Život s Mirovinom br.49 10/2010 by Amfiteatar

MJESEČNIK UMIROVLJENIKA  80 000 PRIMJERAKA BESPLATNO!  LISTOPAD 2010.  GODINA VI.  BROJ 49

MIROVINE:

Najviše u Zagrebu, najniže u Koprivničkokriževačkoj županiji REPORTAŽA:

LONDON za plitak džep

INTERVJU:

Karl Erjavec, predsjednik slovenskog DeSUS-a TEMA:

Ima li seksa u trećoj dobi? Zdravlje  Obitelj  Zabava

Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domađem espresso tržištu; hrvatski en

talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva i kompetencije Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domaćem espresso tržištu; hrvatski kavom. entuzijazam, talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva i kompetencije u business-u sa kavom.

Julius Meinl Group Svetonedjeljska 66 HR Ͳ 10 431 Sveta Nedelja

Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domađem espresso tržištu; hrvatski entuzijazam, talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva i kompetencije u businessͲu sa Vrlo intenzivno desetogodišnje prisustvo na domađem espresso tržištu; hrvatski entuzijazam, kavom. talijanska kultura espressa i gotovo 150 godina austrijskog iskustva i kompetencije u businessͲu sa

Bonfanti d.o.o.

ph+ 385 (0) 1 3327 222 fax+ 385 (0) 1 3327 220 www.meinl.hr

kavom.

Bonfanti d.o.o.

Bonfanti d.o.o. Julius Meinl Group Julius Meinl Group Svetonedjeljska 66 Svetonedjeljska 66 HR Ͳ 10 431 Sveta Nedelja HR Ͳ 10 431 Sveta Nedelja ph+ 385 (0) 1 3327 222 ph+ 385 (0) 1 3327 222 fax+ 385 (0) 1 3327 220 fax+ 385 (0) 1 3327 220 www.meinl.hr

Bonfanti d.o.o., Julius Meinl Group, Svetonedjeljska 66, HR -www.meinl.hr 10 431 Sveta Nedelja ph+ 385 (0) 1 3327 222, fax+ 385 (0) 1 3327 220 www.meinl.hr, www.meinl.com

www.zg-ugostitelj.hr

}

UVODNIK

Život s mirovinom

Gost uvodničar: ŽELJKO Šemper

Na Zavodu

do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu

uboka gospodarska kriza snažno je utjecala na hrvatsko tržište rada tijekom 2009. i 2010. godine. Značajan pad gospodarskog rasta doveo je do bitnog smanjenja zaposlenosti i povećanja nezaposlenosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj registriranih zaposlenih smanjio se s 1.517.783 u kolovozu 2009. na 1.440.603 u istom mjesecu 2010. godine. Broj nezaposlenih na evidenciji HZZ-a povećao se s 251.005 na 283.330. Kad je za prvih šest mjeseci 2010. u prijevremenu starosnu mirovinu poput stampeda otišlo gotovo deset tisuća novih umirovljenika krenule su kritike na korisnike te vrste mirovina. Čak je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah izjavila, kako je “prijevremena mirovina vlastiti izbor radnika”. Naravno, da se u mirovinu ne može, ako radnik Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ne preda zahtjev za umirovljenjem. Ali, što je preostalo radniku koji je potjeran s radnog mjesta, radniku koji je dvije ili tri godine na Zavodu čekao potrebne godine života i stekao uvjete za prijevremenu mirovinu? Za njega nema previše izbora: pasti travu ili otići u prijevremenu mirovinu!

Postavlja se pitanje: koliko će osiguranika, koji nemaju previše izgleda da se opet zaposle, ostati u evidenciji Zavoda s minimalnih 1.125 kuna ili otići odmah u prijevremenu mirovinu, koja je u 2009. godini bila 2.078 kuna?

ostvarivanje prava na novčanu naknadu do zaposlenja. S obzirom na to da je ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja osobno pravo, zbog značajnijeg umanjenja visine prijevremenih mirovina više nije održiva sadašnja odredba da se takve osobe brišu iz evidencije nezaposlenih i gube pravo na novčanu naknadu, kada steknu uvjete za prijevremenu mirovinu. Ako se višim postotkom penalizacije prijevremenih mirovina želi postići duže zadržavanje osobe u svijetu rada, tada se takvim osobama mora omogućiti i aktivno traženje posla putem Zavoda, odnosno omogućiti im pravo biti u evidenciji nezaposlenih s naknadom i zadržavanje na tom tržištu do stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu. S obzirom na podatak da su danas na Zavodu čak polovica nezaposlenih osoba ljudi do 54. godine života, izmjenom zakona daje se pravo na “trajnu novčanu naknadu” za osobe s 32 godine mirovinskog staža uz drugi uvjet - da takvoj osobi nedostaje pet godina do uvjeta za starosnu mirovinu. Na taj bi se način spriječio obvezan odlazak u prijevremenu mirovinu i previsoka penalizacija tih mirovina, porasle naknade za nezaposlene koji bi ostali na Zavodu, ali bi bio i manji priljev novih umirovljenika.

Uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje će u primjeni biti već od 1. studenog ove godine, Sabor je donio i izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Osiguranicima koji su dosad prije umirovljenja na Zavodu čekali da navrše potrebne godine života i koristili usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poznata je bila odredba, po kojoj se ispunjenjem uvjeta godina staža i života za prijevremenu starosnu mirovinu brišu iz evidencije nezaposlenih i gube pravo na naknadu Zavoda. Sada se ta odredba briše! Predloženim izmjenama tog Zakona otvara se mogućnost ostanka na tržištu rada osobama koje su stekle uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, kao i pitanje zakonskih uvjeta za

Izmjenama Zakona mijenja se i iznos naknade za nezaposlene: za prva tri mjeseca ostaje 70 posto osnovice (prosjek plaće u zadnja tri mjeseca), a nakon toga umjesto dosadašnjih 50 posto, samo 35 posto osnovice, ali najmanje 1.125,60 kuna. Sada se postavlja pitanje: koliko će osiguranika, koji nemaju previše izgleda da se opet zaposle, ostati u evidenciji Zavoda s minimalnih 1.125 kuna ili otići odmah u prijevremenu mirovinu, koja je u 2009. godini bila 2.078 kuna? U Njemačkoj se ovaj problem rješava na drukčiji način: kad nezaposleni na Zavodu ispuni uvjete za prijevremenu mirovinu, ostaje uz naknadu još dvije godine u evidenciji i traženju posla - ako ga ne pronađe, odlazi u prijevremenu mirovinu, ali bez penalizacije. Ali, naša država uzima od drugih samo odredbe koje njoj odgovaraju! 

Nezavisni mjesečnik izdavač: Amfiteatar d.o.o. Zagreb

glavni urednik: Jurica Galešić

dizajn i grafička priprema: Ronald Fak, graf. ing.

uredništvo: 10000 Zagreb, J. Palmotića 27 Tel/fax: +385 (01) 481 69 68 e-mail: zivotsmirovinom@gmail.com

tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Slavonska avenija 4 80.000 primjeraka

marketing: Vesna Ćurković Gsm: 091 48 16 968 distribucija: Media distribucija

Broj 49 / listopad 2010.

novosti

Život s mirovinom

SU i MUH poduprli zakon o kažnjavanju prijevremeno umirovljenih

akon što je premijerka Jadranka Kosor, u listopadskom objašnjenju kozmetički izmijenjenog Vladinog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom sjednice Vlade, izrekla nekoliko tvrdnji, Hrvat-

ska stranka umirovljenika reagirala je sljedećim priopćenjem: „Laž je da je Hrvatska stranka umirovljenika poduprla ijedan Vladin prijedlog koji ponovno pokušava ići na štetu sadašnjih radnika a budućih umirovljenika. Premijerkinu izjavu prema kojoj su stranke s umirovljeničkim predznakom dale zeleno svjetlo za ovakav prijedlog kažnjavanja prijevremenog umirovljenja smatramo jeftinom političkom obmanom Vlade koja više ne posjeduje nikakav stručni, a još manje moralni kredibilitet. Stoga držimo potrebnim pojasniti da zakon proizašao iz kuhinje brze hrane Jadranke Kosor i njezinih ministara nije podupro HSU - jedina parlamentarna umirovljenička stranka, nego su to učinile neparlamentarne marginalne strančice okupljene oko Stranke umirovljenika – HDZ-ova predizbornog satelita čiji čelnici redovito snishodljivo ugošćavaju premijerku Kosor i njezinu svitu, očito s njome trgujući pravima hrvatskih radnika za što nemaju nikakav mandat. Začuđujuće je, međutim, da se za kažnjavanje radnika koji dobiju otkaz zalaže i Matica umirovljenika, nevladina udruga čiji bi se angažman isključivo trebao odnositi na poboljšanje statusa sadašnji i budućih umirovljenika. Stoga danas svjedočimo nečuvenoj i dosad nezapamćenoj situaciji u kojoj šačica potkupljivih pojedinaca za tuđi račun trguje sudbinom ljudi koji su odradili puni radni staž, a koje Vlada sada namjerava kazniti, što smatramo ne samo nedopustivim nego i sramotnim“, poručili su iz HSU-a 

20 godina HNS-a

NS je 17. listopada proslavom u Hypo centru u Zagrebu obilježio dvadeset godina od osnutka. Stranka je osnovana 13. listopada 2000. godine u tadašnjem Klubu samoupravljača (danas Europski dom) u Zagrebu, a prva predsjednica bila je Savka Dabčević – Kučar. Na obilježavanju ove velike obljetnice prikazan je i dokumentarni film o povijesti stranke, 20 godina za bolju Hrvatsku. "Još uvijek živimo u društvu privida pravne države, u kojoj je važeće čitanje zakona ono što se vlasti taj dan učini korisnim, istina je ono što zaključi politička većina uz podršku umreženih medija, a država sama nestaje u funkciji paralelnog mafijaškog sustava", rekao je u svom govoru predsjednik HNS-a Radimir Čačić. Čačić je naglasio da izlaz iz sadašnje teške gospodarske situacije nije u defenzivi, već u snažnoj, proaktivnoj gospodarskoj politici, novim proizvodnim radnim mjestima i gospodarskom rastu. „Strateške razvojne poluge Hrvatske su turizam, tržište i potencijal proizvodnje energije, geostrateški položaj na ključnim energetskim i željezničkim koridorima te poljoprivreda i okoliš“, podsjetio je Čačić. Predsjednica saborskog Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a Vesna Pusić izjavila je da oporavka zemlje nema dok ljudi koji se bave javnim poslovima - premijeri,

Broj 49 / listopad 2010.

ministri, saborski zastupnici, suci te visoki dužnosnici u državnoj upravi, ne prestanu krasti. "Prva zadaća budućeg premijera je da pazi da nitko na visokim funkcijama ne krade", istaknula je Pusić, dodavši kako država konačno mora stvoriti uvjete za ekonomski, znanstveni i obrazovni oporavak bez kojih nema moralnog oporavka društva. Uz više od tisuću članova HNS-a, bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepan Mesića, predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića, potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovaca, predsjednika Središnjeg vijeća HSLS-a Davora Žmegača, predsjednika Liberalno-demokratske partije Srbije Čedomira Jovanovića, obilježavanju 20 godina rada HNS-a prisustvovao je i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja sa članovima predsjedništva. 

novosti

Život s mirovinom

Jeftinije u umirovljenički dom

ahvaljujući sporazumu o međusobnoj suradnji, kojega su 29. rujna potpisali sa Sindikatom umirovljenika Brodsko-posavske županije, Udrugom umirovljenika europskih integracija i Hrvatskom strankom umirovljenika, netom izgrađeni dom za starije i nemoćne osobe Vila „Matija“iz Kruševice u blizini Slavonskog Broda po posebnim će pogodnostima ponuditi svoje usluge članovima ovih umirovljenički udruga. Sporazum su potpisali Natali Pandurović uime Vile „Matija“, Jasenka Rem uime SUH, Luka Jelavić uime Udruge umirovljenika EI, te Vinko Kuzmić uime HSU. Pogodnosti se odnose na sam smještaj u domu, koji ima kapacitet za 20 osoba u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, ishranu po povoljnim cijenama, te bavljenje raznim aktivnostima u domu, o čemu se više može doznati u samim udrugama i domu Vila „Matija“. 

Hrelja: „Osobe s punim stažem osloboditi penalizacije“

„T

eško je povjerovati da čelni ljudi Vlade, HDZ-a i premijerka Jadranka Kosor nisu znali šta se događa“, kazao je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika na konferenciji za novinare u Đakovu 7. listopada, komentirajući uhićenja dužnosnika Dodao je da rezultati posljednjeg istraživanja raspoloženja birača nedvojbeno pokazuju želju građana za smjenom vlasti, a osobito je indikativnim ocijenio podatak da 50 posto birača HDZ-a ne podupire premijerkine poteze. Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kazao je da se povlačenjem zakona iz hitne saborske procedure stvorila prilika da se prijedlog donekle popravi. Hrvatska stranka umirovljenika je zatražila da prijelazno razdoblje da se izjednačavanje godina života za odlazak u mirovina muškaraca i žena produži na dvadeset godina. Također, Hrelja je pojasnio da bi pri namjeri kažnjavanja prijevremenog umirovljenja zakonodavac morao razlikovati tri kategorije. Za one koji su bili prisiljeni otići u mirovinu jer su dobili otkaz ili je tvrtka otišla u stečaj HSU traži mogućnost dvogodišnjeg pronalaženja posla, a za to vrijeme bi se primala naknada za nezaposlene te nakon čega bi u prijevremenu mirovinu odlazili bez penalizacije. U drugu skupinu bi trebalo svrstati one kojima nedostaju godine života i staža, a koje bi država mogla penalizirati s najviše 9 posto, kao i do sada. Treću skupinu čine osobe koje imaju puni radni staž, ali ne i godine života, te bi ih trebalo u potpunosti osloboditi od penalizacije.  Broj 49 / listopad 2010.

ANALIZA

Život s mirovinom

Recentna istraživanja pokazuju da čak 78 posto građana smatra kako Vlada radi loše

NAKON SDP-ova ZAHTJEVA ZA IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PREMIJERKI

Što s vladom bez podrške građana, ali s lojalnim partnerima

Jamče li izbori suštinsku promjenu za kojom vapi Hrvatska? Vjerojatno ne u onoj mjeri u kojoj svi želimo. No, svakoj vladi, sadašnjoj i budućoj, mora biti jasno da je vrlo lako - zamjenjiva Piše: JURICA Galešić

otkraj prošloga mjeseca oporba, na čelu sa Socijaldemokratskom partijom Zorana Milanovića u Saboru je pokrenula postupak za izglasavanje nepovjerenja predsjednici Vlade Jadranki Kosor. Postavlja se pitanje opravdanosti takvog političkog poteza oporbe jer je izglasavanje nepovjerenja u Saboru unaprijed osuđeno na propast. Naime, Vlada u parlamentu gubi povjerenje, odnosno “pada” onda kad joj većina saborskih zastupnika izglasa nepovjerenje, a dobro je poznato da HDZ s koalicijskim partnerima ima većinu. Premijera Vlade, prema Ustavu, bira Sabor većinom glasova svih zastupnika. Prema tome, Vladu ne može srušiti oporba, nego neslaganje u vladajućoj koaliciji. Prema istraživanju koje agencija PULS provodi svaki mjesec, čak 78 posto građana smatra da Vlada radi loše, a 71 posto smatra da Vlada vodi Hrvatsku u lošem smjeru, dok pozitivno mišljenje o premijerki ima samo 36 posto građana, a o Vladi

Broj 49 / listopad 2010.

pozitivno misli tek 14 posto građana. Možemo podsjetiti i na istraživanje javnog mnijenja koje je za RTL televiziju provela agencija GfK, u kojemu čak 49 posto građana smatra da su Hrvatskoj potrebni prijevremeni izbori. Zanimljiv je podatak, objavljen u istom istraživanju, da čak 67 posto osoba u dobnoj skupini od 18 do 30 godina žele prijevremene izbore, a samo 38 posto starijih od 61 godine želi izbore prije redovitih, koje je premijerka Jadranka Kosor najavila za kraj 2011. godine. Dakle, prijevremeni izbori ovise o situaciji u Saboru, a ne o volji građana. Važno je napomenuti kako dominantna politička kultura u nekoj zajednici također igra bitnu ulogu u svim političkim odnosima, pa tako i u mogućnosti da vlada neke zemlje završi svoj mandat prije roka i da se raspišu prijevremeni izbori. U Hrvatskoj se, posve je jasno, nije dovoljno ukorijenila demokratska praksa u mnogim pitanjima, pa tako ni u ovome. Skandalozni su glasovi koji su se mogli čuti iz vladajuće koalicije, a koji eventualni pad Vlade implicitno dovode u vezu s rušenjem države. Pad vlade u demokracijama je posve normal-

ANALIZA

Život s mirovinom

na stvar. Legitimnost označava da vlast priznaje stanovništvo jedne države, tj. da je oni podržavaju ili je smatraju nužnom za održanje društvene zajednice. Kada vlada nema legitimnost, raspisuju se izbori i građani biraju novu vladu, ili staroj daju pravo da upravlja državom i dalje

Nikad izborna pobjednica Nakon iznenadnog odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera s čelnog mjesta Vlade, saborska većina je na mjesto premijerke izabrala Jadranku Kosor i taj je postupak bio u skladu sa zakonom i demokratskom praksom. Međutim, podsjetimo se na izbore 2007. godine u kojima je Ivo Sanader potpuno personalizirao kampanju i podredio je vlastitu liku i djelu; građani su oko 840.000 glasova dali Ivi Sanaderu i HDZ-u te im dali legitimnost da upravljaju Hrvatskom. Postavlja se pitanje bi li HDZ uspio pobijediti na izborima da je nositeljica liste bila Jadranka Kosor. Podsjetimo, sadašnju premijerku je HDZ kandidirao na predsjedničkim izborima 2005. godine i tada je jedva ušla u drugi krug, zajedno sa Stjepanom Mesićem, osvojivši u prvom krugu 20 posto glasova, ili 450.000. Sadašnja premijerka nije bila nositeljica liste na parlamentarnim izborima 2007. godine i može se reći kako nikad nije pobijedila na izborima. U premijersku fotelju sjela je izričito po volji Ive Sanadera.

Jadranka Kosor je u premijersku fotelju sjela izričito po volji Ive Sanadera Jadranka Kosor je postala predsjednica HDZ-a nakon odlaska Ive Sanadera na saboru stranke koji se održao pred 10.000 HDZ-ovih delegata u zagrebačkoj areni. Unutarstranački izbori tada nisu provedeni tajnim, demokratskim glasanjem delegata, nego je Kosor izabrana dizanjem ruku 10.000 HDZ-ovih delegata bez prebrojavanja glasova. Također, valja podsjetiti na izjavu premijerke u kojoj kaže kako “nikad nije ni sanjala da će voditi državu”. Ako bismo bili pomalo i zluradi, možemo reći kako to nije sanjala ni nakon što je postala premijerka. Dakle, posve je jasno da sadašnja premijerka nije nikad pobijedila na izborima, a neposredni, tajni i pošteni izbori su počelo svake demokracije. Nakon dolaska na mjesto premijerke, Jadranka Kosor je pokrenula velike antikorupcijske akcije, te je time, pokazalo se nakratko, pridobila javnost na svoju stranu. Trebalo joj je nekoliko mjeseci da preuzme kontrolu nad HDZ-om marginalizirajući osobe koje su bile od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Sanadera, kao što je Bianca Matković. Tada je Kosor imala potporu javnosti, ali ubrzo ta potpora pada kada je postalo jasno da je antikorupcijska kampanja usmjerena samo na ostatke korupcijske hobotnice koju je pleo bivši premijer. Zanimljivo je da je bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, što putem medija, što sudski, optužen za gotovo sve malverzacije.

Zašto baš Polančec? Polančec je bio najslabija karika jer je u HDZ pristupio na poziv Ive Sanadera i nikad nije imao veliku snagu unutar stranke. U antikorupcijskoj kampanji su stradali i drugi, ali redom osobe koje nemaju snagu u HDZ-u. Primjerice, mediji su navodili

Vlada će pasti samo ako izgubi većinu u parlamentu

mnoštvo afera koje su se dogodile u resoru ministra Božidara Kalmete, ali njemu nije pala ni “vlas s glave” jer je u izbornim jedinicama koje “drži” HDZ osvojio deset saborskih mandata, više od cijelog HSS-a koji danas u Saboru podupire HDZ-ovu vladu. Sprega između politike i antikorupcijskog zamaha je posve jasna: “padaju” oni koji ne mogu ugroziti HDZ-ovu vladajuću većinu. Taj antikorupcijski zamah je davao legitimitet Jadranki Kosor, no kada su mediji otkrili da je premijerka znala, primjerice, za sve ugovore koji su potpisani između INA-e i mađarskog MOL-a, kada je svjedočenje ministra financija Ivana Šukera pokazalo način na koji su se potpisivali važni ugovori (potpisivalo se bez čitanja), postalo je jasno da ova vlada gubi legitimitet, a istraživanja javnog mnijenja su pokazivala kako građani sve manje vjeruju premijerki, ali i Vladi

Što ako Vlada padne? Vlada će pasti samo ako izgubi većinu u parlamentu. Budući da su bivši zastupnici HSLS-a Ivan Čehok i Đurđa Adlešič napustili tu stranku i postali nezavisni zastupnici, ona više ne može utjecati na rušenje Vlade u Saboru. Dakle, sve oči u tom smislu su uprte u HSS Josipa Friščića koji neprestano izjavljuje da je lojalan partner Vladi. Treba reći da ta podrška do sada sigurno nije bila jeftina, a neće biti jeftina ni dalje. Dalje, pad Vlade može izazvati i Pupovčev SDSS, stranka srpske manjine koja ima tri zastupnika u parlamentu. NjihoBroj 49 / listopad 2010.

ANALIZA

Život s mirovinom

HSS Josipa Friščića lojalan je partner Vladi. Ta podrška do sada sigurno nije bila jeftina, a neće biti ni dalje. Izlazak pak SDSS-a iz vladajuće većine smatra se neprimjerenim jer je riječ o manjinskoj stranci. Obrnemo li se, međutim, teza, može se postaviti pitanje je li primjereno da nacionalne manjine podržavaju Vladu koja očito nema potporu građana vim izlaskom iz vladajuće većine to bi vjerojatno učinilo i pet zastupnika drugih manjina, čime bi Vlada izgubila većinu. Često se u javnom diskursu može čuti kako je neprimjereno da nacionalne manjine “ruše” vladajuću većinu, ali ako obrnemo tezu, možemo postaviti pitanje je li primjereno da nacionalne manjine podržavaju Vladu koja, očito, nema potporu građana. Isto tako, nacionalne manjine nisu i ne smiju biti “strano tijelo” u nacionalnom biću, ti građani imaju sva prava i obveze koje imaju i svi ostali građani, prema tome, svi dijelimo istu sudbinu. Bivši premijer Sanader je aktivirao svoj mandat u Saboru i također može ići na rušenje Vlade ako prikupi dovoljan broj istomišljenika. Bilo bi zanimljivo vidjeti da ovu vladu ruši osoba koja je zaslužna za većinu političkih karijera sadašnjih ministara, ali i premijerke. Bit će zanimljivo pratiti razvoj događaja u Saboru sljedećih nekoliko mjeseci. Iz vladajuće stranke čujemo da će eventualni pad Vlade zaustaviti antikorupcijski zamah i približavanje Hrvatske Europskoj uniji. Antikorupcijska klima, zaslugom Jadranke Kosor, takva je da je više nitko ne može zaustaviti. Pitanje je mjeseca ili godine kad će postati neselektivna. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je napokon dobio “odriješene ruke” da raščisti kriminal koji su u državi nagomilale političke stranke. Stoga je posve neprimjerena najava da bi izbori mogli zaustaviti borbu protiv korupcije. Izbori bi, međutim, mogli na nekoliko mjeseci zaustaviti pregovore o pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, i tu je vodstvo HDZ-a vjerojatno u pravu. No, Hrvatska i bez pritisaka iz EU-a može reformirati pravosuđe i prestati gomilati gubitke u brodogradilištima ako ukloni politiku iz obiju sfera i dopusti stručnjacima da rade svoj posao. U tom smislu, ova vlada nije položila ispit vjerodostojnosti.

Fenomen želje za ostankom Iz izjava HDZ-ovih zastupnika vidljivo je da, bez obzira na porazne gospodarske pokazatelje i nezadovoljstvo građana, ova vlada nema namjeru raspisati izbore do zadnjeg Ustavom određenog roka. HDZ se može tako ponašati sve dok ima lojalne partnere u Saboru, ali postavlja se pitanje kako će na to reagirati birači. Vlada Jadranke Kosor je izgubila legitimitet. Demokratska politička kultura bi sugerirala raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora na kojima bi građani odlučili koga žele imati u Vladi idućih godina. Ako građani opet izaberu Jadranku Kosor, treba joj čestitati na pobijedi. Jamče li izbori suštinsku promjenu za kojom vapi Hrvatska? Vjerojatno ne u onoj mjeri u kojoj svi želimo. No, svakoj vladi, sadašnjoj ili budućoj, mora biti jasno da je vrlo lako – zamjenjiva. 

Broj 49 / listopad 2010.

KARL ERJAVEC PREDSJEDNIK SLOVENSKE STRANKE UMIROVLJENIKA DeSUS

Dok nas nazivaju interesnom organizacijom, mi radimo

Ja kažem da je DeSUS politička stranka za sve generacije. Mi smo socijalna stranka. Bude li sreće, svi ćemo jednom biti u DeSUS-u Razgovarao: JURICA Galešić

predsjednikom slovenske stranke umirovljenika DeSUS Karlom Erjavcom razgovarali smo nakon nedavnih lokalnih izbora na kojima je ta stranka ostvarila odličan rezultat. Naime, DeSUS je dobio ukupno 9,4 posto glasova u cijeloj Sloveniji što je svrstava na treće mjesto po snazi na slovenskoj političkoj sceni. Također, kandidati ove stranke izabrani su za gradonačelnike u pet slovenskih općina. Za “Život s mirovinom” Erjavec govori o standardu slovenskih umirovljenika i njihovoj sudbini nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju te komentira hrvatsko – slovenske odnose.  U Sloveniji su održani lokalni izbori na kojima je DeSUS ostvario izniman uspjeh, te je treća politička snaga u Sloveniji. Je li moglo i bolje?  Vrlo smo zadovoljni rezultatom lokalnih izbora. DeSUS je na državnoj razini došao do 10 posto i sada smo treća politička stranka po snazi. Na lokalnima izborima 2006. godine ostvarili smo 5,2 posto na nacionalnoj razini. Mogu kazati da je to najbolji napredak od svih političkih stranaka. DeSUS-u su lokalni izbori pokazali da ima još rezerve u smislu organizacije stranke i kadrova. Za manje od dvije godine slijede izbori za parlament te nam ostaje mnogo posla do tada da stranku ojačamo i organizacijski i kadrovski.  Koliko je visoka prosječna mirovina u Sloveniji? Ka-

Život s mirovinom

intervju

"Slovenski umirovljenici imaju pravo na takozvani rekreacijski dodatak: onima s malom mirovinom je viši, a onima s višom je niži. Riječ je o iznosu od 220 do 340 eura" kav je odnos prosječne plaća i prosječne mirovine i mogu li slovenski umirovljenici živjeti dostojanstveno od svoje mirovine?  Prosječna mirovina u Sloveniji iznosi 570 eura, što znači 65 posto od prosječne plaće. Slovenski umirovljenici, međutim, ne mogu s takvom mirovinom živjeti dostojno.  Koliki je odnos zaposlenih i umirovljenika u Sloveniji?  Mislim da je riječ o 2,8 zaposlenih na jednog umirovljenika.  Kako je u vašoj državi riješen problem prijevremenog umirovljenja? Hrvatska vlada, primjerice, predlaže do 20,4 posto penalizacije za prijevremeno umirovljenje.  Taj problem je slično riješen kao i kod vas. Prijevremeno umirovljenje je penalizirano ovisno o dostignutom radnom stažu.  Imaju li slovenski saborski zastupnici povlaštene mirovine i kako je to pitanje riješeno?  Ne, nemaju.  A slovenski umirovljenici pravo na božićnice, uskrsnice i slično?  Ne, naši umirovljenici imaju pravo na takozvani rekreacijski dodatak. Onima koji imaju malu mirovinu taj je dodatak viši, a onima s višom mirovinom je niži. Riječ je o iznosu koji se kreće od 220 do 340 eura.  Ima li DeSUS dovoljno političke moći da znatnije utječe na donošenje zakona u slovenskom parlamentu i kako se to odražava na slovenske umirovljenike?  Nikad nije dovoljno političke snage da bismo mogli znatnije utjecati na donošenje zakona u parlamentu. Zato je cilj DeSUS-a dostići veću razinu političke snage i zbog toga se već sada vrlo intenzivno pripremamo za sljedeće parlamentarne izbore.  Bili ste ministar okoliša i prostora u slovenskoj vladi. Kakva su vaša iskustva sudjelovanja u izvršnoj vlasti?  Deset godina sam bio u izvršnoj vlasti, najprije kao zamjenik ministra pravosuđa, a potom kao ministar obrane i ministar okoliša i prostora. To su važna iskustva koja mi danas pomažu da mogu dobro voditi DeSUS kao njegov predsjednik.  Zašto ste napustili ministarsko mjesto?  Bio je to politički obračun sa mnom. DeSUS je, naime, postao prejak. Petnaest godina je bio najslabija politička parlamentarna stranka, a 2008. godine je na parlamentarnima izborima bio četvrti po snazi. To je mnogima zasmetalo. Danas smo, međutim, treći.  U Hrvatskoj često čujemo prigovor da je stranka s umirovljeničkim predznakom interesna organizacija koja se ne bi trebala politički organizirati na samo jednom društvenom pitanju kao što su prava umirovljenika. Imate li vi u Sloveniji takav problem?  Problem je isti. Meni to ne smeta, neka oni pričaju, a mi radimo dalje. Ja kažem da je DeSUS politička stranka za sve generacije. Mi smo socijalna stranka. Bude li sreće, svi ćemo jednom biti u DeSUS-u.  Kakva su iskustva DeSUS-a u sudjelovanju u Vladi Republike Slovenije, imate tri ministarska mjesta?  Gospodarska i financijska kriza je vrlo jaka. Teška su vre-

"Svi znaju da sam u politici kako bih branio interese onih koju žive od svog rada ili minulog rada"

"Neke posebne efekte vezane uz EU za umirovljenike ne vidim. Stalno nas iz Unije upozoravaju da trebamo provoditi reforme želimo li da nam umirovljenička blagajna bude stabilna i za 40 godina" mena i našim ministrima nije lako. Ako želimo učiniti nešto dobro, moramo biti u vladi. Kao opozicija ne možemo ništa može se samo kritizirati, a to nije dobro za realizaciju našeg programa.  Kako ste uspjeli održati zajedništvo umirovljeničkog korpusa? Naime, u Hrvatskoj imamo sedam stranaka s umirovljeničkim predznakom i jednog saborskog zastupnika, a Slovenija ima jednu umirovljeničku stranku i sedam zastupnika u parlamentu.  To je pitanje za milijun dolara. Politički rad i opet politički rad na terenu. To je jedini recept.  Rođeni ste 1960. godine, a borite se za umirovljeničke interese. Prigovaraju li vam da ste premladi za tu borbu?  U početku je bilo puno priča da sam karijerist i da sam u DeSUS-u zato da bih bio vječni ministar. Danas sam već šestu godinu predsjednik te stranke i svi znaju da sam u politici kako bih branio interese onih koju žive od svog rada ili minulog rada. Kao dijete sam živio u teškim socijalnim uvjetima i to nosim u sebi. Znam kako je to kad se nema i kako je kad treba teško raditi da bi se živjelo dostojno. Najveća mi je sreća učiniti nešto dobro za ljude.  Možete li se osvrnuti na trenutačne hrvatsko-slovenske odnose, prije svega na rješenje graničnog spora i problem štediša Ljubljanske banke? Kakav je stav vaše stranke u tim pitanjima?  Stranka DeSUS je podržala referendum da se svi sporovi rješavaju na međunarodni arbitraži. Mislim kako je odgovornost političara da pronađu dobra rješenja. Arbitraža, dijalog, to su putovi do rješenja.  Slovenija je članica Europske unije, a Hrvatska će to postati uskoro. Kakav efekt na umirovljeničku populaciju ima članstvo u Uniji, pozitivan ili negativan?  Teško je to kazati. Danas je svijet globaliziran i teško je biti izoliran. Neke posebne efekte vezane uz EU za umirovljenike ne vidim. Stalno nas iz Unije upozoravaju da trebamo provoditi reforme želimo li da nam umirovljenička blagajna bude stabilna za 20, 30 ili 40 godina.  Broj 49 / listopad 2010.

