Issuu on Google+

MJESEČNIK UMIROVLJENIKA  80 000 PRIMJERAKA BESPLATNO!  PROSINAC/SIJEČANJ 2010./11.  GODINA VI.  DVOBROJ 50/51

Što odjenuti u novogodišnjoj noći

KUKURIKU KOALICIJA:

Zbogom prodavačima magle?

Sretan Božić i Novu godinu želi vam Život s mirovinom

Božić s umirovljenicima - samcima Zdravlje  Obitelj  Zabava Omot-10-studeni.indd 1

10.12.2010 15:57:09


Omot-10-studeni.indd 2

10.12.2010 15:57:10


UVODNIK

Život s mirovinom

Uvodničar: JURICA Galešić, mag. polit.

Umirovljenici će opet biti lovina velikih stranaka

Svaki umirovljenik u Hrvatskoj, kao i svaki drugi građanin, ima svoju političku biografiju prema kojoj je pripadnik lijeve, desne, demokršćanske, socijaldemokratske ili neke druge opcije. Za umirovljeničke političke stranke glasaju interesno usmjereni pojedinci koji svojim glasom žele poboljšanje životnog standarda umirovljenika

U

Hrvatskoj imamo više od milijun i sto tisuća umirovljenika, a politički prvaci često ističu kako je riječ o «velikom glasačkom potencijalu». Također, politički predstavnici umirovljenika, ili oni koji se pokušavaju tako predstaviti - poput HDZ-ova «Bloka umirovljenici zajedno» često tvrde kako svi umirovljenici trebaju glasati za jednu umirovljeničku političku stranku. Došlo je vrijeme da se napokon razbije taj mit! Naime, prva zabluda povezana s tezom da svi umirovljenici trebaju glasati za jednu političku stranku očituje se u činjenici da su umirovljenici, kao i svi drugi građani, jednako političko biće. Prema tome, umirovljenici na izborima glasaju prema obrascima koje su stekli za vrijeme svog života. Svaka politička stranka s umirovljeničkim predznakom koja misli da su svi umirovljenici u Hrvatskoj interesno usmjereni na glasanje za jednu od umirovljeničkih opcija, grdno se vara i ne zna ništa o glasačkim preferencijama birača i o izborima općenito. Usuđujem se reći, svatko onaj tko misli da su svi umirovljenici spremni glasati za jednu stranku – nema pojma o demokraciji. Svaki umirovljenik u Hrvatskoj, kao i svaki drugi građanin, ima svoju političku biografiju prema kojoj je pripadnik lijeve, desne, demokršćanske, socijaldemokratske ili neke druge opcije. Za umirovljeničke političke stranke glasaju intere-

Nezavisni mjesečnik izdavač: Amfiteatar d.o.o. Zagreb

sno usmjereni pojedinci koji svojim glasom žele poboljšanje životnog standarda umirovljenika. Dakle, pojedinci kojima je bolji životni standard umirovljenika na prvom mjestu kada izlazi na izbore. Postoji velik broj umirovljenika koji na izborima biraju prema nekim drugim kriterijima. Da su svi umirovljenici bili spremni glasati za jednu političku stranku, to bi se dogodilo na izborima 2000., 2003., ili 2007. godine i ta stranka bi uvijek obnašala vlast s ogromnom parlamentarnom većinom, a to bi onda bila gerontokracija. Na parlamentarnim izborima 2007. godine, primjerice, Hrvatska stranka umirovljenika je dobila 101 tisuću glasova, što je nešto manje od deset posto od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj. Umirovljenici će i na sljedećim parlamentarnim izborima biti «lovina» svih političkih stranaka. One će im, u to sam posve siguran, obećavati brda i doline. I opet se neće dogoditi da svi umirovljenici glasaju za jednu političku stranku. Na kraju, želim napomenuti jednu «sitnicu» koja puno govori o našim susjedima Slovencima, ali mnogo više govori o nama. Naime, u Sloveniji postoji jedna politička stranka s umirovljeničkim predznakom koja ima sedam zastupnika u Saboru. U Hrvatskoj imamo sedam umirovljeničkih stranaka i jednog saborskog zastupnika «penzića». 

glavni urednik: Jurica Galešić

dizajn i grafička priprema: Ronald Fak, graf. ing.

uredništvo: 10000 Zagreb, J. Palmotića 27 Tel/fax: +385 (01) 481 69 68 e-mail: zivotsmirovinom@gmail.com

tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Slavonska avenija 4 80.000 primjeraka

marketing: Vesna Ćurković Gsm: 091 48 16 968

distribucija: Media distribucija

foto servis: Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 3

3

11.12.2010 1:45:35


novosti

Izborna skupština HSU Donji Grad

Život s mirovinom

Orgulan: Savezom za promjene HSU je zadržao prepoznatljivost

U

Zagrebu je 3. prosinca u Zagrebu održana Izborna skupština Gradske organizacije HSU – Gradska četvrt Donji Grad u Medulićevoj 30. Uz nazočnost mnogobrojnog članstva izabrane su predsjednica – Dubravka Golubić-Krpan i zamjenica Ruth Španić te tajnica Štefica Begović. To je bila i prigoda za predblagdansko druženje, pa su vrijedne članice ispekle domaće kolače čime su počastile kolege i goste. Skupštinu je uveličala i Višnja Fortuna, predsjednica Gradske organizacije HSU Zagreb. Dubravka Golubić-Krpan pozvala je sve koji žele sudjelovati u radu Stranke da joj se jave na 091 2010911. Poručila im je da će oni biti dobrodošli, kao i njihove ideje. 

4

Ž

upanijski odbor Hrvatske stranke umirovljenika Zagrebačke županije podržao je na svojoj posljednjoj sjednici zajedničku izjavu kao i programsku izjavu «Saveza za promjene» SDPea HNS-a, IDS-a i HSU. Sjednica Županijskog odbora HSU-a održana je 2. prosinca u Jastrebarskom pod predsjedavanjem Stjepana Orgulanapredsjednika. «Savezom za promjene» HSU je u koaliciji za predstojeće parlamentarne izbore, te ima šansu biti pobjednikom. Time HSU-u, istakao je Stjepan Orgulan- zadržava svoju prepoznatljivost kao parlamentarna stranka, ali ima i šansu aktivno sudjelovati u radu Vlade i Sabora te djelotvorno rješavati probleme umirovljeničke populacije. U raspravi je naglašeno da spomenuta koalicija na državnoj razini ne obvezuje županijske, gradske i općinske organizacije. Dobrim radom u sredinama u kojima djeluje, HSU- je stekao vjerodostojnost, a vjerodostojnost je danas tim aktualnija jer osnovna zadaća HSU-a isključivo je skrb za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika.To je do sada prepoznalo i honoriralo biračko tijelo Samo u Zagrebačkoj županiji HSU ima ukupno čak 23 svoja predstavnika u tijelima lokalne samouprave, a trojicu u skupštini Zagrebačke županije.Već za iduće izbore učinit će sve kako se ne bi na njihov račun šlepali drugi, koji to nisu postigli radom već dodvoravanjima biračima.(D.V.) 

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 4

11.12.2010 1:45:40


novosti

Život s mirovinom

Sabor ponovno udario na standard umirovljenika

U

pravo je nevjerojatno kako Vlada RH mjere gospodarskog oporavka stalno tovari na nejaka leđa umirovljenika. Pa zar su baš umirovljenici najpogodnija kategorija građana koja mora spašavati ovu našu državu? U posljednjih godinu i pol dana Vlada RH na hrvatskim umirovljenicima «trenira» strogoću i pokazuje «mišiće»: od 1. srpnja 2009. Vlada RH je umirovljenicima uvela krizni porez od dva posto na mirovine od 3.000 – 6.000 kuna, koji je ukinut nakon godinu dana, kao i četiri posto na mirovine veće od 6.000 kuna koji je ukinut 1. studenog. Onima s mirovinom većom od 5.108 kuna «opalila» je tri posto zdravstvenog doprinosa, koji još uvijek plaćaju. Uz to, Vlada je 1. srpnja 2009. do kraja 2010. godine «zamrznula» usklađivanje mirovina. Iako taj rok još i nije prošao, Vlada je u Sabor uputila prijedlog o produžetku neusklađivanja mirovina i u 2011. godini, koji je 26. studenog Sabor i usvojio. Ne treba ni spominjati, da je i taj zakon donesen u tajnosti, bez prethodne rasprave i po hitnom postupku, kako to ova Vlada često prakticira. «Švicarska» formula već je u proteklom desetljeću «osaka-

tila» mirovine za 10-tak posto u odnosu na rast bruto plaća. Poznato je, da se po njoj mirovine usklađuju s indeksom rasta bruto plaća i potrošačkih cijena u omjeru 50:50, a kao rezultat takvog usklađivanja je udio mirovina u prosječnoj plaći godinama oko 40 posto. A još je 2003. odbjegli premijer s HSU-om potpisao Sporazum, po kojem su do 1. siječnja 2005. mirovine trebale biti 50 posto prosječne plaće. Prosječne mirovine su na istoj razini od lipnja 2009. pa do danas, što znači da se bilježi njihov realan pad u odnosu na stalan rast potrošačkih cijena dobara i usluga, posebno onih koji koriste umirovljenici. Od svih 700 proizvoda i usluga raspoređenih u 12 grupa koje Državni zavod za statistiku koristi za izračun indeksa potrošačkih cijena kao jednog od elemenata «švicarske» formule, umirovljenici svoje mirovine uglavnom troše na prehranu, lijekove i troškove stanovanja (plin, struja, voda….). U listopadu 2010. godine potrošačke cijene su u odnosu na listopad 2009. godine porasle za 1,4%, a u nekim grupama dobara i usluga koje koriste umirovljenici bilježi se značajan rast cijena. (Ž.Š) 

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 5

5

11.12.2010 1:45:44


ANALIZA

Život s mirovinom

Od presudne je važnosti da se čelnici «kukuriku» koalicije već sada odrede prema «kukolju» u vlastitim redovima i predlože jasan model izlaska iz krize. Ako to pođe za rukom Zoranu Milanoviću, Hrvatska u slijedećem desetljeću može postati perspektivna zemlja za život

«KUKURIKU» KOALICIJA – PREDNOSTI I MANE

Zbogom prodavačima

magle? Piše: JURICA Galešić

P

otpisivanje velike «kukuriku» koalicije 23. studenog u Kastvu može se interpretirati kao svojevrsno ispravljanje greške koja je počinjena na parlamentarnim izborima 2007. godine kada je, zbog velikog broja propalih glasova birača HNS-a i HSU-a i zbog činjenice da je Sanaderov HDZ dobio nešto više glasova od samog SDP-a, desni centar odnio pobjedu. Naime, da su čelnici SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a potpisali predizbornu koaliciju 2007. godine, vjerojatno bi tada odnijeli uvjerljivu pobjedu nad HDZ-om i HSS-om. No, ostavimo se prošlosti. Dakle, krajem studenog čelnici četiriju oporbenih stranaka potpisali su izjavu «Savez za promjene» u kojoj su objavili odluku o zajedničkom izlasku na izbore. Izborni sustav kakav imamo u Hrvatskoj favorizira «velike» stranke, a okrupnjavanjem glasova, oporba će potpuno izbjeći negativne učinke koje izborni sustav ima na «male» stranke koje u pojedinim izbornim jedinicama imaju potporu koja je blizu ili malo iznad izbornog praga. Ova će sinergija omogućiti da ne propadaju glasovi koje HNS i HSU dobivaju u izbornim jedinicama u kojima ne prelaze izborni prag, čime će «kukuriku» koalicija ostvariti veći broj mandata nego što bi ove stranke dobile da na izbore izlaze samostalno. Potpisivanjem velike predizborne koalicije, oporba je potpuno neutralizirala eventualna iznena-

6

Eventualni poraz HDZ-a na slijedećim parlamentarnim izborima značio bi odmak birača u Hrvatskoj od ideološke ostrašćenosti koju HDZ pred svake izbore potencira plašenjem birača «povratkom komunista na vlast» što je, sadržajno, posve nebulozna tvrdnja. Poraz HDZ-a značio bi, prema tome, kvalitativni iskorak koji bi dokazao da građanima Hrvatske treba ponuditi programe koji su usmjereni gotovo isključivo na ekonomski napredak, a to bi s političke scene postupno izbacilo «prodavače magle» i manipulatore nacionalnim osjećajima kakav je bio, primjerice, bivši premijer Ivo Sanader

đenja koja im može prirediti izborni sustav te im ostaje jedino – uspješno provesti kampanju.

Koje bi probleme mogla imati «kukuriku» koalicija? U oporbenoj koaliciji se nalaze četiri stranke i dvije osobe koje se prirodno nameću kao «lideri». Prvi je Zoran Milanović, predsjednik uvjerljivo najsnažnije stranke – SDP-a, a drugi je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a koji je druga stranka po snazi i koaliciji donosi, prema procjenama oko 180 tisuća glasova. Bit će zanimljivo promatrati kako će ova dualnost utjecati na kampanju i hoće li ovaj dvojac pronaći zajednički jezik u važnim pitanjima. Podsjetimo, 2007. godine je SDP predstavio Ljubu Jurčića kao kandidata za premijera, dok je Zoran Mila-

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 6

11.12.2010 1:45:47


Život s mirovinom

nović bio predsjednik stranke, a tu dualnost su birači zamjerili SDP-u. Ista stvar bi se mogla dogoditi i na slijedećim izborima što bi mogao biti uteg «kukuriku» koaliciji. Dalje, sadašnja potpuna dezorijentiranost i očajni rezultati ekonomske politike HDZ-a stavili su u drugi plan činjenicu da oporba još uvijek nema artikuliranu alternativnu politiku ekonomskog oporavka, što je također veliki problem. Također, Milanoviću mnogi prigovaraju pasivnost i nezainteresiranost prema najvećim problemima u Hrvatskoj pa se postavlja legitimno pitanje ima li SDP, kao najveća oporbena stranka, ikakav plan kako vratiti Hrvatsku iz ekonomskog ponora u kojem se nalazi već duže vrijeme. Također, ako oporbena koalicija na slijedećim izborima pobjedi, a sva istraživanja javnog mišljenja upućuju na to, ostaje zanimljivo vidjeti hoće li «četvorka» više energije trošiti na izvlačenje zemlje iz krize ili na međusobne obračune i svađu oko raspodjele fotelja. Valja naglasiti kako se Hrvatska nalazi u prijelomnom trenutku u kojemu model vladanja zaduživanjem i kupovanjem socijalnog mira više ne prolazi, a pobjednik slijedećih parlamentarnih izbora ima povijesnu priliku postaviti stvari na svoje mjesto konzistentnom usmjerenošću na rješavanje vitalnih problema u državi. Ako to slijedeća vlada, koja god bila, učini, birači više nikada neće birati pojedince koji su osumnjičeni za korupciju i nikada više neće tražiti da vlast, na štetu budućih generacija, zaduživanjem financira nečije povlastice. Zbog toga je od presudne važnosti da se čelnici «kukuriku» koalicije već sada odrede prema «kukolju» u vlastitim redovima i predlože jasan model izlaska iz krize. Ako to pođe za rukom Zoranu Milanoviću, Hrvatska u slijedećem desetljeću može postati perspektivna zemlja za život. Međutim, postavlja se legitimno pitanje, ima li vođa oporbe snage za to, a takav korak bi Hrvatskoj donio promjenu: ovom zemljom ne bi više nitko vladao, već bi upravljao manirom dobrog gospodara.

Prednosti «kukuriku» koalicije Stvaranje oporbenog bloka, kako je već rečeno, gotovo će potpuno anulirati negativne učinke izbornog sustava. To znači da će «kukuriku» koalicija sve glasove pretvoriti u mandate, prema tome, neće se dogoditi kao na prošlim izborima kada je HNS-u propalo 65 tisuća glasova, a HSU-u 85 tisuća u izbornim jedinicama u kojima su bili blizu prelaska izbornog praga. HDZ je već svoju taktiku prilagodio ovim novim uvjetima osnivanjem «Bloka umirovljenici zajedno». Naime, prema podacima koje Život s mirovinom dobiva od svojih čitatelja, stariji članovi HDZ-a se na terenu ispisuju iz ove stranke i osnivaju ogranke «Stranke umirovljenika» što sugerira da HDZ ima taktiku razbijanja umirovljeničkog korpusa zbunjivanjem birača. Potvrda ove teze može se pronaći u činjenici da su HDZ-ovi ministri redoviti gosti na skupštinama Stranke umirovljenika koja odjednom dobiva sve više prostora na javnoj televiziji, HRT-u. Također, prema Zakonu o političkim strankama, naziv političke stranke mora se jasno razlikovati od naziva već registriranih političkih stranaka, a ta odredba se očito nije poštivala u slučaju Stranke umirovljenika. HDZ ima jasnu računicu. Ako se ovom taktikom zbuni dio birača Hrvatske stranke umirovljenika, to će «kukuriku» koaliciji izbiti nekoliko saborskih mandata jer je isključivi cilj postojanja «Bloka umirovljenici zajedno» napad na HSU. Ovo je problem Hrvatske stranke umirovljenika koja još uvijek nije predočila jasnu strategiju za njegovo rješavanje. Također, potpisom «kukuriku» koalicije, ovaj problem također postaje pitanje kojim bi se

ANALIZA

Drugi potencijalni lider koalicije je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a koja je druga stranka po snazi i koaliciji donosi, prema procjenama oko 180 tisuća glasova

Ministar Dražen Bošnjaković – gost na skupštinama Stranke umirovljenika koja odjednom dobiva sve više prostora na javnoj televiziji, HRT-u

trebao pozabaviti i vođa SDP-a Zoran Milanović. Najveće prednosti «kukuriku» koalicije izviru iz same nužnosti za promjenom vlasti. Naime, vladajuća koalicija je do te mjere kompromitirana da je promjena vlasti nužna za opstanak Hrvatske. Birači, prema svim relevantnim anketama, najviše vjeruju oporbenom bloku koji bi mogao ponuditi paket javnih politika na korist svim građanima, a ne samo povlaštenoj manjini. Eventualna promjena vlasti bila bi kazna za loše vladanje i poruka birača da političari u Hrvatskoj moraju naučiti pravila demokratske igre. Jednostavno, kada netko radi loše, treba ga mijenjati! Eventualni poraz HDZ-a na slijedećim parlamentarnim izborima značio bi odmak birača u Hrvatskoj od ideološke ostrašćenosti koju HDZ pred svake izbore potencira plašenjem birača «povratkom komunista na vlast» što je, sadržajno, posve nebulozna tvrdnja. Poraz HDZ-a značio bi, prema tome, kvalitativni iskorak koji bi dokazao da građanima Hrvatske treba ponuditi programe koji su usmjereni gotovo isključivo na ekonomski napredak, a to bi s političke scene postupno izbacilo «prodavače magle» i manipulatore nacionalnim osjećajima kakav je bio, primjerice, bivši premijer Ivo Sanader. Zaključno, «kukuriku» koalicija ima povijesnu šansu da stvori prvu Vladu u Hrvatskoj koju legitimira ekonomski program. To će ovoj koaliciji biti dvosjekli mač jer će biti i ocjenjivana prema ekonomskim rezultatima.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 7

7

11.12.2010 1:45:48


Obnovite svoju pokretljivost i ispravite držanje Fitness kuća Collum se zbog individualnog pristupa, može prilagoditi potrebama i mogućnostima osoba svake životne dobi. U individualnom načinu rada, posebice s ljudima treće životne dobi, pomaže vrlo učinkovito sredstvo za ponovno jačanje kralježnice - uređaj Huber. Huber nudi revolucionarne mogućnosti koje donose zapanjujuće rezultate u službi pomlađivanja ljudskog tijela. Vježbanje na Huberu vraća ugodu u kretanje i osigurava učinkovitu prevenciju od nenadanih ozljeda leđa i kukova. HUBER nježno aktivira cijelo tijelo i stavlja ga u ravnotežu. To je inteligentni uređaj koji se prilagođava razini kondicije svake životne dobi koristeći svoje programe za snagu, a da ne izazove upalu mišića. Vježbe su jednostavne i neopasne. Od tretmana do tretmana osoba osjeća kako joj se vraćaju snaga i energija. Huber također vrlo povoljno djeluje na držanje tijela. Naime, temeljna struktura koja se nalazi u središtu tijela održava našu ravnotežu. Tu strukturu osim kralježnice sačinjava i mnoštvo unutarnjih dubokih mišića koji, osim što kralježnicu drže uspravnom, omogućavaju njezino pokretanje i fleksibilnost. Kada ti mišići nisu više u funkciji zbog različitih utjecaja iz okoline, započinje začarani krug: manje snage i fleksibilnosti, nestabilnosti, povećanog rizika od padova, manje pokretljivosti i pogrbljenog držanja. Vježbanjem na Huberu aktiviraju se duboki mišići kralježnice, povezuju se bokovi i ramena kako bi bili što fleksibilniji i stimuliraju mišići u cijelom tijelu.

Fitness kuća Collum Hrelićka 98, Zagreb Tel.: 01/6608 499 info@collum.hr www.collum.hr

ZSM-10-studeni.indd 8

11.12.2010 1:45:49


razgovor

Život s mirovinom

LUKA BRKIĆ PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

"Smisao politike je argumentacija da se parcijalni interes obrazloži kao opći interes"

Ne vidim Vladine mjere koje vode oporavku Hrvatska ima velike potencijale koje može iskoristiti, ali politika se ne vodi načelima već interesima Razgovarao: JURICA Galešić

P

rofesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu s katedre Međunarodna politička ekonomija Luka Brkić u razgovoru za «Život s mirovinom» objašnjava aktualne ekonomske i političke trendove, strukturne probleme proračuna i nemoć političkih elita da izvuku državu iz krize. ` Saborska većina je izglasala državni proračun za 2011. godinu. S obzirom da je riječ o najvažnijem financijskom dokumentu u kojem se vidi ekonomska «krvna slika» neke zemlje, kako komentirate proračun? ` U proračunu se najbolje zrcali politika jedne zemlje, s aspekta pozicije i opozicije, jer se preko njega najbolje iščitavaju interesi koji postoje iza zastupnika u Saboru. Uvijek volim naglasiti da je potpuno legitimno da u demokratskom društvu imate parcijalne interese i legitimno je da se oni javno iznesu i da se za njih zastupnici javno bore. Smisao politike je argu-

mentacija da se parcijalni interes obrazloži kao opći interes. Hrvatski proračun za 2011. godinu se u bitnim odrednicama ne razlikuje od prošlogodišnjeg kada gledamo njegovu strukturu. Vladajuća koalicija koristi argument da je veliki postotak proračuna zadan što Vladi služi kao alibi. To je točno, ali govori da je problem proračuna u njegovoj strukturi, a ne u veličini apsolutnog iznosa. Složimo se da je problematična struktura proračuna, što znači da je treba mijenjati. To je lako reći, ali vrlo teško učiniti jer opet dolazimo do konkretnih interesa, to jest, nekome treba oduzeti novac da biste ga drugome dali. Čitava priča se svodi na to da Vlada redistribuira unutar zadanih veličina zbog čega se javljaju veći animoziteti i konflikti. Struktura proračuna se može mijenjati tako da se više zarađuje. Visoka zadanost proračuna pokazuje da se ti odnosi trebaju promijeniti, s obzirom da imamo, na primjer, mirovinski i zdravstveni sustav kao velike crne rupe, kao i način na koji se dodjeljuju subvencije poljoprivredi. ` Vidite li vi prostora za uštede? ` Prostora za znatnije uštede nema. Ako je 87 posto proračuna zadano, onda možete smanjiti plaće u javnom sektoru, ali Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 9

9

11.12.2010 1:45:53


razgovor

"Ako nemate dovoljno prihoda jer ste zanemarili investicije i izvoz, ostaje vam ili zaduživanje ili rasprodaja imovine"

to nije dovoljno da se naruši struktura proračuna, koja ovakva kakva je, nije razvojna. Deficit proračuna je generiran iz visoke potrošnje, ali ne iz investicijske potrošnje, što predstavlja temeljni problem. Ne postoji neki čarobni štapić koji bi riješio ove probleme. Ovime ne želim opravdavati vladajuću koaliciju ili neku drugu, ali u okviru ovakve strukture proračuna, nema velikog prostora za manevriranje. ` Ali vladajući nisu samo odgovorni za rashodovnu, nego i za prihodovnu stranu proračuna…

Život s mirovinom

` Apsolutno. U ovakvom sustavu koji ima puno deficita raste dio sive ekonomije i jasno je da su tu veliki gubici s aspekta proračuna. Zatim, porezna osnovica se smanjuje, umjesto da se širi. I početniku u ekonomiji je jasno da postoji neka granica iznad koje bilo kakvo povećanje poreza ima negativan efekt. Rješenje problema proračuna, načelno govoreći, za sve zemlje koje imaju velike proračunske deficite se nalazi upravo u prihodovnoj strani. Proračunski deficit i deficit na tekućem računu platne bilance neke zemlje su u stvari samo lice i naličje jedne druge priče koja se registrira na vanjsko-trgovinskoj bilanci. Jednostavnije, vanjsko-trgovinska bilanca pokazuje odnos uvoza i izvoza i ako je ona negativna država ne može imati pozitivne bilance. Kada bi deficit proračuna u Hrvatskoj bio generiran iz investicijske aktivnosti, imao bi razvojnu komponentu i to bi obećavalo. Ako imate ekonomiju koja je usmjerena na javnu potrošnju, a nemate dovoljno prihoda jer ste zanemarili investicije i izvoz koji stvaraju dodanu vrijednost, ostaje vam ili zaduživanje ili rasprodaja imovine. Kada se ti instrumenti iscrpe, dolazi do rezanja prava koja su postavljena nerealno s aspekta prihoda. ` Je li proračunski deficit od 15 milijardi kuna poruka građanima da je došao kraj životu iznad realnih mogućnosti? Također, često čujemo kako i građani trebaju prestati trošiti više nego što zarađuju? ` Ništa nije tako jednostavno, crno ili bijelo. S jedne strane, u uvjetima krize, recesije i pada pojedinac mora voditi računa o svakoj kuni. S druge strane, u recesijskim vremenima mora se jačati potrošnja i uvijek je tu pitanje mjere. Struktura

Bio bih sretniji da nam MMF ne treba ` Treba li Hrvatskoj aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom? ` Zadatak MMF-a je da brine o monetarnoj stabilnosti zemalja članica i ništa drugo. MMF je, nema nikakve dvojbe, oblikovan interesima najsnažnijih zemalja svijeta. MMF od nas, koji ne možemo nametati pravila, traži dodatno umijeće kako postići optimalna rješenja u okviru pravila koja netko drugi kreira. Nije istina da MMF izaziva kaos gdje god dođe, kako se može čuti u javnom diskursu. Kada MMF dođe negdje, to znači da ta zemlja nije bila u stanju dobro voditi vlastite javne financije. S tog aspekta, nitko se ne bi zalagao za dolazak MMF-a. Međutim, istodobno, MMF može uvesti reda u javne financije neke zemlje i može ga se čak i iskoristiti kao Pedra koji je kriv za sve nepopularne i bolne poteze. Osobno, bio bih puno sretniji da nam MMF ne treba. Ali, ako je to u ovome trenutku najmanje loše rješenje, dobro je došao.. 10 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 10

11.12.2010 1:45:53


Život s mirovinom

hrvatskog gospodarstva je problematična. Mislim da privatizacija, onako kako je napravljena u Hrvatskoj, nije stvorila poduzetnički sloj koji je spreman preuzeti rizik vlastitog kapitala ili barem okupiti vlasnike kapitala za neke projekte koji će povući zemlju. Velik broj naših poduzetnika nije to postao zahvaljujući poduzetničkim sposobnostima, nego zahvaljujući nekim drugim kriterijima i to je problem o kojem se u našem društvu ne govori često. Ali, zato se govori o strani rada, pa se priča kako treba fleksibilizirati tržište rada, kako su visoki troškovi rada u Hrvatskoj… To se ne može prihvatiti kao konačna istina, jer imate gospodarstva koja su se razvila iako su imala visoke troškove rada. Postoji mnogo faktora koji utječu na to da jedna zemlja bude konkurentna, pri čemu je velik broj onih koji su negospodarskog karaktera. Riječ je o tradiciji, kulturi, razini obrazovanja, povijesnim iskustvima i slično. Sve to bitno utječe na razumijevanje zašto neka zemlja uspijeva, a neka ne. ` Guverner Željko Rohatinski «dobri duh» monetarnog sustava Hrvatske ili nešto drugo? ` Guverner Rohatinski pripada školi mišljenja koja bi se mogla nazvati liberalnom. S aspekta znanja, to je čovjek na pravom mjestu. On zna raditi svoj posao. Ali, ne može guverner jedini spašavati ovu zemlju, niti je sam može upropastiti. Zalažem se za to da se monetarna politika gleda u cjelini makroekonomskih politika i da se ne zanemaruje kontekst u kojemu se ona vodi. Monetarna politika u Hrvatskoj je neovisna što će reći da predstavlja četvrtu granu vlasti, što je jako dobro. Monetarna politika Željka Rohatinskog je zaslužna što Hrvatska danas ima makroekonomsku stabilnost. U Hrvatskoj je riješen problem inflacije, a stabilnost tečajeva i cijena je primarni zadatak HNB-a, a ne pitanje zaposlenosti. Promjena ovakve monetarne politike značila bi urušavanje gospodarskog sustava, jer monetarna politika ne može ići bez fiskalne.

