20 županija
broj 541 / 8. travanj 2014.
poljoprivreda SAVJETI NAŠIH AGRONOMA
Suhi brdski travnjaci - najugroženiji ekosustavi u Hrvatskoj (1. dio)
Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
P i š e : Dijana Klasić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ
Zagorje
bajka na dlanu
P Makroelementi u ishrani voćaka i vinove loze
S
obzirom na količinu koja se nalaze u biljkama, biljna hranjiva dijelimo na glavna i ona u tragovima. Glavna hranjiva nazivamo još i makroelementi jer je njihova količina u vegetativnim i generativnim organima velika. Mikroelementi ili elementi u tragovima su oni elementi koji se u biljnim organima nalaze u vrlo malim količinama. U glavna hranjiva ili makroelemente spadaju ugljik, kisik, vodik, kalcij, dušik, kalij, magnezij, fosfor i sumpor. U mikroelemente spadaju željezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i klor. Većinu makroelemenata i mikroelemenata voćke i vinova loza primaju preko korijena i preko svojih provodnih cijevi prenose ih do organa koji ih trebaju za rast i razvoj. Kada iz određenih razloga dođe do viška ili manjka određenog makro hranjiva javljaju se simptomi na biljkama koje ćemo u nastavku opisati. Dušik Manjak dušika uzrokuje slabiji vegetativni rast, kratke i tanke mladice, sitno i blijedo zeleno lišće, slabije razgranjavanje, lako otpadanje plodova uskoro po zametanju (lipanjsko opadanje kod voćaka) i raniji završetak vegetacije i sazrijevanje plodova. Pojačana je osjetljivost prema mrazu, bolestima i štetnicima. Višak dušika izaziva pretjeranu bujnost. Voćke imaju produženu vegetaciju u jesen, uslijed čega mladice do zime dovoljno ne sazriju, pa lako smrzavaju u slučaju niskih temperatura. Plodo-
vi kasnije sazrijevaju, lošije su kvalitete i teže se čuvaju. Fosfor Manjak fosfora usporava stvaranje cvjetnih i lisnih pupova, kao i razvoj mladica. Novo lišće je uspravno, tamnije zeleno i ne dostiže normalnu veličinu. Kasnije lišće dobije ljubičastu nijansu, naročito peteljka i žile, što je izraženije za vrijeme hladnijih proljeća i ljeta. Pri vrhu mladica nekad ostane samo po par listića sa ljubičastim nijansama. Plodovi su neugledni i nedostaje im čvrstina. Višak fosfora ne utječe negativno na biljke, ali može izazvati manjak cinka i inhibira usvajanje kalcija, magnezija, bora, željeza i bakra. Kalij Manjak kalija uzrokuje pojavu sitnog, uskog lišća žućkasto zelene boje, koje kasnije postaje crvenkasto-smeđe i naborano po sredini. Osušeni dio lista se uvija prema licu lista, a zatim se kovrča i otpada. Plodovi i bobe su sitniji, slabije obojeni i sa manje šećera. Meso plodova je spužvasto ili drvenasto. Otpornost prema mrazu, bolestima i štetnicima je smanjena. Na manjak kalija od voća su najosjetljivije kruška i šljiva, zatim malina, pa ogrozd i jabuka. Višak kalija ne utječe negativno na voćke, ali inhibira usvajanje kalcija.
Iz ponude izdvajamo:
Kalcij Manjak kalcija kod koštičavih voćaka izaziva pojačano lučenje smole, a kod jabuka i krušaka dolazi i do pojave ožegotina po obodu lista. Previše kalcija inhibira usvajanje fosfora, kalija i magnezija. Magnezij Manjak magnezija uzrokuje klorozu u vidu žutih mrlja, koje se na lišću šire od središnjeg nerva prema obodu. Kasnije ovi dijelovi lišća dobiju oker boju, izumiru i lišće otpada idući od osnove prema vrhu (kod manjka kalija otpada od vrha prema osnovi). Plodovi ostaju na voćkama i nakon otpadanja lišća. Manjak magnezija se najviše primjećuje kod jabučastog voća i vinove loze. Višak magnezija izaziva slične simptome kao i manjak kalija. Previše magnezija može djelovati i toksično na neke organe voćke, posebno na mlado lišće. Sumpor Manjak sumpora može se odraziti na slabiji razvoj korjenovog sistema, ali do toga obično ne dolazi jer sumpora ima dovoljno u svim zemljištima, a često se nalazi i u mnogim gnojivima i pesticidima. Višak sumpora uzrokuje promjene - povrede na lišću i plodovima, naročito kod agruma, i to samo na kiselim zemljištima.
