAT, CG, AVENIJA 2, 39.000 EVRA - P-56 M2, ^ETVRTI SPRAT, CG, HOTEL MORAVA, 35.000 EVRA - P-50 M2, PRVI SPRAT, CG, QUBI] KEJ, 30.000 EVRA

- P-57 M2, ^ETVRTI SPRAT, CG, AVENIJA 2, 31.000 EVRA - P-54 M2, PETI SPRAT, CG, AVENIJA 1, 33.000 EVRA - P-47 M2, DRUGI SPRAT, CG, NEMAWINA, 29.900 EVRA - P-53 M2, 12. SPRAT, CG, QUBI] KEJ, ODLI^AN, 31.000 EVRA - P-73 M2+6 M2, PRVI SPRAT, ALVAXINICA, 59.000 EVRA - P-68 M2, PRVI SPRAT, CG, QUBI] KEJ, 45.000 EVRA - P-64 M2, ^ETVRTI SPRAT, CG, NOV, HOTEL MORAVA, 37.000 EVRA

KU]E - P-80 M2, 4.3 ARI PLACA, ATENICA, 35.000 EVRA - P-60 M2, 6.3 ARI PLACA, ATENICA, 29.000 EVRA - P-160 M2, 17 ARI PLACA, ATENICA, 32.000 EVRA - P-70 M2 + 90 M2, 3.5 ARI PLACA, KQU^KA, 22.000 EVRA - P-290 M2, PR+2, NOVO, 135.000 EVRA


35

PETAK 7. MART 2014. GODINE

O

OBAVE[TEWE LEGALIZACIJI OBJEKATA

1. Zakon o legalizaciji objekata (''Sl. glasnik RS'' 95/2013) stupio je na snagu dana 01.11.2013. godine i odnosi se na objekte ili delove objekta koji su izgra|eni, rekonstruisani ili dogra|eni bez gra|evinske dozvole, odnosno koji se koriste bez upotrebne dozvole. Tako|e se odnosi i na objekte dobijene nadzi|ivawem ili pretvarawem zajedni~kih prostorija u stan ili poslovni prostor ili pripajawe zajedni~kih prostorija susednom stanu. Predmet legalizacije mogu biti i nedovr{eni objekti ako su na istim izvedeni grubi gra|evinski radovi kao i objekti izgra|eni na osnovu privremenih dozvola. 2. Skup{tina grada ^a~ka je donela Odluku o kriterijumima i merilima za utvr|ivawe naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta, kojom su u skladu sa navedenim zakonom predvi|ena umawewa i pogodnosti za naknadu za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta po razli~itim osnovama u postupku legalizacije objekata, i to: - za porodi~ne objekte i stanove u stambenim zgradama do 300 m2 - popust 60%; - za porodi~ne objekte i stanove u stambenim zgradama preko 300 m2 popust 20%; - stambeni objekti do 100 m2 - popust 40%; - energetski razredi A+, A i B - popust 10%; - pla}awe odmah 50% od ukupnog iznosa - popust 15%; - pla}awe odmah celog iznosa - popust 30%; - mogu}nost pla}awa na 120 mese~nih rata; 3. Posle stupawa na snagu Zakona o legalizaciji objekata gra|evinski inspekor je ovla{}en da donese re{ewe o ru{ewu objekata, odnosno delova objekata izgra|enih bez gra|evinske dozvole, odnosno odobrewa za izgradwu. 4. Odluku o kriterijumima i merilima za utvr|ivawe naknade za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta mo`ete prona}i na portalu JP ''GRADAC'' ^a~ak www.jpgradaccacak.co.rs., a bli`e informacije mogu se dobiti na telefon 032/ 303-203. JP „GRADAC“ ^A^AK

Zbog predizborne ti{ine, slede}i broj „^a~anskog glasa“ }e iza}i u ~etvrtak, 13. marta. Oglase i ~ituqe mo`ete predati do utorka do 12 ~asova. Pro{lo je pola godine od kada nije sa nama na{a draga

MILKA TODOSIJEVI]

S qubavqu ~uvamo uspomene. Porodice TODOSIJEVI] i DOMANOVI]