Struktura hrvatskog gospodarstva je problematična ` Premijerka Jadranka Kosor očekuje rast BDP-a u 2011. godini 1,5 posto. Je li to realno? ` Čim je riječ o procjenama, jasno je da nitko ne može pouzdano reći koliko će BDP rasti ili padati. Procjena od 1,5 posto rasta BDP-a je optimistična, ali nije dovoljna u odnosu na ono što je Hrvatskoj realno potrebno. Relevantne svjetske financijske institucije imaju mnogo pesimističnije procjene rasta BDP-a u Hrvatskoj slijedeće godine. Osobno sam skeptičan jer ne vidim koje mjere Vlada poduzima da bi došlo do oporavka. Moja osnovna teza je da ovakva gospodarska politika zemlje ne može riješiti ključne probleme zemlje, ako se složimo da su problemi visoka nezaposlenost, niska produktivnost, nekonkurentnost, visina vanjskog duga… ` Jadranka Kosor je nedavno zamjerila šefu oporbe Zoranu Milanoviću da ga ne zanima ekonomija. Koliko premijerku zanima ekonomija? ` Ne znam koliko nju osobno zanima ili ne zanima ekonomija, ali po definiciji premijer se ne smije ponašati tako da ga ekonomija ne zanima. Nema politike bez ekonomije, niti ekonomije bez politike, a ja zagovaram ekonomsku analizu politike. Taj metodološki okvir daje rezultate koji imaju najveću validnost u razumijevanju političko-ekonomskih odnosa. Na žalost, kod nas je dominantnija, tradicionalnim rječnikom re-

razgovor

Promjena ovakve monetarne politike značila bi urušavanje gospodarstva

čeno, politika nasuprot ekonomiji, tako da u kreiranju gospodarske politike, pa čak i u izboru savjetničkih timova, imamo osim formalne pokrivenosti titulama i kvalifikacijama, ljude koji su pretežito birani prema nekim drugim kriterijima. Ipak, ne bih osporavao nečiju kvalificiranost, ali čini mi se da u ovoj zemlji ima dovoljno pameti, samo je pitanje koliko se ona koristi. Mislim da se ne koristi na adekvatan način. ` Mislite li da bi prijevremeni izbori i eventualna promjena vlasti mogli donesti neku promjenu u ekonomskom smislu? Vidite li u oporbenoj koaliciji osobu koja bi mogla učiniti neki iskorak? ` Demokracija je skupa i nikad u prvi plan ne bih isticao skupoću kao problem jer je alternativa neprihvatljiva. Što očekivati od izbora? Prije svega, dobro je kada se izbori raspisuju u redovnom roku, jer to svjedoči o stabilnosti političkog sustava i društva. Problema ima, ali oni nisu toliko izraženi da bi iziskivali izvanredno stanje. No, očekivanja da se na parlamentarnim izborima mogu riješiti sudbinske, fundamentalne stvari, po mom sudu nisu realna. Način strukturiranja vlasti u Hrvatskoj bitno se ne razlikuje bez obzira tko obnašao vlast, koja stranaka ili koja koalicija stranaka. Kada se osvrnemo na sve dosadašnje Vlade u Hrvatskoj, onda vidimo da jedino HSP nikad nije obnašao vlast na nacionalnoj razini, a sve druge parlamentarne stranke su na neki način bile dio vlasti. Razlike postoje samo u nijansama javnih politika, ali strateške razlike nema. Također, treba naglasiti kako ova zemlja ima velike potencijale koje može iskoristiti, ali politika se, nažalost, ne vodi načelima već interesima.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 11

11

11.12.2010 1:45:54


       





                 



































   

Vrlointenzivnodesetogodišnjeprisustvonadomađemespressotržištu;hrvatskientuz

talijanskakulturaespressaigotovo150godinaaustrijskogiskustvaikompetencijeu Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domaćem espresso tržištu; hrvatski kavom. entuzijazam, talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva  i kompetencije u business-u sa kavom.

  

JuliusMeinlGroup Svetonedjeljska66 HRͲ10431SvetaNedelja



 Vrlointenzivnodesetogodišnjeprisustvonadomađemespressotržištu;hrvatskientuzijazam, talijanskakulturaespressaigotovo150godinaaustrijskogiskustvaikompetencijeubusinessͲusa Vrlointenzivnodesetogodišnjeprisustvonadomađemespressotržištu;hrvatskientuzijazam, kavom. talijanskakulturaespressaigotovo150godinaaustrijskogiskustvaikompetencijeubusinessͲusa 

Bonfantid.o.o.

ph+385(0)13327222 fax+385(0)13327220 www.meinl.hr

kavom. 

Bonfantid.o.o.

Bonfantid.o.o. JuliusMeinlGroup JuliusMeinlGroup Svetonedjeljska66 Svetonedjeljska66 HRͲ10431SvetaNedelja HRͲ10431SvetaNedelja ph+385(0)13327222 ph+385(0)13327222 fax+385(0)13327220 fax+385(0)13327220 www.meinl.hr

Bonfanti d.o.o., Julius Meinl Group, Svetonedjeljska 66, HR -www.meinl.hr 10 431 Sveta Nedelja ph+ 385 (0) 1 3327 222, fax+ 385 (0) 1 3327 220 www.meinl.hr, www.meinl.com

ZSM-10-studeni.indd 12

www.zg-ugostitelj.hr

}

19

11.12.2010 1:45:54


financije

Život s mirovinom

«Sistem je izgrađen na moći banaka, zato ga moramo uništiti kroz banke", tvrdi Cantona

NAJAVOM STEČAJA BANAKA KRAJEM '90. GUVERNER ŠKREB PREDUHITRIO JE FRANCUSKOG IGRAČA

Cantona se malo zaigrao

štu;hrvatskientuzijazam, ikompetencijeubusinessͲusa

Piše: BOJAN Rapajić

I

deja je u svojoj biti revolucionarna, ali je njen problem – kao i s mnogim revolucijama – činjenica da je nema tko realizirati! Naime, živuća ikona francuskog i ništa manje engleskog nogometa Eric Cantona, predložio je nešto što je za postojeći sistem opasnije od cijele brigade nabrijanih globalista naoružanih Molotovljevim koktelima. Naime, nekadašnji umjetnik s loptom razmišljao je kako da svijet dozove pravdi. I to onoj socijalnoj. Da onaj tko nema - nešto dobije, a da se onome tko ima previše i tko je to uzeo na račun onih prvih – dio uzme.

Igrač s dosjeom Kaže tako Cantona, kako prosvjedi, poput nedavnih u Francuskoj, nemaju smisla u borbi za pravdu u današnje vrijeme, jer se oružjem ne može pokrenuti revoluciju. Sistem bi trebalo napadati na drukčiji način. «Sistem je izgrađen na moći banaka, zato ga moramo uništiti kroz banke", misli Cantona i odmah daje rješenje na koji način to napraviti. «Pozivam ljude da se priključe akciji povlačenja gotovine iz banaka», veli popularni Eric. Ideju su zapravo pokrenuli antibankarski raspoloženi francuski aktivisti. Cilj je bio da se što

Prijedlog da građani podignu sav novac iz banaka potencijalno je opasniji od cijele brigade nabrijanih globalista naoružanih Molotovljevim koktelima više građana 7. prosinca pojavi u banci i povuče svu gotovinu. E sad, kako je to zgodno primijetio novinar i književnik Robert Perišić u Globusu, postoji jedan problem. Tu ideju, naime, nema tko realizirati da bi bila uspješna iz jednostavnog razloga što novac iz banaka žele povući oni koji ga tamo nemaju, dok velikoj većini među onima koji imaju po što otići na šalter najbliže poslovnice na kraj pameti ne pada podrivati osnove sistema čiji je jedan od temelja i njihov novac. Éric Daniel Pierre Cantona (Marseille, 24. svibnja 1966.) uvijek je bio poseban i drukčiji od uobičajne predodžbe no-

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 13

13

11.12.2010 1:45:55


financije

Život s mirovinom

Najbrži put do gotovine PBZ predstavlja gotovinske kredite u eurima za umirovljenike. Za svoje klijente treće životne dobi Privredna Banka Zagreb pripremila je posebnu ponudu gotovinskih kredita, prilagođenih njihovim potrebama i mogućnostima, te se još jednom pokazala kao pouzdan partner u svim financijskim poslovima. Poslovanje Privredne banke Zagreb zasniva se na brizi o korisnicima, prepoznavanju njihovih želja i potreba te prilagođavanju usluga kako bi najviše odgovarale onima kome su namijenjene. U skladu s time i brigom za klijente treće dobi, PBZ predstavlja gotovinske kredite za umirovljenike, koji će, zahvaljujući brojnim pogodnostima koje donose, klijentima značajno olakšati odluku o podizanju kredita. Naime, gotovinski kredit može se realizirati na iznos do 2.000 eura i to na produljen rok do 4 godine otplate, a pritom za podizanje nisu potrebni ni jamac ni depozit. K tome, kredit je sada moguće realizirati do 75 godina starosne dobi, a postoji i mogućnost biranja između načina otplate kredita u anuitetima ili ratama. Pri realizaciji kredita moguće je odabrati datum otplate kredita (posljednji dan ili neki drugi dan u mjesecu) te dobiti odgodu otplate kredita do 3 mjeseca, a postoji i mogućnost prijevremene otplate kredita bez naknade.

Uvjeti odobravanja gotovinskih kredita: ƒƒ Korisnici kredita mogu biti državljani RH s prebivalištem u RH sa stalnim mjesečnim mirovinama u RH i sa stalnim mjesečnim inozemnim mirovinama na računu u PBZ-u ili na računima drugih banaka uz obvezu da imaju kreditno sposobnog solidarnog dužnika državljana RH ƒƒ Iznos kredita koji se može realizirati je od 500 do 2.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti ƒƒ Rok otplate na koji je moguće otplaćivati kredit – do 10 godina ƒƒ Kamatna stopa na kredit iznosi 9,18% godišnje, promjenjiva

ƒƒ Efektivna kamatna stopa iznosi 10,14%, i izračunata je na rok otplate od 4 godine i uz naknadu 1% iznosa kredita ƒƒ Naknada za odobravanja kredita i obrade kreditnog zahtjeva iznosi 1% iznosa kredita, a naknada za prijevremenu otplatu kredita ne naplaćuje se ƒƒ Instrumenti osiguranja kredita: isprava o zapljeni primanja/mirovine po pristanku dužnika izdana od korisnika kredita, ev. sol. dužnika i zadužnica izdana od korisnika kredita, ev. sol. dužnika, sve ovjereno kod javnog bilježnika.

Primjeri izračuna visine mjesečnih anuiteta:

Kamata 9,18% (EKS 10,14%) Iznos kredita Anuiteti u EUR u EUR 12 mj. 24 mj. 36 mj. 48 mj. 500 43,77 22,88 15,94 12,49 1.000 87,53 45,77 31,88 24,97 1.500 131,30

68,65

47,83

37,46

2.000 175,07

91,53

63,77

49,94

REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Detaljne informacije o uvjetima i pogodnostima gotovinskih kredita moguće je dobiti u bilo kojoj poslovnici PBZ-a, putem besplatnog info telefona 0800 365 365 ili na internet stranici www.pbz.hr

Poštovane umirovljenice i umirovljenici, u ime Grada Šibenika, kao i u svoje osobno,

GRAD ŠIBENIK Ured gradonačelnika

čestitam Vam Božić, a u Novoj 2011. godini, Vama i Vašim obiteljima, želim obilje zdravlja, sreće i osobnog zadovoljstva. GRADONAČELNIK dr. Ante Županović

14 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 14

11.12.2010 1:45:59


financije

Život s mirovinom

gometaša. Nije se bojao usred utakmice zaletjeti na tribine kako bi nogom umjesto lopte šutnuo protivničkog navijača koji ga je vrijeđao. Profesionalnu karijeru je završio u Manchester Unitedu s kojim je osvojio naslov engleskog prvaka četiri puta u pet godina što mu je osiguralo status ikone kluba. Navijači su ga zbog toga prozvali King Eric, odnosno kralj Eric. Cantone imaju burnu obiteljsku povijest. Eric se rodio u Marseilleu gdje mu je očev djed emigrirao sa Sardinije, dok se majčina obitelj istaknula u španjolskom građanskom ratu na strani republikanaca. Već sa devet godina u lokalnom Caillolaisu igrao je kao da ima 15 godina, kažu svjedoci. Najprije je bio golman da bi ga prekomandirali među nogometaše. Profesionalnu karijeru je počeo u Auxerreu i već tamo su počeli problemi s disciplinom jer je suigrača Brunu Martinija udario u lice. Nazivali su ga «kratkofitiljni». Na prijateljskoj utakmici s Torpedom iz Moskve ispucao je loptu u gledalište i bacio dres, jer ga je trener zamijenio. Klub ga je kaznio s mjesec dana suspenzije. To je bilo samo mjesec dana nakon što je bio kažnjen jer je uvrijedio francuskog izbornika na TV-u. Najbliže izgonu s nogometnih terena bio je nakon što je nabio loptom suca, nakon čega je išao pred odbor koji ga je kaznio s mjesec dana neigranja. Reagirao je tako da je svakog od člana odbora nazvao idiotom i zaslužio tromjesečnu suspenziju. Tada je ozbiljno razmišljao o prekidu karijere, ali ga je tadašnji francuski izbornik Michael Platini, koji je sada prvi čovjek Uefe, nagovorio da se vrati. I tada kreće velika karijera, ali ne više u Francuskoj, nego u Engleskoj. Već mu je prvi anga-

Ideja ne može uspjeti jer novac iz banaka žele povući samo oni koji ga nemaju

Bankari o Cantoni

B

ankari su komentirali Cantoninu akciju priopćenjem preko udruženja: “Građani prepoznaju hrvatski bankarski sustav kao izrazito stabilan i zbog toga povjerenja u bankama štede zbog vlastite sigurnosti i prinosa na svoju imovinu”. Neslužbeno pak mogu se čuti i nešto ciničniji komentari poput onog da bi poziv sigurno naišao na više odjeka da ga je uputio, recimo, Dalaj Lama, a ne bivši nogometaš.

žman donio 1,2 milijuna funti. Iznos se kasnije samo povećavao.

Hrvatsko iskustvo Međutim, problemi s ponašanjem nisu nestali. Zbog već spomenutog udarca u navijača Crystala Palacea osuđen je na sedam dana zatvora, da bi bio pušten već slijedeći dan. Otkrilo se da ima dosje jer je sa 16 godina bio sudionik pokušaja pljačke benzinske crpke. Dobio je i 500 funti globe i zabranu igranja nogomet na godinu dana. Kazna je na kraju bila 8 mjeseci neigranja nogometa i globa od 30 000 funti. Nakon nogometne karijere

Zastupnici o Cantoni

D

a se pita saborske zastupnike, ideja bivšega Cantone ne bi pala na plodno tlo. Zastupnici svih boja, s izuzetkom laburista Dragutina Lesara, tom se projektu globalnih pretenzija protive, uz upozorenje kako bi urušavanje bankarskog sustava povuklo čitavo društvo na dno. “Kada bi se to dogodilo, više ne bi funkcionirao ni platni ni financijski sustav jedne zemlje”, rekla je SDP-ovka Dragica Zgrebec i objasnila kako su banke osnovane zato da bi prikupljale višak novca i ulagale ga tamo gdje procijene da je siguran. HDZ-ovac Boris Kunst kaže da svako izvlačenje kapitala iz banaka urušava sustav, dok bi banke logično svu nastalu štetu i teret prebacile na leđa štediša. «To bi značilo dodatno poskupljenje ionako skupih kredita, koji su među najskupljima u Europi, što bih htio da HNB obuzda”, pojašnjava Kunst. Damir Kajin iz IDS-a veli da takvo što može predložiti «samo budalaš i krajnje neodgovorna osoba”. To može biti ideja samo nekog silno imućnog, tko ne ovisi o funkcioniranju države, odnosno anarhist kojemu javnost ne treba pridavati pozornost jer takvi samo čine štetu, zaključuje on, dok Lesar kaže da kako je i sâm razmišljao o sličnoj inicijativi. Poziva na okretanje lokalnim bankama umjesto multinacionalnima, poput HPB-a.

prebacio se na filmsku. Ipak, s vremenom se smirio, ali buntovnički duh ga nije nikada ostavio pa ne čudi da se i sada upleo u temu koju ne razumije najbolje, ali osjeća da tu ima nešto. I u tome je uspio. Doduše, nije uspio izazvati redove pred bankarskim šalterima, ali se zato o njima pričalo i to ne samo među običnim ljudima, nego i na višim razinama. Zapravo, što bi se dogodilo da svi uzmemo novac iz banaka? Neki tvrde, ništa strašno, jer onaj «pravi» novac i tako nije tiskan, nego se nalazi na nekim nedostupnim računima i uvijek ga ima onoliko koliko treba kreatorima liberalnih ekonomskih politika. Međutim, posljedica bi svakako bilo. Prvi bi nastradali građani koji ne bi «stigli» po novac jer bi banke – propale. Sjetite se kako je krajem devedesetih tadašnji guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb učinio nešto slično kao i Cantona kada je preko medija najavio stečaj nekoliko tadašnjih hrvatskih banaka (Glumina, Komercijalna, Županjska i Gradska banka Osijek). Štediše su nagrunule na šaltere i banke su brzo izdahnule, a da nisu ni dobile pravu priliku da se spase. Osim vlasnika tih financijskih institucija najviše su izgubili upravo građani koji nisu imali dovoljno jaku političku vezu da im pomogne da izvuku novac s računa. U ovom slučaju ih je bilo tek nekoliko, a što bi se dogodilo da građani krenu vaditi novac iz svih banaka i štedionica, teško je i zamisliti. 

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 15

15

11.12.2010 1:46:01


aktualno

Život s mirovinom

BUDUĆI UMIROVLJENICI TREBALI BI VEĆ DANAS ŠTEDJETI ZA STAROST

Kakva je sadašnjost i budućnost mirovina?

Dugoročne prognoze Ekonomskog instituta predviđaju mirovine iz sustava generacijske solidarnosti od 25 posto prosječne plaće, što bi bilo na razini socijalne naknade Piše: ŽELJKO Šemper

O

ve je godine susjedna Mađarska donijela je zakon o oporezivanju dobiti banaka, što je izazvalo negativne kritike na europskom financijskom tržištu. Potkraj studenoga njihova valuta forinta strmoglavila se na 280 forinti za euro, a mađarska je vlada još jednom donijela šokantan potez o budućnosti mađarskih mirovinskih fondova. Zbog velikih problema u državnoj kasi vladajući pokušavaju konfiscirati ušteđeni novac

u obveznim mirovinskim fondovima i tako pokrpati rupe u proračunu. Građanima je upućen ultimatum da će izgubiti pravo na državnu mirovinu ako ne prebace svoju štednju od 14,6 milijardi dolara iz mirovinskih fondova u državni fond. Ako ne poslušaju nalog vlade, država će automatski to učiniti sama, a neposlušni će imati 70 posto manju mirovinu iz I. stupa. Dakle, nešto slično ideji koju je prije godinu i pol dana predlagao bivši premijer Ivo Sanader kad je saznao kakve su prve mirovine iz II. stupa. “Drugi stup

je promašaj”, uzviknuo je premijer, ali ne zbog jadnih mirovina iz tog stupa, nego je drugim okom gledao “kapital” od 22 milijarde kuna u obveznim mirovinskim fondovima koji bi dobro došao za krpanje rupe u Šukerovoj blagajni. Argentina je 2001. u poznatoj krizi zaustavila otplatu inozemnih dugova i prisvojila štednju od 3,2 milijarde dolara. I ostale istočnoeuropske države imaju sličnih problema s državnim financijama koje žele riješiti štednjom iz mirovinskih fondova. Dok Hrvatska godinama namjerava povećati postotak doprinosa za II. stup, Litva je, primjerice, smanjila doprinose u privatne mirovinske fondove, Estonija je u travnju zamrznula uplatu doprinosa do kraja ove godine. Poljska je također smanjila iznos doprinosa, ali je obećala da će zaduživanjem vratiti uskraćene doprinose u fondove. Bugarska je zatražila od privatnih fondova u kojima štede radnici da 20 posto svoje imovine stave pod kontrolu države.

Na putu poboljšanja U odnosu na sva ta kretanja u drugim državama, Hrvatska je čvrsto usmjerena na put poboljšanja i jačanja mirovinskih fondova u kojima obvezno ili dobrovoljno štede radnici. U posljednje vrijeme mirovinski fondovi organiziraju okrugle stolove na kojima raspravljaju o stabilizaciji sustava i problemima u vrijeme sveopće recesije, posebice financijskog tržišta. Financijski teška 2008. godina srušila je prinose mirovinskih fondova za desetak posto, pa su se čuli prigovori na (ne)uspješnost reforme zbog gubitka imovine članova fondova. Osim toga, državu zabrinjavaju preveliki troškovi upravljanja tom znatnom imovinom, koji su na 27 milijardi štednje iznosili čak 2,2 milijarde kuna, što je oko osam posto. Fond-menadžeri imaju zavidne plaće, “igraju” se brokera štednjom građana i ne snose posljedice za rezultate tih ulaganja. Za fondove je sve kriva financijska i druga kriza, a u takvom ozračju za članove tih fondova je bilo bolje da su svoju štednju oročavali u bankama. Dugoročne prognoze Ekonomskog instituta predviđaju mirovine iz sustava generacijske solidarnosti od 25 posto prosječne plaće, što bi bilo na razini socijalne naknade. Ni danas mirovine iz I. stupa, s udjelom od 40 posto prosječne plaće, nisu proporcionalne uplatama doprinosa u vrijeme radnog vijeka, jer se država “pobrinula” da restriktivnim

16 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 16

11.12.2010 1:46:02


aktualno

Život s mirovinom

Udio prosječne mirovine novih umirovljenika iznosi 36 posto prosječne plaće Zakonom o mirovinskom osiguranju smanji rashode za mirovine. To najbolje pokazuje udio prosječne mirovine novih umirovljenika koji danas iznosi 36 posto prosječne plaće. Preporuča se mladima koji imaju radno mjesto i primaju plaću da, uz obveznu štednju, privatno štede za starost. Iako to njima danas izgleda kao daleka budućnost, iznenadit će se kako brzo dođe treća dob. Hrvatsku, kao i Europu, čekaju nepovoljna demografska kretanja i bit će sve manje mladih, a sve više starijih, što će biti velik pritisak na mirovinski fond zbog isplate mirovina. Danas je najveći problem što je većina mladih do 30. godine na zavodu za (ne)zapošljavanje, žive na račun svojih roditelja ili mirovina djedova i baka, nemaju ni za golu egzistenciju, a kamoli da razmišljaju o štednji za starost. Za budućnost mirovina odgovorni su i država i pojedinci, iako ovi drugi, posebice nezaposleni, mogu jedino plakati. Ni sadašnji umirovljenici nisu imali vremena za pripreme i štednju, jer su smatrali da su za svoje mirovine dovoljno izdvajali. Za vrijeme njihova radnog vijeka vrijedio je jedan zakon, a umirovljeni su po drugome, kad im je Škegro 1999. “čestitao”: “Pa kaj ste mislili da ćete živjeti od mirovine?”. Drugim riječima: tko vam je kriv što niste krali!

Kako ispraviti štetu Kako ispraviti štetu umirovljenih članica II. stupa? Od 1. siječnja 2002. krenula je obvezna individualna kapitalizirana štednja, takozvani II. stup, kad su ga osiguranici do 40 godina starosti bili obvezni upisati, a oni od 40 do 50 godina života su imali pravo izbora. Mnogi od njih su u dobroj volji upisali, a oni među njima koji su morali u mirovinu, gorko su požalili. Danas su njihove mirovine manje za 500, pa čak i 1500 kuna na mjesec (vidi primjer iz 2010.), u odnosu na mirovinu koju bi

Nema nikakve motivacije za štednju i optimizam budućih umirovljenika

ostvarili da su ostali u I. stupu, kao što pokazuje i naša tablica. Najveći problem je u tome što je Vlada u Zakonu o dodatku oduzela pravo na dodatak onima koji su 2002. upisali II. stup. Osim toga, formula za izračun osnovne mirovine za radni staž u II. stupu je vrlo restriktivna i ne uvažava činjenicu da je i u tom razdoblju osiguranik tri četvrtine doprinosa uplaćivao u I. stup. To se najbolje vidi u tablici u stupcu 5 gdje je izračun mirovine po godini staža iz I. stupa u odnosu na stupac 8, gdje je izračun osnovne mirovine po godini staža iz II. stupa (2006. iz I. stupa 53,20 kuna, a osnovna mirovina 32,14 kuna). Dosad je umirovljeno oko 400 žena koje su 2002. upisale II. stup i one su teško oštećene svaki mjesec, što se vidi iz stupca 8. Bez obzira na manji broj umirovljenih, taj je problem gorući problem mirovinskog sustava i Vlada ga treba, kao što to često radi, riješiti po hitnom postupku. Hrvatska stranka umirovljenika ima rješenje, s njim su se složili i mirovinski fondovi. Prije svega, trebalo bi tim ženama, bez obzira što su one dobrovoljno upisale II. stup, dati pravo na izbor povoljnije mirovine, a to je u ovim slučajevima sigurno mirovina iz I. stupa s dodatkom. Glavni razlog je što su sve one vrlo kratko vrijeme bile članice II. stupa i u tom kratkom vremenu nisu mogle ostvariti znatnu uštedu, jer se u tom raz-

doblju nije povećao postotak izdvajanja kako je to bilo predviđeno. Rješenje ispod kojega se ne bi smjelo ići je izmjena Zakona o dodatku i davanje prava na dodatak razmjerno godinama provedenim u I. stupu, kao i obvezna izmjena restriktivne formule po kojoj osnovna mirovina ne bi smjela biti manja od 75 posto mirovine, koju bi ostvarile iz I. stupa.

Danas je oročena ili stambena štednja gotovo isplativija od trećeg mirovinskog stupa Neizostavno moramo spomenuti i problematiku dobrovoljne individualne kapitalizirane štednje, takozvanog III. stupa, koji je imao izvrsnu koncepciju, a ova ga je vlada svojim mjerama opasno nakrivila i danas gotovo da je oročena ili stambena štednja isplativija od njega. Zašto je to tako? Vlada je državna poticajna sredstva smanjila s 1250 na 750 kuna za optimalnu godišnju uštedu od 5000 kuna, porezne olakšice do 12.000 kuna godišnje prebačene su sa štediša na poslodavca, a što je najvažnije, zbog kolapsa financijskog tržišta, nema očekivanih prinosa mirovinskih fondova. Sve u svemu, barem zasad, veliki jad i bijeda od velikih obećanja i gotovo nikakva motivacija za štednju i optimizam budućih umirovljenika. 

godina prosječna radni staž mirovina iz mirov ina po radni staž osnovna mirov. po sadaš. da su ostale umirovljenja vrijed. bod u I. stupu I. stupa god. staža u II. stupu mirovina god staža mirov. I.+II. u I. st 1 2 3 4 5 6 7 8 9=4+7 10 2006. 0,9115 30,4334 1.619 53,20 4,6222 148,57 32,14 1.768 2.309 2007. 1,0921 29,4691 1.878 63,74 5,9749 209,20 35,01 2.087 2.856 2009. 1,4660 23,0466 1.821 79,02 7,0493 277,10 39,31 2.098 3.006 2010. 2,1902 22,7412 2.654 116,72 8,4444 409,22 48,46 3.063 4.623

mjesečna šteta 11 541 769 908 1.560

* prosječni vrijednosni bod 1 predstavlja zaposlenika s prosječnom plaćom u cijelom radnom vijeku Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 17

17

11.12.2010 1:46:04


život Padaju li umirovljenicima-samcima osobito teško ti dani u godini ili se i oni prepuste čaroliji snježnih pahulja, toplini doma, atmosferi koja svime zavlada i čaroliji koja traje makar toliko dugo koliko i snijeg koji se pod sunčanim zrakama brzo topi

KAKO BOŽIĆ SLAVE UMIROVLJENICI SAMCI?

Božić – blagdan radosti i mira

Bez obzira je li riječ o urbanim ili ruralnim sredinama, maloj zagorskoj potleušici na bregu ili ušorenoj, seoskoj gizdavoj slavonskoj kući, dalmatinskoj kući od kamena, urbanoj vili ili stanu u gradskoj četvrti, obiteljima, umirovljenicima ili samcima, Božić se u Hrvatskoj i danas nastoji slaviti u prisnom krugu obitelji ili prijatelja

Život s mirovinom

Piše: GORDANA Igrec

S

nježne pahulje mahnitale su nad Zagrebom. Bila je to prava vijavica i mećava. Imala sam tog dana jedinstvenu priliku vidjeti kako izgleda moderni čovjek zatrpan snijegom u prometnoj gužvi na Badnje poslijepodne. Na automobilima koji su se vukli ulicama puževim koracima bile su božićne jelke smještene na prtljažnicima ili nimalo poetično strpane u prtljažnike. Čekale su strpljivo svoj red da nakon ove neplanirane gužve osvanu navečer okićene i zasvjetlucaju u toplim domovima. Tako je izgledao Zagreb na Badnjak prije puno godina. Nimalo poetično ni dirljivo. Ali, iako je to bilo davno, jedan prizor nikako neću moći odagnati iz sjećanja. Na Jelačić placu, u njegovom samom središtu odjednom se niotkuda pojavila starica u odrpanom sivom kaputu i u papučama s vrećicom u ruci iz koje je počela vaditi mrvice kruha i šakom bacati kruh po trgu pozivajući golubove da na onoj vijavici dođu napuniti svoje prazne želučiće. Starica, koja je bila toliko siromašna i usamljena da ste od srama spuštali pogled, iz sveg glasa i srca i duše zapjevala je: «Narodil nam se kralj nebeski, od Marije čiste djevice...» Od njezinog radosnog i ushićenog pjeva trnci su mi prolazili tijelom. Sama, bijedna, u društvu golubova... gdje li će provesti Badnju noć.. sasvim sigurno ni boreka neće imati niti toplo jelo... a pjeva iz sveg glasa "Kralju nebeskom". Ali i toj je kratkoj, maloj sreći došao kraj. Jedan je dječak od kojih 16 godina ušetao među golubove, pljesnuo rukama i rastjerao jedinu preostalu radost ove starice. Lice dječaka ne pamtim. Ali lice starice i pohabani stari kaput i stare papuče – da. I ovaj: do boli iskren, svake patetike lišen prizor. Moja mama, koja već godinama živi u Austriji, Božić u svojem lijepo uređenom, mirnom i toplom stanu, dočekuje sama. Kroz glavu mi prolaze Božići koje sam slavila u roditeljskom domu ili u vlastitom dok je obitelj bila na okupu... «Kako je teško biti star i biti sam», napisao je Tin Ujević. I doista, kako Božić slave naši umirovljenici – samci? Padaju li im osobito teško ti dani u godini na dušu ili se i oni prepuste čaroliji snježnih pahulja, toplini doma, atmosferi koja svime zavlada i čaroliji koja traje makar toliko dugo koliko i snijeg koji se pod sunčanim zrakama brzo topi. Ali, traje i tu je. Gotovo je možeš napipati.

