Zagorski list 1084

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu nezavisni

DHMZ i Ministarstvo poljoprivrede konačno su počeli poštivati zakon: Sustav obrane od tuče spreman je za sezonu koja je pred nama i s radom počinje već 1. svibnja

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

INTERVJU

Fabijan

Pavao Medvešek

Trenutno najveća mlada hrvatska glumačka zvijezda stiže u Krapinu: 'Iznimno cijenim što ću s našom predstavom 'Hollywood' biti dio kultnog GFUK-a'

INTERVJU uoči Dana Krapinsko - zagorske županije

broj 1084 / godina 22 / 22.4.2025. / cijena 1,5€

INTERVJU Krapinsko – zagorska županija slavi svoj Dan na Jurjevo, 23. travnja. Tim povodom razgovarali smo sa županom Željkom Kolarom

'Najbolji

smo u RH u povlačenju sredstava iz EU fondova. 'Dobiti' županije koje su veće i brojem stanovnika, i u gospodarskoj snazi, najveći je uspjeh'

To je rezultat tvrdog rada ljudi koji znaju raditi, motivirani su, dodatno se educiraju. Stvorena je jedna pozitivna atmosfera i onda kada krene taj kotačić, treba smo 'dohranjivati' gorivo i bit će tu još ugodnih iznenađenja, najavljuje župan Kolar

Koji su najznačajniji projekti koji su obilježili proteklu godinu dana u Krapinsko – zagorskoj županiji?

Kolar: Na sreću, ima ih puno! Izdvojio bih prvo zdravstveni sektor. Završili smo energetsku obnovu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, gdje je kompletno izmijenjena stolarija, uređena fasadna ovojnica, balkoni, kotlovnica i grijanje u bolnici, što je bila investicija od gotovo 11 milijuna eura. U kontinuitetu smo nastavili drugi projekt, cjelovitu obnovu stare zgrade bolnice, što je investicija od oko 20 milijuna eura, koja se trenutačno provodi. Imamo na raspolaganju 430 umjesto 510 kreveta i naravno da to od uprave, ravnatelja i djelatnika zahtijeva dodatni angažman, kako bi zdravstvena skrb i usluga pacijentima ostala na visokoj razini. Druga je investicija u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, koja je u

'U privlačenju stranih investicija najveći je uspjeh, bez konkurencije, UPMC Hillman Cancer Center - Croatia u Zaboku. Ponavljam, kao da smo na Grobnik doveli Formulu 1, samo što ta formula spašava živote. Ili, kao da smo organizator Svjetskog prvenstva u nogometu, ja to tako doživljavam'

tijeku. Natkriva se bazen, uređuje novi wellness i spa centar, novi hotel s 52 kreveta, restoran, kuhinja. Tu je i naš ZEZ, Znanstveno – edukacijski zabavni centar na čijoj smo pripremi izuzetno puno radili. Nakon konstruktivne obnove dvorca koji je koštao 5,5 milijuna eura, sada smo u realizaciji projekta cjelovite i energetske obnove koja će biti vrijedna oko 14 milijuna eura te u izgradnji pomoćnog objekta koji će biti multimedijski prostor sa suvenirnicom, kongresnom dvoranom, podzemnim tunelom, spojenim na dvorac, što je investicija vrijedna 11 milijuna eura. Ta tri projekta po svojem značenju i visini investicije, ukupno su najznačajniji i najvidljiviji u ovom trenutku. Moramo spomenuti i Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama, projekt od gotovo 20 milijuna eura, za koji smo raspisali javni natječaj za izvođenje radova. Financijska konstrukcija je zatvorena i očekujemo da bi radovi počeli početkom lipnja. A ono što se momentalno ne vidi je priprema dokumentacije za 18 škola na području KZŽ koje će ići u jednosmjensku ili cjelodnevnu nastavu i 10 – ak sportskih dvorana koje će se graditi na području naše županije. Imamo gotove projekte i troškovnike i kako dobivamo suglasnosti od Ministarstva, raspisujemo natječaje te vjerujem da će do proljeća sljedeće godine svi objekti biti u izgradnji. U jednom ćemo trenu imati između 27 i 30 otvorenih gradilišta, što je velika brojka. U ukupnom iznosu, samo škole će biti investicija od oko 108 milijuna eura.

Po povlačenju novca iz EU fondova naša Županija je pri vrhu. Kako to komentirate, čija je to zasluga?

Kolar: Nije pri vrhu, naša Županija je na samom vrhu. Evo, prije dva dana je portal Župan.hr preuzeo podatke iz otvorenog proračuna Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i Krapinsko – zagorska županija je u ovom četverogodišnjem mandatu najbolja po povlačenju sredstava iz EU fondova. Druga je Splitsko –dalmatinska županija, treća Osječko – baranjska, četvrta je Varaždinska, a mi smo najbolji u ukupnom

iznosu, u nominalnim vrijednostima. Splitsko – dalmatinska županija ima 425.000 stanovnika i povukla je nešto više od 80 milijuna eura, a mi smo sa 120.000 stanovnika povukli najviše sredstava iz EU fondova, nešto manje od 100 milijuna eura, i to smatram najvećim uspjehom. Jer, to su županijski projekti, taj je novac povukla Županija, ovo je zasluga Županije, mojeg tima i ustanova. Pokazali smo kroz strateške projekte da točno znamo što želimo i kuda idemo, jasno i precizno smo definirali strateške projekte, osmislili ih idejno, napravili projektnu dokumentaciju, javili se na natječaje i bili uspješni. Moramo tu spomenuti i Centar izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku, našu Srednju školu, gdje je Akademis, jedini takav u Hrvatskoj, ogledni primjerak kako djecu treba pripremati za tržište rada. S 2200 kvadrata škole došli smo na 5200 kvadrata, opremljenih najmodernijim uređajima i novom sportskom dvoranom od 800 kvadrata. Zbog fantastičnih uvjeta rada, povećan je i prijem učenika za ta, još uvijek deficitarna zanimanja. Tu je i Sigurna kuća, škole Laz Bistrički, Putkovec, sportske dvorane u Zlatar Bistrici i Hrašćini... Protekle su četiri godine bile jako dinamične i ostvareni su brojni bitni projekti. Svi zajed-

no, Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar, REGEA, Upravni odjel za javnu nabavu i EU fondove, ostali upravni odjeli, na čelu s mojim uredom, postigli smo sjajan rezultat. Kada pribrojimo sve ove iznose, zajedno s privatnim investicijama koje su u ovom trenutku izvode i koje će se izvoditi u 2025., 2026. i prvoj polovici 2027. godine, u KZŽ će, što kroz privatni sektor, što kroz naše investicije i i što kroz investicije JLS, biti preko 500 milijuna eura investicija. To znači da će građevinskom sektoru biti osiguran posao za iduće tri godine, bit će posla za ljude koji se bave hortikulturom, proizvodnjom namještaja, male obrtnike... To će se osjetiti u ukupnom gospodarskom rezultatu KZŽ koji je odličan, rastemo u kontinuitetu, ali za to su najzaslužniji poduzetnici, gospodarstvenici i obrtnici. Mi smo bili potpora kroz subvencioniranje kamata, brzo izdavanje građevinskih dozvola, razvoj infrastrukture. Projekt Invest in Zagorje za privlačenje investicija ima u godinu i pol dana 16.500 pregleda. Predložio sam ministarstvu da preuzmu naš model i primjene ga za čitavu Hrvatsku jer mislim da bi onda bila konkurentnija.

Dolaze sve češće europska i svjetska priznanja, koja nas po nekim stvarima

svrstavaju među najbolje regije u Europi. Jedno od njih je i priznanje da smo među najboljim regijama u Europi za privlačenje investicija. Kada bi, po Vama, građani mogli vidjeti rezultate toga, odnosno, kada možemo očekivati neke velike strane investicije i u kojim gospodarskim granama?

Kolar: Velike investicije već imamo. TT Kabeli su sada u velikoj investiciji, Austrotherm u Zaboku, Končar dolazi s novom investicijom, Vetropack Straža ide u investiciju, Omco je već u investiciji i ide u novu, Dunapack.... Terme Tuhelj su prije neki dan završile ogromnu investiciju, Terme Jezerčica je bila u velikoj investiciji. Praktički nema niti jedne veće tvrtke koja nije u investiciji. Mi smo u velikom investicijskom ciklusu koji traje u kontinuitetu već dvije godine i barem će trajati još tri, četiri godine. Siguran sam da ljudi već osjećaju benefite toga, jer su došle tvrtke koje proizvode proizvode više vrijednosti i veće su plaće. Mi smo sada 5. po prosječnoj plaći u RH, a ne tako davno, prije 10 – ak godina smo bili na 17. mjestu. Sve veći broj mladih ljudi se vraća u Zagorje, koji su otišli u Njemačku ili Irsku, a dio naših ljudi i iz Zagreba se vraća ovdje raditi jer su sada konkurentne plaće. Nikada nismo imali više za-

Sabina Pušec KRAPINA

Župan Željko Kolar

poslenih, oko 42.000, a nikad manje nezaposlenih, oko 1.500 i treću godinu zaredom imamo veći broj ljudi koji su doselili u Zagorje nego koji su iselili. Nikad se nije više stanova gradilo u Zagorju, mladi ljudi su prepoznali kvalitetu života i ovdje žele stvoriti svoj dom i obitelj. Stanovi se prodaju prije nego što zgrada dobije konture, to govori o kvaliteti života ovdje. Što se tiče nagrada, američki Financial Times nas je drugi puta stavio na listu kao regiju najbolju za privlačenje investicija i regiju budućnosti. 2023. godine smo bili šesti, a 2024. četvrti. To je ogroman rezultat. Primili smo i Nagradu za europsku poduzetničku regiju, što je ogromno priznanje. Odbor regija tu titulu dodjeljuje od 2011. godine i ovo je prvi puta da jedna županija ili regija iz Hrvatske dobije takvo priznanje. Norvežani su nam dali nagradu za najbolji europski projekt RECEZA, u 2024. godini imali smo najbolji turistički film u Europi i dobili Zlatnog medvjeda u Berlinu. Takve stvari se ne događaju slučajno. To je rezultat tvrdog rada ljudi koji znaju raditi, motivirani su, dodatno se educiraju. Stvorena je jedna pozitivna atmosfera i onda, kada krene taj kotačić, treba smo 'dohranjivati' gorivo i bit će tu još ugodnih iznenađenja.

Koje Vam je od svih tih priznanja najdraže, odnosno za što Vam je posebno drago da smo među najboljima?

Kolar: Teško je reći, emotivno smo vezani za svaki projekt. No, meni osobno, kao županu, najveće je priznanje to što smo najbolji u povlačenju sredstava iz EU fondova u mandatu. Jer 'dobiti' županije koje su veće i u broju stanovnika i gospodarskoj snazi, mislim da je ipak najveći uspjeh. Što se privlačenja investicija tiče, tu mi je posebno drago zbog UPMC Hillman Cancer Center - Croatia, jednog od najnaprednijih onkoloških centara u Europi. Još nismo svjesni kolika je vrijednost dolaska najveće sveučilišne američke bolnice iz Pittsburgha u Hrvatsku, a onda kod nas u Zagorje, gdje smo se u konkurenciji Austrijanaca, Nijemaca, Mađara, Slovenaca, Belgijanaca i drugih uspjeli nametnuti i svojim pristupom motivirati Amerikance da se jave na natječaj, jer oni su dobili posao na javnom pozivu. Sama odluka da su zainteresirani za investiciju u Zaboku je strašno velika stvar. Ta bolnica ima veći prihod nego RH. To je najveća američka investicija u zdravstvo u Europi u ovom trenutku. Sada samo treba ubrzati naše Ministarstvo zdravstva, naš HZZO, da se što prije primaju ljudi na uputnice, jer to je bio cilj, da našim ljudima omogućimo da se liječe po najnovijoj, najsuvremenijoj tehnologiji, da naši doktori uče od najboljih doktora na svijetu i da našim ljudima omogućimo najveću moguću šansu za izlječenje. Smatram da je to u privlačenju stranih investicija najveći uspjeh, bez konkurencije. Ponavljam, kao da smo na Grobnik doveli Formulu 1, samo što ta formula spašava živote. Ili, kao da smo organizator Svjetskog prvenstva u nogometu, ja to tako doživljavam.

Na kraju ste još jednog mandata, bliže se lokalni izbori. Je li se ostvarilo sve što ste planirali u protekle četiri godine? Ima li nešto čime niste zadovoljni?

Kolar: Napravili smo analizu pro-

grama koji sam nazvao Program za budućnost u 4 godine i više od 90 posto programa smo realizirali, čak i više od toga, jer su se otvorile neke stvari, za koje nismo znali da će nam biti na raspolaganju. Vrlo sam zadovoljan. Je li moglo bolje? Uvijek može bolje. Da li bi netko drugačije, da je bio na mojem mjestu, određivao prioritete? Vjerojatno i bi, no ja sam zadovoljan načinom kako smo planirali. No, u palijativi nismo napravili ono što smo planirali. Bili smo vrlo blizu rješavanja jednog objekta u Zlataru za smještaj 36 korisnika, napravili smo i procjenu sa sudskim vještakom, bila je prihvatljiva cijena, na žalost, na kraju se nismo uspjeli dogovoriti. Momentalno vršimo procjenu preko sudskog vještaka dva druga objekta, nadam se da ćemo jednog kupiti već do kraja ljeta i da ćemo do kraja godine imati smještaj za palijativne bolesnike. Govore mi često da nema dosta smještaja za starije i nemoćne i da tu nismo napravili sve što smo mogli. Mogu se samo djelomično složiti s time. Dom za starije i nemoćne koji se gradi u Loboru, i čestitam načelnici Ljubici Jembrih na inicijativi, nije mogao biti realiziran bez Krapinsko – zagorske županije, mi smo im morali biti obavezan partner da bi se uopće mogli javiti na natječaj. Rado smo to napravili, no moramo pokrivati 75 posto subvencionirane cijene Doma koji će imati 99 kreveta minimalno pet godina. Za to će Županija izdvajati 400.000 eura godišnje, dakle 2 milijuna eura ukupno. Nakon što sam bio kod ministra Piletića prije par mjeseci, na temelju informacija koje smo dobili, počeli smo pripremati izgradnju još jednog Doma za starije i nemoćne koji će biti u Bedekovčini. Već radimo idejno rješenje i to je realan put. Izjave tipa 'Bili smo kod ministra i u Zaboku ćemo graditi dom u šestom mjesecu' je laž i prijevara, jer ne možete početi graditi u šestom mjesecu, nemate građevinsku i lokacijsku dozvolu, projekte, ništa. To je namjerno obmanjivanje javnosti i skupljanje političkih poena. Svjesni toga da nismo napravili što smo planirali u palijativi, ubrzavamo rad na tome i u najkraćem roku ćemo napraviti prvi iskorak. Pripremamo dokumentaciju i objektivno, negdje 2026. u lipnju možemo početi graditi dom. To je realno. Uvijek govorim otvoreno o planovima, rokovima i financijama. Kad kažete 'do svake hiže voda, do svake hiže cesta', to je super, samo ne znate nikad do koje i kada. To su stvari gdje se razlikujem i tako će to i ostati. To jeste teži put, ali je jedini ispravni.

Osim ovih stvari koje ste spomenuli kao plan za budućnost, koja je još Vaša vizija i plan za Zagorje za iduće četiri godine?

Kolar: Uz dogradnju škola i sportskih dvorana kroz NPOO, tu je EMKA Pregrada, gdje ćemo imati preddiplomski studij sestrinstva i fizioterapeuta i pripremamo diplomski studij. Gradit ćemo Astro –centar u Hraščini, otkupili smo 11,5 tisuća kvadrata zemljišta za vanjsku učionicu i edukativnu stazu, od župe uz suglasnost biskupije otkupili smo zemljište za izgradnju samog centra i to će biti dva dodatna veća projekta koje ćemo realizirati u iduće četiri godine. Nastavit ćemo razvoj infrastrukture. Dodatno ćemo ulagati u Stubičke Toplice, idemo u energetsku obnovu objekta Toplice. Radimo na pilot projektu s općinama Zagorska Sela i Kumrovec i Gra-

'Kada pribrojimo sve iznose, zajedno s privatnim investicijama koje su u ovom trenutku koje se izvode i koje će se izvoditi u 2025., 2026. i prvoj polovici 2027. godine, u KZŽ će, što kroz privatni sektor, što kroz naše i i što kroz investicije JLS, biti preko 500 milijuna eura investicija'

dom Klanjcem, REGEA - om i GDCK Klanjec. Županija će postaviti punionice za električne automobile u Klanjcu i Zagorskim Selima, koristit ćemo je u Kumrovcu i u Zaboku na Bračku gdje već postoje, dajemo jedan električni automobil, a drugi ćemo još kupiti i imat ćemo prijevoz iz Zagorskih Sela do doktora u Kumrovcu, Klanjcu, gdje je i sud, gruntovnica, katastar, MUP, Porezna, da ljudi lakše mogu obavljati svoje potrebe, posebno staračka domaćinstva, oni koji nemaju vozačke dozvole i prijevoz, a prevozit će se i do bolnice u Bračku. To će biti pilot projekt, i ako se pokaže dobrim, širit ćemo takvu mrežu po čitavoj županiji. nadalje, na 37 školskih objekata i ambulanti postavit će se solarni panel krovovi. Prvi u Hrvatskoj smo to napravili za zdravstvene ustanove, bolnicu u Zaboku pa u Krapinskim Toplicama, a počet će uskoro i radovi na parkiralištu kod OB Zabok, gdje će kompletno parkiralište biti natkrito solarnim panelima. Mi smo kao tadašnji osnivači s REGEA

'Nikad se nije više stanova gradilo u Zagorju, mladi ljudi su prepoznali kvalitetu života i ovdje žele stvoriti svoj dom i obitelj. Stanovi se prodaju prije nego što zgrada dobije konture, to govori o kvaliteti života ovdje'

- om to kompletno pripremili, sada će nova garnitura to provesti, a kada vratimo natrag bolnicu, onda ćemo dalje nastaviti razvijati projekte koje smo planirali na tom području. Za kraj, Vaša poruka Zagorkama i Zagorcima povodom Dana Krapinsko – zagorske županije?

Kolar: Hvala svima na velikoj potpori i na partnerstvu. Radimo uz potporu civilnog društva i imamo

sjajne udruge na području KZŽ, u njima rade sjajni ljudi, volonteri koji svoje vrijeme daju za razvoj zajednice i opće dobro i to nam je velika podrška u realizaciji projekata. Hvala Gospodarskoj i Obrtničkoj komori, ravnateljima škola, zdravstvenih ustanova, ravnateljima županijskih ustanova, pročelnicima i pročelnicama, Županijskoj skupštini,

mojoj zamjenici Jasni. Bez zajedničke suradnje, motivacije i cilja ne bi bilo moguće sve to napraviti. Stoga hvala svima, i medijima, jer u brendiranju i promociji županije i njihova je uloga velika. Hvala svima na podršci i suradnji, a mi ćemo se i dalje truditi davati svoj maksimum, zajedno s našim općinama i gradovima, s kojima je suradnja na izuzetno visokoj razini. Svi zajedno stvaramo bolje uvjete da nam ljudi ostanu ovdje živjeti, raditi, osnivati obitelj. Trudit ćemo se biti i dalje najbolja županija u Hrvatskoj po povlačenju investicija, da nam dolaze novi investitori sa čistim i naprednim tehnologijama, s uvođenjem robotike, umjetnom inteligencijom, sve u cilju što većih plaća i višeg standarda života naših ljudi. Moramo štititi okoliš zbog sebe, svoje djece, unučadi i onih koji dolaze u naše prekrasno zeleno Zagorje kao turisti, da bi uživali u prirodnim ljepotama i onome što im mi nudimo kroz naše toplice, muzeje, gastro i eno ponudu i kroz naš karakter, kao ljudi, uz ono naše vječno 'Dobro nam došel, prijatel'.

I.

U Zagorju su ponovno spremne dvije dodatne generatorske postaje, a nakon više od dva desetljeća naknada koju 'raketari' primaju porasla je sa 100 eura na 150 eura mjesečno

Sustav obrane od tuče spreman je za nadolazeću sezonu, s radom počinje već 1. svibnja

Zbog klimatskih promjena, sve češće smo svjedoci da tuča padne već u travnju, a ove godine je čak zabilježena i krajem ožujka, tek par tjedana nakon što je Salatko najavio da će nas i ove godine zadesiti prije 1. svibnja

Kovačić/M. Čaržavec HRVATSKO ZAGORJE

Sustav obrane od tuče spreman je za nadolazeću sezonu, a s radom će započeti već 1. svibnja, nešto ranije nego prethodnih godina. Riječ je o rezultatima koordinirane suradnje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), a sve s ciljem osiguravanja pravovremene i učinkovitije zaštite poljoprivrednih kultura diljem Hrvatske. Ove godine predviđeno je značajno povećanje obuhvata sustava – za čak 10 posto, i to kako po broju lokacija, tako i po broju angažiranih operativaca. Povećanje kapaciteta dolazi kao odgovor na klimatske promjene koje svake godine donose sve učestalije i intenzivnije vremenske nepogode, uključujući i tuču koja može izazvati ozbiljne štete na poljoprivrednim površinama.

U skladu sa Zakonom - Nakon dvije godine borbe, konač-

Salatko: 'Kad sam za Zagorje.com najavio tuču već u travnju, neki su me vrijeđali da sam 'baba Vanga', a kad se potom dogodila tuča u ožujku, odgovorio sam im da me mogu zvati i 'deda Vangljin', ali da je stvarnost takva kakva jest'

no smo uspjeli, obrana od tuče počet će u skladu sa Zakonom, točnije, 1. svibnja 2025. godine – rekao je Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske. Naime, iako su zakonske odredbe oduvijek takve, svjedoci smo kako prijašnjih godina sustav obrane od tuče, za čije je operativno provođenje nadležan i odgovoran Državni hidrometeorološki zavod, ne samo da nije počinjao 01. svibnja, već nije bio niti spreman za početak. Generatori za obranu od tuče nisu bili na vrijeme servisirani, a niti srebrov jodid, kojeg generatori raspršuju u tučonosne oblake, nije na vrijeme bio dostavljan 'raketarima', no, ove godine, očito, sve će biti spremno na vrijeme. Inače, namjerno smo 'raketare' stavili pod navodne znakove, budući da je sustav obrane od tuče protugradnim raketama ukinut i, kako se čini, teško da će ikad više biti vraćen, tako da su raketari sad zapravo 'operateri protugradnim generatorima'. A koliko je važno da obrana od tuče počne na vrijeme, pa čak i da se u budućnosti pomakne na ranije datume, Salatko je više puta isticao i, nažalost, bio je u pravu. Zbog klimatskih promjena, sve češće smo svjedoci da tuča padne već u travnju, a ove godine je čak zabilježena i krajem ožujka, tek par tjedana nakon što je Salatko najavio da će nas i ove godine zadesiti prije 1. svibnja.

Dvije dodatne generatorske postaje

- Kad sam za Zagorje.com najavio tuču već u travnju, neki su me vrijeđali da sam 'baba Vanga', a kad se potom dogodila tuča u ožujku, odgovorio sam im da me mogu zvati i 'deda Vangljin', ali da je stvarnost takva kakva jest. Uvijek naglašavam da se tuča ne može predvidjeti, da se situacija može promijeniti iz sata u sat, a pogotovo se ne može predvidjeti točna lokacija gdje bi tuča mogla padati – priča nam Salatko. Također, podijelio je s nama i dvije dobre vijesti. Jedna od njih je da je nakon više od dva desetljeća naknada koju raketari primaju porasla sa 100 eura na 150 eura mjesečno, a druga je da su u Zagorju ponovno spremne dvije dodatne generatorske postaje, čiji je broj proteklih godina u Zagorju drastično smanjen po nalogu DHMZ-a. –Na inicijativu načelnice Općine Zagorskih Sela, Ksenije Krivec Jurak, ponovo se uspostavlja postaja broj 23, između Zagorskih Sela i Miljane, koja bi trebala dodatno štititi taj kraj od tuče, a isto je i s postajom broj 3 u Desiniću, koja proteklih godina nije radila zbog bolesti

Škreblin: 'Mi smo bili najsretniji kad su bile rakete i onda je stvarno to bilo uspješno, poljoprivreda nije stradala'

operatera, a sada će ponovno biti u funkciji - otkriva Salatko te naglašava da je velik dio Zagorja bez ikakve obrane od tuče, pogotovo onaj sjeveroistočni te poziva čelnike tamošnjih jedinica lokalne samouprave da i oni izvrše pritisak na DHMZ kako bi i njihov kraj bio koliko toliko zaštićeniji od tuče. Zagorska Sela

Na području općine Zagorska Sela djeluje oko stotinjak OPG-ova, a kako ističe načelnica Ksenija Krivec Jurak ovo je konkretna pomoć poljoprivrednicima kojima su prirodne nepogode velika prijetnja u poslovanju i opstanku. - Svake godine na području naše općine bilježimo značajne štete na usjevima. Određen broj poljoprivrednika ima osigurane usjeve i od tog su osiguranja uspijevali nadoknaditi štetu. Nakon razorne tuče u Plaviću imali smo stopostotnu štetu na svim poljoprivrednim usjevima, vinogradima... Nakon toga, štete su sve manje, ali one postoje. Bilježimo i sušne periode, a u ožujku ove godine tuča velikih padalina u Poljani Sutlantskoj, Luki Poljanskoj i Harinoj Zlaki uzrokovala je oštećenja bankina, šodranih cesta, odrona, aktiviralo se i klizište – rekla je Krivec Jurak i dodala kako je procedura do ponovnog uspostavljanja generatorske postaje trajala dvije godine. - Ove godine smo naišli na odobrenje od strane DHMZ-a, odnosno Ministarstva poljoprivrede koje je donijelo odluku o dodatnom

financiranju za nekoliko generatora na području Krapinsko – zagorske županije. Bili smo uporni i uspjeli. Ovo je važan korak u zaštiti naših OPG-ova i ruralnog razvoja. Drago mi je što su institucije prepoznale ovu potrebu i brzo reagirale - zaključila je Krivec Jurak. Desinić

Općina Desinić proteklih je godina, prema riječima načelnika Zvonka Škreblina, dosta dobro prolazila što se tuče tiče. Tuče je bilo, ali ne u tolikom obimu da bi se proglasila elementarna nepogoda. Prije 15 godina to je bio slučaj, ali od tada je situacija relativno dobra, doda-

Krivec Jurak: 'Ovo je važan korak u zaštiti naših OPGova i ruralnog razvoja'

je. Veće su štete nanijeli mraz i poplave, ali ponovna aktivacija postaje 3 veliki je plus, kaže. - Mi smo bili najsretniji kad su bile rakete i onda je stvarno to bilo uspješno, poljoprivreda nije stradala. Od klimatskih izazova ne možemo pobjeći, ali se ljudi zbog njih boje ulagati u poljoprivredu jer - i ako je osiguravaju, šteta do koje dođe ne nadoknadi se u potpunosti. Osim toga, klimatske nepogode utječu i na prinose pa je odluka za bavljenje poljoprivredom teža. Mi smo poljoprivredni kraj i zadovoljni smo jer se mladi dosta uključuju, imaju farme i time se bave. Naspram drugih općina, u dobrom smo položaju. Porasta nema, ali držimo nivo – kaže Škreblin i dodaje kako su u posljednjih godina mraz i poplave napravile veće štete od tuče. Istovremeno, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, kontinuirano se radi i na modernizaciji – testiraju se nove tehnologije i metode kako bi se sustav učinio još efikasnijim, i to ne samo za obranu od tuče, već i od suše.

Josip Salatko

Zvonko Škreblin

Ksenija Krivec Jurak

Prognostičara Kristijana Božarova pitali smo što nas čeka ovog proljeća i ljeta u Zagorju

'Zima u Zagorju bila je hladnija i sušnija nego posljednjih šest, a pred nama je još jedno vruće ljeto'

Većina oborina je pala u obliku kiše, ali i ukupna količina kiše bila je manja od normale pa možemo reći da smo imali malo sušniju zimu od prosjeka – kaže Božarov

Sabina

Pušece HRVATSKO ZAGORJE

Vremenska prognoza nešto je što uvijek zanima građane. I ona kratkoročna, 'za sutra', ali i ona dugoročna, za godišnje doba koje slijedi. No, takve je prognoze teško dati, slažu se svi prognostičari. Ipak, pokušali smo saznati od našeg prognostičara Kristijana Božarova što nas čeka ovog proljeća i ljeta u Zagorju, a ujedno ga zamolili i za kratku analizu protekle zime. Bez značajnijeg snijega Kako kaže, na području cijele Hrvatske, tako i kod nas u Zagorju, ovo je bila još jedna zima toplija od prosjeka u odnosu na klimatološko razdoblje 1991. do 2020. - No, ako pogledamo samo posljednjih neko-

Božarov: "Većina dostupnih projekcija pokazuje da bi topliji dio godine trebao biti iznadprosječan po pitanju temperature pa je lako moguće da nas čeka još jedno vruće ljeto. Naravno, to ne znači da neće biti ugodnijih razdoblja"

liko zima, kod nas na sjeverozapadu ova zima bila je malko hladnija od posljednjih šest. Ako se prisjetimo pretprošle zime, tada su tem-

perature ipak bile više nego ove zime. Količina snijega bila je i dalje značajno ispod normale, praktički pravi snijeg nismo ni imali. Zabilježeno je samo nekoliko dana s tankim dekorativnim snježnim pokrivačem, a tridesetogodišnji prosjek ima preko 30 dana sa snijegom u zimskoj sezoni. Većina oborina je pala u obliku kiše, ali i ukupna količina kiše bila je manja od normale pa možemo reći da smo imali malo sušniju zimu od prosjeka – kaže Božarov, dodajući da je čak i na planinskim meteorološkim stanicama zima bila toplija i siromašna snijegom pa ne čudi da u Hrvatskom zagorju nismo imali značajniji snijeg. - Izostanak ozbiljnijeg snijega posebno je primjetan u posljednjih pet - šest godina kad se nižu zime bez snijega ili samo s malo bljuzge. Po svim projekcija-

ma će se trend relativno blagih zima nastaviti i u bližoj budućnosti. To naravno ne znači da više uopće neće biti snijega i hladnih dana, ali će takve zimske epizode biti kraće i rjeđe – ističe Kristijan Božarov. Proljeće i ljeto

Prognoza za nastavak proljeća i za ljetne mjesece je vrlo nezahvalna i teško ju je dati, dodaje. - Većina dostupnih projekcija pokazuje da bi topliji dio godine trebao biti iznadprosječan po pitanju temperature pa je lako moguće da nas čeka još jedno vruće ljeto. Naravno, to ne znači da neće biti ugodnijih razdoblja. Oborine je još teže predvidjeti zbog njihove lokalnosti u ljetnim mjesecima kad u nekom mjestu može ostati suho, a u susjednom mjestu se izlije prolom oblaka – napominje Božarov. (sp)

Predstavljene komunikacijske ploče u pedijatrijskim ambulantama županijskog Doma zdravlja

'Važno je da prilagodimo okolinu djeci s teškoćama u razvoju'

Komunikacijske su table jedan od alata takozvane potpomognute komunikacije, a sadržaj tabli kreiran je upravo za potrebe komunikacije u liječničkoj ordinaciji

HRVATSKO ZAGORJE - U pedijatrijskim ambulantama županijskog Doma zdravlja postavit će se 10 komunikacijskih tabli, a prva od njih predstavljena je u srijedu, 16. travnja, u krapinskoj ambulanti upravo u Mjesecu svjesnosti o autizmu. Komunikacijske su table jedan od alata takozvane potpomognute komunikacije, a sadržaj tabli kreiran je upravo za potrebe komunikacije u liječničkoj ordinaciji i čekaonici zato što je, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek, okolinu izrazito važno prilagođavati potrebama djece.

Ploče će biti u narednom razdoblju postavljene i u preostalim pedijatrijskim ambulantama u Zaboku, Bedekovčini i Donjoj Stubici, ali i u ordinacijama obiteljske medicine koje u većoj mjeri skrbe za djecu

Cilj ploča - Mi se moramo prilagoditi djeci uvažavajući njihove potrebe, ali i različitosti, a to nam je kao Županiji istinskoj prijateljici djece iznimno važno. Osobito je važno da prilagodimo okolinu djeci s određenim teškoćama u razvoju, a ne da se oni prilagođavaju nama. Ove komunikacijske ploče iskorak su kojim djeci koja se nalaze u spektru autizma omogućimo što kvalitetniju i bolju komunikaciju i to ne samo s roditeljima, već i s pacijentima koji se također nalaze u čekaonici i medicinskim osobljem - poručila je zamjenica Petek i dodala kako je nekvalitetna komunikacija vrlo često izvor frustracija i lošeg raspoloženja. Inicijativu za izradu komunikacijskih ploča pokrenula je logo-

pedinja Lucija Mlakar na čemu joj je zamjenica Petek posebno zahvalila kao i ravnateljici Doma te pedijatricama koje su spremno prihvatile komunikacijske ploče kao dobar alat pružanja usluge najmlađim pacijentima. - Ne stajemo s različitim aktivnostima vezanim za ranu intervenciju, a uskoro ćemo i proširiti usluge - zaključila je zamjenica Petek. Komunikacijske su ploče individualizirane i prilagođavaju se

potrebama djece, rekla je autorica sadržaja tabli i logopedinja Lucija Mlakar. - Cilj ploča je olakšati komunikaciju djeci s autizmom te djeci s intelektualnim i motoričkim teškoćama koja otežano usvajaju jezik i govor. Ploče imaju simbole koji sadrže riječi koje se često koriste prije, tijekom i nakon pregleda pedijatra - poručila je logopedinja Mlakar i dodala kako komunikacijske ploče izjednačavaju prilike

za komunikaciju, ali šalju i važnu poruku o prihvaćanju različitosti te različitih oblika komunikacije. Dostupna, razumljiva i inkluzivna zdravstvena skrb Krapinsko-zagorska županija zajedno sa svim svojim ustanovama maksimalno nastoji omogućiti da zdravstvena skrb za sve građane bude dostupna, razumljiva i inkluzivna, a upravo je to, istaknula je ravnateljica Doma zdravlja Željka Žnidarić, smisao komunikacijskih ploča. - Osim ovdje u pedijatrijskim ordinacijama u Krapini, ploče će biti u narednom razdoblju postavljene i u našim preostalim pedijatrijskim ambulantama u Zaboku, Bedekovčini i Donjoj Stubici, ali i u ordinacijama obiteljske medicine koje u većoj mjeri skrbe za djecu. To su nam ambulante u Krapinskim Toplicama, Klanjcu, Pregradi, Zlataru, Konjščini i Oroslavju - poručila je ravnateljica Žnidarić i dodala kako je sljedeći korak Doma zdravlja uspostava usluga rane intervencije što je konačno omogućeno posljednjom izmjenom mreže javne zdravstvene službe. (zl)

foto: Pixsell

BUDI ZAKON – POSTANI POLICAJAC/POLICAJKA Upiši Policijsku školu 'Josip Jović' i osiguraj si siguran posao u sustavu koji štiti, pomaže i djeluje – sad je vrijeme da budeš zakon

'Tražimo onog tko je empatičan, tko razumije druge'

Policijska škola nudi dva obrazovna programa – za učenike 3. i 4. razreda srednje škole te program prekvalifikacije za odrasle koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu

Marta ČAržavec KRAPINA

Policijska škola 'Josip Jović' ponovno je krenula s kampanjom kojom mladima, ali i svim zainteresiranima, otvara vrata u svijet policijskog poziva – dinamičnog, humanog i izazovnog zanimanja koje nudi sigurnu budućnost. U sklopu kampanje 'Budi zakon', kroz interaktivne prezentacije, demonstracije i osobna iskustva učenika i djelatnika, iz prve smo ruke doživjeli kako izgleda školovanje za policajca, koje vještine su potrebne, ali i zašto je upravo sada pravi trenutak za prijavu. Dodatan začin bila je atmosfera puna akcije, praktičnih prikaza i mladenačkog entuzijazma.

