Zagorski list 1076

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Utvrda Milengrad na Ivanščici jedna je od najbolje očuvanih utvrda u Hrvatskom zagorju: Istraživanja potvrdila: U kasnoj antici na milengradskom platou na području općine Budinščina nalazilo se utvrđeno naselje!

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Drama u Donjoj

Stubici: Kuhalo zapalilo stan.

Dvije osobe ozlijeđene

Narukvice s licitarom iz domaće radinosti

Mirjane Gorički su hit!

broj 1076 / godina 22

/ cijena

GDCK Klanjec jedini partner iz Republike Hrvatske u međunarodnom projektu BEALERT

Projekt vrijedan 1,6 milijuna eura: Zagorci uskoro dobivaju meteorološku stanicu i AI aplikaciju za upozorenja na katastrofe

Umjetna inteligencija integrirana u platformu omogućit će brže i preciznije odgovore na potencijalne katastrofe, čime će se smanjiti njihovi negativni učinci. Prikupljeni podaci neće samo pomoći civilnoj zaštiti i hitnim službama u pripremama za krizne situacije, već će građanima pružiti pravovremene informacije u stvarnom vremenu

Zagorci će uskoro imati pristup inovativnoj aplikaciji za rano upozoravanje na vremenske nepogode i prirodne katastrofe, a u gradu Klanjcu bit će postavljena i meteorološka stanica koja će s pomoću umjetne inteligencije analizirati vremenske uvjete i predviđati moguće opasnosti. Sve to dio je međunarodnog BEALERT projekta, u kojem GDCK Klanjec sudjeluje kao jedini hrvatski partner. BEALERT projekt slijedi IPA ADRION program pod nazivom 'Podrška ekološki prihvatljivom i otpornom na klimatske promjene Jadransko-jonskom području'. Cilj projekta je poboljšati spremnost lokalnih zajednica na klimatske promjene i krizne situacije kroz napredne digitalne sustave i edukaciju stanovništva.

Partneri i cilj

- Prošle godine smo se uključili u međunarodnu inicijativu u sklopu programa Interreg IPA ADRION, koja je usmjerena na jačanje kapaciteta za suočavanje s kriznim situacijama. Projekt okuplja par-

tnere iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, a cilj mu je unapređenje sustava ranog upozoravanja, poboljšanje koordinacije hitnih službi te podizanje svijesti građana o rizicima i načinima reagiranja u izvanrednim situacijama - objasnio je ravnatelj GDCK-a Klanjec, Mario Harapin. Jedan od glavnih ciljeva projekta je razvoj i testiranje BEALERT platforme za rano upozoravanje i smanjenje rizika od klimatskih promjena na međunarodnoj razini, kao i prognoza za lokalnu pripremljenost. Platforma će omogućiti prikupljanje podataka s različitih razina (europska, nacionalna, regionalna i lokalna), analizu podataka za modeliranje i prognoze, uključivanje modula umjetničke inteligencije za rane prognoze i korištenje interaktivnih karata. Aplikacija će se moći preuzeti putem Google Play trgovine i bit će dostupna na području cijele Hrvatske.

Aplikacija i meteorološka stanica

- Aplikacija se razvija na Univerzitetu u Srbiji, a naš zadatak je educirati i informirati stručnu i opću javnost o njezinoj primjeni. U

Harapin: 'Projekt okuplja partnere iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, a cilj mu je unapređenje sustava ranog upozoravanja'

sklopu projekta organizirat ćemo predavanja i radionice kako bismo građanima i hitnim službama približili mogućnosti sustava ranog upozoravanja. Krajnji cilj je zaštita ljudskih života i imovine – ako unaprijed znamo da prijeti određena prirodna nepogoda, možemo se na vrijeme pripremiti. Nažalost, iz iskustva znamo da za mnoge krizne situacije saznajemo tek kada se dogode, što smanjuje mogućnost pravovremene reakcije. Vrijeme je ključno za prevenciju i ublažavanje posljedica. Ova platforma omogućit će nam da djelujemo ranije – objasnio je voditelj projekta, Mirko Martinuš. Bit će postavljena i meteorološka stanica u gradu Klanjcu, s tri segmenta, dodaje. Pr-

Martinuš: 'Krajnji cilj je zaštita ljudskih života i imovine - ako unaprijed znamo da prijeti određena prirodna nepogoda, možemo se na vrijeme pripremiti'

vi će pratiti parametre tla, uključujući retencijski kapacitet, vlagu i viskoznost. Drugi će se odnositi na atmosferske uvjete, poput vlažnosti zraka, insolacije i padalina, uključujući snijeg, kišu, tuču, mraz i maglu. Na temelju prikupljenih podataka, umjetna inteligencija će analizirati i predviđati moguće vremenske uvjete i rizike. Konkretno, to bi izgledalo tako da primjerice, ako prognoze ukažu na obilne oborine i moguću poplavu za dva tjedna, hitne službe mogu unaprijed postaviti nasipe, a građani poduzeti potrebne mjere zaštite. Sustav će s pomoću umjetne inteligencije i algoritama predviđati nepovoljne vremenske uvjete i pravovremeno upozoravati na rizike.

