Zagorski list 1032

PARLAMENTARNI IZBORI 2024.

Donosimo sve liste i imena svih kandidata za izbore za Sabor u III. izbornoj jedinici: Čak 224 kandidata borit će se za 14 saborskih 'fotelja'!

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

INTERVJU

Boris

Svrtan Legenda hrvatskog glumišta najavljuje predstavu s kojom dolazi na GFUK, ali i otkriva: „U Zagorju sam kupio

motor Suzuki i nazvao ga 'Suzi za zagorske brege'!”

Raketari zadovoljni novim ravnateljem DHMZ-a!

Zagorska trsja i usjeve od tuče će braniti dronovi!?

Andrija Škrlec (27) ušao u finale izbora za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika

issn 1334-4668

broj 1032 / godina 21 / 2.4.2024. / cijena 1,5€

ZAGOREC MEĐU TOP 20

Proteklog tjedna, na Veliki petak u ponoć, istekao je rok za predaju kandidatura za parlamentarne izbore

Donosimo sve liste za parlamentarne izbore u našoj, trećoj izbornoj jedinici

Najviše lista, njih 18, je u 9. izbornoj jedinici. 1. i 10. izborna jedinica imaju 17 predloženih lista. Naša, 3. izborna jedinica, kao i 6. te 7. imaju 16 lista, 5. ima 15 lista, a 14 lista imaju 2., 4. i 8. izborna jedinica

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

Građani Republike Hrvatske će na izbore za zastupnike u Hrvatski sabor izaći 17. travnja ove godine. Kao što je već dobro poznato čitavoj javnosti, taj datum pada u srijedu, a ne u nedjelju, što je dosad bila najčešća praksa. Prema zakonu, izborni dan mora biti neradni, tako da će 17. travnja biti neradna srijeda. Proteklog tjedna, na Veliki petak u ponoć, istekao je rok za predaju kandidatura za parlamentarne izbore. Zaprimljeno je 166 lista, no jedna je povučena, pa ih je 165 pravovaljanih, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Predano 165 lista

Glasnogovornik i član DIPa Slaven Hojski rekao je da je jedna lista povučena, pa je ukupno 165 pravovaljanih lista u svih 11 izbornih jedinica. U 12. izbornoj jedinici, gdje se biraju pripadnici nacionalnih manjina, 17 je kandidata i osam zamjenika, naveo je. - Kad gledamo u odnosu na 2020. godinu, 27 lista je manje. Tad smo imali 192 liste, sad imamo 165. Ukupno je 2277 kandidatkinja i kandidata', rekao je Hojski. Najviše lista, njih 18, je u 9. izbornoj jedinici. 1. i 10. izborna jedinica imaju 17 predloženih lista. Naša, 3. izborna jedinica, kao i 6. te 7. imaju 16 lista, 5. ima 15 lista, a 14 lista imaju 2., 4. i 8. izborna jedinica.

III. Izborna jedinca Podsjetimo, u odnosu na prošle parlamentarne izbore, došlo je do promjena u izbornim jedinicama. Treća izborna jedinica tako sada obuhvaća Varaždinsku, Međimursku i Krapinskozagorsku županiju, ali i nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. U Zagrebačkoj županiji to su općine Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Kako je vidljivo iz popisa DIP-a, za III. izbornu jedinicu, ponavljamo, prijavljeno je sveukupno 16 kandidacijskih lista, a mi ih na ovoj stranici objavljujemo redoslijedom kojim ih je objavilo Državno izborno povjerenstvo.

1. Autohtona - hrvatska stranka prava - Dražen Keleminec (A - HSPDražen Keleminec)

1. Dragutin Jambrečina

2. Željko Antončić 3. Ivan Pavusa 4. David Lešnjak

Tihomir Križanić 6. Brankica Ledinščić 7. Marijan Blaga 8. Stjepan Pravica

Franjo Pobi

Vlado Brunec

Dominik Špoljar 12. Andrija Kolar

JOSIP KOČMAR

IVAN PAVUSA 2. Fokus / Republika

Goran Aleksić

Dražen Jelavić

Adrijana Cvrtila

Darko Zver

Kraljević

Jokić

Barbara Vinceković

Paljak

Filip Delić

Mirela Gojković Novak

Biserka Vinceković 3. Odlučnost i pravednost (OIP)

1. Siniša Markulinčić

2. Eleonora Ernoić Krnjak

3. Miljenko Kniewald 4. Ivan Belec 5. Miljenka Strjački 6. Darko Čuček 7. Karlo Mikić 8. Maro Franušić 9. Vlado Keser 10. Zdenka Perić 11. Monika Čižmek 12. Veseljko Kralj 13. Nenad Kondres

Mario Ječmenjak

4. Stranka Ivana Pernara 1. Lidija Ferenčak

2. David Kovačić

3. Ivan Lovaković

4. Ivana Šaić

5. Nikola Peras

6. Marija Šrbec

7. Ljubomir Flajšman

8. Petar Jagarčec

9. Maja Pokos

10. Mateo Ciler

11. Marija Dujmović

12. Andrej Špoljar

13. Sara Korjenić

14. Marko Švigir

5. Domovinski pokret (DP) / Pravo i pravda / Demokratski HSS (DHSS)

/ Zelena lista

1. Davor Dretar

2. Ivančica Pahor

3. Davor Raspasović

4. Davor Pejnović

5. Marijan Hohnjec

6. Marijan Tupek

7. Ivan Jaklin

8. Draga Keler

9. Robert Žižanović

10. Ivica Šantek

11. Nevenka Lončarić

Jelačić

12. Marija Biškup

13. Emica Pogledić

14. Josipa Rodić

6. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) / Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) / Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) / Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati (HNS) / Hrvatska stranka umirovljenika (HSU)

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. Predrag Štromar

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. Robert Šplajt

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

7. Hrvatska stranka građanskog otpora (HSGO)

1. Josip Babok

2. Vesna Vuković

3. Štefica Huseinović

4. Krešimir Jambrošić

5. Ivica Petrinjak

6. Marina Črnjak

7. Barica Gotić

8. Mirjana Ilak

9. Božidar Tarodi

10. Tomo Lončarević

11. Nada Babok

12. Božo Babić

13. Blaženka Šćetinec

14. Jasna Damjanović

8. Hrvatska stranka prava (HSP) / Hrvatsko bilo / Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS)

1. Igor Rešetar

2. Goranka Baričević

3. Barbara Fučec Borović

4. Mladen Kranjec

5. Ivan Vurušić

6. Josipa Vandetta Habula

7. Mateja Vranović

8. Željko Pomper

9. Filip Hlapčić

10. Danila Martan

11. Ana Štefičar

12. Josip Radek

13. Edi Dodlek-Baričević

14. Mario Slaviček

9. Međimurski demokratski savez (MDS)

1. Željko Pavlic

2. Mirjana Korunić

3. Miljenko Zelenbaba

4. Martina Cimerman Teljega 5. Josip Božić

6. Željka Novak

7. Željko Medlobi

8. Nedeljka Novak

9. Dragutin Šarić

Ružica Dobranić 10. Most / Hrvatski suverenisti / Hrvatska konzervativna stranka (HKS) / Nezavisna lista mladih (NLM) 1. Željko Sačić

Robert Podolnjak

Brigita Mužar

Goran Strahija

Socijaldemokratska partija hrvatske(SDP) / Centar / Hrvatska seljačka stranka (HSS) / "Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom" ("DO i SIP") / Narodna stranka - reformisti / Građansko-liberalni savez - Glas

Zvonimir Košćak

9. Andreja Marić

10. Željko Posavec

11. Anita Curiš Krok 12. Lovro Lukavečki 13. Radimir Čačić 14. Lana Remar

16. Umirovljenici zajedno - politička platformaUmirovljenici zajedno / Stranka umirovljenika (SU) Blok umirovljenici zajedno (BUZ) / Demokratska stranka umirovljenika (DSU)

1. Miroslav

glasnogovornik dip-a, slaven hojski

Početak poslovanja obrtnika često je obilježen ne samo tehničkim izazovima, već i susretanjem s raznim pokušajima iznude novca. Na taj problem ukazuje i HOK, ali možda prekasno

Obrtnicima početnicima masovno pokušavaju uvaliti 'porez na budale'

Na kraju mudro složenog dopisa, onako ovlaš, stoji da ponuda za upis u registre uopće nije obavezna. To su cifre od 60 pa do preko 80 eura, a kada se sve skupa zbroji dolazimo do iznosa od preko 300 eura...

Marta Čaržavec

Usvijetu poduzetništva, početak poslovanja obrtnika često je obilježen ne samo tehničkim izazovima, već i susretanjem s raznim pokušajima iznude novca. Nakon otvaranja obrta i početka rada, vrlo je vjerojatno da ćete na adresu primiti razno razne uplatnice s opisom plaćanja "Upis u xy registar". Na prvi pogled, uplatnica izgleda kao klasična crveno-bijela uplatnica koju povezujemo sa stvarnim zaduženjima. Međutim, važno je znati da taj "upis" nije zapravo obveza, već samo ponuda. Tekst na uplatnici često je mudro sročen kako bi djelovao vjerodostojno, posebno na one koji su novi u poduzetništvu, a žele početi s redovnim plaćanjem obaveza. No, izazovi ne prestaju tu. Ukoliko uplatite takvu ponudu i završite u nekom od registara, postoji velika vjerojatnost da će vaše podatke (najčešće e-mail adresu) prodati trećim stranama, što rezultira primanjem neželjene pošte i spamova. Upravo to može dovesti do osjećaja prevare kod onih koji su nasjeli na takvu ponudu, a još nisu ni započeli s poslovanjem. Baš nam se s tim problemom i to već duže vrijeme javljaju mladi obrtnici iz Zagorja pa smo tu temu istražili.

Porez na budale

Za početak valja istaknuti nekoliko podataka. U Zagorju je s 31. siječnjem ove godine registrirano ukupno 3176 obrta, od prvog dana 2024. do danas zatvoreno ih je ukupno 37, a novootvorena su 93 obrta. Prošle ih je godine pak zatvoreno 184, a otvoreno 341. Podaci su to koje smo zatražili od Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije koji napominju kako su novoregistrirani obrti temeljem članka 15., Odluke o obveznom komorskom doprinosu za Jedinstveni sustav organiziranosti obrta oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa za prve dvije godine

'Redovito informiramo obrtnike putem Udruženja obrtnika i svojih web stranica, ali smatramo da je takav način slanja uplatnica nekorektan'

obavljanja obrta. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar. E sad, ako ste ikada otvorili obrt ili tek planirate, na vašu će adresu, samo nekoliko dana nakon, stići pregršt lukavo sročenih dopisa, uz uplatnicu na kraju A4 papira, a u gornjem lijevom kutu pisat će nazivi registara koji u svom nazivu sadrže gospodarstvo, obrtništvo... Tek na kraju tog cijelog dopisa, onako ovlaš, stoji da ponuda za upis u te registre uopće nije obavezna. To su cifre od 60 pa do preko 80 eura, a kada se sve skupa zbroji dolazimo do iznosa od preko 300 eura... Mo-

Jedan od naših sugovornika

ispričao nam je kako mu je tek nakon tri tjedna od otvaranja obrta stigla odluka HOK-a kojom mu se želi pomoći u početnom razvoju obrta

gli bismo zaključiti kako je to ''porez na budale''. O čemu se radi?

Provjerili smo sve te stranice i pretraživače. Oni stvarno postoje, ali ne nude apsolutno nikakvu uslugu osim što na svom web objave ime obrta. Bazu subjekata čine sva poduzeća i obrti koji su platili naknadu za uključenje. Nakon što platite iznos s uplatnice, poduzeće ili obrt može dodati i logo, email i kontakt podatke, ali uz to treba navesti i osobne podatke. Ti će podaci biti na webu sve dokle god ta stranica postoji. Jedan od obrtnika koji nam se obratio, dobio je ponudu od jednog registra za što naknada iznosi 80 eura i to u roku osam dana od zaprimanja. Nakon isteka roka ponude, lijepo piše, kako se upis može zatražiti, ali tada naknada iznosi čak 240 eura. Slično je i s drugim registrom. Na toj je uplatnici jednokratan iznos od 82,50 eura u roku sedam dana, a nakon isteka, upis košta 182,50 eura. Ista je stvar i s trećim, petim i desetim. Obrtnici kažu: 'Mi od toga nemamo niš!' Hrvatska obrtnička komora upozorila je obrtnike na tu temu već više puta i navela kako se radi o ponudi, a ne obvezi. Ponudi koja uključuje objavu podataka u komercijalnim adresarima

'Obratite pažnju da se ne radi o obvezi, nego o ponudi koju možete prihvatiti ako vam odgovara objava vaših podataka u navedenom registru na internetu'

uz plaćanje naknade za objavu u periodu od tri godine. Nadalje kažu kako, iako se može činiti da se radi o obveznom i službenom registru domaće ili inozemne organizacije, obrtnicima savjetuju da se radije savjetuju sa stručnom osobom ili Savjetodavnom službom Hrvatske obrtničke komore koja se može kontaktirati putem slanjem maila.

Ponuda/obveza

- Molimo, obratite pažnju da se ne radi o obvezi, nego o ponudi koju možete prihvatiti ako vam odgovara objava vaših podataka u na-

vedenom registru na internetu. Inače, slične ponude za poslovni adresar najčešće su sročene tako da se čini kako se potvrđuje ispravnost ili se vrši ispravak podataka u bazi podataka koja je predočena kao obavezna. Zapravo se radi o ponudi objave vaših podataka u komercijalnim adresarima, uz plaćanje naknade za objavu, i to kroz tri godine - objašnjava HOK, a iz Obrtničke komore Krapinsko –zagorske županije kažu kako, također, redovito informiraju obrtnike putem Udruženja obrtnika i svojih web stranica, a zaključuju i smatraju da je takav način slanja uplatnica nekorektan. Sve je to u redu, samo kada bi obavijest HOKa na adrese obrtnika stigla pravovremeno. Jer, jedan od naših sugovornika ispričao nam je kako mu je tek nakon tri tjedna od otvaranja obrta i nakon desetaka ranije spomenutih uplatnica koje su mu je poštar uručio, stigla odluka HOKa kojom mu se želi pomoći u početnom razvoju obrta. Tamo pod boldanom napomenom piše: 'Javni obrtni registar u koji ste upisani i za koji ste dobili rješenje i obrtnicu jedini je obvezni registar za koji ste oslobođeni plaćanja. Svi drugi registri koji vam se nude uz naplatu ne temelje se na zakonskoj obvezi.' Iako ne postoji tijelo koje bi

vas zaštitilo od ovakvih situacija, osim vaše vlastite opreznosti, važno je istaknuti da je etički aspekt ovog problema često zanemaren. Stoga je ključno pažljivo proučiti ponuđene informacije, postavljati pitanja ako nešto nije jasno, te istraživati i educirati se o poslovnim praksama i procedurama. U svakom slučaju, iako ste početnik, nije da ste baš od jučer, zar ne?

Pogodnosti

Ono što je još važno naglasiti za sve osobe koje planiraju otvoriti obrt je da novoregistrirani obrti OKKZŽ mogu iskoristiti pogodnost kod dobavljača roba i usluga raznih gospodarskih grana, s kojima Hrvatska obrtnička komora (HOK) i OKKZŽ potpišu ugovore o suradnji putem projekta HOK Obrtnik plus www.hok, informiranje o novostima u poslovanju (SMS poruke, e-newsletter), besplatne savjete o poslovanju, besplatne savjetodavne usluge Savjetodavne službe HOK-e, usluge rješavanja sporova uz uštedu vremena i novca, informacije i savjeti vezani uz redovno i cjeloživotno strukovno obrazovanje za obrtništvo, povoljniji nastup na sajmovima, seminari i edukacije, informiranje SMS porukama o novostima u poslovanju...

HRVATSKO ZAGORJE

ZAGOREC MEĐU TOP 20 Mladi Zagorec ušao u finale izbora u organizaciji hrvatske zastupnice u

Andrija Škrlec (27) iz Zlatara najboljeg mladog hrvatskog

Do lani, Škrlec je uz grah sijao i kukuruz i pšenicu, no od toga je odustao. Sada kreće i s bobom i slanutkom,

Poljoprivreda mi je 'u krvi' praktički od rođenja, jer su mama i tata prije, uz svoj posao, imali i četiri krave. A od 7. razreda bavio sam se uzgojem kunića. Pokojni ujak poklonio mi je gajbu, a kuniće sam nabavio od susjeda i time sam se bavio kroz srednju školu – otkrio nam je svoje 'poljoprivredne' početke mladi Andrija Škrlec (27), Zlatarščanin koji se bori za titulu najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj, a ušao je u završnu fazu, među 20 najboljih. Izbor je u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i ambasadorice ovog projekta za Hrvatsku

Sunčane Glavak i Jutarnjeg lista.

Grah

A s kunića je prešao na ono što je sada okosnica OPG – a Škrlec, pro-

izvodnju graha. – Počeli smo uzgajati grah kada sam bio u 2. srednje, pa iz godine u godinu sve više i onda je došla mjera 6.1.1., potpora za mlade poljoprivrednike. Tako smo uspjeli nabaviti specijalizirane strojeve za grah, pa smo

Put u Bruxelles

Odabir "najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg" projekta provest će stručno prosudbeno povjerenstvo na temelju nekoliko kriterija. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljima bit će u travnju u Zagrebu, a za 20 najboljih eurozastupnica Sunčana Glavak osigurat će put u Bruxelles i posjet Europskom parlamentu.

'Najveći su problem u Zagorju male parcele i neriješeni odnosi. U jednoj parceli je 10 čestica, a svaka od njih ima još brdo vlasnika i neriješenih odnosa. Da svakog od njih vodim bilježniku, ispalo bi ko da svadbu delam'

specijalizirani za proizvodnju mahunarki – priča nam Andrija. Pojašnjava da se radi o stroju koji grah vadi iz zemlje, čupa ga, pomoću posebnog sistema i pokretne trake ga stavlja u zbojeve, grede, a onda se tu suši. – Zatim smo nabavili i kombajn baš za grah, kojime ljuštimo grah, pa ide dalje u skladište i distribuciju. Planiramo i nabavku optičkog selektora i još nekih strojeva, pa neće više biti ručnog prebiranja, sve će biti automatizirano do kraja. To će olakšati i ubrzati stvari, jer najteži i najgori proces kaj se tiče svega toga je pročišćavanje, smrzavanje i prebiranje graha. To fizički nije naporno, ali oduzima jako puno vremena – kaže Andrija. Prošle godine grah su posijali na 10 ha i dobili oko 10 tona graha, a ove je godine u planu 10 do 15.

'Imali smo prošle godine se tiče pčenice veliki minus, kroz zimu voda je dosta uništila pšenicu, a otkupna cijena je bila dosta niska. Od kukuruza odustajemo radi divljih svinja, jer smo prošle godine imali ogromnu štetu, 150 tona smo trebali brati, a na kraju smo dobili samo 11 tona'

Drugi put

Andrija Škrlec u izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske bio je i prošle godine, kada je također ušao među finaliste, u društvu još jednog Zagorca, Mladena Cesarca iz Oroslavja

Pionirski pothvat

Do lani, Škrlec je sijao i kukuruz i pšenicu, no od toga je odustao, zbog niske otkupne cijene pšenice i ogromne štete koju su napravile divlje svinje. – Imali smo prošle godine se tiče pčenice veliki minus, kroz zimu voda je dosta uništila pšenicu, a otkupna cijena je bila dosta niska. Od kukuruza odustajemo radi divljih svinja, jer smo prošle godine imali ogromnu štetu, 150 tona smo trebali brati, a na kraju smo dobili samo 11 tona. Svinje su već i od prije problem, ali od lani su bile katastrofa, nisam samo ja nastradao, i drugima prave štetu – kaže mladi poljoprivrednik. No, zato ne gubi volju, već ima nove planove. Tako će ove godine u pomalo pionirski pothvat – u sadnju boba i slanutka. – Sveukupno, imat ćemo sadnju na 17 ha, slanutak na nekih 2 ha, kao i bob,

grašak na 0,2 ha, a po toliko i mrkvu i ciklu – kaže Andrija te pojašnjava svoju odluku. - Već smo mehanizacijski potkovani za to, a da li je uzgoj slanutka i boba isti ili sličan kao graha, vidjet ćemo, prihvatili smo neke izazove i korake. A osim toga, u Rijeci, koja nam je glavni otkupni centar za grah, kupci su nas pitali i za bob i slanutak, pa postoji interes, kao i za grašak, jer nema svježeg domaćeg graška na tržištu – pojašnjava Andrija. Što se mrkve i cikle tiče, izazov je da se uopće vidi može li OPG to mehanizacijski obaviti. –Želimo da naša proizvodnja bude kompletno ekološka, tu nema upotrebe herbicida. Sada imamo dva stroja za okopavanje, trebamo vidjeti da li u ranim fazama možemo mrkvu i ciklu okopavati, kao i luk, jer manipulacija korovima na kraju i pridonosi krajnjem prinosu. Ako

Sabina Pušec ZLATAR

Europskom parlamentu i ambasadorice ovog projekta za Hrvatsku Sunčane Glavak i Jutarnjeg lista

Zlatara bori se za titulu hrvatskog poljoprivrednika

slanutkom, što je pomalo 'pionirski korak', kaže nam Andrija Škrlec, te s graškom, mrkvom i ciklom

'Nećemo se zaletavati s prevelikim površinama, nema smisla gomilati parcele, a da ne budu kvalitetno obrađene. Bolje manje, pa kvalitetnije odraditi'

se parcele previše zakorove, tu prinosa neće biti – govori nam Andrija. Planova ima puno, zajedno sa svojom djevojkom Ines, te roditeljima i mlađim bratom, koji su dio radne ekipe. Osim kupnje strojeva, kupljena je i jedna staja od 600 kvadrata,

zidana od betonskih blokova, koju planiraju preurediti, obnoviti i prenamijeniti za hladnjače za skladištenje, jer prostor na tavanu, kao ni kamionska hladnjača, više nije dovoljan. Iako ima entuzijazma i brojnih planova, Andrija Škrlec svemu pristupa 'hladne glave', bez nerealnih očekivanja. - Sad ćemo obaviti ovo kaj imamo za ovu godinu, onda se bumo probali u tome usavršiti, znanjem, mehanizacijom koja je bitna, vezano uz nove kulture, pa ćemo dalje vidjeti kakva će biti situacija, nećemo se zaletavati s prevelikim površinama, nema smisla gomilati parcele, a da ne budu kvalitetno obrađene. Bolje manje, pa kvalitetnije odraditi – ističe. Većina uroda plasira se u Rijeku

A s prodajom problema nema. – Imamo vjerne domaće kupce u Zagorju, a većinu uroda graha plasiramo u Rijeku. Iznajmimo kombi i dostavimo, a dio i u Poreč. Kupci su zadovoljni i nikada nisu imali nikakvih pritužbi na kvalitetu, svi nas hvale da je grah odličan i da je ogromna razlika između našeg i kupovnog – zadovoljan je Andrija. – Sjećam se, dok sam bio dijete, baka je imala bob, no slanutak ne. To baš nije uobičajena namirnica, no trendovi se mijenjaju i počelo se i to tražiti – kaže Andrija. Što se divljih svinja tiče, grah ne diraju, a nada se da im neće biti primamljiv slanutak, koji se može jesti sirov. – No, nadam se da ne bude, jer mahuna ima dlačice i vosak, i dosta pikavo lišće, možda će ih to odbijati – kaže. I u njihovom domaćinstvu slanutak se dosta konzumira. - Posebno zbog brata koji je vegetarijanac, dobra je to namirnica, pa i mi ga koristimo kao prilog. Drago što sam uspio nabaviti sjeme, na hrvatskom tržištu ga nije bilo, no uspjeli smo ga nabaviti u Italiji – rekao je Škrlec. Luk, češnjak, bob i grašak

na redu su za sjetvu u ovo vrijeme, mrkva i cikla idućeg tjedna, a slanutak krajem travnja prema svibnju.

Kako je baviti se poljoprivredom?

– Grah ide od svibnja nadalje, ovisno o vremenu. Lani smo ga dosta kasno, u lipnju sijali, ali se na kraju pokazalo super kaj se nismo žurili –sjeća se Andrija, po zanimanju magistar proizvodnje i prerade mesa, koji se, eto, spletom životnih okolnosti, ipak bavi uzgojem povrća. A za izbor među 20 najboljih mladih poljoprivrednika, kaže da se nije planirao javiti, no djelatnici savjetodavnih službi su ga ponutkali. Ne razmišlja o pobjedi, no i sam priznaje da je i biti među 20 izabranih najboljih poljoprivrednika u Hrvatskoj ipak potvrda kvalitete. i kako je u Zagorju baviti se poljoprivredom, pitamo ga. – Najveći su problem male parcele i neriješeni odnosi. Kad iznajmljujemo zemlju, trebamo raditi ugovore. U jednoj parceli je 10 čestica, a svaka od njih ima još brdo vlasnika i neriješenih odnosa. Da svakog od njih vodim bilježniku, ispalo bi ko da svadbu delam – šali se Andrija. A male parcele donose i veće troškove, jer ih je teže i kompliciranije obrađivati. - Slavoncima je tu puno lakše, i mogu biti konkurentniji, jer imaju manje troškove odnosno utrošak po ha nego zagorski poljoprirednici – zaključuje Andrija.

'Sveukupno, imat ćemo sadnju na 17 ha, slanutak na nekih 2 ha, kao i bob, grašak na 0,2 ha, a po toliko i mrkvu i ciklu'

U Poslovno - tehnološkom inkubatoru Krapini prošle srijede je održan Investicijski forum KZŽ

'U privlačenja stranih ulaganja KZŽ je primjer najbolje prakse'

Forum na temu poticanja ulaganja i stvaranja povoljnog investicijskog okruženja u Krapinsko-zagorskoj županiji organizirala je Županija u suradnji s Udruženjem stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) te Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Krapina

UPoslovno - tehnološkom inkubatoru Krapini u srijedu je održan Investicijski forum Krapinsko - zagorske županije. Forum na temu poticanja ulaganja i stvaranja povoljnog investicijskog okruženja u Krapinsko - zagorskoj županiji organizirala je Županija u suradnji s Udruženjem stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) te Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Krapina. Direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša istaknula je da je Investicijski forum dio cjelokupne inicijative Invest in Zagorje koju uspješno od kraja prošle godine provodi KZŽ kako bi se dodatno pozicionirala na karti investicija. - Posebno me veseli što smo okupili preko 50 sudionika, prvenstveno poduzetnika i glavnih dionika s kojima Županija razgovara i kreira određenu gospodarsku politiku, a to su naši poslovni klubovi te Obrtnička i Gospodarska komora. KZŽ je uspostavila uspješnu suradnju i s Udruženjem stranih ulagača u RH koji svoje preporuke za poboljšanje investicijske i poslovne klime u Hrvatskoj kontinuirano izdaju putem Bijele knjige. Ovo je jedna od aktivnosti, slijedi nam i konferencija Invest in Zagorje u svibnju i dalje zajedničko djelovanje na dodatnom brendiranju i privlačenju ulaganja – najavila je Matuša.

Izazovi

- Da bi postigli razine razvijenosti susjednih zemalja, a sve su one nama konkurenti u privlačenju investicija, mi moramo postizati jednaku razinu konkurentnosti i produktivnosti te plaća, a Bijela knjiga nam pomaže u tome i u nekim pozicijama može nam se činiti prekritična, ali to će nas činiti boljima, kao što je i vrijednost ovakvog skupa, zajednički nastup predstav-

Kolar: 'U budućnosti nas očekuju nove mjere kojima ćemo pokušati da dio ljudi naših koji je otišao živjeti i raditi u razvijenije europske zemlje potaknemo da se vrate raditi vodje u KZŽ i živjeti'

nika političkih vlasti, poduzetnika i stranih investitora – komentirao je događaj predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek. Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba Saša Muminović rekao je da klub promovira gospodarsku suradnju, a inozemne investicije su samo jedan dio te suradnje između dva susjeda koji imaju zavidnu robnu razmjenu. - Jedni drugima smo među prvih 5, a nekada i prva 3 vanjsko – trgovinska partnera. Danas smo napravili lijep korak i fokus s prirodnih ljepota stavili na stvarne probleme koji se trebaju riješiti da bi investicije doista bile ponovno motor u RH. KZŽ je županija koja svakako ne odražava jednu sliku cijele Hrvatske jer je to županija gdje su strane investicije prisutne, koja je u izvozu među šampionima u RH, ali su pred njom su izazovi koje ne treba zanemariti – rekao je Muminović. Predsjedik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Burak Baykan istaknuo je da je prošlo razdoblje za Hrvatsku bilo povijesno. – Ulazak u Schengen dao je pozitivne efekte za hrvatsko gospodarstvo i sada trebamo poduzeti veće korake u povlačenju stranih ulagača u Hrvatsku. Moramo promovirati pozitivne strane zemlje, razvoja i napretka koji je postignut ovih godina – napomenuo je Baykan. Glavni tajnik Udruženja stranih ulagača Tomislav Šlat istaknuo je da se kroz Bijelu knjigu nastoji dati preporuke koje s gospodarske strane strani ulagači smatraju bitnim da bi se gospodarsko okrženje i investicijska klima u Hrvatskoj učinili još atraktivnijim. Jako smo sretni što smo imali prilike predstaviti neke ideje, porazgovarati s gospodarstvenicima u KZŽ, ali i pokazati, da obzirom da je KZŽ priznata nedavno kao jedna od izrazito atraktivnih regija, kako se može uspješno surađivati između ulagača, stranih, domaćih i lo-

kalne zajednice – rekao je Šlat. Odlični investitori

Ekonomski analitičar i autor Bijele knjige, direktor Arhivanalitike Velimir Šonje rekao je da oko 40 značajnih poduzeća pod inozemnom kontrolom koja posluju u KZŽ, brojčano ne izgleda mnogo te u smislu udjela u ukupnom broju poduzeća i nije mnogo. - Međutim, kada se gleda koliko tih 40 poduzeća ima udjela u najvažnijim pokre-

tačima gospodarskog razvoja, a to su investicije i izvoz, taj udjel se penje na 50 posto svih korporativnih investicija, a čak 56 posto ukupne prodaje na stranim tržištima dolazi od tih poduzeća. Naglaskom na to ne želimo reći da i domaća poduzeća pod domaćom kontrolom nisu bitna, sva su bitna, ali stvaranje plodnijeg investicijskog okruženja s manje administrativnih prepreka, s više poticaja za ulaganja, neće koristiti samo privla-

čenju novih stranih ulaganja, već i domaćim investitorima i poduzetnicima – rekao je Šonje. - U pogledu privlačenja stranih ulaganja ova županija zaista ide u dobrom pravcu i može drugima poslužiti kao dobar model najbolje prakse – zaključio je. Župan Željko Kolar zahvalio je sudionicima Investicijskog foruma te rekao da KZŽ ima sreću da ima odlične investitore, i domaće i strane. – No, činjenica je da kompanije koje su pod upravljanjem stranih vlasnika i strane tvrtke imaju veću produktivnost i veći izvoz, tehnološki su naprednije i više ulažu u znanost i nove tehnologije i da se to naravno onda reflektira i u ukupnom rezultatu psolvanja. Mi smo s našom platformom Invest in Zagorje pokušali olakšati prije svega dobivanje ključnih informacija potencijalnim ulagačima na područje županije. Kao administracija smo sigurno daleko iznad prosjeka RH i možemo se uspoređivati s administracijama u najrazvijenijim europskim zemljama u brzini izdavanja dozvola, jer to je jedan od ključnih preduvjeta da bi se, uz odličnu infrastrukturu, prometnu povezanost, dobar geostrateški položaj, strani investitori odlučili ovdje investirati. Puno smo naučili danas, sami sebe smo vidjeli iz jedne druge perspektive i to je sigurno pred nas stavilo jedan novi izazov, da budemo još bolji i konkurentniji – rekao je Kolar. Zahvalio je svim poduzetnicima i obrtnicima koji investiraju na područje Krapinsko – zagorske županije. – U budućnosti nas očekuju nove mjere kojima ćemo pokušati da dio ljudi naših koji je otišao živjeti i raditi u razvijenije europske zemlje potaknemo da se vrate raditi vodje u KZŽ i živjeti. Bez iluzije da možemo vratiti sve, ali 30 posto u sljedećih 3 do 7 godina, vjerujem da je to moguće – zaključio je Kolar.

Sabina Pušec KRAPINA

ODLIČNA VIJEST Novi ravnatelj DHMZ-a donio je odluku da sustav obrane od tuče počinje 1. svibnja

Ne odustaje se od obrane od tuče: 'Oblaci će se zaprašivati dronovima'

OBRANA OD TUČE JE, PODSJETIMO, REGULIRANA ZAKONOM O SUSTAVU OBRANE OD TUČE, KOJI JE JOŠ UVIJEK NA SNAZI

Prošle godine Zagorcima je (ali i ne samo Zagorcima) tuča u nekoliko navrata nanijela ogromne štete na poljoprivrednim usjevima, kao i na imovini. Nije puno bolje bilo ni godinu ranije, stoga je tema sustava obrane od tuče ponovo bila itekako aktualizirana. Doduše, aktualna je ona duži niz godina, ali proteklih par godina izazivala je posebnu buru. Prvo je puno prašine podigla činjenica da je ukinuta obrana od tuče protugradnim raketama, a potom i najava da će se sustav obrane od tuče u potpunosti ukinuti. Nakon toga, javnost je bila revoltirana i činjenicom da je, barem u Zagorju, sustav obrane od tuče totalno zapušten, a broj raket-

Salatko: " Novi ravnatelj odlučio je, za razliku od svoje prethodnice, da će poštovati Zakon i donio je odluku da obrana od tuče ove godine počinje 01. svibnja. Mi raketari o tome smo dobili i službenu obavijest te će ovih dana serviseri DHMZ-a početi obilaziti generatore, servisirati ih i dostaviti nam potrebne količine otopine"

nih postaja s prizemnim generatorima drastično je smanjen.