VIJESTI MJESECA

Život s mirovinom

Kamensko ide u stečaj

Podsjetimo, maturant Luka Ritz napadnut je u noći na 1. lipnja 2008. na Mostu slobode u Zagrebu, a preminuo je desetak dana kasnije zbog izljeva krvi u mozak. Napadači su uhićeni u listopadu 2008. nakon što su Lukini prijatelji oblijepili grad plakatima s fotorobotom njegovog napadača i napisima “Zagrebe zašto štitiš ubojicu” te “Blago čovjeku kojeg ne optužuje vlastita savjest”. “Nemam zašto biti ni zadovoljna ni nezadovoljna presudom. Sud je svoje rekao i poslao poruku. Meni nijedna kazna ne može pomoći da mi se sin vrati”, kazala je u kratkoj telefonskoj izjavi Suzana Ritz, majka Luke Ritza, Večernjem listu. ”Nismo previše očekivali ni kada su maloljetnici bili pušteni iz pritvora, a nisu ušli u tretman”, dodala je u izjavi za HTV, upozorivši i da je suđenje predugo trajalo. 

Vladi nije izglasano nepovjerenje

rgovački sud u Zagrebu je sredinom listopada donio odluku prema kojoj zagrebačka tekstilna industrija Kamensko ide u stečaj. Tom odlukom riješit će se agonija radnica Kamenskog koje mjesecima nisu dobile plaće, a doprinosi im nisu plaćeni više godina. Podsjetimo, radnice Kamenskog su počele štrajk 29. rujna koji je završen kada je Trgovački sud proglasio stečaj. Iako su dobile bitku zbog koje su štrajkale i glađu, budućnost im još nije obećavajuća. Naime, Trgovački je sud utvrdio da se ukupni dug Kamenskog zasad kreće oko 82 milijuna kuna, a ne 40 milijuna koliko je govorio direktor Antun Crljenjak, javlja Jutarnji list. Vrijednost tvornice se procjenjuje na 127 milijuna kuna, ali u sindikatu upozoravaju da taj iznos ne prelazi 100 milijuna kuna zbog čega je nastavak proizvodnje prilično upitan kao i mogućnost da se radnice naplate iz stečajne mase. Samo vjerovnik iz Britanije, a bit će ih još dosta, potražuje 100.000 eura. Tvrtka radnicama, njih 500, duguje plaće od svibnja. 

Za ubojstvo Luke Ritza samo godinu dana zatvora!

vojica napadača tragično preminulog zagrebačkog maturanta Luke Ritza (17) proglašena su krivima, a protiv trećeg je obustavljen postupak. Tako glasi nepravomoćna odluka Općinskog kaznenog suda za mladež donesena 25. listopada. Suđenje je trajalo dvije godine. Presuda napadačima trebala je biti donesena još početkom listopada, ali je odluka odgođena zbog neusuglašenih mišljenja vještaka. Zagrebački vještaci su tvrdili da je smrt Luke Ritza uzrokovala aneurizma, dok su splitski i riječki vještaci tvrdili da je preminuo od posljedica premlaćivanja. Sud je na kraju ipak zauzeo stav da je smrt Luke Ritza bila posljedica napada.

10 Broj 49 / listopad 2010.

ećinom glasova Hrvatski sabor nešto iza ponoći 28. listopada je odbio SDP-ovu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja premijerki Jadranki Kosor. Nakon gotovo 15 sati rasprave protiv SDP-ove inicijative glasovalo je 79 zastupnika vladajuće većine, dok su za izglasavanje nepovjerenja predsjednici Vlade glasovala 62 oporbena zastupnika, a jedan je zastupnik bio suzdržan. Taj je prijedlog u saborsku proceduru upućen na temelju prikupljenih potpisa 58 zastupnika iz SDP-a, HNS-a, IDSa, HSU-a, HSP-a i Hrvatskih laburista. “Točno je da je vrh SDP-a kriminalna organizacija i da treba razmotriti primjenu dijela Ustava koji određuje da Ustavni sud nadzire ustavnost programa političkih stranaka i da se sukladno s Ustavom može zabraniti njihov rad”, zaprijetio je Vladimir Šeks, nakon čega je nastupila stanka od 15 minuta, a uslijedili su istupi u ime predlagača, saborskih klubova kao i premijerke Kosor, a potom i glasovanje. SDP-ov čelnik Zoran Milanović u ime predlagatelja kazao je da “više ne žele sudjelovati u blamaži” nakon Šeksova istupa u kojem je vrh SDP-a prozvao da djeluje protuustavno i da je SDP kriminalna organizacija. “To je skandalozno. Nakon ovog skandala i sramotne izjave nema više smisla da SDP na bilo koji način sudjeluje u raspravi”, kazao je Milanović. Ustvrdio je kako je sadašnjoj vladi davno istekao rok trajanja i da je ekonomski nekompetentna te ocijenio da to Hrvatsku, ekonomski osiromašenu, sa slabim perspektivama, slabim reformama, kaosom na političkoj sceni, sukobima u vladajućoj stranci, nepovjerenjem i blamažama, dovodi u tešku poziciju. 

VIJESTI MJESECA

Život s mirovinom

Ustavni sud: Referendum nije potreban!

stavni sud je 20. listopada jednoglasno zaključio da su pretpostavke za raspisivanje referenduma o odredbama ZOR-a o kolektivnom pregovaranju prestale postojati 3. rujna, kada je Vlada iz zakonodavne procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a, ali i da se u idućih godinu dana u proceduru ne smije uputiti zakonski prijedlog koji bi bio suprotan potvrdnom odgovoru na predloženo referendumsko pitanje, osim ako se o tom prijedlogu prethodno ne provede referendum. Takvu odluku Ustavni sud donio je jednoglasno, s 11 glasova, a sjednici zbog bolesti nije nazočio sudac Ivan Matija. U obrazloženju takvog tumačenja, Sud se pozvao na sadržaj formalnog zahtjeva što ga je Organizacijski odbor 14. srpnja poslao predsjedniku Sabora Luki Bebiću, a u kojem stoji da su “birači ocijenili da postoji potreba za raspisivanjem referenduma vezano uz primjenu određenih odredbi ZOR-a sadržanih u prijedlogu izmjena ZOR-a”, javlja business.hr. 

Ivo Sanader svjedočio o prodaji INA-e

“S

vatko za sebe najbolje zna to što radi, ja znam da sve ovo što sam napravio - napravio sam za boljitak Hrvatske. Ponosan sam na sve ono što smo ostvarili u vrijeme mandata dvije Vlade, a sve ovo drugo, ima puno tu folklora i, na koncu konca, ima i ona izreka: Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.” Ovo je, između ostalog, rekao u svom iskazu bivši hrvatski premijer Ivo Sanader koji je svjedočio pred saborskim istražnim povjerenstvom za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom INA-e. Iako je poneko od pitanja za vrijeme svjedočenja ostavio bez odgovora, bivši premijer je potvrdio da su svi čelni ljudi Predsjedništva HDZ-a i tadašnje Vlade sve znali o onome što

se događalo oko Ine. Kako je objasnio, prije svake velike političke odluke Vlade koju je vodio, raspravljali su Predsjedništvo HDZ-a i koalicijski partneri, u radu užeg kabineta Vlade sudjelovali su svi ministri, dok je za današnju premijerku, a tadašnju potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor, potvrdio da je bila uključena u pregovore s mađarskim MOL-om oko privatizacije INA-e. Kako je rekao, sadašnja premijerka Kosor bila je tada njegova neslužbena, prva zamjenica i desna ruka. Spomenimo usput kako je u međuvremenu Ivo Sanader aktivirao mandat te je postao saborski zastupnik što je izazvalo burne reakcije u HDZ-u. 

Damir Polančec osuđen na 15 mjeseci zatvora!

ivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec nepravomoćno je proglašen krivim te osuđen na kaznu od 15 mjeseci zatvora jer je vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću, koji je istom presudom nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, isplatio pola milijuna kuna za bezvrijednu studiju o konvalidaciji radničkih i mirovinskih prava stečenih u istočnoj Slavoniji za vrijeme UN-ova protektorata. Miletić i Polančec državi moraju vratiti novac za koji je oštećen državni proračun. Odlučilo je tako u petak vijeće Županijskog suda u Zagrebu kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić, ustvrdivši da je Polančec zlorabio položaj potpredsjednika Vlade kako bi Miletiću omogućio stjecanje protupravne imovinske koristi. Nekoliko dana kasnije Damir Polančec je dobio godinu dana uvjetne kazne za malverzacije kod izgradnje reflektora na igralištu nogometnog kluba Osvit u Đelekovcu. Polančec se nagodio s Uskokom te dobio uvjetnu kaznu zatvora uz četiri godine kušnje. Tijekom ročišta je priznao krivnju, što znači da je protupravno posredovao i poticao na krivotvorenje službene isprave. Bivši potpredsjednik Vlade se nije odrekao prava na žalbu. “Ja sam spreman snositi odgovornost za ono što sam učinio. Ne želim biti Pedro za ono što je činio vrh Vlade i HDZ-a. Mogu reći da sam 70 posto svega iz 'reflektora' platio iz svog džepa, a to nisu bili samo reflektori već puno više toga”, kazao je za internetski portal index.hr na izlasku iz suda Polančec, te dodao kako mu je žao što nije pomogao i više. 

Broj 49 / listopad 2010.

TemA

Život s mirovinom

ISTRAŽILI SMO U KOJIM SE ŽUPANIJAMA PRIMAJU NAJVIŠE, A U KOJIMA NAJNIŽE MIROVINE

Eh, da smo barem svi Zagreb! U Zagrebu je prosječna mirovina 1030,76 kuna viša nego u najsiromašnijoj Koprivničko-križevačkoj županiji

Piše: BOJAN Rapajić

ok političke afere smjenjuju jedna drugu, a akteri optužuju dojučerašnje kolege za lopovluk i stanje u kojem se nalazi naša država, umirovljenici dane provode brojeći svoj novac. Ne znači to, naravno, da ga imaju toliko koliko ga ima onaj opaki ujak Paja, odnosno Paško Patak, niti da imaju problema s brojkama. Naprotiv, toliko ga je malo da ne vjeruju sami sebi kada dobiju mirovinu. Pa broje, vrte, prevrću. Ma mora biti neka greška!, misle u sebi. I jest greška, ali greška koja se nikako ne ispravlja. Istražili smo u kojim hrvatskim županijama umirovljenici najviše vremena troše brojeći onu mizeriju koja im dolazi početkom mjeseca i došli do zanimljivih podataka da se gotovo podudaraju s podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova prošle godine. Naime, ukupna potrošnja lijekova lani je porasla nevjerojatnih 15 posto što je dvostruko više nego što je prosjek u Europi. Po potrošnji lijekova prednjačile su tri županije - Požeško-slavonska, Primorsko-goranska i Virovitičko-podravska, gdje je popijeno i po dvostruko više lijekova po glavi stanovnika nego u nekim drugim krajevima Hrvatske.

12 Broj 49 / listopad 2010.

Prevelika razlika Naime, na neslavnom posljednjem 21. mjestu po iznosu prosječne mirovine nalazi se Koprivničko-križevačka županija. U toj županiji, naime, mjesečna mirovina prosječno iznosi 1796,84 kune i raspoređena je na nešto više od 27.000 korisnika. U odnosu na najveću prosječnu mirovinu u gradu Zagrebu, koja iznosi 2827,68 kuna, to je nevjerojatna razlika od više od tisuću kuna! Na drugom, točnije 20. mjestu, nalazi se još jedna “sjeverna” županija koja je druga po potrošnji lijekova. Radi se o Požeškoslavonskoj gdje mirovina iznosi 1815,68 jadnih kuna, a prima je 17.000 još jadnijih korisnika. Poziciju ispod, na 19. mjestu, drži Međimurska županija sa 1818,22 kune koje su raspoređene među 22,5 tisuće Međimuraca. Slijede opet “sjevernjaci”, Virovitičko-podravska županija sa 1823,75 kuna i 17,7 tisuća korisnika, koja je treća na onoj također neslavnoj listi potrošača lijekova. Nastavljamo u istom tonu jer odmah do njih su žitelji Bjelovarsko-bilogorske županije sa 1834,85 kuna i 27,8 tisuća njenih primatelja. Šesta, ako se gleda s donje strane tablice, a 16. mjesto s gornje je Ličko-senjska županija, prva “južna” županija po niskom iznosu mirovina. Ličani i dio Primoraca, njih 14,5 tisuća, prima-

Tema

Život s mirovinom

ju prosječno po 1858,03 kune, kažu podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje po statistici ukupnog broja korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Korak ispod njih opet se vraćamo na sjever. Ovaj put na redu je Brodsko-posavska županija gdje 32,1 tisuća korisnika starosnih, obiteljskih i invalidskih mirovina prima mjesečno prosječno po 1927,26 kuna. Na osmom mjestu nalazi se najistočnija županija koja je prije rata spadala među najbogatije hrvatske krajeve. U Vukovarsko-srijemskoj županiji 36,6 tisuća korisnika mirovina prima po 1942,6 kuna. Iza nje je još jedna “granična” županija Krapinsko-zagorska. Zagorci se također ne mogu pohvaliti visokim penzijama, pa njih 33,7 tisuća uprihodi mjesečno prosječno po 1955,42 kune. Pri sredini ljestvice, točnije na desetoj poziciji od dolje, odnosno 12. od gore, pomalo neočekivano, smjestila se Varaždinska županija sa 41,6 tisućom umirovljenika čiji je prosjek ipak iznad 2000 kuna. Oni, naime, primaju po 2025,3 kune. Točno u sredini, na 11. i od dolje i od gore, nalazi se Sisačko-moslavačka županija. Tamo je prosjek primanja za 42,9 tisuća korisnika mirovina 2071,53 kune. Ulazimo među najboljih deset. U “Top 10” na kraju je Osječko-baranjska. Slavonci i Baranjci, njih 76,5 tisuća, na račun dobiju 2091,6 kuna. Potom dolazi na red Karlovačka županija sa 33,3 tisuće umirovljenika i 2099,53 kune i Zagrebačka sa 64,3 tisuće i mirovinom od 2139 kuna.

“Bogata” Dalmacija Na sedmoj poziciji je prva dalmatinska županija. Radi se o Šibensko-kninskoj županiji u kojoj 27,9 tisuća žitelja ovog područja mjesečno priskrbi 2217,08 kuna. Tek nešto lošiji, na šestom mjestu, nalaze se Zadrani, odnosno stanovnici Zadarske županije. Tamo mirovine sjedaju na račune točno 36001 penzionera, a poštari ih usreće sa za neke respektabilnih 2246,72 kuna. I evo nas među prvih pet. Na petoj poziciji je još jedna dalmatinska županija, ona najveća Splitsko-dalmatinska. U toj županiji 99,9 tisuća korisnika uprihodi 2330 kuna. Na četvrtom mjestu je Dubrovačko-neretvanska županija. Na krajnjem jugu Hrvatske računi su svaki mjesec veći za 2370,61 kunu koje dobije 27,1 tisuća umirovljenika. Dolazimo do najboljih s gornje strane liste. Predvidljivo, tamo se nalazi Istarska županija koja je na trećoj poziciji sa 2523,11 kuna za 50,4 istarskih umirovljenika. Na drugom mjestu je njima susjedna i za hrvatske prilike enormno bogata Primorsko-goranska županija. Primorci i Goranci usreće se mjesečno sa 2692,86 kuna, a njih je 77,6 tisuća. I prvi je, naravno, Grad Zagreb! Zagrepčani su uvjerljivo najbogatiji s obzirom da 195,6 tisuća dobije prosječno 2827,68 kuna, odnosno 1030,76 kuna više nego što dobiju umirovljenici u onoj, također prvoj na tablici, ali s krive strane, Koprivničko-križevačkoj županiji. Eh, da smo barem svi Zagreb!  1818,22 kn

PROSJEČNE VISINE MIROVINA PO HRVATSKIM ŽUPANIJAMA

2025,30 kn

2139,00 kn

2523,11 kn

1796,84 kn

1955,42 kn 2827,68 kn

2692,86 kn

1823,75 kn 2523,11 kn

2071,53 kn

0kn

500kn

1000kn

1500kn

1815,68 kn 1927,26 kn

2099,53 kn

Koprivničko-križevačka 1796,84 kn Požeško-slavonska 1815,68 kn Međimurska 1818,22 kn Virovitičko-podravska 1823,75 kn Bjelovarsko-bilogorska 1834,85 kn Ličko-senjska 1858,03 kn Brodsko-posavska 1927,26 kn Vukovarsko-srijemska 1942,60 kn Krapinsko-zagorska 1955,42 kn Varaždinska 2025,30 kn Sisačko-moslavačka 2071,53 kn Osječko-baranjska 2091,60 kn Karlovačka 2099,53 kn Zagrebačka 2139,00 kn Šibensko-kninska 2217,08 kn Zadarska 2246,72 kn Splitsko-dalmatinska 2330 kn Dubrovačko-neretvanska 2370,61 kn Istarska županija 2523,11 kn Primorsko-goranska 2692,86 kn Grad Zagreb 2827,68 kn

2091,60 kn

1942,60 kn

1858,03 kn

2246,72 kn

2217,08 kn 2330,00 kn

2370,61 kn

2000kn

2500kn

3000kn Broj 49 / listopad 2010.

aktualno

Život s mirovinom

Na prvobitni prijedlog Vlade RH o postotku penalizacije od 0,34 posto mjesečno ili 20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja za sve umirovljenike, Hrvatska stranka umirovljenika uz podršku sindikata predložila je da se staž od 40 i više godina ne penalizira, ali Vlada RH nije pristala na tu izmjenu. Ipak, takav zahtjev ublažio je kaznu za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu muškaraca

ŽENE ĆE U STAROSNU MIROVINU SA 65 GODINA TEK 2030. GODINE

Nova, ublažena penalizacija već od 1. studenog S Piše: ŽELJKO Šemper

abor je 22. rujna donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojom se realizira odluka Ustavnog suda iz 2007. godine o izjednačavanju žena i muškaraca za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu. Na zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika i sindikata, umje-

sto po šest mjeseci svake godine u 10 godina, Vlada RH pristala je na blaže prijelazno razdoblje, po tri mjeseca svake godine, dakle u 20 godina. Tako će žene u starosnu mirovinu sa 65 godina života ići tek 2030. godine, a u prijelaznom razdoblju prema uvjetima iz priložene tablice. Uvjet za odlazak u starosnu mirovinu je uz godine života iz tablice mirovinski staž od najmanje 15 godina. Zakon će u primjeni biti osam dana od objave u Narodnim novinama, vjerojatno od 1. studenog 2010. godine. Na prvobitni prijedlog Vlade RH o postotku penalizacije od

ODGOVOR USTAVNOG SUDA NAKON 10 GODINA ČEKANJA

Odbijeno 60 zahtjeva za ocjenom ustavnosti ZOMO-a Piše: ŽELJKO Šemper

ktualni Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) donesen je 10. srpnja 1998., a stupio na snagu 1. siječnja 1999. godine. Još je 1998. godine za jednog umirovljenika radilo 1,54 radnika, ali je primjenom ZOMO-a 1999. u mirovinu otišlo oko 90 tisuća umirovljenika, pa je omjer pao na 1,38:1. Glavna odrednica novog zakona bila je restrikcija s ciljem sprječavanja priljeva novih umirovljenika i manji trošak mirovinskih rashoda. Sada, nakon velikog broja afera vidimo i zašto: da bi «neki» mogli živjeti u blagostanju, osigurati sebe i zbrinuti tri koljena svojih potomaka, a drugi morali koristiti pučku kuhinju ili skupljati plastične boce. Na svojoj sjednici prije mjesec dana Ustavni sud odbio je 60 zahtjeva za ocjenom ustavnosti oko 40 članaka Zakona o mirovinskom osiguranju, što ih je uputilo pedesetak pojedinaca, desetak umirovljeničkih udruga, sindikata i političkih stranaka. Dio tih zahtjeva sud nije

14 Broj 49 / listopad 2010.

aktualno

Život s mirovinom

Uvjeti odlaska u mirovinu žena u prijelaznom razdoblju – primjena od 01.11.2010. Pravo na prijevremenu mirovinu stječe žena kada navrši: U 2010. 55 godina života 30 godina staža U 2011. 55 godina i 3 mjeseca 30 godina i 3 mjeseca U 2012. 55 godina i 6 mjeseci 30 godina i 6 mjeseci U 2013. 55 godina i 9 mjeseci 30 godina i 9 mjeseci U 2014. 56 godina života 31 godina staža U 2015. 56 godina i 3 mjeseca 31 godina i 3 mjeseca U 2016. 56 godina i 6 mjeseci 31 godina i 6 mjeseci U 2017. 56 godina i 9 mjeseci 31 godina i 9 mjeseci U 2018. 57 godina života 32 godine staža U 2019. 57 godina i 3 mjeseca 32 godine i 3 mjeseca U 2020. 57 godina i 6 mjeseci 32 godine i 6 mjeseci U 2021. 57 godina i 9 mjeseci 32 godine i 9 mjeseci U 2022. 58 godina života 33 godine staža U 2023. 58 godina i 3 mjeseca 33 godine i 3 mjeseca U 2024. 58 godina i 6 mjeseci 33 godine i 6 mjeseci U 2025. 58 godina i 9 mjeseci 33 godine i 9 mjeseci U 2026. 59 godina života 34 godine staža U 2027. 59 godina i 3 mjeseca 34 godine i 3 mjeseca U 2028. 59 godina i 6 mjeseci 34 godine i 6 mjeseci U 2029. 59 godina i 9 mjeseci 34 godine i 9 mjeseci U 2030. 60 godina života 35 godina staža

Pravo na starosnu mirovinu stječe se: U 2010. sa 60 godina života U 2011. 60 godina i 3 mjeseca U 2012. 60 godina i 6 mjeseci U 2013. 60 godina i 9 mjeseci U 2014. 61 godina života U 2015. 61 godina i 3 mjeseca U 2016. 61 godina i 6 mjeseci U 2017. 61 godina i 9 mjeseci U 2018. 62 godine života U 2019. 62 godine i 3 mjeseca U 2020. 62 godine i 6 mjeseci U 2021. 62 godine i 9 mjeseci U 2022. 63 godine života U 2023. 63 godina i 3 mjeseca U 2024. 63 godine i 6 mjeseci U 2025. 63 godine i 9 mjeseci U 2026. 64 godine života U 2027. 64 godine i 3 mjeseca U 2028. 64 godine i 6 mjeseci U 2029. 64 godine i 9 mjeseci U 2030. 65 godina života

0,34posto mjesečno ili 20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja za sve umirovljenike, Hrvatska stranka umirovljenika uz podršku sindikata predložila je da se staž od 40 i više godina ne penalizira, ali Vlada RH nije pristala na tu izmjenu. Ipak, takav zahtjev ublažio je kaznu za odlazak u prijevremenu prihvatio, a za dio je obustavio postupak, jer je ZOMO u 12 godina doživio već 11 izmjena. Kroz sve te godine građani su uočavali slabosti i nepravde pojedinih odredbi zakona, te su podnosili zahtjeve za njihovom promjenom. U međuvremenu su neke odredbe ZOMO-a zbog sporosti Ustavnog suda doživjele izmjene i prije dolaska na dnevni red suda. Među ovih pedesetak zahtjeva bio je i moj, koji sam Ustavnom sudu uputio 22. veljače 2001. godine. Unatoč brojnim telefonskim upitima, nekoliko pisama i požurnica ništa se nije događalo, uvijek je stizao isti odgovor: «Postupak je u tijeku». I tako gotovo deset godina. Od tri moja zahtjeva za ocjenu ustavnosti dva su u međuvremenu novim zakonom ili izmjenama ZOMO-a 2007. godine potpuno ili djelomično usvojena u pregovorima s Vladom RH.

Obračunsko razdoblje

Za one koji su umirovljeni u 1999. godini izračun mirovine se radio na osnovu 10 uzastopno najpovoljnijih plaća u radnom vijeku i svake se sljedeće godine to razdoblje povećavalo po tri godine: 2000. iz 13 najpovoljnijih godina…….2010. iz plaća cijelog radnog vijeka. Zbog toga su za istu plaću i isti radni staž nastale velike razlike između mirovina novih umirovljenika međusobno. Iz tog je razloga u srpnju 2007. godine u pregovorima s Vladom RH donesen Zakon o dodatku, kojim su mirovine, ovisno o godini umirovljenja, povećane od 4 – 27 posto. Na taj način smo uspjeli ispraviti nepravednu odredbu iz ZOMO-a, ujednačiti mirovine novih umirovljenika međusobno i smanjiti razliku prema starim umirovljenicima.

starosnu mirovinu muškaraca, gdje se sada uz godine života u obzir uzimaju i godine mirovinskog staža, pa polazni faktor umanjenja iznosi: 1. s navršenih do 36 godina staža umanjenje iznosi 0,34% po mjesecu ili 20,4% za 5 god. 2. s navršenih 37 godina staža umanjenje iznosi 0,29% po mjesecu ili 17,4% za 5 godina 3. s navršenih 38 godina staža umanjenje iznosi 0,24% po mjesecu ili 14,4% za 5 godina 4. s navršenih 39 godina staža umanjenje iznosi 0,19% po mjesecu ili 11,4% za 5 godina 5. s navršenih 40 i više godina staža umanjenje iznosi 0,15% po mjesecu ili 9% za 5 god. Za žene u prijelaznom razdoblju od 2010.-2030. godine polazni faktor umanjenja zbog odlaska u prijevremenu mirovinu će primjerice u 2010. iznositi: 1. s navršenih do 31 godine staža umanjenje iznosi 0,34% mjesečno ili 20,4% za 5 god. 2. s navršene 32 godine staža umanjenje iznosi 0,29% mjesečno ili 17,4% za 5 godina 3. s navršene 33 godine staža umanjenje iznosi 0,24% mjesečno ili 14,4% za 5 godina 4. s navršene 34 godine staža umanjenje iznosi 0,19% mjesečno ili 11,4% za 5 godina 5. s navršenih 35 i više godina staža umanjenje iznosi 0,15% mjesečno ili 9% za 5 god. Svake slijedeće godine mirovinski staž podiže se po tri mjeseca, a tablicu sve do 2030. godine možete pogledati na web stranici Hrvatske stranke umirovljenika na adresi: www.hsu.hr 

Doživotna penalizacija U svom zahtjevu tražio sam ocjenu ustavnosti zbog različitog postotka umanjenja prijevremenih mirovina: po starom zakonu 6,65 posto do dobne granice za starosnu mirovinu, po novom zakonu do 20,4 posto, ali DOŽIVOTNO. U pregovorima Vlada nije pristala na potpuno ukidanje kazne ispunjenjem dobne granice za starosnu mirovinu, ali smo ipak uspjeli značajnije smanjiti postotak umanjenja mirovina sa 20,4 posto na dosadašnjih devet posto.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM)

Ovisno o komparaciji plaće zaposlenika i prosjeka plaće u državi, uz broj godina staža, dobivaju se osobni bodovi, koji se množe s AVM i dolazi se do iznosa mirovine. Dakle, AVM je vrijednost jednog osobnog boda i vrlo je važan faktor za visinu mirovine. Prvu aktualnu vrijednost mirovine odredila je 1. siječnja 1999. Vlada RH od 35,16 kuna, a trebala je biti na razini mirovina na dan 31. prosinca 1998. godine. Problem je u tome što su stari umirovljenici bili pokradeni zbog nezakonitog usklađivanja mirovina u razdoblju 1993.-1998. godine, pa je ta razina bila znatno niža. Isto tako, 31.12.1998. dodatak «100 kn + 6%» nije bio u sastavu mirovine. Tako je AVM bila niža barem 20 posto i tu su novi umirovljenici već u startu zaostali za starim umirovljenicima. Za taj zahtjev ocjena suda je: «prijedlog je neosnovan»! Nakon takvih odluka postavlja se pitanje:»Mogu li suci Ustavnog suda biti objektivni i pravedni, štititi građane ili moraju podržavati stavove onih koji su ih ustoličili na ta mjesta»?  Broj 49 / listopad 2010.

TemA

Život s mirovinom

AMERIČKI UMIROVLJENICI SELE SE U TOPLIJE KRAJEVE, NE BEZ RAZLOGA

Cijene nekretnina u Americi najniže su od 1999. godine naovamo, posebice u okolici Palm Beacha. Tamo se stanovi koji su se 2006. godine kupovali za 180.000 američkih dolara sada prodaju za 24.900 dolara, odnosno za oko 19.700 eura

Piše: DORA Juras

lorida je država na jugoistoku SAD-a, a često je nazivaju i Sunshine State, odnosno Sunčana država. Ime joj dolazi iz španjolskog jezika i doslovce znači «puna cvijeća». Španjolci su Floridu otkrili u vrijeme Uskrsa, vrijeme koje oni zovu Pascua Florida. Glavni grad ove države je inače omiljeno ljetovalište Tallahasse. Na kopno Floride nadovezuje se niz otoka koje nazivaju keys, a zadnji u tom nizu je Key West koji je udaljen od Kube tek devedeset milja, što mu je osiguralo titulu najjužnije točke SAD-a. Iz arheoloških nalaza može se zaključiti da je Florida bila naseljena tisućama godina prije dolaska Španjolaca davne 1513. godine, kada su uzeli zemlju u zamjenu za španjolsku krunu. Florida je u povijesti više puta mijenjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španjolci su bili prisiljeni pre-

16 Broj 49 / listopad 2010.

pustiti je Velikoj Britaniji. Za vrijeme američkog rata za nezavisnost Španjolci su ratovali zajedno s Francuzima protiv Engleza i 1781. godine ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride. Ipak, Pariškim mirom iz 1783. godine vraćena im je u posjed cijela Florida, a Španjolska ju je 1819. godine ustupila SAD-u. Florida tada postaje 27. savezna država Sjedinjenih Država. Taj poluotok s klimom iz snova pruža se američkim kontinentom u smjeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski ocean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaljev. Na sjeveru Florida graniči sa saveznim državama Georgijom i Alabamom. Florida je 2003. godine imala više od 17 milijuna stanovnika, od toga 65,4 posto bijelaca, 16,8 Hispanoamerikanaca, 14,6 posto Afroamerikanaca, 1,7 posto Azijata i 0,3 posto Indijanaca. Još 2000. godine je broj stanovnika bio 15,9 milijuna, ali i dalje raste. Danas je na Floridi čak 6,3 milijuna kućanstava, a prihod po stanovniku je nevjerojatnih 26.646 američkih dolara.

Život s mirovinom

Tema

Klima i velik broj pješčanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posjetiteljima iz cijelog svijeta. Različiti zabavni parkovi kao Disney World, i drugi u blizini Orlanda jak su magnet za brojne turiste. No, mnogi koji dođu kao turisti nerijetko se vrate i ostanu zauvijek. Dakako, riječ je o umirovljenicima. Stoga i ne čudi što taj poluotok iz snova nosi znakovito neslužbeno ime «Umirovljenički raj». U prilog tome idu i cijene nekretnina i života uopće. Ako nemate novca za stan u Zagrebu ili kuću na moru, kupite je na Floridi. Ipak, i elitu preko «Bare» zahvatila je recesija, pa su cijene nekretnina, pokretnina i svega ostaloga u rapidnom padu. Dakle, ako ste za života uštedjeli nešto novca i želite ostatak života provesti u miru, ugodnoj klimi i šetajući kilometarskim plažama, pravac Florida!

