pcelar_mart_2007

Page 1


^asopis z a p~ela rs tv o

P^ELAR

^lanstvo u SPOS -u

The Beekeeping Association of Serbia, Serbia, 11000 Belgrade, 13 Molerova St.

^lanstvo u Savezu p~elarskih organizacija Srbije ostvaruje se preko dru{tava p~elara po slobodnom izboru. ^lanarina u 2007. godini za ~lanove p~elarskih organizacija iz Srbije iznosi 1 100 dinara, iz Republike Srpske 28,8 KM, iz Federacije BiH 40,5 KM, iz Hrvatske 228 kuna, iz Slovenije 5 273 tolara, za p~elare iz Crne Gore, Makedonije i ostalih inostranih zemalja gde se ~asopis {alje obi~nom po{tom 32 evra, a gde se {alje avionom 40 evra. ^lanstvo podrazumeva dobijanje 12 brojeva ~asopisa P~elar.

Predsednik SPOS-a

Ra~un SPOS-a: 160–17806–08

Savez p~elarskih organizacija Srbije Molerova br. 13, 11000 Beograd, 011/2458-640, 064/40-191-63

spos@sezampro.yu, www.spos.info, casopis-PCELAR@yahoogroups.com APISLAVIA

APIMONDIA Foundation

2007

The Magazine of Serbian Beekeeping BEEKEEPER

Dipl. ing. @ivoslav Stojanovi} Ul. Milana Martinovi}a Metalca br. 4, 24413 Pali} 024/753-771, 063/510-598, zobrad@yunord.net

Glavni i odgovorni urednik Dr med. Rodoljub @ivadinovi} Ul. Stojana Jani}ijevi}a br. 12, 18210 @itkovac 018/846-734, 063/860-8510 rodoljubz@ptt.yu

Izdava~ki savet

Prof. dr Jovan Kulin~evi} (predsednik) Prof. dr Bosiljka \uri~i}, Prof. dr Zoran Stanimirovi}, Prof. dr Desimir Jevti}, Prof. dr Slobodan Miloradovi}, Prof. dr Miloje Brajkovi}, Jovo Kantar, @arko @ivanovi}

Redakcija

(po azbu~nom redu prvog slova prezimena)

Doma}i ~lanovi redakcije Dipl. novinar Milanka Vorgi} (Novi Sad), Dragutin Gaji} (Veliko Gradi{te), Milan Jovanovi} (Trstenik), Ratko Jokovi} (Lu~ani), Branislav Karleu{a (Beograd), Dejan Kreculj (Kovin), Milan S. Mateji} (Vla{ki Do), Ing. Robert Past (Novi Sad), Rajko Pejanovi} ([abac), Milutin Petrovi} (Kragujevac), Dr sci. vet. med. Nada Plav{a (Novi Sad), Dr Slavomir Popovi} (Beograd), Vladimir Hunjadi (Petrovaradin)

Strani ~lanovi redakcije Vladimir Augu{tin (Metlika, Slovenija), Borisav Brnjada (Bar, Crna Gora), Ferid Velagi} (Tuzla, Bosna i Hercegovina), Amir Demirovi} (Sanski Most, Bosna i Hercegovina), Milan Isidorovi} (Sutomore, Crna Gora), Dr med. Stipan Kova~i} (Darda, Hrvatska), Branko Kon~ar (Kozarac, Bosna i Hercegovina), Mr sci. Goran Mirjani} (Gradi{ka, Bosna i Hercegovina), Aleksandar Mihajlovski (Skoplje, Makedonija), Franc Prezelj (Kamnik, Slovenija), Doc. dr sci. Zlatko Pu{kadija (Osijek, Hrvatska), Milorad ^eko (Banja Luka, Bosna i Hercegovina), Dr vet. med. Irena D`imrevska (Skoplje, Makedonija), Franc [ivic (Ljubljana, Slovenija)

Saradnja sa ~asopisom Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo redigovanja tekstova. Za sadr`aj tekstova odgovaraju autori, a za sadr`aj oglasa ogla{iva~i. Listovi koji preuzimaju radove iz ~asopisa P~elar du`ni su da jasno navedu izvor informacija.

Istorija ~asopisa Prvi ilustrovani ~asopis za p~elare {tampan je 1883. godine u Beogradu pod imenom „P~ela“. Potom je {tampan „Srpski p~elar“ 1. oktobra 1896. godine u Sremskim Karlovcima. Od 1899. godine nastavlja da ga izdaje Srpska p~elarska zadruga u Rumi. „P~elar“, organ Srpskog p~elarskog dru{tva, izlazi od 1. januara 1898. godine u Beogradu. Januara 1934. godine spojili su se „P~elar“ i „Srpski p~elar“ i od tada izlaze pod nazivom „P~elar“. Ukazom predsednika SFRJ „P~elar“ je 1973. godine odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima za izvanredne zasluge, popularisanje i unapre|enje p~elarstva, a Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodelila mu je 1984. godine Vukovu nagradu za rad u razvoju kulture u Srbiji. Tira`: 13 500. [tampa: Kolor pres – Lapovo, tel. 034/853-715, 853560, kolorpres@ptt.yu

Fotografija na naslovnoj strani: Napredni novosadski p~elari u prole}nom obilasku p~elinjaka Foto: Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac


K o ne zna, neka u~i ~itaju}i P~elar. K o zna, neka u`iva u obnavljanju gradiva. K o zna bolje, neka to i napi{e. Milan ]irovi}

PISMO P^ELARIMA ZA MART

99

Sadik ^amd`i}

Dobrosav Be{inovi}

PLASTI^NA FOLIJA U RAZVOJNOM PERIODU

102

Svetislav M. Baki}

PRIPREMA ZA BAGREMOVU PA[U

105

Sadik ^amd`i}

O IZGRADNJI SA]A IZ UGLA FARAROVE KO[NICE

107

Anton Zor

PROBLEMI SA VOSKOM

111

Milan Jovanovi}

POVRATAK U BUDU]NOST

112

Zoran Rai~evi}

PROJEKAT KONTROLE ZDRAVSTVENOG STANJA P^ELINJAKA I ISPRAVNOSTI MEDA NA JUGOISTOKU SRBIJE 119 Zvonko Bari{i}

PARAFINISANJE KO[NICA

Izdvajamo iz sadr`aja

121

Rodoljub @ivadinovi}

O IZGRADNJI SA]A IZ UGLA FARAROVE KO[NICE 107 Davna{nja `elja p~elara je da nateraju p~ele da grade sa}e bez o`i~avanja satnih osnova ili ~ak i bez satnih osnova. Fararova ko{nica pru`a takvu mogu}nost, {to otvara perspektivu novog na~ina p~elarenja Anton Zor

PROBLEMI SA VOSKOM 111 Problem sa zaga|enim sa}em polako se iz teorije seli u praksu. Apsolvirajte ovaj veliki p~elarski problem na vreme, jer su za njegovo re{avanje neophodne godine rada Milan Jovanovi}

POVRATAK U BUDU]NOST 112 Bolje poznavanje uticaja ljudi na okolinu utica}e na humaniji odnos prema p~elama i dobijanje nezaga|enih p~elinjih proizvoda Zvonko Bari{i}

DOMA]A PAMET U SRPSKOJ P^ELARSKOJ INDUSTRIJI

123

SKUPOVI

125

SKUPOVI I REPORTA@E

127

PARAFINISANJE KO[NICA 121 Nau~ite kako da efikasno za{titite ko{nicu od negativnih klimatskih uticaja

KALENDAR VA@NIJIH P^ELARSKIH SKUPOVA U NAREDNOM PERIODU 1 2 3 4 5 6 7

– – – – – – –

Vinkovci, IV p~elarski dani, 9, 10. i 11. III 2007. Celje, Me|unarodna prodajna izlo`ba i savetovanje p~elara, 17, 18. III 2007. Lajkovac, Dani p~elarstva Lajkovac, 25. III 2007. Istanbul, Prvi kongres p~elarskih organizacija Balkanskih zemalja, 29. III – 1. IV 2007. Crnajka kod Majdanpeka, II Delijovanski dani p~ela, 31. III 2007. Arilje, Dan p~elarstva u Arilju, 1. IV 2007. Kamenovo, Dani mlavsko-homoljskih p~elara, 14. IV 2007.

P^ELAR, mart 2007.

97


Re~ urednika Va{ urednik je proteklih dana imao brojne obaveze oko organizacije seminara o HACCPu i dobroj p~elarskoj praksi, koji je predstavljao ogroman izazov za sve p~elare Srbije. Rad bez radnog vremena na tom projektu je u~inio da ovaj broj P~elara kasni par dana, ali se nadam da ne}ete zameriti. Posao koji je ura|en na pomenutom seminaru ima}e dalekose`ne pozitivne efekte na srpsko p~elarstvo i pomo}i mu da se na vreme prilagodi novim standardima i propisima koji nas o~ekuju iz dana u dan, onim tempom kako se pribli`avamo Evropskoj Uniji. Prvi korak je na~injen. Svi moraju da ga savladaju kako bi mogli da krenemo dalje.

Sre}an 8. mart damama `ele SPOS i redakcija ~asopisa P~elar! Naravno, sve nas ovih dana najvi{e zaokuplja prole}e koje je poranilo oko 25 dana, ako je suditi prema stanju vegetacije. To ima i dobre i lo{e strane, kao i sve u `ivotu. Dodu{e, od mnogo presudnijeg zna~aja bi}e vremenske prilike u narednom periodu. Li~no sam vi{e zabrinut zbog izrazito suve zemlje, jer ove zime nije bilo dovoljno padavina u ve}em delu Srbije, nego zbog ranog prole}a. Vlage ima do dubine a{ova, ispod toga je neverovatno suvo. Definitivno je da }e prognoza pa{e uglavnom zavisiti od koli~ine prole}nih padavina, a koliko }e ih biti, vide}emo.

ZA[TO KASNI ISPORUKA P^ELARA U prva dva meseca ove godine, dosta na{ih ~lanova nije dobilo januarski i februarski broj ~asopisa na vreme, saglasno svojoj dosada{njoj navici i ustaljenoj praksi SPOS-a. Mnogi se javljaju telefonom, pitaju za razloge, a po neki i veoma `u~no protestvuju. Po{tovane kolegenice i kolege, molim vas najljubaznije za razumevanje i strpljenje za jo{ malo vremena. Tako|e vas molim da imate na umu, da je zna~ajan rast ~lanova i pretplatnika iz inostranstva, da je ove godine zbog registracije p~elinjaka potrebno upisati mnogo vi{e podataka o svakom ~lanu nego {to je to bilo do sada i da je veoma mali broj dru{tava p~elara koristio digitalnu opciju uno{enja podataka za svoje ~lanove. Dakle, preko 90% podataka o na{im ~lanovima unosi se ru~no u ra~unar, pa sve to traje dosta sporo. Pored sekretara SPOS-a, na unosu podataka o ~lanstvu, nedavno su anga`ovani i honorarni saradnici kako bi ovu akciju uspe{no priveli kraju. Imajmo na umu da je pro{le godine bilo ne{to preko 9 400 ~lanova SPOS-a, a da }e u ovoj godini taj broj biti pove}an za oko 50%. Sigurno je da u narednim mesecima ovakvih problema ne}e biti i ~asopis }e stizati na vreme. Unapred, hvala na razumevanju! Predsednik SPOS-a, @ivoslav Stojanovi}

NOVI CENOVNIK OGLASA (va`i od aprilskog broja) 1) Zadnja strana korica 20 930 dinara (15 697,50 sa popustom) 2) Polovina zadnje strane korica 11 960 dinara (8 970 sa popustom) 3) Unutra{nja strana zadnje korice 17 940 dinara (13 455 sa popustom) 4) Polovina unutra{nje strane zadnje korice 10 465 dinara (7 848,75 sa popustom) 5) Unutra{nja strana (134×194 mm) 15 697 dinara (11 772,75 sa popustom) 6) Polovina unutra{nje strane (134×95 mm) 8 970 dinara (6 727,50 sa popustom) 7) Tre}ina unutra{nje strane (134×63 mm) 7 475 dinara (5 606,25 sa popustom) 8) ^etvrtina unutra{nje strane (134×45 mm) 5 980 dinara (4 485 sa popustom) 9) Osmina unutra{nje strane (65×45 mm) 4 485 dinara (bez popusta) 10) Mali oglasi za ~lanove SPOS-a: – 60 dinara po re~i, uz minimalnu cenu jednog malog oglasa od 600 dinara 11) Mali oglasi za organizacije, privrednike i ostale: – 90 dinara po re~i, uz minimalnu cenu jednog malog oglasa od 900 dinara – Popust od 25% se odobrava samo za oglase koji su upla}eni unapred za 6 meseci. – Za ogla{iva~e iz inostranstva cenovnik ogla{avanja se uve}ava za 50%. 98

P^ELAR, mart 2007.


Foto: Arsi}

PISMO P^ELARIMA ZA MAR T

Prof. dr Milan ]irovi} Ul. Slova~kih pobunjenika br. 6 34000 Kragujevac (034) 318-037, (064) 58-93-504

P~elinja dru{tva ulaze u mart sa ve} ranije zapo~etim leglom iz kojeg se ve} ra|aju mlade letnje p~ele. Njihov broj raste iz dana u dan, istim tempom kojim je matica u februaru polagala jaja. Istovremeno, postepeno izumiru stare zimske p~ele, vr{i se smena generacija, koja }e biti sasvim zavr{ena tek u aprilu. Zimske p~ele su u to vreme veoma iscrpljene, zalihe hranljivih materija (belan~evina, masti) u njihovom telu su smanjene, utoliko vi{e ukoliko je stepen zara`enosti varoom ve}i. U jakim p~elinjim dru{tvima zapa`a se blag porast brojnog stanja p~ela, u srednje jakim taj broj ostaje skoro nepromenjen, a u slabim se brojno stanje p~ela ~ak vidno smanjuje. Pove}anjem broja mladih p~ela, pove}ava se i potencijal p~elinjih dru{tava da neguju leglo, matice pove}avaju tempo le`enja jaja, {to obezbe|uje kasnije ubrzano ja~anje zajednica. P~elar treba samo da podr`i ubrzanje tog razvoja. Utopljavanje ko{nica se obi~no vr{i sa nekoliko slojeva novinskog papira iznad poklopne daske gde su toplotni gubici najve}i. Oblaganje ko{nica sa strane nekim izolacionim materijalom, u na{im uslovima je necelishodno. P^ELAR, mart 2007.

Ako je gornje leto bilo otvoreno, treba ga zatvoriti, a donje otvoriti da bi kroz njega p~ele mogle iznositi iz ko{nice mrtve p~ele i drugu ne~isto}u. Pojava vlage, zbog koje neki p~elari uglavnom i otvaraju gornje leto, sada prakti~no nije mogu}a jer je za negu legla p~elama potrebna velika koli~ina vode, a zajednica u ovom periodu ve} sasvim korektno mo`e da organizuje svaku vrstu ventilacije. Gubitak toplote mo`e da se umanji zatvaranjem ulica odozgo plasti~nom folijom.

Podsticajno prihranjivanje To je jedna od najzna~ajnijih mera za ubrzanje prole}nog razvoja. U prvoj polovini marta u tu svrhu mo`e se koristiti {e}ernomedno testo (poga~a), a od polovine marta mo`e se davati i sirup. Mnogi p~elarski stru~njaci, jedan od njih je i profesor Lebedev, tvrde da poga~a isto tako stimuli{e razvoj zajednica kao i sirup. Naime, i poga~a stvara utisak unosa, stvara se potreba za ve}im unosom polena, {to zajedno pospe{uje razvoj legla. Osim toga, poga~a data direktno na satono{e zatvara ulice sa gornje strane i znatno spre~ava gu99


bitke dragocene toplote iz gnezda. Istovremeno, upija vlagu u ko{nici nastalu pove}anom potro{njom meda koja u martu iznosi bar 3 do 4 kilograma. Po`eljno je, makar u prvoj polovini marta, p~elama davati ne obi~nu, ve} oplemenjenu poga~u. U to vreme je unos cvetnog praha relativno mali ({to ove godine nije slu~aj), te u ishrani p~ela obi~no nedostaju proteini, vitamini i minerali, pa ih treba dodati bar delimi~no kroz razne dodatke za oplemenjivanje poga~e: suvi polen, kvasac, obrano kravlje mleko u prahu (re|e obi~no), obezma{}eno sojino bra{no i sli~no {to literatura preporu~uje. Tu su i vitaminske tablete, kobalt, morska so (0,5 g na kilogram poga~e). Ako se dodaju cvetni prah i med, oni moraju poticati sa vlastitog (zdravog) p~elinjaka (prisustvo spora ameri~ke trule`i u medu mo`e se proveriti u nekim veterinarskim institutima u Srbiji). Pekarski kvasac prethodno treba inaktivirati, kratkotrajnim kuvanjem, recimo u malo mleka (3 do 5 minuta) da se ubiju kvasne gljivice. Proteini iz mleka skoro u potpunosti se koriste za pospe{ivanje razvoja legla, a proteini iz kvasca za stvaranje rezervnih hranljivih materija u telu p~ele. Zna~i, u martovskoj poga~i mleko je korisniji dodatak od kvasca. Preporu~uju se slede}i procenti dodataka: 3–7% polena, 5% kvasca, 5% sojinog bra{na ili 3% mleka u prahu. Ako se ovi dodaci kombinuju, ukupna njihova koli~ina ne treba biti ve}a od 10–15% mase poga~e. Od polovine marta nadalje, do kraja podsticajnog perioda, zbog dovoljnog unosa polena iz prirode, mo`e se p~elama davati obi~na poga~a napravljena samo od {e}era u prahu i meda. Mo`e se koristiti i sirup 1:1, u malim porcijama svaki ili svaki drugi dan. Napomenimo da podsticajna prihrana poga~om ili sirupom stimuli{e p~ele na ve}e uno{enje polena, {to veoma lepo uti~e na njihov razvoj. Sl. 1

Med Leglo

Leto

100

Obezbe|ivanje zaliha meda Eksperimentalno je dokazano da se u prole}nom periodu mogu uspe{no razvijati samo ona p~elinja dru{tva ~ije su zalihe meda ve}e od 10–12 kg (3 puna DB ili 4 LR rama), i taj nivo ne sme da se smanji tokom ~itavog razvojnog perioda. Samo kod takvih dru{tava podsticajno prihranjivanje da}e `eljeni efekat. Takvo stanje se mo`e utvrditi pri prvom prole}nom pregledu kod onih dru{tava koja su zazimljena sa dovoljnim zalihama. Ako pomenutih zaliha meda nema, p~ele }e instinktivno {tedeti hranu, smanji}e izlu~ivanje mle~a i ishranu larvi, ra|a}e se sitne p~ele sa skra}enim `ivotnim vekom i nedovoljno razvijenim `lezdama, {to ne samo da }e se odraziti na smanjenje brojnog stanja p~elinjeg dru{tva i smanjenje iskori{}enja prve pa{e, ve} takve p~ele ne}e mo}i adekvatno da odgaje ni naredne generacije p~ela zbog svog sopstvenog nepotpunog fiziolo{kog razvoja. Zato, {to pre, ~im se u martu stvore pogodni uslovi, treba nedostaju}e zalihe nadoknaditi ugro`enim zajednicama. Ili ramovima sa medom iz rezerve ili, ako njih nema, davanjem meda razre|enog vodom ili sirupa. Optimalna koncentracija sirupa za ovu namenu je 3:2 u korist {e}era. P~ele }e od takvog sirupa, na svaki kilogram dodatog {e}era, napraviti zalihu od jednog kilograma {e}ernog meda. Ovaj pokazatelj pomo}i }e nam u odre|ivanju koli~ine dodatog sirupa. Treba ga davati u {to ve}im porcijama, uve~e. Tako stvoreni ve{ta~ki med jeste prazna hrana (bez vitamina, minerala, proteina), ali }e ovi elementi biti itekako nadokna|eni iz obilnog unosa polena u ovom periodu.

