Život s Mirovinom br.54 07/2011 by Amfiteatar

ŽIVOT s mirovinom

MJESEČNIK UMIROVLJENIKA  80.000 PRIMJERAKA BESPLATNO!  SRPANJ 2011, GODINA VII, BROJ 54.

Kad će franak “dolje”?

Mladi ste ako se tako osjećate

INTERVJU:

Radimir Čačić: Dokazali smo da smo sposobni, ali – opet ćemo! Vojo Šiljak: Pravda postoji samo u kaubojskim filmovima TURIZAM: Hrvatska putuje uzlazno

Zdravlje  Obitelj  Zabava

UVODNIK

Život s mirovinom

mag. polit. JOSIP Lučev Fakultet političkih znanosti u Zagrebu

Zaboravimo naše ili njihove

Jedini način da se ikad izbavimo iz tužnog stanja hrvatske politike je da na samo jedan trenutak promislimo. Ako se stežući kemijsku olovku znojnom rukom ne nadvirimo nad glasački listić opterećeni manjim zlima, našima i njihovima, nego samo s odlukom o tome tko će najbolje predstavljati interese koji stoje iza kemijske olovke i iza ukazanog povjerenja

rvatski izbori često ostavljaju gorak okus u ustima. Prethodi im rastuća neodlučna napetost, objavu rezultata prati bljesak euforije ili tuge, a s vremenom se bilo kakve nade neizbježno rastaču u sveopćem razočarenju. Znatan dio uzroka te gorčine jednostavno nije pod kontrolom biračkog tijela, već pripada aktivnoj politici. Ipak, upravo je glas najmoćnije jedinstveno oružje na raspolaganju prosječnom građaninu, a raspodjela glasova snaga koja definira političku scenu općenito. Trebamo se stoga zapitati na koji se način uklanja gorčina samim činom glasovanja. U funkcionalnoj demokraciji mnogi glasovi mogu biti stabilni jer pripadaju ljudima koji ne mijenjaju mišljenje pukim protokom desetljeća. Nije neobično da svoju stabilnost duguju dubokim povijesnim ožiljcima. U Francuskoj glasačke preferencije i dalje odražavaju geografske razdjelnice tijekom Francuske revolucije (1789. – 1799.), u SAD-u se i dalje osjećaju posljedice Američkog građanskog rata (1861. – 1865.), a u Republici Hrvatskoj ostajemo opterećeni Drugim svjetskim ratom. Tako se dobar dio hrvatskih glasača intuitivno nalazi u crno-crvenom diskursu. Svaka velika stranka računa s tim najodlučnijima, oni nisu ni predmet analiza ni meta političkog marketinga. Međutim, osim onih koji u bilo kojem trenutku svog života znaju za koga će glasati na idućim izborima, tu su i brojni neodlučni. Za osiguranje tih glasova će se napregnuti svi raspoloživi resursi. Doduše, donekle nepotrebno, jer određen postotak jednostavno nije svjestan svoje opredijeljenosti, a u trenutku odluke uz jedva čujni „ah, ipak...“ opet iznova zaokružuje istu opciju. U trajnoj identifikaciji s nekom strankom nema ništa loše, no u našoj situaciji može biti krajnje banalno. Naime, dvije standardne opcije daleko češće su se razlikovale po optužbama za nesposobnost i korupciju nego po alternativnim djelotvornim rješenjima bilo kojeg pitanja. Stanje u kojem se tako nalazimo zbunjujuće je čak i ljudima koji se politikom bave profesio-

Nezavisni mjesečnik izdavač: Amfiteatar d.o.o. Zagreb

nalno. U toj se zbunjenosti lakše prisjetiti koji su ono načelno „naši“, a koji uvijek „njihovi“ i shodno tomu opredijeliti se za manje zlo. Još je najtužnije kada čovjek mora izaći na izbore kako bi glasao PROTIV nekoga umjesto ZA svog predstavnika. Tada se obvezno glasa za velike stranke, iz straha da glasovi ne propadnu. Pa ipak, ne pridonosi li upravo takvo ponašanje čemeru hrvatske politike? Ne glasa li se tako uvijek za nekog koga se zapravo ne želi na vlasti? Zapravo je neukusno kada se nakon izbora žali bilo tko tko glasa po tom načelu. HSU je stranka koja, po svojoj strukturi, taj ideološki izbor zaobilazi. Fokus je daleko izoštreniji u usporedbi s bilo kojom većom strankom, jer je i ciljana populacija daleko definiranija, kao i interesi koji se brane. Tako i ne igra po klasičnim pravilima stranačke igre. U tom ograničenju i leži komparativna prednost; nema potrebe da se birači opterećuju s „našima“ i „njihovima“ ako stranka i ne razmišlja o drugom nego o položaju umirovljenika. U funkcionalnoj demokraciji mnogi glasovi mogu biti stabilni jer pripadaju ljudima koji ne mijenjaju mišljenje pukim protokom desetljeća. Nije neobično da svoju stabilnost duguju dubokim povijesnim ožiljcima Ipak, čini se tragično neizbježnim da na predstojećim izborima većina glasova bude podarena nekim „našima“ ili protiv nekih „njihovih“. Dakako, moglo bi drukčije. Svaki bi glas mogao biti racionalno usmjeren u skladu s odmjeravanjem proklamiranih programa i vjerojatnosti da predizborna obećanja budu i ispunjena. Jedini način da se ikad izbavimo iz tužnog stanja hrvatske politike je da na samo jedan trenutak promislimo. Ako se stežući kemijsku olovku znojnom rukom ne nadvirimo nad glasački listić opterećeni manjim zlima, našima i njihovima, nego samo s odlukom o tome tko će najbolje predstavljati interese koji stoje iza kemijske olovke i iza ukazanog povjerenja. 

glavni urednik: Jurica Galešić

dizajn i grafička priprema: Vjesnik d.d. Zagreb

marketing: Vesna Ćurković

uredništvo: 10000 Zagreb, Junija Palmotića 27 Tel/fax: ++385 (01) 481 69 68; E-mail: zivotsmirovinom@gmail.com

tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Slavonska avenija 4 80.000 primjeraka

foto servis:

distribucija: Media distribucija Medika

Broj 54 / srpanj 2011.

NOVOSTI

HSU i Desus potpisali sporazum

redsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja i predsjednik Strateškog vijeća slovenske Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS), Nikolaj Abrahamsberg potpisali su 1. lipnja 2011. u Šibeniku povelju o prijateljstvu i suradnji. Riječ je o prvom sporazumu toga tipa između dviju stranaka umirovljenika susjednih zemalja koji je potpisan na području Europe, a jamči regionalno udruživanje i mnoge druge beneficije za umirovljeničku populaciju koje će proisteći iz suradnje, kazali su predstavnici dviju stranaka prilikom potpisivanja te povelje. Silvano Hrelja istaknuo je kako suradnja HSU-a sa slovenskim DeSUS-om traje punih 15 godina, od osnutka HSU-a. Inicijativa o potpisivanju povelje i uspostavi čvršće suradnje dviju stranaka proistekla je iz dugogodišnjeg druženja i razgovora o problemima umirovljenika u Hrvatskoj i Sloveniji. S obzirom na

Život s mirovinom

gospodarsko stanje i na činjenicu da se Europa profilira u zajednicu zemalja koje se vode kapitalom, u HSU-u vjeruju da će socijalna Europa imati potrebu za jakim političkim opcijama koje će brinuti o socijalno najugroženijim slojevima stanovništva. “U toj situaciji umirovljenici će ostvariti bolji položaj udruženi u jaki blok stranaka koje okupljaju tu populaciju, a koje će izvesti pritisak radi uspostave što bolje socijalne politike”, drže u Hrvatskoj stranci umirovljenika. Govoreći o sporazumu, Hrelja je rekao kako je uspostavom službene suradnje između tih parlamentarnih stranaka umirovljenika omogućen daljnji regionalni razvoj te opcije. U težištu će partnerima biti borba za bolji socijalni sustav i primanja, bolji mirovinski i zdravstveni sustav te stanje na tržištu rada, naglasio je Hrelja. Dodao je kako će stranke svoju ulogu pokušati ojačati suradnjom s radničkim sindikatima i udrugama umirovljenika, no to neće biti laka zadaća. Građani često biraju ideologiju prije interesa, a HSU je interesna stranka koja se zauzima za prava određene skupine u društvu u kojem ima pripadnika raznih stranačkih ideologija – objasnio je Silvano Hrelja. Obje stranke, ističe se u povelji, moraju se uključiti u europske asocijacije gurajući jasne socijalne ciljeve te ustrajati na izradi jakog vrijednosnog sustava, a u toj misiji će tražiti i partnere na europskoj sceni među strankama umirovljenika u ostalim zemljama. Dogovorili su se i da stranke partneri pruže pomoć strankama umirovljenika u regiji koje nemaju parlamentarni status u svojim zemljama. Kroz dvije godine, najavili su HSU i DeSUS, u Hrvatskoj će se održati regionalna konferencija koja će okupiti sve stranke umirovljenika iz zemalja regije. U Šibeniku je održana i sjednica predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika na kojoj je bilo riječi o aktualnoj političkoj situaciji u zemlji i pripremi za parlamentarne izbore. 

Okrugli stol HNS-a i HSU-a

ad i zaposlenost najbolja su socijalna politika, zaključeno je na okruglom stolu koji su na temu “Socijalna politika u Republici Hrvatskoj” organizirali HNS i HSU, 31. svibnja u Zagrebu. “U HNS-u smo svjesni da su ključni elementi socijalne politike pitanja zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Zaposlenost je podloga rješenja”, naglasio je predsjednik HNS-a Radimir Čačić uoči početka skupa, naglašavajući značaj socijalne politike u vrijeme gospodarske i društvene krize. Upitan koje bi mjere HNS uveo, odgovorio je da bi svakako utvrdio OIB kao kategoriju po kojoj će se utvrđivati imovinsko stanje korisnika socijalnih mjera, a kako bi se proračunski novac “izravnim targetiranjem” izdvajao za one kojima je stvarno potreban. “Sada se više od pola tog novca gubi, uopće ne dolazi do ljudi kojima stvarno treba i to je jedan od najvećih problema”, upozorio je Čačić. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja je naglasio kako je duži životni vijek stanovništva civilizacijski

Broj 54 / srpanj 2011.

doseg, a ne problem, kako se često navodi govoreći o mirovinskom i socijalnom sustavu te je dodao kako “u Hrvatskoj imamo premali broj zaposlenih, a bez stvaranja novih vrijednosti nije moguć zdrav ni socijalni ni mirovinski sustav”. I sveučilišni profesor Vladimir Puljiz, stručnjak za socijalnu politiku, na okruglom je stolu naglasio da je rad najbolja socijalna politika, te je u tom smislu kao veliku slabost socijalne politike naveo objedinjeni resor zdravstva i socijalne politike u jednom ministarstvu, ističući da je puno bolje rješenje kakvo je bilo ranije, a kakvo je i u EU, da se socijalna politika veže uz rad. 

NOVOSTI

Život s mirovinom

Otvara se Centar za palijativnu skrb u Osijeku

Osijeku će se, nakon višegodišnjih napora Gradske organizacije HSU-a i lokalne vlasti, tijekom srpnja otvoriti prvi Centar za palijativnu skrb. Nekolicina umirovljenika volontera već se odazvala akciji uređenja Palijativa-centra, prvog takve vrste na osječkom području. Kako se doznaje od voditeljice, dr. Branke KandićSplavski, akciji su prethodila već uhodana predavanja po gradskim četvrtima, odnosno mjesnim odborima, o nužnosti palijative u Osijeku. “Riječ je bila o volonterima iz Josipovca, točnije, osječkom ogranku Hrvatske stranke umirovljenika koji su sudjelovali na predavanju i pomogli u edukaciji stanovništva u vezi s potrebom palijative. Potom su se odazvali akciji uređenja Palijativa-centra, jer u nedostatku financijskih sredstava nužno trebamo pomoć volontera”, pojasnila je Kandić-Splavski. Umirovljeni stolari, električari i brojni drugi, među kojima je bilo i žena, pa čak i jedna

Jeftina Bandićeva kampanja

agrebački gradonačelnik, Milan Bandić nedavno je na adrese zagrebačkih umirovljenika uputio osobno pismo u kojem im poručuje da im je odobreno pravo na besplatan gradski i prigradski prijevoz.

U Sloveniji “pala” mirovinska reforma

djevojčica, prionuli su uređenju interijera prostora smještenog na Šetalištu kardinala F. Šepera 8b gdje će se uskoro otvoriti centar za pomoć obiteljima oboljelih koji nužno trebaju palijativnu skrb. Nakon uređenja unutarnjeg prostora, pojašnjava liječnica, preostalo je uređenje okoliša, u što će se uključiti Unikom, a još nedostaje nešto namještaja te tehničke opreme kako bi Palijativa-centar počeo raditi. 

Nevjerojatno je to što je pismo napisano u osobno ime Milana Bandića, a pismom se obraća svakoj umirovljenici ili umirovljeniku osobno. Dakako da je posve jasno da je riječ o najobičnijem predizbornom triku, a nipošto gradonačelničkom poslu, i to takvom u kojem trenutačni gradonačelnik novcem poreznih obveznika izravno financira svoju parlamentarnu pretkampanju. 

akon o mirovinskoj reformi je u Sloveniji uvjerljivom većinom odbačen glasanjem na referendumu. Protiv novog zakona o mirovinskom osiguranju koji je predviđao podizanje praga za odlazak u mirovinu na 65 godina života za muškarce i žene, te kaznene odbitke za one koji bi odlazili ranije, izjasnilo se 72 posto birača izašlih na referendum. Protiv primjene zakona o suzbijanju rada na crno glasalo je 75, a protiv zakona o arhivskoj građi 60 posto, pa se niti oni neće primjenjivati. Na referendum je izašlo nešto više od trećine registriranih birača. Protiv zakona o mirovinskoj reformi bila je i HSU-ova partnerska stranka DeSUS, koja je, iz tog razloga napustila i vladajuću koaliciju. Rezultati referenduma u Sloveniji pokazali su da građani nisu spremni za ukidanje socijalnih prava i brojne ustupke u korist krupnog kapitala. Situacija u Sloveniji, međutim, utoliko je bolja nego u Hrvatskoj, jer su građani te države svoje mišljenje o ovako važnom pitanju imali mogućnost izraziti, a u konačnici o njemu i odlučiti, na referendumu. Rezultat slovenskog referenduma, međutim, jasan je pokazatelj raspoloženja ne samo u Sloveniji nego i u cijeloj regiji.  Broj 54 / srpanj 2011.

ANALIZA

Život s mirovinom

SIROMAŠTVO JAVNOG DISKURSA ODMAŽE DEMOKRATSKIM PROCESIMA

Izbore će odlučiti oni koji glasaju protiv!

Piše: JURICA Galešić

za nas je politički veoma turbulentno razdoblje iz kojeg se daju iščitati dvije poruke. Prvo, nervoza glavnih aktera na političkoj sceni i drugo, potpuno sadržajno siromaštvo u javnom diskursu koje proizvodi sve više nezadovoljnika, a posljedično i izbornih apstinenata. Zabrinjavajuća je i krajnje opasna za Hrvatsku indolencija političkih elita na, i dalje, crne ekonomske prognoze koje očito nemaju nikakav učinak na predizbornu strategiju političkih stranaka. Doduše, nismo sigurni da vladajući HDZ može imati ikakvu gospodarsku strategiju kojoj bi itko ozbiljan vjerovao, no, problematična je šutnja oporbe na ovu temu. S obzirom na dosadašnje iskustvo, nema mjesta vjerovanju da će stranke svoje genijalne gospodarske programe

Broj 54 / srpanj 2011.

iznijeti pred javnost prije izbora, pa da će građani glasati za one koji imaju ideju kako izvući zemlju iz krize.

Spomenimo samo neke činjenice koje su vrlo malo ili nimalo zaokupljale pažnju medija u Hrvatskoj. Preliminarni podaci za prvi kvartal ove godine pokazuju daljnji pad ekonomske aktivnosti prema čemu je naša zemlja jedna od rijetkih u Europi koja, barem statistički, nije izišla iz recesije. Očito je kako je Vlada potpuno izgubila bitku s nelikvidnošću jer je samo od polovice svibnja do polovice lipnja nelikvidnost skočila za milijardu i sto milijuna kuna. Kada je Jadranka Kosor preuzela dužnost premijerke, nelikvidnost je iznosila 22,8 milijardi kuna, a

Život s mirovinom

ANALIZA

danas se popela na nešto manje od 40 milijardi kuna. Svakoga sata u Hrvatskoj se broj neplaćenih računa penje za milijun i pol kuna! Naravno, da bi se financirale tekuće obveze države i osiguralo koliko-toliko normalno funkcioniranje, prije nekoliko dana se Hrvatska zadužila za dodatnih 750 milijuna eura uz kamatnu stopu od 5,87 posto, kako je javila ministrica financija Martina Dalić. I šlag na kraju, procjenjuje se da u ovom trenutku postoji oko 14 milijarda kuna neplaćenih poreza i doprinosa. Taman da se pokrije rupa u mirovinskom sustavu. Ne smijemo biti nepošteni i kriviti samo medije ili novinare jer ovih tema nema na naslovnicama. Čitatelji su ti koji, kupujući ili ne medijski sadržaj dijelom “uređuju” sadržaj medija. No, ne smijemo ostati ravnodušni prema barem dvije “sitnice”». Prvo, barem 40 posto građana ne izlazi na izbore i ne sudjelujući u demokratskom procesu izbora vlasti, daje svoju legitimaciju postojećem stanju. Drugo, ako pretpostavimo da je velika većina izbornih apstinenata zapravo razočarana političarima i strankama, ostaje zastrašujuća činjenica da se njima nitko ne obraća! Od žestokih protuvladinih prosvjeda koji su utihnuli s prvim proljetnim zrakama sunca, u Hrvatskoj nije bilo ozbiljne rasprave o situaciji u zemlji. Stječe se dojam da svi samo čekaju izbore! Trenutačna Vlada ne donosi nikakve strateške odluke, a kako pišu mediji, oporba se samo bavi dijeljenjem fotelja i čekanjem da vlast dođe sama od sebe.

Jedan od najsnažnijih društvenih rascjepa koji i dalje dominira u izboru političkih preferencija u Hrvatskoj je Drugi svjetski rat, što znači da velik broj građana i dalje političke stranke promatra kroz crno-crveni diskurs. Taj rascjep pojačava i Domovinski rat i možemo zaključiti kako velik broj Kada je Jadranka Kosor preuzela dužnost premijerke, nelikvidbirača koji zna za koga nost je iznosila 22,8 milijardi kuna, a danas se popela na nešto manje od 40 milijardi kuna će glasati bira stranke prema ideološkoj matrici. Dijelom zbog nepovjerenje nisu natjerali većinu birača toga, primjerice, ne možemo očekivati da političke odnose prestanu promatrati da će HDZ-u izborna podrška pasti ispod kroz crveno-crnu prizmu. Doduše, bilo bi 25 posto, bez obzira na to kako loša si- iluzorno očekivati da će se korjenito, u tuacija u zemlji bila. S druge strane, naj- jednom četverogodišnjem izbornom cijača oporbena stranka ima nešto manji, klusu, izmijeniti obrasci izbornog ponaali također nezanemariv broj “ideoloških šanja birača. No, naprosto u Hrvatskoj ne pristaša”, samo je riječ o drugoj matrici. postoji dovoljan broj ciljno-racionalnih Za vrijeme krize, ipak, ideološke ma- birača koji biraju opciju za koju smatraju ske padaju. Prema tome, ove izbore će da će učiniti neophodne reforme čiji će odlučiti manjina koja je promijenila ta- rezultat biti uređena, stabilna i financijski bor u odnosu na prošle izbore. Tu ma- neovisna zemlja u kojoj se može relanjinu predstavljaju razočarani birači koji tivno normalno živjeti. Stoga ćemo i na će ipak izaći na izbore i glasati za smjenu ovim izborima svjedočiti velikom broju ove loše i korumpirane vlasti. No, žalosti negativnih glasova. Zapravo, oni koji glačinjenica da se suštinski ništa neće pro- saju protiv će odlučiti izbore. mijeniti. Kako recesija u Hrvatskoj nije Dakle, bezidejnost političkih stranaka promijenila ekonomske odnose koji su proizvodi ovakvu situaciju, ali i apstinendoveli do gospodarskog pada, tako nije te. Politički sustav koji proizvodi institupromijenila ni birače koji i dalje čvrsto cije kojima nitko ne vjeruje, velik broj apdrže svoje ideološke pozicije. Gospodar- stinenata, bezidejne stranke i slično, ne ska kriza i potpuni institucionalni raspad i mogu ulijevati nadu da za ovakvim tekstom neće biti potrebe niti na izborima koji će doći poslije ovih, ma kad oni bili. Kao dokaz ovim tvrdnjama možemo podastrijeti i novinske napise koji u zadnje vrijeme govore isključivo o trivijalnim i za birače potpuno nevažnim stvarima. Tako se javnosti nude beznačajni “probni baloni” o raspodjeli fotelja u budućoj vladi, novinari spekuliraju o raznim virtualnim raspadima “kukuriku” koalicije (kao da je važno tko se tamo voli, a tko ne), ministri u vladi i dalje nižu afere kojima nitko ne zna broj i početak ili kraj i zbog kojih se neće dogoditi apsolutno ništa. U svakom slučaju, na izbore treba izići. Glas na biračkom listiću je često jedini instrument kojim, barem jednom u Jedan od najsnažnijih društvenih rascjepa koji i dalje dominira u izboru političkih preferencija četiri godine, možemo mi reći ponešto u Hrvatskoj je Drugi svjetski rat, što znači da velik broj građana i dalje političke stranke promatra kroz crno-crveni diskurs o njima.  Broj 54 / srpanj 2011.

� � � � � � � �

�

� � � � � � � � � � � � � � � � � �

�

� � � �

Vrlo�intenzivno�desetogodišnje�prisustvo�na�doma�em�espresso�tržištu;�hrvatski�e

talijanska�kultura�espressa�i�gotovo�150��godina�austrijskog�iskustva�i�kompetenci Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domaćem espresso tržištu; hrvatski kavom.� entuzijazam, talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva � i kompetencije u business-u sa kavom.

� � �

Julius�Meinl�Group� Svetonedjeljska�66� HR��10�431��Sveta�Nedelja��

�

� Vrlo�intenzivno�desetogodišnje�prisustvo�na�doma�em�espresso�tržištu;�hrvatski�entuzijazam,� talijanska�kultura�espressa�i�gotovo�150��godina�austrijskog�iskustva�i�kompetencije�u�business�u�sa� Vrlo�intenzivno�desetogodišnje�prisustvo�na�doma�em�espresso�tržištu;�hrvatski�entuzijazam,� kavom.� talijanska�kultura�espressa�i�gotovo�150��godina�austrijskog�iskustva�i�kompetencije�u�business�u�sa� �

Bonfanti�d.o.o.�

ph+�385�(0)�1�3327�222� fax+�385�(0)�1�3327�220� www.meinl.hr�

kavom.� �

Bonfanti�d.o.o.�

Bonfanti�d.o.o.� Julius�Meinl�Group� Julius�Meinl�Group� Svetonedjeljska�66� Svetonedjeljska�66� HR��10�431��Sveta�Nedelja�� HR��10�431��Sveta�Nedelja�� ph+�385�(0)�1�3327�222� ph+�385�(0)�1�3327�222� fax+�385�(0)�1�3327�220� fax+�385�(0)�1�3327�220� www.meinl.hr�

Bonfanti d.o.o., Julius Meinl Group, Svetonedjeljska 66, HR -www.meinl.hr� 10 431 Sveta Nedelja ph+ 385 (0) 1 3327 222, fax+ 385 (0) 1 3327 220 www.meinl.hr, www.meinl.com

www.zg-ugostitelj.hr

}

INTERVJU

Život s mirovinom

RADIMIR ČAČIĆ – PREDSJEDNIK HNS-a

Već smo dokazali da smo sposobni, ali – opet ćemo!

Razgovarao: JURICA Galešić

adimir Čačić, predsjednik Hrvatske narodne stranke i jedan od lidera oporbe, u razgovoru za Život s mirovinom pojašnjava poziciju HNS-a u tzv. Kukuriku koaliciji, apostrofira veliki problem nezaposlenosti, govori o papi, pravima homoseksualaca, nesposobnosti Vlade i policije, te tijeku procesa koji se protiv njega vodi pred mađarskim pravosuđem. • Kada ćemo na birališta?

– Ne znam. Realnost i nacionalni interes je da izbori budu najkasnije početkom listopada jer se potpisivanje Sporazuma o pristupanju Europskoj uniji očekuje u drugoj polovici studenog ili početkom prosinca. To je predvidljiv rok prema svim standardima EU, a mi nikad nismo bili bolji od standarda, nego gotovo uvijek lošiji. Ukratko, bilo bi loše miješati kampanju za parlamentarne izbore i onu za referendum o ulasku u EU. Objektivno, izbori bi trebali biti prije referenduma koji bi trebao biti u prvoj polovici

“Narod bi rekao da teško može biti gore nego sada, ali, naravno, postoji i druga narodna mudrost da uvijek može gore. No, to nije sasvim tako jer vjerujem da mi možemo bolje. Naime, postoje ljudi u politici koji nemaju iza sebe biografije, rezultate i struku. Njima je politika sudbina i sve što imaju je politika. HNS nije takva stranka”, kaže Čačić prosinca. Od početka listopada do prve polovice studenog bi trebali biti izbori. • Kakav je vaš odnos sa Zoranom Milanovićem? – Odličan. • Mnogi mu spočitavaju da je inertan prema problemima u Hrvatskoj? – Njegov politički prostor je definiran dimenzijom biračkog tijela i broju glasova koje SDP dobiva i time ukupnim biračkim prostorom kojemu se upućuju poruke kako bi se dobio rezultat SDP-a. Dakle, ako oni dobivaju 30 posto glasova, onda Milanović mora slati poruke prema 60 posto birača. To Broj 54 / srpanj 2011.

INTERVJU je pravilo političkog tržišta, a ne moje. Ako imaš velike aspiracije, moraš biti prihvatljiv širokom biračkom tijelu što, naravno, pretpostavlja inertnost i tromost jer dinamičnost i eksplicitnost u stavovima izazivaju određene otpore. Takva situacija je sa svim velikim strankama, a ne samo sa SDP-om. U bipolarnim sustavima, kakav je hrvatski, kampanje se vode oko nijansi, nema velikih, radikalnih sukoba mišljenja. Ni za vrijeme Ivice Račana stvari nisu bile bitno drukčije. Milanović je dugo predsjednik SDP-a, i bit će još dugo, i situacija se neće mijenjati. Mi smo liberalna stranka i naš prostor se kreće između sedam i 15 posto podrške biračkog tijela, što znači da se trebamo obraćati prema tridesetak posto birača. • Šuška se da u SDP-u postoji određena rezerviranost prema HNS-u oko zajedničkog izlaska na izbore. Prigovara vam se da “puno tražite”? – Mislim da ne postoje nikakve dvojbe oko zajedničkog izlaska na izbore. • Dakle, SDP, HNS, HSU i IDS izlaze na izbore na zajedničkoj listi… – Da. Mi imamo potpisan sporazum i toga se držimo. Do sada nismo imali slučajeva da se SDP ne drži potpisanog sporazuma. Mi nismo stranke koje iskaču iz svojih usmenih ili pismenih dogovora. Očekujem ozbiljne pregovore, ali ne radikalne istupe. Međutim, kad se sukobljavaju interesi, prirodno je da dolazi do drukčijih mišljenja. Primarni interes je da kapitaliziramo broj glasova koje dobijemo. Svjesni smo da nas izborni zakon hendikepira, a tom nedostatku smo se suprotstavili izbornom utvrdom u trećoj izbornoj jedinici. HNS je

10 Broj 54 / srpanj 2011.

Život s mirovinom

potpuno siguran da će biti parlamentarna stranka, što se potvrdilo na izborima za mjesne odbore u gradovima Varaždinske županije gdje smo prosječno dobili 45 posto glasova. S druge strane, u cijeloj se Hrvatskoj naš rejting kreće oko sedam posto. Ni na jednim izborima nismo dobili manje “HSU ima najizraženiji interes utjecanja na zakonodavstvo da bi umirovljenicima bilo bolje. HNS također ima sličan interes, ali manje izražen. SDP, pak, nema takav specifičan interes, nego oni žele pobjedu na izborima. Po mom mišljenju, biračko tijelo HSU-a ne želi izravno povezivanje s polovima. Ni s lijevima ni s desnima” od tog postotka niti više od 8,5 posto i to je naš prostor u posljednjih deset godina. Hendikep koji imamo zbog izbornog zakonodavstva rješavamo samo djelomično. No, kada pogledate, HSU ima ozbiljan problem jer nema svoju biračku tvrđavu koja bi im dala sigurnost da se suprotstave izbornom zakonodavstvu čiji primarni cilj nije reprezentacija biračkog tijela, nego stabilnost sustava, što je također legitimno. Mi imamo svoju poziciju, a ona je svakako slabija od SDP-ove. Naravno, imamo i prednosti. Jedna velika prednost je da postoji objektivan rizik, što se pokazalo na izborima 2003. i 2007. godine, da bez HNS-a i zajedničkog nastupa na izborima pobjede nema. Naša ključna politička odluka je i suradnja koja je uspostavljena sa HSU-om.

