Issuu on Google+

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 78 PROSINAC 2016./SIJEČANJ 2017. ● GODINA VIII.

AKUALNO

Mi možemo. Ja mogu. SEZONSKE SMETNJA

Dosadne i bezopasne smetnje

ISTINE I ZABLUDE

Štetan kolesterol? Što to doista jest ZA STOLOM

PSIHA I NAVIKE

Zašto se ne radujem praznicima

VOLIM SVOJ POZIV

Zdravi i ukusni zimski zalogaji

Dr. Maja Šeparović Lisak, spec. psihijatar D

U nekim strukama jako je teško funkcionirati ne postoji li temeljni interes i veselje zbog onog što se radi


sadržaj 34 Rast i razvoj

Znatiželja? Najbolji put do znanja 38 Namirnice

Tofu, kameleon na jelovniku 40 Kosa

Upomoć! Imam perut 42 Za stolom

Jelovnik za dobro raspoloženje 48 Recepti

Zdravi i ukusni zimski zalogaji 14 Sezonske smetnja 4 Volim svoj poziv

Dr. Maja Šeparović Lisak, spec. psihijatar: U nekim strukama jako je teško funkcionirati ne postoji li temeljni interes i veselje zbog onog što se radi 7 Akualno

Mi možemo. Ja mogu.

zdrave vijesti IZDAVAČ: KiM Team j.d.o.o. Klanjčić 39, 10 000 Zagreb zdravevijesti@zdravevijesti.com DIREKTORICA: Kristina Vujičić kristina@zdravevijesti.com GLAVNA UREDNICA: Mirna Ljubković mirna@zdravevijesti.com LEKTURA: Ksenija Ćosović MARKETING: marketing@zdravevijesti.com 091 615 4845 FOTOGRAFIJA: Shutterstock i arhiva KiM Team GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kim Team studio TISAK: Radin print d.o.o.

Dosadne i bezopasne smetnje je 16 Točno&netočno

Pobijedite umor 18 Psiha i navike

Zašto se ne radujem praznicima 20 Iz prakse aromaterapeuta

Aromaterapija i depresija 24 Za i protiv

Amalgamske plombe, sjaj ili kraj? 27 Istine i zablude

Štetan kolesterol? Što to doista jest 28 Vitkost i zdravlje

Zima u dobroj formi 30 Zanimljivosti

Upoznajte bolje vlastito tijeloo I još… • 8 ZV info • 22 Priroda • 32 Djeca a • 36 Ljepota • 44 Prehrana • 46 vitamini.hr • 49 Humor

Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 9, 10, 11, 12, 13, 15, 17, 23, 29, 33, 37, 39, 41, 51 i 52.

Zdrave viijjesti u elektro obliku potražite ničkom na www.issuu.co m/zdrave_vije sti Zdrave vijesti

3


volim svoj poziv

dr. Maja Šeparović Lisak, spec U nekim strukama jako je teš li temeljni interes i veselje zbo Priredila Mirna Ljubković

D

r. Maja Šeparović Lisak, spec. psihijatar u Zavodu za personologiju, poremećaje ličnosti i hranjenja, supspecijalist biologijske psihijatrije s psihoterapijskom edukacijom iz transakcijske analize (TA). Specijalistički zavod za personologiju, poremećaje ličnosti i hranjenja Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, koji djeluje od 2012. godine, jedini je specijalizirani zavod u Hrvatskoj za liječenje poremećaja hranjenja te u sklopu bolničkog liječenja raspolažu s sedam kreveta. Kako kažu, potreba za povećanjem kapaciteta, kako bolničkih, tako i ambulantnih, postoji s obzirom na velik broj oboljelih. Osim bolničkog i ambulantnog liječenja, bolesnicima je dostupno liječenje kroz dnevnu bolnicu te nekoliko vrsta psihoterapije (obiteljska, individualna, grupna). Objašnjavaju nam kako neprestano rade na edukaciji i senzibilizaciji stručnjaka raznih profila jer smatraju da timskim radom i suradnjom mogu postići bolje rezultate. Također surađuju sa znanstvenicima Instituta „Ruđer Bošković“ te sudjeluju u pisanju i izradi publikacija, znanstvenih radova, kao i organiziranju edukacija. Kako kažu, važno je raditi na prevenciji psihičkih poremećaja te promicati zdrave psihosocijalne okvire umjesto povremeno nerealnih, društveno postavljenih standarda.

?

Specijalist ste psihijatrije i radite s osobama s poremećajima ličnosti. Što Vas je posebno privuklo tom području? Ličnost je jedan od temeljnih psiholoških 4

Zdrave vijesti

pojmova koji intrigira i stručnjake i laike, a podrazumijeva cjelokupnost psihičkih osobina, odnosno jedinstven, relativno čvrsto integriran, stabilan i kompleksan psihički sklop osobina, koji određuje karakteristično i dosljedno ponašanje osobe u određenoj kulturi. Sve osobine koje pojedinac posjeduje i svi psihički procesi koji se u njemu i oko njega manifestiraju povezani su u određeni sustav i usmjereni prema određenim ciljevima. Poremećaji ličnosti obuhvaćaju raznoliku skupinu psihičkih poremećaja kod kojih dominiraju dugotrajne, intenzivne i neprilagođene značajke ličnosti, a koje dovode do problema u radnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju. To znači da se ne radi o tome posjedujemo li mi te značajke ličnosti ili ne, već da se one manifestiraju u različitim situacijama, neovisno o tome što ta situacija

?

Postoji li slučaj koji biste posebno izdvojili? Psihijatri s bolesnicima nerijetko ostvaruju dugotrajne terapijske odnose koji podrazumijevaju visok stupanj iskrenosti i povjerenja, kao i obostrano velik angažman. Stoga ne bih izdvajala niti jedan poseban slučaj. Ono što me uvijek veseli je biti u prilici pomoći osobi da unatoč poteškoćama i problemima uspije ostvariti svoje ciljeve i zadovoljavajuću razinu funkcioniranja te kvalitete života.

od nas zahtijeva, da su vrlo izražene i da takvo funkcioniranje ličnosti dugo traje. Iako se čini jasno, nije uvijek jednostavno odrediti granice normalnosti i psihopatologije. Osim toga, poremećaji ličnosti se razlikuju od ostalih psihijatrijskih poremećaja i često se ne smatraju bolestima u užem smislu, a osobe s poremećajem ličnosti rijetko uviđaju svoje probleme, dok češće pati okolina.

?

Često čujemo i čitamo da su poremećaji ličnosti, kao i poremećaji hranjenja, češći u zapadnom svijetu. Kakvo je stanje u nas? Današnji način življenja nam nažalost ne ide u prilog. Kao i u zapadnom svijetu, i u Hrvatskoj raste broj osoba s poremećajem ličnosti i hranjenja. Do poremećaja ličnosti i hranjenja dolazi uslijed djelovanja različitih faktora, genetskih, bioloških, psiholoških i okolinskih. Često su u podlozi takvih poremećaja rane traume i nepovoljni obiteljski


ec. psihijatar: eško funkcionirati ne postoji bog onog što se radi ? odnosi. Rast financijske nesigurnosti, nesigurnost radnog mjesta, sve veći vanjski pritisak uz fokus na materijalno, pretjerano ulaganje u formu, a ne u sadržaj, visoku razinu kompetitivnosti i poticanje perfekcionizma, (izbaciti propagiranje kulture narcizma), dok nedostaje unutarnjeg zadovoljstva, narušava obiteljske i međuljudske odnose. To što se događa posebno se nepovoljno odražava na mlade koje se sve više usmjerava ka (izbaciti dominantno) intelektualnom (izbaciti intelektualnim postignućima) i odgaja u ozračju imperativa sreće i instant uspjeha, dok se emocionalnost i psihosocijalni razvoj zanemaruju. Individualistička kultura ima naravno i dobrih strana, međutim ne čini se dovoljnom u stvaranju zdravog društva, kao optimalnog medija za razvoj pojedinca.

?

Postoje li znakovi koji upućuju na poremećaj ličnosti? Znakovi naravno postoje, no nismo ih u

?

svakom trenutku u mogućnosti zamijetiti ili točno interpretirati. Stavovi, emocije i ponašanja koja se javljaju u osoba s poremećajem ličnosti često su neprikladni, u neskladu sa situacijom ili okruženjem, i kao takvi onesposobljavajući za osobu. Osobe s poremećajem ličnosti često imaju osjećaj da ih okolina ne razumije, pokazuju pretjeranu osjetljivost, nepouzdanost, neodgovornost, bahatost, tvrdoglavost, netoleranciju, ekscentričnost, manipulativnost, bezobzirnost, nezainteresiranost ili pretjeranu zainteresiranost, sklonost naglim promjenama ponašanja i neočekivanim reakcijama. Takve osobe često su zahtjevne ili čak naporne za okolinu, koja ih zbog toga izbjegava, a što dalje nerijetko vodi u još intenzivnije simptome. Stvari ipak nisu tako crno-bijele, važno je naglasiti da je samo dio osobina osoba s poremećajem ličnosti na neadekvatnoj razini, a značajan dio je optimalan, što znači da postoje i adaptivni potencijali, a to objašnjava činjenicu da se dio osoba s poremećajem ličnosti nalazi visoko na ljestvici socijalne uspješnosti.

Događa li se da Vas obeshrabri otežano i /ili dugotrajno liječenje? Za razliku od psihijatra, kirurg ili fizijatar brzo vidi rezultate svog rada. Upravo je zbog specifičnosti rada, različitih kliničkih slika, dijagnostičkih i terapijskih izazova, ali i univerzalnih ljudskih poteškoća, psihijatrija jedno od najživotnijih i najinteresantnijih medicinskih područja. Psihičke poteškoće uobičajeno ne nastaju preko noći, niti se tako mogu liječiti, mogu biti dugotrajne i iscrpljujuće. Ponekad smo obeshrabreni i frustrirani, no pozitivno je da svakim danom imamo sve više znanja, iskustva i dostupnih informacija koje nam pomažu u liječenju. Uz adekvatan pristup, motiviranost i ustrajnost koji vode do rezultata, zadovoljstvo je veliko.

Je li u liječenju dovoljna pomoć psihijatra ili je potreban timski pristup? U psihijatriji je gotovo pravilo da timski pristup pokazuje bolje rezultate. Informacije koje dobivamo iz različitih perspektiva daju potpuniji uvid, a upravo je veća razina razumijevanja sebe i drugih, uz veću dozu fleksibilnosti i bolju prilagodljivost na zahtjeve okoline, jedan od ključnih ciljeva liječenja. Stoga u liječenju koristimo različite psihoterapijske pristupe uz, prema potrebi, farmakoterapijsko liječenje. U liječenje se uključuju i psiholozi, radni terapeuti, socijalni radnici, liječnici obiteljske medicine i drugi. Na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb, u okviru Zavoda za personologiju, poremećaje ličnosti i hranjenja, uz individualne tretmane, postoji mogućnost hospitalnog liječenja te grupnog dnevnobolničkog programa.

?

Jesu li poremećaji ličnosti posebno destruktivni po samu ličnost (autodestruktivni) i/ili za okolinu? Poremećaj ličnosti se definira kao karakterističan i trajan obrazac ponašanja, mišljenja i osjećaja koji izrazito odudara od onog što je očekivano u situaciji. Ovakvi otkloni se obično javljaju u sferi volje, nagona i emocija, te kao takvi mogu rezultirati i autodestruktivnim (npr. granični poremećaj ličnosti) i heterodestruktivnim (npr. disocijalni/antisocijalni i narcistički poremećaj ličnosti) ponašanjima. ➜ Zdrave vijesti

5


volim svoj poziv Osoba s poremećajem ličnosti doživljava znatnu osobnu patnju, no izvor vidi izvan sebe, stoga i rijetko traži pomoć, češće to radi okolina koja je izložena neadekvatnim ponašanjima i također pati. Posljedice koje osoba s poremećajem ličnosti osjeća obično su vezane uz interpersonalne odnose. Naime, kruti obrasci ponašanja ovih osoba otežavaju njihovu adaptaciju na različite situacije. Posljedično, njima bliske osobe im se pokušavaju prilagoditi, što stvara napetost u njihovim međuljudskim odnosima, u obitelji i u radnom okruženju. Istovremeno, ukoliko se drugi ljudi ne prilagođavaju ovim osobama, one mogu postati ljute i frustrirane, čime se zatvara začarani krug interakcija u kome osobe s poremećajem ličnosti i dalje ustraju u svojim maladaptivnim obrascima ponašanja, pritom ne primjećujući vlastitu disfunkcionalnost. Primjera radi, za narcistički poremećaj ličnosti specifični su pretjerani osjećaj vlastite važnosti i posebnosti te traženje pažnje. Osobe s ovim poremećajem precjenjuju enjuju vlastite sposobnosti i traže pohvalu alu okoline, a ako ona izostane, mogu burno reagirati. Granični poremećaj ličnosti sti karakterizira impulzivnost i promjene raspoloženja, nesigurna slika o sebi, nestabilni stabilni socijalni odnosi te crno-bijeli bijeli pogled na ljude i događaje, je, a disocijalni poremećaj izrazito azito zanemarivanje i nepoštivanje vanje prava drugih, što se ogleda da u antisocijalnom ponašanju. ju.

?

Jesu li poremećaji ličnosti češći u žena ili muškaraca, postoji ji li okvirna životna dob u kojoj se očituju? Utječe li na njih socioekonomski mski status? Učestalost poremećaja ličnosti u općoj populaciji prelazii 15 posto, no pitanje je li i koliko je to adekvatan podatak jer se mnoge osobe sobe s takvim 6

Zdrave vijesti

?

Imamo li dovoljno specijaliziranih liječnika i centara za liječenje poremećaja ličnosti? Kakve su perspektive? Danas se struka sve više bavi poremećajima ličnosti, no to i dalje nije dovoljno. Liječenje je obično kompleksno i višegodišnje, a pritom je potreban intenzivan i kontinuirani tretman, kada je moguće i uz sudjelovanje obitelji, što zahtijeva veći broj educiranih terapeuta i multidisciplinarnih timova. Otegotne su okolnosti utjecaj društva, (pre)brz tehnološki napredak, nepovoljne životne okolnosti, veći broj disfunkcionalnih obitelji, ali i to što osoba s poremećajem ličnosti ima sve više. Istovremeno nema dostatnog ulaganja u preventivne/edukativne programe, posebno usmjerene na obitelj, djecu i adolescente. Važno je naglasiti da se u liječenju poremećaja ličnosti postižu bolji terapijski rezultati uz raniji početak tretmana.

poteškoćama nikada ne javljaju na liječenje. Za neke poremećaje ličnosti poznato je da su zastupljeniji u muškaraca (disocijalni/antisocijalni poremećaj ličnosti), dok su neki zastupljeniji u žena (granični poremećaj ličnosti). Poremećaji ličnosti prisutniji su u urbanim sredinama i češće su povezani s nižim socioekonomskim statusom, a često se javljaju istodobno s poremećajima raspoloženja,

anksioznošću, ovisnošću i poremećajima hranjenja. Nastaju u djetinjstvu, no manifestiraju se u vrijeme adolescencije i rane odrasle dobi, a najzastupljeniji su miješani oblici što govori o preklapanju čitavog niza simptoma.

?

Kako ne „odnijeti kući“ bolesnikove probleme i tegobe? „„Dozirate“ li empatiju i kako? Nije uvijek la lako, ima „teških dana“, ali pomažu razgovori s kolegama, supervizije, a i važno je napuniti supervizije baterije. U radu je svakako potrebna baterije velika doza empatije i strpljenja, ali i postavljanje fleksibilnost, eks granica, to čuva i nas psihijatre i gran naše bolesnike. naš

?

Dojam je da volite svoj poziv, što Vas raduje i daje motiv za rad trajno trajn usavršavanje i napredovanje? napr U nekim strukama jako je teško funkcionirati ne postoji li temeljni interes i veselje zbog onog što se radi. Medicina tako i psihijatrija, zahtijevaju uopće, pa ta angažman i stalno nastojanje visoki angaž „biti bolji“ u svom poslu. Psihijatrija je izrazito izraz interesantna, svaki dan različitih ljudi možete naučiti od ra nešto novo o sebi i o drugima, i ne još važnije, pomoći. ■


aktualno

Mi možemo. Ja mogu. Bolja prevencija, pravovremeni početak liječenja i suradnja liječnika pomoći će da se smanji pobol i smrtnost od raka

N

a Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka predstavljena je nacionalna javnozdravstvena kampanja „Mi možemo. Ja mogu.“ kojom se Hrvatska pridružila globalnoj kampanji borbe protiv raka boljom prevencijom, ranim otkrivanjem bolesti i kvalitetnijim liječenjem te sveobuhvatnom skrbi za oboljele. Na predstavljanju kampanje istaknuta je potreba donošenja i implementacije sveobuhvatnog Nacionalnog plana borbe protiv raka imajući u vidu činjenicu da je pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj u stalnom porastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u jednoj godini u našoj zemlji od raka obole 21 434 osobe, a umre ih 13 939, to jest svaki dan od raka umre 38 osoba. U preživljenju od raka zaostajemo za razvijenim europskim zemljama, a posebno zabrinjava još uvijek prisutan porast smrtnosti od raka. Posebno važnu ulogu ima školovanje liječnika i trajna edukacija populacije, a programima za rano otkrivanje bolesti spašavaju se životi i osigurava se Ljiljana Vukota ušteda, istaknuo na predstavljanju je dekan Medikampanje u Rijeci cinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. Tomislav Rukavina. „Mi možemo ako znamo“, rekao je prof. Rukavina. Psihološki i emocionalni kontekst pojedinca i okoline u kojoj pojedinac živi, pri čemu način razmišljanja pojedinca može biti jedan od važnih čimbenika nastanka zloćudnih bolesti, istaknuo je prodekan za razvojne programe i studij sanitarnog inženjerstva prof. Saša Ostojić. Kampanja „Mi možemo. Ja mogu.“ predstavljena je i u Kliničkom bolničkom centru Split u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu. Predstojnik Klinike za onkologiju i radi-

oterapiju prof. Eduard Vrdoljak naglasio učilišta u Splitu rado se uključio i uključivat je nedostatak multidisciplinarnosti koja će se ubuduće u inicijative poput ove, u je krucijalno važna i potrebno je uvesti želji da se zaista, na svaki mogući način, multidisciplinarnost kao zakonsku obvezu na razini pojedinca, institucije, ali i šire u svim ustanovama koje se bave liječenjem društvene zajednice podigne svjesnost o onkoloških bolesnika. oboljelima od zloćudnih bolesti. VjerujeProf. Vrdoljak je istaknuo da je izrada mo da ćemo kroz naš doprinos u edukaciji Nacionalnog plana prioritet Hrvatskog bolesnika i liječnika, ali i čitavog pučanstva onkološkog društva koje je za tu namjenu te kroz međusobnu suradnju i zajedničskupilo 2,5 milijuna kuna. ku djelovanje, pomoći da se broj oboljelih i – U 2017. godini planira se zagovaraumrlih od raka smanji odnosno dovede na nje znatnog povećanja cijena duhanskih razinu ostalih članica EU. – Vjerujemo da, zaista, Mi možemo! – proizvoda, alkoholnih pića, slatkih napitaka, istaknuo je dekan Medicinskog fakulteta slatkiša i masnih prehrambenih proizvoda prof. Zoran Đogaš. s ciljem smanjenja dostupnosti, a tako Nacionalna javnozdravstvena kampaprikupljen novac treba namjenski ulagati nja u Hrvatskoj provodi se na dvije razine, u onkologiju – posebno je naglasio Ivica elektroničkoj na društvenim mrežama i Belina. Glavna tajnica udruge SVE ZA NJU Ljilja- mrežnim stranicama kampanje i kroz javne na Vukota upozorila je da je smrtnost od promocije u državnim, zdravstvenim i akaonkoloških bolesti među najvišima u Europi. demskim ustanovama, te u četiri glavna – Dugoročni cilj naše javnozdravstvene regionalna centra Hrvatske. Dodatna akakcije „Mi možemo. Ja mogu.“ jest smanjetivnost koja će osvježiti koncept kampanje nje mortaliteta i uspostava registara ishoda jest tematska e-razglednica (epostcard) Hrvatske pošte, kojom liječenja. To neće biti moguće svoju poruku šaljete na bez Nacionalnog plana borbe protiv raka i zato pozivam fizičku adresu odabrane zdravstvenu administraciju osobe u obliku razgledi nove političke strukture nice s personaliziranom da shvate kako je to ključni fotografijom i porukom. nacionalni interes – istaknula Podrška nacionalnoj je LjiljanaVukota. kampanji iskazuje se Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, ■ – Medicinski fakultet Sve- Predstojnik Klinike za onkologi- pisanjem poruke. ju i radioterapiju, KBC Split Zdrave vijesti 7


»INFO

zdrave vijesti

Nezaobilazni modeli cipela za zimsko vrijeme Izaberite moderne zimske modele kvalitetnih ARA cipela!