Ukidanje obrane

Obrana od tuče je, podsjetimo, regulirana Zakonom o sustavu obrane od tuče, koji je još uvijek na snazi. Ministarstvo poljoprivrede još je prije tri godine najavilo da će u potpunosti ukinuti sustav obrane od tuče jer, kako kažu, nije znanstveno dokazano da je učinkovit, no, kako svake godine redovito barem jedan dio Hrvatske doživi ogromne štete od tuče, još se nije našla 'politički adekvatna prigoda' u kojoj bi se 'bez negodovanja javnosti' u saborsku proceduru uputio prijedlog da se taj zakon stavi izvan snage. Isto tako, valja podsjetiti da se 'loptica odgovornosti' stalno međusobno prebacivala između Državnog hidrometeorološkog zavoda i Ministarstva, no, bivša, sada umirovljena ravnateljica DHMZ-a, Branka Ivančan-Picek, čvrsto je stajala iza teze kako nema koristi od sustava obrane od tuče, odnosno, da eventualna korist nije dokazana.

Nepoštivanje zakona

Tu valja napomenuti da, prema gore spomenutom zakonu, sustav obrane od tuče operativno provodi Državni hidrometeorološki zavod, a nadzire ga i za njega je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, no, Ministarstvo poljoprivrede stalno ponavlja kako ono u pogledu sustava obrane od tuče djeluje prema preporukama DHMZ-a, dok DHMZ naglašava kako on radi prema naputcima ministarstva. Drugi problem koji se pojavljivao bilo je kršenje Zakona o sustavu obrane od tuče, u kojem je izričito navedeno da sustav obrane od tuče treba početi 'raditi' svake godine 01. svibnja, no to prijašnjih godina nije bilo slučaj, već se s obranom od tuče putem prizemnih generatora, s otopinama srebrovog jodida, počelo barem mjesec i pol do dva - kasnije.

Novi ravnatelj

Negodovali su zbog toga brojni građani, pogotovo oni kojima je tuča redovito nanosila štetu. Najglasniji među njima bio je i ostao predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske, Josip

Salatko, koji je konstantno, kao u glavnog krivca za takvu situaciju, prstom upirao upravo u bivšu ravnateljicu DHMZ-a, Branku Ivančan-Picek, koja s raketarima nije željela ni razgovarati, a za vrijeme čijeg mandata je sustav obrane od tuče poprilično oslabljen, gotovo devastiran, zbog već gore spomenutog stava kako od njega nema koristi. No, njenim odlaskom u mirovinu, s prvim danom ove godine na mjestu ravnatelja DHMZ-a zamijenio ju je dr.sc. Ivan Güttler, koji je, kako nam je otkrio Josip Salatko, daleko skloniji konstruktivnoj suradnji.

Unaprijeđenje sustava

Uslijedila je sada, kaže nam Sa-

Isplaćeno 14.400 eura za uskrsnice 144 pomoćnika u nastavi u Zagorju

KRAPINA - Krapinsko - zagorska županija osigurala je 14.400 eura za isplatu materijalnog prava uskrsnice za sva 144 pomoćnika u nastavi trenutno zaposlena u školama na svom području. Sredstva su na prijedlog župana osigurana u rebalansu županijskog proračuna, koji je donijet 6. ožujka 2024.

godine te je 100 eura za svakog pomoćnika u nastavi u međuvremenu isplaćeno kako za pomoćnike zaposlenima preko projekta Baltazar, tako i onima zaposlenima kroz druge modele financiranja. Županija je isplatila 7.400 eura za 74 pomoćnika u nastavi kroz u projektu Baltazar 7, 3.800 eura

za 38 pomoćnika u nastavi zaposlenih preko udruga te 3.200 eura za 32 pomoćnika u nastavi koje Županija financira samostalno ili u suradnji s općinama i gradovima. Sredstva su isplaćena školama i udrugama, koje su ih potom dužne isplatiti pomoćnicima u nastavi. (zl)

latko, velika promjena u odnosu DHMZ-a prema sustavu obrane od tuče. - Novi ravnatelj odlučio je, za razliku od svoje prethodnice, da će poštovati Zakon i donio je odluku da obrana od tuče ove godine počinje 01. svibnja. Mi raketari o tome smo dobili i službenu obavijest te će ovih dana serviseri DHMZ-a početi obilaziti generatore, servisirati ih i dostaviti nam potrebne količine otopine - otkrio je Salatko za Zagorski list te najavio kako će novi ravnatelj uskoro s raketarima održati i sastanak, na kojem će mu raketari iznijeti svoje viđenje mogućnosti unaprjeđenja sustava obrane od tuče. Kako nam je otkrio Salatko, i raketari su se pomirili s činjeni-

com da je obrana od tuče protugradnim raketama prošlost i da se više neće uvoditi. - Bilo je pokušaja i proba da se oblaci zaprašuju srebrovim jodidom s pomoću aviona, međutim, to je dosta opasno, budući da uvijek postoji opasnost da neki oblak 'povuče' avion i da se desi tragedija. Stoga je intencija da se u budućnosti to radi dronovima, kao što to rade neke druge zemlje. U svakom slučaju, ja ću i dalje inzistirati i boriti se za unaprijeđenje sustava obrane od tuče koji je do sada bio devastiran. Veseli me što je novi ravnatelj otvoren za suradnju i što je također zainteresiran da se sustav unaprijedi i modernizira - rekao je Salatko.

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

Josip Salatko

Obilazak radova na sanaciji županijske ceste 2170 u naseljima Bočadir i Donja Batina te nedavno završenih radova u Donjoj i Gornjoj Batini

ASFALTIRANA 3 km ŽUPANIJSKE

CESTE U ZLATARU I KONJŠČINI

ZLATAR/KONJŠČINA - Župan Željko Kolar i ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sirovec su prošlog utorka obišli radove na sanaciji županijske ceste 2170 u naseljima Bočadir i Donja Batina te nedavno završene radove u Donjoj i Gornjoj Batini.

2.930 metara

- Ovdje se zapravo radi o radovima na jednoj cesti koja se proteže kroz dvije jedinice lokalne samouprave i više naselja, a povećat će sigurnost odvijanja prometa u Gonjoj i u Donjoj Batini, Ščrbincu i Bočadiru. Ovo je nastavak radova u sklopu velikog ciklusa sanacije naših cesta, kojeg smo započeli prošle godine. Ukupna je vrijednost radova

4,4 milijuna eura te je predviđena sanacija čak 58 dionica županijskih i lokalnih cesta u svim općinama i gradovima - istaknuo je tijekom obilaska župan Željko Kolar. - Nakon dvije dionice na području Grada Zlatara, danas smo nastavili s radovima od Donje Batine do Boča-

dira na području Općine Konjščina. Županijsku cestu 2170 smo sanirali u duljini od 2.930 metara. Ukupna vrijednost ovih radova je 247.517,33 eura - rekao je nakon obilaska ravnatelj Stjepan Sirovec. U obilasku radova u Bočadiru pridružila se i načelnica Konjščine Anita Krok, a u Donjoj Batini gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan - Pentek. Skoro asfaltiranje u Varaždinskoj ulici i prva faza

Martinečke

- Kad postoji sinergija općinske i županijske uprave, onda dođe i do ovakvih rezultata. S ovim radovima završavamo ciklus sanacije cesta koje su našim građanima izuzetno bitne. Batinska cesta nas spaja s gradom Zlatarom, cesta na Belom Bregu nas vodi prema Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dok cesta od Jertovca, Pešćena, preko Husinca i Maretića povezuje općine Konjščinu i Hrašćinu - istaknula je nakon obilaska načelnica Anita Krok te uz zahvale Županiji i Županijskoj upravi za ceste naglasila kako je ukupna dužina na-

'Ovo je nastavak radova u sklopu velikog ciklusa sanacije cesta, kojeg smo započeli prošle godine. Ukupna je vrijednost

radova 4,4 milijuna eura te je predviđena sanacija čak 58 dionica

županijskih i lokalnih cesta u svim općinama i gradovima'

Ukupna vrijednost ovih radova je 247.517,33 eura, rekao je ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec

vedenih obnovljenih cesta veća od 3 kilometra. - Zahvaljujem županu Kolaru i ravnatelju Sirovcu na uvažavanju potreba za asfaltiranjem na području Grada Zlatara – najveće jedinice lokalne samouprave na području Krapinsko-zagorske županije te nastavku radova na županijskim cestama na našem području. Nama su sva naselja na području grada bitna. Znate da se prošle godine asfaltirala cesta od Zlatara pre-

ma Belcu, pa Petruševec, Vižanovec. Ove smo godine krenuli od Gornje Batine do Šćrbinca pa onda od Donje Batine do granice s Konjščinom - kazala je gradonačelnica Auguštan - Pentek te najavila i skoro asfaltiranje u Varaždinskoj ulici i prvu fazu Martinečke – od Lovrečana prema Zlataru. - Javno savjetovanje je vani, kreće javna nabava te za par mjeseci i radovi - izvijestila je gradonačelnica. (zl)

Nastavlja se modernizacija nerazvrstanih prometnica u Loboru bez troškova za mještane općine

LOBOR - U proteklih sedam godina na području Općine Lobor uređeno je i asfaltirano više od 20 kilometara nerazvrstanih cesta, a istim se ritmom nastavlja i dalje budući da je nedavno Općini Lobor dodijeljeno novih 36 tisuća eura za modernizaciju nerazvrstanih cesta. Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo je odluku o odabiru projekata prema Programu podrške brdsko-planinskim područjima te je Općini Lobor tom prilikom dodijeljeno 36 tisuća eura, čime Općina nastavlja niz uspješno prijavljenih projekata za financiranje iz vanjskih izvora. Dobivena sredstva namijenjena su za projekt modernizacije nerazvrstanih cesta na području Općine Lobor. Načelni-

ca općine Lobor Ljubica Jembrih zahvalila je Ministarstvu što je još jednom prepoznalo važnost projekta i dodijelilo Općini Lobor značajna financijska sredstva. – Zado-

voljni smo još jednim paketom financijske potpore za unapređenje naše prometne infrastrukture.

Dobivena sredstva od velikog su značaja jer će nam itekako pomoći

u našem nastojanju da razvoj općine teče što bolje i brže – rekla je načelnica Jembrih i poručila da Općina nastavlja raditi na unapređenju i modernizaciji prometnica kako bi se povećala sigurnost u prometu, ali i kako bi se poboljšala kvaliteta života mještana. No, ono što je jednako važno je činjenica da se modernizacija prometnica financira isključivo sredstvima proračuna Općine, odnosno sredstvima s nacionalne razine. - Naime, nekada su mještani sufinancirali asfaltiranje nerazvrstanih cesti što više nije slučaj. Sredstva za ulaganje u naše prometnice nalazimo, prije svega, preko natječaja na nacionalnim razinama i na taj način šredimo novce našim sumještanima –zaključila je Jembrih. (zl)

RADNO U ZLATARU Osim dovršavanja većih, u tijeku su i brojni manji projekti

Uredit će se bankine nakon asfaltiranja u sklopu projekta Aglomeracije

Uređuje se sanitarni čvor u prizemlju zgrade gradske uprave, a uskoro i stolarija na prvom katu te zgrade

ZLATAR – U Zlataru je i dalje radno. Osim većih projekata, poput privođenja kraju obnove Sokolane i dobrog napretka radova na novoj zlatarskoj tržnici, tu su i neki manji projekti. Radi se na sanitarnom čvoru u prizemlju zgrade gradske uprave, a završena je i nabava i potpisan ugovor za stolariju na prvom katu te iste zgrade. – Završena je i nabava i potpisan ugovor za uređenje bankina nakon asfaltiranja prometnica u sklopu projekta Aglomeracije. Krenuli smo i sa šodranjem odnosno posipavanjem kamenim materijakom nerazvrstanih cesta. Također, iznajmili smo čistilicu za gradske ulice, kako bi naš Zlatar bio čist dok ne nabavimo čistilicu za naše komunalno poduzeće –

Grad Zlatar poziva

Potpisan je i ugovor za uređenje nerazvrstane ceste odvojak Cetinovec, a radovi kreću nakon Uskrsa

kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Asfaltirana je županijska cesta Donja BatinaKonjščina, dionica Donja Batina, a planu ove godine je i Varaždinska ulica u Zlataru te prvi dio Martinečke ulice (Lovrečan - Zlatar). –Osim toga, potpisali smo i ugovor za uređenje nerazvrstane ceste odvojak Cetinovec, a radovi kreću nakon Uskrsa. Završavamo i uređenje dječjeg igrališta poslije Uskrsa,

za što smo postavili dodatno sprave kod vrtića, uskoro će i to biti završeno kao dodatak dječjem igralištu, kako bi djeca imala što više aktivnosti, a dobili smo sredstva za novo dječje igralište kod Pastoralnog centra, za što pripremamo javnu nabavu. Tu je i nabava za cestu Juranščina – Belecgrad. Cesta prema Ivančici cijelo se vrijeme radi, i nadam se do ljeta da će biti gotova – kaže gradonačelnica. (sp)

Roditelji, prijavite novorođenu djecu za darivanje

ZLATAR - Grad Zlatar svake godine prigodom svečanosti obilježavanja Dana Grada dariva novčanim iznosom djecu rođenu u prethodnoj godini na području Grada Zlatara. Tim povodom, pozivaju se roditelji djece rođene u 2023. godini, koji još nisu, da prijave svoju novorođenu djecu za darivanje. Grad Zlatar ima uvid u prijave preko sustava e-novorođenče tako da roditelji koji su prijavili djecu preko istog sustava ne moraju ponovo podnositi prijavu. Prijava je moguća u prostorijama Grada Zlatara, Park hrvatske mladeži 2 (drugi kat lijevo) radnim danom u vremenu od 7 do 15 sati ili

Općina Mače kreće

s izradom Strateškog razvojnog plana za razdoblje od 2024. do 2031. godine

MAČE - Općina Mače kreće s izradom Strateškog razvojnog plana za razdoblje od 2024. do 2031. godine. Strateški razvojni plan za sedmogodišnje razdoblje predstavlja najvažniji dokument razvoja pojedine jedinice lokalne samouprave u kojemu se razlažu prednosti i nedostaci, potrebe i potencijali lokalne zajednice, te se utvrđuju strateški ciljevi, razvojni prioriteti i definiraju mjere/aktivnosti/projekti potrebni za provođenje tih ciljeva i prioriteta. Participativna radionica održana je sredinom ožujka. Na

radionici su iznijeta vlastita viđenja aktualnog stanja u lokalnoj zajednici te predložena vizija razvoja općine. Radionicu su održali stručnjaci iz konzultantske tvrtke BDC d.o.o. Također, Nna području Općine Mače u tijeku je sječa drveća u koritu potoka u Vukancima (Broci) i Maču (Mače pod brijeg Lihtari - Tribetine). Radove obavljaju Hrvatske vode. To je I. faza radova iz programa preventivne obrane od poplave nakon čega će uslijediti II. faza odnosno uklanjanje naplavina iz korita vodotoka, kažu u Općini. (zl)

Grad Zabok poziva: Prijavite kandidate za javna priznanja

ZABOK - Grad Zabok raspisao je javni poziv za predlaganje dobitnika priznanja Grada Zaboka za 2024. godinu. Prema Odluci o javnim priznanjima, dodjeljuje se jedna povelja i dvije plakete o čemu odlučuje Gradsko vijeće te zahvalnice, o čemu odlučuje Gradonačelnik. Javni poziv otvoren je do 15. travnja, a pravo predlaganja kandidata imaju članovi Gradskog vijeća, Gradonačelnik, radna tijela

Gradskog vijeća, te pravne i fizičke osobe s područja grada. Priznanja ne mogu dobiti članovi Gradskog vijeća i dužnosnici Grada Zaboka za trajanja njihova mandata. Predlagači svoje prijedloge mogu dostaviti poštom na adresu Zivtov trg 10 ili na e – mail maja@zabok.hr uz obavezno pismeno obrazloženje iz kojeg je vidljivo radi kojih se rezultata i zasluga kandidat predlaže i za koje priznanje. (zl)

INTERVJU Uoči dana Grada Pregrade porazgovarali smo s gradonačelnikom Markom Vešligajem

STEPENICA VIŠE 'Pregrada je u 6. skupini razvijenosti'

Puno aktivnosti na raznim područjima, dokaz je predanosti cijele gradske uprave i ponosan sam što joj mogu biti na čelu, izjavio je pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj

Marta Čaržavec

PREGRADA

Budući da se bliži dan Grada Pregrade iskoristili smo priliku kako bismo porazgovarali s gradonačelnikom i predstavnikom Hrvatske u Odboru regija EU Markom Vešligajem o ključnim projektima u prošlog godini, ulozi Grada u regionalnom kontekstu, ekonomiji, izazovima, kulturi i kvaliteti života građana.

Koja su ključna postignuća Grada u protekloj godini?

Vešligaj: U proteklih godinu dana zaista smo napravili ogroman posao na sanaciji komunalne infrastrukture zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti EU. Vjerujem da 14,2 km saniranih nerazvrstanih cesta i 13 klizišta dovoljno govori o kakvim se investicijama radi. Naravno, drago mi je što su i vatrogasci dobili svoj dom, da smo konačno, nakon desetaka dopisa, sastanaka i molbi uspjeli dobiti Stalnu službu suda u Pregradi. Prošla godina bila je godina u kojoj smo pripremali i prijavljivali projekte za koje se nadam da ćemo biti uspješni na natječajima koji su trenutno raspisani iz fondova EU. Mogu reći da trenutno čekamo objavu rezultata za biološki bazen koji smo prijavili još u trećem mjesecu prošle godine, zatim na kino dvoranu koja će postati kulturni centar, obnovu glazbene škole, potvrdu odabira investitora za ulaganje u izgradnju širokopojasnog interneta, intenzivno pripremamo prijedlog kompleksne sanacije Ulice Kolarija i prijavu za izgradnju pomoćnog igrališta s umjetnom travom. Dakle, pokrivamo sva područja koja su ključna za razvoj našega grada, od obrazovanja, turizma, kulture, sporta, komunalne infrastrukture. Ovih dana raspisan je i javni natječaj za odabir izvođača radova za novu zgradu dječjeg vrtića, koja nam je prijeko potrebna s obzirom na povećani broj djece koji imamo u našem gradu. No, osim ovih projekata za koje vjerujemo da će većina biti uspješna i ići u realizaciju, spomenut ću i brojne privatne investicije koje sigurno ne bi dolazile u Pregradu da ovdje nije jedno povoljno okruženje koje se trudimo stvarati svaki dan. Za daljnji razvoj potrebno je imati i planove i dokumente, od raznih strategija do prostornog plana, koji će za nadolazeće razdoblje za Pregradu, koja se najbrže razvija, uključivati i urbanistički plan za neizgrađena područja. Drago mi je da nakon godina naših traženja i Državna geodetska uprava krenula s katastarskim izmjerama, prvo za naselje Pregrada, a onda i za ostala naselja. Ponosan sam i što smo postali dio europskih gradova koji su usvojili rezoluciju "Sigurno mjesto za žene" što dodatno potvrđuje našu posvećenost stvaranju si-

gurnog i inkluzivnog okruženja za sve naše građanke i građane. Puno aktivnosti na raznim područjima, dokaz je predanosti cijele gradske uprave i ponosan sam što joj mogu biti na čelu.

Kako vidite ulogu Grada u širem regionalnom kontekstu?

Vešligaj: Pregrada je jedna od središta naše županije u obrazovnom, gospodarskom i kulturnom smislu, i mislim da razvoj kojem svjedočimo proteklih godina samo potvrđuje tu našu poziciju. Uostalom, potvrdu smo dobili i novim izračunom razvijenosti, gdje smo skočili jednu stepenicu više i sada se nalazimo u 6. skupini razvijenosti. To jasno pokazuje da pada broj nezaposlenih, rastu prihodi, raste dohodak naših građana i ima veći broj obrazovanih ljudi. Iako tu svjedočimo paradoksu, a to je da smo zbog više razine razvijenosti često u podređenom položaju kod kandidiranja naših projekata za EU fondove. I tu je definitivno potreba za promjenom u izračunu, jer da bi se dobila realna slika razvijenosti naših potreba, treba uzeti u obzir i faktore poput stanja i broja kilometara nerazvrstanih cesta, teških uvjeta gospodarenja u brdovitim područjima, izloženosti prirodnim nepogodama uslijed klimatskih promjena i izgrađenosti komunalne, kulturne, sportske infrastrukture.

Kakav je trenutni ekonomski status grada?

Vešligaj: Na području Grada Pregrade bilježimo izuzetno pozitivne ekonomske pokazatelje, imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, broje su privatne investicije, od proširenje kapaciteta postojećih poduzetnika, do intenzivnih ulaganja u stanogradnju. Kao lokalna samouprava kroz razne programe dajemo potporu gospodarskim subjektima na području grada. Grad subvencionira kamate na poduzetničke kredite, dodjeljuje potpore poljoprivrednicima, uređuje poduzetničku zonu, oslobađa obvezu plaćanja komunalne naknade za sve novoizgrađene poslovno-proizvodne prostore i to u prvoj godini 100%, u drugoj godini 75% i u trećoj godini 50%. Također, za nove poslovno proizvodne prostore poduzetnici su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa do 100%. Uz navedene tekuće programe po potrebi se provode i dodatni programi poput dodjele jednokratne financijske pomoći, edukacija za poduzetnike, izmjena prostornog plana...

Kako planirate adresirati pitanja održivosti i zaštite okoliša u svjetlu globalnih izazova poput klimatskih promjena?

Vešligaj: Proveli smo projekte energetske obnove Upravne zgra-

de, zgrade zemljišno-knjižnog odjela u Pregradi, zgrade NK Pregrada, a trenutno energetski obnavljamo rodnu kuću Janka Leskovara. U navedenim objektima rekonstruiran je i sustav grijanja odnosno hlađenja radi manje potrošnje energenata. Također, prilikom projektiranja odnosno izgradnje novih objekata izvode se tzv. zgrade gotovo nulte energije, predviđaju se fotonaponske ćelije, zelene fasade, visoko energetski učinkoviti uređaji i druge mjere kojima se štedi energija i smanjuje učinak klimatskih promjena. Provodimo edukativne kampanje počevši od najmanjih u dječjim vrtićima, nabavljamo opremu za odvojeno prikupljanje otpada, izgradili smo reciklažno dvorište. Pokrenuli smo postupak zaštite Parka šume Kunagora, uređujemo i sadimo drvorede, ozelenjujemo cestovne prometnice. Planiramo izgradnju zelene biciklističke infrastrukture Pregrada - Krapinske Toplice - Zabok, uređenje planinarskih puteva/staza te tematskih staza Pregrada - Kostelgrad.

Kako Grad namjerava poticati kulturnu raznolikost i umjetnost?

Vešligaj: Grad kontinuirano osigurava financijsku podršku ustanovama u kulturi (Pučko otvoreno učilište, Muzej, Knjižnica) kao i kulturnim udrugama i institucijama putem potpora za projekte, ali i drugih oblika financiranja. Kulturni i društveni život obogatit će i nastavak projekta obnove rodne kuće Janka Leskovara, za koji je dodijeljeno 657 tisuća eura, a obuhvaća radove cjelovite obnove kuće i okoliša. Grad u suradnji s kulturnim ustanovama organizira različite kulturne manifestacije poput koncerata, izložbi, predstava, radionica i drugih događaja koji promiču umjetnost i kulturnu raznolikost, ali i tradiciju. Veliku pažnju posvećujemo i očuvanju i promociji kulturne baštine grada, što dodatno obogaćuje kulturnu ponudu.

Kakav je plan za poboljšanje kvalitete života građana?

Vešligaj: Osiguravanje kvalitetnog predškolskog obrazovanja nam je prioritet, kao i do sada, a trenutno se, kao što sam i spomenuo, priprema dokumentacija za javnu nabavu za izgradnju područnog objekta dječjeg vrtića kako bi osigurali mjesto za svako dijete. Kako bi osigurali bolje uvjete za osnovnoškolsko obrazovanje, u planu se dogradnja zgrade Osnove škole, što je već od strane KZŽ i prijavljeno za financiranje iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. U suradnji sa Županijom nastojimo rješavati prostor čija će namjena biti za potrebe visokoškolskog obrazovanja. Također, KZŽ planira daljnje ulaganje u energetsku obnovu zgrade Doma zdrav-

Vijećnici donijeli prve izmjene ovogodišnjeg proračuna koji je povećan za 4 milijuna eura

IDE SE U ZAVRŠETAK STARIH I NEKE NOVE VAŽNE PROJEKTE

GORNJA STUBICA – Na

prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća Gornje Stubice, vijećnici su donijeli prvu izmjenu proračuna za ovu godinu. Ovim je rebalansom proračun povećan za nešto više od 4 milijuna eura te sada iznosi 12 milijuna 245 tisuća eura. Izmjenama se pristupilo zbog projekata koji su bili u planu, a sada se ukazala prilika za prijavu na projekte. Tako je napravljena korekcija u projektu izgradnje Spomen hiže Rudolfa Perešina u Jakšincu, za koju je u proračunu bilo predviđeno 835 tisuća eura, a rebalansom je ta stavka povećana na milijun i 300 tisuća eura, ka-

ko bi se projekt završio. – To se odnosi na otkup zemljišta, uređenje ceste i parkirališta oko Spomen hiže. Prijavili smo projekt na natječaj Ministarstva branitelja te se nadamo da će nam sredstva biti odobrena, kako bismo time završili projekt, odnosno dovršili izgradnju i otvorili Spomen hižu – pojasnio je načelnik Jasmin Krizmanić, dodavši kako je trenutno, već po četvrti puta, u tijeku natječaj za radove na Spomen hiži, vezano na sredstva koja su bila osigurana još lani. Među projektima je i izgradnja infrastrukture u Poslovnoj zoni Dona. – Rado se o izgradnji cestov-

Za povećanje standarda života lokalnog stanovništva

ne infrastrukture i rasvjete u poslovnoj zoni, što ćemo kandidirati prema natječaju Ministarstva graditeljstva –najavio je načelnik. Dodao je i da su u rebalansu predviđe-

na sredstva za rekonstrukciju društvenog doma u Modrovcu te sanaciju klizišta u Dubovcu (Sovići i Pošteki). Vijeće je donijelo i odluku o kreditnom zaduženju Opći-

ne. Kako je pojasnio načelnik, radi se o sredstvima koje Općina treba osigurati, a vezano na sanaciju cesta stradalih u potresu, projekt koji je završen lani sredinom godine. – Projekt je bio financiran sredstvima Fonda solidarnosti, no tu se radi o razlici koja nam nije priznata, obzirom da na nekim dionicama nismo išli samo na vraćanje u prvobitno stanje, nego smo poboljšali stanje, odnosno širili cestu i slično. Ta nam sredstva nisu priznata i njih mora osigurati Općina. Radi se o 300 tisuća eura za što ćemo podići kredit – rekao je načelnik Krizmanić. (J. Klanjčić)

ASFALTIRANA SPOJNA CESTA MIKULCI - CETIN

ZLATAR BISTRICA - Prošlog je tjedna asfaltirana cesta u Lovrečanu, odnosno spojna cesta Mikulci - Cetin. Radove je izvodio Strojni iskop - transport Zajec, a trošak radova u potpunosti je financiran iz Proračuna Općine Zlatar Bistrica. Asfaltiranju se pristupilo u cilju smanjenja potrebe za redovnim održavanjem i nasipavanjem kamenog materijala te u konačnici povećanja standarda života lokalnog stanovništva. Radove je obišla i općinska načelnica, Vesna Mikulec. (zl)

Tri jedinice zaposlit će zajedničkog komunalnog redara Spajanje poslova

GORNJA STUBICA

- Grad Donja Stubica te općine Gornja Stubica i Stubičke Toplice zaposlit će zajedničkog komunalnog redara. Obzirom na dobra iskustva sa zajedničkim poljoprivrednim redarom, gradsko i općinska vijeća potvrdila su zapošljavanje zajedničkom komunalnog redara. Pri tome će se koristiti državni poticaji za funkcionalno spajanje, kako bi polovicu plaće zajedničkog djelatnika pet godina financirala država, dok će tri jedinice lokalne samouprave zajedno sufinancirati drugu polovicu plaće. Zajednički komunalni redar bit će zaposlen u Općini Stubičke Toplice, a obavljat će poslove za sve tri jedinice lokalne samouprave.Ured će imati u Gornjoj Stubici, u zgradi gdje i poljoprivredna redarka, gdje će raditi dva dana, a tri dana u tjednu obavljat će poslove na terenu po Gornjoj i Donjoj Stubici te Stubičkim Toplicama – pojasnio je načelnik Jasmin Krizmanić, dodavši kako će uskoro biti raspisan natječaj za to radno mjesto. (jk)

Lug Zabočki 71f • 49210 Zabok

Kupujte kvalitetno - kupujte na jednom mjestu!

• Prodajni centar Krapina (kod željezničkog kolodvora) (049) 282 047

• Prodajni centar Dubrovčan (049) 556 284 • Prodajni centar Lug Zabočki (049) 200 869

NAKON 3 MJESECA KRIZE Općinsko vijeće Bedekovčine donijelo novi proračun za 2024. godinu

Donesen novi proračun Bedekovčine, ali prepucavanja se i dalje nastavljaju

Nakon donošenja proračuna, ali i izglasavanja drugih i odluka prema točkama dnevnog reda, povela se duga rasprava oko toga tko je kriv za blokadu Općine u protekla tri mjeseca te zbog vrijeđanja djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela

BEDEKOVČINA – Bedekovčina je konačno izašla iz krize vlasti. Izglasan je proračun, i to nakon tri mjeseca prepucavanja načelnika na vlasti (SDP) i vijećničke većine koju čini koalicija na čelu s HDZ – om te 'hladnog' pogona u Općini. Podsjetimo, načelnik Darko Ban obustavio proračun koji su vijećnici izglasali krajem prošle godine, zbog nepravilnosti u samom proračunu, odnosno u nekim stavkama koje su vijećnici kao amandmane stavili u proračun, a nisu bili u skladu sa zakonskim okvirima. Načelnik je sve prijavio i nadležnim ministarstvima, a dok se čekala odluka, krenula su prepucavanja obiju strana oko toga je bi proračun valjan ili ne. Dok je načelnik tvrdio da proračun nije donesen u zakonskim okvirima, predsjednik Vijeća Marko Ocvirek zajedno s vijećničkom većinom tvrdili su da bi načelnik trebao povući odluku o obustavi proračuna koji je, kako su tvrdili, u skladu sa zakonom.

Rješenje ministarstva

Nakon konačne odluke Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa i uprave da je obustava proračuna bila osnovana, održana je sjednica Općinskog vijeća, na čijem je dnevnom redu glavna

Ban: 'Šteta je učinjena i puno toga smo izgubili'

točka bila upravo donošenje proračuna. Proračun je izglasan sa 10 glasova za i 2 suzdržana, u visini od 8.728.000 eura. - Prevladao je glas razuma i vijećnici su konačno nakon prepucavanja uvidjeli svoju grešku i zablude, odlučili su omogućiti meni i suradnicima da konačno možemo normalno raditi i funkcionirati – rekao nam je načelnik Darko Ban, istaknuvši kako je sada valjda svima očigledno da su vijećnici pogriješili i da tu grešku moraju prihvatiti, donijeti proračun kako bi se moglo u Općini dalje normalno raditi i izvršavati predviđene programe, planove i projekte.

Blokada Općine

Unatoč tome, kao i odlukama ministarstava, predsjednik Vijeća Marko Ocvirek ističe kako je Općina Bedekovčina u protekla tri mjeseca bila u blokadi isključivo zbog načelnika. - Načelnik Ban opozvao je izglasani proračun u prosincu 2023.g. zbog tri sporna amandmana. Predložili smo amandmane zbog obaveze prema biračima koji su iste i zahtijevali od nas pošto smo na izborima dobili podršku 2/3 birača Općine Bedekovčina. Pitamo se je li načelnik Ban uz javnu podršku na press konferenciji župana Kolara i Siniše Hajdaša Dončića zaustavio financiranje Opći-

ne samo zbog politikanstva? Zašto je načelnik Ban uz podršku navedenih zaustavio amandmane koji se odnose na mještane: Brestovca Orehovičkog, Martinca Orehovičkog, Orehovice, Graba, Vojnić brega, Belovara Zlatarskog, Zadravca? Sugeriram županu Kolaru i Siniši Hajdašu Dončiću da se slobodno pojave u Općini Bedekovčina kada uz njihovu pomoć ostvarimo neki projekt za Općinu. A ovako su samo prisutni kad je potrebno politizirati kao u ovom slučaju te dva puta godišnje - svečana sjednica Općinskog vijeća i Sajam vina. Od projekata župana Kolara i njegovih službi u Općini Bedekovčina imamo samo skladište i preradu smeća u Poznanovcu. Također imamo i obećanje od 2021.g. za izgradnju područne škole za koju još danas nemamo ni projekt. Kao predsjednik Vijeća pozivam načelnika Bana na odgovornost za daljnje uspješno vođenje Općine bez politikanstva i miješanje drugih u vođenje Općinske politike – navodi Ocvirek.