• Liberali i umirovljenici, je li to održiva kombinacija? Otkud koalicija sa HSUom? – HSU ima najizraženiji interes utjecanja na zakonodavstvo da bi umirovljenicima bilo bolje. HNS također ima sličan interes, ali manje izražen. SDP, pak, nema takav specifičan interes, nego oni žele pobjedu na izborima. Po mom mišljenju, biračko tijelo HSU-a ne želi izravno povezivanje s polovima. Ni s lijevima ni s desnima. HSU-ovi birači imaju interes zaštite svojih prava na mirovinu iz rada i nije im važna ideologija. HSU i HNS su i matematički kompatibilni, a politički centar, u kojem se mi nalazimo, pogodan je za suradnju sa HSU-om. • Koje su vaše ambicije ako “Kukuriku koalicija” pobijedi na sljedećim parlamentarnim izborima? – Ako se stvari budu razvijale u okviru sadašnjih prognoza, vjerojatnija je pobjeda naše koalicije. Osobno imam jednu upitnost koja je vezana za tragediju u Mađarskoj. Ako bude realno, moj prostor djelovanja je gospodarstvo. Predsjednik sam druge najveće stranke u koaliciji, prema tome, premijer dolazi iz najveće stranke, a potpredsjednik Vlade iz druge stranke po snazi. • U kojoj je fazi proces u Mađarskoj vezan uz prometnu nesreću u kojoj ste sudjelovali? – Taj proces ide jako sporo. Dogodila se tragedija, provedena je istraga nakon koje je, s obzirom na to da je riječ o dva smrtna slučaja, podignuta optužnica. Sljedeća stepenica je suđenje, a optužnicu očekujem ovih dana i još je nisam dobio. U jesen očekujem početak suđenja. Istraga je u cjelini potvrdila sve moje navode, iako su novine u Hrvatskoj izvještavale drukčije, i vjerujem da će se na sudu pokazati da se tu radilo o nehatu u izuzetno teškim okolnostima. Očekujem da i presuda bude primjerena tome. Ne mogu utjecati na to. • Nesreća u kojoj ste sudjelovali je već bila korištena u dnevnopolitičke svrhe. Strahujete li da će se isto događati za vrijeme kampanje? Hoće li to negativno utjecati na odnose u “Kukuriku koaliciji”? – Nesreća je bila i bit će korištena da me se diskreditira. Od birača ne treba očekivati nikakvu zahvalnost za ono što je prije napravljeno. Tko kreće s pretpostavkom zahvalnosti, nije realan. Jedino što birači honoriraju je očekivanje da ćemo učiniti nešto u njihovom interesu. U tom smislu, ono što smo radili jučer je samo referenca, što mož-

INTERVJU

Život s mirovinom

da izgleda ljudski nepravedno, ali je tako. Birači koji su izravno zainteresirani, ljudski razumiju poziciju u kojoj sam se našao. I anketa koju je radila Promocija Puls to pokazuje, biračima to nije tema. Njih zanima da Čačić, u političkom prostoru u kojem djeluje HNS, dobije povjerenje ili ne. To je jedino pravo pitanje. Najkonkretniji primjer su izbori na sjeveru Hrvatske, koji je naša baza, a koji pokazuju da HNS-u nije pala potpora nego smo postigli bolji rezultat nego prije. • Hrvatsko gospodarstvo i dalje grca u problemima. Možete li u kratkim crtama iznijeti vaš program gospodarskog oporavka? – Naše gospodarstvo ima najveći hendikep koji je ujedno i najveća šansa – nesposobna Vlada. Loše vođena država stvara loše pretpostavke za gospodarstvo i rezultati su primjereni. No, to je i najveća šansa. Mi smo već dokazali da smo sposobniji u razdoblju od 2000. do 2003., ali od tada je prošlo osam godina i moramo se ponovno dokazati u drugim uvjetima. Narod bi rekao da teško može biti gore nego sada, ali, naravno, postoji i druga narodna mudrost da uvijek može gore. No, to nije sasvim tako jer vjerujem da mi možemo bolje. Naime, postoje ljudi u politici koji nemaju iza sebe biografije, rezultate i struku. Njima je politika sudbina i sve što imaju je politika. HNS nije takva stranka. Mi imamo ljude koji su se dokazali i u drugim sferama, pa tek onda u politici. To je bitna razlika. Jedna trećina stanovništva u Hrvatskoj starija od 18 godina je u mirovini od čega je, sasvim sigurno, jedna trećina radno sposobna, ali je u mirovini po raznim osnovama. Od dijela stanovništva koji tretiramo kao radno sposobno, pola radi, a pola ne radi. Kad sve zbrojimo, najmanje dvije trećine stanovništva iznad 18 godina ne radi. Sveukupno, najmanje 60 posto radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj ne radi! To je užasan omjer. Europski standard je obrnut, 70 posto ljudi radi, 30 posto ne radi. Dakle, najvažnije je zaposliti ljude. Kroz mjere u fiskalnoj i monetarnoj politici, investicije i promjene u sustavu, treba stvoriti uvjete da građani dobiju šansu. Rad je jedini način. • Uskoro ulazimo u EU, a s druge strane imamo homofobne i divljačke izljeve nasilja prema ljudima koji drukčije misle i osjećaju. Gay pride u Splitu je najbolji primjer. HNS je nedvosmisleno pozvao

građane da sudjeluju na paradi ponosa u Zagrebu. Kakav je stav HNS o djelovanju policije i državnih institucija na splitskom Prideu? Imate li osjećaj da policija radi s “figom u džepu”? – Treba odvojiti djelovanje policije na terenu i policije kao institucije. Na terenu je učinjeno sve što je bilo moguće, ali su institucije zakazale. Broj od 400 policajaca je sasvim dovoljan da zaštiti povorku u kojoj je bilo 150 ili 200 ljudi. Ali je apsolutno nedovoljno ako uzmemo u obzir da je s druge strane bilo 10 tisuća građana koji su prijetili. Odgovornost ravnatelja policije i ministra Karamarka je neupitna – zbog neznanja ili nesposobnosti, svejedno. Povorka je ugrožena i to je činjenica, a to nije pitanje Europske unije nego hrvatskog pravnog poretka. Pravo na slobodu mišljenja, ravnopravnost bez obzira na spol ili neku drugu osobinu… ugrožavanje tih prava se kažnjava. Policija je napravila svoj posao, a Ministarstvo unutarnjih poslova je zakazalo. Ono što se dogodilo poslije je veoma opasno. Institucije, kao što je Crkva, su se na kraju ogradile od izjava cijelog niza uglednika u svojim redovima, kao što su, primjerice – Adalbert Rebić, fra Zvjezdan Linić i onaj fratar koji je rekao da bi sam bacao kamenje na povorku. Neki od njih to izjednačuju s kriminalom ili pedofilijom, a Crkva tu, hvala Bogu, ima dosta iskustva. To je opasno jer ti ljudi odgajaju našu djecu. Oni su uključeni u obrazovni sustav. Na kraju se Crkva ogradila od nasilja. Nedavno smo imali primjer nametanja mišljenja sa stavom da treba oduzeti ženi pravo da odlučuje o svome tijelu. Svatko ima pravo na mišljenja i uvjerenja, ali nitko ih nema pravo nametati drugima. • Niste bili u Hrvatskom narodnom kazalištu na primanju kod pape Benedikta 16.? – Ne. Bio sam u Parizu. • A da ste bili u Hrvatskoj? – Naravno da bih došao, bez obzira na to što taj događaj nije organizirala država, nego Hrvatska biskupska konferencija. Poštujem instituciju pape i išao bih, bez obzira na to što mislim o mnogim ljudima koji su tamo sjedili.

• Bili ste župan Varaždinske županije. Kako komentirate slučaj varaždinskog gradonačelnika Čehoka? – To je očekivano. Na to smo jedini upozoravali, a na drugoj strani su bili svi ostali – i HDZ, i HSS, i HSLS, i SDP… • Je li vam Dragutin Lesar sa svojom Laburističkom strankom prijetnja na izborima? - Ne. On nigdje ne može proći, a možda dobije mandat u trećoj izbornoj jedinici. • Često vam spočitavaju bahatost, zašto? – Zbog tvrdoće izražavanja. Menadžer sam, što uvjetuje odlučivanje koje često pretpostavlja nedovoljnu elaboraciju mišljenja. Nisam bio menadžer u industriji cipela ili tekstila gdje se donosi nekoliko odluka godišnje, nego menadžer u projektnoj industriji gdje se dnevno donosi velik broj odluka. Jasan stav, a nedovoljna elaboracija mogu djelovati bahato. • Koji su vaši najveći poroci? – Nedovoljno snažna volja u odnosu na gurmanske užitke, što nije dobro, osobito nakon nekih godina. Rijetko pijem alkohol, pušim desetak cigareta dnevno i to je otprilike sve.  Broj 54 / srpanj 2011.

KOM P L E T Z A UM I R OV L J E N I K E - T E K U Ä&#x2020; I R AÄ&#x152; U N U Z M E D IC I N SK U A SI S T E N C I J U

Uz Komplet za umirovljenike Hypo banke provedite ugodnije zlatne godine UmirovljeniÄ?ke godine vrijeme su kada ljudi mogu u miru uĹživati u plodovima svoga rada i potomstvu. LiĹĄeni svakodnevne Ĺžurbe radnog doba umirovljenici se u punini mogu posvetiti uĹživanju s obitelji, prijateljima i hobijima. Kako bi to zrelo doba bilo uistinu kvalitetno potrebno se rijeĹĄiti bespotrebnog utega zdravstvenih i financijskih briga te pronaÄ&#x2021;i partnera koji Ä&#x2021;e na najbolji naÄ?in skrbiti o VaĹĄim Ĺživotnim potrebama. Hypo Alpe-Adria-Banka za Vas je pripremila poseban komplet za umirovljenike koji omoguÄ&#x2021;uje mirno uĹživanje s bliĹžnjima i aktivnostima koje opuĹĄtaju. Hypo komplet za umirovljenike omoguÄ&#x2021;uje Ä?itav niz vrijednih pogodnosti. Umirovljenici koji odaberu komplet Hypo banke i otvore tekuÄ&#x2021;i raÄ?un mogu svoju mirovinu podiÄ&#x2021;i veÄ&#x2021; svakog 4. u mjesecu, ostvaruju pravo na povoljan nenamjenski gotovinski kredit, Visa Classic karticu bez upisnine i Ä?lanarine za prvu godinu koriĹĄtenja, Hypo SMS uslugu bez naknade za prvu godinu koriĹĄtenja i poklon dobrodoĹĄlice po izboru. Jedan od poklona moĹže biti Hypo limaÄ? ili Teens bon u vrijednosti od 150 kuna koji moĹžete pokloniti unucima i djeci koju volite, vauÄ?er za medicinske usluge kod privatnih lijeÄ?nika ili promotivni poklon. Ako za poklon odaberete vauÄ?er za medicinske usluge, moĹžete izabrati jedan od tri preventivna paketa u suradnji s tvrtkom Mediserv: kardioloĹĄki, laboratorijski ili uroloĹĄki. KardioloĹĄki paket obuhvaÄ&#x2021;a kliniÄ?ki pregled i EKG srca u mirovanju. Laboratorijski paket ukljuÄ?uje vaÄ&#x2018;enje krvi, pregled krvne slike, kontrolu ĹĄeÄ&#x2021;era (GUK), jetrene probe (AST, ALT, gama globulin) i kontrolu masnoÄ&#x2021;a (kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi), dok uroloĹĄki paket sadrĹži kliniÄ?ki pregled i ultrazvuÄ?ni pregled urinarnog trakta. Medicinske usluge na koje stjeÄ?ete pravo postavĹĄi klijent Hypo banke i korisnik umirovljeniÄ?kog paketa moguÄ&#x2021;e je iskoristiti bez Ä?ekanja, u terminu koji Vama odgovara i to u vrhunskim privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu, VaraĹždinu, Rijeci, Puli, Zadru, Ĺ ibeniku, Splitu, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Osijeku i Virovitici. Uz to, za vrijeme dok je vauÄ?er vaĹžeÄ&#x2021;i Hypo banka Vas nagraÄ&#x2018;uje i koriĹĄtenjem usluge â&#x20AC;&#x17E;Osobni medicinski asistentâ&#x20AC;&#x153;. Ta Vam usluga omoguÄ&#x2021;uje stalni pristup specijaliziranom pozivnom centru 24 sata dnevno gdje moĹžete dobiti sve vrste informacija

iz zdravstva, pronalaĹženje najprikladnije zdravstvene ustanove za rjeĹĄavanje zdravstvenog problema s kojim se suoÄ?avate, telefonske medicinske konzultacije s lijeÄ?nikom i ukljuÄ?ivanje u razne promotivne akcije koje Ä&#x2021;e se organizirati u suradnji sa zdravstvenim ustanovama. Kako bi ostvarili sve te pogodnosti dovoljno je doÄ&#x2021;i u najbliĹžu poslovnicu Hypo banke i zatraĹžiti Komplet za umirovljenike. Usluga otvaranja tekuÄ&#x2021;eg raÄ?una je bez naknade, a sve ĹĄto Vam treba je osobna iskaznica i posljednji odrezak mirovine, odnosno rjeĹĄenje

o mirovini ukoliko ste tek umirovljeni. Kada postanete klijent banke ostvarujete pravo na nenamjenski gotovinski kredit koji omoguÄ&#x2021;uje podizanje iznosa do 50 tisuÄ&#x2021;a kuna s rokom otplate do sedam godina bez naknade, jamaca, depozita i dobnog ograniÄ?enja. TakoÄ&#x2018;er, nudi Vam se i koriĹĄtenje Visa Classic kartice bez upisnine i Ä?lanarine za prvu godinu koriĹĄtenja. Komplet za umirovljenike Hypo Alpe-AdriaBanke uljepĹĄat Ä&#x2021;e VaĹĄe zrelo doba i omoguÄ&#x2021;iti Vam da uistinu uĹživate u svemu onome ĹĄto ste naporno stvarali Ä?itavog Ĺživota.

KOMPLET ZA UMIROVLJENIKE 5&,6Ăˇ* 3"Ă¸6/ 6; .&%*$*/4,6 "4*45&/$*+6 )ZQP "MQF "ESJB #BOLB NJTMJ OB 7BT J V 7BÂ&#x161;JN [MBUOJN HPEJOBNB 4WJN VNJSPWMKFOJDJNB LPKJ PUWPSF UFLVÄ&#x2021;J SBÄ&#x2C6;VO )ZQP CBOLB OVEJ QPWPMKBO HPUPWJOTLJ LSFEJU EPQVÂ&#x161;UFOP QSFLPSBÄ&#x2C6;FOKF EP J[OPTB USJ NKFTFÄ&#x2C6;OB QSJNBOKB ):10TNT CF[ OBLOBEF V QSWJI HPEJOV EBOB 7JTB $MBTTJD LBSUJDV CF[ VQJTOJOF J Ä&#x2C6;MBOBSJOF [B QSWV HPEJOV LPSJÂ&#x161;UFOKB UF J[CPS QPLMPOB EPCSPEPÂ&#x161;MJDF

Â&#x2030; 7BVÄ&#x2C6;FS [B [ESBWTUWFOF VTMVHF J[ TVTUBWB .FEJTFSW o CFTQMBUOJ QSFHMFE J UFMFGPOTLJ LPOUBLU T PTPCOJN NFEJDJOTLJN BTJTUFOUPN Ä&#x201D; Ä&#x2013;Ä&#x2DC; I Â&#x2030; 1PLMPO CPO OB )ZQP MJNBÄ&#x2C6; JMJ )ZQP UFFOT Â&#x161;UFEOKV V J[OPTV PE Ä&#x2022;Ä&#x2122;Ä&#x201D; )3, JMJ Â&#x2030; QSPNP QPLMPO CBOLF QP J[CPSV 6NJSPWMKFOJDJNB T UFLVÄ&#x2021;JN SBÄ&#x2C6;VOPN V )ZQP CBODJ NJSPWJOB TF JTQMBÄ&#x2021;VKF Ä&#x2DC; V NKFTFDV B V TMVÄ&#x2C6;BKV CMBHEBOB J OFSBEOPH EBOB QSWPH TMKFEFÄ&#x2021;FH SBEOPH EBOB

www.hypo-alpe-adria.hr t info telefon 0800 14 14

1-"Ăˇ&/* 0(-"4

FINANCIJE

Život s mirovinom

‘ŠVICARCI’ SVAKI MJESEC ‘IZNENADE’ 13,5 POSTO KORISNIKA KREDITA

Franak za petinu gore, kad će dolje?

Franak probio psihološku granicu od šest kuna i time dodatno probušio ionako šuplje džepove građana Piše: BOJAN Rapajić

“Srednji tečaj švicarskog franka 23. svibnja, po tečajnoj listi Hrvatske narodne banke prvi je put premašio psihološku granicu od 6 kuna. U odnosu na tečaj koji je vrijedio u isto razdoblje prošle godine viši je za gotovo 20 posto, što znači daljnje znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom građani budući da se gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite.” Glasila je tako vijest iz HNB-a koju su prenijeli mediji. Suhoparno “na prvu”, ali vrlo životno “na drugu”.

U godinu dana švicarski franak skočio je 20 posto?!? Hej ljudi, 20 posto! A “Može se očekivati da će tečaj u drugoj polovici godine iznositi oko 5,5 kuna”, naglašava Šantić onda ni dva tjedna poslije, novi šok: “Švicarski franak na tečajnici HNB-a iznosi 6,154543 kune. Time je postavljen novi rekord u odnosu na domaću valutu”. Ajmo pogledati što to znači u praksi. Primjerice, mjesečna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvri-

Mađari zamrznuli tečaj U mnogočemu specifičnoj Mađarskoj, čija se konzervativna vlada “otima” običajima koji inače vladaju u Europskoj uniji, problem nevraćanja kredita “riješen” je dogovorom banaka i tamošnje vlade. Od pet glavnih točaka dogovora, ključna mjera je zamrzavanje tečaja po kojem će dužnici vraćati kredite kako bi ih se zaštitilo od daljnjeg slabljenja posrnule mađarske forinte. Tečaj franka prema forinti zamrznut će se na razini od 180 forinti za franak, a zamrzavanje će uslijediti i za tečaj eura i japanskog jena. Razlika između tako plaćenih rata kredita i iznosa kojeg bi klijenti pla-

tili pri tržišnom tečaju akumulirat će se na posebnom računu na koji će se obračunavati kamate, a iznos će klijenti biti dužni podmiriti od 1. siječnja 2015. Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček komentirao je taj potez tvrdnjom da se situacija u Mađarskoj ne može uspoređivati s hrvatskom jer je prosječna plaća 30-ak posto niža zbog deprecijacije forinte. “Treba napomenuti da konkretan dogovor Vlade i banaka nije poklon dužnicima jer sve tečajne razlike idu na poseban račun koji će trebati podmiriti jer se ugovorna obveza ne može otpisati ni oprostiti”, naglasio je Bohaček.

jednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina zbog tog je rasta danas veća za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine. Onome tko je uzeo kredit od 100.000 franaka to znači svaki mjesec tisuću kuna više koje mora isplatiti banci!

Najviše za automobile Prema podacima HNB-a, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima iznosi 13,5 posto. Najveći dio odnosi se na kredite stanovništvu. Prema vrstama kredita najveći udio odnosio se za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto). Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je očito da se nastavlja rast franka prema euru. Međutim, dodaje Šantić, bez obzira na probleme i zabrinutost investitora, ipak se očekuje kako će u drugoj polovici godine sve jača švicarska valuta oslabiti u odnosu prema euru. “Može se očekivati da će tečaj iznositi oko 5,5 kuna” naglašava Šantić. Da stvar bude jasnija, rizik kojem su se izložili dužnici koji su kredite vezali uz franak, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosi se isključivo na kretanje tečaja te valute. Broj 54 / srpanj 2011.

FINANCIJE ŽIVOT

PBZ Bankomati

Život ss mirovinom mirovinom Život

- novac dostupan uvijek i svuda! Privredna banka Zagreb putem široko razgranate mreže svojih bankomata postavljenih na biranim lokacijama stoji vam na raspolaganju 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini. Na taj način omogućeno vam je da na siguran, brz i jednostavan način imate pristup svom novcu kad god vam zatreba, bez obzira na radno vrijeme Banke i bez obzira na neradne dane i blagdane. Usluge koje vam pružaju bankomati Na bankomatima Privredne banke Zagreb, na više od 580 lokacija, u više od 200 gradova možete podići svoj novac putem svih vrsta kartica, uplatiti novac na svoj tekući račun, doznati kakvo je stanje na vašem računu, stanje fondova, kupiti zrakoplovne karte, bonove za mobitele...

Sve što vam je potrebno za korištenje bankomata jedna je od kartica čije ćete oznake/logo vidjeti na samim bankomatima i osobni identifikacijski broj PIN. Što je PIN i za što služi? PIN je tajni broj, koji smije biti poznat isključivo korisniku kartice. Preporučujemo vam da ga zapamtite i nikako ne zapisujete uz karticu ili ostale dokumente. PIN-om se potvrđuje identitet i obavljanje transakcija na bankomatu ili POS uređaju. Broj 54/55 54 / srpanj 2011. 14 Broj srpanj/kolovoz 2011. 46

Zbog sprječavanja njegovog neovlaštenog korištenja, omogućen je neispravan unos PIN-a do tri put zaredom u istom danu, na svim uređajima.

odmah prijavite njen nestanak na telefon 01/ 489 13 33 ili najbližoj poslovnici Banke kako bi se onemogućilo njeno daljnje korištenje.

Isplata gotovine na bankomatu Rad na bankomatu je vrlo jednostavan, i dovoljno je samo slijediti upute na ekranu. Ovisno o raspoloživom iznosu za isplatu, omogućena je isplata gotovine na bankomatima PBZ do iznosa najviše 5.000 kn dnevno.

Ostale usluge koje vam pružaju PBZ bankomati:

Uplata gotovine putem bankomata Uplata gotovine na tekući/žiro/poslovni račun putem PBZ bankomata koji imaju uplatnu funkciju, pruža vam mogućnost uplata koje će se automatski evidentirati tj. biti vidljive na računu, te biti prikazane na potvrdi o stanju vašeg računa. To znači da odmah možete raspolagati uplaćenim novcem. Dnevni limit uplate na bankomatima PBZ je do iznosa najviše 5.000 kn dnevno. Prijava gubitka ili krađe kartice Odgovornost za karticu i novac isplaćen na bankomatu snosi njihov vlasnik, sve do trenutka prijave nestanka kartice. Stoga u slučaju gubitka ili krađe kartice,

• Upit u stanje po računima otvorenim u Privrednoj banci Zagreb • Upit u stanje po VISA računima za korisnike koji nisu klijenti Privredne banke Zagreb • Kupnja zrakoplovnih karata Croatia Air linesa • Upit u stanje PBZ investicijskih fondova • Promjena PIN-a • Kupovina GSM bonova (Simpa, VIPme, Tele2 i Tomato) Za korištenje pojedinih usluga bankomata samo slijedite poruke koje se pojavljuju na ekranu, za odabranu uslugu.. Koristite usluge PBZ bankomata širom Hrvatske, gdje imate pristup vašem novcu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Info telefon 0800 365 365.

Mislimo unaprijed s Vama.

FINANCIJE

Život s mirovinom

Problem je, naime, što se monetarna politika koju provodi HNB temelji na održavanju stabilnosti tečaja kune prema euru. Vrijednost kune prema franku određena je odnosom franka i eura na svjetskom tržištu, a švicarski franak, koji se percipira kao sigurna valuta, utočište ulagačima u nesigurnim vremenima. Dio banaka je, kako bi ublažio utjecaj tečajnih promjena i time smanjio rizik loše naplate potraživanja, smanjio kamatne stope na te kredite od 0,25 do 0,35 posto. Tako su i nakon višegodišnje otplate oni koji su se odlučili za dugoročne kredite vezane uz franak, koje su svojedobno banke naveliko nudile, suočeni s činjenicom da im je sada i glavnica kredita – naravno, gledano u kunama – veća nego što je bila kada im je kredit odobren. Prognoze kažu da će krediti vezani uz franak predstavljati uteg i zaj moprimcima i zajmodavcima jer će, po ocjenama analitičara, za vraćanje franka na razine ispod 5 kuna trebati pričekati dok se stabilizira eurozona. Naime, rast rata kredita vezanih uz franak rezultirao je i povećanjem udjela loših kredita u bilancama banaka. Podaci središnje banke pokazuju da je kod stambenih kredita u francima udio loših kredita dosegnuo 5,7 posto u studenome 2010., dok je istodobno kod stambenih kredita vezanih uz euro udio loših kredita znatno niži i kreće se oko 3,5 posto.

Prošlo “zlatno doba” Šantić dodaje da su, ipak, u plusu svi oni koji su prije 2006. godine uzeli kredite, budući da su iskoristili vrijeme kada su kamatna stopa, kao i tečaj franka, bili povoljni za one koji su uzimali zajmove. “Očekujemo da će u idućem razdoblju, otprilike sljedeće godine, doći do korekcije franka”, naglašava Šantić. Brojke su neumoljive. Svima koji su kredite uzeli u “ranoj fazi”, dakle kada se

franak uopće pojavio kao moguća valuta za dugoročne kredite, taj se rizični pothvat još uvijek isplatio. Matematika govori da su ti “sretnici” još uvijek u plusu. Problem je, međutim, sa svima ostalima koji su zakasnili na taj val i koji su “ušli” u kredit s frankom na kraju “zlatnog” razdoblja. Rast rata kredita vezanih uz franak rezultirao je i povećanjem udjela loših kredita u bilancama banaka. Dok se jednima “prebacivanje” kredita iz franka u euro i dalje ne isplati, drugima je to jedini izlaz iz problema u kojem su se našli. Dok bi prvima rata u eurima bila – još uvijek – znatno viša nego u francima, drugi imaju razlog “natjerati” banke da im snize naknade i smanje trošak odustajanja od prejakog franka. Ono što je sigurno i što svaki kreditor dobro zna je da se prije stabiliziranja američkog i prije svega europskog gospodarstva ne treba očekivati pad tečaja eura. Dok god Grčka, Irska, Portugal, a u zadnje vrijeme i Španjolska grcaju u financijskoj krizi, iluzorno je očekivati da

Banke bolje nego lani Banke u Hrvatskoj su u prva su tri mjeseca ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja od 1,26 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci HNB-a. To je za 3,37 posto ili za 410,1 milijun kuna više nego prošle godine. Ukupna aktiva 32 banke i jedne štedne banke na kraju ožujka ove godine iznosila je 389,82 milijarde kuna, što je za 0,33 posto manje nego na kraju prošle godine.

će doći do jačanja eura koji je samim tim doveo do slabljenja franka kao “rezervne valute” za sve financijske investitore na europskim tržištima. Švicarska je, spašavajući vlastito gospodarstvo, uložila desetine milijardi eura kako bi oslabila svoju valutu. Nije išlo. Taj je novac zapravo bio bačen u vjetar jer je pritisak ulagača bio prevelik i franak je nastavio jačati što je, unatoč solidnim rezultatima tamošnjeg gospodarstva, ostavilo nemali trag na tamošnjoj izvozno orijentiranoj privredi. U Hrvatskoj je situacija drukčija. Franci su kao kreditno sredstvo za građane uvedeni u vrijeme kada je ta valuta bila izrazito povoljna za sve, da se ne varamo, najviše za bankare. Rizik je, inače, za franak gotovo nepostojeći. Dok je euro preko novih članica iz godine u godinu povećavao svoju vrijednost preko širenja na nove članice eurozone, franak je “ostao” tamo gdje je – u Švicarskoj. Drugim riječima, dok je euro jačao, franak je slabio. Situacija je sada drukčija.

Šutnja iz HNB-a Građani, s pravom ili ne, prigovaraju guverneru HNB-a Željku Rohatinskom što nije reagirao. On se, manje ili više, drži po strani, što ne čudi. Rohatinski je, naime, upozoravao da HNB štiti tečaj kune prema euru. Kada je stvar s francima otišla – čak i za hrvatske prilike predaleko – nekoliko je puta upozorio što se može dogoditi. I dogodilo se! Je li HNB trebao prije reagirati? Odgovor na to pitanje može dati samo vrijeme, jer ako banke uspiju “pojesti” loše plasmane ionako velikom dobiti koju izvlače iz svojih banaka-kćeri u Hrvatskoj, odgovor će biti pozitivan. Ako u tome ne uspiju, što je u svakom slučaju manje izgledna varijanta, posljedice ćemo opet snositi mi. Bilo preko većih kamatnih stopa, bilo na neki drugi način. Banke sasvim sigurno ne! Njima, uostalom, ovakva kriza pogoduje, što potvrđuju i brojke o dobiti. A građani koji muku muče s kreditima, posebno oni s francima? Njihovu muku nitko ne može riješiti, s obzirom na to da će vam svaki bankar u neslužbenom razgovoru dati isti odgovor: Nije ih nitko naganjao da uzmu franke!  Broj 54 / srpanj 2011.