Prije spavanja odagnajte crne misli

■ Ljutnja, stres, strah, tuga... negativne emocije nisu dobro društvo u večernjim satima, a posebno ne u kasnim satima pred počinak. I stručnjaci upozoravaju na to da je suzbijanje crnih misli pred spavanje nužno za mentalno zdravlje. Savjetuju tehnike opuštanja, ali i slušanje glazbe, čitanje... sve što misli skreće s „turobnog“ puta.

■ Nošenje udobne i kvalitetne obuće važno je tijekom cijele godine, ali zimi je to, zbog promjene vremenskih prilika, posebno važno. Kvalitetna i moderna obuća najbolja je kombinacija za zimske dane, ugodne šetnje na snijegu, druženja i šetnje po trgovinama u potrazi za poklonima. Kako bismo vam pomogli u potrazi za provjerenom, sigurnom i kvalitetnom obućom, skrećemo vam pažnju na ono na što trebate obratiti pozornost: Udobnost svakako jedan od najvažnijih kriterija za izbor obuće, nemojte birati neudobnu obuću jer niste mogli pronaći svoj broj. Materijali kvalitetan nepropustan materijal jedini je na koji biste trebali pristati kod izbora zimske obuće. Stil možda izgleda kao manje važan element, ali sve što nosite treba biti u vašem stilu kako biste se u tome osjećali dobro. Detalji ne zaboravite na detalje koji će vas učiniti posebnima, potražite obuću koju će vam biti užitak nositi, Posjetite prodajna mjesta ARA Shoes, Peko i Comfort&Life na kojima traje prigodno sniženje od 20 – 30 posto na mnoštvo modela te si ovih blagdana priuštite kvalitetan i moderan par obuće u kojem ćete uživati u ostatku zime!

Inkontinencija nije bolest Omega-3 protiv ■ Inkontinencija je problem znatnog dijela našeg društva. reumatoidnog Pretpostavlja se da jedna od četiri žena i jedan muškarac od osam njih treba rješenje ovoga problema. Većina ima lakši artritisa oblik inkontinencije. Neki od njih gledaju na svoj problem na stereotipan način. Iako Svjetska zdravstvena organizacija ubraja inkontinenciju u društvene bolesti, ne radi se zapravo o bolesti. Radi se, sasvim sigurno, o problemu zbog kojeg se pojedinac osjeća nelagodno i nesigurno te koji otežava svakodnevni život i zahtijeva liječničku pomoć. To je ujedno i stanje koje prati mnoge bolesti, pa nakon oporavka od bolesti epizode inkontinencije mogu potpuno nestati. Stoga zaštitite svoje donje rublje, obucite toplu odjeću i posjetite pouzdanog liječnika. Za svaki oblik inkontinencije postoji rješenje. Razgovarajte sa svojim liječnikom i vidjet ćete da se možete suočiti s tom situacijom. Bez obzira na to u kojoj ste fazi terapije – prije ili tijekom nje – vrlo je važno zapamtiti jedno, a to je nužnost upotrebe pravih upijajućih proizvoda za inkontinenciju. Ulošci za kontroliranje mjehura – Seni Lady za žene i Seni Man za muškarce – savršeno su rješenje za laganu i čak umjerenu inkontinenciju. Velik izbor veličina i upijanja uložaka omogućuje vam da pronađete optimalan proizvod za svoje osobne potrebe. Pouzdana zaštita, osjećaj suhoće, udobnost, pogodnost, smanjenje neugodnog mirisa… ako vam je sve ovo potrebno, isprobajte uloške Seni. Posjetite trgovine Bauerfeind ili stranicu www.bauerfeind.hr

8

Zdrave vijesti

■ Ove zdrave masne kiseline poznate su u borbi protiv stresa, ali i kao pomoć dobrom raspoloženju. No osim toga, omega-3 masne kiseline važne su i za prijenos živčanih podražaja. Znanstvenici iz Floride utvrdili su da osobe koje unose dovoljne količine omega-3 masnih kiselina imaju manji rizik od razvoja reumatoidnog artritisa jer te vrijedne kiseline sprječavaju nastajanje protutijela i upalni odgovor organizma.


! u d n e t i m e r o m a Mi nem Svaki mjesec novi broj pročitajte na www.issuu.com

zdrave vijesti

Izvrsne kritike

Zavidna čitanost

Najbolji u skupini časopisa srodnih tema

Čitanost diljem svijeta na svim platformama


Idealan poklon za Vaše najmilije koji će ih grijati u hladnim zimskim mjesecima. Od sada na popustu.

Želimo Vam sretnu i uspješnu 2017.

PRODAJNA MJESTA • KOPITARNA ZAGREB Arena centar Avenue Mall West Gate Nama - Robna kuća Ilica Nama - Robna kuća Kvaternikov trg City Center One East - Slavonska avenija 11d

• KOPITARNA OSIJEK Županijska 1 • KOPITARNA RIJEKA Tower Center Rijeka Fuimara 5a • KOPITARNA SPLIT City Center One Split Mall of Split

• KOPITARNA VIROVITICA Trg kralja Tomislava 2 • KOPITARNA BJELOVAR Ivše Lebovića 13 • KOPITARNA VINKOVCI Duga ulica 4 • KOPITARNA ŠIBENIK Velimira Škorpika 23

• KOPITARNA POŽEGA Svetoga Florjana 1 • KOPITARNA ZADAR Bleiburških žrtava 17 • KOPITARNA KOPRIVNICA Trg Bana Jelačića 16


sezonske tegobe

Ojačajte imunost s najboljim prirodnim lijekom Sezona je gripe i prehlade. U narodu se kaže: bolje spriječiti nego liječiti. Srećom, iz prirode nam dolazi sastojak jednako učinkovit u prevenciji kao i u suzbijanju već nastale bolesti. Raznovrsna i uravnotežena prehrana najbolja je prevencija. No bilo zbog nedostatka vremena bilo zbog toga što nam zdrave namirnice nisu dostupne, posežemo za „brzim zalogajima“, za gotovom, industrijski pripremljenom hranom. Bilo bi poželjno uvijek kada je to moguće prednost dati svježim namirnicama i svježe pripremljenim jelima, u prvom redu svježem voću i povrću. No kad nismo u mogućnosti prehranom osigurati tijelu sve nutrijente, tada su dodaci prehrani itekako korisna pomoć. Korisni su i u slučaju nekih bolesti, oporavka nakon bolesti te u svim stanjima oslabljene imunosti. Ipak Ipak, iako korisni, dodaci prehrani nisu trajn trajno rješenje.

Pozitivno djelovanje bilja i prirodnih tvari na imunost poznato je i koristi se stoljećima. No postoje biljni proizvodi kojih bez ustrajne suradnje pčela ne bi bilo. Osim meda, pčele nam marljivim i neprekidnim radom daju: Matičnu mliječ. To je hrana „kraljice pčela“. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, mineralima i esencijalnim masnim kiselinama. Upravo zbog toga preporučuje se uzimati je zimi, kako u prevenciji, tako i za vrijeme oporavka od bolesti. Posebno se preporučuje osobama starije životne dobi koje se slabije hrane i manje jedu. Pelud. Odličan izvor beta-karotena, vitamina B, bjelančevina i minerala. Ovaj prirodni tonik poboljšava apetit. Propolis. Ima antiseptičko djelovanje i odlična je pomoć u sprječavanju infekcija dišnih puteva.

Dodaci prehrani sadrže različite nutrijente u različitim omjerima i svaki ima svoje odlike. Najbolje rezultate daju ako su odabrani u skladu s trenutačnim stanjem organizma, s eventualnim tegobama, načinom života i navikama, životnom dobi i spolom. O odabiru dodatka prehrani najbolje je savjet potražiti od ljekarnika ili liječnika i uvijek dati prednost prirodnim preparatima. ■

12 Zdrave vijesti


JESTE LI ZNALI? Gelée Royale ili matična mliječ je izlučevina žlijezda medonosnih pčela. Matičnom mliječi pčele hrane maticu. Zbog takve prehrane matica poživi od pet do sedam godina, dok pčele radilice i trutovi žive samo sedam-osam tjedana. Jedna ampula Sensilab matične mliječi sadrži čak 1500 mg matične mliječi i 825 mg meda. Matična mliječ sadrži širok spektar vitamina (vitamini grupe B, visoka koncentracija vitamina B5 i vitamina B6)

i minerala (željezo, kobalt, mangan, kalij, natrij, kalcij, fosfor, magnezij, cink, sumpor, silicij, nikal, bakar…) te 17 aminoki-

selina, uključujući osam esencijalnih aminokiselina. Korištenjem Sensilabove matične mliječi BIO Gelée Royale 1500 mg u organizam unosite bogat i hranjiv kompleks prirodnih tvari. Ove ampule sadrže visoku razinu matične mliječi, čak 1500 mg! Sadržaj ampule popije se ujutro

natašte prije doručka, a može se umiješati u vodu, sok ili čaj.

Zdrave vijesti 13


sezonske bolesti

Dosadne

smet Reagirajte na prve simptome, ali ne uzimanjem antibiotika, oni se propisuju samo za bakterijske infekcije

SIMPTOMI Groznica Glavobolja Prehlada ili Bolovi u mišićima

gripa? Zamor i slabost

Virusne su zimske infekcije najčešće. Upravo zbog straha od gripe prve simptome prehlade mnogi proglašavaju gripom. Evo u čemu je razlika:

Velika iscrpljenost Hunjavica Kihanje Bolovi u grlu Kašalj

14 Zdrave vijesti


e i bezopasne

etnje I

ako su uglavnom bezopasne, zimske su infekcije neugodne i nerijetko nas primoraju na ostanak kod kuće ili na ležanje. Neugodno grebanje i dosadno škakljanje u grlu, gubitak glasa i bol u grlu samo su neki od simptoma koji upozoravaju na to da smo „pokupili“ neki virus koji je načeo sluznice gornjih dišnih puteva i prijeti imunosnom sustavu. Čim prije nešto poduzmemo, lakše ćemo se obraniti i spriječiti da se banalne smetnje pretvore u istinsku bolest.

Grebanje u grlu, je li laringitis? U česte zimske infekcije ubraja se i laringitis, virusna upala ždrijela koja se očituje bolnim, promuklim kašljem, otežanim gutanjem i povišenom tjelesnom temperaturom. Stanje će vrlo brzo smiriti otopine za dekongestiju u spreju ili tablete za cuclanje, po potrebi i analgetici koji će ublažiti bolove. No kad je grlo u pitanju, najčešće nas najviše zabrine gubitak glasa. Glasnice su smještene u ždrijelu, a glas koji proizvodimo rezultat je njihova vibriranja. Ako je jedna glasnica oštećena ili otečena, gubimo glas. Glasnice se mogu oštetiti i prekomjernim govorenjem i/ili izloženošću hladnoći, tada gube elastičnost i teže vibriraju, dolazi do upale i gubitka glasa. Iako je riječ o vrlo neugodnoj, ponekad i bolnoj smetnji, nema razloga za paniku. Gubitak glasa bezopasna je smetnja koja najčešće spontano prolazi za dan-dva ili najviše nekoliko dana. Tek, potraje li gubitak glasa tjedan dana ili više, potrebno je obratiti se otorinolaringologu. ■

PREHLADA Rijetko, ali u male djece temperatura može biti i do 39 °C Rijetko Blagi Blaga Nikada Često Često Često Blag, ustrajan kašalj

GRIPA 39 °C - 40 °C, traje 3-4 dana Može biti jako teška Uobičajeni, često jaki Može trajati dva tjedna i više Može biti jako teška Ponekad Ponekad Ponekad Uobičajen, može postati težak Zdrave vijesti 15


točno & netočno

Pobijedite umor! Umor koji se javi bez poznata uzroka i potraje nekoliko dana znak je upozorenja, tijelo zove upomoć

U

mor nakon loše prospavane noći, nakon putovanja ili naporna dana prirodan je, iscrpljen organizam oporavit će se, najčešće za nekoliko sati odmora ili spavanja. No umor koji traje nekoliko dana, koji osjećate u prvim jutarnjim satima, a posebno umor koji se javi bez poznata uzroka traži da nešto poduzmete. Najbolje bi bilo potražiti savjet liječnika jer iza umora ponekad se kriju teže zdravstvene tegobe i bolesti. Ipak, u većini slučajeva umor se javlja kao posljedica loših navika, prekomjernoga tjelesnog i/ili psihičkog napora, stresa, nepravilne prehrane, smetnji spavanja…

Umor može biti znak depresije? Točno. Umor i nedostatak motivacije vrlo su česti simptomi depresije.

Astenija je isto što i umor? Točno. Astenija označava stanje opće slabosti, iscrpljenosti koja se javlja odmah nakon buđenja, čak i nakon normalno prospavane noći, stanje u kojem obavljanje uobičajenih aktivnosti predstavlja veliki problem.

Poboljšanom prehranom moguće je prevladati umor? Točno. Nepravilna, neredovita, neuravnotežena prehrana, kakve su drastične dijete za mršavljenje, može izazvati umor. No za sprečavanje umora, osim redovite i raznovrsne prehrane koja organizmu osigurava sve potrebne nutrijente, savjetuje se i redovita

16 Zdrave vijesti

tjelesna aktivnost, kao i određena količina spavanja.

Matična mliječ pomaže prevladati umor? Točno. Dodatak matične mliječi često se preporučuje kao djelotvorno rješenje za prevladavanje umora.

Nakon gripe normalno je da se javi osjećaj umora? Točno. Brojne bolesti iscrpljuju organizam, pa tako i gripa i ostale virusne bolesti, kao i kronični reumatizam i teške bolesti. Stoga je za potpuni oporavak nakon bolesti potrebno određeno vrijeme, potrebno je osigurati organizmu dovoljno odmora, ali i nutrijenata koji će oporaviti i ojačati obrambene snage.

Umor može biti znak teže bolesti? Točno. Stoga se u slučaju produljenog umora nepoznata uzroka savjetuje potražiti mišljenje liječnika koji će, ovisno o potrebi, preporučiti određene pretrage.

Protiv umora najbolje se boriti povećanim radom? Netočno. Kad se umor javi, potrebno

je izbjegavati povećane napore, stres, intenzivne fizičke i intelektualne napore, smanjiti sve aktivnosti, pa čak i one koje nam pružaju zadovoljstvo. Ukratko, treba štedjeti organizam, a ipak nastaviti obavljati svakodnevne aktivnosti.

Alkohol stimulira organizam i pomaže prevladati umor? Netočno. Konzumiranje alkohola zamara organizam, jednako kao i pušenje. Alkohol usto ometa spavanje, istina je da uspavljuje, ali taj učinak alkohola traje vrlo kratko, nakon toga razbuđuje.

Sport zamara i zato je poželjno izbjegavati bavljenje sportom kad se javi umor? Netočno. Tjelesna aktivnost nužna je za dobro zdravlje. Pozitivno djeluje na mišićni, koštani i dišni sustav, na srce, ali i na raspoloženje. Tjelesna aktivnost poboljšava i spavanje. U slučaju umora preporučuje se, ali bez pretjerivanja. Onima koji se sportom bave intenzivno preporučuje se malo usporiti, a onima koji se tek povremeno bave nekom aktivnošću preporučuje se umjerena, ali redovita aktivnost.

Vitamin C i B, kao i magnezij pomažu prevladati umor? Točno. Brojni su dodaci prehrani koji sadrže upravo te vitamine, kao i magnezij, ali moguće ih je tijelu osigurati i uravnoteženom prehranom. Nažalost ubrzani ritam života često nas prisiljava na to da preskačemo obroke i iz jelovnika izostavljamo upravo namirnice koje ih sadrže. Prema nekim statistikama, vrlo je raširen nedostatak magnezija u žena, a nedostatak vitamina C u pušača, bez obzira na spol. ■


psiha i navike

Zašto se (ne)radujem praznicima Blještava svjetla, božićne i vesele novogodišnje pjesme, mirisi hrane koji bude sjećanja na toplinu mamine kuhinje... Priredila Mirna Ljubković

U

mjesto poleta, radosti, optimizma, u vama sve što vas okružuje potiče tjeskobu, a tuga kao da se začahurila negdje duboko u vama i nikako da je pobijedite. Dok mediji preporučuju pun stol, u krugu dragih osoba, predlažu nam darove kojima ćemo ih obradovati, pa neke atmosfera kraja godine obuzme i prepuštaju joj se potpuno, puni poleta, želja i planova, drugi se pak osjećaju kao tužni promatrači onog u čemu bi željeli, ali ne mogu sudjelovati. Novogodišnja noć trebala bi biti najluđa noć u godini i moramo se ludo zabavi-

18 Zdrave vijesti

ti, nakon prosinca koji smo pretvorili u mjesec obaveznog radovanja, čestitanja i darivanja. Ali kraj godine je i razdoblje kada intenzivnije razmišljamo o svojoj prošlosti, uspjesima i neuspjesima, zbrajamo i podvlačimo crtu, što nas prisiljava da se suočimo s činjenicom da život nije uvijek lijep niti je moguće ostvariti sve želje i planove, one koje smo zacrtali na početku godine. To je razlog zbog kojeg se mnogi u ovo doba osjećaju tužno, bezvoljno, usamljeno, umorno. Takvo se stanje snižena raspoloženja, ako traje duže od dva tjedna, naziva blagdanskom depresijom. Najčešće se javlja krajem prosinca. Pritisci kojima

smo izloženi svakim se danom sve više gomilaju, a naša otpornost na stres naglo se smanjuje. Većinu poslova, planiranje, kupovanje i kuhanje obavljaju žene, koje ionako snose veći teret pripremanja obiteljskih okupljanja, a i inače imaju veći rizik obolijevanja od depresije nego muškarci. Neki u vrijeme velikih blagdana imaju više slobodnog vremena. Ako pak slobodno vrijeme nemaju s kime podijeliti ili ga ne mogu kvalitetno ispuniti, postoji mogućnost da zapadnu u depresivno raspoloženje. Osobama inače sklonim tjeskobama i depresijama, u prosincu se nameće dodatni teret da su na neki način dužni biti sretni.


