16 županija
broj 456 / 10. srpnja 2012. ▶Za sjećanje na donaciju zajednička snimka s doniranom Krležinom slikom, slijeva: slikar Stjepan Đukić Pišta, županica Sonja Borovčak, glumac Adam Končić, Stanko Majdak i Ivan Lamot.
Dnevnik tate Bena Piše: Tomislav Benčić
Bor mašina
B
or mašina ili po hrvatski bušilica je jedan od odličnih izuma. Ž nju morete gde god hočete, h čemu god hočete i kak god veliku i duboku hočete zbušiti rupu. Sve ovisi o vrsti i snagi bormašine teru imate. Pa tak ima onih malih bormašina kaj su na baterije. One su za menjše rupe ili da denete nastavak ko šrafciger i s tim šrafite šrafe. Pa ima malo jačih bormašina tere su vam za po doma čist dosta če hočete zbušiti kakvu rupu kaj bute zašrafili policu nekakvu ili sliku obesili. A ima i onih velikih kaj morete beton ž njimi trgati. I fest velike kamene. To su takozvane hiltijevke. Tak ih ljudi zoveju prema proizvođaču istih. O tome kak ljudi znaju određene stvari zvati po proizvođaču sam več pisal, pa se nem ponavljal. Morti si nešči i misli od kud sam se sad zmislil bormašina kaj o njima pišem. Situacija je ovakva. Sad je subota. Sad mislim na vrijeme kad ovo pišem, a ne kad vi to čitate. Na poslu sam. Ne bum napisal da nekaj delam, jer je več počela sezona godišnjih odmora, pa posla skoro da i nema. Zato i stignem osmisliti kaj bum napisal. A h zgradi gde delam i oko nje su radovi. Dozidava se još jedna zgrada uz postoječu, i na postoječoj se delaju neke preinake. Kak je riječ o dosta staroj zgradi ona je kvalitetno napravljena i beton teri je korišten je fest trdi. I na par mesta ga treba razbiti. Zato su tu određeni majstori i jedna hiltijevka. I cjelo jutro razbijaju beton točno ispod prostorije gde sam ja. Po tome kolko su štemali čini mi se da su došli do Kine. Jer več ne štemaju. Zato su tu drugi meštri. Ima par onih kaj postavljaju gips ploče. Prije nego kaj se postave gips ploče treba zašrafiti profile na tere se onda ploče mečeju. Za postaviti profile prvo trebate zbušiti rupe. I tu su opet na djelu bormašine. Čini mi se da su zbušili več jedno par miljona rup. Da ugođaj bude kompletan tu su i klimavi meštri. To su oni kaj klime postavljaju. I oni bušiju rupe. I kaj nije onda normalno da čoveku nič drugo nejde čez glavu nego bormašine. A z druge strane kad malo bolje razmislim bolje da mi čez glavu ide buka od bormašina nego borer.
Baš sve o Zagorju!
www.zagorje.com
Trag Pištine umjetnosti i u županijskim prostorima KRAPINA- Stjepan Đukić Pišta, slikar koji osam godina živi i radi u Hrvatskom zagorju, darovao je Krapinsko-zagorskoj županiji, u znak zahvale za svesrdnu podršku njegovom likovnom stvaralaštvu, portret Miroslava Krleže. Vrijednu donaciju primila je županica Sonja Borovčak, a čemu su bili prisutni Adam Končić, glumac i predsjednik kulturne udruge GFUK te predsjednik županijskog Kulturnog vijeća Stanko Majdak i pročelnik Ivan Lamot.
- Moralnoj pomoći, rekli bismo nema kraja, na žalost zbog poznatih razloga, ona materijalna je ograničena. No, nastojimo povezati umjetnost koja, kao u ovom primjeru proistječe jedna iz druge, jer da nije bilo Adama Končića, ne bi bilo Glumačkog festivala u Krapini, ne bi bilo susreta između umjetnika Končić – Đukić. Kad se k tomu pridoda Krleža, onda uvijek nastaje nešto posebno, rečeno je prilikom preuzimanja darovanja.
-Svako ulaganje u kulturu se isplati, jer je to početak nekog novog kruga. Stigli smo sve do Australije, istaknuo je Pišta, gdje je došlo i do kontakata s predstavnicima Kine i Amerike koji se bave ulaganjima u umjetnost. A svatko onaj tko će pohoditi ove županijske prostore imat će prilike susresti se s Krležom i podsjetiti se na poticajnost kajkavskog jezika u literarnom stvaralaštvu, kojim je on tako vješto vladao i ostavio nam svevremenske Balade… (D.K.)
