Issuu on Google+

www.zvacet.com

... za sve gušte!

Krčki mjesečnik za kvalitetu življenja - broj 3, svibanj 2009.

PROMJENE ILI SVE PO STAROM? SPREMNI ZA BUDUĆNOST?

ZLATNI RIBOLOVAC

VODIČ KROZ IZBORE

PJESNIŠTVO I INTERNET


građanska srijeda Organizator: Od 25. veljače do 29. travnja održano je deset tribina kao prvi serijal Građanskih srijeda. Zamišljene su kao mjesto ravnopravne rasprave građana i stručnjaka o važnim temama krčke svakodnevice. Ove tribine početak su izgradnje građanske svijesti koja je preduvjet za uistinu slobodnu i aktivnu zajednicu Krka.

Inicijatori i organizatori Građanske srijede su interesni odbori krčkog HNS-a, a medijski pokrovitelj je gradski list Žvacet. Više informacija na web stranici HNS-a: http://krk.hns.hr. Svoje prijedloge za tribine slobodno šaljite na gs@krk.hns.hr.

25.2. Poticaji, subvencije, potpore i krediti u turizmu za građane otoka Krka KAZIMIR JANJIĆ mr. oec, član poglavarstva Županije primorsko-goranske za turizam govorio o programima i natječajima predviđenim za projekte čiji su nositelji građani Krka. U raspravi sudjelovali i gosti: NATAŠA JURINA, direktorica Turističke zajednice grada Krka, VESNA BARTOLOVIĆ, predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvoj za Županiju i DARIJO VASILIĆ, krčki gradonačelnik. Zaključci i ocjene: Nedostaju informacije o poticajima i potporama za razvoj turističke ponude. Zašto Grad Krk, pa ni Turistička zajednica ne razvijaju nikakvu komunikaciju u tom smislu s nositeljima ponude i smještaja u Krku, prije svega agencijama i iznajmljivačima? Neophodno redovito objedinjavati informacije o mogućnostima ponuđenim za razvoj turizma u Gradu. Poslije ljeta nastaviti s ovom temom.

1.4. Prasac ili mi! Otočki čelnici odlučili su i nakon 31. ožujka 2009.-e produžiti lovozakup na području Otoka Krka bez ikakvih razgovora s poljoprivrednicima, ovčarima i seljacima. Čini se da oni koje smo birali smatraju da mogu bez razgovora s građanima odlučivati o temi koja iz temelja mijenja način života na ovom otoku. Mora li biti baš tako? Možemo li bez svojih šuma, polja, janjaca i sira, gljiva i šparoga? Kome promoviramo šetnice po kojima se nećemo usuditi ići bez vojne pratnje? A, što ćemo kad svinje stignu do kampova? Neke očito nije briga, a zbog te nebrige je problem i toliko narastao. Zaključci i ocjene: U raspravi s mnogo emocija utvrđen je plan koji su podržali predstavnici prisutnih udruženja poljoprivrednika, a čiji je cilj prisiliti čelnike lokalnih samouprava da podrže neku od kvalitetnih opcija koje jamče konačno uklanjanje alohtone divljači s otoka.

4.3. Prava pacijenata Prof. dr. sc. MIRKO ŠTIFANIĆ, sociolog, predavač na Medicinskom fakultetu u Rijeci i član Udruge za zaštitu prava pacijenata "Pacijent danas" u Rijeci govorio o pravima pacijenata i podrobnije nas upoznao sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Nužno je da pacijenti poznaju ta prava (kao dio svoje kulture) te da liječnici ta prava poštuju u svakodnevnom radu (kao dio svoje kulture). Kako ćemo znati tražiti što nam pripada, ako ne znamo što je to? Zaključci i ocjene: Bez poznavanja svojih prava, pacijenti su izgubljeni u hrvatskom zdravstvu koje svoju svrhu umjesto u pacijentu, nalazi u štednji i nedodirljivosti liječnika. S mnogo osobnih primjera posjetitelji su potvrdili tu ocijenu. 11.3. Žeene i građanska inicijativa Mr. sc. TATJANA STANIN, članica Županijskog poglavarstva za školstvo, znanosti i tehnologiju govorila je o specifičnostima ženske građanske inicijative i aktivnom sudjelovanju u kreiranju društva, spolnoj ravnopravnosti i podzastupljenosti žena u strukturama vlasti, strankama i na kandidacijskim listama. Zaključci i ocjene: Razgovor je pokazao da postoje krupne razlike u stavovima o tome trebaju li žene biti zastupljene u određenim postotcima neovisno o drugim kriterijima (stručnost, probitačnost, prepoznatljivost) ili bi se ipak trebalo i dalje držati tih kriterija, a boriti se samo protiv izravne diskriminacije.

8.4. Prehrana djece Možemo li na eko-otoku Krku našoj djeci ponuditi nešto bolje od slatkiša i gaziranih sokova? Kako uskladiti prehranu u domu i odgojnim ustanovama? Jesmo li svjesni da je i ovisnost o bijelom šećeru jedna od ovisnosti? Kakav je napredak u krčkom vrtiću i školi ostvaren u posljednjih godinu dana... Govorili su dr. Vanja Tomac i Branka Žiic, medicinska sestra u vrtiću. Zaključci i ocjene: Iako je u vrtiću uspješno uređena prehrana djece i pokazala rezultate, u osnovnoj školi je situacija vrlo loša, a nema nikakvih logičnih razloga zašto se ne popravlja, obzirom da je priprema napravljena. Zapelo je na provedbi dogovorenog. Potrebna je akcija roditelja. Ipak, najlošija je situacija u srednjoj školi, za koju se uopće ne nalazi rješenja.

15.4. Nasilje među mladima Nasilje se ne događa nekom drugom - kako pomoći našoj djeci? Svjedočimo porastu nasilja u medijima, vijestima, pa i najtežim slučajevima koji završavaju smrću maloljetnika. Kad je pravo vrijeme za intervenciju? Kako prepoznati razliku između “živahnog” i nasilnog? Kakva je suradnja obitelji i odgojnih institucija? Gostovali: Karmen Dunato Pavičić, psihologinja u Srednjoj školi Krk, Hajra Bubnić, odgajateljica u Vrtiću Njivice i Vesna Juzbašić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb. Zaključci i ocjene: Iako na Krku još nema mnogo nasilja među mladima, čini se da 18.3. Reforma zdravstva “kuha” i da bi se mogle dogoditi nagle provale. Mladima nedostaje aktivnosti u kojiProf. dr. sc. MIRKO ŠTIFANIĆ ističe kako je ova reforma zdravstva u prvi plan stavi- ma bi razvijali suosjećanje. Nedostaje odnos institucija koje bi im pokazale da se o la financijske aspekte, te da će to imati za posljedicu ograničenje pristupa liječniku, njima brine i da im se poklanja pažnja. Nedostaje Dom mladih. pogoršanje zdravlja građana, ali i devalvaciju ugleda liječnika, koji na taj način postaju humanisti do "određene granice". Liječnik prema ovoj reformi može u obav- 22.4. Novi vrtić u Krku ljanju svoje profesije imati jedne kriterije za liječenje članova vlastite obitelji, druge Krk konačno dobiva novi vrtić. Brojnost djece koja se nisu mogla upisati posljednjih za VIP - pacijente, treće za one koji mogu liječenje platiti, a četvrte za siromašne godina jasno je pokazivala da se već kasni s izgradnjom vrtića. Da ne spominjemo nedostatak jaslica. No, novi vrtić omogućuje i druge novosti u vrtićkom odgoju. Za sve pacijente kojih se odrekla obitelj, društvo i zdravstvene ustanove. Zaključci i ocjene: Razgovaralo se o ideji da se u krčkom Domu zdravlja postavi san- je, pak, potrebna podrška, pa i inicijativa roditelja. Razgovarajmo zajedno o tome dučić za prigovore, primjedbe i prijedloge, a uz njega plakat sa pojašnjenjem prava što sve za Krk može biti nov vrtić... Gostovala Irena Žiic Orlić, ravnateljica vrtića. pacijenata. Usto, da se sa odgovornim osobama napravi komisija (s većinom sastav- Zaključci i ocjene: Izgradnja malo kasni, ali vjerojatno će vrtić biti useljiv 1.9. Natljenom od nemedicinskog osoblja) koja bi razmatrala primljene dopise i obvezala se ječaj ne uključuje smjenski rad i djecu mlađu od godine dana. Za takve dopune je potrebna roditeljska inicijativa. Razgovaralo se i o tužnom smještanju vrtića u apartna odgovaranje i postupanje po njima. mansko naselje, bez pravog igrališta za djecu. 25.3. Mladi u Krku, što možeemo napraviti? DEA VIDOVIĆ, koordinatorica programa Clubture HR i glavna urednica portala Kul- 29.4. Izborne liste za Gradsko vijeće Krka turpunkt.hr govorila je o neovisnoj kulturnoj sceni, mogućnostima suradnje s drugim Tko su kandidati za mjesta na kojima će se odlučivati o našoj svakodnevici? Gostovali su oni predstavnici kandidiranih izbornih lista koji su smatrali potrebnim kulturnim udrugama i centrima, ponuđenim načinima financiranja, te sustavu razgovarati sa svojim sugrađanima: lista HNS-a, lista HSS-HSP i Nezavisna lista obrazovanja za rad u građanskim inicijativama i neovisnoj kulturi. Zaključci i ocjene: Udruge i klubovi bi trebali shvatiti da oni u život zajednice donose Mladena Dujmovića. mnogo više svojim volonterstvom, dobrom voljom i osobnim sredstvima, nego što je vrijednost novca kojim se iz gradskog proračuna podupire njihova aktivnost. Stoga bi oni trebali imati i većinski utjecaj na planiranje i razvoj kulturnih i sportskih djelatnosti grada, a ne natjecati se međusobno za milost činovničke vlasti.


3.

vaš glas ka s r a č i g l Nosta paratomzmjeni a pravim rješenjem u ra kritika foto ala za u potrazi o, tu je i m

n Čitateljica rka i Krčana. Ujed K ja . fi .. ra i g il ž to u fo ošteno zasl ek vraća koju smo p oja se uvij nešto k e k n a rč dK eljela Zagreba o aratom pa sam pož m naišla iz v ra d z o p a P li sa čina sa foto Žvaceta, a ni ući u mjestu zlo ijeliti sa čitateljima g o ne m u d od toga po .Već u par navrata i ostaviti fotke, zato ati o m na proble a kamoli se registrir arthom pa sam tam e , d o m le o p g c o o r. m io.co Flick m sa g sto se igra slika i na panoram i se javite e !Č P L E H m am jala, a ima a molim d nešto posi isu nužno otočne p eventualno pošaljem n a lerya, ali te orimo kako da vam etom, naime stranic , c ov da se dog . Btw, a što je s Žva ate o čemu bi pisali n u o z ic št e e n tk n a fo koju rag d stalno ira? Nije v na otoku cija, a tu i vam stagn informacije da se a rm fo š ore in jer moje su ko imam dobre izv vijek sam gladna jo u a ia , p i a lu a rk e đ K č a dog pam ga ja sama doče čovjek stariji sve i se o m je ta o je to, što toga. Tak ozdrav, Valeria P udit nostalgija! eb, ali potr zapustili w će se i pravo lo a m o eta. Naći Uistinu sm Odgovor: ješiti do početka lj ri ćemo se to zmjenu fotki. ra rješenje za

VRIJEME ODLUKA

Još koji dan i Krčani biraju ljude koji će upravljati potrebama zajednice iduće četiri godine. Kroz Žvacet smo i u prošla dva broja, a tako ćemo nastaviti i dalje, nastojali otvoriti javnu komunikaciju među građanima, ali i prema institucijama odgovornim za uređivanje naše zajednice. Nažalost, dio tih institucija nije spreman za otvorenost. Nisam se dugo premišljao smijem li stajati po strani i gledati kako protudemokratski procesi preuzimaju moj najdraži grad? Uvijek ću nastojati da svatko ima pravo na iznošenje svog mišljenja, ma koliko se ono razlikovalo od moga. Ali, ne mogu šutjeti kad vidim kako se uništavaju vrijednosti kojima želim da moja djeca budu okružena. Zato apeliram na sve vas da ne zaspete 17. svibnja. Ostanite budni, jer o tome ovisi naša budućnost! Urednik Žvaceta, Valerij Jurešić

Dakle: pohvale, pokude, primjedbe, zanimljivosti, izgubljeni psići, sve, ama baš sve što poželite priopćiti tisućama Krčana, sve to konkurira za objavu na ovoj VAŠOJ strani. Donesite u knjižaru Pontes, pošaljite na zvacet@zvacet.com ili, ako ste sramežljivi, pošaljite nam pismo.