Tko i zašto tuguje Praznična depresija često zahvaća starije osobe koje su već izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u gradu u kojem nema članova njihove obitelji, a nemaju puno prijatelja. Ljudi s obiteljskim, financijskim ili zdravstvenim problemima još su i više pogođeni ovim oblikom depresije. Prepoznati uzroci su: povećan stres umor nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama pretjerana komercijalizacija blagdana promjena prehrane i promjena dnevne rutine. Osnovne karakteristike ove bolesti jesu sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, bezizglednosti, gubitak volje za životom. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita. Simptomi trebaju biti dovoljno snažno izraženi, a sniženo raspoloženje prisutno duže od dva tjedna da bi se dijagnosticirala depresija. Inače u (pred) praznično vrijeme češće možemo govoriti o blagdanskom „bluesu“, koji traje kraće i prolazan je zahvaljujući druženju s prijateljima, telefonskim razgovorima s članovima obitelji i slično.

radije nego da se fokusirate na ono što nemate. Izbjegavajte pretjerana promišljanja o svom životu. Budite aktivni i bavite se zanimljivim i zabavnim stvarima za koje ranije niste imali vremena, posjete božićnim sajmovima, kićenju doma, pečenju kolačića i slično. Usmjerite se na lijepe stvari oko Božića i Nove godine, bilo to uživanje u ugođaju, pjesmama, gastronomiji ili nešto drugo. Neki od načina na koje se možete nositi s prazničnim neraspoloženjem uključuju: Napravite planove unaprijed, da znate kako i s kime ćete provesti blagdane. Nesigurnost i odlaganje donošenja odluka stvarat će vam dodatan stres. Kupujte unaprijed kako biste imali dovoljno vremena za eventualno zamatanje poklona i slanje poštom ako to situacija zahtijeva. Zamolite svoju obitelj za pomoć. Žene često misle kako moraju napraviti sve same, dok timski rad može biti puno zabavniji. Ne kupujte stvari koje si ne možete priuštiti. Sram sprječava ljude da budu otvoreni i opušteni oko darivanja kada si nešto ne mogu priuštiti. Umjesto vođenja

borbe oko kupovine dara, neka vaši najmiliji znaju koliko vam je stalo i koliko biste im nešto željeli priuštiti, ali ne možete. Taj intimni trenutak će smanjiti stres i povećati bliskost. Ne dopustite da vas perfekcionizam obeshrabri. Dobra volja i vrijeme provedeno zajedno ono su što je važno. Nađite vremena za kratak odmor čak i usred pritiska da sve učinite na vrijeme i kako treba. To će vam dati dodatnu energiju. Nemojte se izolirati. Obratite se onima koji bi također mogli biti usamljeni. Ako nemate s kime provesti vrijeme, volontirajte kako biste pomogli onima kojima je to potrebno. To može imati pozitivan učinak na vaše mentalno zdravlje. Blagdanska depresija je obično kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad prođe slavljenička euforija, simptomi se obično povlače. Ako se ne povuku, predlažemo vam da potražite stručnu pomoć. Također, ako spomenute simptome primijetite kod vama poznatih osoba, pozovite ih i uključite u društvena događanja, nije važno ako bi vas mogli odbiti, vi ih i dalje nagovarajte i pozivajte. ■

Izvor: www.psychologytoday.com

Kako se ponašati? Specijalisti za mentalno zdravlje savjetuju: Unaprijed si postavite jasne granice o količini novaca koju planirate potrošiti na darove te odredite broj društvenih događanja koje želite posjetiti. Ne prihvaćajte savršenu prezentaciju Božića i Nove godine koju nude mediji, ili drugi ljudi. Smanjite očekivanja i predodžbu o tome kako bi trebali izgledati ti dani, uživajte u svakom trenutku najbolje što možete. Uključite se u darivanje drugima kroz neprofitne organizacije, dobrotvornim ustanovama, napuštenim životinjama ili osobno ljudima slabijeg imovinskog stanja. Budite zahvalni na onom što imate,

Depresivne osobe često misle kako nemaju vrijednosti te kako samo smetaju drugima. Pokušajte osobu za koju ste primijetili da je depresivna ohrabriti da potraži stručnu pomoć Zdrave vijesti 19


iz prakse aromaterapeuta

Aromaterapija i depresija Primjena esencijalnih ulja pokazuje pozitivan učinak u tretiranju srednje jake depresije i depresivnog raspoloženja Piše Zrinka Jezdić, dipl. med. tech. klinička aromaterapeutkinja, osnivačica i voditeljica AromaVita instituta za aromaterapiju

R

iječ depresija potječe od latinske riječi deprimare, što znači pritisnuti, utisnuti, udubiti. Depresija se najčešće veže uz osjećaj tuge, međutim ona je puno više od obične tuge. Ona se često javlja kod osoba koje su imale bolna iskustva kroz gubitak (osobe, posla, materijalnih sredstava), degradaciju, poniženje, sramotu ili izdaju. Potrebno je spomenuti i pojam depresivno raspoloženje, koje nije depresija, nego prolazno stanje povlačenja u sebe, potištenosti, nesanice, smanjenog apetita, zabrinutosti, opsjednutosti „crnim mislima“, usporenog misaonog tijeka, beznadnosti i bespomoćnosti.

20 Zd Zdrave Z drave rave ra ve vvijesti ijjessti ti

Vodeći zdravstveni problem budućnosti Svjetska zdravstvena organizacija depresiju definira kao mentalni poremećaj praćen depresivnim raspoloženjem, gubitkom interesa ili zadovoljstva, osjećajem krivnje s niskim samopoštovanjem, nesanicom ili gubitkom apetita, nedostatkom energije i slabom koncentracijom. Ovi problemi mogu dovesti do velikog problema u

sposobnosti pojedinca da vodi računa o svojim svakodnevnim aktivnostima. Predviđa se da će u roku od 20 godina broj pojedinaca oboljelih od depresije biti veći negoli bilo koji drugi zdravstveni problem. U zemljama koje su u razvoju, kao i u onima koje su bogate, depresija se javlja u razmjerima epidemije. Liječi se antidepresivima, anksioliticima, stabilizatorima raspoloženja te individualnom i grupnom psihoterapijom. Aromaterapiju, prije svega u kontekstu ove teme, trebamo promatrati kao stil života, pozitivan koncept razmišljanja i izvanrednu preventivu. Kao takva, posebno je pogodna i učinkovita za depresivno ponašanje i u blagim oblicima depresije, gdje još nisu uključeni lijekovi. Kod kliničke depresije (dugotrajnih, jako izraženih simptoma) i raznih kombinacija lijekova, aromaterapija nema velik utjecaj. Rađena su brojna istraživanja utjecaja esencijalnih ulja na depresiju, koja govore u prilog njihove učinkovitosti. U kontekstu djelovanja aromaterapije na stanje depresije također je vrlo važno napomenuti djelovanje aromaterapeutske masaže, koja se pokazala vrlo učinkovitom u tretiranju depresije koja je nastala kao posljedica malignih bolesti ili terminalne faze bolesti. Okomoti i suradnici (2005) istraživali su utjecaj aromaterapeutske masaže na srednji stupanj depresije, na pacijentima koji su uzimali lijekove i išli na psihoterapiju. Rezultati su govorili o značajnom poboljšanju subjektivnog osjećanja, kao i o objektivnim pokazateljima poboljšanja. No veliki značaj, kao i poticaj za daljnja istraživanja, imaju inhalacije (udisanje molekula i mirisa esencijalnih ulja). Perry i Perry (2006) su u svojem istraživanju utvrdili


utjecaj inhalacije esencijalnih ulja na simptome depresije. Dobetsberger i Buchbauer (2010) su utvrdili da inhalacija esencijalnih ulja ima utjecaj na centralni živčani sustav. Itai i suradnici (2000) su također utvrdili pozitivan učinak inhalacije esencijalnih ulja u tretiranju depresije. Esencijalna ulja koja su korištena u navedenim istraživanjima su: bosiljak (Ocimum basilicum), geranij (Pelargonium graveolens), slatka naranča (Citrus sinensis), lavanda (Lavandula angustifolia), ylang-ylang (Cananga odorata), bergamot (Citrus bergamia). Navedena ulja su se koristila ili pojedinačno ili u kombinacijama.

Način korištenja Bosiljak (Ocimum basilicum) djeluje kao neurotonik u smislu pobuđivanja mentalnih funkcija (umanjuje konfuziju, poboljšava koncentraciju i brzinu razmišljanja) te umanjuje anksioznost, nervozu i simptome nesanice. Geranij (Pelargonium graveolens) djeluje na simptome depresije kao što su nesanica, pretjerana zabrinutost i uznemirenost, umanjuje spazme i bolove u mišićima. Ima relaksirajući učinak te je pogodan kod manične depresije ili jako izražene anksioznosti zahvaljujući monoterpenskim alkoholima geraniolu i linalolu te omjerima estera i ketona. Slatka naranča (Citrus sinensis) djeluje anksiolitički, sedativno, umirujuće i lagano hipnotički. Stoga je pogodna za tjelesne (nesanica, opstipacija) i psihičke simptome depresije (zabrinutost, mentalna nervoza ili apatija). Lavanda (Lavandula angustifolia) djeluje sedativno, kardiotonično i antispazmodično te je esencijalno ulje na kojem je rađeno najviše istraživanja koja dokazuju sedirajući i balansirajući učinak kako na tjelesne sustave (vegetativni živčani sustav) koji reguliraju temeljne životne funkcije, tako i na psihičko stanje (neugodne emocije i misli). Aktivni spojevi koji imaju navedeno djelovanje su monoterpenski alkohol linalol i ester linalil acetat. Ylang-ylang (Cananga odorata) djeluje antidepresivno, antispazmodičko i seda-

tivno. Znanstvenici Hongratanaworakit i Buchbauer (2004) su dokazali navedena svojstva aplikacijom ylang-ylanga putem inhalacije. Stoga je ovo esencijalno ulje, zajedno s lavandom, ulje prvog izbora. Brojni prikazi slučajeva (case studies) pokazuju bitno poboljšanje stanja već nakon mjesec dana aromaterapije. Bergamot (Citrus bergamia) se u aromaterapiji smatra psihostabilizatorom te je kao takav postao neizostavno ulje u tretiranju depresivnog ponašanja, anksioznosti i neuroze. Njegovo djelovanje je psihostabilizirajuće zbog velikog učešća alkohola linalola, estera linalil acetata te terpena limonena.

Aromaterapeutski tretman Da bi aromaterapeutski tretman bio maksimalno učinkovit u tretiranju ovog problema, potrebno je sljedeće: ● Čista i certificirana esencijalna ulja – u

aromaterapiji se stalno naglašava važnost čistoće esencijalnih ulja jer nam ona garantira kemijski sastav i udjele kemijskih sastojaka u nekom ulju, što je iznimno važno za terapeutsku učinkovitost. ● Educiran i iskusan aromaterapeut – osoba koja ima znanje o zdravom ili bolesnom funkcioniranju čovjeka, razumije psihičke i energetske uzroke nastanka bolesti, ima znanje o esencijalnim uljima te posjeduje vještine terapeutske komunikacije i vještine praćenja aromaterapeutskog procesa. ● Kontinuirana i kontrolirana primjena esencijalnih ulja – kombinacija i koncentracija esencijalnih ulja kojom smo započeli aromaterapeutski tretman mora biti validirana i evaluirana kroz primjenu, kako bi se pokazala njihova učinkovitost ili kako bi se pravovremeno mogla napraviti promjena esencijalnih ulja u svrhu praćenja promjene simptoma ili stanja. Aromaterapija također može biti nadopuna psihoterapiji ili to može biti jedinstven tretman. Osobi se pomaže da očuva svoje zdravlje (da ne dođe do pojave tjelesnih bolesti), da poveća količinu životne energije, da umanji već postojeće simptome (nesanica, umor, bezvoljnost, bolovi u mišićima, glavobolja, uznemirenost), da poveća ili vrati radnu učinkovitost te da očuva svoje međuljudske odnose, posebno s obitelji. ■

Zdrave vijesti 21


priroda Čudesni svijet pčela

Insekti saveznici Umjetna, kemijska sredstva za borbu protiv nametnika odavno se ne preporučuju. Priroda nam naime nudi mnoštvo prirodnih, za ljude, za životinje i za biljne kulture potpuno bezopasnih zaštitnih sredstava. Posljednjih godina u poljoprivredi se sve više vodi računa o uporabi tehnologija koje ne onečišćuju okoliš, a tu spada i uporaba insekata saveznika. Ovi pomagači potpuno su bezopasni, a poljoprivrednik ih „dozira“ ovisno o klimatskim uvjetima i stanju biljnih kultura u uzgoju. Tijekom suhe godine insekti će se drugačije razmnožavati nego tijekom vlažne godine, a o klimatskim uvjetima ovisi hoće li preživjeti ne samo štetni već i oni korisni – insekti saveznici. Primjer insekta saveznika jest Anthocoris nemoralis, sitna životinjica koja se hrani grinjama drugih insekata. Ima otrovnu slinu kojom paralizira svoje protivnike, dakle živi od štetnih insekata koji oštećuju biljke, među kojima je i Liothrips oleae, omraženi neprijatelj maslina na cijelom Mediteranu. Anthocoris nemoralis napada i insekta Euphyllura olivina, također neprijatelja maslina.

Pitamo se zašto Zašto ne uspijeva proizvodnja stopostotne ekološki prihvatljive tkanine? Protubakterijska, obazriva prema koži i biorazgradiva. To su svojstva tkanine nazvane crabyon nastale u Japanu. Sadrži hitozan i viskozu (prirodno vlakno koje se dobiva od drva). Hitozan je prirodni polisaharid, derivat hitina kojega u obilju sadrži oklop rakova, ali i neki insekti. Procjenjuje se da bi se svake godine za preradu moglo koristiti 150 tisuća tona, a u cijelom svijetu koristi se tek nekoliko tona ove tvari. Riječ je o tvari potpuno sigurnoj za uporabu, a posebno je zanimljiva njezina potpuna kompatibilnost s kožom, što je potvrđeno brojnim ispitivanjima, tako da se hitin koristi u farmaciji i zdravstvu. Tkanina s crabyonom posebno je pogodna za osjetljivu kožu jer crabyon sprečava

22 Zdrave vijesti

dehidraciju s obzirom na to da hitozan ima veliku sposobnost upijanja vlage. Osim toga ima protubakterijska svojstva koja tijekom vremena ostaju nepromijenjena. To svojstvo hitozan duguje sposobnosti aktiviranja dvaju enzima – hitinaze i lisozima, koji sprečavaju razmnožavanje bakterija (posebno bakterije Staphylococcus Aureus). Hitin se također dugo koristi u liječenju dermatitisa te za oporavak tkiva i zaustavljanje krvarenja. Kako je riječ o supstanciji koja se potpuno razgrađuje, tkanina koja sadrži celulozu i hitin nije štetna za okoliš. Iako je od otkrivanja mogućnosti eksploatiranja ove tkanine prošlo desetak godina, još uvijek nije u masovnoj proizvodnji!?

Što znamo o ovim vrijednim stvorenjima koja već više od četiri milijuna godina obitavaju na Zemlji? O pčelama bi se moglo pisati nadugo i naširoko, evo što smo izdvojili o životu tih marljivih životinja. ● Pčelinja zajednica najorganiziranija je zajednica životinjskog svijeta. ● Na našem planetu žive četiri milijuna godina u nepromijenjenom obliku. ● Tek 1758. godine opisane su i uvrštene u insekte, od tada ih u svakodnevnom govoru nazivamo pčelama, zahvaljujući Carlu Nilssonu Linnaeusu, švedskom liječniku i botaničaru koji se smatra ocem suvremene znanstvene klasifikacije živih organizama.

● Apis mellifera nekad je živjela u Europi, Africi i Aziji, a u Ameriku i Australiju je uvezena, i tamo je, zahvaljujući genetskoj prilagodbi, preživjela tijekom stoljeća i postala dio lokalnih ekosustava. ● Pčele imaju mirisno pamćenje zahvaljujući jednoj od „antena“ na desnoj strani koja je inače zadužena za kratkotrajno pamćenje, dok je ona na lijevoj strani zadužena za dugotrajno, zapravo trajno pamćenje. Otkrili su to talijanski istraživači, a prema tom saznanju zaključuje se da su funkcije u mozgu pčela (a možda i drugih insekata) organizirane asimetrično, kao i one u ljudskom mozgu. Te antenice – ticala zapravo su nos pčela, koje imaju jako razvijen osjet njuha, ali i prijenosnici memorije mirisa. Pčela kad osjeti poznat miris koji povezuje s nečim dobrim, otvara usta i očekuje „zalogaj“ i onda kad ispred nje ne stoji nikakvo jelo. Znanstvenici su „dresirali“ pčele da miris limuna povežu s jelom, kapljicom zašećerene vode, a potom su promatrali funkcije dvaju ticala, jednog odvojenog od drugog. Utvrdili su da pčela kojoj se onesposobi lijevo ticalo miris limuna pamti samo jedan sat, a nakon 24 sata miris limuna više ne povezuje s jelom. Dakle, desno ticalo zaduženo je za kratkotrajno pamćenje, dok lijevo ticalo posprema podatke na dulji rok.


za i protiv Stručne razmirice oko štetnosti ili neštetnosti amalgamskih plombi traju godinama, a jedinstven stav ni danas nije donesen. Saznajte zbog čega protivnici „srebrnih“ plombi zagovaraju njihovo izbjegavanje

N

ema osobe srednjih godina kojoj u usta nisu ugrađivane amalgamske plombe, a stomatolozi starijeg kova i danas ih nerijetko preporučuju kao najotpornije. Ipak, s druge se strane sve češće čuju glasovi stomatologa koji upozoravaju na iznimnu štetnost plombi koje sadržavaju živu te savjetuju onima koji ih imaju da ih zamijene novim, neštetnim dentalnim materijalima.

Priroda amalgamske plombe Iako mi govorimo o takvim zubnim ispunima kao o „srebrnima“, amalgam je zapravo slitina u kojoj je oko 52 posto žive, dok u preostali dio ulaze bakar, kositar, srebro i cink. Krajem 19. stoljeća amalgam, što zapravo znači

Amalgamske plombe vječni sjaj ili kraj? „miješan sa živom“, otkriven je kao jeftin spoj kojim se može zamijeniti zlato, koje je bilo preskupo, i olovo, koje se smatralo preopasnim, u zubnim ispunima. Iako je već 1820-ih nacionalno udruženje američkih stomatologa raspravljalo je o tome trebaju li zubni liječnici koristiti ispune od živinog amalgama, amalgam nije izbačen iz uporabe jer je bio neusporedivo jeftiniji od drugih tada dostupnih materijala, te je stoga postao popularan kao plomba koju si svatko može priuštiti. Dr. Murray J. Vimy, izvanredni klinički profesor na Medicinskom fakultetu u kanadskom gradu Calgaryju, koji je desetljećima proučavao učinke amalgama, tvrdi da se amalgam provukao kroz rupe u sigurnosnim propisima samo zato što se već jako dugo upotrebljava. Za lijekove ili tvari poput ove, koje su se pojavile prije osnivanja regula-

24 Zdrave vijesti

tornih agencija, primjenjuje se izuzeće od prakse ako su bile korištene prije nego što se započelo provjerama sigurnosti.

Prepoznate opasnosti Godine 1993. Američka služba za javno zdravstvo objavila je izvještaj o procjeni sigurnosti dentalnog amalgamskog ispuna. Izvještaj dopušta da se male količine živinih para ispuštaju iz ispuna te da ih tijelo može apsorbirati, što može izazvati manje reakcije u rijetkoj grupi alergičnih pojedinaca. Britanska stomatološka udruga priznala je kako se procjenjuje „da oko tri posto populacije ima preosjetljivost na živu“, premda nisu naveli da ispuni sa živom mogu utjecati na cijelu populaciju. Sada također savjetuje trudnicama izbjegavanje ispuna sa živinim amalgamom, rukovodeći se napucima više

vodećih proizvođača amalgama u čijim a brošurama stoji upozorenje da amalgamski ispuni ne bi trebali biti korište korišteni kod trudnica djeci mlađoj od šest go trudnica, godina ili kod pacijenata s bubrežnim bolestima. U Njemačkoj je Savezna uprava za zdravstvo već početkom 1992. odlučila da bi se amalgamski ispuni trebali koristiti samo na kutnjacima, a Šveđani su prvi napravili korak ka potpunoj zabrani amalgamskih zubnih ispuna, usvojivši odluku o tome 1997., dok ih je Austrija zabranila 2000. godine.

Opasnost u ustima Kanadska i američka stomatološka udruženja tvrde da je izloženost živi kod zubnog amalgama zanemariva u usporedbi s onom iz hrane – odnosno da najviše žive dobivamo zapravo od tunjevine. Međutim, kad je Svjetska zdravstvena organizacija okupila neke od svjetskih autoriteta za trovanje živom, oni su zaključili, nakon uvida u znanstvenu literaturu, da stanovništvo najveću


dnevnu dozu žive prima od amalgamskih zubnih ispuna. Ustanovili su da naš dnevno zadržan unos žive od zubnih ispuna iznosi od 3 do 17 mikrograma/dan, u usporedbi s oko 2,6 mikrograma/dan od ribe i plodova mora te druge hrane, zraka i vode. Zaključili su i to da se za živine pare „ne može utvrditi specifična doza koja ima uočljiv učinak“ – što znači da se niti jedna količina živinih para, koliko god bila mala, ne smatra u potpunosti bezopasnom. Živa je nedvojbeno izuzetno toksična za ljudska bića, a dokaz o njenoj toksičnosti u velikoj mjeri pružaju već i sami stomatolozi: autopsijom skupine zubnih liječnika u njihovim su tijelima nađene više koncentracije toga metala u hipofizi i dvostruko više tumora mozga nego kod ostatka populacije. Stomatologinje i ostalo žensko stomatološko osoblje imaju najmanje tri puta veću vjerojatnost patiti od neplodnosti, poroda mrtvorođene djece i pobačaja, a svi zubarski zaposlenici imaju višu koncentraciju žive u središnjemu živčanom sustavu, bubrezima i endokrinom sustavu. Još više zabrinjava činjenica da se amalgam javlja kao uzrok blagog oštećenja mozga kod zubnih liječnika redovito izloženih amalgamskim ispunima.