Iako je uvijek najteže napustiti vlastiti dom, čini se da su blaga klima, jeftine cijene i manji porezi sasvim dovoljan razlog da o tome barem razmislite. Naime, Floridom umirovljenici doista caruju Prodaja nekretnina u Americi najlošija je od 1999. godine naovamo, a cijene obiteljskih kuća u mnogim dijelovima zemlje, posebice na Floridi, na razini su od 1995., ali se unatoč jeftinoj ponudi ne prodaju, pa se očekuje dodatni pad cijena. Najnoviji podaci Nacionalne udruge za prodaju nekretnina potvrđuju da je u srpnju prodaja kuća pala za 25,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Investitori razmišljaju da je pametnije prodati jeftinije nego da nekretnina stoji prazna, što se u nas, na žalost, ne događa. Najniže su cijene u predjelima oko Palm Beacha na Floridi, gdje se stanovi koji su se 2006. godine kupovali za 180.000 američkih dolara sada prodaju za 24.900 američkih dolara, odnosno za oko 19.700 eura. Iako je svoj dom uvijek najteže napustiti, čini se da su blaga klima, jeftine cijene i manji porezi sasvim dovoljan razlog da o tome barem razmislite. Naime, Floridom umirovljenici doista caruju, pa se ne morate zamarati time hoćete li i kako steći nove prijatelje. Svi su, poznato je, vrlo susretljivi jer su na taj čaroban poluotok došli samo s jednim ciljem, svoje posljednje godine proži-

vjeti što je najbolje moguće. Što se jezika tiče, ne trebate se brinuti. Osim što je tisuće ljudi s našeg prostora odselilo upravo tamo, postoji isto toliko škola stranih jezika u kojima ćete moći svladati barem engleski jezik, koji sigurno već natucate. Sada za to napokon imate vremena. Jedno je sigurno, toliko je mogućnosti da vam dani neće prolaziti uzaludno. Ugodne temperature i sunčano nebo natjerat će vas da što više vremena provodite vani, na svježem zraku, kretajući se. Izbor je doista velik, od uređivanja vrta i uobičajenog odlaska na tržnicu do kilometarskih šetnji pješčanim plažama, igranja golfa, plivanja, pa čak i surfanja za one najhrabrije. Najbitnija stvar je da ćete se, kamo god i kada god pošli, osjećati ugodno i poželjno, jer ćete nailaziti na vama slične ljude. Jedina je iznimka Miami, gdje mlade moderne generacije određuju pravila. Osim tog malenog grada koji nikad ne spava, Florida je na vašoj strani. Nudi vam zaista sve, od ispijanja jutarnje kave uz šum oceana do ludih noćnih plesnjaka. No, ipak, čak i ovdje, uvijek se možete povući u mir svoga doma i u njemu jednostavno uživati. Ponekad je to najvrjednije. 

Broj 49 / listopad 2010.

DRŽAVA LUDA OSTALA BEZ MUDA Neandertalci, inače nemam ništ’ protiv njih, pola svog ljudstva pobacali u tavu, ispekli ih, proždrli, i napravili Državu. Kako im je pošlo to "za trbuhom", zna se. To jest: ne zna se. I nikom ništa. Sad proračunske popunjavaju rupe kruhom. Vuk sit, i cijelo je dupe. Susjedi vele: ta Država je luda! A Država im citira Augustina i Moniku. “De civitate Dei”, dakako.

Ali u toj nezbiljskoj Božjoj civitadi nije li – od straha da ne umre od gladi – premijer nekom Cigi ukro harmoniku? I punih hambara dao gordo se u trk, vičući: htjeli ste vi mandrili muškarca, koji nema ni muda, ni brk.

Pa sad ga nemate. Eto vam Kosorčice! Nema muda, doduše, al ima zato cice u koje bozi dvaju vjetrova pušu. Pa prakamenu svoju spašavaj dušu. I sritno van bilo pod štitom svetog Duje. A meni se od vas povijesno podriguje. Vesna Parun

IN MEMORIAM

Vesna Parun G

1922. – 2010.

ledala sam je sinoć u davno snimljenom razgovoru s Vojom Šiljkom. Tada je još živjela u svom sirotinjskom stanu u Dubravi, prvo u Badelovoj, a kasnije ulici vile Velebita. Taj stan ispunjen najlonskim vrećicama, s prnjama, kako je sama voljela reći, pjesmama i skicama, jedino je što joj je ovaj grad ikada dao. Pjesnikinja, kakva se više ne može roditi u ovom svijetu drukčijih vrijednosti i iskrena revolucionarka koja se gotovo 89 godina borila protiv zavisti i gluposti otišla je na drugi svijet u ponedjeljak, 25. listopada 2010. u bolničkoj sobi u Stubičkim toplicama koje su joj posljednjih osam godina bile drugi dom. Tamo sam je i upoznala, prije sedam godina... Sa sobom sam povela svoju stariju kćer jer mi se činilo važnim da joj pokažem možda posljednju iskrenu pobunjenicu protiv laži. Dočekala nas je mrko, goropadno, nadmeno u svojoj intelektualnoj samoći. Poklonila mi je tada svoju posljednju zbirku erotske poezije, s drskošću žene koja u zemlji lažnih katolika u osamdeset i nekoj piše o seksualnosti, jezikom muškarca. Odmah je analizirala naše horoskope i nije bila pretjerano zadovoljna. „U redu“, rekla je, „moglo je biti i gore“. Udobrovoljila sam je izjavom da sam mlađu kćer rodila na njezin rođendan. „Misliš da si joj učinila nešto dobro, a nisi, napatit će se“, opovrnula je grubo. Ona je posljednja osoba koja me fascinirala, posljednja pred kojom sam se osjetila sitnom i nevažnom. Prije i poslije sam susretala mnoge političare, umjetnike, velike i male face. Nitko od njih nije je skinuo s, u mojoj glavi, izgrađenog trona mentalne nedodirljivosti i snage koja ne proizlazi iz moći, nego iz nje same. Proglasili su je ludom, nebrojeno puta. Možda su i bili u pravu jer ni uz najbolju volju za nju niste mogli reći da je prilagođena... Kazala je da je najlakše reći da je luda, no, njoj su, „u njezinoj ludosti puti i dalje čisti, pogled jasan i misao prodorna”. Rasna mediteranska ljepotica nikada nije htjela operirati tumor štitne žlijezde koji ju je nagrdio do nakaznosti. Prkosila je i ružnoćom, a to je mogla, jer je ljepotu imala i nije joj donijela nikakvu sreću.

Akademici je nisu htjeli među sobom, Grad Zagreb platio joj je liječenje u Stubakima i tek joj svakog rođendana rukama gradonačelnika koji vjerojatno nikada nije pročitao nijednu njezinu pjesmu uručivao blasfemično bogati buket cvijeća za prigodan prilog u središnjem dnevniku. „Naša najveća pjesnikinja proslavila je još jedan rođendan koji joj je čestitao gradonačelnik i ministar kulture“, glasile su uobičajene voditeljeve riječi... Kako je sama za sebe rekla bila je žena pjesnik, ali ne i žena muškobanja, žena nerodilja, ali ne i žena nemajka. Ljubavnica, ali ne i preljubnica. Žena otpor i žena prijekor... Akademici je nisu htjeli među sobom, Grad Zagreb platio joj je liječenje u Stubakima i tek joj svakog rođendana rukama gradonačelnika koji vjerojatno nikada nije pročitao nijednu njezinu pjesmu uručivao blasfemično bogati buket cvijeća za prigodan prilog u središnjem dnevniku. „Naša najveća pjesnikinja proslavila je još jedan rođendan koji joj je čestitao gradonačelnik i ministar kulture“, glasile su uobičajene voditeljeve riječi. Stekao se dojam da Vesna Parun nije činila ništa važnije od proslavljanja svojih brojnih rođendana. „Ne, hvala, voljela bih se roditi kao krokodil ili bilo što drugo, samo ne kao čovjek“, rekla je u jednom razgovoru. Život ju je osim bistrim pamćenjem, nesretnim ljubavima, muci i izgubljenim bitkama kaznio i dugovječnošću. Bila je svjedok država, vlasti, moda...bila je neugodni svjedok gotovo cijelog tužnog hrvatskog stoljeća. I, pritom, svo to vrijeme, iako su joj dali štalu umjesto stana, iako su je spremili u bolnicu-geto, nije ušutjela. Objavila je više od 60 knjiga poezije, proze i drame. Ako slučajno postoji drugi svijet, ako slučajno postoji ikakva mogućnost da u nekom kozmosu, kako je ona govorila, postoji nešto bolje, onda mi je drago da je tamo otišla. Drago mi je da je umrla Vesna Parun. Drago mi je da više ne mora primati cvijeće iz gradonačelnikovih ruku, drago mi je da je novinari više neće prikazivati kao ludu, ružnu babu koja je dosadila sebi i drugima. Siromašna imetkom, a bogata duhom, hrabra do ludosti i iskrena do nelagode, ljepotica i nakaza, žena i čovjek, zaljubljenica u ljubav razočarana ljubavlju, posljednja bistra rijeka hrvatske lirike, napustila je svijet kojemu nikada nije ni pripadala. Vesna, više sreće drugi put! (Branka Valentić)  Broj 49 / listopad 2010.

život

Život s mirovinom

Umirovljena sveučilišna psihologinja, prof. Krizmanić u mirovini je vrlo aktivna. Prevodi ili čita, te piše ili jednostavno - plete

UMIROVLJENIČKI DANI ČESTO SE PRETVORE U KOLOTEČINU

Dosada? Što je to? Ljudi koji znaju da sam u mirovini već 14 godina pitaju me je li mi dosadno. Nije ni jednog dana! Neki mi ljudi znaju dosaditi, ali nikad vrijeme koje imam za sebe samu. Bitno je obavljanje kućanskih i ostalih obveza te razni interesi kojima se čovjek može baviti i u kojima može uživati, kaže profesorica anglistike i književnosti Đurđica Jurić

Piše: GORDANA Igrec

oliko ste puta, bez obzira na godine i radni ili umirovljenički status, sami sebe zatekli u stanju da «umirete od dosade»? Odjednom vam je i dosadna šetnja i šah s prijateljima ili, što je najgore, ne znate što biste uopće radili. Ako ste od onih koji sve svoje vrijeme osmišljavate radnim obavezama i živite da biste radili, a ne radite da biste živjeli, te pritom imali svoje hobije, male radosti i zadovoljstva, pripremite se da vam i dani koji vas čekaju u mirovini proteknu u opasnoj dosadi. Ipak, pripadate li onima koje i cvrkut ptica i miris rane jutarnje kave te dobro štivo može razveseliti, sigurno ne

20 Broj 49 / listopad 2010.

spadate u skupinu rizičnih umirovljenika koji pate od dosade ili će tek dosadu osjetiti kad odu u mirovinu. Sveučilišna profesorica psihologije koja je već deset godina u mirovini Mirjana Krizmanić o dosadi nam je kazala da je ona - ne poznaje. Kao popularna psihologinja čije savjete uvijek svi rado poslušaju, ali i prihvaćaju, prof. Krizmanić je dosadu definirala kao «posebno stanje bezvoljnosti, umora i nezadovoljstva u koje ulaze ljudi koji ne znaju kako bi i čime ispunili svoje vrijeme».

Početak novog života «Dosada može biti opasna ako ljudi zbog nje postanu deprimirani ili frustri-

rani, ali s obzirom na to da se to stanje može izbjeći, onda to i nije neka velika opasnost. Dosada je najčešće posljedica pomanjka interesa i motivacije, pa su joj najviše izloženi ljudi koje ništa ne zanima i koji nigdje nisu angažirani», upozorila je vršnjake «zlatne dobi», ali i one mlađe koji osobito pate od dosade. Umirovljena sveučilišna psihologinja, prof. Krizmanić u mirovini je vrlo aktivna. Prevodi ili čita, te piše ili jednostavno - plete. «Volim pogledati TV, posebno Dnevnik i koji dobar film, naći se s prijateljima na kavi, čuti preko telefona kako su», opisuje svoje umirovljeničke dane koji su sve samo ne jednolični ili dosadni.

život

Život s mirovinom

Kaže da ih nije doživjela dramatično, već kao početak novog i drukčijeg razdoblja života. „Rekla bih da sam se dobro pripremila za mirovinu, a imala sam i nešto sreće, jer su mi odmah ponudili da pišem za jedne novine, što je za mene bilo nešto sasvim novo, a već sam prije odlaska u mirovinu počela prevoditi stručnu literaturu iz psihologije, pa sam tako odjednom imala dva nova zanimanja koja su me jako zaokupila. Uz sudjelovanje u radu nekih civilnih udruga, odjednom sam bila i više zaposlena nego dok sam bila u radnom odnosu», prisjeća se svojih prvih dana u mirovini. «Dosada? Što je to?», temperamentno je i sa znatiželjom u očima te iskreno začuđena uprla pogled u mene umirovljena profesorica anglistike i jugoslavenskih književnosti Đurđica Jurić. «Ljudi koji znaju da sam u mirovini već 14 godina pitaju me je li mi dosadno. Nije ni jednog dana! Neki mi ljudi znaju dosaditi, ali nikad vrijeme koje imam za sebe samu. Dosadu nisam poznavala ni prije umirovljenja. Nakon tako dinamičnog dijela života, logično je da sam umirovljenje doživjela teško i frustrirajuće. To je potrajalo neko vrijeme, ali imala sam dobro društvo, što je znatno olakšavalo situaciju», prisjeća se profesorica.

Rješenje je u čovjeku «Ali čovjek mora sam u sebi pronaći rješenje i ja sam ga pronašla. Ovisnica sam o dobroj knjizi, pa mnogo čitam, čime odlično popunjavam vrijeme koje mi je potrebno za odmor. Zatim je tu kompjutor i klasična glazba, enigmatika i, napokon, ne bez razloga na posljednjem mjestu – televizija», s veseljem nam je ispričala prof. Jurić. Umirovljenoga geologa mr. Krešimira Sakača zatekli smo kako u svom dnevnom boravku u invalidskim kolicima, uz koja je prikovan posljednjih nekoliko mjeseci, krati vrijeme gledajući «Poirota». «Odlično sam se osjećao kad sam čuo da odlazim u mirovinu», kaže iskreno. «Bila je to prilika da intenziviram svoju suradnju s više institucija u kojima sam radio do tada kao vanjski suradnik. U mirovini se nisam intelektualno zapustio. Surađivao sam s HRT-om u znanstvenim emisijama, izradio paleontološku zbirku koju sam darovao Paleontološkome muzeju, išao na izlete, posebno na omiljenu planinu Grmeč… Do ove godine, kad sam pao u invalidska kolica, svako sam ljeto boravio u supruginoj kući u Splitu i pri-

Ako čovjek ima notu znatiželje, onda mu nikad nije dosadno

tom obilazio sve naše otoke. Uglavnom, bio sam zadovoljan time što sam mobilan. Danas, kad sam u invalidskim kolicima, vrijeme kratim slušajući Beethovena kojeg obožavam čak i više od Mozarta. Budući da mi je supruga nedugo preminula, za mene je to veliki gubitak, ali, Bože moj, ostala su sjećanja», kaže Sakač . Umirovljenu laboranticu iz tvrtke Fotokemika Đurđicu Podkrajšek našli smo kako krati vrijeme čitajući «Gloriju» kod susjede frizerke. Odmah nam je na zagrebačkoj kajkavštini kao iz topa ispalila: «Sedamnaest let sam u mirovini. Možda koji put osjećam dosadu. Išla bih na izlet, na koncerte, u kazalište i kino, ali nema se novca. No, unatoč svemu, odem na koncert klasične glazbe. Rado slušam Ladarice. Kad bih imala novce, bila bih svaki dan u kazalištu! Obožavan Vladu Štefančića. Od knjiga najviše čitam Sveto pismo, jer je to vječna knjiga s poslanjem. Inače, da vam iskreno kažem, televizija mi je najveća muka. Gledam je jedino kad gostuje Mirjana Krizmanić».

Mirovina donosi slobodan duh «Nakon odlaska u mirovinu prestale su odgovornosti za niz poslova koje sam vodio. Odlazak u mirovinu ugodna je posljedica prestanka teških odgovornosti i niza zaduženja. Čovjekov duh u mirovini postaje slobodniji i nije više vezan, to je pozitivno, ako to substrahirate manje odgovornim potezima. Ako čovjek ima notu znatiželje, onda nikad nije dosadno». Tako je svoje iskustvo umirovljeničkih dana opisao nekadašnji redoviti

I u mirovini treba posebno cijeniti prijatelje i druženja, kao uostalom i sve što nas je tijekom života radovalo. Međutim, ljudi koji su se već tijekom radnog vijeka dosađivali, koji su imali malo različitih interesa i malo različitih izvora radosti, morat će u mirovini sami pronaći načine da pobijede svoju dosadu, kaže psihologinja Mirjana Krizmanić profesor Medicinskog fakulteta i predstojnik Zavoda za mikrobiologiju te šef katedre za mikrobiologiju, umirovljeni prof. dr. sc. Živojin Žagar. Za kraj vrijedi i savjet. «Mislim da većina umirovljenika već donosi u mirovinu niz izgrađenih interesa i hobija, a mnogi imaju djecu i unuke koja im život čine ispunjenim i uzbudljivim. I u mirovini treba posebno cijeniti prijatelje i druženja, kao uostalom i sve što nas je tijekom života radovalo. Međutim, ljudi koji su već tijekom radnog vijeka dosađivali, koji su imali malo različitih interesa i malo različitih izvora radosti, morat će u mirovini sami pronaći načine da pobijede svoju dosadu. Ako su dobrog zdravlja, jedna je od mogućnosti pomaganje onima koje zdravlje manje dobro služi. Ali zapravo onima koji se dosađuju nije lako nešto savjetovati, jer kad bi ih nešto u životu i svijetu oko njih zanimalo, ne bi znali što je dosada», kaže uvažena psihologinja u mirovini onima koji ne znaju što bi od dosade.  Broj 49 / listopad 2010.

vremeplov

Život s mirovinom

SAMO DA RATA NE BUDE… SJEĆANJE NA VUKOVAR

Grad heroj na kojem je agresor slomio zube

Piše: ŽIVOT s mirovinom

ri mjeseca (od kolovoza do studenog 1991. godine) cijeli je grad proveo u podrumima, skloništima, čak 56 dana Vukovar nije imao struje, vode i telefonskih veza sa svijetom. Nedostajalo je i hrane. U bitki je poginulo između 2 900 i 3 600 ljudi. U gradu više nije bilo ni zgrada, ni kuća niti skloništa. Tek na stotine novih grobova, šačica preživjelih boraca i već legendarnih živih i palih heroja poput Blage Zadre, Siniše Glavaševića, Mladog i Starog Jastreba.

Vukovar prije rata Vukovar je prije rata bio važan regionalni centar na desnoj obali Dunava, na granici između dviju tadašnjih jugoslavenskih republika – Hrvatske i Srbije. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području općine Vukovar je živjelo nešto manje od 90 tisuća stanovnika, a u samom gradu 45 tisuća ljudi. Iako izmiješanog etničkog sastava, Vukovarci su prije rata živjeli u slozi i harmoniji, nacionalnost pojedinca nije bila važna. U ovom gradu je 1991. godine živjelo 47 posto Hrvata i 32 posto Srba, integriranost stanovništva očitovala se u mnoštvu “miješanih” brakova, a mnogi su se stanovnici izjašnjavali kao jugoslaveni.

Bitka za Vukovar Prvi sukobi su počeli u Borovu Selu kada je, s noći sa 1. na 2. svibnja 1991. godine ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Tijekom srpnja i kolovoza 1991. godine, hrvatske su vlasti postupno

22 Broj 49 / listopad 2010.

Nakon osamdeset i sedam dana nadljudskog otpora Jugoslavenskoj narodnoj armiji i paravojnim srpskim formacijama, Vukovar je 18. studenog 1991. godine okupiran gubile kontrolu nad istočnom Slavonijom, kako su srpske paravojne snage i lokalne milicije, često uz potporu jedinica JNA stacioniranih u tom području, progonile vladine službenike i postavljale minska polja i barikade. Do kraja kolovoza 1991. godine, broj stanovnika grada je pao na oko 15 tisuća. Vukovar je u tom trenutku već bio u velikom dijelu okružen teritorijom pod srpskom kontrolom, a od 25. kolovoza 1991. godine, počinje redovito granatiranje i zračni napadi na grad. Nakon tromjesečnih borbi grad je pao i snage JNA su ga uspjele zauzeti. Opseg razaranja je bio ogroman. Ipak, unatoč padu grada, JNA je imala teške gubitke u oklopno - mehaniziranim sredstvima te u ljudstvu, a moral je pao na vrlo niske grane. S druge strane, branitelji Vukovara su pokazali kako je moguća uspješna borba protiv JNA i s malo oružja, te su tromjesečnom koncentracijom postrojbi oko grada omogućili ostatku Hrvatske da se pripremi za obranu. Posljednji zapovjednici obrane Vukovara su bili Mile Dedaković Jastreb i Branko Borković – Mladi Jastreb. Nakon okupacije u gradu počinje neviđeni teror. Jugoslavenska vojska i Srbi koje predvode major Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić - odvode u nepoznatom smjeru branitelje, djecu, civile. Nije pošteđeno ni 12 djelatnika vukovarske bolnice i 261 ranjenik. Sudbina mnogih od njih još je i danas nepoznata, a masovne grobnice na Ovčari, vukovarskom Novom groblju i na drugim lokacijama govore o strašnoj sudbini zarobljenika.

vremeplov

Život s mirovinom

“Grad – to ste vi”

Vukovar je svojim stradanjem i patnjom 1991. godine postao metaforom pakla. Prizor uplakane djevojčice koja napušta Vukovar u izbjegličkoj koloni obišao je svijet te se kroz suzne oči tada šestogodišnje Željke Jurić cijeli svijet upoznao sa terorom koji su doživjeli Vukovarci. Osuđena na bol i progonstvo, iako svojom djetinjom nevinošću nije nikome napakostila, Željka Jurić je predstavljala simbol terora i zabluda koje su posijale nacionalističke težnje “velikih” ljudi malih ljudskih dosega. Metafora male Vukovarke bila je pljuska težnjama zla koje su, uništivši cijeli jedan grad, cijele generacije, pokušale uništiti i duh Vukovaraca. Željka Jurić danas ima 25 godina i majka je jednogodišnje djevojčice. Jedan od najistaknutijih “čuvara duha” Vukovara bio je i Siniša Glavašević koji je u svojoj “Priči o gradu” istaknuo “Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?”

“Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema? Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad - to ste vi.” 

Bitka za Vukovar je provedena u tri faze: 1. faza - 20.4.1990. - 2.5.1991. (od višestranačkih izbora do Borova Sela, ustrojavanje rezervnog sastava policije) 2. faza - 2.5.1991. - 24.8.1991. (masakr u Borovu Selu, izgradnja ceste Bogdanovci - Marinci, obranjeno Borovo Naselje, ovladavanjem prigradskog naselja Lužac, utvrđivanje obrane) 3. faza - 24.8.1991. - 20.11.1991. (tri mjeseca otvorenih sukoba)

Heroji Vukovara

emoguće je nabrojati sve znane i neznane heroje obrane Vukovara. Jedno od najupečatljivijih imena obrane Vukovara je bio Blago Zadro koji se posebno istaknuo u borbama na Trpinjskoj cesti. Do posljednjeg dana obrane Vukovara, urednik Hrvatskog radija Vukovar – Siniša Glavašević – svojim je izvještajima iz opkoljenog Vukovara ne samo da je davao nadu građanima koji su bili u podrumima, nego je ljudskim pričama o temeljnim vrijednostima bio pravo svjetlo u vukovarskom paklu 1991. godine.

Blago Zadro

lago Zadro rođen je 31. ožujka 1944. godine u Donjim Mamićima - Ledinac, općina Grude u Hercegovini. Obitelj se 1954. seli u Borovo Naselje, industrijsku četvrt Vukovara gdje Blago završava osnovnu i srednju školu te se zapošljava u Kombinatu 'Borovo'. Ženi se Katicom s kojim ima tri sina Roberta, Tomislava i Josipa. Nakon prvih izbora politički se aktivira i postaje prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru te se uključuje u organiziranje obrane. Do pogibije osobno vodi akcije koje zaustavljaju prodore JNA na Trpinjskoj cesti. Od trojce sinova dvojca najstarijih također su se uključili

u obranu, najstariji Robert kasnije je nestao u borbama kod Kupresa. Pokopan je u Aleji hrvatskih branitelja na vukovarskome Novom groblju 16. listopada 1998 nakon što su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u ljeto '98 zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju. Danas njegovo ime nosi Zapovjedno stožerna škola 'Blago Zadro'.

Siniša Glavašević

ovinar, publicist i prozaik Siniša Glavašević rođen je u Vukovaru 4. studenoga 1960. godine U rodnom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a u Sarajevu studij komparativne književnosti i bibliotekarstva. Bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Po zauzeću Vukovara od agresorske JNA i srpskih paravojnih formacija, odveden je 19.studenog 1991. iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran, tako da se pretpostavlja da je ubijen istoga dana kada je odveden, 19. studenoga 1991. Matica hrvatska u Zagrebu posmrtno mu je 1992. izdala zbirku "Priče iz Vukovara". Broj 49 / listopad 2010.

financije

Život s mirovinom

Ukoliko otvorite PBZ tekući račun i na isti usmjerite redovita primanja mirovine, PBZ će Vam odobriti dopušteno prekoračenje najmanje u iznosu koji ste imali u drugoj banci, a najviše do 30.000,00 kn.

Plaćanje na rate putem PBZ Maestro kartice

PBZ tekući račun i Maestro kartica - najbolji izbor za vas! Provjerite zašto je više od 680.000 građana ukazalo povjerenje PBZ tekućem računu i Maestro kartici! Plaćanjem najniže mjesečne naknade za vođenje PBZ tekućeg računa od samo 1,96 kn te uz vrlo povoljne kamate na dopušteno prekoračenje u PBZ-u ostvarujete značajnu uštedu.

Prednosti PBZ tekućeg računa dopušteno prekoračenje odobrava se odmah po uplati prve mirovine, u visini mirovine uvećane za 50% kamatna stopa na dopušteno prekoračenje već od 9,98% godišnje (EKS 9,98%), ovisno o paketu Inovacija plaćanje PBZ Maestro karticom do 12 rata, bez kamata i naknada, na više od 14.000 prodajnih mjesta u zemlji plaćanjem PBZ Maestro karticom sudjelujete u nagradnom programu My Card na više od 1.000 prodajnih mjesta mjesečna naknada za vođenje PBZ tekućeg računa već od 1,96 kn, ovisno o paketu Inovacija najveća mreža poslovnica i bankomata brojne mogućnosti raspolaganja sredstvima: bankovna kartica, internetsko, mobilno i telefonsko bankarstvo, trajni nalog, čekovi bez naknade za otvaranje tekućeg računa

24 Broj 49 / listopad 2010.

plaćanje računa putem trajnog naloga dostava izvoda tekućeg računa na email adresu - bez naknade nagrađivanje korištenja različitih grupa proizvoda Banke putem paketa Inovacija – uz više grupa proizvoda ostvarujete popust na određene naknade

Dopušteno prekoračenje osnovni uvjet odobrenja: redoviti mjesečni priljevi odobrava se odmah po uplati prvog redovitog priljeva na tekući račun, u visini prve uplate uvećane za 50%, najviše do 30.000,00 kn obnavlja se svakih šest mjeseci u visini zadnjeg tromjesečnog prosjeka, uvećanog za 50% i nagradni bonus za uredno poslovanje

odobrava se vlasniku PBZ tekućeg računa s urednim poslovanjem, kojem je odobreno dopušteno prekoračenje plaćanje na rate putem PBZ Maestro kartice od 3 do 12 rata, bez kamata i naknada, na više od 14.000 prodajnih mjesta u zemlji Popis partnera i prodajnih mjesta na kojima možete plaćati na rate putem PBZ Maestro kartice možete pronaći u brošuri u Vama najbližoj PBZ poslovnici ili na internetskoj stranici www.pbz.hr.

Pridružite se i Vi brojnoj obitelji s više od 680.000 korisnika PBZ tekućeg računa i koristite brojne pogodnosti uz izvrstan omjer cijene i kvalitete usluge koju dobivate.

Otvaranje tekućeg računa za otvaranje PBZ tekućeg računa dovoljno je predočiti identifikacijski dokument (osobna iskaznicu ili putovnicu) može se ugovoriti u bilo kojoj PBZ poslovnici vlasnik tekućeg računa postaje korisnik PBZ Maestro kartice kao osnovnog instrumenta raspolaganja sredstvima na tekućem računu prilikom otvaranja, PBZ tekućeg računa ili naknadno, možete opunomoćiti jednu ili više osoba da raspolažu sredstvima na Vašem računu Sve dodatne informacije možete doznati na internetskoj stranici www.pbz. hr ili putem info telefona 0800 365 365 ili u Vama najbližoj PBZ poslovnici.

financije

Život s mirovinom

SAMO 1 POSTO MANJA STOPA PRINOSA MOŽE UZETI LIJEP DIO KOLAČA MIROVINE

Mirovinski fondovi (ne)siguran zalog za budućnost

Piše: BOJAN Rapajić

ije se puno zaposlenih koji su prije desetak godina bili pred mirovinu odlučilo iskoristiti priliku ući u neki od ponuđenih umirovljeničkih fondova. Oni koji su to ipak učinili, sasvim sigurno proklinju taj dan, jer im se – barem zasad – ta investicija nije isplatila. One mlađe, međutim, nitko nije pitao budući da je reformom bilo predviđeno njihovo sudjelovanje u obveznim mirovinskim fondovima. Kako danas funkcioniraju ti fondovi? Prošli mjesec neto imovina OMF-ova narasla je za 772,7 milijuna na 34,2 milijarde kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Najveći dio toga, oko 13,6 milijardi, nalazi se pod upravljanjem AZ fonda, dok je najveći relativni mjesečni rast imovine od 2,7 posto imao PBZ/CO fond.

Prioritet domaće tržište Struktura njihovog ulaganja pokazuje kako su ovi najveći institucionalni ulagači i prošli mjesec najviše investirali na domaće tržište. Gotovo 90 posto, odnosno točnije 89 posto svoje imovine ili 30,7 milijardi kuna, četiri OMF-a drže u Hrvatskoj. Gledano pojedinačno, PBZ/CO prednjači po ulaganju na domaće tržište, s obzirom da je čak 95 posto imovine uloženo u hrvatske vrijednosnice i depozite. Najmanje domaće imovine u portfelju ima Erste Plavi OMF. Zlobnici će reći da je zbog toga i najuspješniji. Najveći dio imovine obveznih mirovinskih fondova, 22,5 milijardi kuna, izložen je najkonzervativnijem ulaganju - državnim obveznicama. Premda ne osigurava visoke prinose, radi se o najsigurnijoj investiciji, a zaštita imovine

Prošli mjesec, podaci su Hanfe, s najvećom imovinom od 13,6 milijardi kuna upravljao je AZ fonda, dok je najveći relativni mjesečni rast od 2,7 posto imao PBZ/CO fond PBZ/CO prednjači po ulaganju na domaće tržište jedna je od bitki stavki koje je regulator Hanfa propisala obveznim mirovinskim fondovima. Što se tiče izloženosti domaćim dionicama, daleko najviše ulaže RBA OMF. Naime, čak je 1,8 milijardi kuna ovaj fond uložio u domaće vlasničke vrijednosnice, od čega je čak polovica u najpopularnijoj «narodnoj» dionici HT-u. S druge strane, AZ fond, koji je na drugome mjestu, drži gotovo 968 milijuna kuna domaćih dionica. Što se tiče imovine otvorenih investicijskih fondova, ona je u rujnu porasla 477,4 milijuna kuna. Tako je mjesečnim porastom od 3,6 posto skočila na 13,9 milijardi kuna. To je ujedno i najviša imovina od kraja lipnja. Predvodnici u rastu imovine bili su obveznički fondovi RaifBroj 49 / listopad 2010.

financije

Život s mirovinom

Državne obveznice ne osiguravaju visoke prinose, ali su najsigurnija investicija feisena, PBZ-a i Erstea, dok je najviši prinos od ulaganja imao Aureus US Equty.