Snalažljivost i mentalna spremnost

Svoje iskustvo o tome kako je to školovati se i raditi u policiji s nama je podijelio hrvatski olimpijac, atletičar, bacač kladiva, Matija Gregurić. - Odlučio sam postati policajac jer je to zanimanje dinamično, humano i vrijedno. Sestra mi je također policajka, pa sam znao iz prve ruke što me čeka. Završio sam školovanje u 18. generaciji, puno sam naučio, a pamtim ga po prijateljstvima. Danas, gdje god da dođem u Hrvatskoj, nekog poznajem - ispričao je Matija, pravi primjer kako se uspješno spaja posao i karijera, a koji danas radi u Službi za policijski trening u sklopu Policijske akademije. Radno vrijeme? Od 7 do 15, a nakon toga tre-

Werhas: 'Interes je velik, gotovo četiri puta veći od kapaciteta koje imamo, što potvrđuje da mladi prepoznaju vrijednost ovog poziva'

Gregurić: 'Ima i težih dana u kojima morate biti jaki mentalno, ali i na to vas pripreme u školi'

ning na Maksimiru. - Zahtjevno je, ali mi je škola puno pomogla da se ostvarujem na oba polja – dodaje Matija koji se za deset godina i dalje vidi u Službi za policijski trening, ali su mu i cilj slijedeće Olimpijske igre. Na pitanje koje su to osobine koje čine dobrog policajca, Matija odgovara bez zadrške: - Snalažljivost. U nekim situacijama morate u sekundi donijeti najbolju moguću odluku. To se može naučiti, kao i rukovanje kratkim i dugim oružjem. Ima i situacija u kojima morate reagirati na više razina odjednom, povezivati stvari uzročno-posljedično. Nažalost, ima i težih dana u kojima morate biti jaki mentalno, ali i na to vas pripreme u školi – zaključuje. Disciplina i timski rad

Da zanimanje policajca nije rezervirano samo za muškarce, dokazuje i polaznica Lorena Galeković iz Mraclina, koja kaže da ju je privukla mogućnost pomaganja ljudima i rad u timu. - Odlučila sam se za ovo zanimanje jer je dinamično, rad je s ljudima, volim pomagati. Preporu-

Galeković: 'U policijskoj školi naučila sam kontrolirati emocije, biti razumna i prilagodljiva, slušati druge'

čila bih svima koji vole disciplinu i timski rad. U policijskoj školi naučila sam kontrolirati emocije, biti razumna i prilagodljiva, slušati druge. Nije uvijek lako, muškarcima je čak i lakše, ali uz trud i upornost sve se može. Moji su na moju odluku ponosni, iako sam jedina iz obitelji koja je krenula ovim putem – rekla je Lorena.

Dva obrazovna programa

O aktualnim programima, prijavama i mogućnostima govore brojke. Kako navodi Lidija Werhas, pedagoginja Policijske škole, interes za

školovanje raste iz godine u godinu. - Natječaj je objavljen 7. travnja, a prijave su već u tijeku. Do sada imamo preko 200 prijavljenih kandidata. Postupak je ubrzan, sve se obavlja preko sustava e-Građani, a programi su namijenjeni i mladima i odraslima - pojašnjava Werhas. Policijska škola nudi dva obrazovna programa – za učenike 3. i 4. razreda srednje škole te program prekvalifikacije za odrasle koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu.

Besplatno školovanje

Školovanje je potpuno besplatno, a učenici primaju stipendije – 250 eura mjesečno za maloljetne učenike i 150 eura za odrasle polaznike. - Osigurani su i smještaj, prehrana, vozački ispit, pripreme za maturu i sve što je učenicima potrebno. Nakon završenog programa, kandidati odmah dobivaju posao. Interes je velik, gotovo četiri puta veći od kapaciteta koje imamo, što potvrđuje da mladi prepozna-

ju vrijednost ovog poziva. Tražimo onog tko je empatičan, tko razumije druge, a ostalo se sve može steći - zaključuje Werhas. U Policijskoj školi 'Josip Jović' ne traže savršenstvo. Traže motivaciju, empatiju i volju. Sve ostalo se uči, vježba i razvija. Ako i ti želiš biti dio sustava koji štiti, pomaže i djeluje – sad je vrijeme da budeš zakon.

Lidija Werhas

Matija Gregurić

Lorena Galeković

Sigurnost prometa tijekom prvog tromjesečja 2025. godine u Krapinsko – zagorskoj županiji

Čak 174 nesreće na zagorskim

prometnicama,

smrtno stradale tri osobe

Nadzorom prometa policijski službenici utvrdili su 5.284 prekršaja u cestovnom prometu što je za 0,2 posto manje nego u prvom tromjesečju 2024. godine

HRVATSKO ZAGORJE - Na području Policijske uprave krapinsko-zagorske tijekom prvog tromjesečja 2025. godine dogodile su se 174 prometne nesreće. U prometnim nesrećama sudjelovalo je 387 sudionika, od kojih su 263 vozača, 120 putnika i četiri pješaka. U trenutku nesreće pod utjecajem alkohola bila su 32 vozača, odnosno 12,2 posto vozača, dok je prošle godine pod utjecajem alkohola bilo 15,3 posto vozača, tako da je tijekom prvog tromjesečja 2025. godine došlo do smanjenja udjela alkoholiziranih vozača u prometnim nesrećama za 3,1 posto.

Uzroci

Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama s nastradalim osobama su u pogreškama vozača, a to su brzina neprimjerena uvjetima na cesti, uslijed nepoštivanja prednosti

Prema vrstama prometnih nesreća najviše se nesreća s nastradalim osobama dogodilo prilikom slijetanja vozila s kolnika

prolaska, nepropisnog kretanja vozila kolnikom, te vožnja na nedozvoljenoj udaljenosti. Prema vrstama prometnih nesreća najviše se nesreća s nastradalim osobama dogodilo prilikom slijetanja vozila s kolnika i to 16 nesreća, zatim bočni sudari 13 nesreća, te međusobnih sudari vozila iz suprotnih smjerova deset nesreća, vožnja

u slijedu sedam nesreća, te nalet na pješaka i usporedna vožnja po

tri nesreće. Od ukupnog broja, 119 nesreća bilo je s materijalnom šte-

tom, 52 nesreće s ozlijeđenim osobama. U tim nesrećama teško je ozlijeđeno 16 osoba, lakše su ozlijeđene 54 osobe, a tri prometne nesreće bile su s poginulim osobama u kojima su smrtno stradale tri osobe i to: vozač osobnog automobila, vozač motocikla i pješak. Prekršaji

Nadzorom prometa policijski službenici utvrdili su 5.284 prekršaja u cestovnom prometu što je za 0,2 posto manje nego u prvom tromjesečju 2024. godine. Od ukupnog broja prekršaja njih, 5.284, utvrđeno je 2.269 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila, 228 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 285 prekršaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje, 655 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa tijekom vožnje te 1.847 ostalih prekršaja. (zl)

BURZA RADA U ožujku 2025. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 187 nezaposlenih osoba

U ZAGORJU SU NAJTRAŽENIJI ZAVARIVAČI I ODGOJITELJI PREDŠKOLSKE DJECE

U usporedbi s veljačom 2025. broj nezaposlenih smanjio se za 3,3% ili 55 osoba, a u odnosu na ožujak 2024. godine broj nezaposlenih manji je za 14,5% ili 270 osoba

HRVATSKO ZAGORJE – Ukupno su u ožujku 2025. iz evidencije nezaposlenih izašle 242 osobe (18,2% manje nego u ožujku 2024. godine). Od toga je zaposleno 188 osoba, i to: 169 osoba (89,9%) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 19 osoba (10,1%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 34 osobe ili 20,1%, Trgovina na veliko i malo – 28 osoba ili 16,6%, Građevinarstvo – 25 osoba ili 14,8%, te Obrazovanje – 18 osoba ili 10,7%. U ožujku 2025. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 187 nezaposlenih osoba (3,1% manje nego u ožujku 2024. godine). Krajem ožujka 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1.597 osoba.

Nezaposleni

U usporedbi s veljačom 2025. broj

Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u prerađivačkoj industriji, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, obrazovanju i građevinarstvu

nezaposlenih smanjio se za 3,3% ili 55 osoba, a u odnosu na ožujak 2024. godine broj nezaposlenih manji je za 14,5% ili 270 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih žene čine 51,2% (817 osoba), a muškarci 48,8% (780 osoba).

U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 3,8 postotnih bodova. Najveći apsolutni broj registriranih nezapo-

slenih osoba je na području ispostave Krapina (381 ili 23,9% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Zlatar (369 ili 23,1%), ispostavi Zabok (336 ili 21,0%), te u ispostavi Donja Stubica (291 ili 18,2%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (104 ili 6,5%) i ispostavi Klanjec (116 ili 7,3%). U usporedbi s istim mjese-

com 2024. godine, evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim ispostavama, najviše u ispostavama Zlatar (za 25,2%) i Donja Stubica (za 16,6%), a najmanje u ispostavi Zabok (za 6,4%). Potrebe za radnicima U mjesecu ožujku 2025. godine po-

slodavci su prijavili 587 potreba za radnicima što je za 30,7% više nego u prethodnom mjesecu, te za 11,6% više u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 134 radnika ili 22,8%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 107 radnika ili 18,2%, Obrazovanje – 74 radnika ili 12,6%, te Građevinarstvo – 57 radnika ili 9,7%. Najtraženija zanimanja u ožujku 2025. g. bila su: Zavarivač/zavarivačica (57), Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (33), Doktor/ doktorica medicine (27), Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (22), Prodavač/prodavačica (21), Kuhar/kuharica (20), Strojarski tehničar/strojarska tehničarka (16), Čuvar/čuvarica (15), Šivač/ šivačica tekstilnih i odjevnih predmeta (12), Konobar/konobarica (11), Vodoinstalater/ vodoinstalaterka (11), Čistač/Čistačica (11), Stolar/ stolarica (10). (zl)

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina, u suradnji s partnerima, prošlog je utorka organizirao zanimljiv događaj

nikad veći izbor Održan 'Dan profesionalnog usmjeravanja'

Sudjelovalo je oko 40-ak izlagača, a događaj, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svim zainteresiranim građanima koji razmišljaju o daljnjem obrazovanju, prekvalifikaciji ili promjeni karijere, posjetilo je preko 500 posjetitelja

Marta Čaržavec KRAPINA

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina, u suradnji s partnerima, prošlog je utorka organizirao 'Dan profesionalnog usmjeravanja' čije je treće izdanje u Krapinsko – zagorskoj županiji ugostila sportska dvorana Srednje škole Krapina. Sudjelovalo je oko 40-ak izlagača, a događaj, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svim zainteresiranim građanima koji razmišljaju o daljnjem obrazovanju, prekvalifikaciji ili promjeni karijere, posjetilo je preko 500 posjetitelja. Kroz prezentaciju vještina i radova, učenici srednjih škola iz Krapinsko - zagorske županije predstavili su se učenicima osnovnih škola, a srednje škole prezentirale su svoje obrazovne programe i uvjete upisa. Svoje aktivnosti predstavila su i brojna visoka učilišta i fakulteti, kao i ustanove za obrazovanje odraslih. Pridružile su se i važne javne službe – Policija, Zavod za hitnu medicinu, MORH Područni odsjek za poslove obrane KRAPINA, Javna vatrogasna postrojba i Vatrogasna zajednica KZŽ – koje su mladima približile svoje zanimljive i odgovorne profesije. Za sve ostale posjetitelje – zaposlene i nezaposlene – bile su dostupne informacije o obrazovanju odraslih, uključujući i vaučere za obrazovanje koje dodjeljuje HZZ. Na raspolaganju su bili i informativni materijali kao i pomoć CISOK savjetnika pri pretraživanju informacija relevantnih za donošenje odluka o daljnjem obrazovanje, zapošljavanju i razvoju karijere.

Pad nezaposlenih i prekvalifikacije

Predstojnik HZZ PU Krapina, Goran Vukmanić, istaknuo je podatak o nikad više zaposlenih i nikad

Kroz prezentaciju vještina i radova, učenici srednjih škola iz Krapinskozagorske županije predstavili su se učenicima osnovnih škola, a srednje škole prezentirale su svoje obrazovne programe i uvjete upisa

Posebnu pažnju na 'Danu profesionalnog usmjeravanja' privukle su atraktivne prezentacije škola

manje nezaposlenih osoba u KZŽ. - Prema zadnjim podacima HZZOa, u KZŽ zaposleno je gotovo 42.000 osoba, a broj nezaposlenih prema podacima od kraja ožujka ove godine, iznosi 1597. Time je stopa nezaposlenosti rekordno niska - 3,7 posto. Došli smo na, rekli bismo, prirodnu nezaposlenost – rekao je Vukmanić pa se dotaknuo i strane, radne snage. - Strana radna snaga radi poslove za koje naši ljudi, možda, nisu zainteresirani. Oni ne uzimaju našim ljudima poslove, ali naša procjena je da je trenutno oko 3500 do 4000 stranih radnika radi na području naše županije – poručio je, a o vaučerima za obrazovanje koje dodjeljuje HZZO istaknuo kako je interes prilično velik, a da ih najviše koriste zaposlene osobe. - Svaka osoba na području RH u radno aktivnoj dobi može isko-

ristiti vaučer za obrazovanje. Interes je poprilično velik, a najveći kod zaposlenih osoba. Imamo velik broj ljudi zainteresiranih za kvalifikacije iz IT sektora. Potrebna su nova znanja koja naše ljudi prate i žele – zaključio je Vukmanić. Velika mogućnost biranja

Župan Krapinsko – zagorske županije, Željko Kolar, nadovezao se kazavši kako se tržište rada, u proteklih deset godina, strahovito promijenilo. Danas govorimo, kako je rekao, o zanimanjima koja će nam trebati u budućnosti, a za koje, u ovom trenutku, ne znamo kako će se zvati. - Bitno da učenicima omogućimo dobar izvor informacija ka-

ko bi se lakše opredijelili za usmjerenje. Izuzetno je bitno da donesu odluku temeljem što više informacija, da osim teorije, vide i praksu i upravo je zato ovaj sajam izuzetno bitan. Sve naše srednje škole prikazuju djeci ono što će oni raditi u svom radnom vijeku, da nemaju imaginarnu struku već da na licu mjesta vide što donosi određeno zanimanje, odnosno smjer – rekao je Kolar. Dodao je kako mladi ljudi danas imaju nikad veću mogućnost biranja i zato su ovakve prezentacije bitne. Uz to, napomenuo je kako je veliki plus u KZŽ ponuda poslova u sjajnim tvrtkama. - U posljednjih desetak godina povećali smo investicije za 183 posto, po visini osobnog dohotka smo na 5. mjestu u RH, imamo razvijenu infrastrukturu, odlične sadržaje i civilno

društvo, stoga mladi ljudi imaju sve preduvjete da ostanu raditi i živjeti ovdje. To je zatvoreni ciklus, sve treba biti na razini – o jaslica, preko obrazovanja, do posla i stvaranja obitelji – rekao je Kolar.

Deficitarna zanimanja

Stanje sa zaposlenima, kao i u ostatku županije, preslikalo se i na Grad Krapinu. No, gradonačelnik Krapi-

ne i saborski zastupnik Zoran Gregurović ističe kako živimo u vremenu kada je evidentan nedostatak radne snage, pogotovo onih deficitarnih zanimanja. - Usudio bih se reći da dolazimo do toga da su sva zanimanja deficitarna. Na području Krapine, u proteklih četiri godine, sagrađeno je oko 45.000 kvadrata novih poslovnih jedinica. Ponuda posla je puno veća, potrebe su velike, ali se to teško može popuniti. Sigurno da postoje neka zanimanja gdje postoji i višak radne snage, ali ovo je prilika da djeca vide koje su im mogućnosti kasnijeg zaposlenja pa temeljem toga mogu i lakše donijeti odluku o smjeru kojim će nastaviti svoj životni i radni put –rekao je Gregurović. A da je teško, kirurški precizno, definirati obrazovne programe, poručio je predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek. - Ovdje učenici imaju priliku izabrati škole, zanimanja kojim se u budućnosti žele baviti. Drago mi je da se tu pridružio i velik broj poduzetnika, naših partnera u organizaciji. Mislim da ne treba posebno naglašavati važnost školovanja, pogotovo u današnje vrijeme kada to dolazi sve više do izražaja. Ne smijemo upasti u zamku da će umjetna inteligenci-

ja rješavati sve naše probleme. Iza svega stoji i uvijek će stajati čovjek i zato je stjecanje znanja i vještina jednako važno, ako ne i važnije nego ranije. U zadanim okolnostima, kada je vrlo teško predvidjeti koja će zanimanja opstati u budućnosti, teško je kirurški precizno definirati obrazovne programe. Ali, opća znanja su važna, a važna su i stjecanja specifičnih vještina koja nam omogućavaju kratkoročnu konkurentnost, ali i traženje što bolje pozicije za svakog pojedinca i tvrtku u budućnosti - objasnio je Švaljek. Važan dan uz atraktivne prezentacije Da je ovo važan dan za srednje škole KZŽ, poslodavce, gospodarsku i obrtničku komoru, ali i za učenike osnovnih škola, rekao je ravnatelj SŠ Krapina i voditelj Aktiva ravna-

telja srednjih škola KZŽ Ivica Rozijan. - Ovo je prilika da učenici dobiju sve moguće informacije kako bi se mogli odlučiti koji bi od programa mogli odabrati za daljnje obrazovanje. Ovakav način prezentacije pokazao se kao dobra praksa jer učenici otklanjaju dileme oko tih važni odluka – rekao je Rozijan. Posebnu pažnju na 'Danu profesionalnog usmjeravanja' privukle su atraktivne prezentacije Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok uz kratku modnu reviju, Srednja škola Krapina uz reviju frizura, Glazbena škola Pregrada uz glazbene izvedbe i Policijska škola 'Josip Jović' koja se po prvi puta prezentirala na ovom događaju i to kroz CSI radionice, demonstraciju naoružanja te testiranje tjelesnih sposobnosti.

Željko Kolar

Zoran Gregurović

Goran Vukmanić

Anđelko Švaljek

Ivica Rozijan

Osigurano 10 tisuća eura za informatičko osnaživanje

KRAPINA - Na konferenciji za medije predstavljen je 10.000 eura vrijedan Javni poziv za udruge u području skrbi za umirovljenike i starije osobe. Javni su poziv predstavili župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek te predsjednica županovog Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi Đurđa Mohač iz Hrvatske stranke umirovljenika, u prisustvu članova Skupštine iz reda Hrvatske stranke umirovljenika u mandatu 2021. - 2025. godine Stanka Majdaka i Stjepana Muheka te u madnatu 2017. - 2021. Štefanije Kolar. Radi se o Javnom pozivu čija je primarna svrha jačanje informatičkih resursa udruga umirovljenika, koji je otvoren do 15. lipnja 2025. godine i za kojeg je u proračunu Županije predviđeno 10.000 eura. -Pozivam sve udruge umirovljenika da se jave na ovaj natječaj, da iskoriste sredstva i poboljšaju svoje uvjete rada. Na inicijativi za osmišljavanje natječaja zahvaljujem našim partnerima iz Hrvatske stranke umirovljenika, ljudima koji su u proteklim godinama dali nemjerljiv doprinos u kreiranju naših politika, ljudima koji su i danas s nama - rekao je župan Kolar te najavio da će se sljedeći tjedan održati i potpisivanje ugovora o 70.000 eura vrijednom županijskom sufinanciranju rada Matice umirovljenika Krapinsko - zagorske županije, dok se početkom svibnja očekuje i raspisivanje participativnog proračuna za osobe treće životne dobi. Inicijativu za provo-

đenje Javnog poziva za udruge u području skrbi za umirovljenike i starije osobe podnio je županov Savjet za umirovljenike i osobe treće životne dobi 2023. godine, te je iste godine raspisan i prvi natječaj. -Do danas smo računalima i pisačima opremili 15 udruga, koje sada mogu jednostavnije i kvalitetnije raditi. O objavljivanju ovogodišnjeg natječaja smo obavijestili sve udruge umirovljenika, koje pozivam da se prijave i iskoriste priliku za dodjelu sredstava koje smo osigurali u županijskom proračunu Natječaj je prvenstveno namijenjen jačanju informatičkih resursa, no treba reći da smo ove godine ostavili mogućnost nabave dodatne uredske opreme te dodatnim sitnim invetarom, poput kuhala ili čak društvenih igara koje bi služile za druženje umirovljenika - rekla je prdsjednica Savjeta za umirovljenike i oso-

be treće životne dobi Đurđa Mohač. Zamjenica župana Jasna Petek dodatno je pojasnila da se u okviru ovog Javnog poziva može tražiti 100 postotno sufinanciranje, s najmanjim iznosom od 200 eura te s najvećim od 1.000 eura. -Mogu se prijaviti organizacije civilnog društva koje provode aktivnosti s umirovljenicima i starijim osobama, -organizacije civilnog društva čija je informatička oprema starija od 5 godina, te irganizacije civilnog društva koje su odlukom ili drugim aktom upravljačkog tijela udruge osnovale urede za umirovljenike odnosno klubove za umirovljenike. Dokumentacija za prijavu projekata podnosi se isključivo elektroničkim putem, putem online servisa e-prijava. Isto tako, važno je napomenuti da je rok za prijavu do 15. lipnja - navela je zamjenica župana Petek. (zl)

Gradonačelnik Šimunić upriličio prijem za sugrađane koji su ostvarili iznimna postignuća

OROSLAVJE - U Gradu Oroslavju, održan je prijem kod gradonačelnika Viktora Šimunića za iznimna postignuća. Gradonačelnik je upriličio prijem za šahiste koji su u 2024. godini osvojili 1. kadetsku ligu Centar, a na državnom prvenstvu osvojili su 2. mjesto, Juniori su osvojili 2. juniorsku ligu Centar i kvalificirali se u 1. juniorsku ligu (12 najboljih klubova u RH), Seniori su osvojili županijski kup i bili su 2. u 3A ligi Centar. U 2025. Kadeti su ponovili osvajanje 1. kadetske lige Centar i kvalificirali se na državno finale u prosincu, dok Juniore za 2 tjedna očekuje državno juniorsko finale. Nadalje, na prijemu je sudjelovao i Roko Knezić koji je ostvojio titulu bowlingaša Hrvatske za 2024. godinu u seniorskoj kategoriji, u 2025. godini osvojeno je 1. mjesto u prvenstvu Hrvatske ekipno (petorke), 2 mjesto mješoviti parovi, 3. mjesto Prvenstvo

Hrvatske, 1. mjesto Kup Hrvatske (pojedinačni). Iznimno postignuće ostvarila je i Marina Skušić vlasnica Iris Croatica, najboljeg apartmana u Hrvatskoj koji već 2 godine za redom osvaja najbolje ocjene na bookingu. Apartman je prepoznat po cijeloj hrvatskoj a odiše zagorskim zelenilom s dozom modernog dizajna i elegancije, te je odličan za obiteljski odmor s djecom. - To su ljudi koji su ostvarili iznimne uspjehe i doprinijeli ugledu grada Oroslavja. Priznanja su uručena u znak zahvalnosti i priznanja za trud, rad i izuzetne rezultate postignute na različitim područjima. Ponosni smo što naš grad ima ljude koji svojim zalaganjem i uspjesima pokazuju što znači izvrsnost i predanost. Ova priznanja nisu samo simbol zahvale, već i poticaj drugima da slijede primjer ovih izvrsnih mladih ljudi – kažu u Gradu Oroslavju. (zl)

Grad Krapina primjer je dobre prakse u podršci udomljenoj djeci i obiteljima, stoga je održan sastanak Vijeća udomljene djece i mladih Krapinsko-zagorske županije

'Želimo čuti potrebe djece, kako bi im mogli pružiti bolju uslugu'

KRAPINA - U vijećnici Grada

Krapine održan je sastanak Vijeća udomljene djece i mladih Krapinsko-zagorske županije koje je osnovano u veljači ove godine pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Bolja socijalizacija

Udomiteljstvo je jedan oblik smještaja kojim se osigurava skrb i potpora djetetu ili odrasloj osobi u poticajnom i pozitivnom obiteljskom okruženju, a u četvrtak je predstavljeno spomenuto Vijeće udomljene djece i udomiteljstvo iz perspektive djece i predstavnika udomitelja. Sastanak su organizirali Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Krapinsko-zagorske županije, u suradnji s Gradom Krapina zbog svjesnosti važnosti promicanja interesa i prava djece i mladih na obiteljski život i na uključivanje u zajednicu u kojoj žive. Upravitelj Hrvatskog

zavoda za socijalni rad, Županijske službe Krapinsko-zagorske županije Sergej-Augustin Erdelja rekao je kako je ovo drugi sastanak Vijeća udomljene djece, koje je zapravo njihova želja i potreba da čuju i glas korisnika, da o djeci koja su u

udomiteljskim obiteljima ne razgovaraju samo oni, nego i da čuju djecu. – Želimo čuti njihove potrebe i želje, što oni misle o tome i na koji bi im način mogli pružiti bolju uslugu, što se još može bolje napraviti i popraviti. Od sve naše

udomljene djece smo uzeli poruke i jedna korisnica ih je pročitala na Vijeću. Tu smo naišli na veliku podršku Grada Krapine, jer je gradonačelnik socijalno osviješten i u stalnim razgovorima gledamo na koji način bi mogli još i od strane Grada pomoći djeci i na koji način im olakšati njihov boravak u udomiteljskim obiteljima, a sve u svrhu njihove bolje socijalizacije – istaknuo je Erdelja. Dodao je kako imaju suradnju i s drugim jedinicama lokalne samouprave, ali se nada da će i one pratiti primjer Grada Krapine te djeci koja su u udomiteljskim obiteljima, pružiti još više. Udomiteljske obitelji Erdelja je pojasnio kako je trenutno na području grada Krapine 4 udomljene djece, a na području Krapinsko-zagorske županije ih je ukupno 42. Ukupno imamo 59 udomiteljskih obitelji na područ-

ju KZŽ koje se brinu za djecu i za odrasle štićenike. - Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Krapinsko-zagorske županije je preuzela udomiteljstvo u cijeloj županiji i svi udomitelji se mogu obratiti nama, a ne područnim uredima kako je to bilo do sada –naglasio je Upravitelj Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe KZŽ. Na sastanku Vijeća udomljene djece bio je i saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. - Zahvaljujem im što su prepoznali rad i socijalnu osjetljivost Grada Krapine. Mi imamo razne programe kojima potpomažemo naše sugrađane slabijeg imovinskog stanja ili koji su u potrebi. Podržavamo sve što ovo Vijeće radi i isto tako ćemo u budućnosti svakako gledati kako da dodatno pomognemo upravo udomiteljima i udomljenoj djeci –zaključio je gradonačelnik Gregurović. (zl)

Vijeće udomljene djece

INTERVJU Uoči Dana Grada Zlatara razgovarali smo s gradonačelnicom Jasenkom Auguštan - Pentek o proteklom razdoblju i planovima za budućnost

'Radilo se dobro i kvalitetno – Zlatar je u samom vrhu među gradovima po povlačenju europskih sredstava'

Najveći naglasak prošle godine bio je na prometnoj infrastrukturi – asfaltirano je najviše prometnica na našem području do sada, kaže gradonačelnica

Koliko ste zadovoljni proteklom godinom dana?

Auguštan - Pentek: Kao gradonačelnica mogu reći da sam zadovoljna razvojem Grada. No, to nije samo moje mišljenje – svi pokazatelji govore u prilog tome da smo radili kvalitetno i predano. Prema podacima Ministarstva financija, Grad Zlatar nalazi se u samom vrhu po povlačenju europskih sredstava. Ako promatramo posljednje četiri godine, naš se grad nalazi među 20 najuspješnijih u Hrvatskoj, što je zaista velika pohvala i priznanje svima koji sudjeluju u tom procesu. Svi znaju da je Grad Zlatar nekoć bio percipiran kao "grad slučaj", u lošijem stanju od ostalih gradova u našoj županiji. Nije bilo lako – trebalo je ubrzati tempo razvoja i sustavno ulagati u infrastrukturu i projekte. Danas s ponosom možemo reći da se situacija značajno promijenila. No, pred nama je još puno posla. Brojni su projekti već u pripremi ili u realizaciji, i veselimo se nastavku razvoja Zlatara. Ovdje posebno želim zahvaliti svom timu i svim djelatnicima Grada koji neumorno rade za boljitak naše zajednice.

ZL: Što je najviše obilježilo proteklu godinu?

Auguštan-Pentek: Najveći naglasak prošle godine bio je na prometnoj infrastrukturi – asfaltirano je najviše prometnica na našem području do sada, i to uz radove koje smo provodili neovisno o suradnji sa Županijskom upravom za ceste Krapinsko - zagorske županije. U ovom mandatu asfaltirano je više od 20 kilometara nerazvrstanih cesta, a kada se tome pribroje prometnice uređene u suradnji sa ŽUC-om, ta brojka postaje još veća. Izgrađeno je i uređeno više od 5 kilometara nogostupa, jer nam je sigurnost pješaka iznimno važna. I dok razgovaramo, traju radovi na uređenju nogostupa u pojedinim zlatarskim ulicama, kao i na državnoj cesti prema Zlatar Bistrici – u izgradnji su još tri kilometra pješačkih staza. Već je u planu i uređenje prometnice prema Lovrečanu, uz koju će se također izgraditi nogostup. Osluškujemo potrebe građana – postavili smo nove pješačke prijelaze, a naši sugrađani nam se i dalje javljaju s konkretnim prijedlozima koje, ako su izvedivi i opravdani, svakako uzimamo u obzir. Mnogo smo ulagali i u obnovu i izgradnju vodovodne mreže te u sanaciju postojeće infrastrukture. Protekle četiri godine obilje-

žilo je i ulaganje u modernizaciju javne rasvjete – nova rasvjetna tijela postavljena su gdje su se stvorili uvjeti, uključujući naselja koja do tada uopće nisu imala električne stupove. Ukupno je postavljeno više od 500 novih svjetiljki, a prethodno je rekonstruirana i postojeća rasvjeta. Svake godine uređujemo i dotrajale mostove – do sada su obnovljena četiri nova mosta, a izrađena je i projektna dokumentacija za još dva, na kojima uskoro krećemo s radovima. Trenutno se uređuje i jedan most kod Repna preko Županijske uprave za ceste. Posebnu pažnju posvećujemo i uređenju naših četiriju zlatarskih groblja. Uređene su staze na svakom od njih, izgrađeno je parkiralište na groblju u Belcu, a naručena je i projektna dokumentacija za parkiralište kod groblja u Martinščini. Također, uređeno je i parkiralište iza Upravne zgrade. Uredili smo i Multimedijalni centar u Belcu kako bi naš KUD imao adekvatan prostor za probe, sastanke i druženja. Sanirana su prošle godine četiri klizišta na zlatarskom području, a izrađena je projektna dokumentacija za još sedam te su za dva su već potpisani ugovori te uskoro kreću radovi na sanaciji. U protekle četiri godine izgradili smo reciklažno dvorište kako bi građani mogli besplatno odlagati otpad. Povukli smo i sredstva za projekt širokopojasnog interneta koji bi trebao biti završen do 2026. godine. Time ćemo stanovnicima u ruralnim područjima omogućiti brz i kvalitetan pristup internetu – važan za učenike, studente, ali i za razvoj poduzetništva.

Dva zlatarska 'zaštitna znaka' –Sokolana i tržnica – dobila su novo ruho?