Alarmantne spoznaje Zagovornici amalgamski plombi tvrde da živa, kada je pomiješana s drugim metalima i stavljena u usta, postaje inertna, ili „zarobljena“. No brojni su istraživači dokazali da se živine pare stalno otpuštaju iz plombe, naročito dok žvačemo ili jedemo vruću ili kiselu hranu. Sveučilište u Calgaryju, koje prednjači u istraživanju amalgama, našlo je da žvakanje s amalgamskim ispunima ušesterostručuje količinu žive u usnoj šupljini, čineći je 54 puta većom nego kod pacijenata bez amalgamskih ispuna. Što je broj zubnih ispuna veći, to se otpušta više živinih para. U kontaktu sa slinom, toplinom ili elementima kao što su fluorid ili zlatni zubni ispuni, živa može „korodirati“ u ustima, što će reći hrđati, formiranjem metalnih iona i para na površini amalgama. Iako se većina toga izluči, oko deset posto akumulira se u raznim organima i tkivima tijela. Štoviše, pet metala sadržanih u amalgamu mogu se spojiti i proizvesti oko 16 različitih korozivnih produkata koji putuju tijelom, učinak čega je nepoznat. Premda je uz živu vezano podosta teza u kojima je sadržan i element nagađanja, sve je više dokaza da se otpuštena živa taloži u tjelesnim tkivima.

pod kontrolom. Promijenjene bakterije usto poboljšavaju reapsorpciju živinih para koje Nema zaključnog dokaza da amalgamski migriraju iz zuba. To izaziva nepravilnost u ispuni izazivaju određene bolesti, posebice radu crijeva, remeti metabolizam proteina stoga što toksičan učinak žive nije za svai crijevnu floru te dovodi do toga da čestice koga jednak i umnogome ovisi o genetskoj hrane napuštaju tijelo neprobavljene. predispoziciji, vremenu zadržavanja žive u Alzheimerova bolest i živa: danas postoje tijelu, ostalim utjecajima iz okoliša i tako dokazi da se živa taloži i u ljudskome mozgu. dalje. Ipak, niz novijih studija i kliničkih opservacija ukazuje na moguću povezanost Kad se razmatra mogućnost povezanosti Alzheimerove bolesti s toksičnim utjecajima iz amalgama i nekih bolesti. Živa i imunosni sustav: živa iz amalgamskih okoliša, krivica se uvijek svaljuje na aluminij. No sve je više dokaza za to da se u mozgoviispuna smanjuje broj T-limfocitnih stanica, ma oboljelih od Alzhemerove bolesti nalaze jednu od najvažnijih komponenti našega veće koncentracija žive, a ne aluminija. imunosnog sustava. Živa i srce: pretpostavlja se da živa uzrokuje Multipla skleroza: također je moguća veza bolest srca poticanjem stvaranja slobodnih između trovanja živom iz amalgamskih radikala i inaktiviranjem antioksidanata gluispuna i multiple skleroze i tationa i selena, čime u konačnici drugih sklerotičnih bolesti. uzrokuje povećanu razinu perokAmalgam u trudnoći: živini sidacije lipida, prekursora bolesti zubni ispuni kod trudnica srca. Živa i mentalne bolesti: živini mogu utjecati na fetus u zubni ispuni čak povezuju s Amalgam je se razvoju. Studija na ljudima nekim slučajevima bipolarnog pokazala je da živa iz majčinih jeftin i čvrst, a poremećaja. Pacijenti koji su zamizubnih ispuna može proći kroz jenili svoje amalgamske plombe je li i koliko je posteljicu i doprijeti u mozak neamalgamskima znatno su štetan nerođena djeteta. manje patili od tjeskobe, depresije, Plodnost: postoje dokazi i paranoje, neprijateljskog i opseza to da amalgamski ispuni sivno-kompulzivnog ponašanja, mogu utjecati na plodnost a neki su zaista mogli prekinuti žena i muškaraca. uzimanje lijekova. Gubitak kose: plombe sa Pri uklanjanja živom mogu utjecati i na opaUklanjanje zubnih zubnih ispuna ispuna danje kose. U jednoj je studiji gotovo polovini žena koje su važno je planirati Ne trebaju svi izvaditi svoje zubne gubile kosu iz neobjašnjiva raispune. No sumnjate li na to da redoslijed zloga evidentirana povećana ste zbog svojih plombi bolesni, ne uklanjanja, količina žive u tijelu, a dvjema bi bilo naodmet da to i provjerite trećinama ispitanica stanje ne smiju se podvrgavajući se pretragama kojise popravilo po odstranjenju ma se dokazuje osjetljivost na živu sve odjednom zubnih ispuna. ili da ih pokušate ukloniti i pratiti uklanjati Alergije izazvane živom: stanje. Pri uklanjanju zubnih ispuna makar nema čvrstih znanstvenih pokazate- najvažniji je sam redoslijed uklanjanja, a to lja da živa na bilo koji način doprinosi pojavi znači da se ne smiju sve odjednom uklanjati. alergija, mnogim se pacijentima s tegobaMnogi pacijenti koji požure zamijeniti svoje ma uzrokovanima preosjetljivošću na hranu amalgamske plombe postanu još bolesniji jer ili štetne utjecaje iz okoliša stanje poboljša- nije poštivan protokol koji bi ih trebao zaštiti lo nakon što su im ispuni izvađeni. od navale otpuštenih živinih para. Poremećen rad crijeva: prisutnost žive Ne bi bilo loše započeti program detoksikamijenja kemijsku prirodu 1,15 kilograma cije i unosa vitaminskih dodataka dva mjeseca „prijateljskih“ bakterija koje žive u našim prije uklanjanja amalgamskih zubnih ispuna. crijevima, čineći ih otpornima na antiTo bi svakako trebalo uključivati antioksidante biotike. To znači da su bakterije, koje su koji pomažu vezanje i izlučivanje žive, dobre nužne za pravilan rad imunosnog sustava, multivitaminske pripravke, posebno vitamin C zapravo „angažirane na drugačiji način“ i i selen. Dobro je uzeti i aktivni ugljen pola sata nisu više sposobne držati gljivice kao što je prije tretmana, on će pomoći u prikupljanju ■ progutanih živinih para. Candida albicans (uzrokuje kandidijazu)

Moguće bolesti zbog amalgama

?

!

Zdrave vijesti 25


»INFO

zdrave vijesti

Čista kuća je zdrava kuća

■ Posebno to vrijedi u zimskim mjesecima kad su prozori zatvoreni, a prostori u kojima boravimo zagrijani. Bez obzira na vanjsku temperaturu, svakodnevno provjetravajte sve prostorije u stanu (barem dva puta po desetak minuta), osim što ćete pročistiti zrak, ovlažit ćete ga. Usisavanje prašine treba obavljati češće, a posebno je to važno u stanovima sa sagovima i tepisonima, kako bi se spriječilo stvaranje grinja. Pažljivo birajte sredstva za pranje i čišćenje stana jer velik broj tih proizvoda isparava štetne i nadražujuće tvari.

My Way bar i restoran – pravo ugostiteljsko osvježenje u centru Zagreba

■ Zagrebački Cvjetni trg dobio je novo mjesto okupljanja ljubitelja gastronomske i ugostiteljske ponude uz novootvoreni My Way bar i restoran na čak tri etaže, a dio inspiracije pronađen je u venecijanskom Harry’s baru (od 1931.), bečkom restoranu Zum Schwarzen Kameel (od 1618.) te u tršćanskom Buffet da Pepi (od 1897.) My Way nudi drugačiji, već pomalo zaboravljeni pristup u usluzi prema svakom gostu. Ponuda hrane bazirana je na domaćoj kuhinji, s naglaskom na kvalitetnim sastojcima kontroliranog porijekla i suradnji s domaćim OPG-ovima (meso, povrće i voće, riba…) Vergnano kava, sladoledi i slastice, vrhunski bollito (kuhano meso), sendviči, pršuti i sirevi, kao i ostali specijaliteti internacionalne kuhinje sastavni su dio svakodnevne ponude My Way bara i restorana.

Pliva se priključila obilježavanju Movembera

■ Najveća farmaceutska kompanija u našoj zemlji ponovno se akcijom „Biram zdravlje“ priključila globalnom pokretu Movember kako bi dala svoj doprinos u podizanju svijesti javnosti, osobito muškaraca, o važnosti brige za zdravlje i redovitih pregleda u cilju prevencije bolesti prostate. U samom središtu Zagreba, u Ulici Frana Kurelca, svi su se okupljeni oko Plivinog štanda u subotu 26. studenog imali priliku informirati o zdravlju prostate te se ujedno posavjetovati sa specijalistima urolozima o čimbenicima rizika, važnosti rane dijagnostike i načinima prevencije bolesti prostate. U obilježavanju Movembera pridružili su im se i članovi hrvatske vaterpolske reprezentacije.

NOVO U LJEKARNAMA

Pharmatol sirup s prirodnim ekstraktima timijana i jaglaca ➔ Pomaže kod produktivnog kašlja i iskašljavanja. ➔ Razrjeđuje sluz i olakšava njeno iskašljavanje. ➔ Sadrži kombinaciju ekstrakata timijana, jaglaca i vitamina C koji učinkovito potiču izlučivanje sluzi i tako olakšavaju iskašljavanje. ➔ Sprječava razvoj kašlja i infekcije respiratornog sustava. ➔ Ojačava imunosni sustav.

26 Zdrave vijesti

Pharmatol Royal Jelly 500 mg Sirup s matičnom mliječi i vitaminom C izvanredan je dodatak koji: ➔ Ojačava imunosni sustav. ➔ Sadrži visoku količinu matične mliječi, 500 mg dnevne doze. ➔ Pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti. ➔ Štiti stanice od oksidativnog stresa. ➔ Jednostavan je za uporabu – jedna čajna žličica na dan.


istine i zablude

Štetan kolesterol što to doista jest Kampanja koja se provodi posljednjih desetljeća o štetnosti visoke razine kolesterola najveći je skandal suvremenog doba. To je zaključak dr. Uffea Ravnskova nakon 25 godina proučavanja znanstvenih radova i iskustava povezanih s kolesterolom

T

ko je dr. Uffe Ravnskov? Danski je liječnik i znanstvenik, specijalist interne medicine i nefrologije. Dobitnik je više međunarodnih priznanja kako za rad u praksi, tako i za rad u znanstvenim istraživanjima. Pored ostalih, član je udruge The International Network of Cholesterol Skeptics. O kolesterolu je napisao više knjiga, a među posljednjima je knjiga objavljena u Japanu s naslovom „Fat and Cholesterol are Good for You!“ (Masnoće i kolesterol su vam potrebni).

Pogrešna vjerovanja koja pobija U knjizi „Mitovi o kolesterolu“ dr. Ravnskov izričito kaže: – Razina vašeg kolesterola malo govori o vašem zdravlju u budućnosti! Svoju tezu objašnjava: – Kolesterol je vrlo specifična molekula, često se naziva lipidom ili masnoćom. U stvarnosti, molekula kolesterola po sastavu je alkohol iako se ne ponaša kao alkohol. Sva živa bića imaju kolesterol koji je dio vitalnog mehanizma potrebnog za pravilno funkcioniranje cijelog organizma. Kako je netopiv u vodi, a time i u krvi, kolesterol se krvlju prenosi unutar posebnih čestica sastavljenih od masnoća i proteina, tj. lipoproteina koji su topivi u vodi. Najpoznatiji su HDL (High Density Lipoprotein) i LDL (Low Density Lipoprotein). Glavna zadaća HDL kolesterola jest da određenu količinu kolesterola prenosi u periferna tkiva, među kojima su stijenke arterija i jetra. Izlučuje ga žuč ili se koristi za ostale funkcije, pored ostalog sudjeluje u izlučivanju vrlo važnih hormona. Većinu kolesterola u krvi, 60 – 80 posto, prenosi LDL kolesterol koji se naziva „štetnim“. Samo 15 – 20 posto kolesterola prenosi HDL kolesterol, poznat i kao korisni kolesterol. Tek mali dio kolesterola koji protječe tijelom prenose ostali lipoproteini. Zašto se neka biološka tvar koju naše tijelo prirodno proizvodi naziva „korisnom“ ako je jetra prenosi u periferna tkiva putem HDL kolesterola, a „lošom“ ako se prenosi u

suprotnom smjeru putem LDL kolesterola? Zbog toga što je više istraživanja pokazalo da snižena razina HDL i povišena razina LDL kolesterola predstavlja opasnost za pojavu srčanog udara, i suprotno, da snižena razina HDL i LDL kolesterola predstavlja manju opasnost za zdravlje. Odnosno, da je snižena razina HDL/LDL kolesterola čimbenik rizika za srčane bolesti. Ipak, treba razlikovati čimbenik rizika od uzroka bolesti. Nešto drugo može uzrokovati srčani napadaj i istovremeno smanjiti razinu HDL/LDL kolesterola. Brojni su uzroci koji se povezuju s tom smetnjom.

Što je dobro, a što loše? Smanjujete li tjelesnu težinu, istovremeno snižavate razinu kolesterola. U oko 70 istraživanja potvrđeno je da smanjivanjem tjelesne težine smanjujemo razinu kolesterola,

a to smanjenje proporcionalno je smanjenim kilogramima tjelesne težine. Posebno je zanimljivo da se smanjuje samo LDL kolesterol, dok se mali dio HDL kolesterola povećava. To naravno ne znači da stručnjaci koji pobijaju mitove o kolesterolu zagovaraju pretilost, oni podsjećaju na to da se s porastom tjelesne mase javljaju druge opasnosti po zdravlje: smanjuje se osjetljivost stanica na inzulin, što

je predispozicija za šećernu bolest, a šećerna bolest otvara put opasnim srčanim tegobama kao što je, primjerice, srčani udar. Dakle, rizik od srčanog udara ne može se pripisati povećanoj razini kolesterola. Pušenje također dovodi do porasta razine LDL kolesterola i snižavanja razine HDL kolesterola. No ono što je znatno opasnije jest udisanje duhanskog dima i dima papira za cigarete, čestice koje sadrži dim opasne su za krvne žile i za srce. Tjelesna aktivnost smanjuje količinu LDL kolesterola i povisuje razinu „korisnog“ HDL kolesterola. Osobe koje redovito prakticiraju neku tjelesnu aktivnost imaju za 41 posto veću razinu HDL kolesterola u usporedbi s osobama koje većinu dana provode sjedeći. Više je istraživanja pokazalo da redovita tjelovježba pomaže smanjiti opasnost od kardiovaskularnih bolesti, dok nedovoljno kretanje povećava tu opasnost. Stručnjaci podsjećaju na to da je dobro utrenirano srce bolje zaštićeno od tegoba i bolesti. Razina kolesterola povezuje se i s povišenim krvnim tlakom. No pretpostavlja se da do porasta krvnog tlaka dolazi pod utjecajem simpatičkog živčanog sustava, koji je u osoba s povišenim krvnim tlakom više podražen. Povišeni krvni tlak (ili povišena količina adrenalina) može uzrokovati srčani napad uzrokujući spazam koronarnih arterija ili prekomjernim podražajem stanica mišića arterija, a to istovremeno dovodi do nepoželjnog odnosa razine LDL i HDL kolesterola.

Kako se hraniti Najzdravija je raznovrsna prehrana koja uključuje i jaja i maslac, kao i crveno meso, ali u umjerenim količinama. Nema stoga razloga za odricanje od uživanja u hrani koju volimo, ali u svakom slučaju treba smanjiti prerađene namirnice koje sadrže previše šećera. Prednost treba dati sezonskim namirnicama ■ i hrani pripremljenoj kod kuće. Zdrave vijesti 27


vitkost i zdravlje

Zima u dobroj formi

Hladno je i nema sunca, no to nije razlog da se prepustite tugovanju i proljeće dočekate s viškom kilograma. Ove zime sastavite svoj mali program „obrane od hladnoće“

V

iše obaveza, manje sunca, kraći dani i niže temperature. Za većinu nas zima je sinonim slabljenja tjelesne kondicije i forme. No ne i nužno, nekoliko savjeta pomoći će vam da se oduprete nedaćama zime, ne podlegnete umoru i stresu, sačuvate dobro raspoloženje i formu.

Kad zima zaprijeti kondiciji S prvim hladnim danima neki zapadaju u istinsku tjeskobu i depresiju koja je posljedica nedostatka prirodnog svjetla i sunca. To je posebno često u sjevernim zemljama gdje sunca ima doista malo (ili ga uopće nema). No osim te vrste depresije, koju nazivamo sezonskom, većina nas već s prvim danima jeseni osjeća slabljenje tjelesne forme. Svake godine 53 posto muškaraca i 70 posto

28 Zdrave vijesti

žena pogađa zimska tjeskoba. Taj prirodni fenomen moguće je lakše prevladati uz jednostavne promjene načina života.

Sve je lakše nakon dobro prospavane noći Zimski su dani kratki, a ustajanje dok još nema dnevnog svjetla nikako ne pridonosi dobrom raspoloženju. Pokušajte si olakšati te trenutke primjerice zvukovima ugodne glazbe ili ugodnim svijetloplavim svjetlom koje će vas razbuditi, ali nježno. Navečer prije spavanja izbjegavajte neugodne razgovore i sve što vas uznemiruje. Pripremite se za odlazak na spavanje nekim smirujućim aktivnostima – čitanjem, toplom kupkom... Otiđite na počinak čim se jave prvi znaci pospanosti (zijevanje, peckanje u očima, slabljenje kon-

centracije). Unatoč niskim vanjskim temperaturama ne zagrijavajte spavaću sobu. Suh i zagrijan zrak otežava spavanje jednako kao i jutarnje razbuđivanje (imat ćete suho grlo i kožu). Puno bolje rješenje je dodatni pokrivač. Ali ne spavajte ni u previše hladnoj sobi, istraživanja su dokazala da na hladnoći sanjamo ružne snove. Dakle najbolja je zlatna sredina.

Tijelo voli Ne samo da voli već mu i trebaju voće i povrće. Većina nas ljetne jelovnike sastavlja od salata, svježeg voća i laganih jela. Ali zimi, zbog nedostatka vremena i hladnoće, posežemo za kaloričnijim jelima, a često i za gotovom, industrijski pripremljenom hranom. No i zimi su nam dostupne mahunarke


No nemojte gladovati zbog straha od viška kilograma, unos određene kalorijske vrijednosti potreban je za dobru formu i dobro raspoloženje.

Zadovoljstvo prije svega Tjelesna aktivnost korisna je za vitkost i za raspoloženje. Nemojte zimu i hladnoću uzimati kao izliku. Naprotiv, malo sporta pomoći će vam da se riješite stresa i bolje promatrate svoje tijelo, inače prekriveno slojevima zimske odjeće. Tjelesnu aktivnost ili sport provodite umjereno, ali redovito, jer aktivnost pogoduje imunosnom sustavu koji će biti spreman odgovoriti na sve zamke zimskih virusa i bakterija. Odaberete li aktivnost koja vam predstavlja zadovoljstvo, učinak će biti višestruko bolji.

Razlog više Ovih savjeta posebno se pridržavajte ako ste žena. Utvrđeno je da, za razliku od muškaraca, žene sporije sagorijevaju masnoće (kalorije!), a tome je razlog, kažu znanstvenici, reproduktivna uloga žena. Ta razlika nije bezazlena – čak 500 kcal u jednom danu!