36

^ITUQE

PETAK 7. MART 2014. GODINE

IN MEMORIAM 2005 - 2014

ZVONIMIR MUWI] ZVONKO

TU@NO SE]AWE 11. 3. 2014. navr{ava se DESET GODINA od prerane smrti na{eg najdra`eg

DALIBORA - DA^A MALETI]A

JULIJANA OGWEVI] profesor engleskog jezika Sve ove dane, godine, ovo dato Bo`je vreme poku{avam da vratim unazad - u na{e vreme. I neopisivo me boli kad shvatim da jedino {to u stvari mogu je da produ`im sama daqe. Tvoja sestra VERICA

7. marta navr{ava se [EST MESECI od smrti na{eg brata. S' po{tovawem brat ALEKSANDAR i sestre OLGA i MARIJA

16951

16945

11.3.2004 - 11.3.2014. iz Ov~ar Bawe

Deset godina je pro{lo a bol i tuga ne prolazi, ostaje u nama zauvek. TVOJI NAJMILIJI: majka DU[ANKA,otac MARKO, sestra VIOLETA i sestri~ina AWA 16950

6. marta obele`ili smo 40-to dnevni pomen na{em dragom

BRANISLAV @ILE PAVLOVI]

BRANKA TANASKOVI]

VLADANU PETROVI]U

9. 3. 2001 - 9. 3. 2014.

Mnogo je lepih uspomena na tebe i Vlada da vas ve~no pamtimo, s ponosom pri~amo o vama, da vas nikad ne zaboravimo. Uspomene ~uvaju: supruga COJA, sin RADENKO, snaha MIRA, unuka ANASTASIJA, unuk NIKOLA, ta{ta RAJKA.

Bio si na{ najve}i oslonac u `ivotu. Ponosni smo {to smo te imali za supruga, oca, dedu i pradedu. Ve~no }emo pamtiti tvoje veliko srce u velika dela. Zahvalni smo ti na svemu. Supruga STAMENKA, sin MIROSLAV, }erka SLAVICA, unuk NEMAWA, praunuke NA\A i MA[A i snaja GORANA.

Dana 28. februara 2014. navr{ava se [EST MESECI kako nisi sa nama. Po dobroti }emo te pamtiti, u srcu ~uvati i uvek te se rado se}ati. Suprug MILOJE, sin VLADAN, snaja SNE@ANA, unuk ILIJA i unuka BIQANA.

19943

upl.

upl.

Dana 2. marta 2014. godine preminuo je na{ dragi

Navr{ava se 40 dana od smrti moga dragog brata

RADOMIRA LAZAREVI]A

MILI] MI[I]

KRUNISLAV OBRADOVI]

iz Vape Uspomenu na wega ~uva brat MILOVAN sa porodicom.

iz Kowevi}a SPO[TOVANI MILI], Sahrana je obavqena 3. marta na grobqu u Kowevi}ima. Sa qubavqu i ponosom uspomenu na na{eg dragog supruga, oca, tasta, svekra i dedu ~uva}e WEGOVI NAJMILIJI. 16955

16949

ZAPUSTILO NAS JE TVOJE SRCE. TVOJE MISLI, DEJANJA, DOBROTA IN VSE TVOJE DELO NAS NE BODO ZAPUSTILI NIKDAR.

MILKE JAKOVQEVI]

V GLOBOKI @ALOSTI TVOJI PRIJATELJI IZ SLOVENIJE. 16945

5. marta navr{ilo se PET GODINA od iznenadne smrti mog voqenog tate

MILOJA NE[OVI]A iz Loznice Tata!!! Zahvalni smo ti na tvojoj bezgrani~noj qubavi, podr{ci koju si nam pru`ao u ostvarivawu svih na{ih uspeha. Zbog tvog iznenadnog odlaska ostalo nam je mnogo `eqa neostvarenih i mnogo radosti nedo~ekanih. Nedostaje{ nam za sve {to tek dolazi... Ostale su nam samo lepe uspomene da te ve~no pamtimo i da o tebi sa ponosom pri~amo. TI I DAQE @IVI[ SA NAMA!!! Vole te tvoji: }erka GOCA, zet VEQKO, unuka ANA i unuk NEMAWA.