Vrijeđanje djelatnika Općine Vijećnici su se ponovo dotaknuli spornih pitanja, financiranja vatrogastva te financiranja kata-

starske izmjere. Načelnik Ban zamolio je vijećnike da ubuduće ne vrijeđaju djelatnike jedinstvenog upravnog odjela, a obratila se i općinska stručna suradnica za financijske poslove Suzana Hajdaš, koja se osvrnula na situaciju u protekla tri mjeseca, sam proračun i vrijeđanja i prozivanja koja su bila, i putem medija, upućena djelatnicima JUO. Uključila se i pročelnica Petra Hohnjec, koja je potvrdila vrijeđanja od strane vijećnika, kao i da je sama prisustvovala deranjima i lupanjima prilikom sastanaka. Predsjednik vijeća Ocvirek i vijećnik Odak na to su komentirali kako oni nisu vrijeđali i omalovažavali službe. Tu su istaknuli i kako su oni doživljavali ucjenjivanja od strane načelnika, kako bi se prihvatio proračun. – Ucjenjivalo se da neće biti financiranja vatrogastva i razmišljao sam i da podnesem kaznenu prijavu radi toga –naglasio je Odak. Vijećnik Radman

Ocvirek: 'Općina je protekla tri mjeseca bila u blokadi isključivo zbog načelnika'

pak istaknuo je kako je načelnik vrijeđao njih vijećnike. – U svojim izjavama govorio je da smo štetočine, da radimo štetu općini – naglasio je Radman, nakon čega je načelnik Ban napustio sjednicu. 'Preuzeli smo odgovornost'

Poslije same sjednice, donošenje proračuna i daljnja prepucavanja komentirao je predsjednik Vijeća Marko Ocvirek, koji je istaknuo kako su preuzeli odgovornost, kako bi se mogao konačno donijeti novi proračun. Na novinarski upit hoće li vijeće moći, obzirom na daljnje rasprave oko toga tko je kriv, a tko nije, normalno funkcionirati, potvrdio je da hoće, i to na dobrobit mještana. –Ako se vratimo na zadnje izbore, mještani su nam dali povjerenje i traže nešto od nas, da provedemo

te neke amandmane, poput smanjivanja cijene katastarske izmjere, zato smo usmjerili novce ka tome. Mi za prvi i drugi amandman nemamo dopis da je nešto bilo krivo, samo za treći, u kojem su bile neke nepravilnosti. No, da li je za 20 tisuća eura trebalo obustaviti proračun? – rekao je Ocvirek, a naglasio je i kako se djelatnici Općine nisu trebali osjećati povrijeđenima. – Stvorile su se tenzije između vijećnika i načelnika, a djelatnici Općine bili su kolateralna žrtva, jer niti jednim

putem nismo uvrijedili njih – zaključio je.

Nastavak projekata i programa

Načelnik Darko Ban istaknuo je pak da je najbitnije da je izglasan proračun, iako ne vjeruje u daljnju uspješnu suradnji s vijećničkom većinom. – No, suradnje nekakve mora biti. Odmah krećemo s raspisivanjima natječaja, da čim prije udrugama omogućimo financiranje da mogu nastaviti sa svojim aktivnostima. Šteta je učinjena i puno toga smo izgubili. Neki naši projekti bili su obuhvaćeni u privremenom financiranju, tako da nisu stali radovi na domu kulture, dogradnji dječjeg vrtića niti sportskom igralištu u Poznanovcu, ali ostale natječaje smo propustili i moramo vidjeti da li ćemo uspjeti to nadoknaditi do kraja godine. Ja ću se potruditi da maksimalno guram projekte koje smo unaprijed pripremili, no ne znam hoće li mi to dopustiti – rekao je Ban i dodao kako prvenstveno nije bilo u redu ponašanje prema djelatnicima Općine, koji su to doživjeli osobno te kako bi sedam vladajućih vijećnika trebalo razmisliti o svojim postupcima. (J. Klanjčić, R. Jadan)

Darko Ban Marko Ocvirek

Nakon odlaska jedne liječnice iz Gornje Stubice krajem prošle godine, ambulanta ostaje bez još jedne liječnice

Mještani

Gornje

Stubice šokirani odlaskom još jedne liječnice: 'Ona nam je jako dobra doktorica, pa ko nas bude sad pak liječil?'

Iz Doma zdravlja KZŽ kažu kako će uskoro biti raspisan natječaj za otvoreno radno mjesto u ordinaciji te kako vjeruju da će se netko javiti i doći preuzeti ordinaciju i pacijente

Jelena Klanjčić

Ambulanta u Gornjoj Stubici ostaje bez još jedne liječnice obiteljske medicine. Doktorica Andrea Horvat Hodžić, koja ima privatnu ordinaciju, s 30. 4. odlazi iz Gornje Stubice. Velik je to gubitak za pacijente, osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da je s krajem prošle godine jedna ordinacija u ambulanti u Gornjoj Stubici već zatvorena.

Dvije liječnice u četiri mjeseca

Mještani koje smo zatekli u centru mjesta nisu htjeli pred kamere, no istaknuli su ogromno nezadovoljstvo. – Šteta. Baš šteta, doktorica

je bila jako dobra, već godinama nam je tu i jako smo bili zadovoljni s njom – kažu Gornjostubičanci. Bili su šokirani i naglim odlaskom liječnice s krajem prošle godine, kada su se pitali tko će ih liječiti, a sada su u još goroj situaciji. – Pričalo se da će i ova doktorica otići. Drago nam je zbog nje, da je našla posao bliže svom domu, no za nas je to veliki gubitak. A nek nam još i ovaj doktor prejde? Ko nas bude onda zaista liječil? – pitaju se mještani. Osim ordinacije dr. Horvat Hodžić, koja radi do 30. travnja, u Gornjoj Stubici je otvorena još jedna ordinacija obiteljske medicine. – Ja sam kod tog liječnika. Odnosno, u ordinaciji u kojoj se stalno mijenjaju liječnici. Nemrem reći, sve obavim kaj trebam, ali pitanje kak bude sad kad bude puno više

'Nadam se da će se izgradnjom novog doma zdravlja stvoriti bolji i kvalitetniji uvjeti koji će biti motiv liječnicima da dođu raditi i Gornju Stubicu, kaže načelnik Krizmanić

posla u toj ordinaciji – kaže jedan mještanin kojeg smo zatekli pred trgovinom nasuprot ambulante u Gornjoj Stubici. Nezadovoljstvo mještana, ali i liječnika

Načelnik Jasmin Krizmanić kaže kako su nezadovoljni i mještani, a očito i liječnici, zbog čega odlaze. – Osobno smatram da je trebalo voditi malo više računa o tome i trebalo se bolje planirati. Ne možemo utjecati na smrt liječnika, no mladi liječnici odlaze, jer očito nisu zadovoljni. Odlaze na bolje uvjete, osobito u bolnicama, na druge specijalizacije, a svatko ima pravo usavršavati se i napredovati – kaže načelnik, dodavši kako se to nezadovoljstvo, osobito mještana, onda prelijeva i na Općinu, koja tu nije nadležna. Ističe kako vjeruje da će se situacija promijeniti izgradnjom novog doma zdravlja. – Tada će se stvoriti bolji uvjeti, kvalitetan prostor u kojem se radi, uređeni interijer, vjerujem i nadam se da

će to biti motiv mladim liječnicima da dođu i ostanu raditi u Gornjoj Stubici – kaže Krizmanić. Organizacija rada

Da s 30. travnja odlazi liječnica iz ordinacije u Gornjoj Stubici, potvrdila nam je i ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Nada Dogan. – Dr. Horvat Hodžić odlazi, našla je posao u Samoboru, koji joj je puno bliže domu. Doktorica je ponudu već dugo imala, no isticala je kako joj je lijepo u Gornjoj Stubici i kako voli Gornjostubičance, no ponuda je ipak prevagnula – rekla je dr. Dogan, dodavši kako će uskoro biti raspisan natječaj za to radno mjesto. Naglasila je kako medicinska sestra ostaje raditi u toj ordinaciji, gdje će se skrb do pronalaska novog liječnika organizirati kroz zamjene, i to liječnika u mirovini ili specijalizanata, kako pacijenti ne bi bili zakinuti za zdravstvene usluge. Dodajmo i kako odlaskom doktorice Hodžić, u gornjostubičkoj ambulanti ostaje raditi samo ordinacija obiteljske medicine dr. Čukmana.

Problem

pronalaska liječnika

Prema broju osiguranika, ističe dr. Dogan, u Gornjoj Stubici trebale bi po standardima raditi dvije ordinacije obiteljske medinice. Za ugovaranje pacijenata, jedna ordinacija treba imati minimalno 1275 pacijenta, s tim da maksimalno može imati 2150 pacijenata, pojašnjava. Dotakla se i problema pronalaska liječnika obiteljske medicine, koji je u dosta ve-

likoj mjeri prisutan u Krapinsko –zagorskoj županiji. – Teško je došli do mladih liječnika koji bi preuzeli ambulante i ostali u njima. Mnogima je to samo odskočna daska za neke druge specijalizacije. Mi imamo raspisane specijalizacije za liječnike obiteljske medicine, no za to se nitko ne interesira. Nije to primamljiv posao. Ima dosta administracije, treba puno raditi, ima puno kontroli HZZO – a glede izdavanja lijekova, bolovanja… U bolnicama toga ne-

ma – pojašnjava dr. Dogan razloge zbog kojih se mladi liječnici odlučuju uglavnom za neke druge specijalizacije. U domovima zdravlja u našoj županiji posljednje vrijeme fali 4 – 5 liječnika. – Trenutno nam nedostaju liječnici u Klanjcu, Zlataru, Loboru, po novome i u Gornjoj Stubici. U Konjščinu liječnik dolazi s 1. travnja, no i Zabok će uskoro trebati – kaže Dogan, dodavši kako je treća ordinacija u ambulanti u Donjoj Stubici trenutno pokrivena.

dr. Dogan: 'Rad u ordinaciji bit će organiziran kroz zamjene liječnika u mirovini ili specijalizanata'

GORNJA STUBICA

Dom zdravlja u Gornjoj Stubici

Načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić

dr. Nada Dogan, ravnateljica Doma zdravlja KZŽ

Na više od mjesec dana zatvara se važna županijska cesta

PREGRADA - Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije obavještava kako će zbog radova na sanaciji klizišta Prigorje na županijskoj cesti u Pregradi županijska cesta Đurmanec (DC207) – Prigorje – Gornja Plemenščina – Pregrada biti zatvorena za promet. Suglasnost je izdana za potrebe radova na sanaciji klizišta, koje će izvoditi tvrtka Šeničnjak – promet. Cesta će biti zatvorena u periodu od 2. travnja do 20. svibnja,

kao i za pripremne radove prije, od 29. ožujka do 30. ožujka. Za vrijeme zatvaranja predmetne ceste promet će biti preusmjeren na sljedeću relaciju: Đurmanec – Doliće –Krapina – Petrovsko – Pregrada i obratno (državnom cestom D207, državnom cestom D74, nerazvrstanom cestom (Doliće – Krapina), državnom cestom DC206 i državnom cestom DC507), a sve prema gore navedenom Prometnom elaboratu. (zl)

Bespovratna sredstava za provedbu projekta Izrade prostornog plana nove generacije Grada Pregrade

GRADU PREGRADI DODIJELJENO

30.000 EURA

Ukupna vrijednost projekta iznosi 31.875,00 eura

PREGRADA - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je Odluku o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za provedbu projekta Izrade prostornog plana nove generacije Grada Pregrade. Gradu pregradi dodijeljen je iznos od 30.000,00 eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu otvorenog postupka Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava "ePlanovi". Ukupna vrijednost projekta iznosi 31.875,00 eura, a uz navedeno sufinanciranje Grad Pregrada osigurao je ostatak sredstva za provedbu projekta. Osnovni cilj projekta je izmjena planskih postavki sukladno potre-

bama i strateškim opredjeljenjima Grada Pregrade. Plan se izrađuje zbog potrebe za određivanjem novih prostorno planskih rješenja te usklađenja sa Zakonskim propisima odnosno transformacijom prostornog plana Grada Pregrade putem elektroničkog sustava "ePlanovi".Suvremeni sustav "ePlanovi" olakšava, unificira i digitalizira proceduru izrade prostornog plana Grada Pregrade, odnosno olakšava rad stručnim izrađivačima i donosi standardizaciju cjelokupne prostorno planske dokumentacije. Kroz sustav "ePlanovi" svi prostorni planovi u Republici Hrvatskoj će biti izrađeni i prikazani na standardiziran način. Također, podaci su besplatni i mogu se pogledati na Geoportalu ISPU-a. (zl)

nezavisni regionalni portal

nezavisni regionalni portal

Pratite svakodnevne

aktualne vijesti iz

Zagorja na portalu

Prošlog su tjedna završili radovi na izgradnji nogostupa i sanaciji ceste

Na saniranoj dionici prometne ceste u Krušljevom Selu postavit će se kamere

Nakon dugog niza godina, konačno se rješava problem za velik broj kućanstava u Oroslavju, na predjelu Krušljevog Sela, prema Gornjem Oroslavju, istaknuo je gradonačelnik Oroslavja

OROSLAVJE - Župan Željko Kolar i ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko - zagorske županije Stjepan Sirovec su zajedno sa gradonačelnikom Oroslavja Viktorom Šimunićem i načelnikom Stubičkih Toplica Josipom Beljakom obišli prošlog tjedna radove sanacije Županijske ceste 2217 u Krušljevom Selu, na samoj granici Oroslavja i Stubičkih Toplica. Važna dionica ceste

Prošlog je petka ugrađen završni, habajući sloj asfalta na dionici gdje je izgrađen i nogostup. - Na području Oroslavja smo krajem prošle godine već sanirali 1,5 kilometra županijske ceste u Andraševcu te nam predstoje još dvije dionice lokalne ceste. U sedam mjeseci ćemo na području Oroslavja sanirati čak 3.950 metara ceste. Vrijednost ovih investicija, s uključenim sufinanciranjem izgradnje nogostupa na ovoj dionici, iznosi 420.275 eura - istaknuo je župan Željko Kolar. Gradonačelnik Grada Oroslavja Viktor Šimunić posebno je zahvalio Županiji i Županijskoj upravi za ceste na sufinanciranju izgradnje nogostupa na ovoj dionici, što je vjerojatno i najveći gradski kapitalni projekt u zadnjih deset godina. - Nakon dugog niza godina, konačno se rješava problem za velik broj kućanstava u Oroslavju, ovdje na predjelu Krušljevog Sela, prema Gornjem Oroslavju. Ukupna vrijednost naše investicije je 362.000 eura, što je dijelom sufinancirano od Županije na čemu zahvaljujem. A najviše

Kolar: U sedam mjeseci ćemo na području Oroslavja sanirati čak 3.950 metara ceste

zahvaljujem svim građanima koji su imali strpljenja da konačno riješimo njihov problem - istaknuo je gradonačelnik Šimunić, dok je načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak zahvalio ŽUC – u što su našli sredstva za ove projekte te je najavio i kako će se ovdje postaviti kamere za nadzor brzine.

Najava novih sanacija

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sirovec podsjetio je da je Grad Oroslavje prijavio projekt izgradnje nogostupa na Javni poziv Županijske uprave za

ceste te mu je odobreno sufinanciranje od 60.000 eura. - Sanaciju ceste, koja je dio našeg velikog investicijskog ciklusa, smo tempirali tako da krene po završetku radova izgradnje nogostupa. Duljina ove dionice je 1.000 metara, ugrađeno je 3.500 m2 asfalta, saniran postojeći kanalizacijski rov, dok će se postojeći šahtovi prilagoditi novom stanju - rekao je ravnatelj Sirovec te za naredne dane najavio radove na sanaciju lokalne ceste u Valentinovu na području Grada Pregrade i potom u Sekirišću na području Općine Sveti Križ Začretje. (zl)

KRENULO JE Izvođač radova dječjeg vrtića vrijednog 2,2 milijuna eura uveden je u posao

Općina Hrašćina će dobiti vrtić, po prvi puta u svojoj povijesti

Rok za izvođenje radova je svibanj 2026. godine, no izvođač je potvrdio da je spreman vrtić izgraditi u roku od 15 mjeseci, kaže načelnik Branko Tukač

Po prvi puta u svojoj povijesti, općina Hrašćina dobit će svoj dječji vrtić! Činjenica je to koja veseli i same stanovnike, posebno roditelje mališana, ali i općinsko vodstvo. Da je zaista krenulo, potvrdilo je uvođenje u posao izvođača radova proteklog tjedna. Riječ je o firmi MIPCRO D.O.O iz Ivanca. Vrijednost ugovora je 2.182.898,26 eura.

Brojni benefiti

- Rok za izvođenje radova je svibanj 2026. godine, no izvođač radova potvrdio je da je spreman vrtić izgraditi u roku od 15 mjeseci. Ako će novac pristizati kako je planirano, do srpnja ili kolovoza iduće godine mogli bismo imati dječji vrtić – zadovoljan je načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač. Za sada je preko ministarstva dobiveno nešto više od 770.000 eura, a Općina je zatražila još 1,5 milijuna, kao potpomognuto područje. – To bi bilo najbezbolnije rješenje, na koje nas je uputio i naš prijavitelj. Općina bi sudjelovala još s dodatnih 200 do 300.000 eura za troškove nadzora, kooridnatora, administartivne stvari, priključke –dodaje načelnik. Dječji vrtić prostirat će se na nešto više od 600 kvadrata, a moći će primiti 64 mališana u četiri skupine. – To zadovoljava potrebe naše općine, a bilo bi nešto mjesta i za mališane okolnih općina. Puno bude to značiti našim roditeljima i djeci, kao i sportska dvorana, za koju su neki mislili da nije potrebna, a sada je stalno puna i jako se mnogo koristi, od klubova, djece, udruga, građana, i to ne samo s našeg područja, zatim za događanja i manifestacije. A vrtić će značiti još više. Naime, djeca koja idu u okolne vrtiće nekad samo nastave u toj sredini i polaziti školu, a sada će se to promijeniti, pa će veći dio djece ići u našu školu. Mjesto će također dobiti još ljepšu vizuru, s dvoranom i školom vrtić će biti krasna cjelina, a vjerojatno će privući i mlade obitelji, jer će biti još bolji uvjeti za život u našoj maloj općini – kaže načelnik Tukač.

Zaželi

A u općini, uz ovaj najveći projekt, provode se i mnogi manji, ali također bitni i vrijedni. Načelnik je zadovoljan što je zaživio ponovno projekt Zaželi, vrijedan 525.000 eura, u trajanju tri godine. – Potrebe su velike i zbrinut će se dosta korinika s našeg područja, a vrijedna je činjenica da je 10 žena, uglavnom s našeg područja, našlo zaposlenje na tri godine – ističe načelnik. Nadalje, Općina je u fazi uređenjadruštvenog doma u Vrbovu, koji će imati oko 80 kvadratnih metara, u dvije prostorije koje su sada spojene. – Završavamo unutarnje uređe-

Dječji vrtić imat će nešto više od 600 kvadrata, a moći će primiti 64 mališana u četiri skupine

nje, postavljeni novi prozori, sada se radi sanitarni čvor i onda ćemo vidjeti hoćemo li uspjeti ove godine namaknuti još novce za samo opremanje ili ćemo za sada staviti stariji namještaj, a naknadno nabaviti novi. Radi se i na četvrtoj fazi Društvenog doma u Hrašćini, preko ministarstva smo dobili 41.000 eura, a projekt je 86.000 eura. Svakako ćemo iznaći ostatak naših sredstava da tu fazu završimo i u proljeće iduće godine mislim da bi društveni dom trebao biti 'pušten u pogon'.

Prekrasan dom napravljen je na temeljima stare škola koja je srušena i lijepo je to zdanje za mještane Hrašćine i Gornjaka – zadovoljan je načelnik.

Planovi

Završena je i projektna dokumentacija i prijava na natječaj za europska sredstva za narazvrstanu cestu Rogini – Žugci, cesta koja spaja županijsku cestu i lokalnu cestu koju održava ŽUC. – Cesta je dužine blizu 2 km i skratila bi puno put ljudi-

ma iz Maretića ili Husinca do središta općine. Također, bitna je i za alternativni smjer u slučaju nekih radova, klizišta i zatvaranja ceste, jer na žalost ima puno klizišta na našem području. Bit će napravljena prema uropskim standardima –'moderno, digialno i zeleno', imat će solarnu rasvjetu i slično, a mora biti tako, inače ne bismo imali dobila uvjet da se natječemo za sredstva. Nadam se da ćemo proći na prijavi. Vrijdnost je oko 550.000 eura, a ako prođemo, cesta bi bila kompletno financirana iz EU fondova – ističe načelnik. Tu su i manje dionice cesta koje se planiraju urediti i popraviti, a za to se čeka raspisivanje natječaja Ministarstva graditeljstva. Radi se, kaže načelnik, o cestama do pojedinih kuća te onoj do Lovačkog doma u Trgovišću, koji se mnogo koristi za razna događanja. – Sa Županijom odnosno ŽUC – om te Hrvatskim vodama odnosno Zagorskim vodovodom sanirali bismo jedno klizište između Trgovišća i Hrašćine, koje je nekoliko puta popravljano, a odmah bi se riješilo i pitanje fekalne i oborinske odvodnje tog dijela cesta gdje je to veliki problem. Uređen je i parkić u središtu Trgovišća, koji ćemo još doraditi, postaviti kandelabere i

'Djeca koja idu u okolne vrtiće nekad samo nastave u toj sredini i polaziti školu, a sada će se to promijeniti, pa će veći dio djece ići u našu školu. Mjesto će također dobiti još ljepšu vizuru, s dvoranom i školom vrtić će biti krasna cjelina, a vjerojatno će privući i mlade obitelji'

sprave za vanjsko vježbanje, a vidjet ćemo hoće li biti to do Dana općine – dodaje načelnik. U realizaciji je i psotavljanje javne rasvjete u naselju Trotlini, a za pitanje priključka struje poslan je zahtjev u Elektru. U planu je i uređenje društvenog doma u Gornjem Kraljevcu i u Husincu, a preko LAG – a Općina je dobila i dio sredstava za uređenje staze iza mrtvačnice u Hrašćini te uređenje prostora iznad vijećnice. Napreduje priča i oko Astro centra, projekta koji je ušao u strateški plan Krapinsko – zagorske županije.

Sabina Pušec

HRAŠĆINA

Vrtić će se graditi na zemljištu pored dvorane

Vrtić će sa školom i sportskom dvoranom činiti krasnu cjelinu

Načelnik Branko Tukač

Odobren projekt

'Sanacija nerazvrstanih cesta i uređenje parkirališta'

RADOBOJ - Općini Radoboj odobren je još jedan projekt "Sanacija nerazvrstanih cesta i uređenje parkirališta" prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije-Program podrške brdsko-planinskim područjima. Za realizaciju projekta Ministarstvo je Općini dodijelilo 39.000,00 EUR čime će se urediti 6 nerazvrstanih cesta na području Općina Radoboj kako bi se poboljšala dostupnost kvalitetnije infrastrukture i otklonile posljedice usred vremenskih nepogoda koje su karakteristične za brdsko-planinska područja, također će se urediti Parkiralište na Bregima Radobojskim kako bi se čim više pridonijelo održivom razvoju brdsko-planinskih područja. (zl)

Uskoro početak trogodišnjeg projekta 'Zaželi za Radoboj'

'Nema ništa ljepšeg od pomoći našim najranjivijim mještanima'

RADOBOJ - Načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec potpisao je Ugovor za realizaciju projekta "Zaželi za Radoboj" iz programa "Zaželi – prevencija institucionalizacije" koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus. Projektu "Zaželi za Radoboj" Općine Radoboj Ministarstvo je odobrilo maksimalan iznos prihvatljivih troškova, odnosno 459.000,00 EUR bespovratnih sredstava. Putem ovog projekta zaposliti će se 9 osoba koje će brinuti o ukupno 54 pripadnika ciljnih skupina s područja Općine Radoboj na period od 3 godine. Tako će se putem ovog projekta mještanima starijima od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom pružati usluga potpore i podrške u svakodnevnom životu u svrhu ostvarenja povećanje socijalne uključenosti i prevencija institucionalizacija ranjivih skupina. Projektnim aktivnostima će se ublažiti posljedice rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, prevencija prerane institucionalizacije skupine i osigurati će se ravnopravno sudjelovanje u životu zajednice čime se ujedno pridonosi suzbijanju diskriminacije starijih osoba i osoba s invaliditetom. (zl)

JOŠ JEDAN KAPITALNI PROJEKT U KONJŠČINI Dogradit će se vrtić, a urediti i novo igralište za mališane

Kreće se u dogradnju Dječjeg vrtića Konjščina

Nakon provedenog postupka javne nabave, za izvođača je odabrana Vodoprivreda Zagorje d.o.o., s čijim je direktorom Tomislavom Harapinom ugovor u vrijednosti od 584.308,02 eura potpisala načelnica Anita Krok

KONJŠČINA - Na području općine Konjščina kreće se u još jedan kapitalan projekt i to projekt dogradnje Dječjeg vrtića Konjščina. Nakon provedenog postupka javne nabave, za izvođača je odabrana Vodoprivreda Zagorje d.o.o., s čijim je direktorom Tomislavom Harapinom ugovor u vrijednosti od 584.308,02 eura potpisala općinska načelnica Anita Krok. 40 novih mjesta za predškolsku djecu

Ovim projektom predviđena je dogradnja vrtića za novih 40 mjesta za predškolsku djecu, a radovi na dogradnji trebali bi početi u narednim danima. Dodajmo da je projekt sufinanciran u sklopu NPOO, pri čemu je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Općini Konjščina dodijelilo 326.400,00 eura bespovratnih sredstava, koliko je bilo i moguće dobiti u tom trenutku prijave. Kako je istaknula načelnica Krok, djeca su najveće blago, stoga je prioritet Općine osigurati im usluge i uvjete kvalitetnog predškolskog odgoja i obrazovanja. - Mjesto u dječjem vrtiću i dalje smatram najvažnijom demografskom mjerom koja jedina usklađuje privatni i profesionalni život roditelja, a djeci pruža primarnu socijalizaciju. Dio sredstava za dogradnju stiglo nam je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ostatak sredstava osigurati će se iz proračuna Općine Konjščina i sredstava pristiglih za sufinanciranja vrtića - rekla je načelnica Krok te istaknula kako bi radovi trebali krenuti u narednim danima kako bi sve bilo spremno do početka rujna ove godine. - Ovim putem molim sve roditelje i zaposlenike za razumijevanje prilikom izvođenja radova – zamolila je načelnica Krok.

Bolji uvjeti

Također, dobra vijest je stigla iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade - Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za projekte usmjerene na poboljša-

Krok: 'Mjesto u dječjem vrtiću najvažnija je demografska mjera koja jedina usklađuje privatni i profesionalni život roditelja, a djeci pruža primarnu socijalizaciju'

Za uređenje novog igrališta Dječjeg vrtića, Općini Konjščina odobreno 29.700 eura

nje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2024. godini, a među odobrenim projektima je i onaj Općine Konjščina. Naime, Općini je odobreno 29.700 eura za projekt modernizacije dječjeg igrališta unutar Dječjeg vrtića Konjščina te je time nastavljen niz uspješno prijavljenih projekata za sufinanciranje iz vanjskih izvora. Zadovoljstvo dobivenim financijskim sredstvima iz Državnog proračuna izrazila je i općinska načelnica Anita Krok. – U veljači smo se prijavili na Javni poziv te nam je, zahvaljujući dobrom radu tima Općine, projekt i odobren. Dobivena sredstva namijenjena su za uređenje novog dječjeg igrališta za naše mališane koji polaze Dječji vrtić. Na taj način poboljšat ćemo materijalne uvjete, podići kvalitetu pružanja usluge predškolskog odgoja i pridonijeti sigurnosti boravka djece u vrtiću – rekla je načelnica Krok. Kako je kazala, mjesto u dječjem vrtiću najvažnija je demografska mjera koja jedina usklađuje privatni i profesionalni život roditelja, a djeci pruža primarnu socijalizaciju. Dodajmo da je na Javnom pozivu Središnjeg državnog ureda kriterije zadovoljilo ukupno 148 gradova i općina, kojima je za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima ukupno dodijeljeno 3,3 milijuna eura. (zl)

Održana skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Konjščina

KROK: 'Nastavljamo s ulaganjima da vam osiguramo najbolje uvjete'

Radove na uređenju dvorane u cijelosti je financirala Općina Konjščina iz svojeg Proračuna, a nakon što narednih tjedana stigne i preostali namještaj, mještani i općinske udruge dobit će na korištenje uistinu reprezentativni prostor

KONJŠČINA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Konjščina održalo je redovnu godišnju Skupštinu po prvi puta u novouređenoj dvorani. Radove na uređenju u cijelosti je financirala Općina Konjščina iz svojeg Proračuna, a nakon što narednih tjedana stigne i preostali namještaj, mještani i općinske udruge dobit će na korištenje uistinu reprezentativni prostor. Brojni zajednički projekti

A o vrlo kvalitetnoj suradnji Općine i DVD-a najbolje govore brojni zajednički projekti i programi. – Preuređenje dvorane tek je jedna u nizu zajedničkih suradnji. Moram istaknuti da je Općina uplatila sva financijska sredstva za tekuću godinu u istoj kalendarskoj godini, ali

'Spreman je i projekt za vatrogasni

poligon čime

ćemo napraviti

novi veliki

iskorak u podizanju

kvalitete rada i pripreme naših vatrogasaca'

i da smo osigurali dodatnih 12.000 eura potrebnih za servis navalnog vozila. Nabavili smo i donaciju od sedam šumskih kombinezona putem programa Hrvatske vatrogasne zajednice – istaknula je općinska načelnica Anita Krok. Također, Općina pruža administrativnu podršku u okviru Fonda solidarnosti, a u tijeku su i pregovori oko pogodnosti za operativne vatrogasce. – Spreman je i projekt za vatrogasni poligon čime ćemo napraviti novi veliki iskorak u podizanju kvalitete rada i pripreme naših vatrogasaca – dodala je Krok, istaknuvši da su svi ovi koraci motivirani i činjenicom da vatrogastvo nije samo tradicija i zanimanje već životni poziv te odraz ljudskosti i nesebičnost svakog pojedinog pripadnika DVD-a. – Vi ste ovdje za nas u one sate i u onim uvjetima, kada to nitko drugi ne može. I upravo zbog toga nastavljamo s ulaganjima da vam osiguramo najbolje uvjete i maksimalno vam pomognemo u izvršavanju vaših zadataka. Drage vatrogaskinje i vatrogasci, od srca hvala svima koji tako skromno i radišno brinete za našu sigurnost. Ostanite takvi kakvi jeste, uvijek svoji, a naši! – poručila je načelnica Krok.

Aktualna tema

U prvom, formalnom dijelu skupštine podnesena su izvješća o radu,financijska izvješća i planovi o narednim godina. Dodijeljena

su priznanja članovima društva za zvanja vatrogasac, vatrogasne spomenice za rad u društvu i zahvalnice Vatrogasne zajednice Koprivničko-Križevačke županije za sudjelovanje u obrani od poplave 2023.godine. Iz DVD-a Konjščina na odazivu su zahvalili predsjedniku VZ Krapinsko-zagorske županije Stjepanu Skuliberu i Mladenu Vinkoviću, predstavniku MUP-a i ravnateljstva Civilne zaštite. - Veseli nas velik broj odazvanih vatrogasnih društava - Laz, Mače, Donja Batina, Zlatar, Budinšćina, Hrašćina-Trgovišće, Galovec-Krapina Selo, Jertovec, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, Tugonica-Podgrađe, Lobor, i Bedekovčina. Na našu svečanost su se odazvali i velečasni Milan Pušec, djevojke iz plesne skupine Kontea i Ivica Lusavec, kao jedan od izvođača radova na našoj Sali – poručili su iz DVD-a Konjščina. Aktualna tema u DVDu Konjščina je novouređena sala,

a na pomoći i financiranju radova iznimno zahvaljuju načelnici Aniti Curiš Krok. - Ovo je nastavak jedne velike i ugodne suradnje, ne samo u ovim radovima, nego kroz cijelu godinu u mnogim projektima i

programima u kojima zajedno sudjelujemo. Hvala joj na razumijevanju i podršci na našim idejama i planovima, a mi dajemo sve od sebe da to i opravdamo – zaključili su vatrogasci. (zl)

Uređenje nerazvrstanih cesta na području općine Mače

Potpisan ugovor vrijedan

MAČE - Potpisan je ugovor za presvlačenje asfaltom nerazvrstanih cesta na području općine Mače. Projektom su obuhvaćene sljedeće dionice: nerazvrstana cesta K18- Mali Komor - Sedaki u duljini 450 m te nerazvrstana cesta B9 - Veliki Bukovec, Benčići - Klarići u duljini 300m. Izvođač radova je Cesarec, obrt za niskogradnju, a nadzor će vršiti Brosig projekt d.o.o. Ukupna vrijednost projekta dakle, dokumentacija, radovi i nadzor iznosi 68.895,00 eura +PDV. Početak radova očekuje se nakon Uskrsa, kaže načelnica Općine Ma-

68.895 eura

če Mladenka Mikulec Šimunec.Na većim dijelovima ovih cesta bit će izvršeno uklanjanje asfalta te zamjena podloge, ukupna površina bit će presvučena asfaltnim zastorom. Molimo sve mještane za razumijevanje te korištenje obilaznih pravaca po potrebi. Prometnice će biti zatvorene za promet samo u kraćim periodima u određeno doba dana. Veselimo se svim novim zahvatima u prostoru koji uveliko doprinose poboljšanju kvalitete prometovanja i života u našoj općini – dodaje načelnica Mikulec Šimunec. (zl)

Sanacija nestabilnog pokosa na cesti Veliki Komor - Sabljak

MAČE - U prostorima Općine Mače potpisan je još jedan važan ugovor, o sanaciji nestabilnog pokosa na nerazvrstanoj cesti K14 Veliki Komor - Sabljak. Ugovorena vrijednost radova i nadzora iznosi 32780 eura + PDV. Izvođač radova je MIREK, obrt za proizvodnju i usluge iz Mača. Stručni nadzor vrši tvrtka ATIK d.o.o iz Zagreba. Početak radova predviđen je nakon Uskrsa. - Ova cesta bila je zatvorena nekoliko mjeseci. Pristupili smo izradi projektne dokumentacije, osigurali sredstva u proračunu te u najbržem mogućem roku krećemo u sanaciju. Ovakve situacije su nepredvidive. Nažalost, nova klizišta se konstantno aktiviraju te u ovom trenutku imamo pripremljene još četiri dokumentacije – kaže načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec. (zl)

Radovi na području općine Kumrovec napreduju "punom parom"

'Veseli me kad se vidi da je obavljen dobar posao i kad se vide projekti koje smo realizirali'

KUMROVEC - Razgovarali smo s načelnikom Općine Kumrovec Robertom Šplajtom, koji se osvrnuo na intenzivne radove koji se provode na području Općine. Vila Kumrovec je prijavljena na INTERREG natječaj za koji još čekaju rezultate. U taj je natječaj Općina ušla sa susjedima iz Republike Slovenije. – Veseli nas što smo pokrenuli puno stvari koje su vezane uz Vilu Kumrovec i arboretum, tako smo trenutno u fazi izrade dokumentacije sa stručnjacima i konzervatorima. Dok smo ovaj tjedan

krenuli sa uređivanjem okoliša, mičemo suho i dotrajalo drveće, a 6. 4. očekuje nas i radna akcija čišćenja staza – najavio je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. Uređenje parkova u Kumrovcu

Pored navedenog, na javnim površinama u Kumrovcu sadi se 30 sadnica drveća, pa će tako Kumrovec biti bogatiji za malolisne lipe, divlje trešnje, tužne vrbe, sibirske brijestove i gorske javore. – Mora-

mo se pohvaliti i donacijom sadnice "Gupčeve lipe", pa tako ovim putem zahvaljujemo našem vijećniku Saši Bardaku i Općini Gornja Stubica. U završnoj smo fazi rekonstrukcije parka oko zgrade Općine Kumrovec, čiji je cilj zamjena opločnog dijela koji je bio pun dotrajalih betonskih ploča sa suvremenim betonskim opločnicima. Omogućit će se neometani pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju te će se ugraditi nova komunalna i parkovna oprema – dodaje Šplajt. Rekonstrukcija DC229 i sanacija klizišta

Osim uređenja i postavljanja novih klupica u parkovima te sadnje sadnica stabala, u tijeku je rekonstrukcija DC229 dionica Zagorska SelaRazvor DC 205, izvanredna sanacija DC205 u naseljima Razvor i Risvica. Presvučen je novi asfaltni sloj u Razvoru u duljini od 650 m², dok je u Risvici presvučeno 900 m² te je saniran i nogostup. – Općina Kumrovec zahvaljuje Hrvatskim cestama na odličnoj suradnji, Županijskoj upravi za ceste KZŽ čiji su djelatnici presvukli novim asfaltom kolnik u duljini od 1 kilometra prosječne širine 6 metara od DC 205 do naselja Kladnik (Politička škola), a započeli su i sanacijom klizišta u istom naselju. Klizište bi trebalo biti u potpunosti sanirano krajem ove godine. Kao načelnika Općine Kumrovec vesele me svi radovi na našem području, bilo oni koje sami radimo ili u suradnji s drugim institucijama. Volimo raditi, pogotovo me veseli kad se vidi da je obavljen dobar posao i projekti koje smo realizirali. To me potiče na daljnji rad, da naš kraj ide naprijed i da ima dobru perspektivu – zaključio je načelnik Šplajt. (Davor Žažar)

Svečanost povodom provedenih radova na uređenju OŠ Lijepa Naša, Tuhelj

Načelnik Hercigonja: 'Ulaganje u djecu i obrazovanje najbolje je ulaganje u budućnost'

TUHELJ - U srijedu je u OŠ Lijepa naša u Tuhlju održana svečanost povodom provedenih radova na uređenju okoliša i unutarnjeg prostora OŠ Lijepa Naša, Tuhelj. Na samom početku programa učenici 3. i 4. razreda pod vodstvom učiteljica Tanje Šurina i Pavice Iveković predstavili su se prigodnim kulturno-umjetničkim programom koji je vodila knjižničarka Valentina Mance.