Sve više članova Po broju članova, najveći udjel ima AZ od 35,97 posto članova ili 557.141 budućih umirovljenika. Slijedi Raiffeisen sa 478.223 odnosno 30,88 posto udjela. Na trećoj poziciji je PBZ/CO sa 275.225 članova i udjelom od 17,77 posto te na kraju Erste Plavi OMF sa 238.111 i udjelom od 15,37 posto Gledano po dobi među njima prednjače mlađi zaposlenici koji imaju između 30 i 34 godine. Njih ima više od 293.000. Iza njih su nešto mlađi,. Oni između 25 i 29 godina kojih je gotovo 278.000. Kategorija iznad 60 godina je prazna, budući da među takvim zaposlenicima nema članova obveznih mirovinskih fondova, dok je među onima koji su između 50 i 60 godina njih 68.000. Međutim, ono što je najvažnije i zbog čega su fondovi osnovani su prinosi. Gledano od osnutka, najveći prinos imao je Erste Plavi OMF sa 45,56 posto prinosa, Na drugom mjestu je Raiffeisen OMF sa 44,18 posto prinosa, te AZ OMF sa 41,68 posto i PBZ/CO sa 35,52 posto. Ti prinosi su se nešto smanjili uslijed gospodarske krize koja je snažno uzdrmala i domaće financijsko tržište. Tako je, primjerice, u posljednje dvije godine PBZ/CO izgubio 12,8 posto, Erste Plavi 8,1 posto, RBA 7,5 posto, a AZ 5,3 posto. Ipak nadu drže rezultati iz posljednjih pola godine kada su fondovi rasli između 4,8 do 8,7 posto. Trenutna cijena udjela obveznih mirovinskih fondova kreće se između 135,5 kuna, koliko ima PBZ/Croatia, slijedi AZ OMF sa 141,7 kuna, RBA OMF sa 144,2 kuna te najbolji Erste sa 145,6 kuna. Pojednostavljeno rečeno, na 100 kuna koliko se uložilo u te fondove, prinosi iznose sve ono što je iznad te cifre. Dobrovoljni mirovinski fondovi imaju slične prinose. Najbolji je AZ profit sa 167,3 kune te AZ Benefit sa 148 kuna i Raiffeisen sa 141,4 kune. Nešto su lošiji Erste Plavi Expert (121,7 kuna), Erste Plavi Protect (118,9 kuna) i Croatia osiguranje DMF (111 kuna). Evo i primjera koliko je prinos važan. Da je razlika u prinosu 1% i da do mirovine imate 20 godina s bruto plaćom

AZ OMF

Erste Plavi OMF

PBZ/CO OMF

Raiffeisen OMF

Ukupno

Stanje na početku mjeseca

557.141

238.111

275.225

478.223

1.548.700

Udjel u ukupnom broju članova (u %)

35,97%

15,37%

17,77%

30,88%

100,00%

Stavka

Raiffeisen OMF 30,88%

AZ OMF 35,97%

PBZ/CO OMF 17,77%

Erste Plavi OMF 15,37%

od 6.000 kuna, ukupna imovina u fondu s prinosom od 7% godišnje iznosila bi oko 153.000 kuna, a s prinosom od 6% oko 136.000 kuna. Razlika nije mala, iznosi 17.000 kuna ili oko 12,5% što znači i 12,5% veću mirovinu iz II. stupa ako štedite u fondu koji ima prinos 1% veći od drugih fondova. Ako do mirovine imate 25 godina razlika će biti oko 15,7% , a nakon 30 godina razlika će biti i više od

20%, oko 59.000 kuna. Zato je važno znati i da se obvezni mirovinski fond možete promijeniti bilo kada i neograničen broj puta uz napomenu da trošak promjene fonda u prvoj godini članstva naknada za prelazak je 0,8% od ukupne Vaše imovine u fondu. U drugoj godini članstva trošak prelaska je 0,4%, u 3. godini 0,2%, a ako ste član duže od 3 godine nema naknade.. 

U trećem stupu štedi samo 11% zaposlenih

lada je dva puta ove godine intervenirala u propise kojima se reguliraju prava i porezni status dobrovoljne mirovinske štednje, utvrdio je Večernji list. Tvrtkama koje će za svoje radnike uplaćivati doprinose u tzv. treći stup država je ovog ljeta uvela novu poreznu olakšicu, 500 kuna mjesečne uplate po radniku, odnosno 6000 kn godišnje. No, građanima koji sami uplaćuju u treći stup ovih su dana smanjeni poticaji, pa će umjesto 1250 kuna godišnjeg poticaja dobivati najviše 750 kuna. Hrvatska je uvela mogućnost dobrovoljne štednje prije desetak godina, no dosad se za takvu brigu za starost odlučilo samo 11 posto zaposlenih – odnosno 178 tisuća članova, koji ulažu u šest otvorenih i 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. “Teško je dati neke jednoznačne preporuke i potrebne preduvjete za razvoj i poticanje privatne mirovinske štednje i osiguranja. Ljudi su svjesni i često ističu potrebu za mirovinskom štednjom i materijalnim osiguranjem u starosti, ali navedena se svijest razmjerno rijetko pretvara u stvarnu aktivnost osiguranja i štednje. To se mnogo puta pretvori u odgađanje i neodlučnost. Radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno da se u većoj mjeri sami moraju brinuti za vlastitu starost te da kasnije ne mogu i ne smiju više nekog drugog optuživati što nisu uštedjeli dovoljno dok su bili mladi”, kazao je Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, koji je kao pozitivne spomenuo primjere Njemačke, gdje 65 posto zaposlenih štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Češke, gdje štedi 45 posto, Belgije – 55 posto, te ulažu od dva do četiri posto svog dohotka. S druge strane, u Italiji je, slično kao i Hrvatskoj, malen postotak radnika koji štede u trećem stupu. Broj 49 / listopad 2010.

zanimljivosti iz svijeta

Tjelohranitelji Angele Merkel priveli provalnika

Život s mirovinom

lijarde dolara, prema novim podacima Savezne izborne komisije Ako se računa pojedinačno, za svako zastupničko mjesto u Istraživanje udruge građana Public Campaign Action Fund, predviđa da bi samo kandidati za Predstavnički dom, gdje se bira svih 435 mjesta, mogli potrošiti gotovo 1,5 milijarde dolara do dana izbora, a kandidati za Senat, gdje se bira trećina od 100 mjesta, preko 550 milijuna dolara. Time bi ukupna potrošnja do kraja predizborne kampanje premašila dvije milijarde dolara. 

Sporni zakon o mirovinskoj reformi potvrđen u francuskom parlamentu

jelohranitelji njemačke kancelarke Angele Merkel priveli su muškarca koji je pokušavao ući u njezinu kuću, objavila je njemačka vlade. Tijekom dvaju vikenda u listopadu 45-godišnjak je uspio ući u vrt kancelarkine kuće za odmor u seocetu sjeverno od Berlina, a jednom je, čini se, zvonio na vratima dok je Angela Merkel bila u kući. Nekoliko tjedana prije toga policija, koja je čuvala kancelarkin stan u Berlinu, otjerala je tog muškarca kad se pojavio i ondje. List Bild je napisao da je riječ o duševno poremećenu muškarcu, a izvori iz policije su rekli da je novinar "freelancer". Čini se da se muškarac žalio što kancelarka nije odgovarala na njegova pisma, izvijestio je Bild. Tjelohranitelji su muškarca priveli i odveli u bolnicu na psihijatrijska ispitivanja i liječenje, ali ondje nije prisilno zadržan, piše Bild. 

Dvije milijarde dolara za kampanju

andidati na izborima za Predstavnički dom američkog Kongresa i Senat prikupili su rekordna sredstava u ovogodišnjoj kampanji i očekuje se da će prvi put potrošiti više od dvije mi-

28 Broj 49 / listopad 2010.

onji dom francuskog parlamenta, Nacionalna skupština, dao je konačnu potvrdu spornom prijedlogu zakona o mirovinskoj reformi predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Konačna verzija prijedloga zakona usvojena je s 336 zastupničkih glasova "za" i 233 "protiv", a konačni ishod nikad nije bio upitan, jer Sarkozyjeva koalicija desnog centra ima sigurnu većinu u Nacionalnoj skupštini. To je glasanje bilo posljednji parlamentarni korak u procesu usvajanja zakona, koji su pratili brojni veliki štrajkovi i masovni ulični prosvjedi diljem cijele zemlje. O prijedlogu zakona sad se još mora očitovati Ustavno vijeće, što je zahtijevala oporbena socijalistička stranka. Vijeće odluku mora donijeti u roku od mjesec dana, nakon čega bi zakon mogao postati pravovaljan. Osnovna mjera novog zakona je postupno povećavanje dobi za prijevremenu mirovinu sa 60 na 62 godine te sa 65 na 67 za punu mirovinu do zaključno 2018. godine. Zakon će stupiti na snagu sredinom 2011., ali je predviđeno da bude stavljen na razmatranje 2013., nakon idućih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, što jamči da će mirovinska reforma biti snažan argument u predizbornoj kampanji 2012. 

zanimljivosti iz svijeta

Život s mirovinom

Uginula hobotnica Paul

"Nikad nije bilo tako popularno darovati elektronski uređaj onima koje volimo ili sebi", istaknuo je analitičar CEA Steve Koenig. Tri četvrtine odraslih predviđa kupovinu elektronskih uređaja a 29 posto ih namjerava takav dar priuštiti samom sebi. Elektronski uređaji zauzimaju četiri od deset glavnih želja, među kojima su računala i iPad, veliki novitet godine, na 2. i 3. mjestu, iza "mira i sreće". Elektronske knjige dolaze na 5. mjesto, iza odjeće. 

UN: nejednakosti muškaraca i žena još uvijek snažna

obotnica Paul, koja je stekla slavu tijekom svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi pogodivši ishode svih utakmica njemačke reprezentacije, uginula je u akvariju u Oberhausenu. Vodstvo Marine Life Centra u Oberhausenu izrazilo je žaljenje što ih je napustila 'najpoznatija hobotnica na svijetu' poručivši svim obožavateljima kako je Paul "uginuo prirodnom smrću". Ovaj mekušac iz razreda glavonožaca se proslavio kada je tijekom World Cupa točno predvidio pobjednike osam utakmica. Paul je pogodio da će njemačka reprezentacija u skupini pobijediti Australiju i Ganu, te izgubiti od Srbije. Potom trijumfirati u osmini finala protiv Engleske i u četvrtfinalu protiv Argentine. Nažalost Nijemaca, Paul je bio je točan i u prognozi da će Španjolska u polufinalu biti bolja od "elfa", a potom i da će Španjolci u finalu pobijediti Nizozemsku, te Njemačka u susretu za broncu Urugvaja. Paul je pobjednike birao tako što je u akvarij dobio dvije identične posude s hranom okićene zastavama sudionica utakmice. Iz koje posude je uzeo hranu, ta bi reprezentacija slavila. 

Računala omiljeni darovi Amerikanaca za Božić

merikancima su računala i Ipad-ovi na vrhu liste želja za Božić, odmah iza "mira i sreće", prema studiji koju je u nedavno objavila jedna profesionalna organizacija. Prodaja elektronskih uređaja trebala bi doseći rekordne razine, smatra organizacija Consumer Electronics Association Gotovo bi se trećina budžeta za darove Amerikanaca trebala utrošiti u taj tip kupovine, to jest 232 dolara od ukupno 750, piše u studiji.

ene su još rijetke u tijelima odlučivanja te je u 2009. samo sedam žena obavljalo dužnost predsjednika države prema 143 muškaraca, navodi izvješće UN-a objavljeno prošlog mjeseca u kojem se ističe da je spolna nejednakost i dalje snažno prisutna u svijetu. U 2009., samo je 11 žena bilo na dužnosti predsjednika vlade, od ukupno 192 premijera. Žene su sve prisutnije u vladama i u 2008. činile su 17 posto članova vlada, a 1998., bilo ih je samo 8 posto, navodi UN u studiji u povodu Svjetskog dana statistike. Žene prodiru i u parlament, no 23 zemlje još nisu dosegnule granicu od 30 posto zastupnica, stoji u izvješću "Žene u svijetu u 2010." Podzastupljenost žena jako je izražena i u svijetu rada pa je na čelu samo 13 od 500 velikih svjetskih kompanija bila žena u 2009.  Broj 49 / listopad 2010.

samopomoć

ČAJ

napitak za

meditaciju i osvježenje Prvi Europljanin koji spominje čaj je Portugalac, jezuitski Otac Jasper de Cruz i to 1560. godine. Portugal je, naime, sa svojom naprednom mornaricom, prvi uspio dobiti pravo trgovine sa Kinom. Na jednoj od tih misija Otac De Cruz probao je čaj. Portugalci su čaj prevozili do Lisabona, dok su Nizozemci, koji su bili u savezu s Portugalom, prevozili čaj do Nizozemske, Francuske i baltičkih zemalja

riča o čaju počela je prije 5000 godina u Kini. Prema legendi otkrio ga je kineski car Shen Nung. On je, legenda kaže, bio sposoban vođa, znanstvenik i ljubitelj umjetnosti. Između ostalih, jedna od njegovih naredbi glasila je da se sva voda za piće mora prokuhati. Legenda dalje kaže da je, jednog dana, dok je car bio u posjetu nekoj dalekoj regiji, i kad su on i njegova svita stali da se odmore, u vodi koju su prokuhavali palo nekoliko listo-

30 Broj 49 / listopad 2010.

Život s mirovinom

va s obližnjeg grma. Cara je zanimao okus, napio se nepoznate tekućine i otkrio da je ukusna. Kina je stoljećima bila jedina zemlja u kojoj se uzgajao čaj, iako ga Marko Polo ne spominje u svojim putopisima iz te zemlje. Ipak, vjerojatno je da su prvi svakodnevni uživatelji pijenja čaja bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. Zbog toga je svojevremeno čaj bio uzgajan uglavnom u vrtovima budističkih samostana. Po nekim izvorima tradicija pijenja čaja se iz Kine prvo proširila na Tibet gdje ga je u formi prešanih cigli i kolačića donio sin jednoga tibetanskog kralja. Tradicija čuvanja u ciglama prešanog čaja se do danas sačuvala u Tibetu. Jedan japanski monah je donio prah za spremanje čaja u Japan negdje u 12. stoljeću. Lagano su u samostanima ustanovljavani rituali pijenja čaja da bi u 17. stoljeću pijenje čaja postalo značajan dio japanske kulture i filozofije življenja. Prvi Europljanin koji spominje čaj je Portugalac, jezuitski Otac Jasper de Cruz i to 1560. godine. Portugal je, naime, sa svojom naprednom mornaricom, prvi uspio dobiti pravo trgovine sa Kinom. Na jednoj od tih misija Otac De Cruz probao je čaj. Portugalci su čaj prevozili do Lisabona, dok su Nizozemci, koji su bili u savezu s Portugalom, prevozili čaj do Nizozemske, Francuske i baltičkih zemalja. Čaj je u početku bio veoma skup, mogao se kupiti samo u ljekarnama, a tek znatno kasnije u trgovinama s hranom. U Englesku prvi uzorci čaja dolaze između 1652. i 1654. a popularnost čaja započinje kada ga prihvaća plemstvo, nakon čega čaj postaje nacionalno englesko piće i zamjenjuje pivo. U Ameriku čaj dolazi preko Nizozemskih doseljenika oko 1650., a rusko zanimanje za čaj započelo je 1618. kad je kinesko veleposlanstvo u Moskvi, Caru Alekseju predstavilo taj napitak nakon čega je čaj postao i rusko nacionalno piće, naravno – uz votku. Ledeni čaj je izmislio Amerikanac Richard Blechynden, vlasnik plantaže čaja, koji je na svjetskom sajmu u Saint Louisu planirao nuditi besplatne uzorke vrućeg čaja. Međutim, kako je bilo vruće, takav čaj nitko nije htio piti, pa se proizvođač dosjetio i rashladio napitak kockicama leda što je naišlo na oduševljenje onih koji su ga kušali.

Život s mirovinom

samopomoć

Ledeni čaj je izmislio Amerikanac Richard Blechynden, vlasnik plantaže čaja, koji je na svjetskom sajmu u Saint Louisu planirao nuditi besplatne uzorke vrućeg čaja. Međutim, kako je bilo vruće, takav čaj nitko nije htio piti, pa se proizvođač dosjetio i rashladio napitak kockicama leda što je naišlo na oduševljenje onih koji su ga kušali I povijest SAD-a vezana je uz priču o čaju. Američka revolucija počela je tako što je u luci u Bostonu bačen u more i uništen tovar čaja koji je u to vrijeme bio monopolska roba Britanskog carstva. Botaničari biljku čaja nazivaju Thea Camellia pri čemu dominiraju dvije sorte: Camellia sinensis (kineska sorta) i Camemellia assamica (Indija i Šri Lanka). Kineska sorta raste do visine od 3-4 m. Ima manje nazubljene listove i najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, a može podnijeti i mraz. Camemellia assamica može narasti i do 30 metara. Listovi su veliki i glatki, a bez problema podnosi i temperature do preko 40 stupnjeva. Najbolje uspijeva u tropskim i suptropskim područjima. Pritom i tlo mora biti vrlo rastresito s velikom propusnom moći da se voda ne bi nakupljala. Zbog toga se često čaj uzgaja na uzdignutim mjestima. Od početka 18. stoljeća prave se napitci i od biljaka (biljni čaj i voćni čaj); iako se ti napici ne mogu nazivati čajevima. U našim krajevima od voćnih su napitaka najpopularniji: kamilica, kojoj se pridaju umirujuća svojstva, metvica, koja također umiruje i godi probavnim organima, šipak, kiselkasta i osvježavajuća okusa, napitak od lipe, sljeza (za dišne organe), hibiskusa...

Od „pravih“ čajeva najpoznatiji su bijeli, žuti, zeleni i crni čaj. Poznato je da slobodni radikali nepovoljno djeluju na tkiva i organe, zbog čega se kao snažno sredstvo u borbi protiv njoj preporučuju jaki antioksidansi kakvih ima upravo u čajevima. Tako se došlo vrlo zanimljivog otkrića da narodi koji piju mnogo zelenog čaja imaju najmanju stopu smrtnosti od nekih oblika raka i drugih suvremenih oboljenja. U svakom slučaju, bilo da riječ o biljnom napitku ili pravom čaju, zasigurno je riječ o zdravoj namirnici koja nikako ne bi trebala služiti samo kao izgovor za razgovor ili druženje nego bi trebala prerasti u trajnu naviku. Uostalom, sezona čaja je pred nama! I ne zaboravite na limun i med... 

Broj 49 / listopad 2010.

Postrehabilitacija i fitness u rukama znanosti U Fitness kući Collum pomoću znanstveno dokazanih postterapijskih i estetskih tretmana na LPG uređajima možete: yy ojačati svoje mišiće nakon ozljeda i operacija yy smanjiti bolove u leđima, zglobovima i tetivama yy ublažiti postoperativne ožiljke i promjene na koži yy riješiti se celulita i viška masnoće Uz rješavanje specifičnih problema istovremeno ćete oblikovati svoje tijelo, poboljšati kondiciju i smanjiti izloženost svakodnevnom stresu. Terapijski i estetski tretmani s novom generacijom Cellu M6 uređaja Cellu M6 je terapeutski masažni uređaj koji koristi mehanički princip rada baziran na fizioterapeutskim tehnikama. Najvažniji dio uređaja je visoko sofisticirana terapeutska glava koja pomoću motoriziranih valjaka neagresivno tretira kožu stimulirajući osjećaje kao pri radu ruku fizioterapeuta

TERAPIJA

Pri terapiji Cellu M6 aktivno djeluje na vezivno tkivo – mobilizacijom, drenažom, omekšavanjem, smirivanjem, ublažavanjem akutnih stanja. Učinkovito pomaže kod upalnih procesa u tkivu, vaskularnih bolesti, ublažava ožiljke, opekotine i edemskih stanja, smanjuje bolove u leđima. Zahvaljujući svom antifibroznom i drenažnom učinku pogodan je i kod mnogih post-operativnih stanja. Različiti nastavci prilagođeni anatomiji tijela omogućuju dosizanje teže dostupnih područja – stopala, gležnjeva, zglobova, laktova, šaka, prstiju.

te reprezentativci iz različitih sportskih disciplina. Cellu M6 uređaj koristi se kao dio zagrijavanja prije sportske aktivnosti, za brzi mišićni oporavak i pomoć pri terapiji ozljeda mišića, tetiva, fascija.

ESTETIKA

Pri estetski tretmanima Cellu M6 istodobno potiče cirkulaciju i pražnjenje masnih jastučića. Bez boli i napora koža postaje glatka i zategnuta. Stimulacijom potkožnog tkiva Cellu M6 učinkovito uništava sve oblike celulita - na dodir bolni celulit, kompaktni, fibrozni celulit, meki celulit koji ima veliki udio vode u sebi, novi ili stari celulit nastao u trudnoći.

Terapijske i estetske metode pomoću HUBER uređaja HUBER je LPG uređaj za jačanje unutrašnjih mišića kralježnice. Poboljšava motoriku i pokretljivost tijela. Motorizirana oscilirajuća platforma i rukohvati sa senzorima potiču tijelo da stvori stabilnost u nestabilnom okruženju. Osoba uči kako kontrolirati leđa u svakom položaju. Dok je tijelo u pokretu uređaj analizira njegovu posturu, mišićnu retrakciju i hipotoniju te pokretljivost zglobova. Istodobno na ekranu daje rezultate koordinacije i sveukupnog napora koji je osoba uložila prilikom početnog testiranja. Na temelju dobivenih rezultata postavlja se dijagnoza i izrađuje program vježbanja na aparatu. Rezultati vježbanja na HUBERU su: yy smanjivanje bolova u ledima, yy bolja pokretljivost kralježnice, yy uspravno držanje, yy koordinacija pokreta, yy bolja ravnoteža i motorika.

SPORT

Cellu M6 koristi patentiranu jedinstvenu metodu za mobilizaciju mišićnog tkiva koja djelovanjem po površini prodire duboko u strukturu mišića. Endermosport je referentna metoda koju koriste olimpijski i svjetski prvaci

POKLON BON ZA 30% POPUSTA NA ODJEĆU

AKCIJA! Donositelju ovog poklon bona odobravamo 30 % popusta na odjeću.

Fitness kuća Collum Hrelićka 98, Zagreb Tel.: 01/6608 499 Mob.: 091/2300 636 www.collum.hr

Vajda Sport d.o.o.

Draganići 16, 10010 Zagreb www.vajdasport.hr e-mail: ivan@vajdasport.hr mob: 098 32 00 81

intervju Razgovarala: GORDANA Igrec

MILAN SIJERKOVIĆ METEOROLOG KOJI NI U MIROVINI NE ODUSTAJE OD RADA

Meteorologijom sam se zarazio dok sam ribario po Boki

Ne bih rekao da “vedrim i oblačim” u prognozi, nego da najavljujem vedro i oblačno vrijeme

ko guska za Martinje po ledu plazi, na Božić po blatu gazi ili “Sveta Kata, snijeg na vrata”, takvim su pučkim uzrečicama sve do 2000. godine na prvom programu HRT-a završavale vremenske prognoze mr. ing. meteorologije Milana Sijerkovića. O mijenama vremena, ali onima klimatološke i meteorološke naravi, razgovorali smo s Milanom Sijerkovićem koji se odlično nosi s godinama, srdačno i iskreno progovara o danima svojeg djetinjstva provedenima uz more u Boki Kotorskoj, o obitelji iz koje potječe, kao i o tome odakle je “pokupio” sklonost pučkoj meteorologiji.  Rođeni ste u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori. Iz kakve obitelji potječete?  Moja obitelj je bila ribarska, pa sam ja od malena bio orijentiran prema moru. Naravno, to vodi određenim posljedicama odvajkada. Volim more i sve što je povezano s njim.  Što vas je potaknulo na studij meteorologije i kad ste stigli u Zagreb?  Nije bio neki osobit razlog. Osim što je meteorologija znanost koja se bavi prirodnim procesima. Ja sam, čini se, upravo u svojem djetinjstvu prilikom ribarenja koje umnogome ovisi o vremenu želio saznati više nego što obični ljudi znaju. I susretao sam se tada s osobama iz tog kraja koji su bili pravi mali mudraci i znali su proricati vrijeme. Vjerojatno se složilo na taj način da sam poželio studirati meteorologiju. U vojsci sam bio u ratnoj mornarici i sprijateljio sam se s mladićem iz Zagreba, s područja Bijenika, koji mi je obećao da će mi naći stan u blizini, kod svojih rođaka. I to naše prijateljstvo iz vojničkih dana bilo je razlog što sam 1956. došao na studij u Zagreb.  Kako ste dospjeli na male ekrane?  Vjerujem da je riječ o slučajnosti. Bilo je to razdoblje kad je televizija počela pokazivati veće zanimanje za meteorologiju. Postojale su ankete koje su pokazivale interes za vremenske prognoze. Tadašnje prognostičare je predvodio inženjer, moj prijatelj koji više nije živ, Tomislav Vučetić, a bio je još i kolega Ivo Rupnik i ja. I to su bili prvi televizijski meteorolozi. Bila je to 1968. godina.  Zašto ste i kada s HTV otišli na TV Novu?  Na HTV-u sam bio sve do umirovljenja 2000. godine. Nakon toga sam nastupao tek povremeno, doduše, u Broj 49 / listopad 2010.

Intervju

Život s mirovinom

Netipičan umirovljenik `` Kako provodite umirovljeničke dane? `` Nisam uobičajeni umirovljenik, jer još uvijek radim. Radim na Novoj TV, ali oni koji se razumiju u ovaj posao znaju da meteorolog ostaje meteorolog do kraja života. Predavao sam praktičnu prognozu vremena na PMF-u. Kad pripremam izvještaj za Novu TV pripremam se danima unaprijed. Inače ne možete dati dušu izvještaju koji mora biti zanimljiv. Pučka meteorologija je kulturno naslijeđe našeg naroda. Uz to, napisao sam 15 knjiga. I to je zanimanje koje odudara od uobičajenog, ali i čuvam unuka što već spada u “staž svakog djeda”. odmah ići na globalno zatopljenje i sve povezivati s tim, jer kad bismo gledali unatrag, našli bismo puno slučajeva da je u rujnu bilo puno kiša, pa i poplava. To je opće, generalno gledajući, rezultat promjenjivosti klime. Tako da je i prije u prošlosti bilo slučajeva nekih mjeseci koji su odstupali od prosjeka.

Priroda nam vraća zato što smo zagadili atmosferu

"U mirovini radim zbog zadovoljstva"

znanstvenim emisijama, ali sam se povukao zbog mlađih kolega na nekoliko godina dok me nije pozvala Iva Gačić s Nove TV i ponudila mi nastup za tu televiziju. Dugo sam razmišljao, ali to je bila neka vrsta izazova i pristao sam pod uvjetom da nastupam jednom tjedno i to onako kako sam zamislio da to treba biti. Tako to traje već pet godina.  Je su li naši stari bili “meteoropati” i dobri vremenski prognostičari? Znate, “probada me u križima, bit će nevremena...”  Nisam imao takvih sklonosti. I danas, iako sam u poodmaklim godinama, nemam takvih tegoba u vezi s promjenama vremena. Nije mi to bio poticaj za istraživanje nekih alternativnih mogućnosti prognoziranja vremena. Meteoropatija je bila dugo prešućivana i zanemarivana. Suvremena znanost ima humanu meteorologiju koja istražuje odnos vremena i zdravlja tako da je sada priznata mogućnost da ljudi mogu osjetiti promjenu vremena. Ali naravno, osim za osobne potrebe, to nije nikakav temelj za prognoziranje vremena.  Kako vi komentirate ove obilate kiše i poplave koje su pogodile i kraj pored Zagreba?  To su posljedice tekućih vremenskih prilika. Imali smo, naime, takvu situaciju da su u dva kratka razdoblja - zbog prisutnosti sredozemne ciklone koje su osobito kišonosne u našim krajevima - pale velike količine oborina i ciklone su upravo prolazile iznad Hrvatske, ali već i prije toga je nekoliko dana bilo kiše tako da je tlo bilo natopljeno vodom i onda kad je palo iznimno velikih količina oborina tlo nije više moglo upijati u sebe. Rujan nije osobito kišovit mjesec, čak spada u jedan od suših mjeseci. Ali, Bože moj, kad govorimo o klimi, nemojmo

34 Broj 49 / listopad 2010.

 Može li se u tom kontekstu reći da čovjek žanje što je posijao? Odnosno, da priroda vraća čovjeku za sve što joj je on naudio?  Slikovito rečeno da, ali priroda nije osoba koja se može osvećivati, da vraća oko za oko ili zub za zub. Ipak, ako je čovjek poremetio dio prirodnih zbivanja tako da se u tim novim okolnostima neki procesi jače ili češće pojavljuju nego prije, može se reći da je to zbog toga što smo zagadili atmosferu. Priroda nam se osvećuje tako što nam šalje češće kiše ili oluje ili suše. Ako smo poremetili neke prirodne procese, a čovjek to čini uglavnom nesvjesno, onda rezultati atmosferskih procesa mogu biti drukčiji nego oni na koje smo mi navikli.

Ako se ovako nastavi, prema nekim projekcijama, u 21. stoljeću doći će do porasta razine mora za više od pola metra  Što je s predviđanjima da bi zbog porasta razine Jadranskog mora neki naši priobalni gradovi mogli biti potopljeni?  To je hipoteza, ali nije riječ o pučkim naklapanjima. Činjenica je da se zbog porasta temperature povećava volumen mora. Svako tijelo koje je toplije se širi. To je jedan razlog. Drugi

Bijeli ili zeleni? `` Kakav nas Božić ove godine očekuje? Bijeli ili zeleni? `` Ne bih prognozirao za određeni dan. Činjenica je da smo nekoliko godina zaredom imali „zeleni” Božić. Oni bijeli Božići iz holivudskih filmova ipak su tek priča. Nije nikad tako bilo ili ako je bilo, onda je to razdoblje od 15. do 18. stoljeća. Više je izuzetak nego pravilo da u našem podneblju Božić bude bijeli.

Život s mirovinom

intervju

Dječja književnost? `` Odakle taj interes za dječju književnost? `` Pa ne znam ni sam. Slučajno me potaknula jedna urednica Školske knjige, pa sam napisao knjigu za djecu od 5. do 8. razreda o oblacima, a poslije za manji uzrast „Malu meterološku početnicu“, čak i za djecu u dječjim vrtićima te treću knjigu za djecu “Čarolija snježne pahulje”. Moja djeca su tada bila već odrasla, ali kako sam se dosta bavio njima, materija mi je bila vrlo bliska. je razlog otapanje polarnog leda zbog povišene temperature koja se u ovom razdoblju globalnog zatopljenja najviše zatopljava upravo na polovima. U planinama je to evidentno već stoljećima, od malog ledenog doba prati se postupno smanjivanje leda, ledene kore na polovima ili pokretnog leda na Sjevrenom polu. Dio te vode dospijeva u mora, što je jedan od razloga dizanja razine mora, a drugi je porast temperature širenjem volumena mora. Ako se ovako nastavi, prema nekim projekcijama, u 21. stoljeću doći će do porasta razine mora više od pola metra. Prema nekim hipotezama i znatno više, ali ponavaljam da sve te hipoteze nisu dovoljno vjerojatne, pa ne bi trebalo na taj način govoriti koja će mjesta na našoj obali i u kojoj mjeri biti potopljena.

Treba nekoliko desetaka godina da se atmosfera oporavi od šoka koji je doživjela  Što je s klimom na Zemlji? Prijeti li ledeno doba ili, kako se to u narodu govori, hoće li Sibir postati žitnica, a topliji krajevi da će dobiti polarnu klimu?  Promjene klime se prate iz dana u dan. Svjetske meteorološke organizacije su povezane. Postoji sustav monitoringa vremena. Klima se mijenja oduvijek. Uglavnom ovo zatopljenje, koje se zove globalno jer obuhvaća cijeli svijet, imat će vrlo nepovoljno djelovanje! Možda će negdje žitarice uspijevati gdje do sada nisu, možda će se negdje pojaviti obilje ribe koje dosad nije bilo, ako voli hladnija mora, ali općenito gledajući, bit će puno više nepovoljnih posljedica nego povoljnih, jer je naša infrastuktura u cijelom svijetu izrađena prema trenutačnoj klimi, počevši od jednog trivijalnog primjera: naše cijevi kanalizacije su izrađene tako da primaju sadašnje kiše, ali ako kiše budu obilnije, izlijevat će se. Svijet ima tehničkih mogućnosti da dio problema riješi, ali ne i sve. Treba vremena

Radim iz zadovoljstva `` Radite li u mirovini zato jer vam je to zadovoljstvo ili tako “štukate” mirovinu? `` Prije svega je zadovoljstvo. Nisam tip koji bi sjedio i gledao televiziju ili čitao novine. Vrlo aktivno se bavim gljivarenjem, član sam gljivarskog i planinarskog društva. Doduše, uglavnom smo veterani, pa se naše planinarenje svodi na najveći napor u silasku ili penjanju u autobus. Radim i uobičajene kućanske poslove te u malom vrtu pokraj zgrade.