PRILIKA ZA ZARADU Žvacet treba komercijaliste koji bi nam pomogli u prodaji oglasnog prostora. Jedino povećanjem broja oglasa možemo osigurati redovito izlaženje i povećanje broja stranica. Zainteresirani nek se jave na 051/222-586.

lijevo, desno, stana... nigdje moga u živi... Čitatelj se pita u koliko lijevom grad

glasam za lijeve opcije. To bi i Otkad su održani prvi izbori u Krku ja an za koga ovaj put. Naime, sad htio napraviti. Ali, nisam posve sigur kao, bile lijeve. Tako bi k, uvije su a koalicije našeg gradonačelnik koje stanke čine koaliciju. nekako i sad trebalo biti, ako se gleda gradonačelnik ljevičar, čemu naš je Pa ipak, mene tu nešto tišti. Ako i Glavaševe stranke. onda zajednički klub zastupnika PGS-a i sprdaju me da moje interese Mene je sram kad mi se javljaju prijatelji dobro da više nisam u toj ajd’ , sam u Saboru brani Glavaš! Mislio namnožile, kad ono eto mene Slavoniji kakve su se tamo političke face opet u tom jatu! našim benzinom, a bit će i s Za radnog vremena, s našim autom i ode naš gradonačelnik sklapat našim parama plaćenom dnevnicom, pitanje kako sad da glasam za e sporazume s Glavašom, a meni ostaj ljevicu? Ante K., Krk

MARKETING

Cijene oglasnog prostora: Cijela strana: 4.500 kn + PDV Pola strane: 2.300 kn + PDV Okvir na dnu: 850 kn + PDV Veliki okvir uz rub: 500 kn + PDV Srednji okvir uz rub: 300 kn + PDV Mali okvir uz rub: 200 kn + PDV Posebne cijene za naslovnu i zadnju stranu. 5% popust za tri uzastopne objave, a 8% za šest objava. Izrada oglasa - 100 kn za manje oglase, a 200 kn za pola strane i više.

bin bin pa ne bin

Čitateljica se osjeća prevarenom, pa nema kome pisati. A mi smo tu da podmetnemo rame... Dragi Žvacet, pišem Vama, jer ne znam kome bih drugome. Prije neki dan bila sam na tribini pisca Miljenka Jergovića u Krku i u nevjerici slušala kako čovjek točno ocrtava situaciju u našem malom mistu: govorio je da su ljudi koji se kandidiraju za izborne liste, a govore da njih politika ne zanima hm... ne usudim se točno ponoviti Jergovićeve riječi, ali koga zanima nek pita nekoga tko je bio na toj tribini... Spominjao je i razne bandićevce koji se ne daju s vlasti. Ja se osobno osjećam prevarenom jer su mi dali da potpišem potporu jednoj takvoj listi u Krku, uz riječi: To ti nema veze s izborima, to ti je potpora Odboru za turizam. No, to je čista laž - to je lista za političke izbore. Mislim, bila bih ja potpisala potporu njima i da su mi rekli istinu - ja sam za demokraciju u Krku i želim da se što više građana uključi u izbore, ali ovako me preveslavši jako su me naljutili. Što je najgore- čini se da su i žene sa same te liste posve neupućene u svoju ulogu na toj listi... Kao ženu i građanku Krka ljuti me ovakva manipulacija ženama. Tako nećemo daleko stići. Krčanka

BRAVO, BRAVO, BRAVO

Čitateljica komentira poj avu o jelu koje poznajemo kao Žvaceta i daje nekoliko vrlo zanimljivih koment ara žvacet, pa i neke konkre tne prijedloge... Bravo, bravo, bravo. Žvacet kao glasilo pun je pogodak. Aktuelan, inform ativan, raznolik, zanimljiv maštovit i “fotogeničan”. , Jelo žgvacet je sve ono o čemu pišete u siječanjsk om broju lista Žvacet. Sv se meso može pripremi ako ti “na žgvacet” koji se poslužuje uz palentu, njo krumpriovog tijesta i/ili ke od makarune (pire od krump ira, krokete, tjestenine, broskvu i slani krumpir). rižu, Karakteristično je da se za pravi starinski žgvacet nij koristila kapula, već luk e pokućarac! Procedura je individualna, a ovisi sam jedino o maštovitosti i spr oi etnosti domaćice. Nepis ano je pravilo: što oskud izbor mesa to veća mašto niji vitost. Znalo se na žgvace t staviti sitno narezane suh svinjske kožice i uha, jar e ebičica, stara koka... ali - i gljive. Kapula, tj. crveni luk i koncentrat od ukuhane rajčice nezaobilazni su gulaša. Tu je još jedna sitn sastojci a ali znakovita razlika izm eđu (općepoznatih) gulaš i žgvaceta. Gulaši se spr a avljaju OD mesa, a žgvace t NA luku pokućarcu, pa govornoj formi čuje za: se u “goveđi gulaš, svinjski gu laš, gulaš OD veprovine OD srnetine...”, ali i/ili ... , gulaš “kokoš NA žgvacet, jančev ina NA žgvacet, pičurke žgvacet”... NA Nadmetanje u spravljan ju žgvaceta (i gulaša isto vremeno) od srca podrž a obzirom da je “kod sus avam, jeda i palenta bolja” pobje dnici neka budu degustato tj. publika (gladna novih ri, događanja). TO bi bila prava stvar! Ružica Prendivoj, Krk PS: Reći ćete: bujna ma šta, čini svašta. Ipak: kak o doći do pobjednika? U nekim se mjestima na pučkim zabavama proda ju krafne, a u jednu se um zlatnik. Na isti je način etne moguće “poslužiti” zlatni k u gulašu ili žgvacetu. svaka poslužena porcija Ako se honorira sa nekoliko ku na pokrio bi se makar troškova. dio

PRETPLATA

Žvacet se dijeli besplatno, ali ukoliko želite biti sigurni da će stići na vašu adresu bilo gdje u svijetu, onda uplatite odgovarajući iznos na naš žiro račun i javite nam adresu mailom, faksom ili poštom. Pretplata za RH (6 brojeva): 30 kn Pretplata za inozemstvo (6 brojeva): 20 EUR Žiro račun: 2484008-1100355318 IBAN: HR182484008-1100355318

IMPRESSUM nakladnik: Pontes, Strossmayerova 24, 51500 Krk; tel/fax: 051/222-586 e-mail: zvacet@zvacet.com; web: www.zvacet.com za nakladnika: Katarina Mažuran Jurešić, ravnateljica uredništvo: Valerij Jurešić (glavni urednik), Igor Gržetić (kultura), Milivoj Jurić (sport), djeca i odgajateljice vrtića Katarina Frankopan (dječji kutak), Joseph Molitorisz (vidjeh, ostah) priprema za tisak: Faust Vrančić d.o.o.; tisak: Kerschoffset d.o.o.


mreža za lov na budućnost

4

GRADSKA MREŽA A KOJA MOŽE E SVE PROMIJENITI

Igor Brusić jedan je od stotinjak mladih ljudi koji su posljednjih dvadeset godina završivši visoke škole trajno napustili grad i otok Krk i sad ga posjećuju kad ih srce na to natjera. Danas živi u Beču i doktor je znanosti, a radi širom Europe na implementaciji suvremene tehnologije u život zajednica. S mnogo strasti govori o mogućnosti da se pomoću mrežnih tehnologija pokrene grad Krk i vrati mnoge mlade obrazovane ljude koji bi na taj način velik dio svog posla mogli obavljati iz Krka, a i graditi usluge koje bi život u Krku učinile potpunijim za njihove obitelji. S Igorom Brusićem je razgovarao Valerij Jurešić...

N

edavno si u Krku održao prezentaciju svoje ideje o izgradnji gradske optičke mreže. Kako je prihvaćena ideja? Imaš li osjećaj da su oni s kojima si govorio razumjeli tvoju viziju? Moja prezentacija je bila u sklopu seminara o javno privatnom partnerstvu na kojemu je prisustvovalo petnaestak osoba iz različitih otočnih tvrtki i organizacija, kao zadnja prezentacija u nizu. Pokazao sam s dva primjera izgradnje optičke mreže kako ovakvo javno privatno partnerstvo može izgledati. Primarni cilj seminara nije dakle bio u informiranju o optičkim mrežama, već ulaganju privatnog novca za stvaranje javnog dobra ili pružanja javne usluge. Naravno da sam rado prihvatio priliku i „usput“ prisutnima objasnio problematiku izgradnje te zašto je u Krku potrebno krenuti u njenu realizaciju. Mislim da sam s nekoliko slikovitih primjera u tome i uspio, ali svjestan sam toga da ne mogu očekivati od ljudi da stvari vide ovako jasno kako ih ja vidim, pošto sam u telekomunikacijskom poslu već petnaestak godina, a zadnje dvije se intenzivno bavim problematikom izgradnje optičkih mreža u priključnom dijelu, dakle onom kojim se korisnici priključuju na (telefonsku) centralu. JEDINO UZ PODRŠKU SREDINE Svoje ideje baziraš na iskustvima rada u Austriji. Misliš da je hrvatsko društvo spremno za realizaciju sličnih projekata? Mislim da je problematika optičke mreže trenutno manje pitanje društva, a više pitanja pojedinaca i lokalne sredine. U svim primjerima koje sam osobno posjetio u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Nizozemskoj uvijek je postojala jedna osoba koja je stajala iza tog projekta i bila uvjerena u korisnost i nužnost izgradnje optičke infrastrukture. Naravno da je stvar bila lakša što je osoba imala više ovlasti, kao što je to npr. direktor poduzeća ili gradonačelnik grada, ali osim toga je odlučujuće bilo i to da li sredina projekt podržava ili ne. Da bi se došlo do toga da građani otoka ili grada Krka ovakav projekt podržavaju, u prvom redu trebaju biti dobro informirani o svim aspektima takve izgradnje. Treba razumjeti zašto u Krku tu mrežu nitko od postojećih

operatera neće izgraditi, u koju se svrhu mreža može upotrijebiti danas, a prije svega zašto nam je ona potrebna u budućnosti. Kad bi se, u idealnim uvjetima, našlo sredstava za uspostavu potpune optičke mreže u Krku, čime bi to rezultiralo? Što bi se promijenilo? Zašto nam je to uopće potrebno? Kada govorimo o tome što se sve s takvom mrežom može napraviti uglavnom se koncentriramo na to što mi (osobno) možemo s mrežom napraviti i za što je (osobno) možemo koristiti. Mislim da je sada na početku velika greška krenuti razmišljati samo na taj način. Za Krčane ne bi trebalo biti prioritetno za što će oni koristiti mrežu, već da mreža bude korisna drugima. Na prvi pogled čudna izjava, ali dopusti mi da i to objasnim. MREŽA MORA BITI OTVORENA Da bi se shvatila prednost brze optičke mreže velika je prednost biti korisnik obične mreže. Današnji korisnici Interneta s brzinama prijenosa od 2 ili 3 Mbit/s će znati cijeniti prednost jedne 100 Mbit/s veze. Ljudi i poduzeća koji se bave razvojem usluga na mrežama, također će imati puno ideja što se sve s optičkom mrežom može napraviti. Prioritet otočana, dakle, leži u tome ponuditi mrežnu infrastrukturu koja će privući ljude i poduzeća na otok, a sami otočani će pritom „nastaviti raditi kao i do sada,“ ali sa turističkom sezonom koja neće trajati samo tri do četiri mjeseca već dvanaest mjeseci! Ako kažem prioritet onda ne mislim da će to ujedno biti i jedina stvar. Naravno da će takvu mrežu koristiti građan1. Preko nove mreže se odmah može očekivati znatno jeftinija cijene telefoniranja, bolja kvaliteta TV signala i naravno znatno brža internet veza. Pritom nije bitno samo imati mrežu, već je bitno i da je korištenje tom mrežom jeftino i jednostavno. Kao stručnjak moram reći da će se sve to postići time što će ona biti otvorenog tipa - svi ponuđači usluga mogu doći i nuditi usluge krajnjim korisnicima, a preduvjet za to je da mreža ne pripada niti jednom operateru već je u vlasništvu grada. Trenutno govorimo o uslugama interneta, telefonije i televizije, ali kod mreža otvorenog tipa se očekuju i druge usluge kao npr. lokalne televizije, usluge spremanja podataka (storage, backup), usluge nadzora, interaktivnog učenja, telemedicine itd.


