pcelar_februar_2007

Page 1


^asopis z a p~ela rs tv o

P^ELAR

^lanstvo u SPOS -u

The Beekeeping Association of Serbia, Serbia, 11000 Belgrade, 13 Molerova St.

^lanstvo u Savezu p~elarskih organizacija Srbije ostvaruje se preko dru{tava p~elara po slobodnom izboru. ^lanarina u 2007. godini za ~lanove p~elarskih organizacija iz Srbije iznosi 1 100 dinara, iz Republike Srpske 28,8 KM, iz Federacije BiH 40,5 KM, iz Hrvatske 228 kuna, iz Slovenije 5 273 tolara, za p~elare iz Crne Gore, Makedonije i ostalih inostranih zemalja gde se ~asopis {alje obi~nom po{tom 32 evra, a gde se {alje avionom 40 evra. ^lanstvo podrazumeva dobijanje 12 brojeva ~asopisa P~elar.

Predsednik SPOS-a

Ra~un SPOS-a: 160–17806–08

Savez p~elarskih organizacija Srbije Molerova br. 13, 11000 Beograd, 011/2458-640, 064/40-191-63

spos@sezampro.yu, www.spos.info, casopis-PCELAR@yahoogroups.com APISLAVIA

APIMONDIA Foundation

2007

The Magazine of Serbian Beekeeping BEEKEEPER

Dipl. ing. @ivoslav Stojanovi} Ul. Milana Martinovi}a Metalca br. 4, 24413 Pali} 024/753-771, 063/510-598, zobrad@yunord.net

Glavni i odgovorni urednik Dr med. Rodoljub @ivadinovi} Ul. Stojana Jani}ijevi}a br. 12, 18210 @itkovac 018/846-734, 063/860-8510 rodoljubz@ptt.yu

Izdava~ki savet

Prof. dr Jovan Kulin~evi} (predsednik) Prof. dr Bosiljka \uri~i}, Prof. dr Zoran Stanimirovi}, Prof. dr Desimir Jevti}, Prof. dr Slobodan Miloradovi}, Prof. dr Miloje Brajkovi}, Jovo Kantar, @arko @ivanovi}

Redakcija

(po azbu~nom redu prvog slova prezimena)

Doma}i ~lanovi redakcije Dipl. novinar Milanka Vorgi} (Novi Sad), Dragutin Gaji} (Veliko Gradi{te), Milan Jovanovi} (Trstenik), Ratko Jokovi} (Lu~ani), Branislav Karleu{a (Beograd), Dejan Kreculj (Kovin), Milan S. Mateji} (Vla{ki Do), Ing. Robert Past (Novi Sad), Rajko Pejanovi} ([abac), Milutin Petrovi} (Kragujevac), Dr sci. vet. med. Nada Plav{a (Novi Sad), Dr Slavomir Popovi} (Beograd), Vladimir Hunjadi (Petrovaradin)

Strani ~lanovi redakcije Vladimir Augu{tin (Metlika, Slovenija), Borisav Brnjada (Bar, Crna Gora), Ferid Velagi} (Tuzla, Bosna i Hercegovina), Amir Demirovi} (Sanski Most, Bosna i Hercegovina), Milan Isidorovi} (Sutomore, Crna Gora), Dr med. Stipan Kova~i} (Darda, Hrvatska), Branko Kon~ar (Kozarac, Bosna i Hercegovina), Mr sci. Goran Mirjani} (Gradi{ka, Bosna i Hercegovina), Aleksandar Mihajlovski (Skoplje, Makedonija), Franc Prezelj (Kamnik, Slovenija), Doc. dr sci. Zlatko Pu{kadija (Osijek, Hrvatska), Milorad ^eko (Banja Luka, Bosna i Hercegovina), Dr vet. med. Irena D`imrevska (Skoplje, Makedonija), Franc [ivic (Ljubljana, Slovenija)

Saradnja sa ~asopisom Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo redigovanja tekstova. Za sadr`aj tekstova odgovaraju autori, a za sadr`aj oglasa ogla{iva~i. Listovi koji preuzimaju radove iz ~asopisa P~elar du`ni su da jasno navedu izvor informacija.

Istorija ~asopisa Prvi ilustrovani ~asopis za p~elare {tampan je 1883. godine u Beogradu pod imenom „P~ela“. Potom je {tampan „Srpski p~elar“ 1. oktobra 1896. godine u Sremskim Karlovcima. Od 1899. godine nastavlja da ga izdaje Srpska p~elarska zadruga u Rumi. „P~elar“, organ Srpskog p~elarskog dru{tva, izlazi od 1. januara 1898. godine u Beogradu. Januara 1934. godine spojili su se „P~elar“ i „Srpski p~elar“ i od tada izlaze pod nazivom „P~elar“. Ukazom predsednika SFRJ „P~elar“ je 1973. godine odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima za izvanredne zasluge, popularisanje i unapre|enje p~elarstva, a Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodelila mu je 1984. godine Vukovu nagradu za rad u razvoju kulture u Srbiji. Tira`: 14 000. [tampa: Kolor pres – Lapovo, tel. 034/853-715, 853-560, kolorpres@ptt.yu

Fotografija na naslovnoj strani: Zima bez zime na p~elinjaku Rako~evi}a Foto: Zoran Stojanovi}, Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac


K o ne zna, neka u~i ~itaju}i P~elar. K o zna, neka u`iva u obnavljanju gradiva. K o zna bolje, neka to i napi{e. Slavomir Popovi}

PISMO P^ELARIMA ZA FEBRUAR

51

Vlastimir Spasi}

OPTIMALAN PROLE]NI RAZVOJ

54

@ivoslav Stojanovi}

A@ NAMJESNIK U PRIPREMI ZA GLAVNU PA[U

59

Goran Grbi}

UBLA@AVANJE NEGATIVNIH FAKTORA U PROLE]NOM RAZVOJU 62 Werner Gekeler

KONTROLA SADR@AJA VODE U MEDU

65

Jovan Kulin~evi}

NOSEMA CERANAE KOD EVROPSKIH MEDONOSNIH P^ELA 68 MALA KO[NI^INA BUBA (Aethina tumida) 71 Petar Panteli}

ALKOHOLNI RASTVOR PROPOLISA PROTIV VAROE

73

Ivan Jurkovi~

P^ELARENJE SA VI[ENAMENSKOM VISOKOM PODNJA^OM KOD NASTAVLJA^A

74

Veroljub Umelji}

NAU^NO PRANJE… [ARENOG PAPIRA? SKUPOVI SKUPOVI I REPORTA@E

79 80 83

Izdvajamo iz sadr`aja Vlastimir Spasi}

OPTIMALAN PROLE]NI RAZVOJ 54 Upoznajte se sa modernim stavovima o razvoju p~elinjih zajednica u prole}e, do ~ega se mo`e do}i samo upornim u~enjem i dugogodi{njim iskustvom @ivoslav Stojanovi}

A@ NAMJESNIK U PRIPREMI ZA GLAVNU PA[U 59 Iz pera predsednika SPOS-a pro~itajte detalje o ovoj neobi~noj ko{nici koja od p~elara mnogo tra`i, ali mnogo i daje. A@ Namjesnik pokazuje odli~ne rezultate u pripremi za glavnu pa{u ~ak i u godinama sa nepovoljnim vremenskim prilikama u prole}e Jovan Kulin~evi}

NOSEMA CERANAE KOD EVROPSKIH MEDONOSNIH P^ELA 68 Nau~nici polako razotkrivaju novu nozemozu i saznali su da nozemoza nije `ivotinja (!?), ve} visoko specijalizovana gljivica! MALA KO[NI^INA BUBA 71 Jo{ jedna stra{na {teto~ina p~ela preti evropskom p~elarstvu!

KALENDAR VA@NIJIH P^ELARSKIH SKUPOVA U NAREDNOM PERIODU Bjelovar (Gudovac), III p~elarski sajam, 3. i 4. II 2007. Beograd, XV savetovanje na Poljoprivrednom fakultetu, 10. i 11. II 2007. Ni{, V me|unarodni stru~ni seminar „Priroda daruje – um caruje“, 17. II 2007. Smederevska Palanka, XI Savetovanje „Tehnologija p~elarenja“, 17. II 2007. Novi Sad, XXV Savetovanje p~elara Vojvodine, 3. III 2007. Aleksinac, Seminar o HACCP sistemu u p~elarstvu i dobroj p~elarskoj praksi (pokroviteljstvo: APIMONDIA, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije), 4. III 2007. 7 – Vinkovci, IV p~elarski dani, 9, 10. i 11. III 2007. 8 – Istanbul, Prvi kongres p~elarskih organizacija Balkanskih zemalja, 29. III – 1. IV 2007.

1 2 3 4 5 6

– – – – – –

P^ELAR, februar 2007.

49


Re~ urednika Na po~etku ovog obra}anja Vama, dragi ~itaoci, moram najpre da uputim izvinjenje zbog ka{njenja sa dostavljanjem januarskog i februarskog broja ~asopisa P~elar. Broj ~lanova SPOS-a naglo raste, verovatno kao nikada do sada, {to je delimi~no usporilo uno{enje podataka u kompjuter. Oni koji su spiskove slali internetom u digitalnom obliku ~asopis su dobili me|u prvima, dok je bilo ka{njenja kod onih drugih. Ali, dobro, to }e se brzo re{iti. Potrudili smo se da sadr`aj vremenski uskladimo sa ka{njenjem ~asopisa, tako da smo sigurni da }ete biti zadovoljni. Znamo da ima dosta primedbi i na obimnost oglasa, ali je SPOS u~inio sve da ih svede na razumnu meru. Naravno, prva tri broja u godini uvek imaju ne{to vi{e oglasa nego ostali meseci. U protekle dve godine, posle izvesnog perioda stagnacije, imali smo prose~no godi{nje pove}anje ~lanstva za oko 500. Ove godine, pove}anje }e se meriti hiljadama, {to zbog besplatne registracije p~elinjaka koju je svima nama, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, obezbedilo rukovodstvo SPOS-a, {to zbog nastupa P~elara na stranom tr`i{tu. Sve u svemu, bi}e nas mnogo vi{e {to }e, nadam se, uticati i na pobolj{anje kvaliteta ~asopisa, jer vi{e ljudi vi{e zna. Mogu i da vas obradujem ne~im lepim. Kona~no se krenulo sa realizacijom projekta digitalizacije svih brojeva ~asopisa P~elar koji

su od{tampani u proteklih 109 godina! [ta to zapravo zna~i? Svi brojevi bi}e skenirani i svaka stranica i svaki broj ~asopisa nareza}e se na par DVD-a, pa }e svako od vas mo}i da potra`i bilo koji broj da ga pro~ita. Jednostavno otkucate na tastaturi kompjutera, recimo „mart 1938“ i taj broj ~asopisa se otvori pred vama! Isto }e se uraditi i sa kultnim ~asopisima Jugoslovensko p~elarstvo i Napredno p~elarstvo. To neizmerno blago bi}e dostupno svakom p~elaru ove, ali i drugih zemalja. Pozivamo na{e kolege iz ~asopisa Hrvatska p~ela, Slovenski ~ebelar, P~elarstvo i Melitagora da u~ine isto. Da poka`emo svetu kakvim blagom raspola`emo. Jer, znanje je jedina vrednost koja se umno`ava deljenjem. Diskovi sa svim ~asopisima dostavi}e se dru{tvima p~elara sa dozvolom za umno`avanje. Ovaj grandiozni projekat krunisa}e veliki jubilej, 110 godina postojanja SPOS-a. Jubilej je dobio i slogan ~iji je autor zamenik predsednika SPOS-a Dragutin Gaji}: „50 000 p~elara za o~uvanje prirode Srbije“. Ovaj slogan sa velikom upotrebnom vredno{}u bi}e maksimalno promovisan. Pozivamo i vas da ga ugradite u sve svoje aktivnosti. Jer, zaista je tako. Mo`da i vi{e od 50 000 ljudi se u Srbiji bavi p~elarstvom, direktno ili indirektno, a najve}u korist od njihovog rada ima {ira zajednica, kroz opra{ivanje i odr`avanje ekolo{ke ravnote`e i biodiverziteta. Slavimo p~elu, jer nam ona omogu}ava da opstajemo!

IZVE[TAJ SA SEDNICE IO SPOS-a odr`ane 23. decembra 2006. Na ovom sastanku donete su slede}e va`nije odluke. Skup{tina SPOS-a se zakazuje za 24. februar 2007. godine. U Organizacioni odbor za obele`avanje 110. godi{njice od osnivanja SPOS-a uvr{teni su ceo IO SPOS-a, predsednik Nadzornog odbora i predsedavaju}i Skup{tine SPOS-a, a predstavnici vlasti }e biti imenovani kasnije. Za slogan godi{njice odre|en je: „50 000 p~elara za o~uvanje prirode u Srbiji“. Odobreno je uvo|enje ADSL (512 kbps) linije u SPOS uz mese~nu pretplatu od 1 800 dinara. Prihva}ena je ponuda Narodne biblioteke za digitalizaciju starih brojeva ~asopisa P~elar, uz pla}anje po obavljenom poslu. Nalo`eno je da se za slede}i sastanak pripremi izve{taj Komisije za obrazovanje kako bi se pravilno razmotrile prispele primedbe. SPOS vi{e ne}e stajati iza bilo koje izlo`be na kojoj bi postojala i najmanja diskriminacija bilo kog proizvoda, pri ~emu svi proizvodi koji se budu izlagali moraju imati odgovaraju}u potpunu dokumentaciju izdatu od nadle`nih organa. Dozvoljen je otkup starih brojeva P~elara iz arhive po ceni od 20 dinara po komadu plus PTT tro{kovi. 50

P^ELAR, februar 2007.


PISMO P^ELARIMA

ZA FEBRUAR Dr Slavomir Popovi}, ul. Save Kova~evi}a br. 38, 11000 Beograd, (063) 8614-803

Za razliku od januara, tokom februara u p~elinjem dru{tvu po~inje intenzivniji `ivot. Matica sve vi{e pola`e jaja. U ja~im p~elinjim dru{tvima matica dnevno pola`e prose~no po oko 200 jaja, a u slabijim p~elinjim dru{tvima po 100–150 jaja dnevno. U centru gnezda, gde je leglo, u ovo doba godine temperatura je oko 35 °C, koju treba i odr`avati na tom nivou, {to ja~im p~elinjim dru{tvima ne}e biti te{ko, ali slabijim je to veoma naporno. Iz dana u dan pojavljuje se sve ve}i broj mladih p~ela iz legla koje je matica polo`ila u januaru, koje se grupi{u oko matice i intenzivnije maticu hrane mati~nim mle~om. Sa pojavom mladih p~ela matica kao da dobija novu snagu i spremnost da intenzivnije pola`e jaja. Kad se ve} pominje leglo u februaru valja ista}i da je pojava legla u ve}em obimu u ovom periodu veoma {tetno za p~elinje dru{tvo. Takvo leglo zahteva odr`avanje konstantne temperature i kvalitetnu mikroklimu u gnezdu {to dodatno iznuruje p~ele i ~ini ih nedovoljno sposobnim za negovanje legla tokom prole}a. [to je p~elinje dru{tvo slabije u ovom periodu, to se posledice preranog legla vi{e ose}aju. ^esto je i sam p~elar kriv za pojavu preranog legla: ako previ{e utopli p~elinje dru{tvo u novembru, ako je zazimio slabije p~elinje dru{tvo itd. Do ovog perioda p~elama je trebalo obezbediti dosta hrane i dobru ventilaciju. Ta hrana mogla je do ovog momenta da bude maltene i od {e}ernog sirupa, bez polena. Ali, od ovog momenta, pa nadalje, p~elinjem dru{tvu je potrebna kvalitetna hrana sa dosta polena radi kvalitetnog negovanja i razvoja legla. P~elinje klube pri niskim temperaturama kre}e se navi{e (na gore) i tada koristi hranu u mednoj kapi, iznad legla. Ako je p~elinje dru{tvo zazimljeno sa nedovoljnom mednom kapom na ramovima u plodi{tu, p~elinje klube P^ELAR, februar 2007.

}e ve} u ovom periodu „probiti“ mednu kapu, izbiti na satono{e i stradati ako mu p~elar ne doda poga~u, i pored toga {to levo ili desno od klubeta mo`da ima dovoljno hrane. I ovde treba ista}i da su kod ja~eg p~elinjeg dru{tva veli~ina i polo`aj klubeta daleko povoljniji u odnosu na slabije p~elinje dru{tvo, jer ima daleko bolji kontakt sa hranom. Mo`e da se desi da je p~elar zazimio p~elinje dru{tvo sa slabom mednom kapom na samo 2–3 sredi{nja rama i da p~elinje klube izbije na satono{e, tj. probije mednu kapu samo, na primer, u dve sredi{nje ulice. P~elinje klube }e se tada podeliti u dva dela (levo i desno od ulica u kojima su p~ele „probile“ mednu kapu) i tako, znatno oslabljeno, strada}e. Naravno, mo`e da se desi da i matica bude ba{ u onoj ulici u kojoj su p~ele „probile“ mednu kapu i da ona strada od gladi kao i sve p~ele u toj ulici. U toku februara p~elinje dru{tvo tro{i daleko vi{e hrane nego u januaru. To je normalno, jer u februaru matica nosi intenzivnije, ima vi{e mladog legla za negovanje. U svakom slu~aju, u februaru p~elar treba da izvr{i kontrolu da li su mu p~ele izbile na satono{e, tj. da li su ostale bez hrane i da pomogne p~elama Mirno zimovanje (foto: Branko Obranovi~)

51


dodavanjem poga~e ili ramova sa medom ako njima raspola`e. Kad se radi o dodavanju poga~e p~elinjim dru{tvima u februaru ima vi{e razli~itih stavova: – Jedni p~elari smatraju da poga~u treba dati samo ako su p~ele izbile na satono{e, jer je to jedini na~in da se p~elinje dru{tvo spasi od gladi. Ina~e se smatra da ako je p~elinje dru{tvo kvalitetno zazimljeno, sa dosta kvalitetne hrane i sa oko 20 000 p~ela, ne treba ga dirati sve do po~etka vo}ne pa{e; – Drugi p~elari smatraju da u februaru obavezno treba dati poga~u ako su p~elinja dru{tva slabija, jer }e poga~a dr`ati p~ele ~vr{}e na okupu u klubetu, povezuju}i gornje delove ramova sa hranom, zatim ako je p~elar usled nedovoljnog znanja nekvalitetno zazimio p~elinje dru{tvo, usled ~ega se p~elinje klube pomerilo levo ili desno, pa }e poga~a u ovo doba godine, tako|e, ~vr{}e dr`ati p~elinje klube na okupu tj. poveziva}e p~ele sa hranom, zatim ako su prethodni meseci bili topli (novembar, decembar, kao {to je to bio slu~aj pro{le 2006. godine) pa su p~ele puno izlazile iz ko{nica i tro{ile med i, na kraju, ako p~elar nije siguran da mu p~elinja dru{tva imaju dovoljno hrane; – Tre}i p~elari smatraju da dodavanje poga~e u drugoj polovini februara stimuli{e p~elinje dru{tvo na intenzivniji rad. U toku februara p~elinje dru{tvo ne treba uznemiravati. Osmatranjem leta na ko{nici, mo`e se mnogo toga uo~iti: – Ako p~ele hitro izle}u iz ko{nice, u ko{nici je sve u redu; Na p~elinjaku Sa{e Rako~evi}a u selu Stanci kod Aleksinca na +2 °C

52

Jo{ ima vremena za pripremu opreme

– Ako je dan povoljan za izlet, a p~ele gami`u i tumaraju po prednjem delu ko{nice, tresu krilima, znak je da p~elinje dru{tvo ili nema maticu ili nema dovoljno hrane; – Ako p~ele tumaraju po prednjoj strani ko{nice, ako je trbuh p~ela naduven a poletaljka i prednji deo ko{nice su zaprljani, znak je da su p~ele obolele od nozeme. Treba poslati uzorak (sa p~elama) u laboratoriju na pregled; – Ako se na letu ko{nice primete beli kristali, a p~elama nije stavljena poga~a, znak je da je rezervna hrana (med) ukristalisana; – Ako p~ele izle}u iz neke ko{nice rano ujutro i predve~e, a iz ostalih ko{nica ne izle}u, znak je da je to p~elinje dru{tvo napadnuto ili ono „plja~ka“ drugo p~elinje dru{tvo; – Ako iz neke ko{nice p~ele ne izle}u, a iz drugih izle}u, zakucati sna`nije po toj ko{nici u predelu plodi{ta, pa ako p~ele prvo sna`nije zabruje, a potom (kroz 4–5 sekundi) zvuk (brujanje) se sti{a, znak je da je u ko{nici sve u redu. Ako se brujanje u ko{nici nastavi, znak je da ne{to nije u redu i da to p~elinje dru{tvo treba pregledati ~im dozvole vremenski uslovi. Mir na p~elinjaku u toku februara je veoma bitan. Svaki stres p~ela u p~elinjem dru{tvu (usled udara po ko{nici i sli~no) naru{ava mikro-klimu u ko{nici, uti~e na nepotrebno pove}anje potro{nje hrane u ko{nici i na nepotrebno iznurivanje p~ela. Ve}i stresovi p~ela (usled ~estih udara po ko{nici) mogu da buP^ELAR, februar 2007.