Iskoristite i najslabiji tračak sunca

Slatki učinci gorkog kakaa

Iskoristite svaki sunčani dan i prošećite po svježem zraku. Osim što će vam kretanje poboljšati raspoloženje, sunce će pridonijeti sintezi vitamina D koji je, osim za kosti, koristan protiv tjeskobe, snažan je antidepresiv.

Gorki prah kakaa ima tisuće pozitivnih učinaka, poboljšava raspoloženje i pomaže spriječiti srčanožilne bolesti. To posljednje djelovanje potvrdila su neka istraživanja prema kojima kakao snižava razinu štetnog LDL kolesterola istovremeno podižući razinu korisnog

HDL kolesterola. Najbolje ga je konzumirati u prahu, bez termičke obrade, primjerice dodajte ga u jogurt, bez šećera. Dobar je izbor i čokolada za kuhanje s najmanje 70 posto kakaa ili više jer što je veći postotak kakaa, u čokoladi je manje šećera, a upravo šećer smanjuje blagotvorno djelovanje kakaa. ■

i žitarice, neke vrste povrća i voća: jabuke, kruške, orasi, gljive, poriluk, kelj, brokula... Tim namirnicama obogatite jelovnik jer sadrže sastojke koji jačaju imunost i pomažu vam da se obranite od sezonskih tegoba.

Vitka linija usprkos zimi Jedete li zdravo, održat ćete dobro raspoloženje, ali i vitku liniju, izbjeći ćete „zimsko“ nakupljanje kilograma ili „jo-jo“ učinak dijeta kojima nakon zime želite skinuti višak kilograma. Naime, česte promjene tjelesne težine, tvrde stručnjaci, povećavaju opasnost od pretilosti. Zdrave vijesti 29


zanimljivosti ➔ U razdoblju od jedne do pet godina ljudsko tijelo izmjeni gotovo sve atome od kojih je građeno. Dakle, u svega nekoliko godina naše se tijelo potpuno izmijeni i obnovi. ➔ Povišena tjelesna temperatura je obrambeno sredstvo imunosnog sustava kojim se želi riješiti patogenih čimbenika. ➔ Otpuštanje hormona prostaglandina E2 pokreće cijeli niz procesa koji, povisujući tjelesnu temperaturu, poboljšavaju pokretljivost i fagocitozu bijelih krvnih stanica, T-stanica i aktivnost interferona, mogu smanjiti aktivnost brojnih toksina. ➔ Tijelo djeteta ima 300 kostiju, tijelo odraslog čovjeka ima ih 206. ➔ Dječje kosti brže se razvijaju u proljeće. ➔ Jezik je građen od 16 zasebnih mišića.

➔ Zvuk koji srce proizvodi pri otkucajima zapravo je zvuk otvaranja i zatvaranja srčanih zalistaka. ➔ Velik broj ljudi stavlja dlan na lijevu stranu prsnog koša vjerujući da su dlan stavili na srce. Griješe, srce se zapravo nalazi u sredini prsnog koša, ali ga bolje čujemo na lijevoj strani jer je srčani mišić blago nagnut u lijevu stranu. ➔ Stari Egipćani su, pripremajući pokojnika za ukop, u tijelu ostavljali jedino srce. Vjerovali su naime da se u srcu skriva moć prelaska u vječni život. ➔ Srce odrasle osobe u jednoj minuti prosječno otkuca 72 puta, ali tijekom povećana napora ili bavljenja sportom može doseći i 200 otkucaja u jednoj minuti.

➔ Do 70. godine života udahnemo najmanje 600 milijuna puta.

Upoznajte bolje svoje tijelo

➔ Najmanji mišići ljudskog tijela nalaze se u uhu.

Doznajte što sve skriva ljudsko tijelo, koja je snaga pojedinih organa

➔ Mišići proizvode toplinu potrebnu za održavanje tjelesne temperature. ➔ Ljudsko tijelo ima ukupno 96 000 kilometara krvnih žila.

➔ Spermatozoid je najmanja stanica ljudskog tijela, ženska jajna stanica je najveća stanica ljudskog tijela. ➔ Bubrezi pročišćavaju krv prosječnom brzinom od 57 litara u jednom satu. ➔ Naše srce dnevno obavi 100 000 otkucaja, 35 milijuna puta u jednoj godini, a 2500 milijuna tijekom života prosječna trajanja. ➔ Srce je veliko otprilike koliko i šaka. ➔ Stisnite tenisku lopticu svom snagom. To je otprilike snaga koju vaše srce upotrebljava za pumpanje krvi svaki put kad krv prolazi kroz njega. ➔ Tijekom cijelog života srce propusti i pumpa otprilike jedan milijun barela krvi. ➔ Aorta je najveća od svih arterija, ima promjer sličan promjeru crijeva za polijevanje vrta, no da bi se dostigao promjer jedne vlasi, potrebno je spojiti deset kapilara.

30 Zdrave vijesti

➔ Snaga koju srce proizvede radom u jednom danu bila bi dovoljna za pokretanje automobila brzinom od 32 km/sat. ➔ U jednoj minuti srce pumpa 4,5 litre krvi, 6480 litara u jednom danu. ➔ Od svih mišića našeg tijela srčani mišić radi najviše. ➔ Lev na hebrejskom znači srce. U Talmudu se ta riječ pojavljuje 190 puta s različitim konotacijama. ➔ Za života prosječnog trajanja jedna osoba može pojesti 50 tona hrane i popiti 50 000 litara raznih napitaka. ➔ Mišići očiju pomaknu se otprilike 100 000 puta u jednom danu. Da bismo toliko pokreta mišića postigli nogom, morali bismo prohodati 80 kilometara. ➔ Bez hrane možemo izdržati sedam dana, ali bez vode samo 48 sati.


➔ Kosa brže raste noću, a dnevno ispadne otprilike 100 vlasi.

➔ Na glavi čovjeka ima prosječno 100 000 vlasi.

➔ U želudac može stati od pola do dvije litre hrane.

➔ Kapljice koje izbacimo kihanjem putuju približnom brzinom od 965 km/sat.

➔ Vlas u jednom tjednu izraste dva-tri milimetra.

➔ 100 šalica kave konzumirane unutar četiri sata mogu uzrokovati smrt.

➔ Prosječna duljina jezika iznosi deset centimetara.

➔ Svakog dana proizvodimo od litru do litre i pol sline. Njezina funkcija je omekšavanje hrane, pripremanje hrane za proces probave u želucu.

➔ Osobe plave boje kose imaju više vlasi nego većina ljudi s tamnom kosom.

➔ Osjet mirisa poboljšava se inhalacijom pare pod pritiskom jer većina supstancija inhalirane pare dospije do receptora mirisa u nosnicama.

➔ Mačke i psi, kao i ljudska bića, mogu biti dešnjaci ili ljevaci. ➔ Prema znanstvenim istraživanjima, muškarac u jednom danu izgovori 15 000 riječi, žena ih izgovori 30 000. ➔ Kosa inteligentnih osoba ima više cinka i bakra. ➔ Samo jedna od dvije milijarde osoba živi dulje od 116 godina. ➔ Srce za pumpanje krvi stvara tlak toliki da bi se krv izvan tijela mogla raspršiti uokolo deset metara. ➔ Nemoguće je kihnuti otvorenih očiju.

➔ Mozak se može naviknuti na mirise, pa i one najneugodnije. On se jednostavno isključuje i više ne registrira takve mirise. ➔ Naš osjet mirisa postaje slabiji usporedo sa starenjem. ➔ Okusni pupoljci aktivni su samo kada su u kontaktu sa supstancijama hrane koje je prethodno otopila slina. ➔ Dijete se rađa s okusnim pupoljcima u cijeloj usnoj šupljini. Postupno se broj okusnih pupoljaka smanjuje, da bi na kraju ostale samo na jeziku.

➔ Razvučeno tanko crijevo bilo bi dugačko otprilike 6,5 metara, debelo crijevo svega 1,5 metar. ➔ Štucavica nastaje zbog naglih kontrakcija dijafragme, struja zraka pod pritiskom dolazi do glasnica koje ostaju zatvorene zbog čega nastaje zvuk štucanja. ➔ Desno plućno krilo veće je od lijevog kako bi na lijevoj strani prsnog koša bilo više mjesta za srce. ➔ Izdisanjem ljudi ispuste količinu vode koja je otprilike jednaka ukupnoj količini pitke vode na planetu. ➔ Hormon rasta djeluje posebno noću, zbog toga je spavanje za djecu jako važno. ➔ U stanjima straha, tjeskobe i šoka nadbubrežna žlijezda proizvodi adrenalin koji tijelo priprema za veliku fizičku aktivnost.

➔ Nemoguće je izvršiti samoubojstvo zadržavajući dah.

➔ Okusnih pupoljaka ima najviše na rubovima jezika.

➔ Kad ne bi bilo kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, očekivana duljina života bila bi 99,2 godine.

➔ Suze su potrebne za održavanje vlažnosti i čistoće očiju.

➔ Hormoni su prisutni u krvi.

➔ Uši djece osjetljivije su od ušiju odraslih.

➔ U prosjeku dešnjaci žive devet godina dulje od ljevaka.

➔ Bedrena kost (femur) najduža je i najjača kost ljudskog tijela (46 centimetara), a najmanja je u uhu – dugačka svega 2,5 milimetara.

➔ Ujutro, odmah nakon ustajanja, viši smo za otprilike jedan centimetar nego popodne. Razlog toj razlici jest slijeganje hrskavica kralježaka tijekom dana.

➔ Funkcija znoja jest hlađenje tijela pri velikim vrućinama. ➔ Ne postoje dva ista otiska prstiju. ➔ Koža sadrži pigment koji koži daje boju i štiti je od sunca. Tamna koža ima više melanina. ➔ Prosječna debljina kože iznosi dva milimetra. ➔ Tamne pjegice na koži rezultat su neravnomjerne proizvodnje melanina. ➔ Kućna prašina sadrži veliku količinu odumrlih stanica naše kože.

➔ Zubi su prekriveni caklinom, to je najtvrđa tvar koju proizvode živi organizmi. ➔ Pri hodanju pokrećemo otprilike 200 različitih mišića. ➔ Najveći je glutealni mišić, a najmanji je u uhu (dugačak je samo 1,2 milimetra). ➔ Mišićima je neprestano potreban šećer i kisik, nedostaju li im, stvara se mliječna kiselina koja uzrokuje umor i bol mišića.

➔ Noktu na ruci potrebno je šest mjeseci da izraste jednu svoju dužinu, od korijena do vrha.

➔ Hrana u želucu ostaje između tri i pet sati, a potom između šest i dvadeset sati u debelom crijevu.

➔ Nokat u jednom tjednu izraste 0,55 milimetra, a može općenito izrasti 30 centimetara i više.

➔ Epiglotis je „poklopac“ smješten na dušniku, onemogućava prolazak hrane u dušnik.

➔ Djevojčice rastu brže od dječaka.

➔ Zvuk otkucaja srca djeluje umirujuće na novorođenče. ➔ Fetus kisik prima iz tijela majke, a prvi plač zapravo je početak rada pluća. ➔ Bubrezi pročiste krv cijelog tijela svakih pet minuta. ➔ S jednim bubregom možemo živjeti. Ako jedan bubreg prestane raditi, drugi se povećava i preuzima njegove funkcije. ➔ Naziv losion potječe od latinske riječi lotium. Stari Rimljani su kao losion za njegu kose koristili urin jer je uništavao uši i smanjivao prhut. Urin su u to doba upotrebljavao i za bojenje tkanina. ➔ Pokrijemo li uši, tj. ne čujemo li, gubimo sposobnost orijentacije. Zdrave vijesti 31


djeca

Na hladnoći Siječanj i veljača dva su najhladnija mjeseca, no to nije razlog da dijete ne izlazi van. To vrijedi i za novorođenčad. Od 13 do 14 sati temperatura zraka je nešto viša nego jutarnja, to je pravi trenutak za šetnju parkom kako bi dijete barem malo proboravilo na čistom zraku i dnevnom svjetlu ili suncu. Učestalo obolijevanje djece u zimskim mjesecima nije posljedica hladnoće, već boravka u zatvorenom i udisanja „recikliranog“ zraka koji može sadržavati viruse i ostale štetne čestice. U zatvorenom prostoru zrakom se lakše prenose kapljice sline, a upravo je to jedan od putova zaraze. Da biste djetetu osigurali što bolju kvalitetu zraka u kući, redovito provjetravajte prostorije unatoč zimi, koristite ovlaživače zraka i redovito ih čistite. Pri određenoj vlažnosti zraka štetne čestice lakše padaju na pod te je opasnost od eventualne zaraze virusima i drugim mikroorganizmima znatno manja nego kad je zrak u prostoriji suh pa čestice ostaju lebdjeti u zraku i sporije padaju na pod.

S malo šećera manje boli Dadete li djetetu malo šećera, lakše će podnijeti cijepljenje, pomoći ćete djetetu da manje plače. Tako barem tvrde znanstvenici nakon nedavno završene studije kojom je bilo obuhvaćeno 1500 djece za cijepljenje. Djeca su neposredno prije cijepljenja dobila nekoliko kapi otopine šećera u vodi, neka djeca nisu plakala, dok su neka plakala, ali manje. Nije dokazano da šećer ublažava bol, no slatki okus svakako djeluje umirujuće. Uzevši u obzir da od rođenja do prve godine života dijete dobije čak 15 injekcija, isplati se isprobati ovu novu metodu. Pretpostavlja se da šećer sprečava napadaj plača i ublažava traumu cijepljenja, kako djece, tako i roditelja. Slijedom provedene studije trebalo bi prije cijepljenja ili neke druge injekcije djetetu dati nekoliko kapi (uz pomoć kapaljke) otopine šećera u vodi koja otpušta tvari analgetskog učinka te podražava receptore okusa koji daju osjećaj ugode. Analizom podataka istraživanja utvrđeno je da „smirujući“ učinak saharoze počinje dvije minute nakon uzimanja. Dr. Manal Kassab, znanstvenica s Odjela za zdravlje majke i djeteta Univerziteta za znanost i tehnologiju u Irbidu (Jordan) objašnjava: – Dadete li djetetu nešto slatko neposredno prije injekcije, pomoći ćete mu da ne plače. Iako ne možemo tvrditi da otopine šećera smanjuju bol povezanu s ubodom igle, rezultati istraživanja su ohrabrujući.

32 Zdrave vijesti

Najbolje pelene One za jednokratnu uporabu ili one koje se peru? Pelene za jednokratnu uporabu idealne su za prve tjedne života, tvrde britanski liječnik Laurent i pedijatar Reader. Pelene koje se peru skuplje su, ali samo u početku, treba ih najmanje 24, a ukupnom trošku treba dodati i trošak pranja i glačanja. Ipak, uza sve to pelene koje se peru isplativije su, a možete ih upotrijebiti za drugo dijete. Te pelene usto pridonose zaštiti okoliša. Istina, pelene za jednokratnu uporabu praktičnije su i jednostavnije, ali: – do treće godine života jedno dijete potroši pet-šest tisuća pelena – dnevno se na otpadu u Europi nađe tek nešto manje od 100 milijuna pelena koje se teško razgrađuju – godišnje se u svijetu za proizvodnju 18 milijardi pelena, potroši 12 milijardi ulja, 82 tone plastike i 1,3 milijuna tona drva. Manja potrošnja pelena za jednokratnu uporabu značila bi uštedu za obitelj i veliki doprinos očuvanju okoliša.


Koliko spavanja Potreba za spavanjem mijenja se usporedo s odrastanjem: ➤ novorođenčetu je potrebno 18 – 20 sati sna, a uz to i kratki odmori ➤ od 6. mjeseca do 1. godine dijete spava oko 15 sati uz dva kratka odmora tijekom dana ➤ oko 2. godine treba mu 3 – 14 sati spavanja i jedan dnevni odmor ➤ od 3. do 5. godine djetetu treba 12 sati spavanja uz postupno sve kraći dnevni odmor.

Djeca produljuju život Ljudi koji imaju djecu živjet će dulje. Tako barem proizlazi iz jednog danskog istraživanja koje objavljuje časopis Journal of Epidemiology and Community Health. Istraživanje je zapravo bilo „prirodni eksperiment“, objašnjava voditelj istraživanja profesor Esben Acerbo, u kojem su analizirani podaci o parovima podvrgnutima umjetnoj oplodnji, a obuhvaćena je 21 tisuća parova. Utvrđeno je da spoznaja o nemogućnosti oplodnje i rađanja povećava rizik od prerane smrti. Autori istraživanja ističu kako nije dokazana povezanost uzroka i posljedice, no kako je utvrđeno da osobe koje ne mogu imati djecu u prosjeku žive kraće bilo zbog tumora bilo zbog kardiovaskularnih bolesti. U usporedbi s osobama koje imaju djecu ta opasnost za muškarce je dvostruko, a za žene čak četverostruko veća. Rezultati ovog istraživanja u cijelom su svijetu potaknuli burne rasprave, no psihologinja Helen Nightingale objašnjava: – Ljudi koji ne mogu imati djecu manje su motivirani boriti se za život. Primjerice, osoba koja oboli od raka dobiva potporu obitelji, razmišlja o budućnosti svoje djece ili unuka, zanima je što ih očekuje u budućnosti, a to joj zasigurno daje dodatnu snagu da se bori protiv bolesti. Upravo to potvrđuju rezultati ovog istraživanja. Zdrave vijesti 33


rast i razvoj

Znatiželja najbolji put do znanja Iako vas dijete ponekad zamara beskrajnim pitanjima ili neredom kojim završavaju njegove istraživačke aktivnosti, nemojte suzbijati njegovu znatiželju, ona je nužna za pravilan razvoj i napredak

D

jeca su prirodno znatiželjna. iželjna. Ona ko funkcionira tek moraju otkriti kako svijet i ljudi u njemu, sve ih o neumorno zanima i privlači. Zato postavljaju bezbroj pitanja i nerijetko izluđuju roditelje jer gotovo jee uvijek svaki nje. No ako odgovor poticaj za novo pitanje. se ima na umu da kroz tu igruu pitanja djeca otkrivaju svijet, razvijajuu se i uče razmišljati, lakše je sačuvati strpljenje, a odnu dječju ono se višestruko isplati. Prirodnu našanjem znatiželju roditelji svojim ponašanjem utkavanjem, vrlo lako mogu prigušiti – ušutkavanjem, m neodgovaranjem ili površnim odgovaranjem mogu navesti dijete na e. Osim toga, „isključivanje“ svoje znatiželje. dgovara treba paziti i na to kako se odgovara crpnih djetetu jer davanje previše iscrpnih zbiti potrebu odgovora može u djetetu suzbiti epoznato. da samo istražuje i otkriva nepoznato. Zato je ponekad važno dati samo dio ao što su „Što odgovora i zatim pitanjima kao ako bi ti na ti misliš zašto je tako?“ ili „Kako ete da samo to odgovorio?“ potaknuti dijete potraži odgovor. Poticanjem znatiželje valitetniji djetetu omogućujete brži i kvalitetniji enjem razvoj, održavanje želje za učenjem i stjecanjem novih iskustava, a to je vu budućem preduvjet napretka u djetetovu rpljivo na životu. Stoga odgovarajte strpljivo djetetova pitanja i vlastitim primjerom potičite znatiželju.