Dana 12. marta 2014. navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage majke i supruge

Dana 5. 3. 2014. navr{ilo se [EST MESECI od smrti na{eg voqenog

Toga dana, na sredwem grobqu u Qubi}u poseti}emo wen grob i obaviti pomen. Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na tebe. TVOJI NAJMILIJI: suprug DU[AN i k}erke MARIJANA i NATA[A.

OBRADA RADOSAVQEVI]A

16943

Neka ga u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. Supruga DRAGICA, }erke MARINA i EMA sa porodicama. 16947

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

QUBINKA QUBA POPOVI] 1931 - 2014 iz ^a~ka Bila si hrabra velikog srca, majka, svekrva i baka. Hvala ti za sve {to si za nas u~inila. Vole te: sin BOJO, snahe QUBICA i JOVANA, unuk MILAN, unuka SAWA, praunuke JOCA i JANA i zet MILORAD. U utorak 11. marta u 13 ~asova na ^a~anskom grobqu obavi}emo ~etrdesetodnevni pomen.


37

^ITUQE

PETAK 7. MART 2014. GODINE

8. marta 2014. godine se navr{ava 40 dana od smrti na{eg dragog

Dana 8. marta 2014. navr{ava se PET GODINA od smrti na{eg dragog

DRAGANA TOMI]A [EKIJA

DOJ^ILA KAPLAREVI]A TOZA

Pet godina je pro{lo a uspomenu na tebe ~uva ujak TOMO sa porodicom. 16947

iz ^a~ka

Dragi ujko, 40 dana pro|e a ~ini se kao da je ve~nost, kao da je ovo ru`an san iz koga nikako da se probudimo. Jedino {to nam daje snagu da nastavimo je se}awe na tvoju neizmernu qubav i pa`wu. Zauvek tebi du`ni RU@ICA i STEFAN

PET GODINA nije s nama

SE]AWE 5. 3. 2003 - 5. 3. 2014.

DOJ^ILO - TOZO KAPLAREVI]

SAWA MARINKOVI]

8. 3. 2009 - 8. 3. 2014. Osta}e{ zauvek u na{im srcima i mislima. Nikada te ne}emo zaboraviti. Brat ZORAN OCOKOQI] sa porodicom.

Godine koje su pro{le nisu umawile qubav i se}awe na tebe. Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. Stric PREDRAG, strina VESNA, brat \OR\E i sestra \INA

16948

16958

SE]AWE

art. potpukovnik Pomen }emo odr`ati 9. marta 2014. godine u 13 ~asova na grobqu u Preqini. Brat RADENKO i snaha MIRA 16945

TOMISLAV \OR\EVI] SAWA MARINKOVI]

9. 3. 1984 - 9. 3. 2014.

16949

DRAGOQUB - DRAGO JOVA[EVI]

SE]AWE 9. mart 2000 - 9. mart 2014.

SE]AWE 5. 3. 2003 - 5. 3. 2014.

PERSIDA MILI]EVI] MAWA

S ponosom i qubavqu nosimo te u na{im srcima. TVOJI NAJMILIJI

Dana 9. marta 2014. godine, navr{i}e se ^ETRDESET DANA kako je preminuo na{ dragi

iz Trbu{ana

Ne postoje re~i, ne postoji uteha... Samo tuga i bol. Ve~no }e{ biti u na{im srcima. Deda SLAVI[A i baba RADIKA

^etrnaest godina nisi sa nama, sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo. Tvoji najmiliji: supruga MIRA, sin MILENKO, k}erka SNE@ANA, snaha SLAVICA, zet RADE, unuke MILICA i DRAGANA

169557

16942

Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je 12. marta 2014. GODINA DANA od smrti na{e drage pokojnice

Dana 7. marta 2014. godine, navr{ava se ^ETRDESET DANA kako nije sa nama na{

NIKOLA ZATE@I] 1989. - 2014. Beskrajno smo zahvalni Gospodu {to nam je tebe podario za sina i brata, a neizmerno tu`ni {to smo te izgubili. Najvi{e si voleo svog Gospoda i bio si mu verni sluga. Verujemo kao i ti, da je Gospod u svom carstvu sa~uvao jedno mesto za tebe. MAMA, TATA i SEKA