Otvaranje }elija sa medom Razvoj p~elinjih dru{tava u martu mo`e se znatno podsta}i ve~ernjim otvaranjem sa}a sa medom u maloj povr{ini (oko 1 dm2). Pogre{no je otvarati }elije sa medom na krajnjim ramovima u prole}e, jer jedan deo tog meda p~ele odnose u centralni deo gde je leglo i blokiraju maticu u le`enju jaja. Bolje je otvaranje vr{iti na ramovima sa leglom jer }e se na taj na~in, osloba|anjem od meda, stvoriti dodatna povr{ina sa}a pogodnog za zaleganje. Istovremeno, to }e stimulativno delovati na matiP^ELAR, mart 2007.


cu da ubrzanije pola`e jaja, a same larve u leglu bi}e bolje hranjene. Dakle, ova operacija pogoduje i pove}anju brojnosti p~elinjeg dru{tva, ali i pove}anju kvaliteta odgajenih p~ela. Osim toga, smanjenje mednih venaca (medne kape) u centralnim ramovima, obezbe|uje kasniji lak{i prelazak p~ela u medi{ni prostor. Naime, prime}eno je da veliki medni venci u gornjem delu medi{nih ramova, mogu ne samo ote`ati prelazak p~ela u medi{ta, ve} u nekim slu~ajevima predstavljati i nepremostivu barijeru za taj prelazak.

Okretanje ramova ili plodi{ta u celini za 180° Krajem marta i na dalje, podsticajni razvoj ja~ih p~elinjih dru{tava mo`e se vr{iti okretanjem svakog drugog plodi{nog rama za 180°. Kako je leglo uvek bli`e letu, a med udaljeniji od njega (slika 1), to se okretanjem rama vr{i reme}enje gnezda, leglo se udaljava od leta, a med mu se pribli`ava. P~ele ne trpe „razoreno“ gnezdo, te`e da uspostave prirodno stanje, pa med na okrenutom ramu koji se na{ao u blizini leta intenzivno odnose i razme{taju na „bezbednija“ mesta, udaljenija od leta, dok jedan deo pojedu. Tako se osloba|a veliki broj }elija u koje matica mo`e polo`iti jaja, a istovremeno se dodatnom ishranom p~ela vr{i kontinualna stimulacija matice da zale`e. Treba imati u vidu da ovo ne smemo primenjivati kod slabih dru{tava, jer mali broj p~ela ne mo`e pokriti razbijeno leglo, pa se ono mo`e prehladiti. Okretanje ramova se ne U brdskim reonima u martu jo{ uvek mo`e da ima snega, pa tamo treba biti oprezan sa primenom razvojnih mera koje razbijaju kompaktnost p~elinjeg gnezda

P^ELAR, mart 2007.

preporu~uje (bar u martu) u brdskim reonima, zbog o{trije klime. Manje opasan na~in, {to se ti~e prehla|ivanja legla, jeste okretanje celog plodi{ta za 180°. Ovim okretanjem, celokupno leglo se pribli`ava zadnjem zidu ko{nice, a med prednjem zidu, ka letu. Leglo zahteva veliku koli~inu vazduha (zato ono i kre}e u delu rama koji je najbli`i letu), dok je med u blizini leta u opasnosti da bude „oplja~kan“. To inspiri{e p~ele da med sa tog mesta odnose dublje u ko{nicu, jedan deo pojedu, pa se opet vr{i stimulacija matice da pola`e vi{e jaja. Ovakav na~in rada se mo`e primenjivati u bilo kom delu marta. Jedina mu je mana {to je to fizi~ki i tehni~ki veoma zahtevan posao.

Metoda Blinova Metoda Blinova slu`i za podsticanje razvoja srednje jakih i slabih zajednica. Po~etkom marta, po lepom vremenu i temperaturi iznad 15 °C, svi ramovi sa leglom, p~elama i maticom premeste se uz topliji bo~ni zid ko{nice. Do njih se stavi pregradna daska, a iza nje ramovi sa medom i pergom oivi~eni drugom pregradnom daskom (slika 2). Korisno je dodatno utopljavanje gnezda sa boka i odozgo. Leto {irine 2–4 cm treba da bude naspram ramova sa leglom. Pregrupisavanje ramova na opisani na~in veoma je korisno: 1) Na ramovima sa leglom grupi{e se najve}i broj p~ela {to pogoduje ostvarivanju optimalne temperature i vla`nosti u tom delu. 2) Med koji se prete`no nalazi iza pregradne daske, p~ele ne smatraju „svojim“, pa ga nemilosrdno „plja~kaSl. 2 ju“, prenose u plodi{ni deo, a delimi~no pojedu. Sve to pogoduje ubrzanom razvoju zajednice. P~elar samo treba povremeno da vr{i prebacivanje ispra`njenih ramova u prostor sa maticom ili da dodaje izgra|eno sa}e iz rezerve da bi omogu}io matici maksimalno le`enje. Kad se na ovaj na~in dru{tvo dobro razvije, treba pregradne daske izvaditi, a ramove rasporediti kao kod normalnih p~elinjih dru{tava. U na{im uslovima, to se obi~no vr{i krajem aprila. 101


Prema pisanju Ljubena Radojeva, primenom metode Blinova, leglo mo`e da se pove}a od 50% do 80%. Kod jakih p~elinjih dru{tava ova metoda ne daje zadovoljavaju}e rezultate.

Glavni prole}ni pregled Vr{i se u martu pri temperaturi iznad 15 °C. Cilj pregleda je da se procene zalihe hrane, zdravstveno stanje p~ela i ja~ina dru{tva i ustanovi prisustvo matice. Procenjivanje zaliha hrane vr{i se radi eventualnog blagovremenog dopunjavanja istih, o ~emu je ve} bilo re~i. Ako se prona|e bezmati~no dru{tvo, dodaje mu se matica iz rezerve. Slabo, a zdravo, bezmati~no dru{tvo treba pripojiti nekom srednje jakom koje ima maticu. Kada je re~ o zdravstvenom stanju p~ela, u martu najve}u pa`nju treba obratiti na nozemozu. Da sumnjamo na ovu bolest, upu}uju

nas primetne tamne mrlje na satono{ama, zidovima ko{nice i na prednjem zidu ko{nice, iznad leta. Kona~nu dijagnozu postavlja veterinarski institut. Obolela slaba dru{tva treba spaliti, a ja~a dru{tva le~iti. Za le~enje se nekada koristio antibiotik fumagilin. Danas se te{ko nabavlja, a i saznalo se da je jako {tetan po zdravlje ljudi i p~ela. ^asopis P~elar je ve} pisao o alternativnim metodama suzbijanja nozemoze (italijanski ApiHerb, ekstrakt pelina i ljuta paprika Milo{a Milosavljevi}a iz Baljevca na Ibru, razne apitehni~ke mere i sli~no). U Rusiji se ~esto koristi lek od ljute paprike. Dve veoma ljute paprike treba sitno iseckati i preliti litrom toplog {e}ernog sirupa. Posudu poklopiti i ostaviti da stoji 24 sata. Zatim dobijenu masu treba izgnje~iti i bez ce|enja sipati u hranilicu. Na ovaj na~in se le~e p~ele na manastirskim p~elinjacima u Rusiji i tamo nozemoze nema, ali je ima na okolnim p~elinjacima, gde se primenjuju hemijski lekovi.

PLASTI^NA FOLIJA U RAZVOJNOM PERIODU Ing. Dobrosav Be{inovi} Ul. Proleterska br. 137/21, 19250 Majdanpek, (030) 582-130, (064) 381-7844

Izimljavanje je najkriti~niji period u `ivotu p~ela. Tada p~elinje dru{tvo prelazi iz stanja relativnog mirovanja u stanje velike aktivnosti. Pri temperaturi u klubetu od 34–35 °C, matica po~inje da pola`e jaja i novo leglo vi{e ne dozvoljava da se klube pomera u pravcu hrane. To je po~etak zamene zimskih p~ela, koji kod optimalnog zazimljenog dru{tva traje oko 30–35 dana. Ali taj period od izimljavanja do po~etka bagremove pa{e je dosta nestabilan i kratak za optimalni razvoj p~elinje zajednice. ^esto p~elari smatraju da }e se jaka dru{tva sa mladim maticama i dovoljnom koli~inom hrane, dobro razvijati i napredovati bez pomo}i p~elara i bez obzira na vremensku i pa{nu situaciju. To nije uvek tako, jer p~ele nerado otklapaju poklopljen med tako da dru102

{tva u izvesnom smislu gladuju, a matica pola`e jaja samo u ograni~enoj meri. Mart i april su odlu~uju}i za razvoj. Tada se p~elinjoj zajednici mora pomo}i (hrana, utopljavanje, prostor, voda i drugo) kako bi ubrzali razvoj, jer su nauka i praksa potvrdile da je to i mogu}e i opravdano.

O ~emu moramo voditi ra~una tokom razvoja dru{tava za bagremovu pa{u? Hrana nije samo osnov za opstanak p~ela, nego od njene koli~ine u ko{nici zavisi i brzina razvoja. Utvr|eno je da se potro{nja hrane menja po periodima i to od oktobra do marta iznosi oko 53 g dnevno, u martu oko 195 g, P^ELAR, mart 2007.


dok u aprilu kada ima i najvi{e legla dru{tvo potro{i oko 308 g hrane dnevno. Ruska istra`ivanja (N. G. Bila{) govore i o tome da kod prisustva koli~ine meda u gnezdu od 8–12 kg, p~ele su bolje odnegovale larve {to se odrazilo na ve}u prose~nu du`inu `ivota p~ela, nego kada je u gnezdu bilo manje hrane. Bilo je vi{e legla za 24%, a u pa{i su vi{e sakupljale meda (40,5 kg, dok su dru{tva sa malim rezervama donela samo 26,9 kg). Profesor Farrar je prvi utvrdio zna~aj snage dru{tva, da jedno dru{tvo od 6 kg p~ela donosi 1,5 puta vi{e meda nego {to bi zajedno donela ~etiri dru{tva od po 1,5 kg p~ela. Zato kod glavnog prole}nog pregleda moramo pored ocene ukupnog stanja p~elinjeg dru{tva da utvrdimo koli~inu i kvalitet hrane, da preduzmemo mere utopljavanja, obezbedimo pojilice i napravimo plan razvoja. Ako hrane ima dovoljno, moramo je staviti u „aktivan“ polo`aj kako bi se p~ele prinudile da je koriste. U praksi to radim sa plitkim magacinom hrane koji se podbaci ispod DB plodi{ta. Treba sagledati i va`nost vode i tehniku utopljavanja. Utopljavanje tokom zime nije imalo naro~itu funkciju, ali zato u prole}e itekako ima zna~aja. Pove}anjem legla rastu i potrebe za vodom, pa se mora anga`ovati i ve}i broj p~ela vodono{a. Ustanovljeno je da kada su p~ele dnevno izletale po nektar 10–15 puta, po polen ne{to manje, dotle su vodono{e izletale i do 100 puta. Ali, u predpa{nom periodu veliki broj p~ela je anga`ovan na odgoju legla, dok prema nekim podacima izletnica ima maksimalno 28%. Jo{ ako znamo da jedan deo njih ~ine vodono{e, onda jo{ manji broj p~ela ostaje na raspolaganju za unos nektara i polena. Deficit u vodi dolazi do izra`aja posebno no}u, te su p~ele prinu|ene da rano izle}u i pri ni`oj temperaturi (8–10 °C). Nije te{ko predvideti posledice po p~ele koje bi morale da vodu tra`e u takvom okru`enju. Tada one utro{e mnogo meda i svoje energije, ~esto se vra}aju i bez ili sa zaga|enom vodom, a mnoge se i ne vrate. To umanjuje radnu sposobnost i skra}uje `ivot p~ela, {to neminovno uti~e na razvoj legla. Veliki problem koji mu~i p~elare su nepovoljne vremenske prilike kada p~ele nisu u mogu}nosti da unose potrebnu im vodu. Tada se name}e pitanje kako p~ele re{avaju ovaj problem? Da li ima {tete i kolika je? LiteratuP^ELAR, mart 2007.

ra upu}uje na to da vodono{e predaju vodu p~elama „cisternama“, a one je svojim surlicama predaju p~elama hraniteljicama. Takvih p~ela ima uvek u odre|enom broju i deluju u vanrednim prilikama. Iz prakse mogu da istaknem da p~elar mo`e i treba da pomogne. Kod prole}nog razvoja, va`nu ulogu ima koli~ina prirodne hrane u ko{nici i snaga p~elinjeg dru{tva. Tada, pravovremeno postavljena plasti~na folija (druga polovina marta) preko celog plodi{ta ima}e vi{estruki pozitivni zna~aj (sme se koristiti samo folija sa sertifikatom za prehrambenu industriju – napomena urednika). Ako je dru{tvo solidno jako i sa optimalnom koli~inom hrane, u njemu }e uvek biti srazmeran broj p~ela „cisterni“. Uz pomo} ovih p~ela i uz kondenzovanu vodu na foliji, ali i vodu iz otklopljenog meda, lak{e }e se premostiti krizni period kada unos vode nije mogu}. Prime}eno je da p~ele izle}u kasnije nego iz ko{nica bez folije. Po meni, razlog ranog izleta je `e|, a ne nektar. I u radu sa folijom, kao i kod primene poga~a, dolazi do {tetnih posledica ako se ne upotrebljavaju u optimalnom vremenskom periodu. Kada se p~elama rano daje poga~a, one imaju ogroman deficit vode. Za pretvaranje ve{ta~ke hrane u p~elinju hranu, p~ele treba da utro{e puno energije za razgra|ivanje {e}era (saharoze) u monosaharide, glukozu i fruktozu. Za to su potrebne belan~evine koje p~ele koriste iz polena. Ali ako ga nema, one tro{e belan~evine iz svog tela i kada se i te mogu}nosti iscrpe, onda tro{e belan~evine iz trutovskog legla ako ga ima, a ako ne, onda iz larvi p~ela radilica. To sigurno nepovoljno utiIz recenzije docenta Zlatka Pu{kadije iz Osijeka: Sve navedeno u ovom tekstu video sam kako upra`njavaju u Austriji, gde su hladne zime i prole}a i gde p~ele dugo ne izle}u iz ko{nica. Mislim da treba napomenuti kako su folije potrebnije tamo gde su prole}a hladnija (vi{e nadmorske visine). Autor je jo{ i istakao da prerano stavljanje folije mo`e biti {tetno, {to je tako|e jako va`no. 103


~e na razvoj i pripremu za pa{u. Zato, poga~u treba dati onda kada p~ele povremeno izle}u, donose potrebnu vodu i polen. Kako je rana poga~a {tetna (osim ako je dru{tvo ostalo bez imalo hrane, pa predstavlja nu`no zlo), tako|e je {tetna i rano postavljena folija (ima p~elara koji je stave jo{ kod uzimljavanja). Ona stvara vlagu koja je opasnija od zime (detaljnije u P~elaru 2/2006). Folija stimuli{e samo ona dru{tva koja kod DB ko{nice imaju leglo na 4–5 rama. Na ona sa 3 rama legla, folija se ne stavlja. Takva se dru{tva tretiraju na drugi na~in, kao pomo}na, ili za neku kasniju pa{u. Ona dru{tva ~ije se plodi{te prekrije folijom, obavezno kontrolisati nakon 24 ~asa. To se radi oko 10 ~asova i ako je folija delimi~no suva (krug oko 20–25 cm) to je znak da je dru{tvo spremno za ubrzani razvoj do bagremove pa{e uz pomo} folije. Kod takvih dru{tava treba posebno obratiti pa`nju na blagovremeno pro{irenje plodi{ta kako ne bi do{lo do blokade matice i pojave nagona za rojenje. Kada je u pitanju upotreba folije, ne mo`e se ni{ta posebno i odvojeno posmatrati. Zato se ni rokovi njenog postavljanja ne mogu strogo precizirati. Odluka se donosi na osnovu lanca uzajamno povezanih faktora uticaja (me|uzavisnost izme|u kvaliteta zimskih p~ela, kvaliteta i koli~ine hrane, na~ina uzimljavanja i izimljavanja, pa{nih i klimatskih prilika, ali i p~elara sa njegovom ve{tinom i znanjem). Sve {to ovde iznosim je zasnovano na mojoj praksi i provereno u radu sa DB i Fararovom ko{nicom. Provereno je na ko{nicama sa 10 i 12 ramova u plodi{tu, sa obi~nim i sa antivarooznim podnja~ama, sa i bez magacina

hrane, kao i kod dvojnih i dvomati~nih dru{tava. Kod svih oblika, primena folije u tehnici utopljavanja daje dobre rezultate. Naravno, ako je sve ura|eno u pravo vreme i na pravim dru{tvima. Ali, ako je pri kontroli, folija prekrivena kapljicama vode, tada se sklanja (pomeri se ka zadnjoj strani plodi{ta za oko 30%, pa se ponovo utopljava hartijom, jer dru{tvo nije zrelo za intenzivan razvoj) jer od te vlage bi}e ve}e {tete nego koristi. Tamo gde folija ostaje, njenu blagodet pokaza}e pa{a jer je poznata ~injenica da leglo iz marta i aprila daje p~ele medarice. Tu dolazi do punog izra`aja kvalitet p~ela, jer folija pored ostalog osloba|a veliki broj p~ela zadu`enih za odr`avanje mikroklime, u korist negovateljica legla. Ako se dodaje poga~a, ona ide ispod folije, dok se za hranilicu napravi otvor u foliji. P~ele ne stimuli{em sirupom, za nadra`ajno stimulisanje koristim magacin hrane (P~elar 2/2002). U p~elarskoj literaturi ima dosta tekstova o zna~aju vode za p~ele kao i o upotrebi plasti~ne folije. Veliki pobornik bio je pokojni Slavko Jakovljevi}. Pozitivni uticaj folije prou~avali su V. V. Panjukov i N. L. Popova. Utvr|eno je: – izlet p~ela vodono{a bio je manji za 1,5–2 puta, – dnevna potro{nja meda smanjena je za 40 g, – p~ele medarice imale su uve}anu du`inu `ivota za 15%, – koli~ina legla bila je ve}a za 20% u odnosu na kontrolne zajednice, bez plasti~ne folije.

PROGNOZA ZA MART Dejan Kreculj MART

104

U prvoj dekadi predvi|eno je prili~no toplo vreme sa temperaturama nalik na rano prole}e: jutarnje temperature oko 5 °C i dnevne koje }e biti idealne za izletanje jer }e dosezati 15 °C pa i 20 °C. Ovakvo vreme }e potrajati do polovine meseca, kada sledi par kratkotrajnih zahla|enja, ali bez zna~ajnijeg pada temperature. Pred kraj meseca o~ekuje se stabilizacija vremena. Za razliku od ranijih godina, kada smo tokom marta imali duge ki{ne periode, meteorolozi ne predvi|aju zna~ajnije padavine. O~ekuje se samo po negde kratkotrajna magla i blago, tiho vreme bez zna~ajnijeg vetra.

P^ELAR, mart 2007.


Ro|en je 1934. godine. Pukovnik je u penziji. P~elari LR ko{nicom od 1980. godine. Dobitnik je priznanja Zaslu`ni p~elar.

PRIPREMA ZA BAGREMO VU PA[U Svetislav M. Baki} Ul. Paunova 91, 11040 Beograd, (011) 2669-055, (063) 87-45-813

Naravno da je najbolje ako p~ele prethodne godine sakupe dovoljno meda i spremne u|u u zimu. Ali, ako nije takav slu~aj, a u na{im krajevima je ~esto tako, naro~ito kod stacionarnih p~elara, treba u~initi sve da p~elama obezbedimo dovoljno ve{ta~ke hrane, kako ne bi krajem zime i u prole}e morali da interveni{emo poga~ama. P~ele se sre|uju oko prvog avgusta tako da u nastavak na vrhu LR ko{nice stavim u sredinu 6 do 8 ramova legla, a do zidova med. Donji nastavak dobija vi{ak legla u sredini i prazno sa}e. Na krajeve nastavka treba staviti vi{ak meda ako ga ima. Na podnja~u treba staviti tre}i nastavak ili polunastavak praznog sa}a, kojeg p~ele ~uvaju od moljaca do kraja oktobra, kada ga mo`emo skloniti. Najva`niji zadatak po~etkom avgusta je za{tita od varoe nekim od preparata (najbolje mravljom kiselinom ako je temperatura ispod 26 째C ili Apiguard-om, koji se mo`e primenjivati bez obzira ne temperaturu, ~ak daje bolje rezultate kada je temperatura vi{a). Ako p~ele dr`imo na terenu gde u avgustu ima pa{e, p~ele }e sakupiti dovoljno meda i idealno urediti gnezdo za zimovanje. Ako pa{e nema, tokom avgusta moramo da dohranjujemo p~ele sirupom 1:1, svakog drugog dana, a obi~no porcijama od 1 do 1,5 litara. Po~etkom septembra treba proveriti koli~inu hrane kod p~elinjih dru{tava. Dru{tvo koje nema oko 17 kg meda treba prihranjivati ve}im porcijama sve do 15. septembra. Krajem oktobra mo`e se skloniti tre}i nastavak sa podnja~e i proveriti stanje hrane i utvrditi da li ipak nekom dru{tvu treba dati poga~u i kada. Nukleusima nekad treba dati prvu poga~u ve} u decembru, a ostalim dru{tvima, ako nismo pripremili dovoljnu zalihu, u ve}ini slu~ajeva hrana mo`e da nedostaje tek u martu. P^ELAR, mart 2007.

Kada nema legla, onda je potrebno za{tititi dru{tvo od varoe nekim preparatom. Pro{le godine sam u novembru za{titio dru{tva nakapavanjem oksalne kiseline. Shodno mojim razmi{ljanjima i zaklju~ivanju, krajem oktobra zatvaram leta na podnja~i i otvaram rupe, tj. otvore pre~nika 2,5 cm na sredini svakog nastavka. Na hranilice treba postaviti novine. Po~etkom marta se utvr|uje stanje dru{tava i svima se daje poga~a. Valja naglasiti da godinama moja dru{tva nisu imala nozemozu, iako nisu dobijala fumagilin. Smatram da su razlozi verovatno slede}i: a) zazimljavanje u dva nastavka sa zatvorenim letom na podnja~i, a otvorenim letom na nastavcima; b) p~elinjak se nalazi na bre`uljku, na oceditom tlu; v) nikad ne zazimljavam slaba dru{tva.

Formiranje dvomati~nih zajednica ^im d`anarika procveta treba izvr{iti pregled dru{tava i ustanoviti koja su jaka, koja osrednja, a koja slabija. Na dru{tva srednje ja~ine zazimljena u dva nastavka stavlja se mati~na re{etka, a na nju slabije dru{tvo ili nukleus u jednom nastavku. Svakako, ramove iz nukleusa treba prebaciti u jedan nastavak, a ostatak popuniti praznim ramovima (ili ramovima sa medom, ako ih p~elar poseduje). Ne treba ih prskati nikakvom miri{ljavom te~no{}u. Na svim nastavcima treba otvoriti leta (rupe). Na vrhu gornjeg dru{tva treba postaviti zbeg sa hranilicom u koju se sipa 300 ml sirupa 1:1. U narednim danima, svakog drugog dana, potrebno je podsticajno davati po 300 ml sirupa, a dru{tvima koja imaju slabije zalihe hrane treba sipati po 1 litar. 105


Kad po~ne da cveta tre{nja sva dru{tva treba da dobiju po jednu satnu osnovu do legla. Posle nedelju dana, dru{tvima koja su uradila satnu osnovu treba dati sa druge strane do legla jo{ jednu. Nakon nedelju dana treba dodati po jednu satnu osnovu sa obe strane legla. Na ovaj na~in su p~ele svih uzrasta zaposlene. Ako su uslovi povoljni, treba izvr{iti dislokaciju nastavaka, {to se svakako ne mo`e uraditi svake godine i na svakom dru{tvu. Na 20 dana do cvetanja bagrema, sva dvomati~na dru{tva imaju vi{e od 10 ramova, a mnoga dosti`u i 14 do 18 ramova zatvorenog legla. Na 10 do 15 dana pre cvetanja bagrema treba podesiti podnja~e za oduzimanje cvetnog praha. Na ovaj se na~in smanjuje aktivnost matice u le`enju, kako bi na po~etku bagrema bilo ne{to manje otvorenog legla. Prvi, iako jo{ neotvoreni, beli cvetovi bagrema opominju p~elara da preuredi dru{tva na slede}i na~in. Slabiju maticu iz dvomati~nog dru{tva sa nekoliko ramova otvorenog legla i meda treba prebaciti u nukleus. U nastavak na podnja~i treba staviti bolju maticu sa otvorenim leglom, jednu do dve satne osnove, lepo sa}e, a do zidova ko{nice po jedan ram sa medom i cvetnim prahom. Na nastavak se stavlja mati~na re{etka, pa nastavak sa zatvorenim leglom. Na vrh, iznad nastavka sa zatvorenim leglom, treba staviti tre}i nastavak sa praznim sa}em. Ako u toku pa{e bagrem dobro zamedi, treba dodati jo{ jedan (polu)nastavak.

Nadmo}an na~in borbe protiv rojevog nagona Od polovine maja do polovine jula treba na svakih 8 do 11 dana (11. dan do podne) obavezno preurediti p~elinja dru{tva. U nastavak na podnja~i treba ostaviti otvoreno leglo sa maticom, jednu do dve satne osnove i prazno sa}e, a u nastavak iznad mati~ne re{etke ramove sa zatvorenim leglom. Radi se o malome poslu koji ne zahteva potragu za maticom, ve} samo treba p~ele sa ramova stresti i ove podi}i u drugi nastavak. Ako se slu~ajno vidi matica, onda nema potrebe za stresanjem p~ela. Poslednjih 7 do 8 godina na mom p~elinjaku nije zabele`en rojevi nagon. Moji prijatelji (Milovan Markovi} sa 40 LR dru{tava, Ante Divi} i \ura Dejanovi} sa po 15 LR dru{tava) 106

pro{le godine su sledili ovaj metod i nisu imali nijedan slu~aj rojevog nagona.

Interesantan eksperiment Pro{le godine u vreme preure|ivanja p~ela na dvomati~ni sistem ostala su mi dva nukleusa jedan do drugog. Jedan nukleus bio je pun p~ela i imao je tri rama legla, a drugi dosta manje p~ela i dva rama legla. Odlu~io sam da se poigram. Prebacio sam oba nukleusa u po jedan nastavak, dopunio ih ramovima s medom i ramovima bez meda, pa sam potom na ja~i nukleus stavio mati~nu re{etku, a na nju nastavak sa slabijim nukleusom. Zatim sam otvorio rupe na nastavcima i dohranio oba dru{tva preko jedne hranilice. Na dvadeset dana do bagrema, donji (nekada ja~i) nukleus imao je pet ramova, a gornji {est ramova zatvorenog legla. Dalje sre|ivanje je sledilo gore navedena uputstva. Ova dva nukleusa su, kako je merenje pokazalo, dala 33 kg bagremovog meda, dok je najja~e dru{tvo na p~elinjaku dalo 42 kg na istoj bagremovoj pa{i. Ovaj primer najbolje pokazuje {ta zna~i kompaktnost dve zajednice u dvomati~nom p~elarenju.

Zaklju~ak Za ve}i prinos meda primenjuju se slede}i na~ini p~elarenja: – p~elarenje dvojnim dru{tvima; – spajanje slabih sa dru{tvima srednje ja~ine neposredno pred pa{u; – poja~avanje dru{tava srednje ja~ine na dvadeset dana pred bagremovu pa{u leglom iz nukleusa i slabijih dru{tava; – nalet. Navedeni na~ini koje je i pisac ovih redova li~no primenjivao daju slabije rezultate od dvomati~nog sistema. Po mi{ljenju koje se ovde zastupa, klju~ uspeha dvomati~nog sistema nalazi se u kompaktnosti dru{tava odvojenih tek jednom mati~nom re{etkom. Naime, iako se radi o dva dru{tva, ona se pona{aju kao da je re~ o jednom jedinom, jer samo matice nemaju dodira jedna s drugom. Radi se o broj~ano jakoj jedinstvenoj „vojsci“ koja }e kad joj se skloni slabija matica sa delom otvorenog legla, „pod komandom“ bolje matice posti}i fantasti~ne rezultate, pod uslovom postojanja pa{e. P^ELAR, mart 2007.


O IZGRADNJI SA]A IZ UGLA FARAROVE KO[NICE

Sadik ^amd`i} Ul. Hamdije Seli}a br. 30 75280 Kladanj +387 35 621-302, +387 35 620-070 a.alba@hotmail.com

Fararova ko{nica je dobila ime po doktoru Fararu (C. L. Farrar), profesoru na Univerzitetu u Viskonsinu, koja se sastoji od nastavaka visine 6 i 5/8 in~a, {to je kod nas zaokru`eno na 170 mm. Zbog neinformisanosti, pod ovim nazivom se ~esto pojavljuju sve ko{nice ~iji je nastavak ni`i od LR ko{nice. Farar je eksperimentisao sa 10, 11 i 12 okvira, ali uvek sa nastavkom visine 6 i 5/8 in~a. Zato je ispravno nazvati Fararovom ko{nicom samo ko{nicu sa ovom visinom nastavaka. I sada sve va`nije firme, koje se bave proizvodnjom ko{nica u SAD-u proizvode ovaj nastavak pod nazivom medium super (Dadant and sons, Mann Lake, Brushy Mountain, Betterbee, The A. J. Root Company). Sa nastavkom visine 170 mm Farar je izvr{io rigorozne nau~ne eksperimente i ustanovio ~injenice o rasporedu zimske zalihe hrane, sme{taju klubeta itd. Dodatni argumenti u prilog nastavka visine 170 mm bazirani na 38 godina p~elarenja sa ovom ko{nicom bi}e prezentirani do kraja ovog napisa. Pre izno{enja mojih sopstvenih spoznaja o prednosti i pogodnosti ove ko{nice izne}u neke iz postoje}e literature koje su ve} klasika. Mislim da je to najsistemati~nije izneo p~elar Branko Reli}.

P^ELAR, mart 2007.

Nastavci ove ko{nice su lak{i od nastavaka LR ko{nice, pa se sa manje napora mo`e njima manipulisati. Plodi{te i medi{te se uglavnom pro{iruju nastavcima, a ne okvirima. Pri manipulaciji nastavcima minimalno se remeti toplotni re`im u plodi{tu, pa je razvoj najbr`i. Pri visokim letnjim temperaturama sa}e se najmanje iste`e (deformi{e) zbog niskih okvira tako da p~ele urade najbolje radili~ko sa}e. Niski nastavci su pogodni za oplodnjake (vi{edelne). Ni`i okviri se manje klate pri selidbi (manje gnje~enje p~ela, re|e havarisanje sa}a). Pri pregledu, podizanjem nastavka, sa zadnje strane brzo se dobija puno va`nih informacija. U plitkom okviru med zri br`e i nema problema sa velikom koli~inom nezrelog meda koji se ~esto pojavljuje u visokom okviru. Niski nastavci odnosno okviri se br`e i lak{e osloba|aju p~ela upotrebom bilo kojeg na~ina. Br`e i lak{e je skidanje mednih poklopaca. Iz niskog okvira med se lak{e istresa, a sa}e se manje deformi{e. Za vrcanje su pogodni svi tipovi centrifuga, ni kod jednog tipa ne javljaju se ni najmanji problemi. Niski okviri su pogodni za proizvodnju meda u sa}u. Pogodnija je za dvomati~no p~elarenje od ko{nica sa visokim nastavcima. U toku zimovanja olak{ana je horizontalna komunikacija u klubetu izme|u dva nastavka, a po{to se klube ne mo`e smestiti samo u jedan nastavak, nema rizika od prekida kontakta sa hranom, ili je on sveden na najmanju meru. Naravno, prvi zahtev u p~elarenju Fararovom ko{nicom je svakako prekid sa praksom dr`anja slabih p~elinjih zajednica. U ovoj ko{nici prisutne su sve prednosti pokretne medne kape i mogu}e su sve korisne 107


manipulacije sa tom kapom, ali i lako re{avanje svih problema sa mednom kapom. Po{to sam na Fararovu ko{nicu pre{ao sa dvanaestoramne DB, imam kvadratnu opremu. Smatram da ko{nica oblika kvadrata ima blagu prednost nad oblikom pravougaonika, mada to nije stav ve}ine drugih p~elara. Jer, ramove u ko{nici je mogu}e postaviti u kasnu jesen, zimu i rano prole}e na „topli“ polo`aj, a u ostalo vreme na „hladni“. Kod ove ko{nice je dovoljno postaviti na „topli“ polo`aj samo nastavak na podnja~i, a ostali mogu stalno stajati u „hladnom“ polo`aju. Loptasto klube se bolje uklapa u kvadrat nego u pravougaonik, te klube mo`e biti kvalitetnije „oblo`eno“ hranom sa svih strana. Kao novinu, kod ove ko{nice uveo sam satono{u od 10 mm debljine, {to zna~i da sam svesno odstupio od Fararove preporuke da satono{a bude debljine 16 mm. Vi{edecenijsko iskustvo je pokazalo da ta debljina satono{e sasvim zadovoljava ovako nizak okvir, te da je potrebno samo odabrati letvice za satono{e sa pravilnim vlaknima i bez ~vorova.

Koriste}i prosti ameri~ki okvir, na ovakvim satono{ama nema nekih dodatnih faza rada. Sa ovom debljinom satono{a smanjuje se „nesatni“ prostor izme|u nastavaka na samo 30 mm. Kapacitet jednog dvanaestoramnog nastavka se pove}ava za preko 50 dm2, {to je oko 4 000 }elija sa}a vi{e u odnosu na nastavak sa ramovima ~ije su satono{e debljine 20 mm. Tako|e kao novinu, prestao sam vr{iti `i~enje satnih osnova, odnosno ramova. Pre svega, 108

ovde treba re}i {ta je to {to uti~e na pove}anu ~vrsto}u sa}a u ovako plitkom okviru. Iskusni p~elari znaju da sa}e u nastavku koji se nalazi neposredno na podnja~i p~ele nikada ne urade do donjih letvica. Sasvim je druga~ija situacija sa sa}em u nastavku koji je iznad prvog nastavka. Na toj poziciji p~ele urade sa}e sve do donjih letvica, i ono je tada ~vr{}e i otpornije na ru{enje. Tako|e je va`no re}i da u plitkom okviru bla`e deluju sve ~etiri sile: gravitaciona sila, sila istezanja, sila tj. te`ina grozda p~ela graditeljica i sila tj. sopstvena te`ina voska, koja je presudna da se satna osnova ili izgra|eno sa}e kida na mestu ili u blizini mesta spoja sa satono{om. Kada se u sa}u plitkog okvira izvede samo jedna generacija p~ela, sa}e postaje ~vr{}e nego u visokom okviru, jer se zidovi }elija oja~aju ko{uljicama larvi do satono{e po{to u plitkom okviru nema mesta za medni venac. Ugradnju satnih osnova bez `i~enja radim ve} vi{e decenija na taj na~in {to gornju du`inu satne osnove savijem za {irinu od 7–10 mm pod uglom od 90°. Taj savijeni deo zalepim toplim pritiskiva~em za satono{u. Na gvozdenom pritiskiva~u jedan kraj je profilisan polukru`nim falcom dubine 12 mm. Jedna strana falca klizi po boku satono{e, a druga pritiska zavijeni deo satne osnove za donju stranu satono{e. Posle toga, okvir se uzme levom rukom za donju letvicu, a sa dva prsta se pridr`ava satna osnova oko sredine okvira. Okvir je okrenut sa satono{om prema dole i tada se te~nim voskom iz posude sa „nosom“

zavari druga strana satne osnove za satono{u. To se po~ne sa dna bo~ne letvice i okretanjem okvira pod nagibom, zaliju se tri strane satne osnove za dve bo~ne letvice i satono{u. P^ELAR, mart 2007.


Ugra|ena satna osnova je kra}a od unutra{nje visine okvira za 10–15 mm. Zapravo, toliko je {iroka praznina koja se nalazi izme|u satne osnove i donje letvice rama.

Drugi na~in ugradnje satnih osnova, tako|e bez `i~enja, vr{i se jo{ br`e, ali je potrebno okvir prethodno pripremiti. Satono{a skova-

nog okvira se rase~e kru`nom testerom. Prorez je {irok 3 mm. Polukru`ni nerazrezani ostaci na dva kraja satono{e uz bo~ne letvice, dovr{e se ru~nom ili ubodnom testerom. Da se rase~eni deo satono{a ne bi deformisao, u~vr-

P^ELAR, mart 2007.

sti se sa dve do tri klanfice du`ine 6 mm ili 8 mm, tako da su razdaljine izme|u bo~nih letvica i klanfica i izme|u samih klanfica jednake. Pri ukivanju klanfica, rase~ena satono{a se stavi na limenu traku du`ine 400 mm, visine 8–9 mm i debljine 3 mm ili se distanca reguli{e umetnutim odvija~em prilikom zakivanja klanfica. Tako pripremljen okvir stavlja se u uobi~ajen polo`aj na podmetnutu dasku, a satna osnova se utisne u prorez satono{e. U~vr{}ivanje satne osnove u prorez satono{e mo`e se izvr{iti na taj na~in {to se niz prorez sa le|ne strane satono{e nalije te~ni vosak koji pod nagibom klizi niz ~itavu du`inu proreza i tako zalepi u prorezu ugra|enu satnu osnovu. Drugi, br`i na~in je da se satna osnova progura kroz prose~enu satono{u i prema{i le|a satono{e za 3–5 mm, a onda jednostavno previje na jednu stranu i ugradnja je zavr{ena. Ali, ovde se nisam zaustavio. Kada sam se u praksi uverio da satna osnova ugra|ena u okvir bez `i~enja potpuno funkcioni{e, shvatio sam da Fararova ko{nica sa ovom visinom okvira pru`a neslu}ene mogu}nosti. Po~eo sam sa eksperimentisanjem. Dodavao sam ~itav nastavak sa naizmeni~no pore|anim okvirima. Svaki drugi okvir bio je samo sa uskom trakom satne osnove, ili i bez toga, samo {to je iz njega prethodno bilo ise~eno sa}e. Tako „goli“ okviri bili su stavljeni izme|u dva okvira sa satnim osnovama ili izgra|enog sa}a. Opet je sve savr{eno funkcionisalo. Sada su p~ele gradile sa}e na prirodan „primitivan“ na~in u najmodernijoj ko{nici na svetu. Moram priznati da sam se neprekidno suo~avao sa prijatnim iznena|enjima. Shvatio sam da ovo pru`a mogu}nost u vremenu „hemizacije“ p~elarstva za proizvodnju meda koji p~ele sme{taju u potpuno nezaga|enu „ambala`u“, i to kako vrcanog tako i meda u sa}u. Vrlo lako je shvatljivo da se ove mogu}nosti pru`aju i p~elarima koji p~elare sa DB i LR ko{nicama i njihovim varijacijama, da u plitkim nastavcima koje koriste u medi{tu tako|e sve ovo primene. Neophodno je napomenuti da je mogu}nost prirodne gradnje sa}a u ovoj ko{nici va`na za na{e p~ele rase Apis mellifera carnica. 109


Osobina kranjske rase je da prirodno gradi oko 760 }elija na dm2 sa}a. Po{to tehnologija izrade satnih osnova dolazi iz Nema~ke (Rietsche), a to je postojbina tamne nema~ke rase p~ela, ~ija je rasna osobina da gradi oko 800 }elija na dm2, na{oj rasi je „ukinut“ normalan prostor za razvoj potomaka, jer je prisiljena da gradi manje }elije. Za sada nemamo nau~nih istra`ivanja da li je gajenje kranjske rase decenijama u ne{to manjim }elijama dovelo do degenerativnih procesa i/ili raznoraznih posledica. ^injenica je da se pove}ava kapacitet plodi{ta ako p~ele grade sa}e na neo`i~enom okviru, jer u }elijama kroz ~ija dna prolazi `ica, p~ele uglavnom ne gaje leglo. Kada se primenjuje sistem ugradnje satnih osnova bez `i~enja okvira, vrlo su velike u{te-

de u materijalu i pomagalima, a najzna~ajnija u{teda je u u{tedi vremena tj. rada. Isecanje sa}a iz ovakvih okvira je izuzetno brzo i lako. Samo se sat okru`i o{trim no`em po unutra{njim stranicama okvira i sa}e je ise~eno i spremno za pretapanje. Nije na odmet podsetiti na biolo{ku ~injenicu da preovla|uju}e radili~ko sa}e gradi zajednica u kojoj je matica do 11 meseci starosti, a prirodni rojevi i nukleusi bez obzira na starost matice. Treba znati da je grani~na visina nastavaka u kome sve ovo funkcioni{e 170 mm. Funkcioni{e naravno i u ni`im nastavcima ali nema potrebe za daljim sni`avanjem njihove visine, jer je visina Fararovog nastavka optimum.

Nova knjiga

Celovit i jednostavan vodi~ za

P^ELARSTVO Ovaj ilustrovani priru~nik za uzgoj p~ela i izradu proizvoda od meda, ~iji je autor Kim Flottum, urednik ameri~kog ~asopisa Bee Culture, kona~no je preveden i na hrvatski jezik i dostupan i tr`i{tu Srbije, u izdanju ku}e Veble commerce iz Zagreba. Knjiga je verna kopija originala, {tampana je na luksuznom kunstdruku, formata 20,5×25,5 cm, na 168 strana. Pored standardnih p~elarskih tema sa opisom na~ina p~elarenja u SAD-u, napisanih veoma lepim i neuobi~ajenim stilom, posebno bogatstvo knjige predstavlja deo sa detaljnim receptima za pripremu kozmeti~kih preparata na bazi p~elinjih proizvoda (sapun, krema za ruke, krema za noge, balzam za usne, tonik za ko`u), jela sa mesom i medom, preliva za jelo, preliva za salatu, namaza, maslaca, kompota, letnjih poslastica, napitaka, supa, umaka, salata, dezerata. Nisam odoleo isku{enju da nabrojim skoro sve {to se tamo mo`e na}i, jer je prava retkost nai}i na ovako korisne recepture. Sa ovim remek delom mo`e se porediti samo irska knjiga In Praise of Honey (Honey for health, beauty&cookery), ali nje, na `alost, nema na na{em jeziku. U svakom slu~aju, ovu knjigu morate imati. Njena promotivna cena je 1 900 dinara, a kontakt mo`ete ostvariti na: VALERA, ^elebi}ka 3/I, Beograd, (011) 3581-040, (063) 365-821, marija1997@EUnet.yu Urednik

RE^NIK P^ELARSTVA englesko–srpski, srpsko–engleski U izdanju Fakulteta veterinarske medicine, pod autorstvom na{ih dragih prijatelja i nastavnika ovog fakulteta, Zorana Stanimirovi}a, Nevenke Bjelice i Jevrosime Stevanovi} iza{ao je iz {tampe obiman p~elarski re~nik d`epnog formata, na ~ak 412 stranica. U eri op{te globalizacije, razmena informacija je od presudnog zna~aja za uspeh. Danas se najve}i broj informacija mo`e na}i upravo na engleskom jeziku, pa je posedovanje ovog re~nika vi{e nego nu`no, te vam ga toplo preporu~ujem. Kontakt: (063) 391-581, zoran@vet.bg.ac.yu Urednik

110

P^ELAR, mart 2007.


PROBLEMI SA VOSK OM Anton Zor, Savska 19, 4248 Lesce anton_zor@email.si www.cebelarstvo-zor.tk www.cebelarstvo.bled.eu.org

Dao sam svoj med na analizu (vrcan 25. jula 2006) i dobio slede}i rezultat: Ksilidin (raspadni produkt amitraza) (0,003 mg/kg) Formamidin (raspadni produkt amitraza) (0,002 mg/kg) Kumafos (0,002 mg/kg) Fluvalinat (0,01 mg/kg) Napominjem da, od kada p~elarim, na svom p~elinjaku nisam upotrebljavao kumafos (Perizin) i fluvalinat. Zato mogu slobodno da ka`em da sam ta dva sredstva mogao da dobijem samo preko satnih osnova, koje poti~u od p~elara koji tim sredstvima suzbijaju varou na svojim p~elinjacima. Oni nose vosak na zamenu za satne osnove, i taj vosak je o~igledno zavr{io na mom p~elinjaku. Stvarno ne znam {ta da ka`em, ne vidim nikakav na~in kako bi se to moglo izbe}i. Jedino da izra|ujem satne osnove od ~istog voska (vo{tani poklop~i}i, zaperci), ali takvog voska imam suvi{e malo. Sa druge strane poslednjih godina ja jesam upotrebljavao amitraz na svom p~elinjaku metodom zadimljavanja, jednom ili dva puta godi{nje. Prvi put obi~no dimim sa 4–5 kapi na listi}u ~iste celuloze, koja slu`i i za umirivanje p~ela. Prvi put dimim oko 1. juna i to kad su svi medi{ni ramovi uzeti iz medi{ta za vrcanje. Tretiram samo jednom, a kroz 24 sata vratim prazne izvrcane ramove nazad u ko{nicu. Drugi put tretiram, ako je potrebno, na kraju poslednjeg vrcanja meda. To drugo tretiranje je pro{le godine bilo potrebno zbog jakog napada varoe, i to u prvoj polovini oktobra, tako|e bez prisustva medi{nih ramova u ko{nici. Zna~i, medi{ni ramovi nikada ne dolaze u direktni kontakt sa amitrazom, a raspadni produkti amitraza su na|eni u medu. P~elarim troeta`nom A@ ko{nicom sopstvene konstrukcije (detalje mo`ete na}i na mom internet sajtu). P^ELAR, mart 2007.

IMA LI RE[ENJA? Problem ostataka insekticida u medu koji slu`e za suzbijanje varoe (pre svega) je zaista veliki. Savremena nauka insistira na kori{}enju preparata koji ne ostavljaju takve ostatke u p~elinjim proizvodima. Evropska radna grupa za integralnu borbu protiv varoe, koju ~ini ~etrdesetak nau~nika svetskog glasa, daje preporuku za suzbijanje varoe sa samo dva sredstva. Krajem jula i po~etkom avgusta preporu~uju neki od preparata na bazi timola (u na{oj zemlji je od sredstava koje su oni ispitivali dostupan Apiguard) i tokom zimskog perioda bez legla preporu~uju oksalnu kiselinu. I ni{ta vi{e. Njihova upotreba garantuje da se p~elinji proizvodi ne}e zagaditi. O tome je ovih dana, na seminaru o dobroj p~elarskoj praksi (u Aleksincu) detaljno govoreno. Me|utim, ostaje nam problem satnih osnova koje su prepune raznoraznih insekticida koji se u vosku talo`e godinama unazad. Taj problem ste mogli da vidite i sami u prethodnom tekstu. Zato je prioritet na{eg p~elarstva da krajnje ozbiljno pristupimo formiranju zaliha voska koji uop{te nema u sebi ostatke raznoraznih hemikalija ili ih ima u tako minornim koli~inama da one ne mogu da pre|u u med. Takav vosak dobija se pre svega od mednih poklop~i}a, zaperaka, prirodne gradnje sa}a, i {to je najbitnije, provocirane prirodne gradnje sa}a naseljavanjem golih rojeva u trmke, kutije, kante i sli~no. Ostaje nam samo da jednog dana, kada sakupimo dovoljne koli~ine takvog voska, od njega napravimo satne osnove. I tada nam ne}e trebati nikakva laboratorija koja }e nam re}i da je na{ med zaga|en ili nije zaga|en. Tada }emo rezultate analiza znati pre nego {to med i damo na analizu! Dr med. Rodoljub @ivadinovi} 111


POVRATAK U BUDU]NOST Recenzent: Prof. dr Zoran Stanimirovi}, Fakultet veterinarske medicine u Beogradu

Konvencionalna (intenzivna, savremena) poljoprivreda ve} godinama uni{tava prirodu, iscrpljuje njene resurse i naru{ava ljudsko zdravlje. Uni{tenje prirode se ogleda u zna~ajnom nakupljanju rezidua agrohemikalija u zemlji{tu (za{tita bilja, ve{ta~ko |ubrivo, fosilna goriva koja se upotrebljavaju pri obradi zemlji{ta). Pesticidi nose posebnu opasnost. Prema podacima WHO (Svetska zdravstvena organizacija) svake godine se pesticidima otruje oko tri miliona ljudi. Organizacija World Wide Fund je pre godinu i po dana objavila podatak da je analiza krvi 14 ministara Evropske unije (iz razli~itih zemalja) dokazala da svako od njih sadr`i koktel od oko 60 ve{ta~ki proizvedenih hemikalija i pokrenula kampanju pod nazivom „Detoksikacija“. Predvodnik kampanje, Karl Vagner, ka`e: „Postoje hemikalije koje u su{tini mogu da se prona|u u svakom ~oveku. Neke od njih su prestale da se proizvode jo{ pre 30 godina, {to zna~i da su potrebne ~itave generacije da te materije nestanu iz organizma. Pronalazimo, me|utim, i sve vi{e novih hemikalija, koje nisu regulisane nikakvim propisima, a nije regulisano skoro 99 odsto hemikalija koje se nalaze oko nas. Sada kona~no imamo priliku da dobijemo jedan dosledan zakon“. Posebno treba pomenuti one dugotrajno zaga|uju}e hemikalije koje mogu da akumuliraju vi{i nivoi lanca ishrane (ribe, ptice, sisari i ljudi). Zato se one mogu na}i i van zemlje porekla (npr. ~ak u arkti~kim ekosistemima). Evropski parlament je 17. XI 2005. usvojio zakon o ure|enju hemijske industrije koji obavezuje proizvo|a~e hemikalija da moraju dokazati da oko trideset hiljada potencijalno 112

Milan Jovanovi} ul. Radoja Krsti}a br. 37/16, 37240 Trstenik (063) 8325-970, (037) 713-335 www.apiaryum.co.yu, apiaryum@ptt.yu

opasnih hemikalija nisu {tetne po ljudsko zdravlje i da, ako postoji adekvatna zamena, {tetnu materiju uklone iz proizvodnog procesa. Konvencionalna poljoprivreda umanjuje i kvalitet zemlji{ta, jer dolazi do pada vrednosti organskog ugljenika, smanjuje se zemlji{ni biodiverzitet i salinizacija (zaslanjivanje). Ako se ovako nastavi, povr{inski sloj zemlji{ta }e, prema ameri~kom i nema~kom istra`ivanju, biti potpuno uni{ten za 50–100 godina. Kod konvencionalnog p~elarenja uo~avamo sli~ne pojave, jer ono {to je smanjenje kvaliteta zemlji{ta, to je smanjenje kvaliteta p~ela kroz njihovo slabljenje usled upotrebe hemikalija, a tako|e i zaga|enje p~elinjih proizvoda reziduama hemikalija koje se sigurno pridru`uju onom „koktelu“ koji preko krvi obi|e svaki ~ovekov organ. Ako p~elar vi{e puta koristi ove hemikalije, rezidue }e se akumulirati, najvi{e u vosku i bi}e ih sve vi{e. Kada do|e do prezasi}enja u vosku, hemikalije prelaze direktno u med. Kada su samo tri puta u toku tri godine upotrebili brompropilat, nakon 18 godina stru~njaci instituta Kirchain su na{li ostatke tog preparata u vosku iz tretiranih zajednica. Pomo} p~elara se ovde ogleda pre svega u ukidanju tretmana sintetskim hemijskim preparatima na bazi amitraza, kumafosa, brompropilata, fluvalinata…

Plastika i metal Jedan od ve}ih zaga|iva~a prirode i hrane je i plastika. Plastika se masovno koristi i u konvencionalnoj proizvodnji hrane, ali i u konvencionalnom p~elarstvu (tegle, hranilice, mati~ne re{etke…). P^ELAR, mart 2007.


Izgovor za upotrebu je u ve}ini slu~ajeva „cena“, ali ovde dolazimo na one nevidljive tro{kove, jer je WHO pre nekoliko godina objavila studiju o plasti~nim materijalima koja je dokazala da je plastika izuzetno {tetna po ljudsko zdravlje. Na prvo mesto je stavljen PVC (polivinilhlorid) jer sadr`i najvi{e hlora i aditive, a vinilhlorid je kancerogena materija koja izaziva neurolo{ka o{te}enja, o{te}uje imuni sistem, jetru i bubrege. Ova materija se neprestano emituje iz PVC-a prilikom proizvodnje, kori{}enja i odlaganja. Na drugo mesto WHO stavlja poliuretane koji se koriste kao izolatori, a na tre}e mesto dolazi polistiren koji se koristi za plasti~no posu|e i koji sadr`i kancerogenu supstancu stiren. ^etvrto mesto zauzima tvrda plastika ABS (akrilonitril-butadien-stiren) koja se upotrebljava u proizvodnji igra~aka, automobilskoj industriji itd. Pored stirena opasnost ovde dolazi i od akrilonitrila koji je kancerogen, toksi~an i stalno se apsorbuje disajnim putevima i putem ko`e. ^etrnaest zemalja severozapadnog atlantika i EU je potpisalo sporazum (OSPAR) o izbacivanju svih materijala koji emituju ovako opasne materije do 2020. godine. Ovu akciju su prihvatile i podr`ale sve velike robne marke pre svih Ikea, Nike, Lego... Dakle, od plastike se ne umire odmah, ali sigurno je da ona mo`e biti jedan od inicijalnih faktora za imunodeficijentne i genetski predodre|ene organizme, faktor koji mo`e spre~iti udobnu starost. Mnogi p~elari dr`e med u metalnoj ambala`i. Med sadr`i organske kiseline i izuzetno je agresivna sredina za metal. Ako se med ~uva u metalnoj ambala`i dolazi do reakcije njegovih organskih kiselina i metala (gvo`|a ili cinka). Tako nagri`eni metal se me{a sa medom i stvaraju se {tetna jedinjenja koja istovremeno razaraju vitamine u medu. Humanost p~elara ogleda se u izbegavanju dr`anja meda u ovakvoj ambala`i.

Antibiotici 1300. godine, kuga je ubila tre}inu stanovni{tva Evrope, a mnogi danas misle da je kuga oti{la u zaborav. Nau~nici 1995. godine bele`e slu~aj mladog bolesnika sa Madagaskara koji je umro od te iste kuge. Upozorenje glasi: anP^ELAR, mart 2007.

tibiotici nisu pomogli! Ceo slu~aj je opisan u New England Journal of Medicine 1997. godine i on se smatra po~etkom rezistencije na antibiotike. Proizvodnja antibiotika u svetu prema{uje potrebe, a oni antibiotici koji gube na dejstvu ~esto se preusmeravaju u sto~arstvo. Kada bi se krug ovde zavr{io sve bi bilo u redu, ali mleko, med, jaja i meso opet dolaze na na{ sto sa ostacima antibiotika koji su izuzetno opasni. Za{to? Kada hranu sa ostacima antibiotika koristimo godinama, na{e telesne bakterije navikavaju se na male doze antibiotika i u jednom trenutku mogu izazvati, recimo, opasnu upalu plu}a ili meningitis. Posebno su opasne bakterije koje izazivaju infekciju rana, a mnoge poznate bolnice su iznena|ene pove}anjem broja infekcija uz iste mere prevencije. Stomatolozi upozoravaju da antibiotici iz grupe tetraciklina izazivaju trajnu pigmentaciju zuba, a ameri~ki nacionalni institut za rak je objavio studiju u kojoj dokazuje povezanost upotrebe antibiotika sa pove}anjem broja slu~ajeva raka dojke. Tako|e i smrt usled rezistencije na antibiotike postaje sve realnija, pa se humanost p~elara ovde ogleda u potpunom izbacivanju antibiotika iz upotrebe i to razumom, a ne ~ekanjem propisa koje }e nam neko „nametnuti“. U januarskom broju P~elara (2007, str. 14) mislim da je stavljena ta~ka na upotrebu antibiotika u p~elarstvu i oborena cela „logika“ le~enja i preventive ameri~ke trule`i.

Biodiverzitet U naj{irem smislu biodiverzitet ozna~ava sveukupnu raznolikost `ivota: biljaka, `ivotinja, gljiva i mikroorganizama. Za glavni faktor naru{avanja biodiverziteta navodi se preterana eksploatacija prirodnih resursa, izmena i fragmentacija stani{ta kao i naseljavanje invazivnih i alohtonih (inostranih) vrsta. P~ela je, od opisanih 827 875 (Cracraft, 2002), jedan od retkih insekata kojim je ~ovek ovladao i to jedino zbog materijalne koristi. Da nije tako onda bi ljubav prema organizaciji mo`da poklonio mravima ili mnogim drugim insektima kojima preti istrebljenje, ili bi p~ele iz ljubavi posmatrao u prirodnom stani{tu. 113


Napredak, kao surova ljubavnica ~ove~anstva, naterao je ~oveka da p~eli promeni mesto i stani{te, da mnoge rase preseli u podru~ja drugih rasa teraju}i ih silom na prilago|avanje lokalnim prilikama, pre svega prema virusima, bakterijama (opisano oko 9 021 vrsta), klimi i flori. Neravnote`a izme|u ukro}enih i zajednica u prirodi morala je po zakonu prirode da donese neku nevolju. Dolaskom bagera (koji je pravio nove {umske puteve) i motorne testere (koja je odsecala ogromna stabla) p~elinjoj zajednici je postalo sve te`e da prona|e optimalne uslove za svoje stani{te tako da vam danas samo stariji ljudi mogu pri~ati istorijsku pri~u o tome kako je {uma nekada bila ~esta ku}a p~elinje zajednice. Trideset procenata svetskih {uma (koje predstavljaju plu}a zemlje) nestalo je od 1960. godine do danas, a oko 48% svetske flore na planeti Zemlji je ugro`eno.

be&Tanaki, 1986) da je jo{ 1872. godine varoa na|ena na evropskim p~elama u Japanu, koje su tamo uve`ene verovatno mnogo pre nego {to je varoa uo~ena na njima. P~elari u svakom slu~aju i dan danas otpla}uju rate ovog dugoro~nog kredita koji je nastao u trgovini sa prirodom, a sama rata kredita raste u zavisnosti od svake nove trgovine (npr. novac za le~enje od posledica naru{avanja zdravlja). Tabela 1 daje prikaz cena meda na veliko i malo, proizvedenog na konvencionalan na~in ne ra~unaju}i kasniju cenu pla}anja „kamata“. Treba pomenuti da cene manje vi{e variraju iz godine u godinu. Konvencionalna proizvodnja hrane nema „viziju zdravlja“ jer ona za ra~un kratkoro~nog re{enja stvara dugoro~ne probleme. Vizija zdravlja podrazumeva postojanje svesti da }e ono {to udahnemo i pojedemo danas direktno

Cena

CENE MEDA Na veliko Na malo [vajcarska oko 7 evra oko 10 evra Nema~ka oko 4 evra oko 9 evra Norve{ka oko 3 evra oko 10 evra Gr~ka 3–4 evra 5–6 evra Francuska oko 2,5 evra 7–8 evra Italija 2–2,5 evra 4–5 evra Slovenija oko 2 evra oko 4 evra Srbija 1,2–1,7 evra 3–3,5 evra Cene preuzete sa najve}eg svetskog internet servisa za p~elarstvo (Apiservices), a neki podaci o cenama na malo i sa E-bay-a

Profesor Jules Pretty (Essed` University) navodi da su cene konvencionalno proizvedene hrane daleko ve}e nego {to kupci direktno pla}aju i to potkrepljuje podacima o ceni le~enja ljudi u Velikoj Britaniji, koja je u 1996. godini iznosila 2,34 milijarde funti ({to je 208 funti po hektaru obradive povr{ine). Za ~i{}enje vodotokova od pesticida se tako|e izdvaja jo{ oko 120 miliona funti. Tu su jo{ i nepredvidivi tro{kovi pojave „superbolesti“ ili „super{teto~ina“ koje nastaju kao negativni efekat genetske modifikacije ili upotrebe hormonskih preparata, tireostatika, ali i poreme}aja biodiverziteta. Bolest ludih krava je ko{tala oko 4,5 milijardi funti. Ovde treba napomenuti da u ovaj ra~un nisu u{le emocionalne i fizi~ke traume koje su do`ivljavali oboleli ljudi i ~lanovi njihovih porodica. Velika je verovatno}a da je pojava „super{teto~ine“ varoe rezultat prelaska sa „primitivnog“ na savremeno, konvencionalno p~elarenje, posebno kada se uzme u obzir trgovina rojevima koja je do`ivela procvat jo{ krajem XIX veka. Treba pomenuti da je trgovina (mo`da ne u tolikom obimu) bila i ranije prisutna, sa velikom verovatno}om da je ba{ iz Azije bilo mogu}e preneti p~ele, posebno ako se uzme u obzir da je kroz vekove Kina bila jedna od ve}ih trgovinskih zemalja. Postoje podaci (Tana114

uticati na zdravlje, ne odmah sutra, nego ne{to kasnije. Razumljivo je da ljudi uzimaju za ozbiljno samo ono {to se odmah desi, ne ra~unaju}i na tro{kove i probleme nekog budu}eg vremena, ali nije razumljivo da osim na{eg ugrozimo i tu|e zdravlje. Viziju zdravlja gu{i nerazumevanje i stalno pitanje za{to se odmah ne zabrani sve {to je {tetno? Mnoge stvari zabraniti zna~i mnoge porodice ostaviti bez posla, decu bez hleba, pa je to jedan od glavnih razloga {to mnogi idu putem uticaja na razum, a ne silom zakona. EU procenjuje da zdravlje nema cenu, ali vodi ra~una i o drugoj strani medalje poku{avaju}i da jednom vrstom balansa reguli{e probleme dok se ne izvr{i preorijentacija. ProceP^ELAR, mart 2007.


njuje se da }e novi tro{kovi po jednoj hemikaliji iznositi oko 100 000 evra i da }e zakon o ure|enju hemijske industrije ugroziti oko 5 000 000 ljudi u EU koji rade u hemijskoj industriji. Cena jeste velika, ali kada bi i poslednja biljka nestala i kada bi se zatrovala poslednja reka, riba i poslednji kubik vazduha, onda bi nam preostalo jedino da pojedemo na{ novac koji smo zaradili na u{trb svega.

Organska proizvodnja hrane i p~elarstvo Organska proizvodnja hrane isklju~ila je mineralna |ubriva i pesticide, nitrate i nitrite, hormonske preparate, genetski modifikovane organizme, te{ke metale i potencijalno toksi~ne elemente, sadni materijal proizveden na konvencionalan na~in, antibiotike i druga hemioterapeutska sredstva u veterini. Jednim od pionira organske proizvodnje hrane smatra se J. I. Rodale koji je jo{ 1940. godine po~eo eksperimentisanje sa organskom proizvodnjom. Prvi organski proizvod pripisuje se Paul Keene-u (1946). Njegov vo}njak jabuka je proizveo prvi proizvod pod nazivom „organski“. A onda je sve nekako mirovalo do 1989. godine kada je izve{taj pod nazivom „Alarm“ Broj poseda pod organskom proizvodnjom u [vajcarskoj od 1990. do 2000.

Sl. 1

Broj organskih farmi i povr{ina pod organskom proizvodnjom u Holandiji (uklju~uju}i farme u periodu konverzije)

Sl. 2

2, 3). Po~ela je i proizvodnja lekova sa natpisom „organic“. Godi{nji prirast poseda pod organskom poljoprivredom u Francuskoj, SAD i Japanu iznosi oko 20%. Tempo razvoja organskih farmi u Italiji

Sl. 3

SAD bele`i 2000. godine najve}i godi{nji rast tr`i{ta organskih proizvoda i to sa vrednosti 6,5 biliona dolara u 1999. godini na 8 biliona u 2000. godini. U Evropi se sve vi{e tra`i hrana sa etiketom „organic“, a prema podacima FAO (FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS) i cena organske hrane je u stalnom porastu. Iz izve{taja FAO za Francusku (slika 4) jasno se vidi da su cene nekih proizvoda u 2002. vi{e nego duplo porasle u odnosu na 1996. godinu. Sl. 4

uticao da se pove}a nadzor nad proizvodnjom jabuka (zbog kancerogenosti) u SAD. U SAD se smatra da je to izazvalo nagli rast organske proizvodnje i jednu novu eru u proizvodnji hrane. Svet se po~eo buditi i od po~etka devedesetih do danas, rast broja organskih farmi i poseda je u neverovatnoj ekspanziji (slika 1, P^ELAR, mart 2007.

Savet Evropske Unije je 19. jula 1999. godine Uredbom br. 1804 regulisao na~in i uslove za organsko p~elarstvo, a 24. avgusta 2000. 115


godine uredba je stupila na snagu. Ukratko, mora se voditi ra~una o poreklu p~ela i sposobnosti da se p~ele prilagode lokalnim uslovima. Protiv varoe je dozvoljena upotreba samo oksalne, mravlje, mle~ne i sir}etne kiseline kao i timola, kamfora, mentola i eteri~nih ulja. Nema antibiotika, plastike, metala i drugih hemikalija osim navedenih. Op{irnije o ovim propisima mo`ete pro~itati u knjigama „Ekonomi~nost i marketing u p~elarstvu“ (R. @ivadinovi}, 2002, str. 169), „P~elarstvo“ (J. Kulin~evi}, 2006, str. 174) i „Priru~nik o dobroj p~elarskoj praksi“ (R. @ivadinovi}, 2007, str. 73). Organski med u Nema~koj 2007. godine ko{ta neverovatnih 17,33 evra po kilogramu (6,5 evra za 375 g), a prodaje ga ~ak i Zambija i to po ceni od oko 17 $ po kilogramu. Trenutno najve}i problem za organsko p~elarenje u Srbiji je to {to se zahteva kompleksan regionalni pristup. To je i opravdan zahtev, jer p~elinji proizvodi ne mogu biti organski ako u okru`enju p~elinjaka ne postoji ratarska, vo}arska i sto~arska proizvodnja na organski na~in ili je u okolini samo samoniklo rastinje koje se ne tretira bilo ~ime. Po tendencijama okolnih zemalja realno je o~ekivati da to u bliskoj budu}nosti ne}e predstavljati ve}i problem. P~elari koji sutra `ele da u|u u program organske proizvodnje moraju po~eti ulagati u sebe, pre svega u znanje i navike koje sigurno nisu nepromenljive. Navika dr`anja slabih zajednica naprosto mora i{~eznuti. Po propisu EU nije dozvoljeno preterano slabljenje zajednica prilikom rojenja, a svaka ve}a razlika u ja~ini zajednica ote`ava i umanjuje efikasnost same kontrole, pre svega varoe.

Zna~aj zajedni~ke borbe protiv bolesti Pored velike ekonomske {tete koju su p~elari pretrpeli, dolaskom varoe nastupila je nova „hemijska era“ u p~elarstvu. „Le~enje“ nozemoze, ameri~ke trule`i i kre~nog legla tako|e nosi opasnost ostavljanja ostataka antibiotika. Treba biti svestan kasnijih rizika i cene, a pogotovo {to se maskiranjem bolesti antibioticima mo`e direktno uticati na {irenje bolesti, ne samo na svom, nego i na susednim p~elinjacima. 116

Postoje p~elari koji `ive od p~ela, p~elari koji dopunjuju bud`et od p~ela i p~elari ~ija egzistencija ne zavisi od p~ela. Iskustvo pokazuje da su za {irenje bolesti na jednom epizootiolo{kom podru~ju ovi poslednji najodgovorniji, jer ih druge obaveze spre~avaju da mnoge stvari oko p~ela urade kada treba i kako treba. Takvima je potrebna odlu~nost da se u interesu p~elarstva okrenu gajenju p~ela kako bi `iveli samo od njih, ili da kupuju p~elinje proizvode od novca koji im donosi osnovno zanimanje, pa }e i na taj na~in dati doprinos unapre|enju p~elarstva u na{oj zemlji. Posebno je opasna ona grupa p~elara koja poku{ava da le~i p~ele od zaraznih bolesti na neki svoj na~in i nekom svojom isprobanom, ali nau~no nepriznatom metodom. Ovde treba pomenuti i odgovornost onih koji obrazuju p~elare. I pored stro`ijih kriterijuma, i dalje se na spisku predava~a SPOS-a nalaze p~elari koji na predavanjima iznose nau~no nepotvr|ene ili ~ak potpuno neta~ne konstatacije i preporuke.

Zajedni~ka borba protiv varoe Na nivou zemalja Evropske Unije je po~etkom 1998. formirana Evropska radna grupa za integralnu (jedinstvenu) borbu protiv varoe. Grupu sa~injavaju vode}i svetski i evropski nau~nici iz oblasti p~elarstva, a pre svih Wolfgang Ritter, Ingemar Fries, Ralph Büchler, Klaus Wallner, Anton Imdorf, Mark Colin, Antonio Nanetti, Seppo Korpela, Gerhard Liebig i mnogi drugi, trenutno njih 38. Cilj grupe je proizvodnja ekolo{ki ~istih p~elinjih proizvoda, smanjenje gubitaka i smanjenje upotrebe lekova jer i upotreba organske hemije tako|e iscrpljuje na{e p~ele. Na osnovu radova i referenci ovih nau~nika, na slici 5 je dat koncept ekolo{ke kontrole varoe sa kalendarom radova u toku godine koji ima za cilj da pomogne onim p~elarima koji }e sutra po`eleti da budu organski proizvo|a~i p~elinjih proizvoda. Oni koji imaju nevericu prema utvr|ivanju procenta zara`enosti, a koji se bazira na iskustvu nema~kih stru~njaka, mogu (dok ne steknu sigurnost) uvesti neku vrstu sopstvene „sigurnosne kontrole“ nad manjim brojem zajednica odre|enim akaricidom. P^ELAR, mart 2007.


Poslednje dve godine, zajednice sam tretirao samo oksalnom kiselinom (uz dve biotehni~ke metode), ali treba znati da na zara`enost uti~e i skup razli~itih unutra{njih i spolja{njih faktora. Postoje faktori na koje p~elar ne mo`e uticati, ali postoje i oni faktori na koje p~elar direktno uti~e (pre svega se misli na neke spolja{nje faktore). Unutra{nji faktori se pre svega odnose na reprodukciju varoe i pona{anje jedinki unutar zajednice {to uti~e na smrtnost varoe. Reprodukcija zavisi od plodnosti `enke, du`ine perioda od zatvaranja }elije sa leglom do izvo|enja p~ele i atrakcije prema trutovskom leglu ({to zavisi od vi{e faktora: ishrana trutovskih larvi, doba godine…). Pona{anje unutar zajednice se odnosi na uzajamno i samo~i{}enje p~ela od varoe, na higijensko pona{anje koje se ogleda u otklapanju i uklanjanju zara`enih }elija sa leglom kao i na odbrambenu sposobnost stra`arica. Na ove faktore se mo`e uticati jedino odabirom, {to zahteva mnogo znanja. Pod spolja{njim faktorima podrazumevamo pre svega gustinu zajednica po kvadratnom kilometru, {irenje varoe horizontalnim i vertikalnim prenosom, ali i uginu}e/gubitak varoe van ko{nice. Posebnu pa`nju treba obratiti na gustinu zajednica po kvadratnom kilometru. Ako imamo 10 ili vi{e dru{tava po kvadratnom kilometru, onda moramo biti obazrivi, jer mo`emo o~ekivati veliku zara`enost varoom (Ritter). Rizik u podru~jima sa velikim brojem zajednica mo`e se smanjiti zajedni~kim delovanjem p~elara, pre svega zajedni~kim zimskim tretmanom. Brzina prirodnog {irenja zara`enosti je kod nas procenjena na oko 6 km godi{nje, {to ukazuje na to da bi obazrivost kod nas morala biti i ne{to ve}a, jer je u Nema~koj brzina 2–3 km godi{nje. Na teritoriji biv{eg Sovjetskog Saveza brzina {irenja je iznosila 6–11 km za tri meseca (De Jong, 1982). Ritter i Leclercq (1987) upozoravaju da nezara`ene zajednice neobi~no brzo pove}aju populaciju varoe ako se u radijusu od 2 km unesu zara`ena dru{tva. Varoa nale}e, ulazi sa p~elama i prelazi sa p~ele na p~elu kada se ove na|u u istoj ko{nici ili na istom cvetu. Utvr|eno je da varoa pre`ivljava na cvetovima biserka, crvene i bele deteline, a najdu`e na masla~ku i to ~ak 144 ~aP^ELAR, mart 2007.

sa, uz mogu}i uspe{an povratak na p~elu u toku 5 dana (Hartwig i Jedruszuk, 1987). Na ovo se nadovezuje i ispitivanje koje je sproveo Kevan (1990) koji izve{tava da su na Floridi na{li varou na cve}u uvezenom iz Ju`ne Amerike, dok Pettis (2003) izve{tava da je u D`ord`iji na|ena `iva varoa na cve}u uvezenom iz Holandije. Me|utim, jo{ ne postoji potpuno istra`ivanje o varoama na|enim na cve}u u blizini zara`enog p~elinjaka {to direktno uti~e na {irenje, u ovom slu~aju vertikalnim prenosom, gde je vektor prenosa cvet, pa ovo treba smatrati realnom opasno{}u. Horizontalni prenos je tako|e opasnost na koju mo`e da se uti~e, posebno preno{enjem ramova {to nosi opasnost rasta adaptivne vrednosti jedinke varoe, a pre svega plodnosti koja direktno uti~e na reprodukciju. U horizontalni prenos spadaju naletanje i tiha grabe`. Sakofsy (1990) je provociraju}i grabe` utvrdio da se za samo 2 sata 14% varoa prenese iz napadnute u „plja~ka{ku“ zajednicu. Potencijalne opasnosti koje dolaze od naletanja i tihe grabe`i su realne, pa je zato veoma va`no dr`ati su`ena leta tokom godine uz vertikalni sistem odbrane (otvor da se nalazi u vertikalnoj ravni, na telu plodi{ta), a zajednice dr`ati na rastojanju od najmanje jednog metra (Büchler, 2002). Navika broj jedan, bez koje koncept nema smisla, je prestanak gajenja slabih zajednica. Termini su usagla{eni sa klimatskim uslovima u ve}em delu na{e zemlje, a za svaku promenu stoji odgovaraju}i opseg u kojem se mogu izvr{iti navedene radnje. Uzet je u obzir i tehni~ko-ekonomski aspekt jer je autor uo~io da mnogi p~elari posustaju pred preprekama koje se javljaju pri alternativnim metodama le~enja p~ela. Ovde se pre svega misli na dodatne tro{kove kao {to su letvice na ramu gra|evnjaku ili kese za primenu mravlje kiseline, kao i opremu koja se javljala kroz razne preporuke pojedinaca i/ili nau~nika. Druge vrste prepreka mogu biti neodgovaraju}e podnja~e pri utvr|ivanju prirodne smrtnosti varoe, strah od kiselina ili lenjost. Tako|e se treba pridr`avati mera opreznosti prilikom upotrebe navedenih kiselina. Treba re}i da jedan ovakav koncept zahteva pre svega disciplinu p~elara koja se 117


ogleda u po{tovanju navedenih termina i radnji. Isecanje trutovskog sa}a iz rama gra|evnjaka ne}e imati efekta (Kulin~evi}, 2006) ako prethodne zime nismo o~istili p~ele od varoe. Wolfgang Ritter (i ne samo on) tvrde da broj varoa zaostao nakon zimskog tretmana mora biti manji od 50 jedinki. Ako se dr`imo koncepta celogodi{nje kontrole varoe onda je veoma verovatno da pri zimskom tretmanu oksalnom kiselinom ne}e otpasti vi{e od 100 varoa po zajednici ({to zna~i da ih je u ko{nici ostalo svega desetak). Po Ritter-u tada ne sme pasti vi{e od 500 varoa (ako se uzme u obzir da je donja granica efikasnosti oksalne kiseline 90%). Tako|e treba napomenuti i va`nost oduzimanja dela varoa i smanjenje ugla krive reprodukcije putem rojenja kao druge biotehni~ke metode u konceptu. U konceptu je dat akcenat na „paketno“ rojenje, a treba navesti i mogu}nost ranog prole}nog rojenja putem odvajanja nastavka koriste}i isklju~ivo zdrave zajednice.

118

Kao alternativa mravljoj kiselini ostavljen je Apiguard kao novi preparat na na{em tr`i{tu, koji je znatno jednostavniji i bezbedniji za upotrebu od mravlje kiseline, a varou obara sa mnogo ve}im stepenom sigurnosti. Kod odre|ivanja procenta zara`enosti veoma je bitno da se p~ele stresaju u plasti~nu teglu do pola napunjenu rastvorom deterd`enta i vode, a da se po stresanju p~ela dolije rastvor u teglu. Tegla se potom uve`e u ram centrifuge, najbolje debljim i ja~im gumicama koje se lako nalaze, i okre}e se oko 30 minuta menjaju}i smer okretanja. Kontrolni papir je najbolje napraviti od hamera koji se mo`e na}i u skoro svakoj knji`ari. Na njemu iscrtati kvadrate 5Ă—5 centimetara zbog lak{eg brojanja. Da bi se lak{e ~istio i du`e trajao, mo`e se sa jedne strane oblepiti {irokom lepljivom trakom.P~elari koji se budu pridr`avali ovog koncepta, vrlo brzo }e biti iznena|eni spoznajom da su ranije tretirali i slabili svoje p~ele, a da za tim nisu imali nikakve potrebe. Uveri}e se i da uop{te nije bilo komplikovano dobiti ~istiji p~elinji proizvod koji pre svega ~uva zdravlje potro{a~a.

P^ELAR, mart 2007.


PROJEKAT KONTROLE ZDRAVSTVENOG STANJA P^ELINJAKA I ISPRAVNOSTI MEDA NA JUGOISTOKU SRBIJE Dr vet. med. Zoran Rai~evi}, specijalista epizootiolog, Veterinarski specijalisti~ki institut Ni{ (063) 463-501

Projekat je realizovan na jugoistoku Srbije na podru~ju 25 op{tina, na osnovu ugovora o na~inu kori{}enja sredstava za izradu i realizaciju projekta po konkursu za finansiranje posebnih projekata zdravstvene za{tite sklopljenog izme|u Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Veterinarskog specijalisti~kog instituta iz Ni{a, u saradnji sa Regionalnom asocijacijom p~elarskih organizacija jugoisto~ne Srbije i Repu-

P^ELAR, mart 2007.

Uzorci meda sa p~elinjaka

Ukupan broj uzoraka

22 12 16 15 9 15 15 15 15 20 15 15 15 15 21 21 15 23 15 18 16 0 18 15 15 391

Uzorci legla

6 3 5 5 3 5 5 5 5 7 5 5 5 5 7 7 5 7 5 6 6 0 6 5 5 128

Uzorci meda sa pijaca

Aleksinac Babu{nica Bela Palanka Blace Bojnik Bosilegrad Bujanovac Vladi~in Han Vlasotince Vranje Gad`in Han @itora|a Kur{umlija Lebane Leskovac Medve|a Mero{ina Ni{ Pirot Pre{evo Prokuplje Ra`anj Svrljig Surdulica Trgovi{te UKUPNO

Uzorci p~ela

Op{tine

Broj p~elinjaka

Tabela 1. Prikaz vrste uzoraka i obima uzorkovanja p~ela, legla i meda na jugoistoku Srbije

19 12 17 15 9 15 15 15 15 20 15 15 15 15 21 21 15 21 15 18 16 0 18 15 15 387

3 2 1 0 0 0 3 2 2 3 0 4 3 5 9 0 0 3 2 6 3 4 0 3 0 58

6 4 5 5 3 5 7 7 5 6 6 5 3 6 10 7 7 8 6 3 5 0 6 5 5 135

50 30 39 35 21 35 40 39 37 49 36 39 36 41 61 49 37 55 38 45 40 4 42 38 35 971

bli~kom veterinarskom inspekcijom. Vo|a projekta i neposredni realizator obilazaka i pregleda p~elinjaka bio je Zoran Rai~evi}, veterinar specijalista za zarazne bolesti `ivotinja. Pregledano je ukupno 128 p~elinjaka, uz uzimanje uzoraka iz 391 ko{nice. Prikupljeno je i obra|eno: 391 uzorak p~ela, 387 uzoraka legla, 58 uzoraka meda sa pijaca i 135 uzoraka meda direktno od p~elara na p~elinjacima. Iz dostavljenih uzoraka, standardnim laboratorijskim metodama vr{ena su ispitivanja na varoozu, nozemozu, akarozu i ameri~ku trule` legla. U hemijskoj laboratoriji su pra}eni slede}i parametri: sadr`aj vode, % redukuju}ih {e}era, % saharoze, ukupna kiselost, % mineralnih materija, % materija nerastvorljivih u vodi, sadr`aj HMF i prisustvo antibiotika. Pri izboru p~elinjaka na podru~ju svake op{tine vo|eno je ra~una da se podjednako obi|e cela op{tina. Izbor p~elinjaka je obavljen u konsultaciji sa predsednicima lokalnih udru`enja p~elara i u skladu sa epizootiolo{kom situacijom u vezi bolesti p~ela i legla. Pri pregledu, kori{}eni su pribor i oprema sa svakog p~elinjaka, a pri manipulacijama u toku uzimanja uzoraka, za svaki p~elinjak kori{}ene su posebne jednokratne higijenske rukavice. Uzorci su pakovani na propisan na~in u papirne kese, obele`avani i uz propisanu dokumentaciju predavani Odeljenju za prijem uzoraka Veterinarskog specijalisti~kog instituta u Ni{u. Ispitivanja koja su obavljena prva su ovakve vrste i obima na jugoistoku Srbije. Zainteresovanost p~elara je bila ogromna da u~estvuju u projektu i realizatori projekta su svuda bili rado primljeni. 119


Varooza Nozemoza Op{tine +A %B –C Z +A %B –C Z Aleksinac 1 4,50 21 22 1 4,50 21 22 Babu{nica 0 0 12 12 0 0 12 12 B. Palanka 2 12,5 14 16 2 12,5 14 16 Blace 0 0 15 15 13 86,7 2 15 Bojnik 0 0 9 9 5 55,5 4 9 Bosilegrad 0 0 15 15 1 6,7 14 15 Bujanovac 0 0 15 15 2 13,3 13 15 Vlad. Han 0 0 15 15 9 60 6 15 Vlasotince 0 0 15 15 9 60 6 15 Vranje 0 0 20 20 6 30 14 20 Gad`in Han 0 0 15 15 7 46,7 8 15 @itora|a 0 0 15 15 4 26,7 11 15 Kur{umlija 8 53,3 7 15 5 33,3 10 15 Lebane 0 0 15 15 5 33,3 10 15 Leskovac 0 0 21 21 11 52,4 10 21 Medve|a 0 0 21 21 12 57,1 9 21 Mero{ina 0 0 15 15 0 0 15 15 Ni{ 1 4,3 22 23 10 43,5 13 23 Pirot 0 0 15 15 0 0 15 15 Pre{evo 3 16,6 15 18 8 44.4 10 18 Prokuplje 3 18,7 13 16 9 56,2 7 16 Svrljig 0 0 18 18 8 44,4 10 18 Surdulica 0 0 15 15 11 73,3 4 15 Trgovi{te 0 0 15 15 7 46,7 8 15 UKUPNO 18 4,60 373 391 145 37,1 246 391

Uzorci sa pijaca Op{tine

+A %B

Aleksinac Babu{nica B. Palanka Blace Bojnik Bosilegrad Bujanovac Vlad. Han Vlasotince Vranje Gad`in Han @itora|a Kur{umlija Lebane Leskovac Medve|a Mero{ina Ni{ Pirot Pre{evo Prokuplje Ra`anj Svrljig Surdulica Trgovi{te UKUPNO

0 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 1 0 11

120

0 0 0 0 0 0 100 0 0 0 0 0 100 0 0 0 0 66.6 100 0 0 0 0 33,3 0 19

Uzorci sa p~elinjaka

–C

Z

+ %B –C Z A

3 2 1 0 0 0 0 2 2 3 0 4 0 5 9 0 0 1 0 6 3 4 0 2 0 47

3 2 1 0 0 0 3 2 2 3 0 4 3 5 9 0 0 3 2 6 3 4 0 3 0 58

2 0 0 0 0 2 4 0 0 1 0 0 0 2 1 3 0 1 1 1 1 0 0 1 2 22

33,3 0 0 0 0 40 57,1 0 0 16,6 0 0 0 33,3 10 42,8 0 14,3 16,6 33,3 20 0 0 20 40 16,3

Akaroza Ameri~ka kuga +A %B –C Z +A %B –C Z 0 0 22 22 0 0 19 19 0 0 12 12 0 0 12 12 0 0 16 16 3 17,6 14 17 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 9 9 0 0 9 9 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 20 20 0 0 20 20 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 3 20 12 15 0 0 15 15 1 6,6 14 15 0 0 21 21 0 0 21 21 0 0 21 21 0 0 21 21 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 23 23 2 9,5 19 21 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 18 18 0 0 18 18 0 0 16 16 2 12,5 14 16 0 0 18 18 0 0 18 18 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 15 15 0 0 391 391 11 2,80 376 387 Neispravni

hemijski

pijace 4 6 0 4 4 0 5 5 0 5 5 0 3 3 0 3 5 0 3 7 3 7 7 0 5 5 0 5 6 0 6 6 0 5 5 0 3 3 3 4 6 0 9 10 0 4 7 0 7 7 0 7 8 2 5 6 2 2 3 0 4 5 0 0 0 0 6 6 0 4 5 1 3 5 0 113 135 11

prisutni antibioici

p~eli- pija- p~elinjaci ce njaci 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 3 3 1 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 3 0 2 0 0 1 0 0 3 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 2 0 0 17 7 7

Tabela 2. Prikaz ustanovljenih oboljenja p~ela i legla po op{tinama: +A = broj pozitivnih uzoraka, %B = procenat pozitivnih uzoraka, –C = broj negativnih uzoraka, Z = zbir

Kad su u pitanju uzorci p~ela, u 18 uzoraka je dijagnostikovana varroa destructor ili u 4,6% od donetih uzoraka p~ela. Ovi rezultati ukazuju da su p~elari dobro izvr{ili zimski tretman protiv varoe i da su dru{tva zimovala bez mnogo varoe. Nozemoza je zastupljena u 37,1% ili u 145 donetih uzoraka {to je sigurno predstavljalo veliki zdravstveni problem i tokom godine. Akaroza nije utvr|ena u donetim uzorcima. Ameri~ka trule` je utvr|ena u 11 donetih uzoraka, {to ~ini 2,8%. Napominjemo da su svi uzorci uzimani metodom slu~ajnog uzorka iz ko{nica u kojima p~elari uglavnom nisu prethodno primetili nikakve klini~ke simptome. Pored ovih ispitivanja vr{ena su uzorkovanja meda na pijacama u saradnji sa Republi~kim veterinarskim inspektorima. Od uzetih uzoraka 11 je bilo neispravno ili 25%.

Tabela 3. Prikaz rezultata analiza meda po op{tinama

P^ELAR, mart 2007.


Svi ovi uzorci su bili hemijski neispravni tj. rezultati hemijske analize nisu bili usagla{eni sa vrednostima propisanim u Pravilniku o kvalitetu i drugim zahtevima za med, druge p~elinje proizvode, preparate na bazi meda i drugih p~elinjih proizvoda (Sl. list SCG 45/2003). Kod 7 uzoraka, pored hemijske neispravnosti, utvr|eno je i prisustvo antibiotika. Pri obilasku p~elinjaka izvr{eno je i uzorkovanje meda direktno kod p~elara. Od uzetih uzoraka, 22 je bilo neispravno ili 16,3%. Ova neispravnost je u 17 slu~ajeva poticala od hemijske neispravnosti, a u 7 slu~ajeva je bilo utvr|eno prisustvo antibiotika. Dobijeni pokazatelji ukazuju da je bolji kvalitet meda koji se kupuje direktno kod p~elara nego onaj na pijacama. Prisustvo antibiotika u medu ukazuje na to da neki p~elari i dalje nekontrolisano koriste antibiotike u le~enju i prevenciji bolesti p~ela. Ovi obilasci su bili vi{estruko korisni i bilo bi dobro da se sli~na istra`ivanja obave i u drugim delovima Srbije:

– uspostavljeni su bli`i kontakti sa p~elarskim udru`enjima i p~elarima jugoistoka Srbije; – sagledano je zdravstveno stanje p~elinjaka; – sagledan je kvalitet meda na pijacama; – sagledan je kvalitet meda kod p~elara; – ukazano je na zna~aj preventivnih dijagnosti~kih pregleda; – izvr{ena je edukacija p~elara o na~inu pravilnog uzorkovanja i o znacima koji poma`u rano otkrivanje bolesti p~ela i legla; – izvr{eno je prakti~no povezivanje p~elara, nadle`nih laboratorija i Republi~ke veterinarske inspekcije; – p~elari su kona~no uvideli da dr`ava ipak o njima brine i da je korektnom saradnjom p~elarskih organizacija sa nadle`nim institucijama mogu}e dobiti zna~ajnu pomo} za p~elare.

PARAFINISANJE KO[NICA Dipl. ing. Zvonko Bari{i} Studenci 56, 88323 Studenci, Ljubu{ki, BiH, ivabarisic@net.hr, +387 39 844-349, +387 63 329-912

Javljam se povodom teksta Neboj{e i Stojana Nikoli}a o farbanju ko{nica (P~elar, maj 2006. na 223 strani), kako bih p~elarima ukazao na par stvari koje ne smeju zanemariti kod takvog na~ina za{tite nastavaka. Izne}u moje iskustvo sa parafinisanjem ko{nica. Parafinisanje vr{im na temperaturama koje se kre}u od 220 °C do 280 °C. Parafin koji koristim je od proizvo|a~a INA Zagreb tip 58–62 ili kineski 60–62. Postoje jo{ dve vrste i to tip 45–55 kojeg ne preporu~ujem jer ima izrazito nisku ta~ku topljenja, kao i ni`u ta~ku samozapaljenja. Zbog toga nije pogodan za ovu namenu. Drugi tip je 70–75 koji je izuzetno dobar i bolji od 58–62 i 60–62 zbog ve}e ta~ke topljenja, pa iziskuje du`e zagrevanje. Njega uglavnom koriste kalemari. Za jednu P^ELAR, mart 2007.

LR ko{nicu utro{im oko pola kilograma parafina. Utro{ak parafina se smanjuje pove}avanjem njegove temperature. Ovakav na~in rada ne mo`emo nazvati farbanjem nego impregniranjem drveta. Da bismo ovo dobro odradili moramo imati kazan {irih dimenzija, bar za 10 cm, od tela ko{nice. Moj kazan je dimenzija 60×50 cm i visine 50 cm, zid je debljine 3 mm. Zbog postizanja velikih temperatura zahteva se i dodatni pla{t koji se sastoji od dva tela, a izrazito visoku temperaturu mo`emo posti}i plinskim plamenikom. Po {irini kazana, s jedne strane, postavljeni su nosa~i s limom, pod malim uglom za slivanje vi{ka parafina sa tela ko{nice. Ovim na~inom dobijam na vremenu pri parafinisanju. Jedan nastavak se cedi, a drugi stavljamo u kazan. Na dno kazana 121


stavljamo metalnu re{etku da izbegnemo kontakt tela sa dnom, jer bi do{lo do crnjenja (gorenja) daske. Tela ko{nice utapamo pomo}u posebno izra|enih nosa~a kao i tegova (u ovom slu~aju kramp) koji ne daju telu da izroni iz parafina. Po`eljno je da drvo bude suvo, ali mo`e imati i malo vlage. Zelenije drvo ima burnije vrenje. Postupak parafinisanja traje 4 do 5 minuta. Testirao sam parafinisani lesonit dr`e}i ga u vodi jedan dan. Vaganjem sam utvrdio istu te`inu lesonita pre i posle potapanja, {to zna~i da nije uvukao u sebe nimalo vode. Ovim na~inom ne vr{imo samo za{titu nego i dezinfekciju od ostalih bolesti i {teto~ina u p~elinjaku. Stare ko{nice mo`emo raditi kao i nove s tim {to bi bilo po`eljno sastrugati postoje}u za{titu od raznih lakova i boja. Kod uljnih boja i lakova ostaje tanak sloj parafina na njima {to na visokim letnjim temperaturama mo`e stvarati probleme p~elaru. Ako nemamo termometar mo`emo i vizuelno videti kada je parafin zagrejan za parafinisanje. Parafin po~inje polako da kuva i stvara se lagani beli dim. Tada stavljamo nastavak u kazan i vadimo kroz 4 do 5 minuta, sa~ekamo da se oce-

122

di i nakon 5 do 6 minuta postru`emo noktom. Ako na noktu ostaje trag parafina moramo dalje da zagrevamo. U svoj kazan stavljam 80 kg parafina i treba mi 2,5 do 3 sata da dobijem `eljenu temperaturu. Po{to parafin ne prima na sebe standardne boje, moramo koristiti boju za beton ili nitro boje ako `elimo imati razli~ito ofarbane ko{nice. Ja ih uop{te ne koristim niti bih preporu~io farbanje drugim bojama. Utvrdio sam da parafinisanje smanjuje visinu nastavaka ko{nice tako da bi bilo po`eljno da visina LR ko{nice iznosi 24,5 cm, jer standardna LR ko{nica je visine 24,2 cm i pri sni`avanju te visine mo`e do}i do ometanja prolaza p~ela izme|u okvira. Po`eljno bi bilo da se stranice nastavaka, zbog visokih temperatura koje posti`emo, sastoje od jednog komada drveta, jer razni lepkovi ne mogu izdr`ati ovako visoku temperaturu. Kod zazimljavanja p~ela po`eljno je imati podnja~u sa mre`om, jer parafinisani nastavci kondenzuju na sebi vlagu. Ako nemamo mre`aste podnja~e, onda je po`eljno zazimiti LR ko{nicu na 8 ili 9 okvira ~ime se stvara slobodni prostor za strujanje vazduha i samim tim smanjujemo mogu}nost pojave plesnjivih okvira. Gljivice plesni u parafinisanoj ko{nici ne mogu u}i u telo drveta kao kod neparafinisanih. Sa lako}om mo`emo o~istiti unutra{nje zidove sir}etnom kiselinom. Najbolje rezultate parafinisanja posti`emo ako su spoljne temperature iznad 20 째C, u zaklonu od vetra jer se parafin brzo hladi i mo`e ostati na zidovima. Po`eljno bi bilo postupak ponoviti svakih 5 do 6 godina radi same dezinfekcije ko{nice. Najbolja podloga za sme{taj parafinisane ko{nice je beton. Ako stavljamo na metalne profile, moramo za svaku ko{nicu ugraditi grani~nik, jer bi ko{nice pri jakom vetru bile prevrnute ili pomerene. Ovom metodom produ`i}ete vek svojim ko{nicama, te pojednostaviti i pojeftiniti tro{kove p~elinjaka. P^ELAR, mart 2007.


Pi{e: Rodoljub @ivadinovi}

DOMA]A PAMET U SRPSKOJ P^ELARSKOJ INDUSTRIJI Poslednjih dvadesetak godina se u Srbiji intenzivno razvija prate}a p~elarska industrija (proizvodnja alata, pribora, ambala`e, repromaterijala). U novije vreme sve je vi{e i proizvo|a~a satnih osnova. Kupe se savremene ma{ine, stave se u pogon i po~ne proizvodnja satnih osnova. Me|utim, nedavno smo dobili proizvo|a~a satnih osnova koji ma{inu nije kupio!? Sam je napravio! Proizvo|a~ ove ma{ine i njen vlasnik je Zvonimir Vasi}, profesionalni p~elar iz Leskovca. Da budem precizniji, Zvonimir je kupio samo jedan njen deo koji u Srbiji ne mo`e da se napravi za manje novca nego {to ko{ta u fabrici. Radi se, naravno, o originalnim Ri~eovim nema~kim valjcima (Rietsche). I to valjcima za hladno valjanje vo{tanih plo~a, a ne za njihovo livenje. Sve ostalo, do najmanjeg detalja, napravio je zajedno sa svojim te~om Dobrivojem Cvetkovi}em. Kada pogledate ma{inu, shvati}ete da na njoj ne nedostaje ama ba{ ni{ta. Sve je na svom mestu, kao kod potpuno nove ma{ine i sasvim normalno radi i funkcioni{e. ^ak i bolje od toga. Jer, originalna nema~ka ma{ina (Rietsche) za hladno valjanje vo{tanih plo~a sastoji se iz dva dela. Jedna ma{ina pravi glatku vo{tanu traku i namotava je na rolnu. Druga ma{ina kasnije tu rolnu razmotava i provla~i izme|u valjaka. Zvonimir je napravio pravi podvig i uspeo da napravi ma{inu koja nigde ne mo`e da se kupi, jer je niko ne izra|uje. Ma{inu na ko-

P^ELAR, mart 2007.

joj se glatka vo{tana traka pravi, i odmah, bez namotavanja na rolnu, prolazi direktno kroz gravirane valjke. Svaka ~ast na inventivnosti! Treba re}i da je Zvonimir p~elar sa preko 400 ko{nica, nedavno je registrovao p~elarsko gazdinstvo i prostorije za obradu i skladi{tenje meda u doma}instvu. Proizvodnjom satnih osnova hladnim valjanjem zaokru`io je svoje p~elarsko doma}instvo i sav potreban repromaterijal danas proizvodi sam, ra~unaju}i i kompletnu drvenu opremu. Satne osnove dobijene glatkim valjanjem opisao je detaljno pre desetak godina Bernard Leclercq, a potpuno istovetno i slikovito su opisane i u zagreba~koj knjizi „P~elarstvo“, pa ovde prenosimo izvod iz te knjige: „Ru~ne prese proizvode plo~e ve{ta~kih satnih osnova koje su krute i, kad se ohlade, pucaju pod pritiskom kao led ili staklo. Valjci proizvode plo~e koje se namotavaju na rolnu, a da ne pucaju jer su savitljive. Materijal je i u jednom i u drugom na~inu prerade potpuno isti: ~ist p~elinji vosak, pa ipak u jednom slu~aju puca, a u drugom ne puca. Ta zagonetka navodi mnoge p~elare u zabludu i oni misle da radionice koje rade pomo}u valjaka ne{to me{aju sa voskom da ne bude krut i tako ga falsifikuju. Ali, nije tako. Kad vosak prolazi kroz valjke, bilo glatke, bilo one sa otiskom za satne osnove, on je podvrgnut velikom pritisku koji u vosku promeni raspored molekula i on zato postaje savitljiv. Ista pojava doga|a se i u valjaonicama gvo`|a. Liveno gvo`|e kruto je i lako puca, a kovano gvo`|e prolazi tako|e kroz valjke i pod pritiskom menja svoja svojstva“. 123


NOVE KNJIGE PRIRU^NIK O DOBROJ P^ELARSKOJ PRAKSI Pod vo|stvom dr med. Rodoljuba @ivadinovi}a, grupa stru~njaka i dobrih poznavaoca komplikovane problematike novih svetskih standarda u p~elarskoj proizvodnji napisala je izvanredno koristan priru~nik o dobroj p~elarskoj praksi. Ova knjiga na 124 strane B5 formata pleni pre svega svojim sadr`ajem, koji je jedinstven na ovim prostorima. Izdata je povodom seminara o HACCP sistemu i dobroj p~elarskoj praksi odr`anog u Aleksincu. Po prvi put se neko u Srbiji dotakao, za p~elare ne tako prijatne problematike novih propisa vezanih za higijenske uslove koje moraju da zadovoljavaju objekti u primarnoj p~elarskoj proizvodnji, ali i sami p~elari u svakodnevnom radu sa svojim p~elama. Knjiga poku{ava da na|e kompromis izme|u strogih propisa u jednim, a izuzetno liberalnim u drugim zemljama Evropske Unije, {to se ti~e p~elarske prakse, i da stvori preduslove za kona~no dono{enje dr`avnih smernica dobre p~elarske prakse, koje }e predstavljati stabilan sistem, lak za primenu i jeftin za p~elare. Nije cilj dr`ave da nametne stroge propise neprimenljive na terenu, ve} da stvori pouzdan sistem koji }e se lako kontrolisati i biti zasnovan pre svega na samokontroli p~elara. U ovoj knjizi upozna}ete se sa pravilima izgradnje novih ili adaptacije postoje}ih prostorija neophodnih svakom p~elaru koji `eli da stavlja med u promet, ali i sa propisima koji nas o~ekuju u budu}nosti, vezano za na~in rada na p~elinjaku i u prostorijama za obradu meda. Bez ove knjige jednostavno ne sme da bude ni jedan jedini p~elar ako `eli da ima budu}nost. Kontakt: (018) 846-734, (063) 860-8510, apikult_rodoljub@yahoo.com. Vlastimir Spasi}

MOJ NA^IN P^ELARENJA U izdanju P~elarstva „Mudrinjak“ iz Zagreba iza{ao je iz {tampe reprint ~uvene knjige Josipa Bel~i}a. Za{to je autor toliko spominjan i citiran u p~elarskoj literaturi poslednje 34 godine shvati}ete kada pro~itate ovu knjigu. Oni koji nemaju njeno prvo izdanje, svakako treba da je nabave, jer }e obogatiti njihovu biblioteku ovim, poslovi~no hvaljenim {tivom. Knjiga ima 150 strana A5 formata, tvrdog je poveza. Kontakt: dmudrinjak@inet.hr Urednik

RAZVOJ P^ELINJE ZAJEDNICE ili kako do jake zajednice Veliki p~elarski pregalac i neumorni istra`iva~ i pisac Zoran Milanovi} izdao je jo{ jednu knjigu, ovoga puta o najtra`enijoj p~elarskoj temi, kako dobiti jake zajednice za pa{u. Ne bih ulazio u detalje autorovih opservacija i zaklju~ivanja niti ih ocenjivao, to }u prepustiti vama. Ali, bilo bi zaista dobro kada bi svaki p~elar napisao po jednu ovakvu knjigu, ili bar po jedan tekst za na{ ~asopis, u kome bi prezentovao svoja iskustva i saznanja. Tako bi mnogi zaklju~ci iskusnih p~elara zauvek ostali da podu~avaju mlada p~elarska pokolenja. Knjiga ima 110 stranica A5 formata, mekog je poveza. Korisni telefoni: (011) 586-116, (064) 164-8103. Urednik 124

P^ELAR, mart 2007.


P^ELARSKI KALENDAR P~elarski kalendar u izdanju bijeljinskog izdava~a „Biznis kluba“ je vredan izdava~ki poduhvat, tim pre ve}i po{to dolazi iz Republike Srpske u kojoj je p~elarstvo u velikom usponu. Prema re~ima Budimira Gavri}a, predsednika Saveza udru`enja p~elara Republike Srpske „~lanice imaju oko 8 500 p~elara sa oko 45 000 ko{nica, ali procene govore da jo{ toliko dru{tava imaju p~elari koji nisu ~lanovi ove asocijacije“. Sa ambicijom da se pojavljuje svake godine, P~elarski kalendar sigurno }e biti prihva}en na prostorima cele BiH, pa i u Srbiji i Hrvatskoj. Ova knjiga ima obim od ~ak 238 strana i obuhvata osam poglavlja: kalendarski i op{ti deo, `ivot i gajenje p~ela, p~elinja pa{a i ishrana p~ela, bolesti, {teto~ine i trovanje p~ela, zima na p~elinjaku, p~elinji proizvodi kao lek, iz p~elarskih udru`enja i p~elarski adresar. Ova rukovet biranih tekstova delom je autorskog karaktera, ali na stranicama susre}emo i ve} dobro poznata srpska p~elarska pera. Pored kalendara, tehnike p~elarenja i recepta za tufahije, mo`emo na}i i spisak internet adresa svih p~elarskih sajtova na na{em jeziku, kozmeti~ki recept Marlen Ditrih i uputstvo kako seliti p~ele. Mo`e se nabaviti u novosadskom predstavni{tvu izdava~a, Katarine Ivanovi} 8/20 ili na telefone 021/511-3280 i 064/1289-476 ili na dejailic73@neobee.net. Dejan Kreculj

MOJ NA^IN P^ELARENJA Kontroverzni p~elar Milo{ ^orbi} iz Sevojna, ~uven po tome {to u jednoj ko{nici preko cele godine dr`i vi{e matica (ali tajnu nikom ne da), izdao je knjigu o njegovom na~inu p~elarenja i o njegovom vi|enju vo|enja p~elinje zajednice uz po{tovanje p~elinjih instinkta. Knjiga se u potpunosti bavi radovima na p~elinjaku po mesecima, ali i nekim malim tajnama koje nam mogu pomo}i u p~elarenju. Format knjige je A5, mekog je poveza na 62 strane. Kontakt: (064) 2132-578. Urednik

KO[NICA RO@E DELONA Iz {tampe je iza{la i knjiga Jordana Puzderliskog iz Valjeva o Ro`e Delonovoj ko{nici. U knjizi je obra|ena kompletna tehnika p~elarenja autora i iskustvo bugarskog p~elara Koste Vel~eva. U knjizi se nalaze i tehni~ki crte`i svih delova ko{nice. Kontakt: (014) 241-320. Mi{ko Evti}

DANI P^ELARSTVA LAJKOVAC 2007. Odr`a}e se u nedelju, 25. III 2007. sa izlo`bom na platou ispred zgrade op{tine Lajkovac. Pozivamo p~elare i proizvo|a~e opreme da u~estvuju i posete izlo`bu. 09.00–10.00 Do~ek gostiju 10.00 Sve~ano otvaranje uz prigodan program 11.00 Predavanja: Dr med. Verica Milojkovi}, spec. (Tajne p~elinjih proizvoda); Dr med. Rodoljub @ivadinovi} (Budu}nost p~elarstva u Srbiji u svetlu novih propisa i principa dobre p~elarske prakse) Kontakt: (064) 258-23-22, (063) 804-92-74 P^ELAR, mart 2007.

125


II DELIJOVANSKI DANI P^ELA organizuju se 31. III 2007. u Domu kulture u Crnajki kod Majdanpeka Na platou ispred Doma kulture organizuje se prodajna izlo`ba opreme i pribora. Predavanje }e odr`ati prof. dr Mi}a Mladenovi} sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Kontakt: (063) 7423-005, Novica Njagojevi}. UP „Deli Jovan“, Crnajka

U nedelju, 1. aprila 2007. godine na Cveti, p~elarska organizacija „Savo Popovi}“ iz Arilja proslavlja svoju slavu Cveti i organizuje VIII po redu manifestaciju

DAN P^ELARSTVA U ARILJU koja }e se odr`ati na prostoru izme|u crkvene porte i hotela Elen. Pozivamo vas da kao ~lan, gost ili izlaga~ uzmete u~e{}e u ovoj tradicionalnoj manifestaciji. Pokrovitelj je SO Arilje. Predsednik Topalovi} Prvoslav, (031) 891-447

DANI MLAVSKO-HOMOLJSKIH P^ELARA 2007. Zbog uskr{njih praznika, manifestacija je pomerena za 14. IV 2007. za nedelju posle Vaskrsa, i odr`a}e se po slede}em programu: Subota, 14. IV 2007: 10.00 Predavanje: Dipl. ing. @ivoslav Stojanovi}: Suncokretova pa{a 11.30 Otvaranje manifestacije 12.00 Rezanje kola~a 14.00 Obilazak p~elinjaka 20.00 Kulturno-umetni~ki program sa bogatom lutrijom Nedelja, 15. IV 2007: 11.00 Obilazak manastira 14.00 Sve~ani ru~ak i dodela priznanja Pozivamo izlaga~e da ponesu svoj {tand, jer ove godine nema barake. Info: (012) 334-826, (012) 333-128. Za Organizacioni odbor, Dragan \or|evi}

PRVI KONGRES P^ELARSKIH ORGANIZACIJA BALKANSKIH ZEMALJA Polat Renaissance Hotel, Istanbul, Turska, 29. III – 1. IV 2007.

29. III 2007: 15.00–17.00 Otvaranje. Poseta izlo`bi Apiexpo 18.00–20.00 Ceremonija otvaranja

30. III 2007: 09.00–11.00 11.00–11.30 11.30–13.30 13.30–15.00 15.00–17.00

Biologija i patologija p~ela Kafe pauza P~elarski marketing Ru~ak Apiterapija

31. III 2007: 09.00–11.00 Tehnika p~elarenja

126

11.00–11.30 11.30–13.30 13.30–15.00 15.00–17.00 cija u EU

Kafe pauza Polinacija i flora Ru~ak Strategija p~elarskih integra-

1. IV 2007: 11.00–13.00 Sve~ana ceremonija zatvaranja Sve detaljne informacije oko prijavljivanja i registracije u~esnika mo`ete na}i na internet sajtu Prvog kongresa p~elarskih organizacija balkanskih zemalja: www.apibalkan2007.com P^ELAR, mart 2007.


30 godina DP „Nikola Mileusni}“ iz Rume Dru{tvo je ovaj jubilej proslavilo nizom manifestacija u 2006. godini. Zavr{na sve~anost odr`ana je 31. X 2006. na dan slave dru-

{tva koja je prvi put proslavljena. Na sve~anoj sednici predsednik Javorac Stanimir upoznao je p~elare sa istorijatom dru{tva i podelio priznanja SPOS-a: Zlatnu medalju Vajagi} Mirku i Javorac Stanimiru, a zahvalnice Petkovi} Stanoju i Raj~evi} \uru. Predsednik, Javorac Stanimir

Skup{tina u Erdeviku U Lova~kom domu odr`ana je 18. XI 2006. redovna Skup{tina u Erdeviku. Konstatovani su veliki problemi sa nozemozom u prole}e 2006. godine. Za predsednika je izabran Ne}ak Radivoj, za sekretara Mocko Samuel, za blagajnika Dudok Andrija. Za po~asne ~alnove progla{eni su Manojlovi} D`ura i Horvat Palka. IO UP „Lipa“, Erdevik

Skup{tina u Badovincima

Zahvaljuju}i nesebi~nom anga`ovanju i gostoprimstvu Karadios Dimitriosa koji je zavr{io studije na zemunskom Poljoprivrednom fakultetu i koji govori srpski jezik (sa ocem ima 350 ko{nica), isplanirana mar{ruta je ostvarena bez problema. Na odredi{te u Nikiti smo stigli u ~etvrtak ujutro i odmah smo krenuli u obilazak najve}e gr~ke p~elarske zadruge u novom funkcionalnom zdanju. Doma}ini su odr`ali predavanje, a Dimitrios je pomagao u diskusiji. Zadruga je osno-

vana 1954, a ~ini je 140 profesionalnih p~elara koji imaju od 300 do 1 200 ko{nica i godi{nje predaju u zadrugu oko 1 200 tona meda. Za li~ne potrebe p~elari zadrugari mogu da zadr`e 15% od godi{nje proizvodnje. U sklopu objekta imaju punionicu za med, laboratoriju za ispitivanje kvaliteta meda, skladi{te, deo za pravljenje poga~a ({e}er je na{ iz Sente jer je tu {e}eranu kupio Grk), prostoriju za pravljenje satnih osnova, prodavnicu (med je 7 do 8 evra po kilogramu, a p~elari kad predaju med dobiju 2,8 do 3,2 evra plus na kraju godine sledi kona~ni obra~un), kancelarije, sala za predavanje, vozni park…

Redovna skup{tina odr`ana je 28. XI 2006. Predavanje je odr`ao Slobodan Cvitkovac iz Beograda. P~elari su bili gosti Had`i prote Dragi{e Milovanovi}a, koji je na{ vredan ~lan i koji je tom prilikom popisao p~elare i prikupio ~lanarinu. Zbog njegovog vi{egodi{njeg pregala~kog rada dugujemo mu najve}u zahvalnost. Velimir Pauni}, Badovinci

Ekskurzija u Gr~ku DP „Jovan @ivanovi}“ iz Novog Sada je organizovalo stru~nu ekskurziju u Gr~ku od 6. do 9. XII 2006, uz posetu 47 p~elara p~elarskoj zadruzi u mestu Nikita, srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori i srpskom vojni~kom groblju na Zejtinliku u Solunu. P^ELAR, mart 2007.

Usledio je obilazak p~elinjaka i usputnih mesta. P~ele u ovom delu Gr~ke zimuju na jednom nastavku, a pa{e po~inju u rano prole127


}e zbog mediteranske klime. Najinteresantniji je borov (medljikovac) med, jer borova ima najvi{e, zatim pomorand`e i neki drugi sortni medovi koji se posle u doradi me{aju. Dobar deo meda izvoze u Evropu. Obi{li smo i manastir Hilandar i 4 sata proveli na Svetoj srpskoj zemlji, zadu`bini najve}ih prosvetitelja i svetitelja srpskog roda Svetog Save Nemanji}a i njegovog oca Svetog Simeona Miroto~ivog. U kratkom vremenskom periodu videli smo crkvu Vavedenja presvete Bogorodice, biblioteku, riznicu i ~udotvornu ikonu Bogorodice „trojeru~ice“, p~elinjak… Ljubazno{}u monaha, a naro~ito oca Vasilija, koji je u manastiru 35 godina, upoznali smo duhovno, kulturno i istorijsko nasle|e manastira Hilandar.

U znak zahvalnosti uru~ili smo povelju, reprint izdanje ~asopisa „Srpski p~elar“ koji je ure|ivao Jovan @ivanovi}, bagremov med, vosak, polen… Osvanula je i subota. Pozdravljamo se sa na{im doma}inima Dimitriosom i Kostasom i kre}emo u Solun, na Zejtinlik, obilazak samog Soluna i posetu crkvi Svetog Dimitrija. Du{an Vorgi}

Aktivnosti Asocijacije p~elara Zlatiborsko-Moravi~kog okruga

Ono {to je privuklo pa`nju preko 400 p~elara na{e Asocijacije, kao i brojnih gostiju, je celodnevni me|unarodni seminar organizovan u Po`egi 16. XII 2006. P~elarima Po`ege smo poverili da budu doma}ini, a ovim putem im upu}ujem zahvalnost na dobroj organizaciji, pre svega Radoljubu Jankovi}u i Aleksandru Aleksi}u. Predava~i su bili dr Kalinka Gurgulova iz Bugarske, dr vet. med. Zlatko Tomljanovi} iz Hrvatske i Milan Mati} iz [apca. Predavanja su bila odli~na, a ogromnu pa`nju je izazvalo Tomljanovi}evo izlaganje, koji je sa dve teme ostavio izvanredan utisak. U osmom satu seminara pa`nju je uspe{no „dr`ao“ Milan Mati} sa temom „Maestro p~elinjeg orkestra“, koju je odr`ao besplatno. Hvala mu u ime Asocijacije. Ovaj veliki skup p~elara pozdravila je ovogodi{nja Kraljica meda Aleksandra Stepanovi}. Hvala na{oj Kraljici. \oko Ze~evi}, predsednik Asocijacije

Skup{tina u Arilju Sala Op{tine bila je 13. I 2007. mala da primi sve ~lanove koji su prisustvovali redovnoj Skup{tini p~elara Arilja. Gostiju odasvud. Predsednik Op{tine gospodin Mi}i} predade papire kojim Op{tina daje u vlasni{tvo zemlji{te na kome je kupljeni objekat, Dom za

Prva godina rada Asocijacije potvrdila je opravdanost udru`ivanja i o~ekivanja ve}ine p~elara. Po~etkom godine od{tampano je 20 000 mini plakata kao apel da se vo}e ne prska u cvetu i podeljeno seoskim doma}instvima u oba okruga. Pod pokroviteljstvom Asocijacije organizovana je izlo`ba meda i opreme u ^a~ku krajem maja. Po prvi put organizovana je dobro pose}ena prodajna izlo`ba meda na Zlatiboru u avgustu, koja je ove godine u{la u Kalendar turisti~ke ponude Zlatibora i planira se da traje ~etiri dana. 128

P^ELAR, mart 2007.


ariljske p~elare. Za objekat se sredstva obezbedi{e u~e{}em nekih ~lanova i donacijama prijatelja. Ariljci se svima Poveljama i toplim re~ima zahvali{e. Nakon dve godine intenzivnog predsedni~kog rada, Milutina Mari~i}a izabra{e za prvog predsednika Saveta p~elarskog doma, a za zamenika Veljka Pe}inara. Za predsednika izabra{e Prvoslava Topalovi}a, a za zamenika, Antonija Jovanovi}a. Planovi za budu}nost ambiciozni. Ariljski p~elari su informisani i o radu Asocijacije kao i radu IO SPOS-a u 2006. godini. Predavanje pred prepunom salom o prole}nom razvoju odr`ao je \oko Ze~evi}. \oko Ze~evi}

Godi{nja skup{tina svilajna~kih p~elara U Crkvencu nadomak Svilajnca 3. II 2007. odr`ana je godi{nja izborna skup{tina svilajna~kih p~elara. Doneta je odluka o formiranju Regionalnog saveza p~elarskih organizacija Pomoravskog okruga. Posebno je istaknuto da resavski p~elari imaju vi{e od 50% dru{tava „na to~kovima“, te da ima problema oko registracije vozila, jer se malo koriste, a registracija se pla}a u punom iznosu. Za predsednika je ponovo izabran Tomislav Jevremovi}, za sekretara Nenad Jovanovi}, a za blagajnika Radoslav Jevti}. Tomislav Jevremovi}

V Me|unarodni stru~ni seminar u Ni{u U Ni{u je 17. II odr`an V jubilarni Me|unarodni stru~ni seminar „Priroda daruje, um caruje“ pred vi{e od 400 p~elara iz cele Srbije, a u organizaciji Regionalne asocijacije p~elara jugoisto~ne Srbije sa slede}im predava~ima: dr vet. med. Zlatko Tomljanovi} iz Hrvatske (koji je bukvalno op~inio p~elare svojim iskustvom i znanjem zasnovanim na najnovijim nau~nim istra`ivanjima, a naro~ito izno{enjem podataka o dr`avnim podsticajima za p~elar-

P^ELAR, mart 2007.

stvo u Hrvatskoj, kojih u Srbiji gotovo da nema), dr sci. vet. med. Nada Plav{a i dr med. Rodoljub @ivadinovi}. Seminar su profesionalno propratile mnoge medijske ku}e: Politika, Ve~ernje Novosti, TV5, TV Belle Amie. Svi oni koji nisu prisustvovali ovom seminaru zaista treba da se kaju, jer se ~ulo mnogo novih podataka va`nih za p~elarsku praksu. Ing. Vlastimir Spasi}

Seminar o HACCP sistemu u p~elarstvu i dobroj p~elarskoj praksi U Aleksincu je 4. III 2007. odr`an seminar od nacionalnog zna~aja o novim standardima u p~elarskoj proizvodnji, pod visokim pokroviteljstvom Svetske p~elarske organizacije APIMONDIA, a u organizaciji Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije i Dru{tva p~elara Aleksinac, u partnerstvu sa RAPOJS. Vrsni stru~njaci do detalja su pojasnili ovu problematiku: Mr Dragan Pu{ara (Savetnik za standarde u Sektoru za agrarnu politiku Ministarstva), Mr Milan Dopu|a (Master kvaliteta i bezbednosti hrane, konsultant u agenciji FECA – FOOD AND ENVIRONMENTAL CONSALTING AGENCY), Dr med. Rodoljub @ivadinovi} (urednik ~asopisa P~elar), Nenad Novakovi} (direktor Organic Control System, Subotica) i Snje`ana Mitrovi} (koordinator Udru`enja TERRA’S, Subotica). Svi najva`niji zaklju~ci i preporuke vezani za svakodnevnu p~elarsku praksu i tehniku rada pri vrcanju, obradi i pakovanju meda za tr`i{te, zajedno sa svim na{im i evropskim zakonskim propisima vezanim za p~elarstvo, mogu se na}i u knjizi „Priru~nik o dobroj p~elarskoj praksi“ koja je {tampana ovim povodom i deljena prisutnima. Bez dobrog poznavanja ove komplikovane problematike ne}e se uskoro mo}i biti p~elar, jer }emo morati da sprovodimo mnoge mere i standarde koji }e pove}ati pre svega zdrav129


stvenu bezbednost p~elinjih proizvoda. Ni o izvozu meda ne}e biti govora ako ne budemo po{tovali preporuke Sistema analize rizika i kriti~nih kontrolnih ta~aka (HACCP) vezanih za primarnu proizvodnju. Ceo seminar je snimljen kamerom i DVD film se mo`e pogledati na predavanjima DP Aleksinac. Milivoje Tomi}

Izve{taj sa prve sednice Skup{tine Asocijacije profesionalnih p~elara Srbije – APPS Prva sednica APPS je odr`ana 11. februara 2007. godine u Beogradu, u velikom amfiteatru na Poljoprivrednom fakultetu. Prisutni profesionalni p~elari su pokazali veliku zainteresovanost i uzeli u~e{}e u radu sednice. Prvoj sednici prisustvovao je i predstavnik Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije Nenad Terzi}. Dnevni red sednice je bio prilago|en ve}oj efikasnosti rada same skup{tine, a odnosio se na dono{enje poslovnika o radu Skup{tine, Izvr{nog i Nadzornog odbora APPS i aktivnosti koje su preduzete od strane rukovodstva Asocijacije od osniva~ke skup{tine do prve sednice skup{tine. Predsednik APPS Zoran Stojanovi} je u kratkom rezimeu sve prisutne obavestio da je APPS registrovano udru`enje sa svojim pe~atom, ra~unom i izabranim rukovodstvom. U proteklom periodu kontaktirane su sve nadle`ne institucije koje se na bilo koji na~in bave p~elarstvom i predo~eno im je da se u Srbiji formira Asocijacija koja po snazi pokriva jednu tre}inu p~elarske proizvodnje Srbije i koja }e predstavljati zna~ajnog partnera u razgovorima o budu}nosti Srpskog p~elarstva. Tre}a ta~ka dnevnog reda sednice bila je o predstoje}im aktivnostima APPS-a. U veoma burnoj raspravi donesena je odluka da se u ostvarivanju ciljeva Asocijacije ide korak po korak, sa dobro osmi{ljenim i pripremljenim aktivnostima. Jedan od prvih zadataka bi}e predlog novih subvencija za razvoj p~elarstva Srbije koji }e biti preko nadle`nih institucija prosle|en Ministarstvu poljoprivrede Republike Srbije, zatim predlog 130

Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede da tro{kove obaveznog veterinarskog pregleda subvencionira u potpunosti. Tako|e, APPS uze}e aktivno u~e{}e u razmatranju predloga novog zakona o poljoprivredi koji }e se na}i na dnevnom redu Skup{tine Srbije u narednom periodu. Pri kraju sednice izabrani su i organi Skup{tine. Predsedavaju}i Skup{tinom u narednih godinu dana bi}e Du{an Miri}, a potpredsednik Branislav Radoj~i}. Obra}amo se svim zainteresovanim p~elarima sa otvorenim pozivom za saradnju i u~e{}e u radu. Predsednik APPS, Zoran Stojanovi}, 063/80-333-59, pcelicazzz@yahoo.com Sekretar APPS, Sla|an Ra{i}, 064/164-37-27, rasa.rasic@gmail.com

Srpske knjige u Bugarskoj Ovih dana iza{le su iz {tampe obe knjige Jove Kantara (Sa zdravim p~elama u XXI vek i Matica, misaona imenica) na bugarskom jeziku. Ovo je svakako veliki uspeh, za svaku pohvalu, kojim nas je autor dostojno predstavio svetu. ^estitamo Jovi Kantaru!

Gde smo bili, {ta smo radili Pro{la 2006. bila je druga godina mandata novog rukovodstva Udru`enja hercegnovskih p~elara koja je protekla u znaku obezbe|enja sredstava za mnoge akcije: {tampan je zidni kalendar i podeljen svim p~elarima i saradnicima, organizovana je akcija sakupljanja meda za {ti}enike Doma starih u Risnu, obezbe|ena su sredstva za 3 predavanja, omogu}ena je besplatna pretplata na ~asopis P~elar za sve zainteresovane, uspe{no je organizovan dvodnevni Sajam meda IGALO 2006, obezbe|eno je sponzorstvo SO Herceg Novi za kupovinu knjige „P~elarstvo“ Veroljuba Umelji}a i P^ELAR, mart 2007.


podeljena je p~elarima besplatno, podeljene su matice i ostala regresirana sredstva Vlade RCG, ovla{}eni predstavnici posetili su sva zna~ajnija okupljanja p~elara, uspostavljena je saradnja sa p~elarskim asocijacijama Trebinja i Dubrovnika u sklopu akcije me|udr`avnog pograni~nog pomirenja, dato je vi{e intervjua dnevnim novinama. Predsednik Radman @eljko

Aktivnosti DP „Jovan @ivanovi}“ iz Sremske Mitrovice 10. XII 2006. godine, na sastanku p~elara, predsednik SPOS-a @ivoslav Stojanovi} odr`ao je uspe{no predavanje „Priprema p~elinjih dru{tava za prole}nu pa{u“. Govorio je i o poseti Kongresu Apislavije u Slova~koj i na~inu registracije p~elinjaka. P~elari su bili zadovoljni predavanjima. Organizovano je dru`enje i zajedni~ki ru~ak sa predstavnicima p~elara iz okru`enja. Aktivnost je nastavljena 13. januara 2006. godine Izbornom

Skup{tinom. Pozitivno je ocenjen Izve{taj i Program rada. Za novog predsednika izabran je Radakovi} @ivan, dugogodi{nji uspe{ni p~elar. Prisutni p~elari zahvalili su se dosada{njem predsedniku Stevanovi} Nedeljku za uspe{no vo|enje dru{tva. U drugom delu Skup{tine odr`ano je predavanje „Uni{tavanje varoe sredstvima koja ne ostavljaju rezidue u medu“ sa naglaskom na Apiguard i oksalnu kiselinu. Predavanje je odr`ao dr med. Rodoljub @ivadinovi}. Tema je izazvala veliki interes p~elara. Ratko [avija

Obave{tenje za dru{tva p~elara Pozivaju se dru{tva p~elara kod kojih je neki od predava~a sa spiska SPOS-a odr`ao besplatno predavanje, da do 31. marta dostave pismeno obave{tenje ko je dr`ao predavanje, kada i sa kojom temom. Sekretar SPOS-a, Predrag Martinovi}

MONOGRAFIJA P^ELARSTVO VALJEVA Ovo monumentalno delo iza{lo je iz pera neumornog Cvetka Caki}a, a u izdanju Udru`enja p~elara Valjevo. Valjevsko p~elarstvo ima bogatu istoriju. Prema popisu SPD-a iz 1895. i 1900. godine, Valjevski okrug bio je me|u prvima po broju ko{nica u Srbiji. Ova sveobuhvatna knjiga se sistemati~no i metodi~no bavi istorijskom, nau~nom i prakti~nom analizom p~elarenja. Autor nudi i brojne prakti~ne savete, od tzv. putuju}ih u~itelja (Jovan P. Jovanovi}, Tihomir R. Jevti}), korisne za sve koji se bave p~elarstvom. Autor posebno osvetljava znamenite li~nosti iz p~elarstva, koje ne tamne i koje }e pamtiti i budu}e generacije. Posebno poglavlje knjige ~ine p~elarske zadruge koje su nezaobilazne u pra}enju istorijskog razvoja p~elarstva. ^itaocu posebno skre}e pa`nju grafi~ko re{enje korica na kojoj je slika predivnog starog p~elinjaka Milana @ivanovi}a iz 1934. godine. Neki bi mu i danas pozavideli na urednosti. Ovo zna~ajno istoriografsko delo preporu~uje se svima koji `ele da u svojoj biblioteci imaju i deo bogate p~elarske istorije Srbije. Urednik

P^ELAR, mart 2007.

131


Proizvodi, otkupquje, pakuje i plasira med i ostale p~eliwe proizvode preko trgovine {irom Srbije 11319 Krwevo, Bul. oslobo|ewa 16 tel: 026/821-080; 064/864-20-19; 064/864-20-21 E-mail: cmana-promet@ptt.yu 132

P^ELAR, mart 2007.


P^ELAR, mart 2007.

133


APICENTAR d.o.o. 11000 Beograd, Vojvode Stepe 57 Tel. 011/397-45-40

2007

Obave{tavamo p~elare i p~elarske organizacije da i u 2007. god. vr{imo isporuku LINIJSKI SELEKCIONISANIH MATICA, sa po~etkom prijava i uplata od 15.01.2007. god. i isporukama od 20.05. - 1.09.2007. god. Isporuke su po redosledu uplata. Svaki kavez sa maticom nosi serijski broj, pe~at i poreklo matice. Selekcija se vr{i na mednu produktivnost, otpornost na kre~no leglo i druge osobine od 1982. godine. Re{ewe za selekciju p~ela i reprodukciju matica izdato od Ministarstva poqoprivrede br. 361-13-84/2005-4 od 27.06.2005. P~elari registrovani kao poqoprivredno doma}instvo imaju pravo na regres od 200,00 dinara po matici od Ministarstva poqoprivrede. Za sve dodatne informacije obratite se Mirku na gorwu adresu ili na telefone: 011/397-45-40 od 8-14 ~asova za APICENTAR 011/2495-425 od 15-18 ~asova Prof. dr. Jovan Kulin~evi}

134

P^ELAR, mart 2007.


P^ELAR, mart 2007.

135


136

P^ELAR, mart 2007.


P^ELAR, mart 2007.

137


138

P^ELAR, mart 2007.


P^ELAR, mart 2007.

139


140

P^ELAR, mart 2007.


P^ELAR, mart 2007.

141


Prodajem p~elinja dru{tva u LR nastavcima ili na ramovima, od aprila. Ranko Kljaji}. 022/342-635 PROIZVODNJA I PRODAJA: KO[NICA LR, Dadan-Blat i Farar, RAMOVA od lipovog drveta, ELEMENATA ko{nica (podnja~a, nastavaka, zbegova, krovova), KAVEZA za matice, ANTIVAROZNIH – @I^ANIH PODNJA^A od kvalitetnog materijala, precizne izrade i u dogovorenom roku Za ve}e porud`bine odobrava se popust! Jevti} Boban, Kru{evac. 037/887-471, 064/35-84-037 Knjigu APITERAPIJA od Dr Mladenova i Milenka Radosavovi}a, nagra|enu zlatom Apimondije, mo`ete naru~iti. 034/316-903, 064/3221-311 Prodajem med i polen. Bo`endi} Rajko, [id. 022/710-619 Prodajem vi{e komada DB i LR ko{nica i elemenata istih. 011/84-16-597, 063/757-800 MEPOLIS MED. OTKUPLJUJEM P^ELINJE PROIZVODE. 063/316-844, 011/2390-893, 011/3543-116 Zbog starosti smanjujem p~elinjak. Prodajem 50 DB dru{tava u odli~nom stanju. Bosi}. 011/3582860, 031/827-166 Papiri}i za dimljenje protiv varoe – li~no ili pouze}em. Filipovi} – U`ice. 031/513-687, 563882, 524-172 (u prodavnici), 063/639-424

Seme heljde, medonosne biljke, ma|arske sorte „Hajnalka“ za redovnu i postrnu setvu. Virag Jano{, Ba~ka Topola, Njego{eva 18. 024/712-135, 063/522-395 Prodajem 100 DB, LR dru{tava pre bagrema, 100 rojeva od 1. juna. Pavlovi}. 015/510-241, 063/7561-513 Ko{nice LR, 40 komada, sa p~elama, rojevi u junu. Z. Mladenovi}. 011/8232-390, 063/8830-953 Prodajem p~ele u a`ejkama i polo{kama ko{nicama, prazne ko{nice i kante – povoljno. 356-4541, 5333-709 30 dru{tava sa ko{nicama; nastavke, gotove ramove, podnja~e `i~ane. 064/613-7772 Otkupljujemo vosak, cijena ~etiri evra. Medimped`. 99 387 55 771-693, 99 387 65 539-301 Prodajem med bagremov. Miroslav Neresnica. 064/257-0105 PRODAJEMO 30 LR dru{tava sa ko{nicama do 20. aprila. 014/61-555 Bora, 014/61-444 Rade Prodajem: LR dru{tva bez ko{nica 55 EUR i Zastavu 624 registrovanu – mo`e za p~ele 2 300 EUR. 064/341-7277 Povoljno prodajem 40 dru{tava u LR ko{nicama. Zdravko. 021/461-178

Prodajem dru{tva LR i DB i rojeve. Dragi}evi} Bo`o. 014/85-327, 064/498-15-42

SADNICE medonosnog drve}a. Dvadeset vrsta. Simi} Aleksandar, Ub. 014/410-308, 064/614-75-23

Prodajem dru{tva na LR i A@ ramovima. Boban, Petlova~a, [abac. 015/273-130, 064/323-72-56

Prodajem p~elinja dru{tva na LR ramovima sa ili bez ko{nica. Stevanovi} Gvozden, U`ice. 031/520-249

Povoljno prodajem rojeve ili dru{tva, med, ko{nice, ramove. 026/221-255, 063/8458-705

Prodajem 20 DB desetoramnih dru{tava u martu i aprilu. 011/8129-661

Prodajem DB ko{nice sa p~elama, paketne rojeve na ramovima pre i posle bagrema. 037/811-466, 064/4989-239

Prodajemo p~elinja dru{tva na 7 i 10 DB ramova u aprilu i paketne rojeve. 063/884-3342, 037/788140, @arko, Varvarin; 063/869-1978, 037/789-036, Dragan, Varvarin

Prodajem u maju rojeve na LR i DB ramovima. Ratko Krneta, Pinosava. 011/3906-968

P~elarska farma „Isi}“ prodaje do 150 ko{nica LR sa p~elama u svim varijantama. Podnja~e su sa sakuplja~em praha – antivaroa i standardne. Zbeg za seobu i kombinovanu ishranu. HITNO. 022/752-582, 064/192-1157

Prodajem (LR ko{nice, p~elarsku prikolicu „Dubrava“) sa p~elama. 063/358-431

142

P^ELAR, mart 2007.


Prodajem autobus za prevoz ko{nica, bilo kojeg tipa, registrovan za p~elarstvo. 011/87-54-109, 064/27-10-943 Prodajem p~elinja dru{tva u DB ko{nicama sa ili bez ko{nica. Mijailovi} @ivomir, Bato~ina. 034/841-219, 063/690-877

Prodajem kamion TAM sa 40 dru{tava, i DB dru{tva. 034/362-580 Prodajem 46 A@ ko{nica sa p~elama. Milan Paripovi}, Aran|elovac. 034/725-825, 011/3344-732, 064/1859-645

Prodajem fumagilin, original kanadski. ^aslav. 011/516-035, 064/164-7746

Rojevi na LR i DB ramovima. Mi{ko Jovanovi}, Lajkovac. 011/8124-929, 064/258-2322

Prodajem p~elinjak „Autobus SANOS 12“ – 42 ko{nice A@, dvomati~ni sistem. Tomi}, Zemun. 011/616-003, 064/169-9578

Prodajem TAM-5000 sa 60 i 30 A@ ko{nica sa p~elama. 015/346-258

Prodajem 10 LR, 15 DB desetka dru{tava. 011/8700-764, 063/7173-762

Prodajem 100 dru{tava na LR ramovima. Rade Zeljkovi}, Sremska Mitrovica. 022/624-041, 064/5422-700

Povoljno prodajem bagremov i suncokretov med. U aprilu prodajem dru{tva na LR ramovima, a posle bagrema rojeve. 011/2462-425, 064/204-72-77 Prodajem p~ele na LR ramovima. Povoljno. 063/849-6992 Povoljno prodajem p~elinja dru{tva u DadanBlatovim ko{nicama. 011/28-31-067 Prodajem p~elinja dru{tva na LR ramovima, rojeve p~ela i med. 015/662-737, 063/7810-131 Zbog bolesti p~elara hitno prodajem 100 p~elinjih dru{tava LR ko{nice. 064/166-3538 Prodajem p~ele na ramovima sa i bez ko{nice. 011/2407-237, 065/2407-237 A@ prikolica 12 ko{nica 800 evra, p~elarska stolarska ma{ina 350 evra. 064/145-0425 Prodajem LR ko{nice sa zdravim p~elama, FAP Furgon name{tajac, kante za med. 9936 20 9-766-371 Otkupljujem vosak, dro`dinu (voskovarinu) i sa}e. Pe|a, Leskovac. 064/613-31-78, 016/281-674 Prodajem p~ele na ramovima LR i DB, april. 063/8810-581 Prodajem p~ele na LR ramovima. April. Mati}. 064/230-4150, 011/2721-091 Autobus – p~elinjak na prodaju, mo`e i u delovima. 011/356-3567

P^ELAR, mart 2007.

Prodajem kamion TAM sa A@ ko{nicama i p~elama. 012/532-909, 064/810-6916 Prodajem TAM-110. Atestiran, dobar, neregistrovan. 064/4558-594, 013/632-483 Prodajem kompletan p~elinjak od 50 dru{tava u LR ko{nicama. 026/316-525, 064/834-51-17 Prodajem autobus Sanos, 92 ko{nice sa p~elom, atestiran, registrovan, kompletno sa opremom. 015/284-463 Prodajem p~elinja dru{tva i rojeve iz LR-a. Povoljno – dogovor. 0230/81-762 Prodajem nove i polovne ko{nice tipa LR, povoljno. 0230/82-970, 064/368-57-00 Prodajem A@ nukleuse formirane 2006. Babi}. 011/2775-420, 063/7005-806 Prodajem pro{logodi{nja dru{tva na LR i A@ Grom ramovima. @ivko. 022/610-094, 063/7502-442 Prodajem dru{tva na DB ramu. Zlatko. 011/8873205, 064/2913-172 Prodajem dru{tva na 7-A@ Grom ramova. 011/2106-509, 063/362-209 Kupujem vosak, voskovarinu (dro`dinu). Ignjatovi} Mijomir, Po`arevac. 012/213-532 Prodajem pro{logodi{nje rojeve sa ramovima DB, LR pre posle bagremove pa{e. Branislav, Lovci. 035/275-205, 063/774-2525

143


Na prodaju rojevi na ramovima A@ Grom. Stoji}evi}, Petrovac na Mlavi. 012/332-731, 063/74-75-331

Zbog zdravstvenih razloga prodajem kompletan p~elinjak 50 dru{tava u LR ko{nicama + 126 oplodnjaka. Zvati do 20 ~asova. 022/650-356

Prodajem kamion FAP Furgon sa A@ ko{nicama i p~elama, sa nukleusima. 064/318-52-36

Prodajem pola p~elinjaka do 80 dru{tava DB 10 i 12 ramova, med livadski, bagremov. Cena po dogovoru. Stole, Vranjska Banja. 017/546-066, 062/373-011

Prodajem dru{tva na ramovima LR i DB. 064/4987-999 Prodajem kamion 063/7199-230

sa

p~elama,

povoljno.

Prodajem p~elinja dru{tva u LR ko{nicama i ramovima. 022/712-984, 062/515-920 Prodajem Zastavu 435-10, sa 50 A@ ko{nica sa p~elama, sve u vrlo dobrom stanju. 021/431-792 Prodajem DB ko{nice sa p~elama. 011/895-387 Prodajem p~ele sa LR ko{nicama i bez ko{nica. Sveta Ili}. 063/12-74-404 Prodajem p~elinja dru{tva u LR ko{nicama. Kerkez. 011/3320-028, 064/213-7921 Prodajem p~elinja dru{tva u LR nastavcima ili na ramovima, od aprila nadalje. Kljai} Ranko, Novi Banovci. 022/342-635 Prodajem 20 LR ko{nica sa p~elama. 011/514590, 011/8258-818 Zbog starosti prodajem 30 LR ko{nica sa p~elama. 011/2513-683, 064/395-22-53

Od marta do juna prodajem dru{tva na LR i DB ramovima. Mo`e sa ko{nicama. 014/415-289 Prodajem A@ standard dru{tva na ramovima, pre bagrema. 015/322-155, 063/281-243 Prodajem traktorsku prikolicu 28 ko{nica A@-10 sa radnim prostorom. 011/628-519 od 16 do 20 sati Prodajem kamion sa p~elama 24 A@-Grom, kontejner, rojeve, stresa~e p~ela. 015/510-027, 064/350-9901 Prodajem 25 dru{tava na LR ramovima. Uz svako dru{tvo poklon: 1 sadnica evodije. 021/843-857 Prodajem rojeve na 5 LR okvira, isporuka do polovine aprila. Sava. 023/772-253 Prodajem 20 LR dru{tava sa polovnim ko{nicama ili bez. Vra{tanovi}. 026/317-788 Prodajem p~elarsku, traktorsku prikolicu za 30 LR ko{nica. Povoljno. 013/641-940 Prodajem 10 LR dru{tava u odli~nom stanju. Povoljno. Mile. 064/135-8151 Prodajem LR ko{nice sa p~elama ili samo p~ele. 011/318-3153, 064/411-69-21

Prodajem 10 DB ko{nica sa p~elama. 011/2511841, 063/7245-302

Prodajem p~elinja dru{tva i rojeve na LR okvirima. 011/770-904, 064/159-45-34

Prodajem 10 LR dru{tava u aprilu – ko{nica gratis (polovna: nastavak, podnja~a, krov). [o{i}. 022/332-022

Otkupljujem voskovarinu (dro`dinu), menjam satne osnove za sa}e vrlo povoljno. 035/228-644, 065/228-6440

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 638.1 P^ELAR : ~asopis za p~elarstvo / glavni i odgovorni urednik Rodoljub @ivadinovi}. - God. 1, br. 1. (januar 1898) - . Beograd : Savez p~elarskih organizacija Srbije, 1898 - (Lapovo : Kolor pres). - 24 cm Mese~no ISSN 0350-431X = P~elar COBISS.SR-ID 15913218

144

P^ELAR, mart 2007.




Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.