Auguštan-Pentek: Da, završili smo u ovoj godini dva velika i značajna projekta. Festivalska dvorana Sokolana nakon dugotrajnih i opsežnih radova konačno je otvorila svoja vrata, a već sada ima bogat i raznolik program. Naručena je i kino oprema te uskoro naše sugrađane čeka i projekcija filmova. Naša poznata tržnica – "tork v Zlataru" – sada će se održavati u potpuno novom, modernom prostoru. Nova tržnica otvara se upravo u utorak, i to kao investicija vrijedna preko 2 milijuna eura za što smo također dio sredstava dobili preko natječaja. Važan projekt za stanovnike ovog kraja, ali i za cijelu županiju, je i uređenje šumske ceste do vrha Ivanščice. Vjerujem da ćemo uskoro naći zajednički jezik s Općinom Lobor kako bi taj projekt bio u potpunosti završen. Trenutno su u tijeku i radovi na drugoj šumskoj

'Vizura grada se mijenja, ali imamo još puno ideja i planova koje želimo ostvariti kako bi Zlatar postao još ugodnije mjesto za život'

cesti Juranščina – Belecgrad, što će dodatno otvoriti mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

Mnogo se ulagalo i u djecu i mlade. Auguštan-Pentek: Djeca i mladi za nas su prioritet. Uređivali smo dječja igrališta i opremali ih novim spravama. Već 2021. godine otvorili smo dograđeni dječji vrtić "Zlatarsko zlato", a ove godine preuredili smo prostor Pastoralnog centra u dodatni dječji vrtić kako bismo privremeno proširili kapacitete. Time smo osigurali adekvatne uvjete za djecu dok traje izgradnja novog objekta vrtića. Radovi na novom vrtiću napreduju prema planu, a javna nabava za izgradnju Područnog vrtića već je objavljena – uskoro očekujemo početak radova. Time ćemo osigurati dovoljno kapaciteta za svu našu djecu, bez listi čekanja. Povećali smo naknade za novorođenčad, kao i učeničke i studentske stipendije. Uveli smo i školu plivanja za učenike trećih razreda, odnosno ljetovanje na kojem Grad sufinancira troškove s 50 %, a za djecu slabijeg imovinskog stanja u cijelosti. Financiramo i druge potrebe za djecu – poput radionica glume, Novigradskog proljeća, nogometnih kampova, a sve to dio

je projekta "Rastimo zajedno – djeca i Grad". Kandidirali smo se i povukli sredstva za tzv. soft projekte – omogućili smo besplatne radionice škole glume i astronomije za djecu od četiri godine do četvrtog razreda osnovne škole. Ulažemo i u još jednu osjetljivu kategoriju građana, a to su naši stariji sugrađani. Kroz sve četiri godine kontinuirano smo povećavali sredstva za rad udruga. Prvi smo u županiji uveli mjeru financiranja prijevoza za starije sugrađane i onkološke bolesnike prilikom odlaska u zdravstvene ustanove izvan županije – prema stvarnim troškovima puta, prema Google karti od adrese prebivališta do bolnice.

Bliže se lokalni izbori. Opet se kandidirate za gradonačelnicu – koje su želje, vizije i planovi za Zlatar u narednom razdoblju?

Auguštan-Pentek: Da, kandidiram se ponovno jer vjerujem da moj tim i ja možemo još mnogo toga učiniti za Zlatar. Vizura grada se mijenja, ali imamo još puno ideja i planova koje želimo ostvariti kako bi Zlatar postao još ugodnije mjesto za život. Fokus ostaje na djeci i roditeljima –želimo završiti projekte izgradnje i dogradnje vrtića i škola. U suradnji

sa Županijom koja je osigurala sredstava kako bi uskoro krenuli i radovi na osnovnim školama – u OŠ Ante Kovačića dogradit će se učionice i manja sportska dvorana kako bi djeca mogla pohađati jednosmjensku nastavu. U Belcu, gradi se potpuno nova škola – to je velik korak za cijelo naselje. Nećemo odustati ni od izgradnje sportske dvorane u Zlataru – na tome inzistiram i u Saboru i prema Ministarstvu. Ako neće biti druge mogućnosti, Grad će sam krenuti u tu investiciju. Nastavit ćemo s uređenjem groblja – kupili smo zemljište u Belcu i Martinšćini. U Martinšćini ćemo izgraditi parkiralište, a u Belcu omogućiti proširenje groblja i njegovo ograđivanje. Naručene su table i rasvjeta za stazu na groblju u Zlataru. Ulaganje u prometnice i dalje ostaje prioritet – Grad Zlatar ima veliko područje i iako smo mnogo cesta uredili, još uvijek ih ima koje čekaju obnovu. Planiramo i uređenje novih šetnica, a sa ŽUC-om ćemo urediti cestu Zlatar – Lovrečan – oni će sanirati kolnik, a Grad će izgraditi nogostup. Nakon što smo konačno riješili imovinsko-pravne odnose u središtu Zlatara, prioritet nam je uređenje trga – čekamo građevinsku dozvolu. Želja nam je i otkup prostora Trgonoma, gdje planiramo urediti društveno - koristan sadržaj. To bi značajno podignulo izgled i funkcionalnost centra. Uredit ćemo nova dječja igrališta po naseljima. Za jedno smo već osigurali nova sredstva preko Ministarstva demografije i iseljeništva. Staru školu u Petruševcu, željeli bismo prenamijeniti i nadamo se, postat će Društveni dom za mještane. U izradi je projektna dokumentacija za uređenje centra Belca kako bi prostor oko crkve bio uređen. Planiramo i proširenje te uređenje Galerije izvorne umjetnosti te svakako urediti kuću u centru kao prostor KPD Zlatarjeve. Zlatar ima prekrasne stare zgrade u centru i želja nam je urediti njihova pročelja – to bi donijelo novi sjaj našem središtu. Jedan od prioriteta nam je i razvoj turizma, kao i dodatni sadržaji – osobito uređenje Sportsko-rekreativnog centra Grada Zlatara.

Za kraj, Vaša poruka i čestitka sugrađanima za Dan Grada? Auguštan-Pentek: Svim sugrađankama i sugrađanima od srca čestitam naš Dan Grada! Možemo biti ponosni na sve što smo zajednički postigli – naš Zlatar se mijenja i raste, a vjerujem da će mnoge nove investicije i projekti koje planiramo dodatno unaprijediti kvalitetu života u našem gradu. Zajedno stvaramo Zlatar kakav zaslužujemo –moderan, otvoren i ugodan za život!

Sabina Pušec ZLATAR

Gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek

ZDRAVKO TUŠEK – kandidat HDZ-a i HSU-a za župana Krapinsko-zagorske županije

Spreman sam preuzeti odgovornost za NOVO Zagorje!

Zdravko Tušek, diplomirani inženjer agronomije, stručnajak za poljoprivrednu politiku i EU fondove, treći je mandat državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede u kojem je prethodno bio i pomoćnik ministra, ravnatelj Poljoprivredne savjetodavne službe, te pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Na posao u Zagreb, već više od 20 godina svaki dan putuje iz rodne Bedekovčine gdje je odrastao u skromnoj radničkoj obitelji. Na predstojećim lokalnim izborima kandidat je Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) za mjesto krapinsko-zagorskog župana.

• Tri mandata ste državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, aktualni župan je tri mandata krapinskozagorski župan. Je li došlo vrijeme za promjene na obje pozicije?

Siguran sam da je došlo vrijeme za promjene na čelu Županije. To govore obični ljudi koje susrećem, kao i ljudi iz javnog života. Sve češće možete čuti da Zagorke i Zagorci traže normalnu komunikaciju u javnom prostoru, manje populizma, konkretnije projekte važne za kvalitetu života i odgovorno upravljanje županijom. Što se tiče gospodina Kolara, koji je na samom kraju svojeg mandata, u kuloarima se sve češće može čuti, pa čak i od njegovih suradnika da nije koncentriran, da je umoran, da površno i rutinski odrađuje, što se primijeti i na određenim projektima koji se sve sporije realiziraju. Sve više ljudi postavlja pitanje što još novoga, a što nismo vidjeli, mogu Kolar i SDP ponuditi Zagorju. Raskopane ceste uslijed lošeg vođenja projekta aglomeracije?

Tisuće tona smeća u Poznanovcu?

Vrijeme je da se oni malo odmore, da dođe netko novi, tko može povezati nacionalnu snagu - programe i projekte Vlade, te ponuditi novu viziju, novu energiju, netko tko će odgovorno, drugačije i bolje raditi na dobrobiti Zagorja.

• Kako onda vi vidite svoju ulogu u budućnosti?

Iako radim u Zagrebu već više od 20 godina, u Zagorju živim cijeli svoj život, tu je moj dom, mjesto gdje imam svoje korijene, svoju obitelj. Smatram da sam tijekom karijere, na zahtjevnim zadaćama i projektima stekao bogato iskustvo koje želim ponuditi Zagorju, svojim Zagorkama i Zagorcima.

• Vi niste umorni?

Godinama radim na radnom mjestu gdje moj dan počinje rano ujutro i vrlo često završava kasno navečer, često puta i sedam dana u tjednu. Naravno da je to posao koji iscrpljuje, posebice kada govorimo o komunikaciji s puno ljudi, rješavanja tuđih problema, tuđih izazova. Naravno da čovjek može bi-

Uz potporu Vlade RH želim stvarati prilike za mlade i pružiti sigurnost starijima

ti umoran, ali u svojoj 50. godini smatram da mogu još puno ponuditi društvu i svom Zagorju. Ljudi s kojima sam surađivao sigurno vam mogu potvrditi da sam uporan ali strpljiv, te posvećen postizanju rezultata. Ako govorimo o novim idejama, novoj energiji i viziji, te spremnosti na profesionalni i politički iskorak, onda sigurno nisam umoran. Naprotiv, spreman sam preuzeti odgovornost za vođenje županije.

• Jesu li vas u stranci dugo nagovarali da prihvatite kandidaturu?

Mi koji smo u javnom političkom životu uvijek bi trebali biti spremni preuzeti odgovornost na razini izvršne vlasti. Kroz život sam uvijek svojim zadaćama pristupao profesionalno, strpljivo i odgovorno ih odrađivao, tako da sam nakon puno godina iskustva i ovu kandidaturu dočekao spremno, štoviše ona je na neki način logičan profesionalni slijed. Moram reći da sam zahvalan i ponosan što me podržava moja obitelj, prijatelji i kolege, što mi prilaze poljoprivrednici, poduzetnici, obrtnici, poduzetnici, pa i obični ljudi koji me sve više podupiru i ohrabruju. Zahvalan sam da me podržala i moja županijska organizacija, što imam podršku stranke, a posebno me raduje što me podržava i predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković. Nedavno smo u Bedekovčini svečano obilježili 35. godina HDZ-a u KZŽ, na kojoj me uz predsjednika stranke i Vlade RH s 8 ministara, podržao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i 40-tak saborskih zastupnika. Slična koncentracija političke i stručne potpore, nije zabilježena već dugo na ovim prostorima i svakako je snažna potpora i poruka Zagorju na ovim izborima.

• Pri predstavljanju kandidature rekli ste, između ostaloga, da će u vašem fokusu biti umirovljenici, socijalno ugroženi, mladi i djeca. Što to konkretno znači?

Umirovljenicima moramo biti zahvalni na sadašnjosti koju danas živimo. Oni su postavili temelje za generacije koje su danas u naponu snage. Zato se prema njima moramo odnositi s poštovanjem, moramo im osigurati dostojnu starost i sve ono što je važno kako bi ljudi u zlatnoj dobi mogli ugodno i normalno živjeti. U Krapinsko-zagorskoj županiji goruće su pitanja starački domovi i smještaj u njima. Nažalost proteklih nekoliko mandata tome se posvećivalo premalo pozornosti. Kao budući župan namjeravam projektirati četiri staračka doma, po uzoru na dom koji se gradi u Loboru, sa stotinjak kreveta. U njemu će biti gotovo 200 ljudi u poludnevnom i dnevnom boravku i bit će cjenovno povoljniji nego što

su tu privatni domovi. Svih ovih godina na području Krapinsko-zagorske županiji nije se izgradio nijedan javni dom. Kada govorimo dodatno o potrebama, u okruženju Opće bolnice Zabok i bolnice Hrvatskih veterana gradit ćemo hospicij, odnosno centar za palijativnu skrb jer na području naše županije ni to pitanje nije riješeno. Sredstva za ove projekte postoje i očekuju nas konkretni natječaji o čemu komuniciram sa našim ministrima, zato se odmah, za razliku od dosadašnjeg župana, mislim odmah primiti posla. Upravo na ovim projektima snažno su me poduprli i umirovljenici iz Hrvatske stranke umirovljenika. Što se tiče mladih, oni su naša budućnost, oni su ti koji će biti u prilici razvijati naše Zagorje. Zato ću inzistirati na još jačim ulaganjima u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škole te izgradnji i razvoju kreativnih centara u kojima bi mladi mogli stjecati neke nove vještine i znanja. Mladim ljudima trebamo stvarati uvjete u kojima će moći iskoristiti svoj potencijal i potencijale Zagorja.

• Kako iskustvo stečeno na pozicijama unutar Ministarstva poljoprivrede namjeravate implementirati da pomognete poljoprivrednicima u Zagorju?

Sve ove godine nikad i nisam prestao pomagati poljoprivrednicima s područja Hrvatskog zagorja, mnogi su bili kod mene u uredu u ministarstvu, a ja sam bio na njihovim farmama i gospodarstvima. Podsjetit ću da ukupno oko 10 tisuća poljoprivrednika s područja županije koristi mjere Vlade RH, u vrijednosti više od 150 milijuna eura. Sudjelovao sam u izradi nacionalnih strategija, ali i kreiranju programa izgradnje dječjih vrtića, društvenih i vatrogasnih domova, nerazvrstanih cesta i kanalizacije, kao i investicijskih programa za poduzetnike. Ono što mislim napraviti jest uspostaviti samostalni odjel u županiji koji će se baviti poljoprivredom i ruralnim razvojem, posebno ekološkom proizvodnjom, koji će raditi ozbiljnije i jače na povezivanju i udruživanju poljoprivrednih proizvođača, pripremati s njima projekte i pomagati promociji njihovih proizvoda i njihovu povezivanju s potencijalnim tržištima.

• Koja je vaša vizija razvoja Zagorja? Za razvoj zajednice najvažnije je gospodarstvo, a ono je u našoj županiji među najrazvijenijima, prije svega svega zahvaljujući mudrom i odličnom vođenju tvrtki koje tu posluju, ali i stabilnom političkom i gospodarskom okruženju koje osigurava Vlada RH. S pozicije župana želim s njima imati vrlo otvorenu i iskrenu komunikaciju, razgovarati o njihovim problemima, a te probleme onda artikulirati na nacionalnoj razini u razgovoru s Vladom RH,

infrastrukturne projekte radi bolje cestovne i željezničke povezanosti visoko su na listi mojih prioriteta u suradnji sa Vladom RH, kao i brže ostvarenje strateških projekata iz Razvojnog sporazuma Sjever (ulaganja u Krapinske i Stubičke toplice, projekt Crna Kraljica, revitalizacija Bedekovčanskih jezera), te uključivanje novih u dogovoru sa načelnicima i gradonačelnicima. Kao župan mislim i bdjeti nad projektima rekonstrukcije i modernizacije osnovnih škola, i otklanjati sve barijere, kako bi projekti bili završeni u najkraćem mogućem roku, da naša djeca mogu uistinu imati nastavu u jednoj smjeni. Pitanje zdravstva također je izuzetno važan segment daljnjeg razvoja. Naš centar zdravstva je Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana koja je prije nekoliko mjeseci prešla pod upravu države. Često u javnom prostoru čujemo komentare je li to dobro ili nije. Smatram da je manje važnije tko njome upravlja, puno je važnije upravlja li dobro i osigurava li financijska sredstva kako bi se ta bolnica razvijala, kako bi se opremala i kako bi nudila što kvalitetnije uslugu našim pacijentima, zbog kojih i postoji. I ono što je još važnije, kako bi se u toj bolnici stvarali adekvatni uvjeti za osoblje koje tamo radi. Nedavno smo objavili da smo riješili izuzetno važan problem, a to je pitanje klimatizacije. Možete zamisliti kako je bilo bolesnim ljudima ležati na 40 stupnjeva, a isto tako i kako je bilo raditi u takvim uvjetima. Nezamislivo je da nitko to kao prioritet nije

prepoznao godinama.

• Jasno je da na izborima namjeravate pobijediti, no što ako se to ne dogodi? U ove izbore prije svega idem otvorena srca, čistog obraza i s prijateljski pruženom rukom prvenstveno svojim Zagorkama i Zagorcima. Smatram da je došlo vrijeme za određeni iskorak, za novu energiju, za neku novu viziju. Vjerujem u dobre rezultate. Ohrabruju me ljudi koji mi žele pomoći, koji žele raditi u mom timu i koji mi pomažu, a još više me ohrabruje pozitivna poruka takozvanih običnih ljudi koji jednostavno žele da Zagorje bude još ljepše, još bolje i još uspješnije.

• Vaša medijska slika odražava poslovnog čovjeka u odijelu. Kakvi ste privatno?

Prvenstveno sam obiteljski čovjek. Sa suprugom koja radi u zdravstvu imam troje prekrasne djece, jednog studenta koji završava pravo, jednog gimnazijalca koji će ove godine upisati najvjerojatnije ekonomski fakultet i kćer koja je u petom razredu osnovne škole. Oni me zapravo najviše inspiriraju u životu. Svoje slobodno vrijeme, kojeg nažalost nemam previše, volim provesti s obitelji, u svom vrtu, prošetati u prirodi, družiti se s prijateljima, slušati dobru glazbu, bez obzira je li to nešto što danas slušaju moja djeca ili muzika iz osamdesetih, kad sam ja bio mlad. Kad uhvatim priliku volim se i podružiti s prijateljima negdje u kleti, zapjevati našu domaću popevku...

INTERVJU Povodom Dana Općine Zlatar Bistrica, razgovarali smo s načelnicom Vesnom Mikulec o aktivnostima i projektima u proteklom razdoblju

'Zlatar Bistrica će realizacijom projekta 'Dvorišča zagorskog purana', nakon punih 114 godina svojeg postojanja, dobiti središnji trg'

Još jedna godina je iza nas, koja je protekla kroz aktivan rad i borbu za boljitak općine. U 2024. godini intenzivnije se radilo na uređenju prometnica u Zlatar Bistrici, kaže načelnica

Prošla je još jedna godina od proteklog Dana općine Zlatar Bistrica. Koji su je projekti i aktivnosti obilježili?

Mikulec: Točno, još jedna godina je iza nas koja je protekla kroz aktivan rad i borbu za boljitak općine. U 2024. godini intenzivnije se radilo na uređenju prometnica u Zlatar Bistrici, pa su tako asfaltirane nerazvrstane ceste u naselju Lovrečan: spoj Mikulci – Cetin i Hajdeki - Šamci, u punoj širini asfaltirana je Agrogospodarska ulica, izvedena je prva faza radova i priprema za nogostup duž Donje brestovečke ulice koja je nakon izvedenih radova postave rubnjaka asfaltirana u punoj širini od strane Županijske uprave za ceste KZŽ. Za izgradnju nogostupa izrađena je projektna dokumentacija te ishođena građevinska dozvola, a projekt je u prijavi na natječaj za sufinanciranje od strane ŽUC - a. Završeni su radovi na rekonstrukciji i obnovi kolnika te sustava odvodnje i plinovoda u Kolodvorskoj ulici, a izvođeni su u suradnji Općine Zlatar Bistrica, Zagorskog vodovoda, Plina Konjščina i HŽ infrastrukture. Osim toga, uređen je i dio susjedne Krapinske ulice, odnosno put prema pročistaču, što je odrađeno u nadležnosti Hrvatskih voda. U cilju povećanja sigurnosti pješaka u cestovnom prometu, uspostavljena je suradnja sa ŽUC - om te su od strane Općine izrađeni prometni elaborati za postavljanje uspornika, na križanju Lovrečanske ceste i Sportskog prolaza te u naselju Lovrečan na cesti prema Zlataru. Uz navedene uspornike za smirivanje prometa iscrtat će se i pješački prijelazi. Konačnu izvedbu radova izvest će Županijske ceste. U protekloj godini iscrtan je pješački prijelaz preko županijske ceste ŽC2264, odnosno Lovrečanske ceste na križanju Gornje Brestovečke i Donje Brestovečke ulice. Isto tako, izmješteno je autobusno stajalište i postavljena nova autobusna nadstrešnica u naselju Opasanjek, postavljena je autobusna nadstrešnica u Ulici Vladimira Nazora, u postupku je zamjena autobusnih stajališta u Zagorskoj

ulici, a u pripremi je i izrada prometnog elaborata za postavljanje autobusnog stajališta u Lovrečanu. U cilju oživljavanja Doma kulture i

'Najznačajniji projekti su izgradnja dječjeg igrališta u Veleškovcu, izgradnja

Sportskog igrališta u Zlatar Bistrici te izgradnja

Društveno - edukacijskog centra sa zelenom infrastrukturom'

uvođenje novih sadržaja u kulturni i društveni život naših mještana, provedena je revitalizacija stare kinodvorane uvođenjem kinoprojekcija. Do sad je održano ukupno 6 projekcija filmova, a za realizaciju ovog projekta Općini je putem Javnog poziva Krapinsko - zagorske županije dodijeljeno 1.500,00 eura. U rujnu prošle godine realizirani su radovi uređenja i sanacije prilaznih staza ispred Doma kulture. Radovima su sanirane prilazne asfaltirane staze, postavljene kocke, odnosno opločnici na stazama i na betoniranom prostoru neposred-

no ispred Doma kulture te postavljene klupe. Iz vlastitih sredstava saniran je dio nogostupa u Sportskom prolazu. Izgrađeno je višenamjensko sportsko igralište za nogomet, odbojku i košarku, park uz igralište s prostorom za parkiranje, zelenim površinama, klupama, česmom za vodu i dr. Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Ministarstvu turizma i sporta u iznosu od 119.232,31 eura.Osim radova godinu su nam obilježile i naše manifestacije i događanja, a od većih su to bile Zlatarbistričko proljeće, Dobrotvorni koncert u školskoj sportskoj dvorani, Jesen u Zlatar Bistrici i Advent u Zlatar Bistrici.

Kako ste zadovoljni punjenjem proračuna, koliko se sredstava povuklo iz EU fondova?

Mikulec: Punjenje Proračuna uvijek je teška tema s obzirom da smo mala općina i redovni prihodi svakako ne mogu pratiti potrebe i ulaganja. Međutim, u prošloj godini ostvareno je sufinanciranje vezano uz transformacije urbanističkih planova općine i izradu izmje-

na i dopuna prostornih planova u ukupnom iznosu od 85.000 eura. Na javni poziv Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture prijavljena je izgradnja Društveno edukacijskog centra. Projekt nam je pozitivno ocijenjen ove godine i za isti nam je dodijeljeno 1.054.709,61 € europskih sredstava. Osim toga, u prošloj godini neki od ostvarenih iznosa su 26.000 eura za provedbu edukativnih aktivnosti odnosno učenja engleskog jezika u dječjem vrtiću i školi, od strane Ministarstva demografije i useljeništva, 15.000 eura za adaptaciju Društvenog doma u Veleškovcu od strane Ministarstva hrvatskih branitelja, 9.300 eura za asfaltiranje nerazvrstane ceste u Lovrečanu od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 119.232,31 eura za izgradnju sportskog igrališta u Sportskom prolazu od strane Ministarstva turizma i sporta idr.

Koji su radovi i projekti trenutno u tijeku?

Mikulec: Svakako najvažniji i kapitalni projekt nam je Društveno - edukacijski centar te Interpretacijski centar baštine koji će zajedno činiti općinski centar društvenih

događaja pod nazivom ''Dvorišče zagorskog purana''. Osim toga, u postupcima su nam projekti za koje je izrađena projektna dokumentacija kao što je asfaltiranje i uređenje parkirališta u Sportskom prolazu, uređenje groblja u Lovrečanu, asfaltiranje posljednjih kilometara makadamskih nerazvrstanih cesta i drugo.

S obzirom da su pred nama lokalni izbori, možete li se kratko osvrnuti na protekle četiri godine? Koja biste tri najznačajnija projekta, investicije ili novosti izdvojili u te četiri godine?

Mikulec: O projektima smo već pričali, ali svakako nam je najznačajnija izgradnja dječjeg igrališta u Veleškovcu, izgradnja Sportskog igrališta u Zlatar Bistrici te izgradnja Društveno - edukacijskog centra sa zelenom infrastrukturom koji će u budućnosti biti sastavni dio 'Dvorišča zagorskog purana'. Zlatar Bistrica će pored ostalog realizacijom projektne ideje 'Dvorišča zagorskog purana', nakon punih 114 godina svojeg postojanja, dobiti središnji trg, centralno mjesto okupljanja svih mještana te prostor za različita događanja i manifestacije.

Hoćete li se ponovno kandidirati za načelnicu Općine?

Mikulec: Da. Nova kandidatura je svakako u planu s obzirom da nam je ostalo još mnogo toga za realizirati, a rekla bih da najbolje tek slijedi. Činjenica je da su se u ovom mandatu ulagala značajna sredstva za izradu projektne dokumentacije te strateške dokumente za razvoj naše općine kako bi se ti isti projekti mogli aplicirati na nadolazeće natječaje.

Za kraj, Vaša poruka odnosno čestitka mještanima povodom Dana općine?

Mikulec: Za nama je i uskrsno vrijeme koje nam uvijek donosi prisjećanje na nadu, zajedništvo i snagu te da i nakon najtežih trenutaka dolazi svjetlost kao simbol novog početka i vjere u bolje sutra. Isto tako, svim mještanima općine Zlatar Bistrica želim sve najbolje povodom blagdana i povodom Dana općine, sve s vjerom u bolje sutra, da zajedno nastavimo graditi našu zajednicu na temeljima poštovanja, solidarnosti i napretka.

Sabina Pušec ZLATAR BISTRICA

Načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec

U Općinu Zagorska Sela

stižu

Načelnik nagradio uspješne učenice koje su ostvarile iznimne rezultate na državnom natjecanju

'Ovakvi

WorldSkills Croatia 2025.

susreti su potvrda da stipendije i ulaganja imaju stvaran učinak'

MIHOVLJAN - Načelnik Općine Mihovljan, Zlatko Bartolić, u petak je ugostio dvije mlade općinske stipendistice koje su ostvarile sjajne rezultate na državnom natjecanju WorldSkills Croatia 2025. Radi se o učenicama Klari Ljubek i Ivani Rafaj koje su svojim trudom, znanjem i predanošću pokazale da se rad isplati te da mladost općine Mihovljan ima svijetlu budućnost. Klara Ljubek, učenica trećeg razreda Srednje strukovne škole Varaždin, osvojila je drugo mjesto u disciplini autolakireri, gdje je samostalno popravljala i lakirala blatobran pred stručnim povjerenstvom. Ljubav prema automobilima i motorima prati je odmalena, a nakon kratkog boravka u zabočkom ŠUDIGO-u, shvatila je da je upravo varaždinska strukov-

na škola pravi izbor za nju. - Putujem svakodnevno iz Golubovca u Varaždin, jedan tjedan sam u školi, a drugi na praksi. U radionici sam odlično prihvaćena, osjećam se kao dio ekipe i dobivam pohvale za svoj rad. Veselim se završetku školovanja i radu u struci - istaknula je Klara, dodavši da joj mnogo znači i podrška Općine kroz stipendiju. Ivana Rafaj, učenica Srednje škole Pregrada, osvojila je prvo mjesto u vještini fizioterapeutska skrb, čime je ostvarila i izravan upis na fakultet. Iza nje stoje četiri godine predanog rada i dodatne pripreme uoči samog natjecanja. – Bilo je zahtjevno, natjecali smo se tri dana zaredom, no trud se isplatio. Veliku ulogu u mom uspjehu imali su mentori koji su mi pružili ogromnu podršku.

Planiram i dalje ostati u području fizioterapije – rekla je Ivana, također zahvalna na općinskoj stipendiji i podršci koju osjeća iz svoje zajednice. Na uspjehu im je čestitao načelnik Bartolić koji im je tom prigodom uručio i prigodne novčane nagrade kao znak priznanja za njihov trud i izvrsne rezultate. - Na njihov uspjeh ponosna je cijela naša zajednica i mogu biti inspiracija svima, osobito mladima koji još traže svoj put. Općina od ranije prepoznaje njihov trud jer obje primaju stipendiju Općine. Kao Općina, nastavit ćemo ulagati u obrazovanje i podržavati mlade koji svojim radom zaslužuju priznanje. Ovakvi susreti su potvrda da stipendije i ulaganja imaju stvaran učinak – poručio je načelnik Bartolić. (zl)

sredstva za projekt opremanja mrtvačnice

ZAGORSKA SELA - Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donijelo je odluku o odabiru projekta gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda za sufinanciranje u 2025. godini. Među njima je i projekt Općine Zagorska Sela - Opremanje mrtvačnice u Zagorskim Selima koji je ostvario potporu u iznosu od 27.200 eura. Načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak rekla je kako je put od rješavanja imovinsko pravnih od-

nosa za gradnju do opremanja mrtvačnice bio dug i izazovan, ali ide svome kraju. - Dobit ćemo novu mrtvačnicu i time ćemo ostvariti dugogodišnju težnju naših korisnika grobarskih usluga, budući da ova postojeća ne zadovoljava uvjete za standarde komunalne opremljenosti za dostojanstven ukop – naglasila je Krivec Jurak i zahvalila ministarstvu na prepoznavanju važnosti projekta za mještane i samu Općinu Zagorska Sela te Jedinstvenom upravnom odjelu Općine na pripremi i prijavi projekta. (zl)

Dobrovoljno

darivanje krvi

ZLATAR - Gradsko društvo Crvenog križa Zlatar organizira akciju doborovoljnog darivanja krvi. Krv možete dati 22. 4., u utorak, u Vatrogasnom domu Zlatar, 12 - 18 sati, 23. 4., u srijedu, u Domu kulture Konjščina, 12 - 18 sati, 24. 4. u četvrtak, u OŠ Budinščina, 14 - 18 sati te 25. 4. petak, u Domu kulture Zlatar Bistrica, 12 - 18 sati. - Pozivamo darivatelje krvi, potencijalne donatore, članove Crvenog križa i sve sugrađane da se uključe u akciju – poručuje GDCK Zlatar. (zl)

- herbicid namijenjen

Lug Zabočki 71g • 49210 Zabok

Kupujte kvalitetno - kupujte na jednom mjestu!

• Prodajni centar Krapina (kod željezničkog kolodvora) (049) 282 047

• Prodajni centar Dubrovčan (049) 556 284 • Prodajni centar Lug Zabočki (049) 200 869

BOGAT IZBOR I POVOLJNE CIJENE SJEMENSKOG KUKURUZA

Humofin 80 l - zemlja za cvijeće - 5,50 €

Presadnice

Odlične vijesti stigle su iz Ministarstva demografije i useljeništva u Općinu Krapinske Toplice

Krapinske Toplice nižu uspjehe: Za još dva nova projekta dobili bespovratna sredstva

KRAPINSKE TOPLICE - Odlične vijesti stigle su iz Ministarstva demografije i useljeništva u Općinu

Krapinske Toplice, koja je dva svoja projekta uspješno pripremila i prijavila na dva različita natječaja, te za oba projekta dobila bespovratna sredstva u sveukupnom iznosu od gotovo 60 tisuća eura. Dječja igrališta

Jedan projekt odnosi se na izgradnju i opremanje novim, modernim spravama dječjeg igrališta u naselju Vrtnjakovec, kojeg je Općina Krapinske Toplice pripremila i prijavila na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom: "Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu", a za kojeg je Općini dodijeljeno 17.430,00 eura. Tako će se uz prostor Udruge žena Vrtnjakovec izgraditi dječje igralište koje će kompletno biti osigurano antistres podlogom, a od sprava će se, između ostalih, postaviti toranj s krovom, ljestvama, toboganom i ljuljačkom "gnijezdo", zatim ljuljačka s dvije sjedalice, vrtuljak, klackalica, a, naravno, napravit će se i prateća staza te postaviti koš za smeće za odvojeno prikupljanje otpada (plastika, papir, staklo). Drugi općinski projekt, za kojeg je iz programa "Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima" Općini dodijeljeno 41.814,75 eura jest projekt "Sanacija i opremanje vanjskog prostora za igru i razvoj djece

Općini Gornja Stubica dodijeljena sredstva

Gradit

će se dječje igralište u centru

GORNJA STUBICA - Općini Gornja Stubica dodijeljeno je 26.495,28 eura za uređenje dječjeg igrališta u samom centru mjesta. Sredstva su dodijeljena u sklopu javnog poziva Ministarstva demografije i useljeništva pod nazivom "Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu', a dodijeljenim će se sredstvima izgraditi i opremiti dječje igralište u centru, u sklopu Spomen parka Rudolfa Perešina. (zl)

Dječjeg vrtića Maslačak", u sklopu kojeg će se urediti oko 300 četvornih metara vanjskog igrališta topličkog dječjeg vrtića. Radovi podrazumijevaju izvedbu sustava drenaže vanjskog dječjeg igrališta, izvedbu antistres podloge i umjetne trave na dijelu parcele gdje se izvodi ure-

đenje, izvedbu parkovnih rubnjaka i betonskih opločnika te sijanje trave.

