6
aktualno
broj 447 / 8. svibnja 2012.
Na području Strahinjčice, Ivančice i Maceljskog gorja obitavaju 4 vrste zmija: bjelouška, ribarica, bjelica i smukulja i one ne spadaju u zmije otrovnice.
U Zagorju ima zmija otrovnica! poskok▼
Mirjana Bašak hrvatsko zagorje
R Čegrtuša ▲
Planinski žutokrug ▼
ekli bi neki, Zagorje ne obitava opasnim zmijama ili na po domaći 'kačama' no prije nekoliko godina navodno se u našoj županiji pojavila velika najezda poskoka koja je zmija otrovnica. Prema pričanju mještana u Stubičkim Toplicama u polju blizu naselja pojavilo se čak 12 poskoka. Ima ih i na Medvednici i Ivančici. Kažu da je po jačini otrova u Hrvatskoj najopasniji poskok u okolici Slunja. Drugi po opasnosti je velebitski, treći zagrebački, a na četvrtom mjestu je krapinski poskok. Upravo je i ovo razdoblje zmija, posebice u svibnju kada su aktivne, izlaze u većim skupinama i pare se. Zmije koje na zemlji žive više od milijun godina i razvile su se od gušterolikih dinosaura uglavnom se griju na otvorenim sunčanim površinama, a kao idealno mjesto za skrivanje koristi im hrpa kamenja i suhi komadi drva. Možemo ih susresti na planinama, kamenitim predjelima, ali i na putevima, vinogradu, proplancima… Zmije su zaštićene Činjenica je da se ljudi zmija boje. Većini nas se zaledi krv u žilama kada vidi bjeloušku ili najobičnijeg sljepića. Javna ustanova u suradnji s Hrvatskih herpetološkim društvom hyla provodi istraživanje herpetofaune u sklopu projekta „Lokve ekološke mreže Krapinsko-zagorske županije“. Navedenim istraživanjem zabilježene su 4 vrste
zmija na podr učju Strahinjčice, Ivančice i Maceljskog gorja. -Zabilježene vrste su bjelouška, ribarica, bjelica, smukulja i spadaju u skupinu neotrovnica. Međutim, to ne znači da u našoj županiji ne obitavaju zmije koje su otrovnice. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug, dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Sve vrste su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode pa ih se ne smije namjerno ozljeđivati i ubijati. Zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu – kaže obnašateljica dužnosti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području kzž, Dijana Klasić. Imamo antiserum! U našoj županiji postoji protuotrov za zmije. Kako doznajemo od ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu kzž, Krešimira Božića Zavod je prije ovog zatopljenja naručio antiserum i on se nalazi na četiri punkta T1, u Krapini, Zaboku, Donjoj Stubici i Zlataru, te na četiri punkta dežurstva, a to su Marija Bistrica, Konjščina, Pregrada i Klanjec. - Dosada nisu zabilježili slučaju ugriza
živi 15 atskoj d kojih v r H U e mija, o vrsta z o tri otrovnic i a m k a s v o su ok, riđ – posk ki žutokrug , s n plani preostalih 12 je k do v no neotro sno. a p o i ne
Zvonko Vujaković najpoznatiji krotitelj zmija Sredinom prošlog stoljeća Zvonko Vujaković iz Mihovljana bio je najpoznatiji krotitelj zmija na području čitave bivše Jugoslavije. Prema pričanju mještana, bio je imun na zmijski otrov. Čak je i u Mostaru jedna ulica nazvana po njemu. zmije, no antiserum mora postojati. On je strašno skup. Za njega se mora izdvojiti pozamašna svota novaca. Ukoliko se ne iskoristi, baca se. – Uvijek vodimo brigu da naručimo antiserum od Imunološkog zavoda. Bolje da se ništa ne dogodi, nego da se dogodi, a da ga mi nemamo –naglasio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu kzž. U ob Zabok također se ne sjećaju slučaja ugriza zmija, no zlu ne trebalo, dobro je biti na oprezu.
Otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči
Krešimir Božić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu kzž ▲
❝
Svake godine nabavljamo antiserum od Imunološkog zavoda
antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa. U slučaju otrovnog zmijskog ugriza, osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog otjecanja tkiva te ranu pustiti da slobodno krvari. Osobu bi što prije trebalo prevesti do najbliže medicinske ustanove. Rana se ne bi smjela zarezivati i otrov isisavati. Unesrećenom se ne bi smjela rana čistiti a alkoholom jer on širi krvne žile, što poboljšava cirkulaciju otrova po tijelu. Dobro bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo cirkuliranje otrova po tijelu.
anketa
Predsjednica zadovoljna radom go sdp-a donja stubica - Gradska organizacija sdp-a održala je u subotu redovnu godišnju konvenciju na kojoj je podneseno izvješće o radu i iznesen plan rada za predstojeće jednogodišnje razdoblje. Predsjednica Renata Dolenec je izrazila zadovoljstvo jer se rad donjostubičkog sdpa, baziran na humanitarnim akcijama poput onih za dječje igralište u Gornjem Hruševcu i za Dječji vrtić Bubamara, sve više prepoznaje u javnosti. Isto tako uputila je pohvale Forumu mladih koji svojim aktivizmom promiče socijaldemokraciju. Istaknula je i poteškoće u provedbi planova Mjesnih odbora. Za naredno razdoblje Gradskoj organizaciji sdp-a predstoji formiranje Foruma žena ali i plana za lokalne izbore. (zl)
U slučaju susreta sa zmijom najbolje što možete učiniti da je pokušati zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo i pustiti da se makne. Osim toga, prilikom posjeta prirodi treba nositi duge hlače i visoke cipele kako bi se noge zaštitile od ugriza, treba paziti kamo se staje, provjeriti mjesto na koje se želi sjesti te paziti za što i gdje se hvata rukama. Ako zmija ugrize, najvažnije je utvrditi da li je otrovna ili nije. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči. Naše se otrovnice razlikuju od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, za razliku od neotrovnica čija su tijela tanka i izdužena. Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati
Maja Šimunić ZABOK
Z Cije kompl na plina za i javne etnu indust ri u bolnic stanove pop ju a i ško la bit ć ut m anj a e za 6, 2 5 %.
a praznik rada građani kažu, nisu baš imali mnogo razloga za slavlje. Naime, odlukom Vlade od 1. svibnja za 22 % poskupio je plina dok je struja poskupjela za 20 %. U isto vrijeme smanjena je cijena plina za kompletnu industriju te za javne ustanove poput škola i bolnica za 6, 75 %. Ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić rekao je da će, s obzirom na poskupljenja, računi za struju biti viši za 40 kuna i 24 lipa dok će račun za plin biti viši za 33 kune ako se u obzir uzme iznos prosječne plaće. Pri obračunavanju
Prvog dana mjeseca svibnja m
Plin i stru računa za plin bit će ubrojena i mjesečna naknada u iznosu od 20 kuna. Puno je to za građane naše države čiji je životni standard sve niži i niži. Inače, posljednji puta cijena struje je promijenjena u lipnju 2011. dok je cijena plina posljednji put promijenjena u siječnju 2010. godine. Prema tvrdnjama Vlade, Hrvati su plaćali najniže cijene energenata s obzirom na zemlje eu, ali i s obzirom na susjedne zemlje. Doduše, Vlada je pri preuzimanju vlasti najavila bolne i nemilosrdne rezove, no građani se nisu nadali da će gotovo sve na svojoj koži osjetiti upravo oni. Mi smo pokušali saznati što građani naše županije misle o poskupljenjima Vlade i opravdavaju li taj potez.
Od 1. svibnja struja je poskupjela za 20 % dok je plin poskupio za 22 %. Uz poskupljenje plina vezana je i nova parafiskalna naknada u iznosu od 20 kuna i 63 lipe koja je fiksna i koju će sva kućanstva morati plaćati plinarama.