Foto: Milo{ Milosavljevi}

du katastrofalni po p~elinje druTretiranje p~ela protiv vapoe {tvo usled odvajanja pojedinih u ovo doba godine je bitno na (ve}ih) delova klubeta. onim p~elinjacima na kojima p~eU toku februara treba o~istiti lar nije siguran da je tokom pretpodnja~e ko{nica. Za p~elare je hodnog perioda oborio varou u to mali napor, a p~elama velika dovoljnom procentu. pomo}. Ako ima mnogo uginulih U periodu kad jo{ uvek nema p~ela na podnja~i (dve i vi{e {aka) dosta legla, kad je najve}i deo vatreba obavezno poslati uzorak sa roe na p~elama, jednim tretirap~elama u laboratoriju na ispitinjem p~ela protiv varoe znatno bi vanje. se smanjio broj varoa u p~elinjem Utopljavanje dru{tava krajem dru{tvu. februara (po~etkom marta) je poDobra mikroklima (ventilacisebno zna~ajno za slabija p~elinja ja) u ko{nici u toku februara je dru{tva, kod kojih je ovaj period veoma va`na. Oprezno zbog grabe`i kriti~an za njihov razvoj, zbog zaAko je u ko{nici preterana hla|enja i nedovoljnog broja p~ela koje ne vla`nost, p~ele }e reagovati ve}om potro{njom mogu da se uspe{no suprotstave ~estim kli- hrane. Ve}om potro{njom hrane raste tempematskim promenama. ratura u klubetu, matica po~inje intenzivnije P~elinje dru{tvo koje je u zimu u{lo sa pre- da pola`e jaja, za negovanje legla p~ele jo{ viko 20 000 p~ela, nekako }e se odupreti ~estim {e tro{e hranu, stvara se jo{ ve}a vla`nost, jo{ klimatskim promenama u februaru. Ali, p~eli- je vi{e (preranog zimskog) legla. Karakterinje dru{tvo koje je u zimu u{lo sa manje od sti~no je da slabija p~elinja dru{tva po pravilu 15 000 p~ela, te`e }e se izboriti sa ~estim kli- imaju uve}anu vla`nost i ve}i obim preranog matskim promenama ako se dobro ne utopli. legla (proporcionalno prema svojoj snazi). Jer, u gnezdu p~elinjeg dru{tva u ovo doba goTreba izvr{iti kontrolu leta, jer mo`e da se dine temperatura je oko 35º °C, bez obzira na desi da su mrtve p~ele zagu{ile (zatvorile) levisinu temperature spolja. To tokom februara to, {to spre~ava (ili ote`ava) p~ele da izle}u na prakti~no zna~i da kada je temperatura napo- pro~isni let. Ako se u p~elinjem dru{tvu u februaru nalju ponekad i ispod 0 °C, u p~elinjem gnezdu lazi stara matica, p~elar tu ne mo`e ni{ta da je oko 35º °C. Ako bi se temperatura u predelu gnezda u~ini, ali je krajnje vreme da se podseti da trosmanjila na oko 32º °C matica bi prestala sa godi{nje matice tokom zime stradaju preko polaganjem jaja, {to bi znatno usporilo razvoj 10%, dvogodi{nje oko 3%, a jednogodi{nje p~elinjeg dru{tva, a p~ele koje se izlegu iz le- oko 0,2%, da su tro{kovi zamene stare matice gla na takvoj temperaturi su nedovoljno razvi- mladom vi{estruko manji od tro{kova nastalih jene i kratko `ive. gubitkom starih matica, da je znatno ve}a veAko p~elar dobro ne utopli p~elinje dru- rovatno}a da }e p~elinje dru{tvo sa mladom {tvo, p~ele }e se svakako boriti da odr`e tem- maticom uspe{nije prezimiti nego dru{tvo sa peraturu u gnezdu od oko 35º °C tro{e}i vi{e starom maticom, ali i da u slabijem p~elinjem hrane, {to }e ih, naravno, znatno iznurivati. dru{tvu ~ak i kvalitetna mlada matica slabije Ja~ina p~elinjeg dru{tva u toku februara pola`e jaja. direktno zavisi od ja~ine p~elinjeg dru{tva u U toku februara pravo je vreme da se izvrfazi pripreme p~elinjih dru{tava za zimu i nje- {i dezinfekcija ko{nica i opreme, da se u`i~e gove ja~ine neposredno pred zimu. U ja~em ramovi, da se popravi oprema, da se pripreme p~elinjem dru{tvu u toku avgusta bolje se ne- sakuplja~i polena za vo}nu pa{u, da se pripreguje leglo. Mlade (zimske) p~ele dobijene iz mi sun~ani topionik voska, da se sa~ini plan takvog legla su kvalitetne, vitalne i spremnije uzgoja matica presa|ivanjem larvi, postave da uspe{no prezime. U toku zime p~ele u sla- pojilice za p~ele i sli~no. bijem p~elinjem dru{tvu tro{e 2–3 puta vi{e Tako|e, veoma je va`no da se prelista p~ehrane po jedinici mase p~ela i znatno vi{e se larska literatura i pro~ita ~asopis „P~elar“, da iznuruju nego p~ele u ja~em p~elinjem dru- se pose}uju predavanja koja organizuju {tvu. p~elarske organizacije i drugo. P^ELAR, februar 2007.

53


OPTIMALAN PROLE]NI R AZVOJ Ing. Vlastimir Spasi} Bulevar Nemanji}a br. 98/12 18000 Ni{ (018) 531-754, (063) 8778-466 maticanis@yahoo.com

uskla|en sa biologijom p~ela i uslovima u prirodi

Svakog prole}a p~elar se nalazi pred dilemom: kako da svoje teoretsko znanje preto~i u praksu i kako da ga uklopi u sve surovije vremenske prilike koja nas svakog prole}a stavljaju pred nova isku{enja? P~elar se vrlo ~esto na|e u nedoumici {ta da preduzme u datim uslovima koji vladaju na mikrolokaciji njegovog p~elinjaka, da bi razvoj p~elinje zajednice usmerio u `eljenom pravcu. Najve}i problem je u tome {to ne postoji univerzalni recept, primenljiv na sve uslove u kojima se p~elinje zajednice mogu na}i. Znanje p~elara tu dolazi u prvi plan. P~elar mora da proceni kako }e se u datim okolnostima pona{ati p~elinje zajednice i kako }e priroda uticati na vreme po~etka, obilnost i sveukupno iskori{}enje p~elinjih pa{a. Tek na osnovu pravilne procene, do koje se Objasnite i drugima svoju tehniku rada

te{ko dolazi bez odgovaraju}eg, najmanje desetogodi{njeg iskustva, uz kori{}enje svog znanja o biologiji p~ela, p~elar mo`e i mora prona}i najbolje re{enje za pomo} svojim dru{tvima u brzom i efikasnom prole}nom razvoju. Dobri p~elari uspevaju da 50% do 70% svojih dru{tava optimalno razviju, tako {to }e njihov maksimalan razvoj tempirati u vreme samog po~etka pa{e, {to }e jedino dati prave efekte. Poznavanje biologije p~ela je od fundamentalnog zna~aja za dobro vo|enje p~elinjaka. Ako p~elar ta~no zna i mo`e da predvidi kako }e se p~ele pona{ati u odre|enoj situaciji, on se mo`e nazvati uspe{nim. Svi oni koji misle da su knjige o biologiji pona{anja p~ela suvi{ne i nepotrebne prakti~nom p~elaru, grdno se varaju. U njima le`i tajna uspe{nosti. Do istih saznanja mo`ete do}i i iz iskustva, ali }e vam za to biti potrebna najmanje dva `ivota ili niz dugih razgovora sa iskusnim p~elarima. Vrlo ~esto p~elari vide odre|enu pojavu, ali je pogre{no tuma~e. To dovodi do kardinalnih gre{aka u tenici p~elarenja.

Sagledavanje realnog stanja na p~elinjaku Posle obavljanja prve kasno zimske ili prole}ne posete p~elinjaku, p~elar ve} sti~e odgovaraju}u procenu stanja. Pregledom fioka ispod mre`astih podnja~a i samim pregledom podnja~a sti~e uvid u uspe{nost zimovanja. Tada treba da ustanovi koje su p~elinje zajednice uginule i da njihove ko{nice ukloni sa p~elinjaka pre prvih masovnih izleta p~ela. Uzorke mrtvih p~ela treba odneti na analizu u najbli`i veterinarski institut. Ako je uzrok uginu}a ba54

P^ELAR, februar 2007.


nalne prirode, uglavnom posledica nepravilnog rada p~elara, sva oprema, zajedno sa ramovima i zalihama hrane, mo`e se koristiti i kod drugih zajednica. Ako je uzrok uginu}a bolest, oprema se mora kvalitetno dezinfikovati, a ostali zara`eni materijal adekvatno sanirati (najverovatnije spaliti). Iako profesionalci umeju da sve potrebne podatke o p~elinjoj zajednici pro~itaju sa podnja~e, tj. iz fioke ispod mre`e, ipak treba odabrati jedan pogodan dan za pregled p~elinjih zajednica, pre svega u svrhu ustanovljavanja koli~ine preostale hrane, kako se ne bi dogodila nepotrebna prole}na uginu}a zbog malih zaliha kod pojedinih zajednica, a {to se doga|a i najiskusnijim p~elarima, ako su neoprezni i ako ra~unaju da su sva dru{tva jednaka. Svaka p~elinja zajednica je pri~a za sebe i zato je potrebno evidentirati stanje u ko{nicama prilikom tog prvog pregleda. Ako u ko{nicama ima dovoljno hrane, zajednice prakti~no ne zahtevaju neku posebnu negu. Kada ka`em „dovoljno hrane“ mislim na zalihu meda od najmanje 10 kg uz dovoljne zalihe perge. Svi koji su uspeli da u jesen obezbede lokaciju za p~elinjak gde polena ima u izobilju, obezbedili su i bogate zalihe perge. Perga je, verovali ili ne, glavni faktor koji kontroli{e zdravlje p~ela. Nau~no je dokazano da obilne zalihe perge u prole}e spre~avaju razvoj mnogih bolesti, kao {to su nozemoza, evropska trule`, pa ~ak i ameri~ka trule` legla. Po{to smo ve} prinu|eni da p~elarimo sa varoom, treba naglasiti da }e se pri istoj zara`enosti varoom, mnogo bolje pona{ati p~elinje zajednice koje imaju bogate zalihe perge. Naravno, zimskim tretmanom protiv varoe (oksalna kiselina, Apitol, Perizin) trebalo je broj varoa svesti na dozvoljeni maksimum, a to je najvi{e 50 jedinki po p~elinjem dru{tvu. Iako se ~ini da mi ne mo`emo znati koliko je varoa ostalo u ko{nici, to nije tako. Svako od pomenutih sredstava, adekvatno primenjeno, obara najmanje 90% varoa. Zna~i, u ko{nici je ostao najvi{e deveti deo prebrojanih oborenih varoa. Tako efikasni zimski tretmani omogu}avaju p~elaru da ne razmi{lja o varoi sve do sredine ili kraja jula, i do tada nije potreban nikakav tretman zajednica ni jednim preparatom, ako P^ELAR, februar 2007.

nema uno{enja varoe sa strane. Ali, za ovako visoku efikasnost potrebna je izuzetna preciznost u doziranju preparata protiv varoe tokom zime. Tek ako ste varou ve}im delom oborili krajem jula ili po~etkom avgusta ({to zavisi od pa{a koje pose}ujete), a dotukli je tokom zime, mo`ete ra~unati na uspe{an prole}ni razvoj. Jer, varoa je parazit na koga mo`emo uticati. Ne mo`emo uticati na adekvatan na~in na prskanje vo}a u cvetu, na primer. I ne samo to. Veliki broj p~ela u rano prole}e ugine na neadekvatnim pojilima, ili ih odnese iznenadni hladni talas ili neka ptica.

Kako razviti zajednice? Kada smo pregledali dru{tva i ustanovili njihovo stanje, treba dobro sagledati vremensku prognozu (koja ne mora uvek biti ta~na), pratiti i uporediti dato prole}e sa nekim sli~nim prethodnim i kona~no napraviti strategiju razvoja p~elinjih zajednica. Ako sagledamo sve nau~ne podatke i prakti~na iskustva, mo`emo da zaklju~imo da je cilj prole}nog razvoja tempiranje maksimalnog razvoja p~ela ba{ na dan po~etka pa{e. To je vrlo ~esto nedosti`an cilj, iz vi{e razloga. Ali, svi p~elari trebaju da tokom prole}nog razvoja te`e ba{ njemu. To je cilj, koji nam garantuje visok prtinos na pa{i. Objasni}u za{to. Mnogi dugogodi{nji p~elari su se uverili da najvi{e meda ne dobiju uvek od zajednica koje su najbolje izimile, najbolje krenule sa velikom koli~inom legla u rano

55


prole}e i izgledale da }e dati maksimalan prinos, ve} od zajednica koje su imale najve}u povr{inu pod leglom na 20 do 30 dana pre po~etka pa{e. Samo tako tempirani razvoj obezbe|uje idealan odnos starosnih grupa p~ela za iskori{}enje pa{e. Samo u ovom slu~aju svaka p~ela radi onaj posao koji joj po starosti odgovara. Naravno da p~elar nije ~arobnjak koji mo`e razvoj da tempira strogo u dan, ali mo`e da sve svoje radove usmeri ba{ ka tom cilju. Svako ka{njenje maksimalnog razvoja vodi u izvesni gubitak prinosa. Jer, prema analizi dr med. Rodoljuba @ivadinovi}a (2000), svakim danom zajednica stari, gubi se onaj optimalan odnos starosnih grupa p~ela, gubi se optimalan radni elan i na kraju se gubi zna~ajan deo prinosa. U prirodi uglavnom nema ovog starenja. Za{to? Dru{tvo u prirodi dostigne vrhunac razvoja, sakupi velike koli~ine meda i odmah se izroji. ^ovek je re{io da promeni tu osobinu p~ela, tj. da spre~i rojenje. Zato, umesto da i stara i nova zajednica dobiju novi radni elan i da ponovo krenu u efikasno sakupljanje nektara, gledano po jedinici mase p~ela, zajednica kojoj je rojenje „zabranjeno“ polako stari i gubi elan. Me|utim, ovo ne zna~i da je spre~avanje rojenja lo{e. Naprotiv. Samo p~elar treba da uspe{nim rukovo|enjem p~elinjaka adekvatno simulira rojenje i zadr`i radni elan p~elinje zajednice kako bi iskori{}enje narednih pa{a bilo relativno pribli`no prirodnom.

Prakti~ne metode razvoja p~ela Iako sva ozbiljna istra`ivanja ukazuju da teret pa{e pada na primateljice nektara, a ne izletnice, ve}ina nas se i dalje trudi da obezbedi {to vi{e izletnica p~elinjoj zajednici. Me|utim, istina je druga~ija. Izletnica donosi nektar u ko{nicu, ali ga od nje prima odre|eni broj p~ela primateljica. Svaka od njih sposobna je da preradi svega nekoliko miligrama nektara, ne vi{e. Jer, kada bi mogla vi{e, onda bi od jedne izletnice nektar preuzela jedna primateljica. Me|utim, u jakoj pa{i, kada p~ela donese punu mednu voljku nektara, od jedne izletnice nektar preuzme ~ak 10 do 12 p~ela primateljica! One zatim odlaze u medi{te i tamo se zadr`avaju ~ak do 20 minuta prera|uju}i nektar. 56

Zna~i, njih vi{e nema na ulazu ko{nice da preuzmu novi nektar. [ta to zna~i? Zna~i da njih treba da zamene nove primateljice. To je razlog za{to broj izletnica nijedan ozbiljan p~elar ne uzima kao relevantan faktor za dono{enje nektara. Ta~no je da je dobro da ih ima {to vi{e, ali ako ih ima vi{e od potrebnog, optimalnog broja (a to je broj za koji zajednica mo`e da obezbedi adekvatan broj primateljica) zajednica je primorana da delu izletnica „naredi“ da se vrate u ko{nicu. To se doga|a kada p~elar izvr{i poja~avanje zajednica naletom p~ela (izletnicama). Istovremeno, p~elinja zajednica reaguje i u ko{nicu vra}a vi{ak izletnica. I to najmla|e, najja~e i najte`e izletnice (koje jo{ uvek imaju mogu}nost da kao relativno mlade p~ele lu~e dovoljnu koli~inu enzima za preradu nektara, {to je osobina primateljica), dok one najslabije, najlak{e, koje su pred kraj `ivota ostaju napolju. ^ista {teta! Meda }e biti ne{to vi{e, jer je i p~ela vi{e, ali se zapravo prinos po jedinici mase p~ela (po jednoj p~eli, ako ho}ete) smanjuje. Zna~i, istra`ivanja pokazuju da svako dru{tvo uvek raspola`e dovoljnim brojem izletnica, ali mu na obilnim pa{ama ~esto nedostaju primateljice nektara. Zato p~elar treba da uradi sve {to je u njegovoj mo}i da ih bude u dovoljnom broju. To zna~i da treba da natera maticu da polo`i {to vi{e jaja ba{ kada je to optimalno, tj. da se iz tih jaja razviju p~ele koje }e u vreme maksimalnog unosa biti optimalne starosti za prijem nektara tj. 15 do 20 dana. To u praksi zna~i da p~elar treba da preduzme neki konkretan korak na p~elinjaku na oko 40 dana pred o~ekivani po~etak pa{e. Taj trenutak je Na p~elinjaku Stanimira Javorca iz Rume. U rukama dobrog p~elara svaka ko{nica je dobra

P^ELAR, februar 2007.