5

mreža za lov na budućnost

sastanci

telefonija spremanje podataka internet

televizija

suradnja

interaktivno učenje telemedicina

Čuo sam da govoriš i o strancima ili zaljubljenicima u more i Mediteran koji kažu da bi se uz kvalitetne optičke veze preselili i odrađivali svoje poslove iz Krka. Ne čini li ti se to kao prazni snovi, obećanje koje se lako daje jer se ionako smatra nemogućim? Definitivno ne. Niti su to snovi, niti prazna obećanja. Ja osobno već dva dana u tjednu radim od kuće, a tri dana dolazim na posao u grad. Moguće je to zato što svi mi u poduzeću komuniciramo preko interneta a osim toga taj isti internet koristimo kao izvor mnogih informacija za posao koji obavljamo. Hoću li tim informacijama pristupiti iz svog ureda u gradu, sobe u kući ili vikendice na Krku ovisi samo o tome koliko je dobar pristup internetu. Vrlo je bitna pouzdanost mreže i brzina prijenosa. Ja sebe ne smatram „izuzetkom“ što se rada sa i preko interneta tiče, vec pravilom. Gotovo da više nećete naći posao u mnogim strukama, a da taj posao ne zahtijeva korištenje Interneta. Internet je promijenio mnogo toga. Donio je dobrih i loših stvari, ali danas kao društvo bez njega više ne možemo, a svi su pokazatelji da će internet u budućnosti biti još važniji. Prije svega što se komunikacije među ljudima tiče. TKO JE PRVI TAJ PROFITIRA Što je dakle potrebno Krku da ljudi dolaze na Krk, a da to nisu samo turisti u sezoni? Potreban je brz i jeftin pristup internetu! Sve drugo im već sada možemo ponuditi – kompletnu infrastrukturu, sobe za iznajmljivanje, apartmane za kupnju i terene za gradnju. Pritom je ovaj primjer samo jedan u nizu. Povijest je pokazala da je onaj koji je prvi povukao pravi potez od toga najviše profitirao. Izgradnja optičke mreže bi mogao biti jedan takav potez, za koji se isplati udružiti snage i savladati prepreke kojih će biti, kao što ih je bilo s uvođenjem svake nove tehnologije do sada. Postoje li drugi gradovi u Hrvatskoj gdje se razvijaju ovakvi projekti? Je li se gdje stiglo dalje od početne ideje? Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko tisuća optičkih priključaka alternativnih operatera

u Zagrebu i pojedini kabelski operateri kao OKTV iz Zaprešića, koji nove zgrade priključuju isključivo optikom. Ono što

Niti su to snovi, niti prazna obećanja. Ja osobno već dva dana u tjednu radim od kuće, a tri dana dolazim na posao u grad. Hrvatskoj trenutno fali je informacija o tome koliko je važno imati širokopojasnu infrastrukturu, pri čemu jedino optička mreža nema ograničenja u brzinama prijenosa i zato je najbolja investicija za budućnost. Ali

Povijest je pokazala da je onaj koji je prvi povukao pravi potez od toga najviše profitirao. Optička mreža bi mogao biti takav potez, za koji se isplati udružiti snage i savladati prepreke kojih će biti. nije stvar samo u povećanju brzine. Radi se i o tome da ta nova infrastruktura bude u vlasništvu grada, a time i građana, jer se samo na taj način može osigurati jeftina usluga za krajnjeg korisnika. Privatne firme

Potrebno je da Grad shvati važnost i priliku koja se ukazuje i mislim da smo tu na dobrom putu. Idući korak bi trebao biti u tome da se nađe osoba koja će taj projekt lokalno „tjerati“. će uvijek tražiti način kako maksimirati zaradu i pokušat će od krajnjeg korisnika dobiti koliko je god moguće više da bi brzo

povratila uložena sredstva. Branit će drugim ponuđivačima usluga da koriste njihovu infrastrukturu i time onemogućiti konkurenciju i nove usluge na mreži. Ako je mreža u vlasništvu grada, onda je gradu u interesu dopustiti svim ponuđačima usluga da se njome koriste. Osim toga će se priključak plaćati samo ovisno o stvarnim troškovima jer općina nije firma koja mora zaraditi, već radi za korist građana. Sve su to novi aspekti koje ispočetka nije lako razumjeti ali se ne radi o teoretiziranju već o praktičnim iskustvima iz lokalnih zajednica koje su takve mreže već realizirale. Trebat će još nešto vremena da svi budemo svijesni važnosti ovih velikih promjena ali upravo u tome leži prilika. Onda kada svi budu znali da mrežu može izgraditi i sam grad te za prednosti ovakve mreže, možemo biti sigurni da smo izgubili prednost koju bi imali da smo bili među prvima koji su je realizirali. TRAŽI SE ZAJEDNIŠTVO Koje iduće korake očekuješ u Krku? Potrebno je da Grad shvati važnost i priliku koja se ukazuje i mislim da smo tu na dobrom putu. Idući korak bi trebao biti u tome da se nađe osoba koja će taj projekt lokalno „tjerati“. Ja (još) nisam često na Krku ali bit ću na raspolaganju koliko god je to moguće. U nekoliko razgovora koje sam vodio na tu temu našlo se puno ideja što bi se i kako moglo realizirati da bi ljudi bili upoznati sa stvarima o kojima razgovaramo i vidjeli koristi optičke mreže u/na Krku. Od koga očekuješ pomoć u realizaciji projekta? Odnosno, što misliš da bi bila idealna kombinacija za ostvarenje projekta u Krku? Svi oni kojima je budućnost otoka i grada od interesa, morali bi biti vrlo zainteresirani upoznati se s detaljima izgradnje optičke mreže. Volio bih da mi se jave i da zajedno krenemo u svladavanje prepreka na putu izgradnje jedne takve mreže u gradu i na otoku. Vjerujem da to neće uvijek biti lako, ali uvjeren sam da se taj trud isplati.


gradska kronika

6

AVIONI, VITEZOVI, BEZAKONJE I CESTA

Ako vam je zadnjih dana štogod promaklo, Žvacet će vam pomoći da ne previdite, a ako ste o nekim od ovih događaja već čitali, onda ćemo vas na njih samo podsjetiti. Kako ono kažu, “ponavljanje je majka mudrosti”...

13.2.2009.

KRK DOBIJA AVIOPRIJEVOZNIKA

25.2.2009.

ZAVRŠIO MESOPUST Karnevalsko ludovanje na kvarnerskim otocima završeno prigodnim mesopusnim događanjima kojima se tradicionalno zaključu-

prijavljenih krčkih ugostitelja. Voditelj tečaja rekao je kako nije pretjerano zadovoljan odzivom ugostitelja koji i nadalje drže da već rođenjem na otoku Krku sve znaju o vinima i gastronomiji.

4.3.2009. Air Albatros iz Punta postaje prva krčka domicilna avioprijevoznička tvrtka. Kupnjom tri zrakoplova tipa McDonnell Douglas 82, od kojih je prvi početkom veljače dopremljen do Omišlja, otvara se nova stranica krčke zračne luke. Jeftinija ponuda čarter letova bi uz korištenje tih zrakoplova sa po 141 sjedištem trebala pokrenuti novi zamah određenog tipa turističke ponude.

16.2.2009.

KRK PONOVO DOBIO VITEZOVE

Nakon više stoljeća na središnjem gradskom trgu Krka dogodila se viteška inauguracija četvorice mladića. Manifestacija proglašenje vitezova u službi Knezova krčkih – Frankopana na centralni je gradski trg izmamila mnoge Krčane a prethodilo joj je intenzivno cjelotjedno, nimalo lako i bezazleno, mačevalačko obučavanje kandidata.

22.2.2009.

PRIVATNO JAVNO PARTNERSTVO U KRKU Stručni seminar o javno privatnom partnerstvu i dosadašnjoj praksi provedbe takvih oblika ulaganja privatnog novca u stvaranje javnih dobra organiziran u maloj vijećnici Grada Krka okupio je zainteresirane otočane, mahom predstavnike lokalnih jedinica, komunalnih tvrtki i gospodarskih subjekata. Dr. Saša Marenjak, voditelj državnog Centra znanja za javno privatno partnerstvo pri Hrvatskom institutu za mostove i konstrukcije, upoznao je zainteresirane s metodologijom priprema takvih projekata, njihovim glavnim karakteristikama te specifičnostima koncesijskih modela primjenjivanih u praksi EU-a ali i Hrvatske. Kao jedan od potencijalnh projekata predstavljena mogućnost stavranja gradske optičke mreže.

NATJECANJE U PRVOJ POMOĆI U maloj dvorani srednje škole »Hrvatski kralj Zvonimir« održano je otočno natjecanje mladeži Hrvatskoga Crvenoga križa. Ogled u kojemu je sudjelovalo šest ekipa »podmlatka« odnosno učenika područnih osnovih škola je vrijeme vladavine maškara. Krčka riva u poslijepodnevnim satima bila je poprište mesopusnog slavlja na kojemu su nastupali svirači skupine »Morčići« i Gradske glazbe Krk

24.2.2009.

RAZVOJ TREĆEG SEKTORA Prezentacija programa aktivnosti »Mreže za razvoj regionalnih kapaciteta organizacija civilnog društva« (MRRAK) kojeg na području Primorsko-goranske županije provode pred-

Omišalj, Malinska, Dobrinj i Vrbnik te dvije ekipe »mladeži« iz krčkog srednjoškolskog centra, obuhvaćao je provjeru općeg znanja sudionika o pokretu Crvenoga križa, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te provjeru praktičnih znanja i vještina u pružanju prve pomoći.

10.3.2009. stavnici riječkih udruga Smart i Delta okupila je u Maloj vijećnici grada Krka predstavnike više desetaka udruga s područja cijelog otoka. Igor Bajok, Daniela Vuković i Renata Vukoja, aktivisti udruga susreli su se s čelnicima otočnih sportskih, folklornih i građanskih udruga i društava, te im prezentirali projekt pružanja podrške stvaranju učinkovitijeg neprofitnog sektora i aktivnog građanstva u Hrvatskoj.

26.2.2009.

TEČAJ ZA SOMMELIERE

NEZAKONITOSTI GRADSKE UPRAVE Pročelnici Anton Malatestinić, Đimi Skomeršić i Marinko Bajčić u Gradu krku svoje funkcije obnašaju suprotno važećim zakonima i to, ako ne već od trenutka imenovanja, onda zasigurno od 2006. godine, kad im je istekao mandat, a teško je pretpostaviti da gradonačelnik i poglavari toga nisu svjesni, a još je teže shvatiti razloge toleriranja takvog stanja. Prilično rastezljivo argumentiranje statusa čelnika gradskih upravnih odjela, onih koji su po definiciji svog posla zaduženi za obavljanje najsloženijih poslova stručnih službi, teško je shvatiti drugačije do prihvaćanjem nezakonitosti. Odgovornost za takvo, po Gradsku upravu nimalo bezazleno stanje, leži na Poglavarstvu koje odabire i imenuje pročelnike odnosno predstojnika i koje jedino ima ovlast i pokretanja postupka utvrđivanja odgovornosti i njihova eventualnog razrješenja s dužnosti.

8.3.2009.

U vinskom podrumu slikovitog cockatail bara Volsonis održavao se zanimljiv tečaj za sommeliere. Sommelier i komunikolog Zvonimir Štimac, docent komunikacije na Deutsche Privatakademie München, intenzivno je upoznavao sa osnovama sommelierstva sedmero

SANDUČIĆ ZA GRADONAČELNIKA Nakon što im je praktički onemogućio korištenje gradskog sandučića za javno anketiranje žena o njihovim potrebama, članice Ženske inicijative HNS-a su gradonačelniku na poklonjenu ružu uzvratile tulipanom i poš-


7

gradska kronika 27.3.2009.

tanskim sandučićem koji bi trebao olakšati budućim korisnicima gradskog sandučića zaobilaženje administrativnih blokada. Usto su organizirale vrlo posjećen domjenak za Krčanke u galeriji Decumanus.