Djeca i mladi

Načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković istaknula je kako je ovo samo nastavak izgradnje i uređenja dječjih igrališta na

području općine Krapinske Toplice, što neće prestati niti nakon realizacije ova dva projekta. – Nakon što smo dodatno opremili igralište Dječjeg vrtića Maslačak, uredili i modernizirali dječje igralište u parku, te izgradili dva potpuno nova dječja igrališta u naseljima Se-

lno i Jasenovac Zagorski, najavila sam da ćemo nastaviti i dalje u tom smjeru do konačnog cilja, a to je da svako naselje na području općine ima uređeno i moderno opremljeno dječje igralište. Prije svega, vodimo računa da igrališta budu što sigurnija, zbog čega postavljamo i antistres podloge. Drago mi je da je i nadležno ministarstvo prepoznalo naš odgovoran i transparentan rad te nam je i ono odlučilo financijski pomoći u tom našem nastojanju – naglasila je načelnica Jureković. Također, dodala je kako to nisu jedini projekti koji se trenutačno provode na području općine, a koji su vezani za djecu i mlade. –Uz završetak izgradnje modernog nogometnog igrališta NK Toplice s umjetnom travom, uskoro počinju radovi i na izgradnji sportskog centra, kao i radovi na izgradnji velike trodijelne sportske dvorane, za koju nam je već odobreno sufinanciranje u iznosu većem od 3,6 milijuna eura bespovratnih sredstava, a nadam se da će na koncu taj iznos biti i veći. Eto, nakon što smo vratili milijunske dugove koje smo naslijedili od bivše vlasti, konsolidirali općinske financije i počeli kvalitetno i transparentno voditi Općinu, konačno se sad vide konkretni rezultati. Ono što je bitno jest da ih, osim građana, vide i nadležna ministarstva i Europska unija, zbog čega smo u protekle dvije godine uspjeli povući više od 12 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova – istaknula je načelnica Gordana Jureković. (zl)

Općini Zlatar Bistrica odobren novac

za

ZLATAR BISTRICA - Ministarstvo demografije i useljeništva 17. travnja donijelo je odluku o financiranju projektnih prijedloga koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava za 638 projektna prijedloga gradova i općina je 22.268.281,39 eura. Među odobrenim projektima svojem mjesto pronašla je i Općina Zlatar Bistrica sa svojim Dječjim vrtićem Zlatni dani i projektom opremanja dječjeg igrališta. Općini je za opremanje dječjeg igrališta Dječjeg vrtića odobren iznos od 13.391,88 eura bespovratnih sredstava. Ovim projektom igralište će dobiti nova igrala kao što su dva pješčanika, klackalica, dvije ljuljačke s košarom gnijezdo, tobogan s duplim podestom za djecu stari-

je vrtićke skupine te kombinirana sprava za mlađi uzrast djece. U cilju realizacije ovog projekta čeka nas provedba postupka nabave opreme

te njihova montaža. Konačna realizacija projekt očekuje se do kraja rujna ove godine. Također, potpredsjednik Vlade i ministar prostorno-

ga uređenja, graditeljstva i državne imovine donio je Odluku o odabiru projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda za sufinanciranje u 2025. godini kojom se odobrava sufinanciranje 366 projekata ukupne vrijednosti od 13.102.400,00 €. Među njima svoje je mjesto pronašao i projekt pojačanog održavanja i asfaltiranja parkirališta u Sportskom prolazu Općine Zlatar Bistrica. Odlukom je Općini dodijeljeno 8.400,00 € bespovratnih sredstava. Udio dodjele sredstava u ovom javnom pozivu dodjeljivao se sukladno skupini razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave te je tako Općina Zlatar Bistrica u VI. skupini razvijenosti mogla ostvariti do 30% financiranja u ovom projektu. (zl)

Načelnica Jureković

Još jedan kapitalni projekt u Oroslavju uspješno je priveden kraju

Svečano otvoreno reciklažno dvorište u Oroslavju

Vrijednost projekta izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta jest oko 470.000 eura, za što je

Grad dobio 85 posto bespovratnih sredstava preko Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Europske unije

UOroslavju je u utorak, 15. travnja, svečano otvoreno novoizgrađeno reciklažno dvorište smješteno pored Kanjiže u Stubičkoj Slatini. Reciklažno dvorište, koje je u funkciji već tri tjedna, nije samo mogućnost građanima da dovezu ovamo i skladište otpad, već i da se educiraju i podižu svijet o zelenoj politici, odnosno očuvanju prirode.

Bespovratna sredstva Vrijednost projekta izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta jest oko 470.000 eura, za što je Grad dobio 85 posto bespovratnih sredstava preko Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Europske unije. - Iznimno sam ponosan, jer danas otvaramo peti kapitalni projekt u ovom mandatu, tako da je ovo još jedan povijesni trenutak za naš grad. Želim zahvaliti izvođačima, nadzoru, svima koji su sudjelovali na projektu, kao i Ministarstvu i Europskoj uniji, koji su prepoznali naš projekt i dodi-

Šimunić: 'Osim

što mogu dovesti otpad, ovo je i mjesto za edukaciju i podizanje svijesti o zelenim politikama'

jelili nam bespovratna sredstva –istaknuo je gradonačelnik Viktor Šimunić, naglasivši kako je Grad u izgradnju krenuo samostalno, vlastitim sredstvima, nakon čega se ukazala prilika za prijavom na natječaj i na kraju dobivanjem sredstava. Zahvalio je i svom timu te svim djelatnicima Grada Oroslavja. – Bez njih ni jednog od pet kapitalnih projekata koje smo do sad realizirali ne bi bilo. Ovo je dokaz da se more tak: jedan projekt otvaramo, drugi se već gradi, treći projektiramo i tim tempom planiramo nastaviti i dalje – rekao je gradonačelnik.

Podizanje svijesti o zelenoj politici

Dodao je gradonačelnik kako je reciklažno dvorište u funkciji već tri tjedna, kada je radilo svakodnevno te dosada nisu dobivene nikakve loše povratne informacije. –Osim što mogu dovesti otpad, ovo je i mjesto za edukaciju i podizanje svijesti o zelenim politikama. Jer badava gradimo reciklažna dvorišta, ako ih ljudi ne koriste. Zato pozivam sve građane da ne odvoze smeće u šume, potoke, da na ovaj način čuvamo svoju prirodu, kako bi nam svima bilo bolje – rekao je Šimunić, dodavši kako posljednjih godina Grad nije imao puno problema s divljim odlagalištima. - Ima povremeno pojedinaca koji to naprave. Sad imamo jedno veće divlje odlagalište, koje ćemo sanirati u naredna dva mjeseca uz

Reciklažno dvorište radit će utorkom i petkom od 10 do 18 sati i besplatno je za sve građane Oroslavja

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

GRAD

OROSLAVJE

pomoć dobrih ljudi – zaključio je Šimunić.

Uredniji i čišći okoliš Čestitke na uspješno realiziranom projektu uputio je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. – Reciklažna dvorišta su jedan od mehanizama kako zaštiti prirodu i sami sebi omogućiti život u uređenijem i čišćem okolišu. U posljednje dvi-

Naziv projekta: Reciklažno dvorište Oroslavje 'Financira Europska unija - NextGenerationEU'

je tri godine otvorili smo brojna reciklažna dvorišta, no to ne znači ništa ako mi kao ljudi nećemo biti odgovorni – rekao je Kolar i dodao kako su upravo reciklažna dvorišta jedna da budemo odgovorniji, a na edukaciji ljudi, najbolje djece od malih nogu, treba raditi zajedno s komunalnim odjelima i poduzećima, kako bi se steklo odgovorno ponašanje prema okolišu i

smanjila divlja odlagališta. U svrhu edukacije kako reciklažno dvorište radi te kako pravilno odlagati otpad, građani Oroslavja na svoje su kućne adrese dobili prospekte. Po završetku i stavljanju u funkciju, reciklažno dvorište predano je na upravljanje tvrtko Eko – flor. Radit će utorkom i petkom od 10 do 18 sati i besplatno je za sve građane Oroslavja.

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK Krapina

Prikupljene 392 doze krvi

KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 392 doze krvi u drugom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 446 dobrovoljnih davatelja krvi, a 54 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U četiri dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljeno je 269 doza, u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurmancu 52 doze krvi i u akciji u Srednjoj školi Krapina 71 doza krvi. Krv je prvi put dalo 25 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Bukovski Goran, Fruk Mateo, Ban Nikola, Antonić Marko, Rukav Martin, Klasić Luka, Malogorski Vedran, Mrzlečki Lovro, Gretić Lovro, Kozina Juraj, Leljak Leon, Tišljar Ivan, Ptičar Krunoslav, Ferk Karla Kristiana, Hrestak Mo-

nika, Puljko Dario, Šimunić Antonio, Ilijaš Katarina, Draganić Božidar, Zajec Adrijan, Semenić David, Slukan Lucija, Župančić Valentino, Turčin Mišel i Čerpes Martina. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina izuzetno su zadovoljni odazivom u ovom drugom ciklusu darivanja krvi u ovoj godini. Zahvalu su uputili Restoranu "Zagorka" Đurmanec i Srednjoj školi

Krapina što suim i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog davanja krvi. "Posebno zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su se nesebično odazvali na ove akcije te ih pozivamo na sljedeći ciklus darivanja krvi koji se planira održati u srpnju 2025. godine", poručili su iz Gradskog društva Crvenog križa Krapina. (zl)

KZŽ nastavlja podupirati rad Crvenog križa

KRAPINA - Krapinsko-zagorska županija u 2025. godini nastavlja s podržavanjem rada Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije. Župan Željko Kolar i predsjednik županijskog Društva Petar Bedeniković potpisali su 127.834 eura vrijedan Ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za financiranje javnih ovlasti i djelatnosti Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije u 2025. godini. Krapinsko-zagorska županija, istaknuo je župan Kolar, uvijek je u samom vrhu po dobrovoljnom darivanju krvi što dokazuje humanost naših sugrađana, a volonteri društava ne samo da pomažu u kriznim situacijama, nego šire svijest o tome koliko su Zagorke i Zagorci zaista plemeniti ljudi. Predsjednik CK – a Petar Bedeniković poručio je kako Društvo bez dodijeljenih sredstava ne bi moglo funkcionirati, jer pokrivaju čitavu Zagorje i obuhvaćaju svih šest gradskih društava s kojima surađuju, stoga im ova sredstva omogućuju rad na svim poljima koja imaju, u pomoći socijali i humanitarnom radu. Potpisivanju Ugovora nazočile su i zamjenica župana Jasna Petek te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno, društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. (zl)

Općini Zagorska Sela odobreno

44

tisuće eura za asfaltiranje

NC

Zagorska Sela - Petrina

ZAGORSKA SELA - U Općinu Zagorska Sela stižu značajna financijska sredstva s nacionalne razine. Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je Općini Zagorska Sela 44 tisuće eura za asfaltiranje nerazvrstane ceste Zagorska Sela - Petrina. Kako je pojasnila načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak, riječ je o projektu koji će uz sanaciju prometnice obuhvatiti i sanaciju oštećenog mosta. Ukupna vrijednost radova iznosi 60

tisuća eura, a financijska sredstva do punog iznosa osigurana su u proračunu Općine. - Ovo je nastavak ulaganja u prometnu infrastrukturu na području naše općine, za koju smatramo da je itekako bitna za sve naše mještane. Konti-

nuirano ulažemo u razvoj komunalne i društvene infrastrukture s jasnim ciljem, a to je stvaranje kvalitetnijih uvjeta života za sve naše stanovnike, posebice za mlade obitelji koje su temelj budućnosti naše zajednice. I ovo je jedna od

mjera da potaknemo mlade da nam ostanu i svoju budućnost grade u našoj općini. Vjerujem da svaka nova asfaltirana cesta ili svaki obnovljeni objekt šalje poruku da ovdje vrijedi ostati i živjeti - istaknula je načelnica Krivec Jurak. (zl)

Važan sastanak s poduzetnicima

MARIJA BISTRICA – U Hotelu Kaj, na inicijativu načelnika Općine Marija Bistrica Josipa Miličkog, održan je Susret poduzetnika Marije Bistrice s načelnikom i suradnicima, s glavnom temom – Poduzetnička zona Marija Bistrica 1. Svrha sastanka bila je predstavljanje mogućnosti ulaganja u Poduzetničku zonu Marija Bistrica 1, kao i otvoreni dijalog s poduzetnicima o potrebama, prilikama i preprekama za razvoj poduzetništva na području općine. Poduzetnička zona Marija Bistrica 1 posebni je dio prostora općine Marija Bistrica koji je prostorno planskom dokumentacijom namijenjen za sustavni razvoj gospodarstva i djelatnosti u funkciji gospodarskih subjekata. U uvodnoj riječi načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički istaknuo je stratešku važnost razvoja poduzetničke zone za lokalnu zajednicu, a govorio je i o postojećoj komunalnoj infrastrukturi te planovima za dodatna ulaganja. Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Branka Herceg predstavila je Poduzetničku zonu. Istaknula je lokaciju i prometnu povezanost (35 km od Zagreba, više cestovnih pravaca), površinu i dostupnost parcela, kao i planove za daljnji razvoj zone. Nakon toga u raspravu su se uključili i prisutni poduzetnici, postavljajući konstruktivna pitanja. Također, iskazali

su potrebu za jasnom kronologijom budućih koraka u stavljanju zone u punu funkciju, a kako bi mogli planirati svoje poslovne aktivnosti. Raspravljalo se i o mogućnostima sufinanciranja ulaganja kroz dostupne fondove i programe. Donijeti su i određeni zaključci, pa je tako svim zainteresiranim poduzetnicima na raspolaganju mogućnost razgledavanja zone i postojećih hala uz prethodnu najavu te je otvoren kanal za kontinuiranu komunikaciju između Općine i poduzetnika, a planira se i organizacija daljnjih sastanaka. Općina je izradila Program razvoja Poduzetničke zone Marija Bistrica 1 i Studiju pred-izvodljivosti, a koje će se po zaprimanju iskaza interesa od strane poduzetnika dalje razvijati kao osnova za izradu glavnog projekta rekonstrukcije i prilagodbe prostora. Načelnik Milički izrazio je zadovoljstvo ovim sastankom, kao i Teodor Švaljek, predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica u zadnja tri mandata. (Elvis Lacković)

PROLJEĆE U DOBOJU: Uređenje, čišćenje i briga za zajednicu

RADOBOJ - Dolaskom proljeća i toplih dana Općina Radoboj započinje s uređenjem javnih površina i uklanjanjem posljednjih tragova vremena. Jedna od prvih aktivnosti u tom proljetnom buđenju je uklanjanje sipine – sitnog kamenja i pijeska koji su mjesecima služili kao zaštita protiv poledice, a sada ostaju razasuti uz rubove županijskih cesta i po nogostupima.Radovi na čišćenju nogostupa obuhvaćaju temeljito čišćenje nogostupa i rubova ceste, mehaničko i ručno uklanjanje sipine, te odvoz materijala na to predviđeno mjesto, kako bi prostor ostao uredan i siguran za sve. Cilj ove akcije nije samo estetski, već želimo osigurati sigurno kretanje pješaka i vozila, ali i očuvati okoliš uklanjanjem materijala koji bi mogao dospjeti u sustav odvodnje ili prirodu. - Mole se svi stanovnici za strpljenje tijekom izvođenja radova, kao i za suradnju – osobito u vidu neparkiranja vozila uz rubove ceste i na nogostupima, kako bi radovi mogli glatko i učinkovito zaštititi – poručuju iz Općine. Općina Radoboj kontinuirano pokazuje brigu za svoje starije mještane kroz razne oblike pomoći i podrške koji im omogućuju kvali-

tetniji, sigurniji i dostojanstveniji život. U sklopu tih mjera i ove je godine nastavljena podjela jednokratne novčane pomoći – uskrsnice za umirovljenike s područja Općine Radoboj. Isplata uskrsnica za 2025. godinu provedena je od 9. do 11. travnja. Umirovljenici čija mjesečna mirovina ne prelazi 340,00 eura ostvarili su pravo na uskrsnicu u iznosu od 40,00 eura, dok su umirovljenici s mirovinom od 340,01 do 540,00 eura te korisnici

nacionalne naknade za starije osobe primili uskrsnicu u iznosu od 20,00 eura. U prosincu prošle godine Općina Radoboj isplatila je i božićnice umirovljenicima, čime se dodatno pokazuje kontinuitet i posvećenost skrbi o starijim generacijama. Ove mjere svjedoče o usmjerenosti Općine Radoboj na skrb i poštovanje prema starijim generacijama, koje su svojim radom pridonijele oblikovanju zajednice kakvu danas poznajemo. (zl)

Gradu Zlataru

odobreno

70.318,91 eura

ZLATAR – Još jedna dobra vijest stigla je u Zlatar. Grad Zlatar dobio je sredstva Ministarstva demografije i useljeništva u visini 70.318,91 eura. Dječji vrtić Zlatarsko zlato uskoro će biti bogatiji za: didaktičke igračke, senzoričku opremu, informatičku opremu i namještaj za malu biblioteku. Uskoro počinjei izgradnja

novog dječjeg igrališta na početku Ulice Anke Horvat. Igralište će imati sprave prilagođene i za najmlađe, bit će ograđeno i sigurno, uzimajući u obzir blizinu prometnica. - Nastavljamo raditi za sretnije i sigurnije djetinjstvo naših najmlađih! – kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (zl)

skrivene opasnosti: Što ne smijemo bacati u miješani komunalni otpad?

Miješani komunalni otpad je sve ono što završava u klasičnoj zelenoj ili crnoj kanti za otpad , no jeste li sigurni da uvijek bacate ispravne stvari? Mnogi predmeti koje svakodnevno koristimo sadrže štetne tvari ili mogu izazvati ozbiljne ekološke probleme ako završe na neodgovarajućem mjestu. To je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova, a koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.). Drugim riječima, miješani komunalni otpad je samo ono što nikako nije moguće iskoristiti te se još koristi i izraz: ostatni otpad. Što sve spada u miješani komunalni otpad?

Miješani komunalni otpad obuhvaća sve one predmete koji se ne mogu reciklirati ili odložiti u posebne spremnike. Iako pravilno razvrstavanje značajno smanjuje količinu otpada, i dalje postoje materijali koji pripadaju u ovu kategoriju. To su, primjerice, vrećice iz usisavača, higijenski papir i vlažne maramice, zaprljani ili premazani voštani papir poput papirnatih ubrusa i papira iz mesnice, ali i računi iz dućana izrađeni od termo papira. Također, u ovu vrstu otpada spadaju indigo papir, naljepnice, stare fotografije i filmovi, kao i višeslojna ambalaža neprikladna za reciklažu,

Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.

poput omota od slatkiša i ambalaže za lijekove. Uz to, plastificirani i metalizirani papir, spužve, tapete, pelene, higijenski ulošci, vata te obične žarulje također završavaju u miješanom otpadu. Keramički i porculanski predmeti, ostaci termički obrađene hrane, kosti, manje igračke, opušci, upaljači, britvice za brijanje, stare naočale i pijesak za životinje također ne mogu biti reciklirani i odlažu se u ovu kategoriju otpada.

Što nikako ne biste smjeli bacati u miješani komunalni otpad?

Određeni predmeti nikako ne bi smjeli završiti u miješanom komunalnom otpadu, jer mogu biti štetni za okoliš ili se mogu reciklirati. Baterije i akumulatori sadrže opasne metale poput olova, kadmija i žive te ih treba odložiti u specijalizirane spremnike u trgovinama ili reciklažnim dvorištima. Elektronički otpad, poput starih mobitela, punjača i žarulja, sadrži vrijedne materijale, ali i opasne kemikalije, stoga ga je potrebno predati na posebna odlagališta. Neiskorišteni lijekovi ne smiju završiti u kanalizaciji ni u otpadu, već ih treba odložiti u posebne spremnike u ljekarnama. Boje, lakovi i otapala su zapaljive i toksične tvari koje se mogu pravilno zbrinuti samo u reciklažnim dvorištima. Staklo i plastika su materijali koji se lako recikliraju pa ih treba odlagati u odgovarajuće spremnike, dok se

organski otpad, poput kora voća, povrća i taloga kave, može kompostirati i koristiti kao prirodno gnojivo. Stari tekstil i obuća također ne pripadaju u miješani otpad – ako su još upotrebljivi, najbolje ih je donirati, a ako nisu, postoje posebni kontejneri za tekstilni otpad. Auto gume su glomazne i ekološki problematične, no većina vulkanizera ih preuzima besplatno ili ih je moguće predati na specijalizirana odlagališta. Korišteno ulje za kuhanje nikada ne treba bacati u odvod ili smeće, jer može zagaditi velike količine vode – najbolje ga je sakupljati i predati na reciklažu.

Pravilno razvrstavanje otpada nije samo zakonska obveza, već i ključan korak u očuvanju okoliša i zdravlja. Odgovornim odvajanjem otpada smanjujemo njegov negativan utjecaj i stvaramo preduvjete za njegovu daljnju obradu. RCGO Piškornica bit će središnji infrastrukturni objekt za ekološki prihvatljivo gospodarenje otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Početkom rada u 2027. godini, omogućit će mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada, čime će se značajno smanjiti količina otpada koja zahtijeva konačno zbrinjavanje. Time će se omogućiti i zatvaranje postojećih odlagališta diljem 4 najsjevernije županije, te osigurati usmjeravanje otpada prema održivim oblicima obrade. Održivost je zajednički cilj – jer Zajedno je održivo!

Sufinancira Europska unija

Europska unija Zajedno do fondova EU

Uskoro počinje GFUK U 17 dana čak 13 predstava i 25 izvedbi u Krapini i po Zagorju

Vrhunske predstave i glumačke postave i ove će godine oduševiti publiku u Krapini, ali i diljem Zagorja

Jelena Klanjčić KRAPINA

Osamnaesto izdanje

Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju održat će se od 25. travnja do 11. svibnja. U 17 dana odigrat će se čak 13 predstava u 25 izvedbi, kako u Krapini, tako i po Zagorju.

Traženi naslovi

Program je predstavljen prošlog tjedna u Krapini, a o vrhunskim predstavama na repertoaru govorio je predsjednik udruge GFUK Adam Končić. Najavio je kako festival počinje 25. travnja, gostovanjem Kazališta Komedija s Miro Ungar Cabaretom 'Esprit de Paris' u Festivalskoj dvorani u Krapini. –Radi se o proslavljenom cabaretu s 16 pjevača i plesača, jedna vrhunska priča koja plijeni pažnju i za koju se traži karta više – najavljuje Končić. Na istoj će lokaciji igrati 26. travnja predstava 'Hollywood' Tesla Teatra. – Radi se o uspješnici koju je, prema vlastitom boravku u Los Angelesu, napisao Filip Sertić. Vrhunska predstava naslonjena na komediju i mjuzikl – kaže Končić. Iduća predstava koja će igrati u Krapini 3. svibnja jest predstava 'Sve zbog jednog imena' Kazališta Kerempuh. – Najjači naslov kojega donosimo, najprodavanija predstava u Kazalištu Kerempuh, koja puni gledalište –najavljuje Končić. Krapinski dio festivala završava 10. svibnja, predstavom 'Rulet' B Glad produkcije, čiju režiju zajedno potpisuju 4 glumice koje i igraju na sceni. U Krapini će se, 9. svibnja, održati i poetsko – glazbena večer uz Enesa Kiševića i Damira Tomica Madunu 'Nije dobro, al dobro je'.

Diljem Zagorja

Gostovanja diljem Zagorja, od Bistre i Zaprešića do Novog Marofa i Varaždinskih Toplica bit će vezana za osam odabranih predstava, povodom 15. izdanja GFUK – a i po Zagorju. Tako će predstava 'Prekid preko veze' Kazališta Moruzgva igrat će u Sv. Križu Začretju (28.4.), Donjoj Bistri (29.4.), Zaprešiću (5.5.) i Mihovljanu (11.5.). Predstava 'Zabranjeno smijanje' Gavran teatra igrat će u Brdovcu (27.4.), Konjščini (2.5.), Donjoj Višnjici (9.5.) i Krapinskim Toplicama (11.5.). Predstava 'Kaj je ljubav' ZGK Komedije i KU GFUK igrat će u Brestovcu Orehovičkom (27.4.), Humu na Sutli (4.5.), Svetom Iliji (8.5.) i Varaždinskim Toplicama (11.5.). Predstava 'Dekorater' Lectirum teatra igrat će u Hrašćini (7.5.), a isti će teatar s predstavom 'Suparnice' gostovati u Loboru (27.4.), Stubičkim Toplicama (6.5.) i Zlataru (11.5.). Predstava 'Eventuše' GK Zorin dom gostuje u Novom Marofu (5.5.) i Klanjcu (7.5.). Predstava 'Tinderela' KNAP Kazališta gostovat će u Zlatar Bi-

strici (9.5.), a predstava 'Gastarbajterski tango' Malog teatra u Mariji Bistrici (4.5.). Komediju 'Suparnice' domaće autorice Marijane Nola gledat će gradišćanski Hrvati u Velikom Borištof u Austriji. Ulaznice

Jednu od najpopularnijih predstava, 'Prekid preko veze', predstavio je zagorski glumac Matija Šakoronja, koji u njoj igra. – Ova predstava gostuje drugi put na GFUK – u i jako nam je drago dolaziti u Zagorje, zbog publike koja je uvijek fenomenalna – kaže Šakoronja, uz kojega u predstavi igraju Petra Kurtela i Filip Detelić. Radi se o produkciji Kazališta Moruzgva, u režiji Krešimira Dolenčića. Nedeljka Vodolšak, direktorica Turističke zajednice Grada Krapine, koja je jedan od partnera u organizaciji GFUK –a, istaknula je kako se ulaznice za predstave u Krapini po cijeni od 12 eura mogu kupiti na blagajni Pučkog otvorenog učilišta Krapina od utorka do petka od 12 do 16 sati, zatim 1 sat prije početka predstave, kao i online putem ulaznice.hr. Što se tiče predstava koje će igrati po Zagorju, partneri, odnosno općine i gradovi, zadržavaju pravo odluke hoće li i po kojoj cijeni naplaćivati ulaznice za predstave.

Kultura u Krapini

- Drago mi je da Krapina živi kulturu u svim vidovima izražavanja i

da je ovaj glumački festival opstao 18 godina. Nije lako ni jednostavno ni jednoj udruzi postići kontinuitet, a ova udruga je to napravila. Drago mi je da i u Krapini i diljem Zagorja imamo poznate predstave – rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te je istaknuo kako se ovaj glumački festival pomaže iz proračuna Grada Krapine, kao i da je prije koji mjesec otvo-

rena preuređena pozornica Festivalske dvorane, koja je sada tehnički opremljena da može dobivati i najzahtjevnije produkcije. Župan Željko Kolar istaknuo je kako mi je veliko zadovoljstvo i ove godine najaviti GFUK, koji ima dugačku tradiciju, za koju vjeruje da će dosegnuti brojke Krapinskog festivala. - Posebno bitno je da osim u Krapini imamo predstave po čitavom Zagorju, da prelazimo granice

županije, ali i dolazimo u Austriju i to je jedan sjajan način kako doći do ljudi s kazališnim predstavama, na kojima je uvijek jedna sjajna atmosfera gdje god se odvijale. Stoga pozivam ljude da na vrijeme osiguraju svoje ulaznice – zaključio je Kolar. Uz to, najavljeno je i 5. ljetno izdanje festivala, od 27.6. do 6.7., u sklopu kojega će predstave igrati na desetak lokaliteta na otvorenom diljem Zagorja.

U Kostelu se Uskrs slavi i u zraku, kroz snažan prasak kubura

cajhen: 'Kostelska uskrsna pištola znak je našeg identiteta i ponosa na vlastite korijene'

Na Veliku subotu svečano je otvorena manifestacija koja se od 2017. godine održava na zidinama Kostelgrada, a prisustvovale su brojne povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske i kuburaška društva, građani i svi namjernici, štovatelji streljanja na i pod Kostelom

Marta Čaržavec

KOSTEL

Na uskrsno jutro, dok se diljem Hrvatske zvona oglašavaju mirom i molitvom, Kostel odzvanja – pucnjem. Riječ je o stotinama godina starom običaju koji ovdašnjim ljudima znači izrazito puno. U ovom pitoresknom mjestu kraj Pregrade Uskrs se ne slavi samo za stolom, već i u zraku kroz snažan prasak kubura. Riječ je o manifestaciji 'Kostelska uskrsna pištola', jedinstvenom događaju kojim se prenosi sjećanje na viteške dane, obiteljska okupljanja i ljubav prema tradiciji koju ne može zamijeniti nijedna moderna svečanost.

O običaju Običaj je to kojeg je 2012. godine, Ministarstvo kulture proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom te je običaj upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a seže u daleku 1523. godinu kada su grofovi Keglevići obitavali u Kostelgradu. Danas je običaj pretvoren u manifestaciju 'Kostelska uskrsna pištola' koju organizira Povijesna postrojba 'Kostelska pištola-Keglevićeva straža Kostel'. Na Veliku subotu svečano je otvorena manifestacija koja se od 2017. godine održava upravo na zidinama Kostelgrada, a prisustvovale su brojne povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske i kuburaška društva, građani i svi namjernici štovatelji streljanja na i pod Kostelom.

Simbol identiteta i EU vrijednosti

Predsjednik Kostelske pištole – Keglevićeve straže Kostel, Mirko Cajhen, ističe kako ovaj stoljetni običaj nije samo blagdanska atrakcija, već duboko ukorijenjen simbol identiteta i zajedništva cijelog kraja.Uskrsna pištola već stoljećima čuva duh tradicije, vjere i zajedništva našeg kraja. Ponosan sam da zajedno nastavljamo taj običaj koji nije samo simbol kršćanskog blagdana

Vešligaj:

'Vjerujem da ćemo u narednim godinama ovdje moći postaviti i dodatne interpretacijske sadržaje, provesti nova arheološka istraživanja'

Kolar: 'Keglevićeva straža je postala prepoznatljiv simbol našeg kraja, ona je brend'

Uskrsa, već i znak našeg identiteta i ponosa na vlastite korijene. To je odjek povijesti koji živi i danas, a kojeg svake godine s istim žarom prenosimo kao tradiciju novim generacijama – poručio je Cajhen. U tome koliko je manifestacija važna za lokalnu zajednicu, svjedoči i snažna podrška Grada Pregrade. Gradonačelnik Marko Vešligaj naglašava da je riječ o događaju koji povezuje povijest, identitet i europske vrijednosti. – Ovdje, na starom gradu, nalaze se naši temelji. Grad svake godine ulaže u obnovu Kostelgrada i vjerujem da ćemo u narednim godinama ovdje moći postaviti i dodatne interpretacijske sadržaje, provesti nova arheološka istraživanja i pronaći još više dokaza o bogatoj prošlosti ovog kraja. Ova manifestacija od izuzetnog je značaja jer njeguje uspomenu na naše pretke i simbol je po kojem su Kostel i Pregrada poznati i izvan granica Lijepe naše. Podsje-

Cajhen: 'Uskrsna pištola već stoljećima čuva duh tradicije, vjere i zajedništva našeg kraja'

tit ću, Keglevićeva straža dio je europske obitelji povijesnih postrojbi, a upravo Europska unija snažno podupire očuvanje identiteta i tradicije. Naša je odgovornost da to prenosimo na buduće generacijeporučuje Vešligaj. Prepoznatljiv simbol U zoru uskrsnoga jutra pored Crkve svetoga Mirka skupljaju se članovi postrojbe – stražari, odnosno čuvari Isusova groba. Oni nakon ulaska u crkvu, u kojoj je tek upaljeno svjetlo, mirno i u tišini stoje pored groba. Vjerno se njeguje običaj streljanja – na obroncima se, još za potpuna mraka, čuju pucnjevi kojima građani prije dolaska na misu jutarnjicu slave Uskrs. Povijesna postrojba 'Kostelska pištola – Keglevićeva straža' proglašena je počasnom stražom Krapinsko - zagorske županije 2008. godine, a župan Željko Kolar je ujedno i njezin zapovjednik. – 'Keglevićeva straža' je postala prepoznatljiv simbol našeg kraja. Njihovo djelovanje ne samo da čuva i prenosi običaje, već i snažno promovira Krapinsko - zagorsku županiju, i to ne samo u Hr-

vatskoj, već i izvan njezinih granica. Oni su postali naš brend, njihov rad nije ostao ne zapažen i njihove aktivnosti vezane za promociju KZŽ vezane su i za Turističku zajednicu KZŽ i na tome im hvala. Tradicija stara 502. godine, najstarija je na području KZŽ, a posebno je užitak gledati kako obitelji žive za taj trenutak – rekao je župan Kolar i proglasio 502. 'Kostelsku uskrsnu pištolu' otvorenom. Podršku organizaciji manifestacije daje Udruga kostelskih žena, Turistička zajednica područja Srce Zagorja, Grad Pregrada, Krapinsko - zagorska županija te druge ustanove, udruge, sponzori i donatori. Prijem kod župana

Istog dana u jutranjim satima, u Krapinu su stigle povijesne postrojbe iz gotovo čitave Republike Hrvatske. Nakon mimohoda kroz Krapinu, povijesne postrojbe podnijele su ispred zgrade Županije prijavak županu Željku Kolaru te je potom održan prijem, kojemu su nazočili i zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak te gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj.

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Kak nam je država dala da se mi penzoči moreme voziti h cugu zabadave, ja te dobre koristim. Ne spadam hune kaj same jambraju da nam je te država dala kaj bi nas kupila. Baš me briga. Dok traje, traje i trieba te skoristiti. Ja si sake malje, sednem h cug i otpeljam se barem do našuga glavnuga grada, Zagreba. Jesem i svoje penziče več otpeljala sikut, h Varažljin, Čakovec i Oguljin. Sad negde peme h Sisek, Slavonsku Brod, itd. Tak si ja nekteru subotu sedim h cugu, teri fljejsik dojde do glavnuga grada. Na trejte stanice cuk je stal i h cuk dojdeju dva dečka, zadihana, oko dvojset pet ljiet. Cug je več krenul gda su tak zadihani došlji do mene i pitalji e si moreju seti. Ja sem se nasmejala i napravila njim meste kre sebe, jer sem se prie toga resprstrla kaj ciganof gunj, na četiri mieste. Na jednem je bila torba, n drugem kaput i na dva ja komotne zaposela. Unda sem jih još pitala e očeju sedeti jeden kre druguga, na kaj su se oni nasmejalji i reklji da nečeju. Glji sem imiela h ruke paketek z bomboni, pak sem jih ponudila i saki si je zel jeden cukar. Jeden od njih se odvažil i pital me točne ovak: "Gospođo? Dajte mi recite zašto su uvijek stari ljudi tako ljubazni za razliku od nas mladih!?" Kaj z topa sem mu rekla: "Radi toga kaj sme odgojeni!" "Ušli smo mi u vlak i idem kroz vagon. Bilo je dosta mjesta na kojima su sjedili mladi. Pitali smo ih dali je slobodno. Oni svi z nosom u mobitelima i nisu rekli ni rieči. Nisu čak ni digli pogled!" A unda je krenul naš spominek. Doznala sem da su dečki nosilji jednu žmehku drvenu komodu, jedne ženjske tera ju je kupila. Čak su mi i sljiku pokazalji. Povedalji su kak su se zmučilji i kak su ju h Gajnica neslji z četrtuga kata bez ljifta. I zdej su ju pomoglji donesti h Zagorje k jedne žemnjske. Spominalji sme se kak su denes mladi ljieni, kak same lučeju kak nej delalji. Te niesem rekla ja nek oni. Unda su se osvrnulji kak oni kak mladi ljudi vidiju kak h tramvaju mladi sediju, a stari kre njih stojiju. Na te sem njim ja rekla da za te ja imam "ljieka". Denem si torbu prek ramena i napre pred sebe. Unda se narihtam tak kaj se primem za ruču na tramvaju točne iznad kakvuga mladuga. Ščem malje tramvaj zakoči ilji pak zavine ja z torbu h nos kak slučajne. Par put z tobu h nos i meste mi je slobodne. Dečki su se tomu tak nasme-

Centar za kulturu dr. Franjo Tuđman u Velikom Trgovišću postaje pozornica zajedništva, tradicije i kreativnosti

Mladi se pitaju

jalji i reklji su da njih sigurne nem z torbu trkala jer se oni sakomu zdigneju. Unda su se počelji spominati kak su ženji. Kak njim bi pasala mrzla pivica. Kak su si putič pojelji sendvič i kak su se režejalji od košte i posla. Malje sem se začudila kaj niesu nič dobilji jesti i piti pri ženjske pri tere su delalji. Jeden je rekel, da pune put dielaju tak kak i denes i da največ put ne dobiju ni kupice vode. Tak je bilje i zdej. Bilji bi duknulji h bertiju kre stanice, alji niesu štelji zakesniti na cuga. Malje sem se zamisljila i malje me je pri srcu ščeknulje kak su ljudi postalji sebični. Ilji mogla bi reči neodgojeni. Unda sem rekla dečkem da pri mene nigdar nišče nie nič napravil da nie dobil jesti i piti. Poviedala sem njim kak se prie po selu pune delalje. Delalji su se puti, nogostupi, vljiekla se žica za teljefon. H selu su sake ljete bilji nekakvi radniki kaj su nekaj za selje delalji. Pri mene na stupu od plota bila je navike rakija, na drugem termosica z kavu, a vine i voda h kante negde kre hiže. Tak sem njim ostavljala da si zemeju dok nas nie bilje doma. A gda sem bila doma unda su dobilji i nekaj pečenuga, strepu, štrukljec, pogaču ilji kaj sem na brzinu stofljala. A od hiže, gdoj god da je došel, nej nišče prešel kaj nej dobil bar kavu iljii kakef sok ilji vine. Tak je nafčila mene moja mati, tak sem ja vučila svoju decu. Tak i one dielaju. Nu zdej je nastal drugi problem. Ljudi niesu na te nafčeni, pak se največ put i toga ofnjavaju. Gda jih očeš ponuditi če ti kaj fiže dielaju, a strnjski su, čudiju se tomu kaj "cigan bielomu kruhu". Prešlji su cajti, gda si negda h saku hižu mogel zajti. Prešlji su cajti gde se ljudi med sobu pospominaju i pajdašuveju. Tak je več po sela kak h gradu i h cugu. Saki luče h svoju modernu mašinku. Ž nju se spomina, smieje i raduje. Prešlji su cajti gde te pajdaš videl kak zglediš i mam te je pital e ti kaj trieba. Denes su ljudi postalji kak i mašine, bez osečaja i bez volje. Te su primietilji i moji dva mladi dečki teri su z menu putuvalji. Nie mi hgasla nada da buju oni svoju decu morti drugač odgojilji. One kaj sem sigurna je da se ne slažeju z tem kak se mladi denes ponašaju, makar su i sami mladi. Oni su bilji cveteki na mojem životnem putu, a da ni sami te neznaju. Jer gda moljim za se teri su doteknulji moj životni putec i oni buju h moljitve. Dečki saka vam čast.