Na p~elinjaku Bo`idara Miajilovi}a. Kad krene unos iz prirode, onda je sve lak{e.

zapravo po~etak aprila, a u ovakvim toplijim sezonama, kada glavnu pa{u (bagrem) o~ekujemo ranije, taj rok se pomera za oko 7 do 10 dana unazad. Tada p~elar mo`e kod svih ja~ih zajednica (leglo na najmanje 4 rama i dovoljno p~ela koje se „prelivaju“ u susedne ulice), da doda jedan izgra|en ram ili ram sa satnom osnovom u sred legla. Ovaj manevar se mo`e ponoviti kroz 7 do 10 dana kod najja~ih zajednica. Ako zajednica ima optimalne zalihe kvalitetne (prirodne) hrane, to je uglavnom dovoljno da se razvije kako treba, ako to dozvole i vremenski uslovi, tj. ne bude nekih ja~ih hladnih talasa koji }e dovesti do usporavanja razvoja legla u pojedinim danima prole}a. Kod ko{nica ni`ih ramova, ako vremenska prognoza predvi|a lepo vreme i narednih petnaestak dana, mo`e se izvr{iti zamena mesta nastavaka, mada je to rizi~an potez. U na{oj p~elarskoj literaturi, ovaj manevar ima precenjenu vrednost, jer se u praksi de{ava da mnogo ~e{}e ima negativne, nego pozitivne posledice. Zapravo, mnogo je primenljiviji kod Fararove ko{nice niskih nastavaka (170 mm), nego kod LR ko{nice. Kod LR ko{nice, ako je zajednica optimalno uzimljena, klube i prole}no leglo je u gornjem nastavku sa jo{ uvek zna~ajnim zalihama hrane. P~elari hobisti, koji imaju vremena mogu podsta}i dobar razvoj, ako otvaraju med sa ramova do legla. To deblokira maticu, naro~ito gde je unos polena izuzetno obilan. U takvim slu~ajevima, ~esto treba pro{irivati leglo praznim izgra|enim ramovima ili satnim P^ELAR, februar 2007.

osnovama, jer }e se u suprotnom usporiti razvoj zajednice. Pojedini p~elari zajednicama poma`u i stavljanjem folije preko plodi{nog nastavka. Vidljivo je da se u tom slu~aju zajednica pona{a „komotnije“. U dobrom broju godina se zaista i razvija bolje i br`e, ali je pitanje {ta se de{ava u nepovoljnim godinama sa ~estim prodorima naglih hladnih talasa, koji neprirodno ubrzani razvoj legla mogu da prekinu i uspore. Tada }e te{ko do}i do pravog nastavka efikasnog razvoja. Zato smatram da stavljanje folije mo`e da pomogne, ali da nosi i izvestan rizik sa sobom, osim ako p~elar ne preduzme dodatne mere utopljavanja, {to ne daje uvek prave efekte. Svakako da folija ima najve}e efekte kod i onako jakih zajednica. Slabe zajednice se, kako sam ve} naveo, ubrzano razvijaju, ali }e njihova reakcija na hladne talase biti mnogo lo{ija nego reakcija jakih zajednica. Zato je folija ma~ sa dve o{trice, i smeju da je koriste samo oni p~elari koji dobro znaju {ta rade i imaju dosta p~elarskog iskustva. Mo`da sam iskazao suvi{e veliku opreznost ovakvim stavom, ali ne `elim da, pre svega po~etnicima, dam preporuku koja im mo`e naneti {tete. Maksimalno treba izbegavati ~esta otvaranja ko{nice. Sve poslove treba obaviti brzo i efikasno. Mo`da ovo zvu~i kao fraza, ali u praksi neadekvatno pona{anje p~elara sa sobom nosi niz problema. P~ele u {to ve}oj meri treba prepustiti spontanom razvoju. Ube|en sam da samo spontan razvoj mo`e dati p~ele maksimalnih fiziolo{kih sposobnosti, koje }e najvi{e dati meda po jedinici p~ela. Ali, ~esto takav razvoj ne dovede, iz mnogo razloga, do `eljenog broj~anog vrhunca p~elinje zajednice u vreme kada nama odgovara. Zato p~elari ~esto pribegavaju vi{emati~nom p~elarenju. Ako u takvim sistemima p~elar prona|e optimalan na~in rada, koji ne}e zahtevati mnogo fizi~kog rada i velika ulaganja, onda ovaj sistem i mo`e dati dobre rezultate. Me|utim, nauka je tu nedvosmislena. Dve p~elinje zajednice u istoj ko{nici, odvojene mati~nom re{etkom, razvija}e se slabije, nego da se nalaze na dve odvojene podnja~e. Ovo va`i ako im je po~etna snaga ista. Ako je gornja zajednica slabija (kasniji roj), onda }e se ona razvijati mnogo br`e, a donja ne{to sporije. Tajna le`i u ~injenici da obe matice lu~e svoj miris (feromon). 57


U prirodi u jednoj zajednici se nalazi samo jedna matica. ^im se pojavi druga, onda mla|a, ja~a i sposobnija ubija slabiju. Ovako, mi smo spre~ili ubijanje. Jedna od njih uvek ima feromon „ve}e“ biolo{ke snage i vrednosti. Zato ona sa „ja~im“ feromonom ometa drugu u polaganju jaja te ona mo`e da nosi i 20–30% manje jaja, nego {to bi to radila na odvojenoj podnja~i, ili na istoj podnja~i, ali odvojena apsolutnom pregradom. Tokom prole}nog razvoja i vo}ne pa{e, p~elar mora da iskoristi prirodni potencijal i da dru{tvu omogu}i da u svakom trenutku gradi onoliko sa}a koliko je to u njegovoj biolo{koj mo}i. Takvo redovno dodavanje satnih osnova blagotvorno uti~e na radni elan dru{tva i ujedno umanjuje mogu}nost pojave rojevog nagona. Mnogi p~elari rojevi nagon spre~avaju takozvanim demariranjem ili nekom njegovom modifikacijom. Ova metoda podrazumeva davanje matici dovoljnog prostora (praznog sa}a) za polaganje jaja u prvom nastavku iznad podnja~e. Preko tog nastavka se stavlja mati~na re{etka. Ovakav postupak sigurno odla`e rojenje za 7 do 10 dana i u najoptimalnijim uslovima za rojenje.

Budu}nost razvoja tehnike p~elarenja Noviji pogledi na razvoj p~elinjih zajednica u prole}e, kre}u se ka {to manjem radu, {to je i razumljivo, s obzirom na sve ve}e probleme koje nam nosi niska otkupna cena meda. ^ini se mudrim i opravdanim da bi p~elar trebalo da gaji {to vi{e zajednica na odvojenim podnja~ama, da im uop{te ne pridaje nikakvu pa`nju u prole}e {to se ti~e neke posebne tehnike p~elarenja, a da izvr{i njihovo spajanje na dvadesetak dana pred po~etak pa{e. U svakoj zajednici p~ele }e biti kvalitetno odgajene, bez ~esto nerazumnih upliva ~oveka u njihov razvoj i `ivot, dodu{e u broju manjem od `eljenog. Spajanje re{ava problem brojnosti p~ela u zajednicama. Tako za prvu glavnu i obilnu pa{u dobijamo dru{tva izuzetne biolo{ke snage. Jedini problem mo`e biti lo{ izbor terena za pa{u ili lo{i vremenski uslovi u vreme trajanja pa{e, na koje ne mo`emo da uti~emo. Ipak, ovako kvalitetnim zajednicama je dovoljno samo par dana da u bagremovoj pa{i donesu `eljenu koli~inu meda. 58

P~elar u ovakvom slu~aju uvek mo`e da na samom po~etku glavne pa{e izdvoji roj iz zajednice. Roju treba dodati mladu maticu ili zreo mati~njak. Ovim manevrom smanjujemo rojidbeni potencijal, a broj p~elinjih zajednica vra}amo na stari broj. Istina, za ovakav na~in p~elarenja najpogodnije su ko{nice niskih nastavaka, tj. Fararova ko{nica, jer se odvajanje roja svodi na skidanje jednog tela sa leglom. Kod ove ko{nice, spajanjem smo dobili leglo u ~etiri nastavka. Matica se neometano kre}e kroz sva ~etiri. Na 7 do 8 dana pre odvajanja roja, stavljamo mati~nu re{etku izme|u drugog i tre}eg nastavka sa leglom ne tra`e}i maticu. U trenutku skidanja roja, lako nalazimo deo ko{nice bez mladog legla i iz njega, opet ne tra`e}i maticu, jer je ona u drugom delu plodi{ta, skidamo nastavak sa leglom i pripadaju}im p~elama, nose}i ga na novu lokaciju. Deo plodi{ta sa maticom spu{tamo na podnja~u, ako ve} nije tamo i zamenjujemo mesta nastavcima. Preko toga stavljamo mati~nu re{etku, pa preostali nastavak sa leglom i iznad toga medi{ne nastavke. Nastavak sa leglom iznad mati~ne re{etke predstavlja}e nastavak sa glavnom zalihom hrane tokom zime i cele godine }e se nalaziti u ko{nici. Ako p~elar proceni, na osnovu objektivnih pokazatelja, da je rojenje blizu, mora da se potrudi da u plodi{te sa leglom stavi {to vi{e praznih ramova sa satnim osnovama, kojima }e „pro{arati“ drugi plodi{ni nastavak. To }e matici obezbediti dovoljno prostora za polaganje jaja, {to je jedan od faktora koji spre~ava rojenje. Gradnja satnih osnova u plodi{tu tako|e }e u~initi svoje na suzbijanju rojenja. Ali ovo je samo jedan od na~ina rada sa ovom ko{nicom, koja p~elaru dozvoljava maksimalno prilago|avanje uslovima na p~elinjaku.

Zaklju~ak Mudri i preduzimljivi p~elari principe ovakve tehnike p~elarenja mogu ugraditi u sistem rada bilo kojom ko{nicom, {to }e im omogu}iti da ostvare visoke prinose meda. Naravno, savremeno i visoko produktivno p~elarenje ne podrazumeva samo proizvodnju meda, ve} i odgovaraju}e koli~ine polena, propolisa, voska i mati~nog mle~a. Samo su tada p~elinje zajednice maksimalno iskori{}ene i obezbe|uju visok prihod. P^ELAR, februar 2007.


Upoznajte ko{nicu sa mnogo mogu}nosti. Osnovnoj ideji po kojoj je stvorena A@ ko{nica, A@ Namjesnik daje mnogo {iri zna~aj i vrednost, ali zahteva i mnogo truda. Dodu{e, taj trud se i dosta isplati.

A@ NAMJESNIK Dipl. ing. @ivoslav Stojanovi} Ul. M. Metalca br. 4 24413 Pali} (024) 753-771, (063) 510-598 zobrad@yunord.net

U PRIPREMI ZA GLAVNU PA[U

U Srbiji je od svih tipova ko{nica najzastupljenija DB. Na drugom mestu je LR koja polako preuzima primat, dok je A@ tek na tre}em ili ~etvrtom mestu. Me|utim, me|u suboti~kim p~elarima situacija je po ovom pitanju potpuno obrnuta. Najzastupljeniji tip je A@ sa blizu 50%, dok je popularna dadanka me|u poslednjima sa zanemarljivih oko 3,5%. Otkud ovoliko odstupanje tipa ko{nice u Subotici u odnosu na ~itav Savez p~elara Srbije? Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log veSlika 1 ka, u vreme postojanja SFRJ, mnogi poznatiji suboti~ki p~elari odlazili su na pa{u uljane repice u Slavoniju, gde su se sretali i upoznavali sa A@ ko{nicom hrvatskih, pa i slovena~kih p~elara. Veoma brzo su shvatili da je to, pre svega, najpodesniji tip ko{nice za seobu p~ela i po~eli masovnije da napu{taju svoje do tada poznate LR, DB i razne tipove polo{ki. Po{to sam p~elario LR ko{nicom, a sve sam te`e podnosio selidbene muke, odlu~io sam se i ja da pre|em na A@, ali koji A@? Standard, Grom, sa 10, 11 ili 12 ramova? Me|u suboti~kim nauspe{nijim p~elarima bio je u to vreme, pre desetak godina, \er| Bere{ koji je p~elario sa A@ Namjesnik ko{nicom (prema Slavku Namjesniku iz Ludbrega kod Vara`dina u Hrvatskoj). Obi{ao sam vi{e puta njegov autobus sa ovim tipom ko{nice, pro~itao vi{e afirmativnih tekstova, ali i o{trih kritika u Hrvatskoj p~eli i ipak se opredelio za ovaj tip P^ELAR, februar 2007.

ko{nice. A@ ko{nica je i ina~e skuplja i komplikovanija za izradu, a ovakva pogotovo. Po{to sam se odlu~io za nove ko{nice, najbolju ilustraciju komplikovane ko{nice dao mi je stolar-p~elar, rekav{i da to nije ko{nica, ve} ko{nica u ko{nici. Za{to majstor to re~e, da li da pove}a cenu ili je to zaista tako, ni danas mi nije sasvim jasno. Osnovna karakteristika ove ko{nice je da se sastoji iz dva dela, osnovnog od 10+10 ramova i nukleusnog dela od 6+6 ramova. Osnovno telo, kao i nukleusni deo, izme|u plodi{ta i medi{ta imaju mati~ne re{etke, a vertikalna pregrada tako|e poseduje mati~ne re{etke plus alternativno potpuno pregra|ivanje {iber limom ili `i~anom mre`om. Jednostavno, dosta delova, dosta rada, ali i mnogo mogu}nosti pru`a ova ko{nica.

Rad sa A@ Namjesnikom Prilikom zazimljavanja nastojim da imam dvojna dru{tva fizi~ki razdvojena {iber limovima (sl. 1). Prvih godina razdvajanje sam vr{io i u plodi{nom i u medi{nom delu, a kasnije sam uvideo da je dovoljno da se navedeno uradi samo u delu plodi{ta, tj. da oba dru{tva koriste zajedno oba medi{ta (10+6 ramova). Dru{tva zimuju u donjem plodi{nom delu, ali kod nukleusa se mora oko 1. oktobra, kada je leglo pri kraju, reagovati dodavanjem medi{nih ramova koji su obi~no gore u medi{tu, po59


Slika 2: Kompletna ko{nica sa sva 4 odeljka

{to je gotovo svih 6 ramova do tada prete`no zauzimalo leglo, a tokom zime retke su situacije da p~ele mogu prelaziti u medi{te. Sa desetoramnim delom obi~no nema nekog posebnog posla. Izme|u vrata i zbega, u vidu utopljavaju}eg materijala stavljam jedan „sendvi~“ na~injen od 3–4 kartona. Na `alost, ima slu~ajeva kada u nukleusnom delu ne zimuje nikakvo dru{tvo. Tada tako|e izvr{im pregra|ivanje {iber limom u plodi{nom delu u cilju lak{eg odr`avanja toplote i manje potro{nje hrane. Ima desetak godina kako s jeseni ne vr{im nikakvo prihranjivanje, dakle zimujem na prirodnom medu, naj~e{}e na suncokretovom ili eventualno medu od belog bosiljka (sve ga je manje zbog primene herbicida, zaoravanja ili jo{ gore spaljivanja strni{ta!). U Severnoj Ba~koj, prvo leglo se javlja krajem januara, izuzev ove, do sada neuobi~ajeno tople zime, kada se prvo leglo pojavilo ve} oko Nove godine, a leska se rascvetala oko 15. jaSlika 3: Deset ramova plodi{ta sa puno p~ela

60

nuara. Tokom februara, uz uslov da postoji kakav takav izlet p~ela, vr{im letimi~nu kontrolu posmatranjem leta ali i unutra{nje strane ko{nica iz hodnika prikolice u cilju utvr|ivanja postojanja matice. Retke su godine da u to vreme izgubim zajednicu zbog nedostatka hrane ili bolesti, ali mnogo ~e{}e po neko dru{tvo ostane bez matice. U tom slu~aju vr{im sanaciju rasturanjem kompletnog dru{tva istresanjem svih p~ela sa ramova na oko 30 m od p~elinjaka, ne na nekakav papir kako sam to radio ranije, ve} mlataranjem ramova, uz prethodno zatvaranje ko{nice koja je ostala bez matice. Sve p~ele se vrate u susedne ko{nice, a la`ne matice, ako su se ve} pojavile, ostaju van ko{nice i stradaju. U poslednjoj dekadi februara ili prvoj, a nekada i drugoj dekadi marta, kada to uslovi dopuste (>15 °C) vr{im prvi prole}ni pregled sa detaljnim upoznavanjem stanja svake zajednice uz pribli`avanje ramova sa medom bli`e ramovima sa leglom i obavezno ~i{}enje podnja~a. Tom prilikom, bez obzira kakva je situacija sa stanjem hrane, dodajem ram hranilicu neposredno uz leglo dru{tva. Njen zadatak je da zajednici obezbedi obi~no jednomese~nu konstantnu rezervu hrane u neposrednoj blizini legla u situacijama kada vreme zahladi, a p~elinje klube ostane odse~eno od ramova sa medom. Na taj na~in matica }e imati kudikamo manju oscilaciju u polaganju jaja. Za intenzivni razvoj p~elinje zajednice, sem meda neophodan je i polen koga u drugoj polovini marta i gotovo ~itavog aprila ima zaista dosta (iva, kajsija, vrba, masla~ak, topola, vi{nja i jabuka, ali najzna~ajnija je uljana repica). U to vreme najbitnije je blagovremeno pro{irivanje prostora za nesmetan rad matice, zato obi~no izgradim najmanje 1–2 satne osnove, a ako se stvore uslovi za odlazak na uljanu repicu, onda i oko 3 rama. Pa{a uljane repice, koliko je dobra za razvoj pa i unos nektara i polena, toliko je i veoma rizi~na zbog eventualnog izazivanja rojidbenog nagona u najnezgodnije vreme pred po~etak bagremove pa{e. To je jo{ jedan bitan razlog da se blagovremeno pro{iruje prostor za zaleganje matice i upo{ljavanje mladih p~ela („da deca ne prave probleme“, jer su p~ele kao i deca, ~im su nezaposlene, prave gluposti, tj. roje se). U ovom periodu, kod svakog pregleda obavezno vr{im P^ELAR, februar 2007.


Slika 4: Medi{te nukleusnog dela sa 3 zaperka

otklapanje starog meda gde ima naj~e{}e kristalisanog pro{logodi{njeg suncokreta, iz dva razloga. Najpre, to je najbolja stimulacija za aktivnost matice, a drugi razlog je prerada istog i eventualno oduzimanje pre bagremove pa{e.