27.3.2009.

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA

U obilježavanje Svjetskog dana kazališta ove se godine uključila i Primorsko-goranska županija koja je, s krčkim lokalnim jedinicama, organizirala i otočnoj djeci poklonila zanimljivu predstavu. Otočni osnovci i predškolci nastup glumaca zagrebačkog kazališta »Mala scena«, koji su tijekom prijepodnevnih sati u tri navrata uprizorili svoju naslavniju predstavu »Kraljevna na zrnu graška«, imali su prigodu pratiti u velikoj dvorani srednje škole »Hrvatski kralj Zvonimir«.

“MALA AKADEMIJA OVISNOSTI” U Velikoj gradskoj vijećnici vodstvo krčkog Kluba liječenih ovisnika »Gromače« organiziralo je još jedno u nizu stručnih okupljanja kojima otočni borci protiv ovisnosti, posebice alkoholizma, uporno nastoje senzibilizirati javnost o problematici koja je nažalost vrlo prisutna u našem društvu. »Mala akademija ovisnosti« u Krk je i ovog puta privukla mnoge domaće autoritete s polja tretmana svih vrsta s alkoholizmom povezanih problema i poremećaja. Dr. Zoran Zoričić, predsjednik Organizacije klubova liječenih ovisnika o alkoholu RH, sudionicima stručnog savjetovanja govorio je o zagrebačkoj alkohološkoj školi, odnosno integralnom modelu tretmana poremećaja vezanih uz alkohol, dok je dr. Anto Orešković govorio o prilagodbi rada terapijskih zajednica politoksikomanskoj ovisnosti. U predavanjima su sudjelovali i dr. Robert Torre, dr. Tomislav Lesica, kao i dr. Branko Lakner, koji je okupljenima predstavio rad i organizaciju klubova liječenih alkoholičara u otočnim sredinama.

1.4.2009.

PUTOVANJE KRČKIH GRANČICA

Po već uhodanom sistemu, vjernici krčke župe i ove su godine pravovremeno odradili

svoj dio posla oko priprema za nadolazeći blagdan Maslinske nedjelje – Cvjetnice. U crkvi Majke Božje od Zdravlja, krčki župnik vlč. Robert Zubović i Ljiljana Vasilić doslovce su imali pune ruke posla oko brižnog slaganja i pakiranja maslinovih grančica darovanih od vjernika s područja grada. Na području krčke župe prikupljene maslinove grančice ove godine su putovale put Slavonskog Broda i Zagreba. – Vjernici s područja tih hrvatskih gradova prilikom preuzimanja grančica davat će milodare koji, kako je objasnio krčki župnik, služe za financiranje rada katoličkih misija.

1.5.2009.

DOVRŠENA REKONSTRUKCIJA

2.4.2009.

VRTIĆARCI NA “CICIBAN KUPU”

Mali Krčani koji pohađaju dječji vrtić »Katarina Frankopan« Krk pridružili su se brojnim trkačima koji su na riječkom Korzu sudjelovali u »Ciciban cupu« održanom u sklopu nedavne manifestacije »Homo si teć«. Otočnim predškolcima ovo je bilo već četvrto sudjelovanje u toj plemenitoj i masovnoj sportsko-humanitarnoj manifestaciji. Ove je godine trčalo tridesetak djece iz područnih vrtićkih jedinica Omišlja, Krka i Punta, a društvo su im radile njihove neumorne odgojiteljice.

Nakon polugodišnjih radova na rekonstrukciji državne cesta D102 na potezu između grada Krka i skretanja za trajektno pristanište Valbiska, spomenuta je dionica pred početak prvomajskog produljenog vikenda dovršena. Obnovljena dionica otočne žile kucavice puštena je »u opticaj« zajedno sa cestovnim potezom na predjelu Treskavac čak mjesec i pol prije roka. Naime, prema terminskom planu, stotinu milijuna kuna vrijedna investicija Hrvatskih cesta trebala je biti dovršena tek polovicom lipnja no kako su radovi završeni prije tog roka, nije bilo zapreka njenom otvaranju. Radove su izveli djelatnici GP Krka i tvrtke GPP Mikić. Do nedavno pohabanu i drmusavu prometnicu HC su sanirale zahvaljujući kreditu Europske investicijske banke. Taj potez sad krasi i biciklistička staza. Nakon sezone trebali bi se nastaviti radovi i na dijelu između Krka i Dunata odnosno Dunata i skretanja za Vrbnik.

Izbori za Gradsko vijeće i Gradonačelnika Grada Krka - 17.5.2009.

Za Gradsko vijeće kandidirano je sedam stranačkih i neovisnih lista, ali za mjesto Gradonačelnika i njegova zamjenika kandidiraju samo dva tima: Darijo Vasilić / Čedomir Miler i Franjo Volarić / Marijan Alaniz. O njima više na idućim stranicama, dok ovdje samo donosimo imena kandidata na listama za Gradsko vijeće.

Hrvatska demokratska zajednica - HDZ 1. Slavko Brusić, Skrbčići 2. Zvonimir Krajinović, Krk 3. Milica Salopek, Krk 4. Branko Očko, Krk 5. Goran Kinkela, Krk 6. Josip Strčić, Krk 7. Klaudio Gržetić, Krk 8. Zlatko Morožin, Krk 9. Ndue Berisha, Krk 10. Vjekoslav Šimić, Krk 11. Marijan Ilijić, Bajčići 12. Slaven Čabraja, Krk 13. Marija Radivoj Morožin, Krk 14. Mate Rošić, Skrbčići 15. Ivan Knežević, Krk

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati - HNS 1. FranjoVolarić, mag.oec. Krk 2. Marijan Alaniz, dipl.arh., Krk 3. Željko Braut, Kornić 4. Radovan Kosić, Vrh 5. Valerij Jurešić, Krk 6. Josip Depope, Skrbčići 7. Lidija Kvasić, Krk 8. Mladen Milohnić, Nenadići 9. Daniel Milohnić, Vrh 10. Josip Linardić, Linardići 11. Lucijana Mršić, Krk 12. Izidor Mrakovčić, Kornić 13. Vinko Brusić, Krk 14. Jana Đukić, Vrh 15. Ivan Jurešić, Krk

Hrvatska seljačka stranka - HSS / Hrvatska stranka prava - HSP 1. Miljenko Milohnić, Milohnići 2. Ener Toić, Krk 3. Davorka Sokolić, Krk 4. Darko Pavlešić, Krk 5. Ljubo Stipančić, Vrh 6. Vesna Pajalić, Krk 7. Anton Milohnić, Vrh 8. Nikola Frleta, Krk 9. Marija Dujmović, Krk 10. Ivica Žužić, Vrh 11. Marijan Barbalić, Krk 12. Silvana Ružić, Krk 13. Miljenko Milohnić, Krk 14. Dino Dminić, Krk 15. Petra Kosić, Vrh

Nezavisna gradska lista Žeeljko Dminić 1. Željko Dminić, Krk 2. Josip Jozić, Krk 3. Mirjenko Mrakovčić, Kornić 4. Željk Mlinarek, Krk 5. Alojz Matijašević, Krk 6. Alan Stenta, Krk 7. Ružica Jozić, Krk 8. Ruža Lukanović, Krk 9. Željko Conjar, Krk 10. Slavko Debeljak, Krk 11. Petar Kremenić, Kornić 12. Katica Stašić, Kornić 13. Mirjenka Mrakovčić, Kornić 14. Darija Marić, Kornić 15. Martin Šimeg, Kornić

Nezavisna gradska lista Mladen Dujmović 1. Mladen Dujmović, Krk 2. Zora Kosić, Krk 3. Alen Depikolozvane, Krk 4. Vlatko Martinović, Krk 5. Anđelko Justinić, Krk 6. Klaudia Žic, Krk 7. Saša Hrast, Krk 8. Nikola Depikolzvane, Krk 9. Mladen Kraljić, Krk 10. Ana Koch Jurešić, Krk 11. Nikica Barbalić, Krk 12. Anton Mrakovčić, Krk 13. Andrej Zupan, Krk 14. Marija Kosić, Krk 15. Josip Radivoj, Krk

Nezavisna gradska lista Svjetlana Dujmović 1. Svjetlana Dujmović, Krk 2. Kata Braut, Krk 3. Gordana Borjanić, Krk 4. Nives Mrakovčić Kirinčić, Krk 5. Katica Jurasić, Milohnići 6. Jasna Toljanić, Milohnići 7. Željka Kirinčić, Krk 8. Jadranka Mahulja, Krk 9. Andreja Jurasić, Krk 10. Nevenka Peer, Krk 11. Jelica Jurjević, Krk 12. Tamara Brusić, Krk 13. Hermine Berisha, Krk 14. Tatjana Depikolzvane, Krk 15. Siniša Tudor, Krk

Primorsko Goranski savez - PGS / Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP / Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS 1. Darijo Vasilić, prof, Krk 2. Čedomir Miller, dipl.ing, Krk 3. Josip Staničić, Krk 4. Serđo Sambić, dipl. uč, Krk 5. Josip Mrakovčić, Vrh 6. Neven Hržić, ing, Krk 7. Danijel Brozić, Bajčići 8. Lucija Petrak, Krk 9. Bruno Vlahinić, dipl.oec, Krk 10. Darinka Brusić, dipl.ing, Krk 11. Siniša Patrk, Kornić 12. Milan Žužić, Krk 13. Tina Mrakovčić, Krk 14. Damir Kremenić, dipl.oec, Krk 15. Miranda Šebelja, Krk


tko će upravljati Krkom?

8

DARIJO VASILIĆ I ČEDOMIR MILER Bivši sportaši Darijo Vasilić i Čedomir Miler opet se natječu, ali sada za čelna mjesta Grada Krka. Ovaj dvojac različitog obrazovanja i životnog iskustva već je u dva mandata zajednički sudjelovao u upravljanju Gradom. Sudjelovanje u obnašanju vlasti i na regionalnom i državnom nivou smatraju svojom prednošću u kandidaturi za obnašanje izvršne vlasti u Gradu Krku Koji su, po vašem mišljenju, najveći izazovi za budućeg gradonačelnika u mandatu 2009.-2013.? Možda će jedan od najvećih izazova biti prilagodba funkcioniranju Grada bez Poglavarstva. Dosadašnji način rada treba mijenjati, a uz sam način rada treba promijeniti i veći broj normativnih akata Grada. Uvažavajući ovu činjenicu i ciljeve u usuglašenom Izbornom programu koalicije, neophodno će biti uskladiti unutarnju organizaciju stručnih službi Grada. Buduća gradska uprava upravljat će Gradom Krkom stručno, efikasno, odgovorno i demokratski. Osigurat ćemo partnerstvo s građanima na način da imaju utjecaja na sve što se zbiva u Gradu i aktivno sudjeluju u rješavanju problema koji ih muče. To će biti veoma zahtjevan zadatak za koji nema alternative. Osim navedenog, gradonačelnik i njegov zamjenik bavit će se rješavanjem svih evidentiranih problema i postavljenih ciljeva. Tu možemo spomenuti poljoprivredu, energetiku i turizam. Grad Krk ćemo razvijati kao Grad poduzetnika, obrtnika i proizvodnih tvrtki. Da bi u tome uspjeli moramo zadržati čim veći broj mladih i školovanih te svim stanovnicima Grada omogućiti cjeloživotno obra-

zovanje. Osim toga, izazovi leže i u rješavanju komunalnih problema. Treba riješiti vodoopskrbu, odvodnju fekalnih i oborinskih voda, prometne probleme, uspostaviti red u lukama itd. I na kraju, ali ne manje važno, izazovi leže i u zadovoljenju potreba mladih, starih, bolesnih i socijalno ugroženih. Unapređenje školstva, zdravstva, kulture, sporta i socijalne skrbi bit će svakodnevne zadaće gradske uprave. Smatrate li da će globalna kriza zahvatiti Krk i kako ćete se s tim nositi? Kao što joj to i samo ime kaže, globalna kriza pogađa svih pa će tako i stanovnike otoka Krka. U kojoj mjeri će se to dogoditi, teško je u ovom trenutku predvidjeti. Nova gradska uprava kontinuirano će pratiti zbivanja na svim razinama, analizirati dostupne podatke i informacije i poduzimati neophodne aktivnosti, u svojoj domeni, za ublažavanje posljedica krize. Raspoloživa sredstva i mjere usmjerit će se u dva pravca. Prioritetni zadatak bit će osigurati egzistencijalnu, socijalnu i zdravstvenu sigurnost za sve građane Grada Krka. Osim toga, pružit će se potpora poduzetništvu, inovativnosti i novim tehnologijama

