Issuu on Google+

www.zvacet.com

... za sve gušte!

Krčki mjesečnik za kvalitetu življenja - broj 2, siječanj 2009.

Maškare otvorile krčki

DOM MLADIH

SIROM PROTIV SVINJA

RAZORENI RAJ

PRVA JEDRA JADRANA

KRK BEZ AUTO ŠKOLE?


3.

vaš glas ra ISTU R oje financi U T ačevanja k O u m m P va zo je ri a k M eč E jest o organizaciji T u relaciju s nadolazećom MAČ vi i to stavlja komentira

PRVE REPETE

a Krka Čitatelj dnica Grad je za a čk st Turi turizmu...

Hvala na podršci, hvala na dobrim željama. Hvala na pohvalama, ali još više, hvala vam na prigovorima, bit će nam od pomoći. Krk nije imao svog gradskog lista gotovo dvadeset godina. Mnogi su već zaboravili, a neki nikad nisu ni doživjeli kako je to kad se sami pozabavimo svojim temama, kritikom i primjedbama. Našlo se nekih kojima se ton pojedinih tekstova u prvom broju nije svidio, ali je daleko više bilo onih koji su se obradovali što mogu doznati mnogo više o Krku i Krčanima nego li prije Žvaceta. Prve repete su pred vama, nadam se da će vam biti u slast. Javite nam! Urednik Žvaceta, Valerij Jurešić

ŠTO JE “Ž

Pitali su nasp

a otaca) grad ačevanja. ka (gradskih ampeda na m ja j čn Bok, ča ru te st m ih st og nomsk mentira %) turističk da malo ko ama turističkih i eko (od cca 77 st en ra cj i ro ik p el a v Prem D KRK jemo acitete GRA odine očeku p g a e k v o še a a n rk K k na anjili pritisa koji će Krk. trend i um ogađaja. j ta li ri it h broj boraca u d Da bi pred za suzbijanje takvih se osposobiti čim veći višak ti a ir va želi u i elimin st ja o n m a v m če o ulaže sredst a k ine ljudi na Krč m tečaja m ji koje skup ri stacionirani i te it ri b k Organizacijo i e n en zo od 3000 određ olazeće se dno će biti oni s manje a i n it k b a tijekom nad N to . će rk i da hrle na K pretpostavit gostiju koji , li možemo a i, n gom svijetu a ir in nekom dru u ćemo elim e o n i im il v , ži ti a a . niku Očito d u što ulag eura u novča ari nemaju naši poglav (nas) njih. ogađa oko d se o utnoj situšt e vid , ali u tren a n i eb tr o p uzetništvo Kultura je gati u pod la u , i je b n a lo v a mače aciji treb financira to je o k o tv rs gospoda prioritet? dobri borci ili su možda moje mišljenje. mo ović, Krk No, to je sa Boris Dujm

VACET”?

utem e-maila,

veći broj posobiti čim ja želi se os rani na an ni ev io ač ac m st m tečaja zone biti na Organizacijo tijekom nadolazeće se le Krk. će stiju koji hr boraca koji ati višak go ir in im el i tu Krčkom mos

ali ni mi nism o sigurni u od govor... Molim Vas da nam pojasnite i od drugih vr zn ačenje riječi žv sta mesa? S po acet. Da li se štovanjem. Ib on spremao sa oja, Krk mo od janjetin e ili Odgovor: Zapravo ni m i nismo sigurn i što je “žvace spravlja od m t”. Znamo sa esa, a pod imen mo da je to tr ima Krku se uglavn adicionalno je om kaže ‘žvace ‘žgvacet’, ‘žvacet’ ili ‘zvace lo koje se t’ nalazimo ga t’. To je jedino do samoga re u Primorju i Is cepta odgovori što se poklapa tri. U su vrlo različiti u svim tumač Dio starijih lju enjima. Kad se . di tvrdi da je dođe žvacet isključi tvrđa mesa po vo meso spra put goveđeg, vl je no ko košjeg, ovčjeg na stari način što se na vatru , kozjeg, pa i koji je korišten stavlja prvo m divljači. U tom za eso izrezano na se vino da bi receptu je osno ga omekšalo, manje komad vno to a naknadno ka e, i tek kad on Drugi, pak, ka o pusti sokove pula, česan, lo žu da se žvac vor, malo braš dodaje et spravlja ka puno kapule. na ... o i dalje znate. gu Osnovno je da laš, jedino bez se prvo stavlja koncentrata i malo brašna, kapula, pa na zato ostaje rjeđ pa začini, mož dopola prženu iis da malo vina Treći kažu da na kraj. kapulu dodaje je žvacet isklju meso, čivo od pileće buta. No, nam g mesa. Neki a je postalo ja se kunu da se sno da neće bi žvaceta, pa ne radi jedino od ti druge nego k povbijedi na janjeć organizirati na jbolji i svima dokaže što je tjecanje u prav eg prava stvar! ljenju

Priopćenje FKM

Forum krčke mladeži, dobrotvorno samostalno udruženje mladih koje okuplja mlade ljude bez obzira na političku, vjersku ili nacionalnu pripadnost te djeluje uz pomoć lokalne uprave, dobrotvornih organizacija i sponzora, ovim putem želi se zahvaliti svim političkim strankama na moralnoj podršci, kao i na pozivima, koje odbija u skladu sa svojim statutom i odlukom Skupštine. Podrške i dalje prima na bankovni račun. Upravni odbor Foruma krčke mladeži

Dakle: pohvale, pokude, primjedbe, zanimljivosti, izgubljeni psići, sve, ama baš sve što poželite priopćiti tisućama Krčana, sve to konkurira za objavu na ovoj VAŠOJ strani. Donesite u knjižaru Pontes, pošaljite na zvacet@zvacet.com ili, ako ste sramežljivi, pošaljite nam pismo.

U KRKU PARKIRANJE uno drugačiji pristup problemu

Čitatelj daje prijedlog za potp parkiranja u gradu Krku...

dolazim u centar poslovno i kao Živim i radim u gradu Krku i s periferije građanin. , ali 401 put u žurbi zaboravio Uredno sam plaćao parking cca 400 puta i poluprazno parkiralište. 09. sam uzeti kartu. Još bolje, bio je to 20. mobilu su bile dvije žute auto na šok i prav Po povratku doživio sam a sve znate. Trenutno sam pomisetikete i kliješta, a o nastavku događanj ovinskog rata, zar smo stvorili Dom lio, zašto sam bio dragovoljac ađanima: ne zaboravite platiti domovinu nasilnika. Savjet mojim sugr i oko vrata objesiti natpis lopov. kavu u kafiću, jer vam mogu staviti lisice i ugostitelji. ovan pošt naši Srećom, to Vam neće učiniti pokazale su svoj obraz. Krka a Grad e služb ne unal CRTOGRAD i kom je o tome pisala i strana pa ti, turis i Isto su to prošli mnogi naši sugrađani štampa VJERU U BOGA I LJUDE, ŽIVOT POSTAJE NIŠTA KADA IZGUBIŠ kad izgubiš slobodu i pravdu. imo korak ka humanosti i PREDLAŽEM GRADU KRKU da urad boljitku. Kad izvršimo analizu vidimo: amo cestarinu. - naplata na cesti je nezakonita, jer plać naplate bez ali - parkiranje na označeno mjesto da, da zaboravi uzeti kartu. je ljno dovo , otići i - zato jer vozač može doći da se ne plaća, nego da se mal- veća je vrijednost za naš turistički grad tretira vozače da se ne mogu desiti neugodnos- odnosno, organizirajmo naplatu tako ti. U GRAD ili ukinimo naplatu UREDIMO NAPLATU NA TRI ULAZA mostu. o - Iz pravca Rijeke, Punta i Vrha - sličn na automatsku rampu ulaz latan besp u - Vozači otoka Krka imaj o ostaju i gdje borave. - Svi ostali plaćaju 5 kn, bez obzira kolik će zasebno platiti vlasniku at mor - Jasno zatvorena parkirališta zatvorenog pakirališta

TRAŽIMO POMOĆ Nestala je naša mačka Pufi. Više je član obitelji nego što je kućni ljubimac. i grad učiniti ugodnim. ZAKLJUČAK, zaposlit ćemo svoje ljude Nije se udaljavala od izračunajte ili predložite još dite, razra ka, čelni olna Kandidati za grad kuće, a onda je jer će Vam i ovo donijeti ata, napl bolje riješenje možda da ne postoji jednog dana samo nestala. Pufnasta, glasove. bijela s crnim repom i Hvala ako prihvatite moju ideju. ne za razne analize. s prelijepim plavim očima. Pripada Ragdoll Osim toga kamere na ulazima bit će koris Mrakovčić Franjo, Krk arh. Inž. vrsti mačaka. Nestala je početkom studenog 2008. Uvijek je bila ispred kuće, na zidiću ili na terasi u Dubašljanskoj ulici br.7 u Krku. IMPRESSUM Ako imate bilo kakvu nakladnik: Pontes, Strossmayerova 24, 51500 Krk; tel/fax: 051/222-586 informaciju, javite nam na e-mail: zvacet@zvacet.com; web: www.zvacet.com br. 051/845-005 za nakladnika: Katarina Mažuran Jurešić, ravnateljica ili 091/1845-005. S poštovanjem Iboja Muždeka Mesaroš uredništvo: Valerij Jurešić (glavni urednik), Igor Gržetić (kultura), Milivoj Jurić (sport),

Tonči Žužić (fotografija), Alisa Škvorc (dječji kutak), Joseph Molitorisz (vidjeh, ostah) priprema za tisak: Faust Vrančić d.o.o.; tisak: Kerschoffset d.o.o.


sirom protiv svinja

4

ZA DOBAR SIR TREBA PUNO DOBRE VOLJE

Za koji dan krčki ovčari kretat će svake zore do svojih ovaca i musti mlijekom škrte krčke pramenke. Ionako dovoljno težak zadatak, koji se ne može preskakati, jer bi inače ovce izgubile mlijeko, posljednjih godina postaje i opasan. Divlje svinje postale su redoviti gosti krčkih ovčara. Ruju, kolju, zastrašuju, razvaljuju. O tom i drugim problemima krčke poljoprivrede s vodećim krčkim poljoprivrednicima Vesnom i Mirjenkom Mrakovčićem razgovarao je Valerij Jurešić...