Uređenje

unutrašnjosti i okoliša Potom se prisutnima obratio ravnatelj škole Davor Žažar. – U proteklih nekoliko mjeseci proveli smo mnoge radove na uređenju unutrašnjosti i okoliša škole. Kompletna ograda u sklopu školskog dvorišta nanovo je obojana, zidić pokraj školske sportske dvorane osvanuo je u novom ruhu, donji ulaz škole krasi statua Mravca kao maskote škole, očišćeni su krov dvorane i sportske tribine, školski bunar obučen je u pohorski kamen, a lipa u školskom dvorištu orezana je. Unutrašnjost škole krase stepenice s motivima iz hrvatskih animi-

ravnatelj Davor Žažar

Ravnatelj Žažar: 'Našoj školi predstoje tri velike kapitalne investicije: sanacija školske sportske dvorane, kompletna energetska obnova te uređenje škole za potrebe cjelodnevne nastave koja bi trebala zaživjeti do 2028. godine'

ranih filmova, a učenici slobodno vrijeme provode u novouređenom dnevnom boravku. Prijatelji, roditelji, volonteri, tuheljske udruge, naš osnivač Krapinsko-zagorska županija i Općina Tuhelj dijele zajedničku viziju kako našu školu, koja ove godine obilježava 188. godišnjicu neprekinutog odgoja i obrazovanja tuheljskih mališana učiniti ljepšim mjestom. Htio bih zahvaliti svim donatorima i pohvaliti naše tehničko osoblje koje je svim poslovima pristupilo izuzetno motivirano – rekao je ravnatelj Žažar. Tuheljska osnovna škola od srca zahvaljuje Robertu Šplajtu, Igoru Medvedecu, Željku Iliću, Stjepanu Matečiću, Antunu Bercu, Mladenu Lončariću, Marku Brozoviću, Savjetu mladih, LAG-u Zagorje-Sutla, Tomislavu Mihaliću, DVD Tuhlju, Mariu Dijakoviću, Mladenu Hercigonji, vlč. Boži Beliniću, Mariu Mariću, Marku Pavliniću, Ivanu Brozoviću, Gordani Burić, Mirjani Petrinec i Valentini Kunšt.

Školu očekuju kapitalne investicije

Svečanost je nastavljena simboličnim rezanjem vrpce ispred obnovljenog zidića kod sportske dvorane koju je prerezao predstavnik "To-

mislav transporta", a nakon toga i otkrivanjem statue Mravca, maskote škole koju je zajedno s djecom otkrio autor skulpture Željko Ilić. Načelnik Općine Mladen Hercigonja istaknuo je kako je ulaganje u djecu i mlade prioritet u Tuhlju. – Ulaganje u djecu i obrazovanje najbolje je ulaganje u budućnost. Općina Tuhelj je uvijek u skladu sa svojim mogućnostima potpomagala rad naše osnovne škole, a to će nastaviti i dalje. Djeci želim puno uspjeha i sretnih trenutaka u tuheljskoj osnovnoj školi – rekao je načelnik Hercigonja. Ravnatelj Žažar osvrnuo se i na projekte koje škola namjerava realizirati u budućem razdoblju. – Našoj školi predstoje tri velike kapitalne investicije: sanacija školske sportske dvorane, kompletna energetska obnova te uređenje škole za potrebe cjelodnevne nastave koja bi trebala zaživjeti do 2028. godine. U suradnji s našim osnivačem Krapinsko-zagorskom županijom na čelu sa županom Željkom Kolarom koji se nebrojeno puta pokazao velikim prijateljem djece i zagovarateljem odgoja i obrazovanja u našem Zagorju, vjerujem da ćemo ove zahtjevne projekte uspjeti realizirati – zaključio je Žažar. (dž)

ZA KVALITETNIJI ŽIVOT

REVIMED® proizvodi su prirodni visokokvalitetni

dodaci prehrani na osnovi liofilizirane BIO matične mliječi, dehidriranog meda, vitamina

C, dvovalentnog kelatnog željeza i stevije, namijenjeni svima koji žele kvalitetniji i bolji život.

C vitamin BIO matična mliječ

Fe2+ MED

Potpuno prirodni napitak za cijelu obitelj

Preporučuje se svim uzrastima

Izvrstan okus naranče i šumskog voća

Stevija kao prirodno sladilo s 0 kalorija

Bez pauza u korištenju

Bez alergijskih reakcija

Pogodni za vegetarijance

Bez glutena

revimed.hrvatska

www.revimed.hr

Posebno priznanje stranke za dugogodišnji angažman i rezultate

Nagradu 'Krešimir

Džeba' ove godine primio Gornjostubičanec Ivan Bigec

GORNJA STUBICA – Predsjednik vijeća Općine Gornja Stubica i dugogodišnji član Hrvatske narodne stranke

Ivan Bigec ove je godine dobitnik priznanja Krešimir Džeba, koje dodjeljuje HNS svake godine svojim članovima za predan rad, uspješne rezultate te izuzetan doprinos razvoju HNS – a. Ivan Bigec trenutno obnaša dužnost predsjednika Općinskog vijeća, a član je Općinskog vijeća već u četvrtom mandatu. Ujedno je i predsjednik DVD – a Sveti Matej te vrlo angažiran na području Gornje Stubice, osobito u Svetom Mateju. – Puno mi znači ovo priznanje, jer je to priznanje mom dugogodišnjem radu i postignućima, i to ne samo mom, nego čitave Općine. Naime, otkako je

HNS došao na vlast u Gornjoj Stubici, proveli su se brojni projekti i investicije značajne za Gornju Stubicu i sva njena naselja. Upravo to čini čovjeku zadovoljstvo, da se, uz dobre suradnike, trudi i angažira i dalje – rekao nam je Bigec. (jk)

Bigec: 'To je priznanje mom dugogodišnjem radu i postignućima, i to ne samo mom, nego čitave Općine'

Matična mliječ eliksir za srce i krvne žile

Uredbom Europske unije iz 2004. godine, matična mliječ preporučena je kao dodatak prehrani radi preventivne zaštite srca i krvnih žila, ali i pomoći ljudima koji već boluju od tih bolesti. Izvrsna je funkcionalna hrana za normalizaciju krvnog tlaka kod ljudi s hipertenzijom i preporučuje se kao snažna zaštita od srčanog udara. Redovit unos matične mliječi kao dodatka prehrani smanjuje ukupnu razinu kolesterola tako što smanjuje razinu tzv. lošeg kolesterola koji ima veću ulogu u razvijanju kardiovaskularnih bolesti i ateroskleroze. Ti učinci mliječi pojačat će se ako se ona koristi u nekom dijetetskom preparatu sa stevijom kao sladilom u kontinuitetu najmanje tri mjeseca. Sinergijsko djelovanje mliječi i stevije smanjuje rizik od ateroskleroze (stvaranje masnih naslaga na stijenkama krvnih žila – plakova). Mliječ smanjuje i rizik od sljepljivanja trombocita te stvaranja krvnog ugruška (tromba), a uz to smanjuje i gustoću krvi (pročišćava je u procesu opće detoksikacije organizma). Tako mliječ pomaže u smanjenju pritiska na krvne žile i omogućuje bolji dotok kisika, glu-

koze i ostalih hranjivih tvari u sva tkiva. Matična mliječ usporava i arteriosklerozu, prirodno starenje krvnih žila, koje nastaje jer protein kolagen, o kojemu ovisi elastičnost svih krvnih žila, s godinama gubi elastičnost. Kada zbog stresa naiđe veća količina krvi ili tromb, krvna žila se ne može raširiti i propustiti ih kao nekada pa može doći do infarkta. Važno je naglasiti da se ni mliječ ni stevija ne mogu koristiti kao antihipertenzivni lijekovi, ali njihov zajednički

učinak pomaže sniženju tlaka. To je posebno važno ako osoba puši i sklona je stresnim reakcijama koje sužavaju krvne žile ili postoji opasnost da se tromb odvoji i začepi previše suženu krvnu žilu, što dovodi do infarkta. Matična mliječ u kombinaciji sa stevijom povećava razinu glikogena, čime se jača srčani mišić i raste snaga njegove kontrakcije. Dobro i snažno srce funkcionirat će mnogo dulje i učinkovitije, čak i kada već postoje arterioskleroza i ateroskleroza.

Proslava najvećeg kršćanskog blagdana u Svetištu Majke Božje Bistričke

PROSLAVLJEN USKRS U NAŠEM

NAJVEĆEM MARIJANSKOM SVETIŠTU

MARIJA BISTRICA – Najveći kršćanski blagdan Uskrs, proslavljen je u Nacionalnom Svetištu MBB u Mariji Bistrici. Obredi Svetog Vazmenog trodnevlja počeli su još u na Veliki četvrtak misom Večeri Gospodnje, koju je predslavio preč. Domagoj Matošević, rektor Svetišta MBB i bistrički župnik. Dio ove mise je i obred pranja nogu, pa je tako preč. Matošević obavio ovaj obred pranja nogu 'apostolima'. Sveto Vazmeno trodnevlje nastavljeno je u petak obredom Službe muke Gospodnje, koji je predslavio p. Željko Paša, a na Veliku subotu bdijenje je predvodio p. Anto Pavlović. Već nakon bdijenja u subotu na rasporedu je bio i blagoslov hrane, kao i kod misa na sam Uskrs u 6.30, 9 i 11 sati. Središnju misu u 11 sati

Svetu potvrdu će u subotu podijeliti pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski. Prva pričest u Mariji Bistrici ove godine na rasporedu 14. travnja kod mise u 10.30 sati

predslavio je p. Željko Paša. Dodajmo da je dio tradicije ovog vreme-

na i misa na Uskrsni ponedjeljak u kapeli na Vinskom Vrhu, u Prasvetištu, pa je tako bilo i ove godine. Također i ove godine, u pripremi i obredima Svetog Vazmenog trodnevlja sudjelovale su bistričke udruge, što daje dodatni svečani štih proslavi Uskrsa u Mariji Bistrici. Tako su vatrogasci VZO Marija Bistrica i DVD Sveti Matej u petak čuvali stražu kod Kristova groba u Bazilici MBB, a u subotu su tu lijepu ulogu preuzeli, 'Apostoli', lovci LD ''Fazan'' i kuburaši Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. Već u subotu 6. travnja u 10.30 sati u Svetištu MBB na rasporedu je podjela sakramenta Svete Potvrde, a u nedjelju 7. travnja je tradicionalno otvorenje hodočasničkog ljeta, na Bijelu nedjelju. Svetu po-

tvrdu će u subotu podijeliti pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski. Dodajmo da je prva pričest

u Mariji Bistrici ove godine na rasporedu 14. travnja kod mise u 10.30 sati. (Elvis Lacković)

Općina Radoboj podijelila uskrsne pakete najpotrebitijim mještanima

RADOBOJ - Povodom blagdana Uskrsa, tradicija darivanja i zajedništva nastavlja se u Općini Radoboj i u ovoj godini. Tijekom proteklih dana Općina Radoboj podijelila je 60 uskrsnih paketa socijalno najugroženijim mještanima.

U paketima se nalaze osnovne namirnice potrebne u domaćinstvu za pripremu uskrsnih jela. Podjelom paketa Općina Radoboj pomaže staračkim i samačkim domaćinstvima kako bi povodom najvećeg kršćanskog blagdana olak-

šala nabavu potrebnih namirnica. A tijekom ovog tjedna svakom kućanstvu u Radoboju podijeljen je uskršnji poklon - lijepe, a također i korisne drvene daskice uz prigodnu poruku općinskog načelnika Anđelka Topolovca. (zl)

'Vuzem u Krapini' polako prerasta u tradiciju

Manifestaciju je obilježilo dječje

veselje, šarenilo boja i dobrog raspoloženja

Na Usrksnom je sajmu sudjelovalo 15 - ak škola, vrtića i udruga i obrta. Održavale su se i brojne radionice u kojima su sudjelovale krapinske institucije i udruge

KRAPINA – I ove godine, druge za redom, održana je manifestacija Vuzem u Krapini, koju je organizirala Turistička zajednica Grada Krapine. Prigodno je uređen Park Matice hrvatske pisanicama, instalacijama zečeva i drugim prigodnim uskrsnim ukrasima, a na Usrksnom je sajmu sudjelovalo 15-ak škola, vrtića i udruga i obrta. Održavale su se i brojne radionice u kojima su sudjelovale krapinske institucije i udruge. Krapina ima kroz godinu brojne manifestacije koje su postale tradicionalne, poput GFUK – a, Ljeta u Krapini, Tjedna kajkavske kulture, Prosinca u Krapini, a sada im se pridružuje i Vuzem u Krapini, koji polako prerasta u tradiciju, a obilježilo dječje veselje, šarenilo boja i dobrog raspoloženja. U parku su postavljene i velike uskrsne pisanice, a svake godine dodaje se po jedna nova. Ovogodišnja nova pisanica

Prigodno, uručene su i nagrade

Krapinski pušlek za naljepše okućnice u 2023. godini. Primili su ih obitelj

Marković, obitelj

Puh i caffe bar

Saloon

posvećena je dugogodišnjem krapinskom gradonačelniku Vilibaldu Slugi, u čast 170. godišnjice njegova rođenja. Rad je akademske slikarice Maja Vukina Bogović.Prigodno, uručene su i nagrade Krapinski pušlek za naljepše okućnice u 2023. godini. Primili su ih obitelj Marković, obitelj Puh i ca e bar Saloon. Posjetitelji su mogli uživati u predstavi kazališta Mala scena "Kraljevna na zrnu graška". Plesna skupina Unifit ponovno je oduševila plesnim nastupima. Kreativne radionice održali su Gradska knjižnica Krapina, Muzej krapinskih neandertalaca, Društvo Naša djeca Krapina te Likovno društvo "Ernest Tomašević" Krapina. Aktivni su bili i Savjet mladih grada Krapine te učenici Srednje škole Krapina, smjer Hotelijersko-turistički tehničar. (zl)

Uručene su nagrade Krapinski pušlek

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Dan za varanje

Negda su ljudi reklji da je prvi tavenj ilji prvi april dan za varanje. Tomu su se danu jednak raduvalji deca i stariejši. Varanje je počelje mam od jutra. Popoldan su več si znalji za tu šegu, pa je bilje rietke da si nekuga popoldan več mogel prevariti. Rietki su bilji kaj su si zapamtilji da je dan varanja, pak bi jih oni spretieši moglji prverati. Deca su jedni drugem govorilji da jih triebaju vučitelji ilji starci. Unda su si reklji da mu je nekaj podrapane ilji da nekaj ima h torbe ilji na ljicu. Onie teri je bil prevaran več put bi se srdil. Deca bi se negda radi toga i potukla. Alji te su bilji cajti gda se na varanje nie triebalje srditi. Stariješi su imelji malje vekše varanje. Ilji su zmisljilji nekaj grduga ilji ljiepuga za nekuga. O tomu se razglabalje i tek poklje par cajjte se došlje do toga da je nekaj laž ilji istina. Te varanje je bilje kak nekakva šega. Si su bilji na nieki način pozvani da nekuga prevaraju. Bile su tuj novine, radiji i teljevizija, teri su na svoj način varalji ljudi. Tak su h novina znale biti viesti da se bu nekaj dogajalje pak bi ljudi išlji na te meste gled. Iste tak se siečam da su tam negde prie prec ljiet reklji na radiju da se h Spljitu na kupaljišču nasukal veljiki kit. Pozvalji su ljudi da dojdeju gled kak ga buju z brodi odsukavalji. Za čas je bila puna obala ljudi teri su h čudu lukalji, alji kita nigde. Unda je jedne ljete za prvi april bilje rečene da se h jednem štacunu delji roba zabadave. Tuljike je zabadave kuljike ljudi moreju zeti. Jemput su na viestima reklji da je izbornik za nogomet zel za pomočnu trenericu našu bifšu precednicu. Bilje je tuj još sakojačke varki. Poklje kaj su ljudi došlji do toga da je te u stvari prvoaprilska šala, kak se reklje, nišče se nie na nikuga srdil. Saki je same hu sebe gruntal da se druge ljete nebu več dal nasamariti. Nu do druguga ljeta več se pozabilje pak su znovič ljudi naselji da dobre zmišljene, ne zločeste laži. Baš nekak prec ljiet pratim dogajanje o tem prvoaprilskem varanju. Čini mi se da je one nekak zbljiedelje, zginulje i kak da ga več nie. Morti se je zadržalje negde tam gde stariejši očeju prevariti svoje mlajše. I gruntam si za kaj se ta šega, tera je veseljila ljudi poljehku

hgasila. A unda si nekak gruntam da je te radi toga, kaj h zajdnje vrieme mi ljudi imame saki dan prvi april ilji dan za varanje. Sad nam se bljižiju izbori, a kak veljiju da je ove ljete ljete izbore, nekak me je strah da nam bu ove ljete pune šalji na naš račun. Ilji moreme reči da bume ljetes sakem dielu malje varani i imelji prvoaprilsku šalu. Nu te ne prvoaprilska nek moreme reči, šala dviehiljededvojsedčetrtuga ljeta. Zdej nam buju malje kazalji mesec h vode. Lučem si kuljike na naše izbore bude straniki. Kuljike jih god je oni nam buju serviralji pune toga i obečavalji kaj česa ljiepuga. Nu prve se buju faljilji kaj su napravilji. I da nie njih te i te nej imelji. A unda se buju faljiljilji kaj buju se napravilji. Napravilji buju ove i one. I gda jih čovek posluša nemre a da si malje ne grunta. "Bože, zdej su došlji konačne novi cajti. Bože pak zdej buju veče plače i penzije. Bože kak nam veljiju zdej bume si moglji napuniti košarice kaj česa i da nas te ne pune koštalje. A moglji bume z onem kaj dobime živeti kak "bubreg h loju". Tuljike nam buju obečavalji kak da nam bu tak dobre kaj bume same zievalji i pečeni čučeki buju letelji h zube, kak su negda ljudi reklji. A mi bume posluhnulji. Malje se bume čudilji kaj pura dreku. Na kraju bume ipak veruvalji tomu kaj nam buju obečalji. Nu unda, poklje par dane kaj napravime krugek na papieru, se nam bu jasne. Tak se bume pribralji kak da nas je nešče vudril z mokru krpu po čeljuge. Zbudilji se bume brze i od sega kaj su nam reklji i obečlji teške da bu od obečanja ostalje i slovo "o". Tak nam bude kak da je se kaj sme veruvalji kak prveaprilska šala. Kak se znami saki dan onie "gore, šaljiju", tak nam ni ta šega preaprilske šale nie trieba. Moreme reči da je naše življenje postalje saki dan kaj prveaprilska šala. Z tem sme se pomirilji. Razljika je hu tem same kaj je negda ona trajala same jeden dan. I toj jeden dan si sme se smejalji, gda sme došlji do toga da je te šala. Denes te šale trajeju cielje ljete saki dan. Unda nam se več radi njih ne smieje nek nam se plače. Radi toga vodite računa gda čujete tere takve šale, da malje gruntate kaj vam nej kesnieše bilje zaplakati.

Tomo Pavlek (73) i Ivan Sokolić (68) će se se u Galeriji izvorne

Tomo je i vrsni glazbenik Ivan noćni slikar i jedan

Osim palete i boja te likovnoga entuzijazma, zajedničko im je što su obojica početak radnoga vijeka imali u "Končaru"

Željko Slunjski

Travanj će u likovnome životu Zlatara proteći u znaku dvojice sugrađana, Tome Pavleka (73) i Ivana Sokolića (68). Obojica će se u Galeriji izvorne umjetnosti predstaviti Zlatarščanima retrospektivnim izložbama, s tom razlikom što će Tomo imati svoj likovni debi i to već drugoga travanjskoga dana. Osim palete i boja te likovnoga entuzijazma, zajedničko im je što su obojica početak radnoga vijeka imali u "Končaru". K tome obojica, kao likovni amateri, pripadaju svijetu izvornoga stvaralaštva, koje je i bilo povod utemeljenju zlatarske Galerije.

Nemiran duh i intenzivan život

Tomo, koji živi u rodnome Ratkovcu, nakon završene Srednje škole Rade Končara, 14 godina radio je u servisu veš mašina, a zatim je s radom nastavio, kao rezač, u zlatarbistričkome Elconu. Dospio je i do švicarskoga grada Luzerna u kojemu se usavršavao za kompjutorske strojeve. Nije mu izmakla ni rukovodeća fotelja! Stariji ga se sjećaju i kao vrsnoga glazbenika, člana "Sinova Zagorja". Nemirni duh i intenzivan život ostavili su traga. Infarkt, šest stentova, dvije premosnice, ugrađen pacemaker, elektrostimulator srca, operirane karotide, umjetna arterija u nozi i tremor desne ruke. Ljubav prema kistu, paleti i bojama nije ga napustila. Za razliku od Tome, Ivan Sokolić, rodom iz Vukanca, cijeli je radni vijek, gotovo 45 godina, proveo u "Končaru", koji je nekada, zbog uspješnosti poslovanja, mnogo značio za zlatarsko gospodarstvo. Najprije je završio kovinotokarski zanat, potom i srednju tehničku školu. Tri je godine u mirovini i član je zlatarske Udruge umirovljenika koja svake godine, u suradnji s Galerijom izvorne umjetnosti, organizira likovni događaj. Ove je godine to Sokolićeva retrospektivna izložba, čije će otvorenje o Danu Grada Zlatara biti 19. travnja. Dugi je njegov stvaralački kontinuitet. Prvu samostalnu izložbu u Zlataru imao je 1985. godine.

Tomo je pripitomio je divljega zeca, koji bi o Uskrsu sjeo u košaricu s pisanicama i mirno uživao, 'odgojio' srnu kojoj je netko kosilicom

odrezao nogu, uspio je pripitomiti i mladoga jastreba, kućni ljubimac bio mu je i poskok

Gušter u jednjaku

Pavlek se 19 godina bavio prepariranjem životinja. Prepa-

ZLATAR

Tomo Pavlek prvu je samostalnu izložbu imao 1985.

Tomo Pavlek bavio se prepariranjem životinja

izvorne umjetnosti u travnju predstaviti Zlatarščanima retrospektivnim izložbama

glazbenik te preparator životinja, a jedan od osnivača Zlatarske palete

rirao ih je sedamdesetak. Bio je i lovac, član zlatarskoga LD "Zajček". Osvjedočeni je ljubitelj životinja. Pripitomio je divljega zeca, koji bi o Uskrsu sjeo u košaricu s pisanicama i mirno uživao, a kad bi mu dojadilo valjao se po krevetu. "Odgojio" je i srnu kojoj je netko kosilicom odrezao nogu. Nekoliko je godina bi-

Ivan: Slikam noću, katkad i do tri sata ujutro. Dok sam radio, brzo bi jutro dolazilo, a otkako sam tri godine u mirovini sve je lakše

la kod njega, a onda je počela izbivati, pa se vraćala nakon tjedan dana. Odlasci su postajali sve češći, a vrijeme povratka sve dulje. Uspio je pripitomiti i mladoga jastreba, koji je vjerojatno ispao iz gnijezda. Kućni ljubimac bio mu je i poskok. Naime, s pokojnim Zvonkom Vujakovićem po Veternici je hvatao zmije. Poskoku su iščupali zube i Tomo ga je u malom terariju nosio sobom na svirke, zabave, svadbe…zabave radi.Vraćal sam se iz vinograda, i po povratku kući vidio sam mnogo mladih sivih guštera. Ulovio sam ih nekoliko i stavil pod košulju. Svirali smo u hotelu, gdje se za večerom skupilo žensko društvo. Najednom Ljubica Požgaj iz Borkovca skoči: "Tom, budi pri miru. Tu ti je sa strane izašel veliki obad". Imal sam crvenu košulju, bijelu šal kravatu i znal sam da nije obad. Polako izvlačim, kad ono gušter. Svi su se zgražali, a ja sam ih uvjeravao kako neće ništa. Sad ću mu ja dati pusu. Primil sam ga za rep, da ga poljubim i primaknul sam ga usnicama, a nisam znal da gušter u životnoj opasnosti odbacuje rep. Tak mi je rep ostal v ruki, a gušter meni v jednjak. Svi su dreknuli: "Idemo doktoru, idemo doktoru". Dobro da ni v dušnik upal. Prešel sam na šank, popil dva konjaka i nastavil svirati - prisjeća se Tomo koji je kao basista svirao s "Petrincima", od 1988. do 1995. godine. Nastavio je s "Fenomenima", pa sa "Sinovima noći". Nostalgično se sjeća

noći kod "Vesele Ljubice", nasuprot škole u Peršavesi, pa "Pod boltama" u Maču, kod Geze u Zlataru… Kasnije je svirao bas gitaru i bubnjeve.Sad sam dobil volju opet svirati i ovih sam si dana kupil bas pojačalo iz Njemačke i bas gitaru. Moj otac je sviral bajs, brač i bugariju. Tomo Pavlek se zval, kak i ja. Moj stariji sin Mario svira ritam i bas gitaru, a mlađi Tomislav, nastavnik elektrotehničke grupe predmeta u Srednjoj školi, svira bubnjeve. Nekad se aktivnije društveno živjelo. Svake subote u hotelu (danas je to samoposluživanje Konzuma) je bila fešta, pa u vatrogasnom domu… Žalim za tim vremenom - kaže Pavlek koji se po prestanku prepariranja okrenuo slikarstvu. S poštovanjem se sjeća učitelja Miljenka Mlakara koji je "bil dobar crtač". Tako se Tomo okrenuo novome hobiju, samouk slikajući pejzaže i životinje, koji će Zlatarščani prvi put vidjeti. Kombinirana tehnika Po preseljenju iz Vukancov

1982. v Zlatar, Ivan Sokolić stjecao je prijatelje koji su se okupljali oko Galerije. Bio je to vrijeme održavanja svakogodišnjih Sabora izvornih umjetnika, koji su okupljali afirmirane slikare i kipare tzv. naive. Ivan je prvi put sudjelovao na 10. Saboru, početkom rujna 1986. godine. Ti su Sabori, posebice za mlade slikare, bili "škola naivaca i amatera", a Ivan je prve prijateljske savjete primio od Ivana Lackovića Croate i Ivana Rabuzina. - Po svojem likovnom izrazu, iako se priklonio maniri naive, nije pod ničijim utjecajem u svojem likovnom opusu. Sa izvanrednim darom opažanja i intenzivnim doživljavanjem viđenoga, bio je temelj likovnog izgrađivanja mladog Sokolića u njegovu slikarskom sazrijevanju - primijetio je prof. dr. Antun Bauer. Sokolić slika na staklu i na platnu. Uzor mu je u početku bio vrstan kolorist Slavko Stolnik, a oduševljavao se i ranijim radovima Franje Klopotana

zbog nadrealnih elemenata na njegovim slikama, kakve u svojem likovnom izražavanju primjenjuje i Sokolić, koji je uvijek težio graditi svoj razvojni put. U novije vrijeme slika kombiniranom tehnikom. Blizak mu je akvarel. Zlatno doba naive je prošlo, a slike tzv. naivaca nisu više tražene na tržištu. Zapravo, među mlađima nema afirmiranijih stvaralaca. I Sokolić se prisjeća kako su mu slike odlazile na inozemna tržišta. Njegovi su motivi stare gradine, dvorci, kapelice, sve kaj vidi interpretira na svoj način. Sebe naziva "noćnim slikarom": - Slikam noću, katkad i do tri sata ujutro. Dok sam radio, brzo bi jutro dolazilo, a otkako sam tri godine u mirovini sve je lakše. Sokolić je i jedan od osnivatelja Likovne udruge "Zlatarska paleta", a bio je i u članstvu "Zlatarskog kruga", likovnog udruženja osnovanog 1989. godine na poticaj njegova učitelja, zlatarske likovne ikone Miljenka Mlakara.

'Isus', rad Tome Pavleka

Ivan Sokolić slika na staklu i na platnu

INTERVJU Boris Svrtan – Legenda hrvatskog glumišta - glumac, režiser, dramaturg, ali i dugogodišnji

'Više puta sam gostovao na GFUK-u ima već izbrušen i istančan ukus

U sklopu Glumačkog festivala u Krapini, ove nas godine očekuju četiri velike predstave u krapinskoj Festivalskoj dvorani. Jedna od njih je i predstava 'Kraljevo' svojoj karijeri odigrao impozantan broj kazališnih predstava te ostvario zapažene uloge u desecima hrvatskih filmova i televizijskih serija. Starijoj publici bez ali i dugogodišnji pedagog Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, čest je gost u našim domovima putem 'malog ekrana'. U ovom smo se kratkom razgovoru

Ivan Kovačić KRAPINA

Borise, poznat ste i popularan glumac pa mislim da Vas ne treba posebno predstavljati javnosti ni našim čitateljima, stoga...

Svrtan: O, treba, treba... Jer u posljednje vrijeme, tko nije aktivan na društvenim mrežama, ne dopire previše do javnosti. Ja jesam na jednoj društvenoj mreži i tamo nešto povremeno objavljujem, no, ništa pretjerano. Znate i sami, došla su nova vremena i ova generacija koja računa na to da je njihova kvaliteta sama po sebi dovoljna da je netko primijeti, nažalost, ostat će u najvećem dijelu razočarana. Jer to se baš i ne događa. Zapravo se nalazimo u nekom vremenu 'marketinškog laktarenja', a ja u tome ne želim sudjelovati. Stoga mi je vrlo drago da razgovaramo sad za Zagorski list.

Tek sam prošle jeseni položio A kategoriju i kupio svoj prvi motor u životu i to od svog prijatelja iz Krapine, Zorana Hršaka. S obzirom na to da je kupljen u Zagorju, od Zagorca i da se najviše volim voziti po Zagorju, ja sam ovom svom Suzukiju dao ime koje mu priliči. Naime, nazvao sam ga "Suzi za zagorske brege"

No, kad smo već kod te popularnosti, a iza Vas su na desetke predstava, na desetke filmova, ali isto tako i serija, ono što mnogi glumci također koriste kao učinkovit alat za 'podizanje popularnosti' je igranje u telenovelama, odnosno, sapunicama. Niste ni Vi sasvim imuni na njih, ali ono što sam primijetio jest da se Vi, iako veliko glumačko ime, u njima uglavnom pojavljujete u epizodnim ulogama. Ne uzimate baš neke glavne uloge, ne odlučujete boraviti svakodnevno na cjelodnevnim snimanjima... Je li to zbog toga što imate previše drugih obaveza ili Vam se jednostavno ne da?

Predstava

'Kraljevo' je priča o prisutnosti smrti u životu. Dakle, na jednom sajmu dolazi do jedne nezavršene ljubavne priče u smislu da je jedan grobar umro i potom se sa svojim prijateljem pojavljuje među živima. On traži tu ženu u koju je još uvijek zaljubljen. Znači, možemo to čitati kao neku

mističnu priču, priču o pobjedi ljubavi nad smrću

Svrtan: Vrlo dobro pitanje. Nadam se da će i moj odgovor biti na istom tom nivou. Dobro ste to uočili i iščitali iz moje karijere. Naime, devedesetih godina, nakon te popularnosti koja je došla kroz predstavu 'Spikom na spiku', bio sam zvan u svaku pojedinu sapunicu i jednostavno sam to odbijao zato jer sam imao jako puno posla u kazalištu. Imao sam u kazalištu oko dvadeset izvedbi mjesečno. I uz probe i sve ostalo, jednostavno nisam htio da moj kazališni posao pati zbog angažmana u sapunicama. Rijetke su osobe koje su jedno i drugo uspjele spojiti u svom životu. Jedan od sjajnih primjera je Ksenija Pajić. Njoj, zaista, 'kapa dolje'. Za to je potrebna strašna energija, a ja tu energiju nisam htio trošiti, da se tako izrazim, na 'svoje lice na ekranu' pa sam onda potegnuo tu drugu stranu svoje sudbine. Kasnije sam počeo raditi i kao profesor na Akademiji pa onda nisam htio ostaviti svoje studente bez profesora. Svaki sat koji sam imao, bio sam s njima. Nisam htio prepuštati asistentima da rade moj posao. Mislim da je to neko elementarno poštivanje vlastitog zanimanja i poziva. Tako da, dobro ste primijetili. Imao jesam epizodne uloge, ali nisam se htio tome potpuno predati jer nikad nisam za to imao vremena.