"Nisam zadovoljan tretmanom umirovljenika u društvu"

da se neko bilje prilagodi drugim vremenskim uvjetima. Što ako naše zatopljenje ovdje donese tropsku malariju ili najezdu skakavaca? Sve su to stvari na koje određene društvene zajednice nisu spremne. Dovoljno je razloga da čovjek malo više posveti pozornost tome na koji se način ponaša prema prirodi. I da učini što može, ali je problem što nema volje. Na žalost, upravo oni koji su najmoćniji i koji bi trebali biti primjer namjerno koče, jer su se navikli na određeni standard, što vodi povećanoj potrošnji energije pa onda i zagađenju. Ali, ja sam optimist.  Do kojih ste životnih vrijednosti osobito držali u životu?  Do obitelji prije svega! A onda do općeljudskih vrijednosti poput karaktera i tolerancije prema drugima. Sada nije popularno govoriti o poštenju tako da čovjek ne zna je li dobro mlađe učiti o poštenju kad vidimo da nepoštenje „bolje prođe u životu”. Ali volim reći da ipak ima nekakve pravde, pa makar se čovjek i zavaravao. Lijepo je misliti da se pošten i iskren odnos među ljudima i prema prirodi uvijek isplati.  Jeste li zadovoljni tretmanom umirovljenika u društvu?  Naravno da nisam! Svi ljudi zaboravljaju da su umirovljenici - barem oni pošteni, a ja sam odradio punih 40 godina radnog staža - zaslužili penziju. Ne volim ove koji su mirovinu dobili na nekim drugim kriterijima, nego na temeljima svojeg rada. Ne bi se smjelo dogoditi da nakon radom ispunjenog života ljudi moraju biti prisiljeni hraniti se iz kontejnera ili, kao što imam priliku vidjeti, neke žene rano ujutro vade boce iz kontejnera da bi se prehranile.  Što biste vi poručili svojim vršnjacima, umirovljenicima?  Teško mi je reći. U svakom slučaju da se ne povuku u svoja četiri zida. Neka se druže sa svojim vršnjacima jer s mladeži nema puno dodirnih tema. Apsolutno se najgore izolirati! Imam divlji vrt pa koji put ‘zaštiham’, počupam travu i užitak mi je svoj peršin ili celer staviti na stol, a ne onaj kineski.  Broj 49 / listopad 2010.

lijepom našom

PLANINE DALMACIJE Napisala i snimila: FRANKA Stanković

oja je prva pomisao na sam spomen Dalmacije? Sigurno plavo more, prekrasni stari gradovi, ljeto, sunce, odmor. Kršni momci i stamene djevojke. Sve momak do momka i djevojka do djevojke, stali pa vas mame da ih pohodite i u ove, kišne, jesenje dane. Kozjak, Omiška Dinara, Mosor, Biokovo, Sniježnica, Dinara, Kamešnica, Svilaja. I još mnogo, manje ili više znanih, manje ili više opjevanih. Od kuda krenuti? Recimo, Mosor.

Te su krasotice i krasuljci nepravedno zapostavljeni u turističkim vodičima dalmatinskoga kraja. Zato, ranac na rame i put pod noge, upoznajmo zajedno kršne momke i stamene djevojke

Mosor Najpopularnija planina Dalmacije. Njezin kameni hrbat pruža se od kliškog prijevoja prema jugoistoku u dužini od oko 25 kilometara do rijeke Cetine. Mosor je odijeljen od mora vrlo pravilnom gorskom kosom strmih strana dugom oko 30 kilometara, a širokom samo 2 kilometra. Taj jedinstveni bedem presjekla je točno po sredini rijeka Cetina probivši se kod Omiša kanjonom od mora i tako stvorila dvije zasebne planine: Poljičku planinu i Omišku Dinaru. Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojasa. Na podnožju nalazimo mediteransku kulturu i zimzelenu vegetaciju. Do visine od 1000 metara prostire se pojas bijelog graba

Svaki vrhić, planina, brdašce i putić nudi lepezu mirisa, boje i okusa neke manje poznate, ali ne i manje lijepe Dalmacije u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Svojim mirisima goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin. Od životinjskih vrsta je najzanimljivija, malobrojna, endemska vrata mosorska gušterica, koja živi na visini iznad 700 metara. Najzanimljiviji je i najpristupačniji središnji dio planine s planinarskim domom, najvišim vrhovima; Debelo brdo (1044 m), Ljubljan (1262 m), Vickov stup (1325 m ), Veliki kabal (1339 m) i Sveti Jure (1319 m).

Jedan od putokaza na Mosoru, važan detalj za svakog planinara i izletnika

U zapadnom dijelu Mosora je planinarska kuća Lugarnica (1055 m), popularna gotovo stotinu godina, s prelijepim pogledom na Split i njegovo zaleđe. U istočnom dijelu Mosora je planinarsko sklonište Kontejner (872 m). Najpopularnije mjesto na Mosoru je planinarski dom Umberto Girometta (868 m). Ispod doma nalazi se zelena oaza sa izvorom Ljuvac, omiljeno okupljalište izletnika i zaljubljenika u Mosor i njegove ljepote.

Kozjak Kozjak se pruža u dužini od 16 kilometara od Klisa na istoku do prijevoja Malačka (477 m) na zapadu, te se tim prijevojem odvaja od susjednog brda Opor iako se često u planinarskom smislu smatraju jedinstvenom planinom. Temeljnu karakteristiku planini daje njena gotovo neprekinuta stijena uzduž cijele planine koja iako se ne ističe osobito svojom visinom (50 – 250 m), mami poglede svojom dužinom. Na Kozjaku raste više vrsta endemskog bilja među kojima i orhideje. Vrhovima Kaštelanskih planina vodi Planinarski put Dalmacije i planinarski put

lijepom našom

Život s mirovinom

»Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći – Klis». U dužini od 30 km obuhvaćeno je 19 kontrolnih točaka i to većinom sakralnih objekata sagrađenih u doba hrvatskih narodnih vladara. Rijetkost je da se na tako malom prostoru nalaze četiri planinarska doma - Putalj, Koludar, Maljačka i Split – i jedno planinarsko sklonište, Orlovo gnijezdo.

Biokovo

runolista. Središnji dio i južna strana Dinare je ujedno i izvorište dva bisera: Krčića i Cetine. Krčić se ulijeva u Topolju u izvor Krke. Za Krku se veže legenda, a kaže da su to dinarske viline vlasi koje su se rasule do mora. Na Dinari na žalost postoji samo jedan planinarski dom i to u predjelu zvanom Brezovac.

Kamešnica

Biokovo je najduža i najviša planina u Dalmaciji. Spada u red najljepših i najprivlačnijih primorskih planina. Sveti Jure je najviši vrh Biokova te drugi najviši planinski vrh Hrvatske. Do njega je moguće doći planinarskim stazama i biokovskom cestom, najvišom hrvatskom prometnicom. Sa Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje. Tu se nalazi i istoimena crkvica koja je sagrađena 1968. godine nedaleko od stare crkve koja je srušena zbog gradnje odašiljača. Uz glavni vrh Sveti Jure (1762 m) ističe se još nekoliko izrazitih vrhova: Sveti Ilija (1640 m), Veliki Troglav (1659 m), Šibenik (1450 m), Štripac (1450 m), Kimet (1536 m) i Vošac (1421m). Strminom se Biokovo izdiže od Baške Vode do Podgore u dužini od 25 kilometara. Na tom se dijelu okomito nadvilo nad Makarskom rivijerom.

Kamešnica je planina koja uz svoju ljepotu i privlačnost nije posjećena onoliko koliko zaslužuje. Uzroka je, naravno, više, a jedan od najvećih je što na toj visokoj i prostranoj planini donedavno nije bilo ni jedne planinarske kuće, a planinarski putovi su bili zapušteni. U posljednje vriUspon prema Kurtagića docu jeme to se promijenilo. Kamešnica je granična planina između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Očarava svojom pitomošću, travnatim visoravnima, bukovom i jelovom šumom, izvorima, kamenim vrhovima, okomitim stijenama kakve srećemo samo u Alpama. Najviši vrha Glavaš (1308 m) je nova kota HPO-a. Dalmatinski i livanjski planinari su prošle godine dovršili markaciju uzduž cijelog hrbata te dugačke granične planine pa ona više nije rezervirana samo za one dobre kondicije i istraživačkog duha. Markacija počinje u Rosnom docu koji je sastavni dio prijevoja Vaganj (1173 m) i vodi u Kurtagića doce, travnatu zaravan omeđenu šumom iznad koje se uzdižu vrhovi Planinica (1612 m) Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m)

Pogled s Biokova – «Motika» na mali dio Makarske rivijere

Treba spomenuti i Vidovu goru najviši vrh otoka Brača (778 m), koji je i najviši vrh svih hrvatskih otoka.

To joj daje posebnu draž, pa se Makarska rivijera ubraja u red najljepših turističkih odredišta. Područje planine Biokovo je proglašeno parkom prirode 16. lipnja 1981. godine, a područja od posebne zaštite su: posebni geomorfološki rezervati (Nevistina stina, Ovčje polje, KuranikŠibenik-Štropac-Vošac), posebni rezervati šumske vegetacije, šumska bukva i jele (Kaoci, Kimet-Sutvid), autohtone šume crnog bora (Bukovac, Borovik, Šibenik-Borovac), primorska šuma bukve (Vošac, Sv. Ilija-Šibenik-Škropac, Veliki Troglav). Sve što bi se moglo reći za Biokovo čini se nedovoljno i premalo u odnosu na njegovu ljepotu u stvarnosti.

Nepravedno bi bilo ne spomenuti i najviši vrh poluotoka Pelješca, Svetog Iliju (961 m) s kojeg puca veličanstven pogled na dalmatinske otoke i planine.

Dinara Današnje ime najvjerojatnije je vezano uz ilirsko pleme Dindara koje je živjelo na tim prostorima. Vrh Dinara je istog imena kao planina. Visok je 1831 metar i službeno najviši vrh Hrvatske, iako nije najviši vrh Dinare. Naime Troglav, kao najviši vrh, administrativno se nalazi na teritoriju BiH. Masiv Dinare proteže se od Grahova pa sve do iza vrha Kamešnice u dužini od oko 90 kilometara. Krš, nisko raslinje, a u ljetnim mjesecima suša osnovne su karakteristike Dinare. U vrtačama se nalazi i nešto šume bukve, bora i jele. Na nekoliko lokacija se može pronaći i vrlo rijedak cvijet

Jedan od veličanstvenih pogleda koje nudi Sveti Ilija

Ne bi bilo pravedno da izostavimo svaki vrhić, planinu, brdašce i putić koji bezuvjetno nude lepezu mirisa, boje i okusa neke manje poznate, ali ne i manje lijepe Dalmacije. Na žalost, premalo je prostora da bi se nabrojale sve planine i vrhovi koje je vrijedno posjetiti. Možemo ih vam samo preporučiti, kad su već te krasotice i krasuljci nepravedno zapostavljeni u turističkim vodičima dalmatinskoga kraja. Zato, ranac na rame i put pod noge, upoznajmo zajedno kršne momke i stamene djevojke.  Broj 49 / listopad 2010.

život

Život s mirovinom

ZABLUDA JE DA TREBA PREKINUTI SVAKU SEKSUALNU AKTIVNOST U INTERESU DUGOG ŽIVOTA I DOBRA ZDRAVLJA

Ima li seksa u trećoj dobi?

Ako već vi idete u mirovinu, nema potrebe da tamo šaljete i svoj spolni život jer na njega imate potpuno pravo!

Piše: IVO Belan, dr. med.

rije nego malo detaljnije i ozbiljnije odgovorim na to pitanje, htio bih reći što mi je supruga nedavno rekla. Naime, kada se povede razgovor o ovoj temi obično kažem, a i tvrdim, da ima mladića sa šezdeset i staraca sa dvadeset godina. Međutim, moja žena kaže da bi ona ipak radije tri starca od dvadeset, nego jednog mladića od šezdeset.

Dakle, ima li seksa u trećoj dobi? Nažalost, nema ga onoliko koliko bi ga moglo i koliko bi ga trebalo biti. Zašto? U našem narodu je, nažalost, poprilično rašireno mišljenje da čovjek koji je prošao šezdesetu godinu života nema više što tražiti u seksu. Razumljivo, to je pogrešno mišljenje, prava zabluda. Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost više nije potrebna, da nije moguća, kako za muškarce, tako i za žene, kako navodno te stvari ne dolikuju starijim osobama, da nisu etične i normalne za tu dob. Ukratko, da treba prekinuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja. Sve glupost do gluposti, zabluda do zablude, a istina je potpuno suprotna. Čovjek se pita, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima se može uživati.

38 Broj 49 / listopad 2010.

život

Život s mirovinom

Postoje li neke znanstvene činjenice na osnovu kojih se može tako tvrditi? Postoje. Američko vijeće za seksualni odgoj i njihov Nacionalni institut za proučavanje starenja, već odavno smatraju da većina ljudi u seksu uživa čitav život. Jasno, izuzeci su oni koji misle da ne smiju ili da ne mogu ili nemaju s kime. Suvremeni seksolozi i gerontolozi svojim istraživanjima dokazuju da je spolni život u trećoj dobi prirodna, moguća i normalna stvar. Liječnici i socijalni radnici izjavljuju da im stariji pacijenti stidljivo otkrivaju da osjećaju seksualne prohtjeve, ali ih smatraju neprirodnim. Jedna grupa urologa iz Kalifornije svojim je ispitivanjima utvrdila da je među oženjenim muškarcima u dobi od 70 godina svaki treći sposoban za potpuni seksualni život. Unutar grupe žena u dobi od 55 do 60 godina, više od 30 posto ih je izjavilo da su više zainteresirane za seks nego ranije. Poznati američki znanstvenici, doktori Kinsey, Masters i Johnson, svojim su istraživanjima pokazali da su muškarci i žene, koji su u dobroj zdravstvenoj kondiciji, fiziološki u stanju imati zadovoljavajući spolni život do 80-te godine, pa i kasnije. Oni tvrde da stariji parovi mogu i trebaju nastaviti sa normalnim spolnim odnosima, kako kažu do «neodređene granice». Kada je u pitanju seksualnost u trećoj dobi, mogu li se očekivati i neki problemi? Premda seksualna sposobnost, kao što vidimo, traje dugo, ipak se u starijoj dobi obično događaju i neke funkcionalne promjene i to treba znati. Tako na primjer, stariji muškarci i žene mogu sporije reagirati i možda će im trebati više strpljenja i stimulacije nego prije. Međutim, treba znati da to neće umanjiti zadovoljstvo pri odnosu. Čak i ako se potpuni spolni odnos i ne može obaviti, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode, kao što su dodiri, milovanja, nježnost i drugo.

Koji su najčešći uzroci impotencije? Impotencija je neuspjeh u postizanju erekcije barem u 25 posto pokušaja spolnog odnosa. Premda se sve do nedavno smatralo da su emotivni, psihički problemi isključivi uzroci impotencije, danas je sve češće slučaj da su neki fizički razlozi odgovorniji za pojavu impotencije. Ovdje možemo spomenuti neke od uzroka: poremećena, oslabljena cirkulacija, oštećenja živaca zbog šećerne bolesti ili zbog nekog drugog razloga (ja-

sno, svaki slučaj dijabetesa nema uvijek za posljedicu impotenciju). Kao mogući uzroci dolaze u obzir još alkoholizam (treba imati na umu da alkohol povećava želju, a smanjuje moć), zatim neki lijekovi i tako dalje. Razumljivo, impotencija može biti u vezi i s emotivnim faktorima, potištenošću, brigama i životnim nedaćama. Jedan šezdesetogodišnji muškarac postao je impotentan ubrzo nakon što mu je umrla žena. Pet godina kasnije, upoznao je ljubaznu ženu koja je imala puno razumijevanja za njega i koja je učinila da se on ponovno osjeti siguran. Četiri mjeseca nakon toga mu se vratila potencija.

Što preporučiti starijim parovima? Prvo treba preporučiti zdrav način života, a to znači imati pravilnu ishranu, održavati normalnu tjelesnu težinu, svakog jutra pojesti doručak, fizički vježbati dva do tri puta tjedno, spavati sedam do osam sati noću, ne pušiti i piti alkoholna pića u umjerenim količinama ili uopće ne piti. Drugo, onima koji nisu oženjeni, preporučljivo je ženiti se. Oženjeni ljudi žive duže. I treće, kada je u pitanju spolna aktivnost, mora se znati da potpuno gašenje tih aktivnosti može dovesti do fizičke i psihičke tromosti, bezvoljnosti, potištenosti i potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu uzrokovati razna oboljenja i skratiti život. Zajednički život, privrženost i međusobna ljubav održavaju i fizičku želju. Moja poruka ljudima treće životne dobi je: ako već vi idete u mirovinu, nema potrebe da u penziju šaljete i svoj spolni život jer na njega imate potpuno pravo!  Broj 49 / listopad 2010.

Stil života VRTLARENJE KAO HOBI

Lopaticu u ruke!

U manje zanimljiv kutak ubacite klupicu s jastucima kako bi ste ga osvježili, te kako bi ste se u njemu mogli odmoriti dok vam se pogled pruža na vaše novo-staro predivno dvorište. Vjerujte, bit ćete oduševljeni onime što ćete vidjeti! Piše: DORA Juras

dlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Od nekoliko velikih životnih događaja, koje prolazi većina ljudi - od završetka školovanja, pronalaska prvog posla, vjenčanja i rođenja prvog djeteta pa nadalje - odlazak u mirovinu je nesumnjivo najstresniji. Umirovljenje je blagoslov za one ljude koji nisu svoj posao voljeli ili su ga osjećali kao teret. Ako pritom imaju neke hobije, to za njih može biti početak zanimljivijeg života jer se napokon mogu baviti nekim, ranije zanemarenim interesima. Ako imate vrt, ma koliko god velik, odnosno malen on bio, vjerojatno ste pronašli savršen hobi kojim ćete kratiti vaše umirovljeničke dane. Osim što ćete boraviti na svježem zraku, baviti se fizičkom aktivnošću, možda osim raskošnog cvijeća uzgojite i pokoji plod koji će se naći na vašem dnevnom, zdravijem meniju. Možda trenutačno niste u situaciji ili nemate dovoljno novca za uređenje raskošnog vrta, možda ste zadovoljni samo terasom ili komadićem popločenog prostora. Međutim svi potajno želimo nešto ljepše, možda malo veće i mirnije, svi tražimo neki svoj kutak svoj mir za opuštanje u prirodi, pa zašto ne biste imali prirodu u vlastitom domu i vrtu. Vrtlarenje u zatvorenom prostoru pruža mogućnost ukrašavanja nekog interijera sobnim biljem. Pomoću biljaka može se naglasiti sobni namještaj ili određeni dio prostorije. Pomoću njih se mogu kreirati različiti oblici. Današnja manja dvorišta često ne dopuštaju luksuz da cjelokupni prostor posluži za samo jednu svrhu. Ali nemojte biti uplašeni zbog veličine svojeg prostora, nego razmislite o slijedećoj kombinaciji: roštilj, manji stol za objed i stolci, raznovrsno cvijeće i povrće raspoređeno po prostoru tako da ima funkciju vrta i dekoracije, te pod prekriven ukrasnom korom od drveta. U manje zanimljiv kutak ubacite klupicu s jastucima kako bi ste ga osvježili, te kako bi ste se u njemu mogli odmoriti dok vam se pogled pruža na vaše novo-staro predivno dvorište. Vjerujte, bit ćete oduševljeni onime što ćete vidjeti! Dakle, lopatice u ruke, malo svježe zemlje i nekoliko sadnica i vaš novi radni dan u vrtu, na terasi ili tek u kutku prozora može započeti! 

40 Broj 49 / listopad 2010.

Život s mirovinom

KAKO S MALO NOVCA PREUREDITI DOM

Sve je u boji, a nešto i u detaljima

Kada birate boju za podove, zidove, prozorske okvire i velike komade namještaja razmišljajte dugoročno. Drugim riječima, izaberite one boje koje neće izaći “iz mode” za nekoliko godina i koje vam neće brzo dosaditi Piše: DORA Juras

ijetki domovi izgledaju kao da su istrgnuti sa stranica nekog časopisa za uređenje interijera. Prostorije su im usklađene bojama, dizajnom i proporcijama, odnosno rasporedom. Može li i vaš dom koji ste uređivali davnih godina po tadašnjem posljednjem trendu i mogućnostima postati lijep i atraktivan kao na fotografiji nekog časopisa? Naravno da može! Složit ćete se da je mijenjanje velikih stvari poput podova, sofa, kauča, zidova i prozora poprilično skupa avantura. Zato za početak treba odrediti budžet za preuređenje i usredotočiti se samo na detalje koji će, vidjet ćete, učiniti čuda. Jedan od njih je - boja. Pažljivo izaberite paletu. Kada birate boju za podove, zidove, prozorske okvire i velike komade namještaja, razmišljajte dugoročno. Drugim riječima, izaberite one boje koje neće izaći “iz mode” za nekoliko godina i koje vam neće brzo dosaditi. Neutralne i zemljane nijanse sigurne su, a mogu se miješati sa svijetlima i prigušenima. Tonovi poput bijele, bež, zlatne, smeđe i žućkasto-smeđe omiljeni su jer prolaze na testu vremena. Nadalje, slojevitost će prostoriji dati toplinu. Ako je soba

stil života

hladna, dodavanje slojeva može je “ugrijati”. Primjerice, uložite u sag i dodatke koji imaju teksturu - prekrivače, zavjese, jastučiće… Pritom ne zaboravite na osvjetljenje, ali vodite računa o sjenama. Osvjetljenje stojećom svjetiljkom stvara više topline nego luster. Sjena svjetiljke je blago žućkaste boje ili baca žuti sjaj. To je izvrstan način kako uz malo muke i novca u vaš dom unijeti ugodnu atmosferu. Eksperimentirajte u domu! Pomaknite kauč ili sofu da biste stvorili nov ugođaj i prekinuli monotoniju. Ploče, knjige ili figurice stavite sve na isto mjesto. Ako, primjerice, skupljate figurice anđela ili lutke, pronađite im jedno mjesto u stanu. Privlačit će pozornost, a prostor će izgledati urednije i profinjenije. Samo jedan komad namještaja, recimo stolac zanimljivog dizajnerskog rješenja ili pak stol, mogu dati poseban čar prostoriji, posebice ako su postavljeni pod neuobičajenim kutom. Zamislite sobu gdje su stolovi i kaučevi postavljeni pravocrtno, a dio za televizor nakošen. Instant-moderno rješenje za nula kuna! Uzmite u obzir malene svjetiljke. Dodajte toplinu blagovaonici visokim, “mršavim” lampama. Takve modele možete pronaći na rasprodajama u robnim kućama. Odabir onih koje bacaju žute sjene dodat će smisao i toplinu vašoj blagovaonici. Ništa manje bitan nije ni raspored umjetnina. Slike, primjerice, postavite na zidove u visini očiju. Uobičajena pogreška je postavljanje umjetnina previsoko. Ako ih objesite u visini očiju, ti će komadi biti dio dekora. A kad smo već kod dekora, držite se onih monotonih. Zašto? Jer odaju dojam prostranosti i profinjenosti. Jeste li ikad ušli u dom u kojemu su sve sobe bile prostrane i izgledale kao cjelina? Bijeli zidovi, bijeli kauč, bijeli stolići za kavu ili stolci u kombinaciji mogu izgledati očaravajuće. No, treba ih naglasiti jastucima ili nekim drugim dodacima u toplim bojama. Koristite zemljane tonove, smeđu, bež, maslinastu, pa i bijelu i nećete pogriješiti. Prije nego što odlučite koliko ćete kućnog budžeta potrošiti da biste preuredili svoj dom, zasučite rukave, pobacajte nepotrebne stvari, podignite rolete i napravite novi razmještaj. Možda će nekoliko modernih detalja i nova boja zida biti sasvim dovoljni da uživate u novom domu.  Broj 49 / listopad 2010.

AŽKZ i Avon Hrvatska protiv nasilja nad ženama KAMPANJOM SE PRIKUPLJAJU SREDSTVA ZA POMOĆ AUTONOMNOJ ŽENSKOJ KUĆI ZAGREB, KOJOJ NAKON 20 GODINA RADA PRIJETI ZATVARANJE. DOPRINOS JE MOGUĆE OSTVARITI PUTEM POZIVA NA BROJ 060 90 04 TE KUPNJOM GLOBALNIH AVONOVIH PROIZVODA ZA BORBU PORTIV NASILJA NAD ŽENAMA. Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) i tvrtka Avon Hrvatska započele su sredinom rujna zajedničku kampanju. Osim podizanja svijesti javnosti o ovom učestalom, no često tabuiziranom problemu nasilja, kampanjom se žele prikupiti dodatna financijska sredstva za AŽKZ, kojoj nakon 20 godina rada prijeti zatvaranje. Sredstva za pomoć AŽKZ-u prikupljat će se putem otvorene telefonske linije s brojem 060 90 04 u razdoblju od rujna do studenog ove godine. Doprinos očuvanju skloništa za žene žrtve nasilja može se dati i kupnjom ogrlice, narukvice ili prstena, koji su posebno dizajnirani u okviru globalne Avonove kampanje protiv nasilja nad ženama. Sav prihod od prodaje ovih proizvoda, koji su dostupni putem Avonovog kataloga namijenjen je AŽKZ-u. Naime, prema istraživanju koje je 2003. provela AŽKZ u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, a koje je još uvijek jedino istraživanje te vrste na nacionalnoj razini, svaka treća žena u Hrvatskoj pretrpjela je fizičko nasilje od strane bivšeg ili sadašnjeg supruga, odnosno partnera, dok je 50 posto žena u Hrvatskoj žrtva psihičkog nasilja. „Nasilje nad ženama nikako se ne bi smjelo smatrati isključivo privatnim problemom tih žena, nego i problemom društva u cjelini te se stoga nadamo da će društvo u kojem živimo ovom kampanjom prepoznati svoju priliku za doprinos suzbijanju i saniranju posljedica ovakvog destruktivnog ponašanja“ izjavila je Neva Tölle, aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreb. U 2009. godini u skloništu AŽKZ-a smještaj je dobilo 22 žene i 38 djece, a telefonsko savjetovanje zatražilo je više od 1353 žene. Zabrinjavaju i činjenice da nasilje najčešće počinje nakon ulaska u brak, da se ono gotovo uvijek događa u prisutstvu djece te da 85% ispitanica smatra da je nasilje nad ženama u Hrvatskoj daleko ozbiljniji problem nego što se misli. *** Ako želite kontaktirati Avon, nazovite 01/6650 010 ili posjetite www.avon.hr. Avonov online press office: http://www.avon.hr/PRSuite/aboutus_landing.page

Život s mirovinom

moda

SAJAM NA ZAGREBAČKOJ PERIFERIJI POSTAO GALERIJSKI PROSTOR

Atelje umjetničkog nakita na “Hreliću”

a zagrebačkoj periferiji, gdje se još prije četrdeset godina ugnijezdio jakuševački sajam, svima poznatiji kao «Hrelić», dogodilo se čudo. Diskretno se 2007. godine u upravnu zgradu sajma automobila na inicijativu vlasnika licencije sajma Stjepana Obada doselio svjetski umjetnik u keramici Hanibal Salvaro-Hani. Otvorivši galeriju keramike «Zlatni konj» 2007. godine, akademik Salvaro i Obad počinju kreirati novo lice najstarijeg zagrebačkog 'buvljaka' i sajma automobila. Zahvaljujući njima, 2009. godine u zgradu sajma dolepršala je kao leptirica dizajnerica art-nakita Margareta Juzvišen-Margo, članica najstarije umjetničke udruge Grupa `69. Otvorivši atelje s čudesnim rukotvorinama i dizajnom prostora, sajmu je dala novi 'štih'. Kad otvorite vrata ateljea i uđete u prostor, zaplovit ćete egzotičnim krajevima svijeta gdje je umjetnica pronalazila materijale i inspiraciju. Od Jadranskog mora preko Dalekog istoka, Tibeta, Nepala i Indije sve do egzotičnog Tajlanda. U spoju tradicije raznih zemalja i njezina umjetničkog izraza, umjetnica stapa svjetove i prelazi barijere granica i nacija. Budući da se u listopadu obilježila 40. godišnjica sajma, i atelje je imao svoj otvoreni dan u kojem su mnoge Zagrepčanke mogle razgledati taj neobični nakit. Tom je prigodom plesni performans održala profesorica Irja Kren uz instrumentalnu pratnju dua Emmalee. Sajam automobila i sam «Hrelić», čini se, doživljavaju preobrazbu iz ružnog pačeta u labuda, odnosno u galerijski prostor. Naravno, pozivaju sve umirovljenice i umirovljenike da ih posjete u ateljeugaleriji «Margo&M». Zahvaljujući Upravi sajma, čitateljima našeg i vašeg omiljenog časopisa omogućen je i - poseban popust! Samo se treba javiti umjetnici Margareti Juzvišen-Margo koja će vas srdačno dočekati i provesti kroz galeriju, a prije toga je možete i nazvati na broj telefona 01 6609 918. (D. J.) 

Margareta Juzvišen-Margo

Broj 49 / listopad 2010.

kućna ljekarna

Život s mirovinom

Fenolski spojevi u kantarionu imaju višestruko djelovanje, a najvažnije je njihovo antibakterijsko i antiparazitno djelovanje. Djelatne tvari kantariona učinkovite su u ulju i do dvije godine uz uvjet da se čuvaju u tamnoj boci ili na tamnu mjestu

antarion, gospina ili bogorodičina trava, krvavac, gorac, gorčac, (lat. Hypericum perforatum L.) trajna je biljka visine 30 do 70 cm a raste posvuda: na krčevima, rubovima šuma, sunčanim livadama, tratinama, napuštenim njivama i drugdje. Karakterističnih je listova protkanih mnogobrojnim prozirnim točkicama. Na vrhu stabljike cvatu lijepi žuti cvjetovi i s po pet listića (latica). Trljanjem cvjetovi ispuštaju krvavo-crveni sok. Biljka cvate čitavo ljeto, naj-

Priprema kantarionova ulja 4 velike žlice nerazvijenih pupova biljke usipati u staklenku i ostaviti jedan dan, da malo povenu. Na njih zatim naliti litru maslinovog ulja, staklenku dobro zatvoriti – začepiti – pustiti da stoji na suncu 6 – 8 tjedana. Tim se uljem mažu kraste, osipi, a također i hemoroidi, a korisno je svaki dan popiti jednu kavenu žličicu ulja. Umjesto maslinovog ulja može se koristiti bilo koje biljno kvalitetno ulje. Kod cijeđenja se može koristiti stezaljka za cijeđenje čvaraka.

NOVO

više u srpnju, a ljekoviti dijelovi nalaze se na gornjoj polovini biljke u cvatu. Za pripremu, oni se suše na sjenovitim mjestima i kasnije koriste u ljekovitim pripravcima: eteričnom ulju, čaju, vinu i tinkturi. Ljekovitost biljke opisana je već u starom Rimu i srednjem vijeku. Mnogobrojne su ljekovite i djelotvorne tvari u gospinoj travi: eterično ulje, ugljikohidrati, bjelančevine, pektinska i miristinska kiselina, vitamin C, gorka tvar, tanin, smola, antocijan, crvene boje hiperin i hipericin, karoten, flavonoidi, kolin, fitoserin i tragovi alkaloida. Ulje, izrazito crvene boje, miriše na crnogorična ulja a sadrži kadinen, terpen, azulen i izovalerijansku kiselinu. Flavonoidi heterozidi sadrže hiperozid, rutozid i kvercitrozid. Fenolski spojevi u kantarionu imaju višestruko djelovanje, a najvažnije je njihovo antibakterijsko i antiparazitno djelovanje. Djelatne tvari kantariona učinkovite su u ulju i do dvije godine uz uvjet da se čuvaju u tamnoj boci ili na tamnu mjestu. Njihovo djelovanje je višestruko – smiruju upalne procese, otekline kod povreda (udarci, uganuća, iščašenja…), hematome, umiruju bolove i grčevite spazme unutarnjih organa, čiste rane i krv, stežu rane, zaštićuju organizam od štetne radioaktivnosti, a ako je organizam već ozračen tada tu radioaktivnost uklanjaju. Čajni uvarak od kantariona pije se više puta na dan po uputama te kod mnogobrojnih upalnih i bolnih stanja unutrašnjih organa. Kantarion ulje primjenjuje se lokalno, a osobito se preporuča u njezi i zaštiti kože koja je osjetljiva ili suha. Ulje je učinkovito i kod prišteva, akni, čireva i opekotina, ali i rana koje krvare; ozljede mišića, hematoma, oteklina kod udaraca, uganuća i iščašenja te mnogobrojnih reumatskih oboljenja. Čaj od kantariona je koristan kod liječenja upalno-bolnih sindroma dišnog, probavnog, mokraćnog i reprodukcijskog sustava te neuroza, glavobolja, nesanice i funkcionalnih srčanih smetnji. 

Ginkgo Belupo od sada po NIŽOJ cijeni! Ovih dana čeka Vas posebno iznenađenje u Vašoj ljekarni! Ginkgo Belupo, hrvatski biljni lijek namjenjen ublažavanju tegoba loše cirkulacije, dostupan je od sada po NIŽOJ cijeni! Potražite Ginkgo Belupo u Vašoj ljekarni!. Prije upotrebe pažljivo pročitati uputu o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

44 Broj 49 / listopad 2010.

kućni ljubimci

Život s mirovinom

DONOSIMO POPIS NAJPOPULARNIJIH MALIH PASMINA, KOJI SU UPRAVO NAJČEŠĆI IZBOR PRIPADNIKA UMIROVLJENIČKE POPULACIJE

Sitni ali dinamitni!

