F
Z D R A V S T V O
luoresceinska angiografija je medicinska pretraga tokom koje se, uz pomoć boje (fluoresceina) koja se ubrizga u venu, prave fotografije oka. Pretraga se najčešće koristi za pravljenje fotografija očnog dna. Fluoresceinska angiografija se koristi da bi se prikupile važne informacije, neophodne za postavljanje tačne dijagnoze kao i za planiranje eventualnog tretmana. Dobijene fotografije omogućavaju da se vizuelizuje protok krvi kroz krvne sudove retine i srednje očne ovojnice kao i da se uoče eventualne abnormalnosti u građi i funkciji retine i horoideje. Veoma često stanje, zbog čega se radi pretraga, je degeneracija tačke jasnog vida ili makularna degeneracija. Makula je dio oka koji omogućava jasan i precizan vid i često se zove tačka jasnog vida. Sama makularna degneracija obično napreduje polako, mada kod nekih ljudi može da dovede do značajnog i ubrzanog propadanja vidne funkcije zbog čega pacijenti ne mogu da vide jasno, voze, čitaju i rade druge aktivnosti za koje im treba centralni vid.
Osim makulopatije, uobičajeno stanje zbog čega se radi fluoresceinska angiografija je dijabetska retinopatija. Dijabetes dovodi i do promjena na oku tako što uzrokuje oštećenja krvnih sudova, a naknadno i druge komplikacije vezane uz proliferaciju i krvarenja na očnom dnu. U osnovi, postoje dvije vrste dijabetske retinopatije: proliferativna i neproliferativna, a promjene mogu biti prisutne više na periferiji ili centralno na očnom dnu. Fluoresceinska angiografija se koristi da bi ljekar znao koja vrsta tretmana je potrebna pacijentu kao i da bi pratio razvoj same bolesti. Priprema za pregled se sastoji od uzimanja vidne oštrine, opšteg oftalmološkog pregleda, širenja zjenica, provjere krvnog pritiska i otvoranja venskog puta. Pacijent se postavi za fundus kameru i nakon što se ubrizga sredstvo u venu uzima serija crno-bijelih fotografija 36
Fluoresceinska angiografija
Dr Milan Preradović, spec. oftalmolog
koje se naknadno analiziraju. Metoda je u osnovi bezbjedna. Ipak, povremeno može doći do osjećaja gušenja, vrtoglavice i mučnine. Svakako da su moguće i druge teške komplikacije mada su one rijetke. Trudnicama se ne preporučuje da rade fluoresceinsku angiografiju, jer se ne zna uticaj fluoresceina na fetus. Rezultati pretrage mogu da budu normalni kada se krvni sudovi uredno pune fluoresceinom i kada nema nikakvog curenja boje niti blokiranja fluorescencije. Različite promjene u angiogramu nastaju zbog problema sa cirkulacijom,
makularne degeneracije, visokog krvnog pritiska, tumora unutar oka, otoka očnog diska i mnoštva drugih problema koji se mogu javiti u oku. Nakon pretrage, pacijent obično ima proširene zjenice do sutra ujutro, a nekada je moguće da proširenje i duže traje. Pacijentima se nakon intervencije objasni da će imati žuto obojenu kožu i urin sve dok se boja ne izluči iz organizma. Najčešće se nakon pretrage pacijentu preporučuje odgovarajući tretman, zavisno od stanja koje ima, bilo da se radi o intravitrealnim injekcijama, laseru, operaciji ili nečemu drugom.