AKTUALNO

Život s mirovinom

ŠTO VLADA NAMJERAVA S PREVARENIM ČLANOVIMA DRUGOG STUPA Piše: ŽELJKO Šemper

okviru mirovinske reforme, uz dosadašnji sustav međugeneracijske solidarnosti ili Prvi stup, od 1. siječnja 2002. krenuo je tzv. Drugi stup ili obvezna kapitalizirana individualna štednja u kojoj se na osobne račune od ukupno 20 posto uplaćuje pet posto mirovinskog doprinosa. Oni zaposlenici koji su na taj dan imali između 40 i 50 godina nisu bili obvezni upisati Drugi stup, ali su dragovoljno to mogli učiniti. U to vrijeme bilo je vrlo teško donijeti pravu odluku, iako je propaganda mirovinskih fondova za članstvo bila snažna. Na jednom od prospekata je pisalo: „Ne oklijevajte – što se prije učlanite, Vaši doprinosi će duže raditi za Vas, a oklijevanjem možete samo izgubiti“. Uz ovakvu poruku bili su i tablični izračuni visine starih i novih mirovina prema godinama rođenja, godinama staža i visini plaće, koji su trebali poslužiti kao jezičac na vagi za lakšu odluku da se upišete u Drugi stup. Već prvo rješenje iz 2006. godine koje sam dobio od jedne članice s iznosom mirovine od 27 kuna iz Drugog stupa pokazuje svu tragediju jedne pogrešne odluke. Provjera izračuna dala je isti re-

16 Broj 54 / srpanj 2011.

Veliki fijasko Problem umirovljenih članica iz Drugog stupa vrlo je lako riješiti i oko njega već godinama postoji pravedan prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika s kojim se slažu i umirovljenički fondovi, koji ne žele imati nezadovoljne članove. To je davanje prava članicama Drugog stupa na izbor povoljnije mirovine u trenutku umirovljenja zultat: u četiri godine uštedjela je 10.000 kuna, a raspoređeno do 85. godine života u 360 rata stvarno iznosi 27 kuna mjesečno. Bio je to signal za akciju, jer je bilo šokantno. I ostala rješenja iz 2007. godine pa do današnjih dana pokazala su da bi bilo daleko bolje da su 2002. go-

dine ostale „oklijevati“ i ostale u Prvom stupu. Dosad su prikupljena rješenja pokazala da ove umirovljene žene mjesečno gube, ovisno o manjoj ili većoj plaći, od 500 do 1250 kuna. Na osnovi prvih analiza Hrvatska stranka umirovljenika „zazvonila“ je na uzbunu još 2007. godine, a prijedlog rješenja tog problema u saborsku proceduru predala u prosincu 2010. godine. No, za Vladu RH to ne predstavlja veliki problem, jer mirovine manje od tisuću žena za Vladu ne predstavljaju kritičnu masu zbog koje bi nešto poduzela. Sjetimo se samo problema mirovina novih umirovljenika, koji su tek nakon broja od 400.000 korisnika 2007. izborili Zakon o dodatku i smanjenje penalizacije. Danas nakon devet godina od početka primjene Drugog stupa mogu se vidjeti pravi učinci dobrovoljnog ulaska u ovu vrst štednje za starost. Problem umirovljenih članica iz Drugog stupa vrlo je lako riješiti i oko njega već godinama postoji pravedan prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika s kojim se slažu i umirovljenički fondovi, koji ne žele imati nezadovoljne članove. To je davanje prava članicama Drugog stupa na izbor povoljnije mirovine u trenutku umirovljenja. Danas i još možda dvadesetak godina to je sigurno

AKTUALNO

Život s mirovinom

povratak u sustav generacijske solidarnosti, a možda će 2030. ili 2035. biti povoljnija varijanta izračuna iz mješovitog osiguranja. Koji će izračun i kada biti isplativ sigurno će ovisiti od visine plaće, odnosno stope mirovinskog doprinosa i posebno broja godina štednje, kao i očekivanih godina života. Sadašnje mirovine u odnosu na one samo iz Prvog stupa manje su od 24 – 27 posto i predstavljaju preveliku štetu dosadašnjim umirovljenicama. Drugo, alternativno rješenje tog problema je izmjena Zakona o dodatku i davanje prava tim umirovljenicama na dodatak razmjerno stažu u Prvom stupu. Uz pravo na dodatak, još jedan, nešto manji problem predstavlja restriktivna formula izračuna osnovne mirovine za radni staž od dana upisa 2002. godine pa do dana umirovljenja, koju treba također izmijeniti. Sadašnji izračun osnovne mirovine za taj mješoviti radni staž dovoljno ne vrednuje 15 posto uplaćenog doprinosa u Prvi stup.

fond menadžera mirovinskih fondova pri HGK-u, oni će predložiti da se tim umirovljenicima omogući povratak u sustav generacijske solidarnosti, odnosno izbor povoljnije mirovine, kao što je, na primjer, omogućeno invalidskim ili obiteljskim umirovljenicima. U tom slučaju, novac s računa u fondovima tih osiguranika vratio bi se u sustav generacijske solidarnosti, a mirovina izračunala kao da nikad nisu štedjeli u Drugom stupu. U Ministarstvu gospodarstva tom rješenju nisu neskloni, no kažu da prethodno treba provesti analizu vremenskog ograničenja do kojega bi trebalo dopustiti “povratak”, s obzirom na to da se to dijelu osiguranika koji su u Drugi stup ušli dobrovoljno i u njemu će provesti 15-ak ili više godina, možda ne bi isplatilo. Dosadašnje njihove procjene pokazuju da bi time trebalo biti obuhvaćeno oko 3000 do najviše 5000 umirovljenika. U prvom primjeru umirovljenica s prosječnom plaćom u cijelom radnom

Ovakav mirovinski sustav je stvaran za generacije koje bi trebale odraditi 40 godina, ali ne i za one koji su ili će biti otjerani s radnog mjesta

ne obveznice. Štednja u Drugom stupu doživjela je fijasko u „perjanicama“ ove štednje: u Mađarskoj, koja je prva krenula u tu vrst štednje 1997. i Poljska 1999. godine. Mađarska je ukinula Drugi stup prošle godine, a sa štednjom je popunila „rupu“ u mađarskom proračunu. Poljska je pak prepolovila stopu doprinosa za Drugi stup, dok se u Hrvatskoj stalno razmišlja o njezinom povećanju s pet na deset posto u nekoliko godina. Zašto

Dva primjera izračuna: 1. sadašnja mirovina i 3. mirovina da nije upisala 2. stup oz 1 1. 2. 1. 2.

Prosj. vrij. bod 2 1,0185 1,0185 2,1902 2,1902

Rad. staž 1. stup 3 27,1272 35,0473 22,7412 31,1856

Rad.staž 2. stup 4 7,9201 – 8,4444 –

Redovna mirovina 5 1.491,76 1.927,29 2.654,35 3.381,50

Osnovna mirovina 6 263,75 – 409,22 –

Mirovina od 5% 7 101,17 101,17 317,93 317,93

Dodatak 4-27% 8 26,4% 508,80 27% 982,79

Ukupna mirovina 9 1.856,58 2.436,09 3.381,50 4.622,77

Mirovina manja za 10 24% ili 579,51 27% ili 1.241,27

Oznaka: 1. red stupac 9 = sadašnja mirovina, 2. red stupac 9 da nije upisala 2.stup, stupac 10 razlika mirovina

Vlada je još prije godinu dana u Programu mjera gospodarskog oporavka, između ostalog, nagovijestila rješenje problema članica Drugog stupa, ali Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izradilo svoj prijedlog. Danas ima oko 130.000 članova koji su 2002. godine imali između 40 i 50 godina, pa zbog toga u Ministarstvu postoji dilema kome i do koje godine ograničiti i dopustiti izbor na povoljniju mirovinu. Početkom prosinca 2010. bile su umirovljene 602 korisnice mirovine iz Drugog stupa, njihova prosječna mirovina iznosila je 106,80 kuna, a prosječno ušteđeni iznos oko 35.000 kuna. Nakon šest mjeseci, početkom lipnja 2011. broj umirovljenih povećao se na 930, njihova prosječna mirovina iznosi 121,44 kune, a ušteđen iznos oko 42.277 kuna. Kako doznajemo u Udruzi

vijeku (prosječan bod = 1,0185) sada ima mirovinu 1.856,58 kuna, što je 24 posto manje od mirovine koju bi imala da nije upisala Drugi stup. U drugom primjeru umirovljenica s više nego dvostrukom prosječnom plaćom (prosječan bod = 2,1902) u cijelom radnom vijeku ima mirovinu 3.381,50 kuna, što je 27 posto manje od mirovine koju bi imala da nije upisala Drugi stup. Na okruglom stolu u organizaciji časopisa Banka i Instituta za javne financije govorilo se o problemima i dostignućima mirovinske reforme. Mediji su u posljednje vrijeme dosta pisali kako je isplativije štedjeti u bankama nego u mirovinskim fondovima, kako su razne naknade i troškovi upravljanja previsoki, a ostvareni su i niski prinosi. Trenutačno je u mirovinskim fondovima ušteđeno 38 milijardi kuna koje su uglavnom uložene u držav-

Vlada premijerke Kosor godinama oteže s rješenjem ovog gorućeg problema? Nema političke volje da se riješi velika šteta za zasad mali broj umirovljenih članica Drugog stupa. Izmišljaju se radne grupe, povjerenstva, kupuje se vrijeme. Iako je problem lako rješiv, „caka“ je u tome što su izbori tek za pola godine, a to je jedan od aduta aktualne vlasti. Od ove štednje dobro žive mirovinski fondovi i banke, za državu je to kao bankomat, nažalost za potrošnju, a ne za investicije, a glavna „pušiona“ su članovi Drugog stupa. Ovakav mirovinski sustav je stvaran za generacije koje bi trebale odraditi 40 godina, ali ne i za one koji su ili će biti otjerani s radnog mjesta. Ili za mlade koji u 30. godini života imaju dvije godine staža, „trunu“ na burzi i čekaju da im se Bog smiluje. Za njih su predviđene najniže ili tzv. socijalne mirovine!  Broj 54 / srpanj 2011.

GOSPODARSTVO

Život s mirovinom

HRVATSKA PO EKONOMSKIM PRILIKAMA SVE VIŠE NALIKUJE NA GRČKU, ŠPANJOLSKU I PORTUGAL

Koliko ćemo još tonuti?

Hrvatsku konsolidacija tek očekuje jer nismo smanjili proračunsku potrošnju niti smo promijenili njezinu strukturu

Piše: BOJAN Rapajić

ad hrvatskog gospodarstva nema kraja. Provalija je svakim danom sve dublja, a brzina kojom se strmoglavljujemo sve veća. Tako smo, primjerice, u prvom tromjesečju ove godine tonuli jačim tempom nego krajem 2010. godine. BDP je u prvom tromjesečju ove godine pao za 0,9

Provalija je svakim danom sve dublja, a brzina kojom se strmoglavljujemo sve veća. Tako smo, primjerice, u prvom tromjesečju ove godine tonuli jačim tempom nego krajem 2010. godine

posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, procjene su Državnoga zavoda za statistiku koje tako potvrđuju ranije najave analitičara da će, za razliku od većine zemlja u regiji i Europskoj uniji, naše gospodarstvo pasti za oko jedan posto. Hrvatska je tako od kraja 2008. godine, kad je počeo “slobodan pad”, zabilježila tek jedno tromjesečje blagog rasta od 0,2 posto i to u trećem kvartalu

Misija MMF-a u nedavno objavljenoj zaključnoj izjavi nakon višednevnog boravka u Hrvatskoj iznijela je procjenu o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od jedan posto

18 Broj 54 / srpanj 2011.

prošle godine, što je bila posljedica turističke sezone. Nakon toga je u zadnjem kvartalu 2010. godine gospodarstvo opet palo i to za 0,6 posto. Taj se trend, i Kriza se može pretvoriti u dugoročnu stagnaciju ili čak depresiju to pojačan, nastavio i u prva tri mjeseca ove godine, a bio je očekivan s obzirom na to da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja za 4,9 posto manja nego lani, a izvoz je također zabilježio pad od 4,1 posto. I Hrvatska je narodna banka smanjila svoju procjenu rasta BDP-a u ovoj godini, s ranijih 1,4 posto na 1 posto, a posljednjih su tjedana i međunarodne institucije smanjile procjene rasta hrvatskog gospodarstva. Misija MMF-a u nedavno objavljenoj zaključnoj izjavi nakon višednevnog boravka u Hrvatskoj iznijela je procjenu o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 1 posto, dok su ranije prognoze MMF-a govorile o rastu za 1,3 posto. Europska komisija snizila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2011. na 1,1 posto, dok je u jesenskim prognozama očekivala rast od 1,5 posto. Svoju procjenu rasta za Hrvatsku nedavno je snizila i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), sa 2 posto u siječanjskim na 1,4 posto

GOSPODARSTVO

Život s mirovinom

u prognozama objavljenim sredinom svibnja. Kako stoje druge države? Europska unija u prvom kvartalu bilježi rast BDP-a od 2,5 posto, a tek rijetke zemlje, poput Grčke i Portugala bilježe pad BDP-a. Zemlje s kojima se može uspoređivati Hrvatska, poput Slovačke, Češke ili Mađarske, već nekoliko kvartala zaredom imaju rast gospodarstva, a slovački je BDP u prvom kvartalu rastao po stopi od 3,6 posto.

Blagi rast Na nastavak negativnih trendova s kraja prošle godine upozoravali su i podaci iz realnog sektora – pad zaposlenosti, rast nezaposlenosti te realni pad neto plaća, kako stoji u analizi Raiffeisen banke u kojoj i napominju da nema oporavka u kreditiranju stanovništva pa je trgovina na malo zabilježila realan pad od 0,4 posto godišnje. “Obujam građevinskih radova i dalje pada, potvrđujući da je građevinska djelatnost još uvijek u dubokoj recesiji, ali i upućuje na zaključak da će i investicije nastaviti padati s obzirom na to da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija (oko 16 posto), ističu analitičari RBA. Što se tiče građevine, negativni trend se nastavio i u idućim mjesecima. Malu dozu optimizma budi tek činjenica da je

u travnju ipak došlo do malog rasta narudžbi. Neznatnog, ali ipak rasta. S druge strane, vrijednost građevinskih radova i dalje pada. U drugom bi se tromjesečju ipak mogao dogoditi blagi rast potaknut sezonskim zapošljavanjem i mogućim blagim rastom trgovine na malo, ali više stope rasta, oko 1,5 posto, očekuju tek u drugoj polovici godine.

ju. “Hrvatsku fiskalna konsolidacija tek očekuje jer nismo smanjili proračunsku potrošnju niti smo promijenili njezinu strukturu i nadam se da ćemo se sami na to odlučiti. Što budemo takve poteze dulje odgađali, oni će biti bolniji i morat će se brže provesti”, kaže Šantić te dodaje da će se te nužne promjene u početku odraziti na brzinu gospodarskog oporavaka, ali da pravog oporavka bez njih nema.

Na razini cijele godine očekuje se rast BDP-a od jedan posto, ali se ni to neće dogoditi ako se odgode investicije i nastavi smanjivanje zaposlenosti

Zloupotreba elita

Na razini cijele godine očekuje se rast od jedan posto, ali se ni to neće dogoditi ako se odgode investicije i nastavi smanjivanje zaposlenosti. Godišnji rast od najviše 1,1 posto očekuje i analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić koji za Novi list procjenjuje da će BDP rasti već u drugom i trećem tromjesečju. Uz napomenu kako je na pad utjecala i činjenica da je Uskrs bio krajem travnja, što je značilo manju domaću potrošnju u ožujku, ali i manju zaradu u turizmu, Šantić upozorava da su u 2011. godini uz Hrvatsku nastavile padati jedino zemlje poput Portugala i Grčke, koje provode proračunsku konsolidaci-

Skori ulazak u punopravno članstvo EU povoljno će djelovati na otvaranje investicijskog ciklusa

Analitičar Damir Novotny zaključuje da je hrvatsko gospodarstvo još uvijek u recesiji te da se po trendu pridružuje Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, odnosno zemljama koje se nalaze u najtežoj ekonomskoj i socijalnoj krizi u svojoj novijoj povijesti. “Često ističemo da Hrvatska nije u tako teškom položaju kao ove zemlje, ali moramo upozoravati na velike sličnosti u ekonomskoj strukturi i ekonomskim politikama”, kaže Novotny. Prema njegovim riječima, statistički podaci o nastavku pada BDP-a i pogoršavanju svih ostalih ekonomskih pokazatelja doista su alarmantni i zahtijevaju punu pozornost ne samo političke, već i intelektualne elite. “Postaje potpuno jasno da oporavak nije vjerojatan u kratkom roku te da se hrvatska ekonomska kriza može pretvoriti u dugoročnu stagnaciju ili čak depresiju. Hrvatska nema tako visok javni i ukupan vanjski dug kao što to imaju mediteranske zemlje-članice EU. Ekonomska struktura je nešto povoljnija, a geografski položaj omogućava iskorištavanje položajne rente. Skori ulazak u punopravno članstvo EU povoljno će djelovati na otvaranje novog investicijskog ciklusa. Ipak, dugogodišnje pogrešne ekonomske politike kreirale su duboke strukturne probleme koji otežavaju izlazak iz krize i koji se moraju odlučno i neodložno rješavati”, tvrdi Novotny. Stoga ne treba čuditi da nezavisni inozemni izvori govore o dugogodišnjem “pogrešnom upravljanju” nacionalnom ekonomijom, pri čemu bi se engleski termin “mismanagement” kojim se opisuju ekonomske politike mogao protumačiti i kao zloupotreba nacionalne ekonomije i to od političkih elita.  Broj 54 / srpanj 2011.

VIJESTI MJESECA

Ivan Čehok mjesec dana u pritvoru

rvatsku je potresla još jedna afera u visokim političkim krugovima. Naime, istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda je prihvatila Uskokov zahtjev te je varaždinskom gradonačelniku Ivanu Čehoku, poduzetniku Davoru Patafti i njegovoj suradnici Narcisi Huljev sredinom lipnja odredila zadržavanje od mjesec dana, piše portal index.hr. U pritvoru će trojka morati ostati zbog straha od utjecanja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Istražni zatvor nije zatražen, a zbog toga niti odobren, za još dvoje osumnjičenih, bivšeg varaždinskog gradonačelnika Hrvoja Vojvodu i direktora komunalnog poduzeća Varkom Tomislava Kezelju. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok sumnjiči se da je u spornoj zamjeni zemljišta oštetio grad Varaždin za najmanje 29 milijuna kuna “u namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi trgovačkim društvima u vlasništvu Davora Patafte kojima je pogodovao u zaključivanju poslova s Gradom Varaždinom”. Grad Varaždin dao je za gradnju tvornice za mehaničko-biološku preradu smeća u vlasništvo 14,5 hektara gradskog zemljišta na kojem se nalazi smetlište. U zamjenu je Pataftin Vis dao 2,5 hektara zemljišta u predjelu Jalkovec i to unatoč činjenici da je četvorni metar zemljišta u Brezju vredniji od hektara na Jalkovcu. 

Ratko Mladić pred sudom u Haagu

ivši zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić, optužen za genocid počinjen tijekom rata u Bosni i Hercegovini, izbačen je u ponedjeljak 4. srpnja iz haaške sudnice nakon što je predsjedavajući sudac Alphons Orie, kojem je Mladić stalno upadao u riječ, naložio djelatnicima osiguranja njegovo uklanjanje iz sudnice. Sudac mu je počeo čitati optužnicu, a u točki optužnice o genocidu Mladić je rekao: “Bez moga advokata neću slušati više!”, sudac ga je zato izbacio iz

20 Broj 54 / srpanj 2011.

Život s mirovinom

sudnice i nakratko prekinuo zasjedanje. Dok su ga odvodili, Mladić je vikao: “Ne date mi pravo da se branim? Kakav ste vi sud? Ne date mi pravo da dišem!” Mladiću je pročitana optužnica u odsutnosti te je naglašeno da ga se za gotovo svaku točku tereti za individualnu i zapovjednu kaznenu odgovornost. Mladić se izjasnio nevinim. Podsjetimo, Mladić je uhićen 26. svibnja u Srbiji, a pet dana kasnije prebačen je u pritvor haaškoga suda. Na svom prvom pojavljivanju pred sudom 3. lipnja, koje je održano odmah nakon prebacivanja u Haag iz Srbije gdje je uhićen nakon 16 godina skrivanja, nije se želio izjasniti o krivnji za optužnicu koja ga tereti za dvostruki genocid počinjen u Srebrenici i drugim dijelovima BiH te za zločine protiv čovječnosti. On je tada optužbe odbacio kao “gnjusne”.

Papin posjet posvećen obitelji

e dopustite da vas zavedu privlačna obećanja lakog uspjeha, načini života koji daju prednost izgledu, na štetu nutrine. Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odričući se slijediti istinu koja ide dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti – poručio je papa Benedikt XVI. na molitvenom bdijenju vjernicima. Dvodnevni Papin posjet Hrvatskoj “nadmašio je sva očekivanja”, napisao je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić komentirajući Papin posjet. Sveti Otac je u svojim porukama naglašavao vrijednosti kršćanske obitelji te nužnost okretanju duhovnim, a ne materijalnim vrijednostima. Papa Benedikt se također založio i za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kazavši kako je to “logič-

VIJESTI MJESECA

Život s mirovinom

no, pravedno i nužno” jer je Hrvatska oduvijek bila Europa, a ne Balkan. Komentirajući posjet grobu Alojzija Stepinca, Ratzinger je naglasio kako je „kardinal (Stepinac) bio veliki pastir i veliki kršćanin, a i čovjek egzemplarnog humanizma.” Dodao je da je “sudbina kardinala Stepinca bila živjeti u dvjema suprotstavljenim i antihumanističkim diktaturama: prvo u ustaškom režimu, koji je tobože ostvarivao san autonomije i samostalnosti”, a zatim u komunizmu “gdje se opet borio za vjeru, za nazočnost Božju u svijetu, za zbiljski humanizam koji ovisi o prisustvu Božjem“, rekao je papa Ratzinger govoreći o jednoj od ključnih svojih tema. Papa Benedikt XVI. je za vrijeme svog posjeta Zagrebu i Hrvatskoj neprestano naglašavao humanističke vrijednosti, zagovarao je kršćanski moral nasuprot materijalnim vrijednostima, mržnji i isključivosti. Prema procjenama Hrvatske biskupske konferencije, na zagrebačkom hipodromu, gdje je služena koncelebrirana misa, okupilo se oko 400 tisuća vjernika, dok je na Trgu bana Jelačića bilo oko 25 tisuća mladih koji su molili zajedno sa Svetim Ocem. 

upravljačka prava tih tvrtki na različita odvjetnička društva, među kojima je ključno odvjetničko društvo gospodina Hanžekovića. Velika je razlika u tome je li ministar prodao tvrtke ili je samo prenio upravljačka prava. Prijenosom upravljačkih prava, nakon što prestane biti ministar, Tomislav Karamarko će ponovno biti vlasnik svih pet tvrtki koje su se obogatile u poslovima s državom i s državnim javnim poduzećima za vrijeme njegova mandata”, istaknuo je Podumljak. Dodao je da je riječ o eksplicitnom sukobu interesa te se zapitao kako ministar Karamarko može javnost pogledati u oči. Podumljak je zaključio kako ministra Karamarka treba uhititi. Kako je naveo urednik i voditelj emisije Nedjeljom u dva, Aleksandar Stanković, ministar Karamarko je odbio sudjelovati u emisiji i tako iznijeti svoju verziju priče. 

Hrvatska zatvorila pregovore i 2013. postaje članicom EU

Karamarko – najkontroverzniji ministar

ko u najpopularniju internetsku tražilicu upišete pojam “Tomislav Karamarko” i odaberete opciju pretraživanja tekstova koji su objavljeni u posljednjih tjedan dana, dobit ćete nevjerojatnih 27 tisuća rezultata. Ministar Karamarko “sezonu afera” je otvorio zimus kada je protuvladine prosvjednike nazvao “Indijancima”, nakon čega su se koplja lomila oko anonimne kaznene prijave protiv Slavka Linića, pa afera GrbićČuljak… Kao šlag na tortu došla je emisija Nedjeljom u dva u kojoj je gost bio predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumnjak, koji je ministra povezao s nizom malverzacija. “Tijekom istraživanja utvrdili smo da je ministar Karamarko vlasnički povezan s pet tvrtki, među kojima su Doron net d.o.o. te tvrtka Soboli. Sporno je to što ministar nije, sukladno zakonu, objasnio u kakvom je on trenutačno odnosu s tim tvrtkama. Iako je u javnosti često govorio da on više nije vlasnik, istraživanjem smo došli do saznanja da je on samo prenio

atvaranjem posljednjih četiriju poglavlja Republika Hrvatska je posljednjeg dana u lipnju u Bruxellesu i službeno zatvorila pregovore za pristupanje Europskoj uniji. Na međuvladinoj konferenciji zatvorena su poglavlja Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Pregovori su zatvoreni posljednjeg dana mađarskog predsjedanja Europskom unijom te ih je s mađarske strane zaključio ministar vanjskih poslova Janos Martonyi. Hrvatsku je na međuvladinoj konferenciji predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. Odmah po zaključenju pregovora Hrvatskoj su čestitali brojni europski državnici i dužnosnici, uključujući europskog povjerenika za proširenje Štefana Fulea, britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea i njemačku kancelarku Angelu Merkel. Potpisivanje pristupnog ugovora između Republike Hrvatske i Europske unije očekuje se krajem ove godine nakon čega će uslijediti ratifikacije tog ugovora u nacionalnim parlamentima svih 27 zemalja članica Europske unije. Ako predstojeće procedure prođu bez većih poteškoća, Hrvatska će punopravnom članicom Europske unije postati za točno dvije godine, 1. srpnja 2013., objavio je hrvatski sabor.  Broj 54 / srpanj 2011.

ŽIVOT

22 Broj 54 / srpanj 2011.

Život s mirovinom

ŽIVOT

Život s mirovinom

ZAGREBAČKA KUPALIŠTA NEKAD I SAD

Kako je grad ostao bez rijeke S

popularnom pjesmicom na usnama mnogi su se Zagrepčani u vrelini ljetnoga dana tramvajem, otvorenih vagona, biciklom, motociklom, a poneki, bogme, i vlastitim automobilom, upućivali put Save, gdje su nekoć bila čak dva kupališta, Gradsko i Gospodarićevo. Potonje je bilo privatno, nalazilo se s istočne strane Savskoga mosta, manje je bilo od Gradskog, ali zato ekskluzivnije i u njemu se okupljao tzv. bolji svijet. Između dvaju kupališta, podijeljenih mostom i još ponekim manje vidljivim ogradama, dolazilo bi često do antagonizma i otvorenih sukoba, ali i nadmetanja u raznim sportskim disciplinama, najčešće u vaterpolu i nogometu,

dakako, uz bučno navijanje kibica jednih i drugih. Vruće srpanjske subote ili nedjelje na Savskom kupalištu okupilo bi se i do desetak tisuća kupača, bila bi to, tvrde danas rijetki svjedoci, nepregledna masa golih i mokrih tjelesa, među kojima su se jedva kretali prodavači šabese i sladoleda sa svojim kolicima. Nisu nedostajale ni razne atrakcije, od vatrogasnih štrcaljki, kojih bi mlaz izazvao vrisak razgaljenih i veselih kupača, do obaveznog izbora miss Save na kraju kupališne sezone. Prošle nedjelje priređen je bio na Gradskom kupalištu u Zagrebu zanimljiv izbor najljepše dame kao Miss Save. Uz velik

Kad pripeče jarka žega na naš grad, jedno tek će da pomaže, zato sad: Hajd, hajd, hajd, hajdmo mi na našu Savu, gdje dan prolazi kao san! Na njenom žalu naći ćeš radost pravu, veselje, mladost vas dugi dan! Pogled se gubi u daljinu plavu, a rijekom sipa srebrn sjaj, zelene vrbe drijemaju uz Savu... tamo je pravi ljetni raj! broj gledalaca prosuđivao je kandidatkinje posebni jury sastojeći se od gg. prof. Krizmana, prof. Jeana, dr. F. Deaka, dr. T. Kumičića i Toše Dapca. Natjecalo se oko petnaestak kandidatkinja, od kojih je izabrano u uži izbor sljedećih dvanaest... Kandidatkinje su bile sve filmovane i sve će doći na platno u Music Hallu, tako da će tek općinstvo posebnim glasovnicaBroj 54 / srpanj 2011.

