panorama
broj 431 / 17.01.2012.
i viškove hrane nakon II. svjetskog rata te klijet koja čuva zagorsku mudrost
uva brojne tajne to je moderniji i čvršći način gradnje.
Zagorska mudrost
Josip Artić, ostao je vani, na straži, da još kakav medvjed (šalimo se) ne uleti unutra
Tko bi rekao da ćemo tu u šumi otkriti dokaze naše zagorske mudrosti. Naime, klijet je imala dvije prostorije, prisjeća se Joža. Bila je vlasništvo Imbre Kovačeca. U prvu je stavio jednu manju bačvu s vinom. Iz druge je ispod zida kroz cijev tekla voda. Kad bi ga netko pitao što ima tamo iza vratiju samo bi odmahnuo – nema tamo ništa samo zviranjek. Naravno, iza vrata bila je prostorija u kojoj je bilo nekoliko bačvi vina. (Nekad su ljudi prodavali vino i od toga živjeli. A ovako Imbra je svima dokazivao da on nema što pro-
dati, a još manje da bi trebao plaćati nekakav porez na zaradu od prodaje.) «Izvor» ne samo da ga je čuvao, nego je po ljeti, Imbra uvijek imao najhladnije vino. Imbra se, kao i mnogi drugi, odselio iz ovih krajeva. Svoju je zemlju rasprodao, a oni koji su je kupili prestali su je obrađivati prije otprilike 30 godina. A, tu su ljudi na ovom rubu šume imali vinograde, sadili krumpir, a danas je sve zaraslo gacijom. Oni koji su tu rođeni još navrate s vremena na vrijeme, ali sve je manje vremena za to. Tako smo si i mi postavili pitanje, hoćemo li se još koji put vratiti? Na ekspediciji bilježio i fotografirao: Drago Kozina
Ivan Habjanec, čučeći se probija dalje, baterija osvjetljava kraj špilje
njoj muže čučati. Na kraju se malo sužuje, a oblikom je slična obrnutom slovu «S». Dubina oko 8 metara. Tragovi nagorjelog drveća, ukazuju da se unutra ložila vatra. Vjerojatno je to bilo u novije vrijeme. Među nabacanim kamenom zamjećujemo i životinjske kosti možda kakve lisice. Krećemo dalje prema vrhu. Nakon kojih tridesetak metara nailazimo na ostatke vinograda i klijeti. Ulazimo u ostatke kljeti, nad kojom su nadvilo drveće gacije. Neka od tih debla rasla su iznad klijeti, ona nije mogla držati taj teret pa se sve urušilo. Ostaci nam svjedoče da je bila zidana. Iznenađeni smo jer je strop betonirana bolta,
elj koji je dobio nagradu za specijalni doprinos u radu
maljcu
be. Lucijan se pohvalio da ima brata blizanca Kristijana za kojeg je mnogo vezan.Iz svega ovoga prethodnog moglo bi se zaključiti da je Lucijan emotivna osoba koja se voli vezati za ljude te da se pronašao u ovom poslu.
Dobio nagradu za specijalni doprinos u radu
Ističe da se animacijskim poslom bavi se već pet godina. Počeo je, kaže, na moru na raznim destinacijama, a zadnje tri godine svoj posao uredno obavlja u Termama Tuhelj, gdje vidi još puno potencijala i budućnosti za ovu firmu. Obavlja razne poslove kao što su Aqua Aerobic na bazenima, igre za djecu, večernje aktivnosti za odrasle i djecu. Često navlači zeleno svemirsko odijelo i pojavljuje se na prostoru između bazena. Pojašnjava nam otkud Tuhi u Termama Tuhelj. - U suradnji sa kolegama rodila nam se ideja i o Tuhiju – maskoti Terma Tuhelj koja je veliki hit među najmlađima i povezana je uz mnogo događanja u Termama Tuhelj, od dječjih rođendana do igara na bazenu – otkriva tajnu malog, zelenog vanzemaljca. Stoga i ne čudi što je upravo Lucijan ove godine u Termama Tuhelj dobio nagradu za specijalni doprinos u radu, koju je, prema svemu rečenom - i zaslužio.
31
Otkriveni nepoznati podzemni dijelovi dvorca Oršić GORNJA STUBICA – Neočekivano, prilikom pripre-
mnih radova za projekt izrade drenažnog sustava i hidroizolacije baroknog dvorca Oršić u Gornjoj Stubici otkriveni su podzemni dijelovi dvorca koji su vrlo vjerojatno zatrpani tijekom 20. stoljeća. Dvorac je u 18. stoljeću sagradila plemićka obitelj Oršić, međutim, arheolozima je zanimljiva činjenica da je dvorac izgrađen na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde Samci, tako da su pojedini dijelovi dvorca inkorporirani u stariju arhitekturu. Posjed Zancka (Samci) spominje se u ispravi iz 1342. g., te stoga postoje mišljenja kako je utvrdu polovinom 14. st. sagradila gornjostubička loza Arlandija od roda Aka. Katastarska snimka iz 1861. godine, stare fotografije, kao i danas vidljivi ostaci konzervirane srednjovjekovne arhitekture u dvorištu dvorca daju naslutiti izgled nekadašnje utvrde, ali i nestalih dijelova dvorca i pomoćnih građevina čiji su ostaci tijekom 20. stoljeća zatrpani. Najopsežniji zahvati izvedeni su povodom otvorenja Muzeja seljačkih buna još davne 1973. godine kada je promijenjen izgled čitavog uzvišenja. O tome svjedoče i podrumski otvori otkriveni prilikom arheološkog nadzora iskopa probnih sondi za izradu troškovnika planiranog projekta drenaže dvorca koji je i dalje u tijeku. Otvori se nađeni na južnom zidu kratkog istaka zapadnog krila dvorca što se nekoć naslanjao na stariju utvrdu, ispod današnje hodne površine, koja je povišena nanosima otpadnog građevinskog materijala. Na dubini od dva metra otkriveni su i ostaci temelja zida čija će se starost ustvrditi daljnjim istraživanjima. Nalaz ulomka srednjovjekovnog pećnjaka i ulomak luksuzne posude uvezene iz Italije, iako nađeni u spomenutom otpadnom građevnom materijalu korištenom za recentno niveliranje terena, samo daju naslutiti kako bi buduća istraživanja mogla donijeti nova saznanja o srednjovjekovnoj utvrdi Samci, koja je uz Susedgrad i Donju Stubicu, predstavlja treću značajniju srednjovjekovnu utvrdu na nekadašnjem stubičko-susedgradskom vlastelinstvu. (zl)