Korak za sigurniju budućnost - Posebno mi je drago što upravo naše društvo Crvenog križa provodi BEALERT projekt, koji smatram izuzetno korisnim i naprednim. Svi smo svjesni da se klima drastično mijenja – više nemamo jasno definirana godišnja doba kakva pamtimo od prije 30-ak godina. Suše, požari, potresi i klizišta, koji su posebno izraženi na našem području, predstavljaju sve veći izazov. Zato je sustav ranog upozorenja putem ove aplikacije izuzet-

Brlek: 'Umjetna inteligencija unutar platforme omogućit će brže i učinkovitije odgovaranje na potencijalne katastrofe, smanjujući njihove posljedice'

jalne katastrofe, smanjujući njihove posljedice. Prikupljeni podaci koristit će ne samo civilnoj zaštiti i hitnim službama u pripremi za krizne situacije, već će i građanima omogućiti pravovremene

informacije u stvarnom donačelnik Klanjca, Zlatko Brlek. Zaključno, ovaj projekt cija, već i konkretan korak prema sigurnijoj budućnosti, u kojoj će premiti i zaštititi ono najvrednije – živote i imovinu. Ukupna vrijednost projekta je 1.699.926,30 eura, a vrijednost sufinanciranja iz EU fondova iznosi 1.444.937,35 eura. Projekt će trajati 30 mjeseci, a počeo je 1. rujna prošle godine.

Marta Čaržavec KLANJEC

Mario Harapin

Mirko0 Martinuš

Zlatko Brlek

U stambenoj zgradi u centru Donje Stubice izbio požar u kojem su ozlijeđeni vlasnici stana

Drama u Donjoj Stubici: U požaru stana dvije osobe ozlijeđene, stanari ostalih stanova hitno su bili evakuirani

Vlasnici stana, 74 – godišnja žena i 81 – godišnji muškarac, prevezeni su u OB Zabok, gdje su im utvrđene lakše tjelesne ozljede

Jelena Klanjčić

DONJA STUBICA

Upožaru, koji je u subotu, 22. veljače, izbio u stanu stambene zgrade u Donjoj Stubici, lakše su ozlijeđene dvije osobe, 74 – godišnja vlasnica i 81 – godišnji vlasnik stana.

Stanovnici zgrade evakuirani

Do požara je došlo oko 9.30 sati, u stanu na prvom katu stambene zgrade u Ulici Župana Vratislava. Brzom intervencijom vatrogasaca, vlasnici stana, 74 - godišnja žena i 81 – godišnji muškarac, izvedeni su iz stana, odnosno zgrade. Zbog udisanja dima, prevezeni su u Opću bolnicu Zabok. Zbog velike zadimljenosti stubišta, evakuirani su i ostali stanovnici iz zgrade. Zatekli smo ih na ulici, ispred

Susjedi: 'Navodno se pregrijala žica kuhala, koje je onda eksplodiralo u susjedu koja si je htjela skuhati kavu'

zgrade, dok su vatrogasci gasili požar. - Navodno se pregrijala žica kuhala, koje je onda eksplodiralo u susjedu koja si je htjela skuhati kavu – rekli su susjedi. Na terenu smo od voditelja odjeljenja ZJVP Zabok Ivana Črnjevića doznali kako se zapalila kuhinja i blagovaona, no požar je brzo ugašen. Gasilo ga je pet vatrogasaca ZJVP Zabok i devet vatrogasaca DVD – a Donja Stubica.