Bagremova pa{a Pred po~etak bagremove, na{e glavne pa{e, vr{im verovatno jednu od klju~nih operacija za stvaranje jakih p~elinjih zajednica sa odgovaraju}om strukturom p~ela. Ve} spomenu-

ti \er| Bere{ imao je i ima obi~aj da ka`e, da nama ne trebaju p~ele-{egrti, pa ni p~ele-kalfe, ve} p~ele-radnici. Tada (naj~e{}e je to oko prvomajskih praznika) uklanjam maticu iz nukleusnog dela ko{nice sa 2–3 rama legla i prebacujem je u drugi pomo}ni nukleus, a {iber lim iz pregradne daske izvla~im, dakle vr{im spajanje p~ela izletnica i preostalog legla iz nukleusnog dela sa osnovnim dru{tvom. Pripajanje p~ela uvek proti~e bez ikakvih problema. Neposredno pre selidbe na bagremovu pa{u, a poslednjih godina odlazim u Homolje, 320 km od zimovnika, vr{im vrcanje svog meda zaostalog od prethodne godine i onog {to su p~ele sakupile tokom prole}a (vo}e i uljana repica) stvaraju}i na taj na~in uslove za dobijanje besprekornog ~istog sortnog bagremovog meda. Tokom vrcanja, u plodi{tu osnovnog dela oduzimam 3–4 rama zatvorenog legla i prebacujem ga uglavnom u plodi{te nukleusnog dela ili u medi{te, a umesto oduzetih ramova dodajem 2 rama sa satnim osnovama i 2 rama praznog, lepo izgra|enog sa}a (sl. 2 i 3). Ovako formirane zajednice, kada je glavna pa{a dobra (kao pro{le 2006. godine) mogu da sakupe i preko 60 kg meda. De{ava se i da u nukleusnom delu medi{ta zaboravim da stavim ramove, ali kako to bude posle, najbolje se vidi na slikama 4 i 5.

Zaklju~ak Ko{nica A@ Namjesnik je skupa za izradu, komplikovana je, iziskuje vi{e rada nego standardne A@ ko{nice, a pogotovu vi{e od ko{nica nastavlja~a, ali pru`a i velike mogu}nosti u brzom razvoju zajednice, maloj potro{nji hrane, u dobijanju visokih prinosa kao i kasnijem razrojavanju. U planu je izgradnja novog paviljona na kamionu. Ipak, iako sa ovim iskustvom, imam dilemu, A@ standard ili A@ Namjesnik, dok moj stariji sin od 30 godina nema dileme, ili A@ Namjesnik ili ni{ta. Verovatno treba pustiti mla|e da odlu~uju, jer na njima svet ostaje. Slika 5: Medi{te nukleusnog dela sa pogledom pro{irenim i na plodi{te nukleusa, a desno se vidi deo desetoramnog plodi{ta kao i prorez na vertikalnoj pregradi odakle je izva|en {iber lim

P^ELAR, februar 2007.

61


UBLA@AVANJE NEGATIVNIH FAKTORA U PROLE]NOM RAZVOJU

Goran Grbi} Solarski trg br. 6/20, 22000 Sremska Mitrovica (022) 612-881, (064) 39-09-705

Re~i mog starijeg kolege Raci} Milana uvek su prisutne u meni: „Kada ima uzmi, kada nema daj“. Izme|u tih re~i nalaze se re~i tehnika p~elarenja (na~in rada sa p~elinjim zajednicama). Tehnikom p~elarenja obuhva}eno je istra`ivanje i razvoj metoda rada p~elinjim zajednicama, dobijanje {to ve}ih prinosa po p~elinjoj zajednici, a vezano za kvalitet dobijenih p~elinjih proizvoda, tj. produktivnost p~elinje zajednice uz {to manji utro{ak rada i smanjenje tro{kova proizvodnje kako bi dobijeni proizvod imao ekonomsku cenu. U vezi sa gore iznetim citirao bih na{eg uva`enog p~elarskog pisca Tihomira Jevti}a: „Na `ivot, rad i produktvnost p~elinjih dru{tava

62

uti~u mnogobrojni faktori: spolja{nji i unutra{nji, pozitivni i negativni. Intenzivno kori{}enje p~ela iziskuje da se njihov `ivot prati sa razumevanjem i pa`njom, da se negativni faktori otklanjaju ili ubla`avaju, a pozitivni obezbe|uju i poja~avaju sa ciljem da se odr`avaju jaka dru{tva bez ograni~avanja izvo|enja legla, proizvodnje i sme{taja meda i da se za kraj p~elinje sezone obezbedi rezervna hrana koja je potrebna za njihov `ivot i intenzivan rad. To je stalan posao koji se obavlja u toku ~itave godine u vezi sa razvojem dru{tava i uslovima sredine u kojoj se ona nalaze“. Svedoci smo da u novije vreme preovla|uju uglavnom negativni faktori. U prvom redu u

P^ELAR, februar 2007.


njih bih svrstao p~elinje bolesti (pre svih nozemozu) i neizbe`nu varou, a u drugom meteorolo{ke i urbane promene. Nakon uzimljavanja p~elinjih zajednica, po pravilu, p~elar u toku zime znatno umanjuje svoje aktivnosti na p~elinjaku. Me|utim, nije ba{ uvek tako. U mom slu~aju samo delimi~no umanjujem svoje aktivnosti iz razloga uzimljavanja od 30% do 50% (od broja uzimljenih p~elinjih zajednica) pomo}nih zajednica - nukleusa kako bih imao rezervnih matica i legla za poja~avanje osnovnih p~elinjih zajednica za bagremovu pa{u. Pomo}ne p~elinje zajednice sme{tene su iznad osnovnih p~elinjih zajednica i one su uzimljene sa nedovoljnim koli~inama hrane te samim tim potrebno im je posvetiti ve}u negu u odnosu na osnovne p~elinje zajednice. Glavna preokupacija p~elara od polovine februara pa do kraja aprila jeste kako obezbediti kontinuirani razvoj p~elinjih zajednica radi {to boljeg iskori{}avanja bagremove pa{e. U sklopu moje tehnike p~elarenja primenjujem automatsko nadra`ajno prihranjivanje tj. zaokretanje i delokaciju nastavaka (opisano u knjigama Branka Reli}a), najlonsku foliju i lekovito-stimulativno prihranjivanje. Do pre 3 godine koristio sam razne poga~e sopstvene izrade u koje sam dodavao isklju~ivo preparate na prirodnoj bazi protiv nozemoze. Sam proces priprema poga~a iziskivao je utro{ak mnogo vremena kojeg nisam imao zbog radnog odnosa. Pored navedenog razloga i slede}i razlozi su uticali na promenu na~ina davanja lekovito-stimulativne prihrane: – p~ele se vi{e izrabljuju preradom poga~a, – ve}a potreba za vodom, – delimi~no neiskori{}avanje poga~a i – utro{ak vremena oko odstranjivanja najlona. Prole}ni problem u razvoju p~elinjih zajednica, pored nestabilnih vremenskih prilika na koje ne mo`emo uticati, jeste nozemoza koja pravi velike {tete, od slabljenja p~elinjih zajednica pa do gubitka istih. Na podru~ju Srema, ta~nije na Fru{koj Gori, u toku zime 2005–2006. godine nozemoza je nanela velike {tete na p~elinjacima. Uzimaju}i u obzir napred navedeno, a da bih ubla`io negativne faktore, odlu~io sam se P^ELAR, februar 2007.

na davanje sirupa umesto poga~a. Razlozi su slede}i: – lako pripremanje, – jeftinije je, – mogu}nost razli~itih kombinacija (mleko, kvasac), – iskori{}enje 100%, – obezbe|enost vodom, – manje rabljenje p~ela, – lako davanje, – u{teda vremena.

Postupak za pripremu sirupa – izrada tj. priprema drvenog postolja za PVC fla{u – du`ine 10 cm i {irine 5 cm (sastavljen od 4 letvice), – najlonska folija koja je na sredini izrezana sa 3 strane (pravougaono), – PVC fla{a `eljene zapremine (od 0,6 do 5 litara), – utopljavaju}i materijal – novine, – pravljenje sirupa u srazmeri 1,5:1 u korist {e}era, 2 g kalijum-natrijum tartarikuma na 1 kg {e}era, nozecid 100 ml na 25 litara sirupa. Umesto dela vode dati odvar od pelina ili alkoholni ekstrakt pelina.

Postavljanje – postavljanje najlonske folije i le`i{ta za fla{u na satono{e,

– stavljanje poklopne daske tj. zbega (kod mojih ko{nica staje PVC fla{a od 2 litra) ili postavljanje polunastavka ili nastavka, – stavljanje PVC fla{e sa sirupom u le`i{te (prethodno izbu{iti 2 do 3 rupe (promera do 1 mm) sa razmakom izme|u rupa od 1,5 cm), 63


– u{u{kavanje – postavljanje utopljavaju}eg materijala, – vra}anje zbe`ne mre`e, – krov. Prikazane slike su snimljene 15. marta 2004. godine kada je vr{eno dolivanje sirupa.

Iz svog li~nog iskustva vezano za zimu 2005–2006. izne}u slede}e. P~elinjak je seljen na lipovu pa{u koja je podbacila, a zatim na opra{ivanje semenskog suncokreta gde su p~elinje zajednice potro{ile ve}inu zaliha koje su imale. Povratkom na bazno mesto uzimljene su sa osrednjim koli~inama zaliha hrane, a pomo}ne – nukleusi sa veoma malom koli~inom. Kontrolom stanja polovinom novembra doneo sam odluku da radi sigurnosti ceo p~elinjak (73 osnovne i 28 pomo}nih p~elinjih zajednica) podvrgnem tretmanu sa sirupom zbog nedostatka hrane i nozemoze koja je bila podmuklo prisutna na p~elinjaku. P~elinjak je bio pod stalnim tretmanom i utro{eno je 350 kg {e}era do 1. marta 2006. godine. Rezultat je bio vi{e nego odli~an. Sve je prezimelo i fantasti~no se razvilo za bagremovu pa{u koja je po~ela po~etkom maja, ostvaren je odli~an unos. U navedenom periodu temperatura se kretala u intervalu od –11 °C do +14 °C. Po mom mi{ljenju, ovakav na~in rada pru`a {iroku lepezu mogu}nosti, sigurnije prezimljavanje p~elinjih zajednica i nukleusa, siguran maksimalan razvoj za bagremovu pa{u, isporuku ranih rojeva (paketnih ili na ramovima), lako umno`avanje odnosno pove}anje p~elinjaka, ~uvanje matica, ali samo pod uslovom da su p~elinje zajednice u jesen o~i{}ene od varoe i uzimljene sa optimalnim brojem p~ela.

Dodata koli~ina sirupa od 2 litra sa dve rupe u periodu od polovine februara pa na dalje, traje oko 3 nedelje, a {to je temperatura vi{a i broj p~ela ve}i, utro{i se za 2 nedelje. Sli~an sistem rada primenjuje i Sa{a Jak{i} na svom p~elinjaku i p~elinjaku manastira Kovilj, s tim {to koristi PVC kese zapremine oko 5 litara. Primenom ovakvog na~ina rada postigao sam odli~ne rezultate. Kod osnovnih p~elinjih zajednica koje imaju dobre zalihe hrane, primenom ovakvog dodatnog stimulativnog prihranjivanja, p~elinje zajednice dobijaju preventivu protiv nozemoze (pelin, nozecid), obezbe|ene su vodom i imaju intenzivniji razvoj. Kod pomo}nih p~elinjih zajednica – nukleusa posti`e se sigurno prezimljavanje i mogu}nost stvaranja dvomati~nih zajednica do bagrema (po Taranovu). 64

P^ELAR, februar 2007.


U nema~kom ~asopisu Die Biene za septembar 2006. godine objavljeno je pitanje ~itateljke tog ~asopisa koja je imala problem sa previsokim sadr`ajem vode u medu. Pro~itajte odgovor stru~njaka.

KONTROLA SADR@AJA VODE U MEDU Werner Gekeler, majstor p~elarstva, Sternbergstr. 14, 72525 M端nsingen, werner.gekeler@t-online.de

Henriette Christofel, Am Oberen Tor 5, 97957 Wittighausen: Upomo}, najradije bih odustala od svega! Pro{le godine, kada sam vrcala med od uljane repice, proverila sam pomo}u refraktometra koliko vode se nalazi u potpuno zatvorenom sa}u i utvrdila koncentraciju vode od 20%! U ~emu gre{im i {ta mogu da u~inim? Kada pitam druge p~elare, odgovaraju da navodno ovakav problem nikada do sad nisu imali. U ~asopisima redovno ~itam da treba voditi ra~una o koli~ini vode u medu, ali nikada o tome {ta treba u~initi kada med te~e kao ulje. Bilo bi lepo ako bi ste posvetili jedan ~lanak ovom pitanju, jer za po~etnika nema ni{ta gore nego kada zaklju~i da je sav rad bio uzaludan.

pod 50%. Zato p~ele ve} prilikom sakupljanja sirovina po~inju sa proizvodnjom meda. U ko{nici predaju sirovinu na dalju preradu p~elama primateljicama (p~elama koje se nalaze u ko{nici). Sirovine obogate enzimima, posebno

Odgovor Kada med sadr`i previ{e vode, nije samo problem u tome {to mo`e lako da se pokvari (mogu}nost fermentacije), ve} i prilikom konzumiranja nema pun ukus dobrog meda. Koncentraciju vode od preko 17% oseti iskusan p~elar na jeziku. Za preveliku koncentraciju vode u medu ima nekoliko razloga. ^esto nastupa nekoliko uzroka istovremeno. Iz tih razloga se prilikom obuke mladih p~elara obra}a velika pa`nja na odre|ivanje zrelosti meda. I pored toga mladi p~elari ~esto vrcaju nezreo med. Verovatno iz prevelike `elje za svojim medom {to prouzrokuje prerano vrcanje meda.

Kako p~ele proizvode med Sirovine koje p~ele sakupljaju, nektar i medljika, sadr`e ~esto suvu {e}ernu masu isP^ELAR, februar 2007.

Nektar koji je ve} zgusnut nanosi se u obliku kapi na zidove }elija, uglavnom u }elije legla

invertazom, dijastazom i glukozooksidazom. Zatim svojom perfektnom tehnikom stvaranja odgovaraju}e klime u ko{nici, usisavanjem, izbacivanjem i izlaganjem nektara suvom vazduhu u ko{nici {to traje 15 do 20 minuta, izbacuju vodu iz sirovine. Nektar koji je ve} zgusnut nanosi se u obliku kapi na zidove }elija sa}a, uglavnom u }elije legla. P~ele zamenom vla`nog vazduha suvim posti`u konstantnu ventilaciju. Jako gust nektar odla`e se u satne osnove, u po~etku do jedne tre}ine }elije. Na taj na~in med mo`e dalje da sazreva. ^esto pomeranje meda od strane p~ela pospe{uje izbacivanje vode. 65


Tek nakon 3–4 dana je postupak sazrevanja skoro zavr{en. Sada sledi kona~no uskladi{tenje. P~ele prebacuju med u odgovaraju}i broj }elija i poklapaju ih. Vo{tani poklopci sadr`e organske kiseline u cilju za{tite meda od mikroorganizama. ]elija sa medom je u potpunosti zatvorena, tako da vlaga koja se nalazi u ko{nici ne ulazi u nju. Ovakva konzervacija ~ini med stabilnim mnogo godina.

znak zrelosti meda. U osnovi, po~injemo sa vrcanjem meda kada su dve tre}ine rama zatvorene. Da bi odredili zrelost meda u }elijama koje nisu zatvorene, primenjujemo probu prskanja. Med koji prska ili kape sa rama pokazuje da je koncentracija vode jo{ velika. U tom slu~aju vra}amo ram u ko{nicu. Sadr`aj vode najpreciznije mo`emo izmeriti refraktometrom.

Problem kod intenzivne pa{e

Pravi trenutak vrcanja

Velika koli~ina nektara uneta prilikom intenzivne pa{e prouzrokuje da p~ele u }elije uskladi{te nektar manje gustine (te~niji) i to ne samo do jedne tre}ine }elije, ve} do tri ~etvrtine njene zapremine (zato je vrlo va`no da u ko{nici uvek postoji velika koli~ina praznog sa}a u kome }e p~ele ravnomerno rasporediti redak nektar u optimalnoj koli~ini po jednoj }eliji – napomena redakcije). Mikroklima sa stalnom cirkulacijom vazduha, koju p~ele u ko{nici stvaraju, ne mo`e da izvu~e vodu iz poluprera|enog uskladi{tenog proizvoda (meda). Med se su{i (gubi vlagu) samo na svojoj povr{ini kojom je izlo`en vazduhu. Medno sa}e sa delimi~no Sada p~ele zatvarapoklopljenim medom iz kog prilikom stresanja med kape ili curi. ju }elije. Na ovakvo Ovakav med nije za vrcanje. pona{anje p~ela ne mo`emo da uti~emo. Ovakvu pojavu imamo i kod meda koji se nalazi u dubokim }elijama (koje slu`e isklju~ivo za skladiranje meda). Velika vlaga prouzrokovana ~estim ki{ama u periodu cvetanja bilja doprinosi ovakvoj situaciji. Ovako opisanu situaciju, koja je uslovljena jakom pa{om i vremenskim uslovima, mo`emo prevazi}i samo ako slede}a uputstva detaljno sledimo.

Odre|ivanje zrelosti meda U normalnim uslovima, kada su }elije sa medom u potpunosti poklopljene, to je jasan 66

Tokom pa{e, u ve~ernjim satima u otvorenim }elijama nalazi se nezreo med. Ako p~ele, recimo, u jednom danu sakupe samo 400 g sve`eg nektara (suva {e}erna masa ispod 50%), to zna~i da je prisutno skoro 200 g vode u vi{ku.

Kada je odnos veli~ine ko{nice i broja p~ela dobar, p~ele perfektno klimatizuju prostor i tako mahanjem krilima izvla~e vodu iz meda.

U procenjenoj ukupnoj koli~ini meda u ko{nici od 20 kg ovo pove}ava koncentraciju vode za recimo 1%. Ali, ako med vrcamo slede}eg jutra, gore navedena koli~ina sve`eg meda je ve} dobila odre|enu gustinu. Ako `elimo da budemo potpuno sigurni, potrebno je da sa~ekamo tri do ~etiri dana nakon pa{e, u tom slu~aju je med u jo{ nezatvorenim vo{tanim satovima uglavnom dobio zadovoljavaju}u gustinu.

Ja~ina dru{tva i zapremina ko{nice Veliki uticaj na kvalitet meda ima i ja~ina dru{tva. U jakim dru{tvima p~ele ~e{}e razmenjuju nektar nego {to to ~ine u slabijim dru{tvima. Vrednije p~ele prinose vi{e meda i kvalitetnijeg meda. P^ELAR, februar 2007.