'Broj posjetitelja polako, ali sigurno raste, što nam daje dodatnu motivaciju i potvrdu da smo na dobrom putu'

Programska djelatnost razvija se u snažnom partnerstvu s Turističkom zajednicom Biser Zagorja i Općinom Veliko Trgovišće

VELIKO TRGOVIŠĆE - Od samih početaka rada Centra za kulturu dr. Franjo Tuđman, programska djelatnost razvija se u snažnom partnerstvu s Turističkom zajednicom Biser Zagorja i Općinom Veliko Trgovišće. Njihova podrška, otvorenost za suradnju i istinsko razumijevanje važnosti kulture čine temelj na kojem Centar gradi sve aktivnosti i projekte. - Bez njihove pomoći i povjerenja, ostvarenje brojnih kulturnih sadržaja jednostavno ne bi bilo moguće – i upravo zato od srca izražavamo duboku zahvalnost. Zajedničkim snagama stvaramo prostor u kojem kultura živi, raste i okuplja ljude. Posebno nas raduje što i naša publika sve više prepoznaje vrijednost onoga što radimo. Iz tjedna u tjedan, iz događaja u događaj, broj posjetitelja polako, ali sigurno raste – što nam daje dodatnu motivaciju i potvrdu da smo na dobrom putu. Uvjereni smo da će se ova suradnja nastaviti razvijati i u budućnosti, donoseći još više inspirativnih trenutaka, zajedničkih doživljaja i kulturnih susreta za sve stanovnike i posjetitelje našeg kraja – kažu u Centru.

Glazbom do življe kulturne scene

Općina Veliko Trgovišće ulaže značajna sredstva u razvoj kulture, svjesna njezine važnosti za kvalitetu života i identitet zajednice. Jedan od najvažnijih kulturnih projekata u posljednje vrijeme svakako je Centar za kulturu dr. Franjo Tuđman, moderno opremljen prostor koji postaje novo srce kulturnih zbivanja u općini. Upravo će u ovom Centru svoje mjesto pronaći i niz koncerata mladih glazbenika koji će tijekom godine gostovati u Veli-

Centar za kulturu dr. Franjo Tuđman otvoren je 14. svibnja 2024. godine na mjestu nekadašnjeg Doma kulture Veliko Trgovišće. Kao kulturno središte, nudi prostor za brojne kulturne aktivnosti udruga, uključujući dvoranu za koncerte, predstave i multimedijalne događaje, prostorije za probe i edukacije. Centar je izgrađen sredstvima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Tip operacije 7.4.1 "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu".

kom Trgovišću. Time će se u potpunosti iskoristiti potencijal novog prostora, ali i donijeti svježina i raznolikost kulturnim događanjima dostupnima svim generacijama. Cilj ovog projekta je obogatiti kulturno - umjetničku ponudu Velikog Trgovišća, s posebnim naglaskom na stvaranje programa koji će biti kontinuirano dostupni tijekom cijele godine – kako za lokalno stanovništvo, tako i za sve posjetitelje. Gostovanja mladih, talentiranih glazbenika donijet će novu energiju u ovaj kraj, stvarajući priliku da publika uživa u visokokvalitetnim glazbenim izvedbama različitih žanrova. Uz to, projekt ima za cilj potaknuti kulturnu dinamiku, osnažiti lokalnu glazbenu scenu i dodatno približiti umjetnost zajednici. Projekt se provodi uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kroz javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2025. godinu. Ciklus koncerata Mladi glazbenici za Trgovišće, umjetnika do 35. go-

dina starosti obuhvatit će 4 koncerta različitih glazbenih žanrova, od klasične i latinoameričke glazbe do tradicionalne tamburaške i hrvatske narodne glazbe. Duo Alhambra je duo mladih muzičara Divne Šimatović na gitari i Abdul Aziz Husseina na klarinetu. Duo aktivno održava koncerte, na svom glazbenom putu promiče i hrvatsko stvaralaštvo. Josipa Gvozdanić diplomirala je studij solo pjevanja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2021. godine. Gitarski trio Escualo osnovali su 2017. tadašnji studenti 2. godine gitare na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, pod mentorstvom Tomislava Vukšića. Zagrebački tamburaški kvartet počeo je s radom 2021. godine na inicijativu studenata tambura Muzičke akademije u Zagrebu. Kvartet predstavljaju mladi hrvatski glazbenici Marko Blašković na bisernici, Martin Durbek na Abraču, Franjo Pećarić na Ebraču te Ivan Koprić na čelu od kojih su većina i prvi ma-

gistri muzike na tamburi. Duo Croatico osnovan 2023. godine, ovaj duo čine mladi glazbenici, bandoneonistica i harmonikašica Martina Jembrišak te klarinetist i saksofonist Valentin Šeremet.

Suradnja s Kućom Klajn i Kinom Martin

Umjetnička rezidencija Kuća Klajn mjesto je gdje se susreću kreativnost, zajedništvo i umjetnost. Smještena u srcu Klanjca, Kuća Klajn pruža jedinstven, inkluzivan prostor za boravak, stvaranje i izvedbu. U toj otvorenosti prema različitim oblicima umjetničkog izražavanja rodila se i nova, uzbudljiva suradnja. - Naše drage susjede i prijatelje iz Kina Martin, koji već godinama s puno entuzijazma i ljubavi prema filmu donose kvalitetne projekcije svojoj publici, s radošću ćemo ugostiti kod nas. Njihovo iskustvo i predanost filmskoj umjetnosti od neprocjenjive su vrijednosti, i baš zbog toga nam je iznimno drago što su odlučili svoje znanje i čaroliju kina podijeliti s nama. Već ovog ljeta, u planu nam je prikazivanje tri pomno odabrana filma, za sve generacije –i male i velike zaljubljenike u sedmu umjetnost. Veselimo se svakom susretu, svakoj projekciji i svakom osmijehu u publici – a najviše od svega, nadamo se da je ovo tek početak dugog i plodonosnog prijateljstva s Kinom Martin, koje će rasti i razvijati se kroz godine koje dolaze – kažu u Centru.

Ples za sve – ritam koji spaja tijelo i duh

Plesna udruga Zagorka osnovana je s jasnom vizijom: poticati zdrav i aktivan stil života kroz ples, rekreaciju i obrazovanje. Kroz raznolike programe, udruga nudi svima priliku da otkriju radost pokreta, izraze svoju kreativnost i poboljšaju svoje tjelesno i mentalno zdravlje. U bogatom programu može se pronaći ponešto za svakoga – od baleta za sve uzraste, preko ritmike i jazza, pa sve do pilatesa, vježbi snage, oblikovanja tijela i kondicijskih treninga. Sve aktivnosti pažljivo su osmišljene i prilagođene potrebama pojedinaca, neovisno o dobi ili dosadašnjem iskustvu. – Pohađanjem plesnih programa polaznici mogu steći temelj-

no plesno obrazovanje, koje može poslužiti kao odlična priprema za daljnje školovanje u plesnim institucijama – ističe Ana Hanić, predsjednica Udruge i voditeljica programa. Grupni treninzi formiraju se na temelju afiniteta, sposobnosti i životne dobi polaznika, nakon nekoliko oglednih sati koji pomažu da se pronađe najbolji pristup za svakoga. Program se održava dva puta tjedno u Centru za kulturu dr. Franjo Tuđman, u unaprijed dogovorenim terminima. Bez obzira želite li zaplesati iz čiste radosti, radi zdravlja ili kao prvi korak prema ozbiljnijem plesnom obrazovanju – Plesna udruga Zagorka mjesto je gdje svatko može pronaći svoj ritam. Jer ples je za sve – i za srce i za tijelo. Dani općine – slavlje zajedništva i ponosa ovog kraja

Tijekom mjeseca svibnja, u sklopu obilježavanja Dana općine Veliko Trgovišće, Centar za kulturu dr. Franjo Tuđman postaje pozornica zajedništva, tradicije i kreativnosti. Bit će to pravo slavlje lokalne zajednice u kojem će se predstaviti sve ono što se s ponosom njeguje i stvara. - Kroz prigodne programe i nastupe, publici će se predstaviti naše udruge, škola i vrtić, a posebnu notu svečanosti unijet će kulturno-umjetnička društva koja čuvaju i promoviraju naš identitet. Ovi dani nisu samo proslava općinskog rođendana, već i prilika da zajedno zastanemo, pogledamo oko sebe i prepoznamo vrijednost koju u svakodnevici stvaraju naši sumještani – djeca, umjetnici, volonteri, učitelji i entuzijasti. Pozivamo sve mještane i goste da nam se pridruže u ovom veselom mjesecu punom plesa, pjesme, smijeha i zajedništva. Neka Dani općine budu podsjetnik na snagu zajednice i ljepotu našeg kraja – poziva Centar

Uzbudljiva završnica sezone – predstave, koncerti i ljeto pod zvijezdama

Do kraja ove dinamične kulturne sezone posjetitelje očekuju brojni zanimljivi programi koji će dodatno obogatiti ponudu Centra i pružiti nezaboravne doživljaje publici svih generacija. Na kazališne daske stiže

duhovita i iskrena predstava "Aleks i Bara – Gola istina", koja će publiku kroz hu-

mor i emociju provesti kroz svakodnevne izazove i istine odnosa. Nezaobilazan dio

ljetnog programa bit će i suradnja s popularnim GFUKovim ljetnim izdanjem, koje donosi kazališnu predstavu na otvorenom, pod vedrim zagorskim nebom – idealnu priliku za spoj umjetnosti i prirode, u opuštenoj atmosferi toplih ljetnih večeri.Uz kazališni program, s velikim veseljem najavljujemo da smo u pregovorima s Osnovnom glazbenom školom pri OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, s ciljem organizacije koncerta mladih glazbenika – učenika i polaznika škole. Bit će to prilika da lokalna publika uživa u talentu mladih izvođača te da djeca i mladi dobiju poticaj i prostor za svoje prve umjetničke korake. Završnica sezone donosi raznolikost, radost i kreativnost – sve ono što kulturu čini živom i bliskom. Vidimo se na predstavama, koncertima i ljetnim druženjima! – pozivaju iz Centra.

Kultura dostupna svima

- Umjetnost i kultura trebaju biti dostupni svima, bez obzira na mjesto stanovanja, dob ili društveni status.

Kroz kulturnu decentralizaciju otvaramo vrata novim mogućnostima – omogućujemo održavanje koncerata, predstava i različitih kulturnih sadržaja i u manjim sredinama, čineći ih pristupačnima za sve generacije. S jasnim ciljem – umanjiti društvene i ekonomske prepreke koje često stoje na putu pristupu visokokvalitetnoj kulturi – umjetnost sve više nalazi svoj put do šire zajednice. Time ne samo da oplemenjujemo svakodnevicu, već i obogaćujemo lokalnu sredinu, potičemo razvoj kulturnog identiteta i stvaramo prostor za međugeneracijsko povezivanje.Rezultat tog procesa je stvaranje kulturno osviještene publike – građana koji razumiju, cijene i podržavaju umjetnost. Oni postaju ne samo gledatelji, već i aktivni sudionici kulturnog života, čime doprinose dugoročnom razvoju i održivosti kulturne scene. U takvom društvu umjetnost živi, raste i inspirira – danas, sutra i u godinama koje dolaze – poručuje Centar. (zl)

NNajveći kršćanski blagdan svečano obilježen u Nacionalnom Svetištu MBB u Mariji Bistrici

Proslavljen Uskrs u našem najvećem Svetištu

ajveći kršćanski blagdan Uskrs, proslavljen je u Nacionalnom Svetištu MBB u Mariji Bistrici. Obredi Svetog Vazmenog trodnevlja počeli su još na Veliki četvrtak misom večere Gospodnje, koju je predslavio preč. Tomica Šestak, rektor Svetišta MBB i bistrički župnik. Dio ove mise je i obred pranja nogu, pa je tako preč. Šestak obavio ovaj obred pranja nogu dvanaestorici župljana. Sveto Vazmeno trodnevlje nastavljeno je u petak obredom Službe muke Gospodnje, koji je predslavio župni vikar vlč. Vedran Jakić, a na Veliku subotu bdijenje je predvodio p. dr. Željko Paša. Već nakon bdijenja u subotu na rasporedu je bio i blagoslov hrane, kao i kod misa na sam Uskrs u 6.30, 9 i 11 sati. Središnju misu u 11 sati predslavio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Dodajmo da je dio tradicije ovog vremena i misa na Uskrsni ponedjeljak u kapeli na Vinskom Vrhu, u Prasvetištu, pa je tako bilo i ove godine. Misu je predslavio preč. Domagoj Matošević, prethodnik preč. Šestaka, a danas moderator Nadbiskupijskog duhovnog stola i v. d. ekonoma zagrebačke Nadbiskupije. Također i ove godine, u pripremi i obredima Svetog Vazmenog trodnevlja sudjelovale su bistričke udruge, što daje dodatni svečani štih proslavi Uskrsa u Mariji Bistrici. Tako su vatrogasci VZO Marija Bistrica i DVD Sveti Matej u petak čuvali stražu kod Kristova groba u Bazilici MBB, a u subotu su tu lijepu ulogu preuzeli, 'Apostoli', lovci LD ''Fazan'' i kuburaši Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. Već u subotu 26. travnja u 10.30 sati u Svetištu MBB na rasporedu je podjela sakramenta Svete Potvrde, a u nedjelju 27. travnja je tradicionalno otvorenje hodočasničkog ljeta, na Bijelu nedjelju. Svetu potvrdu će u subotu podijeliti pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski. Dodajmo da je prva pričest u Mariji Bistrici ove godine na rasporedu 4. svibnja.

Već u subotu 26. travnja na rasporedu je podjela sakramenta Svete potvrde, a u nedjelju 27. travnja je tradicionalno otvorenje hodočasničkog ljeta, na Bijelu nedjelju

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

Uskrsni sajam u Krapini ponovno oduševio posjetitelje

Najviše su uživali oni najmlađi

KRAPINA - Ovogodišnje, treće izdanje, sada već svima dobro poznate manifestacije, Vuzma u Krapini, započelo je prošlog petka otvorenjem 28. izložbe pisanica te Uskrsnom radionicom za djecu, a nastavljeno je ove srijede otvorenjem Uskrsnog sajma u Parku Matice hrvatske. - Sve je započelo ukrašavanjem gradskog centra pisanicama i uskrsnim instalacijama, nakon čega se rodila ideja za organizacijom raznih događanja uoči samog Uskrsa, ovdje u našem središnjem gradskom parku - pojasnio je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović same početke ove sjajne manifestacije.

Treću godinu zaredom - Danas ovo naše događanje okuplja dosta veliki broj posjetitelja, a najveselije je kada su tu djeca koju treba uvijek podržati, kao i njihovu krea-

tivnost. Isto tako, trebamo podržati i njihove učitelje i mentore koji rade s njima. Drago mi je što nas se puno okupilo u ovom Velikom tjednu uoči Uskrsa te svima zahvaljujemrekao je Gregurović. Da se Vuzem u Krapini već treću godinu zaredom pokazao kao jedno od uspješnijih događanja u gradu Krapini potvrdila je i direktorica Turističke zajednice Grada Krapine, Nedeljka Vodolšak. - Riječ je o manifestaciji koju organiziramo kroz cijeli tjedan u suradnji s Gradskom knjižnicom, Pučkim otvorenim učilištem te Galerijom grada Krapine. Naša zajed-

nica je pak zadužena za takozvana vanjska događanja, vanjsko uređenje, nove pisanice te nove instalacije vezane uz Uskrs - objasnila je Vodolšak dodavši kako je jedno od bitnijih događanja u sklopu manifestacije Uskrsni sajam koji je sva-

'Jedno od bitnijih događanja u sklopu manifestacije 'Vuzem u Krapini' je Uskrsni sajam koji je svake godine sve veći i veći'

ke godine sve veći i veći. 20 – ak štandova

- Ove godine postavljeno je 20-ak štandova na kojima su za posjetitelje pripremljene pisanice i različite delicije vezane uz Uskrs. Program je uglavnom koncipiran za dječju populaciju pa tako ima-

mo predstave za djecu, mađioničara, nastup dječje plesne skupine "Unifit", odnosno sve ono što djeca vole čuti i vidjeti. Uskrsni sajam posjetio je i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek koji je čestitao gradonačelniku Greguroviću i svima ostalima koji sudjeluju u organizaciji. -

Izložba u Galeriji izvorne umjetnosti u Zlataru

ZLATAR - Desetljećima je naturalizirani Zlatarščanin, Zvonko Šarčević, akademski slikar i profesor povijesti umjetnosti, učio zlatarske osnovnoškolce i gimnazijalce ljepoti umjetnosti. Rođeni Đurđenovčanin i temeljito likovno obrazovan, jer je u Zagrebu završio i Školu primijenjene umjetnosti, u Zlataru je bio jedan od osnivatelja Likovne udruge "Zlatarska paleta", iz koje je iznjedrila ideja o pokretanju Zagorskog likovnog salona, kasnije organiziranog u Krapini. S nji-

hovim je članovima izlagao na skupnim izložbama. Ono što je manje znano, Šarčević se aktivno uključio u pripremu i upis prve generacije srednjoškolaca današnje Srednje škole ŠUDIGO u Zaboku. Svojedobno vodio je i likovnu radionicu DoraArt u Zlataru. Inače, Zlatarščani svojega sugrađanina poznaju kao diskretnog, gotovo samozatajnog intelektualca, prilično zatvorena čovjeka koji je upornošću v.d. ravnateljice Galerije izvorne umjetnosti i Zvonkove kolegice, Bože-

ne Slunjski, pristao na postavljanje retrospektivne izložbe. U srijedu je otvorio vrata svojega likovnoga svijeta i sugrađanima predstavio 18 radova većega formata, rađenih pretežno u tehnici akrila i ulja na platnu, a njihov popis obuhvaća razdoblje od tridesetak godina stvaranja. Za svoje pedagoško djelovanje primio je javno priznanje, Diplomu grada Zlatara, za promicanje likovnosti kod mladih. Povremeno piše eseje i osvrte. Godine 2003. objavljena mu je prva knjiga

"Duge modre sjene", a druga "Vega" tiskana je 2006. godine. "Nadahnut fenomenom vremena, slikar Zvonko Šarčević nametnuo nam je svijest o prolaznosti ljudskog bitka", naglasila je Lidija Ivančević Španiček u kratkom uvodu u katalogu izložbe, koju je otvorila saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan - Pentek. Ugođaju u zlatarskoj Galeriji pridonijela je Ženska vokalna grupa DORA, s gitarističkom pratnjom Borisa Brežnjaka. (Željko Slunjski)

Svi dobro znamo koliko su Uskrs i uskršnji običaji duboko utkani u našu tradiciju, u naš identitet i kulturu. Upravo je stoga za svaku pohvalu ova manifestacija na kojoj se njeguju običaji našega kraja i u kojoj sudjeluju djeca izradom nakita i svega onoga što se priprema za Uskrs - zaključio je Tušek. (zl)

KRAPINSKE TOPLICEPovodom Dana planeta zemlje, 22. travnja u 18:00 sati u Dom kulture Krapinske Toplice stiže Mario Celinić. Posjetitelji će imati priliku iz prve ruke čuti kako izgleda život na krovu svijeta, što je motiviralo ovog iznimnog čovjeka na nevjerojatan pothvat – osvajanje sedam najviših vrhova svijeta – te što slijedi nakon tog iskustva. U organizaciji Općinske knjižnice Krapinske Toplice i Kluba podvodnih aktivnosti Zaron, ne propustite inspirativnu priču o hrabrosti, upornosti i snovima koji pomiču granice! (mč)

INTERVJU Fabijan Pavao Medvešek – televizijska i kazališna zvijezda, 32-godišnji Zagrepčanin, najavljuje novu hit komediju svog 'Tesla teatra', s kojom će nastupiti na ovogodišnjem GFUK-u

Trenutno najpopularniji mladi hrvatski glumac stiže u Krapinu: 'Iznimno cijenim što ću s našom predstavom 'Hollywood' biti dio kultnog GFUK-a'

Hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac i pjevač, 32- godišnji Fabijan Pavao Medvešek, zaposlen je u Zagrebačkom gradskom kazalištu 'Komedija', no istovremeno je vrlo uspješan i kao televizijski glumac u mnogim popularnim tv serijama, ali i kao član žirija tv showa 'Supertalent'. Također, s prijateljem i kolegom Filipom Sertićem osnovao je i vlastiti teatar, a njihovu prvu autorsku predstavu pod nazivom 'Hollywood' zagorska će publika imati prilike pogledati ove subote, 26. travnja, u krapinskoj Festivalskoj dvorani, u sklopu 18. izdanja Glumačkog festivala u Krapini

Ivan Kovačić ZAGREB

Dolazite iz velike glumačke obitelji. Vaš otac Rene čuveni je hrvatski glumac i redatelj, stric Sven vam je poznati glumac, evo, čak i vaši bratići su sad glumci. Kako ste proveli djetinjstvo u tom glumačkom svijetu oko vas, odnosno, kako ste kao dijete doživljavali taj glumački posao?

Medvešek: Puno sam vremena proveo slušajući svog tatu kako radi na tim predstavama, zatim sam odlazio na njegove probe i predstave, dolazio bih po njega, pa išao s njim, pa se vraćao... Uvijek sam bio prisutan u tom procesu njegovog života i stvaralaštva tako da je, moram priznati, meni sve to postalo nekako prirodno, kao nešto čime se naša obitelj bavi, kao nešto što je neki 'naš posao', odnosno 'naš zanat'...

Obiteljski biznis..

Medvešek: Da, ali ne u punom smislu te riječi jer nikad nismo nešto zajedno napravili, tako da taj 'obiteljski

"Festivali kao GFUK su nevjerojatno potrebni jer je to ponekad jedini način da ljudi zaista vide i dožive što se sve stvara po cijeloj Hrvatskoj. I takvi festivali čine i podržavaju takvu vrstu kulture koja je izuzetno bitna za umjetnost kojom se mi bavimo"

biznis' nije nikad zaživio kao takav. Ali da, bavimo se istim poslom i meni je uvijek teško odgovoriti kad me pitaju kako sam se zaljubio u taj posao jer je taj posao jednostavno dio mog života. Kao, na primjer, da mi je tata bio postolar pa sam ja nastavio njegov posao...

Znači, niste kao dijete bili impresionirani tatinim poslom?

Medvešek: Ma ne. Moj tata je radio svoj posao. Svačiji tata radi neki posao. No, kad sam u jednom trenutku doživio da je to nešto drugačije i kad sam bio na predstavi i stvarno doživio tu neku iluziju koja se tamo dogodila, pa sam onda imao priliku popeti se na pozornicu, dotaknuti scenografiju... Tu sam shvatio: 'Čekaj, pa to su stvarne stvari, a moj tata se time bavi'. I tada sam shvatio da je to ipak jedan poseban posao. I evo, vjerojatno sam se tu negdje zaljubio u taj posao i ta ljubav traje do dan danas.

Išli ste nekim redovitim putem. Završili gimnaziju u Zagrebu pa Akademiju.... Koji su vam bili prvi osobni kontakti s glumom?

Medvešek: Kao dijete sam bio nešto u učilištu Zagrebačkog kazališta mladih, tamo sam nastupio u nekim dječjim mjuziklima i to su bili neki moji prvi susreti s glumom. Zatim su tu bile neke sinkronizacije crtanih filmova i tako je to išlo do fakulteta, kad sam se ozbiljno počeo baviti glumom. Uglavnom sam išao postepeno. Sve je krenulo s nekim malim ulogama i gostovanjima. Pa sam tako radio u Karlovcu jednu predstavu koja me se dojmila jer sam prvi puta radio izvan Zagreba i to mi je bilo jako lijepo, zatim sam snimao neku seriju na televiziji i, velim, malo po malo sam ulazio u taj posao, a kad jednom počneš ulaziti u to, može ti se desiti da u tjedan dana imaš tri različita snimanja, a onda tri mjeseca ništa. I to je taj neki naš 'divlji glumački život' u kojem imaš 'lude periode', pa onda 'periode mirovanja'. Pred sam kraj fakulteta

sam se počeo više baviti kazalištem jer me je više zanimalo i tako sam, igrom slučaja, preko svog tadašnjeg profesora Krešimira Dolenčića, došao do prve predstave u Gradskom kazalištu 'Komedija'. I tu sam ostao do dan danas, to je moja matična kuća i tu sam zaposlen. Zapravo, to je oduvijek bila moja želja, spojiti glazbu i glumu, doći do jednog glazbenog kazališta. To je bio moj san i želja, koja mi se, srećom, ostvarila.

Je li vam početak karijere olakšavala ili otežavala činjenica da dolazite iz ugledne i uspješne glumačke obitelji?

Medvešek: Nikad nisam o tome razmišljao kao da mi je to neki uteg, zato što dobro poznajem svog oca, znam njegov rad, znam kako je u svom radu najiskreniji i najtočniji koliko god može biti. I moram priznati, gdje god sam upoznavao ljude koji njega znaju, uvijek su me dočekali iskreno i veselo, jer je on takva osoba da ljude oko sebe čini sretnima i zadovoljnima. Tako da sam bio

presretan što sam dio baš te glumačke obitelji i dan danas smatram da mi je to prednost. Radim iskreno taj posao, stalo mi je do njega i nemam se na što žaliti.

Trenutačno ste jedan od nacionalno najpopularnijih hrvatskih glumaca, ponajviše zbog televizijskih nastupa, kao i zbog zapaženih uloga u popularnim televizijskim serijama. Kako spajate svoju ljubav prema kazalištu, odnosno rad u kazalištu s radom na svim tim televizijskim angažmanima?

Medvešek: Kako spajam? Zapravo, jedva. Preživljavam. Zadao sam si malo više zadataka, ali zahvalan sam što imam priliku raditi više stvari jer sam to i želio. Kaže se da čovjek uvijek mora biti oprezan s time što si želi i to je istina. Puno posla nosi sa sobom puno odgovornosti, stalno negdje moraš biti, negdje si već morao biti, negdje si već ranije morao otići...., ali ja zaista volim svoj posao i teško mi je reći 'ne'. Čini mi se, iskreno, da tek sad polako počinjem

učiti više cijeniti svoje vrijeme, vrijeme svoje obitelji, pri čemu ne mislim na svoje roditelje, već na suprugu i sina koji sad ima dvije godine i tri mjeseca. Velim, borim se, nije lako, ali sam isto tako i zahvalan što imam priliku raditi.

Inače, kroz vaše uspješne uloge u popularnim tv serijama postali ste poznati diljem Hrvatske, ali kroz vaš rad u žiriju Supertalenta mnogi su vas, kako se da čuti i primijetiti, na neki način dodatno zavoljeli i smatraju kao da vas osobno poznaju. Jeste li u tom showu to zaista bili vi ili je to bio, recimo to tako, još jedan od vaših odigranih likova?

Medvešek: Svemu što radim trudim se pristupiti najiskrenije i najautentičnije. No, sve su to moji poslovni zadaci. Ovisno o tome koliko je koji zadatak kompliciran, pristupam mu na način na koji mislim da je najbolje. Svaki zadatak, dakako, ima svoju težinu. Kazalište je, naravno, potpuno druga forma od nečeg kao što je tv show Supertalent i tu je sasvim druga vrsta energije i publike. Ali posao glumca u tome i jest specifičan jer smo mi na neki način "ljudi za sve" i svemu se moramo moći i znati prilagoditi. To je priroda našeg posla. Mi prihvaćamo tu neku ulogu i kroz nju proživljavamo to što nam je zadano. No, kad sam ja kao ja, svojim imenom u prezimenom u nekom showu, onda sam to zaista ja. Tako ja funkcioniram, tako ja razgovaram.

Više puta istaknuli ste da je glumački posao i fizički zahtjevan i da zato redovito trenirate, ali ste otkrili medijima i da jedete samo jednom dnevno. Držite li se i dalje toga?

Medvešek: Da, držim, držim. Ne znam kome sam to prvi put spomenuo i od onda su me, kao i vi sada, mnogo puta o tome pitali. To jest malo specifično, ali ja sam na to već navikao jer radim tako već pet godina. Naime, postoji taj 'fasting', taj post koji je dosta popularan, u kojem se 8 sati jede, a 16 sati se ne je-

"Što se tiče GFUK-a, to je kultni festival za kojeg znam otkako sam upisao Akademiju i iznimno mi je zadovoljstvo što sad mogu doći sa svojim kazalištem i sa svojom predstavom i jako se veselim tome"

de. Krenuo sam s tim, primijetio sam da mi paše, pa sam smanjivao to vrijeme u kojem možeš jesti i došao do tog jednog obroka dnevno jer sam shvatio da mi to najviše odgovara zbog dinamike mog posla, zbog zadataka ujutro, poslijepodne, navečer... Tako da imam taj jedan moment kad jedem i to je moj moment za hranjenje. Ostalo su sve momenti za neke druge stvari. Mislim da je to učinkovito tako dugo i da to traje tako dugo zato što nisam opterećen s time, nisam isključiv u tome. Da, hranim se tako, ali ako dođem negdje na neku večeru ili na neki domjenak, da..., pojest ću nešto. Nisam vezan striktno toj svojoj odluci. I mislim da je ključ uspjeha svih dijeta i fitnessa upravo u tome da dopustite sebi da vam ne bude sve crno ili bijelo. Jer na taj način jedino možete dugoročno uspjeti. A ja bih stvarno savjetovao svima da probaju preskočit doručak ili večeru, čisto da vide kako se naše tijelo ponaša u situaciji u kojoj ne mora konstantno nešto probavljati.

Pa evo, rezultat toga je i vaš sportski, mišićav izgled. Mnoge žene kažu da ste privlačan muškarac, da dobro izgledate. Koliko vam to pomaže, ali koliko odmaže kod dobivanja uloga?

Mislim.. ima svakakvih uloga...

Medvešek: Tako je. Ima svakakvih uloga, ali isto tako smatram da hrvatsko tržište nije baš toliko veliko da te tvoj fizički izgled može baš odrediti kao glumca. Naravno da nešto ne možeš igrati jer nemaš više 18 godina i nešto ne možeš igrati jer nemaš 28 kila. No, na neki način, taj moj sportski način života dolazi od toga što ja zaista obožavam jesti, obožavam hranu i stalno vodim tu neku 'utrku' između toga koliko volim jesti i toga da pokušam dovoljno trenirati, potrošiti kalorije da ne pređem neku granicu neukusa. Ali da, naš posao je specifičan. Ti moraš i fizički biti spreman. Iz predstave u

predstavu dobivaš različite zadatke, koji su nerijetko fizičke prirode, kao što je predstava koju sad igram u svom matičnom kazalištu Komediji, "Jesus Christ Superstar", koja traje dva sata i tijekom koje se praktički ne prestaje pjevati, plesati, trčati, juriti po stepenicama... To je nešto što ne možeš raditi ako nemaš dovoljnu fizičku spremu, tako da ona itekako ima ulogu u našem poslu.

Uz sve te televizijske uloge, ističete da je teatar vaša najveća ljubav i evo, čak ste vi i vaš kolega i prijatelj Filip Sertić osnovali i vlastiti teatar, kojeg ste nazvali 'Tesla teatar'. Zašto baš 'Tesla' u nazivu?

