Z D R AV S T V O - S R B I J A
Samoniklo bilje u ishrani U želji da se hranimo zdravo i izbegnemo namirnice tretirane hemikalijma pribegavamo ishrani kojoj dodajemo samoniklo bilje. Ono je uglavnom slobodno od hemikalija mada i ono može biti kontaminirano. Zato treba pažljivo birati područja na kojima se bere. Colchicum automnale – Mrazovac (biljni arsenik) Mrazovac se često zameni sremušem, samoniklom biljkom, lukovicom širokih, jestivih listova, blagog ali prepoznatiljivog mirisa na luk. Nije preporučljivo brati ga bez dobrog poznavaoca upravo zbog sličnosti s mrazovcem. Mrazovac sadrži alkaloid kolhicin, antimitotik, koji blokira mitoze sprečavanjem sinteze DNK. Kliničke manifestacije trovanja, nakon latentnog perioda, od 3-12 sati, prolaze kroz tri faze. Prvo se javljaju muka, povraćanje, prolivi. Druga faza se javlja nakon 1-3 dana i manifestuje se srčanom slabošću, aritmijama, bubrežnom slabošću, oštećenjem jetre, respiratornom insuficijencijom, poremećajima funkcije kostne srži, smanjenjem krvnih loza, posebno leukocita. Treća faza nastupa nakon 5-7 dana s povećanjem broja leukocita, što znači da se pacijent postepeno oporavlja. Iako se smatra da ova trovanja nisu česta, za poslednjih nekoliko meseci u CKT smo lečili tri pacijenta (dva pre 10 dana) s trovanjem kolhicinom iz mrazovca. Sva trovanja su bila teškog stepena, a na primenu intenzivnih mera lečenja završena su oporavkom. S obzirom na to da je naš zadatak da pratimo promenu incidence trovanja, registrovali smo 11 trovanja u okolnim zemljama sa pet smrtnih slučajeva u proteklih nekoliko meseci, što ukazuje da se mora što pre skrenuti pažnja na opasnost od samoniklih biljaka u ishrani. Poslednjih godina, otkako se zna da je moćan antioksidans, sremuš postaje sve popularniji pa su greške sa zamenom drugim biljkama česte. Pri tome postoji razlika i u staništu sremuša i mrazovca. Dok sremuš raste u listopadnim šumama, mrazovac raste na livadama i obodima šuma, nikada u senci ili šumi. Podzemni delovi: Lukovica sremuša je duguljasta, uzana, obavijena prozirnim, belim ili žućkastim omotačem. Lukovica mrazovca je krtolasta, obavijena skoro crnim, ljuspastim omotačem. Listovi: Kod listova je nešto komplikovanije, jer su veoma slični. Osnovna razlika je da jedino listovi sremuša, kada se protrljaju, imaju karakterističan miris na beli luk. Listovi sremuša su eliptično64
Slika 2. Sleva nadesno – medveđi luk, mrazovac, đurđevak
Slike 3 i 4: Sremuš (Allium ursium) - lekovita začinska biljka, mrazovac (Colchicum automnale) - jedna od najotrovnijh biljaka na našim prostorima
Slike 5 i 6. Šafran i mrazovac
Mnogi od nas u svojim vrtovima, saksijama ili terasama gaje cveće o čijim otrovnim svojstvima nemamo prave informacije. Glicinija (Wisteria) Glicinija je vrsta bršljana koja cveta u proleće. Veliki mirisni cvetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bele ili crvene boje. Godišnje može narasti i do tri metra. Često se viđaju i čitave zgrade urasle u tu biljku. Mnogi znaju da bršljani lancetasti, zašiljenog vrha, intenzivne ze- mogu biti otrovni, kako s njima (listovima i lene boje, koji se pri bazi sužavaju u du- cvetovima) treba postupati i da treba prati gu peteljku. Najčešće ih ima po dva do ruke posle dodirivanja. tri. Cvetovi: Što se cvetova tiče, tu se u ovom slučaju ne može nikako pogrešiti. Naprstak ili pustikara (Digitalis Osim očigledne razlike u izgledu, sremuš purpurea) cveta u rano proleće, a mrazovac u jesen. Naprstak ili pustikara je biljka sa zvoMrazovac se može zameniti i šafra- nolikim belim, ružičastim ili ljubičastim cvetovima iz porodice zevalica i čest je ukras u vrtovima. Koristi se u medicini za proizvodnju lekova za srce. Ukoliko se pojede bilo koji od delova biljke, u blažim slučajevima izaziva mučninu, nesvesticu, dijareju i grčeve, a kod težih slučajeva, trovanja do poremećaja srčanog rada. Hortenzija (Hydrangea) Hortenzija cveta od ranog proleća do kraja jeseni. Odlikuje se velikim cvetovima živih boja - mogu biti beli, roze, crveni, plavi i ljubičasti, a njihova boja varira u zavisnosti od sastava zemljišta. Spada u veoma otrovne biljake. Ubrzo nakon gutanja, javlja se osip i svrab kože, otoci, mučnina, pojačano znojenje. U teškim trovanjima, ukoliko se ne primeni terapija, može dovesti do kome i kardiocirkulatornih poremećaja. nom koji je najskuplji začin na svetu. Osnovna razlika je da šafran cveta krajem Đurđevak (Convallaria majalis) zime i u rano proleće dok se cvetovi mraIako je đurđevak otrovna biljka, ima zovca javljaju u jesen. neke lekovite sastojke koji se koriste u medicini. Često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Cveta od početka proleća pa do kasne jeseni. Cveće đurđevka je otrovno, jer sadrži heterozide koji utiču na rad srca. Otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i trbuhu, dijareju i grčeve. Đurđevak ima crvene otrovne plodove koji sazrevaju u septembru. Nakon dodira cveta, stabljike ili korena ove biljke, potrebno je oprati ruke kako ne bi došlo do trovanja. Hrizantema (Chrysanthemum) Hrizantema je višegodišnja biljka, poreklom iz Azije. Obično se ovim cvećem na zadušnice ukrašavaju grobovi. Izrazito je otrovna biljka. Kod ljudi izaziva svrab i otoke. Poznato je više stotina vrsta ove biljke. Vrtlari je često sade i kako bi oterali zečeve - naime, oni ovu biljku zbog njenih toksičnih svojstava izbegavaju.