34 Zdrave vijesti


Ne g govorite, pitajte!

odgovor popratite glasnim oduševljenjem ili pohvalom.

zapravo isti postupci koje će vaše dijete primjenjivati kasnije u učenju za školu ili na fakultetu pa će mu vještina traženja Zajedno do odgovora podataka, njihova uspoređivanja i biranje Ako vam dijete postavi pitanje na koje najbolje opcije itekako pomoći u budućem ne znate odgovor (na primjer, ako vas za životu. Takvim ćete malim zadacima neku životinju na televiziji ili u slikovnici odlično usmjeriti prirodnu djetetovu pita gdje živi), nemojte znatiželju i uz to ga se sramiti reći da ne učiniti zadovoljnim znate, već pokušajte Istraživanja su pokazala i ponosnim što vam zajedno potražiti je pomagao u tako da djeca kod koje je odgovor. Pokažite mu važnom „zadatku“. prirodna znatiželja vlastitim primjerom da Tipovi nije sramota ne znati suzbijena i zakočena znatiželje nešto već ne željeti stječu manje prijatelja, Pokušajte prepoznati znati. Ne p požurujte manje se druže, manje djetetov tip znatiželje Prilagodite jer ona nije kod odgovor odg čitaju, ali i teže uče jer svakog djeteta pitanja Kad postavite p pitanje, nemojte požurivati Usporedo s rastom izražena na isti dijete da odgovori ili pohvalama i ih je teže motivirati, djeteta mijenjajte tip primjerice, nagra nagradama za brzi odgovor prenositi inspirirati i potaknuti način: pitanja koja ćete mu neka su djeca poruk poruku da je bitna brzina u odgovaranju. postavljati. S pitanja Uvijek ostavite djetetu dovoljno vremena u njima želju za novim sklonija misaonom kao što su „što je to“ obliku istraživanja, da odgovori od ili mu čak i sami recite da spoznajama ili „tko je to“ prijeđite dok su druga više prvo malo m razmisli i da ne mora odmah na pitanja koja će ga orijentirana na fizičke odgov odgovoriti. Budete li uvijek pitali dijete potaknuti na razmišljanje. Na primjer: aspekte poput dodirivanja, mirisanja, nešto za što ste sigurni da zna odgovor „Što misliš zašto limenke bacamo u stavljanja u usta, penjanja, zavlačenja... i onda nagradili brzinu, nećete postići posebne spremnike?“, ili ako prođete kraj Te su razlike u određenoj mjeri povezane željen željeni cilj. A glavni cilj je da djetetovu beskućnika, možete pitati: „Kako bi ti s temperamentom djeteta. Primjerice, znatiž znatiželju usmjerite prema samostalnom pomogao ovom čovjeku?“ U današnjem povučena i bojažljiva djeca, iako su i i logičkom logič razmišljanju. Stoga, ako ga svijetu djeci je potrebno više od pukih ona po prirodi vrlo znatiželjna, sklona i pitat pitate nešto što zna i na što će brzo informacija. Moraju naučiti povezivati su susprezati svoju znatiželju, ta djeca odgov odgovoriti, odmah nastavite sljedećim stvari i pronalaziti rješenja jer će se, u osjećaju strah od svega što im je novo i pitanj pitanjem koje će ga potaknuti na suprotnom, u budućem životu teško nepoznato, stoga je takvu djecu potrebno razmi razmišljanje. Na primjer, ako vam na snalaziti. više poticati i ohrabrivati da se prepuste pitanj pitanje „Znaš li što znatiželji i upuste u istraživanja, a ne ih znači crveno svjetlo?“, Poticanjem znatiželje Zdrava sputavati i potpirivati njihove strahove odma odmah odgovori: znatiželja negativnim upozorenjima tipa „nemoj „Znam „Znam, znači da treba djetetu omogućujete Osim učenja i upijanja vikati“, „nemoj to dirati“, „nemoj se stati“ stati“, pitajte ga zna brži i kvalitetniji razvoj, novih informacija, penjati“, „nemoj tamo ići”“, „nemoj ovo, li zašt zašto je važno da na tom mjestu stoji podržavate njegovu znatiželja ima još jednu „nemoj ono”… Na taj način u njima ubijate važnu komponentu, želju za novim iskustvima. sema semafor ili zna li kada želju za učenjem i a to je poticaj na treba stati ako nema istraživanje. To možete Uspjeh je pokušati sema semafora. stjecanjem novih pokazati djetetu na Znatiželja, posebno u djece, često biva iskustava Odgovorite Odg najjednostavnijim uzrokom nereda, padova, mrlja, blatprimjerima iz nih ruku i slično, no na roditeljima je da pitanjem pita svakodnevnog života. Na primjer, zamolite svojim pozitivnim stavom prema takvim Kad vas v dijete pita: „Što je to?“, nemojte ga da vam pomogne potražiti trgovinu „nuspojavama“ znatiželje potiču dijete da odma odmah servirati odgovor, već ga pitajte: gdje su najpovoljnije cijene bicikala. ustraje u svojim pokušajima. Na primjer, „Što tti misliš?“, ili mu pak kažite što je Zajedno ispitajte rodbinu i prijatelje, ako petogodišnje dijete pokušava preskoto, a zatim z ga pitajte: „Što misliš kako pregledajte oglase po novinama, čiti uže i pritom deset ili više puta padne, to funkcionira?“, fun ili: „Što on radi?“, ako pretražite podatke na internetu i zatim nemojte to tretirati kao neuspjeh, nego ga je riječ o osobi. Na primjer, sretnete li na nazovite nekoliko brojeva i raspitajte pohvalite zbog upornosti i ohrabrite ga da stubiš stubištu poštara i dijete vas pita tko je se o detaljima, pa zajedno procijenite pokušava dok ne uspije. Iz toga će dijete to, odgovorite od mu da je to poštar i pitajte što vam se čini najboljim izborom. To su izvući pouku da se upornost isplati. ■ ga zna li što on radi. Svaki djetetov točan Kad d dijete progovori, obično ga roditelji uče go govoriti i povezivati pojmove tako što prstom pr pokazuju stvari ili osobe i zatim kažu što je to ili tko je. No nakon kraćeg vremena promijenite metodu i kad pokaž pokažete prstom nekoga ili nešto, pitajte: „Tko je j to?“ ili „Što je to?“. Zatim djetetu dajte malo vremena da samo pokuša odgov odgovoriti, ali nemojte čekati da postane uznem uznemireno. Ako vidite da mu ne ide, pomo pomognite mu s jednim ili dva slova ili mu vi kaž kažite odgovor i zatim ga pitajte nešto lakše ili nešto za što ste sigurni da zna odgov odgovor kako biste ga ohrabrili.

Zdrave vijesti 35


ljepota

Zimsko sunce opasno za oči U planinama, a posebno na snijegu, sunce je višestruko opasno zbog toga što se UV zrake odbijaju o površinu snijega. Uz kožu, u opasnosti su i oči. Zbog refleksije, UV zrake na snijegu su opasnije za čak 85 posto u usporedbi s onima na pijesku, gdje se njihovo štetno djelovanje povećava za 5 – 10 posto. Osim toga njihova količina povećava se usporedo s povećavanjem nadmorske visine: + 10 posto na svakih 1000 metara. Ne zaštitite li oči kvalitetnim naočalama, izlažete se opasnosti od oštećenja i istinskih opeklina koje se u djece mogu javiti odmah, a u odraslih tijekom 4 – 6 sata boravka na snijegu bez naočala. Uz to što mogu ubrzati starenje oka, opekline od sunca mogu povećati rizik za nastanak katarakte.

Neodoljivi ruž Do početka 20. stoljeća sastav ruževa za usne bio je prilično jednostavan: masna baza i boja (vrlo često dobivena od ljuske crnog grožđa). No nastojeći zadovoljiti zahtjeve tržišta, proizvođači su obogatili ruževe novim supstancijama. Danas su ruževi sjajni, postojani i ukusni, paleta boja je raskošna, a popis sastojaka gotovo da je nepregledan. Najmanje je pet osnovnih sastojaka: masna supstancija koja daje teksturu, miris, boja, konzervans i UV zaštitno sredstvo koje sprečava promjenu osnovnih svojstava na suncu i svjetlu. Kako bi se poboljšala postojanost boje i teksture, osim nekih uobičajenih konzervansa (koji također mogu izazvati alergijske reakcije) u nekim ruževima ima i olova, a štetnost olova odavno je dokazana. Ipak, nije to razlog da se u potpunosti odreknete ruža, izbjegnite nepoželjne i opasne sastojke tako da prije kupovine proučite popis sastojaka – isto kao što radite kad kupujete neki proizvod za njegu kože.

Koža voli šećer Monosaharidi i glikani, te i druge nazive za šećer naći ćete na popisu sastojaka nekih kozmetičkih proizvoda, isplati se isprobati ih. Svi derivati šećera imaju hidratantno i omekšavajuće djelovanje, dakle pomažu koži da sačuva vodu koja joj je potrebna za vitalne funkcije i obranu od vanjskih štetnih djelovanja, te istovremeno koži daju mekoću i elastičnost. Šećer i njegove derivate koža dobro prepoznaje i u potpunosti iskorištava, ne uzrokuju alergijske reakcije. Zbog toga su vrlo čest sastojak hidratantnih krema i krema anti-age djelovanja.

Pušačima ispada kosa Pušenje ubrzava starenje kože, ali i povećava opasnost od ispadanja kose. Novija istraživanja potvrđuju da postoji poseban oblik alopecije – ispadanja kose uzrokovan pušenjem. To saznanje ne čudi ako se zna da dim cigarete sadrži čak 4000 kemijskih supstancija, a vlas ima tu sposobnost da dugo „pamti“ sve što jedemo, pijemo i unosimo u organizam disanjem. Zbog toga se analizom u vlasi pušača nalazi i nikotin, ali ne i ostale tvari koje su potrebne za vitalnost i normalan rast kose.

36 Zdrave vijesti

Starenje kože Starenje je prirodni proces koji ne možemo zaustaviti, ali ga je itekako moguće usporiti i ublažiti vidljive znakove. Ma kako da je djelotvorna krema koju s tim ciljem koristite, bit će još djelotvornija ako jelovnik obogatite povrćem i voćem, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, izbjegavate alkohol i pušenje, krećete se i vježbate, stres držite pod kontrolom.


namirnice

TOFU kameleon na jelovniku

Tofu na grilu Priprema 15 minuta * kuhanje 15 minuta Za 4 osobe: 4 kriške tofua (debljine otprilike 1 cm) ● 4 svježe datulje ● 4 male mrkve ● 2 žlice marmelade od limuna ● 2 žlice slanog maslaca ● Majčina dušica ● sol ● maslinovo ulje ● balzamični ocat ● crvena papričica u prahu Datuljama izvadite koštice, izdubite ih uskom žličicom i napunite marmeladom od limuna. Slani maslac otopite na umjerenoj vatri, dodajte datulje, pokrijte i kuhajte deset minuta na laganoj vatri. Mrkve operite, ogulite i narežite po duljini na trakice. Posolite, začinite maslinovim uljem i balzamičnim octom. Tofu narežite u obliku trokuta i stavite na zagrijani gril da dobije žućkasto-smeđu boju. Pecite otprilike pet minuta sa svake strane. Tofu pospite papričicom, majčinom dušicom i po želji dodajte malo soli.

Kockice ili listići u prilogu ili u juhi. Tofu se može pripremiti na stotine načina, upija okuse namirnice s kojom se kombinira, stječe njenu aromu. Mijenja se poput kameleona i jelima daje ugodnu lakoću i teksturu

N

eutralna i bezlična namirnica. Ako koja namirnica i zaslužuje takav opis, tofu, „sir od soje“, nikako ga ne zaslužuje. Zapečen na grilu, karameliziran, pirjan, pečen u pećnici, pohan… svakim načinom pripreme tofu dobiva drugačiji okus, a bezličnim i neutralnim mogu ga smatrati samo oni koji su ga probali hladna, jer upravo je toplina ta koja mu treba da razvije svoju aromu i okus. Osim toga, doda li se drugim namirnicama, zagrijani tofu dodatno ističe njihovu aromu.

Sveto zrno Svoju popularnost tofu duguje soji od koje se dobiva. U drevnoj Kini ta hranjiva mahuna bila je među pet „svetih zrna“ uz rižu, pšenicu, raž i proso. Mongolski doufu u Japan su u 8. stoljeću donijeli budistič-

38 Zdrave vijesti

ki svećenici, da bi u 12. stoljeću postao nezaobilazna, svakodnevna namirnica. Upoznavajući način prehrane Japanaca, zapravo otkrivajući pozitivne utjecaje japanske prehrane na zdravlje, stanovnici Zapada prihvatili su pored ostalog soju i tofu, tako da se posljednjih desetljeća soja uvelike uzgaja u cijelom svijetu.

Kriju li te namirnice tajnu dugovječnosti Azijata? Istraživanja doista pokazuju da Japanci manje obolijevaju od osteoporoze, raka dojke i neugodnih navala vrućine u menopauzi. Druga su pak istraživanja pokazala da tofu ima značajnu ulogu Idealna je u prevenciji srčanonamirnice za žilnih bolesti jer je izvanredna namirniosobe koje ca za držanje kolepokazuju sterola u preporučeintoleranciju nim vrijednostima. na mlijeko Osim toga tofu je idealna namirnica za i mliječne vegetarijance, važan proizvode je izvor bjelančevina biljnog porijekla te je, kao i ostale mahunarke, bogat željezom, magnezijem i vlaknima. Istovremeno tofu ne sadrži masnoće životinjskog porijekla, kao ni kolesterol, ali sadrži nezasićene biljne masnoće i lecitin. ■

Kako pripremati Stručnjaci makrobiotičke kuhinje savjetuju termičku obradu tofua, čime on postaje lakše probavljiv. Može se: – izrezan na kockice prokuhati u vodi s malo soli – narezan na listiće dodati juhama od povrća, umaku od rajčica – zamijenite li petinu brašna, šećera, jaja ili maslaca u svojim uobičajenim receptima mekanim tofuom, dobit ćete jelo začuđujuće dobra okusa – tofu narezan na sitne kockice pomiješajte s povrćem za prilog mesu, peradi ili ribi.


ljepota

Ceramidi nevidljive, ali potrebne čestice Pojam ceramida pojavio se kad su otkriveni neki dijelovi i funkcije kože, a za koje se utvrdilo da su itekako važni za cjelokupnu funkciju kože. Od ranije su ceramidi bili poznati biolozima i neurobiolozima jer su ih susretali u strukturama živčanog tkiva. Ali u kozmetici i dermatologiji ceramidi nisu našli svoje mjesto iz jednostavnog razloga što se nije znalo da su prisutni i u koži. Ceramid nastaje spajanjem masne kiseline s česticom sfingozina. Važan je sastojak površinskog sloja kože epiderme, kao i rožnatog sloja kože, o čijoj kompaktnosti ovisi hoće li koža biti sposobna zadržati vodu. Ceramidi čine 40 posto lipida rožnatog sloja kože (uz kolesterol i masne kiseline), oni su poput cementa koji veže opeke nekog zida, međusobno povezuju odumrle stanice kože i tako sprječavaju gubitak vode, ali i prodiranje štetnih tvari u kožu, daju koži elastičnost i kompaktnost. U rožnatom sloju ljudske kože otkriveno je 11 vrsta ceramida koji se razlikuju po sastavu.

Kist i kako ga upotrijebiti Malo koja žena se danas šminka prstima. Osim što za svaki proizvod postoji primjeren kist, jednom kad ih se proba, teško je odoljeti njihovoj mekoći, ali i lakoći nanošenja šminke. Plosnat kist odličan je za nanošenje podloge koja se u nekoliko poteza nanosi u kompaktnom sloju. I korektor podočnjaka nanosi se plosnatim kistom, ali je ovaj kraći i uži. Okrugao i mekan kist koristi se za nanošenje rumenila. Omogućava nanošenje proizvoda u tankom sloju, kao i besprijekorno sjenčanje. Plosnat i gust kist služi za nanošenje sjenila. Uzak šiljati kist upotrebljava se za nanošenje tuša, ali i za nadopunu obrva. Plosnat i čvrst kist zaobljenog vrha pogodan je za nanošenje ruža na usne. Bez obzira na to za što vam je potreban, poželjno je da kist bude od prirodnog materijala, a redovito čišćenje je prijeko potrebno.

S.O.S. za ruke i nokte

Posvjetljivač tena Služi za posvjetljivanje i isticanje određenog dijela lica. Može ga koristiti svaka žena, bez obzira na oblik lica, ali oprez je potreban ako imate masnu kožu i kožu koja ima prirodni sjaj. Da biste istakli ili osvijetlili dio lica, nanesite posvjetljivač na jagodice i bradu, uz nos, u sredinu iznad gornje usne. Proizvode se u obliku kreme i praha, krema se lakše razmazuje i lakše nanosi u ujednačenom sloju. Koji god odabrali, uvijek ga nanosite kistom, brže ćete dobiti pravilan, ujednačen sloj „svjetla na licu“.

Isušena i gruba koža, ispucale kožice oko noktiju? Ni najljepši lak za nokte neće ih skriti, naprotiv, učinit će ih još vidljivijima. Načinite piling ruku i noktiju. Ako nemate specijalni piling za ruke i nokte, koristite piling za lice ili za tijelo. Nanesite piling na čiste i suhe ruke, trljajte ruke i nokte, potom malo navlažite i ponovno trljajte. Isperite mlakom vodom, dobro obrišite ruke i nanesite masku ili hranjivu kremu. Najbolje vrijeme za piling je večer, tako da maska ili krema mogu ostati preko noći.

Kombinacije za zdravu kožu Koža je najveći organ ljudskog tijela, a teži između dva i četiri kilograma. Svakih 7 – 10 tjedana potpuno se obnovi, a taj proces zapravo je stalan, koža se svaki dan ljušti odbacujući približno pet milijuna mrtvih stanica koje na površini ostavljaju mjesto novim stanicama. Proizvodi za njegu potrebni su svakako za zaštitu i održavanje pravilnog ritma svih funkcija kože, no izuzetno je važna njega iznutra. – Uzimate li vitamin C u kombinaciji s vitaminom E, ubrzat ćete cijeljenje oštećenje kože. – Kombinacija beta-karotena i vitamina A održat će pravilan ritam obnavljanja kože. Osim toga koži treba i voda, potrebno ju je zadržati u dubljim slojevima kože, ali i u površinskom sloju, koji ima zaštitnu funkciju. To svojstvo imaju hijaluronska kiselina, natrij, glicerin i ceramidi.


kosa

Upomoć! Imam perut Znatno je više od estetskog problema, perut je i simptom i posljedica koju treba liječiti primjerenim sredstvima i novim navikama sa. Može se javljati više puta u životu ili u nekim određenim životnim razdobljima. Suha perut. Javlja se na dehidriranoj koži vlasišta s koje se odvajaju ljuskice. Svrbež u ovom slučaju najčešće izostaje, kosa ne ispada više od uobičajenog, no ljuskice na kosi i odjeći predstavljaju veliki estetski problem. Ovaj oblik peruti najčešće se javlja sezonski, više zimi, dok u proljeće i ljeto nestaje. Jedan od najčešćih uzroka suhe peruti jest stres koji djeluje na probavu i za posljedicu ima ubrzano odvajanje odumrlih stanica kože vlasišta.

Zašto se javlja

P

ityriasis Capitis, u svakodnevnom govoru perut, problem je s kojim se mnogi susretnu barem jednom u životu, a neki čak i više puta godišnje. U osnovi problema je prekomjerno ljuštenje kože vlasišta. Tanke i male ljuskice kože opažaju se najprije kao „posip“ na koži uz korijen kose, potom ih opažamo uzduž vlasi i na odjeći. Ljuskice odljuštene kože obično su sivkasto-bijele boje. Osim što je neugodna zbog estetskih razloga, perut je simptom i posljedica poremećaja kože vlasišta. Obnavljanje stanica kože prirodni je proces koji ne opažamo sve dok se ne poremeti njegov ritam. No kad ljuštenje i otpadanje odumrlih stanica površinskog sloja kože postane ubrzano, a posebno kad je popraćeno pojačanim izlučivanjem sebuma, svrbežom i crvenilom, potrebno je potražiti primjerenu pomoć i poremećaj liječiti, otkloniti uzroke, a ne samo pokušavati riješiti se viška neugodnih ljuskica kože.

40 Zdrave vijesti

Perut može ukazivati na neke bolesti kože vlasišta, među kojima je i seborejički dermatitis, a može biti povezana s prekomjernim lučenjem sebuma, tj. javiti se na masnoj kosi.

Više vrsta Ovisno o problemu i vrsti ljuskica razlikujemo dva tipa peruti: Masna perut. Ljuskice kože ne padaju na ramena, ostaju priljubljene uz kožu vlasišta, „zalijepljene“ su viškom sebuma na koži i vlasima. Ova vrsta peruti popraćena je jakim svrbežom i crvenilom, u velikom broju slučajeva uzrokuje pojačano ispadanje kose. Ako se zanemari, masna perut može potaknuti pojavu seborejičkog dermatiti-

Pojavljivanje peruti može se povezati s više čimbenika: ● Prehrana ● Metabolizam masnoća ● Poremećaji probave ● Psihički problemi Potaknuta jednim ili više navedenih čimbenika perut se može javiti u bilo kojem dijelu godine i u svakoj životnoj dobi.