18 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 18

11.12.2010 1:46:08


život

Život s mirovinom

«Za mene je Božić blagdan obiteljske sreće, radosti i mira. To je svečanost života i meni najdraži blagdan» - kazala nam je umirovljenica iz Varaždina, Nevenka Suhić te dodala kako u njezinome domu pripreme počinju s postavljanjem adventskog vjenčića i paljenjem prve svjećice. Uređujemo kuću, prelistavamo bilježnice sa starinskim receptima kako bismo ispekli fine božićne kolačiće i gotovo uvijek, sami izrađujemo ili dopunjujemo nakit za božićnu jelku. Zadnji tjedan prije Božića uglavnom su pripreme pri kraju, pa uz nekoliko vrsta kolačića, obično ispečem još i orehnjaču, makovnjaču i starinski kuglof." «Otkako mi je prije sedam godina umro suprug, nijedan dan, a kamoli Božić, nisu isti. Sretna sam uz svoju djecu i uz unučicu i unuka koji su moja snaga i radost. Ali, mladi imaju svoj život i svoj put. Kad svi odu, ostajemo samo ja i moja kujica Tera. Iskreno, negdje duboko u sebi tražim nekoga koga sam silno voljela. Osjećam se usamljeno, jer život nije izliječio moju bol, samo mi je pomogao da s tom boli nastavim živjeti“ – iako samozatajno i sa zadrškom, ipak nam se potužila Nevenka, te nastavila «znate, ima vrlo bogatih ljudi koji imaju sve, ali im je srce prazno...» Za umirovljenicu Nadu Bogojević iz Varaždina koja već više od jednog desetljeća od kada se razvela od supruga živi sama Božić je veliko nadahnuće, a doživljava ga kao obnovu pravih vrijednosti i ljepote življenja. «Pripreme u duhovnom smislu teku cijeli prosinac. Ispečem kolačiće, više za dekoraciju, sredim kuću i odem na polnoćku. Odem na misu, nazovem prijatelje i odem kćeri na objed. Potom razmišljam kako održati izvor optimizma. Duhovnost i radost ranije su bili osnovni smisao. Pjevalo se, razgovaralo i radovalo» - prisjeća se, ne bez nostalgije, Nada

Kićenje bora na Badnju večer oduvijek je bio trenutak okupljanja cijele obitelji

Za pečenje božićnih kolača nerijetko se poseže u starinske kuharice...

te dodaje kako je Božić za nju sve najbolje što nosi u sebi. Radost davanja, duboka privrženost ljudima. «Pa, nije baš veselo biti sam, a za blagdan je to čak i tužno» - požalit će nam se Nada Bogojević, te dodati «Božić slavim u sebi, radosno i skromno i najljepše mi je to podijeliti s mojom kćeri i unukama. Miran i radostan u krugu ljudi koje voliš i da možeš učiniti nešto dobro za druge». «Najveći svetac je Božić» - kazat će radosno umirovljenica Lucija Naglić koja je već 20 godina udovica, a živi u selu Brušana pokraj Gospića, te nam odmah stati opisivati kako teku pripreme za Božić u njezinome domu «Kuham, pečem kolače, pripremam sarmu, za adventa pripremim četiri svjećice koje se polijevaju crnim vinom i ako se vino dobro razlije bit će dobra godina». «Božić čekam sa sinom i unukom i njezinom obitelji. Vrata su svima otvorena. Prije su bile kuće otvorene, panj se navečer donosio u kuću. Na Božić se osobito djeca vesele. Gdje je obitelj složna - tu je i veselja. Idemo na polnoćku. Pjevamo. Prije je bilo više naroda i sve srdačnije. Sretna sam sa sinom i njegovima» - otvoreno i srdačno opisuje svoj Božić i Badnju večer Lucija Naglić. Za umirovljenicu Božanu Bačun iz Osijeka Božić je veliki blagdan iako nije neki veliki vjernik. «Čekam sa sinom, snahom i unucima na Badnjak. A za Božić oni dođu kod mene» - kaže Božana te dodaje» Iako živim sama uvijek kitim jelku i obavezno pod drvce stavim koji dar za svakoga iz obitelji». «Najveći kršćanski blagdan svakako je Božić. Na Badnjak okitim bor i to uvijek srebrni, najljepši koji nađem. Ne ustručavam se sam prirediti sarmu, nećakinja mi donese puricu i suhomesnato a su-

sjedi mi donesu kolače. Sjetim se kako sam nekad slavio Božić dok je kuća bila puna unuka i članova obitelji. Moja supruga koja je već dvije godine pokojna, pripremala je jelo, pekla kolače i pripremala se za polnoćku, a ja sam s unucima kitio bor, veselio se betlehemskoj štalici, ovčicama, mahovini i pastirima koje smo zajedno postavljali a poslije smo razgovarali, pripovijedao sam im svoja sjećanja a potom smo gledali televiziju u atmosferi svečanog, skromnog i skrušenog iščekivanja rođenja malog Božića, iskreno zahvalni na svim dobrima, dok je vani padao snijeg i zavijao vjetar. Uživao sam u toplom domu i toploj obiteljskoj atmosferi i zato mi je to bio, pa i ostao - najljepši blagdan. Danas mi na Božić, unatoč tome što sam umirovljenik, hvala Bogu ništa ne nedostaje, osim unuka koji su već odrasli, pa su otišli svojim putem i ženske ruke koja me napustila“, u vedrom nam je tonu ispripovijedao svoje iskustvo Božića umirovljenik iz Varaždina Stjepan Kišiček. Bez obzira na to je li riječ o urbanim ili ruralnim sredinama, maloj zagorskoj potleušici na bregu ili ušorenoj, seoskoj gizdavoj slavonskoj kući, dalmatinskoj kući od kamena, urbanoj vili ili stanu u gradskoj četvrti, obiteljima, umirovljenicima ili samcima, Božić se u Hrvatskoj i danas, unatoč ubrzanom tempu života i svemu što on sa sobom nosi, nastoji slaviti u prisnom krugu obitelji ili prijatelja, uz obilan stol, bogato srce, mir i skromnost u duši, te radost i spokoj u srcu. Što drugo i čestit, jednostavan narod, prostodušnog srca slavi rođenjem malog Božića, nego novi život nevinog i krhkog djetešca na slami, u siromaštvu rođenog. Puno podudarnosti s poviješću našeg naroda, zar ne? I zato: «Hvala Bogu i Božiću, dokle j' kruha va košiću“. 

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 19

19

11.12.2010 1:46:10


VIJESTI MJESECA

Život s mirovinom

Pad bivšeg premijera Sanadera

I

vo Sanader je uhićen kod Salzburga u Austriji na naplatnim kućicama St. Michael u blizini Salzburga. Odmah nakon uhićenja, Sanadera je tamošnja policija prepratila pred austrijskog suca koji mu je odredio 30-dnevni pritvor. Ne zna se kada bi Sanader mogao biti izručen Hrvatskoj, ali s obzirom da Austrija ima najkompliciraniji proces izručenja u Europi, mogli bi ga zadržati i nekoliko mjeseci. Sanadera se tereti za udruživanje za počinjenje kaznenog djela iz čl. 333 stavka 1 Kaznenog zakona (prvooptuženi u slučaju Fimi-media) te za zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 337, st. 1 i 4) (u slučaju Dioki HEP u kojem trećeoptuženi). U tom je slučaju četvrtooptuženi Robert Ježić, vlasnik Novog lista, koji je istoga dana priveden. U ranojutarnjim satima 10. prosinca, istražitelji USKOK-a upali su u Sanaderovu kuću u Kozarčevoj ulici te izvršili pretres. Mandatno-imunitetno povjerenstvo jednoglasno je ukinulo zastupnički imunitet bivšem premijeru Ivi Sanaderu na zasjedanju u četvrtak, 9. prosinca, a istu odluku je nekoliko sati kasnije potvrdila saborska većina na plenarnoj sjednici. Time je omogućen kazneni progon bivšeg premijera koji je vrijeme

potrebno za skidanje imuniteta iskoristio za bijeg iz Hrvatske preko graničnog prijelaza Bregana sa Slovenijom. Zahtjev DORH-a upućen Saboru odnosi se na lišenje slobode, određivanje pritvora i istražnog zatvora. Sudac istrage Županijskog suda Krešimir Devčić odredio je istog dana mjesec dana pritvora za Ivu Sanadera zbog opasnosti od bijega i mogućnosti utjecanja na svjedoke. Naime, bez sudskog rješenja o određivanju istražnog zatvora, nije moguće raspisati tjeralicu za osumnjičenikom. Po donošenju odgovarajuće odluke nadležnog suca istrage, sud je naložio MUP-u da raspiše tjeralicu za bivšim premijerom čime je Sanader i službeno postao bjegunac. Nešto manje od četiri milijuna eura završilo je, kako se tvrdi u optužnici, u rukama bivšeg premijera, a novac se izvlačio iz državnih poduzeća posredstvom tvrtke Fimi-medija vlasnice Nevenke Jurak. Posrednik između Fimi-medije i Sanadera bio je Mladen Barišić, rizničar HDZ-a. Špekulira se kako je novac iskorišten za financiranje HDZ-a, ali da je dio završio i u privatnim džepovima. 

20 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 20

11.12.2010 1:46:13


VIJESTI MJESECA

Život s mirovinom

Berislav Rončević osuđen u aferi „kamioni“

MOL želi preuzeti Inu!

N

epravomoćna presuda bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću i njegovom pomoćniku Ivi Bačiću za štetu od 10 milijuna kuna koju su počinili proračunu izravnom pogodbom za nabavu vojnih kamiona izrečena je 6. prosinca na Županijskom sudu u Zagrebu. Obojica su proglašeni krivima, Rončević je nepravomoćno osuđen na četiri, a Bačić na dvije godine zatvora. Moraju vratiti s kamatama državi iznos za koji je proračun oštećen, a riječ je o 10,2 milijuna kuna. Sutkinja je kazala kako su izravnom pogodbom oštetili državu kupivši skuplje i nekvalitetnije kamione za Hrvatsku vojsku. Po izlasku sa suda Rončević je prisutnima kazao kako će se žaliti na presudu te da nije očekivao takvu presudu. Ponovio je da se ne osjeća krivim te da mu je savjest čista, javlja internetski portal index.hr. "USKOK nije naveo koju i kakvu su imovinsku korist optuženici pribavili drugoj osobi i tko je ona. Također nije utvrđeno na koji su način prouzročili štetu i kojim je radnjama Rončević iskoristio položaj, odnosno što je učinio suprotno zakonu", kazao je Rončevićev odvjetnik Krešimir Vilajtović te dodao kako "afera kamioni" ima i politički značaj. 

Zbog ratnog zločina uhićen Tomislav Merčep

N

a zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, policija je u ranojutarnjim satima 10. prosinca uhitila Tomislava Merčepa zbog zapovjedne i neposredne odgovornosti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene 1991. godine. Tereti ga se protuzakonito odvođenje srpskih civila u jedan do paviljona zagrebačkog velesajma 1991. te odvođenje civila sa šireg područja Pokračke poljane, njihovo mučenje i likvidacije na Pakračkoj poljani koje su počinile jedinice u pričuvnom sastavu MUP-a pod njegovim zapovjedništvom. Protiv Merčepa se istraga pokreće 19 godina nakon počinjenja ratnih zločina. 

M

ađarska naftna kompanija MOL objavila je početkom prosinca privatnu ponudu malim dioničarima Ine po cijeni 2800 kuna za dionicu, što je cijena jednaka onoj kao i prilikom javne ponude 2008. godine, te je za 63,64 posto veća od posljednje vrijednosti dionice Ine na burzi. Mađarska kompanija trenutno drži 47,16 posto dionica Ine, dok je u državnom vlasništvu 44,84 posto. Za preuzimanje svih preostalih dionica Molu bi bilo potrebno 2,24 milijarde kuna. U MOL-u vjeruju da je ovo jako atraktivna ponuda za male dioničare te su uvjereni da je ona dokaz da MOL misli dugoročno i ozbiljno poslovati na hrvatskom tržištu i u Ini. Ipak, špekulira se kako Vlada neće tako lako INA-u prepustiti Mađarima. Naime, prema tvrdnjama Večernjeg lista, dionice Ine namjeravaju kupovati mirovinski fondovi i Adris grupa čim Hanfa dopusti takvu trgovinu. Fondovi pak nemaju namjeru podnijeti klasičnu protuponudu niti nuditi jamstva banaka i deponirati 2,2 milijarde kuna, kao što to mora učiniti MOL, već će na burzi istaknuti cijenu koja će biti veća od MOL-ove ponude. O cijeni će ovisiti i spremnost malih dioničara da prodaju dionice. – Nije riječ o ekonomskom nacionalizmu, nego o očuvanju radnih mjesta, jer stekne li MOL više od 50 posto, tada bi se Ini mogao dogoditi slučaj Plive, tj. mogla bi postati MOL-ova podružnica s nekoliko tisuća radnika manje – izjavio je za Večernji list analitičar Damir Novotny.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 21

21

11.12.2010 1:46:15


vremeplov

Život s mirovinom

320 GODINA TRADICIJE I KVALITETE

Odlično je, od Gavrilovića je!

R

ijetki su oni koji se poput hrvatskog Gavrilovića mogu pohvaliti tradicijom duljom od tri stoljeća. Od početka postojanja Gavrilović je vezan uz mali gradić Petrinju, gdje su naraštaji obitelji Gavrilovića njegovali i razvijali mesarski obrt koji se prvi put spominje još sredinom 17. stoljeća. Tradicija i umijeće prenosila se s koljena na koljeno, posao se širio, gradila su se nova tovilišta, osnovana je prva kožara te sredinom 19. stoljeća započinje prva industrijska proizvodnja mesnih prerađevina. Nekada obiteljski obrt, 1883. godine izrasta u Prvu hrvatsku tvornicu salame, sušena mesa i masti koja u tom trenutku zapošljava 50, što radnika, što vještih mesarskih majstora iz Italije. U Obzoru koji je izlazio 1891. godine tako stoji da je na gospodarskoj izložbi u Zagrebu Gavrilović bio glavni predstavnik domaće mesne industrije, te da su u lijepo opremljenoj sveučilišnoj zgradi izložili razne vrste sušena mesa, slanine, masti i kao krunu svega – izvrsnu Gavrilovićevu salamu. Početak 20. stoljeća obilježila je gradnja novih, suvremenih industrijskih pogona s modernom veterinarsko-sanitarnom službom i laboratorijima, u kojima je zaposleno preko 120 rad-

Pogledamo li povijest tvrtke, vidimo da je priča o Gavriloviću obiteljska saga koju pričaju njezini proizvodi. To je priča koja obvezuje na “Odlično je, od Gavrilovića je!”

nika. Gotova roba prodaje se u Ugarskoj, Austriji, Švicarskoj, Grčkoj, Egiptu i Palestini. Istovremeno su poduzetna braća Gavrilović i u Beču otvorila mesnicu koja je bila dobro posjećena. Postoji još jedan jaki i neoborivi dokaz stoljetne snage robne marke Gavrilović. Nakon Drugog svjetskog rata tvornica je nacionalizirana i novi su vlasnici željeli tvornici dati novi, borbeniji naziv „Crvena zvijezda”. Ta se „avantura“ pokazala vrlo opasnom jer tržište jednostavno nije prihvaćalo proizvode pod tim imenom. I tako je Gavrilović ostao jedina tvornica u vrijeme socijalizma koja nije nosila ime narodnog heroja već ime bivših vlasnika.

Gavrilović danas Danas je tvrtka u vlasništvu devete generacije obitelji Gavrilović po čemu je jedinstvena u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu. Mesna industrija Gavrilović opremljena je najmodernijim industrijskim strojevima i proizvodnim linijama te raspolaže maksimalnim proizvodnim kapacitetom do 50 tisuća tona gotovih proizvoda i svježeg mesa godišnje. Danas Gavrilović ima oko 850 zaposlenika, a zajedno s tvrtkama kćerima, Dinova-Diona i Puris, Grupacija broji oko tri tisuće zaposlenika.

22 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 22

11.12.2010 1:46:21


Život s mirovinom

vremeplov

S novim korporativnim dizajnom Gavrilović i Puris su top inovacija 2010. godine Novi vizualni identitet Gavrilovića i Purisa rezultat je stalnog investiranja. Poznato je da su za uspjeh važne inovacije i da se za konkurencijom ne smije zaostajati, već biti korak ispred! Projekt rebrandinga Gavrilovića počeo je sredinom 2009. godine, dok se s projektom rebrandinga Purisa krenulo nekoliko mjeseci kasnije. I jedan i drugi projekt realizirani su u suradnji s dvjema internacionalnim agencijama iz Italije i Švedske, jednima od najboljih u svojoj branši. Osim novog korporativnog izgleda Gavrilovića i Purisa, projekt rebrandinga obiju tvrtki rezultira s puno noviteta u ambalaži i ostalom repromatrijelu koji će u trenutku pojavljivanja proizvoda na hrvatskom tržištu biti inovacija. Kontrolirani proces „od polja do stola“, više od sto različitih proizvoda, međunarodni standardi kvalitete i sigurnosti, vlastita proizvodnja električne energije na mjestu proizvodnje, vlastita maloprodaja i logističko-distributivni lanac i kao najvažnije od svega, obrazovani i motivirani zaposlenici – sve je to Gavrilović danas! Kao što smo već ranije spomenuli, Gavrilović stoljećima proizvodi prvoklasne salame, kobasice i razne druge mesne delicije koje ne da su resile svečane trpeze austrijskih careva, napoleonovih generala već i danas u njima uživaju brojni uglednici i političari. Generacije su odrastale i stasale uz vrhunske Gavrilovićeve proizvode. Neki od hrvatskih najpoznatijih i najomiljenijih proizvoda, poput Gavrilovićeve zimske salame, jetrene paštete ili mesnog doručka nedodirljivi su tržišni lideri.

Gavrilovićeva salama i Gavrilovićev kulen nose prestižnu oznaku Hrvatske gospodarske komore Izvorno hrvatsko kojom se ukazuje na natprosječnu kvalitetu koja svoje ishodište ima u spoju hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Mesni doručak i jetrena pašteta također su prepoznati kao proizvodi iznimne i trajne kakvoće te im je Hrvatska gospodarska komora dodijelila znak Hrvatske kvalitete. 

Zimska salama

R

iječ salama izvedena iz latinske riječi salumen koja je označavala mješavinu usoljenog mesa. No priprema salama i kobasica svoje tisućljetno porijeklo vuče još od doba starih Grka, a salame i kobasice bile su često jelo na stolovima starih Rimljana. Kroz stoljeća su se u različitim dijelovima svijeta razvili drugačiji načini pripreme kobasica i pojavile su se razne regionalne inačice salama. Tradicija proizvodnje salame u Gavriloviću duga je koliko i njegov vijek. U drugoj polovici 19. stoljeća zimi su u Petrinju za poslom dolazili talijanski majstori iz Furlanije, sjevernotalijanske pokrajine poznate po raskošnoj gastronomskoj tradiciji. Jedan od njih, po imenu

Casio, bio je pravi umjetnik u pripravi salama te je udruživši znanje i umijeće s lokalnom majstorima stvorio novu, jedinstvenu vrstu salame, Gavrilovićevu salamu. Tajna te recepture prenosila se s koljena na koljeno, pa je tako Casia naslijedio Giovanni Domenico Cimbarro, a njega opet njegov sin Luigi. Gavrilovićeva salama brzo je osvojila poklonike diljem Europe. Na gospodarskoj izložbi u Beču, 1894. zimska salama nagrađena je zlatnom kolajnom Cara Franje Josipa za iznimnu kvalitetu. Početkom 20. stoljeća započeo je s radom, u to vrijeme najmoderniji, salamski pogon s prvim klimatiziranim komorama. Prema podacima za 1931. godinu Gavrilović je te godine proizveo 600 tona prvoklasne salame, a uoči Drugog svjetskog rata proizvelo se rekordnih 850 tona salame isporučenih na domaće i europsko tržište. Gavrilovićeva zimska salama je do danas ostala nezaobilazan dio hrvatske gastronomske tradicije. Tajna njenog dobrog okusa je u kvaliteti sirovine i poštivanju vremena potrebnog za zrenje i razvoj plemenitih plijesni. Ona je ponos kuće Gavrilović.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 23

23

11.12.2010 1:46:24


TemA

Život s mirovinom

Od 17 milijardi kuna za mirovine na povlaštene odlazi čak 7 milijardi kuna

POLITIČKA ELITA NE ŽELI ODUSTATI OD PRIVILEGIJA

Slatki život povlaštenih Čak 84 posto građana smatra da političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, dok uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki kao za sve

Piše: BOJAN Rapajić

K

aste su divna stvar! Barem za one koji se nalaze na vrhu piramide. Imaju sva prava ovoga svijeta, za razliku od raje s dna hranidbenog lanca. Premda su kaste formalno ukinute u većini država svijeta, ono što se zove «društvena elita» žilavo se održava na vodećim pozicijama uređujući društvo po svojoj mjeri. Cilj je, naravno, zadržati privilegije. Jedna od njih svakako su i «povlaštene mirovine» koje su si priskrbili. Iako bi političari, kao najvidljiviji dio te elite, trebali slušati građane čiji su i izabrani predstavnici, njima to u ovom slučaju ne pada na kraj pameti. Jedno od posljednjih istraživanja pokazalo je da čak 84 posto građana smatra kako političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, a uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki kao za sve, utemeljeni na radu i plaćanju doprinosa. S druge strane, samo 6 posto misli da političke funkcije trebaju biti među kriterijima za povlaštenu mirovinu, dok se 10 posto ne može opredijeliti.

Da nema nikakvih razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po povoljnijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek ističe najviše ispitanika u Dalmaciji (89 posto) i Zagrebu s okolicom (88 posto).

Neuobičajeno suglasje Također, istraživanje Centra za istraživanje javnog mnijenja GfK pokazalo je i da dvije trećine ispitanih iskazuje veću zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja. Čak 74 posto sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život od čega je 40 posto jako zabrinuto. Ne bez razloga. Protiv povlaštenih mirovina su i sindikati, pa je tako predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević rekao da mirovinski sustav treba mijenjati cjelovito, a ne parcijalno te da se žurno moraju ukinuti povlastice poput dužnosničkih mirovina. Zanimljivo je da slično razmišlja i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, koja se zalaže da se obustave

24 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 24

11.12.2010 1:46:27


Život s mirovinom

Tema

sve odluke o odlasku u mirovinu uz beneficirane uvjete te da se retrogradno preispitaju sve beneficije. A još je zanimljivije da se s tim zahtjevom slaže i Svjetska banka čija glavna ekonomistica Sanja Madžarević-Šujster tvrdi da od 17 milijardi kuna za mirovine na povlaštene mirovine odlazi čak 7 milijardi kuna. Bez obzira na to, rekli bi neuobičajeno suglasje među društvenim skupinama s obzirom da ni poslodavci nemaju ništa protiv toga da manje izdvajaju za nečiji deblji džep, političari se godinama uspješno opiru ideji da odustanu od vlastitih beneficija i «prava prema posebnim propisima». Tek su početkom srpnja u Vladi, pod žestokim pritiskom krize, smanjili mirovine za 10 posto koji imaju veća primanja 3500 kuna. Izuzeli su mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100 posto te rudare iz Labina i radnike koji su bili profesionalno izloženi azbestu. Tom mjerom obuhvatit će se oko 90 tisuća korisnika mirovina, a već u ovoj godine rezanjem povlaštenih mirovina uštedjet će se 250 milijuna kuna, a dogodine čak 610 milijuna kuna. Ipak, «najosjetljivije reforme rezervirane su za prosinac. Tada će doći do promjene sustava povlaštenih mirovina koje će uz državne dužnosnike zahvatiti i vojne osobe, branitelje», obećano je tada.

Ocjena ustavnosti Međutim, do zaključenja ovoga broja takvu odluku nismo dočekali. Štoviše, zastupnici su – uz protivljenje oporbe – odbacili ideju da se državnim dužnosnicima ukine privilegij ranijeg odlaska u mirovinu. Tim je povodom predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zaprijetio ustavnom tužbom zatraživši ukidanje zakonske povlastice po kojoj zastupnici, članovi Vlade i ustavni suci u mirovinu odlaze ranije od «običnih» građana. «Tražim ocjenu ustavnosti Zakona o pravima i dužnostima zastupnika koji propisuje da zastupnik koji je najmanje četiri godine obnašao dužnost te ima najmanje 25 godina mirovinskog staža nakon prestanka mandata ima pravo na zastupničku mirovinu prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu, pa u mirovinu može već s navršenih 60 godina života, a zastupnica s 55 godina života», objasnio je. Ova rodno neusklađena odredba izazvala je posebno zanimanje.

Autogol HSS-ove zastupnice Premda se ne može reći da građani nisu navikli na omalovažavanje iz saborskih klupa ono što je rekla zastupnica HSS-a Marijana Petir spada među veće bisere koji su se mogli skupiti proteklih godina. Komentirajući činjenicu da zastupnice, ministrice i ustavne sutkinje u mirovinu mogu deset godina ranije od ostalih građanki, vrla Petir je kazala kako je «posao zastupnika vrlo odgovoran, stresan i zahtjevan, i ne ostavlja vremena za privatni život». Povlaštene mirovine, prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, primaju i bivši pripadnici HVO-a. Njih 6762 prima prosječno mirovinu od 2715 kuna što je više od hrvatskog prosjeka! U mirovinskom sustavu 13 kategorija povlaštenih sa 178.278 korisnika. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja više od 700 milijuna kuna. Sudionici NOR-a, njih 38.734, prima prosječno 2669 kuna, radnici na određenim poslovima u unutarnjim poslovima i pravosuđu (16.173 korisnika) 3731, pripadnici Hrvatske

Komentirajući da zastupnice, ministrice i ustavne sutkinje u mirovinu mogu deset godina ranije od ostalih građanki, HSS-ova zastupnica Marijana Petir je kazala kako je «posao zastupnika vrlo odgovoran, stresan i zahtjevan

domovinske vojske od 1941. do 1945. (18.286) po 2175 kuna, bivši politički zatvorenici (5191) po 3597,22, pripadnici bivše JNA (njih 10.834) po 3057 kuna, redoviti članovi HAZU-a (160 korisnika) po 7710, članovi Izvršnog vijeće Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici (275) po 2717 kuna, zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade (519 korisnika) po 8654 kuna, bivši savezni kadar (72) po 3616, rudari istarskih ugljenokopa Tupljak iz Labina i radnici profesionalno izloženi azbestu (530) primaju prosječno 3142 kune te Hrvatska vojska (11.399) po 3395 i hrvatski branitelji (69.343 korisnika) po 5181 kunu. Država godišnje na povlaštene mirovine iz proračuna izdvoji oko 7 milijardi kuna, što je nešto više od 21 posto svih rashoda za mirovine. Prema podacima Instituta za javne financije, u odnosu na primanja ostalih umirovljenika najviše koštaju mirovine branitelja, akademika i saborskih zastupnika. Na braniteljske mirovine godišnje se izdvaja gotovo 5 milijardi kuna. Mediji su izračunali da 5 posto umirovljenika, koliko čine branitelji, pojede čak 14 i pol posto godišnjih rashoda za isplatu mirovina. Tim bi se novcem, prema nekim računicama, mogle isplatiti prosječne mirovine za oko 200 tisuća umirovljenika.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 25

25

11.12.2010 1:46:28


ODMOR SKIJANJE ZA PLIĆI DŽEP

Kod kuće je najjeftinije

Za one hrabre koji bi ipak ove godine na skijanje, preporučljivo je da posjete hrvatska skijališta. Platak, Bjelolasica, Sljeme, Begovo Razdolje, Čelimbaša i Tršće zajedno imaju samo tridesetak kilometara staza i smiješno ih je uspoređivati s alpskim skijalištima, ali na njima se može jednako dobro provesti

ZSM-10-studeni.indd 26

Život s mirovinom

Piše: DORA Juras

B

ez obzira jeste li skijaš ili volite zimske radosti na snijegu, krajnje je vrijeme da odlučite gdje želite provesti ovu zimu. Ako su vas pritom nagovorili na odmor u Alpama, saznajte što možete očekivati: wellness, apres ski zabave i dobar provod, shopping, izleti – nije sve u skijanju! Zima je već tu, pa je vrijeme da odlučite kamo se uputiti. Iako je zemlju zahvatila recesija, Hrvati očito jako vole zimske radosti. Sve vodeće domaće turističke agencije otkrile su nam, naime, da su im gotovo svi aranžmani popunjeni! Iskusni skijaški znalci će vam reći da organizaciju dobrog skijaškog i zimskog odmora valja početi što prije, ponajprije zato da biste pronašli odgovarajući smještaj, ali i da biste bili zadovoljni njegovom kvalitetom. Ipak, želite li proći jeftinije, ponude u posljednji trenutak last minute - sjajno su rješenje, jer se na njima može znatno uštedjeti Tradicionalno otvorenje skijaške sezone počinje potkraj studenoga, odnosno početkom prosinca. Želite li biti prvi na snijegu i među prvima doživjeti osjećaj spuštanja niz kilometarske skijaške staze, početak skijaške sezone je za to kao stvoren. Aranžmani obično traju tri do četiri dana. Sumnjate li na nestašicu snijega početkom prosinca, svakako razmislite o austrijskim ledenjacima. Najpopularnija ovogodišnja odredišta su Bad Kleinkirchheim, Nasffeld, Lachtal, Saalbach, Zell am see/Kaprun, Kronplatz, Kranjska gora i Rogla. Želite li izbjeći gužvu na skijalištima i uštedjeti nešto novca, svakako pokušajte planirati zimski odmor tjedan dana nakon «hrvatskog tjedna», kad naši građani «okupiraju» skijališta - od 12. do 19. siječnja. Naime, aranžman na istom skijalištu u istom tipu smještaja stoji i do 30 posto jeftinije. Turističke agencije osobito u razdoblju hrvatskog skijaškog tjedna imaju najviše otvorenih smještaja jer je tjedan školskih praznika vrlo popularan, kako među obiteljima tako i među mlađim skupinama skijaša. Obiteljska skijališta ponajprije krase škole skijanja, dobri sadržaji za djecu i činjenica da mnoge agencije upravo u tim mjestima organiziraju svoje ski-klubove koji njihovim putnicima omogućavaju dodatne sadržaje koji su uključeni u cijenu aranžmana (piće dobrodošlice, predstavnika, različite animacije). Dobro je što onima u naj-

11.12.2010 1:46:30


Život s mirovinom

boljim godinama takve pogodnosti uglavnom ne znače ništa, osim ako na skijanje ne odlaze s unucima, pa je tjedan nakon toga, osim što je znatno jeftiniji, mnogo mirniji i pogodniji za umirovljenike. Što se odredišta tiče, preporučujemo Austriju (Bad Kleinkirchheim, Gerlitzen Alpe, Mallnitz, Silian, Kreischberg, Lachtal, Nassfeld, Katschberg), Italiju (Val di fiemme, Val di fassa, Paganella, Kronplatz), Sloveniju (Golte, Bled, Kranjska gora, Krvavec) i BiH (Jahorina, Kupres). Cijene aranžmana last minute kreću se od 2500 kuna za Kupres do 5500 kuna za Bad Kleinkirchheim. Naravno, tomu treba pribrojiti troškove puta, benzin, vinjeta i cestarine, a valja uzeti u obzir i to da je privatni smještaj uvijek jeftiniji od hotelskoga, ali i manje komotan. Najjeftinija opcija su hrvatska skijališta. U Hrvatskoj ih ima samo nekoliko, lako se nabroje na prste. Platak, Bjelolasica, Sljeme, Begovo Razdolje, Čelimbaša i Tršće. Pa i s tim skijalištima Hrvatska nema više od 20 do 30 kilometara staza. Iako ih je smiješno uspoređivati s alpskim skijalištima, na njima se možete jednako dobro provesti, rekreirati, šetati i družiti. To je, uostalom sasvim dovoljno. Dnevna skijaška karta na Sljemenu ili Bjelolasici stoji sedamdesetak kuna, što je znatno povoljnije od primjerice austrijskih 290! Kad je o smještaju riječ, razlike u cijenama jednake su kao kod cijena skijaških karata. No, za one koji žive u blizini nekog skijališta, smještaj im nije ni potreban. Skijanje u nas definitivno je najpovoljnije na koje se skijaš može uputiti. Ipak, dugogodišnji skijaši vjerojatno točno znaju što žele. Profesionalci i zaljubljenici u skijanje obično biraju manje popularne termine ili bježe u kvalitetnija skijališta gdje će u potpunosti moći isprobati najnoviju skijašku opremu i svoje tehnike dovesti do savršenstva. Jedno od takvih skijališta je i Saalbach/Hinterglemm popularno zvan ski cirkus. Gotovo 200 kilometara uređenih staza, veliki izbor restorana i pubova te bogat noćni život svakako su raj za svakog skijaša. No, za one koji žele isprobati nešto novo, neka se riješe starih skija i investiraju u novi snowboard! Da, da, taj ekstremni sport nije rezerviran samo za mlade i otkvačene nego ga mogu naučiti svi. Skijaška odredišta svake godine ulažu u gradnju snowboardparkova da bi privukli i onaj dio klijentele kojoj je snowboard zanimljiviji od klasičnog skijanja. Neki od njih su: Nassfeld, Ischgl, St. Lorenzen, Sillian, Saalbach/Hinterglemm u Austriji, ali dobro uređenim parkovima mogu se pohvaliti i Val di sole Bardonecchia u Italiji i Tignes, Tree Vallees i La plagne u Francuskoj. Dakle, treba odrediti afinitete i budžet, a slobodno vrijeme ne bi trebalo biti problem. 

ODMOR

Cijene aranžmana last minute kreću se od 2500 kuna za Kupres do 5500 kuna za Bad Kleinkirchheim

Jahorina, bosansko-hercegovačko skijalište koje je proslavila Olimpijada

Kranjska Gora – osim ljepote, prednost joj je i blizina

Zagrebačko Sljeme - dnevna skijaška karta stoji sedamdesetak kuna

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 27

27

11.12.2010 1:46:33


psihologija i samopomoć

Život s mirovinom

SREĆA SE MOŽE NAUČITI

I lažni osmijeh zlata vrijedi

Je li sreća tek zbir okolnosti ili na sreću, ali i nesreću, utječemo sami, područje je koje oduvijek zanima znanstvenike... Ipak, čini se da su psiholozi istraživanja posvetili onima čiji su životi krenuli u krivom smjeru, umjesto da su se fokusirali na ljude kojima sve ide od ruke. Drugim riječima, stručnjaci znaju apsolutno sve o depresiji, ali ne znaju gotovo ništa o tajnama sretnog života...

D

a je san o sreći viši nego sreća, znali su odavno pjesnici, no, ipak, ljudski je život dobrim dijelom posvećen baš tom svetom cilju – kako postati sretnim čovjekom. Je li sreća tek zbir okolnosti ili na sreću, ali i nesreću utječemo sami, područje je koje oduvijek zanima znanstvenike... Ipak, čini se da su psiholozi istraživanja posvetili onima čiji su životi krenuli u krivom smjeru, umjesto da su se fokusirali na ljude kojima sve ide od ruke. Drugim riječima, stručnjaci znaju apsolutno sve o depresiji, ali ne znaju gotovo ništa o tajnama sretnog života. Royal Society, britanska prestižna znanstvena ustanova, svojedobno se bavila „znanošću zadovoljstva“, a sama pozitivna psihologija rođena je 1988. godine kad je psiholog sa sveučilišta u Pennsylvaniji, Martin Seligman, izabran za predsjednika Američke udruge psihologa. Seligman, koji se 30 godina bavio depresijama iznenadio je tada javnost izjavljujući da su psiholozi pogriješili jer su istraživanja posvetili onima čiji su životi krenuli nizbrdo, umjesto da su se fokusirali na sretne ljude. »Psiholozi«, kazao je Seligman, »znaju apsolutno sve o depresiji, ali ne znaju gotovo ništa o tajnama sretnog života«. Njegov je govor tada izazvao pravu buru, a Seligman se uskoro našao na čelu zaklade vrijedne 30 milijuna dolara, čiji je cilj bio istraživanje sreće.

Prema riječima britanskog psihologa Nicka Baylisa to je istraživanje tek nedavnopočelo davati rezultate. Optimizam je, misle psiholozi, jedan od dobrih načina obrane od nesreće, a to se može naučiti. »Mi možemo naučiti vjerovati da je čaša napola puna, a ne napola prazna«, tvrdi Baylis. »Još jedan dobar recept jest ne razmišljati o negativnim događajima iz prošlosti, jer nas to može odvesti u depresiju. Treba činiti suprotno«, kaže Baylis, »i razmišljati o lijepim stvarima koje su nam se zbile. Razmišljanjem o pozitivnim stvarima, misle psiholozi koji se bave pozitivnom psihologijom, možemo izgraditi štit protiv nesreće, a tako ćemo lakše svladati probleme koje život nosi. »Novac, kao što to mnogi misle, nije odgovor na sve, kad imamo dovoljno novca za osnovne životne potrebe poput hrane i krova nad glavom«, misli Seligman. »Više novca neće bitno pridonijeti našoj sreći. Da biste bili doista sretni, morate voditi dobar i smislen život«, zaključuje Seligman. Prije nekoliko mjeseci na tržištu se pojavila i knjiga autorice Liz Hoggard "Kako biti sretan: Usrećivanje Slougha", koja je nastala u suradnji sa stručnjacima iz područja "znanosti o sreći". S obzirom na to da sreća sve više postaje predmetom znanstvenih istraživanja, savjeti iz ove knjige, također se temelje na rezultatima do kojih su došli znanstvenici. Sociološki eksperi-

28 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 28

11.12.2010 1:46:35


psihologija i samopomoć

Život s mirovinom

ment, koji je poslužio kao scenarij za knjigu proveden je u depresivnom britanskom gradiću Sloughu. Znanstvenici su dobili zadatak da usreće tamošnje stanovnike, što su nakon četiri mjeseca i uspjeli, a o svemu je TV postaja BBC 2 snimila serijal. Neki od savjeta koje su znanstvenici koristili kako bi usrećili ljude u Sloughu pronašli su svoje mjesto i u knjizi. Za početak, znanstvenici upozoravaju - sreća ne dolazi iz usporedbe s drugima jer je sretan život naša vlastita, jedinstvena kreacija. Stoga - ne kopirajte druge, a kako biste postali i ostali još sretniji, što će vam biti posebno važno u blagdanske dane koji su pred nama, pročitajte sljedeće savjete...

Razgovor s partnerom, prijateljem, susjedom... Barem jedan sat tjedno odvojite samo za razgovor s partnerom. No, pažnja - čisti razgovor! Dakle, bez ikakva prekidanja - zvonjava mobitela i telefona, serija na televiziji ili glazba ne dolaze u obzir. Ako ste sami, nazovite prijatelja s kojim se niste čuli mjesecima. Prijateljstvo znači zabavu, sreću, pričanje šala i zapravo je odrasla verzija dječje igre. Dopustite si da budete topliji - ljudi to vole i nitko neće misliti da ste čudni ili napeti.

Pronađite hobi Pronađite hobi ili aktivnost koja će vas u potpunosti ispunjavati, nešto zbog čega se osjećate sasvim svoji. To može biti posao, sport, stvaranje glazbe... Nije bitno o čemu je riječ, ali bitno je da ima takav učinak da trenutačno zaboravite tko ste, što je ponekad vrlo ugodno.

Bez perfekcionizma Ne budite perfekcionist. Ljudi su podijeljeni u dvije kategorije: maksimatori i zadovoljavajući. Prve je lako prepoznati, primjerice, u šopingu. Oni najprije razgledaju sve mogućnosti, a tek zatim idu kupovati. S druge strane, zadovoljavajući kažu: "To je dosta dobro, poslužit će".

Ne budite zaokupljeni sami sobom Ne budite, kako se kaže, djevojka bez plesača. Kad ste zaokupljeni sami sobom, minirate vlastitu sreću jer vas takvo ponašanje zaustavlja u razvoju bliskih odnosa. Uspostavite kontakt očima, dotaknite ljude, koristite promjene tona kad govorite jer vas to čini zanimljivijima. S ljudima pričajte o stvarima za koje smatrate da ih zanimaju. Ako je povratna informacija negativna ili konverzacija ispadne dosadna, ne odustajte. Probajte drugu temu ili promijenite sugovornika.

Dobro se nasmijte Dobro se nasmijte barem jednom dnevno. Pošteni smijeh povećava protok krvi prema srcu, trenira mišiće i iznutra masira organe. O kakvom je učinku riječ, pokazuje podatak da je dobro se nasmijati 100 do 200 puta dnevno izjednačeno s jakom vježbom i sagorijevanjem 500 kalorija. Kad imate loš dan, ugasite ozbiljne vijesti i gledajte komediju.

Vježbajte Tri puta na tjedan odvojite pola sata za vježbanje i vaše opće stanje sreće povećat će se od deset do 20 posto. To ne treba biti previše mazohistički. Dovoljni su rad u vrtu ili amaterska glumačka skupina - sve što vas tjera da se krećete. Gledanje sapunica na tv-u znak je blage depresije, a ljudi koji uređuju vrt ili odlaze u kazalište sretniji su od onih iz fotelje.

Nabacite osmijeh Zahvaljujući osmijehu, ljudi misle da ste brižniji, društveniji i atraktivniji, stoga se smijte. Zanimljivo je da lažni osmijeh također može "raditi" kao stvarni jer pokreće endorfin, hormon sreće.

Volite sami sebe Budite sami sebi najbolji prijatelj. Znate da ćete od drugih braniti prijatelja, pa se tako ponašajte i prema sebi. Možete se othrvati unutarnjem glasu pesimizma koncentracijom na nešto dobro što se dogodilo tijekom dana, pa se sjetite ugodnog razgovora ili dobre frizure. Ako se loših stvari sjećate u terminima "uvijek" i "nikad", imate pesimističan stil. Loše događaje optimisti, naime, okrivljuju na određeno vrijeme i umjesto „uvijek“ kažu "ponekad". Ne pretpostavljajte da je sve uništeno te naučite identificirati i pružiti otpor pesimističnim mislima u mozgu. Za to vam je, prema istraživanjima, potreban samo 21 dan treniranja vlastitog mozga.

Počastite se Bez obzira na to smatrate li da nešto zaslužujete ili ne, svi trebamo užitak. Počastite se toplom kupkom, čašom vina, masažom, a ako možete i seksom. Dodiri i orgazam ispuštaju endorfine.

Pomozite drugima Učinite uslugu. Znanstvenici su dokazali da altruizam pruža zadovoljstvo koje traje dulje od čokoladice ili kupnje nove odjeće. Povlači cijeli niz pozitivnih efekata, čineći da se osjećamo velikodušni i sposobni.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 29

29

11.12.2010 1:46:37


Dragi sugrađani, umirovljenici, čitatelji Života s mirovinom... Grad Dubrovnik, grad koji brine o vama želi vam miran i blagoslovljen Božić i 2011. godinu punu zdravlja, sreće i obilja

ZSM-10-studeni.indd 30

11.12.2010 1:46:48


GRAD UMAG-CITTA’ DI UMAGO

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU 2011. GODINU ŽELI VAM GRAD UMAG TANTI AUGURI DI BUON NATALE E DI UN FELICE ANNO 2011 DALLA CITTA’ DI UMAGO

ZSM-10-studeni.indd 31

11.12.2010 1:46:57


Čestit Božić i sretnu Novu 2011. godinu Svim našim čitateljima želimo

žele Vam župan i Županijska skupština

Blagoslovljen Božić

Koprivničko-križevačke županije

i puno uspjeha u Novoj 2011. godini. Vaš omiljeni mjesečnik www.kckzz.hr

Blagoslovljene Božićne blagdane, sretnu i uspješnu 2011. godinu

Blagoslovljen Božić i sretnu novu 2011. godinu čitateljima Života s mirovinom i svim našim sugrađanima želi Gradonačelnik grada Vrbovca Vladimir Bregović

žele Vam Gradska organizacija HSU i Gradska udruga Umirovljenika Vrbovec. Predsjednik G.O. HSU Stjepan Grošanić

ZSM-10-studeni.indd 32

11.12.2010 1:47:02


Dragi umirovljenici, drage sugrađanke i sugrađani! Blagdan Božića donosi radost i ljubav, koje otvaraju naša srca za razumijevanje, pažnju i ljubaznost prema drugima. Vrijeme u kojem živimo, bremenito teškoćama, krizom i problemima, od svih nas traži još više, a zajedništvom, solidarnošću prema najpotrebitijima, činjenjem dobra, to ćemo breme učiniti lakšim, a izlaz mnogo bližim. Uz iskrene čestitke, želim da blagdanska svjetlost zasja i u vašim srcima, da vama i vašim bližnjima u novoj 2011. podari zdravlje, mir i blagostanje. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić

ZSM-10-studeni.indd 33

11.12.2010 11:12:13


Počinje Avon Voices – Avonova globalna online potraga za talentiranim pjevačicama i skladateljima pjesama Članice žirija: FERGIE, DIANE WARREN, NATASHA BEDINGFIELD I VALERIYA Zagreb, 2. prosinca 2010. – Kozmetička kuća Avon u povodu proslave svoje 125. godišnjice lansira Avon Voices, prvu globalnu online potragu za pjevačkim talentima među ženama i natjecanje skladatelja pjesama za žene i muškarce. Avon poziva ljude iz više od 60 zemalja, zajedno sa svojih 6.2 milijuna Avon Ladies, kako bi potaknuli globalni glazbeni pokret. Renomiran žiri sastavljen od vodećih imena glazbene industrije iz cijeloga svijeta uključuje Fergie, Diane Warren, Natashu Bedingfield i Valeriyu, a cilj potrage za talentima je pronaći dvije talentirane pjevačice, od kojih će jedna biti Avon Lady, te im dati priliku da snime vlastiti profesionalni album. Tri su načina za sudjelovanje u globalnoj zajednici Avon Voices: • Pjevanje: žene su pozvane da sudjeluju odabiranjem jedne od odobrenih pjesama čija lista se nalazi na AvonVoices.com i postavljanjem video zapisa za prijavu do 13. veljače 2011. • Glasanje: Svi mogu biti lovci na talente i pozvati svoje prijatelje i poznanike s talentom za pjevanje da se uključe, gledati video zapise i glasati za svoje favorite. • Skladanje pjesama: Žene i muškarci mogu sudjelovati u natjecanju za skladatelje pjesama pisanjem originalne pjesme koja inspirira te koja dijeli nadu i optimizam sa svijetom. Ovo je drugi dio natjecanja koji započinje 20. svibnja 2011., a bit će potrebno u prijavi poslati digitalni dokument i riječi svoje pjesme na AvonVoices.com. Za više informacija posjetite AvonVoices.com ili lokalnu Facebook stranicu. Ako želite kontaktirati Avon nazovite 01/6650 010 ili posjetite www.avon.hr. Avonov online press office: http://www.avon.hr/PRSuite/aboutus_landing.page

SEZONA PREHLADE I VIROZA

S

vaka odrasla osoba boluje u prosjeku tri puta godišnje od simptoma prehlade i viroze – klonulost, curenje iz nosa, glavobolja, bolovi u udovima, grlobolja i kašalj. Za zaštitu od prehlade i viroza ljekarnici preporučaju jačanje imuniteta uzimanjem patentiranog biljnog ekstrakta s antivirusnim djelovanjem. U nadolazećem hladnom dijelu godine je imunološki sustav posebno opterećen, štoviše, čak i preopterećen. Upravo zbog toga je naš organizam još više podložan virusima. Kada je imunitet oslabljen, povećana je osjetljivost spram različitih virusnih infekcija, koje još dodatno oslabljuju imunološki sustav i pogoduju razvoju mnogo težih infekcija. Istraživanja pokazuju da je biljni ekstrakt iz grčke ljekovite biljke Cistus incanus (zaštićenog naziva ''Cystus052'') u mogućnosti blokirati viruse u organizmu i zaustaviti njihov rast i razmnožavanje. Cystus052 je sastojak Immun44® kapsula i sirupa za djecu i odrasle dostupnih u ljekarnama. Posebno su djeca i starije osobe ugroženi u doba prehlade. Stručnjaci smatraju da do toga dolazi upravo zato što je kod njih češće prisutan manjak mikronutrijenata (vitamini, minerali i elementi u tragovima) u organizmu. Ljekarnici stoga za jačanje imuniteta preporučaju uzimanje

mikronutrijenata u kombinaciji sa biljnim ekstraktom s antivirusnim djelovanjem ''Cystus052'' sadržanih u Immun44® kapsulama i sirupu za djecu i odrasle.

34 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 34

11.12.2010 1:47:08


intervju Kad sam rekao da želim biti glumac, mama je pogledala u pod i ne znam o čemu je razmišljala taj trenutak, a otac me gledao duboko u oči pokušavajući pronaći što se u meni dogodilo lošega da sam napravio takav skok

Razgovarala: GORDANA Igrec

D

ŽARKO POTOČNJAK, GLUMAC

Gluma nije samo zanimanje

Želio sam graditi brodove. Moj djed po majci bio je Splićanin, iz stare splitske obitelji Karaman. Od malih nogu vodio me na more i brodove, što sam jako zavolio

a je kojim slučajem završio započeti studij brodogradnje, kakva su vremena došla, danas bi se pridružio četi “škverana” koje očekuje neizvjesna sudbina. U svojoj je karijeri igrao sluge, prosjake, lude, zavodnike, Shakespearea, bio voditelj na TV-u, bio Motka i Štemer, a za “Život s mirovinom”, dok i njemu neumoljivošću vremena umirovljenički dani kucaju na vrata, prvak HNK i doajen hrvatskog glumišta govori o glumačkoj profesiji koju zahvaća devalvacija o restrukturiranju brodogradilišta, politici kojom se bavi tek toliko da se ona ne bi bavila njime, strahu od starosti, djetinjstvu… ` Rođeni ste u Pakracu. ` Da. Moj djed i baka po mami radili su tamo. Djed je bio poslije rata na Preparandiji (učiteljska škola), gdje je predavao glazbu. Otac mi je bio ovdje u Zagrebu u bolnici i mama je jednostavno otputovala u Pakrac, gdje sam se rodio u bolnici koja je danas sva u ruševinama. ` Iz kakve obitelji potječete? ` Moj otac je bio doktor pravnih znanosti. Jedan od većih europskih stručnjaka za međunarodni željeznički transport, a mama mi je bila učiteljica. ` Kakve vas uspomene vežu uz roditelje? ` Otac mi je umro kad sam imao 22 godine, majka prije dva mjeseca u 91. godini. Uz roditelje vas nekako vežu uvijek najdublje uspomene. Jedan moj prijatelj je rekao: kada majka umre, onda ti se najedanput otvori osjećaj da si potpuno sam. Bez obzira što imam kćer i puno prijatelja, mislim da je njezinim odlaskom otišlo nešto čega više nikad neće biti. ` Kako ste se odlučili za studij brodogradnje? ` Vrlo jednostavno. Moj djed po majci bio je Splićanin iz stare splitske obitelji Karaman. Od malih nogu vodio me na more i brodove, što sam jako zavolio. Ljetne sam praznike provodio u Šibeniku, gdje sam po dva i pol mjeseca radio u drvenom brodogradilištu majstora Torića, jednoga od najboljih brodograditelja drvenih brodova na Jadranu. Tamo sam izučavao zanat drvene brodogradnje. Uvijek sam bio vezan uz brod dok jednog dana nisam kupio kuću i tako je ono što je trebalo biti uloženo u brod otišlo u kuću koja se kasnije prodala. ` Kako to da ste se ipak odlučili za Akademiju dramske umjetnosti? ` To je bilo pomalo iz hira. Te je godine na Akademiju išao Mladen Budiščak, dečko s kojim sam proveo gimnaziju u klupi, Mile Rupčić, s kojim sam radio zajedno u amaterskoj kazališnoj družini, Darko Čurdo, kojeg sam poznavao s natjecanja recitatora. To je bila klapa koja je pokušala, svi smo prošli i ostali vezani do dana današnjega. Na žalost, trojica nas je manje, ali još uvijek se i danas sastajemo i radimo na nekim projektima. ` Je ste li vi ikad požalili? ` Nisam požalio. To me ljudi često pitaju. Pritom volim opisati jednu sliku: gotovo svakog dana izađem na pozornicu. U HNK-u je to 700 ljudi koji vam aplaudiraju, i to je vrhunac glumačke umjetnosti. Međutim, kad ste na porinuću nekakvog broda i kad vidite da nekakva gospodična spusti onu flašu šampanjca i da se ta grdosija koja je visoka kao deseterokatnica počinje pomicati, da vatrogasci sa strane hlade trup da se ne pregrije dok ide po skeli, to je doživljaj koji je također neopisiv. ` Gdje ste se najviše “razmahali”, dali si oduška? Koja Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 35

35

11.12.2010 1:47:13


Intervju

Život s mirovinom

Misle da sam pijanac `` Jeste li i u privatnom životu takav fakin kako vas doživljavamo s filmskog platna ili TV-ekrana? `` Ne, mislim da je obratno. Kod mene je sve nekako isprogramirano. Stol je pun papira na kojima piše A, B, C ili 1, 2, 3. Naravno da velik postotak toga što planiram napraviti ne stignem, ali to je tu. Kad su se pojavili kompjutori, bio sam duboko u tome, ali danas mi je to samo sprava koja služi svojoj svrsi. Više se ne bavim programiranjem. No, ima anegdota. Na Trešnjevci me jednom sretne pijanac i pozove na 'cugu', jer je uvjeren da pijem kad igram ulogu Štemera. A ja uopće ne pijem. Međutim kako da mu dokažem da se od jabučnog soka i mineralne vode dobije boja gemišta na snimanjima?! A on sa mnom razgovara kao da smo al pari. "Svi cirkusi koje sam znao izvoditi na pozornici uglavnom su bili legitimni"

vam je uloga najdraža? `` Stvarno ne znam što bih vam rekao. Ne mogu se odlučiti. Ponekad mi se učini da su u životu za mene puno važnije uloge koje nisam dobro napravio nego one koje jesam. Uvijek sam imao osjećaj da sam više naučio na ulogama koje nisam dobro napravio. Ipak, mislim da sam se razmahao u predstavi “Histrijada” u glumačkoj družini Histrion. To je jedna od predstava u kojoj je igrala i Ena Begović, koja je kao mlada glumica, a sjećam se toga kao danas, zaprepašteno gledala što ja sve sebi na pozornici dopuštam. Ali u Histrionu, u tom pučkom teatru koji se igra po trgovima, dopušteno je smisliti na brzinu geg da bi se održala pozornost publike, pa su ti cirkusi koje sam znao izvoditi uglavnom bili legitimni. `` S kojom ulogom vas publika najviše poistovjećuje? `` Možda s Motkom iz “Ptica nebeskih”, pa onda sa Štemerom iz “Nad lipom 36” ili druga Bože iz “Najboljih godina”. Međutim, tu čovjek mora imati kontrapunkt. Nakon “Ptica nebeskih”, čovjek ide po ulici i onda vas svi pozdravljaju s “ej, Motka, Motka!”. Onda odmah treba naći nešto drugo što će biti različito od toga, da se taj Motka nekako prebriše i zaboravi. Onda dođe “Nad lipom”, onda te svi zovu “Štemer, Štemer, Štemer!”. Onda opet treba naći nešto drugo… I tak... `` Koja je razlika igrati na pozornici u usporedbi s glumom u filmovima ili TV-serijama? `` Razlika je velika. Odgovornost na filmu je okrutnija, jer sam na pozornici sam sebi gospodar. Naravno, poštujem sve zahtjeve i dogovore s redateljem, ali unutar toga vladam svime. Publika je preda mnom, a ja sam na pozornici i prenosim svoju ideju u publiku. Ako sam danas na probi ili predstavi napravio nešto loše, na sljedećoj probi ili predstavi imam priliku to popraviti. Na filmu, kad uđete snimiti jedan kadar, znate da za to imate pola sata i nikad više u životu. I ne samo to. Za neke uloge otprije 25 godina lako mogu govoriti da su bile velike ili genijalne, ali ako nisu bile snimljene, to nitko živ ne može provjeriti. A na filmu svatko ima prilike provjeriti kako se igra. `` Što je za vas gluma? Zanimanje ili više od toga? `` Ona je sigurno zanimanje, ali kad bi čovjek pristupao glumi samo kao da mu je to zanimanje, nikad ne bi mogao biti veliki glumac. Mogao bi biti izvršitelj radnih zadataka, ali velik ili

dobar glumac ne bi mogao biti nikad! Prema tome, očito treba dati nešto i preko samoga zanata. `` Što je s igranjem u sapunicama? Je li to “degradacija glumačkog poziva” ili je jednostavno nužna posljedica vremena u kojem živimo? `` Mislim da na određen način to jest degradiranje glumišta kod nas. Uvjeti u kojima se sapunice snimaju sigurno nisu poput onih u kakvim se, primjerice, snimaju turske serije. Naši su uvjeti pet, pa i deset puta skromniji. Međutim, od kolega sam slušao: joj kako je to teško, svako jutro moram ustajati u pet, moram naučiti masu teksta. Sjedio sam doma i rekao sam sebi: čekaj, odbio sam do sada četiri-pet sapunica. Jesam li odbio zato što se ne usudim ući u taj posao ili zato što mislim da nije na mojoj razini? Pa, idem probati da vidim mogu li ja to. Meni je to najlakši posao u životu. Jednostavno uživam. Odem, snimam, kad ne snimam, nađem prvi krevet negdje u studiju, spavam, odmaram se, navečer naučim tekst... Kada čovjek u sebi otvori taj mehanizam, onda je to lagano. Mislim da je jako dobro da to prolaze mladi glumci jer je to nešto što je jako “nabrijano”. Nema stanke, redateljske i glumačke odluke se donose u stotinki sekunde. Nemate što razmišljati. To može biti velika škola. Moj prvi glumački angažman bio je u kazalištu Komedija. Na mjesec sam imao između 30 i 35 predstava, što je danas nezamislivo. Ali, ja sam svojih 280 predstava u godinu dana odigrao. To danas mladi glumac odigra za sedam godina! Zato mi je, eto, drago da sam tu sapunicu odradio s veseljem.

Imam svoje brodomaketarstvo `` Koje ste prioritete njegovali kroz život? `` Mislim da je to rad. To sam naslijedio od oca. Stalno je nešto radio. Pisao doktorski rad, knjige, uzgajao kanarince, išao na ribičiju, operirao srce u Londonu i nakon toga još više živnuo. Prema tome, uvijek je bio u nekom pogonu. Mislim da sam to od njega naslijedio. I ja imam svoje hobije, svoje brodomaketarstvo. Kad imam nešto slobodnog vremena, ili sam na kompjutoru ili s nožićem, pa su te ruke uvijek nekako zaposlene.

36 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 36

11.12.2010 1:47:14


intervju

Život s mirovinom

`` Što je s Histrionima? Vi ste kajkavac. Plivate kao riba u vodi kod njih. Kako su izgledali počeci? `` Počeci su bili čudni. Gledam danas ove mlade dečke koji završavaju Akademiju, pa sam začuđen nad time. Stalno traže mogućnost da im netko otvori vrata da bi mogli raditi. Mi smo stalno bili po angažmanima i to nam nije bilo dovoljno nego smo htjeli nešto više i to sami bez režisera. Odatle je i ime glumačke družine Histrion. Naše su režije prvih godina bile kolektivne. Uglavnom, skupili smo se, unajmili stan u koji je stalo 18 ljudi, publike, i s Petrom Večekom napravili predstavu. Naravno da je to bilo policiji sumnjivo, pa su na svakoj predstavi sjedila i dva milicajca koja su vrlo pozorno slušala, pratila i pokušavala shvatiti o čemu je riječ. Vitez je bio u pravu kad je tvrdio da će Histrioni jednog dana biti kazalište, za razliku od mene koji sam smatrao da će se družina nakon sedam godina raspasti i morati početi iznova. Eto, danas Histrioni imaju čak i svoju zgradu. `` Nakon 40 godina rada, kad podvučete crtu ispod svega učinjenoga, jeste li zadovoljni? Je li moglo biti drugačije? Biste li nešto mijenjali? `` Naravno da bi čovjek mijenjao. Ono što je prošlo ne može se mijenjati. Moglo je biti bolje u kulturološkom smislu u odnosu prema kazalištu. Ali, tako je kako je. Ono što bi trebalo mijenjati je sadašnji status filma i kazališta u Hrvatskoj. Potencijali su golemi. Toliko ima mladih, talentiranih glumaca s puno vještina. Tome treba otvoriti ventil. Treba prepoznati da to može biti veliki hrvatski brend. `` Umirovljenički dani vam kucaju na vrata. Kako ih zamišljate? Možete li kao glumac uopće otići u mirovinu? `` Moj prvi profesor je bio Bobi Marotti. Njegov primjer mi jednostavno ne da razmišljati o tome da glumac može otići u mirovinu. Dok se može stajati na nogama, može se glumiti. A Bobi Marotti glumi sa štakom. Dosade se ne bojim, jer kao što sam vam rekao, da postoji popis od sto brojeva, ja sam od toga obavio možda deset, dakle, devedeset mi je ostalo da ih obavim. Naravno da ću se nastaviti baviti glumom i dalje. Ja sam ipak Marottijev đak. `` Bojite li se starosti? `` Upotrijebit ću riječ strah. Postoji strah od starosti. Majka mi je bila pet godina u domu u Klaićevoj i vidio sam kako ljudi tamo žive, s kojim bolestima i poteškoćama se nose. Spremam se na to, ali ipak me strah. Želio bih da me zdravlje posluži što dulje.

"Kad bi čovjek pristupao glumi kao da mu je to zanimanje, nikad ne bi mogao biti veliki glumac"

`` U kakvoj su poziciji današnji mladi glumci? Nedostaje li im možda dobrih scenarija za igru, odlaze li previše u svijet poznatih i tako napuštaju starinske obrasce glume? `` Tko se zaleti u taj svijet celebrityja, taj će u njemu ostati. Njemu će estrada ostati ono što ga zanima. To ne zamjeram. Ja sam se isto u životu, uz Shakespearea, bavio estradom, čak sam radio kao voditelj. Onaj tko se odluči za pravu umjetnost, taj će uvijek naći svoj put. Samo treba biti pametan, izdržljiv i mislim da se ne treba povući za ovim slatkim, na prvu loptu rezultatima. `` Pratite li politička zbivanja i politiku? Možda tek toliko da se politika ne bavi vama? `` Pratim vrlo intenzivno. Mislim da se odustaje od puno proklamiranih zamisli iz vremena kada je država stvarana. Dakle, ne samo u nacionalnom smislu, nego u smislu kulture, privrede, turizma. Jednostavno sam začuđen da se jedna zemlja, bez obzira na rat, može tako upropastiti za 20 godina! To je zbilja umijeće. Stvarno za to treba biti jako, jako talentiran! `` Bojite li se da vas na ulici neće prepoznati. Ili da budete sretni da je napokon došao “mir Božji”? `` Sigurno je da ću primijetiti kada dođe. Hoće li mi to nedostajati? Ne znam. Ali ima to svojih olakotnih okolnosti: zamislite čovjeka kojega svi znaju, a ima svoju tajnu simpatiju. Pa taj ne može ući ni u jedan kafić da ga ne prepoznaju. 

Meni su generali bili smiješni `` U «Najboljim godinama» igrate druga Božu, staroga partizana. Tako ste zajedno s Danicom, inače vašom bivšom životnom družicom i sadašnjom partnericom u seriji Asjom Jovanović, čak i konkurencija Onuru i Šeherezadi, koji idu u istim večernjim terminima. Kako vi doživljavate ta prošla vremena? Osjećate li možda nostalgiju? `` Ja sam to vrijeme proživio. Poznavao sam vrijeme tih partizana nakon Drugog svjetskog rata, '68, '71 pa i '91, ali sada prvi put nakon rata imam priliku šaliti se na taj račun. Vrlo ozbiljno igram tog partizana i dajem mu punu vjeru u tu njegovu «partizanštinu», što danas među mladim generacijama rezultira komikom, jednako kao i kod mene dok sam bio mali. Meni su ti generali bili malo smiješni. Dijelili su nagrade za kulturu, literaturu, svaku izložbu je otvarala neka vojna osoba. Meni je to izvrstan materijal za poigravanje s tom ulogom. Ta vremena nisam mogao voljeti, jer mi je otac '71 godine stradao. Osim toga, kad smo stvarali Histrione '75, imali smo niz neugodnih situacija, primjerice informativne razgovore. Ta mi vremena nisu ostala u lijepoj uspomeni.. Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 37

37

11.12.2010 1:47:18


KOORDINACIJA HRVATSKIH SINDIKALNIH SREDIŠNJICA 

717.149 SINDIKALNIH ZAHVALA  HRVATSKI  SINDIKATI  ZAHVALJUJU  SE  SVAKOM  GRAĐANINU  PONAOSOB  ZA  POTPIS  NA  PETICIJU  ZA  REFERENDUM.    Zahvaljujući  vama  ostvarili smo  naše  sindikalne  ciljeve  –  izmjene Zakona o radu su zaustavljene, a sindikati su na  krilima  vaših  potpisa  izborili  radne  sudove  i  ukidanje  pravilnika o radu.   

UZVRATILI  SMO  VAM  OSTVARENJEM  JOŠ  VAŽNIJEG  CILJA. Sindikati su proširili ciljeve i izborili se za mogućnost  bitno povoljnijih uvjeta za provođenje novih referenduma.  Praksa neposredne demokracije nije do sada bila moguća  u  našoj  zemlji,  unatoč  ustavnoj  odredbi.  Sada  ćete  moći  izravno odlučivati o ključnim pitanjima iz vašeg života kao  što  su  čisti  okoliš,  prava  pacijenata,  potrošača,  porezni  sustav,  radna  prava  itd.  NISMO  ISPUNILI  „TREĆI  CILJ“.  Sindikati  nisu  ispunili  očekivanja  svih  onih  koji  su  htjeli  rušenje  postojeće  vlasti.  Taj  cilj  nije  posao  sindikata,  pogotovo ne ako se svim našim zahtjevima udovoljilo.  

 

USPJEH KAO NEUSPJEH  SINDIKALNI  USPJEH  neki  prikazuju  kao  neuspjeh,  i  to  ne  prvi  puta.  U  tome  interes  imaju  krupni  biznis  i  njihovi  mediji, ali i oporba i vlast. Cilj je poljuljati vjeru građana u  sindikate  i  oduzeti  im  svaku  nadu  nakon  što  je  srozan  ugled državnih institucija i političara.   MOĆNICI NE ŽELE DA VI NA REFERENDUMU ODLUČUJETE.  Pokazali su to i poslodavci i mediji, sada i SDP, a prije i HDZ  opirući se referendumu. Nas napadaju baš zato jer smo to  izborili, i zato jer vam nitko drugi to nije htio izboriti. Cilj je  takve  propagande  kompromitirati  izlazak  ljudi  na  referendum, kako prava na referendum ne bi niti bilo.   

     

 

GRAĐANI, UOČITE PODMETANJA  VELIKA JE LAŽ da su sindikati odustali od referenduma o  Zakonu  o  radu.  Taj  je  referendum  svima  nama  uskratio  Ustavni  sud,  što  su  sindikati  danima  osuđivali.  Međutim,  sindikati  su  se  morali  pomiriti  s  tom  činjenicom,  jer  je  jedini daljnji korak mogao biti rušenje pravnog poretka. To  nije rušenje jedne vlasti, već temelja Države. To ne bismo  radili  čak  niti  da  Vlada  nije  popustila  svim  našim  zahtjevima, već bismo tada tražili preispitivanje vlasti.    VELIKA JE LAŽ da smo vas time prevarili. Voljeli bismo da  je  naš   cilj  oko Zakona  o  radu  ostvaren  referendumom,  a  ne odlukom Ustavnog suda. Kada to već nije bilo moguće  onda  smo  tražili  više,  što  smo  i  izborili  pod  prijetnjom  štrajkova  i  prosvjeda.   Nitko nije ništa  izgubio,  a svi  smo  dobili  dvostruko  ‐  kao  radnici  ono  što  smo  potpisali  na  peticiji,  a  kao  građani  povoljnije  uvjete  za  buduće  referendume.   VELIKA  JE  LAŽ  da  smo  popustili  Vladi.  Mi  smo  popustili  činjenici  da  Vlada  jednostavno  ne  može  raspisati  referendum s istim pitanjem koji je Ustavni sud poništio. U  suprotnom bi Vlada rušila načelo vladavine prava, čime bi  srozala međunarodni ugled zemlje. Upozorili su nas na to i  Predsjednik RH i pravnici. Zato smo dogovorili drugi, za vas  puno važniji, referendum.   VELIKA JE LAŽ da smo pogodovali HDZ‐u. To optužuju oni  koji  bi  htjeli  da  smo  pogodovali  SDP‐u  štrajkanjem    i  prosvjedovanjem    i  onda  kada  više  nema  povoda.  Pogodovali  smo  samo  vama,  građanima  i  radnicima.  Bili  bismo  sretni  kada  bi  i  SDP  i  HDZ  prepoznali  pogodovanje  građanima,  a  ne  strankama,  kao  ispravnu  sindikalnu  politiku. Očekujemo od političkih stranaka razvijanje vjere  u demokratske institucije i sindikate radi općeg dobra, a ne  potkopavanje istih radi očuvanja ili dolaska na vlast.    APELIRAMO NA MEDIJE I POLITIKU DA GRAĐANIMA  OBJAŠNJAVAJU, A NE DA ZAMUĆUJU DRUŠTVENA  ZBIVANJA I DOGAĐANJA.      U Zagrebu, 6. prosinca 2010.    

HRVATSKE SINDIKALNE SREDIŠNJICE   

ZSM-10-studeni.indd 38

11.12.2010 1:47:19


Dragi umirovljenici, građani Osijeka, čitatelji Života s mirovinom...

Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu 2011. godinu

GRAD OSIJEK

žele vam

gradonačelnik KREŠIMIR BUBALO i zamjenici gradonačelnika: DANIJELA LOVOKOVIĆ i IVAN VRDOLJAK

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

GRAD ZAPREŠIĆ

U nadi da će svi umirovljenici ovaj najveseliji dio godine proslaviti u krugu svojih najbližih, grad Zaprešić želi sretne Božićne i novogodišnje blagdane! Gradonačelnik: Željko Turk, dipl.oec.

ZSM-10-studeni.indd 39

11.12.2010 1:47:23


putovanja

Život s mirovinom

LJEKOVITI RAJ ZELENILA, MIRA I TIŠINE

U netaknutoj prirodi podno stijene Gorostas izvire jedinstvena ljekovita voda koja stoljećima pomaže u liječenju. Ljekovitost ovog termalnog izvora poznata je još iz doba Grka i Rimljana te izdvaja Istarske toplice od ostalih termalnih izvora i svrstava ih po kvaliteti na treće mjesto u Europi

V

oda Istarskih toplica je sumporna, termalna, sadrži prirodnu radijaciju te značajnu količinu natrija, kalcija, klora i drugih minerala. Djelovanje sumpora i prirodne radioaktivnosti u vodi je protuupalno, smanjuje bol, povećava cirkulaciju i ubrzava metabolizam. Fizikalna terapija prvenstveno se bazira na raznim mogućnostima primjene ove ljekovite vode i ljekovitog blata koje pripremamo po staroj recepturi. Uz ljekovitu vodu i fango u terapiji koristi se još i kineziterapija,hidroterapija,termoterapi ja, elektroterapija te različite vrste masaža. Zbog iznimne ljekovitosti termalne vode, Istarske toplice godinama uspješno provode liječenje kronične reumatske bolesti, dermatološke bolesti, oboljenja dišnih sustava, ginekološke bolesti poput sekundarne sterilnosti a nude i kasnu rehabilitaciju postoperativnih zahvata.

Istarske Toplice su proglašene najboljim toplicama u akciji „Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2009“ Istarske toplice smještene su u sjeverozapadnom dijelu poluotoka Istre, u Republici Hrvatskoj.Izvan gradskih naselja,gdje zelenilo mir i tišina stvaraju poseban ugođaj za potpuni odmor. Nedaleko možete posjetiti srednjovjekovni gradić Motovun, najmanji grad na svijetu Hum te prekrasni grad umjetnika Grožnjan, a u blizini su i poznata ljetovališta Poreč i Rovinj. Na raspolaganju Vam je bogata sportsko rekreacijska ponuda poput boćanja, stolnog tenisa, vožnje biciklim, šetnje a vaše slobodno vrijeme možete upotpuniti i raznim izletima, te degustacijama u obližnjim agroturizmima.

Istarske toplice raspolažu sa 270 soba. Smještaj "Sveti Stjepan" raspolaže sa sobama koje korespodiraju standardu od 4 zvjezdice a smještaj Mirna standardu od 3 zvjezdice. Uz fizikalnu terapiju, Istarske toplice nude širok spektar usluga u modernom wellness centru ( 25 metarski bazen, dječji bazen, saune, fitness studio, masaže i razni tretmani ), te medicinskom centru ljepote ( njega lica i tijela raznim tretmanima ) U 2008. godine otvorena je nove moderna poliklinika Sv. Stjepan gdje je spojena ljekovitost termalne vode i moderne dijagnostike. Poliklinika Vam nudi slijedeće medicinske usluge: estetska kirurgija, otorinolaringologija, stomatologija, dermatologija, ginekologija i interna medicina. 

40 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 40

11.12.2010 1:47:26


SKIPASSPORT

ITALIJA/FRANCUSKA/AUSTRIJA/ŠVICARSKA/SLOVENIJA

Specijaln a ponuda +55 god ina

Otvaranje ski sezone 10/11

Španjolska

Skijalište Civetta (Alleghe, Caprille) 9.-12.12.2010.

Baleari • Costa Blanca • Costa del Sol • Costa de La Luz Boravci od 01/10/2010 do 08/05/2011

• apartmani i hoteli po najboljim skijalištima Europe i za treću dob • jednodnevni ski izleti autobusom • popusti za djecu i obitelji

Cijena paketa po osobi - puni pansion: 7 noći / 3.299 kn Cijena uključuje: smještaj u hotelu 4*, puni pansion, piće uz obroke (1/4 l vode i 1/4 l vina), let s uključenim aerodromskim taksama, transfer aerodrom-hotel i povratno za minimum 20 osoba, 2 poludnevna izleta Cijena ne uključuje osiguranje (zdravstveno, prtljage, otkaz od putovanja

Info: +385 (0)51 211 276 e-mail: travel@jadroagent.hr • web: travel.jadroagent.hr HR-AB-51-040005097

Krstarenja Costa Concordia, 20.12.'10./grupni polazak s transferom • 8 noći iz Savone - Italija, Španjolska i Maroko • od 3.135 kn Costa Magica, 07.01.2011./polazak s transferom • 7 noći iz Savone - Tunis, Španjolska, Francuska • od 3.100 kn Costa Concordia, 08.01.2011./polazak s transferom • 11 noći iz Savone - Španjolska, Maroko, Kanarski otoci • od 4.470 kn

Š

ZA ČE ON NU KL ŽIĆ PO U BO

Ispunjeni kupon i božičnu čestitku pošaljite na našu adresu: Amfiteatar, Junija Palmotića 27, 10000 Zagreb.

Ime i prezime: .......................................................................................................

KU

IT

ST

ZSM-10-studeni.indd 41

pošaljite nam svoju božićnu čestitku zajedno s ovim kuponom, a za najljepšu čestitku poklonit ćemo paket ZLATNA KAP, tako da pri kupnji dva paketa jedan plaćate, a drugi darujemo besplatno.

P JE

smještaj u hotelu Mirna, Istarske toplice 11 dana(10 noći) - 2.200,00 Kn puni pansion u dvokrevetnoj sobi kupanje u bazenu s termalnom sumpornom vodom prvi liječnički pregled animacijski program i plesne večeri uz živu glazbu u kavani 3 do 4 tretmana fizikalne terapije dnevno prema preporuci fizijatra (termalni bazen, ljekovito blato, elektroterapija, grupne i individualne vježbe, liječnički pregledi) preko zdravstvenog osiguranja i uputnice koju dobiju od svog doktora opće prakse

JL

     

Dragi čitatelji,

NA

Paket Zlatna kap

Adresa: ..................................................................................................................... e-mail ili telefon/mobitel: ...........................................................................

11.12.2010 1:47:32


ODMOR

Život s mirovinom

KRSTARENJE NIJE REZERVIRANO ZA BOGATE

Nova godina na Mediteranu! Kad odaberete gdje i kada želite ići, iskoristite mogućnosti rane rezervacije ili kupnje u zadnji trenutak tzv. „last minute“ krstarenja koja će vam donijeti znatne uštede. Ako putjete bez djece i/ili unuka, odnosno niste ograničeni školskim praznicima i godišnjim odmorima, savjetujemo vam da izaberete krstarenje u podsezoni...

V

Vrijeme dolazećih blagdana najčešće je i vrijeme putovanja. Već si duže vremena želimo, moj stari i ja, priuštit jedno krstarenje. Odlučili smo se za agenciju JADROAGENT, i odabrali Novogodišnje krstarenje zapadnim Mediteranom. Kako bismo vam olakšali odluku o odabiru krstarenja i objasnili zašto uopće ići na krstarenje, navest ću vam razloge zbog kojih smo donijeli takvu odluku. Krstarenje je idealno putovanje za sve dobne skupine. Današnja ponuda krstarenja omogućuje vam da odaberete krstarenje koje će zadovoljiti sve: od obitelji s malom djecom ili tinejdžerima do baka i djedova koji putuju sa ili bez svojih najmilijih. Kad odaberete gdje i kad želite ići, iskoristite mogućnosti rane rezervacije ili kupnje u zadnji trenutak tzv. „last minute“ krstarenja koja će vam donijeti znatne uštede pri kupnji aražmana. Ako putjete bez djece i/ili unuka, odnoso niste ograničeni školskim praznicima i godišnjim odmorima, savjetujemo vam da izaberete krstarenje u podsezoni (proljeće, jesen) kada su cijene krstarenja puno niže nego, primjerice, sada u blagdansko vrijeme, iako smo mi veoma zadovoljni omjerom cijene i onog što nam nudi krstarenje na kojem ćemo dočekati novu godinu. Tu su i različite cijene kabina ovisno o kategoriji. Najskuplji su luksuzni apartmani i tko si to može priuštiti, doživljaj putovanja će mu biti još ljepši. Ako ste klaustrofobični obvezno si rezervirajte kabine s prozorom, a za malo veću cijenu dobit ćete kabinu s balkonom, koju smo i mi uzeli. Prilikom rezervacije putovanja, lju-

bazni djelatnici agencije, uputit će vas u sve pojedinosti koje trebate znati prije polaska na put. Na prvom mjestu je kakvu garderobu ponijeti što ovisi o klimi zemalja koje ćete posjetiti na putovanju. Kako se na brodu organiziraju svečane večere, savjetuje vam se da ponesete svoje najraskošnije haljine i najbolja odijela kako biste zablistali na prijemu kod kapetana ili izboru za „naj par“ na brodu. Također, možete odabrati koji slijed za večeru vam najviše odgovara. Rana večera ima prednost što nakon večere imate više vremena za bogati noćni život na brodu (cabare predstave, casino, tombola, večer uz živu glazbu). Kasna večera vam omogućuje dovoljno vremena za pripreme. Agencija ima organizirane transfere do i od luke ukrcaja /iskrcaja (obično je to Genova ili Savona u Italiji). Također, ako vas interesiraju organizirani izleti, dobit ćete sve potrebne informacije o trajnju, cijeni kao i grupi kojoj je namijenjen izlet. Sve u svemu, puni pansion na brodu, pregršt zabave, izleti ili samostalno razgledavanje mjesta u kojem će brod biti usriden, nova poznanstva, šum mora i usluge kao da ste u luksuznom hotelu (liječnik, masaže, frizer, kozmetičar, bazen, jacuzzi, tjelovježba) dovoljni su razlozi da krstarenje bude jedan od najboljih putovanja koji ste si priuštili u životu. Znamo da ste ga zaslužili! 

42 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 42

11.12.2010 1:47:47


kućni ljubimci

Život s mirovinom

TERAPIJSKI PAS

Smršavite uz prijatelja!

Znanstvene studije odavno su pokazale pozitivne učinke životinja na ljudsko zdravlje. Zamijećeno je da kontakt sa psima stvara kod ljudi osjećaj ugode, pomaže razvitku druželjubivosti, ali i ohrabruje djecu da sudjeluju u tjelesnim aktivnostima, dok starijima pruža osjećaj sigurnosti i prijateljstva. Uz to, uz psa se lakše može izgubiti prekomjerne kilograme

S

terapijom psima započelo se u Americi prije tridesetak godina, a danas sve češće terapijske pse susrećemo i u hrvatskim gradovima. Riječ je, u najvećem broju slučajeva, o psima vodičima slijepih, ali i o psima koji su trenirani da na drukčije načine pomognu djeci, starijima, nemoćnima, a posebice epileptičarima.

pekte razvoja pojedinca: Fizički smanjuje ukočenost mišića, poboljšava i razvija motoriku, smanjuje krvni tlak, poboljšava ravnotežu. Također, motivira razvoj komunikacijskih sposobnosti, potiče govor, smanjuje socijalnu izolaciju, ali i potiče pozitivno raspoloženje, izaziva osjećaj sigurnosti, smanjuje osjećaj napetosti i tjeskobe.

Nemalo je istraživanja potvrdilo da kućni ljubimci mogu imati značajnu ulogu u preventivnoj medicini. No ljudi s posebnim potrebama životinje osim za igru, maženje ili šetnju, doživljavaju i kao nužnu pomoć. Životinje im pomažu i u socijalizaciji. Terapija za osobe s posebnim potrebama provodi se s konjima i psima, a za mačke znanstvenici već dugo tvrde da vrlo pozitivno djeluju na zdravlje.

Zbog svoje privrženosti, dobroćudnosti i visokoga stupnja tolerancije na različita raspoloženja i ponašanja, terapijski pas osobito s djecom postiže dobre rezultate, jer djeluje opuštajuće i terapeutu omogućuje postizanje ciljeva. U tome su najbolji labradori i retriveri te labrador retriveri.

Zna se da obična igra sa psom ili šetnja vrlo pozitivno djeluju na stanje i osjetnost ljudi. Terapija sa psom, terapijski je pristup interakcijom pacijenta i posebno trenirana psa, uza stručno vodstvo terapeuta za ubrzavanje napretka rehabilitacije. Pas naravno nije terapeut, nego pomoćnik. Terapijski pas djeluje na različite as-

Školovanje rehabilitacijskoga psa traje 5-6 mjeseci. Temelji se na vježbama poslušnosti, što je potrebno za dobru komunikaciju, a slijedi vježbanje podizanja i donošenja predmeta u ruke, pomoć pri transferu osobe iz kreveta u invalidska kolica, otvaranje i zatvaranje vrata, povlačenje invalidskih kolica na pločnik... Iskustva pokazuju da su rehabilitacijski psi dobri za primjenu kod paraplegije, mišićne distrofije, multipla skleroze,

oštećenje jezično- govorne komunikacije, lake mentalne retardacije, epilepsije... Neki psi mogu predvidjeti kada će osoba imati epileptični napad, kaže novija kanadska studija. Naime, devet od deset testiranih pasa u istraživanju moglo je predvidjeti napad lizanjem, cviljenjemn ili stajanjem uz osobu. Ti su psi bili i nevjerojatno točni: predvidjeli su 80 posto napada, bez lažnih prijava. Također, znanstvenici su potvrdili da pas može pomoću u gubljenju prekomjernih kilograma, osobe koje su se obvezale redovno šetati svog psa, neminovno su 'osuđene' na tjelovježbu i kretanje.

Jedna je studija obuhvatila ljude koji šeću pse samo deset minuta dnevno, tri puta na tjedan, a zatim to podižu na dvadeset minuta i šeću pet dana u tjednu. Jedna skupina hodala je pedeset tjedana, a druga 26, i to s treniranim psima. Osobe koje su šetale 50 tjedana skinule su više od šest kilograma, a rezultat je bolji od bilo kojeg poznatog američkog plana za gubitak viška kilograma... Uz, dakako, svi su kazali, kako se osjećaju – bitno bolje. 

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 43

43

11.12.2010 1:47:52


Iznajmili bi VOZILO? ...prikolicu, kombi, caddy...

Trebate organizirati SELIDBU? ...unutar ili van RH...

Tražite brzu i učinkovitu DISTRIBUCIJU i DOSTAVU novina, letaka...? ...na vrijeme & diljem RH...

TRANSPORTI UDOVIČIĆ utemeljeno 1993.

Mostarska 1, Sesvete • tel: 098/233 091 ili 098/177 2718 e-mail: udovicic@net.hr ili renata.udovicic@gmail.com

Godine više vrijede Dobre vijesti za umirovljenike iz HŽ-a Putnički prijevoz. Stariji od 60 godina ,od prosinca, će putovati vlakovima čak upola jeftinije! 50 posto jeftiniji je prijevoz: ICN vlakovima na relaciji Zagreb – Split – Zagreb polazak iz Zagreba u 7,50 i 12,15 sati polazak iz Splita u 8,50 i 14,34 sati IC vlakovima na relaciji Zagreb – Osijek polazak iz Zagreba ,preko Koprivnice, u 16,57 sati polazak iz Zagreba ,preko Slavonskog Broda, u 18,20 sati polazak iz Osijeka ,preko Koprivnice, u 5,30 sati polazak iz Osijeka ,preko Slavonskog Broda, u 5,18 sati

Čestit Božić i Novu godinu

40 posto popusta za vožnju: Brzim vlakovima na relaciji Zagreb – Rijeka – Zagreb polazak iz Zagreba u 6,35 i 16,55 sati polazak iz Rijeke u 5,35 i 17,10 sati

želi Vam

Dođite i vozite se s nama! Popusti vrijede samo za navedene vlakove. Putnici osobnom ispravom dokazuju da imaju 60 ili više godina. Vozni red vlakova vrijedi od 12. prosinca 2010.

ZSM-10-studeni.indd 44

11.12.2010 11:12:13


Život s mirovinom

dom

BLAGDANSKO RUHO

Čar je u mašnicama Sve što trebate jest kupiti više metara ukrasne trake s uzorkom, izrezati na jednake dijelove i zajedno s unucima vezati mašne. Možete ih zavezati na bor, njima ukrasiti adventski vijenac, a veća mašna može biti i ukras na ulaznim vratima

Piše: DORA Juras

I

ako nam se u ove zimske dane naši domovi čine poput tmurnih kutija u koje ćemo se skriti dok ne prođe siva zima, upravo je ona idealno vrijeme da nam dom zasja, i to doslovce. Nema bolje inspiracije za uređenje doma od Božića! Crvena, zlatna, srebrna, zelena, plava ili sve odjednom - dopušteno je sve! Iako ste odustali od cvijeća u domu jer zbog grijanja jedva da izdrže dan, a da se ne osuše, postoji sjajno rješenje za to, a zove se božićna zvijezda. Božićna je zvijezda odavno pronašla svoje mjesto među simbolima blagdanski uređenog doma. Taj je cvijet, dostupan u gotovo svim cvjećarnicama i bolje opremljenim trgovinama, stigao iz dalekog Meksika, a nalazimo ga u raznim bojama, među kojima je najpopularnija crvena. Zvijezda cvate u studenome i prosincu i tada je treba ukloniti s izravnog sunca, te zaštititi od hladnoće da bi oko Božića zasjala u punom sjaju. Još jedan uočljiv i pristupačan detalj koji će pridonijeti blagdanskom uređenju doma je adventski vijenac. Prije nego svane Badnjak u kojem ćemo okititi bor, neka središnje mjesto u domu bude stol ukrašen adventskim vijencem. Stol je simbol obitelji i obiteljskog okupljanja, simbol druženja i topline, a Božić je obiteljski blagdan. Vjenčić može biti keramički, stakleni, pleteni ili ispleten od crnogoričnih grana, no važno je da je pleten 'u krug', da nema početka ni kraja. Isto tako, važno je da sadrži četiri svijeće koje se pale u četiri adventske nedjelje. Možete ga uz malo mašte izraditi sami ili se odlučiti za jednostavniju, ali i skuplju verziju i kupiti ga. Ipak, preporučujemo da

ga izradite sami i tako imate unikat. Isto biste mogli napraviti i s ostalim blagdanskim ukrasima. Zašto ne biste okupili obitelj i sami prionuli izradi božićnih ukrasa i uređenju doma? Unuci će biti oduševljeni, a i vi ćete se zabaviti jednako dobro. Najjednostavnija, a vrlo efektan ukras za izradu su mašne. Sve što trebate jest kupiti više metara ukrasne trake s uzorkom, izrezati na jednake dijelove i zajedno s unucima vezati mašne. Svaku zavežite tankim ukrasnim konopcem ili koncem i krenite na uređenje. Mašne možete zavezati na bor, njima ukrasiti adventski vijenac, a veća mašna može poslužiti kao divan ukras na ulaznim vratima. Sada kada već imate božićnu zvijezdu, adventski vijenac i ukras na vratima vrijeme je za ono najbitnije - kićenje božićnog drvca. To je jedan od glavnih simbola Božića. Tada se oko drvca okuplja cijela obitelj koja u zajedništvu kiti bor ispod kojega se stavljaju jaslice koje ukazuju na Kristovo rođenje. Ta je tradicija u našim krajevima stara tek nešto više od stoljeća. Nekoć su se drvca kitila jabukama, kriškama naranče, pozlaćenim orasima i lješnjacima ili pak kestenima umotanim u ukrasni papir. Danas su ukrasi svakojaki, od tradicionalnijih licitara, preko ručno izrađenih staklenih kuglica u svim bojama, do medvjedića, snjegovića i sobova od pliša. Drvca su dostupna na tržnicama i u trgovačkim centrima, a ako možete, kupite zasađeno te ga posadite u vrt kad prođu blagdani. Dom tada neće biti pun iglica, a ujedno ćete učiniti dobro djelo. Također, trgovine nude velik izbor umjetnih drvaca u svim veličinama i od različitih materijala. Dakle, jedino što morate jest izabrati vama idealno i uživati u čarima Božića.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 45

45

11.12.2010 1:48:01


moda

Život s mirovinom

NAJLUĐA NOĆ

Povratak čipke U izboru savršene novogodišnje kombinacije svakako imajte na umu da se u odabranoj odjeći morate osjećati opušteno i ugodno, jer se želite dobro provesti. I ne zaboravite najvažnije pravilo, starost je stanje duha

Piše: DORA Juras

D

olaskom posljednjih dana u godini počinje panika i dogovori za novogodišnju noć. Gdje ići i što odjenuti glavna su pitanja ovih dana. Bez obzira na to gdje ćete provesti najluđu noć, nema razloga da se ne potrudite oko svog izgleda. Silvestrovo je posebna je noć, pa je red da i vi budete posebni. Dopustite si nešto novo i drukčije te barem na jednu noć budite glamurozni. Glavni trend novogodišnjih tuluma su sjajni materijali i šljokice. Rijetke su prilike kada vas zbog toga nitko ne gleda s podsmijehom, stoga iskoristite prigodu i pustite mašti na volju. Mogućnosti su bezbrojne, od haljine i cipela do šala i šminke, gliteri su pun pogodak. Ipak, pripazite da vaš šljokičasti look ne bi ispao kičast pa radije, ako niste dovoljno vješti da spojite više blještavih komada, stavite barem detalj sa šljokicama koji će izgled učiniti novogodišnjim i primjeren vašim godinama. Ove se sezone na velika vrata u modu vratila čipka. Uvijek posebna i vrlo ženstvena, čipka je dobar izbor ako želite da vas zapaze. Osim toga, lijepa čipkana bluza podignut će bilo koju kombinaciju, čak i klasične crne hlače. Ako vam se takav izgled ipak čini pretjeran, čipkane glamurozne rukavice bit će sasvim dovoljne. Vrlo trendi karirani uzorak također može biti odličan prigodni motiv za novogodišnje slavlje, osobito klasična crveno-zelena kombinacija koja uvijek podsjeća na zimske blagdane. Karirani uzorak ove sezone dolazi kako na elegantnim hlačama tako i na svilenim haljinama, pa može odlično poslužiti za slavljenički izgled. Na sreću, sniženja su već počela, pa će vam biti lakše odabrati nešto povoljnije. Ako ste se istrošili kupovanjem sitnica i darova za svoje najmilije, nemojte očajavati, već temeljito pregledajte ormar i potražite neki možda zaboravljeni komad odjeće koji će, uz male preinake i uz pomoć nakita, izgledati odlično. Siguran izbor za svaku imalo posebniju prigodu svakako je mala crna haljina koja bi trebala biti obavezan komad odjeće u ormaru svake žene. Mala crna haljina dolazi u raznim stilovima i krojevima, a nosi se jednako rado na gala slavljima kao i na kućnim zabavama. Ona će vas uvijek izvući kad niste sigurne što biste trebale odjenuti. Ovisno o prilici, možete je dopuniti prigodnim nakitom, šalom ili svilenom maramom, cipelama, torbicama, pa čak i zanimljivim

46 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 46

11.12.2010 1:48:06


Život s mirovinom

moda

čarapama. No, pritom ne zaboravite zlatno pravilo – haljina mora prekriti koljena. Modni su detalji uvijek siguran saveznik za upotpunjavanje svake odjevne kombinacije. Čak će i najjednostavnija jednobojna kombinacija uz lijep, velik komad nakita izgledati posebno. Novogodišnje slavlje dopušta ekstravagantan nakit, što veći i blještaviji, ali neka to bude ili samo ogrlica ili samo naušnice. Nemojte pretjerivati, jer sigurno ne želite izgledati okićeni kao božićno drvce. Dobra stara biserna ogrlica uvijek je najbolje rješenje. Torbice bi trebale biti što manje, po mogućnosti tolike da u njih stane samo najosnovnije – ruž, maramice i malo zrcalo. Neka budu šljokičaste, crne, srebrne ili zlatne, kao i remen, koji također može dobro poslužiti kao zanimljiv detalj, a sigurno je vaš saveznik kad je riječ o prividu savršene linije. Točka na i novogodišnje kombinacije je šminka. Budite glamurozna diva ili seksi zavodnica, stavite lažne trepavice i crni tuš, nabacite šljokice po licu i tijelu, lakirajte nokte crvenim lakom, a u kosu stavite kopčice. Iako skriveno od pogleda, donje rublje za najluđu noć, bez obzira na godine, zahtijeva dodatnu pozornost. Svileno, crno ili crveno, nema veze, važno je samo da se u njemu osjećate posebno. U izboru savršene novogodišnje kombinacije svakako imajte na umu da se u odabranoj odjeći morate osjećati opušteno i ugodno, jer se želite dobro provesti. Prekratke haljine ili preuske hlače radije zaobiđite i odjenite neke u kojima ćete slobodno uživati u plesu i slavlju. Isto vrijedi i za cipele. Ma koliko dobro noge izgledale u visokim potpeticama, ako na njih niste navikli, svakako ih zanemarite, a ako ih baš morate imati, ponesite i balerinke za svaki slučaj. I ne zaboravite najvažnije pravilo, starost je stanje duha. Zabava može početi!  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 47

47

11.12.2010 1:48:10


reportaža

Život s mirovinom

BERLIN – EKLEKTIČNA NJEMAČKA PRIJESTOLNICA

Velegrad bez prometne gužve

G

lavni grad Njemačke zasigurno je jedan od gradova s najdramatičnijom bližom poviješću. Okončana je padom Berlinskog zida 1989. godine., dugačke barijere koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Zid je sagradila istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv "Antifašistički zaštitni zid". Svrha zida bila je onemogućiti bijeg stanovnika iz socijalističke Istočne u Zapadnu Njemačku. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989. godine,a potom je srušen. Predstavljao je najžešći simbol hladnog rata. Niz godina bilo je potrebno tom, drugom po broju stanovnika, europskom gradu da izjed-

Općenita slika Berlina odudara od uobičajene slike njemačkih gradova, ucifranih poput torti! Berlin je tvrđi, čemu pridonosi i hladna klima. Zidovi su prepuni grafita, mladež djeluje alternativno, grad je pun uličnih svirača poput Pariza i Londona, ulice žive ubranim tempom. Između starih i uglavnom dotjeranih zgrada niču primjerci suvremene arhitekture. Arhitekti cijeloga svijeta žele ostaviti svoj pečat u Berlinu, što grad čini jednim od, kad je o suvremenoj arhitekturi riječ, najzanimljivijih gradilišta današnjice.

nači svoje dvije strane. Raskošnu zapadnu s asketskom istočnom, a i dan danas – razlike su jasno vidljive. Općenita slika Berlina odudara od uobičajene slike njemačkih gradova, ucifranih poput torti! Berlin je tvrđi, čemu pridonosi i hladna klima. Zidovi su prepuni grafita, mladež djeluje alternativno, grad je pun uličnih svirača poput Pariza i Londona, ulice žive ubranim tempom. Između starih i uglavnom dotjeranih zgrada niču primjerci suvremene arhitekture. Arhitekti cijeloga svijeta žele ostaviti svoj pečat u Berlinu, što grad čini jednim od, kad je o suvremenoj arhitekturi riječ, najzanimljivijih gradilišta današnjice. Ono po čemu se Berlin posebno izdvaja svakako je kulturni život, pa mno-

gi tvrde da u tom smislu grad živi intenzivnije od francuske ili britanske prijestolnice. Bogat noćni život, klubovi s jazz glazbom, kabarei, restorani s ponudom svih europskih i kuhinja drugih kontinenata, erotski barovi,... Sve to čini Berlin zavidnim mjestom za noćni i dnevni provod. Ipak, ono što grad odlikuje za vrijeme radnog tjedna – prazne su ulice, osim, naravno, u samom centru grada. Međutim, petkom oko osam navečer, Berlin u potpunosti mijenja svoje lice. Kolone ljudi izlaze vani, javni prijevoz pun je mladih i starijih. Svi traže zabavu i opuštanje nakon teškog tjedna. Vreva se nastavlja sve do poslijepodnevnih sati nedjeljom, kada se sve opet stiša. Berlin je, dakako, i turistička meka. Brandebmurška vrata zaci-

Zid je godinama odvajao dva svijeta

48 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 48

11.12.2010 1:48:12


reportaža

Život s mirovinom

Brandemburška vrata Najveća ruska ambasada na svijetu sagrađena je prema Staljinovom nalogu u samo dvije godine

jelo su najfotografiranije mjesto u njemačkoj prijestolnici. Šetnja vas neminovno vodi ulicom „Pod lipama“ (Unten den Linden), kojom su marširale mnoge vojske...Tamo ćete vidjeti i najveću rusku ambasadu na svijetu koju je Staljin sagradio u samo dvije godine. U njoj se smjestio i znameniti hotel Aldon, u kojem je odsjela engleska kraljica, a u novijoj se povijesti proslavio kao mjesto s kojeg je, na četvrtom katu, Michael Jackson pokazao svog sina, spuštajući ga kroz prozor hotelske sobe. S druge strane Brandeburških vrata nalazi se zgrada njemačkog parlamenta – Raichstag. Malo podalje je i novija zgrada njemačke vlade, mjesto stolovanja

kancelarke Angele Merkel. Berlin je preporučljivo obići turističkim autobusom, s obzirom na iznimnu širinu centra grada. Samo na taj način moći ćete u relativno kratkom vremenu pogledati sve što bi vas moglo zanimati. Skulpturu Henryja Moora ispred Olimpijskog centra, zvonik u kojem se čuvaju sva zvona srušenih berlinskih crkava, rezidenciju njemačkog predsjednika, odnosno negdašnji dvorac princa Friedricha... Nezaobilazan je i Kolodvor ZOO, legendarno mjesto istoimenog romana u zapadnom dijelu grada, parkovi, Berlinski televizijski toranj visok 368 metara. Sagrađen je 1969.godine blizu Alexanderplatza s čijeg se vidikovca vidi cijeli grad. Berlinski zoološki vrt, najstariji zoološki vrt u centru gra-

Potsdamer platz – samo jedan od brojnih berlinskih trgova

da, Potsdamer platz, znamenita Fridrich strasse – najveća berlinska šoping ulica... Cijene u Berlinu su umjerene, kao i u većini njemačkih gradova, hrana je jeftina, restorani ugodni i prihvatljivi, a ono što berlinske građane najviše košta svakako su cijene stanova u najmu. No, svaki luksuz se plaća! Karta za kabaret košta oko 70 eura, cigarete su znatno skuplje nego u nas. Ipak, ulaznice za muzeje su prihvatljive. Osobito je zanimljiv izostanak gradske prometne gužve. Automobile u gradu koriste tek rijetki, a tramvaji i podzemna željeznica prepuni su, ne samo ljudi, nego i bicikala, ali i kućnih ljubimaca koji se prevoze javnim prijevozom bez ikakvih problema. Dakako, Berlin je grad seksualnih sloboda, erotike i avangarde umjetnosti...U svakom slučaju, prijestolnica eklektičnog stila koju nipošto ne smijete zaobići! 

Reichstag – zgrada njemačkog parlamenta

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 49

49

11.12.2010 1:48:16


kultura

Život s mirovinom

29 godina od Krležine smrti

N

Murtić u MSU

U

Muzeju suvremene umjetnosti od 4. prosinca do 30. siječnja 2011.trajat će izložba Ede Murtića, a izloženo je oko 300 njegovih radova, odnosno oko petina opusa koji je ostavio Zagrebu i Hrvatskoj. Izložba je zamišljena kao pregled autorova rada u svim razdobljima i tehnikama kojima se koristio iako ga javnost najviše doživljava kao slikara. Očekuje se da gradonačelnik Milan Bandić Gradskoj skupštini predloži da Edu Murtića posmrtno imenuje počasnim građaninom Zagreba.

Ubio se Mario Monicelli

ajplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju. rodio se u svibnju 1893, a preminuo 29. prosinca 1981. Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti. Oko Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u društveni sustav. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava. Na mnogo što je odgovarao novim književnim djelom: Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus. Najveću je možda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A lucidni eseji i dnevnički zapisi aktualno su i živo štivo, koje danas itekako vrijedi čitati.

T

alijanski filmski redatelj Mario Monicelli (95) počinio je samoubojstvo skočivši s prozora rimske bolnice u kojoj se liječio. Monicelli, kojeg se smatralo ocem komedije na talijanski način (Comedia all'italiana), skočio s prozora bolnice San Giovanni u kojoj se liječio od raka prostate, objavila je agencija Ansa.

Umrla Ljiljana Gener

U

petak, 3. prosinca 2010. u Zagrebu je, u 83. godini života, preminula dugogodišnja članica ansambla kazališta “Gavella”, Ljiljana Gener. Rođena je 29. svibnja 1928. u Skakavcu kraj Karlovca; u Karlovcu je završila gimnaziju, a u Zagrebu započinje studij književnosti. Glumu na Akademiji za kazališnu umjetnost upisuje 1952., od 1953. je godine angažirana u Narodnom kazalištu Dubrovnik, kasnije Kazalištu “Marina Držića”. Od jeseni iste godine postaje članicom ansambla teatra u Frankopanskoj, odakle u mirovinu odlazi 1993. No nastavila je nastupati, pa je posljenja uloga koju je odigrala na sceni matičnog kazališta ona u predstavi “Mladoženja Barillon” Georgesa Feydeaua, u režiji Božidara Violića, 2002. godine. Ljiljana je Gener svojom glumačkom osobnošću obilježila mnogobrojne hrvatske naslove, istaknuvši se kao Ida u Vojnovićevoj drami “Na taraci”, Pera u Držićevu “Dundu Maroju”, bila je Madlen Petrovna u Krležinoj drami “U agoniji” te Margit u “Kraljevu”.

Renovirat će se Tate Britain

G

alerija Tate Britain dogodine će biti podvrgnuta renovaciji vrijednoj 45 milijuna funti s ciljem da se osvježi izgled i poveća izložbeni prostor Devet galerija smještenih u južnom starom dijelu zgrade bit će obnovljeno, a bit će izgrađene i prostorije za predavanja. Prvi put od 1927. za javnost će biti otvorene i prostorije na katu. Skupocjeni 'facelifting' bit će financiran uglavnom iz privatnih donacija, a ravnateljica muzeja Penelope Curtis kazala je da je dosad sakupljeno čak 28,5 milijuna funti, piše BBC. U posljednjih deset godina broj posjetitelja galerije Tate Britain porastao je za 60 posto. U svojoj zbirci ima djela vodećih umjetnika s prostora Velike Britanije, među ostalim Luciana Freuda, Gilberta & Georgea, Charlesa Turnera i drugih.

50 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 50

11.12.2010 1:48:19


knjige

Život s mirovinom

Naslov: Dar Napisala: Cecelia Ahern Izdavač: Profil

Naslov: Stara ljubav Napisao: Pavao Pavličić Izdavač: Mozaik knjiga

V

ito Galović asistent je na Studiju novinarstva. Njegov šef i životni uzor Milan Klobučar bio je jedan od studentskih vođa 1971., ali se nakon 1990. nije vratio u politiku. Njih dvojica prate dokumentarnu seriju što je upravo krenula na nekoj od privatnih televizija. Serija se zove Zaboravljene sedamdesete i u njoj se emitiraju posve nepoznati materijali, najprije o studentskom štrajku, o političkim procesima kao i o cijelom nizu drugih događaja iz toga desetljeća. Serija će izazvati priličnu uzbunu u javnosti, jer će se na snimkama mnogi ljudi prepoznati, a i mnogi događaji prikazati u posve novom svjetlu što će obilježiti i likove ju ovoj knjizi.

Naslov: Crna knjiga Napisao: Orhan Pamuk Izdavač: Vuković&Runjić

C

rna knjiga započinje kao jednostavna ljubavna priča. Mladog odvjetnika Galipa neočekivano napusti njegova lijepa žena Ruja. On kreće u potragu po istanbulskim četvrtima, džamijama, katakombama, bordelima i barovima. Posumnja da se skriva kod Dželala, njezina polubrata i uspješnog kolumnista, ali Dželal je neuhvatljiv i, čini se, upleten u poslove s mafijom, ilegalnim organizacijama i kojekakvim sektama. Galip nastoji pronaći neku poveznicu s Rujom u kolumnama u kojima Dželal daje naslutiti da je upleten u njezin nestanak, no postupno se gubi u nedoumicama oko tumačenja tih tekstova. Pokušavajući slijediti naputke mističnih tumača Kur’ana, nalazi u njima literarne predloške o ljudima koji, kao i on, tragaju za nečim… Crna knjiga pripovijeda o potrazi za identitetom u svijetu u kojem se miješaju Istok i Zapad, u kojem nitko ne može ostati “samo svoj” i otkriva nam kako su isprepleteni križarski i sultanski pohodi, mafijaški i ulični obračuni, povijest i sadašnjost – i sve drugo što u sebi skriva Istanbul.

U

ronite u čaroban svijet Cecelije Ahern, kraljice suvremenih bajki!», kažu u izdavačkoj kući Profil prikazajući knjigu. Lou Suffern rado bi bio na dva mjesta u isto vrijeme. Njegova stalna bitka s vremenom vrlo je osjetljiva tema za njegovu suprugu i obitelj. Gabe je beskućnik koji sjedi ispred Louova ureda. Kad Lou pozove Gabea da uđe u ured, a i u njegov život, ovaj se mijenja na gotovo neopisiv način... Čarobna božićna priča koja govori o važnosti vremena, ljubavi, prijateljstva, priča koja nas podsjeća na to koje su doista vrijede stvari u životu. Evo što o romanu kažu u Irish Timesu: «Cecelia Ahern pružila je čitateljima upravo ono što žele: ljubav, čaroliju, sretne završetke. I što je najvažnije – nadu»...

Naslov: Muški mozak Napisala: Louann Brizendine Izdavač: Profil

O

va knjiga tako sumnjiva naziva govori besprijekorno je dokumentirana i zasnovana na najnovijim znanstvenim spoznajama, tvrde izdavači. Svaki muškarac, a osobito svaka žena koju zbunjuju muškarci, mora je imati. Radi se zapravo o nastavku revolucionarnog bestselera još jednog sumnjivog nastavka Ženski mozak, koji demistificira zagonetan muški mozak i konačno ruši sve stereotipe.... Razmatrajući najnovija otkrića u muškoj psihologiji i neurologiji na svoj prepoznatljiv, lako razumljiv i otvoren način, dr. Louann Brizendine predstavlja moćan stroj za rješavanje problema. Suočen s osobnim problemom, muškarac se služi analitičkim umjesto emocionalnim moždanim strukturama kako ga riješio. On nadmetanje doživljava kao poticaj, instinktivno igrajući grubo, i opsjednut je položajem i hijerarhijom i posjeduje područje za seks koje je 2,5 puta veće od onoga u ženskom mozgu, zato je obuzet spolnim maštarijama o dijelovima ženskog tijela, veli dr. Mirjana Krizmanić.

Naslov: Divlji detektivi Napisao: Roberto Bolaño Izdavač: Vuković&Runjić

N

ajpoznatiji roman kultnoga čileanskog književnika Roberta Bolaña bujno i izazovno povezuje triler, filozofsku i metanarativnu prozu, pastiš i autobiografiju u spoju koji je autor okrstio kao infrarealizam: spregu nadrealizma i «dadaizma u meksičkom stilu». Samosvojni eruditski modernizam na tragu Borgesa, Cortázara i Pynchona, začinjen provokatorskim, upravo gerilskim otklonom od srednje struje hispanoameričke književnosti i vulgarizacije magijskog realizma, ustoličio je Bolaña kao najutjecajnijeg autora svog naraštaja. Njegovi divlji detektivi, pjesnički radikali Arturo Belano i Ulises Lima, upuštaju se u ludu potragu za meksičkom pjesnikinjom Cesáreom Tinajero, koja ih na koncu odvodi preko granica Meksika, uzduž i poprijeko Sjeverne Amerike, Europe, Bliskog istoka i Zapadne Afrike, a mi ih pratimo očima ljudi koje na toj pikarskoj misiji sreću

Naslov: Europljani u izumiranju Napisao: Karl-Markus Gauß Izdavač: Fraktura

U

vrijeme kada diljem Europe jača antimigracijski pokret i kada vodeći europski političari, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, proglašavaju smrt multikulturalizma, austrijski esejist i pisac Karl-Markus Gauß u knjizi Europljani u izumiranju istražuje bogatu i raznoliku povijest danas već zaboravljenih europskih manjina. U jedinstvenom spoju putopisa, kulturne povijesti, živih svjedočanstava i filozofskih refleksija, Karl-Markus Gauß istražuje i podsjeća na sarajevske Sefarde, Kočevske Nijemce, Arbereše, Lu¬žičke Srbe i Arumunje, ponovno oživljujući njihove uspomene, ali i upozoravajući na nužnost sjećanja i održavanja raznolikosti. Europljani u izumiranju nisu samo putopisne pripovijetke o europskim manjinama koje su nerijetko nepoznate i samim Europljanima, nego upravo danas postaju putokazom i opomenom da se očuva multietnička i multikulturalna složenost stare i novonastajuće Europe. Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 51

51

11.12.2010 1:48:20


PLAĆENI OGLAS

Život s mirovinom

NOVI ŽIVOT USTANOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE

Dočekali smo jesen

uz Sv. Martina

Kao i svake godine tako smo i ovu jesen dočekali u punom sjaju njezinih raskošnih boja i utihnule ljepote

K

ad se spomene jesen prvo što nam padne na pamet su vrući kesteni i krštenje vina. Tako smo i mi proslavili Martinje u društvu mladih osnovnoškolaca iz Cestice, koji su svojim kostimima, programom i samim dolaskom uljepšali prostorije Doma „Novi život“ i ostavili takav dojam, da se o događaju pričalo danima. Kako nas Martinje asocira na jesen i vino, ispričali smo povijest njegovog imena - Sveti Martin. Otac toga popularnog sveca bio je časnik rimske vojske, pa je potkraj svoje karijere dosegao visoki čin tribuna. Kad mu se rodio sin, nazvao ga je Martinom. Nije tada ni mogao zamišljati da će mu sina Martina pamtiti povijest, ali ne kao vojskovođu okićena ratnim uspjesima, već po jednom skromnom i duboko ljudskom činu dobrote i nesebične ljubavi, koji će postati simbol djelotvorne pomoći siromašnom čovjeku. Kad je imao nešto više od petnaest godina, Martin je na konju, u gordoj vojničkoj opremi, na kojoj se posebno isticao veliki crveni ogrtač, jahao dok je studeni vjetar najavljivao dolazak zime. Iznenada, uz rub ceste, pojavi se neki stari siromah, sav promrzao, u poderanim krpama koje je navukao da zaštiti tijelo od studeni. Taj je prizor toliko uzbudio mladog konjanika da je stao neodlučan pred starcem koji je tresući se pružio ruku za pomoć. Martin se dosjetio: mačem je presjekao polovicu svoga crvenog plašta i njime zaogrnuo promrzlog starca. Te noći je Martin blaženo usnuo, a u snu mu se javio Isus, kojega pravo još nije ni poznavao, te mu zahvalio što ga je zaogrnuo polovicom svog ogrtača. Legenda još dodaje da je tu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se i nebo smilovalo siromašnim ljudima koji su cvokotali od studeni, pa na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred početak zime naziva "Martinje ljetom". Tako je ovaj čovjek, vojnik na silu, redovnik po izboru, postao biskup po dužnosti. Martina su posebno voljeli siromašni i odbačeni ljudi, kojima je uvijek ostao blizak. Nešto manje su

ga voljeli bogati ljudi, koje je stalno opominjao i pozivao na pravdu, poštenje i solidarnost. Ljudi su svetog biskupa cijenili i voljeli zbog neumorne aktivnosti, neutažive revnosti i nesebičnog života. Blagdan Sv. Martina je 11. studenoga 397.g., tri dana nakon njegove smrti. Pučko veselje dugo je pratilo taj blagdan na Zapadu pa i u mnogim našim krajevima. Toga dana se pilo mlado vino. Njegova gesta nesebične ljubavi, kad još nije ni bio punopravni kršćanin, pretvorila je u pučkoj mašti lik revnog biskupa u vječno mladog konjanika, koji mačem sječe svoj plašt u dva dijela, da bi pokrivanjem promrzlog namjernika ublažio djelovanje zime koja je već počela gristi. Svakako se moramo pohvaliti, da smo početkom jeseni otvorili vrata Europskoj uniji i kao prvim gostima te ugostili partnere, djelatnike Centra slepih, slabovidnih in starejših iz Škofje Loke. Vrlo simpatična i draga direktorica Centra Silva Košnjek, ispričala nam je s kakvim se problemima oni suočavaju i kroz prijateljski razgovor, razmjenili smo iskustva i načelno dogovorili obostranu suradnju i pomoć. Dom Novi život – svakim danom – bilježi niz prekrasnih događanja i ne stanu svi na jedan list papira, zato Vas pozivamo da dođete i uvjerite se kako se družimo. Budite dio naših aktivnosti i radosti naših sadašnjih i budućih korisnika, a do tada srdačno Vas pozdravljamo! 

Novi život

Ustanova za starije i nemoćne osobe

Varaždinska 4, Radovec

42208 Cestica Telefon: 042/250-200 Fax: 042/250-202 e-mail: dom@novi-zivot.com www.novi-zivot.com

52 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 52

11.12.2010 1:48:24


život

Život s mirovinom

Što očekujemo u novim domovima?

Piše: STANKA Pavuna

U

nedavnoj televizijskoj emisiji «Osmi kat» oduševile su vitalne umirovljenice Mirjana Krizmanić i Lela Margetić te posebice penzićki kandidat Goran Milić. Voditeljica Danijela Trbović uspjela je potaknuti sugovornike na zanimljive odgovore, pa je Mirjana Krizmanić nadahnuto iznosila svoju «očaravajuću obuzetost» i osvježila nam svoja stajališta te način trećedopskog života. Upamtila sam da mentalne sposobnosti sporije opadaju, ali se vremešnici ne smiju opuštati, ulijeniti i uljuljati u samosažalijevanju i «depri», nego moraju njegovati svoje interese i hobije. Mi koji smo imali sreću, te smo ranije postali korisnici doma za umirovljenike, družimo se i razgovaramo o prednostima i nedostacima takvog života. Hrvatski su domovi arhitektonski i sadržajno slično osmišljeni, a prednost je nekih što imaju zeleno okružje, perivoje za šetnje i blizinu prometnica. Nakon 65. godine možete se prijaviti u dom i ispuniti potrebnu dokumentaciju: molbu za smještaj, preslik rodnog lista, domovnice i važnije zdravstvene dokumentacije, dokaz o trajnom nastanjenju - uvjerenje o prebivalištu, liječničku potvrda za prijem u dom, zatim preslik osobne i zdravstvene iskaznice, pa preslik zadnjeg odreska od mirovine, izjavu o plaćanju razlike u cijeni smještaja ovjerenu kod javnog bilježnika te rješenje o skrbništvu za osobe pod skrbništvom. Arhitekti koji kreiraju unutrašnjost doma predviđaju jed-

Mi koji smo imali sreću, te smo ranije postali korisnici doma za umirovljenike, družimo se i razgovaramo o prednostima i nedostacima takvog života

nokrevetne ili dvokrevetne sobe, zajedničke prostorije poput kuhinja, čitaonica i prostorija za rekreaciju i druženje. Obično se planira više manjih prostorija za kartanje, šah i društvene igre. Te su prostorije odvojene harmonika-vratima koja se pomiču kada se održavaju zajedničke priredbe, izložbe, radionice, tombole... Stariji ljudi vole toplinu, pa se rado opuštaju u manjim sobama, a prema potrebi razvuku pokretne zidove i prošire prostoriju za okupljanje. Osobito je važno da je u suvremenim domovima funkcionalno organizirana zdravstvena zaštita i prema riječima dr. Zvonimira Šostara, predviđa se umrežavanje i kompjuterizacija svih zdravstvenih ustanova (Zagrebački komunalni vjesnik, 27. veljače 2008.). Liječnik opće prakse moći će se putem računala dogovoriti sa specijalistom, pa će pacijent dobiti papirić s nadnevkom narudžbe, a na pregled se može se podsjetiti SMS-om 24 sata prije dogovorenog termina. Zanimljivi su, međutim, domovi umirovljenika za bračne parove u Švedskoj. Tamo se sagradi sedam komfornih kućica na zelenoj površini. Kućice se nižu jedna do druge i okružuju uređeni prostor s cvijećem i klupama za druženje u prirodi, a negdje postoje i igrališta za unuke koji ih posjećuju. Svaki dan druga obitelj kuha i priređuje obroke za sve stanovnike naselja, a sedmi dan se odmaraju, jedu u obližnjem restoranu, idu na izlete, kulturne priredbe ili misu. Dobar model. Moglo bi se o njemu razmisliti.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 53

53

11.12.2010 1:48:26


Dragim umirovljenicima želimo sretan Božić i Novu godinu 2011.!

Posjetite -ove prodajne centre u Zagrebu na lokacijama Žitnjak i Jankomir te na Kukuljanovu, blizu Rijeke, gdje po najpovoljnijim cijenama možete kupovati robu iz našeg asortimana: alata, strojeva, elektro materijala, rasvjetnih tijela, sanitarija i pločica, građevinskog materijala, kućanskih potrepština i sve za vrt! ZSM-10-studeni.indd 54

11.12.2010 1:48:29


h

vrt

Život s mirovinom

UREĐENI BALKONI I NA MINUSU

Nema zime za cvijeće Bilo da je riječ o penjačicama, grmovima ili cvjetnicama, zimi se balkonsko bilje ne smije saditi u malim loncima za cvijeće. Treba ih posaditi u prostrane lončanice da bi se spriječilo zamrzavanje zemlje i korijena

Piše: DORA Juras

I

ako se temperatura već dobrano spustila ispod nule, to nije nikakvo opravdanje za vaše prazne lončanice na balkonu ili kućnom pragu. Postoje, naime, biljke koje jako dobro podnose čak i višecentimetarske nanose snijega, pa i mraz. Dakle, izgovora za zapušteni vrt ili balkon nema. Iako je većina balkonskih lončanica i posuda zimi prazna, i u hladnom razdoblju godine postoji mogućnost ukrašavanja balkona u veselim tonovima. Neke su vrste cvijeća čak otporne na mraz, te se ne moraju unositi u kuću ni kad su temperature u minusu. Bilo da je riječ o penjačicama, grmovima ili cvjetnicama, zimi se balkonsko bilje ne smije saditi u malim loncima za cvijeće. Da bi se spriječilo zamrzavanje zemlje i korijena, biljke treba posaditi u prostrane lončanice. Biljke otporne na mraz rastu vrlo sporo, te se mogu saditi gusto jedna do druge. Ako je mraz prejak, ipak ih treba zaštititi od hladnoće i to pokrivanjem zaštitnim folijama ili platnenim zrakopropusnim vrećama. Otporne na zimu su sve zimzelene vrste drveća, u što se ubrajaju smreka, čempres i borovica. Zimzeleno drveće ima prednost što raste dugo, lagano je za održavanje, te se ubraja u dugovječno zimzeleno raslinje. U vrijeme adventa i Božića dolaze naročito do izražaja kada se kite i dekoriraju sitnim žaruljama. Ostale zelene zimske biljke su i bršljan, različite vrste trava i skrivenosjemenice Primulacee. Postoje i cvjetnice održive i pod mrazom, koje u zimskom razdoblju s balkona privlače poglede prolaznika. Omiljeni su grmovi mirte sa svojim crvenim bobicama. Zimzeleni grmovi iz roda erika također imaju šarene bobice i jesenje zlatno lišće. U najpoznatije zimske cvjetnice ubraja se i snježni vrijesak koji cvate u najrazličitijim tonovima boja upravo u zimskim mjesecima. Nema šerenog cvijeća, ali zato raskošno obojanu krošnju nosi neka vrsta grmolikog vretena. Ta vrsta cvijeća često se sadi na grobljima, a posađena na balkonima u dugačkim kutijama za cvijeće, osigurava vedru sliku u tmurnim danima. Na kraju zime počinju cvjetati prve lukovice. Visibabe, šafrani i jaglaci signaliziraju kraj hladne zime. Ako se lukovice zasade u zemlju u jesen, proklijat će potkraj veljače, te će balkonu dati prvu proljetnu dekoraciju. Iako vam se sada prve zrake proljetnog sunca čine kao daleka budućnost, upravo je sada pravo vrijeme da posadite lukovice proljetnih vjesnika. No, ako vam se svi naši savjeti čine komplicirani, dovoljno je pronaći zimzeleni grm ili stablo u blizini kuće i okititi ga šarenim žaruljicama. U trenu ćete postići Božićni ugođaj i doslovce osvijetliti tmurne zimske dane.  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 55

55

11.12.2010 11:12:21


dnevnici

Život s mirovinom

MISLI “ZLATNE” DAME

Baka-servis opet ‘in’ Roditelji već najavljuju ispisivanje svoje dječice iz vrtića, jer neće moći podnijeti i taj udar na kućne proračune. U znatno većem broju nego dosad stupaju na scenu umirovljenici, posebice umirovljenice. Samo mnoge su uhvatile visoke godine… piše: MIRA Cavor

I

tako smo već u prosincu 1. siječnja tako mlade, a sada (zar tako naglo?) stare 2010. godine. Što se vremenskih prilika tiče, bila je zaista hirovita: najprije posve normalna, a onda jako suha i vruća, pa hladnjikava s obiljem kiše, kad se voda “od dobroga sluge pretvorila u lošeg gospodara”, poplavivši mnoga naselja, polja i šume, pa su cestama i ulicama prometovali čamci spašavajući ljude i preostalu imovinu. A sad nam se najavljuje prava ciča zima i samo se možemo nadati da su prognozeri fulali u računima, jer se, “kao dodatak na skupoću”, najavljuje i poskupljenje grijanja. Da ne bismo kukali samo mi u Hrvatskoj, očito se pobrinuo netko odozgo, ili prije odozdo, jer su slično, pa i gore, prošle mnoge zemlje Europe i svijeta. I ne samo što se tiče poplava, suša, potresa, tornada, ratova... Gospodarska i financijska kriza traje i traje, pa u njoj “uživamo” svi na ovom našem malom planetu. No, ne bih sad o raznim teorijama njezina uzroka, a na posljedice smo se već ionako navikli. Prisjetila bih se samo zaključka opsežne knjige američkog autora o uzrocima i posljedicama one gadne krize iz tridesetih godina prošloga stoljeća koji kaže da tada ni jedan cent nije završio u stratosferi. A gdje je onda? Kako tada, tako i sada... A sada o nama umirovljenicima, točnije bakama i djedovima. Riječ je o najavljenom poskupljenju dječjih vrtića u Zagrebu, a takve su mjere već provedene, ili se najavljuju, i u drugim gradovima Hrvatske. Cijene bi vrtoglavo rasle za roditelje koji imaju velike plaće, nešto manje za srednje i najmanje za socijalne kategorije. Roditelji već najavljuju ispisivanje svoje dječice iz vrtića, jer neće moći podnijeti i taj udar na kućne proračune. U znatno većem broju nego dosad stupaju na scenu umirovljenici, posebice umirovljenice u ulozi “baka-servisa”. Još to ide nekako kad bake ili djedovi odvedu unučiće ujutro u vrtić i poslije dolaze

po njih, ali kako će to sada izgledati kad će ih imati na skrbi cijeli dan? Činjenica je da su nas mnoge uhvatile visoke godine, a za bavljenje malom djecom potrebna je izvrsna fizička i mentalna kondicija, koje mi jednostavno nemamo. I ja sam ponosna baka jednoipolgodišnje zdrave i živahne djevojčice, pa znam što govorim. Kad mi dođe u posjet, nastojim predvidjeti kakve će aktivnosti poduzeti, ali uzalud; uvijek me iznenadi. I zato sam joj stalno za petama, što nju jako živcira, a meni se vrti u glavi. Nedavno je bila kod mene i premrla sam od straha. Sjela je za stol i kemijskom olovkom crtkarala po papiru, a onda je sišla sa stolca i držeći u ručici olovku uputila se u istraživanje. Kao što je red, odmah je, spazivši utičnicu, počela olovkom ciljati u rupicu, u čemu sam je spriječila, uz njezin vrlo glasni prosvjed.

Bože, pomozi! A što ako baka mora čuvati više unučića? I kakva je to odgovornost i strah da se nešto loše ne dogodi?! Spazila sam nedavno pred trgovinom baku s troje dječice, jedno u kolicima a dvoje trkčaraju oko nje. Krenula je prema ulazu, pa naglo odustala. Potpuno sam je razumjela. Dakle, imajući u vidu najavljenu mjeru, počnimo s kondicijskim vježbama, a onda - Bože pomozi! Budući da udruge umirovljenika organiziraju jednodnevne izlete autobusima, tako i naša iz Črnomerca ne zaostaje u toj aktivnosti. Obično je riječ o bližim odredištima, jer su i cijene primjerene našim skromnim kućnim proračunima. Mogu reći da sam neka mjesta upoznala tek na tim izletima i ugodno se iznenadila koliko su lijepo uređena te povijesno, kulturno i turistički vrlo atraktivna. Tako smo na Martinje bili u gornjem Međimurju, gdje se lijepo vidi što se može postići kad su ljudi vrijedni i skrbe o sebi i svome kraju. Kultura stanovanja im je na

vrlo visokoj razini, a polja i vinogradi u kasnu jesen posve uređeni čekaju proljeće. No, sjećam se da je taj kraj prednjačio i u bivšoj državi, pa je istican kao primjer kako poštujući tadašnji zakon o građenju i izdavanju dozvola postiže zavidne rezultate, za razliku od nekih drugih kojima je taj zakon bio velika smetnja. I danas su mnogima zakoni smetnja.

Bez pretjerivanja Pripreme za božićne i novogodišnje blagdane počinju svake godine sve ranije. Ništa neobično jer trgovci moraju namamiti kupce ponudama svake vrste, primjerene svačijem ukusu i džepu. Za te dane se obavljaju i pripreme u svakoj obitelji, jer je to u stoljetnoj tradiciji našega naroda. I tome se vesele djeca, mladi i stari, očekujući u novome ljetu sretnije dane i bolji život, ali ponajprije darove pod božićnim drvcem. No, u ovoj komercijalizaciji svega i svačega ima mnogo pretjerivanja. Nastaje prava manija kupovanja darova od kojih mnošto poslije završi u smeću. Naravno, ne završe u smeću skupocjeni darovi, nego oni koji se kupuju samo reda radi. Budući da ne živimo u vremenu obilja, posebice mi umirovljenici, valjalo bi mu se prilagoditi i postupati praktično kad je riječ o darovima. Primjerice, boca vina ili nekog drugog pića, kolač, čak i dobra kobasica sigurno neće završiti u smeću nego u veselom zajedničkom blagovanju. A kad je riječ o maloj djeci, često se vjeruje kako ona žele dobiti što više igračaka. Mnoga I dobivaju, ali više od te šume ne vide drveće, pa nije rijetkost dijete zateći među razbacanim i potrganim skupim igračkama, a ono se igra običnim kvačicama za rublje... Na kraju, želim vam svima Sretan Božić i Novu godinu, da te blagdane provedete veselo sa svojima najbližima i tako nastavite u cijeloj 2011. godini! Zdravi i veseli bili! 

56 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 56

11.12.2010 1:48:35


dnevnici

Život s mirovinom

PENZIČKI KUTAK ZA SPORTSKI TRENUTAK

Bilježi: penzić mr. sc. DARKO Draženović

Vrijeme nam istječe vrlo brzo, bilo da je riječ o sportu, gospodarstvu ili politici. Možemo li taj ritam propadanja bar malo usporiti?

S

vijeće upaljene za blagdan Svih svetih već su davno dogorjele, a u omiljenu kafiću zapaljena je nova. Jedan nas je penzić manje. Linija, tako smo ga zvali (ostao je «na liniji», zgodimice bi uveseljavao društvo izvikujući «Živio drug Tito», neki su tvrdili da se nije šalio nego je to činio čak s uvjerenjem). Nije uspio iz mirovinskoga fonda iskoristiti ni dio onoga što je u njega uložio. Ulagao je 40 godina, a koristio manje od desetljeća. I nestao doslovce preko noći... – Imam 38 godina staža, sad sam na bolovanju, a kad se vratim, mogu očekivati otkaz. A kakva će mi biti mirovina? Nikakva! Da ne bi ispalo kako sam sebičan, pa mislim samo na sebe, evo vam, pogledajte – pripovijeda potencijalni umirovljenik i lista novine – ubojica Luke Ritza dobije 12 mjeseci zatvora. Bože, zar je to moguće? Gledajte, pedofil, silovao dijete, pa kakva bi to kazna bila po mjeri zdravoga razuma. A ono – simbolika. Idemo k vragu, raspadamo se...

Bi li Špacu smijenili u Realu ili Barceloni?

Postalo je preozbiljno, pa smo se vratili sportu. Kao da je u njemu bitno drukčije. Eto, smijenilo Stanka Poklepovića Špacu u Hajduku, jer je u Kupu izgubio od Istre. Pa Istra je ipak prvoligaš. Zašto prvoligaš, pa makar zadnji, a nije ni bio zadnji, ne bi pobijedio «bijele?» A u Kupu su iznenađenja uvijek moguća. Sjetite se Dinama, s Cicom Kranjčarom, u Dugom Selu. – Splićani su postali malo bahati, mislili su da mogu s Dinamom, a ne mogu. Onda nađu krivca u treneru – objasnio je kafićki gazda, Hercegovac, «objektivni Dinamov navijač». – Bar smo igrali s našom djecom, to me ipak tješi. Nismo kupili pola Južne Amerike – suprotstavio se penzić sklon bijeloj boji. Poslije mi se javio prijatelj, penzić, zgranut ne samo što je Špaco smijenjen (isti dan Real i Barcelona u španjolskom kupu odigrali su neodlučeno s trećeligašem i četvrtoligašem, pa nikome od klupskih čelnika nije palo na um da i pomisle na smjenu Mourinha i Guardiole). – Najgroznije mi je bilo pročitati – kaže mi prijatelj penzić, negda vrhunski nogometaš – da novi trener ne može biti Ivo Šušak, jer je, kao, purger. Trener, kažu, mora biti Splićanin ili bar Dalmatinac. Bože dragi, kakva klaustrofobija, u 21. stoljeću!

Moraju li svi biti domaći?

Onda počnem listati povijest, u kojoj su i «dođoši» gradili Hajdukovu povijest, treneri i igrači. Recimo, među trenerima purger je bio Branko Zebec. Zacijelo ga u Splitu pamte po dobru, pa je bio, nimalo Dalmatinac, Vlatko Marković, kasnije Ćiro Blažević (obojica Bosanci), a sada je nepodoban postao Ivo Šušak (Hercegovac) rodnim podnebljem i mentalitetom najbliži Dalmatincima. A nekad su bili sasvim prihvatljivi Atanas Tomašević iz Beograda, Dušan Nenković iz Niša ili, godinama, Milovan Ćirić iz Beograda? Onda smo se prihvatili liste nekadašnjih Hajdukovih igrača. Purgeri (uvjetno, ali svakako dečki iz Zagreba): Vukas, Papec,

Stinčić, Senčar, Rukljač, Deverić, Lovrek, kasnije Pelaić, danas Vejić, Ibričić, Brkljača. A to sigurno nisu svi, uvijek neki promakne. Zar bi «bijelima» bilo bolje bez njih? Kao što je, istina, i Hajduk davao drugima: Benčić u Građanskom, Viđak u Borcu (kasnije Zagrebu), Vidošević, Ilić, Žaja, Fulgosi, Garov, Colnago, Žutelija u Zagrebu, Mrduljaš u Trešnjevci s Jukićem, kasnije igračem Dinama, pa Đoni, Jeličić, Novaković... Da ne govorimo koliko je Hajdukovih igrača igralo u beogradskim klubovima: Mrkušić, L. i D. Grčić, Šenauer, Juričko, a beogradskih u Hajduku: Tomić, Popović, D. Slišković ili «nesplićana i nedalmatinaca» iz nekad i sada prijateljskih država: iz Češke, zauvijek zaljubljen u Split, ako je možda još živ, češki reprezentativac, igrač Slavije Sobotka, pa mnogo kasnije Mešković, Ristić, Holcer, Oblak, Mušović Vardić, Obradov, B. Slišković... A bilo ih je, što je u redu, i drukčije boje kože. I to je bilo u redu. Promicali su im pritom, što bi se reklo, fetivi Dalmatinci – kad već inzistiraju na prebrojavanju krvnih zrnaca – poput Skoblara, Zambate (oba brata, ako se još itko sjeća kakav je igrač bio Slavenov brat), Rore, Petkovića (tu bi krvna zrnca mogla biti sporna, ali nije to bilo sporno kod Vukčevića, čija su krvna zrnca bila poput Petkovićevih i bio je ne samo sjajan vratar nego i mudar čovjek), kasnije Bobana (tanke noge), kasnije Križanca (ah, taj je iz Omiša), pa Modrić (premali je), sada Vrsaljko...

Gdje su sada Kaliterna, Mladinić i Kirigin?

Nije, čini se, problem (samo) u ksenofobiji kao paradigmi jednog svjetonazora (koji nedvojbeno postoji, čemu lagati), nego u stručnosti. Kojoj, doduše, dogorijeva svijeća, ali zasad ipak još gori. Na žalost, ne kao pokora neznanju. U vrijeme Kaliterne, Mladinića, Ivića, pa i purgera Zebeca – zacijelo i tadašnjeg predsjednika Tita Kirigina – jamačno bi se ugasila, jer su tada nogometni meštri sigurno znali da takvo stanje ne može, niti smije potrajati. Sad umjesto Kirigina imamo Keruma i njegove prijatelje koji takvo što niti znaju, niti vide. – Sad je jedini način da spasimo prvenstvo da Dinamo namjerno izgubi tri utakmice, pa da onda opet imamo zanimljivo natjecanje – kaže jedan penzić i dodaje objašnjenje: Ak' je prvenstvo već odlučeno, ko bu došel na tekmu Dinama i Hajduka? – Pustimo sada nogomet, pitam ja sad vas kaj bu bilo z našim mirovinama? – oglasio se dugovječni penzić. – Kaj ne vidite da ovim političarima svijeća dogorijeva, a nemremo naći poštene, svi su isti. Kaj to ni tragično? – JJe, tragično je, ali još uvijek se nadam. Možda se ipak nađu ne samo pošteni – i među aktualnim grešnicima i nevježama zacijelo ima poštenih, ali su jednostavno nesposobni. Možda se ipak jednom i negdje iznjedre i pošteni i sposobni. – Kaj ne vidite kaj nam se sprema? Gledate Sabor? Zmrznuli su nam penzije, jednak kak da su nam ih smanjili. I to na dve leti. Nekak mi se čini da bumo uskoro, mi penzići, umjesto mirovina dobivali slobodne dane na - poslu!  Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 57

57

11.12.2010 1:48:36


zdravlje

Život s mirovinom

Propolisom protiv zime

karaca mlađih od 60," rekao je prof. Ros Eeles,s Institute of Cancer Research u Britaniji koji je bio koautor studije. Oni s većim rizikom, posebno ako imaju i loš genetski test i povijest bolesti u obitelji, trebali bi stoga ići na redovito testiranje. Spomenuta studija provodila se od 1994. do 2009. na 4.500 muškaraca. Više od polovice muškaraca imala je kraći kažiprst od prstenjaka. Oko 19 posto muškaraca čiji je kažiprst bio jednako dug kao prstenjak imali su sličan rizik od pojave raka prostate. Međutim, kad je kažiprst bio duži, rizik od razvoja bolesti je pao za 33 posto. Relativna dužina ova dva prsta - određena je prije poroda čini se da ukazuje na različitu razinu spolnih hormona kojima je beba izložena u maternici. Manje testosterona rezultira dužim kažiprstom. A ranija istraživanja su pokazala da ovaj hormon potiče rast raka prostate. 

Astma ne voli maglu

Z

ima je dovoljno neugodna i bez grlobolja i sinusitisa. Spriječite stoga pojavu bolesti uz propolis. Ovaj prirodni pripravak dragocjena je riznica ljekovitih sastojaka. Za biološku aktivnost propolisa zaslužni su flavonoidi. Osim toga, propolis ima mnogobrojne biološke učinke: antibakterijsko, antimikotičko, antivirusno, anestezirajuće, zacjeljujuće, imunostimulirajuće i antitumorsko djelovanje. Osim za jačanje imunološkog sustava, propolis se najčešće koristi za ublažavanje upalnih procesa sluznice usne šupljine i desni. Propolis obavlja snažnu redukciju bakterija u ustima, istodobno ubrzavajući zarastanje ranica na sluzokoži usta zahvaljujući epitelizirajućem djelovanju. A budući da zaustavlja razmnožavanje bakterija u usnoj šupljini, propolis onemogućuje stvaranje zubnog plaka i karijesa, te je odličan za prevenciju i liječenje upala u usnoj šupljini i grlu. Zahvaljujući lokalno anestetičkom djelovanju, ublažava grlobolju te smanjuje bolnu osjetljivost zubi. Povećava čvrstoću zubne cakline, jača zubnu pulpu, smiruje akutnu i kroničnu upalu desni te liječi afte. Pri liječenju karijesnog procesa zuba, propolis se pokazao učinkovitim za smanjenje bolova, jednako kao i u liječenju gljivičnih infekcija, ranica, erozija i drugih promjena nastalih u usnoj šupljini. 

Kažiprst i rak prostate

M

uškarci čiji je kažiprst duži od prstenjaka imaju značajno niži rizik od razvoja raka prostate, zaključak je studije objavljene u British Journal of Cancer. Šansa da oni s dužim kažiprstom razviju bolest pada za trećinu, a kod mlađih muškaraca i više. "Naši rezultati pokazuju da relativna dužina prstiju može poslužiti kao jednostavni test za rizik od raka prostate, posebno kod muš-

Z

imi je hladno, ali ipak je nužno redovito zračiti cijelu kuću. Hladnoća nas zadržava unutar četiri zida pa se virusi i bakterije slobodno množe i cirkuliraju u zatvorenom. Uz sve to grijanje isušuje zrak, a takav suhi zrak je plodno tlo za zaraze budući da slabi prirodnu obranu sluznice. Kod asmatičara su posebno pogubni iznenadna promjena temperature i nagle promjene topline i hladnoće jer mogu izazvati napad. Idealan je zrak umjerene topline i vlažnosti. Astmatičarima je zato najbolje što manje moguće izlaziti van po magli ili hladnom vremenu. Naravno izbjegavajte i topli, suhi zrak centralnog grijanja. A ako promjene temperature prouzročuju napade noću, moglo bi se u zimskim mjesecima u sobu smjestiti peć sa termostatom. Ako vlaga u zraku izaziva simptome, pokušajte s napravom koja kontrolira vlažnost. 

Č

Spriječite žgaravicu

ak 10 posto odraslih svakodnevno ima probleme prouzročene žgaravicom, koju često prati osjećaj pečenja ili žarenja. S predjela donjeg dijela prsne kosti širi se sve do vrata. Muči li vas žgaravica cilj terapije je ukloniti simptome refluksa želučanog sadržaja u jednjak i spriječiti razvoj komplikacija.

58 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 58

11.12.2010 1:48:38


zdravlje

Život s mirovinom

Njihovi se rezultati temelje na 10-godišnjem praćenju 55000 ispitanica. U prosjeku su osobe s depresijom imale 17% veći rizik za dijabetes, a u skupini ispitanica koje su uzimale antidepresive je ovaj rizik bio 25% veći. Kod osoba oboljelih od dijabetesa je zabilježen 29% veći rizik za kasniju pojavu depresije, a rizik je bio dodatno povećan kod onih koji su zbog šećerne bolesti morale uzimati lijekove. Procjenjuje se kako u SAD oko 10% populacije ima dijabetes, dok je klinička depresija prisutna kod 6,7% osoba starijih od 18 godina. 

Želite li smanjiti tegobe poduzmite sljedeće mjere: 1. Promjena prehrambenih navika. Tu spada: a) uzimanje više malih obroka dnevno b) izbjegavanje večernjih obroka c) smanjena upotreba gaziranih pića, alkohola, kave, čaja, čokolade te drugih vrsta hrane koje provociraju nastanak tegoba 2. Mršavljenje ili smanjenje tjelesne težine na idealnu 3. Izbjegavanje nošenja tijesne odjeće 4. Prekid pušenja Važno je naglasiti da se žgaravica danas može učinkovito i uspješno liječiti lijekovima, ali prije svega promjenom nezdravih životnih navika. 

Depresija i dijabetes idu zajedno

U

Siromašni su deblji

cijelom svijetu se svakodnevno razmatraju čimbenici koji bi se mogli povezati s nastajanjem debljine. Sve veća učestalost prekomjerne težine među populacijom s nižim socioekonomskim statusom potvrđuje da danas postoji trend povezanosti siromaštva i učestale pojave debljine. Višegodišnje nacionalno istraživanje (1971-2004 NHANES) na populaciji američkih adolescenata, ukazuje da obiteljski niži socioekonomski status ima značajan utjecaj na pojavu debljine. Utvrđeno je da adolescenti dobi od 1517 godina, koji dolaze iz obitelji s nižim primanjima, imaju znatno veću učestalost prekomjerne težine, u odnosu na adolescente iz obitelji s višim primanjima. I kanadski istraživači s Queen's University su analizirajući stopu nezaposlenosti, stupanj obrazovanja i prosječna primanja kućanstva, ustanovili su da su navike kao što su nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost češće zastupljene u regijama s nižim socioekonomskim statusom.

Znanstvenici su suglasni da upravo korigiranje navedenih nezdravih navika treba biti cilj preventivnog programa debljine kod mladih ljudi. 

I

straživanje provedeno na Harvardu je pokazalo kako osobe pogođene depresijom imaju veći rizik za dijabetes, dok ispitanicima koji već imaju dijabetes prijete veći izgledi za pojavu depresije. Znanstvenici dodaju kako se radi o svojevrsnom zatvorenom krugu koji potvrđuje nužnost prevencije primarne prevencije i dijabetesa i depresije. Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 59

59

11.12.2010 1:48:39


Priča

Život s mirovinom

NASTRANI KUT

Katarina iz naših priča

Marx kod nas nije prošao. Ni Lenjin sa svojim sovhozima i kolhozima. Čak ni Pijade, a ni Tempo, ali nisu prošle ni te zadruge. A i gdje su prošle, kasnije su propale. Katarina je nastavila raditi, imala je dovoljno konca i igala za još jedan rat, ali u zadrugu – to ne!

N

evolje su tek počinjale kad se prešlo na osnivanje zadruga što se radilo po ugledu na Velikog brata. U stvari, vrijeme je bilo takvo da bismo i najmlađeg Rusa prihvatili kao najstarijeg brata. Trebalo je napraviti obrtničku, pa poljoprivrednu, pa industrijsku, pa ugostiteljsku, pa postolarsku i kakvu sve ne zadrugu. Kave nigdje, a i sa šljivama smo loše stajali pa nije bilo ni rakije. Na sastanku na kojem je bio jedan veliki drug iz Agiptropa, koji je ispod ruke nosio «Borbu» pažljivo kao vrući krumpir i održao tako vatreno predavanje, čak su se i prvi redovi uspavali. On je citirao Lenjina i Staljina, Marxa i Engelsa, Tempa i Mošu Pijade, dotakao se i Mitre Mitrović i Vicka Krstulovića, a onda se razvila diskusija. Prva se za riječ javila krojačica Katarina, što nije bilo dobro, jer je ona i inače bila destruktivna osoba. – Ja u zadrugu ni mrtva! Što biste vi htjeli, da u zadrugu dam svoj šivaći singer stroj i peglu na ugalj?! – Ali drugarice, neki su za ovo što mi danas imamo dali svoje živote – upao joj je u riječ Agitprop. – Jesam ih ja tjerala? – Ali sad uživaš u tome! – Pa baš i ne uživam. Meni ni prije nije loše išlo. Čak mi je bilo bolje nego danas. – Imamo mi spisak tko je kod tebe sve dolazio i kod koga si ti išla! – Dajte da vidim taj spisak. Možda ga treba dopuniti, ja najbolje znam tko je dolazio i kod koga sam odlazila. Uostalom, ja sam to i odradila. – Dežurno oko sve je vidjelo – kaže Agitprop. – Dok sam ja šivala i radila, dežurno oko je zijalo kroz ključanicu. Baš lijepo, a sad biste da vam uđem u zadrugu. Kao da ne znate da sve čovjekove nevolje nastaju kad napusti vlastitu kuću. – Za one koji ne uđu u zadrugu neće biti ni igala ni konca – zaprijetio je strogim glasom Agitprop. – Imam ja rezerve za još jedan rat, ne brinite! – To ti je ostalo od Nijemaca? – Ali su Rusi puno toga pokupili.