ŽIVOT

Život s mirovinom

Savsko kupalište 1958. godine (preneseno iz monografije fotografa Pavla Cajzeka)

Bundek – park – jezero u centru grada

24 Broj 54 / srpanj 2011.

ma odlučiti većinom glasa koja će dama dobiti naslov Miss Sava... Iz novinskog izvještaja posljednjih dana srpnja 1928. vidi se da je posao obavljen temeljito i ozbiljno, to više što su se u žiriju nalazili tako poznati i uvaženi ljudi, slikari, sveučilišni profesori, umjetnički fotografi. Izbor za miss u Zagrebu inače nije bila novost. Poznate su takve priredbe iz novoga i elitnog hotela Esplanade, gdje je Štefica Vidačić, iz Jurišićeve, godinu dana ranije bila izabrana za miss Jugoslavije, a zatim u Berlinu i za miss Europe. Kupalište na Savi uređeno je još prije Prvoga svjetskog rata, 1912. za načelnikovanja Janka Holja, ali kabine i sunčalište, moderni drveni grad, otvoreni su 1928., za gradonačelnika Vjekoslava Heinzela koji je, kako novine izvještavaju, bio prisutan na svečanom otvaranju. Otvaranju su prisustvovali načelnik g. Heinzel i podnačelnik g. Krčelić, gradski zastupnici, komandant mjesta i predstavnici vlasti. O lijepom uređenju kupališta svi su se pohvalno izrazili. Poslije toga kupalište je predano javnosti...

Život s mirovinom

ŽIVOT

Zagrebačka se javnost svojim Gradskim kupalištem na Savi obilato koristila sve do pedesetih godina, a na njegove slavne dane, kad su se na njemu kupali gospon Fulir i Šafraneki s Gornjeg grada, danas podsjeća kultni Golikov film, snimljen prema predlošku gradskog feljtonista i pisca Vjekoslava Majera “Tko pjeva zlo ne misli”. Ne smije se zaboraviti ni poznati ‘babinjak’, sunčalište za žene-nudistice. Cjelokupni kompleks sastojao se od drvenog sunčališta i kabina, s izdvojenim ‘babinjakom’, a u Savi je bio drveni bazen – izgrađen rešetkasto od letvica kako bi uvijek bila tekuća voda. Na pješčanoj obali Save odvijao se u ljetnim mjesecima buran život. Kroz tjedan više su se okupljali mladi, a nedjeljom Kultni film “Tko pjeva zlo ne misli” sniman je i na savskom kupalištu su dolazile cijele obitelji. Poslije poplave 1964. kupalište je počelo pro- u svojem nekdašnjem sjaju i vratio svoje rekreacijski centar u zapadnom dijelu padati i s vremenom je srušeno. zaljubljenike. grada (Maksimir je onda bio jedini takav Ostao je tek prvi pravi bazen koji je Maksimirska jezera, ne uvijek održa- centar). U isto vrijeme Zagreb je izabran pred Univerzijadu preuređen u dječji ba- vana, imala su svoje uspone i padove. za domaćina Univerzijade. Jezero Jarun zen na prostorima sadašnjeg plivačkog Prvo Maksimirsko jezero u dobra stara je odabrano kao savršena lokacija za izkompleksa na Savi. vremena imalo je na desetke čamaca gradnju takvog objekta. Za gradnju mosta Mladosti korišten je koji su se iznajmljivali posjetiteljima, a Veliki radovi na uređenju Jaruna pošljunak iz neposredne blizine, te je tako najčešće su se u njima mogli vidjeti mla- činju. Početkom izgradnje SRC-a Jarun nastala prva zagrebačka šljunčara pre- di i zaljubljeni, odnosno hofiranti kaj su uređeno je jezero površine 70 hektara s uređena u suvremeno kupalište – Bun- fulirali pucama na koje su bacili oko. Bilo veslačkom stazom napravljenom prema dek. Imao je on i svojih neslavnih dana, je u njima dakako i hrabrijih roditelja najvišim standardima (i dalje je jedna od jer su mnogi loši plivači, nažalost, živo- koji nisu mogli odoljeti svojim klincima najboljih u svijetu – to dokazuje i činjetom platili nepredvidivu razinu njegova i klincezama, a da im ne pokažu svoja nica da je prema njegovim dimenzijama dna. U vrijeme Univerzijade 1987. godi- umijeća veslanja. Sedamdesetih godina i karakteristikama izgrađeno jezero za ne šljunčara na Jarunu preuređena je u dolazi do ideje da se izgradi sportsko Olimpijske igre u ateni 2004. U skloveliku veslačku pu SRC-a izgrađeni su i mnogi sportski stazu i kupalište, objekti (veslački hangari, jedriličarski i a i poribljena je i kajakaški klubovi te zgrada Uprave Jarutako postala nova na s velikim tribinama). Pet plaža na jeoaza ribiča, koji zeru dobilo je oznaku Plava zastava koja su do tada uglavjamči čistoću i opremljenost plaža. nom bili usmjereZagrebačka kupališta danas se, nažani na Savu i njezilost, svode samo na nedavno lijepo urene rukavce. đen Bundek i Jarun. Maksimirska jezera Novouređeno nisu pogodna za kupanje, a starih kupaveliko kupalište lišta na Savi odavno nema. Prava je šteta i okupljalište na što, unatoč svom položaju i rijeci koja diJarunu dovelo je jeli stari od novog dijela grada, današnji do napuštanja i Zagreb ni izbliza ne koristi potencijale židevastacije Bunvota na vodi. Sava i zagrebačka jezera u deka, ali je i on boljim bi okolnostima, naime, mogli biti ponovno zasjao Nekad popularno kupalište na Savi danas ne postoji pristojna zamjena za odmor na moru.  Broj 54 / srpanj 2011.

ŽIVOT

Život s mirovinom

I STARJETI SE MOŽE – USPJEŠNO

Mladi ste ako se tako osjećate Piše: dr. IVO Belan

nogi ljudi vjeruju da o sudbini ili pak genima ovisi kako će većina od nas prolaziti kroz stariju dob. Međutim, ne mora biti tako. Kako će ljudi starjeti, hoće li u svojim sedamdesetim ili osamdesetim oboljeti, postati dementni i nesposobni za seksualni život, ili će biti snažni, oštroumni i s još živim seksualnim nagonom, ovisi uglavnom o tome kako žive. Poznati američki gerontolog i direktor MacArthurove fondacije za uspješno starenje dr. John Rowe kaže: “Samo oko trideset posto karakteristika starenja je genetske prirode, a ostatak od sedamdeset posto nije”. Istraživački tim

26 Broj 54 / srpanj 2011.

Faktori koji su bitni za uspješno starenje, uz redovitu fizičku aktivnost i nastavljanje održavanja društvenih kontakata su sljedeći: sposobnost lakog oporavljanja nakon pretrpljenog gubitka i osjećaj posjedovanja kontrole nad svojim životom

je došao do spoznaje da ostati aktivan i fizički i društveno, pridonosi uspješnom starenju. Ljudi su uglavnom sami odgovorni za svoju vlastitu starost. Rezultati ispitivanja pokazuju da genetski faktori igraju najveću ulogu kod zdravstvenih karakteristika samo ranije u životu. Međutim, u dobi od osamdeset godina teš-

ŽIVOT

Život s mirovinom

ko da je ostao bilo koji genetski utjecaj. Znanstveno ispitujući pozitivnu stranu starenja, a ne osobe koje su već bolesne, tim znanstvenika je našao ne samo da većina starih osoba ima zadovoljavajuće fizičko i mentalno stanje, nego da se i mnogo toga može učiniti u smislu stimuliranja zdrave i produktivne starosti u milijuna ljudi koji možda ne bi uspješno starjeli. Koordinirana istraživanja provedena su u nekoliko kliničkih bolnica i domova umirovljenika. Utvrđeno je da ozbiljna slabljenja fizičkih i mentalnih funkcija, koja se često pripisuju starenju, nisu ni neizbježna, niti nepromjenjiva. Faktori koji su bitni za uspješno starenje, uz redovitu fizičku aktivnost i nastavljanje održavanja društvenih kontakata su sljedeći: sposobnost lakog oporavljanja nakon pretrpljenog gubitka i osjećaj posjedovanja kontrole nad svojim životom. Istraživači tvrde da su to faktori koje ljudi mogu mijenjati tijekom procesa starenja, stavljajući svoje blagostanje pod vlastitu kontrolu. Isto tako, oni smatraju da društvo igra ključnu ulogu u pomaganju starijim ljudima u postizanju spomenutih karakteristika i navika. Poboljšavajući im pristup fizičkim aktivnostima i unapređujući društvenu angažiranost, umjesto izolacije ili ignoriranja starijih, može se mnogo toga učiniti u smislu poboljšanja fizičkih i intelektualnih sposobnosti u kasnijem životu. Rezultati jedne druge studije pokazuju

da mnogim ljudima tijekom starenja značajno ne slabe mentalne sposobnosti, a kod onih kod kojih ipak dolazi do takvog slabljenja, taj se pad u tim sposobnostima može smanjiti, a kognitivne (spoznajne) funkcije takvih ljudi poboljšati uz pomoć intelektualnog treninga ili aktivnosti kao što su: rješavanje križaljki, pogađanje riječi, sastavljanje puzzle, igranje šaha i slično. Ponovljena testiranja ljudi tijekom više godina uvjerila su znanstvenike da verbalna inteligencija ne mora obvezno slabjeti, opadati s procesom starenja, nego, dapače, može se i povećavati kako ljudi stare. Određeni aspekti inteligenci-

je, uglavnom brzina shvaćanja i procesuiranja primljenih informacija opadaju s godinama života, međutim, ako se starijim ljudima osigura dovoljno vremena, na testovima kognitivnih sposobnosti postižu iste rezultate kao mladi ljudi. Slabljenje pamćenja u kasnijoj dobi najuže je povezano sa smanjenom fizičkom aktivnošću. Naime, fizička aktivnost, posredstvom hormonalnog sustava, održava moždanu funkciju dugotrajno zdravom. 

Broj 54 / srpanj 2011.

EKOLOGIJA

Život s mirovinom

Ekološka situacija zabrinjava

Klima prijeti! Pišu: dr. sc. BRANKO Čvorišćec dr. BERISLAV Skupnjak dr. sc. SPASO Vulić

redišnji događaj u tekućoj ekološkoj konstelaciji našeg planeta nedvojbeno su sve češći klimatski poremećaji. Koliko su ti klimatski poremećaji zabrinjavajući, dovoljna je ilustracija kako su upravo u vrijeme pripreme ovog teksta svi mediji (elektronski i tiskovni) obavještavali kako se, na doslovce svih šest kontinenata događaju prirodne katastrofe (najčešće poplave i potresi)

28 Broj 54 / srpanj 2011.

U trenutku dok čitate ovaj tekst, brojne svjetske agencije javljaju o nizu prirodnih nepogoda diljem kugle zemaljske. Zastrašujuće prognoze sve su izvjesnije, a jedini način da se apokalipsa odgodi jest – trajno razvijanje svijesti svakog stanovnika ovog planeta, te posebice edukacija mladih naraštaja…

pa sve impozantniji broj znanstvenika, donekle i političara, prihvaća apokaliptičke grozomorne vizije vezane uz intenzifikaciju zatopljenja, koje rezultira upravo “pandemijom” klimatskih ugroza.

Učestalost tih promjena zahtijeva hitnu reakciju apsolutno svih ljudi na našem planetu U angažmanu svih sektora zdravstvo, naravno, nije izuzetak pa autori skreću pozornost da osim svog klasičnog angažmana na identifikaciji nastradalih i medicinskoj intervenciji ozlijeđenih

Život s mirovinom

EKOLOGIJA

i povrijeđenih, zdravstvo u skladu sa svojim doktrinarnim stajalištima mora biti uključeno u neizbježnu i neporecivu kampanju protiv etiologije rizičnih čimbenika koji su doveli do stanja koje bez pretjerivanja govoreći ugrožava opstanak ljudske vrste. Prvenstveno se tu misli na tehnologije i mehanizme globalnog zatopljavanja među kojima dominiraju staklenički plinovi (prioritetno CO2), ali i s opravdanim strahovanjem od emisije metala. Nameće se pitanje kako zdravstvo može pridonijeti promotivno-preventivnim akcijskim mjerama koje moraju imati karakter konkretizacije. Odgovor je jednostavan, a provedba složena; kao autoritativna javna služba, humano-orijentirana, zdravstvo se mora priključiti onom dijelu svjetske javnosti koja zagovara energičnu borbu protiv fosilnih goriva, zalaže se za alternativne oblike generiranja energije, intenzifikaciju borbe protiv polutanata, za promicanje kultiviranja zelenila i slično. Potencijalne realistički koncipirane metode, kojima se mora služiti sustav hrvatskog zdravstva ukazuju raznovrsnost. Počevši od već spominjane pripremljene multisektorski ustrojene infrastrukture (za prijem i adekvatni tretman masovno povrijeđenih i oboljelih) pa do doktrinarno usmjerenih kampanja protiv etioloških čimbenika, u prvom redu pretjerane uporabe korištenja fosilnih goriva, državno i opće poticanje prvih uspješnih rezultata na konstruiranju hrvatskih elektro-mobila, vjetrenjača, automobila na pogon vodika i slično. Rezultati neće izostati i to ne samo za najteže pojedinačne prirodne katastrofe (kao što su poplava pa i potresi). Potrebno je cjelokupnu javnost osvijestiti i informirati da svi prihvatimo egzistencijalnu prijetnju koju donosi daljnje zagrijavanje Zemlje. Zaključno: Bez mnogo patetike može se zaključiti da se čovječanstvo nalazi pred izazovima koji se ne smiju prihvaćati kao neki fatum već udruženo, uz puni angažman i sektora zdravstva. potrebno je forsirati ne samo intervencijske već i preventivne mjere.  Broj 54 / srpanj 2011.

VREMEPLOV

Život s mirovinom

RUĐER BOŠKOVIĆ – 300 GODINA OD ROĐENJA

Genij prošlosti i sadašnjosti Spomenik velikom hrvatskom geniju podigao je on sam, s više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti. Ipak, Bošković je ljudska djela smatrao trošnim i prolaznim (“Kad vidim kamene spomenike kako su propali, izbrisana slova na njima, onda pomislim što će biti s ovim što ja radim!”), a najveći užitak je osjećao u pomaganju bližnjima

rije točno 300 godina u Dubrovniku, kao sedmo dijete majke Pave, porijeklom iz bogate trgovačke obitelji Bettera, i oca Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz Orahovog Dola, na svijet je došao veliki znanstvenik, astronom, matematičar i fizičar – Ruđer Bošković. Školovanje je započeo u rodnom gradu, a već sa 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. Završio je filozofiju, a potom i teologiju, zaredio se u svećenika, stupio u isusovački red i postao profesor matematike. Bio je veoma dobar pedagog sa smislom za jasno i metodično izlaganje znanja iz matematike, fizike, mehanike i astronomije. No, znao se zanijeti i odlutati putovima ko-

30 Broj 54 / srpanj 2011.

jim ga učenici nisu mogli slijediti. Također, volio je društvo te je često odlazio na ručkove i igrao bilijar. Iako ga zdravlje nije služilo, to ga nije spriječilo da se zanima za političko stanje u Europi kojom haraju ratovi i kuga. Bavio se i poezijom. U matematici, najviše se bavio problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, donio je znatan broj teorema iz trigonometrije, te prvi izveo četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug. U raspravi De aestu maris prvi je među matematičarima

progovorio o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predložio geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava. Bošković se bavio i astronomijom, objavivši pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam. U njima je izložio svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, smatrajući, jednako kao i Einstein, brzinu svjetlosti konstantnom. Po Boškoviću je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u

pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporučivao je pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju astronomske refrakcije, prvi je odredio visinu troposfere. Iz tri opažanja sunčevih pjega odredio je i rotaciju Sunca i njegov promjer, izveo jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili drugi znanstvenici. Zvijezde je zamišljao kao veća i manja sunca, a predvidio je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjez-

VREMEPLOV

Život s mirovinom

darnica u Breri pokraj Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Smatra se osnivačem praktične astronomije. Baveći se geodezijom, iznio je ideju o geoidu kao obliku Zemlje. Prvi je obratio pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nesrazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. Stoga je izveo meridijanski luk između Rima i Riminija te razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama. Bavio se i optikom, a najpoznatiji je po izumu instrumenata kao što su prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar. Ruđer Bošković ostavio je značajan trag i u fizici, posebice tvrdeći da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov model atoma je izravan potomak Boškovićeva modela atoma. Uveo je zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što će kasnije razviti Michael Faraday. Atom je sveo na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje). Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav, bio je član ruske akademije znanosti, Francuska ga je imenovala ravnateljem optike za mornaricu, bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravak apsida i kupola crkve svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat je u Londonu uspio ublažiti sumnje Velike Britanije da Dubrovnik surađuje s Francuskom i na taj način krši svoju neutralnost nakon

čega je primljen u londonski Royal Society. Ruđer Bošković je preminuo 13. veljače 1787. zbog komplikacija s plućima. Njegova smrt oglašena je u Dubrovniku kao nacionalna žalost, služena je misa za koju je posebno pisana glazba, držani su posmrtni govori i skupovi. Ali spomenik velikom hrvatskom geniju podigao je on sam, s više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike, mehanike, astronomije, optike, filozofije i književno-

sti. Ipak, Bošković je ljudska djela smatrao trošnim i prolaznim (“Kad vidim kamene spomenike kako su propali, izbrisana slova na njima, onda pomislim što će biti s ovim što ja radim!”), a najveći užitak je osjećao u pomaganju bližnjima. U Rimu je bio poznat i po svom naprasitom karakteru koji mu je donio mnoge nevolje, a u Parizu se kretao u otmjenom svijetu, često i u društvu lijepih žena kojima je sastavljao elegantne latinske

epigrame. Visok, vitak i rječit uvijek je bio u prvom planu. Kao takav izazivao je radoznalost u francuskim aristokratskim krugovima koji nisu bili skloni isusovcima, ali su njega rado primali. Kasnije su mu neki prigovarali zbog takvog načina života proglašavajući ga svetogrdnim. U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Po njemu je nazvano i astronomsko društvo u Beogradu, kao i jedan krater na Mjesecu. Dubrovačka biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također nosi Boškovićevo ime. S obzirom na veliki povijesni i znanstveni značaj njegova rada, Boškovića svojataju i drugi narodi. Iako većina izvora nedvojbeno tvrdi da je ruđer Bošković hrvatskih korijena, Talijani smatraju da je Boscovich (talijanski) Talijan, s obzirom na to da je rođen u gradu križanih kultura. Međutim, Bošković je osobno poricao da je Talijan. Naime, kada je predložen kao talijanski matematičar, u svojoj je bilješci odgovorio da je autor Dalmatinac iz Dubrovnika. Boškovića svojataju i Srbi i Crnogorci.  Broj 54 / srpanj 2011.

RAZGOVOR

Život s mirovinom

MIRKO RADAK, PREDSJEDNIK ŠIBENSKOG HSU-a I UMIROVLJENIČKE UDRUGE

Vjerujem u rezultat kojega se nećemo stidjeti Piše: JURICA Galešić

ivši novinar i dobar poznavatelj prilika u svome gradu, Mirko Radak, godinama je predsjednik šibenske udruge umirovljenika, ali i gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika. Pažnju na sebe privlači brojnim akcijama i pogodnostima kojima udruga kojoj je na čelu pokušava olakšati život ljudima treće dobi. Za „Život s mirovinom“ govori o tom poslu, ali o predizbornim očekivanjima...

Sa zadovoljstvom mogu kazati da smo moji suradnici i ja napravili strogu razdjelnicu između političke stranke i cehovske organizacije udruge umirovljenika. HSU se bori na političkoj sceni za umirovljenički standard, a udruga ga uspješno realizira. U tome treba i tražiti razlog zbog čega nas nikada nitko od političkih prvaka u Šibenskokninskoj županiji nije „pozvao na red“. Dok god budem na dvojnoj dužnosti, tako će i biti, kaže Radak 32 Broj 54 / srpanj 2011.

• Nedavno je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja izjavio da bi vas trebalo klonirati. Kako to komentirate? – Njegova se izjava može komentirati na različite načine, ali osobno je doživljavam kao poruku iz koje se može iščitati da je šibenska organizacija HSU-a, kao i naša udruga umirovljenika, čiji sam, na sreću i zadovoljstvo, predsjednik, polučila kvalitetan i prepoznatljiv rezultat u prethodnom razdoblju. Poruka predsjednika Hrelje može se tumačiti i kao znak priznanja, ali istodobno i kao obveza za buduća vremena, kao i želja da Mirko Radak traje što duže. • Vodite jednu od najuspješnijih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj, u čemu je tajna? – Zahvalan sam svom bivšem novinarskom poslu koji mi je ostavio u nasljeđe mnogo dobrih i dragih ljudi, a koji su prepoznali napore HSU-a i udruge umirovljenika u Šibeniku da zajedničkim snagama napravimo što više kako bi se povećao standard umirovljenika. Bez pomoći, prije svega financijske, ljudi velika srca, dobre duše i široke ruke, koji izdašno financijski već godinama potpomažu umirovljenike u gradu Šibeniku i Županiji ne bismo osigurali zavidan standard umirovljenika. • U čemu se ogleda taj standard? – To se prije svega odnosi na desetodnevni boravak u toplicama, sve besplatne terapije, bazene, masaže i slično, što umirovljenike košta samo 700 kuna, dok ostatak u tolikom iznosu osigurava Grad Šibenik i udruga umirovljenika. Tu bih također

Život s mirovinom

RAZGOVOR

spomenuo besplatne jednodnevne izlete za sve umirovljenike, a trodnevne za samo 200 kuna što, zapravo predstavlja samo plaćanje prijevoza. Mi, umirovljenici u Šibeniku, za razliku od mnogih drugih sredina gdje se, nažalost, dogodilo suprotno, što mi je osobno vrlo žao, uspjeli smo sačuvati besplatan gradski prijevoz. Također, trenutačno brinemo o tristo socijalno najugroženijih umirovljenika i starijih osoba u kući i na otocima. • Tko to financira? – Pola sredstava izdvaja Grad Šibenik, a drugu polovicu država, ali toga ne bi bilo bez našeg zalaganja. Također, ni mi ne bismo mogli tako uspješno raditi da nije naših dobrih volonterki i volontera koji u svakom pogledu daju sebe da umirovljenički život naprave kvalitetnim i dostojnim čovjeka. • Što otpremate na otoke? – Na otoke u šibenskom arhipelagu otpremimo oko tristo metara ogrjevnog drva i razne druge potrepštine koje bitno utječu na standard i kulturu življenja naših umirovljenika. „Mi, umirovljenici u Šibeniku, smo za razliku od mnogih drugih sredina gdje se, nažalost, dogodilo suprotno, što mi je osobno vrlo žao, uspjeli sačuvati besplatan gradski prijevoz. Također, trenutačno brinemo o tristo socijalno najugroženijih umirovljenika i starijih osoba u kući i na otocima“ • Kako usklađujete funkcije čelnog čovjeka Stranke i udruge umirovljenika? – Sa zadovoljstvom mogu kazati da smo moji suradnici i ja napravili strogu razdjelnicu između političke stranke i cehovske organizacije udruge umirovljenika. HSU se bori na političkoj sceni za umirovljenički standard, a udruga ga uspješno realizira. U tome treba i tražiti razlog zbog čega nas nikada nitko od političkih prvaka u Šibensko-kninskoj županiji nije „pozvao na red“. Dok god budem na dvojnoj dužnosti, tako će i biti. • Kako se šibenski HSU priprema za izbore? – Uvijek polazim sa stajališta da se za izbore ozbiljna politička stranka, a HSU to sigurno jest, priprema četiri godine, odnosno između dva izborna ciklusa. Međutim, mi smo u ovoj godini, mogu slobodno kazati, bacili u brzinu ili čak dvije više, kad je riječ o samim izborima jer još uvijek ne znamo kada će se oni dogoditi. Što se HSU-a u Šibeniku tiče, spremni smo i ako će se izbori održati tijekom ljeta. • Kakva je suradnja s lokalnim HNS-om s obzirom na postojeće sporazume? – Dobra. Vi znate da su HSU-ovci, kao ljudi koji pripadaju starijoj populaciji, uvijek držali do riječi i s nama nitko nikada nije imao problema. Članovi i vodstvo HNS-a u mojoj sredini su u nama našli istinske prijatelje, ali i kvalitetne i vjerne partnere. • Kakav rezultat očekujete na izborima? – Dobar. HSU je u Šibeniku, barem otkad sam na njegovu čelu, izlazio na sve izbore, u pravilu, samostalno i uvijek smo imali kvalitetan rezultat. S obzirom na aktivnosti koje poduzimamo i standard koji uživaju naši umirovljenici, vjerujem da ćemo zajedno s HNS-om postići rezultat kojega se nećemo stidjeti. 

L’ERBOLARIO dezodoransi: Bez aluminija S minimalnim količinama konzervansa Na prirodnoj bazi 5 različitih mirisa Nisu testirani na životinjama L’erbolario dezodoransi prirodne pH vrijednosti i potvrđene neškodljivosti izravno djeluju na miris tijela bez utjecaja na prirodni proces znojenja. Kod L’erbolario dezodoransa stavljan je naglasak na nekorištenje aluminija što je i glavni razlog njihove neškodljivosti. Svi L’erbolario dezodoransi ugodnog su i laganog mirisa, a njihovu postojanost možemo zahvaliti direktnom učinku Alfa hidroksilnih kiselina, bolje rečeno enzimima izvučenih iz njih, koji učinkovito sprječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Uz L’erbolario dezodoranse možete se osjećati sigurnima, jer oni čuvaju Vaše zdravlje i svježinu.

Proizvode L’Erbolario, ekskluzivnog zastupnika Medika

POTRAŽITE U LJEKARNAMA Broj 54 / srpanj 2011.

DOGAÐAJI

Život s mirovinom

15. OBLJETNICA HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

Hrelja: Nećemo odustati od boljeg života za umirovljenike Z ahvaljujući Hrvatskoj stranci umirovljenika, koja je u petak, 29. travnja u Zagrebu pred skoro 500 članova i delegata proslavila svoju 15. obljetnicu, osigurano je 17 milijarda kuna novih prava, poput obeštećenja i dodatka na mirovinu, te veliki broj manjih prava koja se ostvaruju na lokalnim razinama i utječu na poboljšanje umirovljeničkoga standarda, rekao je predsjednik Stranke Silvano Hrelja. Na skupu, na kojem su bili i predsjednici SDP-a Zoran Milanović i HNS-a Radimir Čačić, Hrelja je poručio da je HSU nakon osam godina parlamentarnog iskustva pred još jedinim izazovom da

34 Broj 54 / srpanj 2011.

kao član koalicije Saveza za promjene nakon parlamentarnih izbora utječe na novi smjer hrvatskoga društva. Unatoč, kako je rekao, napadima sa svih strana i ispod pojasa, HSU prema anketama ima petpostotnu potporu birača te sa 27.000 članova želi pridonijeti da umirovljenici i radnici konačno mogu živjeti od svojega rada. “HSU nikad neće odustati od boljeg života koji proistječe iz rada, a tu smo svoju principijelnost iskazali i izlaskom iz vladajuće koalicije kad je uvela nove namete građanima”, kazao je Hrelja. Dodao je da bolji život umirovljenicima neće osigurati ni ustavni zakon ni

Hrelja je dodao da bolji život umirovljenicima neće osigurati ni ustavni zakon ni deklaracije, a ni pokušaj vlasti da na temelju povlastica pri odlasku u mirovinu kupi umirovljeničke glasove i osigura ostanak na vlasti te je pozvao predsjednicu vlade da što prije raspiše izbore i okonča agoniju...

deklaracije, a ni pokušaj vlasti da na temelju povlastica pri odlasku u mirovinu kupi umirovljeničke glasove i osigura ostanak na vlasti te je pozvao predsjednicu vlade da što prije raspiše izbore i

DOGAÐAJI

Život s mirovinom

okonča agoniju. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović istaknuo je da je jedno od glavnih političkih pitanja danas pronaći novi mirovinski model koji će i današnjim 40-godišnjacima za 20-25 godina osigurati mirovine jer su one u ovom trenutku mnogo neizvjesnije zbog modela mirovinskog sustava. Poručio je kako će svaka ukradena kuna u Hrvatskoj biti vraćena do zadnje lipe sa zakonskom zateznom kamatom te je istaknuo obvezu SDP-a prema 300.000 umirovljenika koji su za tu stranku glasali na prošlim izborima. “Oni također od nas imaju velika očekivanja, a riječ je o umirovljenicima iz srednjih i većih gradova koji uživaju mirovinu stečenu iz radnog odnosa, dakle – klasičnim hrvatskim umirovljenicima”, dodao je. Predsjednik HNS-a Radimir Čačić kazao je kako Hrvatska već 20 godina zaostaje za drugim europskim zemljama, a godinu dana nakon donošenja programa gospodarskog oporavka HDZ-ova vlada i dalje vodi prema slomu, nezaposlenosti i gospodarskom kolapsu. Zato se, istaknuo je Čačić, ničim ne može opravdati vlast koja zna da radi štetu te svojom nesposobnošću i neznanjem potkopava hrvatsku budućnost da bi si osigurala opstanak na vlasti. Tome, kazao je, služi i teza koju plasiraju da su svi političari isti, što je, uvjeren je, objeda koju će birači znati prepoznati. Hrvatsku stranku umirovljenika osnovale su Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika 29. travnja 1996.