te aktivnostima u novo zapošljavanje i obrazovanje. Paralelno sa ovim aktivnostima poduzimat će se mjere kako bi neke od budućih kriza, koje će nas možda snaći, dočekalo spremno. Osnovni elementi sigurnosti su hrana, voda, energija, krov nad glavom i dobro uređena lokalna zajednica. Možete li se obvezati na realizaciju nekih konkretnih projekata u Gradu Krku u budućem mandatu? Da! Možemo se obvezati da ćemo realizirati sve one projekte koji budu definirani strategijom razvoja Grada Krka i usuglašeni sa prioritetima građana i mišljenjem struke. Kako bi osigurali učešće najšire javnosti i kvalitetu projekata, formirat ćemo stručne skupine po pojedinim područjima. Naravno, u svim projektima inzistirat ćemo na najboljoj dostupnoj tehnologiji (BAT pristup). Ono što ćemo predložiti kao prioritetne projekte za realizaciju su: Izgradnja školske sportske dvorane, priprema jedne poslovne zone, regulacija prometa i osiguranje novih parkirnih mjesta, uređenje prostora za mlade, osiguranje reda u lukama i dovoljnog broja vezova za lokalno stanovništvo, formiranje zelene tržnice za lokalne proizvođače

poljoprivrednih proizvoda i izgradnju SRC Josip Uravić Pepi. Osim toga, predložit ćemo realizaciju projekata u poljoprivredi, energetici i turizmu. Što smatrate svojim prednostima u odnosu na drugu istaknutu kandidaturu? Kao što to i naš predizborni slogan kaže, iskustvo i znanje. Kad to kažemo onda podrazumijevamo iskustvo i znanje svih osoba na našoj listi. Kakva će biti uloga dogradonačelnika u vašem radu? Zamjenik gradonačelnika obnašat će svoju funkciju profesionalno. Prije stupanja na funkciju precizno će se definirati njegov djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti. U svom radu bit će samostalan, a prema znanju, iskustvu i predispozicijama kandidata i do sada obavljenim dogovorima, bavit će se: gospodarstvom, komunalnom infrastrukturom, prostornim planiranjem, ekologijom, informiranjem i organizacijom gradske uprave. Osim toga, zamjenik gradonačelnika sustavno će se baviti strategijom Grada na način da osigurava prisustvo elemenata strategije u svim resorima i da kontrolira realizaciju postavljenih ciljeva.


9

tko će upravljati Krkom?

FRANJO VOLARIĆ I MARIJAN ALANIZ

HNS-ovi kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnicu Krka par su koji se izvrsno nadopunjava. Franjo Volarić je magistar turizma, vješt govornik stranih jezika, dokazan u obiteljskom turističkom obrtu, svestrani sportaš i dvostruki prvak hrvatske u judu. S druge strane, Marijan Alaniz je arhitektica aktivna u brojnim poljima kulture, građanska aktivistica (zdravstvo, školstvo, kultura) i aktivna poljoprivrednica. Koji su, po vašem mišljenju, najveći izazovi za budućeg gradonačelnika u mandatu 2009.-2013.? Franjo Volarić: Očekujemo da će za nas najveći izazov biti nastavak demokratizacije Grada Krka. Proteklih godina je sudjelovanje građana u upravljanju gradom svedeno na pojedinačne susrete s gradonačelnikom. Smatramo da je to način koji najslabije ostvaruje potencijale ovog grada. Građani moraju imati otvoren put do svake gradske službe i mora nestati osjećaj da su službenici njima nadređeni. Svaki uposlenik Grada mora biti na usluzi građanima, a ne da oni strahuju od njegovog raspoloženja. S druge strane, važna pitanja poput cijene vezova, izgradnje luke, Doma mladih, Sportskog centra, novog vrtića i škole, bazena i drugih moraju biti raspravljana u krugu građana. HNS je jasno pokazao kako to zamišlja: peticijama, javnim raspravama i tribinama. Marijan Alaniz: Demokratiziranje gradske uprave traži promjenu cjelokupne klime kako kod službenika, tako i kod samih građana, zato je zahtjevno i dugotrajno.

Smatrate li da će globalna kriza zahvatiti Krk i kako ćete se s tim nositi? FV: Ne da će kriza zahvatiti Krk, već ga je zahvatila! Nažalost, Krk nije spreman za tu krizu. Proračun je zasnovan na potrošnji i nepromišljeno napuhan, previše se oslanjamo na prihode od turizma, a posebno je slaba podrška investitorima koji kucaju na gradska vrata, ali im to slabo koristi. Možemo očekivati daljnji pad prodaje nekretnina, manje prihode od najma i zemljišta, te od smještaja turista i vanpansionske potrošnje.

Ali, kriza je prilika! Moramo ju iskoristiti i pretvoriti u novi razvojni zamah. To ćemo ostvariti promjenom odnosa prema poduzetništvu i investitorima, te preoblikovanjem politike u turizmu. Stvorit ćemo Upravni odjel za gospodarstvo i turizam koji će podrškom svim poduzetnicima, prikupljanjem sredstava s viših razina uprave i kroz pretpristupne fondove EU, te promjenom pristupa poduzetničkim zonama koje se ne smiju graditi po deset godina, pokrenuti niz projekata koji se već godinama guše u Gradu. Ne možemo trošiti više nego što pomažemo stvariti nove vrijednosti! MA: U toj promjeni odnosa prema poduzetništvu je velika rezerva za izlazak iz krize, ali mnogo se može postići i promjenama u turizmu. Prošlogodišnji porazni trendovi pokazuju da nam broj gostiju raste, a njihova potrošnja pada. Navala ljudi čini svake godine našu komunalnu infrastrukturu sve skupljom, a prihodi koje ostvarujemo su sve manji. Novim zakonom o turističkim zajednicama gradonačelnik postaje predsjednik TZ-a. Zato je važno da netko sa znanjem i iskustvom u turizmu pokrene preoblikovanje turističke ponude koje će nas maći od srljanja u samouništavajući masovni turizam. Zar je Krk stvarno toliko neatraktivan da ne može imati goste spremne na kvalitetnu potrošnju? Pored toga, naši projekti poput Centra slobodne tehnologije, Doma mladih, i Sportskog saveza, su oblici štednje i povećanja učinkovitosti postojećeg proračuna.

Možete li se obvezati na realizaciju nekih konkretnih projekata u Gradu Krku u budućem mandatu? MA: Svakako, samo konkretno nas i zani-

ma. Ovdje nabrajamo samo ono što će se dogoditi isključivo u slučaju da Krčani svoje povjerenje daju našem timu. Podijelit ćemo grad Krk na mjesne odbore. Preustrojiti upravne odjele u Gradu. Primijeniti Studiju prometa za Grad Krk koju je Gradsko vijeće prihvatilo još 2003.-e. Izgraditi ljetnu pozornicu za koncerte i predstave na otvorenom u svako doba godine. Centar slobodne tehnologije će razvesti gradsku optičku mrežu i podizati informatičku pismenost svih građana. Sportski savez će upravljati budžetom za sport, osmišljavati razvoj sporta, usmjeravati gradnju i uporabu sportskih objekata. FV: Uklonit ćemo divlju svinju. Preseliti zelenu tržnicu, uvesti vodu u Kimpi, izgraditi klaonicu i siranu. Za mlade u Krku: stari vrtić pretvoriti u Dom mladih, uvesti kreditiranje svih studenata, stipendirati deficitarna zanimanja uz zapošljavanje u gradskim službama i ustanovama, dovršit POS-ove stanove, te pokrenuti model davanja gradskog zemljišta mladim obiteljima za izgradnju obiteljskih kuća s pravom prvokupa nakon trideset godina. Što smatrate svojim prednostima u odnosu na drugu istaknutu kandidaturu? FV: Kad pregledate projekte za naš prvi mandat, vidite da je tu mnogo stvari za koje je potrebno iskustvo poduzetništva i dobro poznavanje turističke djelatnosti. Nama za to nisu potrebni savjetnici za odnose s poduzetnicima ili jezični tumači za razgovor sa strancima, jer i sami imamo mnogo iskustva na tom polju, te odlično govorimo strane jezike. Uistinu je nevjerojatno u kolikoj mjeri se u našem gradu

stvorila antipoduzetnička klima. Mi u poduzetnicima vidimo partnere u oblikovanju naprednije i zadovoljnije zajednice. Marijan svojom strukom jamči bolje rješavanje problema prostorno-planske dokumentacije, te kaosa i bezakonja koji vladaju na nekim od najljepših lokacija na području Grada. MA: Iako nisam pobornik glasovanja za žene samo zbog toga što su žene, vjerujem da je ravnoteža spolova u našem timu jedna od naših prednosti. Izazovi s kojima se žene susreću u odgoju djece, školstvu i sportu su nama bliži i razumljiviji. Vjerujem da je naša prednost i to što nismo dosad upravljali gradom. Svježina i nove ideje nisu jedine prednosti koju donosi promjena. Promjena je uvijek i udar na eventualnu korupciju i samovolju. Promjena osigurava da moć ostane u rukama građana - a to je naš najvažniji politički cilj u ovoj utakmici. Kandidirali smo se jer smo svjesni da su Krčani dobrano izgubili kontrolu nad krčkom vlasti. Kakva će biti uloga dogradonačelnice u vašem radu? FV: Mislim da je iz rečenog već jasno da mi funkcioniramo kao tim. Marijan je u određenim područjima stručnija od mene, a ja nemam problema s tim da stručnijima od sebe prepuštam glavnu riječ u interesu cijele zajednice. Kultura i poljoprivreda, prostorno-planska dokumentacija, zaštita okoliša, mladi - tu će veći dio odgovornosti ponijeti Marijan Alaniz. No, naš cilj nije da odlučujemo sami. Potpuno smo posvećeni istinskoj promjeni u načinu upravljanja Krkom i vjerujemo da će to birači prepoznati.


sport

10

ŠIRUNI, FRATRI, ARBUNI, OVČICE, ŠPARIĆI, TROFEJI... Milivoj Jurić je razgovarao s Denisom Stolfom najtrofejnijim krčkim sportašem koji je sa svoje dvadeset i dvije prikupio već zavidnu kolekciju medalja, a nedanvo je bio i u konkurenciji za najboljeg sportaša Hrvatske - uspjeh kakav još niti jedan krčki sportaš nije ostvario...

N

ajtrofejniji sportaš u gradu Krku je 22 - godišnji Denis Stolfa, član Športskog ribolovnog društva "Lovrata" Krk. Taj uspješni mladi ribolovac rođen je u Rijeci i trenutno živi kod roditelja. Osnovnu školu završio je u Krku, a srednju školu u Rijeci, gdje je izučio zanat zubnog tehničara. Prošle godine postigao je svoj najveći sportski uspjeh i to ovoga puta na Svjetskom prvenstvu u Novigradu za mlađe seniore iz usidrene brodice. Denis Stolfa osvojio je naslov Svjetskog prvaka u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, a uz njega ekipno zlato kao izbornik ponio je i profesor Antun Lončar, te ekipno brončano odličje Marko Pavičić, također ribolovac iz Krka koji je nastupio za "B" reprezentaciju. Uz sva ova zaslužna odličja uloženo je izuzetno mnogo truda, napora i vježbe, a zaslužan je i neosporiv talent. Koji su Vam planovi u budućnosti u ribolovnoj karijeri? Koje je sljedeće natjecanje pred Vama? Naravno, i dalje ću se baviti natjecateljskim ribolovom, pa tek mi je dvadeset druga. Malo usporedbe: moj natjecateljski kolega Nikola Mrvoš ima šezdeset pa se još natječe. Na proljeće me najprije početkom petog mjeseca očekuje klupsko natjecanje u kojem najprije treba izboriti mjesto među prvih šest seniora koji imaju pravo nastupa na međuopćini. To nije nimalo lak zadatak jer mi u Krku imamo malo Državno prvenstvo i veoma jaku konkurenciju. Ako se plasiram krajem petog mjeseca na redu su međuopćina i Županija. Međužupanijsko prvenstvo je početkom devetog mjeseca, a nakon toga me očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj reprezentaciji u Francuskoj.