Kako prevladati problem Na tržištu je poprilično šampona i losiona protiv peruti. Neki sadrže sredstva koja sprečavaju razmnožavanje mikroorganizama ili supstancije keratolitičkog djelovanja koje potiču odvajanje odumrlih stanica kože i uspostavljaju normalan ritam obnavljanja kože. Važno je odabrati sredstvo koje uspješno suzbija prekomjerno ljuštenje, ali ne nadražuje i ne isušuje kožu

Prekomjerno i u nekim slučajevima kronično ljuštenje kože vlasišta najčešće se javlja u mlađih od trideset-četrdeset godina


JESTE LI ZNALI i kosu. No osim što je potrebno pronaći primjereno sredstvo za suzbijanje peruti, pomoći će i promjena nekih navika. Na što obratiti pažnju? ● Uravnotežena prehrana s dosta voća i povrća, ribe i bjelančevina. Savjetuje se izbjegavanje masne hrane i alkohola. Aminokiseline i vitamin B pomažu uspostavljanju ravnoteže vlasišta. ● Pretjerivanje s uporabom proizvoda za njegu kose može donijeti više štete nego koristi. Previše gela, pjene ili laka nakon pranja dodatno će pogoršati stanje. Proizvode za njegu kose i oblikovanje frizure valja koristiti s mjerom, a izbjegavati one masne koji često izazivaju svrbež. ● Svakodnevno pranje. Preporučuje se samo ako je nužno, ali uvijek s blagim sredstvima. Šamponi agresivna djelovanja oštećuju površinski hidrolipidni sloj kože vlasišta, dovode do pretjerane suhoće. Pri odabiru šampona treba voditi računa o tome da sadrži sredstva blaga djelovanja, ali i da odgovara tipu kose. ● Kape i šeširi prijatelji su peruti, znači neprijatelji zdrava vlasišta. Nosite ih samo kad doista morate, kad vas na to prisili

Vlas ima životni ciklus koji traje od jedne do šest godina. Svakog dana gubimo određeni broj vlasi koje zamjenjuju nove vlasi. Nova vlas kvalitetom bi trebala biti jednaka kao vlas koju je zamijenila i mjesečno rasti 1,27 – 1,9 mm. Kvaliteta vlasi i brzina njena rasta usko su povezane scirkulacijom jer krv u korijen vlasi donosi hranjive tvari. Sebum je prirodni proizvod lojnih žlijezda, a njegova najvažnija funkcija jest zaštita kože i vlasišta. Lojna žlijezda smještena je uz korijen dlake, a sebum koji izlučuje na površinu kože dospijeva kroz izvodni kanal kroz koji i vlas izlazi na površinu kože. No kako je žlijezda lojnica smještena u koži, ispod njene površine, sebum koji izlučuje podmazuje i onaj dio vlasi koji je unutar kože. Sebum je po sastavu građen od masnih kiselina, glicerida, estera voska. Kad dospije na površinu kože, miješa se s odumrlim stanicama, masnoćama i znojem. Na sastav sebuma utječu i drugi čimbenici poput hormona, načina prehrane i lijekova koje uzimamo. Sebum na površini kože i vlasi, pomiješan s drugim tvarima: – stvara zaštitni sloj i štiti kožu i kosu od štetnih djelovanja izvana – održava potrebnu hidraciju kože i kose – podmazuje i impregnira vlas, čime ona postaje otpornija i ljepša. hladnoća. Predugo i previše često nošenje kape ili šešira remeti prirodni proces znojenja, a time i prirodni proces pročišćavanja kože vlasišta. ● Cjeloviti tretman u pravom trenutku. Odaberite primjereno sredstvo protiv peruti, upotrebljavajte ga prema prilože-

nim uputama, no ne očekujte čuda ako istovremeno ne učinite ništa protiv stresa ili ne promijenite navike prehrane. Ako poduzmete sve mjere i ne uočite poboljšanje, obratite se dermatologu koji će vam propisati terapiju primjerenu vašem ■ problemu.

Zdrave vijesti 41


za stolom

Jelovnik za dobro raspoloženje Utječe li hrana na naše misli i osjećaje? Je li moguće boljom prehranom popraviti raspoloženje? Odgovor na oba pitanja teksta glasi DA, doznajte kako i vi to možete postići

S

tara latinska izreka „mens sana in corpore sano“ daje nam naslutiti da u nezdravom tijelu duh ne može biti zdrav, a nema ni „zdravih“ i stabilnih emocija. Onima koji sumnjaju u opravdanost te izreke možda će pomoći saznanje o nekim znanstvenim istraživanjima koja su potvrdila da osobe u dobroj tjelesnoj kondiciji (za koju preporučena tjelesna težina nije jedini pokazatelj, već je itekako važna energija tijela i duha) imaju bolje intelektualne sposobnosti. Postoji niz čimbenika povezanih s prehranom, oni više od drugih utječu na naše raspoloženje, osjećaje, na ukupan osjećaj zadovoljstva i sreće.

Drugi mozak Zahvaljujući neurobiologu Michaelu Gershonu danas znamo da imamo drugi mozak. Do tog je zaključka Gershon došao proučavanjem brojnih znanstvenih studija provedenih tijekom niza godina. Naš drugi mozak nalazi se u crijevima i naziva se crijevnim živčanim sustavom. Sastavljen je od autonomne mreže živaca, pa iako ima „samo“ 100 milijuna neurona (što je otprilike desetina ukupnog broja neurona u mozgu), oni mogu proizvesti supstancije koje utječu na naše raspoloženje, djeluju kao antidepresivi (primjerice kao poznati serotonin). Prehrana s nedovoljno vode i vlakana, primjerice usporava rad crijeva, njihov motilitet postupno slabi, javlja se nadutost i bolovi u trbuhu. Vjerojatno ste više nego jednom uz slabo raspoloženje osjetili i bolove u trbuhu.

Obojeni jelovnik To je spoj prirode, okusa i znanosti. Proces probave namirnica počinje putem osjeta mirisa i vida. Prije nego što zalogaj približimo

42 Zdrave vijesti

ustima, miris, izgled i boja pokazuju nam je li taj zalogaj više ili manje ukusan, a taj dojam toliko je jak da potiče lučenje enzima koji se nalaze u slini i potrebni su za probavljanje. To je ona slina koju u ustima osjetimo dok promatramo hranu koja nas privlači. Što hrana koju jedemo više i bolje potiče pozitivne osjećaje, to će i naše raspoloženje biti bolje. Namirnice lijepih boja, posebno plodovi crvene, tamnoplave i narančaste boje sadrže najviše antioksidansa, tvari koje usporavaju procese starenja i propadanje stanica. Osim anitoksidanata, ti plodovi sadrže i druge tvari koje pomažu spriječiti razne bolesti. Zato u sastavljanju jelovnika dajte prednost voću i povrću intenzivnih boja: crnom umjesto bijelom grožđu, rajčici umjesto krastavca ili zelene salate. No kako svako pravilo ima izuzetak, tako je i s hranom – luk i češnjak, koji se ne odlikuju privlačnim bojama, treba jesti u što većoj količini.

Vesela raznovrsnost Zadovoljstvo je pojam suprotan od pojma dosada. Tako je i s hranom, jednolična prehrana teško da će bilo koga razveseliti. Ako uporno jedete iste vrste namirnica, kombinirate tjesteninu, meso i eventualno dodate zelenu salatu, vrijeme je da isprobate učinak raznovrsne hrane. Jeste li ikad kuhali žutu soju? Mahunarke su dugo bile podcjenjivane, sve dok se nije pokazalo kako su korisne za zdravlje. Danas su osnova pravilne i zdrave prehrane u kojoj se vodi računa o razini šećera u krvi. Organizmu je šećer potreban, ali ne svaki šećer, valja izbjegavati namirnice s visokim glikemijskom indeksom, a prednost dati namirnicama niskoga glikemijskog indeksa. Visoki glikemijski indeks imaju obični šećer,


čokolada, slatkiši, kolači, keksi, oni naglo podižu razinu šećera u krvi, na što organizam odgovara proizvodnjom inzulina. Zbog čestog podražavanja gušterača, žlijezda koja proizvodi inzulin, umara se i dolazi do osjećaja umora i tromosti organizma. Dakle osjećaj ugode koji nam daju slatke namirnice traje kratko, a pretjeramo li s količinom, umjesto zadovoljstva osjetit ćemo tromost i umor. Isplati se stoga ograničiti konzumiranje slatkih namirnica, a prednost dati namirnicama niskoga glikemijskog indeksa kakav imaju integralne žitarice, mahunarke, riža, voće i povrće.

Kada i koliko Preobilni obroci s puno masnoća opterećuju probavni sustav i zamaraju cijelo tijelo, prisiljavaju ga da stvara rezerve. No i previše oskudni obroci, kakve propisuju neke dijete za mršavljenje, također zamaraju i iscrpljuju organizam kojemu nakon određenog vremena lako ponestane važnih elemenata. Tada tijelo mora crpiti svoje rezerve i dodatno se iscrpljuje. Svaki obrok je važan, a najbolje je konzumirati obroke barem u približno vrijeme. ■

I još Željezo za zdravlje i raspoloženje Velik broj žena, posebno u plodnom razdoblju života, ima problem s nedostatkom željeza, a nedostatak željeza prepoznaje se uz ostalo i osjećajem umora i bezvoljnosti. Crveno meso, iznutrice, ali i školjke, sušeno voće, peršin, leća, žumanjak i slanutak obiluju ovim mineralom. Pijete li dovoljno? Voda, biljni čajevi, sokovi, juhe… unosom tekućine potičemo izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Sjetimo se samo da voda sadrži i neke oligoelemente, primjerice magnezij, fosfor i kalcij. Zdrave vijesti 43


prehrana

Nove spoznaje o maslinovu ulju Maslinovo ulje ubraja se u najzdravija ulja jer protuoksidacijskim i protuupalnim djelovanjem na stanicu jača njenu imunost, a time zapravo blagotvorno djeluje na sve naše organe i tjelesne funkcije. Da je tome doista tako, potvrđuju i istraživanja koja upućuju na potencijal maslinova ulja u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Oleokantal, sastojak ekstra djevičanskog maslinova ulja, smanjuje oštećenje živčanih stanica i vezivanje već bolešću izmijenjenih stanica za moždane sinapse te na taj način pridonosi zaštiti mozga od te vrlo učestale bolesti.

Limunom spriječite starenje kože Ako ste za ručak poželjeli sočan odrezak ili prženi pileći batak, bilo bi dobro da prije no što ga bacite na ugrijanu tavu pokapate limunovim sokom ili vinskim octom ili nakratko marinirate u njemu. Time ćete ograničiti stvaranje štetnih spojeva koji nastaju pri procesu glikacije, a smatraju se pogubnima za zdravlje i izgled kože, odnosno glavnim krivcima za njeno starenje. Za vrijeme glikacije molekule šećera vežu se za proteine kolagen i elastin, pri čemu se oni umrežavaju u krutu strukturu te time gube svojstvo elastičnosti. Do toga ponajprije dolazi kad je u pitanju nezdrava hrana s puno jednostavnih šećera te hrana koja se priprema na nagloj ili jakoj vatri. Mariniranje hrane u limunovu soku ili vinskom octu pridonosi zakiseljavaju namirnica te zahvaljujući tome i usporava stvaranje štetnih produkta glikacije.

Ne zaboravite probiotike

Vitamin D nužan za zdravlje Prijeko je potreban je za prevenciju tumora i srčanožilnih bolesti, osteoporoze, skleroze i dijabetesa tipa 1, a prema novijim istraživanja pomaže spriječiti gripu i brojne viroze. No statistike pokazuju da čak sedam od deset Europljana pati od nedostatka vitamina D, kao i čak devet od deset žena u menopauzi, upravo u razdoblju života kad je taj vitamin itekako potreban za zaštitu čvrstoće kostiju. Taj vitamin sudjeluje u velikom broju vitalnih bioloških procesa u organizmu, unosimo ga dijelom hranom, a veliki dio proizvodi naš organizam, putem kože tijekom izlaganja suncu.

44 Zdrave vijesti

Posljednjih godina prilično su popularni, no mogu li pomoći i u sprečavanju zimskih infekcija? Bakterijska flora naših crijeva sadrži otprilike 100 000 milijardi bakterija, više od 400 različitih vrsta bakterija. One nisu važne samo za naš probavni sustav već i za pravilno funkcioniranje cijelog obrambenog sustava. Zapravo, unutar naših crijeva smješteno je otprilike 70 posto ukupnih protutijela našeg organizma. Do poremećaja tog dijela obrambenog sustava lako može doći uslijed infekcija, stresa, kroničnih bolesti, ali i uslijed uzimanja antibiotika. Tada obrana organizma ne funkcionira kako treba. U održavanju ravnoteže bakterijske mikroflore probiotici imaju dragocjenu ulogu, potiču aktivnost korisnih bakterija i smanjuju aktivnost štetnih. Više je istraživanja dokazalo pozitivne učinke bakterija Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophillus, Bifidobacterium bifidus te Saccharomyces boulardii. Osim toga Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG pokazali su se djelotvorni u sprečavanju proljeva povezanih s uzimanjem antibiotika, dok su neka istraživanja pokazala da neki probiotici smanjuju opasnost od respiratornih infekcija. Uzimaju se kao dodatak prehrani, a preporučuje se jedna kura pri svakoj promjeni godišnjeg doba.


Vrećice za višekratnu uporabu opasne?

MASLAC, MARGARIN, VRHNJE

Što odabrati ? Masnoće iz maslaca, margarina i vrhnja prve su na popisu nutrijenata koje treba eliminirati želimo li smršavjeti ili jednostavno tjelesnu težinu držati pod kontrolom. Znači li to da treba birati light verzije? Lakše ćete odabrati uz neke savjete: ● izbjegavajte maslac sa 25 posto masne tvari, osim što nema okusa, prilično je mekan, tako da će se lako dogoditi da pojedete više nego što biste trebali ● ako doista teško kontrolirate konzumiranje maslaca, koristite onaj sa 40 posto masne tvari ● maslac jedite samo za doručak, ne upotrebljavajte ga za kuhanje i pripremanje umaka ● pri odabiru margarina prednost dajte proizvodu sa 50 posto masne tvari (umjesto 60 posto), no izbjegavajte one s manje od 50 posto, a najbolje bi bilo odabrati onaj s dodatkom omega-3 masnih kiselina ● ne zaboravite da margarin ima kalorijsku vrijednost kao i maslac, dakle iako jedete onaj s manje masne tvari, ograničite količinu ● vrhnje sa 15 posto mliječne masti dopušteno je, no zapamtite da jedna žličica sadrži 17 kilokalorija.

ZDRAVI ZAČINI

Svi smo itekako svjesni potrebe za većom brigom za očuvanje okoliša, a samim tim i za smanjenjem uporabe jednokratnih vrećica, stoga je nabava i uporaba otpornijih vrećica i torbi iz raznih materijala, umjetnih i prirodnih, za svaku pohvalu. No svaka korist od toga mogla bi pasti u vodu ako te ekološki prihvatljive torbe ne čistite, i to često i temeljito. U neočišćenim torbama i vrećicama za nabavku namirnica s tržnice, mesnice ili ribarnice mogu ostati sitni ostaci namirnica, biljnih i životinjskih, na kojima se mogu nasaditi, a onda i razmnožiti, bakterije, ponajprije salmonela, listerija i E. coli. Sigurnost ne donosi ni kupovina zapakiranih namirnica u trgovinskim centrima jer bakterije mogu živjeti i na pakiranju namirnica, posebno na pakiranjima mesa i peradi. Te patogene bakterije mogu stvoriti biofilm na dnu vaše torbe, vrećice ili košare za nabavku, a ako budu prenesene na hranu koja se konzumira sirova, mogu izazvati ozbiljno trovanje želuca, koje uključuje grčeve u želucu, proljev i povraćanje, a nerijetko i povišenu tjelesnu temperaturu. Stoga sve torbe i vrećice koje koristite za nabavku namirnica redovito perite toplom vodom i deterdžentom, a za dodatnu sigurnost možete unutrašnjost prebrisati ili poprskati dezinfekcijskim sredstvom.

Papričica

Prema nekim zapisima, u prehrani se upotrebljava već 9000 godina, a uzgaja se od 5500 prije naše ere. Čest je začin mediteranske kuhinje, no neki je izbjegavaju? Jesu li u pravu? Papričica osim obilja okusa sadrži i obilje vitamina C (koristan za bolju apsorpciju željeza), vitamina A (koristan za dijeljenje stanica i vid), vitamina B (važan za brojne procese metabolizma), vitamina D (potreban za metabolizam kalcija), vitamina K (poboljšava koagulaciju i izgradnju koštanog tkiva). No na temperaturi višoj od 30 ˚C papričica gubi ta svojstva. Osim nabrojenog sadrži i karotene (antioksidanse) i minerale te flavonoide koji imaju protubakterijsko djelovanje (zbog toga se koristi i kao konzervans). Prema nekim istraživanjima, papričica regulira razinu inzulina nakon obroka te povećava potrošnju masnoća pri aerobnim aktivnostima. Korisna je u liječenju prehlada, bronhitisa i upale sinusa jer potiče proizvodnju sluzi. Oprez je ipak potreban – povećane količine papričice mogu oštetiti želudac. Zdrave vijesti 45


Sastojak luka sprječava razvoj karcinoma jajnika Luk je namirnica niske energetske vrijednosti, a bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima. Dovodi se u vezu s brojnim zdravstvenim dobrobitima uključujući snižavanje rizika od određenih vrsta karcinoma te kao pomoć u liječenju depresije. Kao bogat izvor antioksidansa, luk pomaže u borbi protiv stvaranja slobodnih radikala koji uzrokuju karcinom. Znanstvenici japanskog Sveučilišta Kumamoto su u prirodnom sastojku luka, onioninu A, potražili učinkovit način liječenja najčešćeg karcinoma jajnika – epitelijskog karcinoma jajnika. Nakon ispitivanja učinaka sastojka luka na predkliničkom modelu karcinoma jajnika u stanicama je uočen usporen rast karcinoma jajnika nakon što je u stanice uveden taj sastojak luka. Otkriveno je kako on podržava antikarcinogeni odgovor limfocita domaćina, a osim toga, uočeno je i pojačanje učinaka antikarcinogenih lijekova. Izvor: Scientific Reports

Punomasno mlijeko za zdravlje djece Djeca koja piju punomasno mlijeko mršavija su i imaju višu razinu vitamina D od djece koja piju obrano mlijeko ili mlijeko sa smanjenim udjelom masti, tvrde znanstvenici iz Toronta. Provedeno je istraživanje na 2745 djece dobi od dvije do pet godina u kojem su znanstvenici anketirali roditelje, a djeci izmjerili visinu i tjelesnu masu kako bi izračunali njihov indeks tjelesne mase. Uzeli su im i uzorke krvi za procjenjivanje razine vitamina D. Rezultati su pokazali da 49 posto ispitane djece pije punomasno mlijeko, 35 posto ih pije mlijeko s dva posto mliječne masti, 12 posto djece pije mlijeko s jedan posto mliječne masti, a 4 posto djece pije obrano mlijeko. Manje od jedan posto djece konzumira sve vrste mlijeka. Uočeno je da se djeca koja piju šalicu punomasnog mlijeka na dan dulje vrijeme osjećaju sitima, za razliku od djece koja piju jednaku količinu obranog mlijeka ili mlijeka sa smanjenim udjelom masti. Dokazano je i to da djeca koja piju mlijeko sa smanjenim udjelom masti mogu konzumirati mnogo više kalorija. Na temelju toga ustanovljeno je