Na skupu su govorili i predsjednici SDP-a – Zoran Milanović i HNS-a – Radimir Čačić

Skupu je nazočilo oko 350 delegata Hrvatske stranke umirovljenika

U bogatom programu su, uz poznate umjetnike, sudjelovale i mažoretkinje Doma za starije Maksimir

godine, a parlamentarna stranka postala je na izborima 2003. Tad je osvojila tri zastupnička mjesta, a na posljednjim izborima 2007. dobila je jedno zastupničko mjesto. Zahvaljujući koaliranju s HDZ-om, HSU se izborio za povrat duga umirovljenicima te dodatak na mirovinu koji primaju umirovljenici koji su otišli u mirovinu nakon 1. siječnja 1999. Zbog uvođenja kriznog poreza, HSU je napustio vladajuću koaliciju te se nakon osnutka kastavske skupine stranaka pridružio toj oporbenoj koaliciji u srpnju 2010. godine. Skupština je protekla u izrazito svečanom raspoloženju, uz bogat zabavni program, i s vjerom da će raspoloženje ostati jednako slavljeničko i nakon parlamentarnih izbora.  Broj 54 / srpanj 2011.

Njega stopala dijabetičara

obra i redovita higijena stopala kod dijabetičara se preporučuje kao jedna od prevencija nastajanja oštećenja kože stopala. Svakodnevno treba prati noge u mlakoj vodi u kojoj smo otopili tri žlice soli, a zatim kožu dobro posušiti, naročito između prstiju. Kožu se ne smije energično brisati jer je vrlo osjetljiva i može doći do njenog prskanja. Kada se koža dobro osuši, preporučujemo namazati je Attends mlijekom koje se utrlja u stopala. Trljanje i masiranje prstiju vršiti uvijek od vrhova prstiju pa naviše. Ukoliko bolesnik ima proširene vene, masirati samo PRSTE nogu i to vrlo nježno, ni u kojem slučaju se ne smiju masirati potkoljenice. Nokte treba rezati do granice mekog tkiva i to uvijek u pravoj liniji, nikako se ne smiju rezati prema kutovima noktiju. Ukoliko takve osobe zatraže pomoć pedikera, obavezno navesti da boluju od šećerne bolesti. Cipele trebaju biti od mekane kože, s niskom petom i da brojem odgovaraju osobi. Moraju imati široki vrh kako prsti ne bi bili izloženi pritisku. Nove cipele neka prvi dan nose samo pola sata, a zatim se taj period svaki dan produžuje za jedan sat. Čarape moraju biti debele, široke i tople. Ukoliko se javi perutanje i svrbež kože te zadebljanje noktiju, treba se obratiti liječniku. Izbjegavati uporabu nadražujućih sredstava. Ako se javi i najmanje oštećenje kože, oštećeni dio treba zaštititi. Na tržištu postoje sterilni flasteri s polupropusnom membranom koja u svom sastavu ne sadrže šećer. Isti mogu stajati par dana na stopalu, ovisno o stupnju oštećenja. Takvi flasteri imaju funkciju vlaženja kože, te pridonose bržem zacjeljivanju, ne ostavljaju ožiljke, skidaju se “bez čupanja” i oštećenja te svakako ne pridonose traumatiziranju osobe i namijenjeni su dijabetičarima.

Prevencija žuljeva

a bi se izbjeglo stvaranje žuljeva na jagodicama stopala, treba raditi sljedeće vježbe savijanja i opružanja nožnih prstiju, koje treba činiti nekoliko puta u toku dana. pri hodu se najprije oslanjati na vrhove prstiju, a ne na jagodicu stopala te nošenje cipela dovoljno velikog broja i s niskom petom. Telefonske linije koje su otvorene samo zbog vas od ponedjeljka do petka u periodu od 08.00 do 16.00 h su: 048 220 505 i 048 220 504. Članak napisala: Elizabeta Kukolja

Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH: Elbi medikal d.o.o., Koprivnica

INTERVJU

Život s mirovinom

VOJO ŠILJAK, NOVINAR, VODITELJ I PISAC

Pravda postoji samo u kaubojskim filmovima Najprije, kada sam bio mlad nisam mislio da ću živjeti od mirovine, onda sam mislio da će se moći živjeti od mirovine. „Fulao“ sam u oba slučaja. Većinom je život umirovljenika otužan. Nakon četrdeset i više godina rada, sve se svodi na: Gdje si bio? Nigdje. Što si radio? Ništa. Nema više tvoga poduzeća, nema dionica, više nitko ni ne zna da postojiš

Broj 54 / srpanj 2011.

INTERVJU

Život s mirovinom

Razgovarala: GORDANA Igrec “Kad sam bio mali čuo sam riječi: “Pala Vlada!” Poslije, u socijalizmu sam razmišljao kako to? Pala Vlada?! Kad Vlada ne može pasti. Onda sam se sjetio Branimira Nušića i njegove “Gospođe ministarke” i toga kako je Živka imala svoju kočiju, svojeg krojača, svojeg liječnika i kako je dobro živjela, pa me to podsjetilo na neke likove iz naše svakidašnjice. Samo ne znam kad ću ponovno čuti riječi: “Pala Vlada!” Ili, da je slučajno ostalo sve po starom, da socijalizam nije pao, što bi radili naši političari ili poslovni ljudi? Primjerice: Luka Rajić bi bio šef voznog parka u Dukatu, u najmanju ruku, ali zato bi premijerka Jadranka Kosor bila urednica dječjeg programa na Radiju i tako redom”, bili su to uvodni štikleci u emisiji koja je išla prije nekoliko subota “Ulicama kružim ne bih li se sreo”, a koju na Radio Sljemenu svake subote u poslijepodnevnim satima vodi već pet godina umirovljeni novinar i radio voditelj iza kojeg je 50 godina radnog staža, legendarni Vojo Šiljak, koji o umirovljeničkim danima govori za naš list Život s mirovinom... • Kakvo djetinjstvo pamtite iz Bjelovara? – Prva lopta, prva knjiga, prve ljubavi, prve jedinice i petice, prve objavljene pjesme. Drag mi je taj grad, ali nisam u njega tako ludo zaljubljen kao moj prijatelj, nešto mlađi od mene, glumac Bogdan Diklić. • Jeste li kao dječak bili vedre naravi, možda pomalo živahni i nestašni ili pak povučeni? – Meni se čini da sam bio povučen i sramežljiv, premda će to demantirati moji školski kolege navodeći neke moje „bisere“, koje sam izvodio u školi, odnosno na bjelovarskom korzu. „U mirovini sam, ali još uvijek svakoga tjedna subotom u 15 sati i 14 minuta i srijedom u 23 sata autor sam emisije „Ulicama kružim ne bih li se sreo“ na Radio Sljemenu“

38 Broj 54 / srpanj 2011.

„U moje vrijeme radijska tehnika nije mogla pratiti zamisli autora, danas autori nemaju dovoljno invencije da prate ogromni razvitak tehnike“

• Kada ste otkrili u sebi “tu duhovitu notu”? – Oduvijek sam svijet promatrao nekako „iskosa“,„sa strane“. Još u gimnaziji, kada mi je pružen dobar, glumačkim žargonom rečeno, šlagvort, nisam se mogao suzdržati, a da ne kažem neku duhovitu primjedbu. Neki su profesori te šale tolerirali, a neki baš i nisu. Pa sam tako zbog šala s profesorom pao iz zemljopisa na maturi, koju sam onda polagao u jesenskom roku. • A kad ste došli u “beli Zagreb grad”? – Upisao sam Filozofski fakultet u Zagrebu 1960. godine. Tada sam postao i član Studentskog društva „I. G. Kovačić“ u kojemu sam četiri godine kasnije bio u grupi ljudi koja je osnovala „Goranovo proljeće“. • Kako ste se i kada našli na radio postaji? I koje vam je prvo radno mjesto? – Nakon „Studentskog lista“ u kojemu sam surađivao i bio urednik, postao sam voditelj emisija za mlade „Nedjeljom u sedam“. Onda sam bio suradnik u tjedniku za kulturu „Telegram“. Godine 1969. godine urednik i novinar, moj kolega s faksa i životni prijatelj Zvonko Zmazek pozvao me da zajedno napra-

vimo emisiju „Taksi za Babilon“. Uskoro nam se pridružio i Dobroslav Silobrčić. • Sjećate li se vašeg prvog novinarskog, pa i voditeljskog zadatka? – Najprije sam objavljivao pjesme u nekadašnjem srednjoškolskom listu „Polet“ i u „Bjelovarskom listu“, u kojem sam objavljivao i neke vijesti. Potom sam pisao o studentskim temama u „Studentskom listu“. Možda je prva jača tema bila u televizijskoj emisiji za mlade o egzodusu istarskih mladih ljudi. • A posljednjeg? Ili to još uvijek traje? – U mirovini sam, ali još uvijek svakoga tjedna subotom u 15 sati i 14 minuta i srijedom u 23 sata autor sam emisije „Ulicama kružim ne bih li se sreo“ na Radio Sljemenu. Također, na Drugom programu Hrvatskoga radija ponedjeljkom popodne uređujem i vodim emisije u povodu 85. obljetnice HR. • Što je, međutim, sve bilo u “međuvremenu”? Gdje smo vas sve mogli slušati, koje emisije ste vodili, uređivali, koje programe vodili, gostovali na TV ekranima...? – Radijske emisije: Taksi za Babilon, Zeleni megaherc, Vikend program subotom, Abeceda grada, Glas misli, „Izvori i uviri“ itd. Televizijske emisije:

INTERVJU

Život s mirovinom

Mali noćni razgovori, glazbeni kviz DORE-MI, „Pola-pola“ prvi noćni program Televizije Zagreb, Ljudi smo, Noćni brzoglas, itd. Dokumentarne emisije kao što su „Zvižduća priča“ za koju sam zajedno s Duškom Radićem dobio veliku nagradu „Ondas“ u Barceloni, zatim „Samo zajedno zovu se čovjek“ za koju sam zajedno s D. Lambaša Milanov dobio „Prix Marulić“. Bio sam glavni urednik Drugog programa HR. • No, odakle jednom radio voditelju ljubav prema pisanoj riječi? Napisali ste nekoliko knjiga... – Nisam bio samo voditelj. Gotovo uvijek sam bio autor, a kao urednik programa nastojao sam da voditelji budu prvenstveno novinari. Kao što sam već naveo, radio sam u „pisanom“ novinarstvu, pa mi to nije bilo strano. No, na knjige me je nagovorio pokojni Boško Petrović rekavši mi da napišem nešto jer “sve ovo tvoje ode u eter i ništa neće ostati od tebe”. • A vic? Vaš interes za vic, od kada datira? – Viceve sam počeo pričati nastupajući kao voditelj na raznim priredbama i zabavama. A onda sam ih u posljednjih deset godina skupio u pet knjiga. • Što zapravo smijeh znači čovjeku? – Ukratko: ispušni ventil.

Humora ima jako puno na saborskim sjednicama. Zastupnici kao da se natječu u pričanju šala. A šaljivi su i zaključci. Inače, u crnim vremenima se najviše pričaju vicevi. Priča iz povijesti. Pita kralj svoga savjetnika „Jel' narod priča viceve?“ „Ne priča“, odgovori savjetnik. Tada je kralj naredio: „Stisni ih!“ • Jesmo li mi narod koji ima smisla za šalu, dosjetku ili vic? Ili nam zdrav humor ide malo teže? Ili su pak jednostavno došla takva nekakva crna vremena? – Humora ima jako puno na saborskim sjednicama. Zastupnici kao da se natječu u pričanju šala. A šaljivi su i zaključci. Inače, u crnim vremenima se najviše pričaju vicevi. Priča iz povijesti. Pita kralj svoga savjetnika „Jel‘ narod priča viceve?“ „Ne priča“, odgovori savjetnik. Tada je kralj naredio: „Stisni ih!“ • Kako ste doživjeli umirovljenje? – Prirodno. • Do kojih vrijednosti osobito držite u životu? – Do pravde, ali ona postoji samo u kaubojskim filmovima. • Jeste li nastavili nakon umirovljenja raditi iz “gušta” ili financijske potrebe?

„Viceve sam počeo pričati nastupajući kao voditelj na raznim priredbama i zabavama. A onda sam ih u posljednjih deset godina skupio u pet knjiga“

– I zbog jednog i zbog drugog. • Jeste li zadovoljni statusom umirovljenika u Hrvatskoj? I kako ocjenjujete “krvnu sliku našeg društva”? – Najprije, kada sam bio mlad nisam mislio da ću živjeti od mirovine, onda sam mislio da će se moći živjeti od mirovine. „Fulao“ sam u oba slučaja. Većinom je život umirovljenika otužan. Nakon četrdeset i više godina rada, sve se svodi na: Gdje si bio? Nigdje. Što si radio? Ništa. Nema više tvoga poduzeća, nema dionica, više nitko ni ne zna da postojiš. A krvna slika? Ona je odraz pacijenta. Naslov jedne humorističke tv serije je „Đekna još nije umrla, a kad će, ne zna se.“ • Kako ste osmislili svoje umirovljeničke dane? – Nemam osjećaj da sam u mirovini. Barem za sada sam zdrav, a to je najvažnije. Na svu sreću, barem za sada, nemam ni obiteljskih problema. • Što biste poručili svojim vršnjacima - umirovljenicima? – Nikdar ni tak bilo da ni nekak bilo. Ili ona Arsenova: Ne daj se Ines! • Postoji li netko od mlađih radio voditelja kojeg osobito cijenite? – Ćurlić i Fodor su odlični, ali više nisu mlađi. Ima jedan moj suradnik Frano Ridjan, mogao bi biti… • Kako ste doživljavali radijsko novinarstvo? Ima li neke velike razlike iz vremena kad ste vi počinjali i danas, u 21. stoljeću kad je posrijedi radijsko novinarstvo? – Meni se čini da je moja generacija bila iskrenija, mi smo bili entuzijasti, nije sve bilo u lovi i zbog materijalnih interesa. U moje vrijeme radijska tehnika nije mogla pratiti zamisli autora, danas autori nemaju dovoljno invencije da prate ogromni razvitak tehnike. • Zašto ste se upravo u eteru najdulje zadržali, pa i skrasili? Što ima tako “čarobno u tim radio valovima”? – Možda zato što je radio bio prvi medij s kojim sam se susreo u djetinjstvu. Prvi radioprijemnici su imali ono lijepo magično zeleno oko, koje je tako lijepo svjetlilo noću. Mislim da je radio pametniji, iskreniji i prirodniji od televizije. Osim toga, ja volim zamišljati, što omogućava radio, za razliku od TV koja ti servira sve gotovo u celofanu upakirano.  Broj 54 / srpanj 2011.

OGLAS

Život s mirovinom

Restoran „Kod Pere”– 44 godine tradicije

Gotovo pola stoljeća harmonije okusa P

ašticada, purica z mlincima, teleće pečenje s krumpirima, krvavica, bakalar, rezanci, kiselo zelje, repa... samo su neka od finih domaćih jela kojima gospar Pero hrani Zagrepčane i njihove goste već 44 godine. Ovaj kultni restoran se smjestio na vrhu Schlosserovih stuba, na zagrebačkoj Šalati. Nadograđeni moderni prostor od drveta i stakla, skladno je uklopljen u postojeći, a s terase puca predivan pogled na Zagreb. Iz Perinog restorana nećete izaći gladni,

40 Broj 54 / srpanj 2011.

„Savka, Tripalo, Bobetko, Tuđmani, Pavletić, Veselice, Gotovac, Budiša, Čičak, brojni umjetnici i novinari... svi su oni više puta zajedno sa mnom zatvarali restoran” – kaže Pero Miladin

porcije su obilne, a osoblje uslužno, ljubazno i brzo. Tradicija, poštenje i kvaliteta ovaj restoran izdvajaju od konkurencije, provjerite! • Već 44 godine vodite jedan od najuspješnijih restorana u Zagrebu, kako je uopće sve počelo? – Davne 1962. godine sam uz pomoć brata, inače gastarbajtera, kupio lokaciju i stan. Dograđivanjem i proširivanjem

OGLAS

Život s mirovinom

uredili smo restoran koji je počeo s radom 1967. godine. • Otkud ideja za otvorenje restorana? – Godine 1924., kao dječaka od 15 godina su me iz rodnih Konavala poslali u Sarajevo. Tamo sam radio u restoranu i istovremeno pohađao ugostiteljsku školu. Nakon Drugog svjetskog rata radio sam kao konobar na nekoliko lokacija u okolici Dubrovnika. Pedesetih godina prošloga stoljeća, otišao sam u Zagreb gdje sam radio u mnogim ugostiteljskim objektima, dok nisam pokrenuo svoj restoran kao jedan od prvih obrtnika u Zagrebu. • Jeste li se oduvijek htjeli baviti ugostiteljstvom? – Očito, zar se to ne vidi!? • Ljudi vas smatraju legendom, laska li vam to? – Naravno da laska, no skroman sam. Iako, moram se pohvaliti kako sam u rodnim Konavlima dobio nagradu za životno djelo. • Jeste li ljubav prema hrani i ugostiteljstvu prenijeli i na svoju djecu? – Jesam, moj stariji sin Ivan danas vodi restoran, on nastavlja tradiciju koju sam započeo i vrlo je uspješan u tome. • Koje je vama omiljeno jelo? – Zelena menestra, odnosno ujušak od raštike, krumpira i suhoga mesa. • Koji je vaš recept za dugovječnost? – Rad, rad i samo rad! U mirovinu sam otišao s punih 80 godina, nakon pedeset

godina radnog staža koji mi je priznat i s još 15 nepriznatog. • Čuvate li svoje recepte? – Naravno, neke recepte nikada neću otkriti, a neki su čak i objavljeni. • Kakvi gosti su vam omiljeni? – Svaki gost mog restorana mi je najdraži gost! • Postoji li netko od javnih osoba tko nije ručao ili večerao kod vas? – Teško. Moj restoran je od početka bilo okupljalište gotovo svih političara. Savka, Tripalo, Bobetko, Tuđmani, Pavletić, Veselice, Gotovac, Budiša, Čičak, brojni umjetnici i novinari... svi su oni više puta zajedno sa mnom zatvarali restoran.

• Tko vam je omiljena, javnosti poznata mušterija? – Teško mi je nekoga izdvojiti, ima doista mnogo poznatih lica koji vole dolaziti i redovito dolaze “Kod Pere”. • Koji su vam planovi za budućnost? – Dodatno urediti restoran, proširiti jelovnik s još mnogo specijaliteta domaće kuhinje i zadržati naše brojne mušterije. Samo nek’ je zdravlja!

Broj 54 / srpanj 2011.

ŽIVOT

Život s mirovinom

PRILAGODITE PREHRANU TEMPERATURAMA

Tekućinom i sirovim do zdravlja... Da ne biste imali problema, prilagodite prehranu ljetu. Birajte hranu koja vas neće opteretiti, a koja će pritom i pozitivno djelovati na vašu liniju i, dakako, zdravlje...

42 Broj 54 / srpanj 2011.

ŽIVOT

Život s mirovinom

z vruće ljetne dane ide i posebna prehrana koja organizmu daje energiju i dovoljnu količinu vode. Naoružajte se voćem i povrćem te jogurtom i sladoledima i uživajte u ljetu bez problema. Glavno obilježje ljetnih dana velika je vrućina, tako da hrana koju ste jeli u hladnijim danima ne dolazi u obzir. Teška hrana ne ide uz sunčane i vruće dane, jer stvara osjećaj težine u želucu, pojačava znojenje, a katkad može izazvati i dehidraciju. Da ne biste imali problema, prilagodite prehranu ljetu. Birajte hranu koja vas neće opteretiti, a koja će pritom i pozitivno djelovati na vašu liniju i, dakako, zdravlje...

Juhe Juhe su sjajan ljetni objed. Možete ih jesti za ručak ili za večeru. Mogu biti tople ili hladne, ali važno je da budu bistre juhe. Najbolje su one od sezonskog povrća. Koje god da odaberete, nećete pogriješiti. Juha okrepljuje probavu, ubrzava metabolizam i blagotvorno djeluje na cjelokupni organizam, stoga neka se nađe i na vašem ljetnom meniju, a s obzirom na to da je slana, godit će vam ako se znojite...

Voće Plodovi voća dobri su za svako doba godine, ali su za ljeto idealni. Ljetni dani daruju nam obilje voća i povrća pa to valja iskoristiti. Za rashlađenje i žeđ idealne su lubenice i dinje. Svakako su ukusne i breskve, šljive i grožđe. Možete odabrati bilo koje voće i možete ga jesti u neograničenim količinama. Potrudite se da vam međuobroci budu sačinjeni od voća, jer će vam organizam na tome biti neizmjerno zahvalan.

obilje svježeg povrća i salata. Kuhani obroci su lakši, organizam ih bolje podnosi i to je savršeno rješenje za vruće ljetne dane.

Salate Uz vruće ljetne dane dobro idu i salate. Jedite one koje uključuju sezonsko povrće. Iako su začini dopustivi, ipak nemojte pretjerivati s njima. U salate radije dodajte svježi sir i kukuruz koji su ukusni, a daju i poseban okus. Salate možete jesti same ili kao prilog uz meso. I naravno, možete ih jesti u neograničenim količinama, a da to neće ostaviti traga na vašoj liniji.

Voćni jogurti i sladoled Osim voća, za desert si možete priuštiti lagane voćne jogurte ili sladoled. Sa sladoledom ipak oprezno pa birajte one koji nemaju puno dodataka. Idealni su voćni sladoledi koji su osvježavajući i bez puno kalorija. Zdrave voćne jogurte možete jesti tijekom cijeloga dana i dobro će vam doći na visokim temperaturama. Osobito se preporučuju probiotici koji štite probavu. 

Povrće Povrće možete jesti sirovo ili kuhano. Birajte rajčicu, krastavce, papriku i ostalo povrće koje je bogato vodom i vitaminima. Organizmu ćete učiniti veliku uslugu, a takav će izbor imati i blagotvoran učinak na vašu vitku liniju.

Kuhani objedi Umjesto pečene i jake hrane, birajte laganu i svježu hranu. Neka se na vašem jelovniku nađe riba, piletina i puretina uz Broj 54 / srpanj 2011.

KUĆNI LJUBIMCI

Život s mirovinom

PSI I KRPELJI

Zaštita od piroplazmoze Preporuka vlasnicima pasa je da s pojavom toplijih dana, redovito nakon povratka iz prirode češljaju i čiste svog ljubimca. Osim pregledavanja psa, bolest se može spriječiti i tako da se u ljekarnama nabave sprejevi, ampule ili ogrlice koje štite životinje od krpelja neko vrijeme, najčešće oko mjesec dana

proljetnim i ljetnim mjesecima raste mogućnost da se iz šetnje sa svojim ljubimcem, vratite kući i s ponekim krpeljom. Naime, krpelji su prenositelji mnogih bolesti na domaće životinje. Jedna od najtežih bolesti koju prenose krpelji je piroplazmoza – bolest koju uzrokuju praživotinje (protozoe) iz roda Babesia, pa se ova bolest u stručnim krugovima često naziva i babezioza. Samo zaraženi krpelji mogu prenijeti ovu bolest na psa. Važno je naglasiti da krpelj može zaraziti psa tek nakon 30 sati sisanja krvi napadnute životinje. Naime, uzročnici bolesti u krpelju, iz njegovog probavnog trakta sele se prema slinskoj žlijezdi tek kada krpelj počne sisati krv psu. Dakle, potrebno je najmanje 30 sati sisanja krvi da bi uzročnik iz krpelja došao u psa. Poznavajući ovu činjenicu, vlasnici pasa mogu spriječiti piroplazmozu i to tako da svakog dana detaljno pretraže svoju životinju i uklone s nje krpelje koji su tek počeli sisati krv ili se još slobodno “šetaju” po psu. Preporuka vlasnicima pasa je da s pojavom toplijih dana redovito nakon povratka iz prirode redovito češljaju i čiste

44 Broj 54 / srpanj 2011.

svog ljubimca. Osim pregledavanja psa, bolest se može spriječiti i tako da se u ljekarnama nabave sprejevi, ampule ili ogrlice koje štite životinje od krpelja neko vrijeme, najčešće oko mjesec dana. Nakon što pronađete nametnika u krznu vašega ljubimca, lagano razmaknite krzno oko nametnika. Potom jednim brzim pokretom obuhvatite krvopiju s dva prsta (s glavninom pritiska kod glave) i povucite ga van. Taj parazit ima malo rilce koje se vidi i prostim okom, harpunaste građe, kojim ubode sve do krvne žilice. Pritom izlučuje tekućinu kojom sprečava grušanje krvi na mjestu uboda (kao i komarac), čime si osigurava “hranu” u tekućem stanju. Mjesto uboda svrbi, životinja je nemirna i češanjem i trešnjom nastoji ga odstraniti. Nametnika, međutim, ne smijete otkinuti na silu, jer je rilce harpunasto, pa prilikom nasilnog vađenja u koži mogu ostati i rilce i glava krpelja. Tada nastaju problemi. Ubodno mjesto pocrveni, oteče, postaje bolno, a s vremenom nastane čir iz kojeg na pritisak izlazi kašasti sivi do sivo-smeđi sadržaj. Može doći i do komplikacija lokalnog karaktera za koje je prijeko potreban kirurški zahvat. Za skidanje krpelja sa psa postoji specijalna pinceta koja se može nabaviti u

specijaliziranim trgovinama, a koja je svinuta tako da zaobiđe tijelo krpelja i uhvati ga odmah uz kožu za glavu. Lagano uvrtanje lijevo-desno je dovoljno da se krpelj otpusti, nakon čega ga lagano treba povući van. Krpelje nikako ne valja gušiti uljem (bez zraka mogu dosta dugo opstati), trovati insekticidima, omamljivati benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i slično. Važno je naglasiti da piroplazmoza u pasa nije bezazlena bolest. Uzročnik bolesti u prvom redu napada crvena krvna zrnca (eritrocite) i razara ih, pa vrlo brzo dolazi do anemije, šoka, pa čak i uginuća životinje. Zbog toga je važno prepoznati bolest u najranijoj fazi. Vlasnici pasa prepoznat će ovu bolest po tome što njihova životinja naglo postane tužna i prestane uzimati hranu. U početku bolesti skoro svaki pas ima i groznicu. Kada vlasnik primijeti da mu pas krvavo mokri, a k tome nađe još i krpelja na životinji, može s velikom sigurnošću posumnjati na piroplazmozu. Kod pasa koji obole od piroplazmoze, vrlo je važno da se što prije započne s liječenjem. Svako odugovlačenje s početkom liječenja može biti katastrofalno za životinju. Sve veterinarske stanice i ambulante posjeduju lijekove protiv piroplazmoze, pa kod svake sumnje na ovu bolest pasa, mora se što hitnije potražiti veterinarska pomoć. 

KUĆNA LJEKARNA

Život s mirovinom

KOPRIVA – PLEMENITI KOROV

Lijek i hrana od pamtivijeka P

rvi povijesni zapisi o koprivi sežu u prvo stoljeće, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za čišćenje organizma. Plinije je pisao kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti, a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Navodno su je zbog njezina poznatog žarenja Cezarove trupe upotrebljavale za održavanje topline te kao lijek protiv artritisa i reume. Kopriva djelotvorno olakšava reumatične tegobe, što se vjerojatno temelji na sprečavanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi, stari je ruski običaj. Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje i kod prejakog menstrualnog krvarenja, povraćanja krvi i krvavog kašlja. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemoroida. Korijen koprive pomaže kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore. Znanstveno je dokazano da kopriva može sniziti sadržaj šećera u krvi pa se često upotrebljava u čajnim mješavina-

Listovi i peteljke ove dragocjene biljke pokriveni su žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Od davnina se koristi kao hrana i lijek. Još su je stari Egipćani uzgajali i koristili kao povrće, a u doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Poznata je narodna izreka “Neće grom u koprive”, a u germanskoj mitologiji je simbol boga munja... ma kod povišenog šećera. Velike količine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čine koprivu odličnim izborom za proljetne i jesenske terapije čišćenja organizma. Čaj pročišćuje krv pa je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni. Široku primjenu ova neugledna biljka ima i u kozmetičke svrhe, te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv opadanja kose, a također potiče lučenje mlijeka u dojilja. List ove biljke koristi se u modernoj fitoterapiji za drenažu bubrega, a preporučuje se i kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija.

Korijen koprive preporučuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije, uz druge uroantiseptične biljke. Stari hrvatski recepti spominju koprivu kao hranu gotovo od pamtivijeka, a može se pripremiti na mnogo načina kao i svako povrće, najčešće kao zamjena za špinat. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Dodaje se sirevima, pudinzima, a varivo od koprive je jelo kojim se u Škotskoj slavi dolazak proljeća. Često se poslužuje i tjestenina punjena koprivom, a od slatkih jela štrudla od koprive i sira. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive, što znači gornja četiri lista. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova obogaćujemo salatu, a da ne štetimo njenom okusu. Međutim, kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina, a isto tako i kremična kiselina koja u većim količinama može biti štetna za bubrege. Kopriva raste na skrovitim, zapuštenim mjestima. Najvrednija je od ožujka do svibnja, ali može se brati cijele godine, jer nakon košenja ponovno stvara mlade vrške.  Broj 54 / srpanj 2011.