SUSRETI OBUČARA POZNANOVEC – Kao i do sada, već tradicionalno obučari ‘Inkopa’ iz Poznanovca i tvornice ‘Ivančica’ iz Ivanca nađu se i razmjene iskustva. Malo iz svojega rada, a više u sportu. Tako je bilo i ovoga puta u Poznanovcu. Prijatelje iz Ivanca domaćini su dočekali ispred trgovine, pokazali im svoje proizvode, a onda su svi odmjerili znanje u nogometu i potezanju užeta. Zajedničko druženje u Lovačkom domu ‘Srna’ Poznanovec pozdravili su Miro Ivančan iz Ivanca i Vlado Rafaj, direktor ‘Inkopa. (D. Stulić)
POREZNICI DUŽNICI NISU DOBILI PRVI DIO POTICAJA ZAGREB- Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je 2. srpnja isplatu drugog dijela poticaja za 2011. godinu. Prema planu, u predstojećem razdoblju će se isplatiti oko 1.150.000.000 kuna. Isplata drugog dijela izravnih plaćanja za 2011. godinu, kao i isplata investicijske potpore za kapitalna ulaganja s datumom dospijeća 30.06.2012. godine, kreće u zakonskom roku, a obuhvaća sljedeće potpore:za kapitalna ulaganja – dospijeće plaćanja 30.06.2012., osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini – livade i pašnjaci, ostale vrste korištenja zemljišta,za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji – maslinovo ulje, šećerna repa, duhan,za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, proizvodno vezana plaćanja u stočarstvu – krave dojilje, ovce i koze, tov goveda, mliječne krave, rasplodne krmače. Agencija za plaćanja, tijekom ove godine, već je isplatila 1.368.012.051,11 kuna po osnovi ostvarenih prava na državne potpore u poljoprivredi. Isplaćen je prvi dio izravnih plaćanja za 2011. godinu sukladno jedinstvenom zahtjevu iz 2011. godine, potpora za mlijeko za mjesece rujan, listopad, studeni i prosinac 2011. godine, potpore u ribarstvu za drugi, treći i četvrti kvartal 2011. godine, potpora dohotku I skupine za drugo polugodište i potpora dohotku druge skupine za 2011. godinu, te mjere ruralnog razvoja. Ukupan broj korisnika izravnih plaćanja kojima je tijekom 2012. izvršena isplata potpora u poljoprivredi je 84.991. Broj korisnika koji zbog duga prema Poreznoj upravi nisu dobili isplatu prvog dijela izravnih plaćanja za 2011. godinu je 7.683. Napominjemo da je u tijeku usvajanje dopune Zakona o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom kojom se produžuje rok za podnošenje zahtjeva za reprogramiranjem naplate poreznog duga. Stoga ovim putem pozivamo porezne dužnike da pravovremeno podnesu svoje zahtjeve. (zl)
MASOVNA POJAVA LISICA RADOBOJ - U posljednje vrijeme povećani je broj lisica u lovištima. Sve češće možemo u večernjim i noćnim satima vidjeti lisicu na prometnicama te u blizini kuća.U Lovačko društvo Strahinjčica Radoboj svakodnevno su prisutne dojave mještana o materijalnoj šteti prouzrokovane pojavom lisica. Naime, osim što su lisice najčešći prenositelji opasne bolesti, šumske bjesnoće, one uzrokuju i golemu štetu u seoskim domaćinstvima ubijajući perad. Stoga je Lovačko društvo Strahinjčica Radoboj pokrenulo nekoliko akcija izlova lisica kako bi riješilo ovaj problem. Lisice su najaktivnije noću, međutim, kako je lov noću zabranjen, baš kao i lov u naselju, lovci poduzimaju maksimalne mjere istrebljenja opasnih lisica izvan naselja u jutar-
LD ‘’Strahinjčica: Naime, osim što su lisice najčešći prenositelji opasne bolesti, šumske bjesnoće, one uzrokuju i golemu štetu u seoskim domaćinstvima ubijajući perad. njim satima kako bi spriječili moguću štetu. Dosad je u akcijama, na području lovišta Lovačkog drušva Strahinjčica, a koje su još uvijek u tijeku, ubijeno osam lisica.Razlog masovne pojave lisica u naseljima su zapuštena zemljišta i okućnice prekrivene raslinjem što je
pogodno za približavanje lisica seoskim domaćinstvima. Isto tako, vjeruje se da je još jedan od glavnih razloga
pojave sve većeg broja lisica na tom području vjerojatna vakcinacija lisica provedena prošle godine. (zl)