nacija niskog unosa soli i parikalcitola je, pak, rezultirala najmanjim razinama albuminurije. Ispitanici u istraživanju konzumirali su dvostruko više grama soli od preporučenog, odnosno četiri grama dnevno. Intervencija znanstvenika usredotočila se na smanjivanje tog unosa na 2,5 grama dnevno, iako je to i dalje bilo više od preporučenog. No i ova malena restrikcija rezultirala je smanjenjem albuminurije i krvnog tlaka, što upućuje na to da čak i umjereno smanjenje konzumacije soli može pogodno utjecati na zdravlje.
Vegetarijanska prehrana i sportski rezultati Vegetarijanska prehrana ne utječe negativno na sportske rezultate, već može i povećati aerobni kapacitet, tvrde znanstvenici koji su usporedili rezultate sportaša vegetarijanaca i svejeda. Unatoč brojnim zdravstvenim prednostima koje vegetarijanska prehrana može imati, još uvijek postoji vrlo malo istraživanja koja su se bavila utjecajem takve prehrane na sportske rezultate. Nije jasno je li vegetarijanska prehrana odgovarajuća za sportaše s obzirom na to da se njome u organizam ne može unijeti dovoljno određenih nutrijenata. Siromašna je vitaminom B12, proteinima, kreatinom i karnitinom, a željezo i cink biljnog porijekla imaju manju bioraspoloživost od onih životinjskog porijekla. Međutim, ovakav način prehrane obiluje ugljikohidratima i anti-
oksidansima, što može pogodovati sportskoj izdržljivosti. Znanstvenici su proučili 27 sportaša vegetarijanaca i 43 sportaša svejeda te su pratili maksimalnu potrošnju kisika (VO2) na traci za trčanje i snagu pri ekstenziji nogu. Detaljni sedmodnevni dnevnici prehrane pokazali su da su vegetarijanci unosili manje proteina u odnosu na svejede, no to nije utjecalo na njihove sportske rezultate. Uspoređujući vrijednosti snage i potrošnje kisika, zaključili su da su žene vegetarijanke imale za 13 posto veću maksimalnu potrošnju kisika, dok između muškaraca vegetarijanaca i muškaraca svejeda nije bilo značajne razlike. Snaga pri ekstenziji nogu nije se pretjerano razlikovala među grupama. Vegetarijanska prehrana može povoljno utjecati na snagu i kardiorespiratorni sustav, a pravi primjer su i poznati sportaši vegetarijanci čiji je način prehrane dokaz da nije potrebno konzumirati hranu životinjskog porijekla kako bi bili vrhunski u nekom sportu. No znanstvenici u svakom slučaju nalažu daljnja istraživanja. Izvor: Nutrients
Visokoproteinska prehrana i rizik od zastoja srca u starijih žena Brojna istraživanja pokazala su da prehrana bogata proteinima potiče metabolizam i pomaže pri gubitku tjelesne težine. Međutim, kod žena starije dobi takva prehrana može napraviti više štete nego koristi. Znanstvenici smatraju da prekomjeran unos proteina u starijoj dobi povećava rizik od zastoja srca, osobito ako je riječ o proteinima životinjskog porijekla. Do zastoja srca dolazi kada ono više ne može učinkovito pumpati krv bogatu kisi-
kom i tako je slati do važnih organa u tijelu. Najčešći simptomi zastoja srca su umor, otežano disanje i porast tjelesne mase popraćen oticanjem abdominalnog područja, stopala, nogu ili gležnjeva. Poznato je da prehrana bogata mastima, kolesterolom i soli povećava i rizik od zastoja srca. Na nedavnoj konferenciji u New Orleansu znanstvenici sa Sveučilišta Brown iz Rhode Islanda predstavili su svoje istraživanje u kojem su utvrdili da i prehrana bogata proteinima može biti jednako štetna. U istraživanju je sudjelovalo 103 878 žena u postmenopauzi, dobi između 50 i 79 godina. Ispitanice su u razdoblju od 1993. do 1998. godine ispunjavale upitnik o dnevnoj konzumaciji 125 različitih namirnica. Uz pomoć dobivenih podataka znanstvenici su zatim utvrdili unos proteina životinjskog i biljnog porijekla te ukupan dnevni unos proteina. Kako bi došli do pouzdanijih podataka o unosu proteina, procijenjena je ukupna potrošnja energije i koncentracija dušika u urinu. Za vrijeme ispitivanja nijedna žena nije imala bolest zastoja srca, no do 2005. godine njih 1711 je razvilo tu bolest. Nadalje, utvrđeno je da su žene koje su imale veći unos proteina, posebice životinjskog porijekla, imale i mnogo veći rizik od zastoja srca. Izvor: American Heart Association
Nespavanje i povećan apetit? Nedavno je European Journal of Clinical Nutrition objavio rad prema kojemu se nedostatak sna pokazao kao uzrok većem unosu energije tijekom narednog dana. Za analizu su korišteni rezultati 11 manjih intervencijskih istraživanja koja su uključila ukupno 172 ispitanika. Istraživanja su uspoređivala eksperimentalnu skupinu, kojoj je ograničen broj sati sna, s kontrolnom skupinom, kojoj nisu postavljena ograničenja. Također, sljedeća 24 sata mjeren je energetski unos ispitanika. Utvrđeno je da su nenaspavane osobe u prosjeku dnevno unosile 385 kcal više, što odgovara unosu četiri i pol šnite kruha. Manjak sna nije imao značajan učinak na potrošnju energije, ali je doveo do promjene u odabiru hranjivih tvari – povećao se unos masti i smanjio unos proteina, dok unos ugljikohidrata nije bio promijenjen. Važno je istaknuti kako se ograničenje broja sati sna razlikovalo u analiziranim istraživanjima te je variralo od tri i pol do pet i pol sati dnevno, dok je kontrolna skupina spavala između 7 i 12 sati dnevno. Zdrave vijesti 47