DOM

Život s mirovinom

BOJE MIJENJAJU SVIJET

Kist u ruke! Naime, treba imati na umu da tamne boje mogu vizualno smanjiti prostor, da neke boje griju, a druge hlade prostor. Također, postoji i nepisano pravilo da se stropovi, posebice ako živite u stanu ili kući u kojoj oni nisu osobito visoki, obično boje u bijelo, kako bi se zadržao dojam visine...

Piše: DORA Juras

ajvažniji element pri uređenju doma su boje. Moguće je izabrati tisuće kombinacija boja, ali možete koristiti osnovne boje kako biste stvorili najbolju kombinaciju koja pristaje vašem domu i, naravno, osobnom ukusu. Koraci za odabir najboljih boja ne bi vas trebali smesti u odabiru najbolje kombinacije. Uvijek odaberite boje koje biste najviše htjeli vidjeti u svom domu, no prije toga treba naučiti ponešto o vrstama boja.

46 Broj 54 / srpanj 2011.

Plava, žuta i crvena spadaju u osnovne boje, pa kombinacija ovih boja tvori ostale boje. Pomiješate li ove tri boje u jednakom omjeru, dobit ćete smeđu. Pomiješajte jednaku količinu osnovnih boja kako biste stvorili sekundarne boje. Rezultat je jednostavan, ljubičastu ćete dobiti miješanjem crvene i plave, zelenu miješanjem plave i žute, a narančastu od žute i crvene. Pomiješajte jednu osnovnu boju s velikim udjelom drugih primarnih boja kako biste stvorili tercijarne boje. Reci-

mo, pomiješajte plavu s dvije nijanse crvene kako biste stvorili crveno-ljubičastu. Nijansa boje je zapravo osnova boja, recimo plava je nijansa u svijetloplavoj i tamno plavoj. Imajte na umu da je ključ uspjeha pri uređenju doma svakako upravo u bojama. Također, bojanje zidova jedna je od najdrastičnijih promjena koje možete učiniti u svom domu, ali također odabir boje za interijer može biti vrlo frustrirajući posao. Prije no što prionete k poslu, izmjerite površinu svoju spavaće sobe, dnevne sobe ili kupaonice i kuhinje i dobro razmislite kojom bojom želite biti okruženi svakoga dana. Naime, treba imati na umu da tamne boje mogu vizualno smanjiti prostor, da neke boje griju, a druge hlade. Također, postoji i nepisano pravilo da se stropovi, posebice ako živite u stanu ili kući u kojoj oni nisu osobito visoki, obično boje u bijelo, kako bi se zadržao dojam visine. Tamnije boje zidova uglavnom se preporučuju za manje površine, najbolje za jedan zid u sobi, a u posljednje vrijeme u modi su i neke izrazito tamne boje, osobito boja čokolade i tamno siva. U svakom slučaju, sada je pravo vrijeme da uzmete kist u ruke. Na tržištu se nude i brojne sprave koje vam olakšavaju bojenje zidova, sprječavajući kapanje boje na pod i po namještaju. 

VRT

Život s mirovinom

IDEJE ZA TOPLE DANE

Egzotika pred kućom

Piše: DORA Juras

e morate imati novca za putovanje na daleke destinacije da biste osjetili dašak egzotike. Iako su egzotična ljetovališta nedostižan san većine ljudi, njihovo je ozračje moguće stvoriti u vlastitom vrtu! Vrijeme je boravka na otvorenom pa će vas takav ugođaj vrta u trenu preseliti na drugi kraj svijeta gdje je sve prilagođeno odmoru i zabavi. Sadnja tropskih biljaka poput bambusa, palmi, kaktusa ili orhideja početak je stvaranja ovakvog vrta. Za sve koji ne žele previše zahvata, dovoljna je upotreba bambusa, koji je temelj svakog egzotičnog ugođaja. Primijenite ga kao element ograde, zaštitu od sunca ili elemente namještaja. Napravite drvenu nadstrešnicu i prekrijte je bambusom. Stvorit ćete prozračan, zasjenjen prostor u koji je poželjno smjestiti sjedeću garni-

Poneka palma, obavezan bambus, malo šarenog orijentalnog cvijeća, prozračni pamučni zastori u kombinaciji s ponekim ćilimom ili šarenim tepihom, u trenutku će vas lansirati na drugi kraj svijeta... turu, primjerice, od punog drva ili ratana kombiniranu s prirodnim tkaninama živih boja – lanom ili pamukom. Pod nadstrešnice obložite drvenom oblogom, umjesto keramikom ili kamenom, da bi se stvorio kontrast između vanjskih staza i prostora. Povezivanjem elemenata drveta na podu i nadstrešnice, ostvarit ćete prostornu cjelinu koja je zasebni element vrta, a služi za odmor i izolaciju. Za dodatnu zaštitu od sunca upotrijebite zastore oko nadstrešnice, koje ćete pomicati ovisno o dobu dana i raspoloženju. Neka budu u jednoj boji, usklađenoj s bojama tkanine garniture za sjedenje. Preporučljive su svijetle boje, zbog

osjećaja prozračnosti i svjetla. Šarenilo nije preporučljivo. U vizurama vrta trebaju dominirati boje raslinja, a ne tkanine. Tako uređen prostor može se obogatiti dekorativnim svijećama, keramičkim ili drvenim zdjelama prepunim tropskog voća, ćilimima i egzotičnim kipićima. Ako uvodite električnu rasvjetu, lampice i lusteri trebaju sadržavati drvene ukrase. Upotreba stakla remeti egzotični ugođaj. Ako se odlučite na upotrebu kovanog željeza, uskladite sjedeću garnituru i nadstrešnicu upotrebom istog materijala. U svakom slučaju, poneka palma, obavezan bambus, malo šarenog orijentalnog cvijeća, prozračni pamučni zastori u kombinaciji s ponekim ćilimom ili šarenim tepihom, u trenutku će vas lansirati na drugi kraj svijeta...  Broj 54 / srpanj 2011.

DOM

Život s mirovinom

Trg I. Koblera 2, Rijeka travel@jadroagent.hr http://travel.jadroagent.hr ID KOD: HR-AB-51-040005097

cijena već od 3.700 Kn

COSTA VICTORIA 24.9. I 1.10. 7 noći iz Venecije

Italija, Grčka, Hrvatska cijena već od 4.465 Kn

COSTA SERENA 3.7., 10.7., 17.7., 24.7. 7 noći iz Savone

Italija, Španjolska, Francuska

APARTMANI JADROAGENT u Malinskoj

već od 440 Kn po osobi

NAJAM APARTMANA ZA 7 NOĆI

48 Broj 54 / srpanj 2011.

w e l l n e ss odmor i AKCIJA U NOVOOBNOVLJENIM SOBAMA HOTELA TERME 4* - 2 NOĆENJA S DORUČKOM - 3 DANA KUPANJA

već od 680 Kn po osobi

Život s mirovinom

Globalno selo

Kada bismo cijelo čovječanstvo sveli na selo od sto stanovnika, a da pri tome poštujemo mjere proporcije, to bi selo izgledalo ovako: – 8 Afrikanaca – 52 bi bile žene – 48 muškaraca – 70 ne-bijelaca – 30 bijelaca – 70 nekršćana – 30 kršćana – 89 heteroseksualaca – 11 homoseksualaca – 6 osoba bi posjedovalo 59 posto sveukup nog svjetskog bogatstva i svih šest bi bili iz SAD-a – 80 bi ih živjelo u kućama bez osnovnih uvjeta za stanovanje – 70 bi ih bilo nepismeno – 50 bi bilo neuhranjeno – 1 bi se rađao – 1 bi umirao – 1 bi imao kompjutor – 1 bi imao fakultetsku diplomu

Razmislite i o ovome... Ako ste se jutros probudili više zdravi negoli bolesni, sretniji ste od milijun ljudi koji neće dočekati sljedeći tjedan. Ako niste osjetili opasnost bitke, usamljenost zatvoreništva, agoniju mučenja, ugrize gladi, sretniji ste od 500 milijuna stanovnika ovog svijeta. Ako možete otići u crkvu bez straha da vam prijete, uhićuju vas, muče ili ubiju, sretniji ste od tri milijarde ljudi na ovome svijetu. Ako u vašem zamrzivaču ima hrane, na vama odjeće, nad glavom imate krov i krevet u koji ćete leći, bogatiji ste od 75 posto stanovnika na ovom planetu. Ako imate račun u banci, novac u novčaniku i nešto sitniša okolo u nekoj kutijici, pripadate među osam posto najbolje stojećih ljudi na svijetu. Ako su vam roditelji još živi, a pri tome su još uvijek u braku, spadate među zaista rijetke osobe. Ako sve ovo možete pročitati, niste među dvije milijarde onih koji ne znaju čitati. 

ZANIMLJIVOSTI

Najsmrdljivija osoba na svijetu 65-godišnji Kailash Singh vjerojatno je najsmrdljivija osoba na svijetu. Otkad se oženio 1974. Singh se odbija okupati. To mu je savjetovao svećenik koji mu je rekao da će na taj način dobiti sina. Singh ima sedam kćeri i još uvijek ne odustaje u apstinenciji od higijene kako bi time ‘zaradio’ nasljednika. Članovi obitelji ne prestaju ga nagovarati da se opere, a čistog ga najviše želi vidjeti njegova supruga. Ona je ispričala kako su ga jednom pokušali gurnuti u potok, ali je on pružio prevelik otpor. ‘Rekao je da bi radije umro nego se okupao i da bi ga na promjenu mišljenja mogao natjerati jedino sin. Prošlo je toliko godina da sam se već navikla’, rekla je Kalavati Devi. Supruga mu je bila zaprijetila da neće spavati s njim dok se ne opere, ali ni to ga nije navelo da se predomisli, piše soportalo.com. ‘Nemam sina, neću se više nikada oprati. Možda kada se ponovno rodim’, zaključio je Singh. 

Ljudi će se sresti s izvanzemaljcima u idućih 20 godina Andrej Finkelstein, direktor Instituta za primijenjenu astronomiju Ruske akademije znanosti, izjavio je nedavno da će ljudi u idućih dvadeset godina ostvariti susret s izvanzemaljcima, prenosi ruska novinska agencija Interfax. Prema njegovim riječima 10 posto planeta u galaksiji slično je Zemlji. Ako na njima ima vode, ima i života, kazao je Finkelstein dodavši da će izvanzemaljci vjerojatno biti slični ljudima – imat će dvije ruke, dvije noge i glavu. Možda će imati različitu boju kože, ali imaju je i ljudi – izjavio je ruski znanstvenik. Finkelsteinov Institut za primijenjenu astronomiju šezdesetih je godina prošloga stoljeća, u jeku hladnog rata, pokrenuo program praćenja signala koji bi mogle poslati izvanzemaljske civilizacije. Razvoj života neizbježan je kao i nastanak atoma. Život postoji na drugim planetima i mi ćemo ga pronaći u idućih 20 godina – kazao je Finkelstein na međunarodnoj konferenciji koja je pod nazivom “Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom” održana u Sankt Peterburgu. Prošle je godine i američki astronom Seth Shostak predvidio skori susret s izvanzemaljcima.  Broj 54 / srpanj 2011.

TEMA

Život s mirovinom

TURISTIČKA SEZONA Britanski Hello na sva usta hvali Plitvička jezera, koja su odavno uvrštena na UNESCOVU listu Svjetskih kulturnih baština. U tekstovima se Plitvice nazivaju „vodenim rajem“, te se navodi kako se posljednjih godina Hrvatska iz relativno nepoznatih transformira u jednu od najtrendovskijih destinacija u Europi. Osim hrvatskih prirodnih ljepota – od prekrasnih planinskih obronaka do „jedne od najljepših obala Mediterana“, Britanci ističu i bogato hrvatsko kulturno nasljeđe, posebice u gradovima kao što su Dubrovnik, Split i Šibenik... Plitvička jezera – „hrvatski vodeni raj“

Hrvatska putuje uzlazno Piše: FRANKA Stanković

uristička sezona već nekoliko godina predstavlja slamku spasa posrnulom hrvatskom gospodarstvu, a od dolazeće se očekuju značajnije brojke. Barem prema najavama ministra turizma Damira Bajsa, koji je uspješniju sezonu požurio najaviti odmah nakon uskršnjih blagdana, iako se čini da prvi rezultati ne potvrđuju njegov, izgleda, preuranjen optimizam. Naime, turistički ushit koji je zahvatio priobalje krajem travnja i prvih dana svibnja, kada su uskršnji blagdani doista udvostručili broj gostiju, naglo je utihnuo već u drugom tjednu svibnja. Ukratko, svibanj, koji je najavljen kao mjesec u kojem će se u startu vidjeti buduća uspješnost cijele sezone, do sada je donio malobrojne goste, lošu popunjenost i prazne

hotele... Istodobno, mediteranska konkurencija suočena s istim problemima, odlučila je goste pridobivati niskim cijenama. Grčka je tako nedavno ponudila apartmanski smještaj za nevjerojatnih šest eura dnevno! Posve je jasno da Hrvatska u takvoj igri nema što tražiti, jer niti možemo, niti ćemo pratiti takvo snižavanje cijena. Stoga bi, zapravo, bilo pametnije prestati se baviti analizom turističke situacije u svibnju i odmah početi razmišljati o tome kako prodati kapacitete u listopadu, mjesecu u kojem je na obali još uvijek dovoljno toplo, ugodno i lijepo za boravak i odmor. Uostalom, produžetak turističke sezone već odavno predstavlja dugoročni hrvatski, na žalost, za sada, nedostignut cilj. No, ono što ipak daje nadu da će turistički djelatnici nakon sezone moći zadovoljno trljati ruke jesu hvalospjevi koji su o ljepotama

Split je konačno prepoznat kao živući spomenik

50 Broj 54 / srpanj 2011.

Hrvatske objavljeni u britanskom Hellou, Nacional Geographicu i na američkom CNN-u. Britanski Hello na sva usta hvali Plitvička jezera, koja su odavno uvrštena na UNESCOVU listu Svjetskih kulturnih baština. U tekstovima se Plitvice nazivaju „vodenim rajem“, te se navodi kako se posljednjih godina Hrvatska iz relativno nepoznatih transformira u jednu od najtrendovskijih destinacija u Europi. Osim hrvatskih prirodnih ljepota – od prekrasnih planinskih obronaka do „jedne od najljepših obala Mediterana“, Britanci ističu i bogato hrvatsko kulturno nasljeđe, posebice u gradovima kao što su Dubrovnik, Split i Šibenik. National Geographic uvrstio je Istru u top deset svjetskih destinacija, a u svojim tekstovima hvale ovu hrvatsku regiju, napominjući da više od 40 plaža ima plavu zastavu. „Iako Istra ljudima u Sjevernoj Americi i nije poznata kao Dalmacija, ovaj gusto naseljen poluotok na gornjem, desnom kutu Jadranskog mora bio je popularno ljetno izletište još od Austro-ugarskog carstva“, kaže se u članku. Spominje se medulinska rivijera te Rt Kamenjak , „prirodni rezervat na rubu svijeta”. Svojim čitateljima preporučuju da pronađu vremena i posjete Pulu gdje se mogu diviti „tom nevjerojatno dobro očuvanom rimskom amfiteatru, koji ugošćuje mnogobrojne ljetne koncerte i događaje, uključujući i 58. Pula film festival“, piše u tekstu. CNN je proglasio Rab najboljom destinacijom za nudiste pa se tako taj naš prelijepi otok našao na CNN-ovoj listi deset najboljih odredišta za ljubitelje nudizma i naturizma,

TEMA

Život s mirovinom

Top 5 plaža Istre • Medulin • Rabac • Poreč

• Umag • Vrsar

• Baška • Rab • Lošinj

• Mošćenica • Crikvenica

Top 5 plaža Kvarnera

Top 5 plaža sjeverne Dalmacije • Zaton • Biograd • Novalja

• Murter • Bibinje

Top 5 plaža južne Dalmacije • Bol • Hvar • Makarska • Dubrovnik • Split

Top 10 FKK destinacije • • • • • • • • • • • • • •

Camping Solaris, Poreč Camping Ulika, Poreč Camping Village Kažela, Medulin Naturist Camping Istra, Funtana Camping Valalta, Rovinj Camping Polari, Rovinj Camping Koversada, Vrsar Camping Kanegra, Umag Camping Politin, Krk Camping Buncu Luka, Krk Camping Strasko, Pag Camping Kovačine, Cres Camping Sovinje Tkon, Pašman Camping Vrboska, Hvar

Top 10 Parkova prirode • • • • •

Plitvice Kornati Krka Brijuni Limski kanal

• • • • •

Neretva Mljet Paklenica Elafiti Trsteno

Rab – „rodno mjesto nudizma“

plasiravši se na visoko drugo mjesto. Spominje se kao „rodno mjesto golišavog kupanja, i to otkada je 1936. engleski kralj Edward VIII. sa suprugom dobio dozvolu gradskih vlasti za kupanje bez odjeće na području Kandalore, otkada na tom otoku njeguju tradiciju nudizma“, javio je CNN. Ista kuća, također, ističe Lopar i njegove tri plaže Saharu, Stolac i Ciganku, a turistima se preporučuje i šetnja srednjovjekovnim gradom Rabom. Jedno od najvećih iznenađenja prošlogodišnje sezone svakako je Split. Grad star 1700 godina, koji je donedavno, neopravdano, bio samo tranzitna destinacija, zauzima sve značajnije mjesto na ljestvici popularnosti.

Prema podacima turističke zajednice zabilježeno je 6000 dolazaka više nego u travnju prethodne godine, a porastao je i broj noćenja. A kad se pridruže gosti s kruzera, njih oko 6000 u jednom danu, kojima se pridružuju turisti koji iz cijele Dalmacije dolaze u jednodnevni posjet, Split postaje pravi mravinjak. Prema riječima direktora splitske Turističke zajednice Vedrana Matošića, najviše se radilo na marketinškoj slici Splita, počevši od promidžbe na stranim tržištima do osmišljavanja kvalitetne ponude i popratnih sadržaja, koji uključuju jedinstveni spoj zabavnog i kulturnog turizma. Split je, čine se, konačno prepoznat kao živući spomenik i brendiran

Top 10 kulturnih središta • • • • •

Split Dubrovnik Poreč Zadar Rab

• • • •

Opatija Šibenik Hvar Rovinj Pula

Top 10 mjesta za noćni izlazak • • • •

Poreč Pula - Rovinj Medulin Opatija

• Novalja • Zadar • Vodice

Top 10 mjesta bogate gastronomske ponude • • • • •

Novigrad Poreč Labin Opatija Nin

• • • •

Šibenik Hvar Metković Ston

Top 10 sportskih destinacija • • • • •

Cetina Paklenica Poreč Premantura Zadar

• • • • •

Bol Krk Umag Mljet Kornati

Pula – jedno od mjesta koje preporučuje američki CNN

Čini se da se svaka uložena kuna u promidžbu stostruko vratila, a da će Split i ove godine biti apsolutni turistički hit potvrđuje porast broja dolazaka i noćenja u travnju koji je obilježio pojačan dolazak Francuza, Španjolaca, Nijemaca, Amerikanaca.

kao europski grad, što daje nadu da mukotrpan rad donosi rezultate, da se do dobrih pozicija ne dolazi preko noći, da je prihvaćanje novih izazova nužno potrebno i da je, uz sve ljepote, potreban uslužan domaćin i nasmijan konobar.  Broj 54 / srpanj 2011.

KULTURA

Život s mirovinom

Dubrovačke ljetne igre – 62. put

tullijeva komedija Kate Kapuralica napisana prije 211 godina, ovog puta u režiji Darija Harjačeka otvorit će 26. srpnja dramski program 62. Du brovačkih ljetnih igara. Slika jednog grada i ljudskih sud bina njezinih stanovnika iz prilika 1800. godine, kada je predstava i napisana, oživjet će ponovno u ovoj 2011. godini, u Svetoj Mariji i Mrtvom zvonu, uz glavne glumce Jelenu Miholjević, Nikšu Baće i Barbaru Prpić te domaći ansambl glumaca koje čine Maro Martinović, Perica Martinović, Srđana Šimunović, Nika Bur đelez, Ivan Magud, Branimir Vidić Flika, Romano Nikolić i Nikola Baće. Scenografi predstave su Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić, kostimografkinja je Doris Kristić, glazba Frano Đurović, a dramaturginja Katarina Pejović.

Simfonija tisuće u Zagrebu

edna, jedinstvena, najveća, nepo novljiva... U ponedjeljak 4. srpnja u Areni Zagreb održat će se glazbeni megaspektakl desetljeća! Čak dvije nacionalne filharmonije, Zagrebačka i Slovenska, više od 1.100 izvođača i karizmatični ruski maestro Valerij Ger gijev udružit će snage u izvedbi ‘sim fonije XXL formata’ – Simfonije tisuće – bečkog genija Gustava Mahlera. Nakon Devete simfonije Ludwiga van Beethovena, Osma simfonija – Sim fonija tisuće jedno je od najvelebnijih remek-djela glazbene umjetnosti. Još od praizvedbe u Münchenu 1910. privlači golemu pozornost i kritike i publike. Zbog golemih izvođačkih snaga na granici izvedivog, njene izved be bilježe se velikim slovima u povijesti glazbe. Posljednja zagrebačka izvedba odigrala se sada već daleke 1993. godine u produkciji Muzičke akademije u Zagrebu, tada ipak uz znatno manji broj sudionika. Gotovo dvadeset godina kasnije Zagreb s nestrpljenjem očekuje novu moguć nost da čuje ovo veličanstveno remek-djelo, a posebno zbog tako veli kog broja izvođača, što je neuobičajeno čak i u svjetskim razmjerima. Raritetne izvedbe Simfonije tisuće su ne samo glazbeni, nego i prvo razredni društveni događaji koje prati golemi interes i publike i medija, a mnogi ovu velebnu simfoniju uspiju doživjeti samo jednom u životu. Zagrebačka izvedba održava se u povodu nekoliko doista velikih i sve čanih obljetnica: 20 godina neovisnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije, 140. obljetnice Zagrebačke filharmonije, 310. obljetnice slo venske institucije Academia Philharmonicorum te 100. godišnjice smrti Gustava Mahlera. Koncert će se održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Re publike Hrvatske Ive Josipovića.

Motovunski festival ugošćuje slavne

avid Mackenzie rođen je i odra stao u Škotskoj. Karijeru je zapo čeo kratkometražnim filmovima za koje je primio niz nagrada, a 2002. snimio je svoj prvi igrani film The Last Great Wilderness. Za drugi igrani film, Young Adam nagrađen je 2003. na Edinburgh International Film Fe stivalu, a 2004. osvojio je i nagradu londonskog udruženja kritičara za najboljeg novog autora. Također igrani, Asylum (2004) nagrađen mu je na Berlinaleu, a za Hallam Foe (2007) osvojio je u Berlinu Srebrnog med vjeda, ali i nagradu FIPRESCI u Motovunu. Njegov najnoviji film, Perfect Sense premijerno je prikazan na ovogodišnjem Sundance Film Festivalu, a bit će prikazan i u Motovunu. Paweł Pawlikowski rođen je u Varšavi. Sa 14 godina napustio je Polj sku, živio u Njemačkoj i Italiji, studirao književnost i filozofiju u Londonu

52 Broj 54 / srpanj 2011.

i Oxfordu. Sredinom osamdesetih počeo je raditi filmove. Nagrađen je za dokumentarce Vaclav Havel (1989), Od Moskve do Petuškog (1990), Putovanja Dostojevskog (1991), Srpski epovi (1992) te Na putu sa Žiri novskim (1995). Na igranom filmu je debitirao Vanjskim suradnikom (1997), snimlje nim na ruskom, a za Posljednje utočište (2000) i Moje ljeto ljubavi (2004) osvojio je niz nagrada, među kojima izdvajamo nagrade BAFTA za naj boljeg debitanta 2000. i najbolji britanski film 2005., četiri nominacije za Europske filmske nagrade, te pobjede na festivalima u Edinburghu, Solu nu, Gijonu, Cabourgu, Oslu i, naravno, Motovunu: Propeler za Posljednje utočište i nagradu publike za Moje ljeto ljubavi. Osim filmova koji kon kuriraju za glavnu festivalsku nagradu, te antikorupcijsku nagradu koju festival dodjeljuje u suradnji s Transparency International, Motovun će ove godine prikazati i poseban program naslova iz zemlje partnera – Ir ske, regionalne filmove u konkurenciji za nagradu Bauer, retrospektivu dobitnika ovogodišnjeg dobitnika nagrade Maverick – Ulricha Seidla, te još nekoliko programskih cjelina čiji će detalji biti poznati krajem lipnja.

Riječke ljetne noći

vogodišnji, osmi festival Riječke ljetne noći pod nazivom Posvećenje ljeta održat će se od 28. lipnja do 21. srpnja, a u 24 dana na deset različitih lokacija publika će uživati u jedinstvenim umjetničkim kreacijama. Prema najavi intendantice riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nade Mato šević Orešković središnji je događaj Festivala praizvedba komedije u tri dijela “Baba jaga je snijela jaje”, autorice Dubravke Ugrešić, u adaptaciji Ivora Martinića te u režiji Ivice Buljana i produkciji Hrvatske drame uz fascinantnu glumačku podjelu na čelu s Milenom Dravić, Anom Karić i Milenom Zupančić. U sklopu glazbeno-scenskog programa Riječke ljetne noći donose nagrađivanu prošlofestivalsku uspješnicu, ambijentalnu operu Cavalleria rusticana i plesnu predstavu Othello nastalu u koreografiji Zorana Marko vića i Maše Kolar te u koprodukciji beogradskog Bitef teatra i Grad teatra iz Budve. I ovoljetni glazbeni program iznimno je bogat, a osmišljen je u cilju zadovoljavanja najrazličitijih glazbenih ukusa, od klasične glazbe i jazza do world music koncerata. Publika će moći uživati u koncertima Belfast Fooda, Riječke filharmonije kako izvodi najljepše serenade, jazz koncertu Jasne Bilušić, Zagrebačkoj filharmoniji, koncertu Opere riječkog HNK, orguljaškom recitalu posvećenom Franzu Lisztu... Riječke ljetne noći započinju u svom prepoznatljivom stilu, spek taklom “Tambours de la Muerte” i to u izvedbi francuske trupe TranseExpress.

Ingmar Bergman zamijenjen u rodilištu

ngmar Bergman, poznati svjetski filmski reda telj koji je umro 2007. godine, nije bio biološki sin svoje majke, pokazali su rezultati istraživa nja, koje je naručila njegova unuka Veronica Ralston. DNK analiza provedena u Švedskoj otkrila je kako slavni filmaš nije bio u krvnom srodstvu sa svojom majkom. Istraživanje je naručila njegova unuka Veronica Ralston nakon što je u knjizi Louise Tillberg pročitala tvrdnje da su otac i ujak Louise Tillberg bili braća Ingmara Bergmana, rođenog navodno kao Hedvig Tillberg. “Te su me tvrdnje toliko zainteresirale da sam odmah kontaktirala fo renzički laboratorij ne bih li dokazala njihovu vjerodostojnost”, rekla je Ralston. Zapanjujući rezultati do kojih su došli, potvrdili su istinitost navedenih tvrdnji – Ingmar Berman i Veronica nisu ni u kakvom krvnom srodstvu. Što se zapravo dogodilo? “Kada je moja baka Karin Bergman rodila 14. srpnja 1918. godine, dugo je vremena bila jako bolesna te je moguće da dijete nije preživjelo. No, s bolnicom u Uppsali još nisam provjerila je li taj dan zabilježeno koje mrtvo dijete, pa su to samo još uvijek spekulacije. Osobno mislim da je moj djed Erik u rodilištu zamijenio dijete s drugim”, izjavila je Veronica.

KNJIGE

Život s mirovinom

Naslov: Tajkun Napisala: Željana Giljanović Izdavač: Profil “Da sam ponovno i danas intendantica HNK Split, od mah bih postavila na repertoar Tajkuna Željane Gi ljanović. Tajkun pokazuje izokrenutost, izvrnutost, sramotu i naopaki život u gradu gdje je Tajkun postao Gradonačelni kom. Pod njegovim režimom Grad je izgubio svaku grad/skost i svaku bliskost sa sredozemnom hrvatskom kulturom. Naravno, nisam i ne bih mogla danas biti intendanticom kazališta u zaseoku Split. Ta je ideja na lik nekoj strašnoj noćnoj mori. Baš kao što i autorica farse o tajkunu za vršava priču u naglom zaokretu koji je u osnovi zastrašujuć. Baš kao i noćna mora kojoj se ne vidi kraj”, piše u pogovoru knjige Mani Gotovac Klasa novih bogataša, gramzivih, okrutnih, neprosvijećenih i nepristojnih, detaljno je istražena i opisana, najčudnovatiji primjerci te vrste svojim po stupcima već godinama nasmijavaju i plaše javnost. Velik je rizik za pisca zakoračiti u tako poznat socijalni pejzaž. Ipak, Željana Giljanović u njemu se kreće samouvjereno i spretno. Rasjekla je svoj put kroz prašumu, vidjela lju doždere i vratila se čitava, da nam sve po redu, živahno i duhovito ispriča.

Naslov: Crna knjiga Napisao: Orhan Pamuk Izdavač: Vuković&Runjić

rna knjiga započinje kao jednostavna ljubavna priča: mladog odvjet nika Galipa neočekivano napusti njegova lijepa žena Ruja. On kreće u potragu po istanbulskim četvrtima, džamijama, katakombama, bordelima i barovima. Posumnja da se skriva kod Dželala, njezina polubrata i uspješ nog kolumnista, ali Dželal je neuhvatljiv i, čini se, upleten u poslove s mafi jom, ilegalnim organizacijama i kojekakvim sektama. Galip nastoji pronaći neku poveznicu s Rujom u kolumnama u kojima Dželal daje naslutiti da je upleten u njezin nestanak, no postupno se gubi u nedoumicama oko tumačenja tih tekstova. Pokušavajući slijediti naputke mističnih tumača Kur’ana, nalazi u njima literarne predloške o ljudima koji, kao i on, tragaju za nečim… Crna knjiga pripovijeda o potrazi za identitetom u svijetu u ko jem se miješaju Istok i Zapad, u kojem nitko ne može ostati “samo svoj” i ot kriva nam kako su isprepleteni križarski i sultanski pohodi, mafijaški i ulični obračuni, povijest i sadašnjost – i sve drugo što u sebi skriva Istanbul.

Naslov: Zlatni dečko, smaragdna djevojka Napisala: Yiyun Li Izdavač: Vuković&Runjić

deset Mlada američko-kineska književnica Yiyun Li, autorica hvaljene zbirke Tisuću godina molitvi, u novim nam pripovijetkama donosi prozu iznimne dubine i ljepote u kojoj se, baš kao u životima njezi nih likova, ljudske drame isprepliću s poviješću, politikom i tradicijom. U naslovnoj priči profesorica spaja svog sredovječnog sina s najdražom studenticom, nesvjesna, a možda i svjesna, njihovih pravih osjećaja. U priči “Čovjek kao on” postariji neženja prepoznaje sebe u čovjeku ne pravedno optuženom za moralni prijestup, u “Požaru” mladi muž koji sumnja da ga žena vara s njegovim ocem traži pomoć šest energičnih gospođa koje se amaterski bave detektivskim poslom, a “Suvenir” je potresna priča o ljubavi koja pokušava pobijediti unatoč užasu svije

ta. Zbirka Zlatni dečko, smaragdna djevojka otvara nam vrata u rijetko viđeni dar spisateljice što pripada kulturi toliko drukčijoj od naše, no u kojoj ćemo češće nego što mislimo prepoznati sebe i svijet oko nas.

Naslov: Sjena vjetra Napisao: Carlos Ruiz Zafón Izdavač: Fraktura “Ono što ovaj roman čini tako neodoljivo zanimljivim jest emotivna energija koju stvaraju usponi i padovi velike i raznolike postave nezaboravnih likova... Proše ćite bilo kojom ulicom Zafónove Barcelone i ugledat ćete sjene prošlosti i tajne sadašnjosti, upisane u gradsko tkivo i u živote njegovih stanovnika”, zabilježeno je o knjizi u Guardianu. “Dobro staro pripovijedanje ponov no je u modi... ova priča ima dramatsku napetost koja, čini se, nedostaje mnogim suvremenim romanima. To je iznimno sofisticirano, zabavno šti vo koje se ne ispušta iz ruku, a istovremeno ispituje moždane ćelije. Što biste više mogli poželjeti?”, tvrdi se pak u Scotmanu, dok u The Timesu stoji: “Kao i Da Vincijev kod, složeni triler Carlosa Riza Zafona Sjena vjetra postigao je nedostižan uspjeh koji se prenosi od usta do usta.”

Naslov: Druga smrt neoliberalizma Napisao: Slavoj Žižek Izdavač: Fraktura

ajnovija knjiga “najopasnijeg filozofa Zapada”, kako je nedavno prozvan u časopisu New Repu blic, polazi od tvrdnje da je neoliberalizam u 21. stoljeću umro najmanje dvaput: prvi put 11. rujna, kao politička doktrina, a drugi put s financij skom krizom 2008., kao ekonomska teorija. Detaljno istražujući tu drugu smrt, čije posljedice osjećamo i danas, Žižek se ne zadržava samo na kri tici trenutačnog stanja, već čini i korak dalje. Umjesto lažne alternative “kapitalizam ili socijalizam”, on odabire – komunizam! Pokazuje, naime, da ni slobodno tržište više ne može bez države, te da je jedino rješenje ponovno prisvajanje “zajedničkih dobara” (the commons). Temeljni uzor ovdje su pobunjeni haićanski robovi koji su ideje Francuske revolucije shvatili ozbiljnije od samih Francuza. Uz brojne teorijske reference, para laktične obrate, sočne viceve i interpretacije filmova, iznova pred sobom imamo dobrog starog Žižeka u najboljoj formi.

Naslov: Ljekaruša fra Jure Marčinkovića

va je knjiga sa 1.168 prirodnih recepata namije njena da se nađe pri ruci kao pomoć u liječenju različitih bolesti. Njezini su savjeti razumljivi, a sastojci dostupni i jeftiniji od mnogih kupovnih lijekova. Fra Juro Marčinković (1942.) hrvatski je misionar u Victoriji na sjevernom tihooce anskom kanadskom otoku Vancouveru, franjevac provincije Bosne Srebrne od 1963., katolički svećenik od 1970., diplomirani teolog i magistar pravnih znanosti. Studirao je i tradicionalnu kinesku medicinu. Kao svećenik djelo vao je u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Njemačkoj, Australiji i Kanadi. Već više od pola stoljeća druguje s ljekovitim biljem, proučava ga, skuplja i po maže mnogim ljudima da ozdrave ili da im bude bolje. Broj 54 / srpanj 2011.

MODA

Život s mirovinom

KAKO PRONAĆI PRAVOGA?

Odaberite „badić“ Piše: DORA Juras

Upamtite, kvalitetan kupaći kostim uvijek je isplativa investicija i mudra odluka. Klasičan kupaći kostim u tamnim nijansama uvijek je u trendu i uvijek ćete se u njemu osjećati ugodno i spremno za odlazak na plažu... Kupovanje kupaćih kostima nije baš ugodna aktivnost niti jednoj ženi, a žena ma u godinama još je teže pronaći odgo varajući model. No nasreću, postoji mnogo modela jednodijelnih kupaćih kostima u kojima se žene u godinama mogu osjećati lijepo i ugodno, skrivajući mane i naglaša vajući prednosti. Donosimo vam nekoliko tipova kupaćih kostima koji će vam pomo ći kako da odaberete onaj pravi i istaknete ono najbolje na vama.

Imate nedefiniran struk Izbjegavajte: - horizontalne linije (stvaraju ružne krivulje) - četvrtasti kroj oko vrata (naglašava srednje područje tijela) Probajte: - V izrez (kukovi izgledaju punije) - svijetle uzorke (maskiraju oblik) - svijetle tkanine (naglašavaju donji dio) - veliki izrez na leđima (definira kukove)

54 Broj 54 / srpanj 2011.

MODA

Život s mirovinom

Imate pune i jake kukove i bedra Izbjegavajte kupaće kostime: – visoko rezanih gaćica (to odmah privlači pa žnju na problematična područja) – horizontalnih pruga (na mjestima koja su vam jača, primjerice - na bedrima će linije uvijek biti šire) Probajte: – kratke, lepršave su knjice (skrivajući loša područja i stvarajući iluziju o proporciji) – pristojno rezana be dra stvorite graciozno područje kukova/be dra).

Imate širok srednji dio tijela Izbjegavajte: - svijetle i sjajne tkanine (akcentiraju nabore i udubljenja) - horizontalne linije (na dijelu trbuha će linije biti šire) - remenčiće ili zakopčavanje na sredini Probajte: - zabavne printove (sakrijte izbočine i nabore) - vertikalne linije (optički smanjuju kritična područja)

Krupnije ste građe Imate krupnije grudi Izbjegavajte: - nisko rezani dekolte (povećava grudi) - labave košarice (pre kriva, ali povećava) - gornji dio na veza nje (urezuje se u vrat i ramena) - tanke trakice (pružaju malo potpore i mogu se urezati u ramena) Probajte: - košarice sa žicom (pružaju odličnu potporu i stvara ju proporciju u odnosu grudi-bokovi) - debele trakice, vezice (stoje fiksno na rameni ma i ne urezuju se) - zatvoreni i uski dio na leđima (pruža potporu duž cijelog tijela) - četvrtasti kroj oko vrata (grudi izgledaju punije, a ne duže) - dvojne košarice

Izbjegavajte: - lagane tkanine (naglašavaju mane) - dosadne krojeve i uzorke (privlače pažnju na tijelo) - puno boje (naglašavaju nabore) - fluorescentne boje (stvaraju privid prozirnosti u dijelo vima na trbuhu i bokovima) Probajte: - visoko rezane gaćice (izdužuju torzo i noge) - zabavne uzorke (odvlače pažnju od problematičnih područja) - sjajne standardne boje (crna, tamno plava)

DNEVNICI

Život s mirovinom

MISLI ”ZLATNE” DAME

Život sa čudima tehnike Uzmite samo slavine za vodu, kojih danas ima na tisuće modela, a prije je sve bilo jednostavno; zabune nije moglo biti. Pokušala sam jednom samo oprati ruke u restoranskom toaletu, ali nije išlo, pa sam tek uz pomoć doznala da radi na fotoćelije, i s tim sada nemam problema. Međutim, imam ih s onim slavinama s kojima jednostavno ne znam što početi. Zato bih predložila da na javnim mjestima postave upute za uporabu Piše: MIROSLAVA Cavor

rogovorila bih u ovom tekstu o, za mene, vrlo važnoj stvari, nadajući se da su mnogi od vas s njom na “ti”, ali isto tako sigurna kako ima dosta i onih među nama starijima, pa i mlađima, koji će suosjećati sa mnom, jer su se našli u sličnim situacijama. Naime, znala sam se i prije potužiti, a sada još i više, kako me je strah mnogih čuda moderne tehnike i života s njom, pa su uslijedili sumnjičavi pogledi prema meni, vjerojatno uz pomisao kako sa mnom nešto nije u redu. Možda i nije. Naime, susrela sam u životu mnogo muškaraca, pa i žena, koji su kao pravi “fahmani” razglabali o postavljanju raznih instalacija, popravcima automobila, televizora, perilica rublja itd., tako da sam samo zijevala; ništa nisam razumjela. Kako onda, tako još više sada, jer su se u svijetu, pa i kod nas, razmahali u izmišljanju raznih tehničkih i elektronskih čuda da za neka ne mogu shvatiti čemu uopće služe, ali mnogi znaju i kupuju ih “k’o ludi”. Moram skrušeno priznati da sam i ja morala ponešto kupiti, jer se bez njih u modernom stanovanju jednostavno ne može, ali, kad mi je to došlo u stan, bila sam jako oprezna i obilazila oko njih kao mačka oko vruće kaše. Oni koji ih proizvode svako malo na tržište izbace novi aparat ili, barem, novi model staroga, a sve na gumbe. Dobije se i knjiga s uputama za korištenje, popraćenih crtežima, ali što vrijedi kad ništa ne razumijem. A kako bih i mogla kad me u tom labirintu vode tako da moram “ovo” utaknuti sim’ il’ tam’, ali je upravo “ovo” meni jako tajnovito. Pa moram potražiti pomoć. I negdje sam pročitala kako su ti aparati primjereni svakome prosječne pameti, pa sam se tek onda jako zabrinula. Prije sam bila uvjerena kako sam s pameti negdje na sredini, ali

56 Broj 54 / srpanj 2011.

su me upravo ovi postavili na pravo mjesto i sada, kad su mi i inače mnogi šarafi popustili, sigurno nisam ništa pametnija. Nije to slučaj samo s tim kućanskim aparatima, nego i s drugim stvarima. Tako mi se nije jednom dogodilo da nisam mogla otvoriti bocu s nekakvim svemoćnim kemijskim bućkurišom za pranje i ribanje. I onda sam se gotovo rasplakala od muke. I kad sam već kod plača, i da bih pokazala kako nisam u svemu tome usamljena, prisjetila sam se jedne moje prijateljice koja je, a bilo je to dosta davno, kupila novu perilicu za rublje. Majstori su je pripremili za rad i otišli, ona uključila pranje i sve je išlo dobro dok nije trebalo rublje izvaditi. Sve je poduzimala, ali brava nije popuštala. Nazvala me i zamolila pomoć, a ja je upozorila da nisam prikladna za tako nešto, ali sam popustila i došla k njoj. A ona sjedi na podu kupaonice i plače, pokazujući mi bravu na vratašcima. Spustila sam ruku ispod bravice i ona se otvorila, iako nisam imala pojma kako sam u tome uspjela. Ili, uzmite samo slavine za vodu, kojih danas ima na tisuće modela, a prije je sve bilo jednostavno; zabune nije moglo biti. Pokušala sam jednom samo oprati ruke u restoranskom toaletu, ali nije išlo, pa sam tek uz pomoć doznala da radi na fotoćelije, i s tim sada nemam problema. Međutim, imam ih s onim slavinama s kojima jednostavno ne znam što početi. Zato bih predložila da na javnim mjestima postave upute za uporabu. Mogla bih navesti još neke zanimljivosti takve vrste, koje su se dogodile i drugim ljudima, što me zapravo ohrabrilo da pišem o sebi, jer sam prije imala komplekse posvemašnje nesposobnosti na tom području, misleći kako su svi oko mene odavno svladali te vještine i uopće nemaju

nikakvih problema. Stvar je u tome da oni koji izrađuju te aparate misle kako svi koji ih koriste moraju svladati njihovu stručnu terminologiju, koja je često krcata nazivljem na engleskom, i onda smo mi tehnički nepotkovani i jezično ograničeni samo na hrvatski jezik, zaista u gabuli. Nekako me sve ovo vodi na naše, ali i svjetske političare. Kad se prikažu u medijima i počnu tumačiti što nam sve dobroga spremaju, moram priznati da mnogo puta ništa ne razumijem, jer u jednoj rečenici zna biti više kontradikcija, pa ne uspijevam shvatiti o čemu je riječ. Zato mi se čini kako bi mnogi od nas trebali za život u ovim modernim vremenima svladati u nekim, sada jako modernim “radionicama”, barem osnove dešifriranja tehničkih i političkih tajni, a možda bi kao voditelji dobro došli i stručnjaci iz tajnih službi. No, zadržala bih se na tim tehničkim čudesima, koja su postala prijekom potrebom za život. Moglo bi se pomisliti kako nas ona lišavaju potrebe obavljanja mnogih teških i neugodnih poslova, posebice kućanskih, ali je li baš tako? Uz one početne teškoće, koje sam navela, slijede i druge: održavanje aparata, čišćenje nakon uporabe, spremanje na “svoja” mjesta itd., a budući da ne mogu raditi bez električne struje, ni taj trošak nije zanemariv. Sve me to podsjetilo na davno pročitani osvrt jedne dame koja je odlučila slijediti upute vrsnog stručnjaka o tome što dnevno treba poduzimati za očuvanje ljepote. I izdržala je zaista samo jedan dan. Naime, slijedeći upute, počela je rano ujutro s tretmanom i nastavila do prije spavanja. I zaspala je posve iscrpljena, iako cijeloga dana nije ništa drugo radila nego se samo bavila održavanjem ljepote. Naravno, odustala je od toga štrapaca, upozorivši u tom tekstu ostale kakve ih muke mogu snaći. Danas nam se u reklamama nude sva moguća i nemoguća sredstva za održavanje čistoće, i onda vidimo na ekranu lijepu djevojku pred prljavom tavicom ili štednjakom kako izlije nešto tekućine iz plastične boce, pa samo lagano zamahne krpom i prljavštine nema. No, kad sam pokušala to isto učiniti, rezultat je bio jadan. Ali, jako me zbunjuju one reklame sredstava za čišćenje zahodskih školjki, u kojima se jamči da tamane sve moguće i nemoguće bakterije. Možda bi mi netko mogao objasniti zašto i ta mjesta moraju stalno biti sterilna kao instrumenti za operacije u bolnicama? 

DNEVNICI

Život s mirovinom

PENZIĆKI KUTAK

Zašto Joža neće među Hrvate? Dolazi godinama u svoj apartman, obiđe rodbinu i prijatelje, a onda se vrati u Francusku. “Mislio sam se davno vratiti u Istru, ali sam čuo da država uzima odmah 40 posto mirovine. Uz to u Hrvatskoj je sve skuplje nego u Francuskoj”, kaže Joža, moj susjed… Bilježi: penzić mr. sc. DARKO Draženović

uju nam zeli bar komadiček i tak jadne penzije, bumo crkli od gladi il’ više ne bumo mogli ići na rundu u naš kafić – požalio se znanac u omiljenu zagrebačkome bistrou prije negoli sam se vratio u svoje “morsko odredište”. – Kak to znam? – upitao se i potom odgovorio i ustvrdio znanac – bil je tu netko iz EU i rekao je da Hrvatska mora smanjiti plaće, mirovine i socijalna davanja. Sve se, rekao je, mora uskladiti s Europom. Pa i ja bi štel da živim kak penzići v Europi. Zašto Europljani tražiju da se pri nami smanjiju plaće i mirovine? Pa jasno, kad baš sve pokupuju, ili dobiju, da manje platiju naše radnike, domaće ljude.

Joža Francuz Na moru mi je povremeno susjed Joža Francuz. Zapravo, nije Francuz nego Hrvat, Istranin, a Francuzom ga zovem jer živi u Francuskoj, gdje je proveo cijeli radni vijek. Dolazi godinama u svoj apartman, obiđe rodbinu i prijatelje, a onda se vrati u Francusku. – Mislio sam se davno vratiti u Istru, ali sam čuo da država uzima odmah 40 posto mirovine. Uz to, u Hrvatskoj je sve skuplje nego u Francuskoj – kaže Joža dodajući da mu je mirovina dvije tisuće eura (završio je neki zanat metalne struke), a i supruga ima “nešto” oko 500. Ukupno dvadesetak tisuća kuna na mjesec. – Ma nije istina da država bilo što uzima od gastarbajterskih mirovina – pokušavam ga uvjeriti. – Uzima samo nama, domaćima, jer više ne usklađuje mirovine, pa tako svake godine gubimo nekoliko posto te crkavice.

Ali, Joža i dalje živi u uvjerenju da je u pravu, jer su mu to rekli “dobro upućeni” znanci... Možda je, u konačnici, ipak u pravu.

Barcelona je (ipak) nedodirljiva Dok tako imamo igara i bez utakmica žeđ za pravim sportom možemo gasiti gledajući najbolje svjetske momčadi. Znalo se otprije da su to Barcelona i Manchester United, a odnedavno i da su Katalonci bolji od Engleza. Finale Lige prvaka na Wembleyju (3:1 za Guardiolinu momčad) potvrdio je nedodirljivost Barce i ispravnost klupske orijentacije: klub sam stvara igrače, prodaje suvišne, a samo zgodimice dovede poneko pojačanje. Ovdje, u Istri, sport nije baš u prvome planu. Malo je zabrinutih hoće li nogometaši Istre ostati u Prvoj ligi, a izgradili su superlijepi stadiončić, ali više je onih koji gledaju u nebo, prizivaju lijepo vrijeme i turiste, kojih je još premalo. Za Uskrs je bilo mnogo ljudi, ali nakon toga, kažu – ni za preživjeti. Ministar turizma Bajs prorokovao je, nakon Uskrsa, odličnu sezonu, ali nije se pokazao osobitim prorokom. U mojem apartmanskom gradiću, s oko 1500 apartmana ili oko pet tisuća ljudi u punoj sezoni, sada je, čini mi se, manje od

tisuću ljudi. Zašto? Ni domaćini se ne trude baš previše. Doduše, restorani i kafići raduckaju, konobara je više nego gostiju, ali malobrojni dućani opskrbljeni su više nego skromno, a i skuplji su od onih u Puli. Po svježe meso, povrće, novine ili (čak i domaće) cigarete mora se u Peroj, Fažanu, Vodnjan ili čak u Pulu. Tako malobrojnim stanovnicima i apartmanskim gostima ostaje da čekaju svršetak školske godine, a u međuvremenu da uživaju u prekrasnom vremenu i čistim plažama. Istina, ni to nije malo. Svi znaju da će svršetkom školske godine doći školarci s mamama, tatama, bakama i djedovima. Bake i djedovi, nažalost, ne znaju hoće li ponijeti sa sobom mirovinu dostojnu ljudi koji su cijeli radni vijek ulagali u državu i svoju budućnost ili starost. O tome, nažalost, odlučuju sada oni koji su uložili malo ili nimalo. 

Broj 54 / srpanj 2011.

PRIČA

Život s mirovinom

NASTRANI KUT

Priča u c-molu Ima dobrih ljudi, i loših ljudi. Ovi kojima pišem, bili su loši. Neće pas ugristi onog tko ga hrani. Čovjek može biti kažnjen i za ono što nije učinio. Tko je taj što je pucao, čime je vukao okidač: mržnjom, strašću, zavišću?

vo vam pišem u c-molu. A mol, za razliku od dura, predstavlja tužan rod ljudskog pjevanja. Meni se čini da i sad vidim srneće oči mog Rolfa, najboljeg psa kojeg sam imao. Njega je ostavila, zaboravila, napustila jedna vojska, koja je u hotelu moga ćaće pripremala operaciju Konjički skok, što je bio konspirativni naziv za desant na Drvar. Otud i ona: pas je najbolji čovjekov prijatelj. Napuštenom psu najbolji prijatelj bio je čovjek... Vojska je nečujno otišla, neki da siju smrt, neki da nađu smrt, ali pas je ostavljen u našem restoranu. Bio je to njemački ovčar, jedan od onih divnih primjeraka koji bi, da je danas živ, na svakom natjecanju ponio CACIB-a. Ima dobrih ljudi, i loših ljudi. Ovi o kojima pišem nisu bili dobri. Dolazili su kamenjem u rukama da, zaštićeni sigurnošću, zasipaju Rolfa. Mirno ih je promatrao, izbjegavajući i izmičući udarcima, i samo kad bi se neki deran suviše približio, Rolf bi zarežao i zalajao i tad bi nastajala frka. Ali Rolf ni nama nije dao mira. Tako smo odgojeni da volimo životinje, a naročito pse, pa zato i kažu da sam u prethodnom životu (ako postoji) sigurno bio pas. I sam nadimak „Floki“, kako me je prijatelj Zlatan Jukić svojedobno nazvao, nije slučajan i uz moje ime putuje, evo, već pola stoljeća. Mučio nas je taj pas, kao i uzeli bi ga i ne bi, problem je bio kako mu se približiti. Bacali smo mu hranu kroz otvor od lifta, on bi najprije pogledao gore da se kao zahvali darodavcu, pa bi tek onda pojeo. U hotelu je boravio g. Kombić, bio je direktor jedne sarajevske gimnazije.

58 Broj 54 / srpanj 2011.

Povjerio sam mu svoju tajnu da bih prišao psu, ali se bojim. – Neće pas ujesti onoga tko ga hrani! Ohrabren njegovim riječima i s komadom piletine u ruci, prišao sam mu. Piletinu je u slast pojeo, a onda me je počeo promatrati onim svojim srnećim očima. – Pođi sa mnom – rekao sam mu i on je poslušao.

Kolale su razne priče Bojao sam se kako će roditelji reagirati, premda sam znao da su i oni ljubitelji životinja. – Da vidite koga sam doveo! – uzviknuo sam s vrata.

Piše: JOVAN Hovan

Mirno je ušao u sobu i zavukao se pod stol. Ali trebalo mu je dati ime, licitirali smo: Hans, Edi, Pač, Ben, Volf, i kad je izgovorena riječ Rolf ustao je i počeo mahati repom. Tad je bilo gotovo, postao je nešto kao član obitelji. Svuda nas je pratio, pa i u krađe voća – bio je neka vrsta stražara koji je oštrim lavežom najavljivao dolazak vlasnika i mi bismo navrat-nanos silazili s voćke i udarali petama vjetra. Otac je često odlazio na putovanja, ali mi smo se pored Rolfa osjećali sigurni i sasvim zaštićeni. Kolale su razne priče i razni ljudi, stara vlast je otišla, nova još nije došla, hotel je privlačio lopove i probisvijete svake vrste, ali mi smo se s Rolfom osjećali sigurniji. On je tako glasno lajao da bi se od njegova laveža i najvećim lopovima ledila krv u žilama. Kad bi odlazi u obližnji grad, otac ga je vodio sobom, a jednom se dogodilo da se vratio sam. – Gdje je Rolf? – Zar se nije vratio?! – uzvratio je otac. Rolf se nije pojavio ni sutradan, ni za dva dana. Trećeg dana uvečer sjedili smo za stolom, u gostima je bio isti onaj Kombić koji nas je tješio: „Ako se pas ne vrati tri dana, onda budite sigurni da neće ni doći!“. I baš u tom trenutku, vrata su se otvorila, Rolf je uletio u stan. Bio je pun inja, čičaka, leda, a oko vrata je imao žicu kojom ga je netko vezao. On ju je pregrizao ili prekinuo, tek uspio se vratiti. S hranom je bilo problema pa je otac odlučio da ga pokloni jednom trgovcu. (I ovdje, i svugdje, trgovci su uvijek dobro živjeli.) Uvečer za večerom mrtvačka atmosfera. Nitko neće

PRIČA

Život s mirovinom

jesti, samo se krupne suze kotrljaju u tanjure. Sutradan je otac sjeo u fijaker i otišao trgovcu da ga moli da vrati psa, što je ovom bilo drago: „Ma samo ga uzmite, cijelu noć je urlao, nitko u ulici nije spavao!“. I tako se Rolf vratio.

Nije volio poštare Taj pas nije bio lopov, i samo je jedanput ukrao, ali nije on dobio batine nego ja, koji sam inače bio sklon takvim

le. Tada sam prvi put shvatio nepravdu života, da čovjek može biti kažnjen i za ono što nije učinio. Rolf nije bolovao ni od kakve alergije, jedino nije volio poštare. Poštari su (stariji će se sjetiti) imali trube kojima su najavljivali svoj dolazak. Zvuk trube nervirao je Rolfa pa je zbog toga zamrzio i poštara Deru Aristida. I jednom, kad je Dera sjeo da se odmori, ukrao mu je trubu i svu je izgrizao da se više nikad ne oglasi. Ujutro je Rolf išao ocu po novine pa je tako pas, najbolji čovjekov prijatelj, postao donositelj loših vijesti. On se nije bojao eksplozija i grmljavine, a gledam sad boksera Bena (vlasnik Damir Burić), kad zagrmi on bi se najradije sakrio u ormar za čisto rublje. S večeri, kad bi se ćaća dulje zadržao u birtiji s društvom, slali smo Rolfa u potjeru. Čim bi ga ugledao, otac je znao koliko je sati, da je vrijeme da se kući vrati.

Moja kuća, moj zid ekscesima. U posjet materi došla je jedna prijateljica i donijela joj je bombonijeru. Kad je odlazila pošli smo je ispratiti, a Rolfu su zamirisali čokoladni bomboni. Jedan po jedan – sve je uredno pojeo, zajedno s omotima. Kad smo se poslije večere htjeli osladiti, a tamo: bombonijera je bila prazna. Vjerovalo se da to nije Rolf učinio, ma gdje bi on ukrao, a i on je nezainteresirano promatrao kao da se cijela ta situacija njega uopće ne tiče. Ćaća mi je odvalio dvije vruće pljuske, ne mareći za psihičke posljedice, on je uopće bio pristalica onog nakaradnog vjerovanja da je batina iz raja izašla, a mati mi je izdijelila komplimente da sam „ala nezasitna“, da sam „proždrljivko“, „izjelica“, „egoist“ i sve to završila smjerno kao molitvu: dabog da ti u grlu zasje-

Moram priznati da smo bili ponosni na Rolfa. Po zimi smo ga uprezali u sanjke i on ih je radošću vukao. A onda se na jednom sastanku mjesnog odbora netko sjetio da je Rolf vojni pas, dakle fašistički, da je okusio ljudsko meso i da mora biti likvidiran. – Likvidirati na svaki način, jer psi šire ehinokok ! – javio se i jedan doktor za riječ. Nama, djeci, ta je riječ smiješno zvučala pa smo u šali govorili „ako te koknem... koknut ću ja tebe, Mate je koknuo Antu, a ni Ante mu nije ostao dužan, koknuo ga je s kamatama”. Ali stvar nije na tome stala. Održan je neki konspirativni sastanak na kome je glavna tema bio Rolf: „To je fašistički pas!“, govorio je jedan borac. „Tako je!“, čuli su se glasovi odobravanja. Bilo je i parola pa je tako ona „Smrt fašizmu – sloboda narodu!“ osva-

nula na fasadi našeg hotela. Moj stari je ono „narod“ prebrisao i popravio pa je ispalo „Smrt fašizmu – Sloboda – Sloga 3-0“. – Moja kuća, moj zid, imam pravo pisati što hoću. – E, nije više tako, prošla su ona vremena! – upozoravali su ga. – Vremena su prošla, ali ljudi su ostali isti, to je ono što me brine – rekao je moj stari. – Nego jedna stvar, ili ćeš ti ubiti psa, ili ćemo to mi učiniti. – Ja da ga ubijem?! A zašto bi i vi to učinili? – Zato što je to vojni pas, koji je osjetio ljudsko meso. Ta je odluka važna, pravosnažna, jednoglasna, kratka i jasna – pas se mora ubiti! Čuvali smo ga u kući, samo rijetko smo ga izvodili, i to na pomoćni izlaz i u gluho doba. Ali jedne noći nekako se iskrao i kad je bio na izlazu odjeknuo je samo jedan pucanj: ubili su Rolfa! Tko je taj što je pucao? Čime je vukao okidač: mržnjom, strašću, zavišću? Otac je platio jednom Romu da ga zakopa jer u malim mjestima ti bezbrižni veseljaci obično svršavaju najtužnije poslove. S onim doktorom dvije godine nismo progovorili, a onda je došao na Božić da se ipak ispriča. To je kršćanski praznik kad se mnogo štošta mora oprostiti. Oprostili smo mu, ali ne i zaboravili zbog udarca koji je ostao da opominje. Nešto kasnije imao je težak udarac u obitelji, bilo je to kao osveta za Rolfa. Moja je mati to prokomentirala riječima kako ima Boga, koji sve vidi, sve zna, sve čuje i sve naplati.  Broj 54 / srpanj 2011.

ZDRAVLJE

Život s mirovinom

Neobrazovani stare ranije

ajnovije istraživanje pokazalo je da ljudi sa slabijim obrazovanjem brže stare. Britanski znanstvenici smatraju da su obrazovaniji ljudi skloniji usvajanju zdravih životnih navika. U istraživanju British Heart Foundationa su-

Koliko crvenog mesa treba jesti?

rto crveno meso izvanredan je izvor proteina, vitamina B1, B3, B6 i B12, te minerala fosfora, cinka i željeza. Naime, 100 g krtog crvenog mesa osigurava oko 25 posto i više dnevnog preporučenog unosa navedenih nutrijenata. Ali tu su i opasnosti. Britansko ministarstvo zdravstva objavilo je proglas u kojem upozorava svoje stanovnike da smanje unos crvenog mesa kako bi smanjili rizik od razvitka karcinoma debelog crijeva. Potreba za takvim upozorenjem javila se zbog toga što istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa značajno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva od kojeg godišnje oboli više od 35.000 Britanaca. Također, unos crvenog mesa doveden je u vezu i s bolestima srca i krvnih žila zbog visokog sadržaja zasićenih masnih kiselina te dijabetesom, a i s nekim drugim oblicima karcinoma poput karcinoma dojke, pluća i prostate. 

Sve više živčanih bolesnika

skoroj budućnosti više od polovice bolničkih postelja u svijetu bit će rezervirano za bolesnike sa živčanim smetnjama i različitim oblicima psihosomatskih bolesti. Doista?

60 Broj 54 / srpanj 2011.

djelovalo je 400 muškaraca i žena između 53 i 75 godina, a njihov DNK pokazao je da je proces starenja odmakao dalje kod onih ispitanika sa slabijim stupnjem obrazovanja, piše dnaindia.com. Obrazovanje pojedinca povezano je s njegovim zdravljem, osobe s nižim stupnjem obrazovanja skolnije su nezdravim životnim navikama, što pospješuje starenje, a naše je istraživanje to potvrdilo, objasnio je voditelj istraživanja Andrew Steptoe s londonskog Sveučilišta College. 

Vježbom protiv polipa

reteške i pretile osobe izložene su povišenom riziku od crijevnih polipa. Srećom, i minimalna tjelesna aktivnost može djelovati preventivno kad su u pitanju ove izrasline. Zašto bi nas trebali brinuti crijevni polipi? Iako su u većini slučajeva dobroćudne, ove se izrasline smatraju faktorima rizika za rak crijeva. Pomažu i naizgled trivijalne aktivnosti, poput šetnje ili uspinjanja stepenicama, jer svaka tjelesna aktivnost smanjuje rizik, pogotovo kada su u pitanju pretile ili preteške osobe. Tako tvrde znanstvenici iz Centra za rak Memorial Sloan-Kettering iz New Yorka, koji su u svoju studiju uključili gotovo tisuću pacijenata raznih rasa i etničkih skupina. Svi su bili sredovječni i nisu imali povišen rizik od razvijanja polipa ili raka debelog crijeva. Dvije trećine ispitanika bilo je preteško, a pola ispitanika vježbalo je najmanje jedan sat tjedno. 

Dale Carnegie, autor knjige Kako zaboraviti brige, na bostonskoj je promociji američkog bestselera predočio crne prognoze klinike Mayo da će u skoroj budućnosti više od polovice bolničkih postelja u svijetu biti rezervirano za bolesnike sa živčanim smetnjama i različitim oblicima psihosomatskih bolesti. Među njima najčešće će biti probavne tegobe, posebno čir na želucu. 

ZDRAVLJE

Život s mirovinom

Zimogrozni žive dulje

ko vam je gotovo uvijek zima, imate dobre šanse da dugo poživite, pokazuje nova američka studija koja je povezala tjelesnu temperaturu i dužinu života. Znanstvenici sumnjaju da hormonalne promjene koje čuvaju energiju i toplinu – usporavanjem metabolizma – produžuju život. Istraživanje se temelji na nizu studija koje su povezivale ekstremnu prehranu kod životinja s dugim životnim vijekom. Primjerice, ako se prehrana miševa smanji za 30 posto kalorijske vrijednosti, to može dovesti do 50 posto dužeg života. 

Glazba usporava starenje

elite ostati mladi? Bavite li se glazbom, usporit ćete simptome starenja. Učenje sviranja nekog glazbenog instrumenta pomaže ljudima da ostanu mladi, pokazuje nova studija. Glazbenici u dobi od 45 do 65 imaju bolju memoriju i bolje čuju govor u bučnom okruženju nego oni koji se aktivno ne bave glazbom. I niz prijašnjih studija ukazivao je da glazbeno školovanje pomaže učenicima da razviju mozak i lakše uče, no sad se pokazalo da aktivno bavljenje glazbom usporava i starenje. 

Opasne tablete protiv bolova

ijete li tablete protiv bolova, a nedavno ste imali srčani udar, mogućnost da umrete od novog srčanog udara penje se za 55 posto. Pijenje popularnih tableta protiv bolova može ubiti ljude koji su već imali srčani udar, tvrdi se u novom istraživanju. Znanstvenici su pratili osobe koje su imale srčani udar, a istodobno su pili lijekove. Ustanovili su da je korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova povezano sa 45 posto povećanim rizikom od smrti ili ponovnog srčanog udara unutar prvog tjedna liječenja. 

Zdrava koža na suncu

ri su načina kako se zaštititi od sunca. Prvi je izbjegavati ga. Drugi je koristiti kupovnu kremu za sunčanje vrlo visokog faktora. Treći je kombinacija koju čini prirodna zaštita kože od sunca prije sunčanja, njega kože nakon sunčanja te pravilna prehrana. Taj način je efikasniji i potpuniji od “samo kupovne kreme”. Izlaganje kože suncu je određena vrsta “agresije”, htjeli mi to priznati ili ne. I zato prije svega treba naglasiti da ljeti treba piti mnogo tekućine te izbjegavati sunčanje između 11-17 sati, što se pogotovo odnosi na malu djecu i starije osobe. Voće i povrće Raznovrsna prehrana s posebnim naglaskom na voću i povrću koje je bogato antioksidansima jako je važna. Najvažniji za kožu su sigurno vitamini A, C, E, fitokemikalije-flavonoidi, polifenoli, antocijani te famozni beta karoten toliko često preporučivan kao priprema za sunčanje. Beta karoten je jaki antioksidans. Sastoji se od jedne molekule trans beta-karotena. Prirodni oblik iz voća i povrća ima dvije molekule, i to trans beta-karotena i 9-cis beta-karotena. Moguće ga je nabaviti kao dodatak prehrani u svakoj ljekarni. Često se griješi kod doza i duljine uzimanja beta- karotena pa se mnogi razočaraju kad nakon potrošenih novaca učinak ipak izostane. Beta karoten treba uzimati u prirodnom obliku zajedno s ostalim karotenoidima (jer je tako najefikasniji) u dozi od 30 mg (50000 IU) dnevno tijekom 12 tjedana da bi se polučio imalo značajniji učinak zaštite od opekotina i famoznih alergija. Ostali karotenoidi Još jedan karotenoid koji pomaže koži da se brže adaptira na UV zračenje i štiti ju od indirektnog oštećenja DNK je likopen. Po nekim istraživanjima osobe koje su duže razdoblje i konzumirale veću količinu likopena teže su dobivale opekotine, a ako su ipak nesmotrenim ponašanjem zadobile opekotine, njihov intenzitet (crvenilo, osjećaj pečenja) bio je manji no kod osoba koje u svojoj prehrani nisu dobivale veće količine likopena. Likopen nalazimo u rajčicama, lubenici, ružičastom grejpu, papaji, guavi, a najbolje se apsorbira iz termički obrađene hrane uz dodatak ulja (poput beta karoten i likopen je uljno topiv). Zbog toga je najbolji prirodni izvor likopena kuhani umak od rajčice i kečap te pasterizirani sok od rajčice. Preporučena dnevna količina je 8-10 mg što se može dobiti iz samo 100 g umaka od rajčice! Vrlo bitni faktori za zdravlje kože kod izlaganja suncu su i kvalitetne masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima noćurka, boreća, konoplje (GLA), lana, oraha, ploda divlje ruže (ALA-omega 3) te plavoj ribi i algama (EPA, DHA-omega 3). Vitamini B skupine (prisutni u integralnim žitaricama), minerali cink, bakar, mangan i selen su presudni za zdravlje kože. Priroda je vrlo mudra pa nas je u ljetnom razdoblju opskrbila voćem s najvećim antioksidativnim potencijalom: malinama, borovnicama, grožđem, kupinama, crnim ribizlom, višnjama i jagodama, stoga treba nastojati što više ga konzumirati u svježem obliku ili putem prirodnih sokova bez dodanih šećera i aditiva.  Broj 54 / srpanj 2011.

HOBI

Život s mirovinom

FILATELIJA

Generalno sakupljanje

Piše: MARIJAN Šegedin

ijekom bavljenja filatelijom i sakupljanjem i proučavanjem poštanskih maraka i ostalog filatelističkog materijala, neumitno će se javiti jedna ozbiljna dilema. Što sakupljati? Naime, svijet današnje filatelije je ogroman, postoji fantastična množina do sada izdanih poštanskih maraka i ostalog pripadajućeg filatelističkog materijala. Uz to, tijekom svake godine dobivamo i nova izdanja. Sakupljati sve je nemoguće, fizički i financijski. Svaki sakupljač prirodno teži kompletiranju nekog područja sakupljanja, pa je stoga prisiljen usko ograničiti svoje područje. Iz te nužnosti su se razvili izlagateljski razredi koji zapravo prema izložbenim propisima FIP-e, Svjetske filatelističke federacije (Fédération Internationale de Philatélie) označavaju i mogućnost izbora. Tako razred tradicionalne filatelije označava dijelom ono što nazivamo generalnim sakupljanjem. U pravilu generalno se sakupljaju sve poštanske marke neke zemlje, nekog područja ili unutar toga određenog razdoblja; primjerice, poštanske marke Njemačke poslije Drugog svjetskog rata ili Velike Britanije u razdoblju Elizabete II.

62 Broj 54 / srpanj 2011.

Generalno sakupljanje znači pribaviti sva izdanja te zemlje ili područja kronološkim redom, dakle redom izlaženja. Postoje novije države, među koje recimo pripada i Hrvatska, gdje to i nije tako teško niti skupo. S druge strane, postoje države koje kontinuirano izdaju marke već više od 160 godina te je sakupljanje puno teže i neizmjerno skuplje. Zato su i unutar generalnog sakupljanja moguća i uobičajena daljnja ograničenja i specijalizacije. Kao primjer pristupa generalnom sakupljanju uzet ću Španjolsku. To je zemlja koja je s izdavanjem poštanskih maraka započela još 1850. godine. Klasična i starija Španjolska može se studiozno sakupljati po političkim razdobljima, primjerice, vladavina Izabele I., razdoblja ostalih vladara, razdoblje I, pa II. Republike, frankističko razdoblje, te konačno razdoblje Don Juana Carlosa I. Netko će možda primijetiti da je takvo generalno sakupljanje monotono i dosadno, međutim, ako bismo i prihvatili tu konstataciju, postoji niz dodatnih mogućnosti. Primjerice, Španjolska se unutar generalnog sakupljanja može proširiti, odnosno unutar toga mogu se formirati dodatne cjeline poput izdanja Europa, Dvorci, Samostani, Slikarstvo, Božić, Dan marke, Šport, Fauna, Flora,

Znameniti ljudi i slično. Te podgrupe možemo dalje, uz pojedinačne poštanske marke obogatiti sakupljanjem četveraca, spomen omotnica s poštanskim žigovima prvog dana izdanja, maksimum karata, poštanskih cjelina, te ponekad još i izdanjima probnih eseja i slično. Takvom razradom možda ćemo se i ne znajući prebaciti u razred tematske filatelije. Naime, proučavajući izuzetno lijepa izdanja ove zemlje, zaintrigirat će nas ubrzo njena dugovječna i vrlo burna povijest, kulturna i umjetnička baština, koja se u potpunosti u raznim pojavnim oblicima reflektira kroz filateliju, te ćemo pokušati dio zbirke sakupljanjem tako koncipirati i uobličiti. No, o tome opširnije drugom prilikom. Španjolsku možemo podjednako uspješno sakupljati nerabljenu, dakle bez poštanskih žigova, ili rabljenu (s poštanskim žigovima). Postoje stajališta dijela filatelista koji isključivo sakupljanje rabljenih poštanskih maraka smatraju pravom filatelijom, jer je poštanska marka već obavila svoju funkciju. 

PISMA ČITATELJA

Život s mirovinom

Poštovani uredniče,

Pisma čitatelja šaljite na adresu: Život s mirovinom Junija Palmotića 27 10 000 Zagreb

Pretplata na časopis Poštovani čitatelji, ako želite primati časopis na vlastitu adresu (10 brojeva godišnje), uplatite općom uplatnicom iznos od 60 kn u korist tvrtke: Amfiteatar d.o.o., Palmotićeva 27, 10000 Zagreb, br. žiro računa 2390001-1100-342442. Obavezno nam pošaljite kopiju uplatnice i broj telefona.

Redoviti sam čitatelj vašeg lista i jedina moja primjedba se odnosi na to da ga svakog mjeseca ne uspijem nabaviti. Jednom sam ga dobio na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Drugi put sam pronašao u svojoj ljekarni, a onda sam nažalost propustio dva broja. Jako sam radostan što postoje novine koje se obraćaju i nama, umirovljenicima, tako zapostavljenima u medijskom svijetu. Vjerujte, nas ne zanimaju pop ikone, Big brother niti modni mačci. Živimo stvarnim životom, nedostojnim čovjeka, a kamoli intelektualca. Zato najradije čitam vaše teme posvećene umirovljeničkom standardu, ali i zdravlju koje se, nažalost, s godinama trajno narušava. Također, želim reći da i mi umirovljenici očekujemo mnogo od ovih izbora. Umorni smo od države koja je opljačkana i u kojoj su iznevjereni svi naši snovi. Nadam se da će ova zemlja konačno dobiti vodstvo kakvo zaslužuje, premda, nažalost, moram priznati da među našim političarima ne vidim nijednoga kome bih rado darovao svoj glas. Ipak, građanska je dužnost glasati, i to ću učiniti ako sadašnja premijerka Kosor ikada raspiše izbore. žao nam je što u zemlji koju smo sanjali godinama, nismo u mogućnosti glasati punog srca, a nažalost, ni punog želuca, posebno mi – umirovljenici. U nadi da ćete nastaviti raditi isto kao do sada, srdačno vam zahvaljujem i dostavljam svoju adresu te vas ljubazno molim da mi pošaljete brojeve iz ožujka i travnja. Srdačno vaš, Petar Iveković, Zagreb

Konačno sam pronašla časopis u kojem mogu saznati nešto o načinu odijevanja zrelijih gospođa. Godinama sam razmišljala o tome što odjenuti u određenim prilikama. Moram priznati da sam, vođena vašim modnim savjetima, zablistala na dočeku prošle nove godine, što su primijetile sve moje kolegice i kolege u domu umirovljenika. Voljela bih kada bi u vašem časopisu pročitala nešto o njezi zrele kože te pronašla neki recept za ukusna i jeftina jela, s obzirom na moja skromna primanja. Anka, Split Broj 54 / srpanj 2011.

ALTERNATIVA

Život s mirovinom

JOGA KAO TERAPIJA

Ravnoteža duha i tijela Joga terapeuti zdravstvene tegobe svakog pacijenta procjenjuju s obzirom na konstituciju, način života, razinu stresa i ostale opće zdravstvene faktore. Potom odabiru tehniku koja najviše odgovara vašem stanju, te vas podučavaju toj tehnici. Istodobno, vaš terapeut vam određuje i vježbe koje trebate raditi i kada ste kod kuće

i ostale opće zdravstvene faktore. Potom odabiru tehniku koja najviše odgovara vašem stanju, te vas podučavaju toj tehnici. Istodobno, vaš terapeut vam određuje i vježbe koje trebate raditi i kada ste kod kuće. Budući da terapija jogom teži za uspostavljanjem sklada između uma, tijela i duha, program bi trebao uključivati uravnotežen spoj vježbi za smirenje i vitaliziranje, kako umno, tako i tjelesno, te djelovati na specifične tegobe. Djelotvornost joge ovisi o redovitom vježbanju, pa makar i kratkotrajnom. Prema tome, treba stvoriti rutinu koja je primjerena vašem načinu života i vašim zdravstvenim tegobama. Vježbanje ne mora trajati predugo, pa ga je lako uklopiti u svakodnevni život.

oga kao terapija proistječe iz bogate, stare tradicije koja se pojavila prije nekoliko tisuća godina. Filozofija na kojoj se temelji joga obuhvaća svaku razinu postojanja, od tjelesne do duhovne. Međutim, jogu možemo odvojiti od duhovnog učenja i raditi samo na poboljšanju tjelesnog i duševnog zdravlja. Danas psiholozi i liječnici na Zapadu za liječenje tjeskobe i stresa uvelike koriste jogu. Također, počinje se sve više uviđati i vrijednost joga vježbi (disanja, opuštanja i meditacije) u liječenju drugih bolesti, kao što je: visok krvni tlak, bolesti srca, pretilost, PMS i migrena. Joga terapeuti zdravstvene tegobe svakog pacijenta procjenjuju s obzirom na konstituciju, način života, razinu stresa

Za prakticiranje joge pronađite mirnu i prozračnu prostoriju, koja nije pretrpana stvarima i namještajem. Obucite odjeću koja vas ne sputava, a na pod stavite prostirku, koja se neće klizati i koja će vam biti udobna. Dok izvodite vježbe koje zahtijevaju ležanje na podu, upotrebljavajte smotane pokrivače kao podmetače za glavu i leđa. Izbjegavajte jako svjetlo i sve što vam može odvratiti pozornost i ometati vas u vježbanju. Odredite sebi vrijeme za jogu, kojeg ćete se redovito pridržavati, a najbolje je vježbati prije obroka ili tri-četiri sata nakon glavnog obroka. 

64 Broj 54 / srpanj 2011.

kRIŽALJKA

Život s mirovinom

ng revija

12 13

23 26

38 40

39 41

47 48

VODARAVNO: 12. Osobina onog koji je u poznim godinama; 13. Sudac koji daje znak za početak utrke, onaj koji starta; 14. Kućni duh, dobra duša predaka kod starih Rimljana (obrtaljka od RAL); 15. Pripadnik nomadskog naroda mongolskog podrijetla, Obar; 16. Lišće krumpira (mn.); 17. Novinar tjednika Globus, Goran; 18. Otok u šibenskom arhipelagu; 19. Sredstvo koje stimulira klijanje, ukorjenjivanje, cvjetanje, povećanje plodova, pomaže biljkama da lakše podnesu različite stresove; 20. Žensko ime (..n…); 21. Po starogrčkoj mitologiji sin Zeusa i Egine, jedan od sudaca u podzemnom svijetu (premetaljka od KEA); 22. Pravilno zasađena stabla duž ulice, u parku; 23. Kratica za „sportske novosti“; 24. Dijete, maloljetnik (reg.), također muslimansko žensko ime; 25. Okruglo slovo; 26. Drugi samoglasnik; 27. Mini suknja; 28. Kratica za „milibar“; 29. Logičko uopćivanje iskustva, prakse, uopćeno iskustvo teoretičara; 30. Simbol za element barij; 32. Strano žensko ime (premetaljka od LORENA); 33. Umjetno napravljena cesta, put; 34. Grad u Italiji kod Verone (…t.); 35. Šarena dugorepa papiga; 36. Pinterska strugaljka, maklja; 37. Muško ime od milja, Vlado, Vladimir; 38. Rt na otoku Kreti (premetaljka od IDA); 39. Dio odjeće koji se kao viseći ukras veže pod ovratnik (mn.); 40. Sredina čiče; 41. Planina u Bernskim Alapa, Italija (.r…); 42. Kraći oblik muškog imena Adam; 43. Nastojati dobiti novac moljakanjem, prosjačenjem, žnorati; 44. Gle, eto!; 45. Roniti (pokr.); 46. Vrsta amonijakova spoja (premetaljka od MINA); 47. Proces kojim se novi sadržaji i elementi prilagođuju i pridružuju postojećem sadržaju, asimiliranje; 48. Automobilska oznaka za Kutinu; 49. Stanovnik Anadolije. OKOMITO: 1. Muškarac koji je zakoračio u deveto desetljeće života; 2. Koji postoji, istinski, zbiljski, realan; 3. Ogranak arapskog pisma (premetaljka od KALATI); 4. Strano muško ime; 5. Mali rt; 6. Japanski novac; 7. Simbol za element erbij; 8. Kratica „litra“; 9. Oliverova imenjakinja; 10. Jedno od imena američke filmske glumice Friesen (premetaljka od MELISA); 11. Doba života nakon srednjih godina, starost; 14. Urednica na Hrvatskoj televiziji Marija Topić; 16. Žensko ime od milja, Pava; 18. Susjedna država; 20. Ime pisca Kiša; 22. Ampula od plastične mase na čijem je grliću ugrađena igla za injekcije (premetaljka od TESARI); 24. Ime TV-voditeljice Kravić; 25. Država u sjeverozapadnoj Africi na Atlantskom oceanu; 27. Svojstvo onoga što je erotično; 28. Dio donje vilice ispod usta; 30. Rijeka koje protječe kroz Hrvatsku, desni pritok Dunava; 31. Stanovnik Makedonije; 33. Pribor za rad (mn.); 35. Sportska sprava za vježbanje, poprečna šipka na dva stupa (mn.); 37. Starinsko muško ime; 39. Glazbeni interval što nastaje ponavljanjem jednog te istog tona; 41. Strano muško ime; 42. Ime glumca Glada; 44: Skraćeno muško ime, Aleksandar; 46. Kratica „akcionarsko društvo“. Autor: Anđelina Broj 54 / srpanj 2011.

HOROSKOP Ovan Ulazite u bolje razdoblje i većina je briga iza vas. Stvari će krenuti na bolje na financijskom i na emotivnom planu. Također, vratit će vam se energija i polet, karakterističan za vaš horoskopski znak. Ipak, vaš je organizam prilično iscrpljen i dobro bi vam došao ozbiljniji odmor, što podrazumijeva i bavljenje nekim sportom ili barem šetnju. Priuštite si nekoliko dana u osami, kako biste napunili ispražnjene baterije. Povećajte dozu C vitamina!

Bik Vaša tvrdoglavost nije baš uvijek najbolje rješenje ni za vas niti za vašu okolinu. “Stanite na loptu“ i pokušajte situaciju sagledati onako kako bi je mogli vidjeti drugi. Iako to nije lako, nije ni nemoguće. Također, savjetujemo vam da se više okrenete duhovnim vrijednostima, a manje materijalnim, na koje ste u posljednje vrijeme pretjerano fokusirani. Kad je riječ o zdravlju, pripazite se propuha koji bi vam mogao donijeti probleme s vašim ionako boležljivim grlom.

Blizanci

Vaše intenzivno razdoblje neće trajati vječno, stoga malo usporite jer energija kojom sada raspolažete nije vječna. U prvim danima ljeta mogli biste se osjećati lošije, pa čak i napušteno, no to neće dugo potrajati. Zdravlje vam je solidno, a moguće su tegobe krvožilnog sustava i glavobolja. U emocionalnom životu ne predstoje vam veće promjene, pa Blizanci koji su sami ne trebaju očekivati veće obrate, a oni u vezama mogu računati na dosadu.

Rak Nakon dužeg razdoblja nesigurnosti i lutanja u vaš život bi mogla ući osoba iz prošlosti koju ste možda već zaboravili. Nemojte da vas to pretjerano uzbudi jer početna zanesenost mogla bi se pokazati pogrešnom. Sa zdravljem nemate većih problema niti ih treba očekivati, a što se tiče novca – situacija je osrednja. Pokušajte si priuštiti putovanje u druge kulture, što bi vam u ovom trenutku itekako godilo. Pripazite na odnose u obitelji, osobito sa starijim članovima i djecom.

Lav

Dolaze na naplatu mjeseci u kojima ste potrošili previše energije, novca i svega ostalog i ulazite u razdoblje preispitivanja, pa stoga pripazite kako ćete ulaziti u nove prijateljske ili ljubavne odnose. Financijsko stanje vam neće biti najbolje, no, spretnim angažmanom vrlo brzo ćete isplivati iz tih dubioza. Pripazite na opasnost od izlaganja sunčevim zrakama, a ne pretjerujte ni u konzumiranju alkohola i nikotina.

Djevica Ulazite u razdoblje oprezne opuštenosti, koja vam nije osobito svojstvena. Pripazite, ipak, na loš utjecaj ljudi koji bi vas mogli odvesti na krivi put ili vas pogrešno savjetovati. Financije će biti stabilne, što ponajprije možete zahvaliti svojoj štedljivosti i osjećaju za mjeru. Ipak, bilo bi dobro da si ponekad priuštite neki luksuz, bez obzira na to koliko vam se on činio nepotrebnim. Zdravlje – bez promjena.

66 Broj 54 / srpanj 2011.

Život s mirovinom

Vaga Umorio vas je odnos od kojega ste previše očekivali i potreban vam je zasluženi odmor. Pokušajte se odmoriti i opustiti u prirodi, najbolje među zelenilom. Tamo ćete biti u mogućnosti sabrati svoje misli, što vam je u ovom trenutku prijeko potrebno. Kad je riječ o zdravlju, probleme bi vam mogli zadavati zglobovi i kralježnica, pa započnite svakodnevne vježbe istezanja. Također, klonite se slatkiša. Financijska situacija se još neko vrijeme neće popraviti.

Škorpion Ljudima oko vas dosta je vaših manipulacija i zajedljivih komentara. Iako ste samodestruktivni po prirodi, to ne znači da se trebate zatvoriti u svoj svijet nakon što vas odbiju prijatelji. Pokušajte barem jednom u životu biti iskreni prema ljudima koji vas vole. Što se tiče zdravlja pripazite na jetru i kožu koja bi mogla patiti budete li je naglo izložili opasnim sunčevim zrakama. Vaše financijsko stanje je stabilno, no ne trebate očekivati veći priljev novca.

Strijelac Pretjerano brinete o sebi, a premalo o drugima i to vam se nitko ne usuđuje reći u lice. ne reagirajte burno prema osobama koje vam žele dobro i diskretno vam poručuju da postoje i svjetovi koji nisu samo vaši. Za svoje neprimjereno ponašanje, posljednjih ste se mjeseci iskupljivali kupujući poklone svima oko sebe. To, međutim, nije riješilo probleme, a vas je dovelo u financijske dubioze. Zdravlje je odlično, a fizički blistate jer vas ljeto čini sretnijim i poletnijim.

Jarac Već dulje vrijeme pokušavate biti ono što niste, jer osobe koje to ne zaslužuju želite učiniti sretnijima. Vaša praktičnost i racionalnost u sljedećem će vam razdoblju pomoći da pohvatate konce koje ste dijelom pogubili. Financijska situacija će vam i dalje biti stabilna, ipak, priuštite si odmor koji će vam omogućiti da se oslobodite nakupljenog stresa koji vam otima preveliku količinu energije. Čuvajte se nevidljivih neprijatelja; virusa i bakterija, imunitet vam je oslabljen.

Vodenjak Ljeto vam donosi bolje raspoloženje i zasluženo opuštanje nakon stresne i naporne godine. Nažalost, prati vas trajan nedostatak materijalnih sredstava, za što se uglavnom sami krivi, ponašajući se neodgovorno i stihijski. Ipak, jesen bi trebala donijeti nove poslove i veću zaradu. Što se tiče zdravlja, očekuju vas problemi sa žilama i cirkulacijom, pa se pokušajte zdravije hraniti i priuštiti si više sna.

Ribe Ako mislite da su sve vaše ideje izvrsne, dopustite mogućnost da drugi ne dijele vaše mišljenje. Naime, katkad je teško pratiti vaš tijek svijesti pa vam savjetujemo da ne žurite s donošenjem važnih odluka. mogli biste imati problema u odnosima s voljenim osobama. Zdravlje vam je osjetljivo, pripazite na moguće alergije. Financijska situacija je stabilna.