*
medicina DOSSIER
Kod osoba koje se dugo zadržavaju u radnom ili bilo kojem stolcu povećan je i rizik smrtnog ishoda od bilo koje kronične bolesti bolesti bubrega te šećerne bolesti tip 2 - tvrdi dr. Tomas Yates koji je bio u znanstvenom timu. Prema njemu, ovo je otkriće posebno važno za već oboljele od šećerne bolesti tip 2 i osobe s povećanim rizikom za tu bolest. Stoga dr. Yates savjetuje svim osobama koje većinu dana provode u stolcu, da svako malo ustanu i par minuta se kreću po prostoriji.
Koliko dugo smijemo sjediti?
M ožda naše znojenje u teretani nakon dana provedenog za kompjuterom ili cjelodnevnog sjedenja iz nekog drugog razloga baš i nema nekog prevelikog smisla. Barem, što se tiče očuvanja zdravlja srca, sprečavanja dijabetesa tip 2 ili pojave bolesti bubrega. Poput njezinih američkih kolega, tako se i dr. Emma Wilmot sa England`s University of Leicester pozabavila pitanjem dugog svakodnevnog sjedenja i zdravstvenog statusa našeg organizma. Sa timom znanstvenika analizirala je rezultate 18 studija kojima je obuhvaćeno čak 800.000 ispitnika. Nakon 24 zdravlje I ljepota Ibr.3I
20. siječanj 2013.
podrobnog proučavanja ovi su znanstvenici došli do sljedećeg zaključka čak i ispitanici koji redovito vježbaju, ali im je dan obilježen višesatnim sjedenjem - imaju veći rizik za kronične bolesti i smrt nego oni koji malo sjede kroz dan.
Dvaput veći rizik za dijabetes
Zaposleni na sjedilačkim poslovima i osobe koje svakodnevno dugo sjede imaju, prema ovom istraživanju, dvaput veću šansu da razviju dijabetes ili se razbole od srčane bolesti od osoba koje kratko borave u stolcu tijekom dana. Kod osoba koje se dugo zadržavaju u radnom ili bilo kojem stolcu povećan je i rizik smrtnog ishoda od bilo koje kronične bolesti, navodi dr. Wilmot. Čak i osobama koje vole šetati ili vježbaju, dugotrajno sjedenje povećava rizik obolijevanja od srčanožilne i
Zasad nije otkriveno kako se točno trebamo ponašati, tj. nakon kojeg vremena se trebamo ustati iz stolca te koliko dugo trebamo protezati noge, šetati, razgibavati se... no, dr. Yates tvrdi da nam za to i nisu potrebne precizne preporuke. Sasvim je jasno da je za nas to bolje, što manje sjedimo - navodi on, te dodaje kako isto pravilo vrijedi i za dijabetičare. Svi već znamo kako se dijabetes tip 2 češće javlja u nekim obiteljima jer bolest ima genetske korijene, kao i da će se prije razviti kod osoba koje premalo vježbaju, jedu visokokaloričnu i masnu hranu ili imaju višak kilograma. No, sada je poznato da ga ne možemo spriječiti niti kontrolirati vježbanjem ako smo prije toga sate i sate sjedili!
*
POZOR Liječnici su kao prvu liniju liječenja dijabetesa dosad savjetovali kombinaciju pravilne prehrane i tjelovježbe. Znanstvenici smatraju kako bi tu preporuku možda trebalo revidirati na način da se skrate periodi sjedenja kroz dan. Umjesto neprekidnog sjedenja po 2 ili 4 pa i više sati, savjetuju kratke pauze svakih 20 minuta. Yates, naime, misli da nam u sprečavanju i terapiji dijabetesa mogu pomoći već dvije-tri minute razgibavanja svakih 20-ak minuta.