Kad smo već god vremena.... čitav život vrlo ste aktivni i u svojoj matičnoj kući, Gradskom dramskom kazalištu Gavella, tamo ste čak bili i ravnatelj, odigrali ste mnoštvo predstava, igrali ste u mnogo filmova, mnogo serija.... Uz to, punih 16 godina bavili ste se i pedagoškim radom, radeći kao profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. No sad je taj pedagoški rad iza Vas. Imate li sada nešto više slobodnog vremena? Kako Vam izgleda dan?

Svrtan: Hvala što ste spomenuli pedagoški rad. Moj radoznali duh uvijek me vodio ka duhovnome i ka literaturi. I Akademija mi je omogućila da se na još dublji način bavim svime onime što sam u životu uvijek htio. A to je sve ono od Krleže, Homera, Molièrea, Andrića.... pa sve do suvremenih autora. Svih tih 16 godina prebivao sam u jednoj oazi duha, što glumcima nije često omogućeno. Akademija mi je zaista donijela to da sam se na neki način sačuvao kroz te godine 'odronjavanja našeg kulturnog okoliša', da se tako izrazim. Sačuvao sam se kroz Akademiju, a kasnije režirajući i radeći svoje komade i dramatizacije. I to i dan danas radim. Evo, pitali ste me što radim kroz dan... Danas sam se, upravo prije nego što sam došao na ovaj intervju, bavio adaptacijom jednog komada Nikolaja Koljade. Riječ je o komadu 'Kokoška', kojeg ću raditi u Požegi najesen. Dakle, sada se već pripremam da za šest mjeseci mogu doći pred glumce i studi-

ozno im obrazložiti koji su razlozi da mi baš taj komad radimo u Požegi. Tako da..., uvijek ima posla.

Vaše Kazalište Gavella duboko je protkano s Krležom. Uostalom, i

otvoreno je njegovom predstavom 'Golgota', u režiji samog Branka Gavelle. I sad nam dolazite na Glumački festival u Krapini također s Krležom, točnije, predstavom 'Kraljevo'. Koliko je, s obzirom na

ADU-u u Zagrebu, najavljuje predstavu 'Kraljevo' s kojom gostuje na ovogodišnjem

GFUK-u i znam da zagorska publika

kvalitetne kazališne komade'

'Kraljevo' u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, a u kojoj igra i jedan od najvećih hrvatskih glumaca današnjice, popularni Boris Svrtan, koji je u bez sumnje je najpoznatiji po megapopularnoj predstavi iz ranih devedesetih 'Spikom na spiku', no isto tako, ovaj legendarni glumac, režiser, dramaturg, razgovoru dotakli njegovog profesionalnog, ali i ponešto privatnog života, a isto tako Svrtan je najavio što nas to čeka u predstavi s kojom stiže u Krapinu

neku baroknost Krležinih rečenica, on i dalje interesantan publici, ali i mlađoj generaciji glumaca?

Svrtan: Jedan od razloga zbog kojeg sam prestao raditi na Akademiji je i taj da se danas premalo čita. No, to ne znači da se ne radi nešto drugo. Današnje generacije glumaca vjerojatno imaju neke druge izvore i neke druge razloge zbog kojih žele biti glumci. S druge strane, Pavao Pavličić je imao u jednom svom eseju dobar prijedlog da bi se lektira u srednjoj školi trebala okrenuti tako da se djecu prvo ne preplaši s nekim teškim temama, na primjer s danas ljudima teško razumljivim Marulićem, Držićem i u krajnjoj liniji, Krležom. Nego da im se prvo da nešto što je njima prihvatljivije i da tako razvijaju naviku čitanja. Kod nas djecu već u prvom razredu 'napadnu' s teškim temama i naravno da će oni za to potražiti rješenje na Internetu, u kratkim sadržajima, i neće doživjeti ono što bi trebali kroz tu literaturu. S druge strane, današnje vrijeme je puno ubrzanije, plošno i površnije, ali ima i puno više informacija i trenutnih saznanja. No, da se vratim na temu, studenti na Krležu jako dobro reagiraju. Kao da su našli škrinju s blagom, koja gore ima rakove, travu, koja nije privlačna... ali kad je otvore, unutra nešto zasja i kad malo ulašte taj grumen zlata, shvaćaju da za njih to može stvoriti neku veliku duhovnu i tjelesnu glumačku slobodu. Tako je Krleža i pisao. On je jedan vulkanski temperament koji se jako dobro poklapa s teatralnošću svakog mladog čovjeka. To je neka dramatičnost i neka pobuna koja je svojstvena mladosti. Na primjer, Krleža je uvijek nabrušen protiv trenutne političke nomenklature. I vi danas možete iz njega izvući metaforu za sve. Kao da su neke rečenice pisane za danas, samo što ih danas nema tko napisati.

Da iskoristim Vašu metaforu o 'glancanju grumena', kojem se studenti posvećuju, vi znate da kazališna publika vjerojatno za to nema volje, ni vremena. Je li ova predstava 'Kraljevo', s kojom nam dolazite na GFUK, već 'zglancana', prilagođena za današnju publiku?

Svrtan: Krešo Dolenčić je odličan redatelj i on jako dobro vidi i zna što danas publika može primiti. Krležine dugačke i opširne didaskalije, kojim je davao pojašnjenja tadašnjoj publici, a koje u ovoj predstavi izgovara moj lik, nazvan 'Nepoznat netko', na sceni bi mogle izgledati kao neko predavanje. I tu smo se Krešo i ja uhvatili s time u koštac i brusili te rečenice da budu na razini današnje efektnosti. Jer danas čovjek, naža-

Predstavu smo vizualno i tekstualno prilagodili današnjem vremenu. I reakcije publike su jako dobre. Zbog jako dobrih suradnika, koreografa, kompozitora, a naravno redatelja i dramaturga, predstava je prilagođena i vizualnom, vidnom nervu današnje publike. Kao da je tek danas došlo vrijeme da se taj i takav tekst pretvori u jedan, da tako kažem, kazališni spot

lost, ne može primati duže poruke od dvije neproširene rečenice.

Dakle, prilagodili ste predstavu današnjem vremenu. Već ste imali premijeru. Kakve su reakcije publike?

Svrtan: Da, prilagodili smo je vizualno i tekstualno. I reakcije publike su jako dobre. Zbog jako dobrih suradnika, koreografa, kompozitora, a naravno redatelja i dramaturga, predstava je prilagođena i vizualnom, vidnom nervu današnje publike. Kao da je tek danas došlo vrijeme da se taj i takav tekst pretvori u jedan, da tako kažem, kazališni spot.

Nećemo otkrivati puno detalja, nego ćemo pozvati Zagorce da dođu u subotu 6. travnja na predstavu u sklopu GFUK-a u krapinsku Festivalsku dvoranu. Ipak, mali teaser, radnja...

Svrtan: To je priča o prisutnosti smrti u životu. Dakle, na jednom sajmu dolazi do jedne nezavršene ljubavne priče u smislu da je jedan grobar umro i potom se sa svojim prijateljem pojavljuje među živima. On traži tu ženu u koju je još uvijek zaljubljen. Znači, možemo to čitati kao neku mističnu priču,

priču o pobjedi ljubavi nad smrću. Budući da je Krleža bio čovjek velike imaginacije, on je sebi to dopustio, što se apsolutno poklapalo s osjećajem tog vremena, ali i današnjeg vremena. Kao što sam već napomenuo, predstava je aktualna i danas i siguran sam da će se publici u Zagorju posebno svidjeti. Uostalom, više puta sam gostovao na GFUK-u i znam da zagorska publika ima već izbrušen i istančan ukus za kvalitetne kazališne komade, što je, slobodno to mogu reći, velika zasluga kolege Adama Končića koji je prije 17 godina pokrenuo ovaj glumački festival.

I da završimo u ležernom tonu, za one koji ne znaju, Vi ste također Zagorec. Barem na pola. Naime, tata vam je iz okolice Konjščine.

No, nama je zapela za oko još jedna vaša zanimljiva povezanost sa Zagorjem. Naime, na ovaj intervju stigli ste motorom kojeg ste kupili od jednog Zagorca u rujnu prošle godine, kad ste i po prvi puta u životu položili A kategoriju. Što supruga kaže na to?

Svrtan: Pa supruga me je i nagovorila na to, odnosno, ona je inicirala da kupim motor od prijatelja koji ga je prodavao. Dakle, žena me podržava jer je vidjela da vozim dobro. Čak si je i ona sad kupila opremu i ide sa mnom na vožnje kao putnica na motoru. Tako da sam, eto, i kod nje isto položio. Inače, riječ je o motoru Suzuki Bandit od 1250 kubika i to je prvi motor u životu koji je moj. Doduše, kao klinac sam vozio onog

APN-a, no tek sam sad, prošle jeseni, položio A kategoriju i od tada sam već napravio 7700 kilometara na motoru. Kupio sam ga od svog prijatelja iz Krapine, Zorana Hršaka. Motor nisam kupio, kako me neki zezaju, zbog nekakve krize srednjih godina, jer to je sad već daleko iza mene. Sad imam 60 godina. Naime, motor mi pruža veliku slobodu po gradu jer, kao što znate, velike su prometne gužve u Zagrebu, a za parking je rat. Zato se njime vozim i na posao, a kako su sad toplije zime, ove godine motor nisam vozio samo sedam dana. Inače, s obzirom na to da je kupljen u Zagorju, od Zagorca i da se najviše volim voziti po Zagorju, ja sam ovom svom Suzukiju dao ime koje mu priliči. Naime, nazvao sam ga "Suzi za zagorske brege".

TRADICIJA STARA VIŠE OD POLA

'Kad se na uskrsno jutro čuju

Kosteljancu zatitra srce, jer ga

Otvorenju na starom gradu prisustvovale su brojne povijesne postrojbe i kuburaška društva, građani i svi namjernici štovatelji streljanja

S. Pušec/M. Čaržavec

UKostelu se Uskrs, ako ga se promatra očima ostalih krajeva, slavi na pomalo neuobičajen način. Riječ je o običaju uskrsnog streljanja iz kubura, odnosno pištola, kojeg je 2012. godine Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom te je običaj upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Običaj seže u daleku 1523. godinu kada su grofovi Keglevići obitavali u Kostelgradu, a danas je običaj pretvoren u manifestaciju Kostelska uskrsna pištola koju organizira Povijesna postrojba Kostelska pištola-Keglevićeva straža Kostel. Velebna manifestacija

Tradicionalnu, 501. Kostelsku uskrsnu pistolu, otvorio je na Veliku subotu na zidinama Kostelgrada, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. Otvorenju na starom gradu prisustvovale su brojne povijesne postrojbe i kuburaška društva, građani i svi namjernici štovatelji streljanja na i pod Kostelom. Župan je zahvalio povijesnim postrojbama koje su pristigle iz raznih krajeva Hrvatske očuvati tradiciju u Zagorju. - Kostelska pištola Keglevićeva straža i počasna postrojba KZŽ najveći su promotori naše županije, svojim nastupima diljem Hrvatske, ali i inozemstva promoviraju Krapinsko – zagorsku županiju kao Bajku na dlanu. Prošle godine obilje-

Vešligaj: To je tradicija koja određuje ovaj kraj, i ne samo da se te dane više družimo i okupljamo, nego iskazujemo jedno veliko poštovanje prema tradiciji i kroz nju iskazujemo poštovanje prema precima, prema onim ljudima kojih danas više nema, ali zahvaljujući njima, tradicija se održala toliko stoljeća

žili smo okruglu 500. godišnjicu, s jednom velebnom manifestacijom koju je otvorio predsjednik RH Zoran Milanović, štampali smo monografiju povodom 500. godišnjice i koristim ovu priliku da zahvalim svima koji su dali svoj doprinos da se tiska ta monografija. Bez obzira na digitalno vrijeme, ono što nije zapisano i svedeno u knjigu, kao da se nije dogodilo. Ova naša tradicija je stara 501 godinu, a poznavajući ljude na Kostelu koliko su prkosni, dični, radišni i marljivi, siguran sam da će se ta tradicija nastaviti – rekao je župan Kolar.

Poštovanje prema precima

Dobrodošlicu je svim gostima poželio predsjednik Kostelske pištole Keglevićeve straže Kostel Milan Flegar. - Dobrodošli na stari grad koji je 500 i više godina održao tradiciju. Kada su se doselili grofovi Keglevići na Kostelgrad, nisu slutili da će jednim svojim običajem pucanja za Uskrs iz pištola napraviti povijest koja će se održati i 500 godina nakon njih. Sigurno nisu bili toga svjesni. Zahvaljujući našem narodu, u Kostelu taj običaj je održan 500 godina, a ove godine i po 501. puta – rekao je Flegar, poželjevši svima sretan Uskrs. Obratio se i gradonačelnik Grada Pregrade, Marko Vešligaj. - Pozdrav Kosteljankama i Kosteljancima i svim sugrađanima i posjetiteljima. Poseban pozdrav povijesnim postrojbama koje su ovdje stigle iz cijele naše domovine i na taj način iskazale veliko poštovanje prema našoj tradiciji. U političkom radu i životu govorio sam na puno

mjesta, ali govoriti ovdje je uvijek posebna emocija. Jer, kada odrastete ovdje na tim najljepšim zagorskim bregima, a ovi u Kostelu su još posebniji, barem za mene, onda nekako znate koliko je važna ta tradicija. To je tradicija koja određuje ovaj kraj, i ne samo da se te dane više družimo i okupljamo, nego iskazujemo jedno veliko poštovanje prema tradiciji i kroz tu tradiciju iskazujemo poštovanje prema precima, prema onim ljudi-

Flegar: Kada su se doselili grofovi Keglevići na Kostelgrad, nisu slutili da će jednim svojim običajem pucanja za Uskrs iz pištola napraviti povijest koja će se održati i 500 godina nakon njih

ma kojih danas više nema, ali zahvaljujući njima, tradicija se održala toliko stoljeća i drago mi je da je danas prepoznata kao kulturno nematerijalno dobro RH – rekao je Vešligaj. Dodao je da mu je drago što se toliko ljudi uključuje u organizaciju. – I drago mi je da je toliko uzvanika došlo na Kostelgrad koji se svake godine obnavlja, a znači da je to važno i ostalim institucijama, od grada i županije do države, jer je to važno za cijelu našu do-

Grofovi Keglevići

Daleke 1523. godine vladari Kostelgrada, grofovi Keglevići, slali su svoju počasnu stražu u crkvu svetog Mirka da čuva Kristov grob. Pri izlasku iz crkve, u zoru, na misi Jutarnjici,

glasnim su pucnjevima slavili Kristovo uskrsnuće. Običaj je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom te u gotovo nepromijenjenom obliku traje punu 501 godinu.

Marko Vešligaj

Milan Flegar

Uvertiru u subotnja događanja činio je mimohod postrojbe i njihovih gostiju u Krapini i prijavak županu Željku Kolaru

starom gradu Kostelgradu održana 501.

pucnjevi iz pištola, svakom ga sjeti na ona prošla vremena'

Kolar: Kostelska pištolaKeglevićeva straža i počasna postrojba KZŽ najveći su promotori naše županije, svojim nastupima diljem Hrvatske, ali i inozemstva promoviraju

Krapinskozagorsku

županiju kao

Bajku na dlanu Željko Kolar movinu – rekao je gradonačelnik. - Ovo je možda malo mjesto, ali je mjesto jednog velikog srca, ali i mjesto koje ima posebno mjesto u srcu. Kada se sutra ujutro čuju pucnjevi ili strijele iz pištola, kada se čuju pucnjevi iz mužara, onda svakom Kosteljancu i Kosteljanki zatitra srce jer ih sjeti na prošla, davna vremena, a u srcu je toplo jer se tradicija održala i održat će se još puno, puno godina. Sretan Vuzem, nek' nam živi tradicija i naš Kostel – poručio je gradonačelnik Vešligaj. Povijesne postrojbe

Uvertiru u subotnja događanja činio je mimohod postrojbe i njihovih gostiju u Krapini i prijavak županu Krapinsko - zagorske žu-

panije Željku Kolaru. Nakon otvorenja manifestacije, kod PŠ Kostel održao se prigodni program, nastup folklora i tamburaške sekcije KUD-a Pregrada. Podršku organizaciji manifestacije dala je Udruga kostelskih žena, Turistička zajednica područja Srce Zagorja, Grad Pregrada, Krapinsko - zagorska županija te druge ustanove, udruge, sponzori i donatori. Povijesne postrojbe koje su sudjelovale na manifestaciji su Dubrovački trombunjeri iz Dubrovnika, Gradska stražu iz Bakra, Svetonedeljska garda, povijesna postrojba Petra drugog Erdödya iz Svete Nedjelje, Samoborska narodna garda iz Samobora, Hrvatski sokol iz Osijeka i Krapinski Ilirci, počasna postrojba Grada Krapine.

streljanja na i pod Kostelom. Župan je zahvalio povijesnim postrojbama koje su pristigle iz raznih krajeva Hrvatske očuvati tradiciju

Zagorki Snježani Stepan uručena nagrada 'Ponos Hrvatske'

'Osjećala sam veliku radost i toplinu, baš kao da me moja Luce zagrlila'

Snježana je ovu

nagradu zaslužila zbog humanitarne akcije

'Lucijino svjetlo', koju je pokrenula na Božić 2014. godine, nakon prerane smrti kćeri Lucije

ZAGREB - Snježani Stepan iz

Oroslavja prošlog je tjedna na svečanoj dodjeli u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uručena nagrada 'Ponos Hrvatske'. Radi se o manifestaciji koja traje već 19 godina, tijekom kojih je nagrađeno više od 350 heroja, često anonimnih ljudi, koji svojim dobrim djelima zaslužuju pozornost, jer utječu na živote mnogih. Humanitarka Snježana Stepan ovu je nagradu zaslužila zbog humanitarne akcije 'Lucijino svjetlo', koju je pokrenula na Božić 2014. godine, nakon prerane smrti kćeri Lucije. Tijekom godina, Snježana je upravo uz pomoć brojnih dobrih ljudi prikupljala didaktičke igre, slatkiše, odjeću, stvari za osobnu higijenu, ali i pokoji medicinski uređaj, kao donacije za Klaićevu bolnicu, a sve to u božićno vrijeme, uz pjesmu i božićni duh kako bi se razveselilo mališane koji se liječe u bolnici, o čemu nam je i sama Snježana govorila u nekoliko navrata. Na dodjeli je, kaže, bilo vrlo emotivno i svečano, a s njom su bili i sin Martin i kćer Karmela.

- Kad sam primila nagradu osjećala sam jednu veliku radost i toplinu, u jednom trenutku te topline osjetila sam svjetlost, kao da me moja Luce obgrlila – ispričala nam je Snježana jutros, dodavši kako nema namjeru prestati se

Povodom

Svjetskog

Dana voda

Ukupno je očišćeno oko 4 km korita i obala loborskih potoka Dugog jarka, Reke i Bučve, uključujući i Pavlovu špilju

Snježana:

'Lucijino svjetlo daje snagu i podršku onima kojima je najpotrebnije. Kao majka koja je na svojoj koži iskusila nemoć i tugu, ali i nadu i podršku, nastojim držati to svjetlo u sebi i dalje jakim, ali ga želim ustupiti i drugima kojima je stvarno potrebno'

baviti humanitarnim radom, već ga samo poboljšati. - Lucijino svjetlo daje snagu i podršku onima kojima je najpotrebnije. Kao majka koja je na svojoj koži iskusila nemoć i tugu, ali i nadu i podršku, nastojim držati to svjetlo u sebi

i dalje jakim, ali ga želim ustupiti i drugima kojima je stvarno potrebno – rekla je naša Zagorka –Ponos Hrvatske. Dodajmo i kako je za dobitnike nagrade, pa tako i Snježanu, svečani prijem upriličio i predsjednik Hrvatskog Sa-

bora Gordan Jandroković. Čestitao im je na nagradama i izrazio poštovanje prema njihovim djelima, kojima su pokazali neizmjernu plemenitost i nesebičnost, pomažući i zalažući se za druge. (J. Klanjčić)

Loborski planinari proveli još jednu akciju čišćenja

LOBOR - Povodom Svjetskog dana voda Hrvatsko planinarsko društvo "Pusti Lobor" iz Lobora u subotu, 23. ožujka organiziralo je i provelo akciju čišćenja potoka i izvora na jugozapadnoj strani Ivanščice. Čišćenje se odvijalo oko vodocrpilišta, nogometnog igrališta, dijelu potoka Bučva te u okruženju Majke Božje Gorske. Ukupno je očišćeno oko 4 km korita i obala loborskih potoka Dugog jarka, Reke i Bučve, uključujući i Pavlovu špilju. Čišćenjem je sakupljeno oko 5 kubika otpada. Na tom

mijenila. Društvu je želja očistiti i ostale potoke na području Općine, no svake godine se nakupi značajna količina otpada na već gore spomenutim lokacijama. (zl)

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Photo: Pixsell

Snježana Stepan sa sinom Martinom

KREATIVNOST NA

DJELU Za predivne eksponate od drva ponovo se pobrinula ekipa iz Stub - kluba

DONJA STUBICA - Izložba uskrsnih radova na otvorenom pod nazivom 'Uskrs u Stubici' i ove godine je postavljena i otvorena pred Uskrs u dva najveća parka u Donjoj Stubici; Parku obitelji Feller i u Parku Jure Stubičanca.

Radionice s drvom

Nakon prošlogodišnje slične izložbe koja je bila rezultat tematskih radionica na kojima su se najkreativniji članovi Multimedijalnog centra STUB-KLUB u suradnji sa Društvom Naša djeca Donja Stubica potrudili izraditi razne prigodne ukrase i skulpture te na taj način uljepšati uskrsne blagdane u Donjoj Stubici, kreativci iz STUBKLUB-a su ove godine napravili novi ciklus kreativnih i likovnih radionica tokom veljače i ožujka na kojima su nastali novi radovi; oslikane pisanice, pilići, pačići, gnijezda od vrbovog šiblja i "čuče" koje sjede na jajima što je posebno razveselilo stubičku djecu i mlade koji se uz izložbene eksponate mogu svakoga dana fotkati, družiti, igrati.... Kreativne radionice s drvom provode se već dulje vrijeme i unatrag nekoliko godina na njima je nastalo mnogo zanimljivih ideja i izrađeni su raznih ukrasa i predmeta sa kojima STUB-KLUB uljepšava parkove, šetnice i dječja igrališta. Ovoga proljeća ciklus kreativnih radi-

STUBIČKI PARKOVI DOBILI NOVO USKRŠNJE RUHO

onica s drvom odvijao se u Parku za ekstremne sportove Polygon u Donjoj Stubici gdje udruge imaju i radne prostore za svoje aktivnosti, a bojanje i oslikavanje u prostorima Kulturno-turističko informativnog centra u Topličkoj 7. Obnovljeni i obojani su prošlogodišnji eksponati te napravljeni novi još zanimljiviji. Postavljen je i uskrsni fotopoint u obliku drvene pergole sa klupom koji je osvijetljen sa prigodnim lampicama koje su spojene na gradsku rasvjetu (što dolazi do izražaja u noćnim satima), a oko nje-

ga drvene skulpture zekana i pilića. Uljepšavanje grada

Posebno je ukrašena gradska Fontana prijateljstva u Parku Jure Stubičanca na koju su postavljena tri gnijezda nova gnijezda te u njima sjede "čuče" i pažljivo griju svoja jaja, a u nekima su se već i izvaljali mali pilići. - I dalje se trudimo uljepšavati grad i ukrašavati javne površine i gradske parkove te sa novim elementima nadograđujemo postojeće, a uskoro sa proljećem i dolaskom ljeta slijede nova iznenađenja

u Stubici i Zagorju, jer nastojimo pomicati granice svoje kreativnosti –ponosan je Zvonimir Babić, idejni začetnik kreativnih radionica s drvom. Svaki polaznik kreativnih radionica izradio je i svoju pisanicu od drva kojom je razveselio roditelje ili ukućane te na taj način pokazao svoju vještinu i maštu. - Važno nam je da naši korisnici, mladi, nauče pojedine kreativne vještine i rukovanje jednostavnim i složenim alatima što će zasigurno dobro iskoristiti kasnije u svakodnevnom životu - ističe Babić koji poziva mla-

Održan tečaj planinarskih vodiča u Planinarskom domu u Radoboju

de koji se žele kreativno izražavati da se pridruže tematskim radionicama na Polygonu u Kolodvorskoj 16 ovoga proljeća. Kreativne radionice odvijale su se u okviru programa i projekata koje financira Središnji državni ured za demografiju i mlade, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica. Izložba će u stubičkim parkovima trajati do 15. travnja, a nakon toga će se eksponati konzervirati te izložiti druge godine u nekom drugom mjestu ili gradu što će predstavljati koncept putujuće izložbe. (zl)

Sudjelovali pripravnici HPS-a iz cijele Hrvatske

RADOBOJ - Vikendima od 16. do 17. ožujka te od 23. do 24. ožujka u Planinarskom domu u Radoboju održan je sveobuhvatni tečaj za planinarske vodiče HPS-a. Na događaju su sudjelovali razni planinarski klubovi diljem Hrvatske, uključujući: HPD Bilo Koprivnica, HPD Runolist Zagreb, HPD Sokol Zagreb, HPD Vinica Duga Resa, HPD Zagreb-Matica Zagreb, HPD Željezničar Zagreb, KPD Zagreb, PD Grafičar Zagreb, PD Medvednica Zagreb, PD Nad vrhom Zagreb, PDS Naftaplin Zagreb, PDS Velebit Zagreb, i SPD Altius Osijek. Entuzijasti i pripravnici okupili su se dva uzastopna vikenda, sudjelujući u nizu modula učenja, praktičnih vježbi, društvenih aktivnosti i mogućnosti umrežavanja. Tečaj je polaznicima pružio platformu za poboljšanje znanja,

vještina i tehnika bitnih za sigurno i učinkovito snalaženje po planinskom terenu. Tijekom edukacija, sudionici su imali priliku

komunicirati s iskusnim profesionalcima, razmijeniti iskustva i uspostaviti nove veze unutar planinarske zajednice. Atmosfera su-

radnje potaknula je ne samo razvoj vještina, već i prijateljstvo među istomišljenicima koji su vrsni znalci krajolika Hrvatske. Su-

dionici tečaja uz novostečena znanja i prijateljstva spremni su za planinarska putovanja u susretima koji dolaze. (zl)

BABIČINI RECEPTI

Josipa Šoštar iz Klanjca otkriva nam svoje recepte koje je naslijedila od mame i bake

'Ko deca morali smo furt jesti bažulj, ali babica i mama spremale su i fine digane gibanice i pogače

od kopriva'

Pepičini unuci sviraju razne instrumente, pa je kuća uvijek puna mužikaša, ali i veselja kad se svi okupe oko njenog bogatog stola

Jelena Klanjčić KLANJEC

Klanječki je kraj ovoga puta došao na red da pokaže sve svoje ljepote, povijest i tradiciju. Smješten iznad rijeke Sutle, Klanjec se spominje još 1463. godine kao podgrađe utvrde Cesargrad, poznatoj po seljačkoj buni. U samom centru mjesta nalazi se franjevački samostan kao i crkva izgrađena sredinom 17. stoljeća u kojoj se čuvaju sarkofazi Erdodyja, a tu je i galerija našeg poznatog zagorskog kipara Antuna Augustinčića. Tradiciju svojega kraja njeguju mnogi, pa tako i naša domaćica Josipa Šoštar iz Gredica. Pet imenjaka na kupu Josipa, ili Pepica kako ju svi zovu, k Blažu Šoštaru udala se iz velike obitelji. Živjela je s ocem Josipom i majkom Josipom Harapin, a imala i brata blizanca Stjepana, sestru Slavicu, brata Drageca i još jednu braću blizance Josipa i Božu, a pri hiži su bili i deda Josip i babica Katica. Pet Josipa i Josipi 'na kupu' v jednoj maloj familiji! Sa suprugom Blažom, Pepica ima sinove Željka i Stjepana te kćer Blaženku, ali i osmero unučadi: Antuna, Jakova, Mariju, Nika, Luku, Franku, Lovra i Lotu. U njenom je djetinjstvu, kaže, najviše kuhala babica. – Ko deca morali smo jesti bažulj. Njega smo navek v kuruzu sadili pa smo na ruke brali i bile ga je dosta čez ciele lete. Sadili smo i krumpir i korenje, pak je navek bilo čušpajza – ispričala nam je Pepica, dodavši da su babica i mama navek brale koprive za pajceke, ali su mlade koprive metale i v pogaču, seljačku pitu za kakvu nam je otkrila recept.

Digana gibanica

Znala je Pepica iti i v šumu po drva s braćom. – Najvažneša su bila suha drva, kaj se moglo nekaj i dobro speći i kaj je bilo toplo pri hiži, a to je bilo najbitneše kad su se delala digana tijesta, baš poput zagorske gibanice, za koju nam je ispričala recept. – Za to je pak jako bitna kokošja mast, govorila je moja mama, da bi tijesto bilo lijepo rahlo – kaže Pepica. Njezini unuci sviraju razne instrumente, pa baka Pepica uvijek ima kuću punu mužikaša. Jakov svira saksofon, Marija klarinet, Lovro harmoniku, a Lota tamburicu, a dedeku i babici najdraža je pjesma 'Volim Jožeka'. Pa kad se svi skupe oko babičinog bogatog stola da kušaju sve kaj babica Pepica pripremila, uz pomoć sestre Slavice i svojih snaha, uvijek bude veselo. A nakon bogatog ručka, svi se jedva dočekaju Pepičine zagorske gibanice! Dodajmo da je pokrovitelj ove epizode Grad Klanjec.

Zagorska gibanica

Biskvit

4 jaja

18 dag šećera

2 dl mlijeka

1 dl ulja

30 dag oštrog brašna

1 prašak za pecivo

Tijesto

2 dl toplog mlijeka

1 kocka svježeg kvasca

malo šećera

malo brašna

3 jaja

2 žlice šećera

1 vanilin šećer

3 žlice ulja

1 žlica kokošje masti

60 dag glatkog brašna

malo soli

Nadjevi

80 dag mljevenih oraha

3 žlice šećera

1 vanilin šećer

malo cimeta

malo ruma

3 dl vrućeg mlijeka

1 bjelanjak

60 dag svježeg sira

3 žlice šećera

1 žlica oštrog brašna

Odvojite bjelanjke od žumanjaka. Bjelanjke istucite u čvrsti snijeg. Žumanjke miksajte sa šećerom pa dodajte mlijeko i ulje. Na kraju umiješajte brašno sa praškom za pecivo. Povežite sve skupa sa snijegom i stavite peći na 200 stupnjeva oko 20 minuta. Za tijesto stavite dizati kvasac u toplo mlijeko sa šećerom i brašnom.

Odvojite žumanjke od bjelanjaka. U žumanjke dodajte šećer i vanilin šećer, ulje, kokošju mast i dobro povežite. Dodajte unutra i brašno i malo soli. Još

dodate i uzdignuti kvasac i dobro umijesite glatko tijesto. Ostavite dizati oko pola sata.

Pripremite nadjeve. U orahe dodajte šećer, vanilin šećer, i cimet te ih prelijte vručim mlijekom. Na kraju dodajte malo ruma. 4 bjelanjka tucite u čvrsti snijeg pa polovicu umiješajte u orahe. Svježi sir razdrobite te dodajte šećer, brašno i ostatak snijega. Dobro izmješajte. Na lim za pečenje stavite polovicu razvaljanog dignutog tijesta pa razmažite polovicu oraha. Stavite polovicu pečenog biskvita pa namažite sav sir. Ponovo stavite biskvit pa namažete ostatak oraha. Preklopite razvaljanim pripremljenim tijestom. Gibanicu premažite malo uljem i vilicom ju dobro ispikajte. Pecite na 180 stupnjeva oko 40-45 minuta.

Seljačka pita

30 dag glatkog brašna 1 jaje malo soli

6 žlica mlijeka malo svinjske masti

4 dcl kiselog vrhnja

Nadjev malo mladoga luka malo peršina malo vrhova mladih

kopriva

25 dag svježeg sira

4 jaja malo soli malo masti

Od brašna, jaja, soli, mljeka, masti i kiselog vrhnja umijesite glatko tijesto. Za nadjev nasjeckate luk, peršin i koprive i malo prodinstate. U svježi sir dodate malo soli, 4 jaja i dinstano povrće. Tiesto podijelite na

dva dijela pa razvaljajte. Stavite na lim za pečenje i dodajte pripremljeni nadjev. Na kraju pokrijte drugim tijestom. Spikajte vilicom prije pečenja a pecite na 200 stupnjeva oko 45 minuta.

