16
NAŠI GRADOVI I OPĆINE
broj 329 / 05.02.2010.
GRAD OROSLAVJE Površina: 32 kvadratna kilometra Broj stanovnika: 6.500 Naselja: Oroslavje, Andraševec, Mokrice, Krušljevo Selo, Stubička Slatina
Gradonačelnik Ivan Tuđa
Gradić ugodan za življenje s kontin Piše: Sebastijan Fuštin Fotografije: Krunoslav Pavlina
O
roslavje se po prvi puta, prema dostupnim podacima, spominje 1477. godine kao dio sučije Donja Stubica. Kroz stoljeća su se mijenjali vlasnici posjeda na području Oroslavja, a ono samo dobiva sve značajniju ulogu. Veći zamah u razvoju počinje od 17. stoljeća dolaskom plemenitaških obitelji Vojković i Čikulin te kasnije Sermage. U to vrijeme izgrađena su i dva dvorca, Oroslavje Gornje i Oroslavje Donje oko kojih se i razvilo današnje Oroslavje. Krajem 19. stoljeća Oroslavje Gornje kupuje obitelj Vraniczany što je posebno važno po pitanju razvoja kulture. Početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća oba dvorca kupuje industrijalac Milan Prpić. Njegovim dolaskom počinje razvoj tekstilne industrije. Otvorena je i prva tekstilna škola na području bivše države te počinje uzlet društvenog života. Između 1927. i 1930. osnovani su brojni klubovi i društva, od kojih neki postoje i danas (nogometni i skijaški klub,
planinarsko društvo). Nakon Drugog svjetskog rata Oroslavje postaje najveće industrijsko središte u Zagorju te su osnovane velike tvrtke od kojih većina danas, nažalost, više ne postoji. U to vrijeme u Oroslavju je radilo više od 4.000 ljudi. Općina Oroslavje postojala je do 1962. kada Oroslavje ulazi u sastav općine Donja Stubica. Svoj status ponovno dobiva 1993. godine, a od 1997. i status grada. Kako danas vidi Oroslavje pitali smo gradonačelnika Ivana Tuđu.
Obnova veze između portala
- Gradić ugodan za življenje koji ima kontinuitet urbanog života još iz 18. stoljeća, mada su mu korijeni i puno dalje. Taj je kontinuitet zadržan prije svega između dva portala gdje se smjestilo središte Oroslavja. Sada ulažemo velike napore da tu vezu opet uspostavimo, prije svega uređenjem oba parka, a u perspektivi i revitalizacijom i rekonstrukcijom dvoraca. Kad mislim na pojam ugodan za življenje, uloženi su veliki novci u infrastrukturu, što je privuklo i velik broj investitora u stanogradnji. Prepoznali su Oroslavje kao mjesto za život, kao grad blizu Zagreba, na najvećem cestovnom čvorištu u Zagorju,
kao gradu koji ima perspektivu prije svega u ljudskim potencijalima, a i prostornim. Tu mislim na skoro milijun kvadrata radne zone. Grad su prepoznali i Amerikanci koji uz Stubicu i ovdje misle graditi. Taj će projekt ući u prostorni plan. Kontinuitet je izgubljen u industrijskoj proizvodnji, ali gradski način života dolazi sve više do izražaja, prije svega izgradnjom novih stambenih prostora veli Tuđa. Ono što gradonačelnika u ovo vrijeme krize posebno zabrinjava su projekti. Naime, Grad je spreman za realizaciju nekoliko velikih projekata, no problem je njihovo financiranje. I kad se pronađu mogući financijeri, Grad iz svojih proračunskih prihoda to ne može pratiti, a nažalost ne postoji državni fond koji bi pratio projekte lokalne samouprave. Tako realizaciju čekaju projekti od proširenja vrtića do sanacija divljeg deponija. - Sad je zapravo vrijeme za izradu projekata, a nije nažalost za realizaciju. Koliko god novaca možemo povući, mi nemamo vlastitih sredstava da ih oplemenimo. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za dogradnju vrtića, napravili smo prve korake i geodetsku podlogu za novu srednju školu i dvoranu te proširenje osnovne, imamo