Iz straha da }e se zakasnelim pro{irenjem ko{nice prouzrokovati rojenje i da }e se time umanjiti u~inak p~ela, na~ini se gre{ka, pa se prerano izvr{i pro{irenje. I ovo tako|e nepovoljno uti~e na kvalitet meda. Pro{irenje prostora se odre|uje na osnovu veli~ine legla koje }e se uskoro izle}i.

vode u medu bila bi jako interesantna. Jo{ uvek nema jasnih zaklju~aka ni o uticaju dodatnih ventilacionih otvora u predelu medi{ta.

Med iz slabih pa{a

Usled lo{e pa{e, jako osun~ane ko{nice ili smanjenja snage druVeli~ina leta {tva, zalihe meda p~ele koriste samo za svoje Veli~ina leta prilago|ava potrebe, bez izra`ene se veli~ini dru{tva. Za svaki `elje za njegovom konokvir pokriven p~elama uobizervacijom i lagerova~ajene veli~ine, potreban je njem kroz du`e vremenotvor od najmanje 0,7–1 cm. ske periode ({to bi pokazale poklapanjem Polo`aj ko{nice meda). Takav med nije dovoljno zreo i iz tih Medonosne p~ele vole sunce, ali p~elinja dru{tva ne Med koji ovako te~e iz vrcaljke, sadr`i malu razloga nije dobar za vrcanje, te ga treba ostavikoncentraciju vode smeju biti direktno izlo`ena ti p~elama. suncu, ve} moraju biti pozicionirana u {arenom hladu. Ovakav polo`aj pobolj{ava rad, umanjuje Ulazak vlage u med nakon va|enja nagon za rojenjem i garantuje gu{}i med. ramova iz ko{nice

Odstojanje ramova Uobi~ajeno odstojanje ramova od 35 mm nije potrebno menjati. Ve}a odstojanja uti~u na produbljivanje }elija {to nepovoljno uti~e na kvalitet meda.

Materijal za ko{nice Na dobru klimu u ko{nicama povoljno uti~u materijali koji dozvoljavaju cirkulaciju vazduha, recimo drvo. Sazrevanje meda se pospe{uje pravilno odabranim materijalima. Nedostaci drugih materijala (stiropor), izbegavaju se ubacivanjem mre`astih podnja~a u ko{nice.

Ponekad se okviri, nakon njihovog va|enja iz ko{nice, na kra}e ili du`e vreme odla`u u nekoj prostoriji. U prostorijama koje nisu dovoljno suve, tj. u kojima je vla`an vazduh, med veoma brzo upija vlagu iz vazduha, naro~ito mnogo ako je dobar deo meda u ramovima nepoklopljen, {to prouzrokuje pove}anje koncentracije vode u medu. Ovakva osobina meda da lako upija ili isparava vodu, mo`e se iskoristiti i kao pomo} u izvla~enju vode iz meda. Za to je potrebna prostorija sa jako suvim vazduhom, a ramovi sa medom se postave tako da je dobra ventilacija zagarantovana.

Naknadno izvla~enje vode? PVC folije za pokrivanje ramova i ventilacioni otvori Odre|eni p~elari dru{tva pokrivaju folijama. Ispitivanja uticaja folija na koncentraciju P^ELAR, februar 2007.

U prodaji nailazimo na ure|aje pomo}u kojih se posti`e su{enje meda, takore}i naknadno izvla~enje vode iz njega, ali ovakve mere na osnovu zakonskih propisa o medu u EU nisu dozvoljene. 67


Nau~nici polako razotkrivaju novu nozemozu (Nosema ceranae) i dolaze do nekih neverovatnih zaklju~aka. Idite u korak sa svetom i obavezno pro~itajte ovaj tekst.

NOSEMA CER ANAE KOD EVROPSKIH MEDONOSNIH P^ELA Otkri}e da se kod evropskih p~ela osim N. apis mo`e na}i i N. ceranae, postalo je vru}a p~elarska tema o ~emu je me|u prvima u svetu pisao i na{ P~elar (mart 2006). Skoro svim p~elarima je poznato da je nozemoza bolest odraslih p~ela koja je {iroko rasprostranjena kod nas i da ~esto nanosi velike {tete p~elinjim dru{tvima. To se u prvom redu doga|a krajem zime i u prole}e. Nosema apis pripada velikoj i heterogenoj grupi mikroorganizama poznatoj pod imenom Protista u koje spada i Protozoa. Prema najnovijoj klasifikaciji, mo`e se smatrati da su prouzrokova~i nozeme visoko specijalizovane mikrosporidijske parazitske gljivice, a ne `ivotinjski mikroorganizmi (I. Fries, R. Martin, A. Meana, P. Garcia-Palencia, M. Higes, 2006). Do sada su opisana samo dva mikrosporidijska parazita medonosnih p~ela (Nosema apis Zander, 1909, i Nosema ceranae Fries, 1996). Nosema apis je otkrivena kod evropskih medonosnih p~ela (Apis mellifera L, 1758) i to je bila jedna od prvih mikrosporidija koja je opisana (Zander, 1909). Iako su kasnije mnogi autori pisali o `ivotnom ciklusu N. apis, veoma je te{ko prepoznati i identifikovati vegetativne stupnjeve i oblike pod mikroskopom. U tom pogledu, najlak{e je identifikovati spore pod mikroskopom i na tome se i danas zasniva dijagnoza zaraze kod odraslih p~ela. U proteklih dvadeset godina u~injeno je mnogo na prou~avanju ultrastrukture (Liu,

Prof. dr Jovan Kulin~evi} Apicentar, Beograd

1984; Fries, 1989) i molekularne karakterizacije (Gatehouse&Malone, 1998) ovog va`nog p~elinjeg parazita. Nosema ceranae je izolovana iz azijskih medonosnih p~ela (Apis cerana Fabricius 1793) u Kini i nedavno opisana (Fries, 1996). Postoji osnovana sumnja da su jo{ neke mikrosporidije prisutne kod p~ela i samo ~ekaju da budu tako|e opisane (Buys, 1977; Clark, 1980). Mnoge vrste mikrosporidija ne mogu se razlikovati pod obi~nim mikroskopom. To je mogu}e uraditi i to uz velike te{ko}e jedino pomo}u elektronske mikroskopije. Ne mo`e se isklju~iti pretpostavka da su mnogi raniji nalazi pripisivani N. apis pripadali N. ceranae ili mo`da nekoj drugoj vrsti. Unakrsna zara`avanja dveju vrsta p~ela (Apis mellifera i Apis cerana) su pokazala da Nosema apis mo`e inficirati Apis cerana, ali da se parazit pri tome razmno`ava manje uspe{no nego kada je u pitanju evropska medonosna p~ela (Fries&Feng, 1995). Tako|e se tvrdi da se Nosema ceranae bolje razmno`ava kod Apis mellifera nego {to je to slu~aj sa Nosema apis kada je doma}in azijska medonosna p~ela (Fries, 1977), iako za to nisu dati detaljni podaci. Na godi{njem sastanku Dru{tva za patologiju beski~menjaka 2005. godine (Anchorage, Aljaska) izve{teno je da je na|ena prirodna zara`enost novom nozemozom (Nosema cera-

rRNA Nosema ceranae

68

P^ELAR, februar 2007.


nae) dru{tava evropske medonosne p~ele na Tajvanu (Huang, 2005). Na istom p~elinjaku su bile prisutne obe vrste p~ela. Pokazalo se da Nosema ceranae mo`e pre}i sa Apis cerana na Apis mellifera. Istina, ovom prilikom autori nisu ni{ta rekli o posledicama ovakvog zara`avanja evropske medonosne p~ele. Skoro u isto vreme do{lo je do u~estalih problema sa nozemozom u [paniji (Martin, 2005). Laboratorijskom analizom po prvi put je potvr|eno da su evropske p~ele bile zara`ene parazitom Nosema ceranae (Higes, 2006). Do otkri}a se do{lo primenom sekvencioniranja gena i upore|ivanjem sa Nosema apis. Do istih rezultata se do{lo pretragom uzoraka p~ela i iz Francuske, Nema~ke, Italije, [vajcarske, Gr~ke, Finske, Danske, Brazila, SAD, pa i na{e zemlje, o ~emu je pisano u P~elaru (Nanetti, 2006). Nalazi Nosema ceranae u nekoliko geografski udaljenih lokacija u Evropi ukazuju na to da ovaj p~elinji parazit nije nedavno une{en, ve} da je u p~elinjim dru{tvima hroni~no prisutan ve} dugo vremena. Patolo{ki podaci sa {panskih p~elinjaka zara`enih sa Nosema ceranae pokazuju da se ne radi o brzom i kratkom trajanju oboljenja, ve} nasuprot tome, o nespecifi~nim simptomima kao {to su postepeno slabljenje p~elinje zajednice, ve}i jesenji i zimski gubici i smanjena produktivnost (!). Nisu zapa`eni klasi~ni simptomi nozemoze, kao {to su proliv ili puze}e i paralizovane p~ele ispred leta. Francuzi su takvo stanje nazvali „suva nozemoza“ (Faucon, 2005). Ovim se obja{njava {to su se poslednjih godina otkrivale spore nozemoze u uzorcima p~ela bez klasi~nih simptoma, {to smo i mi u Apicentru prime}ivali prilikom redovnih pregleda uzoraka mrtvih p~ela uzetih sa podnja~a u februaru svake godine. Naravno, nije ni nama, kao ni drugima, padalo na pamet da se u vidnom polju mikroskopa mo`e na}i neka druga vrsta spora sem od Nosema apis.

Razlikovanje dve vrste uzro~nika nozemoze Kao {to je prethodno napomenuto, pod obi~nim mikroskopom te{ko je odmah zapaziti razliku u veli~ini spora ove dve vrste nozemoze. Malo pa`ljivijim posmatranjem i merenjima mo`e se utvrditi konzistentna razlika u P^ELAR, februar 2007.

veli~ini spora ove dve vrste p~elinjih parazita. Spore Nosema ceranae su ne{to manjih dimenzija nego spore Nosema apis (Fries, 1996). Du`ina nefiksiranih spora Nosema ceA

B

Slika 1: Spore Nosema ceranae (A) i Nosema apis (B) pod obi~nim mikroskopom sa preparata na staklu pod pritiskom pokrovne ljuspe. Merna crta iznosi 5 µm.

ranae izolovanih iz Apis cerana iznosila je 4,7±0,46 µm, u opsegu 3,3–5,5 µm na uzorku od 25. [irina spora iznosila je 2,7±0,25 µm, u opsegu 2,3–3,0 µm, na uzorku od 25 (Fries, 1996). Iako postoji manje preklapanje tako {to su najmanje spore Nosema apis manje nego najve}e Nosema ceranae, u proseku po veli~ini su spore Nosema apis pribli`no 1 µm ve}e po du`ini (slika 1). Spore Nosema ceranae ponekad poprimaju manje zaobljenu formu, tako da se sti~e utisak neuniformnog izgleda u odnosu na Nosema apis (slika 1). Druga razlika se odnosi na na~in kako se kod ove dve vrste odvija infekcija u novozara`enim crevnim }elijama. Kada se zrele spore Nosema apis na|u u epitelijalnim }elijama Apis mellifera, uvek nalazimo vegetativne oblike (merozite) u susednim }elijama, {to se verovatno odvija kroz intracelularno klijanje spora, rezultuju}i horizontalnom transmisijom 69


izme|u epitelijalnih }elija (Fries, 1989). Kada je u pitanju infekcija Nosema ceranae u Apis cerana, samo inficiranje izgleda kao izolovano ostrvo unutar jedne epitelijalne }elije sa tako|e zrelom sporom unutar }elije doma}ina (slika 2). Ovo se obja{njava izostankom horizontalne transmisije izme|u }elija, jer ni ispra`njene spore nisu na|ene unutar }elija (Fries, 1996). Ako se analizira struktura spora, razlike izme|u ove dve vrste postaju o~igledne. Polazni kon~i} (filament) Nosema ceranae je konziA

B

Slika 3: Presek spora Nosema ceranae (A) i Nosema apis (B). D = diplokaria. PF = uvoji na polarnom filamentu (strelice). Merna crta iznosi 0,5 Âľm.

70

Pokazano je da nova nozemoza (Nosema ceranae) ima mnogo br`i rast kada se razvija u evropskim medonosnim p~elama (Apis mellifera L), nego u azijskim medonosnim p~elama (Apis cerana Fabricius). Zato nau~nici opravdano smatraju da se moraju ulo`iti veliki napori da se novi parazit p~ela {to bolje prou~i i njegove osobine uporede sa starim parazitom, uzro~nikom do nedavno jedine poznate nozemoze kod na{ih p~ela (Nosema apis). Broj spora u ventrikulusu

Slika 2: ]elija srednjeg creva Apis cerana inficirana od Nosema ceranae. Izolovana inficirana }elija u okolnom zdravom tkivu (HT). D = diplokarioti~ni merozit. DM = merozit koji se deli, HC = }elijska membrana doma}ina (strelice). HN = jedro }elije doma}ina. IS = nezrela spora. SB = sporoblast sa razvojnim polarnim bi~em. Merna crta iznosi 5 Âľm.

stentno kra}i od 20 do 23 uvoja (Fries, 1996) upore|eno sa Nosema apis ~iji je broj uvoja na kon~i}u uvek ve}i i kre}e se od 26 do 32 (Fries, 1989) (slika 3). Sekvencioniranjem 16S SSU rRNA gena mikrosporidijskog izolata, dolazi se do najjasnije razlike dva p~elinja parazita. Treba naglasiti da je ova metoda identifikacije isuvi{e skupa za prakti~nu primenu. Treba o~ekivati da }e se u budu}nosti do}i do na~ina za br`e i pouzdanije utvr|ivanje raspostranjenosti Nosema ceranae, a posebno kada su u pitanju me{ovite infekcije u istim p~elinjim dru{tvima. Nije isklju~ena ni pojava hibridnih formi, sa nekim novim, mo`da i opasnijim posledicama za na{u medonosnu p~elu. Znamo da se zaraza sa Nosema apis, a verovatno je to sli~no i sa Nosema ceranae, mo`e suzbijati odre|enim preventivnim merama koje sprovodi sam p~elar, ili se tamo gde je to jo{ dozvoljeno, primenjuje antibiotik fumagilin koji zaustavlja razvoj Nosema apis unutar }elijske strukture. Najva`nije saznanje koje proizlazi iz ovog napisa odnosi se na mogu}nost ustanovljavanja prisustva spora Nosema ceranae pomo}u obi~nog mikroskopa, ako se preparat napravi na predmetnom staklu pod ljuspicom i ako se izvr{i merenje ili upore|ivanje sa sporama Nosema apis. Do skoro se to smatralo neizvodljivim.

4 dana

6 dana

8 dana

10 dana

12 dana

14 dana

Broj dana nakon inficiranja

P^ELAR, februar 2007.


MALA KO[NI^INA BUBA (Aethina tumida) U okviru radne posete gospodina Michaela Embrey-a, stru~nog konsultanta iz oblasti p~elarstva na Univerzitetu u Merilendu, od 13–17. XII 2006. odr`an je set predavanja na temu „Borba protiv male ko{ni~ine bube Aethina tumida“ u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda, a u Kraljevu, Knja`evcu i [idu. P~elari su imali priliku da ~uju najnovija iskustva u saniranju problema koje pravi mala ko{ni~ina buba (sl. 1). Gospodin Embrey je veoma nadahnuto izlo`io svoja li~na iskustva u borbi protiv ovog p~elinjeg napasnika. Na predavanju smo saznali ne{to vi{e o dina2 mici {irenja male ko{ni~ine bube u Americi i o na~inima njenog suzbijanja. Tako|e je gost iz Amerike veliku pa`nju posvetio obja{njavanju apitehni~kih zahvata koji u velikoj meri redukuju broj buba u ko{nici. U svojim prezentacijama, Michael Embrey je posebno mesto ostavio za slikovit prikaz svega o ~emu je govorio. Posebnu pa`nju p~elara privukao je ulo`ak za kontrolu broja varoe u ko{nici zasnovan na statisti~kom prora~unu prisustva varoa u ko{nici (sl. 2). Michael Embrey je upoznao prisutne da se ameri~ki p~elari suo~avaju sa ovim parazitom

3

P^ELAR, februar 2007.

od 1993. kada je mala ko{ni~ina buba uve`ena na ameri~ki kontinent sa tovarom ju`nog vo}a iz Afrike. Me|utim, ta invazija je brzo lokalizovana i spre~eno je njeno {irenje na teritoriji Amerike. Ponovna pojava male ko{ni~ine bube usledila je 1996. godine i od tada se polako {iri na ceo kontinent. Odrasli insekt je oko 1/3 veli~ine p~ele, crvenobraon ili crne boje, pokriven finim dla~icama. Iz jaja bube se izlegu male larve, krem boje, sli~ne larvama voskovog moljca od kojih se razlikuju po broju nogu i dva karakteristi~na „ro{~i}a“. Mala ko{ni~ina buba zavr{ava svoj larveni stadijum za 10 do 16 dana, kada pada na tlo i zapo~inje stadijum lutke u zemlji{tu. Za vreme prvog ili drugog dana nakon izleganja buba je veoma aktivna, rado leti i orijenti{e se. Ovi insekti su dobri leta~i (dnevno oko 20 km) i lako dolaze u ko{nicu gde `enka pola`e jaja i zapo~inje novu generaciju. @enke su sposobne da legu jaja nakon jedne nedelje od izlaska iz zemlji{ta. [tetu prouzrokuje larva konzumiraju}i polen i vosak, ali i jaja i mlade larve p~ela. Svaka situacija koja uti~e na slabljenje p~elinjeg dru{tva, omogu}ava brzi razvoj parazita. Va`na preporuka na{eg gosta je bila da jake i zdrave p~elinje zajednice mogu uspe{no da odolevaju invaziji ovog insekta. Tako|e, larve insekta defeciraju po medu uzrokuju}i njegovu fermentaciju i isticanje iz sa}a (sl. 3). Prvi prole}ni pregled, kao i svaki naredni treba koristiti za eventualno otkrivanje ovog parazita. Kada se otvori ko{nica u kojoj se nalazi ko{ni~ina buba, mo`e se videti kako brzo prelazi preko sa}a, kako bi se sakrila. One biraju tamnija mesta u ko{nici {to je i pomoglo u pronala`enju delotvornih apitehni~kih metoda u borbi sa njima. Odrasli insekti se tako|e ~esto mogu videti na poklopnoj dasci. Ukoliko je napad parazita jak, odrasli insekti, kao i larve se mogu videti na sa}u ili na podnja~i. Larve male ko{ni~ine bube ne prave tunele i mre`e poput voskovog moljca. Lepljive daske koje se u Americi koriste za 71

