{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade.

Page 1

Model kutijastog zmaja

PRILOG ČASOPISA “ABC tehnike” BR. 3 (619), ŠK. GOD. 2018./2019.

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

/ I

"I

'

M 1:10

400

-..

Q

J

A"

I

I

I

-

I

Detalj "A"

I

7x7

-- -- -- - --· -•_,

o o

I I

1

o

co

I.O

M 1:1

o

-

N

3mm I

I I

I

I !

I

"C„

o o

4

("'")

I

I I

Detalj "B"

V

'\

4x

1580

o o -..J'

.. B„ Detalj „C"

o o

('Y}

5

7

Kutijasti zmaj B. Zvonarević


PRILOG ČASOPISA “ABC tehnike” BR. 3 (619), ŠK. GOD. 2018./2019.

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE Piše: Borislav Božić, prof.

U prošlom smo broju upoznali pojam i karakteristike senzora, a u ovom ćemo se baviti njegovom veličinom i koliko njegova fizička dimenzija utječe na kvalitetu fotografije. Ako se sjećate, spominjao sam različite veličine filmova za različite vrste fotoaparata pa u tom smislu i u tom duhu možemo reći da su različite veličine senzora u različitim vrstama digitalnih fotoaparata. Razlika je današnjega digitalnog doba u odnosu na analogno, kada govorimo o fotografiji, i u tome što danas imamo i telefone kojima je primarna funkcija komunikacija među ljudima, a mogućnost fotografiranja je fini i moćni dodatak. Danas su mobiteli dominantni što se tiče fotografije i njene društvene uloge. Industrija digitalne opreme, razumijevajući ovo vrijeme, konstruira sve moćnije kamere, tj. fotoaparate sićušnih dimenzija i ugrađuju ih u mobitele.

Na gornjoj slici sistematizirani su po nekoliko osnova različiti senzori. U prvom redu upisana je vrsta senzora, a ispod njega veličina senzora izražena u milimetrima. Treći red pokazuje površinu senzora u kvadratnim centimetrima, a u četvrtom je upisan “crop” faktor. Predzadnji i zadnji red prikazuju sliku senzora i tip aparata u koji je najčešće ugrađen. Pored brojčanih podataka impresivna je usporedba fotografija senzora iz mobitela i “full frame”.

POGLED UNATRAG

Neda Rački

Hranilica za ptice - sjenica

Dakle, skoro pa isto kao i u analogno doba. Prije smo imali nekoliko različitih formata filmova, a danas imamo senzore različitih dimenzija koji imaju primjenu u različitim vrstama fotoaparata i mobitela. Ono što je važno na početku zapamtiti da je jedan od uvjeta konačne kvalitete fotografske slike i fizička veličina

MODELARSTVO UPORABNIH TEHNIČKIH TVOREVINA

SENZOR II.

senzora. Evo jednostavnog objašnjenja za ovu tvrdnju. Fotografija je sastavljena od milijuna vizualnih činjenica, tj. detalja pa je i odgovor na to gdje je lakše smjestiti to mnoštvo podataka bez loših posljedica - na veći ili manji senzor, odnosno na veću ili manju površinu - sam po sebi logičan. Vrlo zoran primjer je na fotografiji desno od ovoga teksta. Najveći žuti okvir je okvir “full frame” senzora čija je površina 8,64 cm, a crveni okvir prikazuje format senzora koji se ugrađuje u mobitele čije su dimenzije 3,42 x 4,54 mm, tj. površina 0,155 cm - niti jedan kvadratni centimetar, već njegov šesti dio. Ovaj podatak apsolutno objašnjava što znači pohraniti istu količinu informacija na jednu ili na drugu površinu. Nije možda najprimjerenija usporedba, ali da biste lakše shvatili zamislimo da je npr. površina jedne kuhinje 3 m2, a druge 12 m2, a i u jedan i u drugi prostor trebamo smjestiti svu opremu i uređaje koji su potrebni za funkcioniranje kuhinje. Dakle, kod odabira fotoaparata ili njegove procjene, s obzirom na njegove mogućnosti, svakako je bitna vrsta i veličina senzora. Danas su sve kvalitetniji i kompleksniji programi za obradu fotografija, za postprodukciju, kojima možemo do određene mjere “popravljati” fotografije snimljene na skromnijem senzoru. Međutim, na taj način nikad ne možemo popraviti ili dobiti onako kako bi se se dobilo na velikom i kvalitetnom senzoru.