MILINKE MILIN^I] Zauvek }e{ ostati u na{im srcima i nikada te ne}emo zaboraviti. TVOJI NAJMILIJI: suprug ZORAN i sin SA[A

16952

16949


38

^ITUQE

PETAK 7. MART 2014. GODINE

TU@NO SE]AWE

Dana 27. februara 2014. godine, preminuo je na{ dragi

VLADIMIR MLA\ENOVI] 12. mart 2009 - 12. mart 2014.

Godine koje su pro{le nisu umawile se}awe na tebe. Nosimo te u srcu i ~uvamo od zaborava. Supruga NADA, }erka TAWA, unuk VLADIMIR i unuka AWA. 16940

Dana 08.03.2014. navr{ava se dvedeset pet godina od prerane smrti drage supruge, majke i bake

LEPOSAVE - LEPE KURTI] 08.03.1989 - 08.03.2014.

MILUTIN KOVA^EVI] GUSO

Godine polako prolaze, ali za se}awe i qubav ne postoji vreme. Hvala ti za sve trenutke provedene s tobom. S ponosom te ~uvamo od zaborava.

Sahrana je obavqena 28. februara 2014. na ^a~anskom grobqu. Ovim putem `elimo da se zahvalimo prijateqima i rodbini na izrazima sau~e{}a i pru`enoj pomo}i, kao i lekarima i medicinskom osobqu ^a~anske bolnice.

Tvoji: suprug Sre}ko, sin Ra{ko, snaja Svetlana i unuke Jovana i Aleksandra. upl.

Uvek }e ostati u na{im srcima ~uvan kao najdra`a uspomena. WEGOVI NAJMILIJI: supruga VITA, sin SLOBODAN, snaja ZORICA, unuke ANKA i MINA 16942

U subotu, 8. marta 2014. godine, navr{ava se JEDANAEST GODINA od kako nije sa nama na{ dragi sin, brat, {urak i ujak

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276 SE]AWE

SA[A PLAZINI] Pro{lo je jedanaest tu`nih i te{kih godina bez tebe, godine u kojima utehe nema, a zaborav ne postoji. Postoje samo `alost i suze za tvojom - na{om sudbinom {to smo te izgubili u cvetu mladosti. Sa tugom }emo te spomiwati, sa ponosom te se se}ati i sa qubavqu od zaborava ~uvati. Neute{ni roditeqi: majka MILEVA, otac SVETO, sestra TAWA, zet SA[A, sestri}i MILAN i MILO[ i sestri~ina TIJANA

1939 - 2009 Mr~ajevci - ^a~ak

2008 - 2014

Voqeni na{, ^uvamo uspomenu na tvoju dobru du{u, na tvoju qubav. Uvek si u na{im mislima, u na{im razgovorima. TVOJI NAJMILIJI 16915

16941

U ~etvrtak 13-og marta 2014. godine, navr{ava se godinu dana od kako je preminula na{a draga

TIHOMIR LEKI] Uspomenu s' qubavqu, ponosom i po{tovawem ~uvaju wegovi najmiliji: supruga LEPOSAVA, sin VLADAN, }erka VLADANKA, zet MITAR i unuka JOVANA

MILO[ PAUNOVI]

iz Je`evice 1979 - 2003

Dana 8. marta 2014. godine, navr{ava se PET GODINA od kada nije sa nama na{ voqeni

MIJOJLA 5. mart 1994 - 5. mart 2014.

RADOMIR 17. maj 1995 - 17. maj 2014.

SRETENOVI] iz Gorwe Gorevnice Uspomenu na Vas ~uvaju, Va{i PORODICE NEDEQKOVI] i SRETENOVI]

POMEN Na{em dragom suprugu, ocu i dedi

16941

RADA PETROVI]

SE]AWE 5. mart 2003 - 5. mart 2014.