Velika materijalna šteta

Nakon obavljenog očevida policijskih službenika i inspektora, utvrđeno je kako je do požara došlo

Očevidom je utvrđeno kako je do požara došlo zbog kvara na električnom kućnom aparatu

zbog kvara na električnom kućnom aparatu. U požaru je u potpunosti izgorjela prostorija kuhinje u stanu i djelomično je nagorjela prostorija blagovaone. Prilikom gašenja požara vodom došlo je i

Kuhinja je u potpunosti izgorjela

do oštećenja prostora javne ustanove, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ispostava Donja Stubica, koji se nalazi ispod stana u kojem je izbio požar, javlja PU krapinsko – zagorska. Srećom, vlasnici stana zadobili su lakše tjelesne ozljede, no u požaru je nastala materijalna šteta od nekoliko desetaka tisuća eura.

potpisan ugovor Krapinsko – zagorska županija rad Vatrogasne zajednice financira s 265.000 eura

'Svjesni smo težine posla koji rade vatrogasci'

KRAPINA - Krapinsko – zagorska županija dodijelila je 265.000 eura financiranje djelatnosti županijske Vatrogasne zajednice. Predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber istaknuo je da sredstva čine gotovo 90 posto u ukupnom financiranju VZKZŽ. VZKZŽ ima 81 vatrogasno društvo, dvije JVP, preko 6500 članova vatrogasnih organizacija i oko 1800 operativnih vatrogasaca. – Vodimo brigu o organizaciji vatrogastva, zakonskim obavezama te o standardima u vatrogastvu, kroz programe sufinanciramo rad svih naših članica i držimo potreban standard, zahvaljujući Županiji – istaknuo je Skuliber. Dodao je da se ove godine priprema obilježavanje 150 godina vatrogastva u KZŽ, odnosno visoki jubilej najstarijeg vatrogasnog društva, DVD a- Krapina.

Kontinuirani pad intervencija

Potpisan je ugovor na 265.000 eura, a zakonska je obaveza 165.000 eura

tovo polovicu požara na objektima imali u tri zimska mjeseca, što se direktno može povezati s povećanim boravkom ljudi u zatvorenom te loženjem i grijanjem. Tu ostaje prostor za rad u preventivi da bi se taj broj požara na objektima smanjio. Ukupni broj tehničkih intervencija u odnosu na protekle godine nije bio tako velik, a požara u prometu prošle godine bilo je 18 – rekao je Lo-

Dosadašnji zapovjednik VZKZŽ Marijan Lovrenčić osvrnuo se na operativne aktivnosti tijekom protekle godine te istaknuo da je zabilježeno ukupno 635 intervencija, od čega 178 požara. - To je već treća godina kada bilježimo kontinuirani pad intervencija. Od 178 imali smo 90 požara na objektima, što nije dobro, jer izazivaju veliku materijalnu štetu, a specifično je da smo go-

vrenčić. Dodao je da se prošle godine mnogo vatrogasaca osposobilo za manje invazivne metode postupanja u zatvorenom prostoru, što je veliki iskorak, a 10 vatrogasaca osposobilo se za instruktore 'plamenih udara', odnosno metode direktnog pristupa, nastupa i taktike gašenja u zatvorenim prostorima gdje je najveći intenzitet temperaturnih opterećenja za vatrogasce. Novi zapovjednik Zvonko Ortner govorio je o planovi-

ma za ovu godinu te istaknuo da je ključno osposobljavanje te su u tijeku osposobljavanja za vatrogasce te da će VZ biti bogatija za 150 novih vatrogasaca, dok se vatrogasci koji su već u sustavu također osposobljavaju za klasu, dočasnike, upotrebu dišnih sprava i sl.

Sinergija

Župan Željko Kolar istaknuo je da sinergija između profesional-

nih vatrogasnih postrojbi i DVD – a daje nadstandard u protupožarnoj zaštiti županije te napomenuo da je potpisan ugovor na 265.000 eura, a zakonska je obaveza 165.000 eura. – Također, osigurali smo u dogovoru s VZKZŽ da ćemo profesionalnim vatrogasnim postrojbama, odnosno postrojbi u Zaboku, za vatrogasni operativni centar izdvojiti 50.000 eura. Dodao je da je KZŽ i prošle godine sufinancirala Operativni vatrogasni centar županije u Zaboku s 26.000 eura, a prije par godina kompletno opremila profesionalne vatrogasce odjelima, kacigama, cipelama, rukavicama, što također nije u nadležnosti Županije. DVD – u Krapina za obilježavanje 150. obljetnice KZŽ će uručiti dodatnih 10.000 eura. - Svjesni smo odgovornosti i težine posla koji rade vatrogasci. Oni nemaju nikakve druge nagrade, pogotovo kada govorimo o dobrovoljnim vatrogascima, osim velikog hvala što svoj život izlažu čuvajući naš život i imovinu. I nije bez razloga što smo najsigurnija županija u RH - rekao je Kolar. (sp)

Sezona obrane od tuče započinje 1. svibnja, a traje do 30. rujna. Iako sustav obrane od tuče koristi prizemne generatore, učinkovitost i financijska opravdanost još uvijek izazivaju prijepor