1


otkrivanje varoe, pokazale su stra`arica be`i u mrak 4 tj. ispod rebraste plase sasvim neefikasne za detekciju ove bube. Naime, ona stike i propada kroz lepreko lepljive povr{ine prelavak. Kraj levka je prozi veoma lagano. Kao pokamera oko 1,5 cm koji je zatelj prisustva male bube dovoljan da buba kroz mo`e poslu`iti i fermentisani njega propadne, a da ne med koji curi iz sa}a pripreizleti nazad u ko{nicu. mljen za centrifugiranje, a taDrugi na~in borbe sa buko|e i isticanje meda i iz akbom je da se zatvori prednje tivnih dru{tava. Miris meda leto, a da se na nastavku koPokazalo se da je osmi{qena koji isti~e podse}a na miris {nice izbu{i rupa promera klopka prili~no efikasna u borbi oko 1,5–2 cm. U rupu se trulih pomorand`i. protiv male ko{ni~ine bube Pored tamnih mesta, buuvla~i plasti~no crevo, ali taba bira krajnje ramove za 5 ko da 3–4 cm viri van ko{niskrivanje, pa se ta ~injenica ce. Istra`iva~ima nije poznato koristi u pripremanju stratezbog ~ega buba ne `eli da gije za smanjivanje njenog pro|e kroz ovakav ulaz. broja u ko{nici. Naime, dva Sa sigurno{}u se danas puta u toku jeseni (oktobar i mo`e re}i da bube vole penovembar) vr{i se stresanje skovite terene i u tom pravcu svih ramova iz ko{nice u meje gost iz Amerike dao prepotalnu posudu i pri tome se ruku i prognozu da }e se masve p~ele vra}aju nazad u ko{nicu, a bube ko- la ko{ni~ina buba najpre javiti na peskovitom je otpadnu ostaju u posudi i uni{tavaju se. U terenu i apostrofirao podru~je Vojvodine (peprole}e (mart) ovaj postupak se ponavlja. Za- {~are). Poseban oprez trebaju imati p~elari nimljivo je da odraslih insekata preko leta u koji sele svoje p~elinjake na takve terene. ko{nici ima vrlo malo. Do danas se ne zna gde Pored apitehni~kih mera u suzbijanju ovog se one u tom periodu nalaze. insekta u Americi se koristi i permetrin kojim Do prave invazije dolazi krajem avgusta se prska zemlji{te oko ko{nica (5 ml permetrikada se odrasla buba vra}a u velikom broju u na na 4 litra vode). ko{nicu da prezimi. Na klubetu se nalazi obi~Velika koncentracija ko{nica na jednom no na periferiji, ali neretko poku{ava da pro- mestu (kontejneri, prikolice, kamioni, autobudre do centra u potrazi za hranom. Zbog veli- si) pove}ava rizik od {irenja bube uz mnogo ke najezde, u jesen se primenjuje klopka koja te`e iskorenjavanje sa takvih p~elinjaka. je konstruisana samo za malu ko{ni~inu bubu. Od hemijskih sredstava za suzbijanje bube Na mre`astoj podnja~i, na prednjoj strani, na- koristi se kumafos koji se nanosi na rebrastu lazi se drveni deo sa levkom koji je pokriven plastiku sa donje strane tako da buba dolazi sirebrastom plastikom (sl. 4) gde se zavla~e bu- gurno u kontakt sa njim u poku{aju da se sabe i propadaju kroz levak u teglu sa jabukovim krije ispod rebrastog kartona. Odeljenje p~elarstva sir}etom ili pivom (sl. 5). Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, Istra`iva~i su zaklju~ili da miris jabukovog pcela@agrifaculty.bg.ac.yu. sir}eta privla~i bubu koja pod pritiskom p~ela

PROGNOZA ZA FEBRUAR Dejan Kreculj Po~etkom meseca, jutarnje temperature kreta}e se oko nule, sa svega nekoliko no}i kada }e se `iva termometra spu{tati do petog podeoka Celzijusove skale ispod nule. U drugoj dekadi o~ekuje se prodor toplog vazduha. Obilnije padavine se ne o~ekuju, sem ne{to malo u prvoj polovini meseca. Nepovoljno }e delovati ~esti i dugotrajni vetrovi.

72

P^ELAR, februar 2007.


ALKOHOLNI RASTVOR

PROPOLISA Petar Panteli} Pudarci (011) 895-387

PROTIV VAROE

Prema mom iskustvu, propolis rastvoren u 96%-nom alkoholu ubija varou! Potrebno je 300–400 g sitno narezanog propolisa staviti u litar alkohola. Povremeno promu}kati. Desetak dana kasnije lek je gotov. Ova koli~ina rastvora dovoljna je za najmanje dvesta tretiranja. Alkoholni rastvor propolisa ne deluje samo na varou. Svojevremeno je u P~elaru objavljeno da prskanjem ramova takvim rastvorom efikasno suzbijamo kre~no leglo. Ovo sam proverio na svom p~elinjaku. Da li prskanjem ramova pada i varoa, tada nisam proveravao? Ali nedavno jesam. Ja sam rastvor propolisa uduvavao u ko{nice „parnim topom“. Prvi put na tri ko{nice. Rastvor sam razbla`io sa pola vode, jer je etil alkohol zapaljiv. Sada, kada o svemu razmi{ljam, mislim da spirala prilikom tretiranja ne mora da bude usijana kao kada se koristi amitraz. Alkohol isparava na manjoj temperaturi, pa bi mo`da moglo i bez vode (za sve ovo bi trebalo konsultovati odgovaraju}e stru~no lice, pa tek onda primeniti i isprobati, zbog eventualnih ne`eljenih doga|aja – napomena redakcije). Ovo tek treba proveriti. Ujutru sam na{ao izba~ene varoe ispred leta na lesonitu. Kod najja~eg dru{tva tridesetak varoa. Podnja~e su obi~ne i nisam ih o~istio pre ovog eksperimenta tako da su rezultati mogli da se dovedu u sumnju. Nekoliko dana kasnije ponovio sam eksperiment. Za posmatranje sam uzeo ono najja~e dru{tvo iz prethodnog tretiranja. U njemu je bilo samo zatvoreno leglo. P~ele su zaposedale tri Fararova nastavka, {to je za po~etak oktobra prili~no dobro dru{tvo. Prvo jutro posle tretiranja izbrojao sam oko 120 opalih varoa. Drugo jutro oko 150. Sve varoe su bile mrtve, osim jedne, koja je jo{ mrdala noP^ELAR, februar 2007.

`icama. Nijedne mrtve p~ele nije bilo na podnja~i, {to je i logi~no. Obavio sam i kontrolno tretiranje amitrazom. Ujutru sam na podnja~i na{ao oko 350 opalih varoa. Vi{e njih je jo{ uvek mrdalo no`icama. Nedelju dana kasnije sam ponovio tretiranje. Sada sam na ovu ko{nicu postavio novu podnja~u i mogao je da se vidi i najmanji otpad iz ko{nice koji padne. Rastvor propolisa sam razbla`io tre}inom vode, a leto po tretiranju dr`ao zatvoreno 15–20 minuta. Ujutru je na podnja~i bilo ta~no 17 varoa, a slede}eg jutra 8. Kontrolno tretiranje amitrazom obavljeno je tre}eg dana i na podnja~i sam na{ao samo jednu varou. Kada tretiram amitrazom koristim vojni~ku gas masku. Nekoliko dana se ose}a neprijatan miris, ili bolje re~eno smrad, koji je uz to i jako otrovan. Gas maska je obavezna i prilikom kori{}enja mravlje kiseline. Pri upotrebi alkoholnog rastvora propolisa iz ko{nice miri{e ba{ „kao iz ko{nice“, jer to i jeste miris ko{nice! P~elaru ne treba nikakva za{titna oprema. Mo`e slobodno da udi{e isparenja, koja su lekovita. Le~i p~ele, a le~i i sebe. [ta re}i na sve ovo? Mo`da nam je lek protiv varoe sve vreme bio ispred nosa, a nismo znali. Ne zaga|uje, ne {kodi, ne ko{ta. Svakako, sve ovo treba i nau~no proveriti i verifikovati. ^ak i ako se poka`e da efikasnost nije dovoljna i da se ne ravna u potpunosti sa oficijelnim hemijskim sredstvima, ona je o~igledno zna~ajna, jer se propolisom mo`e tretirati preko cele godine, vi{e puta, bez ikakvih {tetnih efekata po p~ele i p~elinje proizvode. Probajte i sami. 73


P^ELARENJE SA VI[ENAMENSKOM VISOKOM PODNJA^OM KOD NASTAVLJA^A

Dipl. ing. Ivan Jurkovi~ Ul. Magajnova 26 1231 Ljubljana +386 1 5373-636, +386 31 325-089, ivanjurkovic2002@yahoo.de

Podnja~a je osnova svake ko{nice. Ni jedan deo ko{nice nije u toku razvoja toliko menjan kao {to je podnja~a i verovatno ne}e nikad imati kona~an oblik. Promene su nastale i sa pojavom varoe. Podnja~a je zahtevala prostor za sme{taj mre`e, koja omogu}ava kontrolu opadanja varoe, ali ima ulogu i kod primene sredstava za uni{tavanje varoe. Tim zahtevima ne mo`e udovoljiti prvobitna ameri~ka podnja~a koja je sada u upotrebi kod LR ko{nice. Me|u p~elarima vladaju razli~iti stavovi po pitanju upotrebljivosti visoke i niske podnja~e i vrlo su podeljeni. Visokoj podnja~i protive se oni koji u praksi nisu probali oba modela. Prikaza}u vam poseban model podnja~e koji objedinjava vi{e neophodnih detalja, koji su do sada re{avani kroz vi{e delova ko{nice ili

[irina podnja~e je 41,5 cm, du`ina 50,5 cm, celokupna visina 17,5 cm, otvor sa zadnje strane 37×13,5 cm. Leto je 37 cm × 2 cm. Letve na kojima le`i okvir sa mre`om su od gornje ivice udaljene 4 cm. Mre`a na dnu podnja~e ima veli~inu 42,5×12 cm.

Zna~aj UVP podnja~e 1. Podnja~a je bez poletaljke, koja je jo{ u upotrebi kod ve}ine ko{nica nastavlja~a. Poletaljka zadr`ava vodu i sneg, na njoj se skupljaju otpaci p~elinjeg dru{tva, a podnja~i skra}uje vek trajanja za tre}inu. Poletaljku sam za-

Slika 1: UVP – pogled sa zadnje strane

ih nije bilo, pa sam podnja~u nazvao „Univerzalna vi{enamenska podnja~a – UVP“. Podnja~a je razvijana dve decenije. 74

Slika 2: UVP – pogled sa prednje strane – spolja mre`ica umesto poletaljke

P^ELAR, februar 2007.


menio plasti~nom mre`icom 10 cm {irokom (sl. 2), koja ima {irinu ko{nice i preuzela je ulogu poletaljke. Mre`ica ne uvla~i vlagu u ko{nicu, padavine prolaze kroz mre`icu, tokom prevoza je odstranimo i posle je opet postavimo. 2. Vi{enamenska visoka podnja~a ima u pore|enju sa niskom vi{e dodatnih prednosti. Korisna je za stresanje p~ela, kad pravimo paketne ili druge Slika 3: Kompatibilna podnja~a za DB, GJ i LR ve{ta~ke rojeve, jer nastavlja~u p~ele stresamo direktno u podnja~u u zato pode{en prostor. Zato p~ele nije potrebno stresati u sanduk (kutiju) za rojeve, ve} direktno u ko{nicu, {to je izrazito pogodno kad pravimo rojeve za svoje potrebe. Tako isklju~ujemo nepotrebni rad i gubljenje p~ela (sl. 4). Ako radimo istresanje krajem apriSlika 4: Istresanje p~ela la, dovoljno je pola kidirektno u lograma p~ela, a u mavisoku podnja~u ju jedan kilogram p~ela. U tom slu~aju istresamo p~ele sa ramova direktno u podnja~u. Pri pravljenju rojeva u junu potrebno je 1,5–2 kg p~ela, a u julu 2,5–3 kg p~ela. P~ele pre stresanja poprskamo vodom, a po stresanju u podnja~u rastvorom oksalne kiseline i uni{timo varou koju smo stresli Slika 5: Pritiskom na zajedno sa p~elama. pregradu osloba|a se Kod rojeva koje smo p~elama prolaz napravili u julu nije do matice P^ELAR, februar 2007.

Slika 6: Stresanje p~ela direktno u UVP prilikom vrcanja

potrebno tokom godine tretirati protiv varoe, me|utim, koristi}e jo{ jedno – zimsko tretiranje u novembru ili decembru, recimo oksalnom kiselinom.

Slika 7: Po stresanju p~ele ~ekaju da ih p~elar uposli

Kada smo istresli i izmerili `eljenu koli~inu p~ela, oka~imo pod krov UVP podnja~e, u zatvorenom kavezu, najbolje ve} oplo|enu maticu i roj zatvorimo i smestimo 1–2 dana u hladan podrum. Rojeve je najbolje postavljati na bar 3 km od p~elinjaka. Uzimamo maticu iz podnja~e omogu}uju}i pristup p~ela {e}ernoj poga~ici, tako da polo`imo kavez na dno rama na kome `elimo da p~ele zapo~nu gradnju sa}a. Kod manjih rojeva ramove postavljamo uz zid ko{nice, kod ja~ih na sredini. Pritiskom na umetnutu pregradu, pregrada sklizne u odre|enu poziciju i p~elama se otvara prolaz do matice (sl. 5). P~ele se same prebace u nastavak i oslobode maticu. Prijem matice ovim postupkom je stopostotan ako sa p~elama nismo istresli i neku maticu. Kod vrcanja, veoma lako istresamo p~ele, umesto u ko{nicu, DIREKTNO u UVP. Zato 75


Slika 8: Tepsija odozgo – slabije uzimanje hrane

Slika 9: Tepsija odozdo – bolje uzimanje hrane

UVP ima velike prednosti nad dosada{njim na~inima rada, kada smo morali da podi`emo pune nastavke i stavljamo be`alice (sl. 6). 3. Jo{ jedan vrlo jednostavan na~in pravljenja mladih p~elinjih dru{tava se u praksi dobro pokazao. Posebno je pogodan po zavr{etku glavne pa{e u junu i julu, recimo nakon lipove ili kestenove pa{e i u krajevima gde se ne ~eka nijedna druga pa{a. Sve ovo va`i ako je matica u ko{nici pogodna za jo{ jednu sezonu. Pre stresanja p~ela, odstranimo pregradu, da bi se stresene p~ele „obesile“ na ramove donjeg (plodi{nog) nastavka (sl. 7). Ako taj nastavak podignemo sa jedne strane i udarimo ga o podnja~u, sve p~ele koje vise padnu na podnja~u. Potpuno novi nastavak u koji stavimo maticu postavimo na staru podnja~u koja ostaje na starom mestu. Sve ostalo se radi po ve} opisanom postupku. Staro plodi{te sa starom maticom postavimo na novo mesto ili odvojeno iznad mladog dru{tva. U novoformirano mlado p~elinje dru{tvo na prvobitnom mestu }e uletati iz oduzetog plodi{ta mnogo p~ela, zato postaje vrlo jako (zbog starih p~ela, kasnije malo oslabi). Kad po~nu p~ele da se le`u, onda se opet oporavi. U oba primera nastaju mlada p~elinja dru{tva u ve}ini slu~ajeva ja~a od prvobitnih iz kojih su nastala. 4. Umetnuta pregrada preuzima funkciju podnja~e ako le`i na gornjim letvama. Na toj pregradi se nalazi `i~ana mre`a i umetnuta folija na koju padaju opale varoe pri tretiranju. Pregrada je sa obe strane (i odozgo i odozdo) p~elama dostupna, i tako je manja verovatno}a da mravi odnose opale varoe. Pregradu izvla~imo iz kliznih letvi preko zime kada je polo`imo na dno ko{nice. Na nju polo`imo papir, da s prole}a lak{e odstranimo mrtve p~ele. Na taj na~in otpada ~i{}enje podnja~e u prole}e. Nije potrebno dizati nastavke, uznemiravati p~ele i menjati podnja~u. 76

Slika 10: Slo`ene tepsije

5. Plasti~ne tepsije, koje postavimo ispod pregrade na dno ko{nice, imaju zapreminu 10 litara, konusnog su oblika i mogu se posle upotrebe slagati jedna u drugu. Tako slo`ene zauzimaju malo prostora (sl. 10). Nove tepsije natopimo s voskom ili parafinom, da p~ele ne klizaju i ne utapaju se u hranu. Prednost plasti~nih tepsija je da su jevtine i trajnije od drvenih, a i lako se ~iste. Mogu}e je upotrebiti dvodelne tepsije ili dve tepsije od 5 litara, u koje lako dodajemo p~elama i te~nu i ~vrstu hranu. Kao plovak upotrebljavamo karton natopljen u parafinu ili vosku, spolja dodamo dve 5 mm debele letvice ili nekoliko kamen~i}a da p~ele {to lak{e pokupe svu hranu. Ima vi{e prednosti prihranjivanja dru{tava odozdo. Pri pregledu p~elinjeg dru{tva tepsije ne treba sklanjati, {to je posebno neugodno ako p~ele Slika 11: Tretiranje sa jo{ nisu iskoristile rasmravljom kiselinom tvor. Ako ih stavljamo leti odozdo

Slika 12: Tretiranje sa mravljom kiselinom odozdo

P^ELAR, februar 2007.


Slika 13: Ogledalo za dijagnozu

Slika 14: Pogled u gnezdo

odozdo, manja je mogu}nost da {e}er do|e u medi{ne ramove. Pregrada spre~ava da bilo kakvi otpaci padnu u tepsiju. Napomenuo bih i da p~ele radije uzimaju hranu odozdo nego odozgo. To zavisi i od polo`aja p~elinjeg gnezda. U jesen, kad je p~elinje dru{tvo dole, a hrana nad njim, p~ele pri ni`im temperaturama radije uzimaju hranu odozdo nego odozgo. 6. Podnja~a koja ima zapreminu od 25 litara, ubla`ava pomanjkanje prostora u ko{nici, recimo ako se ja~ina p~elinjeg dru{tva u aprilu ili maju brzo pove}a, a zakasnili smo sa dodavanjem nastavaka. Ako uklonimo pregradu, p~ele imaju mogu}nost posedanja i gradnje sa}a nadole, pri ~emu se umanjuje rojevna energija p~elinjeg dru{tva. U slu~aju prenaseljenosti ko{nice, p~ele se ne ve{aju na poletaljci, ve} ispod plodi{nih ramova i zajedno su sa mati~nim dru{tvom. Ako p~ele vise na poletaljci, kao kod ko{nica sa niskom podnja~om te`e je zatvaranje i priprema za selidbu, dok kod UVP to ide mnogo br`e. 7. Vi{enamenska podnja~a omogu}ava pove}anje prostora ispod gnezda p~elinjeg dru{tva i zato je druga~iji na~in prezimljavanja

Slika 16: Preno{enje hrane

P^ELAR, februar 2007.