Shema iznad ovoga teksta prikazuje različite vrste i veličine senzora. Ako smo tehnicistički tip čovjeka i težimo perfekcionizmu, onda će nam svakako biti jako važan ovaj tehnički aspekt fotografije. Ako smo skloniji ili pak želimo samo kreativni potencijal fotografskog medija, onda se nećemo toliko obazirati na tehničke standarde, već ćemo prioritet dati ideji i krajnjoj poruci. U tom slučaju posvetit ćemo se umjetničkom statusu fotografije, propitivati vlastite stvaralačke potencijale, a ne samu tehniku. U tom će slučaju tehnika biti u službi naših ideja, a ne svrha samoj sebi.

ANALIZA FOTOGRAFIJA

PRVI DIGITALNI FOTOAPARAT George Eastman pokrenuo je novu fotografsku povijest izumom roll filma i od tada je fotografska industrija proizvodila nekoliko različitih formata ovoga tipa filma. Lako ih možemo razlikovati po njihovim brojčanim oznakama pa idemo redom: broj 101 označava format 3,5 x 3,5“, proizvodio se od 1895. do 1956.; broj 116 označava format 2,5 x 4,25”, proizvodio se od 1899. do 1984.; film broj 120 proizvodio se od 1901. pa sve do prosinca 2018. Mladi inženjer Steven Sasson, zaposlivši se u kompaniji Kodak, odmah je dobio zadatak provjeriti i pronaći praktičnu primjenu već, koju godinu ranije, izumljenog uređaja CCD-a (chargecoupled device). Sasson je sa svojim timom za godinu dana imao Američka vlada je 2010. godine prvi digitalni fotoaparat. Za svoj aparat uzeo je dodijelila Stevenu Sassonu objektiv filmske kamere “Super 8” te ugradio mnoštvo najviše priznanje koje ona daje elektroničkih sklopova i čak 16 Ni-Cd-baterija. Cijeli znanstvenicima, inženjerima i uređaj bio je veličine ovećega tostera i težak nešto više izumiteljima - National Medal of od četiri kilograma. Neovisno o njegovoj nezgrapnosti, Technology and Innovation. taj je novi uređaj mogao napraviti crno-bijelu fotografiju od 100 pixela i za proces stvaranja slike bile su mu potrebne 23 sekunde. Fotografija je bila dosta skromne kvalitete, ali je to ipak bio revolucionarni izum. Promocija i demonstracija rada ovoga novog uređaja bila je u prosincu 1975. godine i zato tu godinu možemo uzeti kao početak povijesti digitalne fotografije. Na promociji ovoga novog uređaja svima je bilo jasno da je to početak nove ere u stvaranju fotografske slike novom tehnologijom. Podrazumijevalo se da sam uređaj dizajnom, veličinom, a i tehnološki nije još za komercijalnu upotrebu pa su menadžeri Kodaka pitali mladoga inženjera Sassona kada bi se mogao uređaj “fotoaparat” serijski proizvoditi i imati komercijalnu upotrebu. Sasson je spremno odgovorio da će to biti za 15 – 20 godina i to se pokazalo točnim.

Rođena je u Zagrebu 1949. godine. Fotografijom se aktivno bavi od 2007. godine i s vrlo snažnom izlagačkom aktivnošću. Opus joj je uglavnom u korpusu crno-bijele fotografije. S lakoćom prepoznaje motive u svom svakodnevnom okruženju i to je dio njene autorske osobnosti. Neovisno jesu li motivi s ulice ili klasična scena pejzaža, ili je pak prizor iz zatvorenoga prostora, kompozicija je uvijek uravnotežena i “čista” - bez suvišnoga sadržaja. Posebnu pažnju posvećuje svjetlu kao osnovnom agensu fotografije. Neda je autorica koja ne preže ni od kakvih vremenskih prilika i neprilika. Snima

u svakom trenutku kada je ponese fotografska strast. Nema prepreka (kiša, snijeg, sunce), već samo želja za dobrom slikom što potvrđuju i ova tri primjera u prilogu. Redovito sudjeluje na nacionalnim i međunarodnim žiriranim izložbama. Dobitnica je brojnih i domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Nosilac je najviših FIAP-ovih zvanja. Fotografije su joj objavljivane u nizu stručnih časopisa: “Digital Foto”, “ReFoto”, “Foto mag” i “Zagreb in your pocket”. Kao uvažena autorica često sudjeluje u radu stručnih povjerenstava na fotografskim natječajima u zemlji i inozemstvu. Pored mnogobrojnih skupnih izložaba imala je i nekoliko zapaženih samostalnih.

Profile for Zoran Kušan

Prilog časopisa ABC tehnike broj 619, studeni 2018. godine  

U prilogu časopisa ABC tehnike možete naći nacrt modela kutijastog zmaja i naš redoviti prilog iz Fotografije.

Prilog časopisa ABC tehnike broj 619, studeni 2018. godine  

U prilogu časopisa ABC tehnike možete naći nacrt modela kutijastog zmaja i naš redoviti prilog iz Fotografije.

Profile for zoran1002
Advertisement