Snimio: Milivoj Jurić

Iza mladog Denisa Stolfe, vlasnika 13 F.I.P.S. medalja, čime se malo koji sportski ribič može pohvaliti, već je zavidna ribolovna karijera i mnogo nastupa za

reprezentaciju. Tako je za reprezentaciju U16 2001. godine osvojio ekipno 3. mjesto na surfcastingu u Portugalu, 2002. godine ekipno 1. mjesto surfcasting Crna Gora, 2003. godine ekipno 1. mjesto surfcasting Engleska, te 2004. godine ekipno 4. mjesto također u surfcastingu. Nadalje, za reprezentaciju U-21 2005. godine u Italiji je osvojio ekipno 2. mjesto u lovu iz brodice i Prvenstvo Europe u Lovranu na ruku gdje je također osvojio ekipno 2. mjesto. Zatim 2006. godine u Portugalu osvaja 2. mjesto ekipno i pojedinačno iz brodice, 2007. godine osvaja ekipno 1. mjesto iz brodice u Belgiji i na Prvenstvu Europe u Piranu na ruku u sastavu reprezentacije ŠRD "Lovrata" Krk osvaja ekipno 1. mjesto, te najzad 2008. godine osvaja ekipno i pojedinačno 1. mjesto u Novigradu. O samom lovu na Svjetskom prvenstvu Denis je rekao: "U Novigradu se lovilo pretežno širune, fratre, arbune, ovčice i špariće, a za 1. mjesto prva dva dana trebalo je imati oko 40 ulovljenih riba, a trećeg dana oko 100 riba ukupne težine oko 5-6 kilograma. Vrijeme je bilo odlično za ribolov, bio je užitak loviti. Inače se bavim profesionalnim ribarstvom i svaki sam dan na moru i već poznajem navike riba. To je zapravo presudilo na ovom natjecanju kao i na mnogim drugim natjecanjima." Ove godine je nadležno povjerenstvo Hrvatskog olimpijskog odbora nominiralo Denisa za najuspješnijeg sportaša Hrvatske u 2009. godini, što još niti jednom sportašu sa otoka Krka nije uspjelo. Na kraju treba spomenuti i ljude koji su također zaslužni za Denisove rezultate, od kojih Denis ističe svog oca Otela koji mu je i veliki uzor, i svog klupskog kolegu bivšeg reprezentativca, vjerojatno i budućeg, a sad trenera seniorske reprezentacije s brodice Miću Rakića.


11

Sport

POVRATAK ZLATNE ILIRIJE KRK STRIJELE

Z

avršila je osma Malonogometna liga otoka Krka u organizaciji nogometnog kluba Krk, a sve utakmice odigrane su u novoj školskoj dvorani "Dubašnica". Sudjelovalo je dvanaest ekipa sa otoka Krka koje su odigrale 11 kola u šest nedjelja. U svome petom finalu, a četvrtu titulu osvojila je malonogometna ekipa Ilirije iz Krka koja je u 11 utakmica imala devet pobjeda i dvije nerješene utakmice uz gol razliku

55:14. Drugo mjesto osvojila je ekipa Kapo Malin iz Malinske koja je osvojila isti broj bodova kao i prvoplasirana Ilirija samo što su imali slabiju gol razliku. Najboljim igračem proglašen je Ivica Juničić iz ekipe Vihor Baška, najboljim golmanom Dalibor Gajsler iz Kapo - Malin, te najbolji strijelac Ivica Antić iz Veterana Krk sa postignuta 23 gola. Konačni poredak: 1. Ilirija 29 bodova, 2. Kapo Malin 29, 3. Bracera 24, 4. Vrbnik 21, 5. Veterani 18, 6. Vihor 16, 7. Njivice 15, 8. Pizzeria Matteo II 12, 9. Pizzeria Matteo I 12, 10. Punat 11, 11. Vodoinstalacije Milohnić 3, 12. Krk 0.

M

ladi sportaši Streličarskog kluba "Maura kal" bili su iznimno uspješni u ovogodišnjom dvoranskoj sezoni. Zaključili su je odličnim ostvarenjima na dvoranskim prvenstvima Hrvatske. Prvo su na Prvenstvu za starije od četrnaest godina osvojili tri medalje: Marta Matić 1. mjesto u kategoriji juniorki, olimpijski luk, Ivana Koller, 2. mjesto u kategoriji seniorki, olimpijski luk, te Marina Dujmović, 3. mjesto u kategoriji juniorki, goli luk. Potom su na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za djecu do 14 godina održanom u Varaždinu, 29. ožujka 2009. najmlađi predstavnici streličarskog kluba "Maura kal" iz Krka osvojili još dva srebra! Ivan Žic je osvojio 2. mjesto u kategoriji olimpijskog luka, dok je Bruno Žic osvojio isto mjesto u kategoriji složenog luka.

“PEPICE” NA SKUPŠTINI

Č

lanice sportsko-rekreacijske udruge "Pepice" iz Krka održale svečanu redovnu i izbornu Skupštinu na čelu s radnim predsjedništvom i potrebnim komisijama. Iako je motiv okupljanja bio više radnog karaktera, večer je bila ispunjena druženjem, zabavom i smijehom, te su Pepice na taj način Dan žena obilježile radno, svečano i veselo.

Udruga Pepice postoji već punih 12 godina što treba zahvaliti upornim pojedincima, ili bolje rečeno pojedinkama, zbog čijeg se zalaganja i puno rada u Krku uopće započelo s takvim oblikom sportske rekreacije namijenjene prvenstveno ženama. Za udrugu je vrlo bitno bilo razumijevanje i pomoć gradske uprave koja je prepoznala ozbiljnost i potrebu realizacije takve

inicijative. Danas broje 60-ak aktivnih članica koje redovito vježbaju punih 8 mjeseci godišnje u 5 programskih grupa, obzirom da udruga prestaje s radom ljeti. Tijekom protekle godine odradile su ukupno 295 treninga ili prosječno dva treninga dnevno. Od davnih početaka pa do danas kroz udrugu i različite programe vježbanja prošlo je više od 600 žena i djevojaka.


kultura

12

SPLENDIDISSIMA CIVITAS CURICTARUM Splendidissima Civitas Curictarum naziv je projekta kojeg je SŠ Htvatski kralj Zvonimir provela u školskoj godini 2008./09. sa željom da se učenici kroz različite školske predmete upoznaju s kulturno-povijesnom baštinom grada prezentirajući je potom kao blago koje određeno turističko odredište čini privlačnim. Inače, projekt spada u područje obrazovanja, a zadaća mu je poticanje stvaralačkih sposobnosti učenika, promidžba Županije, te očuvanje kulturno-povijesne baštine. Kao nosioce projkta moramo izdvojiti učenike 3. razreda, smjera hotelijersko-turistički djelatnik, te učenike 3. ugostiteljskog razreda, smjera kuhar/konobar, kojima su se s vremenom pridružili i zainteresirani pojedinci iz ostalih razreda. Završni uradak ove zanimljive akcije, koju je uz učenike predstavila i ravnateljica Đurđica Cvitkušić, prikazan je u galeriji Decumanus, kroz izložbu postera, crteža, slika, fotografija, maketa, videozapisa, instalacija i ostalih materijala na temu krčkog kulturno-povijesnog blaga. Izložba postavljena 03. bila je otvorena do 08. travnja. O LJUBAVI FRANKOPANA PRED PREPUNIM AUDITORIJEM Unutar srednjovjekovnih zidina Frankopanskog kaštela, pred punim auditorijem, upriličen je igrokaz u tri čina o ljubavi Apolonije i Krste Frankopana u kojem su maštovito iskorištena njihova izvorna pisma. Ovu zanimljivu predstavu koja nas vraća u vrijeme kada su ulicama grada hodali članovi poznate plemenitaške obitelji priredila je novoosnovana udruga Knezovi krčki Frankopani na čelu s koordinatorom (i u predstavi pripovjedačem) Tončijem Žužićem. U ulozi Apolonije Frankopan imali smo prilike vidjeti Jelenu Šamanić, dok je Krstu odigrao Dario Orlovčić. Ostali akteri predstave bili su Miran Miler, Tomislav Jozić i Vinko Sokolovski - kao vitezovi nedavno inaugurirani u službu knezova krčkih, te Nikola Udina, Dino Dminić i Damir Ogrizović uz svesrdnu podršku dvorskih luda i komedijaša. Scenske slike za predstavu izradila je Marta Matić. Događanje je iz svoje lože pratio krčki knez okružen dvorjanima, a njegovi su podanici pristiglim Krčanima nudili Čarobni napitak. Udruga Knezovi krčki Frankopani osnovana je s ciljem revitalizacije i čuvanja baštine hrvatskih plemića koji su sve do 1480. stolovali gradom, te ukazivanja na njihovu bogatu i zanimljivu povijest usko vezanu uz povijest grada. KRČKI VRTIĆARCI PUNOM PAROM PREMA STATUSU EKO VRTIĆA

U galeriji Decumanus postavljena je izložba vrtićkog projekta Eko ponudivši na jednom mjestu niz zanimljivih artefakata (crteža, slika, kolaža, scenografija, karata, skulptura itd.) izvedenih od rabljenih materijala koje su izrađivala djeca svih grupa zajedno s roditeljima i odgajateljicama krčke podružnice Dječjeg vrtića Katarina Frankopan. Osim spomenutog, zainteresiranim posjetiteljima pružena je na uvid i bogata foto-dokumentacija s različitih radionica i demonstracija provedenih u okvirima jedne od najvažnijih gradskih institucija. Poruka ovog bogatog i zanimljivog postava zaista je jasna. Reciklažom, odnosno iskorištavanjem materijala, kojem je po mnogima mjesto u smeću, ne samo da potičemo kretivnost već djeci približavamo načela ekologije razvijajući im tako odgovornost prema okolišu. Ukoliko se spomenuta načela i usvoje, za što očito postoje veliki potencijali, naslijeđena prirodna bogatstva ostaju u dobrim rukama. Vrijedni predškolaraci su u pratnji ponosnih odgajateljica i niza školaraca sa svojim učiteljicama nazočili otvaranju izložbe. Nakon kratkog predstavljanja projekta i njegovih sudionika uslijedio je prigodan program sastavljen od pjesama i recitacija na temu prirode i ekologije. NAKIT KOJI NE OSTAVLJA MJESTA RAVNODUŠNOSTI U galeriji Decumanus pred nekolicinom zaljubljenika u umjetnički oblikovan nakit otvorena je izložba zagrebačkog umjetnika Davora Šuka koji se njegovom produkcijom bavi gotovo tri desetljeća stvarajući pritom artefakte koji ne osvajaju plemenitošću materijala već profinjenošću neobičnoga likovnog koncepta. Oni također nisu jeftino-dopadljivi i uniformirani već vizualno dojmljivi ponajprije zbog svoje misaono-morfološke pročišćenosti, profinjene estetike i dozirane izražajnosti - čak minimalistički decentne škrtosti svega što bismo mogli nazvati nakitnim sjajem. Davor Šuk, prema riječima kritičarke Višnje Slavice Gabout, konstruira nakit kao začudno robustne objekte, skulpture i asamblaže, pa ga nerijetko doživljavamo više kao prostorne umjetničke predmete, a manje kao predmete za ukrašavanje, čemu je pridonio i gotovo interaktivan postav. U njima se on znalački poigrava likovnim elementima: volumenom, prostorom, plohama, oprostorenim linijama, svjetlošću, bojom i iznad svega percepcijom koja kroz srazove suprotnosti - različitih materijala i formi, čvrstih i prepletom omekšanih, rustikalnih i nježnih, svakodnevnih i dragocjenih - u konačnici stvara čudesne i neočekivane harmonije. Davor Šuk rođen je u Zagrebu 1963. godine. Početkom osamdesetih završava zagrebačku Školu primijenjenih umjetnosti - odjel za obradu kovina. Nakon školovanja kreira i izrađuje nakit najprije u radionici Aranke Njirić Varge da bi nakon dvije godine osnovao vlastitu radionicu. Od druge polovice osamdesetih sudjeluje na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, ali se predstavlja i samostalno. Godine 2002. prima drugu nagradu za inovacije u umjetničkom oblikovanju unikatnog nakita. Izložbu možete razgledati do 08. svibnja 2009.