Medvešek: Zapravo, to je pomalo luda priča. Trebali smo kod javnog bilježnika zapisati ime teatra, Filip me zvao i ja se nisam mogao javiti u tom trenutku. A on je morao to hitno potpisati, onda je na temelju nekih prijašnjih razgovora odlučio napisati 'Tesla', kao, neka sad to tako bude da se riješe papiri pa ćemo naknadno promijeniti ime. Na kraju smo zaključili da nema potrebe mijenjati jer je to ime osobe koja je po mnogočemu ključna za čovječanstvo, pa zašto ne bismo to ime slavili i kroz naše kazalište.

i on je u jednom trenutku otišao u Ameriku. Imao je tu neku hrabrost koju ja nisam imao i rekao je: 'Briga me, idem'. A ja sam odmah nakon Akademije počeo istraživati, počeo raditi neke predstave..., ajmo reći, išao sam nekim sigurnijim putem. No, on se, kako se to kaže, 'bacio na glavu' i otišao u vrevu, u žižu svega toga i zaista mu skidam kapu na toj hrabrosti jer je bio tamo skoro pet godina. I mislim da je to nevjerojatan uspjeh u poslu s kojim se mi bavimo, da uspiješ preživljavat na najvećem tržištu i u najskupljem gradu na svijetu. On je živio doslovno ispod Hollywood Hills natpisa. Ponavljam, to je uistinu velik uspjeh, no, on je u jednom trenutku odlučio da to više nije bitka za koju mu se da boriti jer za tako nešto...., ne znam..., to moraš baš jako željeti, to ti mora biti naj-

stvarnom životu, ne o predstavi, on tamo u Americi, kao što znamo vidjet na filmovima, prao suđe, konobario čekajući ulogu ili se bavio isključivo glumom?

mi je da o tome sad Filip i ja imamo tu zajedničku priču, jer to je naša priča, mi smo stvarno prijatelji, stvarno smo zajedno studirali i to je onako, baš naša predstava.

"Zaista cijenim što ćemo s našom predstavom 'Hollywood' biti dio toga, što ćemo biti u prekrasnoj velikoj dvorani u Krapini i što ćemo ljudima, nadam se, donijeti neki dašak vedrine i veselja"

Pa evo, i 'prvi izum' vašeg teatra, odnosno vaš prvi autorski projekt je uistinu specifičan. Naime, vaš se kolega Sertić kao glumac okušao u Hollywoodu i na temelju istinitih događaja koje je tamo doživio napravio je tekst, kojeg ste vas dvojica potom zajedno pretvorili u predstavu. Kako je došlo do te ideje?

Medvešek: Filip i ja smo zajedno studirali, zajedno smo diplomirali

veći san i sve moraš podrediti borbi da taj san ostvariš. Ne velim da to njemu nije bio san, ali jednostavno mu se u jednom trenutku više nije dalo vodit te bitke, a kako je on završio i novinarstvo i dosta piše, on je dulje vremena pisao i tu priču u kojoj se, u teoriji, on i ja odlazimo okušati u Hollywood, no, tamo shvatimo da nije sve u novcu, da nije sve u uspjehu, nego da je nešto i u prijateljstvu. Jako puno, ako ne i većina stvari koje se događaju u toj predstavi su stvari koje je on zaista doživio, koje su se njemu zaista dogodile.

A je li, kad pričamo o njegovom

Medvešek: Ne, ne. On je imao takozvanu 'art vizu' s kojom ništa drugo nije smio raditi, nego se baviti isključivo svojim poslom, a to je bila gluma. I to je bio jedini način na koji je on uspio preživljavati. Od snimanja reklama, od statiranja, od gluma malih uloga... I zaista je bio na nekim ogromnim setovima, o kojima 99 posto glumaca može samo sanjati. I to je sve napravio isključivo svojim radom i svojom upornošću. Tako da je stvarno imao puno materijala za napisati taj tekst kojeg je donio, kojeg smo onda čitali, čitali i čitali, dok ga nismo proželi sa svojim životnim iskustvima i na kraju smo od svega toga dobili ovu našu autorsku predstavu 'Hollywood', koju stvarno volimo igrati jer pokazuje tu neku surovu istinu te industrije, ali i generalno glumačkog posla u kazališnoj, filmskoj i televizijskoj industriji.

Neki koji su je već imali priliku pogledati kažu da su plakali od smijeha.

Medvešek: Pa valjda su se ljudi uspjeli poistovjetiti s nama i uvidjeti da je to sve samo ne bajno. Da to nije samo 'red carpet', nego posao kao i svaki drugi, s time da ima veći doseg jer kad napraviš film se više o tome čuje, nego kad, na primjer, napraviš zgradu. No, i jedno i drugo je posao. Danonoćni rad, buđenje ujutro, pripremanje, rad, svakodnevno odbijanje na koje s vremenom i otupiš… I eto, na kraju svega, drago

Onda vam ju je lako i igrati...

Medvešek: Jako nam je lako, u smislu da baš uživamo u njoj. Uostalom, to su sve naše priče...

I sad nam s tom predstavom u kojoj uživate, dolazite u Krapinu na GFUK, veliki glumački festival u kojem uživaju brojni Zagorci. Što generalno mislite o takvim festivalima?

Medvešek: Festivali kao GFUK su nevjerojatno potrebni jer je to ponekad jedini način da ljudi zaista vide i dožive što se sve stvara po cijeloj Hrvatskoj. I takvi festivali čine i podržavaju takvu vrstu kulture koja je izuzetno bitna za umjetnost kojom se mi bavimo. Jer kazališna umjetnost je vrlo specifična, potpuno drugačija od ekrana. To je nešto što se sad događa, živi ljudi sad dolaze tamo, živ ljudi sjednu na stolice, plate kartu i sve to rade svjesno. No, u jednom trenutku kad predstava krene, nastane jedna iluzija u kojoj svi zaborave da sjede, da su kupili ulaznice, da je pored njih susjed... Nego su tada oni s nama u predstavi. I zato je divno da teatri tako mogu putovati i igrati predstave po festivalima, susresti se s ljudima koji nas možda ne bi došli vidjeti u Zagreb ili negdje drugdje. I zaista cijenim što ćemo sa s našom predstavom 'Hollywood' biti dio toga, što ćemo biti u prekrasnoj velikoj dvorani u Krapini i što ćemo ljudima, nadam se, donijeti neki dašak vedrine i veselja. A što se tiče GFUK-a, to je kultni festival za kojeg znam otkako sam upisao Akademiju i iznimno mi je zadovoljstvo što sad mogu doći sa svojim kazalištem i sa svojom predstavom i jako se veselim tome.

Najveća potpora pregradskim udrugama: 99.000 eura za 21 udrugu koje oblikuju

društveni, kulturni i sportski

PREGRADA - Grad Pregrada i ove je godine snažno podržao rad udruga koje svojim djelovanjem obogaćuju društveni, kulturni i sportski život lokalne zajednice. Udruge su temelj brojnih inicijativa koje pridonose razvoju uključivog i humanog društva, a kroz tri javna natječaja ove je godine osigurano ukupno 99.000,00 eura za 21 udrugu, što je ujedno i najveći iznos ikad dodijeljen iz Gradskog proračuna za potporu udrugama. U području sporta financiranje je ostvarilo šest udruga u ukupnom iznosu od 61.000,00 eura, četiri udruge u kulturi primile su ukupno 20.000,00 eura, dok je za jedanaest udruga civilnog društva osigurano 18.000,00 eura. -Grad smo koji je uključiv, koji brine o cijelom društvu što smo kroz sve ove godine i dokazali. Kroz stvaranje novih sadržaja, kroz ulaganje u razne vrste infrastrukture, od sportske, kulturne, društvene.

Programi koji su ostvarili financiranja su novi, inovativni, koji će doprinijeti kulturnom i društvenom životu. Pred nama je Dan grada, ali i sve ostale manifestacije koje imamo ne bi bilo moguće organizirati i provesti da nema vas i vaših programa. Želim vam puno uspjeha u provođenju programa. Grad Pregrada će vas pratiti u najvećoj mogućoj mjeri, ne samo u ovoj financijskoj- poručio je Marko Vešligaj, gradonačelnik. Sredstva su dodijeljena sljedećim udrugama: NK Pregrada za natjecateljsku sezonu 2024./2025. i 2025./2026. – 32.250,00 eura, ŽNK Pregrada za istu svrhu – 19.000,00 eura, HPD Kunagora za projekt "Šetnjom do zdravlja –2025" – 4.000,00 eura, Teniski klub Pregrada za program "Budućnost tenisa u Pregradi" – 2.500,00 eura, ŠK Pregrada za provedbu programa rada u 2025. godini – 2.000,00 eura, ŠRD Gorica za ribolovnu se-

Podjela paketa najpotrebitijim mještanima

RADOBOJ - Svake godine Općina Radoboj dijeli prigodne uskrsne pakete socijalno najugroženijim mještanima. Ove godine podijelilo je 90 uskrsnih paketa. U paketima se nalaze osnovne namirnice potrebne u domaćinstvu za pripremu uskrsnih jela. Podjelom paketa Općina Radoboj pomaže staračkim i samačkim domaćinstvima kako bi povodom najvećeg kršćanskog blagdana olakšala nabavu potrebnih namirnica. Uz podjelu božićnica i uskrsnica ove hvalevrijedne inicijative još jednom potvrđuju nastojanja Općine Radoboj da svojim mještanima, osobito starijoj populaciji, omogući dostojnije i toplije blagdane. (zl)

Eko otoci – važan korak prema održivoj budućnosti

Općina započela s obnovom eko otoka

RADOBOJ - Općina Radoboj već dugi niz godina sustavno ulaže u razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture s ciljem zaštite okoliša i poticanja održivih navika među svojim stanovnicima. Još 2009. godine prepoznata je važnost razvrstavanja otpada, te su tada postavljeni prvi eko otoci – po jedan u svakom naselju naše općine. Danas, ukupno devet eko otoka svakodnevno omogućuju mještanima da jednostavno i odgovorno odlažu različite vrste otpada, potičući tako recikliranje i smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima ili – još gore – u prirodi. Kako bi sustav i dalje učinkovito služio svojoj svrsi, Općina je započela s obnovom eko otoka. Rado-

vi obuhvaćaju zamjenu i ojačanje metalne konstrukcije te kompletnu obnovu drvene oplate. Time se ne samo produžuje vijek trajanja tih objekata, već i podiže standard izgleda javnog prostora, doprinoseći urednosti i funkcionalnosti okoliša. Posebna novost u sklopu obnove je i postavljanje novih vizualnih natpisa na svim eko otocima s porukom: Radoboj - zeleniji od drugih. Hvala što brinete o okolišu". - Ovi natpisi nisu samo ukras, već i podsjetnik na zajedničku odgovornost koju svi nosimo – da čuvamo prirodu za generacije koje dolaze te šalje pozitivnu poruku o zajedničkom doprinosu da zajedno stvaramo ljepši, čišći i održiviji Radoboj – poručuju iz Općine. (zl)

život grada!

zonu 2025 – 1.250,00 eura, Kulturno umjetničko društvo Pregrada za program "Nešto staro, nešto novo" – 13.000,00 eura, KD Stara kubura Stipernica za očuvanje nematerijalne baštine – 600,00 eura, Udruga Kultokaj za organizaciju humanitarne glazbene večeri – 3.400,00 eura, Udruga "Složno Gorjakovo" za organizaciju glazbeno-scenskog programa povodom "5. dana Gorjakova" i očuvanje tradicije "Tri kraljski čestitari-zvjezdari" – 3.000,00 eura, Gradsko društvo Crvenog križa Pregrada za projekt "Mobilni tim podrške 2" – 3.000,00 eura, Udruga umirovljenika za projekt "Starost – životni izazovi" – 2.200,00

eura, LD Kuna Pregrada za očuvanje tradicije i baštine lovstva u Zagorju – 2.100,00 eura, Limena glazba Pregrada za program "Tradicijska baština Pregrade" – 2.100,00 eura, Udruga vinara i vinogradara "Dobra kaplica" za projekt "Prilagodba klimatskim promjenama" – 2.000,00 eura, Pregrada.info – udruga za mlade za projekt "Mladi – jednaki i slobodni" – 2.000,00 eura, Gljivarsko društvo "Lisičica" za edukaciju građana uz manifestaciju "Gljivarski kotlić 2025" – 1.100,00 eura, Udruga hrvatskih branitelja Pregrada za projekt povezivanja branitelja – 1.000,00 eura, Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Krapina za projekt "Zajedno za organizirano stanovanje" – 1.000,00 eura, Udruga pčelara "Medeni" Pregrada za podršku novim pčelarima – 900,00 eura i Stanica planinarskih vodiča "Zagorje" za program "Sigurno u planine – 2025" – 600,00 eura. (zl)

Puhački orkestar Mrzlo

Polje osvojio 91,64 bodova na prestižnom međunarodnom natjecanju u Italiji

RIVA DEL GARDI - Od 11. do 13. travnja Puhački orkestar Mrzlo Polje zabilježio je velik uspjeh nastupivši na uglednom međunarodnom natjecanju Flicorno d'Oro u Riva del Gardi, smještenoj na sjeveru Italije. U konkurenciji brojnih vrhunskih orkestara iz cijele Europe, naši su glazbenici u prvoj kategoriji osvojili 6. mjesto i visokih 91,46 bodova, čime su pokazali kako se trud, upornost i zajedništvo itekako isplate. Natjecanje u Riva del Gardi slovi kao jedno od najprestižnijih okupljanja puhačkih orkestara, s izuzetno visokom razinom izvedbi. Ove godine sudjelovali su orkestri iz zemalja poput Njemačke, Austrije, Belgije, Italije, a sva-

ki je sastav donio svoj karakterističan zvuk, tehničku preciznost i umjetnički izričaj. U takvoj snažnoj konkurenciji, rezultat Puhačkog orkestra Mrzlo Polje predstavlja respektabilan uspjeh hrvatske amaterske glazbene scene. Uspjeh ne bi bio moguć bez snažnog zajedništva među članovima orkestra, koji su kroz mjesece predanih priprema gradili ne samo glazbeni repertoar, već i duh kolektiva. Posebnu pohvalu zaslužuje uprava orkestra, koja je svojim organizacijskim sposobnostima osigurala kvalitetnu logistiku i uvjete za nastup, pokazujući još jednom da iza svake dobre glazbe stoji i čvrst temelj dobre organizacije. Osobita za-

hvala ide i dirigentu Jurici Rukljiću, čija je stručnost, predanost i inspirativno vodstvo ključni faktor u postizanju ovakvog rezultata. Njegova energija, znanje i vizija dali su orkestru snagu da se predstavi na međunarodnoj sceni s ponosom i uvjerljivošću. Povratak iz Italije obilježen je ponosom, emocijama i novim idejama za buduće projekte. Orkestar se zahvaljuje svima koji su ih podržavali – obiteljima, prijateljima, Općini Veliko Trgovišće, Krapinsko-zagorskoj županiji, svim sponzorima i vjernim slušateljima, a ovim putem poziva i nove članove da se pridruže te postanu dio priče koja očito vodi prema još većim uspjesima. (zl)

Potpisani ugovori s udrugama

MAČE - U Općini Mače potpisani su ugovori o dodjeli financijskih sredstava za programe i projekte udruga u 2025. godini, sukladno prijavama na općinski javni poziv. U području sporta dodijeljene su tri potpore – NK Gaj 34.200 eura, Šahovskom klubu Gaj 1.000 i ŽNK Savica 800 eura. U području kulture i manifestacija potpisano je sedam ugovora – na 6.700 eura s KUD-om Ljudevit Gaj, 2.850 eura odobreno je Mačanskim mažoretkinjama, 1.500 ŽVG Kajda, 1.350 Društvu Naša djeca Mače, po 700 eura Dramskoj udruzi Kaj i Udruzi vinara Cetin te 500 eura Zajednici amaterskih kulturno-umjetničkih udruga KZŽ. U području socijale, mladih i sličnih aktivnosti za opće dobro, Općina Mače u ovoj godini

financijski podupire osam udruga: LD Fazan s 2.000 eura, Udrugu pčelara Gaj s 1.100, Udrugu sv. Ana s 1.050, Udrugu umirovljenika Zlatar s 800, Moto klub Tomos Zagor-

je sa 600; Udrugu "Kućna pomoć" i Društvo multiple skleroze KZŽ sa po 500 te Udrugu hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Zlatar s 300 eura. (zl)

Rajčice su definitivno hit ljeta. Kako biti uspješan u njihovom uzgoju i kako ih sačuvati do kasne jeseni ? Jednostavno uz Bio Plantellu! Što nam je sve potrebno?

• Kvalitetan supstrat za rajčice

• Organsko gnojivo

• Kvalitetna i zdrava presadnica

Rajčice u vrtu i u visokoj gredici trebaju posebnu njegu Bio Plantelle

• Bogato organsko hranjivo za cijelu sezonu

• Vrijedne ruke

Kvalitetno tlo preduvjet je za rast biljaka, a udio organskih tvari u tlu iznosi tek tri do pet posto. Za rajčice koristimo Bio Plantella zemlju za rajčice ili Bio Plantella zemlju za visoke gredice koje sadrže najkvalitetnije tresete i osigurava zdrav i bujan rast vaših rajčica.

s toga prilagodimo gnojivo kulturi i plodoredu u vrtu. Za primjer neke biljke, poput plodovitog povrća, imaju potrebe za više kalija (zbog čvrstoće ploda) kojeg sadrži Bio Plantella Nutrivit za rajčice iz prirodnih izvora. Dodavanjem ekoloških gnojiva stvaraju se povoljni uvjeti za rast plodova. Organski stimulansi biljkama omogućavaju primjerene količine hranjivih tvari, a redovitim dodavanjem biljkama povećavamo metabolizam i pospješujemo rast te povećavamo urod.

Zemlja je osnovni medij koja mora biti bogata organskom tvari i sadržavati sve potrebne makro i mikro elemente za rast biljka te biti prozračna i dovoljno ocjedita. Organska tvar se postepeno gubi iz tla pa ju je potrebno redovito dodavati što prirodnijim organskim gnojivima kao što su različita gnojiva iz linije Bio Plantella Nutrivit, kao i Bio Plantella Nutrivit za visoke gredice, za jagode, i Univerzal Biljke imaju različite potrebe pa

Kvalitetne i zdrave presadnice i bogato organsko hranjivo za cijelu sezonu

Presadnica rajčice, iz vlastitog uzgoja ili kupljena, mora biti zdrava i tamnozelene boje jer je to preduvjet za bogat urod cijelo ljeto. Briga o presadnicama započinje odmah nakon nicanja iz sjemena te kroz vegetaciju cijelu sezonu. Važno je biljke ojačati Bio Plantella Vitalom za rajčice proizvodom koji je na bazi poljske preslice i iznimno bogat silicijem, kalcijem i drugim mineralima i vitaminima i redovitom primjenom stijenka rajčice jača i ne dozvoljava prodor gljivičnih oboljenja u tkivo biljke. Ako se dogodi da stabljike potamne i zaraze se gljivičnim oboljenjem najbolje

je iz zdravog zaperka uzgojiti novu presadnicu a bolesnu uklonimo. U paketu sve za zdrave rajčice nalazi se i Bio Plantella kalcijevo listno gnojivo za rajčice koje sprječava trulež plodova i pucanje plodova rajčice te smanjuje rizik od gorke pjegavosti. Djeluje trostruko – kao biostimulator, gnojivo i korektor za nedostatak kalcija. Velike su oscilacije između dnevnih i noćnih temperatura ali imamo i puno kišnih dana. Sada je najvažnije pregledati biljke, jesu li ostale zdrave, je li došlo do oštećenja od kiše, tuče, vjetra. Potrebno je otkloniti uništene dijelove ili jednostavno zamijeniti biljke sa novim sadnicama, presadnicama. A u težim slučajevima, tu je i vitamiski kompleks ekstremno brzog djelovanja Bio Plantella Vita. Vaše povrće će biti kao novo!!! Redovito biljke prihranjujemo Bio Plantella organskim gnojivom za rajčice 100% tekućim organskim gnojivom. Visokokvalitetni tekući 100% organski biostimulans od ekstrakta morskih algi s dodanim vitaminima jača biljni korijen-

ski sustav, pomaže u boljem prijemu hranjiva i omogućuje zdraviji razvoj, bujniju cvatnju, veći urod i bolju kvalitetu plodova te puniji okus. Sadrži i prirodni kalij za zdrave i sočne plodove.

Vrijedne ruke će redovito zalijevati i pregledavati rajčice. Potrebno je jedan dio zaperaka uklanjati kako bi nam plodovi bili krupniji i kako stabljika ne bi bila preopterećena.

Savjetujte se s nama!

Milica Sekulić, bacc.Ing. Agron. savjetnica za PLANTELLU

092 194 1694

Plantella.hr

Info@plantella.hr

Priprema za sadnju u visoke gredice

Bujna rast rajčica i drugog povrća u podignjenim gredicama

Visoke grede mogu i ovako...na sredini višlje povrće uz rub nižeg rasta...

Zabok ima srce za glazbu, a ovaj put kuca još jače – jer J.R. August dolazi kući

'Želim pružiti doživljaj dobrog koncerta ljudima i inspirirati ih za nešto što je njima bitno u životu'

Deset Porina, pet Rock&O nagrada, nominacija za europsku IMPALA nagradu, četiri albuma i titula jednog od najboljih live izvođača – sve to J.R. August donosi u zabočki Regenerator sa svojim bendom

Marta Čaržavec

Upetak, 25. travnja, rodni grad pozdravlja svog glazbenog čarobnjaka –kantautora, producenta, multiinstrumentalista i jednog od najvećih talenata koje regija ima – J.R. Augusta. Deset Porina, pet Rock&O nagrada, nominacija za europsku IMPALA nagradu, četiri albuma i titula jednog od najboljih live izvođača – sve to donosi u zabočki Regenerator sa svojim bendom.

Glazbenik svjetskog kalibra Nakon nekoliko zapaženih EP izdanja, J.R. August 2019. objavljuje debitantski album 'Dangerous Waters' pod okriljem Croatia Recordsa. Kritika ga odmah proglašava glazbenikom svjetskog kalibra, publika album uzima pod svoje, a već tjedan nakon izlaska postaje najprodavaniji u državi – prvi put da je to uspjelo domaćem izvođaču koji pjeva na engleskom jeziku. Album je proglašen albumom godine u brojnim glazbenim izborima, uključujući i onaj emisije 'Music Pub' Zlatka Turkalja. Vrhunac priznanja stiže 2020. na dodjeli Porina – 'Dangerous Waters' i J.R. August osvajaju čak tri nagrade: za alternativni album, najboljeg novog izvođača i, prvi put u povijesti, za album na engleskom jeziku – album godine. Te iste godine, Rock&O mu dodjeljuje nagrade za ''veliki prasak'', izvođača godine i album godine. Kritika ga od tada vidi kao glazbenika svjetskog potencijala, što potvrđuje i nominacija za prestižnu europsku nagradu IMPALA. Coldplay ga je još 2012. godine predstavio na svojoj službenoj stranici – i nisu pogriješili. U 2021. slijedi novi niz nagrada: Porin za najbolji live album i videospot, te još dvije Rock&O titule – za najboljeg rock izvođača i najboljeg izvođača uživo. Godinu kasnije objavljuje svoj drugi studijski album 'Still Waters', koji ponovno osvaja i kritiku i publiku, a 2023. mu donosi još jedan Porin, ovaj put za najbolji alternativni album. U 2024. J.R. August slavi deset godina karijere i najavljuje izlazak drugog live albuma, koji će obilježiti serijom koncerata po cijeloj državi i regiji. Jedan od njih vodi ga upravo kući – u Zabok. A tko je jednom bio na njegovom koncertu, zna da se to ne propušta. Uoči nastupa u Regeneratoru, porazgovarali smo s J.R. Augustom o glazbi, rodnom gradu, uspomenama i svemu što stane između.

Kako je nastupati doma, u Zaboku, pred svojom publikom? Osjećaš li veću

tremu ili veći mir?

J.R. August: Moram priznati da mi je u Zaboku najteže nastupati. Nije da ikad imam tremu, ali na dan koncerta u Zaboku sam uvijek nervozniji nego inače. Iako, mislim da je takav slučaj poprilično čest u mojoj branši.

Kako će izgledati ovaj koncert u Regeneratoru u odnosu na sve druge koje si svirao?

J.R. August: Mislim da će glavna razlika biti klub u kojem sviramo, a to je novi Regenerator. Zabok napokon ima klub, ali ne samo to, Zabok ima klub na razini najboljih svjetskih klubova. Nije da pričam bez veze, vidio sam ih puno.

Imaš li neku uspomenu na Regenerator iz mladih dana – kao glazbenik, publika ili jednostavno kao Zabočanin?

J.R. August: Joj, imam ih hrpu. Od koncerata koje sam svirao do onih koje sam gledao!

Možemo li očekivati nešto posebno na koncertu?

J.R. August: Na koncertu u petak na pozornici će nam se pridružiti jedan jedini neponovljivi Krešo Oremuš na usnoj harmonici koji će s nama izvesti par stvari! Tome se izrazito veselim!

Prošle godine si proslavio 10 godina karijere – kad pogledaš unatrag, što ti prvo padne na pamet?

J.R. August: Padne mi na pamet koliko je to u isto vrijeme puno i malo vremena. Često se sjetim spotova koje sam snimao s Lukom Smukom na samom početku svoje karijere jer je to zbilja bilo za pamćenje!

Koji je bio prijelomni trenutak u tvojoj karijeri?

J.R. August: Mislim da ih je bilo nekoliko. Prvi je bio na samom početku kad sam izbacio prvu pjesmu koju su onda Coldplay stavili na svoju web stranicu i koja je tamo postala broj 1. Drugi trenutak je bio kad sam osvojio 5 nagrada Porin 2020. Kako bi opisao svoju glazbu?

J.R. August: Dolazi iz srca, ali je vrlo promišljena.

Dobio si brojne nagrade, Porine, Rock&O ... što ti znače te nagrade, osobno i profesionalno?

J.R. August: Nagrade najviše znače za promociju i broj koncerata u godini kad ih osvojiš odsviraš. Osobno mi nikad nisu ništa značile, jer muzika nije natjecanje, ali za biznis znače dosta!

Gdje crpiš inspiraciju nakon toliko godina i pjesama?

J.R. August: U jednom periodu, od 2012. do 2013. sam napisao jako puno pjesama pa je to fond kojem se uvijek vraćam kad snimam novi album, ali inspiracije nikad ne fali. Svaku godinu si mislim da sam napisao još manje pjesama nego prethodne, a onda kad krenem kopati po folderima skužim da sam ih napisao dvadesetak.

Kako balansiraš osobni život i glazbenu karijeru?

J.R. August: Sve lakše i lakše.

Što te danas pokreće kad staneš na scenu?

J.R. August: To je uvijek ista stvar, a to je da želim pružiti doživljaj dobrog koncerta ljudima i želim ih inspirirati za nešto što je njima bitno u njihovim životima. Brza ili-ili runda

Studio ili pozornica?

J.R. August: Kako kad, trenutno pozornica.

Zabok ili Zagreb?

J.R. August: Zabok!

Proba ili improvizacija?

J.R. August: Improvizacija!

Pjesma ili album?

J.R. August: Uvijek album.

Coldplay ili Radiohead?

J.R. August: Oboje ili niti jedno.

Ljeto ili jesen?

J.R. August: Ljeto!

Putovanje ili povratak doma?

J.R. August: Putovanje!

Pisanje ili snimanje?

J.R. August: Pisanje!

More ili planine?

J.R. August: Planine!

Porin ili pljesak publike?

J.R. August: Pljesak!

Ulaznice za koncert mogu se kupiti putem Core Event sistema po cijeni 12 eura u pretprodaji ili po 15 eura na dan koncerta.

ZABOK

U Zagorju igra nije samo dječja stvar, već i dio kulturne baštine: Uskoro se otvara Park tradicijskih igračaka u Tuhlju

'Ovo nije klasično dječje igralište već tematski park'

M. Čaržavec TUHELJ

NDjeca se u ovom parku mogu ljuljati, slagati puzzle s logotipovima Turističke zajednice i Krapinsko - zagorske županije, igrati križić-kružić, a posebnost su drveni avion i vlakić u koje mogu sjesti i uroniti u svijet igre

a općinskoj površini u Tuhlju niknulo je jedinstveno mjesto koje spaja igru, tradiciju i umjetnost – Park tradicijskih igračaka. Riječ je o tematskom parku čija ideja dolazi iz Turističke zajednice Biser Zagorja, a u suradnji s Općinom Tuhelj te uz podršku Fonda za udružene turističke zajednice, ovaj je projekt već zaživio kao nova atrakcija u blizini Termi Tuhelj. Park će službeno biti otvoren 29. travnja, simbolično – na Međunarodni dan igre, slaveći pritom ne samo dječju razigranost, već i bogatu zagorsku baštinu izrade drvenih igračaka koje se nalaze i na UNESCO-vu popisu nematerijalne kulturne baštine.

Više od igrališta Park tradicijskih igračaka razlikuje se od klasičnih dječjih igrališta jer je osmišljen kao tematski prostor posvećen upravo tradiciji izrade drvenih igračaka – vještini koja je u Zagorju duboko ukorijenjena i danas zaštićena kao kulturno dobro. – Smatrali smo da je ovo jedan moment koji je vrijedan na našem području. Ovo nije klasično dječje igralište već tematski park – istaknula je direktorica Turističke zajednice Tatjana Petranović Capar. - Djeca se ondje mogu ljuljati, slagati puzzle s logotipovima Turističke zajednice i Krapinsko - zagorske županije, igrati križić-kružić, a posebnost su drveni avion i vlakić u koje mogu sjesti i uroniti u svijet igre – dodaje Petranović Capar.

Dio veće cjeline

Park tradicijskih igračaka nalazi se uz već postojeću Aleju znamenitih Zagorki i Zagoraca, a u blizi-

Park tradicijskih igračaka nalazi se uz već postojeću

Aleju znamenitih

Zagorki i Zagoraca, a u blizini se uređuje i Park labirinata. Sve te atrakcije uskoro će biti povezane Stazom zdravlja, koja će voditi od rotora kod Termi Tuhelj do tematskih parkova s druge strane Horvatske

ni se uređuje i Park labirinata. Sve te atrakcije uskoro će biti povezane Stazom zdravlja, koja će voditi od rotora kod Termi Tuhelj do temat-

skih parkova s druge strane Horvatske. - Otvorenje Parka planirano je za 29. travnja, na Međunarodni dan igre, čime će simbolično biti poslana

poruka o važnosti igre u životu djece, ali i zajednice u cjelini – zaključila je Petranović Capar. Ovaj projekt potvrđuje da Zagorje ne zaborav-

lja svoje korijene – već ih kreativno prenosi novim generacijama, kroz prostor u kojem se igra pretvara u most između tradicije i budućnosti.