46 Zdrave vijesti

Jaja i rizik od moždanog udara Prema rezultatima nedavno provedene metaanalize, konzumacija jednog jajeta dnevno nije povezana s koronarnom srčanom bolešću. Istraživanja koja su dio metaanalize, provođena su u SAD-u, Japanu, Australiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji od 1982. do 2015. godine, s razdobljima praćenja od 6 do 26 godina. Jaje je bogato proteinima, folatom, jodom, vitaminima D, A, B2 i B12 te luteinom i zeaksantinom. Međutim, konzumacija ove namirnice je zbog sadržaja kolesterola dugi niz godina bila predmetom mnogih rasprava. U radu koji objavljuje Journal of the American College of Nutrition uspoređen je unos jednog jajeta dnevno s unosom manje od dva jaja tjedno. Istraživački tim s Instituta EpidStat u Michiganu nije pronašao povezanost srčane bolesti i konzumacije jaja te je uočio za 12 posto manji rizik od fatalnog, ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju rezultate prethodnih istraživanja, prema kojima jaja mogu biti dio zdrave prehrane bez povećanja rizika od srčane bolesti u zdravih pojedinaca. da djeca koja piju punomasno mlijeko (3,25 posto mliječne masti) imaju indeks tjelesne mase za 0,72 posto manji od djece koja piju mlijeko s jedan ili dva posto mliječne masti. U istraživanju je također uočeno da djeca koja piju šalicu punomasnog mlijeka na dan imaju i višu razinu vitamina D, što nije primijećeno kod djece koja dnevno piju čak tri šalice mlijeka s jedan posto mliječne masti. Izvor: American Journal of Clinical Nutrition

Salata i salmonela se vole Novo istraživanje sa Sveučilišta Leicester pokazalo je da malena oštećenja na listovima pakirane salate mogu potaknuti razvoj salmonele. Sokovi koje ispuštaju oštećeni dijelovi listova potiču sposobnost ovog patogena da se pričvrsti za plastično pakiranje u kojemu se salata nalazi. Znanstvenici su za potrebe istraživanja stvorili uvjete koje salata ima u plastičnoj vrećici. Salatu su držali u vodi, a kretanje salmonele se udvostručilo i one su se kolonizirale na listovima. Nakon pet dana skladištenja u hladnjaku broj bakterijskih stanica povećao se sa 100 na oko 100 000 stanica. Sok salate potaknuo je i stvaranje biofilma na listovima otpornog na ispiranje. S obzirom na to da mikroorganizmi koji uobičajeno nastanjuju listove salate nisu reagirali na njene sokove, čini se da upravo ti sokovi ubrzavaju kolonizaciju salmonele na listovima. Do razvoja salmonele može doći unatoč navodnjavanju čistom vodom, dobroj higijeni, pranju listova i sličnih procesa kojima je pokušavamo suzbiti. Štoviše, ranija su istraživanja pokazala da salmonelu toliko privlače listovi i sokovi salate da mogu u nju ući već pri samom ni-

canju salate, a tada ju je nemoguće isprati. Izvor: Applied and Environmental Microbiology

Manje soli za zdravlje srca i bubrega Novo istraživanje pokazalo je da smanjen unos soli može biti koristan za zdravlje srca i bubrega u pacijenata koji boluju od kronične bubrežne bolesti. Izlučivanje proteina urinom, uključujući i protein krvne plazme, albumin, simptom je kronične bubrežne bolesti. Liječenje koje se temelji na smanjenju izlučivanja albumina može usporiti otkazivanje bubrega, a pozitivno utječe na zdravlje srca i krvnih žila. Nažalost, trenutačni oblici liječenja ne mogu smanjiti albuminuriju kod svih pacijenata. Tim znanstvenika istraživao je dva načina liječenja s potencijalom za trajno smanjenje povišene razine albumina u urinu. Riječ je o smanjenju količine soli u prehrani i lijeku (parikalcitol) koji aktivira receptore vitamina D. U pokusu izvršenom na 45 pacijenata s kroničnom bubrežnom bolesti oba oblika liječenja pridodana su konvencionalnom tijekom četiri razdoblja od osam tjedana. Znanstvenici su otkrili da je smanjenje konzumacije soli dovelo do znatnog smanjenja albuminurije i krvnog tlaka, dok parikalcitol na njih nije imao nikakvog utjecaja. Kombi-


nacija niskog unosa soli i parikalcitola je, pak, rezultirala najmanjim razinama albuminurije. Ispitanici u istraživanju konzumirali su dvostruko više grama soli od preporučenog, odnosno četiri grama dnevno. Intervencija znanstvenika usredotočila se na smanjivanje tog unosa na 2,5 grama dnevno, iako je to i dalje bilo više od preporučenog. No i ova malena restrikcija rezultirala je smanjenjem albuminurije i krvnog tlaka, što upućuje na to da čak i umjereno smanjenje konzumacije soli može pogodno utjecati na zdravlje.

Vegetarijanska prehrana i sportski rezultati Vegetarijanska prehrana ne utječe negativno na sportske rezultate, već može i povećati aerobni kapacitet, tvrde znanstvenici koji su usporedili rezultate sportaša vegetarijanaca i svejeda. Unatoč brojnim zdravstvenim prednostima koje vegetarijanska prehrana može imati, još uvijek postoji vrlo malo istraživanja koja su se bavila utjecajem takve prehrane na sportske rezultate. Nije jasno je li vegetarijanska prehrana odgovarajuća za sportaše s obzirom na to da se njome u organizam ne može unijeti dovoljno određenih nutrijenata. Siromašna je vitaminom B12, proteinima, kreatinom i karnitinom, a željezo i cink biljnog porijekla imaju manju bioraspoloživost od onih životinjskog porijekla. Međutim, ovakav način prehrane obiluje ugljikohidratima i anti-

oksidansima, što može pogodovati sportskoj izdržljivosti. Znanstvenici su proučili 27 sportaša vegetarijanaca i 43 sportaša svejeda te su pratili maksimalnu potrošnju kisika (VO2) na traci za trčanje i snagu pri ekstenziji nogu. Detaljni sedmodnevni dnevnici prehrane pokazali su da su vegetarijanci unosili manje proteina u odnosu na svejede, no to nije utjecalo na njihove sportske rezultate. Uspoređujući vrijednosti snage i potrošnje kisika, zaključili su da su žene vegetarijanke imale za 13 posto veću maksimalnu potrošnju kisika, dok između muškaraca vegetarijanaca i muškaraca svejeda nije bilo značajne razlike. Snaga pri ekstenziji nogu nije se pretjerano razlikovala među grupama. Vegetarijanska prehrana može povoljno utjecati na snagu i kardiorespiratorni sustav, a pravi primjer su i poznati sportaši vegetarijanci čiji je način prehrane dokaz da nije potrebno konzumirati hranu životinjskog porijekla kako bi bili vrhunski u nekom sportu. No znanstvenici u svakom slučaju nalažu daljnja istraživanja. Izvor: Nutrients

Visokoproteinska prehrana i rizik od zastoja srca u starijih žena Brojna istraživanja pokazala su da prehrana bogata proteinima potiče metabolizam i pomaže pri gubitku tjelesne težine. Međutim, kod žena starije dobi takva prehrana može napraviti više štete nego koristi. Znanstvenici smatraju da prekomjeran unos proteina u starijoj dobi povećava rizik od zastoja srca, osobito ako je riječ o proteinima životinjskog porijekla. Do zastoja srca dolazi kada ono više ne može učinkovito pumpati krv bogatu kisi-

kom i tako je slati do važnih organa u tijelu. Najčešći simptomi zastoja srca su umor, otežano disanje i porast tjelesne mase popraćen oticanjem abdominalnog područja, stopala, nogu ili gležnjeva. Poznato je da prehrana bogata mastima, kolesterolom i soli povećava i rizik od zastoja srca. Na nedavnoj konferenciji u New Orleansu znanstvenici sa Sveučilišta Brown iz Rhode Islanda predstavili su svoje istraživanje u kojem su utvrdili da i prehrana bogata proteinima može biti jednako štetna. U istraživanju je sudjelovalo 103 878 žena u postmenopauzi, dobi između 50 i 79 godina. Ispitanice su u razdoblju od 1993. do 1998. godine ispunjavale upitnik o dnevnoj konzumaciji 125 različitih namirnica. Uz pomoć dobivenih podataka znanstvenici su zatim utvrdili unos proteina životinjskog i biljnog porijekla te ukupan dnevni unos proteina. Kako bi došli do pouzdanijih podataka o unosu proteina, procijenjena je ukupna potrošnja energije i koncentracija dušika u urinu. Za vrijeme ispitivanja nijedna žena nije imala bolest zastoja srca, no do 2005. godine njih 1711 je razvilo tu bolest. Nadalje, utvrđeno je da su žene koje su imale veći unos proteina, posebice životinjskog porijekla, imale i mnogo veći rizik od zastoja srca. Izvor: American Heart Association

Nespavanje i povećan apetit? Nedavno je European Journal of Clinical Nutrition objavio rad prema kojemu se nedostatak sna pokazao kao uzrok većem unosu energije tijekom narednog dana. Za analizu su korišteni rezultati 11 manjih intervencijskih istraživanja koja su uključila ukupno 172 ispitanika. Istraživanja su uspoređivala eksperimentalnu skupinu, kojoj je ograničen broj sati sna, s kontrolnom skupinom, kojoj nisu postavljena ograničenja. Također, sljedeća 24 sata mjeren je energetski unos ispitanika. Utvrđeno je da su nenaspavane osobe u prosjeku dnevno unosile 385 kcal više, što odgovara unosu četiri i pol šnite kruha. Manjak sna nije imao značajan učinak na potrošnju energije, ali je doveo do promjene u odabiru hranjivih tvari – povećao se unos masti i smanjio unos proteina, dok unos ugljikohidrata nije bio promijenjen. Važno je istaknuti kako se ograničenje broja sati sna razlikovalo u analiziranim istraživanjima te je variralo od tri i pol do pet i pol sati dnevno, dok je kontrolna skupina spavala između 7 i 12 sati dnevno. Zdrave vijesti 47


recepti Pečenka s vrhnjem

Rižoto s limunom i kozicama 300 g očišćenih kozica • 320 g riže • ½ dl bijelog vina • ribana korica 2 limuna • 7 dl tople juhe od povrća • 30 g maslaca • 4 žlice maslinova ulja • 1 režanj češnjaka • 1 mali luk • peršin • sol Češnjak i luk nasjeckajte i propirjajte na maslinovu ulju. Dodajte vino, kozice i malo soli. Pirjajte na laganoj vatri 5-6 minuta. Dodajte rižu, dobro promiješajte i nakon nekoliko minuta dodajte toplu juhu. Kuhajte 15 minuta na umjerenoj vatri u polupokrivenoj posudi, povremeno promiješajte. Po potrebi dodajte sol, a potom dodajte ribanu koricu jednog limuna, ostatak korice sačuvajte. Dodajte maslac, nastavite kuhati 1-2 minute uz miješanje. Na kraju dodajte sjeckani peršin i pospite preostalom koricom limuna.

6 žlica bijelog vinskog octa • otprilike 2 dl mesne juhe • 60 g maslaca • 1 kg teletine • 1 luk • muškatni oraščić • 100 g dimljene pancete • 2,5 dl vrhnja za kuhanje • papar • 1 grančica ružmarina • sol Meso stavite na lim, obložite tanko rezanim kriškama pancete, kuhinjskim koncem svežite pečenku i dodajte grančicu ružmarina. U većoj posudi na malo ulja pirjajte sitno nasjeckani luk da poprimi staklast izgled, dodajte pečenku i popržite sa svih strana. Kad dobije lijepu boju, dodajte ocat, posolite i popaprite. Dodajte vrhnje i juhu, kuhajte u pokrivenoj posudi otprilike 1 sat. Provjerite je li meso skuhano: vilicom probodite meso, ako izlazi bijela tekućina, meso je kuhano, ako je tekućina crvene ili ružičaste boje, nastavite kuhati. Kuhano meso uklonite s vatre i čuvajte na toplom. Umak od kuhanja zagrijavate da se zgusne, potom procijedite. Pečenku narežite na kriške i svaku krišku prelijte umakom od kuhanja.

ZDRAVI I UKUSNI ZIMSKI Keksi s đumbirom 350 g brašna • 100 g maslaca • 100 g smeđeg šećera • 1 jaje • 150 g meda • 1/ 2 žličice praška za pecivo • malo cimeta • 1 klinčić • malo muškatnog oraščića • malo soli • žličica đumbira u prahu • glazura od šećera za ukrašavanje (kupite gotovu) Maslac otopite i pjenasto izradite sa šećerom i cijelim jajetom. Dodajte med i sol, potom umiješajte mirodije, šećer, prosijano brašno i prašak za pecivo. Tijesto dobro izradite, oblikujte kuglu, umotajte u plastičnu foliju i pustite da odstoji u hladnjaku najmanje dva sata. Radnu površinu pospite brašnom i tijesto razvucite u tanki sloj. Uz pomoć kalupa režite oblike, ako nemate kalupe za tijesto, režite nožem. Kekse ukrasite glazurom, rasporedite na lim pokriven papirom za pečenje i pecite 10 minuta na 180 ˚C.

48 Zdrave vijesti


Tjestenina s plodovima mora 1 oslić (ili druga bijela riba) • plodovi mora po želji (nekoliko škampa ili kozica, 1 mala lignja, 10 dagnji, 10 kućica ili brbavica) • 3 žlice maslinova ulja • 2 režnja češnjaka • peršin • crni papar • ½ čaše bijelog vina • sol • 400 g špageta Špagete skuhajte u slanoj vodi. Ribu skuhajte odvojeno. Češnjak i peršin nasjeckajte. Plodove mora (oprane i očišćene) pirjajte na maslinovu ulju s bijelim vinom, dodajte češnjak i peršin, po potrebi sol, za vrijeme kuhanja dodajte malo vode u kojoj se kuhaju špageti, a pred kraj kuhanja dodajte papar. Kad lignja omekša, a školjke se otvore, uklonite s vatre i čuvajte u pokrivenoj posudi. Skuhanu ribu očistite, odstranite kosti, narežite na krupne komade. Špagete procijedite i stavite u posudu u kojoj su se kuhali, dodajte plodove mora, dobro promiješajte i zagrijavajte nekoliko trenutaka na jakoj vatri uz miješanje. Špagete s plodovima mora stavite u zdjelu, poviše dodajte komade ribe i pažljivo promiješajte.

KI ZALOGAJI

S mirisom tradicije ili mora, s dodatkom vitamina i mirodija, i zimska jela mogu biti lagana i niskokalorična

Rožata R ožata

Tiramisu

6 jaja • ½ litre mlijeka • 12 žlica šećera • 1 žličica brašna • 1 žličica ruma • ribana korica 1 limuna Jaja i 6 žlica šećera pjenasto izradite mikserom, dodajte brašno i rum, na kraju dodajte mlijeko i ribanu koricu limuna. Preostalih 6 žlica šećera otopite miješajući na umjerenoj vatri. Otopljeni šećer izlijte i obložite stijenke posude promjera oko 22 cm koja ima poklopac. U velikoj posudi zagrijte vodu, poviše stavite poklopljenu posudu s pripremljenom smjesom. Pazite da voda dopire samo do pola visine posude sa smjesom kako ne bi ušla u smjesu dok ključa. Kuhajte pokriveno u pari otprilike jedan sat. Kuhanu rožatu ostavite da se ohladi u posudi u kojoj se kuhala, potom je preokrenite u zdjelu i pustite da nekoliko sati odstoji u hladnjaku.

kakao u p prahu ah • jaka ccrna na ka kavaa • listići čokolade • 500 g sira mascarpone • 6 jaja • 120 g šećera (+ 2 žličice) • 4 g piškota Skuhajte kavu, izlijte u plitku zdjelu i pustite da se ohladi kako bi u kavi mogli namakati piškote. Od žumanjaka i pola ukupne količine šećera izradite pjenastu smjesu. Sir izradite drvenom žlicom da dobijete kremastu smjesu bez grudica i dodajte mu smjesu jaja i šećera. Bjelanjke s malo soli istucite u čvrst snijeg, dodajte preostali šećer pažljivo miješajući drvenom žlicom, na kraju pažljivo dodajte smjesu sira i jaja. Na tanjur složite red piškota namočenih u kavi, moraju biti dobro namočeni, ali ne natopljeni kavom. Prekrijte piškote kremom, poravnajte i pospite kakaom, dodajte još jedan red piškota, nastavite slagati naizmjenično sloj piškota – sloj kreme posute kakaom. Završite slojem kreme, pospite kakaom i ukrasite listićima čokolade. Pustite da nekoliko sati odstoji u hladnjaku. Zdrave vijesti 49


humor Žali se Mujoo prijateljima kako uopeće, a Fata uvijek ima: će nema sreće, – Pred Novuu godinu moja Fata nađe zlatann prsten na putu, a slije toga i lančić. Na odmah poslije nu moja Fata nađe Novu godinu i bundu, etoo koje je sreće. A ja, ja odmahh iza toga našao ke gaće u jedne muške etu i koji svom krevetu z, gaće sam baksuz, e! mi prevelike! Ulazi pijanacc u birtiju i viče s vrata: – Sretna Nova godina svima! Konobar ga pogleda preko oka: – Budalo pijana, koja Nova godina, veljača je! Pijanac zatetura i primi se za glavu: – Ajoj, ubit će me žena, nikad tako kasno nisam došao kući s proslave...

Hasu Pita Mujo Hasu: – Što ti se više ssviđa: seks ili Nova godina? – Nova godina, ipak se ona češće događa. Drag punica u goste za blagdane. Došla Dragecu Pita je on: – Dokle ćet ćete ostati? – Dok vam ne dosadim. – Pa zašto baš tako kratko?!

V ti se miš iš kkući ći sa službenog l žb Vratio puta i zatekao svoju najbolju mišicu u krevetu sa šišmišom. – Pa dobro, ženo, kraj tolikih miševa i štakora ti me ideš varati sa šišmišom!? – Pilot je pilot!

Hvali se Štef pajdašima – Dečki, runda za sve! Meni je, evo, 75 let i jutros mi se rodil sin. Je to čudno, ali je moguće. Na to se javi Ivek: – I meni se nekaj slično dogodilo. Krenul sam vu šumu, kad pred mene izađe medved. Kaj bum, mislim si, nemam ni pušku, ni kamen. Ma, velim si ja, kaj medved zna kaj je puška, pa uperim prst u njega i kažem: „Puc, puc!“. I medo padne. Ja se primaknem, a on na izdisaju, krv mu curi iz rane na prsima. Štef će na to: – Nemoguće! Pa mora biti da je još neko pucal! Ivek: – Pa to ti kažem! Muž: – Evo, dokaz da su muškarci pametniji od žena. Piše u novinama: žena dnevno izgovori 32.000 riječi, a muškarac 16.000, upola manje. Žena: – To je zato što vam sve moramo dva puta objasniti! Muž: – Ha?

Ulazi mladić u knjižaru i pita: – Imate li novogodišnje čestitke na kojima piše: Mojoj jedinoj ljubavi? Prodavačica se osmjehne: – Svakako, izvolite Mladić zatraži: – Dajte mi jedno desetak komada! Piše mali Perica pismo Djedu Mrazu: – Dragi Djedice, molim te, pošalji mi jednu seku! Odgovara mu Djed Mraz: – Nema problema, samo mi prvo pošalji mamu!

Ide čovjek pustinjom mrtav umoran i skoro dehidriran te sretne beduina: – Gdje ovdje ima vode? Beduin odgovara: – Ovako, ideš ravno u pravcu moje ruke i u srijedu skreneš lijevo… Župnik upita Martina na ispovjedi: telj rakija?! – Znaš li, Martine, da je tvoj najveći neprijatelj – Ali, velečasni, vi uvijek propovijedate da treba ljubiti i svoje neprijatelje! – odgovori Martin. Šalje mladić pismo Djedu Mrazu: – Dragi Djede Mraze, želim jednoroga! Djed Mraz odgovara: – Daj, budi realan! Mladić: –Dobro, želim normalnu djevojku koja punoo ne a... priča i koja će me voljeti i dok nemam para... Djed Mraz: – Koje boje hoćeš da bude jednorog?

50 Zdrave vijesti

Govori učiteljica Perici: – Perice, ne smiješ se tući. Trebaš naučiti uzimati i davati. – Pa, učiteljice, baš sam to i napravio. Dao sam mu šamar i uzeo užinu.

Pričaju dva prijatelja: – Kako se završila tvoja svađa sa ženom? – Dopuzala je na koljenima do mene! – I što je rekla? – Izlazi ispod kreveta da ti ja ne bi tamo došla!



Zdrave vijesti br78