Babica Pepica sa sestrom Slavicom

Nakon više od mjesec dana tuge, u obitelj Magdić vratila se sreća

'Hvala Bogu na takvim ljudima u najgorim trenucima'

Na samu Cvjetnicu obitelji Magdić napravljen je novi krov, a dvočlana obitelj konačno je provela tihu i mirnu noć nakon strave koja ih je zadesila na samo Valentinovo, 14. veljače

Marta Čaržavec KRAPINSKE

Iza obitelji Magdić iz Krapinskih Toplica teški su dani zbog strave koja ih je zadesila na samo Valentinovo, 14. veljače. Tada je 59-godišnji Danijel benzinom polio potkrovlje kuće i svog 20-godišnjeg sina Leonarda. Samo nekoliko trenutaka kasnije buknula je vatra i počela gutati potkrovlje kuće, a zapalio se i Leonard koji je noć proveo u bolnici zbog zadobivenih lakših tjelesnih ozljeda. U tom trenutku u kući je bila i Danijelova 80-godišnja majka, Leonardova baka Božica koju je unuk izvukao na dvorište. Prošlog smo tjedna ipak bili svjedoci ljepšim vijestima. Na samu Cvjetnicu napravljen im je novi krov, a dvočlana obitelj konačno je provela tihu i mirnu noć.Jako smo sretni i zadovoljni – rekla nam baka Božica koja je, kako su nam ispričali, sama angažirala radnike koji su izvodili radove i napravili novi krov na kući. Dodaje, bili su vrlo profesionalni, marljivi, vrijedni i brzi te su u dva vikenda napravili novi krov. - Napravljena je nova limarija, a ispod potkrov-

'Napravljena je nova limarija, a ispod potkrovlja mora se još završiti Leonardova soba. Radovi su u tijeku i već su dogovoreni'

lja mora se još završiti Leonardova soba. Radovi su u tijeku i već su dogovoreni. Ovim putem želim se zahvaliti svim građanima – fizičkim osobama i pravnim osobama što su donirali novac za obnovu krova, te svojim kćerima Snježani i Tatjani koje su financijski pomogle da se moglo krenuti u samo izvođenje radova na kući. Želim se od srca zahvaliti i tvrtki Belina cerade d.o.o. iz Krapinskih Toplica koji su odmah nakon požara priskočili i pokrili kuću ceradom. Za-

Zabočki mališani izdali novi album 'Djeca radoznala'

hvaljujem se od srca izvođačima radova, dečkima koji su napravili krov na kući te gospođi Štefici koja je pomogla u vođenju radova i brizi o istome, a također, dečkima koji su napravili struju i limariju. Hvala Bogu na tako vrijednim ljudima i tako velikoj pomoći u najgorim trenucima – riječi su bake Božice koja je ovu priliku iskoristila da još jednom od srca svima kaže veliko hvala na pomoći, a u svoje i Leonardovo ime svima je poželjela sretan i blagoslovljeni Uskrs.

Nova predstava Teatra ''Vende tam'' ZABOK - Dugo očekivani autorski album "Djeca radoznala" dječjeg zbora "Zabočki mališani" Društva "Naša djeca" je izašao. DND Zabok i Zabočki mališani poznati su po pisanju tekstova, skladanju i pjevanju o aktivnostima, projektima i temama kojima se bave u DNDu. Tako su nastale pjesme Zabočki mališani i Himna DND-a. Prirodni je nastavak pjesma Samo volontiraj! kao rezultat volonterskih aktivnosti koje DND Zabok provodi u zajednici, a u volonterski svijet osim mladih i odraslih uključuje i djecu kroz odgoj za volontiranje. Na novom albumu autoricama i muzičarkama Lidiji Jadek i Emi Smolić priključili su se autori i muzičari Emil Töpfer i Nikola Vranić (J. R. August) te već stalni suradnik, producent i aranžer Toni Eterović, a kao rezultat, osim već spomenutih nastaju i sljedeće pjesme: Kiki fest, Lavlji jadi, Tvoj osmijeh, Vještičje igre, Lijepo Zagorje i Djeca radoznala. Posebnost ovog albuma glazbena je pratnja – "mali bend" sastavljen od dosadašnjih korepetitorica na klaviru Lidije Jadek i Doris Tkalčević na violini, kao i nekadašnjih mališana: Magdalena Škreblin na klarinetu, Vid Kotarski

na gitari i Antonio Hranić na kahonu i klaviru. Album je dobio ime po naslovnoj pjesmi Djeca radoznala koju je posebno za Zabočke mališane napisao nekadašnji član zbora Nikola Vranić poznatiji kao J. R. August, koji je svoj pjevački put i započeo u Zabočkim mališanima.

- Nadamo se da će ove pjesme postati pravi hitovi koje će pjevati generacije i generacije Zabočkih mališana i sve ostale djece, a svakako nose poruke od iznimne vrijednosti za dječje odrastanje - zaključila je voditeljica Zabočkih mališana Jasenka Borovčak te pozvala sve da

krenu na muzičko putovanje sa Zabočkim mališanima! Album je dostupan na streaming platformama: https://album.link/djecaradoznala.

Zainteresirani za fizičko izdanje CD-a "Djeca radoznala" mogu se javiti voditeljici Zabočkih mališana Jasenki na 098 9332055. (zl)

U Mariju Bistricu dolazi

'Sumnjivo lice'

MARIJA BISTRICA – Bistrički teatar ''Vende tam'', koji je pokrenula i uspješno vodi glumica Nevena Vukes, donosi novu premijeru, koja je najavljena za četvrtak 4. travnja. Najstarija skupina ovog sjajnog teatra pripremila je komediju ''Sumnjivo lice'' Branislava Nušića, a u režiji Nevene Vukes. U jednom malenom mjestu pojavilo se jedno izvjesno sumnjivo lice koje nosi sa sobom opasne i revolucionarne spise. Ovaj zadatak je nešto s čime se malena policijska postaja ovoga mjesta nije imala prilike susretati ranije… Od tog trenutka više ništa nije isto za sve mještane, stoji u najavi predstave, u kojoj glume Nika Grabušić, Lea Kovačić, Laura Sugnetić, Ema Gospočić, Klara Kurešić, Kornelija Božić, Leona Habazin, Ana Raškaj, Gita Dragčević, Paulina Švaljek, Mia Hajnić, Luka Pugar i Mladen Klobučarić. I ovaj puta za kostime se pobrinula Željka Hubak, a premijera je zakazana u Domu kulture u Mariji Bistrici u četvrtak 4. travnja u 19 sati. Cijena donacijske ulaznice je 5 eura, a mogu se nabaviti u knjižnici u Mariji Bistrici ili sat vremena prije početka predstave na ulazu. (Elvis Lacković)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA KONJŠČINA

OPĆINSKA NAČELNICA

I. PREDMET JAVNOG POZIVA

KLASA: 371-01/24-01/3

URBROJ: 2140-16-2-24-1

Konjščina, 28.03.2024.

Na temelju točke 24. Odluke o mjerilima, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području općine Konjščina („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 7/24; dalje u tekstu Odluka) i članka 50. Statuta Općine Konjščina („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 54/21 i 44/22), načelnica Općine Konjščina raspisuje

JAVNI POZIV

za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području općine Konjščina u 2024. godini

Predmet ovog Javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava u okviru provedbe mjera kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji u skladu s uvjetima utvrđenim u Odluci i Javnom pozivu s ciljem smanjenja iseljavanja te povećanja broja stanovnika na području općine Konjščina.

Mjere kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih na području općine Konjščina:

1. Mjera 1 – Sufinanciranje gradnje obiteljske kuće na području Općine

2. Mjera 2 – Sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana na području Općine

3. Mjera 3 – Sufinanciranje rekonstrukcije obiteljske kuće/stana na području Općine

4. Mjera 4 – Sufinanciranje kupnje ili nadogradnje kuće mladim obiteljima koje se bave poljoprivredom i žive u ruralnim područjima

II. PRIHVATLJIVI KORISNICI

Korisnici mjera iz ove odluke jesu građani do 45. godine života na dan raspisivanja javnog poziva koji:

a) u svom vlasništvu nemaju drugi stan, obiteljsku kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje, odnosno da im kupljena nekretnina ili nekretnina koju grade predstavlja prvu nekretninu za stanovanje na području Republike Hrvatske

b) fizičke osobe koje na području Općine Konjščina posjeduju nekretninu za stanovanje te žele riješiti stambeno pitanje rekonstrukcijom postojeće nekretnine za stanovanje

ROK za dostavu zahtjeva je 30 dana od dana objave javnog poziva ili do dana obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi.

U slučaju iskorištenosti raspoloživih sredstava prije isteka 30 dana od dana objave javnog poziva, Općina Konjščina će obavijest o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva objaviti na web stranici Općine Konjščina (www.konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“. Ukupan raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje temeljem ovog Javnog poziva iznosi 10.000,00 eura. Bespovratna sredstva koja se dodjeljuju temeljem ovog Javnog poziva jednokratna su po korisniku i kućanstvu/stambenom objektu i ne mogu se kombinirati s drugim mjerama.

podnositelja zahtjeva.

Nakon provedenog postupka pregleda pristiglih zahtjeva, podnositelji zahtjeva bit će obaviješteni o rezultatima istih dostavom Odluke o dodjeli bespovratnih sredstava odnosno Odluke o odbijanju zahtjeva, ukoliko isti ne udovoljavaju uvjetima ovog javnog poziva, u roku od 8 dana od dana donošenja iste, javnom objavom na web stranici Općine Konjščina (www. konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“.

Podnositelj zahtjeva može podnijeti zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava po ovom Javnom pozivu samo za jednu mjeru. Sve ostale informacije o postupku podnošenja zahtjeva za svaku pojedinu mjeru nalaze se u Uputama za prijavitelje objavljenim na web stranici Općine Konjščina (www.konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“.

IV. POSTUPAK DODJELE BESPOVRATNIH SREDSTAVA Bespovratna sredstva po ovom Javnom pozivu dodjeljuju se sukladno postupku i kriterijima propisanih Odlukom. Bodovanje pristiglih prijava Povjerenstvo će temeljiti na sljedećim kriterijima:

Životna

Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje:

a) Mladom obitelji smatra se podnositelj zahtjeva zajedno sa svojim bračnim ili izvanbračnim partnerom i djecom, ako ih imaju, ili životnim partnerom ili neformalnim životnim partnerom, i djecom, ako ih imaju, pod uvjetom da barem jedan od bračnih, izvanbračnih, životnih ili neformalnih životnih partnera nije stariji od 45 godina na dan raspisivanja javnog poziva te da svoje stambeno pitanje rješavaju prvi put stjecanjem vlasništva nad nekretninom ili gradnjom, rekonstrukcijom vlastitog stambenog objekta.

b) Mladom obitelji smatra se i jednoroditeljska obitelj i samohrani roditelj.

c) Samohrani roditelj je roditelj koji sam skrbi za svoje dijete i uzdržava ga.

d) Jednoroditeljska obitelj je obitelj koju čine dijete odnosno djeca i jedan roditelj.

e) Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

f) Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

g) Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama Zakona o životnom partnerstvu.

prijavitelja

h) Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koja traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.

i) Samci su prihvatljivi korisnici mjera

Prihvatljivi korisnici mjera iz ove Odluke su fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, kao i strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju namjeru trajnog nastanjenja na području Općine Konjščina s ciljem rješavanja svojeg stambenog pitanja.

III. POSTUPAK I ROK PODNOŠENJA ZAHTJEVA

Zahtjevi za dodjelu bespovratnih sredstava podnose se na propisanim obrascima sa pripadajućom dokumentacijom sukladno UPUTAMA ZA

PRIJAVITELJE za svaku mjeru pojedinačno koje čine sastavni dio ovog javnog poziva te su objavljene na web stranici Općine Konjščina (www. konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“.

Zahtjevi za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se podnijeti od dana objave ovog Javnog poziva. Javni poziv objavit će se na web stranici Općine Konjščina, oglasnoj ploči Općine Konjščina i u tiskanom izdanju u Zagorskom listu.

Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava podnosi se u ZATVORENOJ

3. Status jednoroditeljske obitelji / samohrani roditelji

4. Invalidnost ili tjelesno oštećenje prijavitelja i/ili člana kućanstva

100% invalidnost ili tjelesno oštećenje 10

80% - 99% invalidnost ili tjelesno oštećenje

50% - 79% invalidnost ili tjelesno oštećenje

5. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i njihova djeca, djeca smrtno stradalih, zatočenih, nestalih ili umrlih hrvatskih branitelja (prijavitelja i/ili člana kućanstva)

OMOTNICI S JASNO NAZNAČENIM PODACIMA PRIJAVITELJA (ime, prezime, adresa) putem pošte preporučeno ili osobnim dolaskom u JUO

Općine Konjščina na adresu:

OPĆINA KONJŠČINA Povjerenstvo za pregled i ocjenu zahtjeva za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području općine Konjščina

Ulica Ivice Gluhaka 13

49282 Konjščina uz naznaku

„ZAHTJEV ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području općine Konjščina u 2024. godini ZA MJERU __“ (navesti redni broj mjere za koju se podnosi zahtjev)

Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti prigovor na rezultate javnog poziva u roku od 8 dana od dana dostave Odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno Odluke o odbijanju zahtjeva. Dostava se smatra izvršenom danom objave Odluke o dodjelu bespovratnih sredstava na web stranici Općine Konjščina (www.konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“. Isplata dodijeljenih bespovratnih sredstava izvršit će se po dostavi dokaza o nastalim prihvatljivim troškovima.

Konačni rezultati javnog poziva bit će objavljeni na web stranici Općine Konjščina (www.konjscina.hr) pod rubrikom „Javni pozivi“ po isteku roka na prigovor na rezultate ovog Javnog poziva.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Korisnik mjera i članovi njegovog zajedničkog kućanstva dužni su u roku od 2 godine (kod kupnje obiteljske kuće) i u roku od 1 godine (kod kupnje stana) od dana sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prijaviti prebivalište na adresi obiteljske kuće/stana te zadržati prebivalište na toj adresi najmanje idućih 10 godina.

Korisnik ove mjere dužan je, po učinjenom, dostaviti tražene potvrde/ uvjerenja o prebivalištu za sebe i članove svog kućanstva u JUO Općine Konjščina. Izuzetak od obveze zadržavanja prebivališta mogu imati djeca korisnika ako su se u međuvremenu osamostalila ili osnovala vlastite obitelji.

(2) U kriteriju „1. Životna dob prijavitelja i partnera“ boduju se i prijavitelj i partner.

(3) U kriteriju „2. Broj članova kućanstva“ bodovi se dodjeljuju za svakog člana kućanstva, uključujući prijavitelja i partnera.

(4) U kriteriju „4. Invalidnost ili tjelesno oštećenje prijavitelja i/ili člana kućanstva bodovi se dodjeljuju za svakog člana.

(5) U kriteriju „8. kvadratura kuće“ odnosi se na:

- Mjeru 3 – Sufinanciranje rekonstrukcije obiteljske kuće na području Općine Konjščina

- Mjeru 4 – Sufinanciranje kupnje ili rekonstrukcije kuće mladim obiteljima koje se bave poljoprivredom i žive u ruralnim područjima (ukoliko je podnesen zahtjev za nadogradnju kuće)

Na temelju sveukupnog broja bodova Povjerenstvo izrađuje rang-listu zahtjeva, a ukoliko dva ili više zahtjeva ostvare isti broj bodova rangirat će se prema redoslijedu zaprimanja. Nakon provedenog postupka pregleda i ocjene zahtjeva, Povjerenstvo predlaže načelniku listu korisnika za dodjelu bespovratnih sredstava. U slučaju odustanka korisnika od dodjele bespovratnih sredstava, u razmatranje će se uzeti prvi sljedeći s rang-liste za dodjelu bespovratnih sredstava, Pravo na bespovratna sredstva ne može ostvariti fizička osoba za koju Povjerenstvo u postupku obrade zahtjeva ustanovi da Općini Konjščina duguje dospjelu obvezu na ime javnih i/ili nejavnih davanja. S obzirom na to da se zahtjevi odobravaju do iskorištenja sredstava osiguranih u proračunu Općina Konjščina za 2024. godinu, u slučaju da podnositelj zahtjeva ostvari pravo na bespovratna sredstva u trenutku kada po javnom pozivu preostane manji iznos sredstava od pripadajućeg iznosa bespovratnih sredstava, dodijelit će mu se bespovratna sredstva u visini preostalog iznosa osiguranih proračunskih sredstava uz suglasnost

Korisnik mjera dužan je Općini Konjščina u razdoblju od 10 godina od prijave na adresi za koju su odobrena bespovratna sredstva javiti svaku promjenu činjenica koje utječu na ostvarivanje prava propisanih ovom odlukom, u roku od 8 dana od nastanka činjenice koja utječe na ostvarivanje prava. Ako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na bespovratna sredstva za prihvatljive troškove iz Odluke iz drugih javnih izvora, nije dopušteno dvostruko financiranje istih što podnositelj zahtjeva jamči Izjavom o nepostojanju dvostrukog financiranja pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.

Dvostruko financiranje podrazumijeva financiranje istih prihvatljivih troškova iz različitih izvora financiranja kako bi se od svih ostvarila financijska potpora. Korisnik sredstava dužan je Općini Konjščina omogućiti kontrolu namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava uvidom u dokumentaciju za pravdanje utrošenih sredstava kojom se dokazuje namjensko korištenje istih te omogućiti očevid sufinancirane nekretnine.

Općina Konjščina zadržava pravo provjere i uvida na terenu i prije odobravanja mjere i nakon potpisivanja ugovora od dodjeli bespovratnih sredstava, u rokovima propisanim točkom XXI. Odluke.

Korisnik bespovratnih sredstava dužan je prije zaključenja ugovora dostaviti Općini Konjščina instrument osiguranja u obliku bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika na iznos koji pokriva iznos odobrenih bespovratnih sredstava uvećanih za 10% radi eventualnih troškova prisilne naplate, u korist Općine Konjščina.

U slučaju da:

- korisnik mjere otuđi nekretninu koja čini predmet zahtjeva u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli financijskih sredstava

- korisnik mjere i članovi njegove obitelji ne prijave prebivalište na području Općine Konjščina u rokovima propisanim ovom Odlukom od dana potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava

- korisnik mjere i članovi njegove obitelji promijene prebivalište u vremenskom periodu do 10 godina od dana sklapanja Ugovora o dodjeli financijskih sredstava ili od dana prijave prebivališta, izuzev djece koja se po punoljetnosti osamostale ili osnuju vlastitu obitelj

- se utvrdi da korisnik mjere nije priložio vjerodostojnu dokumentaciju ili da prijavljeno stanje u zahtjevu i na terenu ne odgovara stvarnom stanju

- je korisnik mjere sredstva koristio protivno namjeni

- se utvrdi dvostruko financiranje istih troškova

- dođe do kršenja ugovornih odredbi

korisnik bespovratnih sredstava dužan je Općini Konjščina vratiti dodijeljena sredstva uvećana za zatezne kamate najkasnije 90 dana nakon što nastane neispunjenje, u protivnom će se aktivirati instrument osiguranja, bjanko zadužnica.

Neiskorištena bjanko zadužnica vraća se Korisniku po proteku 10 godina od dana potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili prijave prebivališta na nekretnini za koju su dobivena bespovratna sredstva. Općina Konjščina zadržava pravo poništenja ovog poziva te pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema podnositeljima zahtjeva glede troškova sudjelovanja.

Sve ostale informacije mogu se dobiti u JUO Općine Konjščina, Ulica Ivice Gluhaka 13, Konjščina, putem telefona 049/465-905 ili e-maila: procelnik@konjscina.hr

Općinska načelnica Anita Curiš Krok

Održana 17. Županijska smotra iz područja građanskog odgoja i obrazovanja

Učenici su radili na osmišljavanju rješenja problema u lokalnoj zajednici

NA SMOTRU SE PRIJAVILO PET ŠKOLA IZ KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE

DESINIĆ - Županijska smotra iz predmetne područja Građanski odgoj i obrazovanje te pripadajuće međupredmetne teme održana je 26. ožujka u Dvoru Veliki tabor. Na smotru se prijavilo pet škola iz Krapinsko - zagorske županije: Osnovna škola Oroslavje (mentorica Andrijana Tomić), s projektom BUDI COOLING, SPRIJEČI BULLYNG, Osnovna škola Đure Prejca Desinić (mentorica Danijela Antolić), s projektom BUDI PRIMJER, Osnovna škola Veliko Trgovišće (mentorica Natalija Huić), s projektom EKOLORI-EKOLOŠKI KOLORIT, Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Zabok (mentorice Jelena Lisak Šturlan i Ružica Kotarski), s projektom suDJELUJ!, Srednja škola Bedekovčina (mentorica Janja Rogina), s projektom Jednom udomi, zauvijek zavoli, mentorica Janja Rogina. Među prve tri županije Cilj ove smotre je prikaz učeničkih projekata po modelu Projekt građanin. Radeći na osmišljavanju rješenja problema u lokalnoj zajednici, učenicima osnovnih i srednjih škola omogućeno je stjecanje građanske kompetencije i ostalih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Smotru je otvo-

rila zamjenica župana Jasna Petek, koja je tom prilikom istaknula kako je Krapinsko - zagorska županija među prve tri županije u Hrvatskoj koja smotre projekata kontinuirano provodi od 2008. godine Koristeći projektnu metodu, učenici se radom na rješavanju problema koje su sami uočili, osposobljavaju biti konstruktivni građani, zauzeti za razvoj dobrobiti društvene zajednice. U sklopu projekta usvajaju poduzetničke i govorne vještine, načine kako se zauzeti za svoje mišljenje, konstruktivno raspravljanje, procje-

njuju koje su razine vlasti odgovorne za rješavanje problema kojima se bave te uče na koje načine mogu utjecati na odluke vlasti. Krajnji doživljaj uspjeha koriste kao dodatni izvor motivacije te ga prenose i na efikasnije učenje u drugim područjima. Povjerenstvo

Prosudbeno povjerenstvo djelovalo je u sastavu Ružica Jemeršić (nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja), Lana Jurman (Centar za mirovne studije), Nevenka Lončarić Jelačić (predstavnica Agenci-

Mališani izrađivali ukrase i okušali se u potrazi za jajima

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Svoje uskrsne dekoracije napravilo je stotinjak djece koja su se zabavljala, vježbala rezanje škarama, lijepljenje, savijanje i ukrašavanje i sve to na snopćima rožđa na radionici u organizaciji Društva Naša djeca Sveti Križ Začretje. Sudjelovale su i mame, a svi su se zasladili kinder jajima te se dobro zabavili u potrazi za čokoladnim jajima u parku kod škole. Radionicu je vodila Ivana Kmetić uz pomoć volonterki DND – a, a za pomoć i potporu zahvaljuju i Općini Sveti Križ Začretje te Osnovnoj školi. (zl)

OBAVIJEST O REDOVNOJ ZAMJENI VODOMJERA

je za odgoj i obrazovanje) te voditeljice županijskih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje Krapinsko - zagorske županije Renata Čandrlić, Ružica Kotarski i Božica Mandić. Među okupljenima koji su pratili Smotru bili su i načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin, ravnateljica Osnovne škole Đure Prejca Desinić Anica Karažija te voditeljica Dvora Veliki Tabor Renata Dečman. Smotru su zajednički organizirali Krapinsko - zagorska županija, Agencija za odgoj i obrazovanje i Osnovna škola Đure Prejca Desinić. (zl)

Zagorski vodovod d.o.o. Zabok obavještava korisnike vodnih usluga da će u razdoblju od 02. travnja do 14. lipnja 2024. godine vršiti redovnu zamjenu vodomjera na području Grada Pregrade, naselja Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinci, Martiša Ves, Pavlovec Pregradski, Pregrada, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, Višnjevec, Vrhi Pregradski.

Redovna zamjena vodomjera obavlja se sukladno Zakonu o mjeriteljstvu ( NN 74/14., 111/18.) i pripadajućim propisima. Troškove redovne zamjene vodomjera snosi

Zagorski vodovod d.o.o.

Korisnik može nazočiti zamjeni vodomjera i tada potpisuje Nalog za zamjenu vodomjera. Ukoliko Korisnik usluge ne prisustvuje zamjeni vodomjera, primjerak Naloga o zamjeni vodomjera ostavlja mu se u poštanskom sandučiću.

Mole se korisnici usluga Zagorskog vodovoda d.o.o. da osiguraju pristup vodomjeru na način da isti nije zaključan ili na sličan način nedostupan. Odstupanja od navedenih datuma moguća su uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ili nastupa drugih nepredvidivih okolnosti.

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Č esto puta se voćari hobisti žale kako im jedne godine voćke obilno cvatu i donose čak i previše plodova da bi druge godine i cvatnja i plodonošenje izostalo. Ova frustrirajuća pojava raširena je kod mnogih voćnih vrsta, a do nje najčešće dolazi kada vegetativni porast i plodonošenje nisu uravnoteženi. Alternativna rodnost najčešće se javlja na jabuci, zatim na kruški, šljivi i marelici. Radi se o kompleksnoj pojavi koja je najčešće uzrokovana pogreškama u rezidbi, ekološkim i klimatskim prilikama (naglo zahlađenje u proljeće npr.) ili uzrok mogu biti genetska svojstva voćke i kriva agrotehnika (pretjerana gnojidba). Rodnije sorte i starije voćke imaju veću sklonost alternativnoj rodnosti, kao i voćke koje su jedne godine pretjerano rodile, pa nemaju dovoljno energije da formiraju cvjetne pupove koji će u narednoj godini dati urod. Kako bismo uravnotežili prirod i svake godine imali optimalan urod, najprije treba obratiti pozornost na rezidbu. Jabuku koja je jako rodila treba u zimi orezati tako da joj se smanji broj formiranih rodnih grana, ukloniti slabo razvijene grane te one koje su previše bujne. Neophodno je ostaviti dovoljno jednogodišnjih grančica duljine od 30 do 40 cm koje će tijekom vegetacije pripremiti rod u sljedećoj godini. Rodnost se razvija u razdoblju kroz tri godine. Prve godine grana naraste. Druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena, formira pupove, a tek treće godine ona rađa. Kod rezidbe treba prvenstveno voditi brigu da u krošnji ima dovoljan broj grana koje rastu, koje su ostavljene neprikraćene da u narednoj godini razviju pupove i na kraju trogodišnje i višegodišnje rodne grane, na kojima se nalaze cvjetni pupovi ili pršljenasti začeci cvjetnih pupova. Prilikom zimske rezidbe jasno vidimo cvjetne pupove. Ako dođe do oplodnje određenog broja od tih pet cvjetova sva se energija voćke počinje trošiti na razvoj plodova, pa je ostaje jako malo u pazušku tog pu-

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Alternativna rodnost voćaka

pa za stvaranje pršljenastog rodnog drva s novim cvjetnim pupom za narednu godinu. Najčešće se stvori samo začetak novog cvjetnog pupa, koji u narednoj godini daje rozetu listova bez cvjetova. Cvjetovi se razviju u istom pupu tek za dvije godine. Prorjeđivanjem nastojimo osigurati dovoljan broj cvjetnih pupova za narednu godinu, a to znači redovnom obnovom i zamjenom rodnog drveta. Na svakoj rodnoj grani treba ostaviti jednu granu za pripremu. Ako se uoči preveliki broj rodnih grana i preveliki broj cvjetnih pupova na rodnom drvetu i manjak jednogodišnjih grana za pripremu, tada se ne smije ostaviti sve pupove da krenu i iscrpe se cvatnjom. Ako se pravodobno spriječi da barem polovica cvjetnih pupova ne sudjeluje u cvatnji, odnosno ako se prorjeđivanje obavi najkasnije do 20 dana poslije cvatnje jabuka, oni će se vrlo brzo početi pripremati za cvatnju u sljedećoj godini. Neke voćne vrste, osobito breskve, imaju fiziološku sposobnost da daju rod svake godine. Čak i u slučaju

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje IZ

ozbiljnijeg oštećenja pupova uslijed lošijih vremenskih prilika, breskva za slijedeću godinu zameće dovoljan broj pupova i ne ulazi u izmjeničnu rodnost. Kod mnogih voćnih vrsta izmjenična je rodnost prirodna pojava uzrokovana fiziološkim procesima, ali uz dobru tehnologiju proizvodnje može se utjecati kako bi se ona smanjila ili čak i izostala. Prekomjerna gnojidba (osobito dušikom) ili nedostatak mikroelemenata, može dovesti do smanjene cvatnje i niske produktivnosti, tako da umjerenost u svim aspektima tehnologije pomaže kako bi se ublažili gubici nastali uslijed izmjenične rodnosti. Tehnologija treba omogućiti kvalitetnu zaštitu, umjerenu ili slabu rezidbu, navodnjavanje i ostale mjere koje same za sebe neće biti dovoljne da spriječe alternativnu rodnost, ali će je bez njih biti gotovo nemoguće spriječiti. Na pojavu možemo utjecati i odabirom sorti, položaja, sortama oprašivačima, ali je najvažnija mjera pravilno opterećenje rodom koje postižemo uz pomoć rezidbe.

PRAVILA PONAŠANJA U PRIRODI

Š etnja prirodom i boravak na svježem zraku izuzetno je korisna za zdravlje ljudi no u isto vrijeme se zaboravilo na pravila ponašanja u prirodi i važnost očuvanja prirode.

A zapravo je tako jednostavno uživati i poštivati prirodu – potrebno je samo osvijestiti da smo mi prolazni, tek jedna karika u tom velikom lancu, a da su šume, brda, potoci i planine koje nas okružuju tu stoljećima. Ako ništa tu činjenicu treba cijeniti. Kako bi vaš boravak u prirodi bio što ugodniji i sigurniji, donosimo vam pravila ponašanja u prirodi.

• Nemojte brati i iskapati biljke. Razmislite, ako svaki posjetitelj ubere ili uništi samo jednu biljku ili gljivu, posljedice za prirodnu ravnotežu mogu biti katastrofalne.

• Ne bacajte otpad u prirodu. Ostatke hrane i druge otpad bacite na za to predviđeno mjesto ili ponesite sa sobom i bacite u kontejner prvog naseljenog mjesta.

• Ne palite vatru. U prirodi uvijek postoji velika opasnost da se vatra raširi, čime se dovodi u opasnost i priroda i ljudi koji

uživaju u njoj.

• Nemojte uznemiravati životinje i praviti buku. Glasna muzika i vika, u prirodi nepoznati zvuci koji se daleko čuju, plaše životinje i ptice i remete njihov normalan dnevni ritam. A osim toga, drugi posjetioci žele uživati u tišini i zvukovima prirode.

• Krećite se samo označenim stazama. Osim zbog sigurnosti posjetitelja koji se mogu lako izgubiti, označene staze moraju se poštivati i zbog održivosti netaknute prirode. Kada posjetioci hodaju van staza, nesvjesno uništavaju stanište te floru i faunu.

• Kampirajte unutar označenih mjesta.

• Držite pse na uzici. Kako biste zaštitili svoje ljubimce i prirodu koju posjećujete, držite ih uvijek na uzici!

• Motornim vozilima (kvadovima i motorima) krećite se samo po postojećim putovima, a ne po travnjacima i šumama.

Za kraj – voli, poštuj i cijeni prirodu. Za ljubav prema prirodi bez koje ne možemo živjeti.

Fotografija: Mario Jurina Tekst:

Javna ustanova Zagorje zeleno

ZAGORJE ADVENTURE TEAM Priča o pustolovini, zajedništvu i snazi

'Previše je napora da bi se odustalo, ali u našoj situaciji je veliki plus jer smo zajedno'

Zagorje adventure team i ove godine sudjelovat će na Trailu 100 milja Istra, a u tijeku su i pripreme za Zagorje trekk koji će se održati 4. svibnja

Marta Čaržavec

REPOVEC

Zagorje adventure team, formiran 2011. godine nakon sudjelovanja Marija Očića i Samira Bašića na trekkingu 2008. godine, predstavlja izvanredan primjer timskog i neustrašivog, istraživačkog duha. Njihov početak na trkama, poput one na Pašmanu, označio je početak njihove avanture. Kako su se priključivali novi članovi, tim se počeo slagati u savršeno funkcionirajući stroj,

'U tih 36 sati svatko od nas padne u krizu, ali jedan drugoga pokušavamo dignuti i pomoći mu'

gdje su podrška i zajedništvo ključni.

100 'majl-erica'

Jedan od najvećih izazova u koji su se upustili bio je Trail 100 milja Istra, gdje su se prošle godine u travnju suočili s 36-satnom utrkom kroz noćne staze i vlastite mentalne granice. Tada su trčali zajedno s 2000 trkača iz cijelog svijeta koji su pohrlili na 10. izdanje Istria 100 by UTMB čija je organizacija besprijekorna, uz maksimalnu sigurnost natjecatelja, kažu. Pripreme za takve izazove uključivale su kilometre hodanja po zagorskim bregima,

Ove godine, 4. svibnja čeka nas 12. po redu Zagorje trekk u čijoj organizaciji sudjeluje svih 25 članova

terenima kao što su Medvednica, Ivanšica i Strahinjčica, kao i sudjelovanje na utrkama kako bi održali formu.

Valja se podsjetiti prošlogodišnjih rezultata 100 ‘majl-erice’ naših Zagoraca, članova Zagorje adventure teama i njihove pridružene članice. Dubravko Huić, Stjepan Barić, Tomislav Vuzem, Željko Bulek i Mario Očić utrku od 168 kilometara i 6700 uspona završili su u roku od 36 sa-

ti, osam minuta i 35 sekundi dok je Renata Hršak utrku završila nakon 39 sati i 55 minuta. Osim ove utrke, bile su tu i one manje – od 110 kilometara, od 69, 40 i 20 kilometara u kojima su također sudjelovali trkači Zagorje adventure teama i postigli odlične rezultate. Podrška i pripreme

Ovogodišnja utrka počinje 05. travnja, a start je zakazan u 17 sati. Na-

kon dva tri sata, pričaju nam, već je mrak. Prva noć prođe lakše, nastavljaju cijeli dan, a onda dolazi druga noć. U dijelu noći iza ponoći počne se svašta događati s organizmom, ali i u glavi. - Javljaju se halucinacije, svjestan si toga, izađeš iz toga i pokušavaš se držati budan jer si svjestan da ti je do cilja još desetak kilometara i da moraš izaći iz krize i završiti utrku. Previše je napora da bi se odustalo, makar nije lagano. U našoj situaciji je veliki plus jer smo zajedno. Puno je teže kad si sam. U tih 36 sati svatko od nas padne u krizu, ali jedan drugoga pokušavamo dignuti i pomoći mu – ispričali su nam Zagorje adventure teamov-

Svečanost proglašenja najboljih sportaša Općine Marija Bistrica

ci koji su s intenzivnijim pripremama počeli početkom listopada prošle godine. U nogama sada imaju preko 1200 kilometara i 30 uspona. Uz to, tu je i Liga Lisica koja se održava svakog utorka, a koja se trči na dvije staze - od 5,5 i 9 kilometara. Nakon zagrijavanja, krug od 9 kilometara u prosjeku traje oko 50 minuta, najbrži postignu tajming od 35 minuta, a najsporiji sat i 10 minuta. Start je u 19 sati, trči se s lampama, a okupi se između 40 i 50 ljudi iz Zagorja, ali i Zagreba.