idejno rješenje kanalizacije za cijeli grad, a radimo po fazama. Dobili smo građevinsku dozvolu za Ulicu Ljube Babića, a uključeni smo i u projekt KZŽ oko zbrinjavanja otpadnih voda. Imamo projekt uređenja i proširenja javne rasvjete, saniranja smetlišta u Kaniži, projekt preseljenja knjižnice u novi prostor, imamo idejno rješenje za rekonstrukciju dvorca Oroslavje Gornje, od obitelji Prpić dobili smo pravo prvokupa za dio dvorca Oroslavje Donje, koji bi u perspektivi mogao postati gradska vijećnica. Krenuli smo s uređenjem oba parka. Naručena je rekonstrukcija terakote, imamo projektnu dokumentaciju za restauraciju portala, imamo idejno rješenje za nadogradnju Doma kulture, a krećemo u rekonstrukciju kino dvorane i realizaciju još dosta ideja i planova - nabrojio je gradonačelnik Tuđa. Grad Oroslavje obuhvaća i četiri prigradska naselja, a kao peto može se računati i Gornje Oroslavje. Na njih, veli gradonačelnik, nisu definitivno zaboravili i tamo je investirano najviše, ako se gleda novčano. - Od 8 milijuna kuna što smo zadnje dvije godine investirali u nogostupe, kanalizaciju i asfaltiranje nerazvrstanih cesta gotovo 6 milijuna investirano je u prigradska nase-
lja. Tu prije svega mislim na nogostup Slatina-Krušljevo Selo i nastavak u Mokrici, pa asfaltiranje desetak ulica u Andraševcu, Gornjem Oroslavju i Krušljevom Selu. Počeli smo uređenjem Doma u Gornjem Oroslavju, idemo u sanaciju središnjeg dijela Doma u Slatini. U Domu u Mokricama uređuje se prostor za ribiče. Napravljena je snimka postojećeg stanja i prijedlog rekonstrukcije Doma u Andraševcu. Napravljena je i jedna manja kanalizacija kod Curmana u Slatini te kod Hurse u Mokrici, pa na sjecištu Stubičke i Milana Prpića kod rotora. Čak smo i hortikulturno počeli uređivati prigradska naselja od spomenika žrtvama fašizma u Krušljevom Selu do cvjetnih gredica u Mokrici i Slatini - rekao je Tuđa.
Cestovno čvorište s potencijalom
Na području Oroslavja nalazi se najveće cestovno čvorište u Zagorju. Uz autocestu tu završava Zagorska magistrala, a počinje buduća brza cesta. Baš oko nje a do autoputa nalazi se najveća oroslavska industrijska zona u Mokricama. Otezanje s trasom brze ceste uvelike je odmoglo Gradu u trasiranju lokalnih cesta kroz zonu i planiranjem zone. Zbog toga se veći broj investitora tek
očekuje. Također se očekuje da će se popuniti i trenutno uglavnom prazne hale ugaslih poduzeća poput Orokonfekcije, Oroteksa i Prinza. Najave dolazaka novih tvrtki stalno se osluškuju jer svako radno mjesto danas je veliko bogatstvo. Što se tiče kulturnog, sportskog i društvenog života, gradonačelnika veseli povećanje broja klubova i udruga. - To je možda dodatna obaveza za gradski proračun, ali ja uvijek govorim da grad nisu samo nogostupi i kanalizacije, nego prije svega ljudi. Polako ih pokušavamo negdje smjestiti i zbrinuti iako nemamo baš prostornih kapaciteta. Što se tiče sportskih rezultata, kao grad sa 6.500 stanovnika možemo biti više nego zadovoljni. Imamo strijelce u 1. ligi, kuglače u drugoj, skijaše među najboljima u Hrvatskoj, centar smo rollerski sporta, kasačkog i motociklističkog sporta. Nogometaši su se vratili u ligu, zadovoljan sam posebno s mlađim kategorijama. Kod udruga sam posebno ponosan na one mlađe koji su vrlo aktivne. Počeo se ponovno pokretati KUD. Grad živi punim plućima i vjerujem da će kulturne i sportske aktivnosti biti još izraženije iako su teška vremena, ali vjerujem u pomake zahvaljujući građanima entuzijastima koji u