Piše: JOVAN Hovan

– To ne smiješ reći – drugarice! – Ali tako je bilo! – Baš kad je tako bilo, ti si se šetala s Nijemcima. – Bila sam se zaljubila, što u tome ima loše? – Baš si našla vrijeme kad da se zaljubiš! – To mi je i plavi Nijemac rekao. – Što si u njemu našla? – Za razliku od Rusa i ovih naših gvalja, on se tako lijepo ponašao prema damama. Ljubio mi je ruku, za stolom je tako lijepo forlegerovao. – Molim? – upitao je Agitprop. – Forlegerovao! – Što ti to znači, što ti to znači, čija je to riječ? – To je kad jednom rukom uzmeš vilicu i žlicu i partnerki sipaš jelo u tanjur. Odjednom je nastala neugodna tišina uperena u Katarinu kao prst u okrivljenog uljeza. Katarina se držala prkosno, svileni šal joj nemarno pada, ona ga popravlja, ali tako da otkrije grudi koje su uzdižu pa padnu, pa opet skoče, zbog čega se cijeli sastanak probudio a i Agitprop bi pogledao malo dublje u onaj dekolte ali ne smije na dužnosti. – A tek plesanje s plavim Nijemcem! Kako je valcer luda stvar! Vrtiš se, vrtiš ne misleći ni na što. Dok muzika traje, prolazi čitava vječnost kao život u romanima. – A što ste to plesali, kozaračko kolo? – Ma kakvi! Na lijepom plavom Dunavu. – A niste recimo ono «Širok Dunav, ravan Srijem»… ili ono «Oj, Dunave, Dunave»… – Pa onda one «Priče iz Bečke šume». – A niste onu «Po šumama i gorama naše zemlje ponosne»? – To smo prepustili proleterima. – Znaš «Kaćušu»? – Što će oružje u muzici, nije mu tu mjesto. Katarinine riječi ohrabrile su i druge sudionike, pa je ugledni domaćin Vjeko Novak rekao da on ne da svoje konje, a ni kola u zadrugu. – Djed je držao konje, otac je držao konje, a sad bi vi, druge Agitprop, da ih dam zadruzi. Ni govora! – Govorim vam za vaše dobro, drugovi i drugarice. – Ja za vas nisam drugarica i nisam «ti». Mene je učitelj još u osnovnoj školi naučio ono: zašto vi koji ste ti, meni koja sam vi kažete ti, kad ja koja sam vi, vama koji ste ti kažem vi – na što se cijeli zbor počeo smijati. – Ti drugarice djeluješ destruktivno, a i biografija ti nije sjajna. Tvoj otac je koliko znam bio i na robiji, jer je radio za drugu stranu. – Pa i Pijade je bio na robiji! – Drugo je Pijade, drugo je tvoj otac. – Prvo je moj otac, a drugo je Pijade – kaže Katarina. – Zašto je tvoj otac odležao? – On kaže da je odužio dug domovini. Odležao je dvije go-

60 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 60

11.12.2010 1:48:40


priča

Život s mirovinom

dine, i to zato što se uz život ne prilaže uputu za upotrebu i svatko to odradi kako već zna i umije, nasmije se gdje bi drugi zaplakao, uvrijedi se tamo gdje bi se drugi obradovao. – A zašto je odležao? – Jer je uhvaćen na pogrešnoj obali rijeke, u pogrešnom dijelu šume, na pogrešnoj strani planine. Sad se zbor pretvorio u dijalog između Katarine i Agitpropa. – Tvoj otac nije pomagao Pokret, nije im slao ni hranu ni odjeću, ni obuću. – Nije jer su oni sve sami uzimali. – Ali su zato izdavali reverse. – Uzmu ti konja i dobiješ revers… potvrdu. – Sve će se to jednog dana vrednovati! – baš tako je rekao drug Agitprop jer izraz valorizirati još nije bio pušten u promet. – S njim se može dupe obrisati! Zato se i kaže da papir trpi sve. A tek Rusi kad su došli! – Hoćeš reći Sovjeti? – Ma zovite ih kako hoćete, ali zarobili su mi budilicu, a odnijeli su i onaj veliki zidni sat, onaj što otkucava. I baš u tom času s obližnje crkve počeli su padati meki molovi zvona. – Jel' ovako zvonio? – pita Agitprop. – Još ljepše! – E, pa trebaju i oni znati koliko je sati. – Različiti ljudi, različito im i vrijeme. Svatko ima svoje dvanaest… – A da su ti Nijemci uzeli ne bi ti bilo žao? – Okupator ima pravo na sve. Ali oslobodioci, barem oni ne bi smjeli – rekla je Katarina, a ton glasa za svaki slučaj bio joj je propušten kroz meke filtre opreznosti.

Marx kod nas nije prošao. Ni Lenjin sa svojim sovhozima i kolhozima. Čak ni Pijade, a ni Tempo, ali nisu prošle ni te zadruge. A i gdje su prošle, kasnije su propale. Katarina je nastavila raditi, imala je dovoljno konca i igala za još jedan rat, ali u zadrugu – to ne! Kod nje su dolazile i važne drugarice, na sporedan ulaz ili u sumrak, ali mi smo točno znali što je njezinih ruku djelo, za svaku toaletu koju je potpisala. U to vrijeme nije bilo modnih žurnala, ali je korzo radio punom parom. Smrt korza bio je jedan od prvih predznaka da grad nepovratno gubi svoje boje i mirise, svoj ritam i svoje kriterije. Katarine više nema, osim u našim sjećanjima. A ostalo je i na panou radnje koja se i danas zove «Katarina i kći». 

Inkontinencija

Može se desiti iznenada, ali rješenje problema postoji

I

nkontinencija je nekontrolirani gubitak urina koji pogađa žene i muškarce različite životne dobi, radno sposobne osobe, kao i one ležeće pacijente. Postoji nekoliko tipova inkontinencije, a najčešće su: stresna, urgentna i miješana. Stresna se javlja prilikom kašljanja, smijanja, trčanja ili vježbanja. Urgentnu inkontinenciju prati osjećaj hitne potrebe za pražnjenjem mjehura. Mješana je kombinacija stresne i urgentne inkontinencije. Što se tiče same količine gubljenja urina, možemo govoriti o laganoj, umjerenoj i teškoj inkontinenciji. Bez obzira o kojem se tipu inkontinencije radi, važno je da osoba ima diskretno pomagalo koje će joj tokom cijelog dana omogućiti suhoću kože.

T

vrtka Attends Healthcare, se specijalizirala za proizvodnju proizvoda za zbrinjavanje inkontinentnih osoba. Više o samim proizvodima možete doznati u sljedećem broju ovog časopisa ili na info telefonima gdje možete popričati s našim stručnim osobljem te zatražiti besplatan uzorak i savjet, uz potpunu diskreciju. Bitno je savjetovati inkontinentne osobe da postoji rješenje njihovog problema te da to rješenje mogu dobiti kod nas. Telefonske linije, otvorene samo zbog vas, od ponedjeljka do petka u periodu od 08.00 h do 16.00 h su: 048 220 505 i 048 220 504.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH: Elbi medikal d.o.o., Koprivnica Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 61

61

11.12.2010 1:48:42


PLAĆENI OGLAS

Život s mirovinom

POLIKLINIKA IMED

Dentalni implantati

Kandidati za zubne implantate su svi ljudi kojima nedostaju pojedini zubi ili više njih. Samo neke teške kronične i neliječene bolesti predstavljaju kontraindikaciju za ugradnju implantata Piše: Mr.sc. MARKO Krmpotić, dr. dent. med., oralni kirurg, IMED

D

entalna implantologija neizostavan je dio suvremene stomatologije i obično je temelj stomatološke terapije na koju se nadovezuju drugi terapijski postupci i metode.Dentalni implantati u kliničkoj su primjeni već više od 40 godina. Radi se o znanstveno utemeljenom, klinički ispitanom i u svakodnevnoj praksi potvrđenom načinu nadomještanja izgubljenih zuba. Koncept se temelji na oseointegraciji - sraštanju titanskog usadka sa kosti pacijenta. Na usadak se postavlja vanjski dio - nadogradnja, a zatim protetski nadomjestak - krunica, most, proteza. Danas se sve više ljudi odlučuje na implantate jer postoji dobar protok informacija u medijima i malo tko želi obrusiti dva zdrava zuba da bi nadomjestio jedan koji nedostaje. Također, sve više ljudi želi se riješiti mobilnih proteza i zamijeniti ih fiksnim protetskim nadomjescima na implantatima. Kandidati za zubne implantate su svi ljudi kojima nedostaju pojedini zubi ili više njih. Samo neke teške kronične i neliječene bolesti predstavljaju kontraindikaciju za ugradnju implantata. Postoje neka stanja i bolesti kod kojih postoji povećani rizik od komplikacija- parodontoza, pušenje, bruksizam, loša higijena usne šupljine...

Postotak uspješnog sraštanja implantata sa kosti iznosi gotovo 100 posto i predstavlja jedan od najsigurnijih zahvata u stomatologiji. Implantati su trajni, doživotni, a po potrebi se zamjenjuje suprastruktura. Komplikacije su rijetke. Danas su u Hrvatskoj dostupni svi svjetski vrhunski implantološki sistemi sa certifikatima kvalitete i garancijom. Treba izbjegavati jeftine implantate nepoznatog porijekla kojih također ima mnogo na tržištu i vrlo su konkurentni cijenom, ali upitne kvalitete. Kratkoročna ušteda na cijeni obično znači dugoročne probleme i komplikacije. Implantatima nadomještamo pojedine zube, više zuba ili sve zube u čeljusti. Oni čuvaju zdrave zube od brušenja, omogućavaju fiksne mostove kada za to nedostaje zuba nosača ili stabiliziraju proteze kada je ležište na zubnom grebenu loše. Sam zahvat ugradnje implantata u osnovi je jednostavan kirurški postupak. Međutim, sa kompleksnošću cijele terapije i sam operativni akt postaje zahtjevniji. Nužna je ozbiljna kirurška edukacija i vještina za sigurno i kvalitetno ugrađen implantat. Preporučljivo je za ugradnju implantata otići u specijalističku ordinaciju ili polikliniku. Zahvat traje od 15 min do 1 sat, ovisno o broju implantata. Najčešće se ugrađuje do šest implantata u jednom aktu. Primjenjuje se lokalna anestezija, ali pacijentima se može ponuditi i zahvat u općoj anesteziji kod kojeg ne postoji ograničenje broja implantata. Nakon zahvata uobičajeni su blagi bolovi i umjereno oticanje, iako nisu rijetki slučajevi bez ikakvih bolova i otekline. Nažalost, ograničavajući faktor najčešće je visoka cijena terapije implantatima. Ona proporcionalno raste sa brojem implantata i složenošću zahvata. Cijena je uvjetovana skupom opremom, materijalima i edukacijom. Edukacija se nažalost još uvijek većim dijelom mora obaviti u nozemstvu i predstavlja najveći trošak za implantologa. Visoka cijena posljedica je i multidisciplinarnog, timskog pristupa. Za vrhunske rezultate potrebni su kirurg, protetičar i zubni tehničar, a nerijetko i parodontolog. Implantologija je specijalistička grana stomatologije i zahtijeva vrlo viskoke stručne kvalifikacije terapeuta. HZZO nažalost ne pokriva niti jedan segment implanto-protetske terapije, ali tako je i u puno bogatijim zemljama. I na kraju, ali ne manje važno je i pitanje estetskog izgleda zuba i osmjeha. Moja viziju estetike zuba i osmjeha je: zdravi zubi, prirodnog izgleda i boje na nasmješenom licu zadovoljnog pacijenta. 

62 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 62

11.12.2010 1:48:44


križaljka

Život s mirovinom

ng revija

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12 13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

33

36

38

39

37

40

41

42

43

44

46

45 47

48 50

49 51

VODORAVNO: 10. Ona koja sprovodi nekoga ili nešto; 13. Razbojnici, lopovi, otimači; 14. Bodljikasta izraslina na biljci; 15. U antičko doba, upravitelj, namjesnik pokrajine;16. Ime glumca Živojinovića; 17. Drugi oblik glazbenog termina „triler“ (premetaljka od LITRA); 18. Pokret pri hodanju, koračaj; 19. Glazbeni znak za bilježenje tonova; 20. Ženka konja; 21. Vrsta ptice kukavice u Americi; 22. Oblik praktične nastave na visokim školama, 23. Automobilska oznaka za Našice; 24. Hrvatica iz Slavonije, Baranje, Srijema i zapadne Bačke; 25. Kratica za „east“; 26. Izbočenje nastalo nakupljanjem tjelesnih sekreta ili plinova; 27. Sredina munje; 28. Kratica za „volt“; 29. Brojka tri; 30. Kratica za „Interactive Media Institute“; 31. Jedan kontinent; 32. Vrsta amonijakova spoja (premetaljka od MINA); 33. Više pojedinaca koji čine cjelinu, skupina; 34. Stara žena, starica; 35. Smjesa gline s hidroksidom željeza; 36. Drveni sanduk s nagnojenom zemljom u kojem se uzgajaju biljke za rasad; 38. Automobilska oznaka za Njemačku; 39. Simbol za element kalij; 40. Novorođeno dijete, novi ljudi u poslu; 41. Stanovnica Iraka; 42. Slova iza L i P; 42. Naš prijedlog; 44. Trag koji ostavlja sredstvo za pisanje, linija; 45. Kratica za „sekunda“; 46. Kratica za „atletski splitski klub“; 47. Ime HTV-ove novinarke Rakić; 48. Nagao, iznenadan, brz i kratak pokret dijela tijela; 49. Vrsta kemijskog spoja; 50. Vrsta oborine u vidu sitnih vodenih kapljica; 51. Trajna zelen iz porodice glavočika, moravka (premetaljka od IRANKA). OKOMITO: 1. Novogodišnja čestitka; 2. Pokroviteljstvo, zaštitništvo; 3. Odvajati zrnje s kukuruznog klipa, kruniti; 4. Pojas zemlje uz more, rijeku ili jezero; 5. Ime pjevačice Svobode; 6. Kratica za „Oxford Radcliffe Hospitals“; 7. Početak dizanja; 8. Simbol za element dušik; 9. Ime i prezime glumice starije generacije (Tamara Đorđević); 10. Željezni nož na plugu koji reže brazdu okomito (mn.); 11. Jedan od najpoznatijih romana ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja; 14. Mala boba; 16. Kom, drop, trop; 18. Žensko ime, umanjenica od Keka; 20. Vrsta krute oborine, posolica, krupa; 22. Reski zvuci koji se čuju pri kretanju rasušenih drvenih predmeta (kola, đerma..); 24. Stanovnica antičke pokrajine Etrurije, Etruščanka; 25. Status većine naših čitatelja, penzioner; 27. Makar malo; 29. Uzvik koji predočuje nagao pokret i zvuk polijetanja ptice; 30. Žensko ime; 32. Likovni umjetnik koji se bavi slikarstvom; 34. Razvaljeno i dotrajalo vozilo, šklopocija, starudija; 36. Grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi; 37. Dio čeone kosti iznad očne šupljine u obliku luka; 39. Povećavati se u visinu; 40. Susjedna slova abecede; 42. Osamljeni; 44. Kras, golet; 45. Češko muško ime, Ivan; 47. Automobilska oznaka za Zadar; 48. Šahovska oznaka za figuru kralja; 49. Automobilska oznaka za Rumunjsku. Autor: Anđelina

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 63

63

11.12.2010 1:48:45


alternativa

Život s mirovinom

ŽIVOT S MIROVINOM DONOSI GODIŠNJI HOROSKOP ZA 2011.

Izazovi za Lavove, napredak za Škorpione

Život s mirovinom u ovom broju, umjesto uobičajenog mjesečnog horoskopa, donosi astrološka predviđanja za godinu koja je na pomolu. Kako će vas služiti zdravlje, hoćete li biti u financijskoj krizi, trebate li prodavati ili kupovati nekretninu ili će vas, pak, pogoditi Amorova strelica, saznajte na ovim stranicama

Ovan Godina 2011. za vas će biti dinamična i pozitivna. To ne znači da će biti laka, naprotiv, očekuje vas naporan rad i djelovanje, ali ćete poluge napretka i rasta ipak imati u svojim rukama. Možete biti suočeni s izazovima u karijeri u prvoj polovici godine. Međutim, imate realne izglede da prevladate sve poteškoće. Od svibnja 2011. godine dolazi povoljnije razdoblje za vaše financije. Tada vam predstoji razdoblje pojačane mudrosti i jasnoće misli, koje svakako treba iskoristiti. Druga polovica godine vrijeme je za svojevrsno učenje novih lekcija, ali i primjenu onoga što ste naučili. Nove misli i ideje do kojih ste došli sada bi trebale inicirati važan napredak koji će se odraziti i na idućih nekoliko godina. Od svibnja 2011. posebno kontrolirajte svoju komunikaciju i nastupe, kako javne tako i one u krugu bliskih osoba. Moguće je da pokvarite odnose u obitelji. Ako to uspijete kontrolirati, obiteljski život bit će skladan. Budite pažljivi u odnosu prema zdravlju, a posebice pazite što jedete.

Bik Godina koja je pred vama u drugoj će vam svojoj polovici donijeti korist od nekih započetih aktivnosti. To može biti početak uspješnog dužeg ciklusa, koji se može nastaviti idućih nekoliko godina. Nekima od vas svibanj donosi neočekivanu promociju. Financijski problemi, međutim, mogli bi za rješenje čekati i do kraja godine, a osjetan napredak u karijeri moguć je u studenome. Rast troškova očekuje vas od svibnja pa stoga budite pažljivi i odmjereni prema nekim novim idejama i planovima troškova. Postoje šanse za ulaganje u nekretnine od svibnja, a sasvim izvjesno od rujna 2011.

Veliku podrška obitelji i prijatelja imat ćete cijele godine. Bračni su problemi ipak mogući u drugoj polovici 2011. Udovice i udovci mogli bi u 2011. osjetiti novu ljubav. U drugoj polovici godine nužna je i posebna pažnja prema zdravstvenom stanju s obzirom na neke moguće probleme i dijagnoze.

Blizanac Godina 2011. za vas može biti pozitivna unatoč poteškoćama i neizvjesnosti s kojom ćete se suočavati. Od svibnja postoje veći izgledi za popravljanje financijskog stanja. Težak posao koji ste obavili do početka svibnja trebao bi u drugoj polovici godine početi davati zapažene rezultate. Neke obiteljske dvojbe i problemi mogu vas od veljače učiniti zabrinutim i tjeskobnim, a takvo bi se raspoloženje moglo nastaviti sve do lipnja. Izbjegavajte velike promjene u kući. Kreativni rad od studenoga 2011. može vam donijeti bogate nagrade. Od svibnja je također moguće da pronađete neki dodatni posao ili aktivnost koja će vam donijeti financijsku dobit, iako to može značiti i rast troškova. Sredinom godine mogući su izraženiji zdravstveni problemi.

Rak Nagovještaj dobre godine. Sreća i dobra volja bit će na vašoj strani, a poslovi doživjeti ekspanziju potkraj godine. Pred vama je vrlo intenzivna godina koja će vam donijeti mnogo poslova i obveza. Ipak, naporan rad će biti nagrađen. Od svibnja vas očekuje kraće razdoblje negativne energije i depresivnog raspoloženje, pa preporučamo da ne pokle-

64 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 64

11.12.2010 1:49:45


alternativa

Život s mirovinom

knete pred tim izazovom. Brinut ćete se zbog odnosa u obitelji, u prvom redu zbog djece i unučadi. To se, ako se predate, može negativno odraziti na vaše zdravstveno stanje, pa budite na oprezu, posebice u drugom dijelu godine. Veselite se svakom novom danu i ne prepuštajte se sumornim mislima.

Lav Godina koja je pred vama u prvom će redu biti godina izazova za Lavove, ali kako bude odmicala, loše utjecaje zamijenit će bolji. To znači da će vam se vratiti povjerenje u neke ljude koje ste na jedno vrijeme bili izgubili, kao i povjerenje u poljuljane vrijednosti. Značajnije financijske poteškoće očekuju vas od veljače do lipnja, pa pripazite na troškove i ograničite ulaganja svake vrste. U svakom slučaju, oni koji su ranije bili vrijedni uskoro će moći uživati u plodovima svoga vrlo napornog rada. Negativno raspoloženje može vas pratiti do kraja travnja, a onda ćete imati osjećaj da vas je ogrijalo sunce i da život postaje bitno lakši. Pozitivna faza trebala bi trajati sve do kraja 2011. Ako planirate ulagati u nekretnine, od svibnja u tome budite krajnje oprezni. Očekuje vas zdrav obiteljski život cijele godine, a romantične veze mogle bi kulminirati. Sa zdravljem ne bi trebalo biti većih problema.

Djevica Prosječna i dosta promjenljiva godina za Djevice. Međutim, financijski bi mogla biti nešto stabilnija od prošle, a od studenoga slijedi novi financijski pritisak. Na poslu ili u karijeri ne očekuju vas znatniji pomaci. Također, slabe su šanse za bilo kakvu veću zaradu, osim ako se ne bavite izrazito kreativnim radom. Na sreću, na povećane prihode može računati vaš partner ili supružnik, što će ipak olakšati vašu situaciju, ali tek od svibnja. Od istog mjeseca moguće je bolje raspoloženje, ali opet s povremenim padovima entuzijazma. Stoga vam savjetujemo da se umirite i ne predajete nervozi i nestrpljivosti. Obiteljski život bit će zadovoljavajući, pod uvjetom da kontrolirate svoje frustracije i sumnjičavosti koju iz ove godine prenosite u sljedeću. U osobnim pitanjima može doći do nesuglasica između veljače i svibnja, a manji zdravstveni problemi očekuju vas na samom početku godine.

Vaga Godina puna događaja, koja bi mogla biti dobra za mnoge Vage. Povoljna za obiteljski život i prijateljstva. Zdrav odnos s članovima obitelji, kao i s prijateljima. Možete računati i na veću podršku kolega na poslu, uključujući nadređene. Ipak, budite oprezni od veljače do svibnja kada je moguć financijski kolaps i veći gubici. Znatno poboljšanje očekujte potkraj tog razdoblja, a tada bi moglo doći i do novih partnerstava i poslova u oblastima koje podrazumijevaju zajednički rad. U studenom vas sasvim izvjesno očekuju novi poslovni uspjesi i priznanja, nakon čega bi naporan rad trebao donijeti i opipljivije rezultate i satisfakciju. Očekuje vas i godina putovanja, osobito ona kraća, zajedno s članovima obitelji ili prijateljima, a zdravlje vam u 2011. ne bi trebalo biti ugroženo.

Škorpion Pozitivna godina za Škorpione. Mogući su novčani i materijalni dobici, kao i napredak u karijeri. Poslovne promjene moguće su i dobrodošle tek od svibnja. Ipak, neke će biti pozitivne, a neke ne. Očekuje vas i neželjen rast financijskih troškova i obveza, pa je nužno da budete hladni i pribrani te pravodobno reagirate na nove situacije To se posebice odnosi na razdoblje od kraja studenoga do kraja godine. Početkom godine mogući su zdravstveni problemi, koje ćete moći i kontrolirati i riješiti, pa neće predstavljati veći problem. Mogući su problemi i tenzije u brakovima, pa preporučamo da razgovarate iskreno, što će spriječiti probleme koji bi mogli prerasti u veće nesuglasice.

Strijelac: Godina pred vama trebala bi za Strijelce biti dobra i uspješna godina u kojoj bi se trebali riješiti problemi iz prethodne. Posebno dobra faza počinje potkraj svibnja, a tada vas očekuje i kreativno razdoblje koje će donijeti napredak u svim sferama vašeg života, posebice ako ste ulagali u znanje, talent i ideje. Osjetniji uspon u poslovima svih vrsta očekuje vas u studenome. Godina koja se približava također bi trebala biti godina romantike za sve oni koji su se u 2010. osjećali usamljeno ili napušteno. Pripazite, međutim, na rasipanje novca jer vas očekuje porast životnih troškova koji niste planirali. Ipak, u svim težim situacijama možete računati na podršku prijatelja, što će vam donijeti olakšanje. Prijatelji mogu biti od pomoći i u poslovima. U svakom slučaju, očekuju vas putovanja, i to u inozemstvo. Zdravlje bi trebalo biti stabilno i ne bi trebalo donijeti više problema.

Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 65

65

11.12.2010 1:50:39


alternativa

Život s mirovinom

Jarac: Godina 2011. je, općenito uzevši, pozitivna, premda ćete posljedice poteškoća i problema koje ste naslijedili iz 2010. osjećati i dalje, posebno u nekim razdobljima. Postoji velika vjerojatnost za putovanja u inozemstvo i to posebice u daleke zemlje. očekuje vas financijski prosječna godina, ali, s obzirom na vašu skromnost to vam neće osobito teško pasti. Ipak, pripazite da vas ne proglase škrtim, jer vam to nije potrebno. Veći priljev prihoda moguć je sredinom godine, posebice za one koji su u 2010. pretrpjeli znatnije materijalne troškove. U svakom slučaju, poslovni status se poboljšava od svibnja sve do kraja 2011. Povoljno vam je aspektirano trgovanje nekretninama, a bolji poslovni rezultati očekuju vas od studenoga. U 2011. ćete steći neke nove značajne prijatelje i započeti neke nove odnose koje očekujete duže vrijeme. Očekuju vas i neki izazovi kada su u pitanju odnosi s obitelji, pa savjetujemo da budete strpljivi i taktični. Zdravlje – prosječno, ali ljubavi nema ni na vidiku.

Vodenjak Vodenjake očekuje prilično dobra godina, premda ne bez teških razdoblja. Mnogi rođeni u ovom znaku mogu se nadati novim poslovima, promociji i pokretanju financija. Od svibnja vas u svakom slučaju očekuju pozitivne promjene u karijeri, možda i nešto što već dugo priželjkujete. Međutim, savjetujemo vam da dobro i oprezno procijenite, kanalizirate aktivnosti da ne biste upali u zamku rasipanja energije. Budite oprezni i u međuljudskim odnosima i izbjegavajte svađe i kontroverze. Postoji mogućnost namještaljki i loših namjera. Ipak, očekuje vas vrlo povoljno ozračje u obitelji i među prijateljima, gdje ćete biti omiljeni, svi će vam biti odani i to će vam mnogo značiti. Što se tiče zdravlja – značajniji problemi mogli bi nastati sredinom godine. U svakom slučaju, od studenoga će rasti vaše povjerenje u sebe i osjećat će te se sve bolje i zadovoljnije. Kraj godine donosi vam sreću u mnogim područjima života.

Ribe Općenito govoreći, očekuje vas pozitivna godina, iako ćete u nju unijeti mnoge probleme i poteškoće koje su vas pratile u 2010. Poteškoće se u prvom redu odnose na nedobronamjernost nekih ljudi koji znatno utječu na vaš život, a time i na vaše raspoloženje te koji će iskušavati širinu vaše tolerancije. Stoga ćete u jednom trenutku vjerojatno morati pokazati zube. Financijsko poboljšanje izvjesno je od sredine svibnja i trebalo bi vas pratiti do kraja godine. Sve problema vezane uz posao i novac olakšat će vam ugodni i zdravi obiteljski odnosi pa vam preporučujemo što više druženja s ukućanima, ali i dragim prijateljima. Postoje i realne šanse za dalje putovanje. Razdoblje u kojem na svim područjima života morate biti posebno oprezni počinje u studenome 2011., kada su mogući izvanredni događaji kojima se ne nadate, a koji bi vam mogli ići na štetu.

66 Dvobroj 50-51 / prosinac 2010. - siječanj 2011.

ZSM-10-studeni.indd 66

11.12.2010 1:51:32


L

OLARI B R O ’E

Poklon paketi

L’erboLario dezodoransi: Bez aluminija S minimalnim količinama konzervansa Na prirodnoj bazi 5 različitih mirisa Nisu testirani na životinjama L’erbolario dezodoransi prirodne pH vrijednosti i potvrđene neškodljivosti izravno djeluju na miris tijela bez utjecaja na prirodni proces znojenja. Kod L’erbolario dezodoransa stavljan je naglasak na nekorištenje aluminija što je i glavni razlog njihove neškodljivosti. Svi L’erbolario dezodoransi ugodnog su i laganog mirisa, a njihovu postojanost možemo zahvaliti direktnom učinku Alfa hidroksilnih kiselina, bolje rečeno enzimima izvučenih iz njih, koji učinkovito sprječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Uz L’erbolario dezodoranse možete se osjećati sigurnima, jer oni čuvaju Vaše zdravlje i svježinu.

Proizvode L’Erbolario, ekskluzivnog zastupnika Medika

PotražitE u LjEkarnaMa a

Omot-10-studeni.indd 3

Najbolje od L’erbolaria u jedinstvenim kombinacijama po promotivnim cijenama. Medika je ove godine odlučila svoje vjerne kupce nagraditi posebnom ambalažom i akcijskim cijenama. U ljekarnama potražite brižno odabrane mirisne linije koje su upakirane u originalne L’erbolario poklon kutije. Poklon kutije možete potražiti sa 2, 3 ili 4 proizvoda. Proizvode L’Erbolario, ekskluzivnog zastupnika Medika POTRAŽITE U LJEKARNAMA

10.12.2010 15:57:16


Omot-10-studeni.indd 4

10.12.2010 15:57:18


Život s Mirovinom br.50-51 12/2010 01/2011