Zagorje trekk

Zagorje adventure team poseban je i po organizaciji jedne od najposjećenijih trekk utrka u Hrvatskoj. Trekking je kombinacija trčanja, snalaženja u prirodi i orijentacije. Zagorje trekk po prvi su puta organizirali 2011. godine, a do danas ih je održano 11. Ove godine, 4. svibnja čeka nas 12. po redu u čijoj organizaciji sudjeluje svih 25 članova. Na ovogodišnji trekk prijavljeno je 80 trkača, a očekuje se da će ta brojka narasti i preko 650. Rutu slažu Slaven Ivančić i Juraj Tisanić i samo je oni znaju. Oni imaju kartu koju će označiti, dati na printanje i tu kartu dobivaju natjecatelji nakon nekih kilometar, dva označene staze baš zbog toga da svi imaju iste uvjete.Na taj način, Zagorje adventure team nastoji promicati ljubav prema prirodi i orijentaciji, a bori se i protiv opadanja interesa za trekking među novim generacijama. Unatoč izazovima koje donosi suvremeni način života, tim ostaje predan svojim ciljevima, uz podršku Grada Zaboka, sponzora i vlastitih resursa. Uz sve to, tradicionalno druženje uz glazbu i ugostiteljsku ponudu na kraju njihovih događaja samo je šlag na torti njihove pustolovine.

Laureati Filip Čukman i SK 'Marija Bistrica'

MARIJA BISTRICA – U srijedu je održana svečanost proglašenja najboljih sportaša Općine Marija Bistrica za 2023. godinu. Proglašenje je organizirala Sportska zajednica Općine Marija Bistrica, na čelu sa pred-

sjednikom Borisom Galoićem, a priznanja najuspješnijima dodijelio je načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Najboljim sportašem Općine Marija Bistrica za 2023. godinu proglašen je Filip Čukman iz Sava-

te kluba 'Kobra' Marija Bistrica, dok je najbolja sportska ekipa za prošlu godinu ekipa Streljačkog kluba 'Marija Bistrica'. Također dodijeljena su i Priznanja za sportske doseg u 2023. godini, koja su primili: Marta Ju-

ras, Luka Kruhak, Sebastian Ratkajec, Fran Milošić, Tin Osrečak, Tomislav Markuš i Dominik Milošić iz Savate kluba 'Kobra', te Hrvoje Habazin i Antonio Vlahovićek iz Impress Gym kluba. (Elvis Lacković)

sk marija bistrica s načelnikom filip čukman i načelnik josip milički

Na moto spektakl u Zaboku dolaze vozači iz 13 država

'Bit će to najjača trka na zabočkoj stazi'

Na zabočkoj stazi Vučak idućeg se vikenda održava Europsko prvenstvo u motocrossu

Na zabočkoj motocross stazi Vučak za malo manje od dva tjedna počinje veliki spektakl – najznačajnija međunarodna motocross utrka u Republici Hrvatskoj ove godine. Organizatorska palica je rukama Moto športskog društva Zabok koje 13. i 14. travnja za sve ljubitelje oktana donosi utrku jugozapadne zone Europskog prvenstva za juniore u motocrossu. Ova zona Europskog prvenstva obuhvaća 13 država (Portugal, Španjolska, Andora, Francuska, Monako, Švicarska, Italija, Malta, San Marino, Litheštajn, Austrija, Slovenija i Hrvatska), među kojima su neke od najjačih motocross nacija na svijetu. Bit će to velika prilika za promociju Krapinsko – zagorske županije, ali i Republike Hrvatske u svim tim državama. Program će početi već 12. travnja kada će na Zivtovom trgu, ispred Gradske uprave, prezentirati cijeli event s vozačima.

Divota od staze

Predsjednik Moto športskog društva Zabok Srećko Margetić, istaknuo je kako će ovo biti spektakularna trka nakon deset godina. - Bit će to najjača trka na zabočkoj stazi, trka Europskog prvenstva za juniore jugozapadne zone, od Hrvatske do Portugala, a obuhvaća najjače motocross države. To je dobra prilika da se na stazi vide budući svjetski prvaci, a siguran sam da će nekih od tih klinaca za 10, 15 godina biti prvaci u najjačim klasama – rekao je Margetić i dodao kako je službeni rok za prijave prošao te da je prijavljeno oko 70 vozača u dvije klase. - Još uvijek postoji mogućnost da se netko prijavi naknadno.

Margetić: 'To je dobra prilika da se na stazi vide budući svjetski prvaci'

Vrančić: 'Bit će to dobra priredba, vozači će odraditi svoje i napraviti pravi show'

Vrlo dobar nastup U-13 ekipe Rukometnog kluba Zabok na turniru Labinska republika u Labinu

Zabočanke četvrte, Lana Piljek

najbolja vratarka turnira

U organizaciji Labinske škole rukometa u Labinu je održan rukometni turnir za djevojčice uzrasta U-13 koji je okupio deset ekipa: Zabok, Vinodol, Zagorica, Liburnija Opatija, Karlovac, Rovinj, Rudar Labin i Piran. Rukometašice Zaboka ostavile su vrlo dobar dojam i ušle su u samu završnicu turnira. U polufinalu su izgubile od vršnjakinja iz domaćeg Rudara koje su na kraju i bile pobjednice turnira nakon što su u finalu s 11:5 slavile protiv Vinodola. U utakmici za treće mjesto Zabočanke su se odlične držale protiv Karlovca, regularni dio utakmice završen je rezultatom 11:11, no Karlovčanke su imale više sreće u izvođenju sedmeraca i na kraju su zauzele treće mjesto, dok su Za-

bočanke bile četvrte. U redove Zaboka stigla je i jedna vrijedna pojedinačna nagrada, a zasluženo ju je osvojila Lana Piljek koja je proglašena najboljom vratarkom turnira. Svoju nagradu Lana je primila iz ruku naše legendarne rukometašice Adriane Prosenjak. Pod vodstvom

trenera Zorana Despenića boje RK Zabok u Labinu branile su: Lana Piljek, Lara Vančina, Nina Brezak, Zoja Jurina, Ivana Penezić, Karla Matečić, Gabrijela Lazar, Tea Ostojić, Marta Ladović, Barbara Futivić, Jelena Markulin, Jana Pihač, Jana Tuđa i Ana Borovčak. (T. Zrinšćak)

U nedjelju, 14. travnja ćemo dan popuniti vožnjom malih vozača, MX 50. Oni će odvoziti svoju trku državnog prvenstva, kako bi se podružili i okušali u stazi – najavio je. Petar Vrančić, nekadašnji vozač motocrossa i član upravnog odbora Moto športskog društva u Zaboku istaknuo je kako se ulažu veliki napori u organizaciju. - Slušajući vozače koji godinama dolaze i voze, možemo zaključiti kako se svi dive našoj stazi. Gdje god da jeste, vidi se s cijela trka. Nažalost, ona je u centru grada pa je plan da se staza preseli, ali dok je tu možemo je iskoristiti za kvalitetne utrke. Ono što je sigurno je da ćemo se potruditi da to bude dobra priredba, a vozači će odraditi svoje i napraviti pravi show – poručio je Vrančić. Satnica

Za satnicu, za sada, postoji tek okvirni prijedlog jer je najbitniji točan broj vozača. Prema prijavama do sada, više je od 40 vozača u klasi 85 što znači da se moraju se razdvojiti u dvije grupe jer u subotu imaju prvi slobodan trening, nakon toga je kvalifikacijski trening na kojem se mjeri vrijeme i određuje se startna lista za kvalifikacijsku utrku koja je isto u subotu. Ako če biti dvije grupe, iz svake grupe se prvih 18 kvalificira. U klasi 65 će biti vjerojatno jedna grupa, a u klasi 85 opcija je još otvorena. Nedjeljni program će biti ujutro, a počet će sa zagrijavanjem za kvalificirane vozače i trening za male MX 50. Nakon toga, u 13 sati je svečano otvorenje, slijede utrke svake klase. Za razliku od državnog prvenstva gdje je satnica nabrijana, ovdje će biti ipak malo ležernije pa da publika ima priliku prošetati boksevima, izbliza vidjeti opremu... Oko 17 sati, cijeli će program biti završen s proglašenjem za sve klase.

U Bjelovaru održano Ekipno prvenstvo Hrvatske atletske lige sjever u krosu

Odlični rezultati limača AK Zabok

U organizaciji AK Bjelovar održano je Ekipno prvenstvo HALS-a (Hrvatske atletske lige sjever) u krosu. Za Atletski klub Zabok je nastupilo 13 limača koji su u Bjelovaru više nego uspješno otvorili natjecateljsku sezonu. U kategoriji limačica 2015. godište i mlađe, koje su trčale dionicu dugu 600 m, Sara Bunčec osvojila je 2., Ema Mucak 7., a Stela Špoljar 13. mjesto. Ekipno su osvojile odlično drugo mjesto, što je odličan rezultat s obzirom da su sve tri prvi puta nastupile na nekom atletskom natjecanju. Na dionici iste duljine nastupili su i limači 2015. godište. Gabriel Lisica osvojio je 6. mjesto, Luka Futak 20., a debitant Fran Đukez 23. mjesto. Ekipno su njih trojica osvojili šesto mjesot. Limačice i limači 2013 godište trčali su

dionicu dugu 800 m. U toj kategoriji Mia Mucak, zauzela je 28. mjesto na svojoj prvoj utrci. U istoj kategoriji kod limača Blaž Grubišić osvojio je 2., Mihael Lisica 7., Gabrijel Horvat 12., Fran Besednik 14., Matej Ciglar 18. i Marko Pavlović 19. mjesto. Ekipno su osvojili 2. mjesto. -Prezadovoljni smo rezultatima. Čestitke svim našim

malcima na odličnim nastupima! Zahvaljujemo Ministarstvu turizma i sporta RH koje će tijekom 2024. godine sufinancirati naše aktivnosti preko Programa za razvoj sporta od interesa za jedinice područne samouprave - riječi su Matije Grabrovečkog predsjednika i glavnog trenera AK Zabok. (T. Zrinšćak)

Marta Čaržavec ZABOK

III. NL-CENTAR

KOMENTAR 22. KOLA

Gaju zagorski

derbi, Zagorcu

KR treća pobjeda u nizu

Zanimljiv zagorski derbi Gaja i Tondacha završio je očekivanom pobjedom domaćina, no Tondach je bio itekako konkurentan protivnik. Nakon što je Maksimir neočekivano kod kuće izgubio od HAŠK-a, Gaj se „osamio“ na trećem mjestu. Zagorec KR dobio je treću utakmicu u nizu i polako plovi u „gornji dom“ ljestvice. Veliko iznenađenje dogodilo se Lučkom u kojem je Mladost P došla do sva tri boda postignuvši čak četiri pogotka drugoplasiranom momčadi lige. Razigrane i efikasne Ponikve nastavljaju sjajnu seriju, a u ovom su kolu „tricom“ prošle kroz Kurilovec. Lukavec je uz hat-trick Grozdeka došao do sva tri boda u gostima kod Dinama OO. Bistra je preokretom u Zelini došla do tri itekako važna boda u borbi za opstanak. Lider Segesta šesticom je kući ispratila Samobor uz hat-trick Kukoč-Patarella, a Vrapče je Trešnjevke „uvalilo“ petardu uz hat-trick prvog topnika lige Maciela. U idućem 23. kolu Tondach na svom travnjaku dočekuje Vrapče, Gaj će na gostovanje kod Mladosti u Petrinju, a Zagorec KR traži nastavak niza na Peščenici kod HAŠK-a.

LISTA STRIJELACA: 23

Diego Maciel Florentino (Vrapče) 18

Vladimir Burić (Trešnjevka) 15

Antun Grozdek (Lukavec) 12

MARTIN ŠABAN (GAJ MAČE)

Matej Čičković (Lučko), 11

Josip Colarić (Zelina) 10

Bruno Hajdinjak (Maksimir)

Lejs Pličanić (Zelina)

REZULTATI 22. KOLA:

GAJ MAČE– TONDACH 3:2

ZAGOREC KR – Sava Strmec 2:0

Maksimir – HAŠK 1903 0:1

Kurilovec – Ponikve 0:3

Dinamo OO – Lukavec 1:3

Zelina – Bistra 2:3

Segesta – Samobor 6:1

Vrapče – Trešnjevka 5:0

Lučko – Mladost P 2:4

PAROVI 23. KOLA:

TONDACH – Vrapče

Mladost P – GAJ MAČE

(subota 6.4. u 17 sati)

HAŠK 1903 – ZAGOREC KR

Kurilovec – Dinamo OO

Ponikve – Lučko

Trešnjevka – Maksimir

Sava Strmec – Segesta

Samobor – Zelina

Bistra - Lukavec

3. NL – centar: 22. kolo: Gaj Mače – Tondach 3:2

ODLIČAN DERBI NAKON DVA PREOKRETA IPAK PRIPAO GAJU

MAČE – U 22. kolu 3. NL centar na rasporedu je bio zagorski derbi, dapače i susjedski derbi. Naime, u Maču Gaj je dočekao Tondach iz Bedekovčine. Domaćini pri vrhu ljestvice, gosti na samom dnu, no zagorski derbi na Veliku subotu. Šaban za minimalno vodstvo domaćina

U prvih 15 minuta uglavnom smo gledali igru po sredini terena, bez prilika. U samom otvaranju Tondach je zaprijetio preko Karla Frtalja s lijeve strane, Marko Mlinarić je bio sam na drugoj, ali je lopta ipak bila malo preduga. Gaj je u tom periodu zaprijetio iz dva kornera, no bez veće opasnosti. U 17. minuti korner za goste donio je prvu veću priliku. Nakon ubacivanja lopta se odbila do Frtalja, koji je bio sam na 7 metara, ali je pucao preko gola. I Gaj je prvu veliku šansu imao nakon kornera i to u 21. minuti. Nakon ubacivanja lopta se odbila na nekih 13 metara, gdje iz prve odlično puca Leon Luka Kovač, no još bolje brani Fran Martinec. No, u 23. minuti Gaj dolazi do vodstva. Karlo Deak se probio po lijevoj strani, ubacio oštro na nekih 5-6, gdje iz trka sjajno iz prve pogađa kapetan Martin Šaban za 1:0. U 25. minuti dobra dubinska lopta za Boronjeka u kazneni prostor, činilo se da bi mogao pobjeći, no start Tomislava Haramusteka spašava domaćine. Boronjek je tražio i penal, no sudac je samo odmahnuo. U 35. minuti ubacivanje za Gaj s desne strane, na drugu stativu, gdje iz prve puca Deak lijevom nogom, ali pored gola. U 37. minuti opet opasnost pred golom Tondacha nakon kornera. Ovaj puta pucao je glavom Tomislav Mazalović, a pogodio je prečku, od koje se lopta odbila, pa je izbijena na nekih 12 metara, gdje puca Dino Postonjski, ali u blok. U 39. minuti Deak puca s lijeve strane, vrlo neugodno za Martinca, ali gostujuća jedinica je ipak na visini zadatka. U sučevoj nadoknadi nakon solidne akcije gostiju, Frtalj puca sa 20 metara, ali samo u blok. U drugoj minuti nadoknade, Ristovski daje odličnu loptu desno za Haramusteka, koji se spušta prema golu i puca, ali Martinec je opet odlično reagirao. Tako se na odmor odlazi sa vodstvom domaćina 1:0.

Dva preokreta i ipak pobjeda domaćina

Nastavak počinje odlično za Tondach. Naime, u

Krapinačni nastavili niz

52. minuti Frtalj se dobro probio s lijeve strane u kazneni prostor, došao je na Juricu Sambola, koji ga ruši i sudac svira kazneni udarac. Siguran je sa 11 metara Andrija Frančina za 1:1. Samo dvije minuta kasnije mogao je Tondach i do preokreta. Mlinarić je dobio jednu dobru dubinsku loptu i krenuo sam prema Strahonji, no malo je previše oklijevao, pa ga je obrana sustigla i u kombinaciji sa Strahonjom otklonila opasnost, barem nakratko, jer se lopta odbija do Boronjeka na 18 metara, no njegov udarac završava u bloku. Nakon 15-ak minuta nervoze i igre bez igre, u 73. minuti novi kazneni udarac za goste. Opet su u duelu bili Frtalj i Sambol. Frtalj se probijao u kazneni prostor, Sambol ga je doslovce odnio i to je prilika za preokret za goste, koju u 75. minuti u 1:2 pretvara Frančina. Već u 76. minuti moglo je biti 2:2. Marko Nikolić odlično je primio jednu loptu u kaznenom prostoru prebacio čuvara, ali sa 7-8 metara udarac mu sjajno brani Martinec. No, izjednačenje je samo malo odgođeno. Jer već u 77. minuti Mazalović ubacuje, netko iz obrane Tondacha samo prosljeđuje do Dina Cvrtile, koji iz polu voleja pogađa za 2:2. U 83. minuti nakon slobodnjaka za Tondach, lopta je zastala u gužvi na 12 metara, netko je iz gužve i pucao, ali samo u blok. Novi duel Frtalja i Sambola dogodio se u 83. minuti. Nije bilo penala, ali bilo je is-

ključenja. Ovaj puta Sambol je izbio loptu pravovremenim startom, no nakon dizanja Frtalja došlo je do naguravanja između ova dva igrača. Oba su imala žute kartone, a sudac Ljeljak se odlučio ovaj puta dodijeliti drugi Frtalju, pa Tondach za završnicu ostaje sa igračem manje. I u 90. minuti novi preokret. Haramustek je prvo izgubio, pa oduzeo loptu na lijevoj strani, ubacio na drugu stativu, gdje je sjajno reagirao Cvrtila i iz prve sjajno pogodio za 3:2. U samoj završnici Haramustek je pucao iz slobodnjaka, no Martinec brani. Tako je ovaj vrlo zanimljivi zagorski derbi završio 3:2 za Gaj, nakon dva preokreta. (Elvis Lacković)

Marijan Glavica

trener NK Gaj Mače:

''Bila je to jedna jako teška i zahtjevna utakmica, gdje se u teoriji upišu bodovi prije utakmice, pa uđemo malo slabije unutra, ne realiziramo prilike koje smo imali i damo protivniku šansu da se vrati u igru. Nismo bili mirni, a protivnik je dosta agresivan i čvrst. Nadam se da će uspjeti do kraja uloviti nešto da se spase, što im želim, a mi smo sada u mirnoj luci i idemo utakmicu po utakmicu.''

Franjo Pužin

trener NK Tondach:

''Na kraju je to bila jedna odlična utakmica, gdje smo uz malo sreće mogli i mi pobijediti. Preokrenuli smo, imali neke šanse, no na kraju je otišlo na domaću stranu. Čestitam domaćinima na pobjedi.''

GAJ MAČE – TONDACH 3:2 (1:0)

SUCI: Ljeljak, Žiger, Vidović; GLEDATELJA: 400

STRIJELCI: 1:0 Šaban 23', 1:1 Frančina 52' 11m, 1:2 Frančina 75' 11m, 2:2 Cvrtila 77', 3:2 Cvrtila 90'

GAJ MAČE: Strahonja, Deak (57' Cvrtila), Tepšić (57' Nikolić), Sambol (86' Dačnik-Kovačić), Postonjski, Haramustek, Šaban (57' Sedak), Kovač, Šoštarić (57' Kovačić), Ristovski, Mazalović; trener; trener: Marijan Glavica

TONDACH: Martinec, D. Bosec (46' I. Bosec), Kralj, Hendija, Mlinarić, Borovčak, Usmiani, Frtalj, Frančina,' L. Jurina, Boronjek (79' Jagarčec); trener: Franjo Pužin

Nastavlja se lijepi niz Zagorca KR pod vodstvom trenera Tihomira Šeperca. U 22. kolu III. NL-centar Krapinčani su na svom travnjaku savladali Savu Strmec s 2:0. Krajnji rezultat ne otkriva pravo stanje stvari. Sterilni gosti bi i ozbiljnije „stradali“ da na vratima nisu imali sjajnog Nikolu Đurđeka, koji je obranio nekoliko teških udaraca, a i kazneni udarac Majceniću u nastavku. Zagorec KR je odlično ušao u utakmicu. Igrači Tihomira Šeperca visoko su pritisnuli i tražili brzi pogodak. No igrali su strpljivo i pametno, nisu srljali. Puno je dobrih stvari bili u tom prvom dijelu utakmice. Prvu prijetnju domaći imaju već u 7. minuti kada Šimunić odlično otvara Landripeta na desnoj strani, ovaj još bolje centrira, no Majcenić u dobroj poziciji nije baš najbolje zahvatio loptu i završila je preko gola. U 11. minuti Majcenić prijeti opasno iz slobodnog udarca, a Đurđek upisuje svoju prvu veliku obranu. Dvije minute kasnije s lijeve strane ubacuje Topolovec, a Stiperski glavom puca preko gola. Napori domaćih isplatili su se u 18. minuti. Stiperski je odličnom dubinskom loptom uposlio Hanžića koji izlazi sam pred Đurđeka i preciznom dijagonalom sprema loptu u mrežu za 1:0. U 22. minuti prvi puta je na sceni Korytskyi koji nakon odličnog solo-prodora dobro puca, ali Đurđek je ponovno na mjestu. Rješenje utakmice stiže već u 24. minuti. Šimunić ponovno dobro otvara Landripeta, koji ponovno odlično centrira, a spretni Hanžić posti-

že svoj drugi pogodak za 2:0. Potez utakmice vidjeli smo u 29. minuti Korytskyi „oxfordom“ prelazi svog čuvara na oduševljenje u gledalištu. Ne sjećamo se da smo na zagorskim travnjacima ikada vidjeli ovakav potez. U nastavku je tempo malo pao, gosti nisu tražili priključak, već im je bitnije bilo da ne dožive debakl u Podgori koji se je nagovještavao. Nakon slobodnog udarca Majcenića u 53. minuti lopta pogađa u ruku jednog gostujućeg igrača, a kako se to dogodilo u kaznenom prostoru sudac Petrunić pokazuje na „bijelu točku“. Loptu uzima Majcenić, no sjajni Đurđek brani kazneni udarac. Tri minute kasnije Majcenić i Korytskyi razmjenuju dvostruki dupli pas, Majcenić dobro puca, ali Đurđek još jednom pokazuje visoku vrijednost. U 69. minuti Korytskyi izlazi

sam pred Đurđeka, ali gostujući vratar još je jednom na visini zadatka. Gosti bez ijedne prilike iz igre u cijeloj utakmici. Kreirali su tri prilike iz prekida koje je dobro izvodio Karamatić. Tako je nakon njegovog ubačaja prvi kakav-takav pokušaj u 71. minuti imao Mamić. Pet minuta kasnije nakon prekida Karamatić s lijeve strane Krištom glavom više dodaje Bručiju nego što puca, a u drugoj minuti sudačke nadoknade na ubačaj Karamatića prijeti Jurić glavom, ali sigurni Bruči brani njegov udarac. Krapinčani su i dalje deseti, nisu napredovali ne ljestvici, ali ova igra nagovještava još bolje dane. Nadamo se da će to prepoznati i gledatelji, jer u Podgori se ima što za vidjeti. (T. Zrinšćak)

ZAGOREC KR – SAVA S. 2:0 (2:0)

SUCI: Petrunić, Delač, Rataić GLEDATELJA: 150 STRIJELCI: 1:0 Hanžić 18', 2:0 Hanžić 24'

ZAGOREC KR: Bruči, Kunštić, Štimac, Stiperski (57' Turniški), Majcenić (80' Krznar), Topolovec (57' Bračević), Šimunić, Landripet, Korytskyi (88' Brčić), Jazbec, Hanžić (Brebrić 57'); trener: Tihomir Šeperac

SAVA STRMEC: Đurđek, Marić, Krišto, Vidović, Maruna, Sečenj (16' Bakula) (77' Brkić), Karamatić, Daggash, Nakić (25' Jurić), Žitković (46' Mactutus), Plojović-Beriša (46' Grofelnik); trener: Ivan Piplica

Nakon pobjede Zagorca KR protiv Save Strmec razgovarali smo s trenerom Zagorca KR koji za sada ima stopostotni učinak

Tihomir Šeperac:

'Ja sam po karakteru borac i želim da moje momčadi igraju najbolji i najljepši nogomet'

43 - godišnji Siščanin, Tihomir Šeperac, u vrlo kratkom je roku osvojio srca navijača Zagorca KR. Šeperac je prije tri tjedna postao trener Krapinčana, a u tri utakmice, koliko je na klupi, ostvario je tri pobjede. Pali su redom Bistra, Samobor u gostima i Sava Strmec kod kuće. Nekoć srčani i kvalitetni igrač TŠK-a, Moslavine i Segeste, svoju je strast za nogometom nastavio i kao trener. Do sada je trenirao Moslavinu, Segestu, Sokol, Moslavac, Libertas i Dugo Selo. Šeperac je ne samo dobar trener, on je i dobar motivator i vrlo duhovit čovjek koji zna bodriti i rasteretiti svoje igrače da na travnjaku daju najbolje od sebe. Nakon pobjede Zagorca KR protiv Save Strmec obavili smo kratki razgovor s njim. - Utakmica najgora koja može biti. Bodovi su sigurno upisani, a opasnosti vrebaju sa svih strana. Rekao sam svojim igračima da je Sava Strmec bolja momčad od pozicije koju trenutno drži. Prvo poluvrijeme smo odigrali odlično. Imali smo potpunu kontrolu, odigrali smo super fazu obranu, a u napadu smo visoko pritiskali. Zabili smo dva gola, imali smo još šansi. Od kada sam ja u Zagorcu, ovo je najbolje poluvrijeme. To prvo poluvrijeme odigrano je onako kako bih ja želio da izgledamo svih 90 minuta. U nastavku nismo preuzimali baš previše rizika, imali smo sigurno vodstvo. Kontrolirali smo utakmicu do kraj i mogu svojim igračima samo čestitati na jednoj odličnoj utakmici i tri osvojena boda – prenio nam je impresije s utakmice Zagorec KR – Sava Strmec Tihomir Šeperac. Nizu od tri pobjede u tri uta-

1. ŽNL – 17. kolo: Radoboj – Oroslavje

1:1

Bez pobjednika u Radoboju

KONJŠČINA – U 15. kolu 2. zagorske nogometne lige Sloga je dočekala Lobor. Bio je to susret dvije ekipe koje su prošle sezone igrale 1. zagorsku ligu. Sloga se još uvijek nada da se u isto može vratiti, jer je u ovu utakmicu ušla sa trećeg mjesta sa šest bodova zaostatka za vodećim NK Matija Gubec. Lobor je pak u utakmicu ušao sa sedmog mjesta, sa deset bodova manje od Sloge, pa realno teško može i od jednog od prva četiri mjesta, koja vode u dodatno doigravanje. Sloga je stoga više trebala pobjedu, a Lobor je mogao biti opušteniji. Na odmor bez golova

kmice malo se tko nadao. - Ja sam po karakteru borac. Želim da moje momčadi vjeruju u sebe, da su najbolje i igraju najljepši nogomet i to je moja filozofija nogometne igre. Vjerujem u sebe, vjerujem u ove dečke. Bog nas je nagradio, bili smo dobri, bili smo pravi, uzeli smo maksimalnih devet bodova u tri utakmice. Svaka čast mojim igračima, većina zasluga ide njima – govori nam Šeperac. Vremena za promjene nije bilo puno, ali ipak je momčad u vrlo kratkom roku uspio u igru Zagorca KR uvesti neke nove principe. - Mislim da sam unio u igru visoki presing koji ja želim igrati. Isto tako i taktičku disciplinu. U kratkim sam im crtama objasnio svoje nogometne principe i oni su to odlično prihvatili. Ja ne dajem puno informacija igračima u fazi napada, oni imaju dovoljnu kvalitetu da nešto sami naprave prema naprijed. Što se tiče obrane, tu moraju poštivati neke zakonitosti i principe i to za sada rade jako dobro – otkriva nam Šeperac. U idućem kolu Zagorec KR gostuje kod HAŠK-a na Peščenici. - Mi ćemo igrati svoju igru, idemo svuda na pobjedu i njih ćemo napasti tamo pa što Bog da bit će- kratko i jasno najavio je idući susret svoje momčadi Šeperac. Na kraju smo ga pitali i što očekuje od svoje momčadi do kraja sezone? - Zadovoljilo bi me da što prije osiguramo opstanak i da dam priliku svim ovim mladim dečkima iz omladinskog pogona Zagorca KR da vidim tko koliko može. Isto tako da selektiramo jednu domaću i kvalitetnu momčad za iduću sezonu – završio je Šeperac. (T. Zrinšćak)

RADOBOJ – Radoboj je u 17. kolu 1. zagorske nogometne lige dočekao Oroslavje. Jedina je to utakmica ovog kola odigrana na Veliku subotu. Ostale su igrane na Uskrsni ponedjeljak, pa nam 'nisu stale' u ovaj broj. Ovo je pak bila još jedna utakmica važna u borbi za opstanak. Radoboj ovog proljeća još ne zna za pobjedu, ali pomalo skuplja bod po pod. Oroslavje je pak krenulo u proljeće sa dvije pobjede, a nakon toga doživjelo je domaći poraz od Pregrade. S pet bodova prednosti ušlo je Oroslavje u ovu utakmicu, u odnosu na svog protivnika na Veliku subotu, pa bi u nekoj matematici njima bod više odgovarao. No i jednim i drugima pobjeda bi bila jako značajna. Na odmor se otišlo sa 1:0 za domaćine, a gol je postigao Lovre Petrović u 39. minuti. No, u nastavu, od 69. minute domaćini su morali igrati sa igračem manje. Naime, Bruno Pravdić zaradio je izravni crveni karton, zbog potezanja kao pretposljednjeg igrača obrane, za ruku navalnog igrača za vrijeme igre u izglednoj situaciji za postizanje zgoditka. Nakon toga Oroslavje je stiglo do izjednačenja, a gol za konačnih 1:1 zabio je Leon Leuštek u 80. minuti. Tako je udaljenost između ova dva kluba ostala pet bodova, pa je i dalje Radoboj u težoj situaciji, no vremena za popravak ima dosta, jer podsjećamo, ove se sezone Prva zagorska liga igra trokružno, pa na ostaje još deset kola ili 30 bodova u igri. U 18. kolu, posljednjem u drugom krugu, Oroslavje dočekuje Mladost MB, a Radoboj će u goste kod Oštrca. (Elvis Lacković)

RADOBOJ – OROSLAVJE 1:1 (1:0)

SUCI: Tuđa, Petriško, Peharec; GLEDATELJA: 150

STRIJELCI: 1:0 Petrović 31', 1:1 Leuštek 80'

CK: Pravdić (Radoboj) 69'

RADOBOJ: Pospiš, Smrečki (88' Lamot), Potočki (46' Pravdić), Auwal, Petrović, Kranjčec, Topolovec (46' Švaljek), Petonjić, Tušek Marko, Alaekwe, Šikić Hrvoje; trener: Robert Varjačić

OROSLAVJE: Horvat, Bedek (46' Bedek), Grabušić, Goluban (46' Starešina), Nasić, Jambrešić, Grlić (27' Pišković), Leuštek, Bjelčić (46' Mihovljanec), Kovačić, Šlogar; trener: Renato Jurčec

Iako je Sloga krenula agresivnije i sa većim posjedom, njihovi pokušaji su u početku zaustavljani prije opasne zone, a prvi udarac u okvir gola imali su gosti. U osmoj minuti Danijel Levak je primio jednu loptu na 20 metara, oslobodio se čuvara i pucao, a Leonardo Sovec na golu domaćina je odlično obranio. Prvi pokušaji domaćina dolaze iz slobodnih udaraca u devetoj i 12. minuti. No udarci Lovre Bajsića i Matea Lugarića odlaze visoko preko gola. U 14. minuti D. Levak se opet dobro oslobodio na desnoj strani, pucao sa 17 metara, ali Sovec je lagano uhvatio loptu. U 26. minuti dobra šansa za Lobor. Luka Levak je dao odličnu dubinsku loptu za Damjana Bajsića, koji ulazi u kazneni prostor s lijeve strane, sam na Soveca, ali mu ovaj brani udarac. U 33. minuti opet odličan prodor D. Levaka po lijevoj strani i vrlo upotrebljiva lopta za Filipa Dačnika, koji ne puca iz prve, nego pokušava štopati, što ispada loša odluka, pa obrana otklanja. Na drugoj strani, u 35. minuti Danijel Svornik sam se probio po lijevoj strani iz svoje polovice, stigao je sve do nekih 10 - ak metara do gola Lobora i pucao, ali Petar Risek brani. I u 36. i 37. minuti D. Svornik je pokušavao s lijeve strane, ali oba puta Risek brani. U 40. minuti Martin Škreb osvaja dosta prostora po desnoj strani i puca sa 25 metara, ali preko gola Riseka U 42. minuti Lugarić pokušava sa 20 metara, no iako se lopta nezgodno odbila od zemlje, Risek je lako hvata. U 43. minuti novi slobodan udarac za domaćine po sredini, opet puca Lugarić, po zemlji no Risek nema problema ni s tom loptom. U Ludoj završnici Lobor 'prosuo' 0:2

Odmah na otvaranju nastavka dobar bijeg za goste po desnoj strani kreirao je Martin Jagarčec te je srušen na 18 metara iskosa. Slobodan udarac izveo je Goran Bužić, pored živog zida, ali Sovec je bio na mjestu. U 52. minuti Dačnik je izbjegao zaleđe izašao sam prema Sovecu, igrao loptom koja mu malo bježi, nakon toga dolazi do sudara sa domaćom jedinicom, a sudac Kožar sudi prekršaj u napadu, i još daje žuti karton Dačniku, na opće iznenađenje gostiju. Vrlo dvojbena odluka. Lobor pokušava i 58. minuti nakon kornera, ali Bužić nakon gužve puca preko gola. No od 59. minute Lobor ostaje sa