1. Presadnice začinskog bilja 2. Kosilica samohodna .PG65144B 3. Lozni cijepovi
9,99 kn 1.499,99 kn 10,99 kn
ZABOK
ZABOK, 103. Brigade br. 108
ZABOK, 103. Brigade br. 108
Sadnice voćaka Sadnice ukrasnog drveća i grmova Supstrati za sadnju
Ukrasne tegle i lonci Organska i mineralna gnojiva Stručni savjeti oko sadnje
roblem očuvanja staništa i vrsta nije samo u pritiscima poljoprivrede na prirodu i okoliš, već se radi o problemu zaraštanja na zapuštenim površinama. Grmlje i šikara velikom brzinom osvajaju značajne površine poljoprivrednog zemljišta, naročito travnjaka bogatih biološkom raznolikošću. Suhi brdski trvnjaci nastali su djelovanjem čovjeka koji je krčio šume zbog potrebe za sijenom i ispašom. Zbog prestanka bavljenja stočarstvom i košnje te prirodne sukcesije, travnjaci se pretvaraju u šikare i kao takvi nestaju, a s njima biljne i životinjske vrste koje na njima obitavaju. Na području KZŽ takvi najvredniji travnjaci nalaze se na Strahinjščici i Ivanščici i zbog toga se nalaze u ekološkoj mreži Natura 2000. Kako bi ukazali na njihovu vrijednost i važnost očuvanja Javna ustanova je u suradnji s općinom Radoboj izradila Planinarsko poučnu stazu „Putevima orhideja“ na Strahinjščici. Također, Javna ustanova u suradnji s Upravnim odjelom za gospodarstvo, poljoprivredu, promet, komunalnu infrastrukturu i EU fondove već drugu godinu provodi projekt „Revitalizacija i obnova suhih brdskih travnjaka na Strahinjščici i Ivanščici“ u sklopu kojeg je tiskan i letak (www.zagorje-priroda.hr). Cilj projekta je očuvati brdske travnjake te obnoviti njihovu biološku raznolikost pravovremenim održavanjem i krčenjem zapuštenih travnjaka. Najveću ulogu u očuvanju travnjaka imaju njihovi vlasnici koji bi jednom godišnje trebali pokositi i sakupiti travu sa svojih parcela. Nikako nije poželjno spaljivanje suhe trave jer na taj način stradaju mnoge biljne i životinjske vrste. Naša je uloga u suradnji s ostalim nadležnim institucijama educirati lokalno stanovništivo o važnosti i načinu očuvanja travnjaka te mogućnostima ostvarivanja poticaja za održavanje travnjaka kroz agro-okolišne mjere kako bi se ova jedinstvena staništa i biološka raznolikost koju posjeduju očuvali.
suhi brdski travnjaci spadaju u najugroženije ekosustave u hrvatskoj
O krapinskim neandertalcima i geologiji Hrvatskog zagorja ZAGREB - U četvrtak 10. travnja od 11 do 13 sati u Tehničkom muzeju u Zagrebu održat će se geološke i paleontološke radionice Muzeja krapinskih neandertalaca pod nazivom „O krapinskim neandertalcima i geologiji Hrvatskog zagorja“. Radionice su namijenjene učenicima osnovnih i srednjih škola, a voditelji će biti mr.sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica, dipl.ing.geol. Eduard Vasiljević, kustos i prof. Lorka Lončar Uvodić, muzejska pedagoginja. Za radionice je obavezna prethodna najava na tel. 049/371-491 ili na mail: rezervacije-mkn@ mhz.hr. (zl)
muhina kokica - vrsta orhideje