Slika 15: P~elinje dru{tvo }e se rojiti

i temeljitije suzbijanje varoe. Tako i vrlo jaka p~elinja dru{tva odli~no prezimljavaju u jednom nastavku. Pri obilnoj zimskoj zalihi hrane p~ele se spuste ispod punih ramova hrane, obrazuju klube i di`u se za potro{njom hrane. U zimskom periodu p~ele tako ne moraju da greju pune ramove sa hranom. Jer, ako su radi pomanjkanja prostora potisnute izme|u ramova koji su puni hrane, u vrlo su lo{oj situaciji. 8. Ako p~elinje dru{tvo prezimljava u jednom nastavku ({to omogu}uje UVP), jesenje i zimsko tretiranje protiv varoe je efikasnije. Za uspe{no suzbijanje varoe potrebno je pripremiti ko{nicu i podesiti na~in p~elarenja. P~elinja dru{tva koja zimuju u jednom nastavku, potro{e preko zime i u prole}e manje hrane i u prole}e nije potrebno menjati nastavke kao kad zimuju u dva ili tri nastavka. Ali, zbog manje zalihe hrane u ko{nici, moramo u prole}e biti pa`ljiviji, da ne ponestane p~elama hrane, pa je potrebno pri slabim prole}nim pa{ama p~elinja dru{tva dohranjivati. 9. Podnja~a je Slika 17: Gradnja tako konstruisana trutovskog sa}a da pozadi ima otvor (UVP bez pregrade) koji nam omogu}ava dodatni pogled u p~elinje dru{tvo, kontrolu opadanja varoe i prihranjivanje bez uznemiravanja p~ela. Vi{enamensku podnja~u je mogu}e upotrebiti za gradnju trutovskog sa}a i sa tim i}i na tehnologiju intenzivnog p~elarenja. Zbog velikog otvora pozadi, izrezivanje tru77


tovskog sa}a je vrlo jednostavno. Na `alost, p~ele tu ne grade samo trutovsko sa}e (sl. 17). 10. Pozadi, u dnu podnja~e, u popre~nom smeru ugra|ena je mre`a koja omogu}ava strujanje vazduha izme|u leta i mre`e. Strujanje vazduha odozdo daje pri prevozu ko{nica veliki u~inak, zato su p~ele pri transportu vrlo mirne. Tepsija le`i na dvema letvicama, tako da je dno podnja~e p~elama dostupno i lako ga ~iste. Po{to je podnja~a hladnija od ostalih delova ko{nice, vlaga iz vazduha, koja dolazi iz p~elinjeg dru{tva ostaje na njoj – kondenzuje se i suv vazduh se „vra}a“ p~elama. 11. U bespa{nom periodu mogu}e je p~ele odvojiti folijom ili be`alicom i hraniti odozdo, ispod plodi{ta, tako da {e}er ne}e nositi u medi{no sa}e (sl. 11). 12. U slu~aju opasne napadnutosti varoom, mogu}e je njeno suzbijanje mravljom kiselinom, tako|e u letnjem periodu, a da ne moramo da uklanjamo medi{ta (sl. 11). 13. Na pregradi le`i po celoj du`ini `i~ana mre`a, varoe padaju preko mre`e na foliju, koju vrlo lako izvla~imo i kontroli{emo opadanje varoe. Pri suzbijanju varoe mravljom kiselinom stavimo na foliju vileda (truleks) krpu natopljenu mravljom kiselinom (sl. 12). 14. U podnja~u je mogu}e staviti tri puna rama koje }e p~ele isprazniti i preneti med u medi{te. S prole}a, vi{e puta, plodi{ni ramovi puni hrane ometaju zaleganje matici, zato takve pune ramove iz plodi{ta premestimo u podnja~u, a iste zamenimo satnim osnovama. P~ele prazne sa}e i grade novo (sl. 16). 15. Pobolj{ano je suzbijanje varoe u periodu kad su p~elinja dru{tva bez legla (zimski

Slika 18: Termosublimator u UVP

period). Vrlo cenjen na~in za suzbijanje varoe kada legla nema je primena oksalne kiseline u vidu para (sublimacija). Radi prethodno opisane konstrukcije vi{enamenske podnja~e, vrlo lako upotrebljavamo za isparavanje oksalne kiseline termosublimator, tako {to ga postavimo pozadi na dno podnja~e i sa njim isparimo 1 gram oksalne kiseline u kristalu i nekoliko kapljica eteri~nog ulja ~ime uni{timo postoje}u varou u p~elinjem dru{tvu sa u~inkom do 99,8% (sl. 18). 16. U UVP vrlo efikasno sme{tamo sakuplja~ polena. Polen nije izlo`en suncu i ki{i, {to mu podi`e kvalitet. Pored toga, ne moramo ga dnevno oduzimati. 17. Podnja~a je kompatibilna zbog odgovaraju}ih spoljnih mera sa slede}im ko{nicama: a) standardna desetoramna LR; b) GJ ko{nica (nastavci sa velikim okvirima kao {to ih ima A@ ko{nica – Gerstungovi okviri}i) c) modifikovana desetoramna DB i d) Canderova desetoramna kompatibilna ko{nica.

Nova knjiga

RADOVI NA P^ELINJAKU Iz Crne Gore nam sti`e knjiga fantazijskih korica, iz pera p~elara prakti~ara Dragana \urkovi}a, prepuna duboke povezanosti sa prirodom. Ova interesantna knjiga p~elarstvom se bavi na jedan nov na~in, jer sve radove na p~elinjaku povezuje sa cvetanjem biljaka u prirodi. Ovakav pristup u literaturi nije nepoznat, ali u ovoj knjizi odi{e posebnom ljubavlju prema biljkama oko nas, koje su neiscrpan izvor inspiracije svakom p~elaru koji se sa njima srodi. Knjiga obuhvata celogodi{nji ciklus radova na p~elinjaku vi|en iz ugla autora, ali pokriva i sve standardne teme p~elarskih knjiga, od osnovne biologije p~ela, preko bolesti p~ela, sve do lekovitosti p~elinjih proizvoda. Knjiga je napisana tako da se svi radovi mogu prilagoditi i nekim drugim uslovima p~elarenja. Knjiga ima 165 strana A5 formata, tvrdog je poveza. Korisni telefon je: 087/243-778. 78

P^ELAR, februar 2007.


Iz na{eg ugla Veroljub Umelji}, Kragujevac Marko Miri}, Belanovica Milijan Trifunovi}, G. Milanovac Radoslav Stepanovi}, Ra~a

NAU^NO PRANJE … [ARENOG PAPIRA?

Izuzetno lepo je bilo zami{ljeno i dugo godina uspe{no odr`avano savetovanje pod nazivom Tehnologija p~elarenja, u prvobitnoj organizaciji Dru{tva p~elara „Beograd“, a kasnije je suorganizator bio i SPOS. U po~etku su Savetovanja odr`avana u velikoj dvorani NU „\uro Salaj“ u Beogradu, a kasnije na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Na ovim Savetovanjima su godinama bili predava~i, i svoja iskustva iznosili, na{i i strani najuspe{niji p~elari prakti~ari. U~estvovali su i pojedini vrhunski nau~ni radnici iz ove oblasti, sa predavanjima tako|e korisnim za p~elarsku praksu. Izdavani su kvalitetni Zbornici radova sa kompletnim izlaganjima u~esnika. Ova savetovanja su bila veoma korisna i popularna me|u p~elarima, {to su najbolje potvr|ivale prepune sale posetilaca, kao i veliki broj proizvo|a~a p~elarske opreme, koji su izlagali svoje proizvode u okviru prate}ih aktivnosti savetovanja. Posle deset godina ovo Savetovanje „prerasta“ u tradicionalno „nau~no“ savetovanje sa me|unarodnim u~e{}em i nastavlja da se odr`ava na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Organizatori se menjaju i me|u njima uskoro vi{e nema ni Dru{tva p~elara „Beograd“ ni SPOS-a, niti bilo koje druge p~elarske organizacije, ve} su to jedino nau~ne institucije. Predava~i su skoro isklju~ivo iz tih i drugih, doma}ih i stranih, nau~nih ustanova, uz ~astan izuzetak retkog u~e{}a velep~elara prakti~ara Ivana Venera. U programu savetovanja, kao autori, odnosno koautori pojedinih tema, navode se i po 5 nau~nih radnika, ~ija se imena vrte u krug i ponavljaju od teme do teme. Tako se jedan na{ vrli stru~njak (koji je u programu savetovanja potpisan kao M. Mladenovi}), u okviru jednog savetovanja pojavljuje i po sedam puta kao autor/koautor. Naravno da svim autorima radova na Savetovanju pripada honorar za njihov doprinos radu skupa. Me|u izlaganim temama svakako ima i korisnih za p~elare prakti~are, tako da mogu svoja teoretska znanja da obogate, ali od toga P^ELAR, februar 2007.

te{ko da mogu ne{to i u praksi da primene. Od anga`ovanih stranih predava~a, ba{ malu korist su mogli da imaju na{i p~elari slu{aju}i, na primer, temu o apitehni~kim razlikama p~elarenja u Ma|arskoj i Americi. Sli~an efekat se posti`e kada su u pitanju i pojedini doma}i nau~ni radnici, kada izla`u temu, na primer, o uslovima objektivizacije kod senzornog vrednovanja meda. Treba napomenuti da se ova nau~na savetovanja odr`avaju pod pokroviteljstvom i verovatno finansijskom podr{kom, Ministarstva za nauku i `ivotnu sredinu i Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo Republike Srbije. Organizatori na ova savetovanja pozivaju p~elare koji moraju da plate ulaz u salu za predavanje. U cenu ulaznice ura~unat je i Zbornik radova sa tog savetovanja. Me|utim, ve}ina p~elara ne mo`e da iz Zbornika koristi radove stranih predava~a, jer su oni od{tampani na stranim jezicima. Postavlja se pitanje ~emu onda ovakvi Zbornici? Verovatno da slu`e kao „dokaz“ da je odr`ano savetovanje nau~no, ~ime se pravda potro{eni novac, kao i da bi objavljene radove autori mogli da koriste kao reference za dalje napredovanje u nau~noj hijerarhiji. Po{to su ova savetovanja namenjena p~elarima prakti~arima, koji su, pored predava~a, na njima jedino i prisutni, onda oni, valjda, treba i da iznose mi{ljenja o koristi ovakvih savetovanja i opravdanosti tro{enja novca za p~elarsku praksu, odnosno razvoj p~elarstva u Srbiji. Po{to i autori ovog napisa spadaju u p~elare prakti~are, dozvolili su sebi da po ovom pitanju iznesu svoje mi{ljenje. Mnogi p~elari svojim neprisustvovanjem, pa samim tim i polupraznom salom, „poru~uju“ organizatorima {ta misle o ovakvim savetovanjima. A nau~nim radnicima, u~esnicima savetovanja, ostaje da me|u sobom nau~no ocenjuju kvalitet svojih radova i svrhu ovakvih p~elarskih skupova. 79


V Me|unarodni stru~ni seminar

PRIRODA DARUJE, UM CARUJE Seminar }e se odr`ati 17. februara 2007. u 10 sati u Velikoj sali Pravnog fakulteta u Ni{u, po slede}em izmenjenom i pro{irenom programu: 10.00–10.10 Otvaranje seminara 10.10–10.15 Jubilarnih pet godina me|unarodnih seminara i intenzivnog stru~nog obrazovanja p~elara Izlaga~: Ing. Vlastimir Spasi}, predsednik Asocijacije 10.15–11.30 Postizanje visokih prinosa na komercijalnim p~elinjacima Predava~: Dr vet. med. Zlatko Tomljanovi}, Veterinar iz Hrvatske koji ima p~elinjak od 350 ko{nica. Predsednik je Izdava~kog saveta hrvatskog p~elarskog ~asopisa. 11.30–12.20 Prevencija i suzbijanje bolesti p~elinjeg legla Predava~: Dr sci. vet. med. Nada Plav{a, Doktor veterinarskih nauka iz Novog Sada 12.20–12.35 Pauza 12.35–13.35 Prevencija i suzbijanje varoe i nozemoze u praksi Predava~: Dr vet. med. Zlatko Tomljanovi} 13.35–14.00 Epizootiolo{ka situacija bolesti p~ela i legla u 2006. godini na podru~ju Asocijacije (Topli~ki, Ni{avski, Pirotski, P~injski i Jablani~ki okrug) Predava~: Dr vet. med. Zoran Rai~evi}, specijalista epizootiolog 14.00–14.30 Jo{ odlu~nije protiv varoe novim preparatom Apiguard Predava~: Dr med. Rodoljub @ivadinovi} Predsednik Asocijacije, Tokom seminara bi}e organizovana prodajna izlo`ba opreme za p~elarstvo.

Ing. Vlastimir Spasi}

SPOS i DP „JASENICA“ SMEDEREVSKA PALANKA uz pokroviteljstvo SO Smederevska Palanka organizuju

11. SAVETOVANJE

„TEHNOLOGIJA P^ELARENJA“ 17. februara 2007. godine u sali SO Smederevska Palanka (Vuka Karad`i}a 25) Otvaranje prodajne izlo`be Otvaranje savetovanja Dobijanje p~elinjih proizvoda (predava~ Veroljub Umelji}, Kragujevac) Priprema dru{tava za glavnu pa{u (predava~ dipl. ing. @ivoslav Stojanovi}, Pali}) 12.00 Bolesti p~ela (nozemoza, varooza) (predava~ prof. dr. Jovan Kulin~evi}, Beograd) 13.00 Pauza 13.30 Pitanja i odgovori 14.30 Dru`enje Kotizacija iznosi 100 dinara za svakog u~esnika uz Zbornik radova sa savetovanja.

08.30 09.45 10.00 11.00

Izvr{ni odbor PD „Jasenica“, Smederevska Palanka

Dru{tvo p~elara Kragujevac organizuje krajem februara ili po~etkom marta 2007. seriju seminara sa predava~em V. I. Lebedevom sa p~elarskog instituta Ribnoje. Svako zainteresovano dru{tvo p~elara snosilo bi tro{kove predava~a i prevodioca. Prijavljivanje dru{tava treba da se obavi do 9. februara na (034) 331-848.

Predsednik Dru{tva, Rade Kostadinovi}

80

P^ELAR, februar 2007.


Pod visokim pokroviteljstvom Svetske p~elarske organizacije

APIMONDIJA (APIMONDIA) Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Dru{tvo p~elara Aleksinac u partnerstvu sa

Regionalnom asocijacijom p~elarskih organizacija jugoisto~ne Srbije organizuju

SEMINAR O HACCP SISTEMU U P^ELARSTVU I DOBROJ P^ELARSKOJ PRAKSI U Aleksincu, 4. marta 2007. godine, u velikoj sali Doma kulture u 10 sati 10.00 Otvaranje seminara 10.10 Pozdravna re~ izaslanika predsednika Apimondije Asger SØgaard JØrgensen-a: – Va`nost HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point System) i GBP (good beekeeping practice) za p~elarsku praksu i nastup na svetskom tr`i{tu meda 10.30 Dipl. ing. Danilo Golubovi}, dr`avni sekretar za poljoprivredu Republike Srbije – Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede na uvo|enju HACCP-a u p~elarstvu – Glavne karakteristike HACCP sistema (Sistem analize rizika i kriti~ne kontrolne ta~ke) kao preduslov za izvoz meda iz Srbije u Evropsku Uniju 11.30 Dr sci. vet. med. Nada Plav{a, Nau~ni institut za veterinarstvo, Novi Sad – Prakti~na primena HACCP sistema u p~elarstvu – Sve o novim propisima u oblasti p~elarstva, potrebnim prostorijama i opremi 12.30 Dr med. Rodoljub @ivadinovi}, urednik ~asopisa P~elar – Dobra p~elarska praksa (GBP) kao osnova stabilne i rentabilne tr`i{no orijentisane p~elarske proizvodnje usmerene ka izvozu – Mogu}nosti organske borbe protiv varoe i drugih p~elinjih bolesti u Srbiji Svi u~esnici seminara dobi}e besplatno op{irnu knjigu „PRIRU^NIK O DOBROJ P^ELARSKOJ PRAKSI“, iz koje }e se upoznati sa svim va`e}im propisima u p~elarstvu i propisima koji nas o~ekuju u budu}nosti, vezano za na~in rada na p~elinjaku i u prostorijama za obradu meda, sa pravilima izgradnje novih ili adaptacije postoje}ih prostorija neophodnih svakom p~elaru koji `eli da stavlja med u promet. Ulaz za ~lanove Dru{tva p~elara Aleksinac je besplatan. Ostali }e pre ulaska u salu morati da uplate 900 dinara ~lanarine. Informacije na (018) 846-734, (063) 860-8510, rodoljubz@ptt.yu. Pozivamo sva dru{tva p~elara da po{alju svoje predstavnike, jer je ovo veoma va`na problematika za sve one koji nameravaju da postanu, ili ve} jesu, robni proizvo|a~i meda. U ime svih vas, naro~ito se zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede Republike Srbije, Svetskoj p~elarskoj organizaciji (APIMONDIA) i Regionalnoj asocijaciji p~elara jugoisto~ne Srbije na izra`enoj `elji za podr{kom i pomo}i u organizovanju ovog seminara od nacionalnog zna~aja. Po~asni predsednik Organizacionog odbora, Predsednik Apimondije, Asger SØgaard JØrgensen

P^ELAR, februar 2007.

Predsednik Organizacionog odbora, Dr med. Rodoljub @ivadinovi}

81


XXV JUBILARNO SAVETOVANJE P^ELARA VOJVODINE odr`a}e se 3. marta 2007. na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Teme savetovanja: – Osobine p~elinjeg mle~a (\or|e Stanoj~i}) – Uljana repica i p~ele (Dr Ana Marjanovi}–Jeromela i saradnici) – Organizovanje p~elara Gr~ke na primeru zadruge p~elara u Nikiti (direktor zadruge) – Nozema cerana (Nosema ceranae) (Prof. dr Bosiljka \uri~i}) – Suncokret, p~ele i njihovi uzgajiva~i – zajednica od vi{estruke koristi (Mr Sreten Terzi} i saradnici) – Lipa i njene karakteristike (Mr Predrag Radi{i}) – Nektarisanje bilja u toku 2006. godine (Dipl. ing. Mom~ilo Kon~ar) Smatramo da su navedene teme XXV Savetovanja interesantne i korisne za p~elare. Savetovanje }e pratiti velika izlo`ba p~elinjih proizvoda, literature, opreme, pribora i repromaterijala za p~elarstvo. Za sve ~lanove SPOS-a ulaz je besplatan, a za ostale posetioce ulaz }e se napla}ivati po ceni od 400 dinara. Dragi p~elari, do|ite, bi}ete nam dragi gosti na najve}em savetovanju u regionu. Pro{lo savetovanje pratilo je preko 2 000 posetilaca. Bli`e informacije mo`ete dobiti na slede}e telefone: 021/485-34-31, 063/189-70-95, 021/557-556, 063/534-230 i 064/888-24-83 ili elektronskom po{tom ANSTO@POLJ.NS.AC.YU. Sekretar SPOV-a, Mr Stojan An|elkovi}

_____________________________________________________________________________

OSNIVANJE P^ELARSKE KOOPERATIVE

U Novom Sadu, 3. marta, u okviru XXV tradicionalnog savetovanja p~elara, osnova}e se grupacija na ~isto ekonomskim principima koja }e imati za cilj prodaju na{ih proizvoda. Svaki p~elar koji ima interesa i sebe vidi u ovakvoj organizaciji mora na}i vremena da tog dana bude u Novom Sadu bez obzira na daljinu i na vreme, jer sutra, ako ovo ne uspe, uzalud }e mu biti mukotrpan rad na p~elinjaku kad to ne}e mo}i da unov~i, gube}i dane i dane na raznoraznim sajmovima meda i be`e}i od inspektora. Da bi se moglo prisustovati osnivanju dogovoreno je da svaki zainteresovani uplati 2 000 dinara. Uplata se mo`e obaviti i tog dana li~no uz dobijenu priznanicu. Detalje mo`ete pro~itati u novembarskom broju na{eg P~elara. Inicijativni odbor

VA@NO OBAVE[TENJE ZA P^ELARSKE ORGANIZACIJE Mole se udru`enja koja nemaju mogu}nost slanja spiskova elektronskom po{tom i svoje spiskove pi{u rukom, da malo vi{e obrate pa`nju na ~itljivost istih i da ih prave, ako je mogu}e, u malo ve}em formatu kako bi bili {to ~itljiviji. Sekretar SPOS-a, Predrag Martinovi}

82

P^ELAR, februar 2007.