- POGLEDAJTE -

Izložba sakralne umjetnosti u crkvi sv. Kvirina Vrijedan stalni postav izložbe sakralne umjetnosti u crkvi sv. Kvirina možete pogledati uz prethodnu najavu na broj: 051 221 341 (Župni ured Krk). Zavičajna etnografska zbirka Kornić Stalni postav etnografske zbirke u Korniću (Ulica Kamenica) možete pogledati uz prethodnu najavu na brojeve: 091 19 68 521 (Emina Josipović) i 091 50 93 781 (Damir Kremenić).

Izložbu umjetničkog nakita Davora Šuka pod nazivom Savršena nedovršenost možete do 08. svibnja 2009. pogledati u galeriji Decumanus. Informacije: Centar za kulturu Grada Krka / Tel.: 051 220 041 / Adresa: Trg sv. Kvirina 1 / kultura@gradkrk.net / www.grad-krk.hr

- INFORMACIJE -

Narodna knjižnica Krk Radno vrijeme: pon 9-14h; uto-pet 9-14h i 1820h; sub 10-13h.

Informacije: Narodna knjižnica Krk / Tel.: 051 221 149 / Adresa: Kvarnerska 23 Knjižara Pontes Radno vrijeme: pon/pet 8-20h, sub 8-15h Informacije: Knjižara Pontes / Tel.: 051 222 586 / E-mail: pontes@pontes.hr / Adresa: Strossmayerova 24


13

kultura

POEZIJA, PROZA, HAIKU I BODULIJA Već smo izvještavali o nedavnim uspjesima krčke pjesnikinje Elfride Matuč Mahulja. Ovom prilikom uspjeli smo bolje upoznati njezin rad i doznati više o međunarodnim mrežama suradnje koje gradi ponajviše preko majke svih mreža - Interneta. S pjesnikinjom je razgovarao Igor Gržetić... Pišete poeziju i prozu, ali kojem ste od spomenutih medija skloniji? Ja sam doma svakako u poeziji, lakše i uvjerljivije priopćavam poetskim izričajem. Prozom se bavim tu i tamo i to najčešće u obliku nekih kraćih esejističkih izleta, satiričnih tekstova, kolumni ili pak osvrta na tuđa književna djela. Naša je svakodnevica toliko osebujna da mi poticaja za rad svakako ne nedostaje. Uvijek imam potrebu iskazati neke svoje osjećaje, neslaganja ili razočarenja svime onime što nas okružuje i što nam se, u cjelini događa, a za to mi je olovka najbolji alat, a pisanje najbolja terapija. U 2008.-oj su vam izašle čak četiri knjige! To je samo još jedan pokazatelj kako statistike i brojke često služe zamagljivanju vidika. Naime, istina je puno stvarnosnija! U izdanju Knjigomata Rade Jarka, objavljen je u latiničnoj verziji roman Pisanje po vodi koji je još 2006. god. pobijedio na natječaju IstokZapad i objavljen u Srbiji na ćiriličnom pismu. Zbirku Minijature u tehnici olovke na papiru objavila sam sama uz pomoć sponzora i potporu moje tiskare u Rijeci. To je minijaturna knjižica ispunjena malim pjesmama i haiku poezijom posvećena očuvanju prirode i okoliša na našem otoku. KNJIGA MOG ŽIVOTA Diskrecija zajamčena je zbirka pjesama objavljena na portalu digitalne-knjige.com. Iznenadila sam se kad sam pozvana na Interliber uz objašnjenje da je upravo Diskrecija odabrana za pokretanje projekta wwaow.coma u Hrvatskoj. Smrt je baby blue je pak knjiga mog života. To je priča o susretu sa smrću i mojem životnom iskustvu gubitka djeteta. Dugo me proganjala potreba reći ljudima o tome, utješiti ljude koji se svakodnevno susreću s groznim sudbinama, s tragedijama. Knjiga je već kao rukopis putovala od ruke do ruke, konačno, odlučila sam ju objaviti kao samizdat na wwaow.comu i tako učiniti dostupnom ljudima kojima je potrebna. Hoće li skoro i peta? Sada mi je noga malo na kočnici, što ne znači da ne radim i ne pišem, dapače vrlo sam raspisana i aktivna, ali slijedeća će knjiga ipak malo pričekati. Imam u planu objavu fotopoetske mape hajgi (haiku uklopljen u sliku – fotografiju), na čemu surađujem s Bojanom Bonifačićem umjetničkim fotografom iz Punta. Je li danas teško biti književnik s obzirom na marginaliziranost umjetnosti/umjetnika uopće?

GREŠKOM DOSPJELI U GRAD tribute to Luka Ritz Boje jeseni razlivene uz cestu U automobilu šuteći slušamo pjesmu Stariš onda kad o tome sam doneseš odluku Medeno žuta slijeva se s granja U vinsko crvenu Miriše osamdesetdruga u Zagrebu Vrijeme je za nas stalo odavno I pitamo se što zapravo radimo tu U ovom pogrešnom vremenu Gradom šeću kolateralne žrtve napretka Bez ideja, namjerno dementni s psihozom u očima Prepoznajemo u svakome omiljeni lik iz crtića Jer vrijeme je za nas stalo prije Dnevnika I pitamo se što još radimo tu U bezbojnom gradu u posve krivom vremenu. (Pjesma je posvećena obitelji Ritz i mojoj generaciji izgubljenoj u vremenu i prostoru. Pjesmu sam dala jednom mladom rock sastavu s otoka koji ju je uglazbio i nadam se da će premijerno biti izvedena na ovogodišnjem Inkubatoru.) Da, ako pišete s predumišljajem. Ako gajite određena očekivanja u smislu zarade, popularnosti ili ako mislite kako ćete živjeti od pisanja. U tom je slučaju u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, jako teško biti književnik. Meni nije teško jer ništa ne očekujem osim zadovoljstva koje mi pisanje donosi, pa me svaka sitnica dodatno uveseljava i oduševi. MLADA IMENA - PRVA NA PAMETI Kakva su vaša iskustva s objavljivanjem digitalnih knjiga? Mislim da ovdje uopće nema dileme. Digitalne

knjige će se svakako razvijati jer je tehnologija ono što se najbrže (ponekad mi se čini i jedino) razvija. No, ne mislim da će digitalna knjiga ikada zamijeniti pravu knjigu. Ipak je držati knjigu u rukama, mirisati je, okretati stranice, zastati, razmišljati, maštati… jedno potpuno drugačije, intimnije i više iskustvo od titranja slova na ekranu. Tko po Vama zaslužuje pažnju na domaćoj književnoj sceni? Svatko tko ne piše žutilo – a situacija je gotovo sasvim suprotna. Prvi koji mi padaju na pamet, su mladi ljudi: Zoran Krušvar iz Rijeke, Danijel Radočaj iz Pule i Marija Andrijašević iz Splita. Krušvar piše znanstvenu fantastiku i jako je dobar u tome. Danijel Radočaj je za mene Vjenceslav Novak ovog doba, ali toga još ni sam nije svjestan; a Marija Andrijašević piše iznimnu poeziju – bolno stvarnosnu. KULTURIZAM - OSOBNI OBOL Postoji li povezanost među lokalnim književnicama? Je li ona uopće potrebna? Nema neke veće povezanosti vjerojatno stoga što na Otoku nema niti nekog udruženja književnika gdje bismo se sretali, raspravljali, dogovarali zajedničke nastupe… No zaista, da li je to potrebno, diskutabilno je. Možda smo ovako kao slobodni strijelci slobodniji i u pogledu svog stvaralaštva. Nedavno su Vam pjesme objavljene u nekolicini inozemnih književnih časopisa. Kako je uopće ostvarena suradnja i je li se potom što promijenilo? Uzmemo li u obzir koliko je naraslo naše inozemstvo, činjenica jest da ja najčešće i najviše objavljujem u inozemstvu. No, ako misliš na objavu i prijevod nekih mojih pjesama na poljski i rumunjski jezik, tu je zaslužan prvenstveno moj rad na uređivanju dijela Balkanskog književnog glasnika, koji me je spojio s mnogim inozemnim književnim i književničkim imenima. Olgi Lalić-Krowitzki su se svidjele moje pjesme, pa ih je samoinicijativno prevodila i slala poljskim književnim časopisima, a onda je ta poezija doživjela i svojevrsno promišljanje u tekstu Zašto se isplati prevoditi tu poeziju Tadeusza LireSliwe u časopisu Akant. Uvijek to gledam kao uspjeh ovog malog otoka, a ne isključivo moj osobni. Deklariram se kao Bodulka, Krčanka i zahvaljujući tome već sam puno ljudi dovela ovamo na otok i nitko nije ostao ravnodušan prema našem gradu. Volim razmišljati kako stvaram zaljubljenike u Krk u svojim skromnim mogućnostima. I ponosna sam na taj svoj mali doprinos – kulturizmu!


dođoh, ostah

14

nek’ vrijeme skroz pošandrca

Holanđani prodaju komad svoje sirove haringe u bijelom pecivu i luku u svakom kiosku u šarmantnim gradićima uz more, a ja ako hoću nešto brzo, ne mogu dobiti srdelu i čašu vina, nego isključivo kebab sa coca-colom, tostirani sendvič, ali ne i zdjelicu friške salate, što je jelo mnogih u ljetna podneva. Ono što uglavnom vidim je nered, nedostatak stila, nepoštivanje starine...

K

KNJIZARA.PONTES.HR PONUDA PREKO 20.000 NASLOVA PLAĆANJE KREDITNIM KARTICAMA, POUZEĆEM ILI VIRMANOM PRONALAZIMO SVAKU KNJIGU ZA VAS