MILISAVU BOJOVI]U

iz ^a~ka 1953 - 2013

8. 3. 2012 - 8. 3. 2014.

Godi{wi pomen odr`a}emo u subotu 8-og marta 2014. godine u 11,30 ~asova na ^a~anskom grobqu. Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju. PORODICA

Sa qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga DRAGA, sin IVAN i }erka ANA sa porodicama.

16938

16939

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

SAWA MARINKOVI]

Mnogo je godina pro{lo od tvoje prerane smrti ali uspomenu na tebe sa ponosom ~uva PORODICA MAJSTOROVI] 16940


39

^ITUQE

PETAK 7. MART 2014. GODINE

U ponedeqak, 10. marta obele`avamo tu`ne DVE GODINE otkako nas je napustio na{ voqeni suprug, otac i deda

Dana 1. marta 2014. godine, navr{ilo se ^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

Dana 9. marta 2014. godine, navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

NIKOLIJE KOLE ILI]

MILETA FILIPOVI] FI]O

STOJANA BELOPAVLOVI]A

iz Graba

Uvek }e{ biti sa nama, tvoja BOSA i DRAGAN

Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na na{u dragu majku i baku. Sa ponosom je pomiwemo i u srcu nosimo. WENI NAJMILIJI: sinovi MIRKO i MIKICA sa porodicama.

Voleo si porodicu, voleo `ivot i sve oko sebe, a onda u trenu nestao. S' ponosom, tugom i qubavqu ~uvamo te u srcu. Supruga EMA, sin PETAR, snaha MILANKA i unuk NIKOLA

16934

16926

Dana 12. marta navr{ava se 27 godina od tragi~ne i prerane smrti na{eg voqenog sina, brata i oca

16932

SE]AWE

Svom nikad pre`aqenom sinu 14.12.1980 - 2014.

ZORANA ZOKIJA ]OJBA[I]A

3.3.1996 - 2014.

MOM^ILU BOJOVI]U iz Brezovica 8. mart 2001 - 8. mart 2014.

Pro{lo je 27 godina, a mi se s' ponosom se}amo tebe. Ostavio si tragove koji se ne bri{u, se}awa koja ne blede, dobrotu koja se pamti. Tvoje ime i tvoja dobrota osta}e u na{im se}awima do kraja `ivota. TVOJI NAJMILIJI: otac MATIJE, majka STANIJA, k}i ANA, sin ACO i brat MI]O sa porodicom.

Gorka sudbina prerano te odvoji od nas. Nema suza koje te mogu oplakati. Se}awa koja ne blede, bol koji ne prestaje, osmeh koji se zauvek pamti. TVOJI NAJMILIJI: otac VIDOMIR, majka SLAVICA i brat IGOR.

16931

MILOMIR @. ]ENDI] iz Guberevaca Vreme ne}e nikad izbrisati va{u dobrotu i veliko srce gde je mesta bilo za sve nas. Va{a unuka i }erka DRAGICA TANKOSI] sa porodicom.

16935

16936

MIQKA ]ENDI] iz Guberevaca

OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO UTORKA DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U ^ETVRTAK Dana 27. 2. 2014. godine iznenada je, u 75. godini preminuo na{ voqeni suprug, otac i deda

MILI] MI[I] (1939 - 2014) in`ewer vo}arstva Sahrana je obavqena u petak, 28. 2. 2014. na ^a~anskom grobqu. Zapravo nas nisi ni napustio, u svakoj si na{oj pri~i, u svakoj misli. Nau~ili smo od tebe {ta zna~i biti privr`en porodici, biti pedantan i ta~an. Ponosni smo {to smo tvoji. Zahvalna porodica Supruga MIRA, sin ZORAN, snaha ALEKSANDRA, unuci KATARINA, FILIP i ARSENIJE

TU@NO SE]AWE 7. 3. 2011 - 7. 3. 2014.

STANOJE BO[KOVI] iz Atenice Dragi Bole moj, Da vratim ni vreme, ni tebe ne mogu ali da te volim i ~uvam u srcu to mogu. S qubavqu supruga MILIJANA - tvoja MILA 16938

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276


PETAK 7. MART 2014. GODINE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.