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U utorak, 15. travnja, DND Sveti križ Začretje održao je Uskrsne radionice u Mirkovcu i u Začretju, dok je za djecu Sekirišća radionicu održana u ponedjeljak. Sudjelovalo je ukupno 150 djece koji su vrijednim ručicama pravili maštovitog "čučeka" - pile kao veselu dekoraciju i tako zaradili kinder jaje. Nije bilo lako izrezati i u stožac savinuti papir, omotati ga vunom, dodati kljun, oči i rep, ali uz voditeljice radionica Ivane, Đurđice i Nene, uz volonterku Gordanu i učiteljice, bilo je lakše. Šarenim, neobičnim pilićima djeca su nadjenula i imena, a pritom se i odlično zabavila. (zl)

4.A i 2.B iz

najbolje na Telemach Danu sporta, putuju u Rijeku

Najbrži trkači su Mauro Ožeg, Tajana Petrinić, Manuel Čukelj i Mata Plašč

KONJŠČINA - Igralište Osnovne škole Konjščina postalo je središte sportskih aktivnosti povodom Telemach Dana sporta, koji se održao u sklopu Plazma Sportskih igara mladih – najveće amaterske sportske manifestacije u Europi. Podršku događanju pružila je Općina Konjščina donacijom, a cjelokupnu organizaciju koordinirao je ravnatelj OŠ Konjščina, gospodin Dragan Roksandić. Uz domaćine, u sportskim aktivnostima sudjelovali su i učenici Osnovne škole Budinščina te Područne škole Hrašćina, koji su stigli u pratnji ravnateljice Renate Kreber Mikšaj. Djeca rođena 2014. i 2016. godine te mlađi iz Konjščine, Budinščine i Hrašćine natjecala su se u graničaru i atletici, a oni najbolji osigurali su plasman na državnu završnicu koja će se krajem srpnja održati u Rijeci. U graničaru su najuspješnije bile ekipe 4.A i 2.B razreda OŠ Konjščina, dok su se u utrci na 60 metara istaknuli najbrži trkači: Mauro Ožeg, Tajana Petrinić, Manuel Čukelj i Mata Plašč. Svečani program Dana sporta započeo je paljenjem plamena koji je u Konjščinu donijela mlada nogometašica Vanesa Holenda, uz pratnju djece, maskote SIM-a Viktora i medvjedića Lina, a podršku mladim sportašima pružili su načelnica Općine Konjščina i saborska zastupnica Anita Curiš Krok te David Burburan, direktor natjecanja Plazma Sportskih igara mladih. Anita Curiš

Krok, u svoje osobno ime i u ime župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara pozdravila je prisutne. - Održavanje Sportskih igara mladih savršen je poticaj jer su sva djeca iz naše škole uključena u natjecanja. Važno je da se djeca bave sportom, ne samo za sportski razvoj, nego i za pozitivne životne vrijednosti koje usvajaju, njihovo zdravlje, motoriku i druženje. Mi kao Općina i Županija pokrenuli smo projekt izgradnje nove dvorane koja će biti dostupna za učenike, klubove i sve sportske rekreativce, a u planu je i rekonstrukcija sportsih terena, te se nadamo da će to biti dodatni poticaj za djecu da se bave sportom - rekla je načelnica. Natjecanja

Održana vježba evakuacije

u utrci na 60 metara i graničaru održala su se u dvije kategorije: 2014. godište i mlađi te 2016. godište i mlađi. Kao posebno popularna disciplina istaknuo se graničar, koji kroz natjecanje miješanih ekipa, dječaka i djevojčica, potiče na druženje i inkluziju. Najspretnije ekipe u graničaru 4.A i 2.B iz Osnovne škole Konjščina, i najbrži trkači Mauro Ožeg, Tajana Petrinić, Manuel Čukelj i Mata Plašč putovat će krajem srpnja na Državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih. Posebno priznanje za fair play navijanje dobila je navijačka skupina Mali sportaši, a medalje najuspješnijima uručili su Anita Curiš Krok i ravnatelj OŠ Konjščina, Dragan Roksandić. (zl)

Učenici i djelatnici škole stekli nova znanja i vještine kako postupiti u slučaju požara

GORNJA STUBICA - U

Osnovnoj školi Matije Gupca u Gornjoj Stubici održana je, 16. travnja, vježba evakuacije u slučaju požara. Učenici, učitelji i ostali djelatnici su, slijedeći protokol, napustili zgradu škole i okupili se na igralištu. Vježba evakuacije održana je u svrhu podizanja razine spremnosti na izvanredne i nenadane, opasne situacije. U vježbi su, osim učenika i djelatnika škole, sudjelovali i predstavnici Stožera civilne zaštite Općine Gornja Stubica, DVD Gornja Stubica te GDCK-a Gornja Stubica. Učenici su nakon uspješne evakuacije imali priliku sudjelovati u demonstraciji gašenja požara, isprobati korištenje aparata za gašenje požara uz upute i nadzor vatrogasaca iz DVD-a te su, zahvaljujući GDCKa, mogli vidjeti i naučiti kako pomoći unesrećenima u požaru, sanirati ozljede i pružiti prvu pomoć. Iz škole zahvaljuju svima koji su

Zagorske mažoretkinje izvrsne na

PULA - Zagorske mažoretkinje sudjelovale su proteklog vikenda na 44. državnom turniru i međunarodnom Grand Prixu u Puli, gdje su ostvarile izvrsne rezultate. Stubičke mažoretkinje Shelly osvojile su prvo mjesto u kategoriji Velika formacija pompon djeca, drugo mjesto u kategoriji Classic štap juniori i treće mjesto u kategoriji Velika formacija pompon kadeti. U Grand Prixu Mia Kucelj osvojila je drugo, a Vita Peštaj četvrto mjesto u kategoriji Solo štap. Na temelju ostvarenih rezultata, ekipa se kvalificirala za Europsko prvenstvo koje će se održati u Monzi, Italija, od 3. do 6. srpnja 2025. Veliki rezultati

Zlatarbistričke mažoretkinje Zlatice vratile su se s 10 zlata i 4 srebra. Kadetkinje, juniorke i seniorke osvojile su zlata u kategorijama Defile pompon te Defile klasična štap juniorke, a srebro u Mini mix juniorke i Mini mix seniorke. U Grand Prixu osvojile su prva mjesta u kategorijama Solo štap djeca (Aria Hren), Solo pp kadet (Klara Buden), Solo pp junior (Viktoria Ozimec), Duo pp kadetkinje (Martinec/Zdešić), Mini pp kadetkinje i Mini pp juniorke, a druga mjesta u Solo pp kadet (Iva Pisk) i Trio pp juniorke (Jelenčić/Margetić/Ozimec). Dora Jelenčić osvojila je četvrto mjesto u kategoriji Solo twirling acrobatic baton junior. Desinićke mažoretkinje, kao još uvijek mlade članice Saveza, osvojile su 1 zlato, 4 srebra i 1 broncu. Prvo mjesto u kategoriji Pompon osvojile su kraljice (odrasli). Kadetkinje su osvojile srebro u koreografiji štap i

defile štap, juniorke srebro u koreografiji štap, seniorke u defile štap, dok su u koreografiji štap seniorke osvojile treće mjesto. Zajedno s Desinićkim mažoretkinjama, u Pulu su putovale i Radobojske mažoretkinje. Puhački orkestar Radboa pratio je sve sudionike defilea kao jedini, protokolarni puhački orkestar revijalnog dijela turnira za sve timove. Svaki tim mažoretkinja vratio se u Radoboj okićen nekom od medalja, i to: Velika formacija mix seniori - 3. mjesto, Velika formacija štap seniori - 2. mjesto, Velika formacija mix juniori - 2. mjesto, Mini kadeti štap Grand prix - 3. mjesto. Radobojske mažoretkinje zahvaljuju svojim trenericama i roditeljima na podršci i trudu i poručuju kako je ovo bio jedan odlično proveden i uspješan vikend kojeg će se uvijek sjećati. Kvalifikacije za Europsko prvenstvo

Mačanske mažoretkinje Alina kući su donijele 8 zlata, 10 srebra i 1 broncu. Prva mjesta osvojila su u kategorijama: Defile štap juniori, Mini mix juniori, Mini mix seniori, Solo mace seniori, druga mjesta u kategorijama: Velika formacija flag seniori, Velika formacija mix kadeti, Mini mix kadeti, Duo mace juniori i Duo mace seniori. Treće mjesto u kategoriji Solo mace juniori, dok je Velika formacija štap kadeti osvojila četvrto mjesto. U Grand Prix natjecanju prvo mjesto osvojile su kategorije: Solo štap kadeti, Trio štap juniori, Mini štap kadeti i Mini štap juniori 2. Druga mjesta ostvarile su kategorije: Solo pom-pon djeca, Trio štap seniori, Mini štap djeca, Mini štap juniori 1 i Mini flag seniori. Natjecale su se i Bedekovčanske mažoretkinje, i to čak 53 djevojčice i djevojke. Posebno su se istaknule kadetkinje koje su obranile prošlogodišnje

zlato u kategoriji velike formacije mix, dok su juniorke u istoj kategoriji u svom dobnom uzrastu također osvojile 1. mjesto i kući ponijele zlato. U kategoriji defilea pom-pon kadetkinje su osvojili 3. mjesto, dok su se broncom okitile i juniorke u istoj kategoriji. Sjajan rezultat postigla je i Tia Jurinec, koja je kao u kategoriji solo pom-pon također uzela broncu. U Grand Prix konkurenciji, kadeti su zablistali i odnijeli zlato u velikoj formaciji pom-pona, dok su u mini mix kategoriji osvojile srebro. Našim djevojčicama vjetar u leđa s tribina dali su vjerni roditelji i navijači, koji su bodrili svaki njihov korak. Turnir je ujedno bio kvalifikacijski za Europsko prvenstvo, koje se ovog srpnja održava u Monzi u Italiji, a Bedekovčanke su ovim rezultatima osigurale svoj nastup i na toj velikoj međunarodnoj pozornici. Natjecale su se i Začretske mažoret-

kinje, koje su osvojile četiri zlatne medalje u kategorijama duo pompon djeca, duo pompon senior, mini pompon senior i mini pompon adults-mame.

Srebrne medalje osvojile su u kategorijama djeca velika pompon i defile pompon seniori, brončanu medalju u kategoriji djeca solo pompon te 4.mjesto u kategoriji duo pompon kadeti. Unatoč dugom i zahtjevnom natjecanju dobre zabave i energije nije nedostajalo. Začretske mažoretkinje zahvaljuju svim roditeljima i njihovim obiteljima na podršci i navijanju. - Hvala krojačici Đurđici Seleš i svima koji su pomogli da Začretske mažoretkinje zablistaju, kao i trenericama Tari Petrovečki, Sari Jurman i Hani Ivi Zubić, koje vrijedno treniraju i ulažu veliki trud kako bi naša djeca provodila kvalitetno slobodno vrijeme, razvijala sportske i socijalne vještine – poručuju. (J. Klanjčić)

Mačanske mažoretkinje 'Alina'

Stubičke mažoretkinje Shelly

Desinićke mažoretkinje

Zlatarbistričke mažoretkinje 'Zlatice'

Bedekovčanske mažoretkinje

Radobojske mažoretkinje

Začretske mažoretkinje

IV. Susret glazbenih škola Krapinsko- zagorske županije

Povezivanje glazbenih škola i razmjena iskustava

MARIJA BISTRICA – Glazbena škola pri OŠ Marija Bistrica organizira IV. Susret glazbenih škola Krapinsko- zagorske županije. Cilj susreta je povezivanje škola, izmjenjivanje nastavničkih i učeničkih iskustava te pružanje učenicima mogućnost održavanja koncerata diljem županije. Susret će se održati u četvrtak 24. travnja u Domu kulture Marija Bistrica, s početkom u 18:00 sati. Nastupit će polaznici iz svih glazbenih škola Krapinsko - zagorske županije, a to su osim domaćina iz Marije Bistrice: Osnovne glazbene ško-

la pri osnovnim školama: Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Franje Horvata Kiša Lobor, Matije Gupca Gornja Stubica, Augusta Cesarca Krapina, Glazbena škola Pregrada i Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, Zabok. Ove godine, po prvi puta, prije koncerta, planirana je panel rasprava s temom ''Motivacija i trema''. Sudionici panela će biti profesori iz različitih glazbenih škola. Panel će se održati poslije tonskih proba, a prije samog koncerta za učenike i profesore koji sudjeluju na Susretu.

(Elvis Lacković)

Noć knjige i u Mariji Bistrici

Predstavljanje knjige "Zbirka medičarstva i svjećarstva"

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i Etnografski muzej iz Zagreba u sklopu manifestacije Noć knjige 2025. organiziraju predstavljanje knjige "Zbirka medičarstva i svjećarstva", dr. sc. Iris Biškupić Bašić. Knjiga tekstom i fotografijama predstavlja zbirku Etnografskog muzeja, a riječ je oko 1250 medičarskih i svjećarskih predmeta,

drvenih kalupa iz 17. stoljeća koji su se koristili za proizvodnju svijeća i velik broj licitara koji su autorici predstavljali polazište, odnosno glavni teren istraživanja i inspiracije. Njihova važnost očituje se pak u tome što je izrada licitarskih srca gotovo postala simbolom Hrvatske u svijetu, ali i u činjenici da je umijeće izrade licitarskih kolačića uvršteno na Re-

prezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Promocija je na rasporedu u subotu, 26. travnja u 18.00 sati. Noć knjige u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica obilježit će se i u srijedu 23. travnja, kada će cijeli dan biti besplatno produženje članarine, a knjižnicu će organizirano posjetiti i učenici OŠ Marija Bistrica. (Elvis Lacković)

Proljetni dani kulture u Zlataru

Anki Horvat u spomen

ZLATAR - Zlatarski Proljetni dani kulture nastavljaju s održavanjem raznih programskih sadržaja. U postuskrsnome tjednu dva su posebice vrijedna – u utorak, 22. travnja, večer Anki Horvat u spomen, a u četvrtak gostovanje svjetski uglednoga ansambla Zagrebačkih solista. Oba će se događaja odvijati u Sokolani, s početkom u 19 sati, a ulaz je slobodan. Zahvaljujući entuzijazmu rođene Zlatarščanke sa zagrebačkom adresom, prof. Željke Potočki, u Zlataru se od 2018. obilježava dan sjećanja na Anku Horvat. Naime, mnogi i stariji Zlatarščani,kad se ulicom koja nosi njezino ime penju prema ispostavi Doma zdravlja, ne znaju tko je dama čije ime nosi uzbrdna ulica. A riječ je o uglednoj opernoj umjetnici s početka 20. stoljeća o kojoj piše i ugledna glazbena kritičarka i publicistkinja, Marija Barbieri,u tek tiskanoj knjizi "Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica". Anka Horvat pl. Pisačić, udana Horvat, preudana Gottlieb, rođena je 21. lipnja 1884. u Kaštelu kraj Zlatara. Pjevanje je učila u školi Hrvatskoga zemaljskog glazbenog zavoda. U današnjem HNK 5. svibnja 1909. pjevala je Carmen i oduševila publiku i kritičare, koji su naglašavali njezinu lijepu pojavu, raskošni mezzosopran, glumu…"kao da

je rođena na pozornici". U Zagrebačkoj operi djelovala je od 1910. do 1914. i ostvarila 61 nastup. Godine 1914. otišla je u Dvorsku operu u Dresden gdje je ostala do 1918.. U Zagreb je dolazila na gostovanja. Umrla je u Zagrebu, u srpnju 1948. Na zlatarskom koncertu na nju će podsjetiti mlada solistica Opere HNK u Zagrebu, mezzosopranistica Emilia Rukavina, uz orguljsku pratnju Eve Kirchmayer Bilić. Iza darovite Riječanke niz je prestižnih osvojenih nagrada, ali i inozemna solistička gostovanja u opernim kućama. Dovoljno je spomenuti kako je u milanskoj Scali bila co-

Održana

ver za danas najtraženiju svjetsku mezzosopranisticu Elinu Garanču. S biranim riječima na slavnu Zlatarščanku podsjetit će Renata Minđak. Istu večer, u nastavku programa, održat će se Poetsko-prozna večer Udruge "Miljenko Mlakar" uz sudjelovanje učenika zlatarske osnovne i srednje škole, te članova udruge. Dva dana poslije, u četvrtak, u istome prostoru gostovat će glazbeni simbol Zagreba, slavni Zagrebački solisti, najugledniji hrvatski komorni ansambl, koji je svojom svirkom nekoliko puta obišao svijet. Utemeljen je 1953. godine. (Željko Slunjski)

115. redovna godišnja skupština DVD Mače

MAČE - U Domu kulture održana je 115. redovna godišnja skupština DVD Mače. Predsjednik društva Mladen Sedak-Benčić pozdravio je sve prisutne članove, goste i prijatelje društva. Društvo je u protekloj godini bilo aktivan činitelj u provođenju preventivnih mjera zaštite od požara, u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i elementarnim nepogodama. Aktivno se djelovalo na unapređenju rada društva i stvaranju uvjeta za takav rad, povećanju broja članova posebno mladeži i uvježbavanju za obavljanje vatrogasne djelatnosti i vatrogasna natjecanja. Uz preventivne aktivnosti, uvježbavanje i obuku odnosno osposobljavanje vatrogasaca te nabavu nove opreme, značajan dio rada Društva u proteklom razdoblju odnosio se pripremu i obnovu vatrogasnog doma te pripremu za svečano obilježavanje 115. godina postojanja DVD-a. Zahvalili su Općini Mače koja posljednje dvije godine za DVD osigurana dodatna novčana sredstva za obnovu prostora, odradit će se radovi i investicije koje uključuju toplinsku izolaciju i obnovu fasade, popravak dijela krovišta i zamjenu keramike u kuhinji i sali. Svi govornici su veoma pohvalno govorili o radu članova

društva, napomenuvši da su svojim radom primjer drugim dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a posebno su istaknuli i pohvalili predani rad s djecom i mladeži. Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec čestitala je na svim aktivnostima i uspjesima u protekloj godini posebice na svim aktivnostima koje pružaju za djecu i mlade, te poželjela punu uspjeha u budućnosti. Općina je prijavila projekt izgradnje i opremanja DVD-a Mače te zajedno radimo na tome da naši vatrogasci imaju prostor kakav zaslužuju. Trenutačno čekamo rezultate natječaja i nadamo se pozitivnim vijestima. Ovim projektom planiramo izgraditi i opremiti novi vatrogasni dom, modernizirati infrastrukturu i stvoriti kva-

litetnije uvjete za osposobljavanje vatrogasnih snaga čime jačamo kapacitete za protupožarnu zaštitu i sigurnost cijele zajednice - istaknula je načelnica Mikulec. U ime VZ KZŽ okupljenima se obratio Vjekoslav Matuša prenijevši pozdrave Stjepan Skuliber predsjednik i Zvonka Ortnera, županijskog zapovjednika te je pohvalio je rad društva s djecom i mladeži, sudjelovanje na raznim natjecanjima, ali i preventivnom radu što je vidljivo kroz pročitana izvješća. DVD Mače već 115 godina okuplja mještane koji su uvijek spremni suočiti se s nepogodama i pomoći u spašavanju ljudskih života i imovine te Vam čestitam na odličnom radu i siguran sam da će tako i nastaviti. – zaključio je Matuša. (zl)

Završio Zimski vatrogasni kup za djecu i odrasle

HRVATSKO ZAGORJETreću godinu za redom održao se Zimski vatrogasni kup za djecu i odrasle. Sudjelovalo je pet društava iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Iz Krapinsko-zagorske županije to su DVD Konjščina, DVD Budinšćina i DVD Hrašćina Trgovišće, a s varaždinske strane nastupili su DVD Šćepanje i DVD Breznički Hum. Ukupno su bile 22 ekipe sa 153 natjecatelja. Koordinator ovog zanimljivog natjecanja je tajnik DVD-a Budinšćina Dražen Hranić. – Pošto je sudjelovalo pet vatrogasnih društava, onda je odigrano i pet kola jer je svako društvo jedno kolo bilo domaćin. Imamo problem da kroz ljeto djeca sudjeluju u raznim aktivnostima i vježbama, a u

zimskim mjesecima za njih nema aktivnosti na otvorenom. Zato smo osmislili prvenstveno za one najmlađe koji su razvrstani po grupama – pomladak i mladež, a tu su i ekipe odraslih. Samo natjecanje je osmišljeno kao ligaško natjecanje i u svakom se kolu dobivaju bodovi koji se na kraju zbroje i tko skupi najviše bodova je najbolji – istaknuo je Hranić. Dodao je kako su najmlađi natjecatelji svi dobili medalje, tako da su svi bili pobjednici, dok su kod mladeži i kod odraslih ekipa prva tri mjesta dobili pehare i nagrade. Posljednje kolo odigrano je u sportskoj dvorani u Brezničkom Humu, a medalje i nagrade dodijeljene su u vatrogasnom domu DVD-a Breznički Hum. Na

završnici Kupa bila je i saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok koja je došla podržati sve natjecatelje, prvenstveno svoj DVD Konjščina, čija je A ekipa ukupno osvojila drugo mjesto, dok je mlađa ekipa bila peta. - Ovakva događanja su dokaz da treba ulagati u manja društva, jer se tako potiče djecu da budu aktivna, a prema odazivu smo vidjeli da se rado uključuju jer je bila puna dvorana djece. Na primjer DVD Šćepanje ima 266 stanovnika, a na natjecanju su im sudjelovale četiri vatrogasne ekipe. Prekrasno je vidjeti sinergiju tih pet društava i još jedanput ističem kako je svako naše vatrogasno društvo bitno cijelom našem kraju –naglasila je Curiš Krok. (zl)

UVJERLJIVO SLAVLJE ZABOKA U GOSPINOM POLJU

Košarkaši Zaboka zasluženo su uvjerljivo slavili u dvorani Gospino polje u Dubrovniku rezultatom 91:75. Sasvim zasluženo i uvjerljivo slavlje Zaboka, koji je po običaju imao nekoliko „crnih rupa“ u utakmici, ali znalački se iz njih izvukao. Zabok je sjajno otvorio utakmicu serijom od 11:0 (0:11) u koju je dvije trice upisao Cinac, a jednu Lužaić. Domaći su tek nakon tri i pol minute igre stigli do svog prvog koša tricom Tomaševića (3:11). Razigrao se tada Worku i Dubrovnik se počeo približavati, pa je tako Dubelj tricom u 9. minuti doveo Dubrovnik do izjednačenja (16:16), a u idućem napadu Vodopija pogađa oba slobodna bacanja za prvo vodstvo domaćih u utakmici (18:16). Nakon polaganja Cvitanovića, prva četvrtina završila je s miroljubivih 18:18. U 14. minuti na semaforu je stajalo 27:27, a onda je Sow povezao tri trice za +9 (27:36) Zaboka. U 18. minuti Djitte polaže uz dodatno slobodno bacanje za novo dvoznamenkasto vodstvo Zaboka (33:43), da bi nakon polaganja Cvitanovića iz kontre i tricom Tomasa Zaboka imao velikih +15 (33:48) minutu prije kraja

Dinamo-Zagreb – Šibenka Kvarner 2010 - Alkar 30. kolo FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske, Dubrovnik – ZABOK (75:91)

druge četvrtine. No, u posljednjoj minuti Dubelj pogađa prvo dvicu, a potom i tricu, pa se na „veliki odmor“ odlazi rezultatom 48:38. Do poluvremena su kod domaćih Dubelj i Jenkins postigli po 8 koševa, dok je Zabok s 12 predvodio Cvitanović, Sow je upisao 11, a Cinac 10 koševa. Zabok u prvom poluvremenu tricu gađao 8/16 (50%). Zabok je katastrofalno loše ustao u treću četvrtinu. Dubelj je s dvije trice nastavio svoju seriju od 11 uzastopnih koševa (44:48), a serija Dubrovnika od ukupno 15:0 završila je zakucavanjem Andrića za 49:48 i nakon dugo vremena vodstva domaćih. Prvi koš u nastavku za Zabok postigao je u 24. minuti Luka Tomas (49:50). U 26. minuti Andrić polaže iz kontre na asistenciju Jenkinsa za +5 domaćih (56:51), pa je Tomas prisiljen zvati svoju već drugu minutu odmora u trećoj četvrtini. Zabok se nakon toga sabrao i u 27. minuti stigao do novog vodstva (57:59) preko kapetana Črnjevića, a u idućem napadu Sow pogađa tricu za +5 (57:62) gostiju, a Cvitanović nakon toga lijepo polaže za 57:64. Seriju Zaboka tricom je prekinuo Worku (60:64). Samo 45

sekundi prije kraja treće četvrtine Cvitanović opet odlično polaže za +8 (60:68). U zadnjih deset minuta Zabok je ušao s dvoznamenkastim vodstvom (60:70), nakon što je Cinac pogodio iz „odbojke“ poslije promašaja Sowa. Poslije polaganja Perkušića i dva pogođena slobodna bacanja Cinca na ulasku u 32. minutu Zabok opet ima ugodnih +14 (60:74), da bi Tomas na ulasku u 33. minutu pogodio tricu za velikih +17 (60:77). Odmah zatim Gulin radi nesportsku na Tomasu koji zabija jedno slobodno bacanje (60:78). Ponovno seriju Zaboka tricom zaustavlja Worku (63:78), da bi Andrić u 35. minuti iz kontre smanjio na 65:78. Trener Ivan Tomas odmah je reagirao minutom odmora. U 36. minuti Worku krade loptu neopreznom Cvitanoviću i domaći su se spustili na samo deset koševa manjka (70:80). Črnjević tada promašuje dva slobodna bacanja, a Worku iz teške pozicije zabija za 72:80. Iskupio se kapetan domaćih polaganje u idućem napadu (72:82). Wroku nakon toga radi nesportsku pogrešku na Tomasu koji promašuje oba slobodna bacanja, a Črnjević radi prekršaj u napadu,

nakon kojeg Andrić pogađa jedno slobodno bacanje (73:82). Vrlo važan koš za goste postiže kapetan Črnjević (73:84) dvije i pol minute prije kraja utakmice, a samo dvije minute prije kraja Lužaić polaže uz dodatno slobodno bacanje za 73:87 i tu je priči konačno bio kraj. Na kraju Dubrovnik-Zabok 75:91. Zabok su s po 18 koševa vodili Ali Sow i Luka Cvitanović, Dino Cinac upisao je 15 koševa, Luka Tomas 11 uz 5 skokova, a Antonio Črnjević 10 koševa i 5 skokova. Kod domaćih najefikasniji Eyasu Worku s 18 koševa i 6 skokova, a Petar Dubelj upisao je 16 koševa i 6 skokova.

DUBROVNIK – ZABOK 75:91

(18:18, 20:30, 22:22, 15:21)

DUBROVNIK: dvorana Gospino polje, GLEDATELJA: 400, SUCI: Jovović, Mirčeta i Bralić.

DUBROVNIK: Gulin 2, Klarić, Bačić, Buljević 8, Dubelj 16, Jenkins 8, Kalajžić, Vodopija 4 (2-2), Tomašević 3, Worku 18, Andrić 10 (2-6), Gizdavčić

2. TRENER: Darko Kunce

ZABOK: Perkušić 4, Djitte 9 (3-5), Lužaić 6 (1-1), Cinac 15 (3-4), Tomas 11 (1-4), Herceg, Črnjević 10 (0-2), Lihtar,

Sow 18 (4-5), Cvitanović 18 (1-2), Pavković. TRENER: Ivan Tomas

Ostali rezultati 30. kola: Alkar – Dubrava 85:71 Šibenka – Kvarner 2010 74:69

VROS – Dinamo Z 65:119

Zadar

Parovi 31. kola: Dubrava – ZABOK (subota 26.4. u 20 sati)

Split – Dubrovnik

Cedevita junior – Zadar

Cibona – Vrijednosnice Osijek

3. HRL središte: 22. kolo: RK Bedekovčina – RK Sloga Novoselec – Križ 30:27

Domaća pobjeda

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine u 22. kolu 3. HRL dočekali su Slogu Novoselec Križ i stigli do pobjede 30:23. Prvo poluvrijeme bilo je neizvjesno, ali Bedekovčina je održavala minimalno vodstvo i na odmor otišla sa 16:14. Iako su domaćini u nastavku poveli i sa četiri razlike (20:16), gosti se ne predaju i još nekoliko puta dolaze na samo gol zaostatka. No, Bedekovčina ne dozvoljava ništa više i u završnici dolazi do 29:24, čime osigurava pobjedu i mirnu završnicu. Na kraju je bilo 30:27. Dejan Končić zabio je polovicu golova za Bedekovčinu – 15. U 23. kolu Bedekovčina gostuje kod Poleta, a na ljestvici drži peto mjesto sa 28 bodova. (Elvis Lacković)

639 529

RK BEDEKOVČINA – RK SLOGA NOVOSELEC KRIŽ 30:27 (16:14)

BEDEKOVČINA; Dvorana SŠ Bedekovčina; GLEDATELJA: 50

Suci: Cipriš, Nađ

BEDEKOVČINA: Skočaj, Kuleš 5, Turković 4, Srebačić 5, Mikulec 1, Jambrek, Rajačić, D. Končić 15(2), R. Končić, Brestovečki, Tkalčević, Lojić, Šoštar, Lončarić; trener: Luka Mlinarić

AUTOBUSNI KOLODVOR U ZABOKU

Mladost Zabok izbila na vrh

Odigrano je 23. kolo 4. NL središte skupina A. No, kako je veći dio utakmica, njih pet, odigran na Uskrsni ponedjeljak, kada je već ovaj broj Zagorskog lista bio u tisku, osvrćemo se na dvije odigrane utakmice. No, prije toga valja spomenuti i dvije zaostale utakmice. U srijedu u zaostaloj utakmici 18. kola Rudar DZ je odigrao 0:0 protiv Devetke, koja se bori za sam vrh, što je još jedan vrijedan bod Rudara u borbi za opstanak. Isti dan Vojnić '95 je u gostima pobijedio Blato sa 2:1, što je rezultat koji odgovara Rudaru, jer se Blato bori također za opstanak. A 23. kolo još u četvrtak su otvorili Prečko i Odra i to iznenađenjem. Jer, Odra koja se bori za opstanak nanijela je tek treći poraz Prečkom. Bilo je 2:3. U petak je Mladost u Zaboku dočekala Ilovac i stigla do važne pobjede 2:0. A u subotu je Vojnić '95 trebao dočekati Polet (SK). NO, u petak navečer dogodila se strašna tragedija, u kojoj je poginuo igrač Vojnića '95, nekadašnji hrvatski reprezentativac Nikola Pokrivač. Utakmica je odgođena. Kako su ostale utakmice igrane na Uskrsni ponedjeljak, prije njih na čelu je bila Mladost Zabok sa 45 bodova, Prečko ima 44, a Polet 43, ali i dvije utakmice manje. U 24. kolu nema na rasporedu zagorskih derbija, a od zagorskih klubova samo će Golubovec biti domaćin. U subotu dočekuje Špansko (17.30 h). Već u petak na teško gostovanje će Bedekovčina, kod Poleta u Svetu Klaru. I Špansko i Polet su u borbi za sam vrh, pa Golubovec i Bedekovčina igraju mogu pomoći nekom dobrim rezultatima i Mladosti iz Zaboka, koja je također u borbi za vrh, a u 24. kolu gostuje od Zagreba u subotu u 10 sati. Rudar DZ ima iznimno važno gostovanje kod Blata, u subotu u 17.30. Riječ je o izravnoj borbi za opstanak. Kolo će zaključiti u nedjelju u 17.30 Odra i Klanjec. Klanjec bi pobjedom malo pomogao i Rudaru DZ, jer je i Odra u borbi za opstanak. (Elvis Lacković)

4. NL SREDIŠTE ZAGREB SKUPINA A KOMENTAR 23. KOLA IV.NL SREDIŠTE

Mladost Zabok zasjela na vrh ljestvice

Odličnom partijom i pobjedom od 2:0 protiv vrlo čvrstog i organiziranog Ilovca, Mladost Zabok zasjela je na prvo mjesto ljestvice IV. NLsredište Zagreb-skupina A. Poslije domaćeg poraza protiv Prečkog nepravedno smo otpisali Zabočane, a oni su odgovorili serijom od četiri uzastopne pobjede bez primljenog pogotka i uz gol-razliku 14:0, pa su sasvim zasluženo tu gdje jesu. Već u 6. minuti dva puta pred gostujućim vratima prijeti Drempetić. Jednom njegovu loptu skreće gostujući blok, a drugi put iz kosa s desne strane puca ravno u gostujućeg vratara Bogovića. Gosti prvi puta opasno prijete iz kontre u 12. minuti, no Mihovilić odlično brani udarac Stepinca. U 18. minuti Drempetić dobro ubacuje za Leškovića koji puca u blok, a odbijenu loptu Vedriš iz dobre pozicije puca preko gola. I onda u 20. minuti odlično se u kazneni prostor gostiju ubacio Kolar, srušio ga je Vratarić, a sudac Gojak opravdano je dosudio kazneni udarac. Sigurni realizator za 1:0 bio je kapetan Matija Drempetić. Šest minuta kasnije na drugoj strani Popovački je u odličnoj poziciji poslije ubačaja Johe s desne strane, puca iz prve, ali preko gola. U 40. minuti Kolar daje desno za Drempetića, koji mu vraća, ovaj puca u blok, a odbijenu loptu prihvaća Petek i puca ravno u Bogovića. Minutu prije odlaska na odmor Drčić sjajnom dubinskom loptom pronalazi Kolara koji kreće sam prema Bogoviću, a ovaj brani njegov pokušaj loba. To nije bilo sve u prvom dijelu, jer je u 45. minuti odlično s lijeve strane pucao Lešković, ali odlično je i obranio Bogović. Ilovac je tipična „kontraška“ momčad koja je od 27 bodova 17 osvojila u gostima i treća je po snazi gostujuća momčad lige. Znao je to i trener Vukelić, pa je u poluvremenu svojim igračima mudro naredio da sredinu prepuste gostima i igraju na kontre. U nastavku Ilovac nije napravio niti jednu ozbiljnu priliku pred vratima Mihovilića. Domaći blok bio je čvrst i otvorio je

mnoge dobre kontre. Tako je jednu u 72. minuti pokrenuo Drčić i dao odličnu dubinsku loptu za Kolara koji nesebično produžuje za Kotarskog, a ovaj sigurno pogađa mrežu za konačnih 2:0. Kolar se tako iznuđenim kaznenim udarcem i asistencijom promovirao u igrača utakmice. Mogli su gosti i ozbiljnije stradati. Odlično je u 78. minuti pucao Kolar, Bogović je kratko odbio do Vedriša koji pogađa vratnicu. U 83. minuti kontru je otvorio Kolar i dao lijevo za Vedriša koji ubacuje za Kotarskog i kad su svi vidjeli loptu u golu ispriječio se gostujući blok Do kraja utakmice bilježimo gostujući pokušaj Brbota vanjskim felšom preko gola i na drugoj strani Kotarskog s istim ishodom.

MLADOST ZABOK – ILOVAC 2:0 (1:0)

ZABOK: igralište s umjetnom travom SC Zaseka, GLEDATELJA: 100, SUCI: Gojak, Mlinac i Grabić.

STRIJELCI: 1:0 Drempetić 21' (11m), 2:0 Kotarski 72'.

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Vedriš, Drčić (90' Curman), Kolar (90' Ivanković), Drempetić, Žitković (46' Kotarski), Petek, Lešković, Krznar (46' Usmiani), Kegelj, Hrastinski (85' Kovačić). TRENER: Zoran Vukelić

ILOVAC: Bogović, Vrtarić, Joha (73' Brbot), Sušilović, Kladušan (73' Laskač), Rojnić, Kusanić (85' Vrbetić), Capan (61' Rehorić), Stepinac (61' Valentić), Popovački (85' Cerjak), Jurčić. TRENER: Marko Poljak

Još jedan važan bod

DUBRAVA ZABOČKA – U zaostaloj utakmici 18. kola 4. NL središte skupina A Rudar DZ je dočekao Devetku. Rudar DZ je u utakmicu ušao nakon tri utakmice bez poraza, s tim da je u zadnjoj od te tri prokockao i pobjedu kod zadnjeg Nura, promašivši penal u završnici. Devetka je pak u samom vrhu ljestvice, ali i s takvima je Rudar u zadnje vrijeme igrao odlično, slavio kod Španskog, a doma igrao 0:0 protiv Prečkog. Dakle, i u ovoj utakmici domaćini su se nadali dobrom rezultatu, a u borbi za opstanak svaki je bod važan. Na odmor bez golova Domaćini su zaprijetili već u trećoj minuti. Nakon nekoliko dobrih dodavanja po desnoj strani spustio se Dorijan Bakek i činilo se ubacio, no lopta je završila u rukama gostujućeg golmana Petra Kezerića. Gosti su u šestoj minuti imali zicer. Dobra duga lopta na Lorenza Halužana, koji je izbio sam na Krunoslava Škofa, koji fantastično brani i spašava domaćine. U 13. minuti Borna Rebić pokušava sa 25 metara, ali puca pored domaćeg gola. U 22. minuti po lijevoj strani probio se za goste Borna Luketa i ubacio pred domaći gol, ali lopta prolazi kroz kazneni prostor a da nitko na nju ne reagira. U 27. minuti Bakek se na desnoj strani oslobodio nekoliko igrača, ali mu lopta bježi. No, nakon što Matej Vrbat griješi i ostavlja mu loptu na 15 metara, Bakek puca, ali Vrbat blokira. U 28. minuti opasno je na drugoj strani, i to nakon što su domaćini tražili gol aut, a suci pustili akciju dalje. Dok su se domaćini žalili, pucao je Rebić na 20 metara, ali Škof brani. U 31. minuti Juraj Tumpić krade jednu loptu na 40 metara, daje za Bakeka, koji brzo puca, ali u blok. U 37. minuti Tumpić je pokušao iznenaditi Kezerića iz slobodnjaka sa 25 metara jako iskosa. Očekivalo se ubacivanje, no Tumpić je pucao na prvu stativu, no Kezerić je odlično obranio. U nastavku akcije bio je korner, nakon kojeg Tumpić puca preko gola. U 45. minuti Jakov Videk ubacuje iz slobodnjaka na drugu stativu, netko iz blizine šalje loptu u mrežu, ali radost domaćina pre-

kida zastavica pomoćnog suca, koji sudi zaleđe. Tako se na odmor odlazi bez golova.