inu. Grad zapravo nije gotovo ništa uložio, je je potrebno više uvjeta. Kako onda Krku ažu da je dom gdje ti je srce. Moguće, osim autoriteta, hrabrosti i snažne vizije. A vratiti identitet? no u tom slučaju imam poveći broj zarada je došla, dugoročna. Svima uključenIspričati ću vam primjer. Ima grad na sjevdomova različitih veličina, od malog ima u projekt, čak i onima koji su samo ernom moru u kojem sam živjela nekih 9 trga u Brudge-u u gdje sam u društvu najnevoljko klimnuli glavom u znak odobragodina. Na sam centar grada nadovezivala dražih provela jedno jedino rođendansko vanja. se nesigurna, mračna četvrt. Dućani s popodne, preko Cusca gdje sam se zaljubila Usporedba s našom situacijom kako je robom sumnjive kvalitete i miris preprženog u postojanost i ljepotu kulture Inka, do vidim? Hodam glavnom ulicom, i imam ulja. tradicionalnog restorana u Seoulu gdje sam "flash-back" neke mračne četvrti iz koje Gradski oci, znajući da ne mogu narediti se toliko puta sastajala sa prijateljima, ili izranja roba sumnjive kvalitete. I meni se ponajviše: u obiteljskom gnijezdu na sjeversvida kad u Krku mogu kupiti mirisne nom dijelu Europe gdje su mi odrastala Rođena u Zagrebu, dipl. politolog s magisterijem iz štapiće iz Indije, a svakako i plastične djeca. Srce se može otvoriti i dati psihologije. Stalno nastanjena u Krku od 2004, majka japanke, ali rado bih vidjela da se trgovsvugdje, a ponekad dio i ostaviti, pa te dvoje djece, s petnaestgodišnjom karijerom u međunar- ina jeftine, potrošne robe tako i zove, da vuče natrag. Ne, nije stvar u tome. Stvar je u tome što odnim agencijama koje se, kroz međunarodnu suradnju, se diskretnije uklopi u naše uske ulicice, a bave mirom i sigurnošću u svijetu. ne predstavlja kao riznica krčkih proizvosam se u gradu Krku našla u svom vreda. menu, koje ovdje nije jednodimenzionalANDREA MILIĆ GRENKO Holanđani prodaju komad svoje sirove no i linearno, i to sam najbolje ovdje i haringe u bijelom pecivu i luku u svakom osjetila. U gradu Krku, jeste li primijetili, kiosku u šarmantnim gradićima uz more, sva krčka vremena i sve krčke stvarnosti a ja ako hoću nešto brzo, ne mogu dobiti miješaju se u zraku zajedno sa soli i srdelu i čašu vina, nego isključivo kebab ostavljaju znakove na kućama, u kućasa coca-colom, tostirani sendvič, ali ne i ma, uličnom kamenu i ljudima, načinu zdjelicu friške salate, što je jelo mnogih u na koji govore i misle i pričama koje ljetna podneva. Ono što uglavnom vidim pričaju. Tu nema prekida, to teče i traje i je nered, nedostatak stila, nepoštivanje čak se razvija dalje. To je kvaliteta koju starine, a iznad svega, osebujna ponuda sam odmah osjetila i zaključila da tu prisuvenira iz inače vrlo drage mi Azije. I to padam trajnije i bolje nego bilo gdje kakvih! Takvih koje i tamo mogu naći drugdje. Jer me ta višedimenzionalnost nabacane u mračnim četvrtima, u koje nije preplašila i zbunila, nego osnažuje. nije preporučljivo zalaziti. A ni tamo ih ni Dođoh, ostadoh. Doduše zasad uz komja niti bilo tko koga poznajem ne biramo promise, jer zbog posla rijetko boravim kao autentične suvenire. Zašto bi ih onda na jednom mjestu duže vrijeme. No, ipak birali ovdje? sam tu u svako doba godine, po nekoliko Ima i ljepote. Naišla sam na predivnu dana ili pak 5 mjeseci. Doživim i jugo, radionicu lampi na primjer, na šarmanthoću reći. Strpljivo mi prijatelji tumače ni dućan domaćim mirisnim i prehramkako se Bodulom postaje kroz generacije, pa dobrohotno ukazu da još nemam ni benim proizvodima, na malu vinariju, na svoje, a kamoli obiteljsko grobno mjesto lijepu knjižaru, na dućan pamučne odjeće na našem otoku. No, znam da su me (isti lanac kakav ima npr u Meksiku i uzeli "pod svoje" i upisali me u listu Nizozemskoj, i neka ga, pamuk se oduvizasluženih pridruženih bodula. jek nosio i na Krku), na krčku verziju Ali nešto me muči, i imam valjda pravo launch bara, na stijenama. Sve je to novo, reci, kao Krčanka po opredjeljenju. Ove i staro, koliko je stara i kreativnost. naše zidine… uvjerljivo daju do znanja Pa da zaključim, teško je biti radikalan, da su tu da čuvaju nešto što je važno, a no dovoljno je biti mudar pa čak i onome postoji unutar: sva ta Krčka vremena što je potpuno neprimjereno dopustiti da koja se mogu osjetiti u jednom danu, lijepo zaživi uz te naše zidine. Tako da kroz samo jednu lijenu šetnju. Ono što mu se doda pravi smisao i vrijednost. Evo me muči je da sva ta vremena koje su recimo onaj digitalni sat pred Velim Vrazidine čuvale stoljećima, postaju sve nevtima koji se nalazi izmedu sata na tornju idljivija zbog rusvaja kojega je toliko kao i sunčanog sata na rivi. Jeste li primjetili da se lopatama nanosi. Često i od prida je svojevremeno pošandrcao? došlica poput mene. Pričam vam o Probudim se u ponedjeljak, on kaže: ponudi usluga i roba, o izlozima, Petak, 40.12.2990." Probudim se u fasadama, o stilu i poštivanju nečega o utorak, on veli: I dalje je petak 1.40.1880". čemu možete naučiti od svakog Krčana koji Danima sam provjeravala, i jako mi se svidvlasnicima zgrada kome i za koju svrhu da je tu odrastao. Ne zagovaram zatvorenost I jelo što pokazuje. Kao da se potpuno izgubio, iznajme svoje prostore, odluče objaviti proodbacivanje svega novog, no zagovaram zbunjen snagom mjesta gdje je nasađen. I jekt "Prenamjena četvrti u Aveniju kulinarstkriterije. tako sam ga konačno mogla i prihvatiti, u va" i osigurati razne olakšice u prvoj godini Jer sad se gušim od užasa kada gledam što rekapitulaciji. To digitalno čudo tamo pred za svaki posao koji će biti u skladu sa se nudi i nama i namjernicima od kojih vratima, konačno je imalo svoj smisao. objavljenom željenom prenamjenom. Danas očekujemo poštivanje za naše mjesto i način Onda ga je netko dao popraviti, Šteta, ne bi se u toj četvrti nižu restorani, trgovine speciživljenja? Ne želim uvrijediti vrijedne ga trebalo ni maknuti, nego ga pustiti da jalizirane hrane, pa i ukusni kiosci na cesti. trgovce i došljake koji su naš grad prepoznali nasumice pokazuje nepostojeće vrijeme. Bio Nagrnuli su ljudi sa idejama, a vlasnici kao mjesto dobrog življenja. Nisam ni naivbi to odličan ulaz u bajku, krčku bajku poslovnih prostora shvatili su da je bolje na, pa da diram u privatno vlasništvo, jer to zaštićenu zidinama, divni vremeplov uz njima davali u najam, jer će bar prvu godjest nedodirljivo, ili u težnju za brzim profitkojega se ipak uspiješ i usidriti. Tu. U Krku. inu, uz porezne olakšice, takvi iznajmljivači om, jer to jest slijepa ovisnost za čije liječenBodulka u čekanju sigurno biti u stanju uredno plaćati najamn-


15

vrtićki dnevnik

USKORO EKO VRTIĆ

Mališani vrtića “Katarina Frankopan” na nivou cijele ustanove uključeni su u međunarodnu ekološku udrugu “Lijepa naša” koja iskustvom vodi kroz ekologiju... Dječji vrtić Krk napravio je program Eko - vrtića za ovu pedagošku godinu sa ciljevima, zadacima, aktivnostima i njihovim nositeljima. Ja ne znam kamo baciti tetrapak od mlijeka, pa mi mama i tata reču. Stari kruh ne bacamo nego dajemo ovcama. Što nam ostane od ručka to dajemo mački. (Natali) Kada sam išla na plažu, vidjela sam u moru majicu. (Vanesa)

Jučer, kada sam išao doma, vidio sam kako je smeće ispalo iz kante. (Arijan) Papiriće sma bacio u smeće. (Karlo)

Svako jutro ja i mama čistimo peć, pa odnesemo pepeo u kantu. (Tarik) Tata je novine bacio u plavu kantu. (Nina)

Ako vidimo smeće na podu, onda ga bacimo u koš. (Gabriel)

Cilj: Stvarati uvjete kroz koje bi djeca ostvarila svoje pravo na život u zdravom okolišu. Senzibilizirati djecu na uočavanje problema u neposrednoj okolini s naglaskom na razvijanje vještina očuvanja okoliša u svakodnevnim, djeci bliskim situacijama (dom, vrtić, plaže, more, ulice...)

PONTES Jedina hrvatska otočna knjižara Krk, Strossmayerova 24, pon-pet: 8-20h, sub: 8-15h, tel: 051/222-586


POSKUPLJENJE VEZOVA 16.5.2008. - Poskupili vezovi 20.5.2008. - HNS organizira peticiju 28.5.2008. - Sjednica Gradskog vijeća u pripremi koje dolazi do sukoba HNS-a i PGS-a. Gradonačelnik prijeti da će preglasati stavljanje točke na dnevni red. Ipak, pristaje i javno obećaje “pokloniti 120.000 kn razlike Lučkoj upravi”, kao da je riječ o njegovu novcu. 1.8.2009. - Županijska lučka uprava potvrđuje da neće biti vraćanja cijena. Prije par tjedana, na SDP-ovoj tribini: Ivica Bajor, predsjednik ŽLU, kaže kako u dogovoru s gradonačelnikom ne šalje fakture za vezove. Zaključak: Kako su se sad mogli dogovoriti, tako su mogli i ranije. Ali, trebalo je nekako prikriti činjenicu da je do poskupljenja došlo uz pristanak Darija Vasilića. Onih 120.000 kn se u međuvremenu zaboravilo. To je bilo tek usputno neispunjivo obećanje?!

DIVLJA SVINJA NA OTOKU 2000.-2005. - Gradonačelnik se uklapa u stav svih otočkih čelnika i ignorira činjenicu da problem naglo raste. 2007. - Aneks ugovora o lovozakupu kojim “Orebica“ može izgubiti lovozakup ukoliko ne izlovi alohtonu divljač do 1.4.2009. 2007.-2009. - Eksplozija šteta koje prirodnu ravnotežu na otoku dovode do ruba potpune katastrofe. Ožujak 2009. - Županija piše lokalnim čelnicima koje predvodi krčki gradonačelnik i javlja da će 1.4. raskinuti ugovor s “Orebicom”, osim ukoliko lokalni čelnici ne potvrde da se ugovor nastavlja. Lokalni čelnici daju zeleno svjetlo da se nastavi sa lovozakupom pod istim uvjetima.

DOM MLADIH U KRKU 1993.-2009. - Šesnaest godina gradonačelnik ignorira sve prijedloge da se u Krku uredi stalni prostor za rad mladih ljudi. 2008.-2009. - HNS pokreće akciju “Otvorimo krčki Dom mladih” - peticije, rasprave, ankete ožujak 2009. - Darijo Vasilić tvrdi da je to samo dio HNS-ove izborne kampanje i da je vrtić već namijenjen mladima i kulturi. travanj 2009. - Izborni program gradonačelnikove koalicije mlade ne spominju niti jednim slovom, a kamoli Dom mladih. Još nema projekta za prenamjenu vrtića.

AUTO ŠKOLA U KRKU 2003. - Gradsko vijeće prihvaća Studiju koja predviđa postavljanje semafora na križanje kod Konzuma. Do danas nije izveden niti jedan element studije. 25.10.2007. - Grad Krk upozoren da bismo mogli izgubiti mogućnost da se u Krku provode ispiti vožnje. 1.3.2008. - Krk više ne ispunjava uvjete za ispitni centar. Siječanj 2009. - Žvacet upozorava na nebrigu Poglavarstva. 26.1.2009. - Gradonačelnik obećaje semafore do ljeta. travanj 2009. - Gradonačelnik potiho odgađa radove na semaforima do daljnjeg?!

www.krk.hns.hr

PODSJETNIK NA LUTANJA NAŠEG GRADONAČELNIKA

PLAĆENI OGLAS

VRIJEME JE ZA PROMJENE! Dosta nam je upravljača koji misle: Grad, to sam ja! Predugo se zanemarivalo krčku mladež kojoj su u pustim zimama preostajali samo kafići i parkovi Dovoljno smo ugrozili svoju budućnost zatvaranjem očiju pred pošasti divlje svinje. Zar nam nije dosta uprave koja ne razumije, ne podupire i koči poduzetništvo?

Želimo gradonačelnika koji će osjećati: Grad, to ste vi! Želimo Dom mladih - javnu ustanovu s programima koji će ispunjavati živote mladih. Želimo spasiti naš otok i način života odlučnim uklanjanjem uljeza: divlje svinje i medvjeda. Želimo grad koji prepoznaje da je poduzetništvo pokretačka snaga zajednice, prilika i vizija!

Prolazi vrijeme modelu turiz-

Želimo turizam koji potiče eko ma koji je cijeli grad pretvorio poljoprivredu, centre zabave u besplatan otvoreni muzej. izvan grada i obiteljske hotele. Zar naša djeca ne zaslužuju zdrav sportski razvoj, a odrasli mogućnosti za rekreaciju?

Želimo organizirani sportski savez koji će svu djecu uključiti u sport, a odrasle u rekreaciju.

ZAKUP DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA 19.12.2009. - Gradsko vijeće uz burnu raspravu prihvaća Natječaj za zakup državnog zemljišta, iako je upravo donesen novi zakon o poljoprivrednom zemljištu s kojim natječaj nije usklađen. Danas - Natječaj još nije objavljen. Naravno, jer ni nije bilo preduvjeta za njegovo raspisivanje. Ali, istovremeno neki predstavnici udruga u dobrim odnosima s Gradonačelnikom već koriste zemljišta za koja su samo pokazali interes?!

ŽELITE LI TAKO I IDUĆIH ŠESNAEST GODINA?

Jesmo li birali demokraciju da bi se danas bojali promjena? “Da se kome ne zamjerimo?”

Vlast je pokvarljiva roba. Mijenjajmo, jer jedino tako građani ostaju na vlasti.

Birajte HNS jer jamči promjene!


Žvacet - 3. broj