Četiri najpopularnije pasmine, koje najčešće viđamo na ulicama i parkovima, svakako su shih tzu (ši cu), pudle, koje vjerojatno imaju najdužu tradiciju u Europi, pekinezeri te posljednjih godina veoma popularni maltezeri... Zašto ih volimo, saznat ćete u ovom članku...

Shih-Tzu – Ši cu Ova pasmina potječe od tibetskog psa, kojeg su stoljecima uzgajali budisticki monasi; a križan je sa pekinezerom. Uz pekineza je bio vrlo omiljen na kineskom carskom dvoru. Prvi primjerci ši - cua stigli su u Englesku 1930. godine i tu je pasmina selekcionirana.

najzaslužnija za popularizaciju pasmine, pa je danas pudl nacionalni pas Francuske. Osim što je pasmina korištena kao lovački pas pokazala se korisnom i u ratu, cirkusima, pa čak i kao pas za pronalaženje tartufa.

lu i obasipa maženjem. Maltezer je vrlo zaigran i hrabar, odan je zaštitnik svoga gospodara i s njegovom se djecom najradije igra. Ovaj majušni pas može težiti od 1,4 do 3 kg, a ako se udeblja i ulijeni, za to je isključivo kriv njegov vlasnik, koji ga previše hrani ili mu čak daje slatkiše. Prosječno živi između devet i 11 godina, a smatra se jednom od najljepših pasmina koje potječu s Mediterana, prema nekim stručnjacima s našeg otoka Mljeta.

Pekinezer

Maksimalna težina ovog malog psića je devet kilograma, a visina 27 cm. Glava mu je kvadratična i kratka; nosni hrbat je dugačak a njuška crna. Oči su mu tamne, velike i okrugle uši dugacke i ovješene, a dlaka ušiju je tako obilna da se spaja s dlakom vrata. Dozvoljene su sve boje. Ši cu je živahan pas, prijatelj djece, ali i tipičan kucni pas koji, uz to, i dugo živi, pa lako postigne i 15 godina. Ipak, dlaka ovog psića mora se četkati svakodnevno.

Pudl Pudl svoje porijeklo vuče iz drevne porodice pasa za vodu a Francuska je

Danas je pudl jedna od najrasprostranjenijih i najpopularniji pasmina na svijetu, prijateljske je naravi, inteligetan i prilagodljliv, vjeran i aktivan. Postoje četiri vrste: veliki, standardni, minijaturni i toy. Svi su četvrtaste, kompaktne i mišićave građe, prepoznatljivog ponosnog držanja i živahnog, nesputanog kretanja. Glava je dugačka i izraženih linija. Oči su tamne i bademastog oblika, a uši duge, nisko nasađene i padaju niz obraze. Pudl je živahan pas, ali ne zahtjeva angažiranije šetanje i dugog je životnog vijeka. Idealan je za stan jer se ne linja, a dobar je i pas čuvar, premda veoma osjećajan.

Maltezer Maltezeri imaju meku, dugu, bijelu i svilenkastu dlaku, crnu njuškicu i duboke crne oči, koje se kriju ispod šiški. Krzno im može imati tragove blijede narančaste nijanse. Iako izgleda ljupko kao plišana igračkica, on je mnogo više od kućnog ljubimca koji se drži na kri-

Ovo su pripadnici najstarije rase pasa, a nastali su u Kini. Maleni su, ali znaju biti iznenađujuće teški kad se podignu jer imaju teške kosti. Stoljećima su živjeli isključivo na carevu dvoru, a u 19. stoljeću dovode ih u englesku. Imaju jak karakter i pravi su zaštitnici. Iako su maleni, toliko su hrabri da to može prijeći u tvrdoglavost. Osjećajni su i neovisni. Povremeno ih je teško nahraniti jer žele pokazati da su dominantniji od vlasnika pa odbijaju hranu. Opet, ako previše jedu mogu postati gojazni. Katkad toliko vole vlasnika da postanu ljubomorni. Znaju dugo i bučno lajati, ali nisu agresivni. Dobri su za život u stanu i nije im nužno dvorište. Ipak, kako bi očuvali zdravlje, potrebno ih je redovito šetati.  Broj 49 / listopad 2010.

reportaža

Život s mirovinom

LONDON – SREDIŠTE MOĆNOG IMPERIJA

Prijestolnica Kraljevstva za plići džep Ako si u Londonu ne možete priuštiti ručak ili večeru u otmjenim restoranima, kakvih ima napretek, ali su zaista skupi, ipak postoji način na koji se dobro i jeftino možete prehraniti za vrijeme boravka u toj prijestolnici. Na svakom koraku naići ćete na ponudu kineske, tajlandske, vijetnamske, japanske i drugih istočnjačkih kuhinja. Možda svaki put nećete biti najsigurniji što je točno ono što jedete, ali, neće biti neukusno i obično će vas stajati samo pet funti po obroku (oko 35 kuna), bez obzira na to koliko puta napunite tanjur

ažu da se London sviđa onome kojemu se ne svidi Pariz i obratno. Ne znamo je li ta konstatacija točna, no, činjenica je da je glavni grad Ujedinjenog kraljevstva mjesto koje svakako treba posjetiti. Osobito otkad, a tako je već nekoliko godina, nekolicina low cost zrakoplovnih kompanija iz Zagreb, Splita i Pule uvela jeftine letove za jedan od londonskih aerodroma. U svakom slučaju, ako planirate dovoljno unaprijed, što znači nekoliko mjeseci ranije, let možete platiti i manje od sto eura za oba smjera. Takve kompanije uglavnom slijeću na manje poznate londonske aerodrome kao što su Gatewick ili Stanstead, no, do grada se u oba slučaja lako dolazi redovitim linijama vlaka ili autobusa. Želite li obići grad, zaboravite na taksije, koji će vam biti preskupi, nego, odmah po dolasku kupite oyster, posebnu propusnicu koju možete kupiti na bilo kojem metro stajalištu i koju možete nadopunjavati kao svaku drugu pre paid karticu.

Londonsko oko (London Eye) najveći je panoramski kotač na svijetu. Nalazi se na južnoj obali rijeke Temze

46 Broj 49 / listopad 2010.

Naime, obilazak Londona, koji je uistinu velik grad – najbolje je obaviti metroom. Snalaženje je iznimno jednostavno, stanice su jasno i logično obilježene i uistinu se teško izgubiti. Kad je riječ o smještaju, London pruža nebrojene mogućnosti, i za one dubljeg, ali i one plićeg džepa. Tisuće malih hotela, smještene su u četvrtima centralnog Londona, a cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi kreće se između 25 i 50 funti za noć, što uključuje i kontinentalni doručak. Ono što je velika prednost Londona svakako je osjećaj da se ne nalazite u opasnom gradu. ulice su pune bobija a stanovnici uglavnom dobro raspoloženi, tolerantni i uljudni. Engleska hladnoća o kojoj se nerijetko govori ubrzo se pokazuje običnom predrasudom. Naime, Londončani su nasmijani, opušteni ljudi koji odaju dojam građana svijeta. Ulice centralnog Londona prepune su ljudi svih rasa i boja kože, a najveći je broj došljaka svakako iz bivših kolonija Bri-

tanskog carstva, prvenstveno Indije. London, pogotovo ako ga obiđete u nekom sunčanom tjednu pruža nebrojene mogućnosti zabave i opuštanja, no, odlučite li se u što manje dana saznati što više o ovom gradu, savjetujemo vam rani odlazak na počinak i duge dnevne ture njegovim znamenitostima. Ako si u Londonu ne možete priuštiti ručak ili večeru u otmjenim restoranima, kakvih ima napretek, ali su zaista skupi, ipak postoji način na koji se dobro i jeftino možete prehraniti za vrijeme boravka u toj prijestolnici. Na svakom koraku naići ćete na ponudu kineske, tajlandske, vijetnamske, japanske i drugih istočnjačkih kuhinja. Možda svaki put nećete biti najsigurniji što je točno ono što jedete, ali, neće biti neukusno i obično će vas stajati samo pet funti po obroku (oko 35 kuna), bez obzira na to koliko puta napunite tanjur. No, ako je vrijeme lijepo, šteta je propustiti ručak na travi jednog od londonskih parkova, koji svojom tradicijom i ljepotom predstavljaju pravo malo čudo. U parku možete jesti, osvježiti se sladoledom, zapaliti cigaretu, što drugdje uglavnom ne

reportaža

Život s mirovinom

Druga najdulja britanska rijeka, Temza, glavni je razlog što se britanska prijestolnica smjestila upravo na ovome mjestu

možete, no – zabranjeno je unošenje alkohola bilo koje vrste. Na raspolaganju su vam, da spomenemo samo najznačajnije, kraljevski parkovi: Hyde Park, Kensington Gardens, i Regent's Park na sjevernom kraju centralnog Londona. Londonska povijest započinje rimskim osnivanjem grada Londinium. Jezgra Londona, drevni londonski City zadržala je svoje srednjevjekovne međe. Najkasnije od 19. stoljeća, naziv "London" odnosi se i na metropolis koji se razvio oko grada. Danas, veći dio te konurbacije tvori londonsku regiju i administrativno područje Velikog Londona, s vlastitim izabranim gradonačelnikom i skupštinom. London je značajan "globalni grad" i jedno od najvećih svjetskih financijskih središta s najvećim bruto domaćim proizvodom u Europi. U središnjem Londonu smještena su sjedišta većine britanskih kompanija među prvih 100 prema indeksu FTSE 100 Londonske Burze, i više od 100 među 500 najvećih europskih. Golemi utjecaj Londona na politiku, financije, obrazovanje, zaba-

Londonski Tower Bridge dobio je ime po srednjovjekovnoj tvrđavi Tower of London u čijoj se neposrednoj blizini nalazi

vu, masovne medije, modu, te umjetnost i kulturu, uvelike doprinosi globalnom statusu grada. Ako u Londonu namjeravate provesti samo nekoliko dana, što je najčešći slučaj, svakako napravite precizan plan što želite i namjeravate posjetiti, jer je u tako malo vremena nemoguće obići sve. Kud god da se okrenete vidjet ćete monumentalne i prelijepe zgrade. Duh prošlih vremena čuvaju Buckhingamska palača, Tower bridge, London Tower, St Paul Cathedral, koje ne možete zaobići. Tu su i obavezni Hauses of Parliament i Big Ben, a ako imate vremena i želite vidjeti London na dlanu, prijeđite na drugu stranu Temze i platite vožnju Londonskim okom koja će vas koštati oko 20 eura. Šetnja kroz Soho , Bond ili Oxford street, pa makar samo promatrali izloge, zasigurno je nužan dio londonskog „paket-aranžmana“. Ono što je Times square za New York, to je Piccadilly Circus za London, a

Piccadily Circus - zadržite li se dovoljno dugo na Piccadilly Circusu, naletjet ćete na sve ljude koje poznajete - kaže londonska pošalica

ne smijete propustiti ni Trafalgar – najveći trg u cijelom Ujedinjenom kraljevstvu. Muzej Madame Tusaudds čuva više od 400 modela voštanih kipova svjetskih zvijezda, i tamo se možete fotografirati sa svima njima, uključujući i članove kraljevske obitelji. Ako ste mlađi i želite kupovati jeftinije, svakako se autobusom na kat odvezite u Camden Town, zanimljivu tržnicu, šoping centar na otvorenom i stjecište mode, različitih kultura i običaja. Ovo ni približno nije popis destinacija koje je u Londonu poželjno vidjeti jer bi on teško stao u ijednu reportažu. No, jedno je sigurno, gdje god da iz podzemlja londonskog metroa izronite na površinu, začudit će vas monumentalnost građevina i osjećaj da se nalazite u centru cvijeta i središtu moćnog imperija. London nudi muzeje, knjižnice, kazališta i kina u West endu i još mnoštvo, mnoštvo zanimacija. London je, kažu, skup grad, no, ako put planirate pomno, na vrijeme rezervirate jeftini let i dobro se raspitate gdje noćiti i jesti, možete proći i jeftinije nego da ste ostali kući. Kažu da svi putovi vode u Rim: No, vjerujete, isto je i s Londonom! 

St. James Park jedan od najpoznatijih londonskih kraljevskih parkova u samom centru grada

Carnaby Street - ulica za shopping u četvrti Soho

Broj 49 / listopad 2010.

kultura

Život s mirovinom

Potjerana Senka Bulić

Hrvatskoj vraćene 33 ikone

rosvjedni skup glumaca u znak podrške Senki Bulić i Sceni Gorica, koju je ona utemeljila, održan je u utorak ispred Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Prosvjed je održan nakon sjednice Upravnog vijeća Učilišta u Velikoj Gorici na kojoj je izabrana nova, v.d. ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta dok se ne raspiše novi natječaj za to mjesto. Za glumicu i redateljicu Senku Bulić zaključeno je da ne zadovoljava kriterije unatoč činjenici da je Učilište izvukla iz dugova te utemeljila teatar koji je kvalitetnim programom privlačio i publiku iz Zagreba. Smjena Senke Bulić bila je popraćena pritiscima na nju iz nove velikogoričke vlasti koji su išli za tim da sama odstupi s čela Pučkog otvorenog učilišta. Usto joj je smanjen budžet i plaća, no Bulić i u takvim, nikakvim uvjetima rada nastavila je nizati uspješnice na Sceni Gorica. Nakon sjednice Upravnog vijeća, glumičini kolege organizirali su «komemoraciju preminuloj kulturi» u Velikoj Gorici. Pred Pučkim otvorenim učilištem palile su se svijeće i položen je vijenac u čast kazalištu koje će sa smjenom Senke Bulić biti uništeno.

srbijanskom ministarstvu kulture, nakon sastanka međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara Hrvatske i Srbije primopredane su 33 ikone iz manastira Krka, Krupa i pravoslavne crkve u Dalju. Iz manastira Sv. Arhanđela Mihaila, Krka, vraćaju se djela ikonostasa iz manastira Uspenja Bogorodice Krupa i dijela sakralne građe iz bogate riznice manastira Krupa koja će biti vraćena u obnovljenu riznicu sa svim sustavima zaštite, a očekuje se njezino ponovno otvaranje najširoj javnosti. Ikona Bogorodice s ikonostasa pravoslavne crkve Sv. Dimitrija u Dalju, dio je cjeline koja je preuzeta, a riječ je o kulturnim dobrima koja su od ranih devedesetih bila u Srbiji. Odobrenje za povrat ovih kulturnih dobara dao je i Sinod SPC-a. Umjetnine su više godina restaurirane u Novom Sadu, a preuzete su uz cjelovitu restauratorsku dokumentaciju i stručni nadzor restauratora. Ministarstvo kulture je organiziralo transport kulturnih dobara suradnjom sa zagrebačkom Galerijom Klovićevi dvori. O obavljena je primopredaja ikone u Dalju, a kulturna dobra iz manastira Krka i Krupa bit će vraćena na izvorne lokacije uz puni stručni nadzor.

Umro Aleksandar Flaker

Predstava kao opomena društvu

Zagrebu je 25. listopada u 87. godini umro cijenjeni slavist i književni povjesničar Aleksandar Flaker. Flaker je najranije djetinjstvo proveo je u Łodźu, a osnovnu školu polazio u Zagrebu, maturirao je u Senju te studij slavistike završio 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je izabran za asistenta na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Doktorirao je 1954. disertacijom Pravaštvo i ruska književnost, za docenta je izabran 1958. Izvanrednim profesorom postao je 1962., a kao redoviti profesor ruske književnosti radio je od 1965. do odlaska u mirovinu 1989. Kao vrhunski stručnjak, znanstvenik i predavač, poznavatelj desetak europskih jezika, pozivan je na mnoga europska i američka sveučilišta (Amsterdam, Basel, Budimpešta, Beč, Bergamo, Göttingen, Graz, Helsinki, Ljubljana, Moskva, München, Rim, Varšava, Ženeva i dr.). Bio je redoviti član HAZU-a, izvanredni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, počasni član Mađarske akademije znanosti te inozemni član Poljske akademije znanosti i umjetnosti. Flakerova intenzivna i plodna znanstveno-spisateljska djelatnost bitno je odredila današnju hrvatsku rusistiku te slavistiku (i kroatistiku) i književnu znanost. Među prvima je u Europi već sredinom pedesetih godina XX. st. pokazao interes za ruski formalizam i avangardu. Kao tvorac ideje o »stilskim formacijama«, ali i istraživač suodnosa među slikarstvom i književnošću, Flaker upozorava na načelni poliglotizam umjetnosti i kulture te potrebu da se nacionalna književnost i kultura tumače u nadnacionalnom kontekstu. Važna su i njegova istraživanja suvremene hrvatske proze u europskom kontekstu (model »proze u trapericama«).

redstava «Ovo bi mogla biti moja ulica», koja upozorava na pojavu nasilja među mladima, nedavno je praizvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM). Autorski projekt redateljsko-dramaturškog dvojca Anice Tomić i Jelene Kovačić prva je predstava koja progovara o maloljetničkom nasilju u Hrvatskoj. Posvećena je tragičnoj pogibiji tinejdžera Luke Ritza, ali i ostalih hrvatskih maloljetnika stradalih u uličnom nasilju. Radnja predstave oslikava jedan mogući slučaj nasilja među mladima i okolnosti u kojima se takvo što može dogoditi i postavlja pitanje zašto nitko nije reagirao.

48 Broj 49 / listopad 2010.

Evgeny Kissin u «Lisinskom»

utorak, 9.studenoga u 19.30 sati, ruski će pijanist Evgeny Kissin nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Taj glazbeni genij iz Rusije dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i najviših priznanja publike i struke. Kissinova muzikalnost, poetična priroda njegove interpretacije i izvanredna virtuoznost stavlja ga u vrh svjetske generacije pijanista. Tražen po cijelome svijetu, nastupao je sa svim vrhunskima svjetskim orkestrima, uz mnoge velike dirigente našega vremena uključujući imena kao što su Abbado, Ashkenazy, Barenboim, Dohnany, Giulini, Levine, Maazel, Muti, Ozawa, Svetlanov,Temirkanov i drugi. Na prvom recitalu u Hrvatskoj izvodit će djela Frédérica Chopina i Roberta Schumanna.

knjige

Život s mirovinom

Naslov: Nekoliko dana kolovoza Napisala: Mirjana Dugandžija Izdavač: EPH, Novi Liber

rvi roman novinarke Mirjane Dugandžije priča je o Kseniji, ženi srednjih godina koja u visokim potpeticama vješto održava ravnotežu u životu i u pisanju, u čijim se fragmentima izlistavaju razni apsekti njezine egzistencije. Ljubavnički odnos, novinarska karijera, obiteljski background i prošlost, bivši traumatičan brak i odnos sa sinom, šoping histerija, neuroze i nesanice, pisanje romana – koordinate su u kojima se odvijaju boli i tuge, krikovi i bijesovi, i stalni osjećaj kako bi sve skupa trebalo jednostavno poslati kvragu. Kad bi se za to imalo snage, ili pak slabosti. Romanom vlada visoka ljetna temperatura, a istu takvu izaziva i njegovo čitanje!

Naslov: Laurin izvornik Napisao: Vladimir Nabokov Izdavač: Vuković&Runjić

rije smrti Vladimir Nabokov ostavio je svojim nasljednicima upute da spale 138 rukom ispisanih kartica, skicu njegovog posljednjeg nedovršenog romana Laurin izvornik. Ali supruga Vera nije imala snage uništiti djelo svoga muža, a kad je ona umrla, sudbina rukopisa prešla je na njihovog sina. Dmitri Nabokov, kojemu je sada 75 godina, jedini živi nasljednik ruskog romanopisca i prevoditelj mnogih njegovih djela, tri se desetljeća borio s odlukom da li da poštuje želju svog oca ili da za potomstvo sačuva posljednji tekst jednog od najvećih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegova odluka da napokon dopusti objavljivanje tog fragmentarnog teksta – mračnog i opsjednutog smrtnošću, a ipak zaigranog – omogućuje nam da još jednom doživimo Nabokova na vrhuncu njegove veličanstvene kreativnosti.

Naslov: Šutnja Napisao: Shusaku Endo Izdavač: Profil

ovijesni roman Šutnja smatra se Endovim najznačajnijim djelom i „jednim od najboljih romana 20. stoljeća“. Radnja romana smještena je u 17. stoljeće i prati mladoga portugalskog misionara Sebastiana Rodriguesa, koji odlazi u tajnu misiju u Japan, u kojem traju nesmiljeni vjerski progoni i mučenja kršćana. Osim što mu je zadatak pomoći preostaloj kršćanskoj zajednici, Rodrigues želi istražiti i gotovo nevjerojatnu vijest da se njegov mentor, jedan od najgorljivijih i najpredanijih kršćanskih misionara, otac Ferreira, odrekao kršćanske vjere.

Naslov: Tisuću i jedna noć Izdavač: Mozaik knjiga

ajljepše orijentalne priče iz zbirke Tisuću i jedna noć koja je, prema predaji i uvodnoj priči, nastala tako što je vezirova kći Šeherezada kralju Šeherbanu pripovijedala svake noći novu priču i tako spašavala od sigurne smrti sebe i sve druge djevojke u kraljevstvu. Naime, razočaran nevjerom prve supruge, Šeherban se zakleo da će svake večeri u ložnicu primiti novu suprugu te će je, nakon prve bračne noći, dati pogubiti. A Šeherezada je, zanimljivim pričama čiji je kraj kralj želio čuti iduće večeri, odgađala čas svog pogubljenja i za to vrijeme ispričala tisuću i jednu priču te rodila kralju prestolonasljednike.

Naslov: Ispričat ću ti priču Napisao: Jorge Bucay Izdavač: Fraktura Naslov: Gospa od badema Napisala: Marina Fiorato Izdavač: Profil

spričati priču jedno je od najvećih umijeća. Pričanje je u samoj osnovi jezika i ima ne samo zabavljački već i ljekovit učinak. Jorge Bucay, slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac, u svojoj je međunarodnoj uspješnici Ispričat ću ti priču pokazao što sve priča može. Glavni junak knjige Ispričat ću ti priču, mladić Demián, dolazi psihoterapeutu Jorgeu tražeći odgovore na pitanja koja si svaki mladac postavlja. Pričajući mu priče, od grčkih mitova preko japanskih parabola i učenja zen-budista do priča europskih naroda i onih koje sam izmišlja, Jorge mu pomaže da upozna sebe i prevlada svoje predrasude. Iako pokazuje da život nije jednostavan, već naprotiv vrlo kompliciran, knjiga Ispričat ću ti priču prepuna je optimizma. Jorge Bucay otkriva da je pripovijedanje najjači i najbolji lijek za sve, da bez govora nema čovjeka i da bez komunikacije nema ljudskog društva.

peninski poluotok opustošen je ratovima. Mlada plemkinja Simonetta di Saronno u posljednjem je izgubila muža i imetak. Kad u njezin gradić stigne Bernardino Luini, talentirani učenik Leonarda da Vincija, izgubit će i srce. Strastven, bezbožan i neukrotiv, Luini je na glasu zbog svojeg slikarskog umijeća i svojih ljubavnih podviga. U Saronno je došao naslikati freske u crkvi Gospe od Utočišta i zabaviti se, ali ljepota i tuga mlade udovice promijenit će i sliku i umjetnika. Gospa od badema priča je o ljubavi i umjetnosti, roman koji najsnažnijim bojama oživljava strasti i žudnje, najmračnije i najdivnije stranice povijesti renesansne Italije.

Broj 49 / listopad 2010.

obljetnice 31. LISTOPADA 1984. – UBIJENA INDIRA GANDHI

Kiša metaka u New Delhyju Radio i televizijske stanice prekidajući redovite programe, objavile su da je sa svjetske pozornice nasilno sišla jedna od najistaknutijih osoba toga doba. Bilo je, naravno, i drukčijih mišljenja o uzrocima njezina uklanjanja. Spominjao se Indirin sin i program nasilne sterilizacije i kastracije Indijaca koje je on provodio, nepravde učinjene u vrijeme izvanrednog stanja i slično. Uza sve to ozbiljni politički komentatori smatraju da Indira ide u red osoba koje su obilježile drugu polovicu 20. stoljeća

Alahabadu u državi Utar Pradesh rodila se 19. studenog 1917. indijska političarka Indira Gandhi. Punih je 20 godina vodila svoju veliku zemlju tražeći rješenja koja će najbolje odgovarati indijskim uvjetima i interesima. Životni put prekinula je kiša metaka ispaljenih iz automata i pištolja 31. listopada 1984. Pogođena sa 16 metaka pala je toga jutra na putu u radne prostorije svoje rezidencije u New Delhyju. Kćer Jawaharlala Nehrua politikom se počela baviti praktički već u djetinjstvu, prateći svog oca na njegovu političku putu. Majku je izgubila 1936. Nakon studija na prestižnom Oxfordu postavljena je 1964. godine za ministricu informiranja u stalnim sukobima sa susjednim Pakistanom rastrzanoj zemlji, da bi dvije godina poslije zauzela mjesto predsjednice vlade. Veliku popularnost među svojim sunarodnjacima zadobila je pobjedom nad pakistanskim snagama u sukobu 1971. godine, što je otvorilo put osamostaljenju Bangladeša, do tada poznatog kao Istočni Pakistan. Još kao mladu progonile su je i zatvarale britanske vlasti, no 1938. ulazi u Indijski nacionalni pokret, da bi njegovom predsjednicom postala 1959. Bila je ministrica u Šastrijevoj vladi, a od 1966. njegova nasljednica na položaju premijera.

50 Broj 49 / listopad 2010.

Život s mirovinom

obljetnice

Vladala je Indijom kao premijerka u tri mandata nezavisne Indije, no sikhima se zamjerila kada je u srpnju 1984. godine poslala vojne trupe da zauzmu Armitsar, sveti hram sikha. Za vrijeme obnašanja premijerske funkcije, Gandhijeva se ukvatila u koštac i s golemim problemima u području proizvodnje hrane, populacijske politike, regulacije cijena, nezaposlenosti i industrijske proizvodnje i drugim reformama. Nastavila je putem koji su utrli njezini veliki prethodnici Gandhi i Nehru, pokušavajući izgraditi indijsko društvo u skladu sa zahtjevima vremena. Bila je uvjerena da samo politika oslonca na vlastite snage može učvrstiti nezavisnost zemlje i ojačati njezin međunarodni položaj. U tom razdoblju Indija se uvrstila među deset prvih zemalja na svjetskoj ljestvici po obujmu industrijske proizvodnje, a ovladala je nuklearnom i svemirskom tehnologijom. Nastavljajući očevim putem osnovna misao vodilja njezine vanjske politike bila je nesvrstanost. U ožujku 1983. postaje predsjedavajuća Pokreta nesvrstanih zemalja. Posljednjih mjeseci prije atentata primila je više prijetnji, osobito nakon napada vojske na najveće svetište sikha, Zlatni hram u Amritsaru. Konačno, ekstremno krilo sikha koje je bilo stalna prepreka u dijalogu vlade i umjerenih vjerskih i političkih vođa te zajednice, uspjelo je ostvariti svoj naum.

Titu darovala slona

travnju ove godine na Brijunima je uginuo slon Sony kojeg je Titu poklonila Indira Gandhi. Na Brijune je došao daleke 1970. godine, kao dvogodišnja beba. Tijekom 40 godina života na Brijunima imao je stalnu njegu i skrb, a za to vrijeme ga je vidjelo više od četiri milijuna gostiju. Upravo stoga je zajedno sa svojom partnericom Lankom, koja je na otočje stigla tri godine kasnije kako bi mu bila životna družica, stekao status ljubimca svih posjetitelja ovog otočja.

Smrtonosni pucnji u Indiru potresli su svijet. Iz automata su je zasula su dvojica atentatora, pripadnika njezine tjelesne straže dok je šetala vrtom svoje rezidencije u New Delhiju. Radio i televizijske stanice prekidajući redovite programe, objavile su da je sa svjetske pozornice nasilno sišla jedna od najistaknutijih osoba toga doba. Bilo je, naravno, i drukčijih mišljenja o uzrocima njezina uklanjanja. Spominjao se Indirin sin i program nasilne sterilizacije i kastracije Indijaca koje je on provodio, nepravde učinjene u vrijeme izvanrednog stanja i slično. Uza sve to ozbiljni politički komentatori smatraju da Indira ide u red osoba koje su obilježile drugu polovicu 20. stoljeća. Bila je udana za Feroza Gandhija, a vjenčali su se u ožujku 1942, usprkos religijskim i društvenim razlikama između njihovih obitelji. On je bio potomak iranskih imigranata, a ona je bila hindu. Indirin suprug radio je kao odvjetnik, izvršni urednik u novinama i nezavisni član parlamenta. Ubrzo nakon njihova vjenčanja oboje su bili zatvoreni na 13 mjeseci zbog sudjelovanja u političkim demonstracijama protiv Britanske vladavine. Za vrijeme zatočeništva Indira je učila zatvorenike čitati i pisati. Supruga je izgubila 1960, a u braku su rođena dva sina Rajiv and Sanjay.  Broj 49 / listopad 2010.

prehrana

Život s mirovinom

ZAČINI – ZA NEPCE I ZDRAVLJE

Ljeti hlade zimi - griju

Anis se zbog zvjezdastog oblika najčešće koristi u doba Božića, što je i zdravstveno opravdano jer grije organizam. Pomaže kod nadutosti nakon blagdanskog prejedanja, dezinficira i umiruje želudac, regulira probavu, sprječava grčeve, smiruje kašalj, pomaže protiv prehlade i pospješuje san. U Dalmaciji, kao i drugim mediteranskim krajevima koristi se za spravljanje rakije – Anižete.

Začini su se upotrebljevali oduvijek, čak i u vrijeme dok nije bilo nikakvih znanstvenih spoznaja o njihovom kemijskom sastavu. Ipak, ljudi su ih koristili intuitivno, i čini se, nisu pogriješili

ačini su biljke ili dijelovi biljaka koje se u određenom obliku upotrebljavaju zbog arome i boljeg okusa jela koju zahvaljuju sadržaju različitih eteričnih ulja. tijekom povijesti, začini su imali važnu ulogu u trgovini, a nerijetko predstavljali i sredstvo plaćanja. Većina začina, osim kulinarskih, ima i izrazito ljekovita sredstva, a pod njima ne podrazumijevamo sol, za koju nam liječnici često kažu kako je treba izbjegavati, osobito zbog toga što povisuje krvni tlak. dodatna prednost začinskih trava jest u tome što su niskokalorične. Začini su se koristili oduvijek, čak i u vrijeme dok nije

52 Broj 49 / listopad 2010.

bilo nikakvih znanstvenih spoznaja o njihovom kemijskom sastavu. Ipak, ljudi su ih koristili intuitivno, i čini se, nisu pogriješili. Pritom su zimi koristili začine koji griju, a ljeti one koji hlade, u teška jela dodavali su začine koji pospješuju probavu, a laganija jela začinjali su onima koji im daju snažniju aromu i ukus. Osim kod nas uobičajenih začina kao što su peršin, češnjak, lovor i kopar, u posljednje je vrijeme i u najobičnijim trgovinama moguće nabaviti i cijeli niz stranih začina koji su tipični za druge civilizacije i kuhinje. Ovdje donosimo popis i osnovna svojstva nekih od njih...

Bosiljak je tipični mediteranski začin, koji se najčešće dodaje ribi, janjetini, salatama, preljevima, juhama i umacima. Posebno dobro slaže se s rajčicom. Pomaže u borbi protiv prehlade. Cimet dokazano štiti od dijabetesa i srčanih bolesti te regulira krvni tlak. Služi kao sedativ i analgetik, opušta napete i bolne mišiće, a služi za grijanje organizma i protiv prehlade. Već pola žličice cimeta dnevno efikasan je lijek za sniženje

prehrana

Život s mirovinom

kolesterola i glukoze u krvi. Dobro se slaže sa svinjetinom, tikvicama, bundevama i slasticama, posebice onima koje sadržavaju jabuke. Ipak, s cimetom ne treba pretjerati.

Curry se najčešće dodaje pirjanom povrću i mesu, posebno piletini, riži, tikvicama, majonezama i drugim umacima za salate i sendviče. Štiti mozak i sprječava nastanak Alzheimerove bolesti. Nezaobilazan je u indijskoj i srodnim kuhinjama.

Lovor je dobro poznata biljka u našim krajevima, posebno uz more. Olakšava probavu masnije hrane i smanjuje nadutost, pa se obvezno dodaje grahoricama. Oličan je analgetik, te smanjuje bol kod napetih i bolnih mišića i grčeva.

Majčina dušica vrlo je korisna za želudac i pluća. Smiruje i ublažava grčeve i kašalj, rastvara sluz i djeluje antiseptički te neutralizira masnoću. Jelima daje pikantan okus, a najčešće se dodaje nadjevenom povrću, krumpiru, složencima, salatama, juhama i umacima od povrća.