I u nastavku bez golova

U nastavku, u 50. minuti Matija Rožman se našao u vrlo dobroj poziciji na 16 metara, no pucao je loše, preko gola. U 62. minuti velika opasnost pred domaćim golom. Iz slobodnog udarca s lijeve strane ubacio je Erblin Sokoli, a nakon odbijene lopte sa 12 metara puca Fran Pavlović, ali Škof odlično brani. Bile su tu minute pritiska gostiju, pa je u 64. minuti iz gužve pucao i Rebić, ali opet je Škof na visini zadatka. Nakon što se oslobodio pritiska, Rudar DZ je zaprijetio u 66. minuti. Iz slobodnog udarca sa 18 metara pucao je Videk, ali malo preko gola. Nije bilo daleko. U 69. minuti Bakek bježi po desnoj strani i ubacuje, a sa šest metara iz prve puca Rožman, opet malo preko gola. Pred domaćim golom opet opasnost u 70. minuti. S lijeve strane pucao je Sokoli, lopta se od bloka odbila na desnu stranu do kapetana Domagoja Margića, koji sa više od 30 metara puca jako, ali pored desne stative Škofa. U 78. minuti Sokoli je izmako pažnji obrane na lijevoj strani i pucao, ali u blok, a odbijenu loptu sa 18 metara preko gola šalje Mark Djevelekaj. U 82. minuti opet prijeti Sokoli, puca s lijeve strane, Škof brani,

pa se lopta odbija do Jakova Hernauta, koji s desne strane pogađa prečku. Na drugoj strani, u 83. minuti sa 20 metara puca Denis Švaljek, no lopta odlazi preko gola. Gosti žele sva tri boda, pokušavaju i u 90. minuti, kada iz okreta sa 15 metara puca Halužan, ali pored gola. Ali tri boda žele i domaćini, a u prvoj minuti nadoknade sjajno sa 20 metara puca Ivan Batinić, pa Kezerić jedva izbija u korner. Na samom kraju u zadnjim sekundama, kada je već istekla i četvrta minuta nadoknade, gužva nakon kornera pred domaćim golom, ali obrana je sve otklonila, nakon čega je sudac Janković sudio kraj. Novi vrijedan boda Rudara DZ, koji je u zadnje četiri utakmice bez poraza, sa šest osvojenih bodova, iako je igrao i protiv tri top pet ekipe. (Elvis Lacković)

RUDAR DZ – DEVETKA 0:0

SUCI: Janković, Ević, AdžićKapitanović; GLEDATELJA: 100 RUDAR DZ: Škof, Čopec, Baneković, Cujzek, Batinić, Rožman (87' Lončar), J. Videk, Bakek, Tumpić (90+3' Gregurić), Topolovec, Švaljek; trener: Mario Videk

DEVETKA: Kezerić, Vavra, Vrbat, Margić, Vidaković (63' Djevelekaj), Rebić, Jurišić, Pavlović (63' Papić), Halužan, Luketa (46' Sokoli), Obadić (80' Hernaut); trener: Nikola Pustak.

LISTA STRIJELACA 14

Luter Filip (1 KU) (NK Odra) 12

Smrekar Matija (2 KU) (NK Mladost Zabok) 11

Halužan Lorenzo (NK Devetka)

Popovački Dominik (4 KU) (NK Ilovac) 10

Dlesk Mihael (NK Klanjec)

Ejiofor Innocent Ezechukwu (1 KU) (NK Prečko) 8

Brlek Vladimir (1 KU) (NK Klanjec) Čičak Marsel (NK Špansko)

Idžan Ivan (NK Polet (SK))

Jurišić Matija (NK Devetka)

Lasić Ivan (NK Polet (SK))

Rebić Borna (NK Devetka) 7

Bobek Dario (NK Golubovec)

Boronjek Petar (NK Bedekovčina)

Drempetić Matija (2 KU) (NK Mladost Zabok)

Jurišić Mateo (NK Špansko)

Kaltak Kerim (2 KU) (NK Nur)

Perković Marko (NK Zagreb)

Petek David (NK Mladost Zabok)

REZULTATI 23. KOLA

Prečko - Odra 2:3

Špansko - Nur

Rudar DZ - Golubovec

Devetka - Blato

Mladost Z - Ilovac 2:0

Bedekovčina - Zagreb

Vojnić '95 - Polet (SK)

Klanjec - S. Kraljevec

PAROVI 24. KOLA:

Odra – Klanjec (27.04. 17.30 h)

Ses. Kraljevec – Vojnić '95 (26.04. 17.30 h)

Polet (SK) – Bedekovčina (25.04. 19 h) Zagreb – Mladost Zabok (26.04. 10 h)

Ilovac – Devetka (27.04. 10 h) Blato – Rudar DZ (26.04. 17.30 h)

Golubovec – Špansko (26.04. 17.30 h)

Nur – Prečko (26.04. 17.30 h)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

III. NL-CENTAR KOMENTAR 23. KOLA

Gaj slavio

u zagorskom derbiju, Lučko ne ispušta vrh

U zagorskom derbiju 23. kola III. NL-centar Gaj Mače je u uzbudljivoj utakmici preokrenuo vodstvo Zagorca KR (0:2) i na kraju zasluženo slavio, a tom se pobjedom popeo na četvrto mjesto, dok je Zagorec KR trenutno sedmi. Lučko je važnom pobjedom u gostima kod Mladosti sačuvalo vrh koje je ugrabilo prošlo kolo. Ravnice su u drugom dijelu slomile otpor Trešnjevke i ostale na trećem mjestu. Ponikve su se pobjedom protiv posljednje momčadi lige vratile na sredinu ljestvice. Adiele vuče Maksimir i nakon što je odgođenoj utakmici u srijedu postigao hat-trick protiv Zagorca KR, isto to je učinio i u gostima kod Samobora. U derbiju začelja Vrapče je slavilo u gostima kod HAŠK-a koji je tako pao na pretposljednju poziciju. Važnu pobjedu za bijeg od opasne zone ostvarila je Bistra protiv Dinamao OO, a mreže su mirovale jedino u utakmici Kurilovca i Tigra SN. U idućem 24. kolu Zagorec KR će na svom travnjaku dočekati HAŠK 1903, dok će Gaj Mače gostovati kod Dinama OO.

LISTA STRIJELACA:

21 Andrej Šaronja (Ravnice)

12 Vladimir Burić (Trešnjevka)

9

FILIP HANŽIĆ (ZAGOREC KR)

Mihael Đopar (Ponikve)

Luka Sedlaček (Kurilovec)

8

Adiele Petar Eirugo (Maksimir)

Patrik Turković (Lučko)

Ian Regvar (Sava Strmec)

7

IVAN ABRAMOVIĆ (GAJ MAČE)

Fran Vukelić (Tigar SN)

Franko Knez

(Tigar SN)

Bruno Batistić (Maksimir)

6 KARLO STIPERSKI (ZAGOREC KR)

Matej Kelava (Vrapče)

Angelo Radović (Samobor)

Josip Ćorić (Dinamo OO)

5 ANTUN GROZDEK (GAJ MAČE) PATRICK JUNIOR KESSE (ZAGOREC KR), …

REZULTATI 23. KOLA:

GAJ MAČE – ZAGOREC KR 3:2

(Abramović 41', 71', Kotarski 63'/ Stiperski 29', Bračević 37')

Ravnice – Trešnjevka 2:0 (Kosić 59', Šaronja 87')

Kurilovec – Tigar SN 0:0

Mladost P – Lučko 0:2

(Gulin 7' (ag), Cerjak 58')

Ponikve – Sava Strmec 2:1

(Marić 49' (ag), Fajdiga 67'/ Franceković 48')

HAŠK 1903 – Vrapče 1:3

(Srpak 28'/Čilić 33', Markušić 45'+1, Levyskyi 88')

Bistra – Dinamo OO 2:1 (Hmura 21', 69'/Brkić 75')

Samobor – Maksimir 2:4

Karamatić 14', Ostojić 81'/Adiele 42', 48', 54', Batistić 57')

PAROVI 24. KOLA:

ZAGOREC KR – HAŠK 1903

(subota 26.4. u 17,30 sati)

Dinamo OO – GAJ MAČE

(subota 26.4. u 17,30 sati)

Trešnjevka – Samobor

Maksimir – Bistra

Vrapče – Ponikve

Mladost P – Sava Strmec

Lučko – Kurilovec

Tigar SN - Ravnice

Odgođena utakmica 20. kola III. NL-centar, ZAGOREC KR –Maksimir 2:4 (0:1)

Maksimir uzeo sva tri boda u Podgori

Odgođena utakmica 20. kola III. NLcentar Zagorec KR – Maksimir završila je rezultatom 2:4. Gosti su tako osvojili tri važna boda s kojima su se približili sredini ljestvice, dok su Krapinčani ostali na šestom mjestu. Šteta. Propuštena je lijepa prilika da se Zagorec KR ostvari treću uzastopnu pobjedu i probije se na četvrtu poziciju. Iako je Maksimir imao više od igre i bolje šanse, domaći se s pravom ljute na neke sudačke pogreške. Prevaga na stranu gostiju bio je odlični napadač Adiele Peter Eriugo, koji je zabio hat-trick i cijelo vrijeme sijao paniku u obrani domaćih. Već u 9. minuti Adiele je krenuo sam prema Bručiju, no domaći vratar je uz pomoć Frinčića i Štimca uspio riješiti ovu zahtjevnu situaciju. Prvi udarac prema vratima Zagorec KR upućuje u 18. minuti, no Stiperski je neprecizan, baš kao i Štimac u 28. minuti. Poslije kornera Ferčeca s lijeve strane u 30. minuti Stiperski puca glavom u vanjski dio mreže. U 34. Stiperski prijeti iz slobodnog udarca, gostujuća obrana odbija do Kessea koji iz prve puca snažno, ali neprecizno. I onda u 37. minuti šok za domaće. Gostujući vratar Majdak-Zebić degažirao je loptu, činilo se da će Frinčić riješiti situaciju, no pritisnuo ga je Adiele, uzeo mu loptu i pogodio mrežu za 0:1. Tri minute kasnije gosti su mogli povećati vodstvo. Pirš je krenuo sam prema Bručiju, no domaćeg vratara spasila je greda. U 45. minuti bilježimo sporni detalj. Sudac Jelić dosudio je prekršaj za goste, a nakon zvižduka Pirš radi oštar prekršaj na Štimcu koji je izdržao do poluvremena, ali u nastavku nije mogao nastaviti igru. Zbog ove je neopreznosti i prekršaja poslije zvižduka Pirš mogao dobiti i crveni karton. Tek što se krenulo s centra Adiele je krenuo sam prema Bručiju, ali pogađa vanjski dio mreže.

U 48. minuti domaći su izjednačili. Bračević je dao lijepu loptu u prostor za Kessea koji ju je majstorski primio i još ljepše pogodio mrežu za 1:1. Gosti su ponovno na sceni u 57. minuti kada je Pizzitola odlično pronašao Kondresa na lijevoj strani koji puca, ali Frinčić hrabrom intervencijom spašava pogodak. No, obrana Zagorca KR ipak je kapitulirala dvije minute kasnije. Glavinić je dubinskom loptom pronašao Adielea koji izlazi sam pred Bručija, zaobilazi ga i sprema loptu u mrežu za 1:2. Adiele ponovno kreće sam prema vratima u 66. minuti, no ponovno Frinčić blokom spašava pogodak. Domaći su, se čini se, s pravom ljutili kada je u 67. minuti u kaznenom prostoru gostiju srušen Kesse, no sudac Jelić nije se odlučio dosuditi kazneni udarac. Četiri minute kasnije u kaznenom prostoru Maksimira Kondres je imao kontakt s Brčićem, ali nedovoljno za kazneni udarac po mišljenju Jelića. No Kondres se na neki način „iskupio“ u 74. minuti kada je lošom intervencijom darovao loptu Brčiću koji izlazi sam pred Majdak-Zebića i rutinirano zabija za 2:2. Sreća domaćih trajala je samo četiri minute, a onda je Štefić ubacio s desne strane, a sjajni Adie-

le glavom postigao svoj treći pogodak, odnosno hat-trick za 2:3. Domaći su ponovno tražili kazneni udarac u 85. minuti kada je došlo do kontakta Stiperskog i Večerića, no Jelić se nije oglasio. I onda u drugoj minuti sudačke nadoknade Kesse izlazi sam pred Majdak-Zebića i puca ravno u njega. No, tu nije bio kraj. Prvi je već u idućem napadu još jednom odlično intervenirao Frinčić i spriječio Uzelca da postigne pogodak, a minutu kasnije Pirš u pokušaju loba s 35 metara pogađa gredu. I onda već u četvrtoj minuti sudačke nadoknade Adiele je ubacio s desne strane, a Uzelac pogodio mrežu za konačnih 2:4.

ZAGOREC KR – MAKSIMIR 2:4 (0:1)

KRAPINA: SC Podgora, GLEDATELJA: 50, SUCI: Jelić, Belavić i Jakovac. STRIJELCI: Bruči, Štimac (46' Presečki), Frinčić, Stiperski, Brčić (84' Cigula), Turniški, Ferčec, Kesse, Jazbec, Erlić (46' Bračević). TRENER: Srećko Mlinarić

MAKSIMIR: Majdak-Zebić, Kondres, Barkić, Batistić (78' Uzelac), Pizzitola (78' Krznar), Večerić, Pirš, Štefić, Komesarović (28' Glavinić), Palić (60' Grasheski). TRENER: Zoran Santrač

U 23. kolu III. NL-centar u Maču je odigran veliki zagorski derbi

Gaj stigao dva pogotka

manjka i zasluženo slavio u zagorskom derbiju

U prelijepoj atmosferi u Maču, pred oko 550 gledatelja, Gaj Mače slavio je u zagorskom derbiju protiv Zagorca rezultatom 3:2. Do 41. minuti na semaforu je stajalo 0:2, a onda su svježiji domaćini stavili u „višu brzinu“ i dominirali do kraja utakmice što im je i donijelo preokret. Domaći prvi put prijete preko Abramovića u 6. minuti koji je krenuo sam prema Bručiju, ali loše je prihvatio loptu i pokvario dobru priliku. Uzvraćaju gosti preko Stiperskog, no rezultat se nije mijenjao. Bolju igru u uvodu Zagorec KR je materijalizirao u 29. minuti. Ferčec je pronašao Stiperskog koji je prizemnim udarcem pogodi donji lijevi kut za 0:1. Gaj se još nije oporavio od šoka, a slijedio je novi. Landripet je dobro pucao s 20 metara udaljenosti, Strahonja kratko odbio do Bračevića koji gura loptu u mrežu za 0:2. U samoj završnici prvog dijela domaći su se ipak probudili. Igrala se 41. minuta kada je I. Grozdek dugom loptom uposlio Abramovića koji izlazi sam pred Bručija i rutinirano zabija za 1:2. Mogao je Abramović vratiti stvari na početak u prvoj minuti sudačke nadoknade prvo dijela kada je sam izašao pred Bručija, no gostujući vratar fantastično brani njegov udarac i izbija loptu u korner. Iz tog kornera odlično je ubacio Samarin, Sambol dobro puca glavom, ali s gol crte loptu u bolje odbija obrana Zagorca KR. U drugom poluvremenu na travnjaku je postojao samo Gaj. Terensku inicijativu domaći su materijalizirali u 63. minuti kada je nakon kornera s desne strane u 63. minuti Kotarski prekrasnima volejom vratio stvari na početak i zabio za 2:2. Isti je igrač Dvije minute kasnije pokušao s ruba kaznenog prostora, ali je zamalo bio neprecizan. I onda u 71. minuti Abramović je sam ušao pred Bručija i pucao, lopta je prošla kroz noge gostujućem vrataru i

odsjela u mreži za 3:2. U 73. i 80. minuti opasno je prijetio za domaća Samarin poslije ubačaja Šabana, no prvi puta je pucao preko gola, a drugi mu je puta obranio Bruči. I na kraju, u drugoj minuti sudačke nadoknade gosti, imaju svoju jedinu prigodu preko mladog Cigule koji puca glavom, no Strahonja brani njegov udarac.

Mario Brlečić:

“Teška utakmica, ali nemojte mi zamjeriti, teško mi je u ovom trenutku govoriti o nogometu. Strašno me je pogodila jučerašnja tragedija i iznenadna smrt velikog čovjeka i nogometaša, Nikole Po-

krivača. Sretan Uskrs svima! Ljudi, budimo dobri i volimo se, život je kratak“.

Darko Kunštek:

“Dobro smo se pripremili. Znali smo da moramo biti agresivni i organizirani i to se pokazalo dobitnom kombinacijom kada smo poveli s 2:0. Poslije toga smo počeli energetski padati, izašli su nam Kesse i Frinčić zbog ozljede, nismo imali širinu i mislim da je Gaj na kraj zasluženo pobijedio i ja im na tome čestitam“.

GAJ MAČE – ZAGOREC KR (1:2)

MAČE: igralište Gaja, GLEADTELJA: 550, SUCI: Bošnjak, Šimić i Vidović. STRIJELCI: 0:1 Stiperski 29', 0:2 Bračević 37', 1:2 Abramović 41', 2:2 Kotarski 63', 3:2 Abramović 71'.

GAJ MAČE: Strahonja, Kotarski, Sambol, Postonjski, Haramustek, A. Grozdek (66' Frtalj), Šaban (82' Kovačić), Abramović (90'+2 Cicnjak), I. Grozdek, Kovač, Samarin. TRENER: Mario Brlečić

ZAGOREC KR: Bruči, Štimac, Frinčić (46' Presečki), Stiperski (90'+1 Kušer), Brčić, Topolovec, Ferčec (68' Cigula), Landripet, Kesse (43' Turniški), Bračević (68' Erlić), Jazbec. TRENER: Darko Kunštek

CRVENI KARTON: Jazbec 90'+4 (drugi žuti karton)

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Integralna zaštita u voćarstvu

Zaštita voćarskih kultura posljednjih desetljeća najvećim je dijelom ovisila o kemijskim mjerama zaštite i upotrebi pesticida. D anas se zbog sve veće zabrinutosti javnosti oko zdravstvene ispravnosti hrane i ostataka (rezidua) pesticida prednost daje integraln oj proizvodnj i i biološk im mjerama suzbijanja bolesti i štetnika. Integralna zaštita predstavlja sustav zaštite bilja u kojem se koriste sve raspoložive metode suzbijanja štetnika, uzročnika bolesti i korova u cilju sprječavanja porasta njihove brojnosti preko granice kod koje dolazi do ekonomski značajne štete. U integralnoj zaštiti voćnjaka, tretiranje se vrši samo ako brojnost štetnika prijeđe pragove tolerancije, a zaštita se ne radi univerzalno za cijeli voćnjak nego po sortama. Ovim sistemom donekle se dopušta prisustvo štetnika i bolesti na voćkama ali ispod ekonomske praga štetnosti, što znači da njihovo uništavanje nije neophodno po svaku c ijenu. Prag štetnosti je st upanj napada štetnih organizama koji pr ij eti većim štetama na biljkama od vr ij ednosti zaštite. U vezi sa tim javlja se

i pojam kritičnog broja koji predstavlja količinu insekata, korova, broj p j ega na lišću ili slično kada se pristupa m j erama suzbijanja. Agrotehničke mjere, kao i biološke, fizičke i kemijske metode pažljivo se biraju i uravnotežuju, uzimajući u obzir zaštitu zdravlja kako proizvođača tako i potrošača i životne sredine. P rovođenjem m j era integralne zaštite smanjuje se broj k emijskih tretmana, čime se čuva i omogućuje veća aktivnost prirodnih neprijatelja. Njihova uloga je toliko važna da mnogi stručnjaci pod ovim pojmom podrazum ij e samo kombinaciju prim j ene prirodnih neprijatelja i k emi j ske zaštite. Iz ovoga proizilazi da su prognoze, praćenje i savjeti o optimalnim rokovima za suzbijanje štetnika, uzročnika bolesti i korova jako važni u sustavu integralne zaštite bilja. Kako p rim j ena sustav integralne zaštite bilja dovodi do manje upotrebe pesticida, tako je i jeftinija zaštita što je krajnji cilj. U n asadima jabuke direktni troškovi zaštite mogu biti smanjeni i do 40%. Ne zahtijevaju svi insekti, korovi i ostali živi organsku kontrolu i suzbijanje. Mnogi organizmi su sigurni, a neki su čak

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

i korisni. Program integralne proizvodnje radi po principu praćenja i precizne identifikacije štetnika, kao što bi se donijele odgovarajuće odluke o kontroli u skladu sa pragom štetnosti. Prije preuzimanja bilo je kakve borbe protiv štetnika važna je procjena štete na temelju praga štetnosti, a to je točka u kojoj se pokazuje koja i štetnica i koji uvjeti životne sredine ukazuju na to da se mora poduzeti suzbijanje. U slučaju kada razina štetnika ukazuje na ekonomsku prijetnju, dolazimo do kritične točke kada je potrebno provesti suzbijanje. U vođenje i širenje ovakvog sustava zaštite do sada je ograničen na manji broj ekonomski značajnih štetnika, te će k emi j ski način suzbijanja iu dogledno vr ij eme ostati najvažniji. U praksi treba koristiti i kombinirati sve nepesticidne m j ere, koje doprinose manjoj brojnosti štetnih organizama, a kada i pored toga oni dostignu pragove štetnosti odnosno kritične brojeve kao krajnja nužda ostaje prim jena k emi j skih m j era. Najvažniji cilj je sačuvati postojeće neprijatelje u prirodi i poboljšati njihovu destruktivnu ulogu na štetni organizam.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno poziva vas na predstavljanje brošure 20 savjeta kako doprinijeti očuvanju prirode i otvorenje izložbe fotografija

Veze prirode u četvrtak 24.4.2025. u 17 sati u Muzeju krapinskih neandertalaca (Šetalište Vilibalda sluge bb, Krapina). Veselimo se vašem dolasku!

Ravnateljica

Dijana Hršak, dipl. ing. agr.

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

649 ZABOK, M. Gupca

VREMENSKA SLIKA: Od Velike subote do Uskrsnog ponedjeljka nas je pratilo ljepše vrijeme uz visoku temperaturu blizu 25°C, ali i južinu koja je nekima bila neugodna. U ovom tjednu vrijeme će ponovno biti nešto promjenjivije pa osobito sredinom tjedna postoji mogućnost za nalete kiše ili proljetnih pljuskova. S njima će se i temperatura zraka spustiti pa u drugom dijelu tjedna više neće biti toliko toplo. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U utorak još većinski suho, iako će povremeno biti oblaka. Kako se dan bliži kraju tako će se otvoriti mogućnost za mjestimice kratkotrajan pljusak. Vjetar će okrenuti na sjeveroistočni, ali temperatura zraka ipak još uvijek ostaje vrlo ugodna, oko 23 Celzijeva stupnja u popodnevnim satima.

Od srijede opet ulazimo u malo promjenjivije razdoblje. Svaki dan bi trebalo biti nešto sunca, ali postojat će

mogućnost za nalet kiše ili kraće lokalne pljuskove uz koje može biti i grmljavine. U trenutku izrade ove prognoze čini se da bi mogla doći dva ili čak i tri vala pljuskova između srijede i petka. Ostalo bi ugodno pa će se dnevna temperatura u srijedu i dalje držati uglavnom između 20 i 22 Celzijeva stupnja. Tijekom četvrtka i petka bit će ipak malo svježije pa vjerojatno nećemo iznad 16-18 stupnjeva.

Za vikend bi vrijeme trebalo biti malo stabilnije, ali još uvijek ne možemo jamčiti da će baš posvuda proći suho. Naime, izmjenjivat će se oblaci i sunčana razdoblja, proći će uglavnom suho, ali ponegdje je moguć i neki kratki proljetni pljusak tijekom subote. Ostat će malo svježije i noću i danju uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Nedjelja ima veću šansu proći potpuno suho u odnosu na subotu.

Po prvim pokazateljima, novi tjedan bi mogao početi suho, djelomično sunčano i mirno te još uvijek svježe.

PETAK 25. travanj 13 0C 18 0C

travanj 4 0C 16 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

Roman Vojvodina tajna autorice Alexe Aston donosi strastvenu i tajanstvenu priču o vojvodi koji skriva bolnu prošlost i ženi koja bi mogla otkriti njegove najskrivenije tajne – i ukrasti mu srce.

Aston:

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: VALENTINA HALAPIR, ORATJE 26, 49217 KRAPINSKE TOPLICE

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Petra Lozančić

Zagreb

Anita Terek

Zagreb

Ella Bartol

Stubičke Toplice

Lucija Merkaš

Bedekovčina

Dušica Svilar

Zagreb

Martina Grdenić

Velika Gorica

Maja Fistrić

Desinić

Nikolina Stanić Takač

Samobor

Djevojčice su rodile:

Mia Agatić

Bednja

Helena Kalaminec

Krapinske Toplice

Tea Hržica Biondić

Desinić

Mihaela Špoljarec

Sv. Ivan Zelina

Lea Đurašić

Velika Gorica

Nika Savić

Zagreb

Marija Dasović

Zagreb

Katarina Matuha

Sesvete

Anja Borlinić

Radoboj

Lea Sučić

Bjelovar

Blizance (dva dječaka)

je rodila:

Danijela Hoić

Marija Bistrica

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

25.04. PETAK 18:00 27.04. NEDJELJA 18:00

SUPER KUĆNI PATULJCI

SINKRONIZIRAN NA HRVATSKI

Naziv originala: Die Heinzels – Neue Mützen, neue Mission

Režija: Ute von Münchow-Pohl Trajanje: 107 min.

25.04. PETAK 20:00 27.04. NEDJELJA 20:00

BALKANIKA TAMNA STRANA

Izvorni naslov: Balkanika Tamna strana

Žanr: akcijski triler, drama

Režija: Marin Mamuza

Uloge: L. Mamuza, A. Najev, I. Šagolj, A. Milanović, M. Kurić, Trajanje filma: 148 min... Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: BOŽO VLAHOVIĆ, MEDULIĆEVA 24A, 10000 ZAGREB

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1084

Broj telefona:

Kupon pošaljite

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Josie Silver: Jedne zime u New Yorku

Engleskinja Iris odluči se preseliti u New York, grad u kojem je njezina majka nekad živje-la. Nakon majčine smrti i životnog brodoloma, odlučna je napraviti potpunu promjenu i nastaviti svoju kulinarsku karijeru u New Yorku. Dok se šeće među štandovima na njujorškom sajmu u Maloj Italiji, Irisinu pažnju privuče tradicionalna talijanska obiteljska gelaterija koja joj se čini nevjerojatno poznata. Bi li to mogao biti onaj isti lokal s jedne stare fotografije iz majčina albuma?

Josie Silver: Jedne zime u New Yorku

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

Alexa

Vojvodina tajna knjiga

Alexa Aston: Vojvodina tajna

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec

049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

LUČELNICA TOMAŠEVEČKA 69, 49290 KLANJEC Nagradni pojam – AKADEMSKI GRAĐANIN

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Pred vama je povoljno razdoblje u kojem možete postići sve o čemu eć dugo razmišljate.U ljubavi vas očekuju ugodni trenuci. Bliskoj osobi dajte priliku da vam otkrije i pokaže svoje osjećaje. Zaboravili ste na zdravlje, a ono vam je najveće bogatstvo. SAVJET TJEDNA: Više se posvetite privatnom životu! Bik (21. travnja - 21. svibnja) Nerazriješena situacija iz prošlosti mogla bi vam u idućem razdoblju zadavati glavobolju. Ako budete u svemu iskreni, stvari će krenuti na bolje. To se odnosi kako na poslovni, tako i na privatni život. Bol u zglobovima posljedica je slabog kretanja. SAVJET TJEDNA: Boravite više na svježem zraku!

Blizanci 22. svibnja - 21. lipnja) U svemu ste ozbiljni i odgovorni, no u ovom periodu vam se može dogoditi da poslove nećete odraditi kako treba. Zdravlje vam nije dobro. Brzo se umarate i kod najlakših poslova. Ljubav stagnira. Pomaknite se s mrtve točke. SAVJET TJEDNA: Kontrolirajte troškove!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Uznemirit će vas jedna vijest iz vašeg poslovnog okruženja. Nemojte odmah dići galamu već se suočite s problemom. Uživajte u intimnim trenucima koje vam je priredio partner. Doktora posjećujete samo u krajnjem slučaju, kad je zdravlje u pitanju budite odgovorniji. SAVJET TJEDNA: Budite strpljivi!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Pred vama su veliki poslovi, pa budite dosljedni i točni u njihovoj realizaciji. Ne vjerujte baš svakome tko vam se predstavlja za prijatelja. Više se posvetite partneru, a trud će vam biti višestruko nagrađen. Ne gubite energiju na bezvezne stvari i rasprave. SAVJET TJEDNA: Iskoristite svaku primamljivu ponudu!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Neke stvari će se riješiti, no vama se rezultati neće svidjeti. Stisnite zube i suočite se sa problemom kakav god bio. Ljubavni život vam se isprepliće s poslovnim. U super ste formi. Zdrav način života počeo je pokazivati prve rezultate. SAVJET TJEDNA: Niste uvijek u pravu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Raste vam broj obaveza, pa niste sigurni možete li se s njima nositi. Jutro posvetite važnijim zadacima, a slobodno vrijeme sportu i fizičkim aktivnostima. U ljubavi u zadnje vrijeme sve idealizirate i to vam ide od ruke. SAVJET TJEDNA: Pažljivije raspolažite novcem!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Više ne možete čekati rezultate svog rada, pa biste mogli napraviti neku nepromišljenost. Zvijezde vam to ne savjetuju, jer sad ste korak do cilja. Isto vrijedi i za odnose na ljubavnom planu. Ne boli vas ništa i konačno ste opušteni. SAVJET TJEDNA: Budite otvoreniji prema okolini!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Iako se tako ne osjećate i dalje ste u povoljnom razdoblju. Vrijeme je vaše vladavine što će se početi osjećati. Rezultati vašeg rad uskoro će stići na naplatu, samo budite u svemu pozitivniji. Predugo ste zapostavljali blisku osobu i sad osjećate posljedice. SAVJET TJEDNA: Pažljivije sa starijim članovima obitelji!

jarac (22. prosinca - 20.siječnja Zbog nekih ulaganja u koje se upuštate mogli bi imati problema. Sve provjerite prije nego što išta potpisujete. Muče vas i zdravstveni problemi. U posljednje vrijeme ste opterećeni poslom i organizam vam šalje upozoravajuće signale. SAVJET TJEDNA: Više se družite!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Zaboravili ste prioritete u životu i sada ste izgubljeni u svemu što vam se dogodilo. Problemi u poslu odrazili su se i na vaš ljubavni život koji strada. Dobro razmislite kojim ćete redoslijedom to rješavati. SAVJET TJEDNA: Pripazite, netko iz vaše okoline nije iskren!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Nezadovoljni ste postupcima jedne osobe iz vaše okoline. Morate s njom iskreno porazgovarati i reći joj što mislite. U obavljanju svakodnevnih, tekućih poslova biti ćete vrlo učinkoviti. Zajednički interesi jačaju bliskost s voljenom osobom. SAVJET TJEDNA: Ne vozite prebrzo!

Buran produljeni vikend na

Hitnom prijemu u OB Zabok:

Iz 1228 želudaca ispumpali

sveukupno 6849 kilograma šunke, francuske i gibanice

Idok su mnogi proveli uskrsne blagdane u miru i blagodatima obiteljskih stolova, djelatnici Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana imali su pune ruke posla. Uz nekoliko uobičajenih i redovitih slučajeva ozljeda od karabita i kubura, pacijenti su posebno pojačano tražili hitne gastroenterološke liječničke usluge.

Gužva od subote

Kako doznajemo iz tvrtke „Sweenjche“ j.d.o.o., koja se bavi odvozom, zbrinjavanjem i uništavanjem svega onoga što liječnici ispumpaju iz želudaca pacijenata OB Zabok, ovog su produljenog vikenda imali pune ruke posla. – Gužva je počela već vu subotu hvečer i po noći na nedelju, a tijekom nedelje i noći z nedelje na ponedeljek je bil pravi kaos. Mi sme vozili ture non stop. Sve kaj su doktori ispumpali morali smo odmah z cisternom otpeljati i hništiti da se ne nakupi – ispričao nam je jedan od djelatnika tvrtke „Sweenjche“ j.d.o.o., koji je želio ostati anoniman.

Sve zmešano

Budući da su, kao i uvijek, vodili strogu evidenciju o količini odvezenog ispumpanog otpada, naš sugovornik nam je otkrio kako su tijekom proteklog vikenda liječnici iz 1228 želudaca ispumpali sveukupno 6849 kilograma šunke, francuske i gibanice. – Nemrem vam točne reči kuliko je čega bilo jer je sve bilo zmešano, ali, bormeč, bilo je toga ko nigdar do sad – otkrio nam je naš sugovornik.

„Gužva je počela već vu subotu hvečer i po noći na nedelju, a tijekom nedelje i noći z nedelje na ponedeljek je bil pravi kaos. Mi sme vozili ture non stop. Sve kaj su doktori ispumpali morali smo odmah z cisternom otpeljati i hništiti“

TRAVANJ UTORAK, 22.04. Soter i Kajo; Teodor SRIJEDA, 23.04. Juraj; Đuro; Đurđica; Adalbert ČETVRTAK, 24.04. Fidel Sigmaringen; Vjera PETAK, 25.04. Marko ev.; Maroje; Markica SUBOTA, 26.04. Kleto i Marcelin; Višnja NEDJELJA, 27.04. 2. Uskrsna. Ozana K., Euzebije PONEDJELJAK, 28.04. Petar Chanel; Euzebije

Sretan imendan, Višnja! Ovo ime preuzeto je od imena drveta, odnosno ploda - višnje, a u Hrvatskoj više od šest tisuća žena ime dijeli s tim plemenitim voćem. Ime je najpopularnije bilo 1950-ih godina prošlog stoljeća.

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

li znali?

...da je Marilyn Monroe imala šest nožnih prstiju?

...da je najmlađi Papa imao 11 godina?

...da je ”Ebenezer Place” u škotskom gradu Wicku najkraća ulica na svijetu, duga samo dva metra?

jeste

autobusni kolodvor u zaboku

Pratite

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan