Zagorski list 1099

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Dva projekta Krapinsko – zagorske županije proglašena su najboljima u državi i predstavljat će Hrvatsku na izboru za prestižnu Europsku nagradu za promicanje poduzetništva. Kolar: 'Ključ našeg uspjeha su ljudi!'

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Veliki uspjeh strijelca

SD Veliko Trgovišće na 23. SP u samostrelu u Dunavarsányu

Sjajni Martin

Oborovečki četverostruki je prvak svijeta

U Zagorju službeno potvrđen prvi slučaj bolesti plavog jezika. 'Stigla nam je iz Slovenije'

nezavisni

Održana konferencija za medije u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini

Dva projekta Krapinskozagorske županije proglašena su najboljima u Hrvatskoj

Patrik Jazbec/Jakov Tuković

Dva inovativna projekta s područja Krapinsko-zagorske županije – "Invest in Zagorje –Ekosustav za novu generaciju poduzetnika" i "Srednja škola Zabok CUT – TalentHub: Pretvaranje vještina u poduzetništvo" – proglašena su najboljima na nacionalnoj razini u sklopu izbora za prestižnu Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 2025. godine. Povodom ovog uspjeha, u Poslovnotehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini održana je konferencija za medije. Europska nagrada

Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar pojasnila je da nagrada prepoznaje najuspješnije promotore poduzetništva diljem Europe, ističe najbolje prakse i politike te potiče potencijalne poduzetnike. - Nagrada je pokrenuta 2006. godine, kako bi se kroz primjere najboljih politika i praksi stvorile nove mogućnosti za lokalnu i regionalnu razinu, s ciljem razvoja poduzetništva, zapošljavanja i zadržavanja stanovništva u njihovim sredinama. U natječaju za dodjelu ove nagrade sudjeluje 27 zemalja članica EU-a i još tri zemlje iz Single market programa: Island, Norveška i Lihtenštajn. Ministarstvo gospodarstva raspisalo je Javni poziv za dodjelu nagrade 24. ožujka ove godine, a rok za prijavu bio je 23. svibnja. Odbor za vrednovanje i procjenjivanje Ministarstva gospodarstva izabrao je nacionalne pobjednike i uputio ih Europskoj komisiji na daljnju pro-

Kolar: "Napredovali smo na američkoj listi Financial Timesa, gdje smo došli do četvrtog mjesta u Europi kao najbolja regija s privlačenjem investicije. Očekujem da barem jedan od ova dva projekta uđe u finale"

cjenu. Komisija je nedavno imenovala svoj stručni žiri, koji se sastoji od predstavnika europskih udruga poduzetnika, akademske zajednice i ostalih. Pobjednik će biti proglašen na Skupštini malih i srednjih poduzeća koje se ove godine održava od 10. do 12. studenog u zemlji koja u tom trenutku predsjedava Vijećem Europe - rekla je Mlakar. Invest in Zagorje

Direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša istaknula je da projekt predstavlja cjelovitu višegodišnju inicijativu koja povezuje gospodarstvo, obrazovanje i institucionalnu podršku. – Ministarstvo gospodarstva RH odabralo ga je kao nacionalnog predstavnika u kategoriji poboljšanja poslovnog okruženja. Inicijativa je primjer strateške izgradnje poslovnog okruženja s konkretnim rezultatima i učincima na lokalno gospodarstvo i društvo. Naša platforma djeluje kao digitalni one-stop servis za investitore i obuhvaća sve, od privlačenja ulaganja, jačanja kapaciteta radne snage, do povezivanja javnog i privatnog sektora. Zaključno, s prvom polovicom godine bilježimo više od 18.000 posjeta stranici, 20.000 upita, 600 sudionika investicijske konferencije te stotine uključenih učenika, odraslih i djece. Slijedi digitalizacija poslovnih zona, novi program

Mlakar: "Nagrada je pokrenuta 2006. godine, kako bi se kroz primjere najboljih politika i praksi stvorile nove mogućnosti za lokalnu i regionalnu razinu, s ciljem razvoja poduzetništva, zapošljavanja i zadržavanja stanovništva u njihovim sredinama"

spajanja robotike i zdravstva u tehničkim školama te sustav kreditiranja poduzetnika uz potporu Županije i HBOR-a – rekla je Matuša.

TalentHub –Srednja škola Zabok Ravnateljica Draženka Jurec naglasila je da iza projekta stoji veliki trud učenika, nastavnika i partnera. Škola je prva u Hrvatskoj uvela modularnu nastavu – trenutno je pohađa 15 razrednih odjela, a ukupno ih je 33, u odnosu na 27 koliko ih je bilo prije preseljenja u novi centar. Učenici praktičnu nastavu uglavnom obavljaju u prostorima škole, a centar je i mjesto stručnog usavršavanja nastavnika. – Spojili smo poduzetništvo i obrazovanje na više razina, od vrtića do obrazovanja odraslih. Dolazi nam više

od 100 učenika iz drugih županija i Zagreba, a mnogi poduzetnici volontiraju u radu s učenicima kako bi stekli vrhunske vještine. Bez dobrog tima nastavnika i stručnih službi ovo ne bi bilo moguće – istaknula je Jurec, dodavši kako škola aktivno sudjeluje na manifestacijama u županiji, poput Štruklijade, Čvarkijade, Pekmezijade i Babičinih kolača.

Zagorska razvojna agencija

Ravnateljica ZARA-eKarolina Barilar podsjetila je da je agencija sudjelovala u identifikaciji i pripremi projekata. – Izuzetno sam ponosna što su oba nominirana projekta nagrađena na nacionalnoj razini. SŠ Zabok provodi raznolike i inkluzivne programe, prilagođene i osobama s invaliditetom. Budući da je Županija ove godine Europska po-

duzetnička regija, u Bruxellesu će se održati događanje na kojem će sudjelovati i školski tim. Ovi projekti nastavljaju se provoditi i nakon službenog završetka, što našu sredinu čini privlačnijom za život i ulaganja – rekla je Barilar. Pohvala projekata Nagrađene projekte pohvalio je i krapinsko-zagorski župan, Željko Kolar. – Ne osvaja se često titula nacionalnog pobjednika. Imamo kontinuitet i to smo kroz naše projekte jasno pokazali. Prijavili smo dva projekta i ispostavilo se da su oba pobijedila, što dovoljno govori o njihovoj kvaliteti. Napredovali smo na američkoj listi Financial Timesa, gdje smo došli do četvrtog mjesta u Europi kao najbolja regija s privlačenjem investicije. Očekujem da barem jedan od ova dva projekta uđe u finale. To bi bila još jedna dodatna potvrda kvaliteti onoga što radimo na području Krapinsko-zagorske županije. Naravno, sve ovo ne bi bilo moguće bez ljudi - jer oni su ključ uspjeha. Ponosan sam na tim koji se okupio da Krapinsko-zagorsku županiju napravimo boljim mjestom za život. S velikim nestrpljenjem očekujem i sljedeću godinu, jer kroz poduzetnički centar, razvojnu agenciju i upravne odjele stalno nadograđujemo ovo što radimo – zaključio je župan.

Poduzetnicima Krapinsko – zagorska županija dodijela 60.000 eura potpora za digitalna rješenja, inovacije i nove tehnologije

'Digitalizacija, robotizacija, pametne tehnologije… Moramo pratiti trendove'

Na prvoj dodjeli potpisani su ugovori za 7 korisnika u ukupnom iznosu od 49.000 eura, dok je na ovoj dodjeli ukupna vrijednost 60.703 eura za ukupno 10 korisnika

Sabina Pušec KRAPINA Sredstva će iduće godine biti sa 100 povećana na 200.000 eura

UPoslovno – tehnološkom inkubatoru dodijeljene su 60 tisuća eura vrijedne županijske potpora za digitalnu i inovativnu tradiciju poduzetnicima. Tea Ban Kotarski ispred Poduzetničkog centra istaknula je da je svrha natječaja okretanje prema poduzetništvu, povećanje konkurentnosti kroz digitalna rješenja, nove tehnologije i inovacije. - Na prvoj dodjeli potpisani su ugovori za 7 korisnika u ukupnom iznosu od 49.000 eura, dok je na ovoj današnjoj dodjeli ukupna vrijednost 60.703 eura za ukupno 10 korisnika. Premašili smo planiranu alokaciju te je odlukom župana, kako bi svaki projekt mogao biti podržan, osigurano dodatnih 9.646 eura. Vaši projekti, od razvoja prototipa, primjene umjetne inteligencije, do automatizacije procesa i nabave digitalne opreme pokazatelj su ne

samo vaše ambicije već i konkretne spremnosti na iskorak – rekla je Ban Kotarski.

Logički nastavak

Direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša navela je da je kroz Inkubator i Poduzetnički centar osmišljen cijeli niz aktivnosti koji se odnosi i na ovaj konkretan način ulaganja u automatizaciju proizvodnih procesa. – Radimo i na osnaženju ljudskog kapitala koji će raditi uz vas, kao vlastiti poduzetnici ili zajedno s vama u vašim tvrtkama. Logički nastavak ovog natječaja su uskoro krediti koje će Županija zajedno s Poduzetničkim centrom i u suradnji s HABOR – om ponu-

diti korisnicima usluga ovog Inkubatora, koji se nalaze u našoj mreži. Bit će to krediti s velikim naglaskom na određena obrtna sredstva koja su potrebna da bi još više mogli ubrzati svoj rast – navela je Matuša. Županijska pročelnica Vlatka Mlakar rekla je da se radi o pilot projektu Krapinsko – zagorske županije. – Vaš odaziv i kvaliteta projektnih

prijava govori da smo dobro osmislili mjere. Tražili smo nišu kako bismo našli aktivnosti i mjere potrebne gospodarstvu KZŽ, a financiraju se iz vlastitih izvornih sredstava –rekla je Mlakar. Poruka

Župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo velikim interesom za pot-

pore. – Iz različitih ste područja, što je bitno i šalje poruku da su digitalizacija, robotizacija, pametne tehnologije u svakodnevnom poslovanju i da moramo pratiti trendove i biti konkurentni, jer inače nećemo biti uspješni. Nove tehnologije, robotizacija, inovacije, nisu rezervirane za velike. One su, dapače, poželjne i u malim i srednjim poduzećima. I ostale mjere koje radi Županija uz potporu Poduzetničkog centra, Razvojne agencije, Energetske agencije, naših stručnih službi, idu u tom smjeru – rekao je Kolar te najavio da se s ovim programom ide i iduće godine, a sredstva će se povećati sa 100 na 200 tisuća eura. - Pokušavamo nas kroz platformu Invest in Zagorje, koja je najbolja u Hrvatskoj, pozicionirati kao regiju koja je privlačna za investicije. Mi kao Županija ponašamo se jednako prema malim i velikim investitorima. Svaka investicija koja je na zdravim osnovama nam je doborodšla - kaže župan.

Krapinsko-zagorska županija odabrana kao primjer dinamične, inovativne i međunarodno prepoznate regije

'Na tisuće putnika dnevno imat će priliku upoznati Zagorje'

Zagorje se predstavlja građanima Varšave putem plakata i vizuala koji će biti prikazani u tramvajima, vlakovima i gradskim prijevozima

HRVATSKO ZAGORJE/VARŠAVA - Krapinsko-zagorska županija, dobitnica prestižne titule Europska poduzetnička regija (EER) 2025., ovih dana gostuje u srcu Poljske – Varšavi! U sklopu zajedničke promotivne kampanje s Mazowieckim vojvodstvom, koje također nosi titulu EER 2025., Zagorje će se predstaviti građanima Varšave putem plakata i vizuala koji će biti prikazani u tramvajima, vlakovima i gradskim prijevozima. Ovime će se pojačati veze te simbolično podići mostove poduzetništva i suradnje između dvije europske regije koje dijele zajedničke vrijednosti: otvorenost, održivost i podršku poduzetnicima.

Suradnja s Mazowieckim vojvodstvom

Mazowieckie vojvodstvo, središnja regija Poljske sa sjedištem u Varšavi, izrazilo je inicijativu za promociju suradničkih regija koje također nose oznaku EER 2025. Odabrali su upravo Krapinsko-zagorsku županiju kao primjer dinamične, inovativne i međunarodno prepoznate regije. U okviru ove suradnje pripremljeni su vizuali i QR kodovi koji vode na internetske stranice s in-

formacijama o našoj regiji, i to na hrvatskom i poljskom jeziku. Cilj je omogućiti građanima Poljske da upoznaju "recept za Europsku poduzetničku regiju", odnosno zagorski pristup poticanju poduzetništva, održivosti i razvoja. Poduzetnički duh na tračnicama Promotivni materijali bit će vidljivi u Tramwaje Warszawskie (Varšavski tramvaji), Koleje Mazowieckie (Mazowiečke željeznice) i Warszawska Kolej Dojazdowa (Varšavska gradska željeznica). - Na tisuće putnika dnevno imat će priliku upoznati Zagorje kao regiju koja se ističe prirodnim ljepotama, inovacijama i podrškom investitorima. Ova vidljivost u javnom prostoru Varšave važan je korak u internacionalizaciji naše županije i jačanju odnosa s europskim partnerima - poručuje župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te naglašava da se ovom kampanjom želi prenijeti poruka o solidarnosti, otvorenosti i zajedničkom napretku. Titula Europske poduzetničke regije nas ne obvezuje samo na promociju sebe, već i na izgradnju mostova s drugim europskim regijama koje dijele iste vrijednosti.

Kolar: 'Titula Europske poduzetničke regije nas ne obvezuje samo na promociju sebe, već i na izgradnju mostova s drugim europskim regijama koje dijele iste vrijednosti'

A upravo to radimo u suradnji s našim partnerima iz Poljske - zaključuje župan Kolar.

Zagorje – prepoznato i priznato

Krapinsko-zagorska županija dobila je titulu Europske poduzetničke regije 2025. zahvaljujući in-

tegriranom pristupu razvoju, koji uključuje podršku startupovima, edukacijske programe, ulaganja u digitalnu transformaciju te stvaranje uvjeta za održivi rast. U regiji djeluje i Poslovno-tehnološki inkubator, centar za razvoj novih poduzetničkih ideja, koji već sada okuplja brojne inovatore, mlade tvrtke i međunarodne suradnike. Prema nedavnom izvješću Financial Timesa, Krapinsko-zagorska županija svrstana je među najperspektivnije male regije Europe, a izvozni rezultati, rast zaposlenosti i pozitivan trgovinski saldo samo potvrđuju njen uzlet. Zajednička europska priča Partnerstvo s Mazowieckim vojvodstvom još je jedan dokaz da je Krapinsko-zagorska županija postala prepoznatljivo ime na europskoj karti razvoja. Dok će putnici u Poljskoj promatrati našu zastavu i QR kodove na plakatima, pruža im se mogućnost da klikom otkriju kako se u jednom dijelu Hrvatske gradi održiva i otvorena ekonomija. (zl)

Održana svečana akademija u sklopu županijskog obilježavanja 30. obljetnice VRO Oluja

Trideset godina ponosa: Odana počast zagorskim herojima Oluje

Iako geografski udaljeni od bojišnica i ratnih linija, Zagorci su od prvoga dana Domovinskog rata bili rame uz rame s braniteljima diljem Hrvatske

Patrik Jazbec/Jakov Tuković

Nakon što su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod Spomenobilježja smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima, u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini održana je svečana akademija u sklopu središnjeg županijskog obilježavanja 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Obraćanje predsjednika i redarstvenika

U ime zagorskih veterana prve, druge i sedme gardijske brigade, prisutnima se obratio predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi Zdravko Ivanek. Pozdravio je obitelji poginulih, ranjenih i nestalih hrvatskih branitelja te sve udruge proizašle iz Domovinskog rata i dodao da mu je uvijek teško prisjećati se tih ratnih dana. Zagorci su se u obranu Domovine uključivali od prvog dana. Jedan od njih bio je i mladi Ivan Babić, koji je u obranu Domovine krenuo dok još nije bilo ustrojene Hrvatske vojne sile – prvi hrvatski redarstvenik, Antiteroristička jedinica Lučko i Specijalna jedinica policije Barun samo su dio njegovog ratnog puta. - Pozdravljam vas ispred prvih hrvatskih redarstvenika, policajaca koji su krenuli u obranu RH. U početcima Domovinskog rata postojala je jedino policija i ona je bila temelj obrane RH i glavni nositelj stvaranja Zbora narodne garde, Hrvatske vojske i legendarnih gardijskih briga-

Kolar: "U ljeto 1995. postojao je niz akcija koje su omogućile stvaranje uvjeta za realizaciju Oluje. U Oluji je poginulo više od 230 branitelja, preko 1700 ih je bilo ranjeno, što govori o okrutnosti te bitke"

Gregurović: "Oni koji danas imaju 30 godina, u vrijeme Oluje tek su bili rođeni i o njoj znaju samo nešto površno. U mlađe generacije treba usaditi domoljublje i informacije o tome što se događalo jer to se ne smije zaboraviti"

da. Posebno bih istaknuo doprinos branitelja iz Krapinsko-zagorske županije. Naša županija nije bila direktno pogođena ratom, ali su naši ljudi svakako osjetili rat u RH - rekao je Babić. Počeci formiranja

Iako geografski udaljeni od bojišnica i ratnih linija, Zagorci su od prvoga dana Domovinskog rata bili rame uz rame s braniteljima diljem Hrvatske. Zagorke i Zagorci su se u Domovinskom ratu borili u svim postrojbama Hrvatske vojske i policije, a uvjerljivo najviše ih je bilo u našoj domicilnoj, 103. zagorskoj brigadi Hrvatske vojske. U Oluji ih se borilo 2.366, pod zapovjedništvom pukovnika Žarka Miholića. - Od samog formiranja, 103. brigada bila je aktivna, ona ima svoj ponos i borbeno iskustvo. Dan uoči Oluje, započela je operacija Vaganj, koju su pripremali Srbi, s namjerom da krenu prema Kupresu, Livnom i Metkoviću. Zbog toga je Franjo Tuđman odlučio da Oluja krene 4. kolovoza. Tuđman je s tadašnjim ministrom Šuškom stvorio hrvatsku vojsku. 103. brigada je u Oluji imala 26 ozbiljno ranjenih ljudi. Gotovo da nema postrojbe u kojoj nije bilo branitelja s područja naše županije. 7. gardijsku brigadu uglavnom su činili Zagorci. Iza nas je ostalo puno sjećanja. Prvi dan Oluje bio je najkrvaviji dan za hrvatsku vojsku, poginuo je 121 branitelj na cijelom

bojištu - prisjetio se Miholić. Ostale postrojbe

U Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja su, uz 103. brigadu, sudjelovale i sljedeće domicilne postrojbe s područja Krapinsko-zagorske županije: 31. inženjerijska bojna Hrvatske vojske pod zapovijedanjem bojnika Nenada Petkovića, Specijalna jedinica policije Barun sa zapovjednikom Mirkom Horvatinom te Zasebna jedinica policije Uprave krapinsko-zagorske pod zapovijedanjem glavnog policijskog savjetnika Josipa Horvatina, a vrijedi dakako istaknuti da je, kao operativna pričuva Zbornog područja Zagreb ,naknadno mobilizirana i 21. domobranska pukovnija pod zapovijedanjem bojnika Rajka Bartolina. Svima njima, kao i ostalim braniteljima s područja Krapinsko-zagorske županije koji su se borili na svim ratištima i u svim postrojbama u Domovinskom ratu ponosi se i župan Željko Kolar, koji je početkom devedesetih i sam bio u obrani Republike Hrvatske. - Početkom 1990-ih je jedini cilj bio zaustaviti neprijatelja i spriječiti okupaciju Hrvatske. Ljudi su bili slabo naoružani i bez pomoći međunarodne zajednice, ali s jasnim opredjeljenjem za samostalnom Hrvatskom. U ljeto 1995. postojao je niz akcija koje su omogućile stvaranje uvjeta za realizaciju Oluje. U Oluji je poginulo više od 230 branitelja, preko 1700 ih je bilo ranjeno, što govo-

ri o okrutnosti te bitke. Naša djeca i unuci moraju znati pod kakvim teškim uvjetima je stvorena samostalna i neovisna Republika Hrvatska. I na mimohodu smo vidjeli koliko je u tehničkom smislu, od pješaštva i artiljerije do zrakoplovstva, napredovala Hrvatska vojska. U naslijeđu imamo jednu tradiciju i ponos koji se nikada ne smiju zaboraviti - istaknuo je župan Kolar te zahvalio svim braniteljima koji su sudjelovali u stvaranju neovisne Republike Hrvatske.

Izaslanici

Odluku o proglašenju 5. kolovoza državnim blagdanom je još 1996. godine donio Hrvatski sabor. U ime predsjednika Sabora, okupljene je pozdravio krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik, Zoran Gregurović. - Sjećam se tog vremena iz svoje dječačke perspektive, kada smo od jutra do večeri bili ispred televizora ili radija, ali i onog trenutka na Trgu Ljudevita Gaja kada su se postrojbe vratile iz Oluje. Zahvaljujem svima vama koji ste stali u obranu Domovine. Oni koji danas imaju 30 godina, u vrijeme Oluje tek su bili rođeni i o njoj znaju samo nešto površno.

U mlađe generacije treba usaditi domoljublje i informacije o tome

što se događalo jer to se ne smije zaboraviti - naglasio je Gregurović u ime predsjednika Sabora, dok se u ime predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića prisutnima obratio brigadir Mladen Prebežac, načelnik Centra vojnih škola Petar Zrinski na Hrvatskom vojnom učilištu. Proslave oluje

Inače, proslave Oluje u Zagorju su krenule već 1995. godine kada su u našim mjestima dočekani zagorski branitelji koji su sudjelovali u ovoj velebnoj operaciji pobjedničke hrvatske vojske i policije. Sjećanje na nju i njezine heroje se u Krapinsko-zagorskoj županiji nastavilo obilježavati u svim narednim godinama, na raznim mjestima i na razne načine, dok je središnje županijsko obilježavanje u Krapini podno starog grada dio tradicije koju su pokrenule udruge ratnih veterana prve, druge i sedme gardijske brigade s područja naše županije. Njima se pridružila i Udruga veterana 103. brigade Hrvatske vojske te ove godine i Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krapina, a čitavo vrijeme uz snažnu podršku Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.

U našem najvećem marijanskom Svetištu proslavljena Svetkovina Velike Gospe

Nadbiskup Kutleša: "Hodočašće koje ne promijeni srce je samo izlet''

Središnju misu na samu Svetkovinu, nakon pozdravnog govora rektora

Svetišta MBB-e preč. Šestaka, predslavio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša

Svetkovina Uznesenja

BDM na nebo – Velika Gospa, posebno svečano je proslavljena u Hrvatskom nacionalnom Svetištu MBB-e u Mariji Bistrici. Proslava je započela u četvrtak, pred sam blagdan bdjenjem uz put svijetla i molitvu krunice na bistričkoj kalvariji. Nakon pobožnosti puta svijetla uslijedila je misa u Crkvi na otvorenom Blaženog Alojzija Stepinca.

''Temeljna pitanja''

Središnju misu na samu Svetkovinu, nakon pozdravnog govora rektora Svetišta MBB-e preč. Šestaka, predslavio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. - Draga braćo i sestre u Kristu, dragi hodočasnici. Danas smo, poput generacija naših predaka, došli u ovo Svetište koje je postalo srce marijanske pobožnosti hrvatskog naroda. Ovdje smo kao hodočasnici koji doživljavaju da se na ovom mjestu susreću nebo i zemlja, vjera i život, prošlost i budućnost –započeo je svoju homiliju Kutleša. Zagrebački se nadbiskup osvrnuo i na aktualnu sadašnjost. - Današnji čovjek ima više tehničkih mogućnosti nego ikada, ali sve manje zna odgovore na ona temeljna pitanja tko sam, zašto živim i kamo idem. Kad vjera u Boga oslabi, oslabi i čovjekova nada, a kad oslabi nada, pojavi se tuga, praznina, pa čak i očaj. U takvom stanju čovječanstva, Marija sja poput jutarnje zvijezde koja najavljuje izlazak sunca. Ona nas neprestano podsjeća da je naš život hodočašće prema Ocu Nebeskom, da je zemlja samo prvi dio našeg putovanja, a nebo naše konačno odredište – kaže Kutleša.

Objektivno mjerilo dobra i zla Zagrebački je nadbiskup istaknuo kako povijest o pobožnosti našeg naroda Majici Božjoj ne smije ostati samo lijepa tradicija. - Ona treba biti naš sadašnji izvor i naš budući zavjet, iako na drugačiji način nego u prošlosti. Marija nam uvijek daje odgovor na krize koje u današnje svijetu prijete istini, ljubavi, slobodi i nadi. Istina se sve češće relativizira i svodi na tvoje ili moje mišljenje. Mediji, politika pa čak i obrazovni sustav često stavljaju klimu u kojoj ne postoji objektivno mjerilo dobra i zla. U toj magli, Marija nam pokazuje da jasnoća istine proizlazi iz odnosa s osobom Isusa Krista koji je sam istina. Ljubav se u našoj kulturi sve više svodi na osjećaj, privremenu privlačnost ili čak na trgovinu interesa. Marija nas uči da je prava ljubav bezuvjetno sebedarje. Sloboda se danas često shvaća kao činjenje onoga što se želi i kako se

želi, pa čak i kad to nanosi štetu drugima. Marija nam pokazuje da sloboda znači spremnost i poslušnost služiti onome što je dobro i poslušati Božji glas. U svijetu obilježenom ratovima, nepravdom, ekonomskom nesigurnosti i rastućim strahom za budućnost, lako je upasti u beznađe. Marija nam pokazuje da ni križ ni smrt nemaju posljednju riječ. Njezino uznesenje svjedoči da se Bog drži svojih obećanja i da se isplati ostati mu vjeran do kraja. – istaknuo je zagrebački nadbiskup. Nove ideologije

- Marija je proročka slika svega onoga što ovaj svijet treba. Svijetu ne trebaju nove ideologije niti nova lažna obećanja moći i prosperiteta. Ono što svijetu treba jesu nova srca nalik Marijinu, čista, ponizna, poslušna Bogu, puna vjere, nade i ljubavi. Kad kažemo da je Marija odgovor na krize svijeta, to znači da nas njezin primjer uči kako liječiti rane današnjice. Protulijek laži jest život u istini, koliko god to koštalo. Protulijek sebičnosti jest djelatna ljubav koja ne ostaje samo na riječima. Protulijek robovanju strastima jest biranje dobra i odbacivanje zla. Protulijek beznađu jest pogled usmjeren prema Bogu koji vodi povijest i gospodar je vremena i vječnosti. –istaknuo je mons. Dražen Kutleša i pred kraj svoje homilije uputio poruku svim hodočasnicima. ''Draga braćo i sestre, danas smo ovdje iz svih krajeva, iz naših sela i gradova, iz različitih životnih situacija, svi smo mi ovdje hodočasnici. Ali neka svatko sebi postavi iskreno pitanje, zašto sam danas došao ovdje? Ako smo došli samo zato što tako čine naši roditelji ili naši prijatelji, ako je ovo samo lijepa tradicija, onda riskiramo da naše hodočašće ostane na razini folklora. A hodočašće koje ne promijeni srce, samo je jedan izlet. Marija nas danas ne poziva na sentimentalno divljenje, nego na obraćenje. Ona ne želi da je gledamo iz daleka kao lijepu sliku, nego da je slijedimo u poslušnosti Bogu, u svakodnevnoj vjernosti, u spremnosti da svoj život stavimo u službu ljubavi. Predajmo joj sve što nas tišti, svoje grijehe i slabosti, svoje obiteljske rane, svoje neispunjene nade, svoje strahove za budućnost. U ovom nacionalnom svetištu hrvatskog naroda izreci-

Kutleša: "Istina se sve češće relativizira i svodi na tvoje ili moje mišljenje. Mediji, politika pa čak i obrazovni sustav često stavljaju klimu u kojoj ne postoji objektivno mjerilo dobra i zla"

mo zajedno svoje tri velike odluke da nećemo živjeti bez Boga, da nećemo dopustiti da naše obitelji ostanu bez života i bez molitve i da nećemo pristati da naša domovina ostane bez duše – zaključio je Kutleša. Misu je pjesmom pratio domaći župni zbor Župe Uznesenja

BDM Marija Bistrica pod ravnanjem Ivana Habazina. Nakon Velike Gospe, nastavljaju se hodočašća u Svetište MBB. U subotu 23. kolovoza na rasporedu je Hodočašće Sisačke biskupije, a u nedjelju 24. kolovoza još jedno tradicionalno Vozočašće.

Elvis Lacković

MARIJA BISTRICA

Nadbiskup zagrebački, mons. Dražen Kutleša

Novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Krapina

Porast broja nezaposlenih u Zagorju, a poslodavci traže sve više radnika

HRVATSKO ZAGORJE - Krajem srpnja na području Krapinsko–zagorske županije bilo je evidentirano 1.594 nezaposlenih osoba, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Krapina. U odnosu na lipanj, riječ je o povećanju od 115 osoba, odnosno 7,8 posto. Ipak, usporedba s istim razdobljem prošle godine otkriva pozitivan trend – nezaposlenost je manja za gotovo 16 posto. Zaposleno 140 osoba, najviše u industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih brisane su 204 osobe, što je 6,4 posto manje nego u istom mjesecu 2024. godine. Posao je pronašlo 140 osoba, od čega njih 116 sklapanjem radnog odnosa. Najviše novozaposlenih radilo je u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini te u djelatnosti prijevoza i skladištenja. Po broju novozaposlenih prednjačile su ispostave Zabok i Donja Stubica. Još 64 osobe izašle su iz evidencije zbog drugih razloga – od umirovljenja i rodiljnih pošteda do prestanka traženja posla.

U evidenciju stiglo 319 novih nezaposlenih

Istodobno je tijekom srpnja prijavljeno 319 novih nezaposlenih, što je gotovo 28 posto manje nego lani. Oko dvije trećine tih osoba već

je ranije bilo zaposleno, dok je nešto više od četvrtine stiglo iz sustava obrazovanja. Najviše novih prijava dolazi iz sektora prerađivačke industrije, obrazovanja, trgovine i građevinarstva.

Gotovo trećina nezaposlenih starija od 55 godina

Žene u ukupnom broju nezaposlenih čine 51,8 posto, a muškarci 48,2 posto. Gotovo trećina nezaposlenih starija je od 55 godina, dok mladi od 15 do 24 godine čine približno 15 posto. Najveći udio otpa-

Unatoč blagom rastu nezaposlenosti, poslodavci su u srpnju prijavili 523 slobodna radna mjesta

Novčanu naknadu prima više od četvrtine nezaposlenih

Novčanu naknadu u srpnju koristilo je 454 nezaposlenih, što je nešto više od četvrtine svih evidentiranih. Broj korisnika ove naknade manji je za više od 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Poslodavci traže više radnika nego lani

Unatoč blagom rastu nezaposlenosti, poslodavci su u srpnju prijavili 523 slobodna radna mjesta. Iako je to nešto manje nego u lipnju, riječ je o većem broju nego prošle godine. Najveća potražnja bila je za radnicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi, prerađivačkoj industriji, obrazovanju i građevinarstvu. Među najtraženijim zanimanjima izdvajaju se pomoćnici u nastavi, liječnici, odgojitelji, medicinske sestre, fizioterapeuti, prodavači, čistači, građevinski radnici i bravari. U mjerama aktivne politike zapošljavanja 776 korisnika

da na osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom ili KV/ VKV kvalifikacijom (36 posto), potom slijede osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i one s osnovnoškolskim obrazovanjem. Visokoobrazovani su i dalje u manjem broju, no bilježi se lagani rast njihove zastupljenosti. Najviše nezaposlenih u Krapini, najmanje u Klanjcu

Prema ispostavama, najviše nezaposlenih bilježi Krapina (383 osobe), zatim Zlatar (357), Zabok (342) i Donja Stubica (289). Najmanji broj

evidentiran je u Klanjcu (105) i Pregradi (118). U odnosu na prošlu godinu, porast nezaposlenosti zabilježen je samo u Krapini, dok su u ostalim ispostavama, osobito u Zlataru i Donjoj Stubici, zabilježeni padovi veći od 20 posto.

POZIV PČELARIMA: Sprema se

HRVATSKO ZAGORJE - Krapinsko-zagorska županija objavila je Javni poziv za 23. županijsko ocjenjivanje i izložbu meda, koje će biti održano 8. studenoga u Donjoj Stubici. Sukladno kriterijima Javnog poziva, na natječaj se mogu prijaviti pčelari s prebivalištem na području Krapinsko-zagorske županije te pčelari izvan Županije koji su članovi neke od pčelarskih udruga sa sjedištem u Županiji ili na njenom području imaju registrirani pčelinjak.

Izvanredni rezultati

- O kvaliteti meda naših pčelara najbolje govore izvanredni rezultati koje postižu na županijskoj izložbi, ali i drugim domaćim i inozemnim stručnim ocjenjivanjima. Još uvijek se sjećamo odličnih rezultata s prošlogodišnje izložbe, kad je svaki drugi pristi-

Kocet: 'Ova se županija nalazi na prvome mjestu, uz najbolji bagremov med'

gli uzorak zaslužio zlatnu medalju, te ne sumnjam da će i ovogodišnji rezultati biti na tom tragu - poručio je župan Željko Kolar te pozvao pčelarke i pčelare da se i ove godine prijave na županijsko ocjenjivanje i izložbu meda, čiju je organizaciju svojedobno posebno pohvalio i predsjednik Hrvatskog

pčelarskog saveza Dražen Kocet. - Po mojoj ocjeni, ova se županija nalazi na prvome mjestu, uz najbolji bagremov med koji dolazi iz ovih krajeva, svakako i po organizaciji pčelarske manifestacije - na-

pisao je u časopisu Hrvatska pčela predsjednik HPS-a Kocet.

Detalji

Dostava uzoraka meda od strane pčelarskih udruga predviđena je

U mjere aktivne politike zapošljavanja tijekom srpnja uključeno je 38 novih korisnika, pri čemu dominiraju potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje. Manji broj nezaposlenih odlučio se na dodatno obrazovanje kroz vaučere. Istovremeno je iz mjera izašlo dvostruko više osoba nego što je ušlo, pa je ukupan broj aktivnih korisnika smanjen na 776. (zl)

8. i 9. rujna u vremenu od 8 do 12 sati u nadležni županijski upravni odjel za poljoprivredu – Ulica Ljudevita Gaja 2 u Krapini, prvi kat. Ocjenjivanje će se provoditi u dvije odvojene kategorije – med proizveden s pašnog područja unutar županije te med proizveden s pašnog područja izvan županije, a uz nagrade u više pojedinih kategorija dodijelit će se i priznanje šampionu čitave izložbe. Prijavljeni uzorci ocjenjivat će se prema Pravilniku ocjenjivanja i izložbi meda Krapinsko-zagorske županije i Pravilniku o kvaliteti meda i drugih pčelinjih proizvoda. Više informacija dostupno je na županijskoj internetskoj stranici te izravno u nadležnom upravnom odjelu (broj telefona 049/329-049, 049/329-084; email: poljoprivreda@kzz.hr). Čitav Javni natječaj možete pronaći na mrežnim stranicama Županije. (zl)

Prema ispostavama, najviše nezaposlenih bilježi Krapina (383 osobe), zatim Zlatar (357), Zabok (342) i Donja Stubica (289)

Službeno potvrđen prvi slučaj opasne bolesti na području Krapinsko – zagorske županije

U Zagorju se pojavila bolest plavog jezika. Veterinar: 'Došla je iz Slovenije'

Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i mjere koje bi se trebale provoditi

ZAGORSKA SELA - U Zagorju se pojavila bolest plavog jezika, pronađena je na gospodarstvu s ovcama u Zagorskim Selima. - Na objektu se nalazi šest odraslih ovaca i šest janjadi. Od šest uzorkovanih ovaca koje su pokazivale kliničke znakove, dvije su pozitivne. U međuvremenu je jedno janje uginulo, poslano je na obdukciju i čeka se nalaz - potvrdio je u gostovanju na Radio Stubici direktor Veterinarske ambulante u Klanjcu, dr. med. vet. Damir Poslek.

Simptomi

Bolest plavog jezika je nekontagiozna, vektorska bolest domaćih

Dr. Poslek:

"Subjektima se, između ostaloga, preporučuje zatvaranje životinja, gdje je to moguće, u zatvorene i čiste nastambe u vrijeme najveće aktivnosti vektora"

i divljih preživača čiji su biološki vektori različite vrste komaraca. - Mi smo ovdje na samoj granici sa Slovenijom, bolest je prisutna na području Podčetrtek – Olimia. Prenosioci su komarci, a oni mogu, čak 70 kilometara nošeni vjetrom prenijeti bolest, odnosno doletjeti - istaknuo je veterinar Poslek. Simptomi uključuju visoku temperaturu, oticanje, plavičastu boju jezika (po čemu je bolest i dobila ime), poteškoće pri kretanju i upalne promjene na papcima. Uginuća se u akutnom obliku javljaju u roku od 1 do 7 dana od pojave bolesti. Bolest plavog jezika za ljude je bezopasna.

Mjere Ministarstva Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i mjere koje bi se trebale provoditi. - Subjektima se, između ostaloga, preporučuje zatvara-

Dr. Poslek: "Mi smo ovdje na samoj granici sa Slovenijom, bolest je prisutna na području Podčetrtek - Olimia. Prenosioci su komarci, a oni mogu, čak 70 kilometara nošeni vjetrom prenijeti bolest, odnosno doletjeti"

nje životinja, gdje je to moguće, u zatvorene i čiste nastambe u vrijeme najveće aktivnosti vektora (večernji i ranojutarnji sati, stavljanje mrežica na prozore staja, uporaba repelenata i zaštita prijemlji-

vih životinja od napada vektora, u skladu s uputom proizvođača, onemogućavanje razmnožavanje komarčića uništavanjem mjesta pogodnih za njihovo razmnožavanje. Brojnost komarčića najve-

ća je u toplom, vlažnom i blatnom okruženju koje je bogato organskom tvari (npr. izmet životinja, stajski gnoj i korištena stelja, nakupine vlažnog i trulog lišća) - upozorio je dr. med. vet. Poslek.

Policija je uhitila 56-godišnjeg muškarca koji je dulje vrijeme pratio i uznemiravao SDP-ovu načelnicu Konjščine Anitu Curiš Krok

Mjesecima uhodio zagorsku načelnicu, uhićen je

Prema kaznenoj prijavi, muškarac je načelnicu uznemiravao od travnja prošle godine do kolovoza ove godine

HRVATSKO ZAGORJE - Policija je uhitila 56-godišnjeg muškarca koji je dulje vrijeme pratio i uznemiravao SDP-ovu načelnicu Konjščine Anitu Curiš Krok. Istragom je utvrđeno da ju je pratio, slao joj poruke te na društvenim mrežama objavljivao statusne poruke i komentare. Istražiteljima je načelnica rekla kako nema ništa protiv da se kritiziraju njezini politički potezi, no ovaj 56-godišnjak okomio se na nju osobno, kao i na njezinu obitelj zbog čega je osjetila nesigurnost i tjeskobu.

Objave na Facebooku

Među porukama koje je muškarac javno objavio je i ova: "Evo ja pijem kavu i vodu, a načelnica kavu i vino." U pojedinim objavama spominjao je i njezinu djecu.

Najčešće je pisao u Facebook grupi "Konjščina (Horse city)", gdje su, prema svjedočenju članova, njegove kritike i podbadanja bili česta pojava.

Nametljivo ponašanje

Prema kaznenoj prijavi, muškarac je načelnicu uznemiravao od travnja prošle godine do kolovoza ove godine. Tužitelji navode kako je tijekom tog razdoblja redovito komentirao njezin privatni život i obitelj, što je kod nje izazvalo ozbiljnu uznemirenost. Iako je tužiteljstvo tražilo da se 56-godišnjak smjesti u istražni zatvor, sud ga je pustio da se brani sa slobode. Ipak, izrečena mu je mjera zabrane približavanja i kontaktiranja s načelnicom. U slučaju da prekrši zabranu, mogao bi ponovno završiti iza rešetaka. (zl)

Foto: Pixsell (Ilustracija)

Foto: Radio Stubica/dr. med.vet. Damir Poslek

U Pregradi je održan prosvjed protiv privatne investicije izgradnje velikih samostojećih solarnih elektrana

Pregračani prosvjeduju: 'Nećemo solarne elektrane, ne damo svoju najplodniju zemlju'

koji nije u javnom interesu

PREGRADA - U nedjelju, 10. kolovoza, u Pregradi je održan prosvjed protiv privatne investicije izgradnje velikih samostojećih solarnih elektrana koje bi zauzele 14 hektara plodne zemlje usred naselja. Okupilo se oko 300 građana koji su svojim potpisom izrazili oštro neslaganje sa izgradnjom takvih elektrana u srcu Pregrade.

Izvlaštenje i okoliš U ime organizatora okupljenima se obratio Zdravko Halamić, predsjednik Mjesnog odbora Pregrada, te Tomica Kolar u ime vlasnika parcela. Tomica Kolar osvrnuo se na kronologiju događaja – od prvog kontakta s predstavnicima tvrtke SOLAR GRID d.o.o. do današnjeg dana. Istaknuo je kako su se vlasnici zemljišta, u velikoj većini, jasno izjasnili da ne žele prodati svoje parcele. Unatoč tome, sada im prijeti izvlaštenje njihove djedovine – kako tvrde: "najplodnije zemlje u Pregradi, koju obrađuju, od koje neki i žive, a koja se u obiteljima generacijama čuvala za buduće naraštaje". Posebno im je, kažu, sporan Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat, na temelju kojeg se provodi postupak, a u kojem su te iste parcele opisane kao neplodno tlo, močvarno i poplavno područje te šikara – iako se, tvrde, jasno vidi da su apsolutno sve parcele obrađene i u punoj funkciji poljoprivredne proizvodnje. "Takav prikaz izaziva opravdanu sumnju i na moguća kaznena djela", kažu organizatori.

Apel prosvjednika

Zdravko Halamić, u izuzetno emotivnom obraćanju, naglasio je kako je 1991. godine branio zemlju kao hrvatski branitelj, a danas je ponovno brani – ovaj put od pohlepe profitera – te da će to činiti "zadnjim atomom snage". Organizatori ističu kako je

Gradonačelnik

Vukmanić: "Nemamo ništa protiv solarne tehnologijemnogi je već koristimo na svojim krovovima - ali velike samostojeće elektrane ne pripadaju u srce našeg grada"

Gradonačelnik

Vukmanić: "Nitko tko na ovakav način, uz prijetnju izvlaštenja, želi provesti projekt privatnog interesa - nije dobrodošao u Pregradu"

ishodište problema u izmjenama i dopunama Prostornog plana iz 2021. godine, koje je tadašnji gradonačelnik predstavio Gradskom vijeću, čime je otvorena mogućnost investitoru da se uz pomoć novog Zakona o izvlaštenju pokuša domoći najvrijednijeg zemljišta. Apeliraju na izmjenu zakona kako bi se ovakvi pokušaji "neprijateljskog preuzimanja" zaustavili u svim krajevima Hrvatske. Poručuju da slijedi pravna bitka i, ako bude potrebno, novi prosvjedi. "Ovo se upravo događa u Zaboku. Mi smo sljedeći, a dalje – tko zna. Moramo napraviti pritisak da se ovo ludilo zaustavi. U pitanju je ustavno pravo na privatno vlasništvo. Da država izvlasti radi javnog interesa – poštujemo. Da privatnik izvlasti i otme djedovinu radi svog profita – TO NE MOŽE!" zaključili su organizatori.

Podrška gradonačelnika

Gradonačelnik Goran Vukmanić istaknuo je kako Grad podržava vlasnike zemljišta i lokalnu zajednicu u zaustavljanju projekta koji nije u javnom interesu, niti se uklapa u vizuru Pregrade. "Nemamo ništa protiv solarne tehnologije – mnogi je već koristimo na svojim krovovima – ali velike samostojeće elektrane ne pripadaju u srce našeg grada. Nitko tko na ovakav način, uz prijet-

nju izvlaštenja, želi provesti projekt privatnog interesa – nije dobrodošao u Pregradu," poručio je.

Odgovor investitora Par dana nakon prosvjeda, točnije, u srijedu, 13. kolovoza, svojim se priopćenjem oglasio i investitor, koji je odgovorio na optužbe i tvrdnje koje su iznijeli prosvjednici. Priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti i bez intervencija. "Tvrtka Solar Grid doo, kao investitor projekata solarnih elektrana Pregrada 1 i Pregrada 2, s ciljem informiranja javnosti, odgovara na niz nepotpunih i netočnih informacija iznesenih povodom prosvjede protiv izgradnje navedenih elektrana. Najvažnija činjenica je da je svim dionicima, od predstavnika vlasnika čestica do predstavnika lokalne vlasti, unaprijed najavljeno da neće biti izvlaštenja, iako bi zakonski to jasno bilo moguće. S obzirom da kao zagorska tvrtka u našem kraju donosi tehnologiju koja pruža energiju koju svi svakodnevno koriste s daleko ma-

njim utjecajem na okoliš, iznenađeni smo reakcijama na projekt u Pregradi. Svim vlasnicima ponuđena je ista cijena za otkup čestice, potom im dana i mogućnost da daju kontraprijedlog za tu cijenu, a kako i dalje čekamo termin za najavljeni sastanak s gradonačelnikom Pregrade, smatramo da stvarni uzrok prosvjeda nije Solar Grid. To je bilo vidljivo i na samom prosvjedu gdje su se pojedinci borili tko će i kada govoriti, na društvenim mrežama gdje iz suprotstavljenih tabora upiru prstom jedni u druge, a Solar Grid se kao tvrtka sa svim dozvolama i već uloženih milijun kuna u projekt proziva za "privatne interese". Tu su famu evidentno stvorili politički interesi, jer bi inače naši predstavnici već bili primljeni na sastanak, gdje bismo razgovarali o rješenju i kompenzaciji za eventualno zaustavljanje projekta. I dalje smo otvoreni za razgovor, bez obzira na dosad počinjenu reputacijsku štetu, poput apsolutno neosnovane sumnje u ispravnost Ela-

Investitor: "Tu su famu evidentno stvorili politički interesi, jer bi inače naši predstavnici već bili primljeni na sastanak, gdje bismo razgovarali o rješenju i kompenzaciji za eventualno zaustavljanje projekta"

borata zaštite okoliša, koji je izradila neovisna tvrtka. U medijima je preneseno da se mora zaustaviti ludilo i s tim se jedino u potpunosti slažemo. Naši su zaposlenici doživjeli prijetnje svih vrsta, za postavljanje solarne elektrane na prostoru koji je namijenjen postavljanju solarnih elektrana. Postoje čak i istraživanja koja ukazuju na bolju zaštitu bioraznolikosti na takvim područjima, koja ranije nisu ničime bila zaštićena, a neosporna je činjenica da Hrvatska nužno treba veću energetsku neovisnost i manju potrebu za uvozom električne energije, što bi potom moglo dovesti i do smanjenja računa za struju. Nadamo se da će ova situacija barem zainteresirati više građana da se informiraju o energetici i tehnologijama OIE i naglasiti činjenicu da im budućnost u pogledu energetike bezrazložno ugrožava", navode iz tvrke Solar Grid. (zl)

Gradonačelnik Goran Vukmanić istaknuo je kako Grad podržava vlasnike zemljišta i lokalnu zajednicu u zaustavljanju projekta

Gradonačelnik Goran Vukmanić

Vizualizacija projekta

Svečanom sjednicom proslavljen Dan grada Oroslavja

ŠIMUNIĆ: 'Želim da Oroslavje ide naprijed, da brine o svakom čovjeku te da se ne boji sanjati velike stvari'

najavljeni veliki infrastrukturni projekti te upućene poruke zajedništva i optimizma

Marta

Čaržavec OROSLAVJE

Oroslavje je prošle srijede proslavilo svoj Dan grada svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama, najavom velikih infrastrukturnih projekata te porukama zajedništva i optimizma.

Pozitivna energija grada

Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća Roberto Kuleš koji je posebno pozdravio goste iz Malte, istaknuvši kako će se na sutrašnjem sastanku razmijeniti iskustva i ideje. Čestitao je dobitnicima gradskih nagrada te sve pozvao na Ljetnu pozornicu Oroslavja kako bi, kako je rekao, "osjetili pozitivnu energiju grada". Gradonačelnik Viktor Šimunić naglasio je kako se u proteklom razdoblju realizirao niz projekata financiranih europskim sredstvima – od obnove igrališta i sanacije klizišta do asfaltiranja ulica i izgradnje nogostupa. Posebno je izdvojio gradnju područnog vrtića u Mokricama vrijednog 4 milijuna eura, koji bi trebao biti završen do Božića, te uređenje dječjeg igrališta s novim sportskim sadržajima. Najavio je i obnovu društveno-vatrogasnog doma u Stubičkoj Slatini nakon više od pola stoljeća, sanaciju Zagrebačke i Bandićeve ulice, gradnju novih nogostupa te nastavak ulaganja u sportske objekte. - Prošle godine smo završili šetnicu u parku i podignuli spomenik Josipu Francu Mikulcu, a ove godine svjetski smo vratili njegovo nasljeđe u naš grad. Knjige koje su obišle svijet, a o kojima su pisali američki nacionalni mediji, uskoro će biti izložene u privremenom prostoru dok ne izgradimo stalni muzej – rekao je Šimunić, ponosan što Grad brine o svim generacijama - od najmlađih do umirovljenika.

Sanjati velike stvari - Zadržali smo jednu od najnižih cijena vrtića. Sufinanciramo dvije skupine produženog boravka, pomažemo roditeljima i dijelimo božićnice, uskrsnice i pakete. Nakon još jednog uspješnog Adventa i proljeća u Oroslavju pred nama je Ljetna pozornica s još više sadržaja. To je prilika da svima pokažemo da je Oroslavje grad koji živi, diše i slavi. Oroslavje raste zahvaljujući ljudima koji nesebično daju sebe za opće dobro. Želim

Šimunić: 'Ove godine svjetski smo vratili njegovo nasljeđe u naš grad'

Kantoci: 'Grad smo svi mi, svaki osmijeh na licu, svaki stisak ruke'

da Oroslavje ide naprijed, da brine o svakom svojem čovjeku te da se ne boji sanjati velike stvari – zaključio je gradonačelnik. U ime gradonačelnika/ca i načelnika/ca, donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić naglasio je kako je Oroslavje grad velikih vizionara. - Kada je 1905. godine Mikulec odlučio krenuti svijetom i ne raditi u poljoprivredi, mnogo ga ljudi nije gledali s oduševljenjem već kao luđaka koji putuje svijetom, umjesto da

Petek: 'Sigurno je da ćemo do kraja 2027. godine ovdje imati novu trodijelnu dvoranu, prostor za cjelodnevnu nastavu, ali i za sve izvannastavne aktivnosti'

se bavi nekim normalnim poslom. 100 godina kasnije od njegove smrti govorimo da je on vizionar i čovjek na kojem će temeljiti povijest grada Oroslavja – rekao je Gospočić, dok je gradonačelnik St. Paul's Baya, Cansu Galea poručio kako granice ne postoje kada je u pitanju prijateljstvo. Iako su malteški i zagorski grad u mnogome različiti, nada se ''da će prijateljstvo rasti''. Zajednički projekti

Dobru suradnju Grada i Županije posebno je istaknula zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek i najavila gradnju nove trodijelne sportske dvorane i prostora za cjelodnevnu nastavu do 2027. godine. - U Oroslavju se godinama njeguje kvalitetan i suradnički odnos sa svim kategorijama stanovništva. Posebno me veseli da

Grad brine o djeci i mladima. KZŽ vodi brigu o svim faktorima, a veliki projekti zahtijevaju dužu realizaciju. Sigurno je da ćemo do kraja 2027. godine ovdje imati novu tro-

dijelnu dvoranu, prostor za cjelodnevnu nastavu, ali i za sve izvannastavne aktivnosti. To je ono što nam zajednički predstoji – rekla je dožupanica i zaželjela Gradu da ostvari sve zacrtane projekte.

Nagrađeni

Sjednica je bila prilika, kako smo već spomenuli, za dodjelu nagrada građanima. Tako je počasnim građaninom Grada Oroslavja proglašen Dragutin Bosnar, nagrada Grada Oroslavja za životno djelo dodijeljena je Vesnici Kantoci, a plaketa Grada Oroslavja Moto klubu 'Zagorski orlovi' te Streljačkom društvu 'Strijelac' Krušljevo Selo. Grb Grada Oroslavja dodijeljen je Snježani Stepan i Matiji Šakoronji. Zahvalnice Grada Oroslavja uručene su Gordani Popović, Zdravku Deaku, Udruzi 'Oroslavski vez', Nadici Varžić, Štefici Tkalčević, Zdenkici Ljubić, Ivanki Strugar, Darinki Pušek, Božici Lacković, Ani Hrčić, Iris Croatica apartmanima i Stjepanu Kahlini te Darku Glavaču. Posebno priznanje za obljetnicu dodijeljeno je Ustanovi za zdravstvenu njegu - Vlatka Mrzljak. - I dalje ćemo raditi s jednakom strašću i odgovornošću jer naš grad nije oznaka na geografskoj karti nego obitelj, dom, ljubav, san koji zajedno sanjamo i ostvarujemo ga. Grad smo svi mi, svaki osmijeh na licu, svaki stisak ruke... Hvala Gradu što prepoznaje, potiče i cijeni trud svojih građana. Neka ove nagrade budu svjetionik za dalje – rekla je u emotivnom govoru Vesnica Kantoci.

Dodijeljena su priznanja zaslužnim građanima i udrugama,

Nagrađeni Oroslavčanke i Oroslavčani

Gradonačelnik Viktor Šimunić

Dobitnica nagrade za životno djelo Vesnica Kantoci

Dožupanica Jasna Petek

Predsjednik Vijeća Roberto Kuleš

Više zelenih površina i manji troškovi za gradski proračun

Predstavljena Strategija zelene urbane obnove Grada Krapine

Gradonačelnik je naglasio da je strategija važna jer sadržava smjernice za razvoj zelene infrastrukture, a istovremeno je preduvjet za prijavu na brojne zelene i energetske natječaje, posebice one iz EU fondova

KRAPINA - U Gradskoj vijećnici

Grada Krapine održana je konferencija za medije na kojoj je javnosti predstavljena Strategija zelene urbane obnove Grada Krapine, izrađena za razdoblje do 2030. godine. Riječ je o strateškom dokumentu koji će poslužiti kao temelj za prijave na buduće nacionalne i europske natječaje, osobito u kontekstu zelene tranzicije i klimatske otpornosti. Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović istaknuo je da je Strategija formalno usvojena na sjednici Gradskog vijeća, čime je zaključen projekt izrade financiran iz sredstava Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ulaže se svake godine Grad Krapina je projekt "Strategija zelene urbane obnove Grada Krapine" prijavio na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Izrada strategija zelene urbane obnove (NPOO.C6.1.R5.01) objavljen od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i temeljem toga sklopio ugovor s Ministarstvom o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od otprilike 30.000 eura. Nakon provedenog postupka javne nabave, odabrana je kao najpovoljnija ponuda tvrtke BorEco Consulting, čija je ponuda iznosila 7.500 euraobjasnio je Gregurović. Gradonačelnik je naglasio da je strategija

'Osim javnih drvoreda, ovime ćemo moći lakše prijavljivati projekte za ozelenjavanje drugih javnih površina, poput dječjih i sportskih igrališta, ali i za povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada'

važna jer sadržava smjernice za razvoj zelene infrastrukture, a istovremeno je preduvjet za prijavu na brojne zelene i energetske natječaje, posebice one iz EU fondova. - Što se tiče izrade same strategije prikupljeni su svi potrebni podaci te su napravljene i ankete koje su građani mogli ispuniti. To je strateški dokument koji nam je potreban za prijavu na daljnje natječaje vezane uz nacionalna sredstva i EU fondove. Znamo da je jedna od

agendi Europske unije sada digitalno i zeleno, a svakako je i nama bitan taj zeleni dio. Pokazali smo to i u prijašnjim razdobljima kada smo, primjerice, donijeli SECAP odnosno Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada. Rezultat toga je i odobrenih preko 200.000 eura za ozelenjavanje i postavljanje javnih slavinačije je postavljanje pri kraju - pojasnio je Gregurović dodavši kako Grad svake godine ulaže u ozele-

njavanje i sadnju stabala, no donošenjem ove Strategije, otvara se mogućnost da se takvi zahvati više ne financiraju isključivo iz gradskog proračuna, već iz različitih vanjskih izvora i natječaja, uključujući europske fondove. - Osim javnih drvoreda, ovime ćemo moći lakše prijavljivati projekte za ozelenjavanje drugih javnih površina, poput dječjih i sportskih igrališta, ali i za povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada - rekao je

gradonačelnik. Sadržaj i svrha Staregije Pročelnica Snježana Pelin dodatno je pojasnila sadržaj i svrhu Strategije, istaknuvši da je dokument izrađen u skladu sa zakonskim smjernicama za razdoblje do 2030. godine. - Značaj strategije je da osigurava ciljeve razvoja zelene infrastrukture, integracije prirodnih rješenja i bioraznolikosti, poticanje kružnog gospodarstva prostora, poboljšanje energetske učinkovitosti te prilagodbu klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. U tom dokumentu, na temelju analiza postojećeg stanja i provedenih propisanih swot analiza i drugih postupaka, predložena su četiri strateška cilja koji se dalje razrađuju na posebne ciljeve i mjere, tako da ukupno imamo 24 predviđene mjere na koje možemo dalje prijavljivati projekte i pripremati dokumentaciju, a to je intencija u svim daljnjim natječajima jer se takvi ciljevi dodatno bodujukazala je pročelnica Pelin. Također, prema njenim riječima strateški ciljevi, odnosno mjere su unaprjeđenje postojeće i izgradnja nove zelene infrastrukture, očuvanje i unaprjeđenje prirodnih područja i bioraznolikosti, kružno gospodarstvo u zgradarstvu te poboljšanje uvjeta za učinkovito planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom. (zl)

Velika ulaganja u Donjoj Stubici - dogradnja vrtića, obnovljene ceste i novi nogostup

Gospočić: Uspješna realizacija i novi projekti za naš grad

DONJA STUBICA - Kad se kvalitetno pripremi projektna prijava i zadovolje svi zahtjevni kriteriji –rezultat ne može izostati, kaže gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić.

Sanacija klizišta i izgradnja nogostupa

Potpisan je ugovor o sufinanciranju sanacije klizišta na nerazvrstanoj cesti NC 3-005 (Gornji Hruševac –Vuračau) s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u iznosu od 19.800,00 eura. Radovi su u tijeku, a razliku u vrijednosti investicije pokrit će Grad Donja Stubica iz vlastitog proračuna. - Dodijeljen nam je i ugovor

o sufinanciranju izgradnje nogostupa u Dubravačkoj ulici (LC 22076 –V. faza) u iznosu od 35.000,00 eura, od strane Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije. Radovi su već u visokom stupnju realizacije – dodaje.

Sufinanciranje dogradnje vrtića

A jedan od najvažnijih projekata je dogradnja Dječjeg vrtića. - U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od strane predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa, dodijeljen nam je ugovor o sufinanciranju dogradnje Dječjeg vrtića Bubamara u izno-

su od 850.000,00 eura, najviši mogući iznos bespovratnih sredstava kroz Poziv. Projekt ukupno vrijedan 2.363.284,13 eura omogućit će dogradnju pet novih vrtićkih jedinica, čime će Grad dugoročno osigurati mjesto za svu djecu s našeg područja. Grad će financirati preostali dio iznosa, a pred nama su postupci zaduživanja, javne nabave i provedbe radova. Ciljano otvorenje novog dijela vrtića je u rujnu 2027. godine! Zahvaljujemo svima koji sudjeluju u realizaciji – posebno Zagorskoj razvojnoj agenciji na stručnoj pomoći u pripremi projekata. Nastavljamo s radom i razvojem – za sigurniju, kvalitetniju i ljepšu Donju Stubicu! – kaže gradonačelnik Gospočić. (sp)

Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović najavio završetak vrtića, obnovu infrastrukture i sportske projekte vrijedne milijune eura

RADNO LJETO U KRAPINI Grad ulaže u vrtiće, sportske objekte, javnu rasvjetu i ceste

KRAPINA- Gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, osvrnuo se na niz infrastrukturnih projekata koji se trenutačno izvode na području grada. Od novog dječjeg vrtića, do energetske obnove javne rasvjete i asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Naglasio je kako očekuje da će novi dječji vrtić proraditi do kraja ove godine. Vrtić - Krenula je izgradnja samih modula na dječjem vrtiću, tako da on dobiva svoju formu. Sljedeći tjedan predstoji ugradnja grijanja, ventilacije i sličnog. Nakon toga kreće postavljanje stolarije i završno uređenje fasade. Očekujemo da će vrtić do kraja ove godine proraditi - istaknuo je. Prokomentirao je i upite vezane uz listu čekanja na upis u trenutni gradski vrtić. - Dobili smo veliki broj prijava, ali dobar dio njih odnosio se na djecu mlađu od godine dana starosti, a ona ne ostvaruju pravo upisa. Isto tako, bilo je i djece koja su s područja drugih jedinica lokalnih samouprava. Nešto više od 40 djece ostvarilo je pravo upisa. Ostatak je upisan u ostale dječje vrtiće, a mi smo za njih osigurali sufinanciranje - izjavio je. Gradonačelnik je napomenuo da neki vrtići neopravdano dižu ekonomsku cijenu pa je Grad napravio još jedan Javni poziv kako bi roditeljima mogli dodatno sufinancirati razliku u cijeni. - Ekonomsku cijenu gradskog dječjeg vrtića isto ćemo morati korigirati. Plaće u njemu su u nekoliko navrata rasle i troš-

'Radi se dokumentacija za manju tenisku dvoranu'

'Očekujemo da će vrtić do kraja ove godine proraditi'

kovi su se povećali. Grad će zadržati svojih 60 posto sufinanciranja. Uz sam vrtić napravljena je Šetnica dobrovoljnih davatelja krvi, a radovi na njezinoj dogradnji trebali bi krenuti kroz desetak dana - poručio je.

Rasvjeta

Dodao je da je Grad ostvario financijska sredstva iz Ministarstva turizma i sporta za Sportsko-rekreacijski centar u Podgori, gdje su radovi također u tijeku.U Podgori je započelo postavljanje stupova za rasvjetu glavnog igrališta, kako bi se utakmice mogle igrati i noću. Kroz dva do tri tjedna, očekujemo i postavljanje velikog LED semafora, za koji smo isto ostvarili sredstva. U tijeku je javno savjetovanje i uskoro bi trebao biti raspisan postupak Javne nabave za natkrivanje cijele tribine glavnog igrališta. Isto tako, radi se dokumentaci-

ja za manju tenisku dvoranu te očekujemo da ćemo koncem ove ili početkom iduće godine imati sve potrebne dozvole - naglasio je Gregurović. Podsjetio je i na projekt energetske obnove javne rasvjete na području grada. - Proveli smo postupak javne nabave. Taj dio će se financirati iz kredita koji ne ulazi u kreditno zaduženje grada. Planira se financirati iz ostvarenih ušteda. Prema projektnoj dokumentaciji, očekuju se uštede na potrošnji električne energije od oko 70 posto. Ovim projektom zamijenit će se oko 1800 rasvjetnih tijela na području grada. U određenim dijelovima, primjerice kod Osnovne škole Augusta Cesarca, zamijenit će se i stupovi javne rasvjete. Radovi su već započeli na području naselja Škarićevo - otkrio je.

Ceste

Naposljetku, gradonačelnik se dotaknuo prometne infrastrukture i naveo da se radovi na asfaltiranju nerazvrstanih cesta koji su ugovoreni prošle godine polako primiču kraju. - Natječajem je obuhvaćeno preko 90 dionica nerazvrstanih cesta na području grada. Radi se i na sanaciji klizišta na cesti Škarićevo – Pretkovec, a projekt je vrijedan oko 250.000 eura - poručio je Gregurović. (zl)

Za dogradnju osnovne škole u Humu na Sutli povučeno 1,7 milijuna eura

ZAGREB - Župan Željko Kolar je u srijedu, 30. srpnja 2025. godine, potpisao 1,7 milijuna eura vrijedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekt "Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Osnovne škole Viktora Kovačića Hum na Sutli". Ovim će se projektom osigurati prelazak škole u jednu smjenu i provođenje cjelodnev-

'Mi smo paralelno radili postupak nabave radova, tako da s današnjim danom već imamo i izabranog izvođača radova'

ne škole, kroz rekonstrukciju postojeće zgrade te dogradnju dvije učionice s pratećim sadržajima. "Mi smo paralelno radili postupak nabave radova, tako da s današnjim danom već imamo i izabranog izvođača radova. To znači da ćemo za kakvih 15-ak dana već krenuti s izgradnjom", istaknuo je ovom prilikom župan Kolar te naglasio kako se veseli ovom i svim drugim projektima adaptacija zagorskih osnovnih škola. "Smatram da jednosmjenska ili cjelodnev-

na nastava predstavlja ogroman iskorak u kvaliteti, a učenici će i više vremena moći posvetiti svojoj obitelji i slobodnim aktivnostima. Ovo je sigurno jedan odličan poziv i odlična mjera Vlade Republike Hrvatske, a mi smo naravno sve to pratili i odlučili sami financirati još onaj dodatni nadstandard", poručio je župan Kolar.Krapinsko-zagorska županija izradila je projekt i prijavila ga na Javni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih "Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole". Ugovore o dodjeli sredstva su županu Željku Kolaru, u čijoj je pratnji bila ravnateljica Škole Danijela Majcenić, simbolično uručili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić. Uz uručenje ugovora za osnovne škole, ovom su prilikom održana uručenja ugovora za ulaganja u predškolski odgoj. Ugovore za ulaganje u vrtiće ovom su prilikom preuzeli sljedeći čelnici jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske županije: gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, načelnik Bedekovčine Željko Odak, načelnica Lobora i saborska zastupnica Ljubica Jembrih te načelnik Tuhlja Mladen Hercigonja. Potpisivanje ugovora održano je u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. (zl)

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općina Konjščina proslavila svoj Dan

Curiš Krok: 'Pozivam

Ministarstvo prometa i Hrvatske ceste na hitnu sanaciju državne ceste Konjščina – Komin'

U narednom razdoblju čekaju nas provedbe kapitalnih projekata, uvođenje novih mjera za još kvalitetniji život sugrađana, kaže načelnica

J. Tuković/S. Pušec

KONJŠČINA

Općina Konjščina proslavila je svoj Dan. Tim povodom održana je svečana sjednica Općinskog vijeća, koju je otvorio Franjo Barilar, predsjednik Općinskog vijeća. - U prethodnom razdoblju realiziran je niz kapitalnih i manjih komunalnih projekata, koji su značajno unaprijedili kvalitetu života Konjščine, od dogradnje Dječjeg vrtića, parkova, prometne i komunalne infrastrukture, do modernizacije društvenih domova i javne rasvjete. Paralelno se provode neki od većih infrastrukturnih zahvata poput interpretacijskog centra, dugo iščekivane sportske dvorane. Hvala Krapinsko – zagorskoj županiji na podršci u realizaciji ovog važnog projekta. Tu su i problemi, a jedan od najvažnijih je stanje državne ceste D540 Konjščina – Komin, koja je od iznimne važnosti, a u katastrofalnom stanju, a od velike važnosti za lokalno stanovništvo i gospodarstvo – upozorio je Barilar te pozvao župana Kolara da se pridruži Općini u apelu prema nadležnim institucijama da se taj problem riješi. 'Po mjerama smo jedinstveni' Načelnica Općine Anita Curiš Krok osvrnula se na proteklih godinu dana. Naglasila je pri tome mjere koje se provode u Općini Konjščina. – Po njima smo definitivno jedinstveni i poznati čak na nacionalnoj razini i uzimaju se kao primjer dobre prakse – rekla je načelnica. - U narednom razdoblju čekaju nas provedbe kapitalnih projekata, uvođenje novih mjera za još kvalitetniji život sugrađana, a vrlo skoro nas čeka vrlo važan projekt rekonstrukcije nekadašnje zgrade uprave ugljenokopa i starog restorana, nova vrtićka jedinica, sportska dvorana, nogometno igralište i drugi važni projekti –dodala je Curiš Krok. Zahvalila je predsjedniku RH, ministarstvima, Krapinsko – zagorskoj županiji, županijskim ustanova i kolegama načelnicima i načelnicima, saborskim zastupnicima na profesionalnoj suradnji. Također, zahvalu je uputila i svim zaposlenicima Općine Konjščina, Komunalca i Dječjeg vrtića, kao i svim sugrađanima na potpori. - Petu godinu na ovoj svečanosti apeliram na Ministarstvo prometa i Hrvatske ceste da se riješi sanacija državne ceste Konjščina – Komin, koja je u izuzetno lošem stanju. Kontinuirano govorim o tome,

Dobitnici općinskih priznanja

Svečanost je bila prilika za dodjelu općinskih priznanja i zahvalnica. Zahvalnice Općine Konjščina primili su Mara Delić, Ivana Kocijan Gorički, Mario Krok - posmrtno, Darko Božić i OPG Jadranka Kožić. Nagradu Općine Konjščina primila je Mateja Barilar. Povelje za životno djelo primili su Mladen Bosnar i Milivoj Čukelj,

pa koristim i ovu priliku da pozovem ministarstvo i HC da hitno riješe ovaj problem koji otežava svakodnevno funkcioniranje stanovnicima, ali i brojnim našim poduzetnicima – pozvala je načelnica Curiš Krok, a okupljenima se obratio i dječji načelnik, Josip Hopek. Čestitke

U ime kolega načelnika i gradonačelnika obratila se gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan – Pentek. - Zlatar i Konjščina dijele prošlost i budućnost. Koliko se razvijaju naše JLS, toliko se razvija i ovaj dio Zagorja. Anita je uporna, vidi se razvoj Konjščine i ovog kraja. Naše JLS osim projekata koje zajedno provodimo i za koje se zalažemo povezuju i brojne ustanove koje međusobno dijelimo – rekla je Auguštan – Pentek te uputila čestitke povodom Dana općine. Obratio se i europarlamentarac Marko Vešligaj. - U Konjščini me fascinira centar, pomno isplaniran od strane urbanista i arhitekata. Imate društvene i kulturne sadržaje, ovo je primjer kako bi trebalo izgledati ovo malo mjesto. Netko je davnih godina imao tu viziju, a vi je nastavljate –

posmrtno. Zahvalnice načelnice primili su Udruga pčelara Nektar Konjščina, ŽVS, Anthony Martinović, NK Sloga Konjščina, seniori te OPG Tomašić, Branka i Danijel Tomašić, posmrtno. Nagrađeni su i učenici koji su svih osam godina školovanja završili s prosjekom 5,0, Josip Hopek i Gabriela Ozimec.

rekao je Vešligaj. - Europske fondove sjajno koristite. Tu su jasna pravila, potrebni su dobri projekti i zato je važno u ovom periodu da se iskoristi što više sredstava – istaknuo je Vešligaj. Župan Željko Kolar osvrnuo se na sportsku dvoranu. - Prema kriterijima NPOO – a Konjščinu je prema pravilnika dodijelila Vlada jednodijelnu sportsku dvoranu, koja ne bi zadovoljila potrebe. Čim dobijemo građevinsku dozvolu i troškovnik, raspisat ćemo i natječaj. Imamo ugovore s pojedinim općinama i gradovima na području KZŽ da tu razliku između jednodijelne i trodijelne dijelimo po jednakim kriterijima. Ovdje imamo specifičnu situaciju, i osnovnu i srednju školu na jednom mjestu, u ovom slučaju će Županija preuzeti dvije trećine troškova razlike, a jednu trećinu Općina – rekao je Kolar. Pohvalio je što se u Konjščini vodi briga za sve stanovnike, od vrtićkog uzrasta pa do umirovljenika. - Ono što je Anita prva napravila u KZŽ je subvencioniranje rada liječnika. Ovo je hvalevrijedan primjer, no do kuda će nas to dovesti? Neke JLS imaju veći budžet, a mi moramo osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu za svakog našeg sta-

Curiš Krok: "Uskoro nas čeka vrlo važan projekt rekonstrukcije nekadašnje zgrade uprave ugljenokopa i starog restorana, nova vrtićka jedinica, sportska dvorana, nogometno igralište i drugi važni projekti"

novnika, bez obzira gdje živi. Koristim priliku da pozovem saborske zastupnike da skrenu pozornost na taj problem – rekao je župan. Dodao je da ima dogovoren sastanak s mi-

nistrom Butkovićem u kolovozu.Imamo sedam tema, jedna od tema je i državna cesta Konjščina – Komin i vjerujem da ću moći nakon toga prenijeti konkretan odgovor vezano uz sanaciju te ceste. Županija je partner, županijske ustanove su partner općinama i gradovima i samo uz sinergiju i zajedništvo možemo doći do toga da stvorimo što bolje uvjete za život ljudi i da ostanu živjeti na ovim područjima –zaključio je Kolar. Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac istaknula je veliku važnost ulaganja u obrazovanje i zdravstvo. - Ovdje ste shvatili da je lijepo imati nove, urbane, suvremene vrtiće i škole, ali to ne znači ništa ako u njima nema tko raditi i ako u te škole nema tko ići. Džaba nam Domovi zdravlja i bolnice, ako nemamo liječnika koji će nas liječiti. Dobro je imati super ceste, ali što nam to vrijedi, ako te ceste vode u jednom smjeru, daleko iz Hrvatske. Jedina politika koja može biti uspješna je ona koja je odgovorna, razvojno održiva, koja je solidarna i pruža jednake šanse i koja ne zaboravlja da postoji zbog ljudi i za ljude, a Konjščina je dobar primjer toga –rekla je Glasovac.

Nagrađeni

Nagrađeni

Patricija Božić, Željko Kolar, Anita Curiš Krok, Franjo Barilar

Općina Tuhelj svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila svoj dan

'Nema projekta koji može zamijeniti međusobno poštovanje koje mi, ovdje u Tuhlju, osjećamo'

U dvorani se, uz govore i dodjelu priznanja, osjećala snažna poruka – Tuhelj nije samo mjesto na karti, nego dom koji se gradi zajedničkim radom, uz međusobno poštovanje i vjeru u još svjetliju budućnost

M. Čaržavec/P. Jazbec TUHELJ

Općina Tuhelj proslavila je svoj dan svečanom sjednicom Općinskog vijeća u dvorani koja je bila ispunjena pozitivnom energijom, zahvalnošću i ponosom na zajednički rad. Uz brojne goste, partnere i predstavnike udruga, svečano je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Robert Romić, podsjetivši na važnost razmišljanja, podrške i iskustva u donošenju odluka.

Najvažniji projekti vezani uz djecu

- Čovjeku stoji na raspolaganju tri puta da dobro postupi, prvo razmišljanjem što je najplemenitije, drugo podržavanjem, a to je najlakše i treće iskustvom što je najgore. Ponekad smo birali put razmišljanja i plemenitosti tražeći najbolje rješenje za sve bez obzira na cijenu, no najčešće smo učili iz iskustva koje nas je učinilo mudrijima. Kada bih trebao izabrati događaj koji je za mene najvažniji to je bila izgradnja dječjeg vrtića. Bez djece i mladih općina nema budućnost. S obzirom na broj djece u vrtiću možemo s optimizmom reći da je pred Tuhljem lijepa budućnost – rekao je Romić i zaključio kako sa zahvalnošću gleda sve projekte i inicijative koje su realizirali. Načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja izdvojio je najvažnije projekte. Od velikog značaja je projekt sanacije nerazvrstanih cesta, proširenje javne rasvjete, uređenje Parka tradicijskih igračaka, Šumske staze, izgradnja nogostupa od Tuhlja do Tuheljskih Toplica, cesta u Svetom Križu, izgradnja spremišta za komunalne strojeve i automobile, izgradnja vatrogasnog spremišta... - Danas ne slavimo samo Dan općine, već i ono što nas povezuje – zajedništvo, upornost i osjećaj da Tuhelj nije samo mje-

Hercigonja: 'Nema projekta koji može zamijeniti međusobno poštovanje koje ovdje u Tuhlju osjećamo'

Povodom Dana Općine Tuhelj, Općinsko vijeće Općine Tuhelj nagrađuje novčanom nagradom, najbolje učenike i studente s područja Općine Tuhelj. Ove godine to su Ines Fiket, Dominik Koletić, Dario Glogoški, David Koletić i Antonela Horvatin. Dodijelilo je i priznanja Zdravku Iliću, Marijanu Tušaku, Dunji Podjaveršek, Valentini Posavec, Antoneli Horvatin, Veroniki

sto na karti nego naš dom. Posebno ističem projekte koji se tiču naših najmlađih. Općina je uspješno provela projekt 'Baby La znanja' za djecu predškolske dobi u Dječjem vrtiću i Osnovnoj školi, rekonstruira se dječje igralište kod vrtića i uređenje i opremanje dječjeg igrališta u Svetom Križu. Financiramo materijalna davanja za učiteljicu kako bismo provodili produženi boravak u školi, a to ćemo nastaviti i u idućoj godini. Dogradit ćemo naš Potočić, dječji vrtić, s Gradom Klanjcem kao partnerom. Završetak projekta planiran je 1. listopada 2026. godine, a time ćemo moći upisati dodatnih 44 djece (34 djece s područja Tuhlja, a 10 s područja Klanjca) –pobrojio je načelnik i zahvalio svim partnerima s kojima Općina surađuje na mnogobrojnim projektima od kojih svaki ima velik značaj za stanovnike. Za realizaciju svih projekta, dodao je, potrebna je suradnja s Općinskim vijećem koja je bila odlična. - Nema projekta koji može zamijeniti međusobno poštovanje koje ovdje u Tuhlju osjećamo. Hvala što se iskreni i uvijek spremni pomoći. Ovdje se poznajemo po imenima, pomažemo jedni drugima i to je najveće bogatstvo koje se ne mjeri eurima ni statistikama – rekao je načelnik Hercigonja i zaključio kako će on i njegov tim dati sve od sebe kako bi opravdali još je-

Iveković, Filipu Stjepanu Hanžeku i Krstijanu Kroflinu dok su plakete uručene Dramskoj družini KUDa Naša lipa Tuhelj, Slavici Bišćan i Tanji Šurina. U ime nagrađenih, voditeljica dramske družine KUDa Naša lipa Tuhelj Pavica Iveković zahvalila je Općini na kontinuiranoj podršci udrugama, podsjetivši da volonterizam i angažman građana čine srce svake zajednice.

dan mandat na čelu Općine. Glas djece i udruge

Sara Fekeža, dječja načelnica, podsjetila je na 12 godina statusa 'Općine prijatelj djece' i istaknula želju mladih za više uređenih igrališta i prostora za druženje. - Drago nam je što odrasli čuju naš glas i da se uvažavaju naši prijedlozi. Uz podršku općine i odraslih uvjereni smo da će se osigurati još bolji uvjeti kako bi i djeca imali mogućnost za veći izbor raznovrsnih aktivnosti u slobodno vrijeme – rekla je Fekeža. U ime gradonačelnika/ ca i načelnika/ca klanječki gradonačelnik Zlatko Brlek posebno je pohvalio brojne tuheljske udruge koje su izrazito aktivne. - Tuhelj čine gospodarstvenici te ima najbolju kontinentalnu destinaciju tu-

Romić: 'S obzirom na broj djece u vrtiću možemo s optimizmom reći da je pred Tuhljem lijepa budućnost'

rizma Republike Hrvatske i tako će ostati i dalje. Tuhelj čine i obrtnici, poljoprivrednici koji su jako vrijedni, a posebno me uvijek fasciniraju udruge i broj mladih u njima što je danas rijetkost. Mladenu i njegovoj ekipi čestitam na svemu što su napravili jer Tuhelj nije isti prije osam godina i danas. To je vidljivo i za svaku pohvalu –rekao je Brlek dok je župan Franc Vovk iz susjedne Občine Dolenjske Toplice izrazio podršku i prijateljstvo dviju općina. Saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok pohvalila je odluku da se značajan dio proračuna usmjeri na dogradnju vrtića, kao ulaganje u budućnost. - Ključ uspjeha su ljudi, a koliko čujem to je u Tuhlju svakodnevna situacija. Želim vam uspjeh u svim sferama gospodarstva, u turizmu ste već prvi i na-

ravno uspjeh u obrazovanju jer to je investicija u budućnost – poručila je Curiš Krok. Tuhelj ''iskače''

Dožupanica Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek naglasila je kako Tuhelj odskače po zajedništvu, suradnji i angažmanu mještana. - Lijepo je biti ovdje, uvijek je na Danu općine Tuhelj jednostavno, s puno pozitivne energije i ljubavi koja se osjeti u dvorani. Ona proizlazi iz vaše međusobne podrške, suradnje svih vas koji radite i živite u Tuhlju na čelu s načelnikom i njegovim timom jer živite i radite za svoje mjesto i to se osjeća. Naravno vidljivo je da cijele godine kontinuirano i marljivo radi mnogo područja, komunalnoj infrastrukturi, dječjeg vrtića, podizanju različitih usluga, turističkih sadržaja koji dopunjavaju jednu sjajnu instituciju u Tuhlju. Tuhelj mi se posebno izdvaja zbog ljudi, suradnika koji ovih godina svojim radom doprinose u županiji. Rad s mladima mi je još draži i moram napomenuti da se sve odvija volonterski sa puno ljubavi, znanja i entuzijazma. Prekrasno je vidjeti spoj mladosti, iskustva, a povezuje vas zajednička podrška, suradnja i ljubav prema Tuhlju – zaključila je Petek.

Dobitnice plaketa

Dobitnici dobitnice priznanja

Nagrađeni učenici i učenice

Robert Romić i Mladen Hrrcigonja

Načelnica Curiš

U Konjščini održan prijem za roditelje i novorođene

bebe

Načelnica Curiš Krok: Djeca su

naše

najveće bogatstvo!

KONJŠČINA - U sklopu Dana općine Konjščina i Župe sv. Dominika, načelnica i saborska zastupnica Anita Curiš Krok priredila je prijem za 10 učenika, odlikaša koji su svih osam godina svog osnovnoškolskog obrazovanja prošli s odličnim uspjehom. Među njima su i dva odlikaša koji su svih osam razreda završili s prosjekom 5,0, a to su Josip Hopek i Gabrijela Ozimec koji su od Općine uz knjigu i privjesak dobili 200 eura, dok su ostali dobili knjigu i privjesak. Simboličan poklon u znak zahvale dobile su i njihove razrednice. Tom prigodom načelnica Curiš Krok im je česti-

tala na uspjehu i rekla da i dalje budu tako vrijedni, da nastave svoje obrazovanje i kad završe svoje školovanje da se vrate u svoju Konjščinu, malu sredinu velikih mogućnosti koja se razvija u svim smjerovima. – Općina će vas i dalje podržavati, što kroz stipendije, prijevoz i ostale mjere koje nudimo. Budite i dalje svoji i ustrajni i predstavljajte svoju sredinu u najboljem mogućem svjetlu – istaknula je Curiš Krok. Na prijemu se uime učenika obratio Josip Hopek koji je ujedno i dječji načelnik, a u ime razrednica Ana Habajec koji su zahvalili Općini i načelnici na ovom lijepom prijemu. (zl)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

KONJŠČINA - U tjednu obilježavanja Dana Općine iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Općinu Konjščina stigle su sjajne vijesti - Općini je odobreno dodatnih 81.387,45 eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekta rekonstrukcije zgrade starog restorana i uprave ugljenokopa u samom centru Konjščine, koji će postati Interpretacijski centar rudarsko-energetske baštine. Riječ je o jednom od kapitalnih projekata koji se provodi u

KONJŠČINA - U Konjščini je održan svečani prijem za roditelje i njihove novorođene bebe. Na prijemu kojeg je upriličila saborska zastupnica i načelnica Konjščine, Anita Curiš Krok bilo ukupno šestero djece, među kojima i blizanke, a roditeljima su uručeni pokloni i novčane potpore.

Podrška lokalne zajednice

- Uvela sam ovu praksu kako bismo se simbolično zahvalili roditeljima i pokazali im da njihova djeca od samog početka imaju podršku svoje lokalne zajednice. Osim novčane pomoći koja je, na moj prijedlog, povećana na 600 eura, roditelji dobivaju i poklon paket za bebu. Paket sadrži zagorske proizvode, dekicu, bodi, a od ove godine dodali smo i dar za mame – cvijeće i autohtoni suvenir s područja naše općine - istaknula je načelnica.

Prijem je, kako kaže, i prilika za međusobno upoznavanje roditelja čija će djeca odrastati zajedno te za kratko predstavljanje aktualnih općinskih projekata i ulaganja vezanih uz djecu – od proširenih kapaciteta vrtića i ulaganja u logopedske usluge, do brojnih in-

'Otvaramo prostor za nove razvojne, kulturne i edukativne mogućnosti koje će služiti cijeloj zajednici'

okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., a postupak javne nabave za izvođenje radova već je u tijeku. Zadovoljstvo dosadašnjim tijekom projekta, kao i

odobrenim dodatnim sredstvima, izrazila je saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina, Anita Curiš Krok. - Dobivena sredstva snažna su potvrda da se krećemo

'Osim novčane pomoći koja je, na moj prijedlog, povećana na 600 eura, roditelji dobivaju i poklon paket za bebu'

frastrukturnih zahvata u dječje parkove diljem općine. - Nakon 40 godina rekonstruirali smo dječji park u centru, napravili smo park u Jelovcu, uskoro krećemo i s realizacijom parka u Jertovcu, a planiramo ga i u Bočakima. Isto tako, dovršava se park u Donjoj Konjščini i Galovcu. Također, uređenjem prostora Ivice Gluhaka naša je općina postala bogatija za još jedno mjesto društvenog života. Djeca su u središtu svih naših razvojnih planova – od jaslica do škole - naglasila je načelnica.

Sufinanciranje Općine

Osim što podržava djecu od rođenja do školskih dana, Općina sufinancira i osigurava druge oblike podrške – godinu dana besplatnog vrtića za djecu majki poduzetnica i poljoprivrednica, produženi bora-

vak čiji trošak u potpunosti snosi Općina, ljetovanje, likovne mape za sve osnovnoškolce i bonove za prvašiće. - Vjerujem da su djeca naše najveće bogatstvo. Možete u životu biti što god poželite, ali nema ljepše funkcije od one – biti roditelj - naglasila je Curiš Krok. Načelnica je posebno pohvalila i pozitivan trend odnosno sve veći broj mladih roditelja u općini, što je najbolji pokazatelj da Konjščina ostaje mjesto poželjno za život i obitelj. Jedan od zanimljivijih trenutaka ovogodišnjeg prijema novorođenčadi u općini Konjščina bio je dolazak djevojčica blizankinja, kao i dječaka koji nosi ime Dominik, a čije ime nije odabrano slučajno. Naime, dječak je nazvan po svetom Dominiku, zaštitniku općine, što je posebno istaknuto kao simbol povezanosti s lokalnom tradicijom. (zl)

u pravom smjeru, a posebno me veseli što projekt sada ulazi u fazu konkretne realizacije. Obnova ove zgrade donosi novi život našoj Konjščini, ali i izražava duboko poštovanje prema rudarima i industrijskoj baštini koja je oblikovala naš kraj. Ovim projektom ne samo da čuvamo identitet Konjščine, već otvaramo prostor za nove razvojne, kulturne i edukativne mogućnosti koje će služiti cijeloj zajednici, sada i u budućnosti. Zahvaljujem svim partnerima

i suradnicima koji su svojim angažmanom pridonijeli ovom važnom iskoraku - poručila je Curiš Krok. Rekonstrukcijom će zgrada od gotovo 1.000 četvornih metara postati funkcionalan i suvremen prostor s VR kinom, čitaonicom, stalnim postavom i dvoranama za gostujuće izložbe. Bit će u cijelosti prilagođena osobama smanjene pokretljivosti, uključujući dizalo te opremljena tehnologijom pristupačnom osobama s poteškoćama vida i sluha. (zl)

Radovi na jednom od kapitalnih projekata Općine Krapinske Toplice odvijaju se prema planiranoj dinamici

Vide se jasne vizure velikog projekta u Krapinskim Toplicama

Projekt obuhvaća uređenje parkirališta iza zgrade Općine te izgradnju šetnice i pješačkog mosta preko potoka Topličina

KRAPINSKE TOPLICE - Radovi na jednom od kapitalnih projekata Općine Krapinske Toplice, a koji obuhvaća uređenje parkirališta iza zgrade Općine te izgradnju šetnice i pješačkog mosta preko potoka Topličina, odvijaju se prema planiranoj dinamici. Projekt je sada već u poodmakloj fazi, a pojedine cjeline ulaze u završne radove pripreme za asfaltiranje i opremanje. Posebno je to vidljivo na parkiralištu iza općinske zgrade, koje polako poprima svoj konačni oblik, ali i kod pješačkog mosta preko Topličine, za koji je već postavljena konstrukcija, tako da se vizure čitavog projekta sada već mogu jasnije vidjeti. Podsjetimo, nakon izgradnje, novo parkiralište imat će oko 80 uređenih parkirnih mjesta, s javnom rasvjetom te horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Šetnica u dužini od približno 180 metara uređuje se na desnoj (zapadnoj) obali Topličine, od topličke tržnice prema Aleji. Bit će opremljena klupama, koševima za otpad i zelenim parkiralištem za bicikle, čime će se povezati važni pješački tokovi i dodatno oplemeniti središte samog naselja Krapinske Toplice. Načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković ističe zadovoljstvo dinamikom radova i činjenicom da sve ide prema planu te zahvaljuje mještanima na podršci, ali prije svega na strpljenju. – Svjesna sam da su radovi u centru mjesta, pogotovo u blizini Doma zdravlja, nekima otežali svakodnevno kretanje i život. Hvala svim građanima na strpljenju i razumijevanju, posebice onima koji žive u neposrednoj blizi-

Jureković: 'Hvala svim građanima na strpljenju i razumijevanju, posebice onima koji žive u neposrednoj blizini gradilišta i trpe buku, prašinu i otežan pristup. Radimo sve da projekt bude dovršen u roku i uvjerena sam da će to tako i biti'

ni gradilišta i trpe buku, prašinu i otežan pristup. Radimo sve da projekt bude dovršen u roku i uvjerena sam da će to tako i biti, a kada sve završimo, imat ćemo funkcionalniji, uređeniji i ljepši centar Krapinskih Toplica – naglasila je

načelnica Jureković. Inače, radovi su započeli početkom travnja, a predviđeno trajanje je sedam mjeseci, uz etapno izvođenje radi što manjeg opterećenja na svakodnevno funkcioniranje mještana i gostiju u središtu naselja. Kako bi se olakšao promet i parkiranje tijekom radova, iz Općine Krapinske Toplice podsjećaju na alternativne lokacije predviđene za vrijeme privremenog zatvaranja parkirališta: parkiranje u dva reda na makadamskom prilazu kod svlačionica NK "Toplice" te u jednom redu na nekadašnjem pomoćnom igralištu. Privremena regulacija prometa i pješačkih koridora označena je na terenu, a građane se moli za dodatan oprez u zoni gradilišta.

Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Loboru je dodijeljen ugovor vrijedan 340 tisuća eura za projekt dogradnje Dječjeg vrtića

Stižu sredstva za dogradnju

Dječjeg vrtića Ivančica!

LOBOR - Općina Lobor nastavlja ulagati u predškolski odgoj i obrazovanje. Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Loboru je dodijeljen ugovor vrijedan 340 tisuća eura za projekt dogradnje Dječjeg vrtića Ivančica. Riječ je o maksimalnom iznosu koji se mogao ostvariti preko raspisane mjere resornog ministarstva. Ugovor je u srijedu u Zagrebu uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković, uz ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa, a u ime Općine preuzela ga je načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. Projekt dogradnje vrtića ukupne je vrijednosti 889.372,58 eura, a država će kroz ovaj ugovor sufinancirati gotovo 39 posto troškova odnosno maksimalni mogući iznos kroz spomenutu mjeru. Dogradnjom će vrtić dobiti još jednu

jasličku i jednu vrtićku skupinu, čime će se osigurati prostor za dodatnih 32 djece. Novi kapacitet vrtića time će porasti na ukupno 104 djece, što će omogućiti da svako dijete s područja Općine Lobor ima osigurano mjesto u vrtiću. - Osiguranjem maksimalnih mogućih sredstava preko mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih krećemo u dogradnju našeg vrtića. Budući da Općina Lobor spada u brdsko-planinska područja, preko budućih mjera osigurat ćemo cijeli iznos za dogradnju vrtića što znači da dogradnja vrtića, iako vrijedna velikih 889 tisuće eura, neće opteretiti općinski proračun - pojasnila je saborska zastupnica Jembrih. Dječji vrtić Ivančica otvoren je 2022. godine, no zbog povećanja broja djece kapaciteti su već sada postali nedostatni, što

je bio jasan signal da je dogradnja nužna i opravdana. - Izgradnja vrtića 2022. bila je jedan od najvažnijih projekata za našu općinu. Samo tri godine kasnije, vrtić je već prerastao svoje kapacitete, što je

najbolji pokazatelj da Lobor ide u dobrom smjeru. Imamo sve više djece i mladih obitelji koje ovdje žele ostati i graditi svoju budućnost. Ponosna sam što uz potporu Vlade Republike Hrvatske mo-

žemo nastaviti graditi Lobor kao mjesto poželjno za život - istaknula je načelnica Jembrih koja je zahvalila Vladi RH i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću što su prepoznali potrebu jedinica lokalnih samouprava i omogućili dodatno ulaganje u predškolski i školsku odgoj. Općina Lobor tako je jedna od ukupno 54 jedinica lokalne samouprave kojima su u srijedu dodijeljeni ugovorima ukupne vrijednosti 128 milijuna eura. Sredstva su namijenjena za izgradnju 114 dnevnih boravaka za 56 jasličkih i 58 vrtićkih skupina, odnosno za ukupno 1.832 nova mjesta u vrtićima osigurana su 44 projekta u vrijednosti od 64 milijuna eura. Isto toliko sredstava - 64 milijuna eura, iskoristit će se za izgradnju i opremanje 10 osnovnih škola te školskih dvorana. (zl)

Postavljena rasvjeta na nogometnom igralištu u Desiniću

Instalirane su 4 rasvjetne stupe s ukupno 12 LED reflektora, čime je riješen dugogodišnji problem nedostatka osvjetljenja i osigurani su znatno bolji uvjeti za večernje treninge

DESINIĆ - Nogometni klub Desinić ovih je dana ostvario važan korak naprijed – završena je prva faza postavljanja rasvjete na nogometnom igralištu! Instalirane su 4 rasvjetne stupe s ukupno 12 LED reflektora, čime je riješen dugogodišnji problem nedostatka osvjetljenja i osigurani su znatno bolji uvjeti za večernje treninge, posebno u jesenskim i zimskim mjesecima. - Ovaj projekt od izuzetne važnosti za lokalnu sportsku zajednicu ne bi bio moguć bez podrške Općine Desinić. Zahvaljujemo aktualnom načelniku Draženu Šurbeku i bivšem načelniku Zvonku Škreblinu na prepoznavanju vrijednosti ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku tijekom realizacije projekta. Iako smo zavr-

šili prvu fazu, tu ne stojimo. Naš cilj je nabaviti sredstva za dodatna četiri reflektora kako biste osigurali profesionalno usmjeravanje rasvjete. Time bismo u potpunosti iskoristili potencijal sustava i omogućili optimalne uvjete za trening svih generacija, u svim vremenskim uvjetima. Zahvaljujemo svim volonterima, članovima kluba i mještanima koji su svojim radom, donacijama i podrškom pomogli u ostvarenju ovog važnog cilja. Svaki korak koji zajedno napravimo doprinosi stvaranju svjetlije budućnosti za naš klub, našu djecu i našu zajednicu. Pozivamo sve koji žele podržati nastavak projekta – jer svaka donacija, koliko mala, vrijedi. Zajedno gradimo bolje uvjete za sport u Desiniću!- kažu u klubu. (zl)

U Belcu proslavljen blagdan Majke Božje Snježne - zaštitnice naše županije

BELEC - U Belcu je 5. kolovoza 2025. godine održano misno slavlje i prateće proštenje kojima je proslavljen blagdan Majke Božje Snježne – zaštitnice Krapinsko-zagorske županije. Na misi je bio župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar zajedno sa više županijskih vijećnika, saborske zastupnice Anita Curiš Krok i Ljubica Jembrih te u ime Grada Zlatara Stanko Majdak – gradski i županijski vijećnik. Misu je predvodio vlč. Luka Žeželj – jedini ovogodišnji mladomisnik u Krapinskozagorskoj županiji, dok je brojne okupljene pozdravio belečki župnik vlč. Milan Pušec. Ovogodišnje slavlje je proteklo u posebnoj atmosferi, budući da je u završnoj fazi obnova fasade ove najljepše barokne crkve u Hrvatskoj. Župnik Pušec je svima okupljenima

čestitao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, dok je županu Kolaru posebno zahvalio na inicijativi za obnovu fasade te značajnoj materijalnoj

pomoći Krapinsko-zagorske županije. Županijska skupština je još 1993. godine Majku Božju Snježnu odabrala za zaštitnicu Krapinskozagorske županije. (zl)

Zagorska Sela – Brezakovec – Gornji Škrnik, vrijedna 1.250.000 eura

'Radi se o najvećem investiranju u cestovnu infrastrukturu na području općine Zagorska Sela gdje je investitor Općina'

ZAGORSKA SELA - Načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak potpisala je ugovor s izvođačem radova za jedan vrlo značajan projekt poboljšanja komunalne infrastrukture na području općine. Radi se o rekonstrukciji nerazvrstane ceste Zagorska Sela - Brezakovec - Gornji Škrnik, u dužini od 3,9 kilometara. Putem javne nabave izabran je najpovoljniji izvođač, a to je tvrtka "Tomislav Transporti", vlasnika Tomislava Mihalića. Načelnica Krivec Jurak rekla je kako je investicija vrijedna 1.250.000 eura. - Sad smo u postupku odabira nadzora i voditelja projekta i kroz nekoliko tjedana očekujemo početak radova. Radi se o najvećem investiranju u cestovnu infrastruk-

turu na području općine Zagorska Sela gdje je investitor Općina, a financirano je sredstvima Europske unije – istaknula je Krivec Jurak i dodala kako ovim projektom započinju značajnu fazu ulaganja u komunalnu infrastrukturu s ciljem poboljšanja prometne povezanosti i sigurnosti svih mještana. - Rekonstrukcijom ceste omogućit će se kvalitetnije prometovanje, a prometnica će biti sigurnija za sve naše mještane. Molimo sve stanovnike za razumijevanje i suradnju tijekom izvođenja radova. Također, zahvaljujemo na strpljenju i veselimo se zajedničkom napretku – naglasila je načelnica Zagorskih Sela. (zl)

Uskoro kreće Ljetna škola informatike, prijavite se

HRVATSKO ZAGORJE - Ljetna škola informatike održat će se u zadnjem tjednu kolovoza na više lokacija: OŠ A. Cesarca, Veleučilištu Hrvatskog zagorja Krapina, Srednjoj školi Zlatar i OŠ Sv. Križ Začretje. Pogledajte raspored radionica i njihov opis na https://krik-kr. hr/ljetna, te popunite prijavnicu za željenu radionicu. Radionice škole informatike za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente održavaju se u dva kruga, počevši od 25., te 28. kolovoza. U prvom krugu jutarnje radionice počinju u 8, a popodnevne u 12.30 sati. U drugom krugu radionice počinju u 8 sati. U prostorima VHZK na Trgu S. Radića (pokraj DM-a) u prvom krugu održava se radionica Roblox studio –napredni za sve željeno stvaranje videoigara, au istom prostoru u popodnevnom terminu održava se radionica uvod u mobilne aplikacije, te robotika kroz sport. U OŠ A. Cesarca je u jutarnjem terminu radionica Roblox studio početni. U popodnevnom terminu je radionica za mlađe učenike koji tek ulaze u

informatiku. Kasnije popodne je radionica uvod u dronove: konstrukcije drona, za što se koriste, nešto o

zakonima, te kako letjeti i kako ne. U ponedjeljak su dva termina za radionicu u kojoj će polaznici kroz VR

U Srednjoj školi Krapina izuzetno su ponosni na svoju učenicu

Petra Žnidarić sudjelovala na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi u

Tajlandu

naočale uroniti u virtualnu stvarnost. U OŠ Začretje u jutarnjim terminima održavaju se radionice

3D dizajna i ispisa, te izrada igara u Scratchu. U drugom dijelu tjedna u zgradi VHZK je radionica u kojoj ćete naučiti nešto o hardveru i sklapanju računala. U OŠ A. Cesarca bit će radionica Lego programeri u dvije grupe. U Zlataru se u srijedu i četvrtak od 9 do 12 održava robotika. Nastavnici će 25.8. u Zlataru saznati kako koristiti AI alate za pripremu nastavnih sadržaja. U utorak se u Krapini za nastavnike održava radionica Evaluacija u nekoliko klikova, au srijedu Brisk Teaching. Naši predavači - nastavnici i studenti su spremni i čekaju vas. Ograničen je broj prijavljenih po radionici prema broju učionica pa požurite. Organizatori škole su KRIK, OŠ A. Cesarca, OŠ Sv. Križ Začretje, VHZK i SŠ Zlatar. Podršku i potporu dali su Grad Krapina, Hrvatski savez informatičara, Krapinskozagorska županija i Zajednica tehničke kulture KZŽ. Pozivaju se svi zainteresirani i na otvaranje i radionice. Za sve dodatne informacije možete se obratiti na broj mobitela 098/672-402. (zl)

KRAPINA - Učenica SŠ Krapina Petra Žnidarić (3.c) i je ove godine bila članica hrvatske reprezentacije na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo), koja se održavala od 26. srpnja do 1. kolovoza 2025. godine u Bangkoku u Kraljevini Tajland. Međunarodna geografska olimpijada (International Geography Olympiad – iGeo) međunarodno je natjecanje iz Geografije koje okuplja najbolje učenike u dobi od 16 do 19 godina. Ove godine, na natjecanju se okupilo 179 najboljih mladih geografa iz 47 država svijeta. U konkurenciji najboljih srednjoškolaca iz cijelog svijeta, hrvatski je tim ostvario izniman uspjeh – osvojene su dvije srebrne medalje (Dino Fazlić i Marin Lakoš, XV. gimnazija, Zagreb) te jedna brončana medalja (Nereo Rundić, Gimnazija Andrije Mohorovičića, Rijeka). -Posebnu pohvalu zaslužuje i naša Petra Žnidarić, koja je pokazala iznimno znanje, trud i predanost, posebno u kategoriji postera, gdje je hrvatski tim ušao u veliko finale natjecanja. Petra je svojim iznimnim doprinosom zaslužna za veliki uspjeh u toj kategoriji, a njezina posvećenost Geografiji i timskom radu još je jednom potvrdila da našu školu pohađaju izvrsni učenici spremni i za svjetske izazove. Učenike su za natjecanje pripremali i pratili doc. dr. sc. Ivan Šulc i dr. sc. Ivan Ivić s Geografskog odsjeka Prirodoslov-

no-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dok je u radu Olimpijade sudjelovala i doc. dr. sc. Dubravka Spevec kao članica Upravnog odbora i buduća supredsjednica iGeo 2026. godine. Izuzetno smo ponosni na Petru i cijeli hrvatski tim, koji su svojim znanjem, zalaganjem i suradnjom dostojno predstavili ne samo svoje škole i mentore, već i cijelu Hrvatsku. Bravo, Petra – tvoje postignuće inspiracija je svima nama! Čestitamo!!! –kažu u SŠ Krapina. (zl)

Radoboj otvara upise u glazbene programe za djecu i mlade

RADOBOJ - Radoboj će i ove jeseni biti središte glazbenih nota i kreativnog izražavanja. Otvoreni su upisi u niz glazbenih programa koji počinju 15. rujna 2025., a održavat će se u prostorima Muzeja Radboa (Radoboj 34). Programi su namijenjeni djeci različite dobi i interesa. Za najmlađe, od 4 do 7 godina, organizirane su glazbeno-jezične igraonice – Mali Or , koje kroz igru i glazbu potiču razvoj ritma, sluha i motoričkih vještina. Djeca od 6 do 11 godina mogu se upisati u glazbenu školu, koja nudi satove klavira, gitare, flaute te solfeggia – osnova glazbene teorije. Za one koji žele svirati iz ljubavi i za-

bave, tu su programi rekreativnog muziciranja na klaviru, gitari, flauti i pjevanju. Posebno vrijedan segment ponude je muzikoterapija, namijenjena prvenstveno djeci u spektru autizma, koja pomaže razvoju govora, koncentracije te grube i fine motorike. Sve programe vode stručni pedagogi s dugogodišnjim iskustvom, a cilj im je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti glazbene vještine i pružiti djeci siguran, kreativan prostor za izražavanje. Za dodatne informacije o upisima, cijenama i terminima zainteresirani se mogu javiti prof. Vlatki Safy na broj 091/7552 422 ili email v.safy@hotmail.com.(zl)

Petra Žnidarić

PROBLEMI S NAPUŠTANJEM PASA I NEKONTROLIRANIM UZGOJEM Upućen je apel vlasnicima ženki pasa koje nisu sterilizirane

U Zagorju sve više dojava

o poklanjanju štenaca, što je kršenje Zakona, ukoliko uzgoj nije registriran

Neke općine i gradovi u Krapinsko – zagorskoj županiji uputili su građanima obavijest u vezi držanja ženki pasa koje nisu sterilizirane. Naime, kako stoji u obavijesti, Koordinacijska radna skupina za primjenu propisa iz područja zaštite životinja skrenula je pozornost svim vlasnicima nesteriliziranih ženki pasa s područja naše županije, čija legla vlasnici poklanjaju, na odredbe Za-

Sklonište: Nemamo povećan ulaz napuštenih pasa za vrijeme godišnjih odmora. Zagorci taj dio imaju riješen ili s obitelji, ili susjedima, čak i dosta njih plati i hotele za pse dok su na ljetovanju. No, broj napuštenih životinja u Zagorju se povećava, a posebno je veliki priljev životinja iza starijih osoba koje su umrle ili smještene u domove. Drugi dio odnosi se na oduzete životinja zbog mučenja i zanemarivanja

kona o zaštiti životinja (,,Narodne novine", broj 102/2017, 32/2019, i 78/2024., u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Vidljivo je, kažu, da su veterinarski inspektori na području Krapinsko - zagorske županije u drugom tromjesečju ove godine zaprimili velik broj dojava o poklanjanju štenaca po kojima postupaju kad vlasničke ženke nisu sterilizirane i imaju štence koji se poklanjaju te prenose u vlasništvo druge osobe. Nakon utvrđivanja stanja na terenu, ukoliko njihovi vlasnici nisu u okviru Zakona i Pravilnika, prekršajno se kažnjavaju novčanom kaznom, stoji u obavijesti.

Propisi

Člankom 54. Zakona propisano je da se uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne može početi obavljati bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Uzgajivači kućnih ljubimaca moraju biti osposobljeni za njihovo držanje i uzgoj obzirom na hranidbu, njegu, ponašanje i prepoznavanje stanja bolesti i stresa u životinja te uvjete prijevoza životinja u uzgoju. Člankom 2. stavkom 8. Pravilnika propisano je da se prodajom smatra komercijalna prodaja ili bilo koji drugi oblik prijenosa vlasništva kućnog ljubimca, uključujući i poklanjanje bez komercijalnog učinka. Stoga, Koordinacijska radna skupina za primjenu propisa iz područja zaštite

životinja apelira da vlasnici nesteriliziranih ženki s područja Krapinsko-zagorske županije obrate pažnju na zakonske odredbe s ciljem da se svoja legla upišu u Upisnik uzgoja kućnih ljubimaca, čipiraju i cijepe, te prođu edukaciju i izvrše registraciju uzgoja kako bi se u svakom trenutku mogao pronaći vlasnik psa. – Nažalost, svi napušteni psi potječu od vlasničkih pasa, a tada trošak zbrinjavanja pada na jedinice lokalne samouprave – ističe se u obavijesti. Tragom ove obavijesti, pokušali smo saznati o kolikom se povećanju u

Svi napušteni psi potječu od vlasničkih pasa, a trošak zbrinjavanja pada na općine i gradove

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Župan je na prijedlog Koordinacijske radne skupine donio Program kontrole populacije napuštenih pasa na području Krapinskozagorske

županije za razdoblje 20222027. godine

drugom tromjesečju radi na nekoliko adresa te koliko je uopće uzgoja u Krapinsko – zagorskoj županiji upisano službeno. Upisnik

- Trenutno je u upisniku uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji na području Republike Hrvatske ukupno upisano 1512 uzgoja, od tog broja 50 uzgoja je s područja Krapinsko-zagorske županije. Ukupan broj kastriranih ili steriliziranih pasa i mačaka (i aktivne i neaktivne životinje) u navedenoj županiji prema trenutnom prebivalištu vlasnika je 1468, a ukupan broj aktivnih kastriranih ili steriliziranih pasa i mačaka u navedenoj županiji prema trenutnom prebivalištu vlasnika je 1154. U 2024. godini na području predmetne županije mikročipom je označeno 2022 pasa i mačaka, 2023. godine 2138, a 2022. godine 2486. Broj aktivnih pasa i mačaka na području predmetne županije bio je 18753 u 2024. godini, 2023. godini 20151, a 2022. godini 20818. Ovo tijelo nema podatka o darivanju, kao niti povećanom štenjenju,

upravo suprotno, upisani podaci pokazuju pad broja registriranih pasa i mačaka na području predmetne županije u posljednje tri godine – kažu u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Inspektorat

U Državnom inspektoratu pak ističu da je na području Krapinsko - zagorske županije tijekom 2024. godine veterinarska inspekcija je obavila 40 nadzora. Zbog utvrđenih nepravilnosti izdala je 12 rješenja, 7 prekršajnih naloga te podignula 9 optužnih prijedloga. Novčano izrečene kazne iznose 910,24 €. - U 2025. godini do 30. lipnja obavljen je 41 nadzor, izdano 13 rješenja, 5 prekršajnih naloga i podignuto 4 optužna prijedloga. Za utvrđene nepravilnosti izrečeno je 698,78 € novčanih kazni – dodaju, no na pitanje radi li se o napuštanju životinja, odnosno o kakvim točno nepravilnostima, ne daju precizan odgovor. Županija

U Krapinsko – zagorskoj županiji kažu da je Koordinacijska radna skupina za primjenu propisa iz područja zaštite životinja Krapinskozagorske županije skrenula pažnju na navedenu problematiku zbog upozorenja o povećanom broju dojava od strane veterinarske inspektorice, koja je članica Skupine. -Naime, inspektori postupaju po dojavama kada vlasničke ženke nisu sterilizirane i imaju štence koji se poklanjaju te prenose u vlasništvo druge osobe. Nakon utvrđivanja stanja na terenu, ukoliko njihovi vlasnici nisu u okviru Zakona i Pravilnika, prekršajno se kažnjavaju novčanom kaznom –pojašnjavaju. Dodaju da iskustva dosadašnjeg rada Koordinacije pokazuju da općine i gradovi s područja Krapinsko-zagorske županije bilježe velik broj ostavljenih štenaca i odraslih pasa. - Smatra se da do ovoga dolazi zbog napuštanja životinja uslijed godišnjih

Ministarstvo: Upisani podaci pokazuju pad broja registriranih pasa i mačaka na području predmetne županije u posljednje tri godine

odmora neodgovornih vlasnika, ali i vlasnika vikend kuća koji nakon odmora ostave svoje kućne ljubimce. Iako u takvim slučajevima napušteni psi potječu od vlasničkih pasa, trošak zbrinjavanja pada na jedinice lokalne samouprave. Ova je problematika posebno izražena u jedinicama lokalne sa-

mouprave koje se nalaze na granici s drugim županijama. Dodatno naglašavamo da je Župan Krapinsko-zagorske županije, na prijedlog Koordinacijske radne skupine, donio Program kontrole populacije napuštenih pasa na području Krapinsko-zagorske županije za razdoblje 2022-2027. godine. Program je potvrdilo nadležno ministarstvo te su s njime upoznate sve općine i gradovi s našeg područja, koje provode i odgovarajuće mjere. Napominjemo da je u tijeku proces prikupljanja podataka o trenutnom stanju na terenu te da će Koordinacijska radna skupina uskoro raspolagati s više podataka, temeljem kojih će moći dati nove smjernice s ciljem smanjenja broja napuštenih i izgubljenih pasa – navode.

Sklonište

Kako se spomenulo da do napuštanja životinja dolazi i uslijed godišnjih odmora, kada neodgovorni vlasnici ostavljaju kućne ljubimce, provjerili smo u Skloništu za napu-

štene životinje Luč Zagorja imaju li takva iskustva. No, srećom, izgleda da ona 'vlasnik na more, a pas na ulicu' ipak ne vrijedi za Zagorce.Nemamo povećan ulaz napuštenih pasa za vrijeme godišnjih odmora. Mislim da Zagorci taj dio imaju riješen ili s obitelji, ili susjedima, čak i dosta njih plati i hotele za pse dok su na ljetovanju – kaže voditeljica Skloništa Mirjana Zajec. No, upozorava, broj napuštenih životinja u Zagorju se povećava, a posebno je veliki priljev životinja iza starijih osoba koje su umrle, smještene u domove ili lišene radne sposobnosti. - Drugi dio odnosi se na oduzete životinja zbog mučenja i zanemarivanja. Tu se uglavnom radi o ljudima koji su doselili iz drugih krajeva, tu pokupovali vikendice i doveli te pse. Iza ljudi koji umiru, uglavnom se pak radi o velikom broju životinja u jednom dvorištu. Njihovi nasljednici onda se tih životinja rješavaju jer ih ne žele, ili žive u zgradama i nemaju kud s njima – upozorava voditeljica Skloništa na složenost problema.

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Dok se niesme čitalji, malje ste si vi počinulji od mene, a mene je bilje cajte za gruntanje. Istina i Bog, ja navike nekj gruntam, prebiram po spomenke i nekaj mi dojde na pameti. Kak sem imiela nekaj h familjije, baš za gruntanje, tak sem se kaj česa zmisljila. Zmisljila sem se jednuga čoveka, teri nie bil zločest. Nikomu nie delal zlo, alji reklji bi same da je sakomu se "zbrusil h brk", ilji bi reklji: "bobu bob, popu pop". Tak je i on rekel sakomu kaj ga je, po njegvem išlje. Znalji su mu reči da gda bu hmrl da ga ne nišče štel prekrižiti. On nie imel svoje dece i bljižu familjiju, pak je same sakomu rekel: "Gda me nebu, nek me j...!" ednem je te bilje smiešne, a nekteri su mu zamirjalji. Nekak sem si več unda, kak mala, gruntala da on nema nikuga za sobu, kaj bi se moral sramiti, radi njegeve poslje i rieči. Nekak si gruntam, da čovek gda živi mora misljiti i na one teri poklje njega ostajeju. Ljudi su reklji da se o dobre rade spomina, a o grdem još rajše. I sama gda se znam, onak h miru prejti po grobljiču, znam zestati kre grobeke ljudi teri su mi čez življenje bilji dragi, pak jih prekrižim. Idem i kre onie teri su se mene i drugem čez življenje zamerilji. Istina i Bog, da se velji, ja mu oprostim griehe, ak mu je i Bog oprašča. Te je jedne. Druge je če nemreš pozabiti, kak je bil fejst svadljivi, če bi kre njegvuga blage scuknulje kakvu pašu. Iste tak nemreš pozabiti kak je znal ilji znala naganjati, decu, če bi h trnacu scuknulji kakev sad ilji

h koruze pecinjak. Pamtime i one, teri niesu moglji prejti kre luckuga da nej nekaj hkralji. Morti h denešnjem cajtu te več tak pri mlajše ljudie nie. Denes saki živi svojem kutu dvorišča, h svoje hiže ilji stanu i več put ne pozna ni prvuga suseda. Takvi su došlji cajti. A negda bez suseda niesi mogel živeti. Navike su jedni drugomu posujavalji od solji, cukara, peneze..... i tak unda znalji e je nešče škrti ilji darežljivi. Iste tak je bilje i pri jelu i delu, pri žalosne i veselje poslje. Unda se čoveku vidi drage gda za nekuga i poklje pune ljiet kaj ga več nie, veljiju da je bil dober čovek. Tak je mene i moje dece, gda nam poklje pune ljiet drugi veljiju kak sme imelji dobruga oca i ja muža. I mi same sme te znale i zname, alji gda te još drugi potvrdiju unda nam je pri srcu toplje. Nu, na žalost ima i druge priči, radi tere sem odlučila te napisati, z napisanem naslovem. Malje mi je žal i za nektere več prekesne da se popraviju, alji nigdar nie zgoruga na nekaj zmisljiti. Kak sem več h ljieta, a i ostala sem nek povezane z dosta svoje veljike fmiljije, tak mi več put hjaviju gda se nešče, ženi, da je nešče rodil ilji pak da je nešče spustil dušu. Tak se je dogodilje da baš mene hjaviju za odhajanje z ovuga Sveta jedne moje rođakinje. Ja kak ja, počela sem redom nazavati, gdoj je hmrl i ga bu sprevod. Več se pri prvomu zvanju skore odustala, gda sem čula pitanje: " pak kaj je još živa!?" Unda su bilji odgovori. Joj, pak kaj me zoveš? Več se pozabila na nju. Pak

SPOMENEK NA

Kak živiš, tak završiš

hmrlji su moji otec i mati pak nie došla na sprevod. Joj pak ona je k nam same dohajala gda sme imelji kaj nametati h torbu. Pak baš mi nie nekaj h ljiepem spomenku. Pak ona je pozabila na se nas. Gospa z grada jedva da nas je poznala. Pak gda sme trebalji h gradu pri nje prespati rekla je da nema mesta. I tak sem ja zezavala i zezavala i niišče nie baš nič mogel ljiepuga reči. Mee je bilje žal, pak sem sakomu rekla da sem se je prvi put peljala na Bistricu h njenje alte i radi nje bila gizdava. Poklje kaj sem nekak svoju dužnost obavila, sela sem si van pred hižu i gruntala. Bože moj, kak senek tribame živeti nekak h miru semi ljudmi. Pomagati kuljike moreme i ostati h spomenku ljudi po dobrote. Nemreš sem hpetiti, i sama znam, jer je te nemoguče, alji ipak ne najti nikuga kaj bi rekel nekteru toplu rieč. Gruntam si e su si tie krivi tere sem zazavala ilji je pak kriva pokojnica. Morti je bolje tuj ne iskati krifca. Reklje se nek hiti prvi kamen gdoj nie griešen, pak se kamen nie hitil. Ipak si sme mi "pod kožu krvavi" i donašame sude onak kak se čutime. I ja nikomu nič ne zamierjam, nek same gruntam, kak senek za življenja čovek mora ostaviti trage kaj jih se poklje njega ne črljeje familjija, ak i ona sama ne briguje za svoje trage. Morti bi senek radi svojie teri ostaneju, trebalji ostaviti dobre trage da nej na nekuga, ni krivuga ni dužnuga, opala ona naša, kak ljudi veljiju: "Ni nezrelo grožđe jeo, a zubi mi trnu!"

Branka Gregurića

20. 8. 1998. - 20. 8. 2025.

Več pune ljiet je prešlje od gda zanavieke spiš, h našim misljima i srcu i dalje živiš!

Faljime sem teri te niesu pozabilji!

Tvoje, supruga Nevenka, i pucke

Vlasta, Dinka i Zrinka.

Vijest o smrti Gabi Novak rastužila je mnoge

Gabi je bila i kraljica kajkavske popevke

Na krapinskoj pozornici debitirala je 1969. godine

HRVATSKO ZAGORJE -

S velikom tugom i u Zagorju je odjeknula vijest da je preminula legendarna hrvatska pjevačica Gabi Novak, umjetnica jedinstvenog glasa i stila, čija je karijera obilježila nekoliko desetljeća domaće glazbene scene. Iako rođena u Dalmaciji, Gabi je svojim interpretacijama i emotivnim nastupima postala i jedna od najvoljenijih izvođačica Festivala kajkavskih popevki u Krapini, ostavivši neizbrisiv trag u povijesti našeg popularnog Festivala.

Debi u Krapini

Na krapinskoj pozornici debitirala je 1969. godine, pjevajući u alternaciji s Anom Štefok popevku Otišel je. Već dvije godine kasnije, zahvaljujući spo-

ju kantautorskog talenta svojeg supruga Arsena Dedića i poetskih stihova Drage Britvića, Gabi je postala jedno od zaštitnih lica festivala. Njezine izvedbe poput Dugo me ni bilo (1971.), Podragaš lasi (1973.), Oko jene hiže navek ftiči lete (1980.), Šestinske ambrele (1990.) te dueta s Arsenom Fališ mi (1991.) ušle su u antologiju kajkavske popevke.

Brojni nastupi

Kroz 17 festivalskih nastupa, Gabi je publici u Krapini darovala interpretacije koje su spajale šansonjersku profinjenost i toplinu kajkavske riječi. Čak i u godinama kada je prorijedila javne nastupe, rado se vraćala na festivalske retrospektive i posebne večeri, poput onih posveće-

Njezine izvedbe poput Dugo me ni bilo (1971.), Podragaš lasi (1973.), Oko jene hiže navek ftiči lete (1980.), Šestinske ambrele (1990.) te dueta s Arsenom Fališ mi (1991.) ušle su u antologiju kajkavske popevke

nih Dragi Britviću (2006.) i Arsenu Dediću (2007.). Arsen je o Krapini govorio s posebnom naklonošću: "Za Krapinu pišem od 1971. Nikom nisam bio toliko vjeran…". Njih dvoje, svaki na svoj način, uveli su duh mediteranske kantilene u zagorsku popevku, spajajući glazbene svjetove i publike. Voljela je Krapinu Za Gabi, nastupi u Krapini nisu bili samo profesionalna obaveza, nego i prilika za druženje i uživanje u posebnoj atmosferi. Kako je jednom rekla našem novinaru Željku Slunjskom: "Kakva su to druženja bila… opuštena, kak bi se po domaćem reklo 'gemitlih' atmosfera… uživanje u bučnici… Nigdje takve nema kao u Krapini!". Odlaskom Gabi Novak, Krapina je izgubila svoju veliku prijateljicu i jednu od najsjajnijih interpretkinja kajkavske popevke. No, njezine izvedbe i dalje će živjeti – u sjećanjima publike, u pločama i snimkama, te u povijesti Festivala kajkavskih popevki koji joj je bio izuzetno drag, kao što je ona bila draga njemu i Zagorcima. (ik)

Dan za pamćenje u Konjščini: Druženje, kotlovinijada i predstavljanje udruga kod Starog grada privukla velik broj posjetitelja

Dan je počeo planinarskom šetnicom u kojoj je sudjelovalo 200-tinjak ljudi, a neki su od njih ujutro stigli vlakom iz Zagreba. Održana je i biciklijada Putevima rudara u organizaciji Društva Naša djeca Konjščina, ali i kotlovinijada

KONJŠČINA - Nedjelja, 10. kolovoza, protekla je u znaku druženja, sporta i bogatog programa kod Starog grada. Dan je počeo planinarskom šetnicom u kojoj je sudjelovalo 200-tinjak ljudi, a neki su od njih ujutro stigli vlakom iz Zagreba. Održana je i biciklijada Putevima rudara u organizaciji Društva Naša djeca Konjščina. Biciklijada

Načelnica Anita Curiš Krok zadovoljna je što je sve prošlo u najboljem redu. - Biciklijadu su budno pratili

'Bilo je toliko pozitivne atmosfere, dobrog raspoloženja, publika je bila svih generacija i svi smo se odlično zabavili. Toliko ljudi na jednom mjestu baš nismo imali priliku vidjeti'

djelatnici Policijske postaje Zlatar Bistrica i prometni policajac Davor Klenkar, ali i naši vatrogasci i motoristi, odnosno moto udruge i svi oni budno su pazili

da sve prođe u najboljem redu kada je riječ o sigurnosti sudionika. I planinare, i bicikliste dočekao je gulaš kojeg su pripremili lovci Lovačkog društva Fazan, svoj je dopri-

nos dala i Udruga vinara Trsek – izjavila je načelnica.

Sajam

Tijekom cijelog dana održavala se i izložba, odnosno sajam na kojem su udruge s područja općine predstavile svoje radinosti i proizvode.Poljoprivredna udruga Gruda je pripremila mnogo kolača, tu su i naše penzionerke iz radionice ručnih radova, zatim Udruga Invalida Osijek, gospodin Majdak, kućna radinost Tradicionalne drvene igračke, ali i naša Iva Curiš, odnosno Sretna pčela, koja

Posebnu pozornost privuklo je i natjecanje u potezanju užeta. Najuspješnija je bila ekipa Mjesnog odbora Bočadir, drugo je mjesto zauzelo Lovačko društvo Fazan, dok je treće mjesto pripalo ekipi Mjesnog odbora Jelovec

je ponudila med i druge proizvode od meda i pčelinjeg otrova. Posjetitelji su imali priliku probati i kupinovo vino iz Hraščine - nabrojila je načelnica Curiš Krok, zadovoljna što su se i ove godine brojne udruge odazvale pozivu da uljepšaju i obogate ovu slavljeničku nedjelju. Posebnu pozornost privuklo je i natjecanje u potezanju užeta. Najuspješnija je bila ekipa Mjesnog odbora Bočadir, drugo je mjesto zauzelo Lovačko društvo Fazan, dok je treće mjesto pripalo ekipi Mjesnog odbora Jelovec.

Kuhanje kotlovine

Ipak, središnji događaj bilo je natjecanje u kuhanju kotlovine na kojem je sudjelovalo čak 17 ekipa i to tri udruge i četrnaest mjesnih odbora. Najbolju kotlovinu pripremila je ekipa Mjesnog odbora Konjščina, drugo je mjesto osvojio MO Bočaki, a treće Karate klub Konjščina. - Kada se spomenu Dani općine, svi jedva čekaju kotlovinu. Mislim da ljudima nedostaje više takvih događanja, stoga

već sada mogu najaviti da ćemo mi krajem rujna ili početkom listopada, ovisno o tome kakva će biti situacija s berbama, organizirati natjecanje u kuhanju gulaša, kotlića ili nešto slično i o tome smo već razgovarali s Udrugom veterana. Nije samo riječ o hrani, već je poanta da se ljudi okupe, druže i zabavljaju – kazala je Curiš Krok. Osvrnuvši se na događanja ovog vikenda, načelnica je posebno spomenula koncert Mladena Grdovića kojeg je nazvala besprijekornim. - Bilo je toliko pozitivne atmosfere, dobrog raspoloženja, publika je bila svih generacija i svi smo se odlično zabavili. Toliko ljudi na jednom mjestu baš nismo imali priliku vidjeti, posebice nakon korone i drago mi je što je Općina Konjščina to organizirala. Najbitnije je da su naši mještani zadovoljni i nadam se da će se u velikom broju odazvati i na sadržaje koji nas još očekuju – rekla je načelnica Curiš Krok. A Dani općine nastavljaju se 31. kolovoza, kada će se održati Horse City Trail na Kosovečkom. (zl)

Uskoro počinje najveseliji tjedan u prijestolnici Krapinsko-zagorske županije

Sve je spremno za Tjedan kajkavske kulture i jubilarni 60. festival kajkavskih popevki

Otvorenje Tjedna kajkavske kulture bit će kod Festivalske dvorane i to na poziciji gdje će se otkriti i spomenik Zagorskoj mami

KRAPINA - Kao i svake godine u prvoj polovici rujna, Grad Krapina bit će domaćin jednog od najvažnijih kulturnih događanja na sjeveru Hrvatske - od 6. do 14. rujna održat će se Tjedan kajkavske kulture i jubilarni 60. festival kajkavskih popevki.

Novi koncept

O vanjskim programima manifestacije bilo je riječi na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, a predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, Damir Novina, kazao je kako su pripreme gotove. - Ove godine ćemo napraviti neke stvari drugačije, bolje, da svima taj tjedan ostane u pamćenju i da naši građani i gosti doista osjete da je riječ o jubilarnom festivalu - rekao je Novina. Najavio je da će se održati i tradicionalni Vinski plac. - Ove godine smo malo promijenili koncepciju pa smo razdvojili gastro dio i dio u kojem će izlagati i prodavati naši vinari. Imat ćemo šest eminentnih zagorskih vinara sa sjajnim vinima, priča će biti dobra, a šator tradicionalno kod Osnovne škole Ljudevit Gaj, što znači više prostora i komfora za posjetitelje Vinskog placa. Vinari su domaći, poznati, vina su im ove godine stvarno odlična, mislim da će cijene biti prihvatljive i da će zabava biti dobra - rekao je Novina dodavši kako će na Vinskom placu nastupiti domaći zagorski sastavi koji sviraju već godinama. - Garantiramo dobru zabavu. Ono što veseli i pokazuje da je Vinski plac uspješan je to što svaki put vidimo sve više mladih. Kad smo to radili u početku, bojali smo se da će to biti prihvaćeno samo od srednje ili starije generacije, međutim vidjeli smo u zadnjih četiri, pet godina da dolazi sve više mladih i da se odlično zabavljaju. To znači da smo uspjeli pogoditi ono što njima odgovara - rekao je Novina. Naglasio je kako su napravili jednu promjenu u odnosu na prošle godine. - Otvorenje Tjedna kajkavske kulture bit će kod naše Festivalske dvorane i to će biti na poziciji gdje ove godine otvaramo spomenik Zagorskoj mami. Odlučili smo, u suradnji s našim Krapincem, kiparom Tomislavom Hršakom, izložiti jedan spomenik koji će biti simbol onoga što je opjevano u pjesmi Suza za zagorske brege - najavio je Novina dodavši kako će rekonstruirati stepenice koje vode bočno prema dvorani i tu će biti postavljena skulptura sa stihovima iz pjesme koja će simbolizirati muku koje su zagorske mame proživljavale kad su im djeca odlazila u svijet. - Jako je dobro pogođeno, svaki detalj je odličan i vidi se sva ta muka i zdvojnost te sve što je te žene mučilo kad su im djeca odlazila - rekao je Novina.

Gregurović: 'Ove godine obilježavamo i 140 godina Crvenog križa u Krapini, 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krapina, 180 godina knjižnice u Krapini'

Vodolšak: 'Dječji dan će tako umjesto u četvrtak biti u srijedu, budući da je i Mali kaj u srijedu'

Četiri pozornice

Gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović kazao je kako svake godine pokušavaju ponuditi nove sadržaje te da im je drago kada vide da neke sadr-

žaje koje su oni uveli koriste i drugi. Najavio je i još jednu pozornicu uz postojeće. - Ove godine dobivamo i četvrtu pozornicu. Osim tradicionalnog Vinskog placa, trga gdje su koncerti te ispred Festivalske dvorane, dobivamo pozornicu i pod šatorom kod Zagorskog gospodarskog zbora na igralištu kod Srednje škole Krapina, gdje će se također održavati koncerti. Imat ćemo cijeli niz izvođača. Osim toga, tu je i niz noviteta vezanih uz uređenje grada. Svake godine pokušavamo napraviti nešto novo, a ovo je doista prekrasan jubilej koji zaslužuje da napravimo jedan novi iskorakrekao je Gregurović. Istaknuo je kako mu je ove godine posebno drago što se obilježava 60 godina Festivala kajkavskih popevki. - Ove godine obilježavamo i 140 godina Crvenog križa u Krapini, 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krapina, 180 godina knjižnice u Krapini. Svoj jubilej DVD Krapina proslavit će uoči otvorenja Tjedna kajkavske kulture i siguran sam da će i to biti lijepo događanje - rekao je gradonačelnik dodavši kako mu je drago da su se u manifestaciju uključile i neke nove udruge. - Vidi se da imamo sve više sadržaja. Teško je sve ono što će se događati staviti na papir, ali koristim priliku da pozovem sve da dođu u Krapinu, da s nama proslave ovu prekrasnu obljetnicu, uz jednu festivalsku večer više - kazao je gradonačelnik.

Zabavan i kulturni program

O programu Tjedna kajkavske kulture govorila je direktorica Turističke zajednice grada Krapine Nedeljka Vodolšak. - Ove godine

potrudili smo se, budući da je to jubilarni 60. festival, da bude bogatiji sadržajni i s nizom inovativnih sadržaja i skulptura, odnosno instalacija koje će biti postavljene diljem našeg grada Krapine. Ono što želim istaknuti je da su mladi ti koji nastavljaju tradiciju, običaje i bogatstvo "kaja", tako da i ove godine s veseljem možemo najaviti Dječji korzo koji je svake godine sve bogatiji, svake godine ima sve više grupa. Ove godine bit će 15- ak grupa iz cijelog Zagorja koje će se predstaviti na Trgu Ljudevita Gaja u nedjelju, 7. rujna od 17 sati, uoči službenog otvorenja Tjedna kajkavske kulture – kazala je. Program se, uobiča-

Novina: 'Razdvojili smo gastro dio i dio u kojem će izlagati i prodavati naši vinari'

jeno, sastoji od zabavnog i kulturnog dijela, a Trg Ljudevita Gaja bit će jamačno pun kada će na njemu u nedjelju, 7. rujna nastupiti popularni Kerekesh teatar s predstavom "Babinjak". - U ponedjeljak tradicionalno u samostanu organiziramo lijepo druženje, a ove godine druženje na kojem ćemo predstaviti sve bogatstvo naše riječi, bit će uz koncert ženskog vokalnog ansambla Fiole koje ove godine obilježavaju svoj jubilej. Druženje će se održati

od 19.00 sati u Franjevačkom samostanu – najavila je Vodolšak. Promjene

Zbog četiri programske večeri koje će se održavati u Festivalskoj dvorani, došlo je do nekih preinaka pa je samim time i vanjski program nešto drugačiji. Dječji dan će tako umjesto u četvrtak biti u srijedu, budući da je i Mali kaj u srijedu.Četvrtak, petak i subota će, tradicionalno, biti glavni dani. Počinjemo sa svojom suvenirskom kućicom koja će biti postavljena u parku u kojoj će se moći kupiti prigodni festivalski suveniri koji su napravljeni za 60. izdanje festivala. Upriličit će se i prezentacija različitih manifestacija iz cijelog kajkavskog govornog područja, a budući da je jubilej, željeli smo evocirati i neke programe koje su bili kroz ovih 60 godina vrlo popularni. Dolaze nam Gruntovčani, ali i tzv. konvoj automobila koji će dovoziti pjevače koji će se predstaviti na trgu Ljudevita Gaja, nakon čega će se u oldtimerima vratiti u Festivalsku dvoranu. Neizostavni dio svakog festivala su naše zabavne zvijezde i sa zadovoljstvom najavljujem da će u četvrtak nastupiti Parni Valjak, u petak Dražen Zečić i grupa Banana, a u subotu Miroslav Škoro – istaknula je Vodolšak. Tijekom Tjedna kajkavske kulture bit će organizirani i svojevrsni gastro placevi kroz cijelo Šetalište hrvatskog narodnog preporoda, kao i kroz Park Matice hrvatske, a gradonačelnik Gregurović najavio je i da će biti napravljena mapa na kojoj će posjetitelji pronaći informacije o mogućnostima parkiranja. (zl)

USKORO 57. PRVI GLAS ZAGORJA Kulturno -zabavna manifestacija "57. Prvi glas Zagorja", koja će se održati od 23. do 30. kolovoza u Svetom Križu Začretju, najavljena je na pressici

Bogat pogram za sve generacije

na 57. Prvom glasu Zagorja

ZAČRETJE

Kulturno -zabavna manifestacija "57. Prvi glas Zagorja", koja će se održati od 23. do 30. kolovoza u Svetom Križu Začretju, najavljena je na konferenciji za novinare, a načelnik Općine Marko Kos napomenuo je da se u Začretju uvijek trude gostima ponuditi nešto novo, drugačije, ali u skladu s tradicijom.

'Po tome se razlikujemo od ostalih'

- Ono po čemu se Sv. Križ Začretje razlikuje od ostalih manifestacija je sam Prvi glas, i mi to želimo i dalje njegovati. U prošlosti smo imali suradnju s vrhunskim glazbenicima, nakon odlaska gospođe Ksenije Erker u mirovinu, razmišljali smo na koji način upotpuniti naš Prvi glas. Prvi iskorak koji smo napravili i nakon g. Mraza su Robert Mihovilić i Nino Krznar postali umjetnički voditelji Prvog glasa Zagorja i preuzeli vođenje festivala. Mislim da se pokazalo da izvrsno funkcioniraju. Posjećenost je prošle godine bila izvanredna, kao i kritike. Pripremili smo program za sve generacije, a ono što nam je važno jest njegovanje plesa i pjesme – rekao je Kos. Umjetnički voditelj Prvog gla-

Martina Tomčić: 'Festivali pjevačkog tipa, radionice, su nešto što jako podržavam i privatno i poslovno kao suvlasnica škole koja će na vrlo direktan način sudjelovati u sklopu festivala'

sa Zagorja, Nino Krznar, ujedno i član žirija Festivala, rekao je da su audicije održane u Zaprešiću, Dugom Selu i Svetom Križu Začretju, a dio natjecatelja se prijavio on line i slali su videe. - Od 40 – ak prijavljenih odabrali smo 12 vrhunskih kandidata. Pozornica će biti puna, izgledat će lijepo i zvučati 'široko', to je super prilika za mlade pjevače nastupati uz malo veći bend i dirigenta. Svake godine volimo napraviti nekakve radionice za pjevače

pa je i tu dodana edukativna vrijednost. Žiri se sastoji od pet članova, to su Robert Mihovilić, Nino Krznar, Siniša Lepopld, radovan Novina i Martina Tomčić. Imamo kandidate iz cijele Hrvatske, a dosta ih je iz Zagorja, što nas veseli. Pobjednik ima priliku nastupati iduće godine na krapinskom Festivalu u retrospektivnoj večeri – istaknuo je Krznar.

Dječji Prvi glas

Martina Jakuš, voditeljica Dječjeg Prvog glasa Zagorja, rekla je kako će on proći u ležernijem ambijentu i atmosferi, ali je priprema za danas – sutra veću pozornicu i veliki orkestar. - Od 30 – ak pjevača izabrali smo 26, izvode po jednu skladu uz pratnju glazbene matrice, nema orkestra. Natječu se u dvije kategorije, od 7 do 10 godina i od 11 do 14 godina. Pobjednik će u svakoj kategorji dobiti simboličnu nagradu, ali više radimo na građenju iskustva, povezivanju i upoznavanju s velikom pozornicom. Dolaze iz naše županije, Varaždinske, Zagrebačke, Grada Zagreba, Pazina i dvije natjecateljice iz Slovenije –otkrila je Jakuš. Suradnja

Martina Tomčić, suvlasnica škole Houser & Tomčić, rekla je da je njezino područje interesa i djelo-

vanja i životne fascinacije glazba, ali ne samo u smislu samostalnog izvođenja glazbe već i u smislu prenošenja iskustva.- Imam 35 godina umjetničkog djelovanja, svo to iskustvo jako me ispunjava kada ga mogu podijeliti s djecom, mladima, ljudima koji isto tako gaje tu strast, ali ih možda životne okolnosti i prilike nisu dovele do situacije da to i pokažu. Festivali pjevačkog tipa, radionice, su nešto što jako podržavam i privatno i poslovno kao suvlasnica škole koja će na vrlo direktan način sudjelovati u sklopu festivala nagradama koje će pobjednici izabrani od strane peteročlanog žirija dobiti i sami time imati priliku svoje vještine, talente, znanja produbiti, proširiti ili započeti edukaciju.

Marko Kos: 'U Začretju se uvijek trudimo gostima ponuditi nešto novo, drugačije, ali u skladu s tradicijom'

Vjerujem da će iskustvo ovogodišjeg festivala tu suradnju produbiti i proširiti na dobrobit djece i vaše zajednice – rekla je Tomčić. Ravnatelj Općinske knjižnice i Čitaonice Sveti Križ Začretje, Franjo Kučko, istaknuo je da je "Prvi glas Zagorja" kruna festival. – No nudimo brojna događanja, program traje od subote do subote. Imamo četiri izložbe domaćih autora, Marka Dragčevića, Melite Majsec Dragčević, 'Naše rukotvorine' te obitelji Ječmenicakazao je Kučko. Izdvojio je i tradicionalno natjecanje mjesnih odbora u pripremi kotlovine, "Svetokriški kotlić" te napomenuo da nakon svečanog otvorenja i koncerta 'Ivo Tijardović', slijedi koncert grupe Vigor. -Nedjelja rezervirana kao obiteljski dan, s brojnim sadržajima za sve generacije. Novost ove godine je manifestacija 'Prek brega do Purice', koju organizira Udruga rekreativaca 'ZačretSKI lauf'. Sudionici će se moći rekreirati, nakon čega slijedi obiteljski ručak - naglasio je Kučko. Tu je i prikazivanje prvog hrvatskog VR filma "Sakupljači kostiju" u Čarobnoj šumi, brojni koncerti, likovne radionie, sportska događanja, zabavni park… Najvažniji dio programa, "Prvi glas Zagorja", održat će se u petak, nakon čega slijedi koncert grupe Magazin, dok će festival zatvoriti Željko Bebek i Grupa Missters.

Sabina Pušec SVETI KRIŽ

Završilo je još jedno izdanje popularne manifestacije Ljetna pozornica grada Oroslavja

Oroslavje je ponovno bilo 'centar svijeta'. Spektakularna 'Ljetna pozornica' privukla na desetke tisuća posjetitelja

Vrhunac je bio nastup megapopularne Dubioze kolektiv, kojem je prethodio koncert Stele Rade, a koji je također bio pravi show, pogotovo kada joj se u jednom trenutku na pozornici pridružio oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić te s njom zasvirao i zapjevao

Oroslavje je proteklog tjedna ponovno bilo 'centar svijeta zabave' za čitavu sjevernu Hrvatsku, što je svojim dolaskom potvrdilo nekoliko desetaka tisuća ljudi, koliko ih je posjetilo taj mali zagorski grad proteklog tjedna. Naime, povodom Dana grada, od 13. do 17. kolovoza, održana je tradicionalna manifestacija 'Ljetna pozornica grada Oroslavja', koja je - kao i svake godine - ponudila mnoštvo raznolikog sadržaja za sve uzraste, ali koja i konstanto 'raste', ne samo po raznolikosti i količini sadržaja, već i po njegovoj kvaliteti i atraktivnosti. Brojni koncerti

Posebno se to odnosi na glazbeni sadržaj, u sklopu kojeg su održani koncerti velikih glazbenih zvijezda kao što su Dalmatino, Doris Dragović, Haris Džinovića, Stela Rade, Krankšvester i mnogi drugi popularni izvođači koji su do ranih jutarnjih sati zabavljali mnogobrojne posjetitelje na Oro trgu. Centralni događaj ipak se zbio u subotu, kad je megapopularni bosansko-hercegovački bend Dubioza kolektiv napravio pravi spektakl na dupkom ispunjenom trgu u Oroslavju. Njihovom nastupu prethodio je koncert Stele Rade, koji je također bio pravi show, pogotovo kada joj se u jednom trenutku na pozornici pridružio oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić. Najprije je zasvirao saksofon, a potom je sa Stelom izveo pjesmu

U sklopu bogatog glazbenog programa održani su koncerti

Dalmatina, Doris Dragović, Harisa Džinovića, Stele Rade, Krankšvestera, Dubioze kolektiv i mnogih drugih popularnih izvođača

'Lepe ti je Zagorje zelene' i zapjevao 'Zagorski cug'. Gradonačelnik je time simbolično još jednom istaknuo koliko je ponosan na manifestaciju koja okuplja najveće glazbene zvijezde i na desetke tisuća posjetitelja.

Mnoštvo događanja

No, osim glazbenog dijela, bilo je i brojnih drugih sadržaja. Za najmlađe je organiziran zabavni park u Parku Vraniczany. Za djecu je napravljena paintball arena, bungee trampolin, malonogometni tereni, napuhanci od čak 50 metara, biljar na otvorenom i ostali zabavni sadržaji. Nadalje, upriličena je i šahovska simultanka. Bilo tko je imao

7.000 eura na tomboli grada Oroslavja osvojila je Petra Kosmat iz Andraševca

Jakov Tuković OROSLAVJE

Haris Džinović

Grupa Dalmatino

Petra Kosmat iz Oroslavja osvojila glavnu nagradu na tomboli

priliku sjesti za ploču i odmjeriti snage protiv najboljeg kadeta – Kevina Kucelja, novog državnog doprvaka Hrvatske do 15 godina. Također, povodom Dana grada i blagdana Velike Gospe, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Krapinsko-zagorske županije, organizirala je tradicionalnu kotlovinijadu i turnir u belotu. Branitelji su se u prijateljskom druženju prisjetili zajedničkih uspomena iz Domovinskog rata. No, ponavljamo, to su samo neka od brojnih događanja koja smo posebno istaknuli.

Tombola grada Oroslavja Manifestacija je završila izvlačenjem nagrada na nadaleko poznatoj, ove godine po fondu nagrada daleko bogatijoj, tomboli grada Oroslavja. Ove godine dodijeljene su 122 nagrade, a prvu nagradu od 7.000 eura osvojila je Petra Kosmat iz Andraševca. Nakon što su izvučene sve 122 nagrade, okupljeno mnoštvo na oroslavskom trgu u nedjelju navečer zabavljalo se uz popularni zagorski glazbeni sastav 'Podvinčani', čime je i službeno završena spektakularna manifestacija koja je, posebno u smislu atraktivnosti glazbenih izvođača, u samo par godina od lokalne fešte uz Dan grada postala jedna od najvećih i najatraktivnijih pozornica u ovom dijelu Hrvatske.

Dubioza Kolektiv Ljetna pozornica

Doris Dragović

Stela Rade

Gradonačelnik Šimunić zapjevao i zasvirao sa Stelom

NAJPOZNATIJE SELO NA SVIJETU PROTEKLOG JE VIKENDA BILO U CENTRU ZBIVANJA

Manifestacija ispunjena glazbom, tradicijom i domaćim delicijama ponovno oduševila posjetitelje

Održano 8. izdanje festivala 'Eko, etno, fletno' u Kumrovcu: 'Čuvamo našu kulturnu baštinu na koju ne smijemo zaboraviti'

Tradicionalni festival spojio tradiciju, glazbu, ekološku svijest i bogatu ponudu proizvoda domaćih OPG-ova

Jakov Tuković KUMROVEC

Unajpoznatijem selu na svijetu je od 14. do 18. kolovoza održano osmo izdanje popularnog Eko, etno, fletno festivala, manifestacije koja u Kumrovcu tradicionalno okuplja posjetitelje iz cijelog Zagorja i šire. Festival spaja tradiciju, glazbu, ekološku svijest i bogatu ponudu proizvoda domaćih OPG-ova. Kumrovec vrijedi posjetiti

Načelnik Kumrovca, Robert Šplajt, istaknuo je da Eko, etno, fletno festival svake godine privlači sve više posjetitelja i promovira Kumrovec kao područje koje zaista vrijedi posjetiti. - Manifestacija svake godine sve više raste. Imamo sve bolje izvođače i ponudu, što su prepoznali ljudi iz cijelog zagorskog kraja. Čuvamo našu kulturnu baštinu i na nju nikada ne smijemo zaboraviti. Tu je i harmonika, izvorni instrument ovog dijela Europe - zaključio je načelnik. Posebno je istaknuo sve veći broj OPG-ova koji sudjeluju na festivalu, nudeći svoje domaće proizvode – od prehrambenih delicija do rukotvorina. Zahvalio je i svim lokalnim udrugama koje su svojim trudom doprinijele realizaciji festivala – Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kumrovec, Društvu "Naša djeca", Udruzi umirovljenika, Udruzi vinogradara "Grozd" i mnogim drugima.

Očuvanje tradicije i narodnih običaja

Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, pohvalila je festival i osvrnula se na važnost očuvanja tradicije. - Osmi Eko, etno, fletno festival u Kumrovcu, kao i svih proteklih godina, vrlo je raznovrstan. Jako je lijepo vidjeti puni šator i da se ljudi zabavljaju, ali i da čuvaju tradiciju i narod-

Šplajt: 'Imamo sve bolje izvođače i ponudu, što su prepoznali ljudi iz cijelog zagorskog kraja'

Održan je Dan domaćih proizvoda, na kojem su brojni lokalni OPG-ovi izložili i prodavali vlastite proizvode - od vina i rakija, sireva, meda i bučinog ulja, do rukotvorina, suvenira i prirodne kozmetike

ne običaje - napomenula je.

Ramona Mačefat Muranić, direktorica Turističke zajednice Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, naglasila je da manifestacija za svakoga nudi ponešto te svim posjetiteljima zaželjela dobru zabavu. - Festival je započeo još u četvrtak, a događanja traju pet vikenda zaredom. Kod nas ima za svakoga ponešto. Zabavite se, uživajte i dođite nam opet - poručila je.

U znaku održivog turizma

Predsjednik Županijske skupštine

Varaždinske županije, Krunoslav Lukačić, naglasio je širu važnost festivala. - Kumrovec kao najpoznatije selo na svijetu, uz rodnu kuću Josipa Broza i WRC koji se ovdje održao, nudi i ovu manifestaciju koja stavlja naglasak na održivi turizam. Moramo voditi brigu o prirodi, podržavati naše OPG-ove,

Vrhunac programa dogodio se u nedjelju, 17. kolovoza, uz obilježavanje Rokovske nedjelje i Dana kulturrne raznolikosti

obrtnike i udruge - istaknuo je Lukačić.

Tri dana festivala

Ovogodišnje izdanje festivala započelo je u četvrtak, 14. kolovoza, sta-

rim pučkim igrama ispred Društveno-kulturnog doma Razvor, u organizaciji Društva "Naša djeca" Kumrovec. Igre su oživjele duh prošlih vremena i razveselile i najmlađe i one starije. Istog dana održana je i glazbeno-poetska večer pod nazivom "Večeras ću vam pjesmom reći…", smještena na romantičnoj terasi Vile Kumrovec. Uživali smo u nastupima pjesnika i glazbenika: Dragutina Ulame mlađeg, Gordane Bartol, Branka Pratengrazera, Tončija Babiča i Rajka Fureša, uz glazbenu pratnju Igora Siročića i Marka Poslončeca. Subota, 16. kolovoza, bila je u znaku harmonike –instrumenta koji snažno obilježava zagorsku glazbenu tradiciju. Na pozornici ispred Centra za posjetitelje nastupili su Vanessa Jakac, Siniša Biško & band te popularni Polkaholiki, koji su svojim energičnim nastupom oduševili publiku. Tog je

dana održan i Dan domaćih proizvoda, na kojem su brojni lokalni OPG-ovi izložili i prodavali vlastite proizvode – od vina i rakija, sireva, meda i bučinog ulja, do rukotvorina, suvenira i prirodne kozmetike. Vrhunac programa dogodio se u nedjelju, 17. kolovoza, uz obilježavanje Rokovske nedjelje i Dana kulturrne raznolikosti. U parku ispred Centra za posjetitelje nastupili su Tamburaški sastav Ekipa, Linolada band te Filip Pecovski & band, pružajući posjetiteljima dan ispunjen pjesmom, plesom i zajedništvom. Sinergija lokalne zajednice Eko, etno, fletno festival u Kumrovcu još jednom je pokazao da sinergija lokalne zajednice, tradicije, glazbe i održivog pristupa turizmu može stvoriti manifestaciju koja raste iz godine u godinu i privlači sve veći broj posjetitelja.

Robert Šplajt

Jasna Petek

Ramona Mačefat Muranić

Krunoslav Lukačić

Najstariji Zlatarščanin, Cane Kirioski,

rođen je 15. kolovoza 1925. godine

Cane proslavio svoj 100. rođendan

Stigli su mu mnogi čestitari, a nije izostala ni torta, ni pjesma

ZLATAR - U Hrvatskoj, prema zadnjim službenim podacima, živi nešto više od 130 stogodišnjaka, a tom klubu pridružio se i Cane Kirioski, koji je proteklog tjedna proslavio svoj 100. rođendan, u Domu za starije osobe Orhideja Vita u Zlataru, gdje živi zadnjih devet godina. U Zagorje je došao 1957. godine, a brojni mještani zlatarskog kraja sjećaju se Caneta s njegovog radnog mjesta, u nekadašnjem Sekretarijatu na narodnu obranu u Zlatar Bistrici. Rođeni Makedonac od prvog dana se, kako kaže, tu osjećao kao doma, svi su ga prihvatili kao svojeg, nikada se nije osjećao strancem. Sa svojom, sada pokojnom suprugom, uvijek je nastojao drugima biti na usluzi i pomoći gdje je mogao, a takvim ga opisuju svi koji ga znaju. "Cane je duša našeg doma", kaže voditeljica ustanove Nikolina Borovčak Habajec. "Danas slavimo 100 godina života, 100 godina borbi, 100 godina lijepih sjećanja našeg Caneta. Naš slavljenik svima je primjer snage, upornosti i duha koji ne stari, što nam i svaki dan pokazuje svojim znanjem, svojim vještinama, dobrim pamćenjem i što je najvažnije svojim jako dobrim zdravljem. Bavi se alternativnom medicinom, svaki dan slika, izrađuje nam čestitke za rođendane, Božić, Uskrs, i to nas jako veseli. Dragi Cane želimo vam puno zdravlja, mira i još mnogo, mnogo godina", rekla je voditeljica Doma. Lijepe želje

Ujedno je zahvalila svim zaposlenicama na pripremama za ovu posebnu prigodu i uzvanicima koji su se odazvali pozivu na proslavu rođendana. A među njima su bili članovi zlatarske Udruge umirovljenika, čiji je Cane počasni član, dopredsjednik Dragutin Krajnik, tajnica Ana Vidović i Marija Štahan. Donijeli su mu veliku, slavljeničku tortu i prenijeli čestitke

Cane: "Kako se osjećam?

Psihofizički sam dobro, a sretan sam i zadovoljan jer vidim da su i ljudi oko mene tako veseli. U domu mi ništa ne fali, sve imam, a još uvijek mogu sve raditi sam, osim namjestiti krevet"

Cane: "Uvijek treba pobijediti sebe, kad je teško, pobijedi sebe. Nemojte ništa ciljano raditi, što je ciljano je pokvareno. Nemojte se zamerati, i odraslim i mladima, nemojte se zamerati. Ne znate sutra što vas čeka. Budite tolerantni, uvažavajte čovjeka, budite drugima ljudi"

predsjednika udruge Željka Slunjskog. S poklon košarom čestitarima se pridružio i načelnik Općine Zlatar Bistrica, Dražen Mikulec. "Veći dio svojeg životnog i radnog vijeka Cane je prošao u našoj općini i hvala mu na tome. Najviše ljudi ga se prisjeća iz njegovog radnog vremena na vojnom odsjeku i puno je dobrih sjećanja. Pomagao je mještanima svojim širokim životnim znanjem, primjerice, ja sam učio rezati voćke od susjeda, a on meni veli to me je Cane naučio. Dragi Cane, želim vam sretan rođendan, držite se dobro, pravi ste gospodin, nastavite i vidimo se na proslavi stopetog!", rekao je

Mikulec. Čestitari

U prijepodnevnim satima slavljenika su posjetili i zaposlenici Grada Zlatara te mu uručili posebnu čestitku – zahvalnicu gradonačelnice Jasenke Auguštan Pentek. Predsjednica KPD-a Zlatarjeve, Biserka Sviben slavljeniku je prenijela čestitke i poklon župana KZŽ Željka Kolara i njegove zamjenice Jasne Petek. Nakon puhanja svjećica na torti, a za počastiti bilo je još torti, kolača i slanih zalogaja za sve stanare doma, proslava je nastavljena glazbom. Pjevale su članice ŽVS Dora, svirali Luka Posarić i Josip Bingula, a uz poznate zagorske popevke slavljenik je i malo zaplesao.

Vitalan i sretan

Na svoj poseban dan ovaj još uvijek vitalni stogodišnjak nije krio radost. "Kako se osjećam? Psiho-

Borovčak Habajec: "Naš slavljenik svima je primjer snage, upornosti i duha koji ne stari, što nam i svaki dan pokazuje svojim znanjem, svojim vještinama, dobrim pamćenjem i što je najvažnije svojim jako dobrim zdravljem"

fizički sam dobro, a sretan sam i zadovoljan jer vidim da su i ljudi oko mene tako veseli. U domu mi ništa ne fali, sve imam, a još uvijek mogu sve raditi sam, osim namjestiti krevet", kaže Cane, koji ima i jedan zanimljiv običaj. Kad mu u prolazu netko poželi dobar dan, Cane daruje bombon. "Ne treba čovjeku puno da bude sretan, meni "dobar dan" tebi bombon, jer si me tim pozdravom razveselio", objasnio je svoj mali ritual. Za kraj pitali smo ga, ne za recept kako doživjeti stotu, nego, da s obzirom na životno iskustvo, podijeli poruku ljudima u zajednici. "Kao prvo, uvijek treba pobijediti sebe, kad je teško, pobijedi sebe. Nemojte ništa ciljano raditi, što je ciljano je pokvareno. Nemojte se zamerati, i odraslim i mladima, nemojte se zamerati. Ne znate sutra što vas čeka. Budite tolerantni, uvažavajte čovjeka, budite drugima ljudi, ljudska vrednost je jako puno". (zl)

Susret branitelja liječenih od PTSP-a

OROSLAVJE - U nedjelju, 17. kolovoza 2025. godine, u Oroslavju je održano tradicionalno druženje branitelja i članova njihovih obitelji u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Krapinsko-zagorske županije. Povodom Dana Grada Oroslavja i blagdana Velike Gospe, a ove godine i kao dio obilježavanja 30. godišnjice vojno-redarstvene operacije "Oluja", u Oroslavju su se okupili članovi domaćinske udruge, ali i brojnih drugih braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagorske te Zagrebačke, Varaždinske,

Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke županije. Koliko je važno druženje braniteljica i branitelja, ali i članova njihovih obitelji, ne treba posebno napominjati, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek, jer upravo su ovakvi susreti prilika za evociranje uspomena. "Bilo lijepih, bilo onih manje lijepih, podsjećanje na zajedničke uspomene iz Domovinskog rata važno je za proživljavanje trauma i dijeljenje iskustava, a posebice kroz druženje uz međusobnu podršku. Krapinsko-zagorska županija istinska je prijateljica branitelja zbog čega podržavamo sve akcije,

aktivnosti i susrete koje organiziraju. Duboko smo svjesni njihovog doprinosa današnjoj demokratskoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj", poručila je zamjenica Petek. Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić istaknuo je zadovoljstvo organiziranjem ovog druženja upravo na području Oroslavja. "Moram pohvaliti vodstvo Udruge za organizaciju ovog tradicionalnog događaja. Svake godine ovdje se okuplja sve više sudionika zbog čega ćemo morati ili proširiti ovaj Društveni dom ili preseliti druženje na drugu lokaciju", rekao je gradonačelnik Šimunić. Predsjednik Udruge hr-

vatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećanja Krapinsko-zagorske županije

Darko Mirt okupljenim je predstavnicima braniteljskih udruga,

ali i ostalih okupljenih udruga, poželio dobrodošlicu i podsjetio kako je naglasak na zajedničko druženje, a ne natjecateljski dio turnira u belotu i pripremanju kotlovine. (zl)

Gljivarska fešta uz pjesmu u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turističke zajednice Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' nastavljena je u nedjelju. Na Trgu pape Ivana Pavla II na rasporedu je bila "Izložba, jestivih, otrovnih i ljekovitih gljiva koje rastu u našim krajevima" Udruge gljivara ''Zagorski vrganj'' Zabok. Događaj je svojim nastupom uveličao i Zbor ''Udruge

amatera zborskih pjevača Kupljenovo''. Gljivari su pripremili Gljivarski kotlić, a kroz cijelo vrijeme trajanja programa, bila je postavljena i prigodna izložba gljiva, uz stručno predavanje predsjednika Udruge Ivana Besednika, koji je ujedno i službeni determinator Hrvatskog mikološkog – gljivarskog saveza. Velika manifestacija Turističke zajednice Općine Mari-

ja Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' nastavlja se u petak 22. kolovoza. Novi rock spektakl u Hudekovoj Bašči Sina memoriam 3 – svirka za Sinu, u čast Siniše Jermola, održat će se u petak od 21 sat. Nastupaju domaća rock atrakcija Giberry Sons, legendarni usnoharmonikaš Krešo Oremuš i zagorske rock legende – Zadruga. Dan kasnije planirana je Retro plesna

večer uz Dinu Antonića, u organizaciji Udruge umirovljenika Marija Bistrica. Početak je u 20 sati na središnjem bistričkom trgu. U nedjelju 24. kolovoza na rasporedu je pak još jedno Vozočašće konjskih zaprega u Mariju Bistricu. U mjesecu rujnu u planu su još četiri događanja. Od 4. do 7. rujna Bistrički teatar ''Vende tam'' organizira prvu ''Bistričku kazališ-

nu jesen Vende tam'', u nedjelju 7. rujna na rasporedu je Biciklijada "Selnica – Gusakovec", u subotu 20. rujna na parkiralište na obilaznici Treći zagorski street style show, a posljednji događaj ovogodišnje manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'' je još jedan Trail za dušu i tijele Mirko Fulir, koji će se održati u nedjelju 21. rujna. (Elvis Lacković)

Netko je pod nemilosrdnim suncem poželio: "Naručila bih, molim te Bože, 2 oblaka!", dok je drugi zaključio: "Nikad nisam h dol išel tulike h brijeg!" Spust od preko 1.800 m visinske razlike bio je pravi test izdržljivosti

Dvanaest planinara iz HPD Belecgrad i susjednih društava upisalo je novo, veliko poglavlje u svoju planinarsku knjigu

Dvanaest Zagoraca na 'krovu' Slovenije: "Nikad nisam h dol išel tulike h brijeg!"

Elvis Lacković

Dvanaest planinara iz HPD Belecgrad i susjednih društava upisalo je novo, veliko poglavlje u svoju planinarsku knjigu – osvojen je Triglav (2.864 m), najviši vrh Slovenije i Julijskih Alpa! Avantura je započela u subotu 9. kolovoza iz Rudnog polja na Pokljuki (1.347 m), omiljenog polazišta za planinarske ture u Julijskim Alpama i uspon na Triglav. Ekipa se, preko Vodnikovog doma, uspela do planinarskog doma Planika pod Triglavom (2.401 m), gdje su prenoćili i uživali u zalasku sunca, pu-

Avantura je započela u subotu 9. kolovoza iz Rudnog polja na Pokljuki (1.347 m), omiljenog polazišta za planinarske ture u Julijskim Alpama i uspon na Triglav

nom mjesecu i zvjezdanom nebu – prizorima zbog kojih se zaboravi na umor.

Impozantan pogled

Nedjeljno jutro počelo je radno –za neke već u 4:30 h, kako bi se dobro pripremili za uspon na Triglav. Da bi izbjegli jako sunce na stijeni, već u 5:45 h krenuli su prema svom cilju, preko Malog Triglava. Uspon je bio koncentriran, prožet planinarskim duhom i ponosom, a prizori na vrhu ostavljaju bez daha –oni koje ni najljepše fotografije ne mogu u potpunosti dočarati. S impozantnog Triglava pogled seže daleko: od Jadranskog mora, preko Dolomita i Visokih Tura, do Karavanki,

Nedjeljno jutro počelo je radno - za neke već u 4:30 h, kako bi se dobro pripremili za uspon na Triglav. Da bi izbjegli jako sunce na stijeni, već u 5:45 h krenuli su prema svom cilju, preko Malog Triglava

Kamniško-Savinjskih Alpa, Pohorja i gotovo cijele Slovenije, pa sve do najviših vrhova Julijskih Alpa. Trenutak za pamćenje

Na vrhu ih je dočekao i trenutak za pamćenje – posebno za njih devet kojima je ovo bio prvi uspon na Triglav, obilježen tradicionalnim planinarskim običajem: udaranjem planinarskim užetom po 'guzi'. Bilo je tu i smijeha i pošalica – netko je pod nemilosrdnim suncem poželio: "Naručila bih, molim te Bože, 2 oblaka!", dok je drugi zaključio: "Nikad nisam h dol išel tulike h brijeg!"

Spust od preko 1.800 m visinske razlike bio je pravi test izdržljivosti. Nakon više od deset sati hoda, praćenog neumornim suncem, osmijeh i zadovoljstvo nisu silazili s lica, a ponos je ispunio njihova srca. Puni dojmova, fotografija i uspomena koje će se još dugo prepričavati, belečki su planinari zahvalili Planini koja ih je čuvala i darovala dva dana savršenog vremena, unatoč surovim zrakama sunca: "Planina nije mogla biti bolja prema nama." – zaključili su.

Na vrhu ih je dočekao i trenutak za pamćenje - posebno za njih devet kojima je ovo bio prvi uspon na Triglav, obilježen tradicionalnim planinarskim običajem: udaranjem planinarskim užetom po 'guzi'

Božica i Ivan Goluban proslavili 60 godina braka

ZABOK - U krugu obitelji 60. godišnjicu braka, dijamantni pir, proslavili su Božena i Ivan Goluban iz Zaboka. Ljubav Božene i Ivana brakom je okrunjena 10. srpnja 1965. godine, a ponosni su roditelji dviju kćeri te baka i djed četvero unučadi. Gosti su uživali uz prigodnu slavljeničku tortu i dobro raspoloženje, a slavljenike je posebno oduševio crtež njih dvoje ispred kleti. (zl)

Fantastičan Sajmeni dan u Tuhlju

TUHELJ - Unatoč pravoj ljetnoj vrućini, Sajmeni dan u Tuhlju okupio je nevjerojatan broj sudionika, izlagača, konjanika i posjetitelja –svi s osmijehom i dobrom voljom! Prostor je bio prekrasno uređen, a više od 35 konjanika ponosno je jahalo kroz manifestaciju, stvarajući prizore za pamćenje. Stručni žiri imao je pune ruke posla – i to doslovno! U natjecanju za najbo-

lju orehnjaču kušalo se 12 slasnih primjeraka, a titulu najbolje ponijela je Blanka Auguštan iz Udruge žena Zlatar, koje su se ove godine po prvi put uključile – i odmah briljirale! U kulinarskom okršaju kuhanja gulaša sudjelovalo je čak 17 ekipa, a pobjednici su: Općinsko vijeće Tuhelj, Dječji vrtić Potočić Tuheljski i Občina Dolenjske Toplice. (zl)

Beerfest Radoboj još jednom oduševio

RADOBOJ - U petak i subotu, 8. i 9. kolovoza, Radoboj je bio domaćin 'Beerfesta' koji je oba dana privukao posjetitelje željne dobre zabave, ukusne hrane i vrhunskih pića. U ponudi su bila craft piva poput Houblon Šlagera, Lager Boya i drugih, a za ljubitelje jačih okusa pobrinula se Destilerija Švigir sa svojom bogatom paletom rakija. Glazbenu atmosferu prvog dana stvorila je grupa Trio Zagorje, dok je dru-

gi dan binu preuzela grupa Dan po dan, uz koje se plesalo i pjevalo do kasno u noć. Uz glazbu i bogatu gastro ponudu – od street food specijaliteta do slatkiša i kokica – zabavljali su se i najmlađi posjetitelji, kojima je bio postavljen tijekom dva dana veliki napuhanac za bezbrižnu igru. Beerfest Radoboj još jednom je potvrdio da je omiljeno mjesto susreta, druženja i dobre zabave za sve generacije. (zl)

Andriana Huzak rodila svoje osmo dijete

ZABOK - Zamjenica župana Krapinsko – zagorske županije, Jasna Petek obišla je i uputila čestitku Andriani Huzak koja je 11. kolovoza 2025. godine, u rodilištu Opće bol-

nice Zabok, po osmi put postala majka. Zamjenica Petek ovom je prilikom rodilji uručila poklon paket Ljekarni Krapinsko-zagorske županije koji sadrži sve što je potrebno

za njegu djeteta u prvih nekoliko mjeseci. Također, obitelj Huzak ostvarila je pravo na jednokratnu novčanu pomoć Krapinsko-zagorske županije. (zl)

Maja Šuput u Mariji Bistrici dokazala da je ''kraljica zabave''

MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turističke zajednice Općine Marija Bistrica "Ljeto u Mariji Bistrici" prve subote kolovoza ponudila je još jedno tradicionalno događanje. Ususret Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, tri dana uoči praznika na rasporedu je bio veliki koncert Maje Šuput. Uz nju svirali su i odlični 'Kumovi', a sa ponudom vina predstavila se Udruga vinara i podrumara Vinski vrh. Maja Šuput je uistinu dokazala da je kraljica zabave i pun bistrički trg u visokom je plesnom ritmu održala stotinjak minuta, često koketirajući sa publikom, a oni najhrabriji popeli su se i na pozornicu. Posebno se istaknuo Marko iz Marije Bistrice koji je sa sobom donio poseban transparent na kojem je pisalo: "Majo, može li ta jedna noć?", aludirajući na jedan Majin hit. Maja ga je pozvala na binu, a po kratkom razgovoru, u kojem je Marko opisao da traži curu, ispunila mu je glazbenu želju. Na bini s Majom su plesali i Boris iz Marije Bistrice i Hrvoje iz Zaboka. Odličnu zabavu prije i poslije nastupa Maje Šuput i njenog banda, ponudili su i uvijek odlični 'Kumovi'. (Elvis Lacković)

Zagorski 'Plavi akvarel'

DONJA STUBICA - Izvedbom pjesme 'Plavi akvarel' perspektivni zagorski glazbenici Dino Miklaužić i Antonio Hranić predstavit će se na ovogodišnjem Festivalu dalmatinske šansone u Šibeniku. Na Festivalu koji će se održati 23. kolovoza svojim će im se vokalom pridružiti i pobjednica RTL-ovog showa Superstar Karla Miklaužić. Autor stihova pjesme Nikola Kristić otkrio je kako će za pjesmu 'Plavi akvarel' biti snimljen spot. - Svi koji smo stvarali ovu pjesmu jako smo uzbuđeni i zanimaju nas reakcije publike - poručio je Kristić i osvrnuo se na ovogodišnji Festival kajkavskih popevki. - Dino je krenuo s pjesmom

'Bajka na dlanu' prošle godine i malo tko je nije čuo, a ove godine napravili smo ljubavnu pjesmu za Dinu koja se zove 'Diši, Diši'. Napravili smo još jednu pjesmu za Karlu Miklaužić, prigodnu za nju, pjesma se zove 'Falačec sveta – Hum je moj dom'rekao je Kristić. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je ponos što se kroz pjesmu predstavlja i Krapinsko-zagorska županija. - Ovo je tek početak vrlo uspješnih umjetničkih karijera u kojima ćemo i mi sudjelovati te ih podupirati, kao i dosad. Imati talentirane ljude u svojoj sredini nosi odgovornost jer treba ih prepoznati i pomoći im rasti jer to na kraju doprinosi prepoznatljivosti

i jačanju našeg kulturnog identiteta - poručila je zamjenica Petek i osvrnula se na samu pjesmu. - Na prvo mi se slušanje jako svidjela. Romantična je, ima predivne stihove i glazbu, a to nije iznenađujuće s obzirom na to da iza nje stoje naši vrhunski autori, Nikola Kristić i Toni Eterović - istaknula je zamjenica Petek i dodala kako je cijela priča spoj iskustva, znanja, mladosti i iznimnog talenta. Pobjednik showa Zvjezdice i viceprvak Superstara Dino Miklaužić izrazio je zahvalnost svima koji ga iznova motiviraju i daju mu snagu, a Antonio Hranić istaknuo je zadovoljstvo zbog izlaska iz zone komfora. (zl)

BEDEKOVČINA - U petak, 1. kolovoza 2025., Bedekovčina je ponovno postala središte glazbenih uzbuđenja zahvaljujući Bedex Jam-u, događaju organiziranog od strane Bedekovčanske udruge mladih, koji je na pozornicu kraj jezera doveo presjek domaće alternativne i rock scene. Uz osvježavajuće piće sa šanka Ballboa bara, posjetitelji su uživali u nastupima raznolikih izvođača, od lokalnih nada do iskusnih glazbenih veterana.

Otvaranje

Večer su otvorili Luči Brieg, mladi dvojac iz Marije Bistrice koji je prvi put u ovoj kombinaciji stao na pozornicu. Iako bez puno proba, svojim dobrim glasovima, glazbenom nadarenošću i zaraznim entuzijazmom osvojili su simpatije prisutnih. Nakon njih je nastupio Grof Rifula, energični zagrebački trojac ne-zagrebačkog porijekla koji je svojim domišljatim tekstovima i ritmičnim rock rifovima dodatno zagrijao atmosferu uz obalu jezera.

Pljusak i Ostatak Iznenadni ljetni pljusak nakratko je prekinuo nastup ovog benda, no nije uspio prekinuti dobru energiju, umjesto da se raziđu, posjetitelji su ostali, a nakon kiše sviralo se još glasnije, srčanije i s još više zajedničke energije. Treći su na pozornicu stupili Škola, bend osnovan krajem 2024., koji se predstavio autentičnim alternativnim rock zvukom i dinamičnim izved-

Glazbena uzbuđenja na Bedex Jamu

Vrhunac večeri bio je nastup benda Ostatak i Milko, predvođen Milkom Kišom - pjesnikom, kantautorom i bivšim klavijaturistom Hladnog Piva

bama inspiriranim legendama poput Nirvane, Pixiesa i Radioheada. Njihov "nastavni plan i program" dočekan je s glasnim odobravanjem publike. Vrhunac večeri bio je nastup benda Ostatak i Milko, predvođen Milkom Kišom – pjesnikom, kantautorom i bivšim klavijaturistom Hladnog Piva. Sa svojim bendom donio je autorske pjesme i poneke prigodne obrade u stilu rocka, bluesa, šansone i cabareta, prožete poetskim tekstovima iz života. Publika je s oduševljenjem prihvatila svaku notu i stih, a energija s po-

zornice bila je zarazna. Najavljena 'jesen' Za besprijekoran zvuk i tehničku realizaciju večeri zaslužna je ekipa iz STUB-KLUB produkcije sa Zvonimirom Babićem čija je profesionalnost u ulozi ton majstora bila ključna za cjelokupni glazbeni doživljaj. Njegov doprinos nije bio samo tehničke prirode, kao svestrani animator i pomagač, značajno je pridonio uspjehu i pozitivnoj atmosferi cijelog događaja. Bedex Jam 2025. još je jednom dokazao da domaća glaz-

bena scena živi punim plućima i da male pozornice kriju velike priče. Oduševljena publika već s nestrpljenjem iščekuje novo izdanje ovog

događaja uz jezero koje će se održati sredinom rujna u sklopu sportskog i glazbenog festivala "Skok u jesen". (zl)

KUMBJAZZ u Mariji Bistrici: Lijepa

završnica jednog lijepog

MARIJA BISTRICA – U prepunoj Hudekovoj bašči 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti održan je zadnji koncert ovogodišnjeg jazz festivala udruge Stav u Mariji Bistrici. Pred izuzetno raspoloženom publikom nastupio je izvrsni JM Jazz World Orchestra.

'Svjetski orkestar'

JM Jazz World Orchestra vodeći je svjetski međunarodni jazz orkestar mladih, sastavljen od oko 20 mladih profesionalaca iz više od 15 različitih zemalja, odabranih putem globalne godišnje audicije. Orkestar je u umjetničkom vodstvu Luisa Bonille, amerikanca kostarikanskog podrijetla, poznatog jazz trombonista, skladatelja, aranžera i glazbenog pedagoga. U Mariji Bistrici svoje virtuozne izvedbe pokazali su: trombonisti Joseph Giordano (SAD), Connor Gentry (New Zealand), Bruno Nicola Tzinas (SAD), Will Morley (Australia), na rogu Bram Vanoverberghe (Belgija), trubači Alex Hong (SAD), Žan Cesar (Slovenija), Àlex Fernández Ponce (Španjolska), Juan Ma-

"JM Jazz World Orchestra vodeći je svjetski međunarodni jazz orkestar mladih, sastavljen od oko 20 mladih profesionalaca iz više od 15 različitih zemalja, odabranih putem globalne godišnje audicije"

nuel Lagunes Vásquez (Meksiko), na klaviru Martin Lajtman (Hrvatska), na basu Hüseyin Eren Kutlu (Turska), na gitari Hanif Abdurrahman Aziz (Indonezija), na udaralj-

kama William Harry Garcia Rodriguez (Portoriko), saksofonisti Adam Zilberman (SAD), Anna Illiushyna (Ukrajina), Benjy Sandler (UK), Daniel Cohen (Kanada), Mi-

festivala

kis Protopapadakis (Luxemburg) te vokali Angelina Kolobukhova (Bjelorusija), Elisabeth Kornhuber (Austrija/Njemačka). Gostovanja na prestižnim mjestima Orkestar surađuje s nekim od najboljih dirigenata i solista na planeti, godišnje gostuje na turnejama i nastupa na prestižnim mjestima i jazz festivalima diljem Europe i svijeta. Samo ove godine je, osim na KUMBJAZZ festivalu u Mariji Bistrici nastupio na brojnim jazz

festivalima i turističkim manifestacijama: u Grožnjanu (Festival Jazz is Back), Zadru (Večeri na Donatu), Dubrovniku (Dubrovačke ljetne igre), Tuzli (Akustikum), Trstu (festival More than Jazz) a turneja se nastavlja u Njemačkom Young Euro Classic festivalu u Berlinu. U Hudekovoj bašči JM Jazz World Orchestra orkestar izveo je djela Matt Dennisa & Earl Brenta, Neal Finna, Brooks Bowmana, Sherisse Rogersa, Luis Bonilla i drugih poznatih jazz skladatelja. (Elvis Lacković)

OSTATAK I MIRKO - Bedex Jam

Još jedno veliko priznanje za Mješoviti pjevački zbor Kulturno-umjetničkog društva Konjščina

Dva srebra za zbor "Vitez" iz

Konjščine na međunarodnom festivalu u Bratislavi

Zbor se natjecao u dvije kategorije – folklor a capella i mješoviti zborovi a capella, te osvojio dvije srebrne medalje, čime je još jednom potvrdio svoju visoku umjetničku razinu

BRATISLAVA - Mješoviti pjevački zbor "Vitez" Kulturno-umjetničkog društva Konjščina, kao jedini predstavnik iz Hrvatske, sudjelovao je na prestižnom Međunarodnom glazbenom natjecanjufestivalu Bratislava Cantat, koje se tijekom cijele godine održava u glavnom gradu Slovačke i okuplja zborove i orkestre iz cijelog svijeta. Zbor se natjecao u dvije kategorije – folklor a capella i mješoviti zborovi a capella, te osvojio dvije srebrne medalje, čime je još jednom potvrdio svoju visoku umjetničku razinu.

Tri dodatna koncerta

Umjetnička voditeljica zbora, Irena Kušec Kovinčić, istaknula je raznolikost i promišljenost repertoara.– Uvrstili smo jednu međimursku i jednu zagorsku skladbu, ali i škotsku tradicionalnu te skladbu slovenskog skladatelja kako bismo pokazali i poznavanje međunarodnog folklora. Osim natjecateljskih nastupa, održali smo i tri koncerta na kojima smo, bez pretjerivanja, oduševili publiku i brojne turiste. Bili smo prava atrakcija. Žiri je bio međunarodni – predsjednik iz SADa, a članovi iz Italije, Latvije i Slovačke – tako da to naše srebro ima svoju težinu – naglasila je Kušec Kovinčić. Put u Bratislavu bio je logistički zahtjevan – u delegaciji je bilo četrdesetak osoba, uključujući i pijanisticu Ivu Povijač. – Probe je bilo teško organizirati jer smo amaterski zbor, a članovi dolaze iz različitih dijelova Za-

Kušec Kovinčić: "Uvrstili smo jednu međimursku i jednu zagorsku skladbu, ali i škotsku tradicionalnu te skladbu slovenskog skladatelja kako bismo pokazali i poznavanje međunarodnog folklora"

Kušec Kovinčić: "Bili smo prava atrakcija. Žiri je bio međunarodni - predsjednik iz SAD-a, a članovi iz Italije, Latvije i Slovačke - tako da to naše srebro ima svoju težinu"

gorja, ne samo iz Konjščine. Ipak, pripreme su bile temeljite. Izvodili smo repertoar s kojim smo pobijedili na Županijskoj smotri zborova i koji ćemo u listopadu predstaviti i na Državnoj smotri u Ivancu – dodala je Kušec Kovinčić, zahvalivši svima koji su pomogli ostvarenje ovog zahtjevnog, ali izuzetno uspješnog projekta.

Podrška Općine

Posebnu zahvalu uputila je Općini Konjščina, načelnici Aniti Curiš Krok te Krapinsko-zagorskoj županiji na financijskoj podršci. Načelnica Anita Curiš Krok izrazila je veliko zadovoljstvo postignućem zbora te zahvalnost svim članovi-

ma na promociji općine i zagorskog kulturnog identitea. – Ponosna sam na naš Mješoviti pjevački zbor "Vitez" koji nas je dostojno predstavio na međunarodnoj sceni, kao jedini predstavnik Hrvatske na festivalu u Bratislavi. Njihov uspjeh nije samo glazbeni već je i snažna poruka o vrijednosti amaterskog kulturnog stvaralaštva, predanosti i zajedništvu koje njegujemo u našoj općini. Čestitam od srca svim članovima i kao Općina, i dalje ćemo s ponosom podržavati ovakve inicijative, jer one oplemenjuju našu zajednicu i čine nas vidljivima i prepoznatljivima i izvan granica Hrvatske - kazala je načelnica. (zl)

Zbor Vitez

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Iako je šljivovica najpoznatija vrsta rakije u našim krajevima, rakija se često proizvodi i od drugih vrsta voća kao što su kruške, jabuke, breskve, marelice ili pak dunje. U biti, rakija se može proizvoditi od svih voćnih vrsta koje sadrže šećer iz kojeg tijekom alkoholne fermentacije nastaje alkohol. Rakija se često proizvodi i od bobičastog voća (maline, kupine, ribizl itd.). Voće za proizvodnju rakije bere se u punoj fiziološkoj zrelosti jer u tom stadiju u voće sadrži maksimalnu količinu šećera i najizrazitiju sortnu aromu koja je važna za svaku voćnu rakiju. Za proizvodnju voćnih rakija uglavnom se koristi voće koje nije prikladno za duže čuvanje i skladištenje, koje je često oštećeno i manje kvalitetno. Jako trulo i pljesnivo voće znatno smanju kvalitetu u rakiji jer dolazi do prelaska stranih mirisa u rakiju za vrijeme destilacije. Osim toga takvo voće sadrži i manji postotak šećera što utječe na lošiju kvalitetu u pogledu mirisa i okusa. Prezrelo voće brzo gubi aromatske komponente. Izuzetak od ovog općeg pravila čine šljive i kruške viljamovke čiji prezreli plodovi sadrže više aromatskih tvari i daju kvalitetniju rakiju. Najznačajniji parametri kvalitete voća su sadržaj šećera, proteina, vitamina, kiselina (limunska, jabučna, vinska, oktena), organskih tvari i minerala. Ovi sastojci daju rakijama karakterističan okus, miris i boju. Proces alkoholne fermentacije teško se odvija ako u voću nema dovoljno dušika i fosfora jer su oni neophodni kvascima za rast i razmnožavanje. Otpalo voće je potrebno što prije pokupiti zbog prljanja i oštećivanja od strane nametnika. Nije dobro da sve voće za rakiju bude pokupljeno sa poda jer se branjem dobije kvalitetnija sirovina za preradu. U kominu (masulj) poželjno je dodati i dio bolje klase plodova jer samo kvalitetna sirovina omogućuje dobivanje kvalitetne voćne rakije. Voće je poželjno na po-

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Berba voća za proizvodnju rakije

četku prerade oprati jakim mlazom vode. Pranjem se sa voća uklanjaju mehaničke nečistoće i smanjuje se broj mikroorganizama na površini plodova. Mehaničke nečistoće mogu dati strani miris rakije, a bakterije i divlji kvasci mogu ometati vrenje voćnog masulja ili čak izazvati njegovo kvarenje. Usitnjavanje voća prije fermentacije je obavezno. Usitnjeno voće lakše otpušta arome i šećer pa masulj brže fermentira uz veći randman alkohola. Voće se može usitniti sa muljačama sa valjcima, mlinovima ili ručno. Natrulo i mekano voće ne treba muljati, jer se ono potpuno izgnječi pod vlastitom težinom prilikom stavljanja u posudu za vrenje. Pri usitnjavanju koštičavog voća poželjno

je ukloniti košticu. Nakon usitnjavanja voća i punjenja u posude za vrenje poželjno je dodati kulturu u selekcioniranog kvasca da bi se spriječio razvoj divljih kvasaca koji su prirodno prisutni u voću. Uloga kvasaca u procesu vrenja je da pretvori sav šećer u masu u alkoholol, sa što manje sporednih proizvoda, kao i da sudjeluju i pomognu pri stvaranju potrebnih aroma i ostalih spojeva koji i daju poželjan okus i miris destilata. Optimalna temperatura za aktivnost kvasca i provođenje alkoholnog vrenja je 15-22 °C. Temperatura ispod 15 °C može prekinuti alkoholnu fermentaciju. Voćne rakije bi trebale imati minimalnu jakost od 3 8 vol. % alkohola, ali su najčešće jedan sa 40 do 42 vol.%.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Važnost divljih oprašivača

Oprašivači su raznolika skupina životinja koje uključuju kukce, ali i šišmiše, glodavce, oposume, lemure, guštere, ptice i čak neke morske beskralježnjake. Ipak, u globalnim razmjerima, kukci su najvažniji oprašivači. U našem podneblju posebno ističemo dvije skupine – pčele i muhe lebdjelice – dok i druge skupine, poput leptira, kornjaša i različitih vrsta muha, također doprinose ovom ključnom procesu.

Najpoznatiji oprašivač je medonosna pčela, koja je najrasprostranjenija i najčešće korištena vrsta u pčelarstvu. Iako ima važnu gospodarsku ulogu i značajno doprinosi oprašivanju usjeva, važno je razumjeti da predstavlja tek mali dio velike raznolikosti divljih oprašivača. U Hrvatskoj je zabilježeno najmanje 720 vrsta divljih pčela, dok ih u Europi ima preko 2000. Do sada je u svijetu opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica, a procjenjuje se da više od 22 000 vrsta kukaca sudjeluje u oprašivanju. Ova biološka raznolikost znači i veliku ekološku raznovrsnost – različite vrste oprašivača razlikuju se po veličini, izgledu, dlakavosti, aktivne su u različito doba dana ili godine. Upravo zbog te raznolikosti, njihove ekološke usluge su nezamjenjive – i u prirodnim i u poljoprivrednim ekosustavima. Iako je važnost oprašivača poznata već dugo, u posljednje vrijeme sve se više ističe zbog alarmantnog smanjenja njihove brojnosti i raznolikosti u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da su glavni uzroci ovog trenda posljedice ljudskih aktivnosti – intenzivna poljoprivreda, prekomjerna uporaba pesticida, uništavanje prirodnih staništa, klimatske promjene, širenje bolesti i utjecaj invazivnih vrsta. Nestanak oprašivača mogao bi imati ozbiljne posljedice za sigurnost hrane, stabilnost kopnenih ekosustava i kvalitetu života. Budućnost bez oprašivača izgledala bi značajno drugačije – s osiromašenom prirodom, manjim prinosima i narušenom ravnotežom u okolišu. Očuvanje njihovih staništa i smanjenje pritisaka ključni su koraci za zaštitu ne samo oprašivača, već i našeg okoliša i života kakvog poznajemo.

Izvor: https://crobuzz.mingor.hr/ buzz/ Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno

Veliki uspjeh strijelca SD Veliko Trgovišće na 23. SP u samostrelu u Dunavarsányu

Sjajni Martin Oborovečki četverostruki je prvak svijeta

Strijelac SD Veliko Trgovišće, Martin Oborovečki, ostvario je jedan od najvećih uspjeha zagorskog sporta na Svjetskom prvenstvu u samostrelu koje se održalo u predgrađu Budimpešte Dunavarsányu. Martin je osvojio četiri naslova prvaka svijeta i četiri zlatne medalje. U kojoj god je disciplini nastupio svoje nastup pretvorio u zlato. Krenulo je s najzahtjevnijom disciplinom Classic gdje je Martin za jedan krug nadvisio svog velikog rivala, Domagoja Pereglina. Martin je na kraju imao 863, a Domagoj 862 kruga. Odličan nastup na trećem mjestu imao je i Francuz Florent Guillaume koji je na kraju ostvario 860 krugova. Uz zlato u pojedinačnom dijelu natjecanja, Martin je zajedno s Domagojem Pereglinom i Andrejom Krstnićem osvojio i zlato u ekipnom dijelu natjecanja, pa je tako prvog natjecateljskog dana SP na kontu imao već dvije zlatne medalje. - Za vrijeme Classic natjecanja na 65 metara je sve išlo po planu, no nisam si baš pomogao s dvije lošije serije pred kraj natjecanja. Kad smo se prebacili na 50 metara, što je inače lakše, nisam se najbolje snašao skroz do kraja pa moj rezultat nije bio na razini konkurencije. Kad sam krenuo na 35 metara, znao sam da trebam pucati serije 30 do kraja natjecanja kako bih se uopće borio za medalje, a kamoli za pobjedu. Prve tri serije nisu bile savršene, no nakon toga sam zaredao 5 serija 30, i iako sam napravio dvije glupe greške pred kraj, ipak je bilo dovoljno za prvo mjesto. Ekipno smo na 65 metara počeli loše u odnosu na ekipu Francuske, no mi smo kao ekipa uvijek bili jaki na 35 metara jer se često na toj distanci dobiva ili gubi ekipno natjecanje. Iako naši rezultati nisu bili slični prošlim godinama kad smo godinu za godinom rušili rekorde, mislim da smo imali vrhunske rezultate kada uzmemo u obzir da smo na terenu proveli više od 5 sati na temperaturama većim od 36 stupnjeva – osvrnuo se na prve dvije zlatne medalje Martinu. Match play je Martin ušao kao glavni favorit. Za zagrijavanje je Martin u osmini finala dobio Mađara Sandora Svaba kojeg je dobio sa 6:0. Malo se je više morao napeti protiv Austrijanca Markusa Müllnera kojeg je dobio s 5:3, a u polufinalu ga je čekao Francuz Pascal Christoffel kojeg je dobio sa 6:2. - Müllner je u svakom meču sve bolji. Kada smo krenuli s Match Play-em prije nekoliko godina, serije 29 i 30 su bile dovoljne za pobjede u mečevima, no danas ni pucanje serije 30 ne garantira pobjede. Nakon što je on krenuo s serijom 30, s dvije dobre serije sam okrenuo rezultat na 4:2. U tom trenutku svaki strijelac zna da sa serijom 30 sigurno prolazi, no to isto može davati dodatni pritisak. Iako sam puknuo 30 za prolaz, kad sam vidio da i on ima 30, vidi se koliko je taj meč zapravo težak, jer s malom greškom bi rezultat bio 4:4, a na takvom rezultatu se može dogoditi bilo što. Nakon tog meča

imao sam čast susresti se s Francuzom Pascalom Christoffelom, koji je bio jedan on najboljih svjetskih samostrelaca u trenutku kad sam ja imao prve doticaje sa samostrelom. Nakon nekoliko serija 30 zaredom, pogodio sam osmicu zbog početničke greške, no to sam odmah ispravio u sljedećoj rundi – otkriva nam svoj put do finala Match playa Oborovečki. U finalu ga je čekao kolega iz reprezentacije Marijan Kajfeš, a Martin je slavio s 5:1 za svoje treće zlato i treći svjetski naslov.Finale sam pucao protiv svojeg cimera, Marijana Kajfeša. Inače ne volim pucati protiv kolega iz naše reprezentacije, no kada se to dogodi, u glavi si govorim da smo mi pobijedili. U isto vrijeme želim pobijediti jer se natječem na svjetskom prvenstvu, a opet, bilo bi mi drago da moj kolega iz reprezentacije postane svjetski prvak. Budući da se stalno susrećemo na natjecanjima, uvijek dajemo sve od sebe pa na kraju pobjeda pripadne boljem u tom trenutku. U finalu sam cijelo vrijeme bio smiren, no kod zadnje strelice mi je nišan kružio oko centra, te sam u jednom trenutku samo okinuo i nadao se centru –govori nam Martin. I na kraju četvrto zlato došlo je u ekipnom dijelu Match playa gdje je nastupao zajedno s Valentinom MrnjavčićPereglin i Domagojem Pereglinom. - Prvi dio ekipnog Match Play-a je krenuo isti dan nakon pojedinačnog nastupa. Budući da smo kao ekipe bili najjači u kvalifikacijama, našli smo se na različitim stranama ždrijeba, te smo se nadali finalu između naše dvije ekipe. Obje naše ekipe su se susrele s ekipama Francuske u polufinalu, no druga ekipa se nakon brzog vodstva dovela u rezultat 4:4 te su u zadnjoj rundi izborili finale. Svi iz reprezentacije smo svjesni da naziv ekipa 1 i 2, ne odgovara nužno jačoj i slabijoj ekipi, i obje ekipe su očekivale pobjedu. Nakon nekih pogreška sudaca kod sudaca koji su zapisivali pogotke, iako je stvarni rezultat bio 6:2,

službeni rezultat je zapisan kao 5:3, na kraju nijedna ekipa u stvarnosti nije bila oštećena, a imali smo prijateljski meč u kojem su obje ekipe dale sve od sebe – skromno je Martin završio osvrt na svoj sjajan i neponovljiv nastup na SP u predgrađu Budimpešte. Ono što je Martin postigao u muškoj, to je Valentina Mrnjavčić-Pereglin postigla u ženskoj konkurenciji. Valetnina je uzela četiri zlatne medalje kao i Martin. Naša Mihaela Oborovečki (SD Velikog Trgovišće) ovoga puta je kući donijela zlato iz ekipnog Classica i srebro iz ekipnog Match playa, što je također lijepi uspjeh. Malo joj je nedostajalo do medalje u Classicu, dok je u Match playu ispala u četvrtfinalu od Francuskinje Ludvine Jacob. Velikom nastupu SD Veliko Trgovišće na SP u Mađarskoj doprinio je i Lovro Seljan koji je u konkurenciji juniora bio srebrni u ekipnoj konkurenciji, dok je u Match playu osvojio brončanu medalju. Glavni trener i predsjednik SD Veliko Trgovišće, Damir Oborovečki, s pravom je bio ponosan na svoje natjecatelje, a i njemu samom idu velike zasluge za ovaj uspjeh.

REZULTATI

Seniori Classic

1. MARTIN OBOROVEČKI 863 (CRO)

2. Domagoj Pereglin 862 (CRO)

3. Florent Guillaume 860 (FRA)

4. Pascal Christoffel 855 (FRA)

5. Andrej Krstnić 854 (CRO), …

Ekipno:

1. HRVATSKA 2.579

(Martin Oborovečki, Domagoj Pereglin, Andrej Krstnić)

2. Francuska 2.548

3. Austrija 2.409

Match play:

1. MARTIN OBOROVEČKI (CRO)

2. Marijan Kajfeš (CRO)

3. Pascal Christoffel (FRA)

4. Domagoj Pereglin (CRO)

Seniorke

Classic

1. Valetnina Mrnjavčić – Pereglin 858 (CRO)

2. Valentina Kozumplik 855 (CRO)

3. Amelie Pernin 845 (FRA)

4. MIHAELA OBOROVEČKI 844 (CRO)

5. Ludvine Jacob 836 (FRA) …

Ekipno:

1. HRVATSKA 2.557

(Valetnina Mrnjavči-Pereglin, Mihaela Oborovečki, Valentina Kozumplik)

2. Francuska 2.513

3. Češka 2.239

Match play

1. Valentina Mrnjavčić-Pereglin (CRO)

2. Amelie Pernin (FRA)

3. Valetnina Kozumplik (CRO)

4. Ludvine Jacob (FRA)

Match play mix

1. Hrvatska 1 (Valentina Mrnjačvić-Pereglin, Martin Oborovečki, Domagoj Pereglin)

2. Hrvatska 2 (Valentina Kozumplik, Mihaela Oborovečki, Andrej Krstnić)

3. Francuska 1

4. Francuska 2

Košarkaši Zaboka započeli pripreme za novu sezonu u Premijer ligi

Zabok želi još jedan plasman u play o

U odsustvu glavnog trenera Ivana Tomasa, zbog reprezentativnih obaveza, pomoćni trener Boris Džidić pokrenuo je košarkaše Zaboka u pripreme pred novu sezonu u Premijer ligi. Po običaju momčad Zaboka je pretrpjela brojne promjene u odnosu na prošlu sezonu. Otišli su Dino Cinac, Luka Cvitanović, Emil Savić (Dinamo), Lužajić (Mađarska), Lovre Bašić, Ali Sow i Sidy Djitte. Sedam igrača napustilo je Zabok, a isti je broj igrača stigao u Zabok, a to su: Karlo Uljarević (Vrijednosnice Osijek), Sreten Knežević (Helios), Luka Lisica (Marsonia), Ivan Vojnović-Nakić (Dinamo-Zagreb), Bruno Bubalo (Cibona), Luka Petranović (Cibona) i Niko Gosnell (Sol Girones) ko-

ji će se momčadi priključiti 1. rujna. Novopridošle igrače dočekali su starosjedioci: Antronio Črnjević, Mario Rajčić, Ante Perkušić, Luka Tomas, Vigor Borovčak, Fran Herceg i Igor Lihtar, a prvoj se momčadi priključio i nadareni junior Marko Grah. - Za sada nam fali još jedan vanjski igrač. Vidjet ćemo što će pokazati uvod u sezonu i shodno tome će reagirati i pojačati se - riječi su sportskog direktora KK Zabok, Dragutina Črnjevića. Glavni trener Ivan Tomas priključit će se momčadi 22. kolovoza, a već 26. kolovoza Zabok će gostovati kod Celja. Od 30.-31.8. Zabočane čeka nastup na turniru u Zadru. Polufinale će igrati protiv Šibenke, a drugi polufinalni par je Zadar – Dubra-

va. Momčad Ivana Tomasa 1. rujna kreće na petodnevne pripreme u slovenski Podčetrtek. Tu će 3. rujna odigrati pripremnu utakmicu protiv istoimenog domaćina, a na povratku će 5.9. igrati pripremnu utakmicu protiv Rogaške. Veliki izazov za Zabok bit će kvalifikacije za ENBL ligu koja okuplja klubove iz srednje i sjeverne Europe. Kvalifikacijski turnir će se održati od 18.-21. rujna u Opatiji. Šest momčadi: Kvarner, Dubrava, Alkar, Dinamo, Šibenka i Zabok bit će podijeljene u dvije skupine, a pobjednici skupine izborit će direktan plasman u ovu ligu koja je priznata od FIBA-e, a sve troškove hrvatskim klubovima koji izbore nastup snosit će HKS. Bez obzira na rezultat član

ove lige bit će Dubrava, koja će u slučaju da ne bude pobjednik jedne od skupina sama snositi troškove natjecanja ENBL ligi. Ovaj kvalifikacijski turnir u Opatiji bit će veliki test za sve momčadi, ali i kontrolna točka pred prvenstvo koje počinje 26. rujna , a igrat će se ponovno trokružnim sustavom. Ždrijeb nije mazio Zabok. Pa će tako u prvom kolu „na noge“ Kvarneru, drugo gostuje u Samoboru, u trećem mu dolazi Zadar, a četvrto gostuje kod Dubrave. - Ždrijeb je težak, ali da se mene pita ja bi najradije prva dva kola igrao sa Splitom i Zadrom. Pokušat ćemo izvući što više iz tih utakmica. Naše ambicije su jasne, želimo se plasirati u play o – završio je Črnjević.

Zbor

KZŽ

U organizaciji Zbora nogometnih sudaca NS KZŽ u SC Zaseka u Zaboku održan je seminar za suce, a potom i Izvanredna izvještajna Skupština, prva pod novim vodstvom na čelu s Martinom Turčinom. Seminaru je pristupilo 24 sudaca. Prvo su im predavanje o izmjenama i dopunama pravila nogometne igre održali Filip Meglić i Zdravko Fotivec, a onda se krenulo na SDS test i ispunjavanje testa PNI. Svi nazočni suci uspješno su odradili svoje zadaće. Gosti seminara bili su predsjednik NS KZŽ Stjepan MerkašKrojf, tajnik NS KZŽ Juraj Sirovec i disciplinski sudac Gordan Šoban. Oni su se prigodnim riječima obratili nazočnim sucima i zaželjeli im puno sreće i kvalitetnih izvedbi u narednoj sezoni. Za suce koji sude NS KZŽ, a nisu bili u mogućnosti nazočiti ovom seminaru održat će se još jedan seminar 31. kolovoza. Trenutno Zbor sudaca NS KZŽ broji 40 članova, promjenom vodstva reaktiviralo se još pet sudaca, a Fotivec i Meglić vjeruju da će se od devet kandidata na tečaju sudaca njih pet zadr-

žati u sudačkoj organizaciji. Kvalitetno povećanje članstva jedan je od najvažnijih zadataka Zbora sudaca NS KZŽ. Na izvanrednoj izvještajnoj skupštini predstavljeni su Plan rada, Financijski plan i promjene statuta koji je već bio pomalo zastarjeli i nedorečen. Sve odluke donijete su jednoglasno. Do kraja godine uz racionalizaciju i uštede suci bi na računu trebali imati 1.200 eura, a ta bi se cifra 2026. godine trebala povećati na 3.000 eura. Prihod bi mogao biti i veći jer se očekuje dodatni priljev sudaca. Pri kraju skupštine sucima su predstavili novi povjerenici Filip Sinković i David Veseljak. Filip će delegirati suce za seniorske utakmice, a David za mladež i veterane. Davidu će pomagati i Slavko Tepuš, koji je do sada bio povjerenik za mladež i veterane. Na samom kraju sucima se obratio predsjednik Zbora sudaca NS KZŽ, Martin Turčin, koji je naglasio da su pred njima veliki izazovi i da će biti pod velikim „povećalom“ javnosti i klubova, ali čvrsto vjeruje da mogu odgovoriti na te izazove.

U Grabrovcu održan tradicionalni turnir u mini nogometu

Momčad Brid i mali Meksikanci osvojila Grabrovec

U organizaciji SU Grabrovačni na igralištu u Grabrovcu održan je mini nogometni turnir. Ovaj se turnir tradicionalno održava uz blagdan Velike Gospe. Ove je godine okupio petnaest momčadi iz svih dijelova Hrvatskog zagorja. Uvjeti za igru su bili teški, velika vrućina i sparina, no domaćini su se potrudili da se unatoč tome svi u Grabrovcu osjećaju odlično i uživaju u ovom danu. Na tome im treba čestitati. Poslije cjelodnevnih utakmica najviše uspjeha imala je momčad Brid i mali Meksikanci koja je u finalu nakon izvođenja penala savlada momčad Electus DGS rezultatom 4:3. Poslije regularnog dijela utakmice rezultat je bio 2:2, no u izvođenju penala bolje se snašla momčad Brid i mali Meksikanci. Pobjednička momčad Brid i mali Meksikanci nastupila je u sastavu: David Veseljak, Dino Čuček, Martin Bajs, Matej Bajs, Mislav Draganić i Denis Papiga, dok su za momčad Electus DGS nastupili: Igor Knezić, Antonio Krsnik, Robert Šantek, Matija Mikac, Dominik Suhina i Martin Glumpak. Treće mjesto rješavalo se izvođenjem penala, a tu je više uspjeha imala momčad Majsec dizajn koja je slavila rezultatom 3:2. Iz pobjedničke momčadi dolaze nam i najbolji igrač Dino Čuček i najbolji vratar Mislav Draganić, dok je s pet golova najbolji strijelac bio Lovro Cigula (Raketlini). Utakmice su sudili Dragutini Đurđević i Ivan Družanić koji su vrlo dobro odradili svoj posao. Najboljim momčadima i pojedincima nagrade je dijelila gradonačelnica Grada Zaboka Valentina Đurek.

REZULTATI

Četvrtfinale

Electus DGS – Fitnes team 1:0 (Suhina)

Raketlini – Olimpijski alkosi 3:0 (Poslončec 2, Cigula)

Majsec dizajn – Domz mont 3:2 p (1:1) (Vukić/Gregurić)

Podovi Vrhovec – Brid i mali Meksikanci 0:1 (Mat. Bajs) Polufinale

Electus DGS – Raketlini 4:1 (Majsec, Suhina 2, Krsnik/ Šantek)

Majsec dizajn – Brid i mali Meksikanci 0:2 p (0:0)

Za 3. mjesto:

Raketlini – Majsec dizajn 2:3

FINALE:

Electus DGS – Brid i mali

Meksikanci 3:4 p (2:2) (Mat. Bajs (ag), Mikac/ Čuček 2)

Konačni poredak: 1. Brid i mali Meksikanci 2. Electus DGS 3. Majsec dizjan 4. Raketlini

Najbolji pojedinci: Najbolji igrač: Dino Čuček (Brid i mali Meksikanci)

Najbolji strijelac: Lovro Cigula (Raketlini)

Najbolji vratar: Mislav Draganić (Brid i mali Meksikanci)

19.08.2020. - 19.08.2025.

Svakog dana dolazimo tebi, donoseći cvijeće i paleći svijeće. Duša boli, suze teku i svakog dana podijelimo s tobom uspomenu neku. Život ide dalje, drugi sretni život žive, a za nas je život stao kad si ti otišao sine. Tu je tvoja kuća, a na nebu je tvoj dom, molimo te sine, budi sretan u domu svom. Na srcu nam leži tuga i bol, molimo dragog Boga da si pronašao mir svoj.

Naše rane neće zacijeliti dok smo živi, ali srest ćemo se u vječnosti i biti ćemo zajedno sretni kao što smo nekada bili. Da te volimo beskrajno i da nam nedostaješ u svakoj sekundi, nije potrebno ni reći, znamo to mi, a znaš i ti, sine naš voljeni.

Zauvijek s tobom tvoji neutješni roditelji

najbolji pojedinci turnira

pobjednička momčad brid i mali meksikanci

drugoplasirana momčad electus dgs

raketlini

majsec dizajn

U Cazinu (BiH) vožena utrka Prvenstva Hrvatske u brdskom automobilizmu

Postolja za Božičevića, Šaleca i Deaka

U Cazinu (BiH) se vozila

međunarodna utrka brdskog automobilizma pod imenom „25. Velika nagrada Cazin 2025.“ koja je okupila 89 vozača iz Hrvatske, BiH, Albanije, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Austrije. Utrka se bodovala Prvenstvo Srednjeeuropske zone, nacionalna prvenstva Hrvatske i BiH, te Otvorena prvenstva Hrvatske i BiH za povijesna vozila. Naravno nama je najzanimljivija bila utrka za Prvenstvo Hrvatske u kojem je utrku završio 41 vozač, među kojima su bila i četiri vozača AK Oroslavje. Utrku će najviše po dobrom pamtiti Florian Šalec koji je došao do svojeg prvog ovosezonskog postolja u grupi 3 u kojoj se natječe od ove sezone. Florian je u dvije utrke ostvario vrijeme 4:58,455. Bolji od njega bili su samo uvjerljivi pobjednik Marko Pleše (AK Ogulin racing) s vremenom 4:45,410 i Bego Šakanović (AK Skradin) koji je ostvario vrijeme 4:57,106, što znači da je za samo sekundu i 349 tisućinki nadmašio Floriana. Citroen DS3 R3 Max napokon je radio onako kako je Florian htio i to se odmah odrazilo na rezultat koji će mu sigurno dati veliki poticaj za dalje. Na startu druge vožnje došlo je do proklizavanja u prvom zavoju koje mu je oduzelo nešto vremena, ali Florian se maj-

storski izvukao iz te situacije. U klasi 5b Marin Božičević osvojio je drugo mjesto s vremenom 5:09,352. Njegov Peugeot 106 dobro je radio u prvoj vožnji u kojoj je Marin bio najbolji, no u drugoj vožnji došlo je do kvara na motoru, pa se jedva dovukao do cilja, što je iskoristio Mato Milković (AK Dubrovnik racing). Šteta. Da nije bilo tog kvara Božičević bi sigurno slavio pobjedu u klasi. U grupi 5 Marin je osvojio četvrto mjesto. Marko Deak je Citroen Saxom ostvario vrijeme 5:10,359 što mu je bilo dovoljno za treće mjesto u klasi 6a, a isti je rezultat Deak polučio i u grupi 6. Marko je na prvom treningu ostao bez kvačila, tako

da drugi trening nije ni vozio. Uspio je nabaviti novi set kvačila i startati na glavnoj utrci i svom klubu donijeti važne pobjede. Najveći tragičar AK Oroslavje u ovoj utrci bio je Đani Varljen. On je s Hondom Civic

TCR morao odustati u prvoj vožnji grupe 2. U drugoj je vožnji Varljen imao uvjerljivo najbolje vrijeme 2:20,271, no zbog odustajanja u prvoj vožnji dobio je samo 3 boda i osvojio posljednje peto mjesto u grupi. U ekipnoj konkurenciji AK Oroslavje završilo je četvrtom mjesto u Cazinu s 39 bodova. Najbolji je bio AK Dubrovnik racing sa 60, AK Župa Dubrovačka osvojio je 50 bodova na drugom mjestu, dok je AK Pelješac racing s 43 boda osvojio treće mjesto. Da nije bilo pehova Oroslavčani bi se borili za drugu poziciju. Vozači AK Oroslavje zaslužuju sve čestitke za trud i upornost na ovoj utrci u kojoj su zaista imali puno pehova, ali su ih uspjeli nadvladati. Utrka u Cazinu bila je peta za Prvenstvo Hrvatske, a na samom kraju kolovoza šesta utrka brdskog automobilizma za PH vozit će se u Ilirskoj Bistrici (Slovenija).

TUŽNO SJEĆANJE

Matija Merkaš

Uspomene su nam ostale na vremena stara, Od kojih i nakon pet godina srce boli i duša se para.

Praznina… neizdrživa praznina je ostala za tobom. Prolaze godine i gore svijeće, a bol ostaje i proći neće.

Nitko ne može izbrisati misli u kojima te nosimo, niti sjećanja s kojima živimo.

Nedostaješ mi puno… puno…

Tvoja teta Snježana i baka

Već prije 1. kola županijskih nogometnih liga, na rasporedu je 1. kolo kupa NSKZŽ. Utakmice se igraju kroz čak pet dana, od 23. do 17. kolovoza. Prvi će na teren Vatrogasac i Bedekovčina, već u subotu u 17.30 sati i Brezovi. Možda i najzanimljivija utakmica 1. kola igra se u nedjelju u 18 sati. U Radoboju gostuje Mladost Zabok. Isti dan, ali u 17.30 sati sastaju se još Mladost B – Stubica i Rudar M – Đalski. U utorak 26. kolovoza na rasporedu su četiri utakmice. Toplice će dočekati Golubovec, Desinić će biti domaćin Rudaru DZ, Mladost MB dočekuje Jedinstvo, a Sloga Klanjec. I konačno u srijedu 27. kolovoza igraju se četiri preostale utakmice: Omladinac – Oroslavje, Inkop – Zagorec VT, Milengrad 2005. – Oštrc i Ivančica – Lobor. Naslov brani Gaj Mače, koje je u ovom kolu slobodno, kao i Zagorec KR, Straža i Pregrada. (Elvis Lacković)

KUP NSKZŽ A 2025/26. 1. kolo Radoboj - Mladost Zabok

- Golubovec

- Rudar DZ

NK Gaj Mače ulazi u završnu fazu priprema

Sav fokus usmjeren je na kup utakmicu protiv Španskog

NK Gaj Mače pod vodstvom trenera Maria Brlečića ulazi u zadnji dio priprema pred važnu kup utakmicu pretkola kupa protiv Španskog koja se igra 27.8. u 16,30 u Zagrebu, a samo tri dana kasnije „igrače z Mača“ očekuje I. kolo III. NL-centar u kojem gostuju kod uvijek neugodnog Kurilovca. omčad je promijenila određene promjene, ali se čini da je jača nego u proljetnom dijelu prošle sezone. Karlo Frtalj vratio se u Bedekovčinu, Sebastian Samarin postao je igrač Radnika iz Križevaca, a novi igrači Gaja postali su Stjepan Krznar (Maksimir), Marko Brčić (Zagorec KR), Mateo Plehan (Bistra), Franko Blažević (Brežice), Karlo Ostojić (Samobor) i David Petek bivši igrači Mladosti Zabok koji je stigao s posudbe iz Radnika Križevci. Svi su se oni za sada pokazali kao pojačanja. Trener Brlečić imat će odličan roster za nadolazeću sezonu. Do sada je Gaj odigrao četiri pripremne utakmice i ostvario dva remija i dvije pobjede: Ravnice (1:1), Sava Strmec (6:0), Rudar DZ (2:2) i Centrometal Mačinec (3:0). - Sav naš fokus je na kup utakmici protiv Španskog, zbog toga i biramo za protivnike uglavnom momčadi iz četvrte lige. Svjesni smo da neće biti lako, ali se dobro pripremamo. Dalje od Španskog još ne gledamo. Nećemo se razbacivati izjavama, idemo utakmicu po utakmicu ostvariti što bolju igru i rezultat – izjavio nam je Mario Brlečić, trener NK Gaj Mače.

florian šalec, marin božičević i marko deak

Nogometni klub Vatrogasac Brezova održao tradicionalni nogometni turnir

Pobjeda Jedinstva u uzbudljivom finalu protiv Inkopa

U odličnoj organizaciji NK Vatrogasac po vrućem i sparnom vremenu održan je tradicionalni nogometni turnir koji je ove godine okupio četiri nogometne momčadi iz Hrvatskog zagorja. Osim domaćina Vatrogasca nastupili su Omladinac Dubrovčan, Jedinstvo SKŽ i Inkop. U uzbudljivom finalu pobjedu je nakon izvođenja jedanaesteraca ostvarila momčad Jedinstva rezultatom 6:4. Inkop je poveo u 15. minuti preko Majseca (0:1), da bi Strabić minutu prije kraja poravnao s „bijele točke“. U izvođenju jedanaesteraca više je prisebnosti imala momčad Jedinstva i zasluženo je došla do trofeja. Prije finala utakmica za treće mjesto također je završena izvođenjem jedanaesteraca, a domaćin Vatrogasac slavio je rezultatom 7:6, nakon što je u regularnom dijelu utakmice rezultat bio 2:2. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Marko Strabić iz pobjedničke momčadi, najbolji strijelac je s tri pogotka Martin Vukić iz domaćeg Vatrogasca, a za najboljeg vratara proglašen je David Mužina iz Inkopa. Utakmice su odlično sudili Michael Jer-

neić, Tomo Čajko, Alen Gamilec i Andrej Šalković. Najboljim pojedincima i momčadima nagrade su dijelili Stjepan Merkaš predsjednik NS KZŽ, Marko Kos načelnik općine Sveti Križ Začretje i Danijel Merkaš predsjednik NK Vatrogasac. Oba natjecateljska dana organiziran je i zabavni program uz band MA3X i bogatu ponudu jela i pića.

REZULTATI

Polufinale

Jedinstvo – Omladinac 5:0 (Kranjčić 2, Hrastinski, Šoštarić, Horvat (ag)

Inkop – Vatrogasac 2:1 (Kovač, Kovjanić/M. Vukić)

Za 3. mjesto: Vatrogasac – Omladinac 7:6 p (2:2) (M. Vukić 2/Matečić, Tenšek (ag))

FINALE JEDINSTVO – INKOP 6:4 p (1:1)

SUCI: Jerneić, Čajko i Gamilec.

STRIJELCI: 0:1 Majsec 15', 1:1 Strabić 59' (11m).

JEDINSTVO: Bivol, Gregurić, Junković, K. Vorih, Žunar, Ferček, Vincelj, Strabić, Dlesk, Krajačić, K. Hrastinski.

JOŠ SU IGRALI: Kučko, A. Šoštarć, Pernjek, L. Šoštarić, D. Vorih, Hanžek, J. Hrastinski. TRENER: Tomica Vincelj

NK ''Inkop'' organizirao još jedan nogometni turnir

INKOP: Mužina, Kovjanić, Posarić, Horvat, Gorup, Topolovec, K. Mutak, Bajza, Kovačić, Majsec, Ma. Mutak. JOŠ SU IGRALI: Đurek, Svečnjak, Mi. Mutak, Kovač. TRENER: Alojz

Konačni poredak: 1. Jedinstvo 2. Inkop 3. Vatrogasac 4. Omladinac

Slavlje za Klanjec i Inkop

POZNANOVEC – NK Inkop organizirao je u Poznanovcu tradicionalni nogometni turnir za seniore i veterane. Na seniorskom turniru okupilo se osam momčadi, koje su u četvrtak odigrale četvrtfinalne utakmice. Turnir su otvorili domaćini NK Inkop i susjedi iz Zlatar Bistrice Ivančica. Slavili su domaćini 1:0. Nakon toga uslijedio je susret dva nova zagorska prvoligaša, koja su se ove sezone plasirala u 1. ŽNL, a to su Sloga iz Konjščine i Zagorec iz Velikog Trgovišća. Slavila je Sloga sa 2:0. Zagorski četveroligaš Klanjec sa 3:0 bio je siguran protiv zagorskog prvoligaša Radoboja, a kraj programa donio je derbi četvrtfinala, u kojem su se sastali zagorski predstavnici u 4. NL središte skupina A Bedekovčina i Golubovec. Slavio je Golubovec sa 3:0. Inače Bedekovčina je lani osvojila naslov kod seniora. U polufinalu Klanjec je nakon penala svladao Inkop 5:4 i to nakon 0:0, dok je Sloga sa 4:1 svladala Go-

lubovec. U utakmici za treće mjesto Inkop je sa 3:1 svladao Golubovec, dok je u velikom finalu Klanjec sa 3:0, golovima Brleka iz penala, Jakoplića i Štiha pobijedio Slogu. U Klanjec su otišle i sve tri pojedinačne nagrade. Za najboljeg golmana proglašen je Nejc Travnikar, za igrača Mateo Lovrić, dok je najbolji strijelac Danijel Štih.

Kod veterana slavili domaćini

Na veteranskom turniru nastupilo je pet ekipa, koje su skupine u petak razigravale za četiri mjesta u subotnjem polufinalu. Otpao je Golubovec. U subotnjem polufinalu Jedinstvo je bez borbe dobilo Lobor, dok je Inkop sa 1:0 svladao Bedekovčinu. U utakmici za treće

mjesto, nakon 0:0, Bedekovčina je sa 5:3 na penala pobijedila Lobor. Finale između Inkop i Jedinstva

završilo je 1:1, a nakon penala sa 5:4 slavili su domaćini. Iz domaćih redova dolazi i najbolji golman – Ne-

nad Jurec, najbolji strijelac je Jurica Plavić iz Bedekovčine, a najbolji igrač Goran Zubić iz Jedinstva. Pehare su podijelili načelnik Općine Bedekovčina Željko Odak i sportski direktor Inkopa Alojz Jakopec. Turnir su uspješno sudili Zdravko Fotivec, Martin Komorski, Velimir Brezak, Nikola Lešković i Boris Petriško. Osim nogometa, organizatori su se pobrinuli za brojne dodatne sadržaje. Tako je organizirana tombola sa 65 nagrada, a izvlačenje je bilo na kraju programa u nedjelju. Na praznik Velike Gospe u petak posebna atrakcija bila je pečenje i prodaja vola. Tijekom sva četiri dana organizirana je i bogata ponuda hrane i pića, za svirku uživo bila je zadužena grupa Matrix.

(Elvis Lacković)

Jakopec

jedinstvo pobjednik turnira

martin vukić, marko strabić i david mužina

1/1 bez tereta, struja, voda, dok je plIn u glavnoj ulici

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

656 KRAPINSKE TOPLICE, Klokovec

DONJA STUBICA, Pustodol

661 ZAGORSKA SELA, Zagorska

663 OROSLAVJE, Lipovečka

667 MARIJA BISTRICA,

UGODNIJI DIO LJETA

VREMENSKA SLIKA: I ovo ljeto je od svog klimatološkog početka (1. lipnja) bilo žestoko pa smo imali iznadprosječan broj dana s temperaturama preko 30 pa i preko 35 Celzijevih stupnjeva. No, sad prema kraju kolovoza i ljeto polako gubi svoju snagu pa nam predstoji onaj njegov ugodniji dio. U ovom tjednu imamo promjenu oko četvrtka i petka, zatim možda jednu novu početkom sljedećeg tjedna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon dobrog ponedjeljka, lijepo vrijeme će se zadržati i tijekom utorka. Suho i pretežno sunčano uz vrlo ugodnu ljetnu temperaturu. Jutro će biti svježe s minimalnih 11 do 15°C, a poslijepodne će se temperatura popeti do 29 ili 30 stupnjeva u hladu. Slično i u srijedu. Veći dio dana suho, pretežno sunčano i ljetno s popodnevnom temperaturom oko 30°C i južinom. Ako ćete ove dane provoditi na otvorenom, imajte na umu da je UV indeks i dalje vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati, iako temperatura više nije tako

žestoka. Potkraj srijede porast naoblake uz moguće večernje pljuskove što će najaviti promjenu u nastavku tjedna. Zato će u četvrtak vrijeme biti oblačnije, tijekom dana uz sve veću pojavnost kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom. Južina će okrenuti na sjeverac pa će se temperatura već tijekom četvrtka početi snižavati. Nešto kiše bi još moglo biti i u petak, osobito u prvom dijelu dana. Uz promjenjivo vrijeme i sjeverac ostat će friško. Petak bi trebao biti najoblačniji i najsvježiji dan u ovom tjednu. Zatim bi u danima vikenda trebalo biti povoljnije. Po prvim prognozama bit će suho i sunčanije uz postupni oporavak toplijeg vremena. Doduše, jutra će biti svježa, ponegdje i uz kratkotrajnu maglu, ali dnevna temperatura ponovno će ići do 25 ili 26°C.

Nešto nestabilnije vrijeme ponovno očekujemo početkom sljedećeg tjedna. Iako zasad nije na vidiku neka ozbiljna kiša, tu i tamo bi moglo nešto kratko pljusnuti.

UTORAK

kolovoz

SUBOTA

kolovoz

SRIJEDA

kolovoz

ČETVRTAK 21. kolovoz

0C

0C

PETAK 22. kolovoz 14 0C 22 0C

25. kolovoz 12 0C 26 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

POSTERI I PLAKATI SVIH

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

R. F. Kuang: Žuta knjiga

Autorica svjetski popularne trilogije Rat makova i bestselera

Babel R. F. Kuang donosi mračnu i napetu satiru o lažima, slavi i cijeni koju plaćamo za uspjeh u Goodreadsovom romanu godine Žuta.

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: DRAGUTIN MRKOCI, MAČE 26, 49251 MAČE

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Silvija Farkaš

Karlobag

Marija Krznar

Zabok

Diana Vragović

Sveta Nedelja

Marina Kutarčić

Prigorje Brdovečko

Martina Fučkar

Krapinske Toplice

Dječake su rodile:

Lejla Stjepanović

Zagreb

Adriana Kesak

Marija Bistrica

Stela Gogić

Donja Bistra

Ana Kovaček

Zaprešić

Andriana Huzak

Krapinske Toplice

Marta Ovčariček

Zabok

Dijana Vujica

Lobor

Maja Majcenić

Krapina

Barbara Belošević Petrovsko

Maja Sviben Zaprešić

• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom

• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...

• mogućnost narudžbe samo jednog komada

• idealno za poklon ili promociju

• termo tisak, color tisak i sito tisak

TISAK NA MAJICE I TEKSTIL

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica

6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo

Poslije Sapfo priča je o feminizmu i emancipaciji žena; to je priča o modernizmu viđenom kroz objektiv umjetnica, ali i o usponu fašizma. To je pjesma mnoštva glasova koja slavi žene i pionirke prošlosti – i nudi nadu za našu sadašnjost i našu budućnost . Knjiga završava 1928. godinom, kada su Engleskinje dobile pravo glasa i kada je V. Woolf objavila Orlanda: životopis, roman koji propituje povijesnu zadanost rodnih uloga.

Selby Wynn Schwartz: Poslije Sapfo 1099

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa 7.000.000 pregleda za mjesec svibanj Trenutno ima više od 89.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

R. F. Kuang: Žuta

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

· radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno · radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00. Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

hrvatskog zagorja

muzeji

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

Nagradni pojam – ATOMSKO ORUŽJE

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

OVAN (21.ožujka - 20. travnja)

Pred vama su noviji zahtjevni zadaci. Imat ćete viziju svojih planova. Očekujte i bolje ljubavne dane. Prilagodite se partneru i ne pretjeruje s noćnim izlascima. Vodite brigu o svom zdravlju.

SAVJET TJEDNA: Poboljšajte kondiciju!

BIK (21.travnja - 21. svibnja)

Na radnom mjestu bit će vam zabavno. Uz to bit ćete vrlo kreativni i vrijedni. Nećete biti zadovoljni privatnim životom. Morali biste sami poraditi na promjenama. Mijenjajte životne navike.

SAVJET TJEDNA: Vozite bicikl!

BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja)

Cijeli radni tjedan bit ćete u gužvi i pod stresom. Unatoč naporima na poslu, mogli biste uči u zanimljivu ljubavnu vezu. Poradite na komunikaciji s partnerom. Odmorite se.

SAVJET TJEDNA:

Ne uzimajte sve stvari za gotovo!

RAK (22. lipnja - 22. srpnja)

Bit ćete vrlo angažirani na svom poslu. Intenzivno ćete komunicirati sa strancima. Rado ćete i putovati. Vaš šarm i pozitivan stav bit će primijećeni. Popravite korespodenciju s partnerom. Prestanite pušiti.

SAVJET TJEDNA

Za volanom budite posebno pažljivi!

LAV (23. srpnja - 22. kolovoza)

Ovog tjedna bavit ćete se financijskim temama. Pokušavat ćete zaraditi i honorarno. U ljubavnom životu nema većih promjena. Solidno ćete se slagati s partnerom. Nedostaje vam energije.

SAVJET TJEDNA : Oslobodite se napetosti!

DJEVICA (23. kolovoza - 22. rujna)

Ojačat će vaše poslovne sposobnosti. Bit ćete komunikativni i ustrajni u svojim planovima. U vezi vam nedostaje više opuštenosti. Ne budite svojeglavi.

SAVJET TJEDNA:

Ne bježite od svojih stvarnih osjećaja!

VAGA (23. rujna - 22. listopada)

Puno ćete toga ovih dana postići, posebice na poslovnom planu. Nećete se predavati lako. Možda se odlučite na zajednički život s partnerom. Nećete imati apetita.

SAVJET TJEDNA: Ne kasnite!

ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga) Ovih dana nebom ćete parati na oblake. Mnogi će vas hvaliti i biti zadovoljni vašim radom. Bit ćete zaljubljive prirode i brzo ulaziti u ljubavne veze. Treba vam svježeg zraka.

SAVJET TJEDNA: Prilagodite se!

STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na putovanju bi mogli sresti novu ljubav. Ovih dana vezanima će više značiti topli zagrljaj nego ludi provod. Moguće je da dobijete neki zahtjevan zadatak. Ne pretjerujte s hranom.

SAVJET TJEDNA: Ne tražite dlaku u jajetu!

JARAC (22. prosinca -20. siječnja) Ozračje na radnom mjestu bit će ugodno. Pokazat ćete svoje zavidno znanje. Za vikend možete očekivati dobre ljubavne prilike. Budite otvoreniji i nasmiješeni.

SAVJET TJEDNA: Budite što jeste!

VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Teško ćete se organizirati posao i obiteljski život. Morate ćete si posložiti raspored. Ljubavni život bit će puno bogatiji. Pokažite više zrelosti.

SAVJET TJEDNA: Ne budite prenapeti!

RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Iako biste htjeli imati sve konce u rukama, ovih dana ćete nailaziti na prepreke i nerazumijevanje kolega. Potražite novu ljubav. Dišite punim plućima.

SAVJET TJEDNA: Držite se provjerenih činjenica!

SATIRE NEWS

Zagorski zavod za statistiku objavio najnovije podatke: Zagorci ove godine na moru potrošili 49% više pašteta u odnosu na prošlo ljeto!

Blagdan Velike Gospe za većinu je Zagoraca označio kraj ljetovanja te su se ovog tjedna mnogi od njih vratili na svoja radna mjesta. Iako sezona godišnjih odmora još traje i, ako vrijeme posluži, neki Zagorci će na more odlaziti do sredine rujna, Zagorski zavod za statistiku već sad je objavio neke zanimljive podatke.

Manje odlazaka

Tako je, prema službenim informacijama, ove godine na more putovalo manje Zagoraca nego prošle godine. – Istina je da je ovo leto išlo na more 37 posto manje Zagorcof nego lani, ali su zato ti koji su išli puno više trošili. Evo, samo kad gledimo potrošnju pašteta, ona je porasla za 49%. Ak zememo u obzir ta dva podatka, dakle, manje Zagorcof na moru, a više pojedenih pašteta, praf za praf broj pojedenih pašteta po trbuhu je drastično zrasel – kaže nam jedan od djelatnika Zavoda.

Veći standard

Razloge tome pročelnik Zavoda i član vladajuće stranke pojasnio nam je sa svog stručnog stajališta. – Ovo je očiti pokazatelj da pri nami standard raste i da se puno više troši. Nema više, ko nekad, da se gledi kuliko buš pojel. Ak si lačen, drmneš tri paštete, pol kruha i tri paradajza. Nema više razvlačenja jedne paštete po par šnitica kruha. Zdej se to na debelom nanaša – pojasnio nam je pročelnik.

„Ovo je očiti pokazatelj da pri nami standard raste i da se puno više troši. Nema više, ko nekad, da se gledi kuliko buš pojel. Nema više razvlačenja jedne paštete po par šnitica kruha. Zdej se to na debelom nanaša“

Tisak na sve materijale

katalozi blokovi kuverte naljepnice i etikete fascikli memorandumi roll up-ovi (pingvini) reklamne cerade oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici personalizirani kalendari personalizirane poklon vrećice upaljači kemijske olovke color tisak na majice

Zabok Ulica mladih 6

385 98 90 55 099

info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr signal.print.zabok

KOLOVOZ UTORAK, 19.08. Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla SRIJEDA, 20.08. Bernard iz Clarvauxa; Samuel ČETVRTAK, 21.08. Pio X. papa; Hermogen PETAK, 22.08. BDM Kraljica; Vladislava SUBOTA, 23.08. Ruža Limska; Filip Benicije NEDJELJA, 24.08. 21. KROZ GOD. Sv. Bartol apostol; Bariša PONEDJELJAK, 25.08. Ljudevit kralj; Patricije

Sretan imendan, Ruža! Ime Ruža, dolazi od imenice ruža, a svoje korijene vuče korijene od latinske riječi rosa. Ona, osim vrste cvijeta, označava i imenicu cvijet. Prema podacima Acta Croatice, ime Ruža u Hrvatskoj je isključivo hrvatsko ime i jedno je od češćih na ovih prostorima.

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

...da grom udara muškarce 7 puta češće nego žene?

...da puževi mogu spavati čitave 3 godine?

...da prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od WC-a?

jeste li znali?

autobusni kolodvor u zaboku

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 18 sati

nezavisni