10 igrača. Stjepan Zajec vrlo grubo je startao na D. Svorniku, i zaradio izravni crveni karton. Već u 61. minuti D. Svornik je imalo priliku iskoristiti igrača više, no njegov je udarac nakon loše reakcije Riseka otišao pored gola. U 62. minuti D. Svornik se probio po lijevoj strani, vratio u sredinu, no Nikola Svornik puca iz dobre situacije visoko preko gola. U 64. minuti n drugoj strani D. Levak sa 14 metara iskosa, s lijeve strane pokušava polu škaricama. Lopta je prošla malo pored gola. D. Levak se probija i u 66. minuti i pada, ali nakon što je tražio penal dobiva žuti karton. No, u 79. minuti i Sloga ostaje da 10 igrača. Karlo Žugec u jednom dvoboju udara rukom u lice D. Levaka, pa i on dobiva izravni crveni karton. U 73. minuti Igor Vidović Popek puca glavom nakon ubacivanja s lijeve strane, ali lopta odlazi pored gola. A onda se u 75. minuti zbiva potez utakmice. Bužić izvodi slobodan udarac sa 25 metara po sredini, pogađa prečku, a lopta se od leđa Soveca odbija u gol za 0:1. U 81. minuti Kramarić puca iz novog slobodnjaka, Sovec brani, ali se lopta odbija do Bajsića, koji ne puca odmah, pa obrana otklanja opasnost. U 82. minuti na drugoj strani Martin Poštek probija desnu stranu, ubacuje u sredinu, a Vidović Popek promašuje glavom loptu. Minutu kasnije opet Poštek ubacuje s desne strane, ali Jan Hruškar loše reagira i promašuje. I u 87. minuti Poštek ubacuje opet s desne strane, ali udarac iz gužve Risek brani, pa obrana izbija loptu. Sloga sve više napada i ostavlja puno prostora za kontru i nakon greške u 88. minuti D. Levak izbija sam na Soveca i lagano ga matira za 0:2. No, domaćini se ne predaju i u 89. minuti smanjuju. D. Svornik odlično se snašao u kaznenom prostoru i kroz šumu nogu pogodio za 1:2. U drugoj minuti nadoknade slobodan udarac za Slogu da 25 metara po sredini. Izvodi ga Bernard Kosovec, ali puca pored gola. I konačno u četvrtoj minuti nadoknade nakon još jednog ubačaja s desne strane Hruškar dobro reagira i pogađa za 2:2. Luda završnica i slavlje za domaćine, jer su na takav način stigli do boda. No, u borbi za sam vrh ostaje i žal za preostala dva. S druge pak strane, Lobor jako žali za prokockanih 0:2 u samo tri minute. (Elvis Lacković)

SLOGA – LOBOR 2:2 (0:0)

SUCI: Kožar, Sokolić, Filko; GLEDATELJA: 150

STRIJELCI: 0:1 Bužić 75', 0:2 D. Levak 88', 1:2 D. Svornik 89, 2:2 Hruškar 90+4'

SLOGA: Sovec, Vidović – Popek, Škreb, Bajsić, Gudek, Slukan, D. Svornik, Žugec, Lugarić, Kosovec, Poštek, (n. Svornik, Hruškar, Mrazović-, Maček); trener: Marijo Kuljak

LOBOR: Risek, Bužić, L. Levak, Ogrinšak, Zajec, Rod, Jagarčec, D. Levak, Kramarić, Bajsić, Hudić, (Dačnik, Korade); trener: Robert Kuharić

fran nasić - oroslavje

Dobri

rezultati AK Zabok na Podravka Prvenstvu Hrvatske u 1-satnom trčanju

U organizaciji AK Agram na atletskom stadionu Mladost u Zagrebu, održano Podravka Prvenstvo Hrvatske u 1-satnom trčanju. Atletskom klub Zabok na ovom je natjecanju participirao s četiri natjecatelja. Najuspješnij je bio Marko Gorički koji je za jedan sat pretrčao 16.361 metar i osvojio 14. mjesto u pojedinačnom poretku. Karlo Lešković pretrčao je 16.191 metar i osvojio 19. Domagoj Buzjak je s 14.734 zauzeo 30., a Ivan Turk je s pretrčanih 12.613 metara osvojio 37. mjesto. Ekipno su Zabočani osvojili vrlo visoko peto mjesto. Naslove prvaka Hrvatske u ovoj disciplini osvojili su naša olimpijka Matea Parlov Koštro i Dorian Miškulin, oboje članovi AK Svetice. (T. Zrinšćak)

U organizaciji NK Radoboj održan turnir za Zagiće „Hude ose 2024.“

Pobjeda zagića Klanjca

U organizaciji NK Radoboj u Radoboju je održan turnir za registrirane klubova zagića NS KZŽ. Okupilo se trinaest momčadi iz cijelog Hrvatskog Zagorja. U četvrtfinale turnira plasirale su se sljedeće momčadi: Zagorec KR 1, Zagorec KR 2, Pregrada 1, Pregrada 2, Gaj Mače, Tondach, Klanjec i Radoboj. U četvrtfinalnim susretima postignuti su slijedeći rezulati: Zagorec KR 1 – Pregrada 1 2:2, Radoboj – Gaj Mače 3:1, Tondach – Zagorec KR 2 4:0 i Klanjec – Pregrada 4:1. U polufinalu je Zagorec KR 1 prošao je Tondach nakon izvođenja penala, nakon što

je u regularnom dijelu utakmice bilo 1:1. U drugom polufinalu Klanjec je bio bolji od Radoboja rezultatom 2:1. Tondach je u utakmici za treće mjesto bio bolji od Radoboja rezultatom 3:1, dok je Klanjec u utakmici za treće mjesto slavio protiv Zagorca KR rezultatom 3:0. Najbolje momčadi nagrađene su peharima i medaljama, a dodijeljene su i pojedinačne nagrade. Za najboljeg igrača proglašen je Ivan Skrbinac iz pobjedničke momčadi Klanjca, najbolji strijelac je Tin Mališa iz Zagorca KR 1, a najbolji vratar Patrik Galic iz Tondacha. Nogometni klub Radoboj zahvaljuje se svim klubovima koji su sudjelovali na ovogodišnjem izdanju nogometnog turnira „HUDE OSE 2024. – Zagići“, kao i svim članovima, roditeljima i ljudima dobre volje koji su pomogli oko organizacije samog turnira, a posebno pokrovitelju turnira Nogometnom savezu Krapinsko-zagorske županije. (T. Zrinšćak)

Konačni poredak:

1. Klanjec

2. Zagorec KR 1

3. Tondach

4. Radoboj

Košarkaši Zabok sasvim su zasluženo došli do svoje trinaeste ovosezonske pobjede kojom su se probili na šesto mjesto. U Gradskoj sportskoj dvorani u 27. kolu FAVBET Premijer lige savladano je DepoLink Škrljevo rezultatom 89:76. Gosti su se solidno držali 32. minute, a onda su totalno pali i Zabok je dobrom obranom i nekim laganim koševima na kraju stigao do uvjerljive pobjede. Nakon uvodnog vodstava gostiju od 4:5, Zabok radi seriju od 6:0 (10:5) i već u 3. minuti tjera Dželaliju na prvu minutu odmora. Gosti su u tom trenutku već izašli iz bonusa. Gosti su neko vrijeme održavali razmak, a onda je minutu prije kraja Sirkić iz kontre položio za +8 (23:15) i natjerao Dželaliju na već drugu minutu odmora. Nakon prvih deset minuta na semaforu je stjaalo 23:17, Cinac je na kontu već imao 12, a Whitney na drugoj strani 9 koševa. Škrljevo bolje ulazi u nastavak i košem Hollowela u 14. minuti stiže do izjednačenja (27:27). Zabok se brzo pribrao, a minutu prije kraja tricama Sikirića i Savića došao je do prvog dvoznamenkastog vodstva (47:36). No gosti rade seriju od 5:0 pa se na „veliki odmor“ odlazi rezultatom 47:41. Nastavak Zabok otvara ubačajem Savića za +8 (49:41), no gosti preko Whitneya i Svobode u kratkom roku radu seriju od 9:0 i prelaze u vodstvo (49:50). Na seriju Škrljeva Zabok odgovara serijom od 7:0 i u 25. minuti rezultat je 56:50, da bi u zadnjih 10 minuta igre Zabok ušao s dvoznamenkastim vodstvom. Početkom zadnjeg dijela utakmice „eksplodirali“ su Cinac i Neal, Zabok je od 33. do 37. minute napravio seriju od 11:0 i otišao na nedo-

stižnihi 87:68. U završnici su gosti uspjeli malo smanjiti tu prednost do konačnih 89:76. Zabok je s double-double učinkom od 28 koševa i 12 skokova predvodio Dino Cinac. Odličnu šutersku večer imao je kapetan Črnjević koji je upisao 17 koševa (70% šuta), a Nickolas Neal utakmicu je završio na 15 koševa i 7 asistencija. Kod gostiju Khalil Whitney upisao je 18 koševa uz 6 skokova, Noa Svoboda postigao je 15 koševa uz 5 skokova i 4 asistencije, a Vigo Bart 14 koševa uz 5 skokova. Za Zabok je u ovoj utakmici debitirao Jan Kosi, za sada bez značajnijeg učinka, ali nadamo se da će već u Dubravi dati značajniji obol momčadi Ivana Tomasa. U poluvremenu utakmice atraktivnu prezentaciju kicboxinga imali su članovi KBK Ninja Zabok.

ZABOK – ŠKRLJEVO 69:76

(23:17, 24:24, 25:21, 17:14)

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 400, SUCI: Vovk, Peić i Katić.

ZABOK: Sikirić 11, Neal 15 (3-4), Cinac 28 (8-10), Tomić, Šustić, Savić 10 (3-3), Črnjević 17 (3-3), Rebić 2, Borovčak, Cvitanović 4, Kosi 2, Buljević. TRENER:

Ivan Tomas

DEPOLINK ŠKRLJEVO: Whitney 20 (67), Bart 14, Krajina 4, Gulin 2, Šljivarić, Svoboda 15 (2-3), Salopek, Šarić 8, Ćošić (0-2), Hollowel 5, Stanojević 8 (1-2). TRENER: Edi Dželalija

Ostali rezultati 27. kola:

Cedevita junior – Bosco 110-53

Dinamo-Zagreb – Cibona 70-85

Dubrovnik – Split 65-80

Šibenka – Zadar 65-83

Alkar – Dubrava 81:89

Poredak:

Zadar 52 (2378-1938)

Split 51 (2344-1930)

Cibona 46 (2069-1905) (-1)

Cedevita junior 45 (2342-2164)

Dinamo-Zagreb 43 (2274-2074)

ZABOK 40 (2236-2263)

Dubrovnik 39 (2035-2099)

Šibenka 36 (2056-2119)

Dubrava 36 (2154-2305)

Alkar 35 (2050-2202)

DepoLink Škrljevo 32 (2231-2530)

Bosco 28 (1938-2606)

Parovi 28. kola:

Dubrava – ZABOK

(srijeda 3.4. u 20,30 sati)

Bosco – Alkar

DepoLink Škrljevo – Šibenka

Zadar – Dubrovnik

Split – Dinamo-Zagreb

Cibona – Cedevita junior

Parovi 29. kola:

ZABOK – Alkar (subota 6.4. u 19 sati)

Cibona – Bosco

Cedevita junior – Split

Dinamo-Zagreb – Zadar

Dubrovnik – DepoLink Škrljevo

Šibenka – Dubrava

U srijedu u gostima kod

Dubrave, u subotu stiže

Alkar

Vremena za predah nema puno.

Već ovaj tjedan Zabok očekuje dvije vrlo teške utakmice u FAVBET

Premijer ligi. Prvo u srijedu gostuju kod Dubrave koja je uz Šibenku i Zadar jedina momčad koju Zabok nije pobijedio u ovoj sezoni, a onda već u subotu u Zabok stiže Alkar s kojim Zabok ima omjer od 2:0. Upravo su se ove dvije momčadi susrele u 27. kolu u Sinju, a Dubrava je slavila rezultatom 89:81. Dubravu su s po 14 koševa predvodili Toni Ročak i Mateo Vidović, po 12 u postigli Andrija Matić i Hudson, a po 11 Andrej Matić i Vragović. Dubrava je imala odličan šut za tricu od 48% (13/27). Kod Alkara 16 koševa je postigao Gurley, po 14 su postignuli Anderson i Marčinković, dok su Alok i Brocić postignuli po 11 koševa. Bit će ovo veliki ispit za momčad Ivana Tomasa. Zabok je u naletu, a ne moramo ni govoriti koliko bi dvije pobjede dobro došle na putu prema željenom šestom mjestu nakon trećeg kruga, no taj posao neće biti nimalo lak, jer su i Alkar i Dubrava u uzlaznoj putanji. (T. Zrinšćak, FOTO: Mladen Ban)

Sportska zajednica Krapinsko-zagorske županije svečano proslavila 25. rođendan

U restoranu Zagi u Oroslavju Sportska zajednica Krapinsko-zagorske županije održala je svečanu sjednicu povodom 25 godina postojanja. Točan datum osnutka je 25. lipnja 1999. godine. Prvi predsjednik Zajednice bio je Marijan Hruš u mandatu od 1999. do 2003. godine. Drugi predsjednik Zajednice bio je Stjepan Fotivec. Fotivec je predsjednik Zajednice bio u četiri mandata u periodu od 2003. do 2019. godine. Treći predsjednik Zajednice, sada u drugom mandatu, je Tihomir Vančina. Dopredsjednici Zajednice bili su: Stjepan Merkaš Krojf u pet mandata, Saša Kundih, Stjepan Novačko i Tatjana Tuđa u dva mandata te Ivica Balagović, Cvetko Grabušić i Branko Žiger u jednom mandatu. U povijesti Zajednice bilo je sedam saziva Izvršnog odbora. Najdugovječniji članovi Izvršnog odbora bili su Stjepan Latin i Stjepan Merkaš Krojf u šest mandata, a slijede: Željko Stošić u pet mandata, Ivica Balagović, Boris Galoić, Ozren Hanžek, Albert Kontak, Saša Kundih i Anđelko Pregiban u četiri mandata, Vanja Brundula, Dragutin Črnjević Čiko, Berislav Forjan, Andrija Jerneić, Ivan Katušić-Buković, Robert Kontak, Zdenko Kozina, Branko Krkalo, Željko Lukina, Robert Špoljar i Tatjana Tuđa u tri mandata te Cvetko Grabušić, Marinko Hranić, Stjepan Novačko, Zlatko Paučnik, Đino Sinković, Ivica Vrančić i Branko Žiger u dva mandata. Veliki zaokret dogodio se 2006. kada za glavnog tajnika dolazi Branko Piljek. Njegovom dolaskom rad SZ KZŽ podignut je na jedan vrlo visok nivo. Danas Sportska zajednica Krapinsko-zagorske županije objedinjuje djelovanje 151 udruge od čega je 8 teritorijalnih zajednica, 14 saveza i 129 temeljnih udruga. U ovom sustavu djeluje 5.153 sportaša u sustavu natjecanja i 1.725 rekreativca, tj. 6.878 sportaša. Sustav kvalitetno djeluje zahvaljujući trudu 387 trenera te slobodno izabranom, neprofitnom i neplaćenom djelovanju 1.279 volontera. Kroz godinu se održi oko 6.833 utakmica i 332 pojedinačnih nastupa za što se sportaši pripremaju na 28.260 treninga. Uvodnu riječ na početku svečane sjednice imao je glavni tajnik Branko Piljek, a predsjednik Sportske zajednice KZŽ, Tihomir Vančina, pročitao je referat o djelovanju Zajednice u proteklih 25 godina. Svečanoj sjednici prisustvovali su i ugledni gosti: Tomislav Družak (državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta i izaslanik ministrice Brnas), Krešimir Šamija (ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma i sporta), Željko Kolar (župan KZŽ) i Neven Šavor (direktor Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza i razvojne programe HOO). - Velika mi je čast biti ovdje s vama. Impresioniran sam brojkama koje ukazuju na kvalitetan i uporan rad. Sportska zajednice KZŽ zaslužuje sve pohvale. Ovo je lijepi jubilej i moram istaknuti dobru suradnju sa Sportskom zajednicom KZŽ koja ima isti broj projekta kao i Sportska zajednica Osječko-baranjske županije koja pokriva znatno veći teritorij. Kad god nas zatrebate naša će vam vrata biti širom otvorena – između ostalo istaknuo je Tomislav Družak. Sportska zajednica KZŽ u dvije će godine dobiti 274.000 eura u sklopu programa Ministarstva turizma i sporta koja su namijenjena za sufininanciranje trenera i nabavku opreme. Tu je ponovno veliku ulogu odigrao Branko Piljek koji je i najzaslužniji što su ta sredstva toliko visoka. - Čestitam vam na 25 godina rada i na sjajnim rezultatima koje postižete. Ono što fascinira u sportu na području KZŽ to je broj sportova kojima se naši ljudi bave. Nisu sport samo nogomet, košarka i rukomet, nešto malo atletike i to je to. U borilačkim sportovima smo u vrhu Hrvatske, jaki su stolni tenis, kuglanje, da ne govorimo koja čudesa stvaraju naši plivači, a zapravo nemaju ni pošteni bazen. To je moguće samo ako imate dobro organizirane klubove, dobro organiziranu Sportsku zajednicu, izuzetno motivirane trenere i sportske djelatnike i prije svega talentirane i uporne sportaše. Mi u KZŽ imamo osvajače Svjetskog kupa, europske i državne prvake gotovo u svim sportovima i o tome treba stalno govoriti. Olimpijske igre vrtića koje radi Sportska zajednica KZŽ primjer su za cijelu Hrvatsku. Ove godine proračun ćemo povećati na 220.000 eura, a sljedeće na 250.000 eura. U planu je i gradnja osam novih sportskih dvorana – riječi su župana Željka Kolara koje su naišle na odobravanje svih prisutnih. Prvi proračun za djelovanje SZ KZŽ bio je oko 40.000 eura, a sada je taj proračun porastao za više od pet puta i ove će godine iznositi 220.000 eura. Župan Kolar uručio je Tihomiru Vančini i posebnu zahvalnicu za 25 godina djelovanja. Svečanoj skupštini svoj je obol dao i najpoznatiji i najbolji zagorski glazbenik, Rajko Suhodolčan, dobitnik 10 Porina za svoje glazbeno djelovanje. On je otpjevao tri svoje poznate „zagorske popevke“ koje su razgalile srca svim prisutnima. (T. Zrinšćak)

U restoranu Zagi održana Redovna godišnja skupština Sportske zajednice KZŽ

Sportska zajednica KZŽ u 2024. raspolagat

će s najvećim proračunom u povijesti

Nakon svečane sjednice povodom 25 godina postojanja Sportske zajednice održana je i Redovna godišnja skupština krovnog tijela zagorskog sporta. Prisustvovalo joj je 55 od 75 skupštinara, a održana je u restoranu Zagi u Oroslavju. Izvješće o realizaciji Plana rada za 2023. godinu i Plan rada za 2024. godinu podnio je predsjednik SZ KZŽ, Tihomir Vančina. Prošle je godina SZ KZŽ imala rekordni proračun od 321.392,98 eura, što je bio rekordni proračun. Krapinsko-zagorska županija osigurala je 198.630 eura, a od strane Mini-

starstva turizma i sporta dobiveno je 122.581 u čemu je velike zasluge imao glavni tajnik Branko Piljek. Ove godine taj bi proračun trebao biti još veći. Župan Željko Kolar najavio je da će Županija participirati s 220.00 eura, a od programa Ministarstva turizma i sporta trebalo bi prispjeti 151.000 eura, tako da bi ove godine proračun trebo biti 371.000 eura. Zajednice objedinjuje djelovanje 151 udruge od čega je 8 teritorijalnih zajednica, 14 saveza i 129 temeljnih udruga. U tom sustavu djeluju 5.153 sportaša u sustavu natjecanja i 1.725

rekreativca, tj. 6.878 sportaša. Kroz godišnje aktivnosti udruge učlanjene u Zajednicu su imale 6.833 utakmice, 332 individualna nastupa, 28.261 trening i 1.537 rekreativnih događaja. Izvršni odbor je u 2023. godini zasjedao 11 puta obradivši 102 točke dnevnog reda, a na sjednicama je prosječno bilo prisutno 14 od 17 članova. Izvješće Nadzornog odbora podnio je Cvetko Grabušić, a Financijsko izvješće blagajnik SZ KZŽ, Boris Roman Blažinić. Sva izvješća na Skupštini jednoglasno su prihvaćena. (T. Zrinšćak)

467 TUHELJSKE TOPLICE 098 251 701

fotografija

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 61,28 m m² s jednom spavaonom prostranim dnevnim boravkom u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

460 JAKOVLJE, KRALJEV VRH 79 098 251 701 210.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Na prodaju nudimo katnicu od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 2.558 m² s dvije gospodarske zgrade. Novo krovište, stolarija, centralno na plin, 1/1, uporabna, bez tereta, svi priključci.

Prodajemo putem rezervacija stan od 90,51 m² s tri spavaone i poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 62,10 m m² s dvije spavaone u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji rokom useljenja 12/24.

Topao početak travnja

VREMENSKA SLIKA: Kraj ožujka obilježila je jaka južina, najviše temperature i najviše sunca smo imali baš tijekom uskrsnog vikenda, ali uz dosta jak vjetar i puno mutnoće zbog afričkog pijeska. Temperatura se kod nas držala oko 25, a na istoku Hrvatske izmjereno je do 30 stupnjeva što su novi rekordi za ožujak. Kratko pogoršanje s pljuskovima krajem ponedjeljka i tijekom utorka neće bitnije narušiti ovu toplinu i proljetni ugođaj jer se u nastavku tjedna opet očekuje puno sunca i topline. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

proljetnu temperaturu. Ponovno će zapuhati umjeren i jak jugozapadni vjetar. Jutro malo hladnije, a dnevna temperatura oko 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Utorak će biti promjenjiv i malo svježiji. Još može biti kiše i pljuskova, uglavnom rano ujutro. Sredinom dana sve više suhog vremena uz razvedravanje i sunčana razdoblja, ali poslijepodne je još ponegdje moguć kraći pljusak. Dnevna temperatura će se malo sniziti u odnosu na uskrsni vikend, ali nema nekog većeg zahladnjenja, mjerit ćemo 15-18°C.

U srijedu izgleda uglavnom suho i djelomično sunčano uz ugodnu

Jutro će i u četvrtak biti prohladno, ali danju će uz duža sunčana razdoblja temperatura zraka ponovno dogurati do 19 ili 20 Celzijevih stupnjeva.

I dalje se nastavlja južina uz umjeren jugozapadni vjetar.

Prognoza za petak pokazuje lijepo i pretežno sunčano proljetno vrijeme uz dosta visoku popodnevnu temperaturu oko 22 Celzijeva stupnja. Puhat će umjeren zapadni ili jugozapadni vjetar.

Za vikend dodatno zatopljenje. Oba dana očekujemo lijepo, suho i većinom sunčano vrijeme uz južinu. To znači da će i noći i dani postajati sve topliji pa će dnevna temperatura za vikend ponovno dohvatiti 25 Celzijevih stupnjeva. Nadajmo se da vjetar neće previše puhati.

Početkom sljedećeg tjedna i dalje toplo, ali tamo oko utorka postoji mogućnost za lokalne pljuskove.

PETAK

SRIJEDA

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Mali Zagorci

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku Baš sve o Zagorju!

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

rođeni proteklog tjedna u ob zabok PROGNOZA VREMENA

Dječake su rodile:

Klementina Varga, Zlatar

Lucija Plašč, Lobor

Maja Osrečak, Gornja

Stubica

Andreja Japec, Oroslavje

Paola Belavić, Prigorje

Brdovečko

Andreja Kulji, Budinščina

Nina Cerovski, Hum na

Sutli

Valentina Drvar, Konjščina

Viktorija Bočkaj, Veliko

Trgovišće

Marina Vuraić Rusan, Marija Bistrica

Sara Grgečić,

Sveta Nedjelja

Matea Ormuž Leopold, Samobor

Djevojčice su rodile:

Margareta Horvatiović, Jakovlje

Nikolina Farkaš, Sveti Križ Začretje

Gabrijela Sitar, Đurmanec

Kristina Ljubić, Ivanec

Diana Mladić, Zlatar

Maja Ljubek, Lovrečan

Petra Merkaš, Sveti Križ Začretje

Nina Horvat, Zagreb

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

05.04. PETAK 19:00

06.04. SUBOTA 18:30

JORGOVANI

Žanr:drama, komedija

Redatelj:Siniša Cvetić

Glumci: S. Mićalović, I. Bosiljčić, G. Kičić, M. Mima Karadžić, I. Janković, J.Jovanović, P. Čemerikić, N. Dugalić

Trajanje filma: 83 min.

Cijena ulaznice 4,50 eura

05.04. PETAK 21:00

06.04. SUBOTA 20:30

GODZILLA X KONG:

NOVO CARSTVO

Orginalni naslov: Godzilla X Kong: The New Empire Žanr: SF avantura

Redatelj: Adam Wingard

Glumci: Dan Stevens, Rebecca Hall, Brian Tyree Henry… Trajanje filma: 115 min.

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je:

KATARINA SIVEC, MARIJE JURIĆ ZAGORKE 5 A, 49210 ZABOK

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK 1032

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Alexa Aston: Nevolje s vojvodom knjiga

Nakon bratove pogibije, Wya Stanton iznenada postaje vojvoda od Amesburyja i vraća se na imanje Amberwood, mjesto koje je nekoć volio ali je s njega prognan zbog lažnih optužbi. Bivši vojnik i špijun, Wya sada mora postati član visokog društva i pronaći si vojvotkinju koja će mu podariti nasljednika. Za oko mu zapne prelijepa udovica Meadow Grant...

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

ROMANA HRVOJ, MIHALJEKOV JAREK 27, 49000 KRAPINA

Alexa Aston: Nevolje s vojvodom 1032

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata

U bijegu od rata jedna obitelj iz Srednje Bosne svoj privremeni dom pokušava graditi u Zagrebu. Majka, seka, dida i dvanaestogodišnji dječak suočavaju se s mrzovoljom novih susjeda i težinom egzistencije osuđene na humanitarnu pomoć, sve dok jednoga dana majka ne savlada administrativne „rupe“ i suvereno zasjedne na čelo –tvornice Hrvata!

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: IVANA FLEGAR BUŽIĆ, STUBIČKA SLATINA 142, 49243 OROSLAVJE Knjigu će dobiti poštom autobusni kolodvor u zaboku

nezavisni regionalni portal

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne

Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Pratite svakodnevne

aktualne vijesti iz

Zagorja na portalu

Knjigu će dobiti poštom

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje 098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema

najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka

svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci muzeji hrvatskog zagorja

Restoran Dvorac Mihanović

I JAGODE by Chef Zdravko Andželevski

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

ŠPAROGE

27.4.2024.

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr

info@terme-tuhelj.hr / 049 203 772

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja)

Bit ćete izvrsni organizatori i spretni u komunikaciji, a steći ćete i poznanstvo koje će pridonijeti vašem poslovnom napretku. Izvor sreće pronađite u malim stvarima. Jedite povrće. SAVJET TJEDNA: Izađite za vikend!

Bik (21.travnja - 21. svibnja)

Nakratko ćete se povući od prijatelja i obitelji, raditi u tišini i planove držati samo za sebe. Pred vama je tjedan iščekivanja i promjena. Na površinu će isplivati tajne ili stvari iz prošlosti koje ste sve do sada vješto prikrivali partneru. SAVJET TJEDNA: Budite vjerni!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

TUHELJSKA NOĆ

27.7.2024.

Bit ćete zapaženi zbog odličnih ideja, no problem će nastati u trenutku kada nešto treba realizirati. S nekim suradnicima ćete zamrznuti odnose. Nedavno ljubavno razočarenje pomoći će vam zaboraviti jedna nova simpatija. SAVJET TJEDNA: Pazite na dišne organe!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja)

U razdoblju koje je pred vama morat ćete imati intelektualnu kondiciju kako bi se mogli nositi s nedostacima vremena ili zahtjevnim odnosom s ljudima. Rakovi u vezi dobit će potporu, dok će zaljubljeni čekati da se dogodi eksplozija osjećaja. Pijte više tekućine. SAVJET TJEDNA: Oprezno u prometu!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Izlazite iz krize i duhovno se i tjelesno oporavljate. Bit ćete vješti u komunikaciji, kreativni i snalažljivi. Svojim riječima i djelima osvježit ćete odnos s partnerom, dok slobodni pripadnici ovog znaka od jednog prijateljskog odnosa mogu očekivati nešto više. SAVJET TJEDNA: Prekontrolirajte tlak!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Vodite računa o podmirenju računa. Napravite si raspored. Ovo je period i kada ćete biti zakupljeni osobnim ili partnerovim osjećajima. Nemojte istjerivati pravdu pod svaku cijenu. Dobro ste. SAVJET TJEDNA: Dišite punim plućima!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Zasučite rukave i otklonite postojeće zastoje. Jedna osoba ometat će vaš napredak, ali vi ćete se kao i uvijek znati izboriti za ono što vam pripada. Bračna komunikacija ići će u lošem smjeru, dok će samci imati sreće u ljubavi. SAVJET TJEDNA: Pazite na kralježnicu! Škorpion (23. listopada - 21. studenoga)

Nepredviđene situacije produljit će vam radne dane tijekom narednog tjedna. Otežana suradnja s kolegama bit će pak otežana zbog njihove nespremnosti na kompromis. Pripremite se i na manje kvarove u domaćinstvu. SAVJET TJEDNA: Posjetite zubara!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)

Vaše vještine bit će zapažene. Željet ćete se prikazati u boljem svijetlu. Aktualizirat će se neiskorištene poslovne ponude. U stalnim vezama doći će do stabilizacije odnosa. Ne preskačite dolazak. SAVJET TJEDNA: Budite odgovorniji!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja)

Imat ćete posla preko glave, a promjene na radnom mjestu mogle bi se slamati preko vaših leđa. To vas čini nervoznim što prenosite i na ljubavnom partnera koji vam to neće tolerirati. I u obitelji se stvara napeta klima. Budite srdačniji i ljubazniji. SAVJET TJEDNA: Otputujte za vikend!

Vodenjak (21. siječnja -18.veljače)

Povlačite poteze koje drugi prihvaćaju s oduševljenjem. Slaganje s partnerom dosegnut će vrhunac, no nemojte pretjerivati sa svojim zahtjevima i posijati klicu sukoba. Slobodni Vodenjaci nailazit će na nove prilike. Očekuju vas prolazne tegobe s cirkulacijom. SAVJET TJEDNA: Naučite biti tiho!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka)

Vaš ugled među kolegama bit će na zavidnoj razini. Dobit ćete više povjerenja i ovlasti, a time i više zaraditi. Emotivni život bit će pun dvojbi i neuravnoteženih reakcija. Sviđa vam se netko koga zasada ne možete imati. Štitite se od prehlada. SAVJET TJEDNA: Napravite prvi korak.

ZAGORSKI IZUMITELJ OTKRIO REVOLUCIONARAN NAČIN GRIJANJA

Zagorec tvrdi da se cijelu sezonu grijao samo s jednim komadom drveta: 'Gda mi je bilo zima, zel sem drevo i bežal sem z

njim oko hiže, tak dugo dok se nis' zagrijal'

Idok mnogi muku muče kako se osigurati za sezonu grijanja, a pri tome uštedjeti koliko je više moguće, jedan zagorski izumitelj, Nikola Teslodrevec, osmislio je, kako kaže, revolucionaran i vrlo jeftin način grijanja.

Slučajno otkriće

Kako nam je objasnio, za grijanje na plin ili struju nema novaca, a kako nema vlastitu šumu, kupovina drva za ogrjev također mu je prevelik izdatak. Stoga je ispočetka skupljao suho granje po tuđim šumama ili komade drveta s raznih gradilišta i zapuštenih imanja. – Ja sem primetil da kad nosim drevlje, da mi je furt vruče i da se oznojim. I onda sem jenput doma imel v ruki komad dreva, a nekakev pes mi je došel v dvorišćče i napadal mačku. Bežal sem za njim oko hiže i nakon par krugov mi je postalo vruće. I tak mi je sinula ideja o jeftinom grijanju – ispričao nam je Teslodrevec.

Najbolje s čavlima

Kako je napomenuo, prošle jeseni počeo je primjenjivati novi sustav grijanja, kojeg su silom prilika prihvatili i njegovi ukućani. Grijao se tako, kaže, čitavu proteklu sezonu, od listopada pa sve sad do Uskrsa. -Gda mi je bilo zima, zel sem drevo i bežal sem z njim oko hiže, tak dugo dok se nis' zagrijal. Žena i deca nisu hteli bežati z menu, nego su kurili v peći, ali sem ja zmislil taktiku i za njih. Zel sem drevo pa ih sve naganjal oko hiže tak da je i njima bilo toplo – kaže naš mudri izumitelj te dodaje kako je najbolje trčati s drvom u kojeg su zabijeni čavli, kako drvo ne bi slučajno ispalo iz ruku ako se slučajno zaledi.

„Žena i deca nisu hteli bežati z menu, nego su kurili v peći, ali sem ja zmislil taktiku i za njih. Zel sem drevo pa ih sve naganjal oko hiže tak da je i njima bilo toplo”

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

…da je dužina vašeg stopala jednaka udaljenosti između ručnog zgloba i lakta?

…da je prava boja Coca –Cole zelena prije nego se u nju dodaju umjetne boje?

…da mladunče kita svakoga dana dobije 100 kilograma? imendani ime tjedna jeste li znali? TRAVANJ UTORAK, 02.04. Franjo Paolskl; Dragoljub; SRIJEDA, 03.04. Siksto; Krest; Svevlad ČETVRTAK, 04.04. Izidor Seviljski; Žiga; Strahimir PETAK, 05.04. Vinko Ferrerskl; Berislav SUBOTA, 06.04. Vilim; Celzo; Rajko NEDJELJA, 07.04. 2. Uskrsna. Ivan de la Salle, Herman PONEDJELJAK, 08.04. Dionlzije; Diogen; Klement