Kadulja ili žalfija regulira znojenje, pomaže kod neredovitih menstruacija, navala vrućine, upale grkljana i grlobolje. Zaustavlja laktaciju, pročišćava i osvježava grlo. Najbolja je u juhama, složencima i jelima iz pećnice te preljevima. Odlična je i za ispiranje usne šupljine.

Matičnjak je ljekovit za srce, dobro djeluje protiv nadutosti i crijevnih grčeva, proljeva i želučanih smetnji, bronhijalnog katara, migrena i premorenosti. Citrusno-gorke je arome, pa odlično ide uz salate, biljne umake i jela od gljiva.

Kim je jedan od najstarijih kultiviranih začina, a najbolji je uz mahunarke i pirjana jela. Liječi bolesti probavnog trakta, kašalj, akne i ublažava bol. Karakterističan je za srednjoeuropsku kuhinju.

Metvica ili menta podiže raspoloženje te poboljšava pamćenje i koncentraciju. Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže protiv kašlja, grlobolje i prehlade, kao i problema s probavom. Najčešće se dodaje jelima od mesa i povrća te desertima i osvježavajućim napitcima.

Klinčići ublažavaju respiratorne i probavne smetnje, a u Kini se upotrebljava za liječenje atletskog stopala, gljivičnih infekcija, proljeva i kile. Idu uz slatka jela te se, zbog očaravajućeg mirisa dodaju kuhanom vinu i punču. Komorač ide uz svinjetinu, bun-

Češnjak je od davnina poznat kao

prirodni antibiotik, snizuje kolesterol i poboljšava zdravlje srca i krvnih žila. Najbolje se slaže s ribom, salatama, povrćem i tjesteninom, a jedan je i od temeljnih sastojaka umaka od mesa.

Čili se po upotrebi u svijetu nalazi na

drugom mjestu, odmah nakon soli. Vrlo ljut začin, koji se u malim količinama dodaje varivima, pečenom krumpiru i mesu. Olakšava bolove i napetost u zglobovima te suzbija visoki tlak, kolesterol, depresiju i probavne smetnje. Općenito, istraživanja su pokazala da,osim čili paprike, i svi drugi ljuti začini smanjuju učestalost raka, plućnih i srčanih bolesti (posebno infarkta).

deve, repu, umake, plodove mora i ribu. Najpoznatiji je kao lijek protiv nadutosti i vjetrova, posebno u male djece, a najviše se koristi na Mediteranu.

Kopar također smiruje vjetrove. Najčešće se stavlja u preljeve, umake i juhe. Korijander pomaže kod infekcija mokraćnog mjehura. Salatama, juhama i pirjanom povrću daje poseban okus.

Peršin je lagani diuretik i osvježivač daha, pomaže i kod infekcija mokraćnog mjehura. Dobro ide uz ribu, piletinu, povrće, krumpir, tjesteninu, rižu, žitarice, juhe, salate... gotovo da i nema slanog jela kojemu se ne može dodati. Ružmarin sadrži puno vitamina C, služi kao zamjena za aspirin, smiruje živčani sustav, jača probavu i liječi niski krvni tlak. Može se koristiti u gotovo svim mediteranskim jelima, osobito janjetini. U većim količinama može biti otrovan, izazvati proljev i nadražaj bubrega, a ne preporučuje se trudnicama. Vlasac svako jelo obilato obogaćuje vitaminima, ali gubi vrijednost kuhanjem i sušenjem. Izvrstan je začin za salate, namaze od sira, guste juhe, krumpir i ciklu. 

Đumbir je učinkovit u liječenju mučnine, povraćanja, trbuhobolje i zubobolje te reumatskih bolesti. Ubrzava zacjeljivanje rana i pomaže u jačanju srca. Ljutkastog je okusa i dodaje se većini azijskih jela. Broj 49 / listopad 2010.

PLAĆENI OGLAS

Život s mirovinom

„NOVI ŽIVOT“ ZA NAŠE BAKE, DJEDOVE I RODITELJE

Kvalitetniji i sadržajniji od drugih

Djelatnici ustanove brinu o vrhunskoj ponudi i usluzi. Svakodnevno je dostupna 24 – stana liječnička i medicinska skrb i njega, fizikalna terapija koju svakodnevno provodi fizioterapeut, frizerske i pedikerske usluge, usluge socijalnog radnika, te svježa i ukusno pripremljena hrana

elim s vama podjeliti jedno iskustvo u potrazi za smještajem svoje bake. Moram reći da nije bilo lako. Jako volim svoju baku koja mi je pomogla u odrastanju i stvaranju moje obitelji. I ja sam joj beskrajno zahvalna na tome. No, kako sam stvorila svoju malu glasnu obitelj, moja baka je poželjela malo odmora, mira i tišine. Teško je bilo donijeti tu odluku, no svi znamo da je starenje funkcija života, a starost razdoblje prema kojem se odvija život svakog pojedinca, no kad ono zaista i dođe mi nismo spremni na nove trenutke. Moja baka rođena je u sjevernom Primorju, u jednom selu pokraj Crikvenice, cijeli život provela je u velikom gradu i sada je poželjela malo mira negdje na sjeveru naše zemlje u zelenilu. U silnoj potrazi za adekvatnim mjestom, naišla sam na jednu prekrasnu ustanovu, na savršenoj lokaciji i sa očaravajućim ambijentom.

54 Broj 49 / listopad 2010.

Pri sto postotnom popunjenom kapacitetu o korisnicima će brinuti otprilike 25 stručnih djelatnika, a to su socijalni radnik, liječnik primarne zaštite, više medicinske sestre, fizioterapeut, medicinske sestre, njegovateljice, spremačice, vozač i domar.

Na vratima me dočekala vrlo simpatična Violeta Ivančić. Ispričala sam joj svoje želje i strahove. Prvo mi je kazala nešto o ustanovi, koja odudara od klasičnog doma za umirovljenike i svojom toplinom i ugodnim ambijentom odaje obiteljsku atmosferu. Ustanova je građevina na dvije etaže ( prizemlje i kat ), površine je 1600 m2, a smještajnog je kapaciteta za 70 štićenika u 18 dvokrevetnih soba u prizemlju i 17 dvokrevetnih soba na katu.

U svakoj dvokrevetnoj komfornoj sobi -medicinski kreveti ( 200x90 ), postoji toaletni čvor, centralno grijanje, LCD TV i radio prijamnik ( satelit ), vlastiti telefon-

PLAĆENI OGLAS

Život s mirovinom

ski priključak i pristup internetu i alarm. Djelatnici ustanove brinu o vrhunskoj ponudi i usluzi. Svakodnevno je dostupna 24 – stana liječnička i medicinska skrb i njega, fizikalna terapija koju svakodnevno provodi fizioterapeut, frizerske i pedikerske usluge, usluge socijalnog radnika, te svježa i ukusno pripremljena hrana.

taljno upoznata sa svakodnevnim događajima i promjenama za svakog člana ustanove posebno.

Anita Sinčić, fizioterapeut, brine se o svakodnevnoj terapiji i upoznaje članove obitelji korisnika sa svakom promjenom.

Hrana je izvrsna, vjerujte mi, dok sam prolazila hodnicima, kuharica je upravo spremala svježu orehnjaču. Nisam je uspjela probati, ali sam izgled mamio je sjećanja na neku našu domaću kuhinju, baš kako to moja baka voli. Dnevni obroci se sastoje od doručka, jutarnje užine, ručka, poslije podnevne užine i večere. Poslužena hrana je isključivo hrana koja je uzgojena na selu, pa je možemo nazvati zdravom hranom. Osobama koje imaju poseban režim ishrane zbog zdravstvenih poteškoća namijenjena je posebno prilagođena prehrana.

Što se tiče medicinske skrbi, zaista mogu biti mirna, 24 satno radno vrijeme medicinskog osoblja uz liječenje I rehabilitaciju, pravodobno davanje lijekova ( terapije ), mjerenje tlaka, fizikalna terapija i tjelovježba, masaža i hidro masaža. posjete liječnicima specijalistima, zubnim ordinacijama, bolnicama i domovima zdravlja, previjanje, infuzija, pomoć pri ishrani, pomoć pri odijevanju i održavanju higijene. Sve je tu, s med. sestrom Ivanom Vrabec u sigurnim ste rukama. Sestre rade u dvije smjene i svaka je de-

Svaka terapija odvija se unutar centra, sprave su nove i adekvatne i korisnici se ugodno osjećaju. Gđa. Anita ponosna je na svakog korisnika centra s kojim radi, a posebno je istaknula gđu. Baricu, rođ. 1917.g. koja je slomila kuk i za mjesec dana uz rehabilitaciju i terapiju prohodala bez štapa za mjesec dana. Čestitam objema! Valentina Kočet Martinec, sociolog brine se o aktivnostima: ribolov na rijeci Dravi i Ormoškom jezeru vožnja biciklom po uređenim biciklističkim stazama općine Cestica korištenje sobnog bicikla izrada autohtonih suvenira i aktivno sudjelovanje na ŠPANCIR FESTU slobodne aktivnosti, slikanje, društvene igre (šah, karte, pikado...) organizirani posjeti kulturnim događanjima (kazalište, muzeji, kino) informatičke radionice organiziranje proslava rođendana, državnih i crkvenih praznika vlastita knjižnica dnevne, tjedne i mjesečne novine topli napitci (čaj – kava – topla čokolada i dr.) pranje i čišćenje veša i posteljine frizersko – brijačke i pedikerske usluge

Visoki ciljevi koje smo odredili govorit će o kvaliteti u pružanju medicinskih i društvenih usluga umirovljenika 21. stoljeća. Ideja "NOVI ŽIVOT" govori o načinu života umirovljenika koji žele duže i kvalitetnije – sadržajnije živjeti. posjeti svećenika i obližnjim crkvama – sv. mise pružanje usluga dnevnog boravka za lokalno stanovništvo organizirani jednodnevni izleti, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska korištenje vlastitog parka i njegovih sadržaja, tereni mini golf, boćalište vlastiti vrt ( njega i briga o bilju ), terase sa sjenicama, klub garniturama za odmor i roštiljem za posjete obitelji, mini farma Prepoznata je važnost aktivnog stila života korisnika doma, stoga su pozitivna i vesela atmosfera sastavni dio njihove svakodnevnice. Cilj im je omogućiti nastavak s trenutačnim interesima korisnika, da se prisjete svojih nekadašnjih hobija ili, imaju li želju, da se okušaju u novim aktivnostima. Kako bi omogućili neovisan i bezbrižan stil života, djelatnici ustanove omogućuju da korisnici sami doziraju svoje sudjelovanje u aktivnostima koje ih mogu odvojiti od samoće i približiti ljudima sa sličnim željama i razmišljanjima. Svoje slobodno vrijeme mogu upotpuniti čitanjem knjige, družeći se uz ugodan razgovor, razne diskusije, kartanje i druge društvene igre, kreativne radionice, uz omiljenu tv emisiju, uz pjesmu i ples. Uživajući na svježem zraku na klupi ili u laganoj šetnji kroz vrt ili se jednostavno odlučiti za opuštajuću masažu ili hidromasažu. Ova ustanova smještena u prekrasnoj varaždinskoj županiji, svakako je moj izbor... 

USTANOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE "NOVI ŽIVOT" Varaždinska 4, Radovec 42208 Cestica

Telefon: 042/250-200 Fax: 042/250-202 e-mail: dom@novi-zivot.com Broj 49 / listopad 2010.

dnevnici

Život s mirovinom

MISLI “ZLATNE” DAME

Imaš penziju, vrati naknadu piše: MIROSLAVA Cavor

Mojoj je znanici u istome mjesecu zabunom na račun sjela i potpora za nezaposlene i prva mirovina. Nadležni su se mobilizirali brzinom munje. Zaista zgodno kako su brzo reagirali i zbog svoje pogreške odmah zaprijetili tužbom. Pritom se još i ne naslućuje kad će otkriti gdje su završile milijarde kuna, eura i dolara

jerojatno nitko ne očekuje da pišem o svemu što mi se svakoga trenutka nađe u mislima - jer to često ne bi bilo nimalo zgodno - ili pak o svojoj svakodnevici, jer ni meni nije bogznašto, a kamoli nekome drugome. Posve je uobičajena na moj način kao što je svim umirovljenicima na njihov. Samo bih napomenula da pomalo zavidim onim umirovljenicama koje vole kukičati, plesti, šivati, vesti goblene... Mnoge to rade zajedno u umirovljeničkim udrugama, razmjenjuju ideje i “mustre”, recepte za kulinarske delicije, razgovaraju, druže se. No, takva ručnoradska aktivnost meni jednostavno ne leži. Ponešto sam od toga naučila u mladosti, ali vrlo brzo i zanemarila. Također, bez obzira na moje godine i što sam, hoću-neću, morala pripremati jelo, još uvijek mi ne ide kuhanje, a pripremanje kolača pogotovo. Zaista sam imala dobru volju, slijedila razne “kuharice” i upute pravih umjetnica u tom poslu, ali rezultat je bio u stilu “Ajme meni, opet sam negdje fulala!”. A znalo se dogoditi, iako vrlo rijetko, da je jelo ispalo pristojno, pa sam zaključila da sam se negdje u postupku zabunila. Budući da sam iskrena, mnogima sam se “hvalila” svojim kulinarskim neumijećem. Uvijek bi uslijedilo pitanje: “Kako vam je onda sin uvijek zdrav?”. Odgovor je bio vrlo jednostavan: “Sve što sam pripremila bilo je zdravo i jestivo, a na moju kuhinju se, silom prilika, naviknuo”. Ja nisam.

O šetnji i psima Uglavnom, lakše mi je pisati o nečemu što sam doživjela, čulOd mnogih liječničkih savjeta namijenjenih starijim ljudima o tome kako da očuvaju srce i krvne žile od lošeg kolesterola ili kako da održavaju noge u “voznom stanju” prihvatila sam onaj najlakši – običnu šetnju. Za mene nikakvo “gombanje” druge vrste ne dolazi u obzir. Za šetnju mi nisu potrebni nikakvi sportski tereni, nego se jednostavno zaputim iz kuće i krenem uobičajenom trasom. Ali, da ne bude sve idealno, pobrinuli su se moji sugrađani, vlasnici pasa. Veliki mi je užitak pogledati prekrasne cvjetne vrtove mimo kojih prolazim, ali otkad sam zagazila u probavne pseće “proizvode”, znatno veću pozornost posvećujem putu kojim hodam, jer su na njemu veće ili manje zapreke te vrste. Susrećem vlasnike koji vode svoje ljubimce na uzici ili bez nje (s brnjicom nisam vidjela ni jednoga “opasnoga”), pa kad me spaze, dignu glave i zagledaju se u nebo prateći, valjda, ptičji let, a zapravo čekajući da im pas isprazni crijeva te, bez osvrtanja, nastavljaju dalje. Nitko, iako su na to obavezni prema svim zakonima, pravilnicima i uredbama, ne pokupi pseći izmet i spremi ga u vrećicu. Kad sam se usudila jednu “milostivu” upozoriti na taj pro-

56 Broj 49 / listopad 2010.

pust, izvikala se na mene i optužila me da ne volim pse. Odgovorila sam joj da nemam ništa protiv pasa, ali mi se ne sviđaju njihovi nemarni vlasnici.

Muke po proračunu Jedna moja znanica ispričala mi je nedavno svoje muke. Bez posla je ostala prije više godina, pa je do veljače ove godine dobivala potporu za nezaposlene. Dočekala je godine kad je stekla uvjet za prijevremenu mirovinu te odmah podnijela zahtjev i dobila pozitivno rješenje, uz vrlo nizak pripadajući iznos mirovine. Ali, što je, tu je! No, istoga je mjeseca kad je na račun “sjela” mirovina, dobila i dotadašnju potporu za nezaposlene. Jako se razveselila misleći da joj pripada i, naravno, potrošila dobiveno “bogatstvo”. A onda je, ni kriva ni dužna, doživjela šok. Zvali su je nadležni da pod hitno mora vratiti potporu za nezaposlene koja joj za taj mjesec više ne pripada, jer je dobila mirovinu; inače slijedi tužba! Kao da je ona, nekim natprirodnim sposobnostima, sama sebi doznačila taj iznos! Otišla je nadležnima i, da se ne bi povlačila po sudovima, pristala svaki mjesec vraćati po sto kuna tog duga. Zaista zgodno kako su brzo reagirali i zbog svoje pogreške odmah zaprijetili tužbom, a još se i ne naslućuje kad će otkriti gdje su završile milijarde kuna, eura i dolara.

Talent, duh i duša Na kraju, nešto lijepo i nadahnjujuće. Tomislav Neralić, proslavljeni hrvatski i europski operni pjevač (bas-bariton), star (ili, bolje rečeno, mlad) 93 godine, gostovao je 2. listopada u jednoj radijskoj emisiji. Govorio je o svom životu i dugogodišnjoj umjetničkoj karijeri. Zaista, pravi čovjek i istinski umjetnik. Od pjevanja se oprostio 2007. godine u crkvi Sv. Marka Dvoržakovim “Psalmom”, kad je doživio prave ovacije. O njemu je u toj emisiji govorio dirigent Vladimir Kranjčević i, uz veliko priznanje njegovu umjetničkom radu, posebno naglasio da je g. Neralić šarmantan, elokventan i duhovit gospodin. Ima kod nas još mnogo vitalnih starijih dama i gospode s različitih područja ljudskog djelovanja čije su vrijednosti potvrđene i u svijetu pa ih se zaista ne bi smjelo svrstavati među “otpisane”. Trebalo bi ih čuvati kao malo vode na dlanu i ponositi se njima te tako usmjeravati mlade da se ugledaju u njihov životni put. Iz umjetničkog i životnog puta gospodina Neralića jasno se prepoznaje da je za uspjehe zaslužan veliki talent i vrlo mnogo napornoga rada, ali i duha i duše. 

dnevnici

Život s mirovinom

PENZIČKI KUTAK ZA SPORTSKI TRENUTAK

Umirovljenik d.o.o. U iduća, jesenska natjecanja neki nogometni, košarkaški i rukometni klubovi ući će kao sportska dioničarska društva. Mogu li umirovljenici postati i dioničari?

Bilježi: penzić mr. sc. DARKO Draženović

tkako je Dinamo umirovljenicima (i njihovim unucima) otvorio vrata maksimirskoga stadiona, poraslo je zanimanje ljudi “treće dobi” ne samo za Dinamove utakmice nego i za budući klupski ustroj. Hoće li umirovljenici zadržati tek stečenu povlasticu i kada “plavi” prestanu biti udruga građana i postanu sportsko dioničarsko društvo? Ili, mogu li umirovljenici postati i dioničari? Naime, u iduća, jesenska natjecanja neki nogometni, košarkaški i rukometni klubovi ući će kao sportska dioničarska društva. Zašto samo oni, a ne, recimo, i vaterpolski ili odbojkaški klubovi, nije objašnjeno odlukom, koju je već počelo provoditi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Prijašnji ministar Dragan Primorac potpisao je Pravilnik o registru profesionalnih sportskih klubova za one klubove “koji ispunjavaju uvjete iz članka 24. stavka 1 Zakona o športu”. Pojednostavljeno rečeno, to su oni (nogometni, košarkaški i rukometni) klubovi u kojima je više od 50 posto profesionalnih sportaša. Temeljem novoga zakona o sportu sastavljen je Pravilnik o pretvorbi klubova, koji su dosad bili udruge građana, a uskoro će postati sportska dionička društva. Zahtjev da se to dogodi podnijeli su dosad svi aktualni nogometni prvoligaši, novi prvoligaš Inter te Marsonia i Hrvatski dragovoljac. U čemu je razlika između udruge građana i sportskih dioničkih društava? Klubovi udruge građana dosad su bili na skrbi društva, a uskoro će morati skrbiti sami o sebi poput svih trgovačkih društava. Pritom, udruge građana su neprofitne institucije, pa se mogući višak novca u proračunu nije smio iznijeti iz klubova nego se reinvestirao u klubu, dočim će sportska dioničarska društva svoju vrijednost moći iskazati dionicama na burzi i vlasnicima dionica donositi dividendu.

Revizori bez kriterija Zakonodavac se vodio vjerovanjem da će tako biti uveden red, ojačana financijska disciplina i omogućen nadzor nad djelovanjem klubova. Što dosad, znamo, nije bila općeprihvaćena praksa. Mnogi su klubovi ostali dužnici državnim institucijama za doprinose (mirovinsko, zdravstveno) i poreze, koji su odrezani po stopama koje su nadmašili - bez pretjerivanja - i one zbog kojih je podignuta Seljačka buna prije gotovo pola tisućlječja. Naime, klubovi su imali na svakih 100 kuna namijenjenih svojim sportašima dodati još 130 (!) kuna za davanja državi, što je, naravno, neizvedivo, čega su postali svjesni i oni koji su, očito brzopleto, odmjerili tako visoka davanja pa više nitko i ne očekuje naplatu tako neprimjerenih dadžbina. Ali, kao dug se (nekima) vodi, što bi moglo imati važnost pri raspodjeli dionica.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa već je prihvatilo zahtjeve klubova, pred kojima je sada veliki izazov: revizija stanja. Što to znači? To znači da treba ustanoviti vrijednost kluba. Nezgodno je što ne postoje jasni kriteriji kako to učiniti, niti naše revizorske kuće imaju bilo kakva iskustva u takvu poslu. Tako je već sada lako naslutiti da će se kriteriji mijenjati od jedne do druge revizorske kuće, pa će tako vrijednost klubova biti jedva moguće uspoređivati. Ali, solventnost klubova, djelovanje u “zelenom” ili “crvenom”, u plusu ili minusu, bit će lako ustanoviti i to će biti prvi korak u radu revizijskih stručnjaka. Oni koji budu u plusu, mogu odabrati bilo koji model organiziranja - dakle, mogu i ostati udruge građana - a oni u minusu moraju postati sportsko dioničarsko društvo. Što znači da mogu doći u blokadu i završiti u - stečaju!

Koliko vrijedi Anderson? I sada dolazimo do točke prijepora i najtežeg dijela posla: prosudbu vrijednosti kluba. Ni Ivan Brleković, dopredsjednik Hrvatskoga nogometnoga saveza (HNS), ugledni odvjetnik i vodeći stručnjak za sportsko pravo u nas, nije siguran što se podrazumijeva pod “vrijednošću kluba”. Stadioni i dvorane su vlasništvo države (županije, grada, općine), dakle, nisu klupsko vlasništvo. Pokućstvo, poneki kompjutor i kakva-takva arhivska građa jamačno ne stoje toliko koliki će biti računi revizorskih kuća, a tradiciju i imidž kluba bit će vrlo teško vrednovati, pa je jedina mogućnost, drži Brleković, procijeniti vrijednost igrača. To, naravno, ne može biti egzaktno, jer samo tržište može potvrditi ili demantirati procijenjenu vrijednost. Na primjeru Dinama to je lako dokazivo: Brazilac Anderson Costa ima ugovor po kojemu je otprilike triput vrjedniji od Vukojevića ili Tomića, ali dok ta dvojica mladića igraju, Brazilac to nije uspio u Dinamu, a ne uspijeva ni na posudbi u jednome portugalskom drugoligašu. Stvarna vrijednost bila bi ona koju bi potvrdilo tržište, ali tada to ne bi bilo važno, jer takav igrač više ne bi bio u Dinamu (ili bilo kojemu klubu), nego u klubu koji je plaćanjem odštete tu (bar financijsku) vrijednost potvrdio. Što preostaje? Vjerovati da su davanju igračima (i trenerima) zapisana u ugovorima doista vrijednost tih igrača, zbrojiti ih i tako dobiti najveći dio vrijednosti kluba. I tako smo došli do pretvorbe svega toga u dionice, pa i do uvodno postavljena pitanja: mogu li i umirovljenici postati dioničari? Mogu, ali o tome idući put.  Broj 49 / listopad 2010.

Priča

Život s mirovinom

NASTRANI KUT

ZABORAVLJENE

TAJNE STAROG

OTELA

Piše: JOVAN Hovan

Bedžo je bio filtar za sve, a imao je i onu veliku kožnu torbu punu tajni koja se zatvarala uz fini zvuk, kao uzdah

sad malo u rikverc, u godinu 1948. kad je u našem malom mjestu Bedžo policaj vedrio, ledio i oblačio, i kad su novine donijele neke vrlo značajne uvrede upućene u vidu nekakve rezolucije i vladi, i zemlji, i svakom čovjeku osobno. Bedžo je bio oličenje pravde, svjetlosti i istine u njihovoj nebeskoj potrebi gonjenja zla, koji je pleo svoju mrežu lukavstvom zmije i srčanošću lava. Što nacionalizacijom, što konfiskacijom, od narodnih i prijatelja i neprijatelja uzeto je sve što je trebalo uzeti, i još malo više od toga. Hoteli, vile, kavane pa čak i obične prčvarnice. Mijenjali su imena: sve što je vonjalo po trulom zapadu preimenovano je, pa je tako “Mali Pariz” postao “Mala Moskva”, “London” je postao “Lenjingrad”, odmaralište “San Susi” “Vrt Staljinovih dana”, bio je i “Lenjin i drug”. Jedino se hotel moga ćaće držao do 1948., kad je napokon i on morao kapitulirati. Naprednih omladinaca bilo je uvijek, pa su na fasadama ispisivali parole “Dolje buržoazija – živjela radnička klasa”, “Dolje kralj – živio drug Tito”, samo ona parola “Smrt fašizmu – sloboda narodu” nije prošla, netko ju je preformulirao, pa je ispalo “Smrt fašizmu – Sloboda Radnički 2:0”. Bedžo je bjesnio, a očekivao se dolazak Velikog Druga pred kojim su svi osjećali nešto kao strah. I napokon, hotel “Pariz” došao je na red, podruštvljen je, a sekcija Narodnog fronta preuzela je na sebe obavezu da se pobrine o novom nazivu. Licitirana su razna imena, netko je predložio da se nazove “Prvi petogodišnji plan”, netko “Petoljetka”, “Staljinov raj” nije prošao, jer je to članovima komisije mirisalo po religiji, pa je netko ustao i rekao “još ćemo popa Tomu postaviti za upravitelja”. Odjednom su se riječi počele kotrljati kao orasi i tri dana razgovaralo se samo o tome, a građevinske skele već su bile postavljene, maleri spremni kao zapete puške i samo se čekala komanda: “Pali!” Bilo je i takvih koji su davali korisne prijedloge o najboljim načinima da se napravi zbrka. Žile pek je sve prijedloge zapisivao i zapišavao, a na zelenoj čoji držao je prvi tom Kapitala i povremeno ga otvarao da vidi što bi Marx rekao na tu temu. U hotel su dolazili razni drugovi iz nekih komiteta i vršljali po njemu, dolazile su i drugarice (što jest – jest!), objekt je sad bio u njihovu vlasništvu, mogli su se ponašati kako su htjeli. Na gornjoj hotelskoj terasi organizirani su plesnjaci, gostovale

58 Broj 49 / listopad 2010.

su i neke kazališne trupe, u tu malu salu gdje je nekad bio kasino dolazili su razni drugovi iz raznih komiteta da nam tumače kako krupnim koracima idemo u socijalizam i slavimo pobjedu našeg i sovjetskog oružja. Djeca su dobivala čudna imena - Lenjinka, Sutjeska, Staljinka - a za svako to ime Bedžo je morao dati odobrenje. On je točno znao kako tko diše, a tko nije za “našu stvar”; ne može sin bivšeg buržuja ponijeti ime velikog vođe i učitelja, ili kći vlasnice apoteke koja je čitala francuske romane i talijanske modne revije da se nazove Svjetlana (po imenu Staljinove kćeri). Bedžo je bio filtar za sve, a imao je i onu veliku kožnu torbu punu tajni koja se zatvarala uz fini zvuk, kao uzdah. Moj se ćaća do smrti sjećao njegove izbezumljene face kad je u Wertheim kasi našao nekoliko neotvorenih špilova karata. Čudio se i ruletu koji je prvi put u životu vidio, kao i onim stolnjacima s “ciframa”, kako ih je on nazivao, te tušu, koji je prvi put doživio. Maler Mato je čekao sa svojim četkama, skelama i bojama, a onda je netko predložio da se hotel nazove “Rusija” i stvar je ne samo prošla, nego je potvrđena od komiteta, pa i proslavljena. Jedino je drug Veliša, Crnogorac po rođenju i podrijetlu, “izdvojio” svoje mišljenje; smatrao je da taj naziv nije adekvatan “svoj širini i veličini Sovjetskog Saveza”, kao i njegovog doprinosa u borbi protiv fašizma. Još je spomenuo i Staljingrad, kursku bitku u kojoj su sovjetski tenkovi odnijeli pobjedu, opsadu Lenjingrada, žrtve, nepobjedivost Crvene armije, kaćuše… I dok je to govorio, suze su mu se slijevale niz lice. Ali odluka je bila izvršna – Mato i njegovo društvo prionuli su poslu. Najprije je trebalo sastrugati onaj stari naziv koji budi asocijacije na bivšeg vlasnika, što nije nimalo lako. - Jebem ti tu kapitalističku boju, tako se duboko uvukla u

Život s mirovinom

zidove da mi sve četka pojede! - žalio se Bedži koji je nadgledao radove. Malo mjesto te je scene promatralo svim očima i svim prozorima, a dolazak Velikog Druga se približavao. I napokon, bljesnuo je novi naziv: Hotel i prenoćište “Rusija”. Bivši vlasnik je objasnio da, ako je već hotel, ne treba riječ prenoćište, ali je Bedžo smatrao da je tako dano “pojačano značenje”, i to je ispisano plavim slovima, a riječ “Rusija” crvenim. Gledali su iz blizine i iz daljine, činilo se kao crveno sunce, kao crvena zora o kojoj je Bedžo sanjao. E, ali su se stvari odjednom počele komplicirati, sva sreća da maler Mato nije otišao i odnio onu svoju malersku skalameriju. Jedne noći je Bedžo doletio do njega, a dah mu je postao oluja. Jednostavnom riječju naredio mu je: Briši! - Što da brišem? - pitao ga je bunovni Mato. - Briši, Bog te grebo, briši sve ono što si napisao, ma kakva Rusija, briši taj naziv! Nemoj sutra netko da vidi, sve će nas pohapsiti i u Gradišku poslati. Još noćas da si sve pobrisao! Možeš i hotel srušiti, ali ime “Rusija” ne smije osvanuti. Uputili su nam pismo, Rezoluciju, ja zapravo i ne znam što je to, što su nam uputili, mora da je to nešto vrlo opasno, zato ne pitaj, nego briši! - I što da stavim? - Ma nazovi ga kako hoćeš. - A da vratimo staro ime? - To nikako! Još će ljudi pomisliti da je hotel vraćen starom vlasniku, da je socijalizam izgubio. Maler Mato je cijelu noć radio, i to sam, jer je Bedžo naredio strogu konspiraciju: nitko nije smio znati! Samo je mjesec virio kroz grivu tamnih oblaka kao lavovsko oko. Na svoj brk Mato je napisao “Hotel Slavija”, ali slova su bila plava i nekako neuvjerljivo djelovala, rekao bih, gnjecavo. Sutradan je bivši vlasnik prošetao ispred hotela svečanim korakom, i u svečanom odjelu, kao da je buržoazija na kraju ipak odnijela pobjedu. Bedžo je iz one svoje torbe izvadio prvi tom “Kapitala” u kojem se uvjerio da ni Karl Marx takvu situaciju nije mogao predvidjeti. - Bog te grebo, čak ni on, sad ga ja moram dopunjavati!

priča

Dva dana prije najavljena dolaska, kao da se nebo otvorilo, pala je nezapamćena kiša i ne samo što je izbrisala Matina slova, nego se pojavio stari naziv hotela, a u zemljoradničkoj zadruzi “Zelengora” više nije bilo boje. Bedžo nije znao što napraviti, stolica mu se klimala, Mati su se tresle lojtre, a ni Žilu peku nije bilo lako: zar ponovo u pekarnu?! Svi su bili izvan sebe, kao kad izbije neka stihijska poplava, neki veliki smrtonosni potres kome nikakva pamet i snaga ne mogu ništa. Bedžo je tada našao salomonsko rješenje, pa je naredio da se na hotelskim plahtama ispiše parola: “Dobro nam došao Veliki Druže”! To je stavljeno na hotelski pano, ali se te noći, kao prikaze iz bjesomučnog karnevala historije, podigao takav vjetar da je zavijao kao ukleta duša. Poderao je sve one plahte dobrodošlice, pa se Bedži činilo kako se sama sudbina pokazala izdajnikom. - Kad hoće nešto da te boli, i abeceda tu pomaže - povjerio se Žilu peku. Tako je došao taj daj koji smo toliko čekali. Bio je to neobičan dan i po radosti i po tuzi: teško ga je opisati, ništa se nije dogodilo, a ipak je sve imalo značaj, svako lice, svaka riječ. Žile pek je imao pripremljen govor za dobrodošlicu u kojem je htio reći kako se slaže s drugom Kardeljom, da se svaki od nas mora i treba boriti za osobnu sreću, a u obilasku pokazati gdje će biti škola, gdje tvornica cementa, a gdje park s limenom glazbom. Ali u životu je kao u lošem filmu: kraj se unaprijed zna. U zakazano vrijeme, umjesto kolone, netko je javio na onaj poljski, induktorski telefon da se posjet otkazuje zbog pripremanja odgovora Staljinu. Tako je naše mjesto dobilo svoje mjesto u svjetskoj historiji, a i Bedži je laknulo. 