V

eć na ulazu u Kornić, pa i prije samog ulaza, na Dunatu, naći ćete putokaze koji vas vode do Magriža, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) bračnog para Vesne i Mirjenka Mrakovčića. Sa svoje dvije kćeri i sinom, Mrakovčići uzgajaju jedno od najboljih krčkih stada ovaca od kojih koriste janjetinu i Krčki sir. Jedini su krčki OPG registriran za proizvodnju Krčkog sira. Upravo im je ovih dana trajno obnovljena registracija koju su prvi put dobili prije šest godina (2003.-e). Iako se Krčki sir tradicionalno proizvodi od pamtivijeka, tek je početkom ovog milenija dovršena i registrirana receptura. Čak je i Pontes, izdavač vaših gradskih novina, u tome imao svoje prste. Naime, u periodu dovršavanja elaborata o Krčkom siru Pontes je tri zime zaredom organizirao radionice za otočke sirare i dovodio stručnjake koji su govorili o svim aspektima ovčarstva i procesa izrade sira. Na pojedinim predavanjima okupljalo se i po sedamdeset žena i muškaraca koji rade tradicionalni Krčki sir. No, druga strana tih individualnih receptura bila je mnogo bačenog i propalog sira. Nepoznavanje kemijskih procesa, bakterioloških i temperaturnih problema, nedostatak odgovarajućih alatki i sirila, sve su to bili problemi koje su sirarice širom otoka skrivale jedne od drugih. Sir se bacao, ali o tome se nije naglas govorilo. Uključivanjem dr. Samira Kalita, docenta Agronomskog fakulteta pokrenut je niz istraživanja koja su dovela do praktičnih naputaka kako osigurati stalnu kvalitetu i registraciju Krčkoga sira. Jedino tako mogao je krenuti u daljnju prodaju. Danas, na otoku Krku postoje svega tri proizvođača Krčkoga sira koji svoj proizvod smiju prodavati dalje od kućnog praga, a jedini na području Grada Krka je Magriž. Jedan proizvođač je u Vrbniku, a jedan u Milovčićima. NIŠTA OD STROJNIH POMAGAČA Mrakovčići s mužnjom počnu krajem ožujka i muzu stotinjak ovaca svakog jutra i večeri, po dva do tri sata. U međuvremenu Vesna je puna posla oko sira, jer je postupak fizički dosta zahtjevan i vrlo osjetljiv zbog kemijske, temperaturne i bakteriološke ravnoteže koju stalno treba održavati. Tako je to uvijek s prirodnim stvarima. Poseban problem za okrupnjavanje mliječnih stada ovaca je

sam proces mužnje. Danas se sve ovce na Krku muzu ručno, na starinski način, vjerojatno jednako kao i prije petsto godina. Mala je vjerojatnost da će se to promijeniti. Naime, vimena krčkih pramenki (pasmine koja dominira krčkim stadima) su malena i daju vrlo kvalitetno mlijeko, ali u malim količinama. Od svega par decilitara do litre mlijeka na dan. Kad bi se koristili postojeći mehanički sustavi za mužnju, brzo bi došlo do oštećenja vimena, povlačenja krvi upropaštavanja mlijeka i ovaca. Svejedno, na otoku još uvijek postoje brojni ovčari koji se trude napraviti domaći sir. Čak dvadesetak tisuća ovaca evidentirano je u stadima na otoku, a pretpostavlja se da ih je ukupno oko dvadeset i pet tisuća, jer se evidentiraju samo ovce koje su se već janjile, a neka mala stada uopće nisu registrirana. No, nad otočno ovčarstvo se uz vječiti problem odumiranja sela nadvijaju još dvije prijetnje: divlja svinja i monokulturni uzgoj maslina. ULJEZI MEĐU OVCAMA Vesna kaže Mirjenku “Kad jenput vidin da je štrkac zada štale pojiden ja ti više ne grem must.” Štrkac je trava koju prasac obožava. Gdjegod se vidi izrovano korijenje štrkca to je pouzdan pokazatelj da se tuda redovito kreće divlja svinja. No, kakve sve štete poljoprivrednici zapravo trpe od svinja? Ruše gromače, obaraju duplače, probijaju plotove, podvlače se i dižu žičane ograde. Zapravo, nema više načina da se održi tradicionalno ograđivanje kunfina, prostora na kojem pase pojedino stado. Ovce zato više lutaju, teže ih je nadzirati, izbijaju na ceste, ovnovi ne rade posao tamo gdje bi to ovčari željeli, a janjčići se nalaze u daleko većoj opasnosti nego ranije. Divlje svinje, danas je to već svima jasno, žderu janjčiće, a potvrđeno je i da poneki veliki prasac jede ovcu. Dokumentirana su već i dva slučaja na otoku da je vepar pojeo telčića. Pojedini ovčari deprimirani bezizglednom borbom s “prascem” pomišljali su prijeći na uzgoj teladi, ali posljednja zbivanja pokazuju da je dvojba zapravo vrlo jednostavna: past će ili prasci ili mi. Kad ponestane ovaca i telaca, veprovi će krenuti na šetače. Samo je pitanje trenutka kada će strane agencije doznati za incidente s prascima. Za koga smo uređivali šetnice i biciklističke staze? Pogledate li na koliko mjesta su


5

sirom protiv svinja mo dobit i ulje i janjetinu i sir sa iste zemlje? Neodgovornih pastira ima, uvik ih je bilo. Ali, nadamo se da će se to rješavati na lokalnoj razini angažmanom poljara, kao poljoprivrednog redara. Taj bi trebao nadzirati zaštitu polja i kretanje stoke. Uvik se dogodi da konji pojedu sijeno, ovce uđu u vinograd ili pojedu mladice maslina. Mora bit netko na terenu tko će odmah vidjet što se događa i reagirat.”

divlje svinje probile sebi putove na šetnice, brzo vam postaje jasno. O gljivama više nitko ni ne mašta. Krk je još donedavno bio kraj bogat izvrsnim gljivama, a sad je gotovo nemoguće nabrati jedan obrok. Pitao sam Mirjenka kolike su mu izravne štete od prasca ove godine? Kaže da mu je prasac dosad pojeo sedam ili osam janjaca, a lisica još pet ili šet. Ali, kako zna kad je vepar, a kad je lisica? “To je najčešće prilikom samog janjenja. Čekaju da ovca bude nemoćna i napadnu. Ovca ostane u blizini, bleji, i u tom krugu se nađu tragovi. Lisica slomi vrat janjcu i ima malo krvi, dok prasac ostavlja puno krvi. Lisica odnese, sve ostane čisto, samo mali tragovi svako toliko. Prasac ždere na licu mjesta i zato ostaje puno krvavih tragova. Prasac ne može polizat, a lisica poliže krv. Prasac ostavi tragove sve u metar-dva.” No, ni tu se ne završavaju štete od svinja. “Prasac ruje - uništava travu i bilje, najkvalitetnije trajne trave, a na sjenokošama otežava kosidbu jer kopa jame i stvara hrpe blata, ujedno kvareći kvalitetu sijena. Trga korijenje maslina i izbacuje ga na površinu, pa masline trpe.” Ostaje dojam da je divlju svinju prije nekoliko godina bilo moguće mnogo lakše izbaciti s otoka nego što je to danas. “Ima ih jako puno, ali ovisi o štajonu kad se gdje nakupe. Prije bi nestali od proljeća do jeseni, a sad su stalno tu.” ULIKE BEZ UMJETNOG GNOJA Uz ovčarstvo, u “Magrižu” se bave i maslinarstvom, te proizvodnjom vina. Kako se ovih dana sve češće u Krku čuju mišljenje da ovca nema što raditi pod maslinom pitao sam Vesnu i Mirjenka imaju li problema s maslinarima, obzirom da je oduvijek uobičajeno da se ovce pasu pod maslinama, ali puno se toga u maslinarstvu promijenilo posljednjih godina? “Sa maslinarima imamo jako malo problema, to su tek rijetki slučajevi. Ma, kad nema ovaca ispod maslina, sve zarasta u travu i drač. Onda trebaju otrovi protiv korova ili redovito košenje, te umjetno gnojivo. Prirodno zamijenjuje kemija. Jel nam to rabi? Mislimo da ne. Vidi se i na analizi kvaliteta ulja. Mi već šest godina ne gnojimo umjetnim gnojivom svoje masline, samo stajskim. Di ne možemo traktorom tamo ništa ni ne hitamo. Maslini treba čist pod i prozračna krošnja, to joj je dovoljno za dobar i zdrav plod. Ovca malo pojede donjih grana, ali od metra i pol do četiri metra je sasvim dovoljno visine za sav plod. Toliko smanjenje ploda se svakako isplati zbog manje potrebe za radovima, umjetnim gnojem i herbicidima. Osim toga, zar nije nelogično da zemlju iskorištavamo samo za maslinu, kad može-

SLABA KOMUNIKACIJA S GRADSKOM UPRAVOM Na području Grada Krka ima mnogo obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Iako se polja naočigled zapuštaju i pretvaraju u sjenokoše, maslinarstvo se širi i uređuju se maslinici koji su desetljećima zapuštani. Vinogradi su posebno pogođeni pojavom vepra, te su rijetki pobrali više od pola ovogodišnjeg prinosa. Pa ipak, u krčkom Gradskom vijeću ima iznimno malo ljudi koji se aktivno bave poljoprivredom. To se vidjelo i na glasovanju o davanju državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup. Iako je netom u Saboru izglasan novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, krčko Gradsko vijeće je naprečac odlučilo o natječaju neusklađenom s novim zakonom odabravši da će samo davati zemljište u zakup, ali ne i prodavati. Mnogi zemljoradnici potvrđuju da im je dosta rada na tuđoj zemlji i da svoj rad žele prenijeti svojim nasljednicima, a ne da dižu vrijednost tuđemu. Tako i Vesna i Mirjenko kažu da bi radije kupili neke parcele i tako zaokružili svoje ispaše i maslinike, ali da će ići i na zakup, ako ne ide drugačije. S druge strane, prije tri godine su dali zahtjev za dodjelu jednog zemljišta za ispašu. Na tom zemljištu su tradicionalno Kornićari pasli ovce. Nije im odgovoreno, tek su u međuvremenu vidjeli da je maslinar Bonifačić iz Punta tamo postavio stalni nasad. Zapravo, sva se komunikacija s Gradskom upravom svela na Gradonačelnikovu dodjelu jedne monografije povodom jedne od brojnih nagrada koje su za svoje proizvode osvojili Mrakovčići. Seljaci su uglavnom sami prepušteni svojim problemima. Kako divlja svinja, tako i borba za plasman proizvoda, razvoj poljoprivrede, sve se odvija bez aktivnog sudjelovanja gradske uprave. Moguće je tek ponekad dobiti kakvo sufinanciranje putovanja, radionice ili nastupa, i to po zahtjevu. Provedivog razvojnog plana nema, što se vidi iz slučaja s natječajem za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i problema s divljim svinjama, gdje je njihovom razmnožavanju ponajviše kumovala pasivnost svih čelnika otočnih samouprava. Godine su prolazile, a ovčarima se nije vjerovalo da svinje kolju janjce. Dolazili su “stručnjaci” i ovčare radili budalama, a lovci ih ismijavali. Danas, kad su svinje stigle do okućnica i kanta za smeće, kad kolju pse i telce, a grožđe nestane u dva dana, sad pak mnogi tvrde da je prekasno i da im se može samo “smanjiti” broj, ali ne ih i ukloniti s otoka. No, vepar je na razini cijele Hrvatske pred šezdesetak godina bio jedva prisutan, bilo ih je tristotinjak, a danas ih se toliko ustrijeli godišnje samo na Krku. Ako ih je bilo moguće gotovo istrijebiti u cijeloj Hrvatskoj s puno slabijim oružjima, kako ih onda ne bi bilo moguće izbaciti s otoka? Očito je riječ o nekim drugim razlozima. Kako god, čini se da Mrakovčići, a ni drugi zemljoradnici ne biraju sami hoće li i dalje praviti vrhunski krčki sir i prodavati cijenjenu janjetinu. Izbor je pred svima nama. Olako se odričemo stoljećima građenih gromača, hoćemo li se odreći i domaćeg sira?

Danas se sve ovce na Krku muzu ručno, na starinski način, vjerojatno jednako kao i prije petsto godina. Malo je vjerojatno da će se to promijeniti.

Vesna kaže Mirjenku: “Kad jenput vidin da je štrkac zada štale pojiden ja ti više ne grem must.” Štrkac je trava koju prasac obožava.

Ma, kad nema ovaca ispod maslina, sve zarasta u travu i drač. Onda trebaju otrovi protiv korova ili redovito košenje, te umjetno gnojivo. Prirodno zamijenjuje kemija.


gradska kronika

6

STIPENDIJE, PROJEKTI, PROSVJEDI I MAČEVI

Ako vam je zadnjih dana štogod promaklo, Žvacet će vam pomoći da ne previdite, a ako ste o nekim od ovih događaja već čitali, onda ćemo vas na njih samo podsjetiti. Kako ono kažu, “ponavljanje je majka mudrosti”...

12.1.2009.

STIPENDIJE UČENIKA I STUDENATA Poglavarstvo Grada Krka nakon provedenog natječaja za dodjelu stipendija učenicima i studentima u školskoj godini 2008./2009. donijelo je odluku prema kojoj će redovite mjesečne novčane nagrade temeljem uspjeha ostvarenog proteklih godina primati četrnaest srednjoškolaca (500 kn mjesečno)i dvadeset dvoje studenata (700 kn mjesečno). S obzirom na to da na natječaj nije pristigla niti jedna prijava učenika trogodišnjih obrtničkih škola, Poglavarstvo je od vodstva Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir zatražilo da u najkraćem mogućem roku predloži po jednog učenika iz svakog takvog usmjerenja za stipendiju. Očekuje se i natječaj za dodjelu financijskih potpora polaznicima poslijediplomskih studija s područja Grada Krka.

23.1.2009.

OVČARI BLOKIRALI MOST

Do očaja dovedeni najnovijim valom šteta u vinogradima, poljima i među stadima ovaca, ovčari otoka Krka su organizirali desetminutnu blokadu Krčkog mosta. Vrlo oštri tonovi dominirali su skupom kojeg su ponajviše organizirali vrbnički poljoprivrednici i stočari, najviše pogođeni posljednjim napadima divljih svinja. “Ne pada nam na pamet bedemima ograđivati naše vinograde, gradove, kampove i hotele. Mi smo tu bili prije divljih svinja i lovačkih društava koja gospodare lovištima,” naglasio je Domagoj Gršković, jedan od organizatora prosvjeda, pozvavši javnost da ne nasjeda lovačkim pričama iz kojih proizlazi kako divlje svinje na otoke dolaze plivajući. Usporedo sa prosvjedom, u Vrbniku se održavala sjednica Koordinacije otočnih načelnika i gradonačelnika kojoj su, upravo radi razmatranja problematike alohtone divljači, nazočili Robert Laginja, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i načelnik Uprave za lovstvo, predstavnici Hrvatskog lovačkog saveza, Lovačkog saveza PGŽ, predstavnici Županije i LD Orebica Krk.

Najavljene su interventne mjere, nove čeke i dolazak lovaca iz drugih sredina. Vidjet ćemo kakve će to rezultate polučiti.

ali i mesa, napokon trebali izvući iz sive zone u kojoj se silom prilika ta djelatnost dobrim dijelom do sad nalazila.

23.1.2009.

28.1.2009.

UTOPIO SE RIBAR

U četvrtak navečer (22.1.), oko 18 sati, kao i mnogo puta ranije, krčki ribar Ivica Prpić (50) iz Linardića krenuo je sa svojom desetmetarskom kočom iz uvale Jana, nedaleko Pinezića, na posao. Valjalo je u more baciti mreže i ujutro pokupiti ulov... Nažalost, sutradan oko 10 sati njegovo beživotno tijelo pronađeno je u moru između Krka i Cresa, nedaleko otoka Plavnika. Oko podneva je policijskom brodom P-113 tijelo ribara dopremljeno u krčku luku, a potom je prevezeno u riječki KBC gdje će liječnik Zavoda za sudsku medicinu utvrditi točan uzrok smrti. Pretpostavlja se da se poskliznuo i pao s broda, a hladno more i tramuntana su bili previše za pedesetgodišnjeg ribara samog na moru.

MLADI HNS-A NEZADOVOLJNI INERTNOM GRADSKOM UPRAVOM Interesni odbor mladih HNS-a izrazio je tiskovnom konferencijom nezadovoljstvo zbog činjenice da je Krku promakla mogućnost da postane ispitni centar za polaznike autoškole, čime se mladim Krčanima kao jedino rješenje nudi polaganje vozačkog ispita u Rijeci, da tako povećaju trošak i u konačnici smanje kvotu položenih vozača. Katharina Bajo, predsjednica odbora mladih HNS-a Krk kazala je kako je Gradsko poglavarstvo na vrijeme bilo upozoreno da bi se zakonski rok za zadovoljavanje uvjeta za postajanje ispitnog centra u postavljanju semafora mogao premašiti, te je podsjetila na činjenicu da je vozačka dozvola često preduvjet za dobivanje posla. Andrej Poropat iznio je kronologiju događaja i zaključio kako je Grad krivac zato što Krku, za razliku od Matulja, Vrbovskog, Delnica ili Crikvenice, vjerojatno neće biti dodijeljen status ispitnog centra.

28.1.2009.

STIPENDIJE MLADIM OBRTNICIMA

26.1.2009.

PREDSTAVLJENI PROJEKTI SIRANE I KLAONICE Poljoprivredna zadruga Otok Krk predstavila je nedavno dovršene tehnološke projekte i investicijske programe gradnje sirane i klaonice na otoku Krku. Spomenuta dva objekta drže otočni zadrugari koji su s projektima detaljno upoznati na nedavno održanoj redovnoj Skupštini, važan su element razvoja krčkog stočarstva, posebice ovčarstva, bez kojeg je teško ili čak nemoguće u skorijoj budućnosti ozbiljnije promišljati o organiziranom nastavku bavljenja tom djelatnošću. Zadruga trenutno broji 25 zadrugara sa cijelog otoka Krka. Studije gospodarske opravdanosti izgradnje i poslovanja objekta za proizvodnju krčkog sira, skute, kravljeg i kozjeg polutvrdog sira, kao i klaonice koje uz pomoć Grada Krka planiramo podignuti na području poslovne zone Sv. Petar dokazale su ekonomsku opravdanost zahvata koji bi tradicionalnu proizvodnju kvalitetnih i tržišno prepoznatih mliječnih prerađevina,

Miljenko Milohnić, predsjednik Udruge obrtnika Krk, potpisao je u sjedištu udruženja ugovore o stipendiranju s roditeljima petero krčkih srednjoškolaca. Učenici koji se školuju za na otoku mahom deficitarna obrtnička zanimanja tako će do konca ove školske godine moći računati na 800 kuna mjesečne pomoći. Sredstva, naglasio je tom prilikom Milohnić, zajednički osiguravaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Obrtnička komora Primorsko-goranske županije. Dobitnici stipendija su buduća kuharica Katarina Plišić iz Malinske, konobar Emanuel Mijić iz Punta, zidar Muamer Avdić iz Polja, vodoinstalater Alem Durić iz Omišlja i stolar Dejan Brusić iz Risike.


7

gradska kronika 28.1.2009.

PRIPREME ZA 2. DROBNICAFEST

iskorištena je i za predstavljanje 11. broja lista Luč, službenog godišnjaka Male staroslavenske akademije.

KRK S VAMA MOŽE PUNO BOLJE

4.2.2009.

HITNA POMOĆ I RYANAIR

31.1.2009.

OBNOVLJEN KATASTAR U KRKU

Predstavnici Državne geodetske uprave, nazočili su svečanosti otvaranja obnovljenih i moderniziranih prostora krčkog Odsjeka za katastar nekretnina. Državna geodetska uprava u zahvate građevinske obnove, informatičkog i telekomunikacijskog opremanja i umrežavanja ureda Katastra koji su trajali puna dva mjeseca uložila je više od milijun kuna. Okupljanje čelnih ljudi Državne geodetske uprave i predstavnika otočnih jedinica lokalne samouprave iskorišteno je za potpisivanje Sporazuma o provođenju katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina na području Grada Krka. Taj čin prvi je korak u operacionalizaciji vrlo zahtjevnog postupka kakav je s ciljem ažuriranja i usklađenja katastarskih, ali i zemljišnoknjižnih podataka već pokrenut na područjima općina Omišalj, Baška i Malinska-Dubašnica.

3.2.2009.

DESETLJEĆE OD ODLASKA BARBA BRANKA

Obilježavanje desete obljetnice smrti akademika Branka Fučića u Malinskoj je okupilo nekoliko desetaka domaćih i inozemnih znanstvenika, slavista i povjesničara umjetnosti, a organizirala ga je Mala staroslavenska akademija Dr. Antun Mahnić. Budući da je akademik Fučić bio počasni predsjednik te akademije, organizatori su iskoristili priliku za organizaciju prigodne svečanosti zatvaranja 11. saziva akademije. Završna svečanost u sklopu koje su učenici obišli posljednje počivalište Branka Fučića

Poglavarstvo Grada Krka prihvatilo je prijedlog ugovora o sufinanciranju pružanja hitne medicinske pomoći na otoku Krku. Spomenuti ugovor najvjerojatnije je posljednji akt te vrste s obzirom na to da je već za koji mjesec predviđeno izdvajanje hitne medicinske pomoći iz dosadašnjeg Doma zdravlja PGŽ-a u zasebnu ustanovu. Poglavarstvo je na istoj sjednici prihvatilo i prijedlog sporazuma o uspostavi petogodišnje suradnje sa zračnom kompanijom Ryanair. Grad bi, sukladno predloženom sporazumu, uvođenje dviju tjednih avionskih linija iz Londona i Birminghama do omišaljske zračne luke trebao sufinancirati u iznosu od gotovo 10 tisuća eura. Poglavari su se upoznali i s primjedbama Turističkog vijeća TZO Krka koje je izrazilo rezerve glede nekih elemenata predloženog ugovora. Unatoč ocjeni da je u sporazumu s tom niskobudžetnom aviokompanijom previše nedorečenosti zbog kojih je teško očekivati kako će taj dokument u doglednom vremenu dobiti podršku svih uključenih strana (PGŽ, lokalnih jedinica i turističkih zajednica s područja Kvarnera), Krčani su, ne želeći biti oni koji će prvi "minirati" takav sporazum, ipak odlučili dati zeleno svjetlo.

Dragi naši sugrađani, predstoje nam izbori na kojima se HNS odlučio preuzeti potpunu odgovornost za svoj rad. Stranka smo s mnogo mladih i poduzetnih ljudi koji misle da KRK MOŽE PUNO BOLJE, BOLJE ali JEDINO AKO O BUDUĆNOSTI GRADA ODLUČUJEMO ZAJEDNO. ZAJEDNO Zato gradimo drugačiju politiku koja se oslanja na stalno sudjelovanje građana u vlasti kroz interesne odbore i ogranke, a ne da samo jednom u četiri godine odlučuju kome dati glas. Ne želimo da postoje samo oni koji su ‘na vlasti’ i ‘ostali.’ HNS u Krku osniva Interesne odbore u koje pozivamo sve zainteresirane. Nije potrebno da ste član HNS-a. Rado slušamo, jer znamo da se od svakoga može učiti. Rad i zaključci interesnih odbora nas obvezuju. To je razlika koju donosi politika HNS-a. Ovdje donosimo neke vijesti iz naših Interesnih odbora. IO MLADIH HNS-a Pokrenut je projekt OTVORIMO KRČKI DOM MLADIH. MLADIH Tim projektom želimo odgovoriti na potrebe i ideje svih krčkih udruga (Foruma krčkih mladih, ali i svih drugih) za višenamjenskim prostorom u kojem bi se mogla odvijati druženja, koncerti, predstave, projekcije, različite radionice. U devetom mjesecu se prazni aktualni dječji vrtić i želimo iskoristiti tu priliku za otvaranje Doma mladih. To se mora izvesti na učinkovit i rentabilan način, na korist cijelog grada. Ponudili smo svoje rješenje, a više možete doznati prilikom akcije skupljanja potpisa koja će uskoro uslijediti u Krku.

7.2.2009.

KRČKI MAČEVAOCI

TZ Grada Krka u suradnji s predstavnicima ugostitelja, kulturnih djelatnika, hotelijera i volontera, radi na osmišljavanju novih izvansezonskih događanja i manifestacija. Takvim aktivnostima, istakla je Nataša Jurina, direktorica TU TZG Krka, turistički radnici nastoje pomaknuti granice sezone zbivanja dalje od ljetnih mjeseci. Ova je godina na započela Festivalom vitezova, glagoljaša i komedijaša, a nastavljena karnevalskim zabavama što se odvijaju u domu u Bajčićima kao i u hotelu Dražica. Vikendima se održavaju maškarane zabave naizmjence u Casi i Volsonisu u kojem će se od 10. do 15. veljače održati još jedna nova manifestacija: Tečaj gotičkog mačevanja. Zainteresirani će se mačevaoci-početnici tijekom petodnevnog tečaja moći upoznati s mačevalačkim tehnikama za demonstraciju i prenošenje kojih će biti zadužen vitez Marko iz kuće Aureus Unicornis. Kostimirana svita krčkih knezova i njihovih, netom obučenih vojnika, stečena mačevalačka znanja građanima Krka prikazat će već 14. veljače kad će tijekom subotnjeg prijepodneva na Veloj Placi biti upriličena svečanost proglašenja novih vitezova.

IO ŽENSKE INICIJATIVE 12. siječnja je osnovan IO Ženske inicijative, a prva predsjednica Odbora je arhitektica Marijan Alaniz. Odbor je odmah privukao zanimanje žena izvan HNS-a i pokrenuo nekoliko projekata koje će pomoći svim ženama Krka. Jedan od prvih projekata koji prije kraja veljače ulazi u realizaciju je serijal javnih tribina koje će se održavati srijedom u Velikoj vijećnici pod nazivom GRAĐANSKA SRIJEDA. SRIJEDA Gostovat će stručnjaci za pitanja odgoja, prava pacijenata, ali i drugih tema poput turizma i kulture. U idućim tjednim objavit ćemo program predavanja. IO ZA TURIZAM 19. siječnja osnovan je IO za turizam, a dužnost predsjednika IO je preuzeo ugostitelj Deniel Jurešić. Ambiciozni ciljevi ovog IO-a uključuju organizaciju niza predavanja (unutar projekta Građanska srijeda) o poticajima u turizmu, pravnim i proceduralnim problemima, o strateškom razvoju i posebno o kulturnom turizmu. Ujedno, IO će biti na raspolaganju građanima za pronalaženje pravih i pravovremenih odgovora na sva njihova pitanja s područja turizma. Podsjećamo vas i na SREDIŠNJE TEME HNS-A KRKA za dolazeće lokalne izbore. To su točke na kojima ćemo najviše inzistirati, a posebno ćemo još objaviti detaljan program svake teme i konkretne projekte koje unutar tema želimo realizirati:

plaćeni oglas

Vodstvo Drobnice, udruge maslinara s područja Grada Krka započelo je s pripremama za drugi Drobnica fest. Iako još nije sve dogovoreno, izvjesno je da će natjecateljski dio događanja koje se ove godine održava 17. travnja privući pažnju znatno većeg broja maslinara. Goran Marević, tajnik krčke maslinarske udruge, procjenjuje kako bi broj prijavljenih maslinara mogao dosegnuti brojku od 80, što bi bilo udvostručenje u odnosu na lani.

Predsjedništvo krčkog HNS: Valerij Jurešić (potp.), Radovan Kosić (potp.), Franjo Volarić (predsjednik), Marijan Alaniz (pred. ŽI), Marin Crnčić (tajnik), Deniel Jurešić (pred. IOT)

1. Turizam: Grad povijesti i kulture nije besplatan muzej 2. Sport i rekreacija: Rekreacija dostupna svima, osobito djeci 3. Poljoprivreda: Divljoj svinji nema mjesta na otoku Krku 4. Gospodarstvo: Poduzetništvo je životna snaga grada

Ujedno sve vas pozivamo da posjetite naše stranačke stranice na adresi: HTTP://KRK.HNS.HR, HTTP://KRK.HNS.HR te se na stranicama našeg foruma uključite svojim prijedlozima, primjedbama i pitanjima.


auto-škola

8

OTOK KRK OSTAJE BEZ AUTOŠKOLE?

Nakon više desetljeća polaganja svih ispita u Krku, otočani bi vrlo skoro mogli ostati bez te mogućnosti i vratiti se u neke davne dane. Valerij Jurešić je istražio kakve to prometne, financijske, organizacijske i sigurnosne probleme može donijeti, kao i zašto je krčka gradska uprava po ovom pitanju djelovala tako sporo i nevješto...

U

srijedu 14. siječnja, obratio nam se za pomoć gospodin Ante Perić (na fotografiji), vlasnik i voditelj krčke auto školeMixage, tvrdeći da je Krk pred gubitkom ispitnog centra. Obzirom da u Krku ispit vožnje, prve pomoći i prometnih propisa svake godine polaže tristotinjak kandidata, zbunila nas je vijest da se nešto toliko važno događa bez ikakvih reakcija. Uistinu, nakon nekoliko razgovora s gospodinom Perićem, predstavnicima Ureda Grada Krka, te upućenim osobama iz HAK-a, doznajemo da je Krk zapravo prije gotovo godinu dana (prvog ožujka 2008.-e) izgubio zakonske uvjete za ispitni centar, usprkos tome što je Gradsko poglavarstvo na vrijeme upozoreno da će se to dogoditi. Trenutno traje međurazdoblje u kojem MUP Rješenje o određivanju ispitnih centara za provedbu vozačkih ispita koje je donio popularni ministar Ivica Kirin ne provodi u potpunosti, ali se zato očekuje skoro donošenje novog rješenja u kojem će Krk jednostavno biti ispušten. Kad do toga dođe u Krku se više neće moći provoditi ispiti za prvu pomoć, prometne propise i sigurnost, te vožnju. I to u svim kategorijama! BODULI ĆE FINANCIRATI RIJEČKO ŠKOLSTVO Što bi za Krk i otočane značilo ukidanje ispitnog centra u Krku postaje jasno kad se prihvatimo brojki. Tristo polaznika puta tri polaganja daje devetsto odlazaka u Rijeku. Uzme li se u prosjeku da se ispit polaže iz drugog pokušaja to je već tisuću i osamsto odlazaka u Rijeku. K tome, na taj bi način polaznici autoškole u Krku ispit polagali u drugom autu, s drugim instruktorom, u drugom gradi i u potpuno drugačijim uvjetima vožnje. Ako se toga, s punim pravom, pribojavaju onda bi morali i dio, ili svu vožnju odraditi u Rijeci, što su nove tisuće putovanja. Pomnožimo li sva ta putovanja s troškovima i dodatnim izgubljenim satima vrlo brzo dolazimo do ogromnog izdatka kojim bi otočani sufinancirali Autotrans i riječke autoškole. No, to nije sve. Uzme li se u obzir činjenica da većinu polaznika autoškola čine srednjoškolci, postaje jasno da si većina roditelja neće moći priuštiti tolika odsustva djece s nastave i učenja, a ni dodatne troškove. Krajnji ishod bi mogao biti znatno povećanje broja mladih vozača bez vozačke dozvole koji bi povećali ionako visok broj nezgoda i stradanja na krčkim cestama.

KRONOLOGIJA ZBIVANJA* 17.12.2004. - Rješenje MUP-a kojim Krk ne može biti Ispitni centar 10.3.2005. - Poništenje prethodnog rješenja 23.1.2006. - Rješenje MUP-a kojim se određuje da Krk mora dobiti semafore da bi mogao biti ispitni centar. Krk dobija dvije godine za ispunjenje tih uvjeta - do 1.3.2008.

25.10.2007. - Grad Krk šalje dopis u MUP s pitanjem može li Krk biti ispitni centar. Nikad ne dobija odgovor. 1.3.2008. - Grad Krk prema zakonu više ne može biti ispitni centar. * Na www.zvacet.com se mogu pratiti i linkovi na spominjane dokumente.

Snimio i montirao: Valerij Jurešić

11.10.2007. - Auto škola Mixage se javlja Poglavarstvu Grada Krka s prijedlogom da se postave semafori.

TKO JE KRIV? Kako je to Krk dospio u ovu situaciju? Tko je kriv? Netko nestručan u Ministarstvu unutarnjih poslova? MUP je, istina, donio 2004.-e Rješenje koje potpuno onemogućuje Krku da ostane ispitni centar, ali je to nespretno rješenje uskoro i ukinuto. Iduće Rješenje doneseno početkom 2006.-e je Krku dalo rok od čak

dvije godine da riješi tehničke uvjete. U istoj situaciji su bili Matulji, Vrbovsko, Delnice i Crikvenica. U svim navedenim mjestima je to riješeno. Delnice su semafor dobile specijalno u tu svrhu, radi očuvanja lokalnih autoškola, još u studenom 2007.-e. Točno na vrijeme. Dakle, vremena je bilo dovoljno. No, u Krku, nitko nije pročitao Rješenje u Narodnim novinama, pa se čekalo da reagira sama autoškola. To se dogodilo u listopadu 2007.-e kad je Perić iz posljednje otočke autoškole Mixage poslao dopis Poglavarstvu. Poglavarstvo 11. listopada 2007.-e donosi zaključak na temelju krivih podataka. Naime, umjesto da u Narodnim novinama pronađu posljednje rješenje, oni MUP-u na temelju poništenog rješenja postavljaju pitanje može li Krk uopće biti ispitni centar. Kako odgovor nikad nije stigao, nije se ništa dalje ni poduzimalo. Vjerojatno je procijenjeno da to i nije posebno važna tema da bi ju netko u međuvremenu cimao. Tek nakon naših upita u Gradu Perića hitno zovu ponovo na sastanak i traže od njega da dovede predstavnike tvrtke Elektromodul projekt iz Osijeka, koja je postavila semafore u Delnicama. Nakon tog sastanka Gradonačelnik Vasilić za medije obećava da će semafori biti postavljeni već prije ljeta. Ali, kako? Bez natječaja, bez projekta, bez predviđenih sredstava u gradskom proračunu? Ako se tako može sad, zašto se nije na miru i u pravo vrijeme? JAVNA ODGOVORNOST NA PLEĆIMA PRIVATNIKA Razgovor s Perićem pokazuje da se on cijelo vrijeme osjeća nelagodno, kao da gura neki svoj interes, a tako ga tretiraju i u Gradu Krku. No, je li uistinu sedam radnih mjesta u autoškoli i jedinstvena usluga na otoku koja osigurava prihode gradskom proračunu i diže kvalitetu života svim Krčanima, stvar nekog poduzetnika ili javni interes o kojem brine Grad? U cijeloj priči zbunjuje nekoliko trenutaka. Prvo, kako to da nitko u Gradu nije primijetio važan propis koji se tiče kvalitete života na našem otoku? Drugo, kako to da nitko nije ispitao pravnu situaciju kad je stigao slabo pripremljen dopis gospodina Perića i Poglavarstvu ponudio kvalitetan materijal? Treće, kako to da se sada traži na koje raskršće bi se trebali postaviti semafori, kad se navodno već u prometnom rješenju Milivoja Benigara koje je Gradsko vijeće prihvatilo prije pet godina, predviđa regulacija dva raskrižja semaforima? Čini se da se cijeli problem mogao davno riješiti pravovremenom primjenom prihvaćenog prometnog rješenja, pa makar i u fazama. I na kraju, zašto problem grada i otoka mora počivati na inicijativi privatnika od kojeg se očekuje da dovodi ponuđače usluge i preuzima odgovornost koju su birači dali nekom drugom?


9

maškare, ča mogu maškare...

MASKE OTVORILE “DOM MLADIH”

U Poljicima i susjednim selima (Bajčići, Nenadići, Kapovci, Brozići i Brusići) postojala je duga i bogata tradicija mesopustnih običaja. No, kako to već obično biva, tradicija se gasila i sve je manje ljudi sudjelovalo u maškaranim ritualima. Pa ipak, pred dvanaest godina (1997.-e) nastala je neformalna udruga Poljičkih maškara koja danas okuplja sedamdesetak muškaraca posvećenih nastavku tradicije. Tradicija dijeli maškarane muškarce na oženjene i mladiće. Oženjeni muškarci, po domaću "muži" okupljaju se na "mesopusni torak" i oblikuju "grde maškare" koje imaju svoj "voz" u koji smještaju "pupića", odnosno Pusta. "Grde maškare" obilaze sva sela u kraju, od kuće do kuće i same vuku voz. Po kućama dobiju malo vina, malo kobasica, koje jaje, što li im već domaćini daju... Usput se svira i pjeva, a raspoloženje raste od jutra sve do završne fešte koja se događa pred Narodnim domom u Bajčićima. Tamo "Grde maškare" dočekuje tanac koji su organizirali "mladići". "Mladići" su nemaškarani, lijepo odjeveni, zajedno s djevojkama spremni za tanac uz sopile. Njima je Pust kriv za sve godišnje nedaće i glavni im je zadatak dočepati ga se i spaliti ga da s njim spale svo zlo koje je napravio. No, "muži" ga ne daju jer on je član njihove kumpanije. Rasprava i natezanje traje i kulminira općom veselicom kad se konačno Pusta spali. Ono što je posebno za Poljica je "mesopusni pondiljak" na kojem se ne maškaraju "muži", već "mladići". Uloge su obrnute, a fešta se zajedno, pripremajući se za spektakl "mesopusnog torka". Sve koji žele iskusiti tu živu tradiciju udruga poziva da ih posjete u Bajčićima na mesopust.

“GRDE MAŠKARE” IZ POLJICA

Okupile se neke maskirane osobe pred Dječjim vrtićem i prelijepile tablu svojim natpisom “Dom mladih”. Teško je vjerovati da se s tom bezobraštinom nije već obračunala policija ili barem komunalni redar. No, čini se da su izazivači nereda iskoristili kišno vrijeme i neradnu nedjelju da bi svoju podlu rabotu sakrili od javnosti. Ipak, uslikani su! A, vi ih prepoznajte i dojavite “organu”... Još nije potpuno jasno kako se moglo dogoditi da maskirane osobe putem interneta (na Facebooku), pa i na licu mjesta mogu širiti takve laži o Gradu Krku, ali čuli smo i čitali da kažu i zalažu se za slijedeće: Vjerovali ili ne, ali grad Krk kao najveće mjesto na otoku Krku nema Doma kulture, nema karnevalsku grupu, nema kino, nema nikakvih prostora za okupljanje mladih ljudi, nema niti jedne kreativne radionice – slikarske, foto, dramske, literarne... Krk nema dvorana za koncerte (sve se održava u školskoj dvorani), nema prostora za rad udruga, zborova, građanskih inicijativa... Dosta nam je toga! Nakon šesnaest godina neaktivne gradske politike Mladi HNS-a podupiru jedinstveno rješenje za sve te probleme: pretvaranje starog vrtića u Dom mladih, središte kulture i društvenog života koji može posve promijeniti Krk. Zgrada postojećeg vrtića se prazni u devetom mjesecu, a dovoljno je velika da se pametnim planiranjem može pretvoriti u niz višenamjenskih prostora koje će služiti svim udrugama i svim građanima grada Krka. Četiri postojeće veće prostorije mogu se organizirati kao prostori za: 1. koncerte, predstave, projekcije... 2. izložbe 3. informatičke radionice 4. kreativne radionice: slikarske, foto, dramsku, literarne... 5. pokuse zborova i glazbenih grupa 6. cjelodnevno druženje mladih ljudi Aktualna vlast kani te prostore podijeliti na četiri udruge, bez ikakve ideje o tome što taj prostor sve može biti i kako ga najpotpunije iskoristiti na korist svima! To se ne smije dogoditi. Dom mladih treba voditi Upravno vijeće sastavljeno od predstavnika svih udruga i mladih ljudi grada Krka, treba imati Upravitelja/icu odgovornog Vijeću i Gradu, te vlastitu Tehničku službu. Dom mladih se može velikim dijelom financirati iz sredstava Županije, Ministarstva kulture, a posebno je povoljan projekt za povlačenje sredstava iz Europske unije, jer omogućava kvalitetna partnerstva sa srodnim institucijama u drugim zemljama. Gradske vlasti već uvelike kasne s pokretanjem projekta Doma mladih i ponovo dokazuju da su nesposobne organizirati drugačiji život kulture i mladih u gradu. Da bi se sve na vrijeme ostvarilo sličan projekt se morao pokrenuti prije barem godinu dana. Stoga, ovim zahtijevamo od institucija Grada Krka da konačno zauzmu odlučan stav i omoguće da se nakon šesnaest godina učmalosti društveni život grada pomakne s mrtve točke, a mlade ljude izvede iz kafića. Ujedno, pozivamo sve gradske udruge da se udruže u ovom zahtjevu na zajedničku korist svih građana Krka.


sport

10

KRČKA SU PRVA JEDRA JADRANA

Milivoj Jurić je razgovarao s Mladenom Jurešićem trenerom Jedriličarskog kluba “Plav” koji je osnovan još 1876. godine, kao prvi jedriličarski klub na Jadranu. Tada je Krk još bio važna ribarska i pomorska luka. Tu veličinu nastavljaju tek jedriličari...

K

ako danas djeluje Plav i ima li djece i mladih zainteresiranih za jedrenje, rekao nam je Mladen Jurešić trener JK kluba Plav. On sam veliki je zaljubljenik u jedrenje koji se tim sportom bavi od malih nogu, te je ljubav pretvorio u posao i postao trener jedrenja. Prije 10-ak godina, točnije 1998. godine osnovana je i škola jedrenja koja djeluje u sklopu jedriličarskog kluba Plav kako bi se i mlađi naraštaji upoznali s tim zanimljivim i privlačnim sportom. Zanimljiva je i činjenica da je aktualni predsjednik kluba gradonačelnik Krka - Darijo Vasilić koji je i sam dugogodišnji jedriličar i zaljubljenik u jedrenje. Škola broji oko 20-ak polaznika, od kojih u klasu optimista spadaju djeca rođena 1994. godine pa nadalje, a u klasu laser djeca od 15 godina nadalje. Kada održavate treninge? Treninzi se održavaju tri do četiri puta tjedno uključujući i razna natjecanja na kojima sudjelujemo. Iako se škola jedrenja održava samo ljeti, po zimi imamo razne pripreme i treninge natjecatelja koji se održavaju i u dvorani gdje provodimo suhe treninge za kondiciju i snagu. Također, natjecatelji u klasi laser održavaju treninge i u teretani. Jedrenje je vrlo zahtjevan i kompleksan sport pa zahtjeva i takav pristup, zato su potrebne vježbe i u zatvorenom prostoru i na otvorenom tj. na moru. Inače, što se opreme tiče raspolažemo s desetak jedrilica regatnih optimista, a od lasera imamo dva regatna i dva za školu jedrenja. Iako su neke jedrilice starije, trudimo se uredno ih održavati i popravljati.

Snimio: Milivoj Jurić

IZVRSNI REZULTATI DOBROG RADA U kojim skupinama se natječete i što nam možete reći o postignutim rezultatima? Natječemo se u klasama optimist, laser radial i laser 4.7. Godišnje nastupamo na 35-40 takmičenja, a od boljih rezultata treba spomenuti Gloriu Kukuljan (na fotografiji uz Mladena Jurešića) - osamnaestogodišnjakinju koja već ima 2. olimpijsku kategoriju. Isto tako, prošle je godine u klasi laser 4.7 bila ukupno 3. na Europa kupu koji se održavao po cijeloj Europi uključujući Austriju, Švicarsku, Italiju, Poljsku i Francusku, te naposljetku u Hrvatskoj, točnije na Hvaru

gdje je osvojila 1. mjesto. Ove godine Gloria je u laser radialu ukupno četvrta u olimpijskoj klasi. Također, ove je godine dobila i priznanje Hrvatskog Saveza na Jadranu za postignute rezultate, a od strane kluba nominirana je za naj-sportašicu otoka Krka. U kategoriji radial treba spomenuti Lovra Jušića koji je bio ukupno 16. na Europa kupu. U klasi optimist Helena Purić je na 2. mjestu kod djevojaka, a na 7. mjestu ukupno u ligi T-mobile. Treba istaknuti i Marina Turčića koji je pokazao svoje kvalitete na prošloj Krčkoj regati i osvojio prvo mjesto. Od mlađih iz škole jedrenja ima kvalitetnih mladih natjecatelja od kojih se u budućnosti očekuje puno, a to su Mara, Eva i Marko Žužić, Franko Petrov, kao i Lora Legac i Helena Purić koje su postizale odlične rezultate na našim kupovima. ORGANIZATORI NATJECANJA Sudjelujete li i na dobro poznatim krčkim regatama kao što su Memorijal Branko Tudor i Krčka regata? Da, naravno. To su naša redovna tradicionalna natjecanja, a kao klub ujedno smo i njihov organizator. Memorijal Branko Tudor ove godine održat će se šesti put i to malo ranije nego prošlih godina, točnije 27. - 29. 03. dok se ranijih pet održavalo sredinom mjeseca travnja. Nakon toga slijedi Krčka regata koja će se održati prvi vikend u srpnju. Ovdje bih htio spomenuti i roditelje koji nam pomažu oko svega, posebno kad su regate u pitanju, i brinu se da sve protekne u najboljem redu. Koji su Vam ciljevi za budućnost? Osobni cilj mi je i dalje se razvijati kao trener, a što se kluba tiče i posebno škole jedrenja cilj je privući što više djece. Naravno, težimo vrhunskim rezultatima, iako za njih treba i dosta novca, ali nastojimo biti uporni u onome što radimo. Primaju li se novi članovi i tko se sve može upisati? Dapače. Učlaniti se može svaka osoba koja je spremna pomoći JK Plav, kao i budući natjecatelji. Članarina nije visoka i iznosi 50 kuna mjesečno. Zainteresirani roditelji i djeca mogu se slobodno javiti u JK Plav, a najbolje je javiti se meni izravno na broj 098/283-251. Novi članovi su uvijek dobrodošli.


11

Sport

K

rčki šahisti, iako tihi i samozatajni, vrlo su aktivni na svojim poljima i ustrajni u treninzima i natjecanjima. Proteklog mjeseca održana je i Izborna skupština, gdje je odlučeno da će u sljedeće dvije godine dužnosti predsjednika obavljati Duško Lazić, dužnosti tajnika Silvano Samblić, te blagajnika Vladimir Panić. Na proljeće počinje i Druga hrvatska liga u kojoj se šahisti Krka nalaze već četvrtu

KRČKI ŠAHISTI SU JEDINI KRČKI DRŽAVNI DRUGOLIGAŠI godinu zaredom, u kojoj se s ovim igračkim kadrom očekuje i mjesto ostanka u njoj. Inače, šahisti Krka protekle su godine ostvarili odlično 5. mjesto, a igrači koji nastupaju su Duško Lazić - Dule, Silvano Samblić, Krešimir Dijanić, Marijan Brzac, Bajram Bajrami, Ivan Karabaić, Goran Kauzlarić, Igor Lulić, te Ivan Mandekić koji ujedno i vodi školu šaha. Treba napomenuti da su šahisti ŠK Krk jedini drugoligaški klub ne

samo u Krku nego i na otoku Krku. Također, ŠK Krk ima i drugu ekipu koja se natječe u 4. ligi gdje zauzimaju solidno 7. mjesto od 10 ekipa. Za drugu ekipu nastupaju Karmen i Anita Mrakovčić, Lora Kukić, Ivan Žmirić, a treba naglasiti da spomenuti igrači nemaju više od 14 godina. Za kraj još napomenimo da se svi zainteresirani ljubitelji šaha mogu javiti tajniku Silvanu Sambliću ako se žele učlaniti u ŠK Krk jer novi članovi uvijek su dobrodošli.

RASPORED UTAKMICA KRČKOG ČETVEROLIGAŠA

N

ogometni klub Krk trenutno se nalazi na solidnom 4. mjestu u 4. hrvatskoj nogometnoj ligi - zapad. Početak nove godine donio je i pripreme s kojima su započeli 28.01.2009. Inače, krčki nogometaši odigrat će sedam pripremnih utakmica i to 07.02. sa Lučkim radnikom u Krku, 11.02. sa Rikard Benčićem u Rijeci, 14.02. sa Pomorcem u Krku, 18.02. sa Opatijom u Krku, 21.02. sa Lokomotivom u Rijeci, 25.02. sa Riječinom u Dražicama, te generalka pred prvenstvo 28.02. protiv Pazinke u Krku. Proljetni dio prvenstva starta 07.03. kada

se u Krku igra derbi susret sa Crikvenicom. Trener Alen Horvat odredio je čak četiri treninga tjedno, koji se održavaju uglavnom na pomoćnom igralištu gdje igrači imaju uvjete i večernjeg treninga, te na glavnom igralištu kad to vrijeme dozvoli radi izvrsnog travnjaka kojeg održavaju Nikica i Željko Sokolić. Treba spomenuti da je NK Krk u pregovorima s nekoliko igrača koji bi pojačali ekipu, a za sada je na probi Leo Plecić, inače junior Rijeke koji je jesenju sezonu

igrao za Novalju. Također, ovim putem se obavještavaju svi zaintersirani da mogu prisustvovati treningu naše mlade reprezentacije Hrvatske koji će se održati 10.02. na igralištu NK Krka.

KARATE SEMINAR

U

periodu od 23.01.-25.01.2009. u organizaciji Karate kluba Delta iz Rijeke i Karate kluba Krk iz Krka, održan je drugi po redu zimski karate seminar u Fužinama. Iz Karate kluba Krk na seminaru su sudjelovali Sara Siddiqui, Frane Tomljenović, Branimir i Marija Vančina. Dio treninga se održavao uz jezero Bajer, a dio u dvorani Fužinarske kuće u kojoj je bio organiziran i smještaj. Ovaj seminar je organiziran u cilju podizanja forme takmičara uoči predstojećih nastupa. Prvi nastupi slijede tijekom veljače u Ligi PGŽ-e, kada je predviđeno prvo i drugo od ukupno četiri kola.


kultura 11.01. 2009. - OTVOREN KRČKI KARNEVAL

DOBRA GODINA ELFRIDE MATUČ MAHULJE

U sklopu Interlibera predstavljen je projekt tvrtke Fravero u suradnji s wwaow.com-om kojim u Hrvatsku dolazi nova vrsta ponude kroz tisak na zahtjev (Print on Demand). Jedna od prvih knjiga kojom se, na našem prostoru, pokreće ovakva vrsta ponude zbirka je pjesama Diskrecija zajamčena krčke pjesnikinje Elfride Matuč Mahulje. Naime, ta je knjiga najprije kao e-book najavljena za objavu na stranici digitalne-knjige.com, no kako je tvrtka Fravero d.o.o. sa svojim Belgijskim partnerima wwaow.com odlučila pokrenuti i u Hrvatskoj, glavni urednik spomenutog portala Nenad Grbac belgijskim je kolegama za izlaganje na Interliberu predložio upravo Elfridin rukopis. Riječ je, kako autorica kaže, o pjesmama na tragu erotike koje su svoju premijeru doživjele na Pontesu 2006., kada su stihovi Diskrecije pročitani uz techno-sopile i glazbu iz filma Bodul 13. No, uz spomenuto Elfrida nas je nedavno počastila s još tri zanimljiva izdanja: najprije romanom Pisanje po vodi u nakladi Knjigomata, zatim zbirkom minijatura i haiku-a minijature u tehnici olovke na papiru, a konačno i zbirkom ispovjedne proze Smrt je baby blue. LENA I MARIN SPREMNI ZA LABIN

Nakon izložbe p_32 - igra, vrtnja u petlji koja ne prestaje održane početkom 2008. u galeriji Decumanus gdje su izložili fotografije, skulpture i interaktivnu aplikaciju, Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka uključila ih je u razmjenu s mladim likovnjacima iz Labina, omogućivši im izložbu u Gradskoj galeriji Labin. Lena i Marin tada su krenuli u osmišljavanje složenog programa - interaktivne audiosvjetlosne instalacije. Inspirirani bioluminiscencijom - fenomenom koji se javlja kada pojedini organizmi proizvode svjetlost - žele ukazati na važnost interakcije i zajedništva, te na čovjekovu moć da utječe na okolinu i pokrene pozitivnu promjenu. Inspirirani poviješću grada Labina i njegovim rudnikom pokušavaju predočiti oslobađenje od težačkih uvjeta rudarskog života, ukazujući ujedno na slobodu da sami oblikujemo vlastitu budućnost. Oni stvaraju sučelje za interakciju - aplikaciju posredstvom koje posjetitelji - kretnjama koje se bilježe putem web kamere - oblikuju prostor galerije. Želite li na bilo koji način podržati ovaj projekt ili vas samo zanima nešto više o njemu slobodno se javite na e-mail: torropipi@gmail.com! OD 26. DO 31. PROSINCA 2008. - TJEDAN VITEZOVA, GLAGOLJAŠA, DVORSKIH LUDA I KOMEDIJAŠA

Nakon Frankopana knezova krčkih, Potrage za blagom i Pomorske bitke Krk je dobio još jednu originalnu kostimiranu manifestaciju - Festival vitezova, glagoljaša, dvorskih luda i komedijaša - čiju organizaciju potpisuje Tonči Žužić. Riječ je o primjeru eksperimentalne arheologije u kojem su Krčani, uglavnom na prostoru Vele place, mogli užavati i sudjelovati od 26., do 31. prosinca, sada već prošle godine. Čitav festival prema riječima organizatora bijaše zamišljen kao revitalizacija srednjovjekovnog panteona kroz priče o vitezovima i njihovim djevama, vrijednim glagoljašima, srednjovjekovnim dvorskim komedijašima, trgovcima i spretnim lovcima - streličarima. Uz srednjovjekovnu glazbenu podlogu brojni prolaznici koji su u posljednjem tjednu 2008. prošetali starogradskom jezgrom mogli su svjedočiti opasnim viteškim okršajima, plesu razuzdanih dvorskih luda, kao i isprobati mač te luk i strijelu. Tijekom festivala nije nedostajalo ni kuhanog vina čiji je miris svakodnevno zaposjedao prostor trga, kao ni bezbrojnih domaćih slastica, krčkog maslinova ulja, pa i domaćih aromatiziranih rakija koje su svoje mjesto pronašle na nekolicini prigodno uređenih štandova unutar malog srednjovjekovnog sajma. IZLOŽBA “APPLEEATER” IGORA GRŽETIĆA U GALERIJI TRAG (KRUŽNA 6, RI) OTVORENA 05. 02. Postav na tragu eksperimentalnog video-eventa možete pogledati u dva naredna tjedna. appleEater na bajkovit način pruža sintezu fetišizirane sage o Prvom grijehu i kritiku pobješnjele civilizacije koju simbolizira novi Gotham. Riječ je o postavu kojeg sačinjava grafički ciklus, video-eksperiment i instalacija. Suvremenu civilizaciju Zapada tvori niz kontradiktornih fenomena koji osim međusobnog proždiranja, nagrizaju i esenciju - živući organizam.

- NAJAVE -

Krčki karneval 2009.: maskirane subote i nedjelje Raspored maskiranih plesova subotom u hotelu Dražica: 07. veljače, sviraju Morčići, gosti Bele udovice; 14. veljače, Morčići, gosti Gradska glazba Krk; 21. veljače, Morčići, gosti plesači sale. Raspored dječjih maskiranih plesova nedjeljom u hotelu Dražica: 08. veljače, Morčići; 15. veljače, Morčići. Maskirani plesovi subotom započinju u 21.00, a oni dječji u 16.00 sati. Ceremonija zatvaranja karnevala, uz spaljivanje pusta, održat će se 24. veljače u 16.00 sati na grad-

skoj rivi. Informacije: Turistička zajednica grada Krka / Tel.: 051 221 414 / E-mail: tz@tz-krk.hr Tečaj gotičkog mačevanja, svečanost proglašenja vitezova u službi kneza krčkog Frankopana i Frankopanska fešta Od 10. do 15. veljače 2009. u gradu Krku organizira se škola mačevanja koju će voditi vitez Marko iz kuće Aureus Unicornis. Radionice će se odvijati u prizemlju lapidarij-koktel bara Volsonis (Vela placa 8), a po završetku škole 14. veljače s početkom u 11.00 sati na Veloj placi moći ćete nazočiti svečanosti inauguracije vitezova u službi

12

knezova krčkih Frankopana. Slijedi Frankopanska fešta u baru Volsonis uz predstavljanje brudeta kneza Mikule, krčkog čarobnog napitka i žlahtine Frajona. Informacije: Udruga Knezovi krčki Frankopani / E-mail: knezovikrcki@net.hr / Gsm: 098 481 069 (Tonči Žužić) Koncert povodom Valentinova u holu OŠ Fran Krsto Frankopan Na inicijativu Gradskog pjevačkog zbora Krk u holu OŠ Fran Krsto Frankopan 13. veljače 2009. u 19.00 sati biti će održan prigodan koncert na kojem osim Gradskog pjevačkog zbora Krk

Tradicionalni Krčki karneval otvoren je uz podizanje karnevalske zastave, svirku nezaobilaznih krčkih limenjaka, plesni performans Monfrine i podršku članova Karnevalskog odbora. U odnosu na prošlu, kada je kiša nedugo nakon okupljanja posve ispraznila Velu placu, ove je godine Krčanima vrijeme išlo na ruku dopustivši im uživanje u prijepodnevnom druženju, plesu te nizu slastičarskih delicija. U vrijeme karnevala, prema zasigurno drevnom običaju, gradska se vlast predaje u ruke raspoloženih maškara, što je još jednom simbolički predstavljeno predajom ključeva grada karnevalskom meštru čije će sposobnosti zasigurno pridonjeti dobrom raspoloženju ne samo tijekom maskiraniranih subota i nedjelja, već i u ostale dane trajanja mesopusta, poklade ili fašnika koji ima zadaću istjerati i ne toliko dobre duhovne entitete (ili pak zimu), kao i pripremiti za nadolazeću nam korizmu. Ovogodišnji karneval, kojeg kao kralj i kraljica predstavljaju Anton i Davorka Žužić, broji četiri subote (31. siječnja, 07., 14. i 21. veljače) i tri nedjelje (01., 08. i 15. veljače), kada u hotelu Dražica željne maskiranih provoda zabavlja grupa Morčići i gosti poput tamburaša KUD-a Punat, poznatih Belih udovica uz koje sigurno neće manjkati smijeha, Gradske glazbe Krk ili plesača sale. Zatvaranje kranevala uz feštu i spaljivanje pusta, krivca za sve proživljene nedaće u prošloj godini, biti će 24. veljače, s početkom u 16.00 sati, održano na gradskoj rivi. 28.12.2008. BOŽIĆNONOVOGODIŠNJI KONCERT

U velikoj dvorani SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Centar za kulturu Grada Krka priredio je božićno-novogodišnji koncert. Kao i svake godine program je bio podijeljen u dvije glazbene cjeline, od kojih je jedna, nizom prigodnih kompozicija (Radost svem svijetu, Sad pastiri, White Christmas, O Holy Night, Svim na zemlji...) budila ugođaj Božića, a druga, mnoštvom evergreena (Yesterday, Piši mi, Summer Time, My Way, Always On My Mind...) pozivala na proslavu sad već poodmakle Nove godine. U kratkoj pauzi prisutni su mogli predahnuti i uživati u domaćim kolačima. Sudjelovali su solisti Andrea Kovačić, Kristina i Robert Kolar, Marko Tolja, Voljen Grbac, pijanist Vlabimir Banin, Gradska glazba Krk, dječji pjevački zbor Mići boduli, kvartet Bona Forma, te gradski pjevački zbor Krk i dobrinjski zbor Zvon pod vodstvom Ivice Frlete. uz vodstvo maestra Ivice Frlete nastupaju vokalna skupina Bona Forma, plesna skupina Monfrina, solistice Vivien Galetta i Nevenka Dijanić, te pijanist Vladimir Babin.

- POGLEDAJTE -

Izložba sakralne umjetnosti u crkvi sv. Kvirina Vrijedan stalni postav izložbe sakralne umjetnosti u crkvi sv. Kvirina možete pogledati uz prethodnu najavu na broj: 051 221 341 (Župni ured Krk).


13

kultura

MORAM SLIKATI, TO ME USREĆUJE Dijelom postava, na nedavno zatvorenoj izložbi Krčki slikari svome gradu, bili su i radovi Dagmar Franolić koja svojim slikama dokazuje da u otočnom ambijentu, ponajviše pejzažu, pronalazi nepresušno vrelo vlastite inspiracije. S njom je razgovarao Igor Gržetić...

K

oliko dugo traje vaša avantura likovnog istraživanja grada i otoka Krka? Na Krk sam prvi put došla 1981. godine, iz velikog Münchena, i odmah sam bila oduševljena starim gradom i njegovim uskim uličicama, a na otoku su me se ponajviše dojmile gromače i naravno more, more, more. Tad sam puno fotografirala jer je to jednostavan, brz način skupljanja dojmova, koji kod mene jednostavno proizlazi iz želje da se uhvati ljepota. Godine ‘82.-e trajno sam se preselila na otok i konačno ‘85.-e ulovila kist u ruke. Prvu samostalnu izložbu imala sam u Omišlju u zgradi Jadranskog naftovoda ‘89.-e, tako da mogu reći da se sigurno dvadeset godina intenzivno bavim slikanjem.

Na čemu trenutno radite? Spremate li nam kakvo iznenađenje? Prošle sam zime počela fotografirati stabla. U jednoj godini sam skupila 1.320 fotografija dvanaest različitih stabala. Sva su na otoku Krku i redovito sam ih posjećivala, skicirala i počela razlikovati koru, lišće, okolinu itd. Što ću s time dalje još ne znam, ali nešto će već biti! Kada bude gotovo pobrinut ću se da bude predstavljeno javnosti u jednoj od otočnih galerija ali još ne znam kada bi to moglo biti. IMAJTE RAZUMIJEVANJA ZA NAS Smatrate li da u gradu postoji tkivo koje možemo nazvati njegovom likovnom scenom? Mislim da bi bilo previše govoriti o tkivu. Istina je da u gradu ima puno slikara i da se jednom godišnje zajedno predstavimo na Božićnoj izložbi, ali mi se inače puno ne družimo vezano na svoje radove. Svatko radi svoje, traži vlastiti put i izričaj. Likovna scena je za mene kada umjetnici zajedno traže nove forme i puteve, svatko na svoj način, ali ipak zajedno. Mislim da bismo se tu trebali pozvati na mlade umjetnike, koji su se prošle godine predstavili našem i njihovim gradovima. To je više poput likovne scene. Umjetnici su uvijek ispred vremena i zato ih se često ne razumije. Osjećam se pomalo kao dinosaur, ali mi to ne smeta. Iskrena sam u svom radu i to mi je najvažnije. Koliko je po vama bitna interakcija među likovnjacima, pa i umjetnicima uopće? To je individualno. Svi možemo uvijek od drugih učiti, zato je važno da se zajedno predstavimo, da pratimo što drugi radi, da smo spremni podijeliti pokoju kuharsku tajnu ali na kraju će svatko od nas naslikati sebe. To se odnosi na nas dinosauriće, neka mi drugi oproste! I poruka čitateljima za kraj... Poruka čitateljima je jedna velika molba: Imajte razumijevanja za nas. Nije nam lako. Moramo često bit hrabri, jer je lako kritizirati, a ponekad i ismijavati nas, ali mi moramo slikati jer nas to čini sretnima! I na kraju još nešto jako važno: pokušajmo da naš otok ostane slikovit i lijep, da se naše stare gradske ulice ne pretvaraju u izloge klima uređaja i svijetlećih reklama, jer onda smo puno izgubili!

VOLIM SLIKE KOJE NASTANU Koje trenutke, situacije ili motive smatrate najinspirativnijima? U početku bavljenja slikarstvom najdraži motivi bili su mi uske gradske ulice, volte, škalini, škure i dimnjaci. Sad inspiraciju ponajviše nalazim u čestim šetnjama i vjerujem kako bih uvijek našla nešto što me tjera na slikanje, ali s jednim uvjetom - da sam opuštena i sretna. Zbog toga i nije važno, da li je to možda odsjaj nekih lijepih odraza u moru, neki list koji luta nošen vjetrom, predivna struktura kamena koji u sebi krije tisuće kompozicija i boja, da li je to olujno jugo ili lagana bonaca, već je najvažnija unutarnja želja da se nešto od te silne ljepote prenese na papir. To je čista ljubav prema boji, crti, plohi i kompoziciji. Na rad me potiče nešto, što pticu potiče da pjeva. To je u mojoj prirodi i osjećam se najsretnija kad nađem vremena za slikanje. Ne odustajem ako mi odmah ne ide kako želim. Kako biste u nekoliko rečenica opisali vlastitu likovnost, vlastiti izričaj? Teško mi ju je opisati. Krenem od stvarnosti koja me okružuje, pokušavam naći nešto što me dira i kroz puno skiciranja izbacim sve manje važno. Kad sve konačno počnem pretakati u akvarele, najčešće nešto samnom pobjegne i nastaje nešto sasvim novo. Volim dijeliti slike na one koje se naslikaju i one koje nastaju. Draže su mi one koje nastanu, jer se u improvizaciji osjećam potpuno živom.

Zavičajna etnografska zbirka Kornić Stalni postav etnografske zbirke u Korniću (Ulica Kamenica) možete pogledati uz prethodnu najavu na brojeve: 091 19 68 521 (Emina Josipović) i 091 50 93 781 (Damir Kremenić). Izložba slika Zdenka Velčića u Volsonisu Izložbu slika, uglavnom krčkih veduta i pejsaža, riječkog slikara Zdenka Velčića možete do 10. veljače 2009. pogledati u galeriji koktel-bara Volsonis. Informacije: Koktel-bar Volsonis / Tel.: 051 880 249 / Adresa: Vela placa 1

- INFORMACIJE -

Narodna knjižnica Krk Radno vrijeme: pon 9-14h; uto-pet 9-14h i 1820h; sub 10-13h. Informacije: Narodna knjižnica Krk / Tel.: 051 221 149 / Adresa: Kvarnerska 23 Knjižara Pontes Radno vrijeme: pon/pet 9-20h, sub 9-13h Informacije: Knjižara Pontes / Tel.: 051 222 586 / E-mail: pontes@pontes.hr / Adresa: Strossmayerova 24

- NATJEČAJI-

Natječaj za sudjelovanje na Prvomajskom inkubatoru 2009. (likovnost/glazba) Prvomajski inkubator prvi je put organiziran 1998. godine, a nakon poduže stanke ponovno je aktiviran 2006. Riječ je o, sada već trodnevnoj, manifestaciji na kojoj uz poznate goste sudjeluju mladi otočni bendovi, kao i likovnjaci što kroz vlastite radove propitkuju mnoge intrigantne teme. Događanje će se od 01. do 03. svibnja 2009. odvijati na plaži Plav u gradu Krku. Prvi dan Inkubatora rezerviran je za raspravu o umjetničkim instalacijama, filmskim i video projekcija-

ma na zadanu temu, dok drugog i trećeg možete uživati u nastupima bendova koji djeluju na otoku. Natječaj je otvoren tijekom čitave godine, a od likovnjaka i glazbenika osim dolaska očekujemo i prijavu! Ukoliko ste glazbenik kod prijave je potrebno priložiti snimku s tri autorske stvari, kao i tri covera, a likovnjaci trebaju priložiti pokoju emanaciju kreativne energije pohranjenu na CD-u ili DVD-u i to na temu zagonetne 2012. godine. Materijale šaljite na adresu: Forum krčke mladeži, Lukobran 5, 51500 Krk. Detalje možete saznati putem E-maila: seasand@net.hr ili na telefon: 098 481 069 (Tonči Žužić).


dođoh, ostah

I

t was always going to be challenging moving from a metropolis four times the population of the whole of Croatia to a small community in Punat on the Island of Krk. We never knew exactly what was in store for us here, but can definitely admit we were seduced into moving here by the rustic hilltop villages. The serene idyllic sentimentality of a mostly sun drenched location surrounded by crystal blue waters and the notion of adventuring onto many of the Islands sporadicly dotted along the Adriatic coastline. Although I'd really enjoyed coming here on a number of occasions to holiday with the 'outlaws' with my wife Ivana and daughter Lana, I couldn't imagine living here. Perhaps looking back now, could it possibly have been that I didn't really allow myself to imagine it? We knew in London, where I had lived and worked as a chef for over twenty years, that a radical change of lifestyle and pace was very much needed. So, wiho ut a real solid plan we sold our house in London and bought a small place in the centre of Punat in 2004, with at least a plan to travel once around the world and seek out our ideal groove in which to settle. Several months had quickly passed when we found out we were expecting our second child whilst in America, so we decided to get back to a familiar base where we could have the baby (Noa now aged 3). Our decision to stay really bacame final with the news that

we were expecting our third child (Liam now aged 2). The entire Island seems to transform itself into an enormous playground during the seasonal months and having a young family here is the perfect location from that point of view. There are countless 'naturally occuring' sources of entertainment to stimulate the young minds of children without mentioning the diverse choice of beaches and plethora of beautiful country walks. I think it is wonderful that children here have the chance to be so close to the outdoor natural world, being able to adventure into the great wide open and discover the veritable feasts of creatures in the wild, and experience a deep rooted culture that is still very much in evidence here. I would however like to take this oportunity to highlight a couple of areas where I think there is definitely room for some development and improvement. Being a family man with strong traditional family values as well as having a keen awareness of how modern family life is changing, I must say that a little more investment in our children would not go a miss. Surely with all the funds being poured into better infrastructure, and the general tidying up of the island, there must be some available to put towards our parks for example. Yes, the locations are well situated but it is always very sad to have to watch toddlers that have no other option than to

14 stand by and look at bigger kids play on the swings, because of the lack of safety harnesses. This is not the case in all the countries we visited around the world so it is mind boggling how they don't exist here. The parks would benefit from a greater variety of rides to further stimulate youngsters, incorporating better safety features. for example; recycled car tyre rubber flooring should feature in all parks as the norm and saftey harnesses on swings. We encountered some wonderfully innovative adventure playgrounds in Australia which kept children safely entertained. Properly supervised playgroups and childcare activities for little ones is another area where there is scope for developement. It is astonishing the amount of young toddlers in our town alone, and even more astonishing that they have nowhere to go and let off steam, particularly during winter months when they, and their guardians end up being shackled to the confines of their homes. Imagine how beneficial this would be for families with children visiting the Island. On a final note, moving here has been a very positive step, but it is very easy to get swept away with the beauty of Krk. So I ask you, with regards to our children, who I feel firmly deserve a place at the top of the agenda, please bear in mind that it is the tiny minds of today that will be making the great decisions of tomorrow.

Chef in konoba Sidro punat. Born in U.K. 1967 Married, with 3 children.

ALAN D. KULAS-REID

changes for good Preseljenje ovamo bio je zaista pozitivan korak, trajne ali lako je pustiti da te obori ljepota otoka... Promjene Moving here has been a very positive step, but it is very easy to get swept away with the beauty of Krk.

ALAN D. KULAŠ-REID

kuhar u konobi Sidro, Punat.Rođen u Velikoj Britaniji 1967. Oženjen, troje djece.

O

KNJIZARA.PONTES.HR PONUDA PREKO 20.000 NASLOVA PLAĆANJE KREDITNIM KARTICAMA, POUZEĆEM ILI VIRMANOM PRONALAZIMO SVAKU KNJIGU ZA VAS

duvijek nam se činilo izazovnom idejom preseljenje iz metropole, s četiri puta više stanovnika od cijele Hrvatske, u malu zajednicu Punat, na otoku Krku. Nismo naravno mogli znati što nas ovdje čeka, ali definitivno možemo priznati da su nas zavela starinska brdska seoca. Mirna, idilična sentimentalnost suncem okupanih mjesta, okruženih kristalno plavim vodama i nagovještaj pustolovina na mnogim otocima sporadično istočkanima niz jadransku obalu. Iako sam, mnogo puta kad bih, sa suprugom Ivanom i kćeri Lanom dolazio ovamo na odmor doista uživao u "divljini", nisam mogao zamisliti da živimo ovdje. Možda, razmišljajući sada o tom vremenu, nisam sebi dopuštao da to zamislim? Znali smo da nam jako treba promjena životnog stila i ritma u Londonu, gdje sam radio kao kuhar više od dvadeset godina. I tako, smislili smo dobar plan, prodali kuću u Londonu i kupili mali prostor u središtu Punta 2004. godine, planirajući da putujući oko svijeta potražimo neko svoje idealno mjesto. Sljedećih nekoliko mjeseci brzo je prošlo i, dok smo bili u Americi, otkrili smo da očekujemo drugo dijete, tako da smo se vratili u obiteljsku bazu gdje se beba mogla roditi (Noa, sada trogodišnjak). Naša odluka da ostanemo ovdje uskoro je postala konačnom

s novostima da očekujemo treće dijete (Liam, danas dvogodišnjak). Cijeli otok kao da se pretvara u golemo igralište za djecu tijekom ljetih mjeseci i imati ovdje mladu obitelj upravo je savršeno s tog aspekta. Bezbroj je "prirodnih" izvora zabave koji potiču mladi dječji um, a da ne spominjemo bogat izbor plaža i punokrvnih, prelijepih seoskih staza. Mislim da je prekrasno što djeca ovdje imaju priliku biti tako blizu izvanjskom prirodnom svijetu, iskusiti slobodu i otkrivati zbiljsku svečanost stvorenja u divljini, i iskusiti duboko ukorijenjenu kulturu koja se ovdje još uvijek jako dobro prepoznaje. Ipak bih želio iskoristiti ovu prigodu da istaknem nekoliko područja za koja mislim da ostavljaju prostora za razvoj i poboljšanje. Kao otac sa snažnim osjećajem za tradicionalne obiteljske vrijednosti, ali i svjestan kako se moderna obitelj mijenja, moram reći da malo više ulaganja u našu djecu ne bi bilo uzalud. Vjerujem da bi se među sredstvima koja se ulažu u bolju infrastukturu otoka i općenito uređenje, našlo načina za ulaganje u parkove, na primjer. Da, lokacije su dobre, ali uvijek je tužno vidjeti malu djecu koja nemaju izbora nego stajati po strani i gledati veću djecu kako se ljuljaju, zbog nedostatka sigurnosnih sjedalica. U mnogim zemljama

u kojima smo bili to nije slučaj, pa zbunjuje kako ovdje nije uvedeno to rješenje. Parkovi bi bili puno bolji s različitim vrstama sprava za poticanje djece, uključujući brigu za bolju sigurnost. Na primjer, reciklirane stare automobilske gume kao podloge trebale bi se postaviti u svim parkovima, kao i sigurnosne sjedalice na ljuljačkama. U Australiji smo naišli na neka prekrasna, inovativna, izazovna igrališta koja su u potpunosti štitila dječju sigurnost. Igraonice s adekvatnim nadzorom i razne dječje aktivnosti drugo su područje koje bi se moglo razviti. Začuđuje koliko male djece u našem gradu odrasta bez društva, a još više začuđuje to što ih nemamo kamo odvesti da se ispušu, osobito tijekom zimskih mjeseci, kada smo zajedno s njima osuđeni na zidove svojih domova. Zamislite kako bi ovakve igraonice dobro došle i obiteljima s djecom koje posjećuju otok. I na kraju, preseljenje ovamo bio je zaista pozitivan korak, ali lako je pustiti da te obori ljepota otoka. Zato, molim vas, zbog naše djece koja zaslužuju biti nam na prvom mjestu, ne zaboravite da su to male glavice danas koje će donositi velike odluke sutra.


15

vrtićki dnevnik

SVETI NIKOLA I VRIJEME U VRTIĆU

Krčki mališani vrtića “Katarina Frankopan” prošlih su mjesec i pol dana crtali i komentirali Svetog Nikolu i vremenske (ne)pogode... O SVETOM NIKOLI

Kad je bio mali zvao se samo Nikola, a poslije je bio Sveti. (Lovro) Ne donese uvijek što hoćemo, jer ne može nać’, ili mu je skupo. (Karlo) nacrtala: Dora

Ako smo dobri donese nam poklone, ako nismo šibu. Moj tat je dobio šibu. (Patrick) Pravi Sveti Nikola dolazi po noći, a ovaj u vrtiću je samo čovjek. (Gabi) Brada mu je bila obješena o uši. (Tin)

nacrtao: Karlo

nacrtala: Magdalena

nacrtao: Borna

nacrtala: Gabrijela

Meni nije donesao što sam htjela: barbiku i kočiju! (Nika)

Prognoza je kad nam na televiziji govore kakvo će vrijeme bit’. Ali ja mislim da ne pogode baš uvijek. (Borna) Moj nono stalno gleda prognozu, jer voli poć’ na lignje i ribe. (Viktor)

zajednič

zajednički rad

ki rad

O PROGNOZI VREMENA

Veliki vjetar je prevrnul mog nona s barke, nije gledal ni prognozu ni niš, samo sport. (Damjan K.)

Nacrtala: Gabrijela

Karlo: Kraljevstvo Bure

Sad stalno pada kiša, pa ako ne ode sve u more, poplavit će i kuće i aute, i sve. (Karla)

Vid: Bura

PONTES Jedina hrvatska otočna knjižara

Krk, Strossmayerova 24, pon-pet: 8-20h, sub: 8-13h, tel: 051/222-586


krčki mjesni odbori MJESNI ODBOR MILOHNIĆI

U Mjesnom odboru Milohnići nam je aktualni predsjednik MO-a Radoslav Barić pokazao Boćarski dom u Brzacu koji je lijepo uređen i može primiti veći broj sportaša i rekreativaca. Ujedno, trenutno se širi boćalište kraj doma sa dvije na četiri boćarske staze, potrebne za natjecanje u višem rangu. Naime, prošle se godine dvadeset godina star Boćarski klub “Brzac” plasirao u viši rang natjecanja - Drugu županijsku ligu. Želimo im sreću u daljnjem natjecanju.

16

MJESNI ODBOR VRH

UVALA SV. JURAJ JE RAZORENI RAJ

Prekrasna uvala Sveti Juraj u kojoj su brojne generacija seljaka uložile nebrojene radne sate da bi ju pretvorile u spomenik ljudskoj upornosti i nastojanju da se iz škrte zemlje iscijedi plemenito maslinovo ulje i pokoji grozd, posljednjih godina pretvara se nakaradan primjer potpunog bezakonja, uništavanja okoliša i uzurpiranja zaštićenog obalnog pojasa. K tome, riječ je o slovenskom državljanu koji odbacuje sve naputke lokalnih vlasti. O problemu razgovarali smo sa predsjednikom Mjesnog odbora Vrh - Vitomirom Jurešićem...

Vitomir Jurešić, predsjednik MO Vrh

U Mjesnom odboru Poljica nam je predsjednik MO-a Mladen Milohnić pokazao središnji trg u Poljicima, čije se popločavanje upravo dovršava. Zvonik koji se vidi u pozadini nalazi se nasuprot glavnih vrata crkve, a njegova visina iznosi dvadeset i devet metara. Ima dva kata, a okrunjen je osmerukutnom piramidom. Kako svjedoči natpis nad vratima zvonik je 1768. godine izgradio Dominik Regini. MJESNI ODBOR KORNIĆ

U Mjesnom odboru Kornić nam je predsjednik MO-a Siniša Patrk pokazao idejno arhitektonsko rješenje Mrtvačnice i proširenja groblja na Korniću. Projekt je radio Nenad Kocijan, ovlašteni arhitekt. Ujedno izvijestio nas je da se ove godine planira ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole, te realizacija prve faze izgradnje.

I

z mjesnog odbora Vrh su nas upozorili da se već godinama posve bezuspješno bore sa devastacijom obalnog pojasa u uvali Sveti Juraj, koju Vršani tradicionalno doživljavaju kao svoju mjesnu plažu. Razgovarali smo s Vitomirom Jurešićem, predsjednikom Mjesnog odbora Vrh od 2007.-e. Vlasnici zemljišta na kojem se devastira zaštićeni obalni pojas po prostornom planu Grada Krka su slovenski državljani koji su to isto zemljište kupili od jedne gospođe iz Rijeke. Obnovili su ruševinu kuće bez i jedne dozvole, a u međuvremenu je došlo i do devastiranja tog istog zaštićenog obalnog pojasa i hidroarheološkog lokaliteta kao što se i vidi na fotografijama. Prema mišljenju stručnjaka ovo što možete vidjeti na fotografijama grubo je kršenje svih zakona o gradnji, a osobito o gradnji u zaštićenom obalnom pojasu. Zanimalo nas je je li uopće ostvarena komunikacija sa kršiteljima zakona? Oni nisu ni pokušavali stupiti u kontakt sa Mjesnim odborom nego su imali domaćeg savjetnika, koji ih je valjda u sve uputio, a mi smo se odlučili napraviti prijavu. Što su do sada poduzimali mjesni odbori Vrh, obzirom da to stanje traje već više godina, a posljednjih mjeseci se dodatno pogoršalo? Do sada su mjesni odbori pokušavali na više načina spriječiti da dođe do svega ovoga, ali pošto su se zadnja kršenja zakona i izgradnja serpentina počele odvijati u naše vrijeme mi smo poslali dvije prijave na adresu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Područna jedinica Rijeka. Prvu smo prijavu poslali 26. rujna 2007.godine dok se sanirao objekt bez ikakvih dozvola, a drugu 28. srpnja 2008. godine dok su probijali cestu i devastirali zaštićeni obalni pojas. Sve prijave kao i sam izlazak na terenu je odradio komunalni redar Grada Krka, a potpisao ih je krčki gradonačelnik. Čak je kod drugog izlaska na teren

Snimio: Radovan Kosić

MJESNI ODBOR POLJICA

sudjelovala i policija tako da i oni imaju zapisnik. Je li itko drugi štogod poduzimao, građevinske inspekcije, odjeli za zaštitu okoliša? Nažalost, dobili smo odgovor samo od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci dok od ostalih institucija još nema nikakvih odgovora?!

Na slici se vidi da su usjeci u teren dublji od četiri metra što je daleko više od dozvoljenog za rad bez građevinske dozvole.

Objekt svega tridesetak metar udaljen od mora renoviran bez dozvola i ucrtavanja u planove.

Na ovoj fotografiji se vidi o kako lijepoj uvali je riječ. Pomakne li se kadar samo malo udesno, slika se naglo kvari.

NE BISMO HTJELI RADIKALNO, ALI NITKO NAM NE POMAŽE Ima li uopće lijeka za taj slučaj? Hoćete li možda zagraditi pristupni put? Kako vidimo da se rješenje ne nazire vjerojatno ćemo predložiti da se postavi rampa na jedan dio maslinika kroz koji prolazi pristupni put, a koji ne postoji na papirima i pripada privatnim parcelama. Navodno dio domaćeg stanovništva predlaže i vraćanje zidova na prijašnje granice, no mislim da onda štetimo i nama. Naime, stvar je u tome da je cjelokupnom svojom duljinom pristupni put do Svetog Jurja proširen tako da se automobili na njemu mogu mimoići. Ne želimo povlačiti radikalne poteze, kojih ima nekoliko, ali naglašavam da nam nadležne institucije jednostavno ne žele pomoći. Ujedno, postavljamo pitanje bi li Hrvati mogli nešto ovakvo raditi u nekoj drugoj državi i da li je ovo samo još jedan primjer kako će završiti naše jedino bogatstvo - naše more i obala? Očigledna frustracija Mjesnog odbora Vrh ne čini se da ikoga u institucijama, pa i u samom Gradu Krku posebno dira. S druge strane, stručnjaci za prostorno planiranje i građevinske dozvole s kojima smo razgovarali kažu nam da je ovo toliko drastičan primjer nepoštivanja zakona da ukoliko se ovdje vlasnika parcele ne natjera da sve o svom trošku vrati na prvobitno stanje, onda će biti jako teško ikome objasniti zašto postoje zakoni i zašto bi ih se drugi morali pridržavati.


Žvacet - 2. broj