Prvi kongres p~elarskih organizacija Balkanskih zemalja Kongres }e se odr`ati od 29. marta do 1. aprila 2007. u Istanbulu (Polat Renaissance Hotel). Pored odr`avanja stru~no-obrazovnog dela Kongresa, odr`ava se i ApiExpo, izlo`ba p~elarske opreme. Sve detaljnije informacije oko prijavljivanja i registracije u~esnika mo`ete na}i na zvani~nom sajtu Prvog kongresa Balkanske federacije p~elarskih organizacija www.apibalkan2007.com. Satnicu }emo objaviti u narednom broju P~elara. Nova knjiga

P^ELARENJE LR I A@ KO[NICAMA

iz p~elarske prakse U izdanju P~elarstva „Mudrinjak“ iz Zagreba iza{la je iz {tampe nova knjiga o prakti~nom p~elarenju. Autor je Stjepan Majsec, p~elar sa 60 godina p~elarskog iskustva i 83 godine `ivota. Knjiga je {tampana na kunstdruku u punom koloru, tvrdog je poveza, sa pro{ivenim listovima na 264 strane A5 formata. Orijentisana na prakti~no p~elarenje, knjiga obiluje mno{tvom unikatnih li~nih iskustava autora. Njegov pogled na p~elarstvo ogleda se na svakoj stranici knjige. Prikazuju}i celogodi{nju tehniku rada sa p~elama, uspeo je da pru`i odgovor na skoro svako pitanje, kako po~etnika, tako i profesionalca. Njegova iskustva u razvoju p~ela, suzbijanju rojenja, odgajanju matica, suzbijanju varoe, osobita su i zasnovana na mnogo godina prakti~nog rada. Knjiga je i veoma lepa, sa mat koricama i realnim utiskom postojanja ozbiljnosti i velikog truda koji je i ulo`en u nju. Ovo nije knjiga prepisiva~ke {kole. Ovo je p~elarsko delo jednog ~oveka preto~eno u slike i re~i. U ovom trenutku ne znam koja }e biti cena ove knjige kada se bude uskoro pojavila na na{em tr`i{tu, ali sam siguran da }ete se slo`iti sa mnom da `ivotno iskustvo jednog ~oveka i Urednik nema cenu. Kontakt: dmudrinjak@inet.hr

Ekskurzije i izlo`ba Kru{evljana U okviru programa jesenjeg susreta p~elara, Kru{evljani su posetili p~elare U`ica i Arilja. U p~elarskom domu u U`icu razmenjena su iskustva, a zatim pose}en p~elinjak Slobodana Marjanovi}a, koji nam je govorio o p~elarenju Fararovom ko{nicom i pa{nim prilikama u`i~kog kraja. U Arilju su nas primili p~elari i porodica Pe}inar, vlasnik firme „Jupiter

komerc“, koja je na{em Dru{tvu isporu~ila oko 1 000 ko{nica. Najvi{e pa`nje privukla je duboka `i~ana podnja~a. Pose}en je p~elinjak uz ru~ak kraj p~elarske ku}e.

DP „Bogoljub Konstantinovi}“ iz Kru{evca je pro{le godine organizovalo dvanaeste Dane p~elarstva. Izlo`bu je otvorio gradona~elP^ELAR, februar 2007.

83


nik Kru{evca, a program su izvela deca O[ „Vladislav Savi} Jan“ i plesna grupa „Radost“. Uz 20 izlaga~a, trodnevnu izlo`bu pratilo je i lepo vreme i dosta posetilaca. Izlaga~ima su dodeljena priznanja, a organizovana je i zajedni~ka ve~era. Nenad Marinkovi}

Kragujev~ani u Vojvodini Naru~eno lepo vreme iz [umadije ~ekalo je p~elare Kragujevca, Kni}a, Ra~e i Rekovca prilikom posete Vojvodini i njenim p~elarima. Ve} u prepodnevnim satima poseta PIKu Be~ej i njihovom p~elinjaku sa skoro 800 dru{tava u prelepom ambijentu vo}a i cve}a.

Nastavlja se poseta poljoprivrednom sajmu u Ba~koj Topoli, a na va{aru svega – od igle do d`inovskih traktora. Preno}i{te u hotelu Patrija u Subotici sa nezaboravnim ve~ernjim {etnjama centrom Subotice. Jutro sa posetom ZOO vrtu na Pali}u, susret sa predsednikom @ikom Stojanovi}em i maltene sastankom ili bolje re}i informisanjem o doga|anjima u SPOS-u, razmenom iskustava i posetom p~elinjaku. Posle toga divan povratak u pro{lost i istoriju kroz posetu zamka Dun|erski, ali i manastiru Kovilj. U ataru proizvodnja vo{tanih sve}a, plastenici, ergela, proizvodnja manastirske rakije i naravno veliki p~elinjak. Mom~ilo M. Milojevi}

Dani meda „Prijedor 2006“ Od 19. do 21. oktobra 2006. godine u gradu na Sani odr`ana je Prva privredno-turisti~ka manifestacija u Prijedoru sa 29 izlaga~a. Manifestaciju je otvorio na~elnik op{tine Prijedor. U ceremoniji otvaranja u~estvovalo je 84

KUD „Doktor Mladen Stojanovi}“, kao i Srpsko peva~ko dru{tvo „Vila“ koje je izvelo himnu Republike Srpske „Bo`e pravde“, dok su na zatvaranju simpatije gra|ana pobrali najmanji u~esnici iz folklorne sekcije KUD „Kozara“. Manifestacija je uklju~ena u turisti~ku ponudu Prijedora. Medijska kampanja na lokalnim medijima intenzivno je trajala 30 dana pre otvaranja. Poseta gra|ana bila je na zavidnom nivou, a novinari i zvani~nici isti~u da je manifestacija bila izuzetno osve`enje za ovaj deo RS i BiH. Predavanja su odr`ali mr Violeta Santra~, mr Goran Mirjani} i Branko Kon~ar koji je odr`ao demonstraciju primene p~elinjeg otrova u apiterapiji. Manifestacija je organizovana na inicijativu UP „Prva p~ela“ iz Prijedora, dok su pomogli i p~elari Omarske i Kozarca. Glavni pokrovitelj ove je bila Op{tina Prijedor, a donacijama su se istakli Ministarstvo za poljoprivredu Republike Srpske i nevladina organizacija USAID LAMP. Specijalna komisija iz Novog Sada za senzorno ocenjivanje meda dodelila je 6 zlatnih, 5 srebrnih i 4 bronzane medalje. Tako je potvr|eno da potkozarski i podrgrme~ki med spada u kategoriju veoma kvalitetnih. Branko Kon~ar

III Dani meda u Staroj Moravici Krajem novembra 2006. odr`ani su III Dani meda u Moravici. U prostoriama O[ „Mo{a Pijade“ odr`ana je prodajna izlo`ba meda i p~elinjih proizvoda, sa predavanjem za stanovni{tvo na temu: Med kao ~udesna ishrana i lek za zdravi `ivot (predava~ dr Olah Lo{onc Magdolna). Organizovali smo takmi~enje u crtanju i pisanju pripovetke ili pesme na temu p~elarstva, na ma|arskom i srpskom jeziku. Najbolje radove nagradili smo pohvalnicama, medom i poklonima. P^ELAR, februar 2007.


Drugog dana, u prostorijama omladinskog centra ECHO, predsednik mesne zajednice Moravice Fazeka{ Robert je otvorio manifestaciju. Gost nam je bio i predsednik SPOS-a Stojanovi} @ivoslav. Gosti su nam bili i plemi}i plemi}kog reda Sv. Ambrozije iz Baje i reda Hunor iz Ki{kunhala{a. Stojanovi} @ivoslav je odr`ao predavanje na temu aktuelnih propisa u p~elarstvu, a Holo Antal na temu savremene tehnologije p~elarenja.

ovo jedna od najobimnijih internet stranica zemalja okru`enja. Tu su i redovna zimska predavanja koja dr`e istaknuti p~elari. Od budu}ih aktivnosti na{e p~elare zaokuplja prilago|avanje p~elarstva Hrvatske uslovima EU, a u tom pravcu radimo vi{e projekata, recimo projekat Prekograni~ne saradnje.

Holo Ferenc, predsednik

Savetovanje p~elara odr`ano 9. 12. 2006. u Lu~anima u organizaciji Dru{tva draga~evskih p~elara jo{ jednom je potvrdilo promi{ljenost pristupa p~elarskim okupljanjima koju ovo p~elarsko dru{tvo godinama unazad manifestuje. @elelo se istovremeno p~elarima pomo}i u spre~avanju, suzbijanju i le~enju p~elinjih bolesti, ukazati na svu ozbiljnost strogo kontrolisane proizvodnje p~elinjih proizvoda, upoznati p~elare s novim tehnikama p~elarenja, afirmisati one koji predstavljaju sada{njost i budu}nost p~elarstva u Srbiji i javno izraziti zahvalnost pokrovitelju svih p~elarskih doga|anja u Draga~evu – Op{tini Lu~ani. Op{ti je utisak da se u svemu tome uspelo. Predsednik SPOS-a @ivoslav Stojanovi} upoznao je oko 300 prisutnih sa obavezom registracije p~elinjaka u 2007. godini i predsedniku op{tine i predsedniku skup{tine op{tine Lu~ani uru~io zaslu`na p~elarska priznanja. Po mi{ljenju organizatora, za bolesti p~ela i p~elinjeg legla ne mo`e se u Srbiji na}i autoritativniji predava~, nego {to je dr sci. vet. med. Nada Plav{a, koja je sa lako}om i precizno{}u izlagala svoju temu. Jo`ef Agardi. ^ovek koji iz Srbije izvozi med u zemlje Evropske Unije zaslu`uje pa`nju i po{tovanje. Slu{an je sa zadovoljstvom. Na kraju je, nesebi~no, kolegama ostavio podnja~u – skuplja~ polena. Bravo za Jo`efa.

[ta rade p~elari Vukovarsko-Srijemske `upanije P~elari Vukovarsko-Srijemske `upanije organizovani su u 4 udruge, koje su udru`ene u p~elarski savez Vukovarsko-Srijemske `upanije, ~iji p~elari su po mi{ljenju mnogih jedni od najaktivnijih u Hrvatskoj. U svom radu sara|uju sa ministarstvima, obrazovnim institucijama, stru~nim organizacijama, p~elarskim udrugama iz Hrvatske i zemalja okru`enja. Od najzna~ajnijih aktivnosti treba izdvojiti P~elarsku {kolu, koju organizujemo u saradnji s obrazovnim institucijama, a po ~ijem zavr{etku polaznici sti~u zvanje „P~elar“, koje se upisuje u radnu knji`icu. Manifestacija P~elarski dani, koja je podeljena na Me|unarodni sajam i Nau~no-stru~ni skup, ove godine bi}e centralni p~elarski doga|aj Hrvatske koji }e otvoriti ministar poljoprivrede Petar ^obankovi}. Ministarstvo poljoprivrede i druge stru~ne institucije izlo`i}e smernice daljeg razvoja hrvatskog p~elarstva, a uz brojna predavanja nau~nika i stru~njaka iz Hrvatske, Nema~ke, Rusije i zemalja okru`enja. Potpuna novost P~elarskih dana bi}e P~elarski bal. Sve novosti vezane za ovu manifestaciju mo`ete na}i na www.pcelica.hr, na kojoj mo`ete na}i i druge p~elarske zanimljivosti, jer je

Drago Josipovi}

Regionalno savetovanje p~elara u Lu~anima

Ratko Jokovi}, Damljan Dramli}

IN MEMORIAM Popovi} Tomislav iz Zrenjanina preminuo je u 69. godini `ivota 9. XI 2006. P~elarstvom se bavio 39 godina. Bio je dugogodi{nji ~lan PD „Milivoje Bugarski“ iz Zrenjanina. Svoje veliko znanje i iskustvo je prenosio na mnoge mlade p~elare. Na svom p~elinjaku posedovao je 60 polo{ki. Vrsnom i iskusnom p~elaru, dobrom suprugu, ocu i prijatelju, za sve {to je u~inio neka je ve~na slava i hvala! PD „Milivoje Bugarski“, Zrenjanin

P^ELAR, februar 2007.

85


86

P^ELAR, februar 2007.


P^ELAR, februar 2007.

87


88

P^ELAR, februar 2007.


P^ELAR, februar 2007.

89


90

P^ELAR, februar 2007.


P^ELAR, februar 2007.

91


92

P^ELAR, februar 2007.


P^ELAR, februar 2007.

93


94

P^ELAR, februar 2007.


Proizvodi, otkupljuje, pakuje i plasira med i ostale p~elinje proizvode preko trgovine {irom Srbije 11319 Krnjevo, Bul. oslobo|enja 16 tel: 026/821-080; 064/864-20-19; 064/864-20-21 E-mail: cmana-promet@ptt.yu

MALI OGL ASI PROIZVODNJA I PRODAJA: KO[NICA LR, Dadan-Blat i Farar, RAMOVA od lipovog drveta, ELEMENATA ko{nica (podnja~a, nastavaka, zbegova, krovova), KAVEZA za matice, ANTIVAROZNIH – @I^ANIH PODNJA^A od kvalitetnog materijala, precizne izrade i u dogovorenom roku Za ve}e porud`bine odobrava se popust! Jevti} Boban, Kru{evac. 037/887-471, 064/35-84-037 Knjigu APITERAPIJA od Dr Mladenova i Milenka Radosavovi}a, nagra|enu zlatom Apimondije, mo`ete naru~iti. 034/316-903, 064/3221-311 Papiri}i za dimljenje protiv varoe – li~no ili pouze}em. Filipovi} – U`ice. 031/513-687, 563-882, 524-172 (u prodavnici), 063/639-424

P^ELAR, februar 2007.

Prodajem BAGREMOV i SUNCOKRETOV MED. Sa{a – Vla{ki Do. 012/276-161, 063/835-35-42 Prodajem med i polen. Bo`endi} Rajko, [id. 022/710-619 Prodajem seme facelije „JULIJA“, Ljubojevi} Milorad. 021/743-162, 99387-55-321-050 MEPOLIS MED. OTKUPLJUJEM P^ELINJE PROIZVODE. 063/316-844, 011/2390-893, 011/3543-116 Zbog starosti smanjujem p~elinjak. Prodajem 50 DB dru{tava u odli~nom stanju. Bosi}. 011/3582860, 031/827-166

95


Sadnice medonosnog drve}a. Dvadeset vrsta. Simi} Aleksandar, Ub. 014/410-308, 064/614-75-23

Prodajem DB ko{nice sa p~elama, paketne rojeve na ramovima pre i posle bagrema. 037/811-466, 064/4989-239

Prodajem dru{tva na LR i A@ ramovima. Boban, Petlova~a, [abac. 015/273-130, 064/323-72-56

Na prodaju ku}a spratna i 2,5 hektara placa u [akotincu (3 km od Beo~ina), pogodno za p~elarstvo. Deki} Milan. 021/872-950, 064/27-69-584

Prodajem auto Varburg karavan i 2 A@ ko{nice sa p~elama. 064/385-53-80 Osam godina poverenja! Najkvalitetniji i najjeftiniji eko-dekristalizator meda. 022/553-753, 063/563-189

Seme heljde, medonosne biljke, ma|arske sorte „Hajnalka“ za redovnu i postrnu setvu. Virag Jano{, Ba~ka Topola, Njego{eva 18. 024/712-135, 063/522-395

Prodajem p~elinja dru{tva na DB ramovima. April, maj. 063/884-26-06, 014/415-465

Prodajem seme facelije i p~ele na LR ramovima. 065/2407-237

Prodajem kamion sa Tamovim motorom 160 ks i 66 A@ ko{nica sa p~elama i 20 dru{tava van kamiona sa 6 i 7 okvira. 064/271-52-93

Dru{tva, rojevi na LR ramovima. Mi{ko Jovanovi}, Lajkovac. 064/258-23-22, 011/8124-929

Aluminijumska mre`a za podnja~e i ventilaciju, 290 din/m2. [oji}, Po`ega. 031/713-557

Prodajem 100 DB, LR dru{tava pre bagrema, 100 rojeva od 1. juna. Pavlovi}. 015/510-241, 063/7561-513

Univerzalni hvata~i polena. Novo! Vi{enamenska mre`asta podnja~a („P~elar“, oktobar 2006). 063/360-323, 018/856-543

Prirodne rojeve prodajem, uzimljeni na LR, DB, A@ okvirima i u pletarama. M. @ivanovi}, Valjevo. 014/220-747, 063/8302-758

Prodajem TAM 110 sa 46 punih ko{nica, registrovan. Gaji}. 015/326-533

Prodajem 30 LR ko{nica sa p~elama i mladom maticom. \ur|evi} \uro. 2139-378, 063/8425-042

Prodajem LR, DB dru{tva i rojeve. Dragi}evi} Bo`o. 014/85-327, 064/4981-542 Prodajem pro{logodi{nja dru{tva na LR i A@ grom ramovima. @ivko. 022/610-094, 063/7502-442 Povoljno prodajem rojeve ili dru{tva, med, ko{nice, ramove. 026/221-255, 063/8458-705 Povoljno prodajem 50 dru{tava u LR ko{nicama koje su stare 3 godine. Popovi}. 011/8723-526, 064/12-00-131 Prodajem kvalitetne {tamparske limove za krovove svih tipova ko{nica. 011/33-27-626

Prodajem u maju rojeve na LR i DB ramovima. Ratko Krneta, Pinosava. 011/3906-968 Prodajem 20 p~elinjih dru{tava u LR ko{nicama u martu 2007. 022/478-829, od 18–22 ~asa Ko{nice DB-10 sa p~elama, 50 prodajem. 012/62-443, 064/863-23-15

komada,

MARK-KOM, BELANOVICA. Ko{nice LR i Farar, ramovi svih tipova ko{nica. Kvalitetno i povoljno. 014/89-769, 063/80-76-142

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 638.1 P^ELAR : ~asopis za p~elarstvo / glavni i odgovorni urednik Rodoljub @ivadinovi}. - God. 1, br. 1. (januar 1898) - . Beograd : Savez p~elarskih organizacija Srbije, 1898 - (Lapovo : Kolor pres). - 24 cm Mese~no ISSN 0350-431X = P~elar COBISS.SR-ID 15913218

96

P^ELAR, februar 2007.


P^ELAR, februar 2007.

97



Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.