Broj 49 / listopad 2010.

zdravlje

Život s mirovinom

Multipla skleroza voli zimu

ktivnost multiple skleroze može se mijenjati ovisno o godišnjem dobu, pokazalo je nedavno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu “Neurology”. Uspoređujući snimke mozga 44 ljudi s podacima o vremenskim prilikama u vrijeme snimanja, znanstvenici iz bostonske bolnice Brigham and Women's Hospital otkrili su da se bolest pojačava na proljeće i ljeto. Sudionici istraživanja su u od 1991. do 1993. u prosjeku 22 puta bili na snimanju. Dr. Dominik Meier, autor istraživanja, napisao je kako rezultati pokazuju da su lezije na snimkama mozga bile dva do tri puta češće od ožujka do kolovoza u odnosu na druge mjesece i dodao: “Ne samo da je najviše lezija otkriveno u proljeće i ljeto, nego se pokazalo i da je aktivnost bolesti povezana s višim temperaturama i sunčevim zračenjem.” Multipla skleroza je bolest bijele rase, a učestalost joj se povećava s udaljenošću od ekvatora - najviše oboljelih ima u sjevernim krajevima. 

Protiv raka - pješačenjem

isuće slučajeva raka dojke i crijeva mogle bi se spriječiti samo kada bi ljudi - više hodali, tvrde stručnjaci. Znanstvenici iz međunarodne organizacije za borbu protiv raka World Cancer Research Fund kažu da bi se samo u Velikoj Britaniji svake godine moglo spriječiti oko 4600 novih slučajeva raka crijeva kada bi ljudi češće pješačili. Pritom bi više fizičke aktivnosti moglo svake godine samo u Velikoj Britaniji spriječiti oko 5500 novih slučajeva raka dojke. Da bi se smanjio rizik za rak dojke i rak crijeva, u organizaciji preporučuju najmanje pola sata fizičke aktivnosti na dan. Pritom dodaju da fizička aktivnost može umanjiti i rizik za rak endometrija, sloja koji okružuje unutrašnjost maternice. Dr. Rachel Thompson iz WCRF-a objasnila je pritom kako danas postoje vrlo jaki dokazi da je fizička aktivnost vrlo važna za sprječavanje raka. “Rizik za rak možete smanjiti čak i malim promjenama, a to pokazuje i činjenica da se toliko slučajeva raka može spriječiti nečim toliko jednostavnim kao što je brzo hodanje“, dodala je i zaključila da bi već i šetnja do trgovine ili šetnja kao hobi mogla biti učinkovita. 

60 Broj 49 / listopad 2010.

Jedite maslac!

ostoji li doista veza između konzumacije maslaca i srčanih bolesti? Između 1920 i 1960, incidencija srčanih bolesti u SAD-u je začuđujuće rasla, te postaju ubojica broj jedan. U istom razdoblju potrošnja maslaca je pala s oko osam kg po osobi godišnje na oko dva kg. Ne treba imati doktorat u statistici za zaključak kako maslac nije uzrok srčanih bolesti. Zapravo maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas štite od bolesti srca: Prva među njima je vitamin A koji je potreban za zdravlje štitnjače i nadbubrežne žlijezde a koje igraju ulogu u održavanju pravilnog rada srca i krvožilnog sustava. Abnormalnosti srca i većih krvnih žila javljaju se kod beba rođenih od majki koje su imale manjak vitamina A. Maslac je u SAD-u izvor koji najbolje i najlakše apsorbira vitamin A. Maslac sadrži lecitin, tvari koja pomaže u pravilnoj asimilaciji i metabolizmu kolesterola i drugih masnoća sastojaka. Maslac također sadrži niz antioksidansa koji štite od slobodnih radikala koje oštećuju i slabe arterije. Vitamin A i vitamin E nalaze se u maslacu i imaju jaku antioksidantu ulogu. Maslac je vrlo bogat izvor selena, vitalnog antioksidansa kojeg po gramu sadrži više nego isto toliko grama haringe ili pšeničnih klica. Maslac je također dobar izvor kolesterola u prehrani. Što? Kolesterol antioksidans? Da doista, kolesterol je moćan antioksidans koji preplavljuje krvotok kada se uzme previše štetnih slobodnih radikala - obično iz oštećenih masti u margarinu i visoko rafiniranom biljnom ulju. Istraživanje Medical Research Councila je pokazalo kako ljudi koji jedu maslac imaju za upola manji rizik od razvijanja bolesti srca nego oni koji koriste margarine. U 40-im godinama istraživanje je pokazalo kako povećan unos masnoća uzrokuje karcinom. Odustajanje od maslaca je ubrzano, a margarina, nekadašnje hrane siromaha - je prihvaćeno. No, tu je mali problem s načinom na koji je ovo istraživanje bilo predstavljeno javnosti. Popularni tisak je zanemario istaknuti činjenicu kako "zasićene" masti koje se koriste u tim eksperimentima nisu prirodno zasićene masti, nego djelomično hidrogenirane masti ili otvrdnute - vrste koje se nalaze uglavnom u margarinu, ali ne i u maslacu. Zapravo mnoge zasićene masti u maslacu imaju jako antikancerogena svojstva. Maslac je bogat masnim kiselinama kratkog i srednje dugog lanca koje imaju snažan antikancerogeni učinak. Maslac također sadrži konjugiranu linolnu kiselinu koje pruža odličnu zaštitu protiv karcinoma. Vitamini A i D u maslacu su bitni za pravilnu apsorpciju kalcija i stoga neophodni za jake kosti i zube. 'Kuga' osteoporoze u zapadnim zemljama može biti s obzirom na činjenicu kako većina ljudi koristi obrano mlijeko umjesto cijelog misleći kako je to za njih bolje. Maslac ima također antikariogeni učinak, tj. štiti od propadanja zubiju. Namirnica je i dobar izvor joda u obliku koji se dobro apsorbira. Potrošnja maslaca sprječava gušavost u planinskim područjima gdje nisu dostupni plodo-

zdravlje

Život s mirovinom

vi mora. Osim toga, vitamin A u maslacu je bitan za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde. I na kraju, tvrdnja da maslac uzrokuje debljanje je tužna zabluda. Masne kiseline kratkog i srednjeg lanca koje se nalaze u maslacu ne pohranjuju se u masnom tkivu, ali se koriste kao brzi izvor energije. 

Žene podložnije Alzheimeru

Ojačajte imunitet grožđem

očetkom jeseni priroda nudi raznovrsno voće, a najviše grožđa čije se sazrijevanje poklopilo s pripremom imuniteta za zimu, kada je organizam podložniji infekcijama. Vinova loza raste kao samonikla penjačica, ali je mnogo važnija ona kultivirana koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica. Njezin sočan plod, grozd pun boba, nudi hranjive tvari, vitamine i minerale. Zrelo grožđe sadrži grožđani šećer, tanine, vinsku, jabučnu i limunsku kiselinu, minerale - kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan - te vitamine A, C i gotovo sve vitamine skupine B osim vitamina B12. Koža bobica puna je balastnih tvari kakve su celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje pospješuje probavu i regulira rad crijeva, čisti organizam od otrova i pomaže lučiti vodu iz tijela. Optimalan omjer fosfora i kalcija u grožđu djeluje povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. Bobice grožđa obiluju anorganskim fosfatima, a fosfor je uz kalcij i magnezij sastavni dio svih koštanih struktura. Vitamin D povećava koncentraciju fosfora u serumu, koja je i inače nešto veća u proljeće i ljeto, a niža zimi. Stoga se liječenje grožđem savjetuje nakon ozljeda i prijeloma. Crveno grože još sadrži pigment antocijanin iz skupine biljnih fenola koji djeluje kao antioksidans. 

Dokazali da muškarci lošije pamte

oteškoće s pamćenjem koje se javljaju u starijoj životnoj dobi češće su kod muškaraca nego kod žena, pokazalo je novo istraživanje provedeno u SAD na Klinici Mayo. Prema nalazima objavljenima u časopisu „Neurology“, pad kognitivnih sposobnosti koji može prethoditi Alzheimerovoj bolesti u prosjeku je 1,5 puta češći kod muškaraca. Znanstvenici kažu da je riječ o poteškoćama koje nadilaze uobičajeno smanjenje kognitivnih sposobnosti kod većine starijih osoba. U studiji je sudjelovalo 2050 ispitanika u dobi između 70 i 89 godina. Utvrđeno je i da slabljenje mentalnih sposobnosti češće pogađa osobe s nižim stupnjem obrazovanja te one koji nikad nisu bili u braku. 

akon testiranja više od 3.000 odraslih građana SAD-a, njihova nacionalna udruga za Alzheimer objavila je da od ove vrste demencije u daleko većem omjeru obolijevaju žene.Dvije trećine oboljelih od Alzheimerove bolesti su žene, a 60 posto neplaćene njege oko oboljelih od ove bolesti pružaju također pripadnice nježnijeg spola (uglavnom članice obitelji). Ukupno je 10 milijuna ili 6,4 posto svih Amerikanki pogođeno ovom razornom bolesti. Osoba koja je navršila 65 godina ima 10 posto šansi da razvije bolest. Time će dakako biti pogođeni i mnogi članovi obitelji koji će im pružati pomoć. Uglavnom je riječ o osobama ženskog spola koje su prisiljene brinuti se o oboljelom jer nitko drugi u obitelji to ne želi. Oko 40 posto neplaćenih njegovateljica reklo je da nije imalo izbor - one su bile jedina osoba koja želi pružiti pomoć. A jedna trećina njih su žene koje se istovremeno brinu i o djeci mlađoj od 18 godina. 

Čisti zubi štite srce!

udi koji ne peru zube dva puta dnevno imaju 70 posto veću vjerojatnost da razviju neku kardiovaskularnu bolest, upozorava se u novom istraživanju koje povezuje stanje usne šupljine i srca. Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu British Medical Journal iznova povezuje higijenu usne šupljine i rizik za kardiovaskularne bolesti. Dokazali su da ljudi koji ne peru zube dva puta dnevno imaju 70 posto veću vjerojatnost da razviju neku kardiovaskularnu bolest. Kod onih koji ne brinu o higijeni usne šupljine u krvi su pronađene i više razine proteina povezanih sa upalom, kao što je CRP i fibrinogen. Istraživanje s više od 11.000 Škota vodio je profesor Richard Watt sa poznatog britanskog sveučilišta University College London koji kaže: "Rezultati potvrđuju i učvršćuju ranije otkrivenu vezu između održavanja higijene usne šupljine i rizika za kardiovaskularne bolesti." Održavanje oralne higijene samo je jedan od elemenata zdravog života koji bi mogao doprinijeti zdravlju srcu. Kod ljudi koji redovno ne peru zube, u ustima se razmnože bakterije koje uzrokuju upalu, koja naposljetku doprinosi i razvoju raznih bolesti srca.  Broj 49 / listopad 2010.

križaljke

Život s mirovinom

Priredio enigmatski magazin

OPERNI NAPJEV

PJESMA GRUPE NA SLICI

RIJE»NI OTOK

MAKSIMILIJAN KRA∆E

➧

➧ ZAKUP

MORSKA RIBA, KOMAR»A

ZIDARSKO OKOMILO SUMPOR

GLUMICA SAVINA

VERDIJEVA OPERA

“KRUÆE∆A” GLASINA

KRAJNOST (LAT.)

NIKO »EKO

ITALIJA

KISIK

TETKIN MUÆ VRSTA BUBNJA

BOKSA»KI “ZAGRLJAJ”

KAS ILI SPRINT

➧

“..., RECI CVR»AK”

“REPRIZA”

TURSKI IZVIKIVA» JUDIN SIN PO BIBLIJI (ONANIJA!)

NJEMA»KA “E, MOJA ..., DA SI MALO MANJA” ESAD ODMILA POGODBENI VEZNIK ASANOVI∆EV NADIMAK

➧

..., VI, ONI ÆENSKO IME, EMILIJA

➧

TRST

“..., GENERACIJO MOJA, DA SMO SE RANIJE SRELI”

STARI RUSKI AUTO (NE ZIS!) TMINA (PJESN.)

SKUPINA OVACA

FILMSKO PLATNO (MNOÆ.)

ENGLEZ IZ LONDONA

PO»ETAK NJAKANJA

“AMPER”

➧ KEMI»AR (anagram)

FILMOGRAM

SPALIO UTERUS!

GLUMA ILI GORE!

RJE©ENJA - skandinavka: najam, orada, visak, ija, s, fama, o, zil, ekrani, stado, klinË, timpan, saπa, telal, d, ts, torti, eso, r, tonka, asan, emila, krk, nja, milena, lonac; kemiËar: LOUIS PASTEUR; filmogram: GORILE U MAGLI.

62 Broj 49 / listopad 2010.

križaljke

Život s mirovinom

ng revija

12 13 14

30 31

34 36

35 37

41 44 46

VODORAVNO: 12. Upućivanje pozdrava (mn.); 13. Status većine naših čitatelja, penzioner; 14. Žensko ime naših krajeva, 15. Narodno žensko ime, Paula, 16. Stanje osamljenosti; 17. Posebno izrađen brz trkaći automobil; 18. Planina, veći brijeg; 19. Matični vijci, navrtke; 20. Kratica za „Low Vision International“; 21. Turistička djelatnost; 22. Sredina ralja; 23. Hrvatski filmski redatelj, Vatroslav; 24. Najtanje slovo; 25. Skakačica uvis; 26. Slova ispred R i Ć; 27. Široka velegradska ulica; 28. Kratica za „Student Radio Association“; 29. Carinska služba; 30. Zvijer iz porodice kuna; 31. Bilježnica; 32. Veće naselje ljudi; 34. Kratka suknjica; 35. Skijalište u blizini Rijeke; 36. Automobilska oznaka za Italiju; 37. Područje oko Sjevernog pola; 38. Početak varanja; 39. Strano muško ime (premetaljka od RADAN); 40. Slatki krumpir, batata; 41. Mjesto u Bačkoj (pivo!); 43. Pritoka Klazma kod Moskve; 44. Automobilska oznaka za Rijeku; 45. Stanovnik Iloka; 46. Ptica grabljivica, lunja, 47. Mala arena, 48. Pisac tekstova (za šlagere, šansone…). OKOMITO: 1. Razvojni stadij žabe; 2. Stvarati masu ljudi da budu zajedno; 3. Oni koji zidaju; 4. Vrsta književnog djela; 5. Opera Borisa Papandopula (premetaljka od RANO); 6. Ime glumice Gardner; 7. Slova iza U i L; 8. Ženska osoba besprijekorne ljepote; 9. Raščlanjivanje, analiziranje; 10. Mala njiva; 11. Akademski građanin; 15. Žensko ime, Bara; 17. Tijelo umrloga koje se balzamiranjem čuva od prirodnog procesa raspadanja; 19. Stanje bez zvukova, glasova i šumova; 21. Higijenski i kozmetički dotjerati nokte ruku i nogu; 23. Pjesma koja se obično pjeva pod prozorom djevojke; 24. Žena koja prodaje; 26. Sudionik svatova; 28. Vrpca; 30. Gusto, ljepljivo blato; 31. Toranj džamije; 32. Simbol za element platinu; 33. Lokot; 35. Koji ima krila; 37. Ime Klaudijevu plemenu (starorim.); 38. Država u Africi; 40. Ludo, budalasto; 42. Ono čime se zatvaraju boce; 43. Vrsta ptice kukavice u Americi; 45. Kratica za „akuzativ“; 47. Simbol za element sumpor. Autor: Anđelina

45 47

48 Broj 49 / listopad 2010.

alternativa

Život s mirovinom

Što podznak govori o vama Ascedent (podznak) je znak koji vas pobliže određuje, a da biste ga izračunali potrebno je znati točan sat rođenja. Preciznije, riječ je o znaku koji se u času vašeg dolaska na ovaj svijet uzdizao na istočnom horizontu... Neki atrolozi tvrde da podznak više određuje vašu osobnost u drugom dijelu života...

Podznak Ovan

Ovaj ascedent čini ljude savršenim vođama. Mogu odlično upravljati sobom i drugima i predvoditi mnoge akcije i poslove. Obožavaju neovisnost i sretni su jedino kada je sve pod kontrolom. Ambiciozni su, a često i tvrdoglavi. Vrlo jasno i lijepo se izražavaju. Zainteresirani su, žustri i uzbudljivi, poštuju znanstveno mišljenje. Iznimno su hrabri i odlikuje ih oštra i prodorna snaga volje. Najbolji su onda kada se traži brza akcija, odlučnost, izvršne aktivnosti i sposobnosti. Karakterizira ih srednji rast, široko čelo, mršava građa, duguljasto lice i rumeni ten. Kosa je obično kovrčava, trepavice guste a oči sive ili sivo-smeđe oštrog, prodornog pogleda.

Podznak Bik Ovaj Ascedent označava postojanu osobu koja je spremna teško raditi kako bi zadovoljila svoje osobne ciljeve. Obično je riječ o blagim i ugodnim ljudima, no samo dok ih netko ne isprovocira, kada postaju „bijesni ko bik“. Osoba rođena u ovom podznaku najčešće je mirna, a ponekad i tajnovita, odnosno, rezervirana kada su u pitanju njeni poslovi. Poseduje vrlo mnogo skrivenih snaga i energije. Praktična je i ima organizatorske sposobnosti. Iskrena je i poverljiva. Voli zadovoljstva svih vrsta, uživa u ljepoti prirode i u umjetnostima. Pažljiva je i ustrajna i sposobna dovršiti sve što započne. Također, prati je sreća u stjecanju novca i bogatstva. Karakterizira ih niži ili srednji rast, kratak i snažan vrat, puni obrazi, tamne i okrugle oči i kratki, široki dlanovi.

Podznak Rak Promjenljive, senzibilne, a često i povučene osobe koje imaju plodnu imaginaciju, ponekad sentimentalne, pričljive i pune razumijevanja za druge. Obično obožavaju dom i obitelj, imaju izuzetno pamćenje. Vrijedni su, ekonomični ljudi koji stalno strepe da u životu neće dovoljno postići i da se neće uspjeti financijski osigurati. Boje se publike i ismijavanja. Emocije su im snažne, pa uživaju u romantičnim i neobičnim događajima i avanturama. Odlikuje ih dobra koncentracija i sposobnost adaptacije u okolini. Vrlo često se okreću tuđim potrebama. skloni su debljanju i prepoznaju se po okruglom licu i punačkim obrazima te malom nosu. Oči su obično svijetle, a karakteristična su i široka pleća te nešto kraće ruke i noge.

Podznak Lav Ovo je dobra osoba, filozofska, plemenita, dobrodušna, ali i pomalo snob. Ove osobe su iskrene, slobodne, otvorene, nezavisne, impulsivne i snažne. Vjerni su, snažni i optimisti, energični su, ekspeditivni i vitalni kada su njihovi interesi u pitanju. Oni su filantropi, milosrdni i lojalni, savjesni, adaptivni, inventivni i intuitivni. Vole moć i komandiranje, popularni su u društvu, a često su i vođe. Brzo se naljute ali brzo i oproste. Njeguju visoke ideale, najbolje im pristaju poslovi u kojima se zahtijeva odgovornost, autoritet i izvršna sposobnost. Vrlo su ambiciozni, neustrašivi i optimistični. Karakteriziraju ih široka ramena, jake kosti i mišići. Karakteristična je i gusta kovrčava kosa, snažna glava s velikim očima, sive ili smeđe oči i crvenkasti ten.

Podznak Blizanac Osoba s ovim podznakom je ambiciozna, neobična, radoznala, voli istraživanja i eksperimente, aktivna je i sposobna se baviti mnogim stvarima istodobno. Također, simpatična je i intuitivna, senzualna i imaginativna, idealist koji voli sve vrste mentalnih intelektualnih aktivnosti. Pokazuje interes za avanture, zadovoljstva, zabave i učenja. Kada nema dovoljno vremena završiti započeto, postaje nervozna. Voli promjene, jer je bilo kakva neaktivnost čini nervoznom i nestrpljivom. Podznak Blizanaca daje vrlo pametne ljude, progresivne i inventivne, s izrazitim konverzacijskim i literalnim sposobnostima. Karakterizira ih visoka, i pomalo kruta, ali istodobno nježna građa, brz energičan korak, duge ruke i prsti, duguljasto lice i blijedi ten...

64 Broj 49 / listopad 2010.

Podznak Djevica

Ova osoba je skromna, konzervativna i promišljena. Pokazuje izrazitu sklonost za stjecanje dobara, ali se za njih ni u kojem slučaju ne može reći da su škrtice. Aktivne su, ali im je potrebno mnogo da bi bile zadovoljne. Uče uspješno i brzo. Izdržljive su i čvrste, zbog čega nerijetko izgledaju mlađe nego što jesu. Često su zabrinute, što proizlazi iz njihove osjetljivosti prema drugima i prema okolini u kojoj žive. Veoma mnogo pažnje obraćaju detaljima, bez obzira o čemu je riječ. Iako u svemu gledaju svoje interese, ove osobe neće zanemariti ni tuđe, što ih

alternativa

Život s mirovinom

čini veoma diplomatičnim, taktičnim i razumnim ljudima. Ekonomične su, praktične i uvijek rade i misle sa zadrškom. Ljudi sa ovim podznakom često su i hipohondri i obično dosta brinu o svome zdravlju. Najčešće su prosječne visine, ovalnog lica, tamnih očiju i tena, a odlikuje ih energičan hod.

Podznak Vaga Osobe s podznakom Vage vole pravdu, red, mir i harmoniju i vrlo su drage i voljene. Brzo se naljute ali još brže odljute. Vole ljepotu u svim oblicima. Sklone su raskošnom životu, te se može reći da uživaju u društvu poznatih, moćnih i slavnih ljudi. Afektivne su, simpatične, plemenite. To su ljudi od povjerenja. Idealisti su, veoma često umjetnici. Lako se prilagođavaju, konstruktivni su i intuitivni. Iako su ambiciozni, ovi ljudi nisu spremni prelaziti preko mrtvih, da bi ostvarili svoje ciljeve. Vagama je intuicija od velike pomoći u životu, a najbolje im leže poslovi u kojima mogu pokazati svoj rafinirani ukus. Vage općenito, a osobito žene s ovim podznakom glase za najženstvenije i najzgodnije žene. Lijepo su građene, izraženih oblina, ali s tendencijom ka debljanju u starijoj dobi. Kosa je obično tamna, smeđa ili crna, lice ovalno pravilnih crta, a karakterističan je i lijep ten te mladenački izgled.

Podznak Škorpion Ove su osobe obično rezervirane, napete, a ponekad i sumnjičave i sarkastične. Vrlo su energične i brze, kako na riječima tako i na djelu, snažne su i pozitivne. Bez obzira na to što su ponekad grube, plahovite i svojeglave, mogu imati mnogo divnih prijatelja. Poduzetne su što im može omogućiti visoka dostignuća i uspjehe. Ciljeve ostvaruju snažnom voljom, ili silom, ako je neophodno. Imaju velike konstruktivne ali i destruktivne moći, a odlikuje ih prodoran i brz um. Vole putovati, istraživati misteriozne i okultne pojave i događaje. Priroda ih je učinila izuzetnim detektivima, šefovima, kemičarima i kirur-

su, iskrene i brzo zaključuju, jednako kao što i brzo donose odluke. Posesivne su i intuitivne, posebno u ljubavi. Neumorne su u poslu, koji ih često zabrinjava i opterećuje. Vole životinje i putovanja. Mogu se baviti pravom, medicinom i filozofijom. Obično su visoke i krupne, te odlično građene. Odlikuje ih duguljasto ili ovalno lice, oblo čelo, izražajne plave ili zelenkaste oči, čist ten, dok im je kosa smeđa iako često brzo oćelave.

Podznak Jarac: To je ozbiljna, mirna i promišljena priroda. Osobe s ovim podznakom su ekonomične, a u akciju kreću tek kad je dobro procijene. Za njih vrijedi pravilo „stoput mjeri, jednom sijeci“, zbog čega ih drugi mogu doživjeti kao komplicirane i teške. Gotovo nikada ne pokazuju osjećaje što im donosi niz problema i zbog čega nisu omiljene u društvu niti na poslu. Ipak, ne obećavaju ono što ne mogu napraviti, pouzdani su i vrijedni, ali žude za moći i položeajem u društvu. Dobro se snalaze u poslovima vezanim za zemlju, kao i u velikim tvrtkama, a teže se snalaze u malim timovima. Odlikuje ih niža ili srednja građa, najčešće nepravilan hod, a imaju brojne predispozicije za reumu i povrede koljena. Nos je naglašen, vrat kratak, kosa obično tamna. Ne može ih se smatrati lijepima.

Podznak Vodenjak Mirnoća i strpljivost - to su odlike ljuti čiji je podznak u znaku Vodenjaka. Skloni su filozofiji ili razmišljanjima višeg reda. Humani su i rafinirani, vole glazbu i sve umetnosti bez izuzetka. Razumni su i promišljeni. Imaju dobro pamćenje, jasne predodžbe o životu i dobro barataju činjenicama. Svi tipovi mentalnih ili intelektualnih poslova izuzetno im odgovaraju. . Međutim, vole moć i dostojanstvo. Također i reforme svih vrsta i kao i progresivne ali i prevratničke ideje kojima se mogu i zaslijepiti. Vole učiti i stjecati nova znanja, ali vole poslušati i mišljenje drugih osoba. Dobrodušni su, ljubazni i plemeniti. Okolina ih može doživjeti kao čudake, ali su izuzetni prijatelji i obično imaju mnogo prijatelja. Srednje su građe, imaju dobar, čist ten, ovalno lice i najčešće su privlačni suprotnom spolu.

Podznak Ribe

zima. Najčešće imaju četvrtasto lice i tijelo, gustu tamnu kosu koja je ili kovrdžava ili valovita, a nos i profil mogu djelovati grčki. Pogled je redovito snažan.

Podznak Strijelac: Riječ je o plemenitoj, milosrdnoj osobi, punoj nade i dobre volje prema drugima. Voli slobodu i neovisnost i nikome ne dopušta da joj se miješa u život ili poslove. Vrlo često su osobe s ovim podznakom duhovite i dobrog raspoloženja. Iskrene su, neustrašive, impulsivne, otvorene ali i nervozne. Ambiciozne

Osobe s ovim podznakom su blage, ozbiljne i pune povjerenja. Metodične su, idealisti, imaginativne, emotivne, ali i tihe. Polažu mnogo pažnje na detalje. Veoma brzo i lako uočavaju tuđe nedostatke i greške, no, događa im se da pogrešnim ljudima ukažu svoje povjerenje. Stidljive su i plašljive, te se zbog toga često povlače čak i kada okolnosti to od njih ne traže. Lako gube i snagu i energiju. Mogu razviti telepatske i okultne sposobnosti. Vole glazbu, kazalište i osobito životinje. Najuspješniji su u poslovima koji su u vezi s nekom industrijom. Također, odgovaraju im i zanimanja koja stalno donose neku promjenu. Odlikuje ih vitalni temperament. Obično su srednjeg rasta, punog lica, svijetlog tena, a u starijoj dobi inkliniraju korpulenciji, tipična su i široka, mekana usta, te često jača, gusta kosa.

Broj 49 / listopad 2010.

horoskop za studeni

Život s mirovinom

Vaga

Ovan Idealno je vrijeme za odmor. Općenito ste dobro, ali je krajnji čas da usporite. Trenutačno ste na rezervi s energijom. Probajte se više odmarati, duže spavati, zdravije i redovitije jesti. Obveze koje imate svedite na minimum i prestanite biti dežurna „katica za sve". Što se tiče drugog spola, tu vam cvjetaju ruže, pa ne bi bilo loše da se konačno okuražite i poduzmete neke konkretnije poteze.

Bik Prethodni mjesec bikovi su bili iznenađujuće aktivni. No, ovaj će mjesec bikovi biti onakvi na kave smo navikli: tromi, pasivni, lijeni... Zdravstveno ste dobro, no osjetit ćete ogroman pad energije, te ćete postati nerazdvojni od kreveta i jastuka, što će rezultirati laganom depresijom. Vaše će ukućane izluđivati vaša neaktivnost i općenita nezainteresiranost za svijet oko sebe. Iz tog su razloga moguće razmirice.

Blizanci Blizanci su ovaj mjesec kao tempirana bomba. Svaka vas sitnica nervira i najmanja glupost vas može izbaciti iz takta. Naučite se samokontroli jer ako ne savladate sami sebe, ovaj mjesec bi vaše ponašanje moglo ostaviti duboke tragove na svim životnim poljima. Za početak sklopite mir sami sa sobom.

Rak Većina rakova će listopad provesti u bolesničkoj postelji. Pad imuniteta rezultirat će kraćim prehladama i virozama. Mogući su problemi s dišnim putovima. Posvetite se sebi, aktivnosti svedite na minimum. Pijte puno tekućine i vitamina.

Lav Lavovima, kao i ovnovima zvijezde preporučaju da uspore. Aktivan način života kakav ste vodili do sada morate zaboraviti i prikupiti energiju za nadolazeću zimu. Jedino što vam sad treba su mir i tišina. Odmarajte se više nego inače i sve će biti u redu.

Djevica Djevice će ovaj mjesec ostvariti sve što su zamislile. Sve nedoumice koje ste imali prethodni mjesec ste riješili i spremno ulazite u novo, bolje razdoblje. Zdravstveno ste dobro, energije imate taman toliko koliko vam treba. Uživajte!

66 Broj 49 / listopad 2010.

Vage su konačno dočekale svojih pet minuta. Zvijezde su vam i više nego naklonjene. Ponekad će vam se činiti da jurite kroz život, na što nikako niste navikli, pa će vam se takav brzi tempo života svidjeti. Vage će ovaj mjesec najmanje sličiti na sebe i koračat će naprijed, bez nedoumica i strahova od novih životnih putova. Zdravi ste i puni energije što ćete u svakom slučaju znati dobro iskoristiti.

Škorpion Škorpioni su odlično. Zdravstveno ste dobro, ništa vas ne muči previše, čak ste se prestali živcirati zbog nedostatka novaca. Jedino što vas muči je ljubav. Čini se kako vas je amorova strelica konačno pogodila. Više ćete vremena provoditi pred ogledalom, pazit ćete što i kako odijevate, ponašat će te se kao zaljubljeni školarac. U svakom slučaju, ovako zaljubljeni u ljubav, sasvim ste simpatični.

Strijelac Strijelci su ovaj mjesec potpuno neprepoznatljivi. Do podneva mrze sebe, a poslije podne mrze čitav svijet. Sami sa sobom teško izlazite na kraj. Zdravstveno ste dobro, iako ste sigurni da bolujete od neke teške i neizlječive bolesti. Probajte se smiriti, a ovo nepovoljno razdoblje završit će puno prije nego što mislite.

Jarac Vama je jedino problem kako i na koji način zaraditi više novaca. Zdravlje vas uopće ne zanima. Jedino što vas brine je kako podebljati bankovni račun. Takav brzi način života brzo će vas srušiti u bolesničku postelju. Jednostavno se previše trošite. Usporite!

Vodenjak Krajnje je vrijeme da počnete organizirati svoj život. Glavobolje koje trenutno imate možete zahvaliti svojem nezdravom načinu života. Brzi život kakav trenutno živite nije idealan za nikoga, a pogotovo nije za osjetljive vodenjake. Mogući su problemi s probavom, želucem i cirkulacijom. Posvetite se sebi i ne pokušavajte nemoguće.

Ribe Ribe će ovaj mjesec važne odluke donositi na brzinu. Bez razmišljanja će promijeniti ono što im godinama ne odgovara. Ovako radikalne odluke nisu tipične za ribe, ali ovaj mjesec ćete biti puno hrabriji nego inače i doslovno ćete promijeniti život u sekundi. Zvijezde vam savjetuju da stanete na loptu dok još možete i sagledate sve moguće opcije. Zdravstveno ste u idealnom razdoblju, imate dosta energije za sve što poželite, no ipak usporite.