Za 60-ak dana trebala bi početi obrana od tuče! Raketari bijesni: 'Ne pripremamo se nikako, sve je to samo mazanje očiju'

Na području Krapinsko - zagorske županije, sve do 2020. godine, postojalo je 28 raketnih i generatorskih postaja za obranu od tuče, danas ih je samo 16. Zbog ograničenih resursa, DMHZ tvrdi da su prizemni generatori trenutno jedini mogući način operativne zaštite

Marta

Čaržavec HRVATSKO ZAGORJE

Sezona obrane od tuče započinje 1. svibnja ove godine, a traje do 30. rujna. Na području Krapinsko - zagorske županije, sve do 2020. godine, postojalo je 28 raketnih i generatorskih postaja za obranu od tuče. Međutim, od te godine, na temelju odluke Ministarstva poljoprivrede, sustav obrane premješten je na prizemne generatore koji, poput raketa, u tučonosne oblake unose srebrov jodid, kemijski reagens. Nažalost, od 28 postaja ostalo je samo 16. Ova odluka temelji se na činjenici da znanstvena zajednica nije mogla sa sigurnošću potvrditi učinkovitost postojećih sustava u smanjenju tuče, čime je opravdanost njihove primjene dovedena u pitanje. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) opravdava odluku kroz kontinuirano smanjenje prihoda, osobito iz proračuna županija s branjenog područja. Zbog ograničenih resursa, tvrde da su prizemni generatori trenutno jedini mogući način operativne zaštite. U 2024. godini, Krapinsko-zagorska županija je na račun Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) uplatila 20.000 eura, dok je za 2025. godinu osigurano 30.000 eura za obranu od tuče. Milijunske štete Štete od tuče na poljoprivredi, infrastrukturi i imovini mjere se u milijunima eura. U 2022.

DHMZ: 'Upotreba dronova mijenja samo način dostave kemijskog reagensa u atmosferu, ali ne i samu

metodologiju

rada, što znači da ne bi donijela bitno drugačije rezultate '

godini, ukupna visina prijavljenih šteta iznosila je vrtoglavih 62.530.024,60 eura, dok je isplaćeno tek 1.067.878,78 eura. Najteže su stradali Kumrovec sa štetom od 11.450.000,00 268.800,50 eura, Bedekovčina s 11.000.000,00 37.246,38 eura štete, Hum na Stuli s 22.210.024,60 643.599,90 eura, Zagorska Sela sa 6.870.000,00 48.262,80 eura, zatim Klanjec sa štetom od 5.200.000,00 43.257,00 eura, Oroslavje s 3.100.000,00 24.966,10 eura štete i Veliko Trgovišće sa štetom od 2.700.000,00 1.746,10 eura. U 2023. godini najviše je od tuče stradala Donja Stubica sa štetom od 1.728.885,96 eura, zatim Gornja Stubica sa 838.274,86 eura štete, Kraljevec na Sutli tuča 184.425,65 i Zagorska Sela 242.892,50 5.850,00. Dakle, ukupan iznos je 2.994.478,97, a isplaćeno je 5.850,00 eura. Tuča je uzrokovala značajne štete poljoprivredi, gospodarstvu, nerazvrstanim cestama, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te stambenim zgradama. Posebno su bila pogođena područja Klanjca, Oroslavja, Huma na Sutli, Kumrovca, Zagorskih Sela, Velikog Trgovišća i Bedekovčine. Ukupan iznos šteta na području Krapinsko-zagorske županije na nerazvrstanim cestama iznosio je 582.515,76 eura, a od strane Ministarstva poljoprivrede odobreno je 111.487,16 eura. Ministarstvo poljoprivrede je Sporazumom o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na poljoprivredi Krapinsko-zagorskoj županiji odobrilo 671.245,60 eura. Sredstva su doznačena na račune 347 poljoprivrednika kojima se ublažila i djelomično uklonila posljedica prirodne nepogode tuče na poljoprivredi.

'Nigdje smo, oduzeli su nam radio stanice'

I dok se DHMZ i Ministarstvo oslanjaju na znanstvene smjernice i financijske okvire, poljoprivrednici, osobito oni koji su pretrpjeli goleme gubitke, ostaju skeptični. Predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske Josip Salatko i dalje upozorava na nedostatak strategije i operativne spremnosti. - Mi bismo trebali pripasti Civilnoj zaštiti jer bi se onda službe mogle pripremiti na vrije-

Salatko: 'Za sezonu se ne pripremamo nikako. Sve će se raditi po starom, a to je mazanje očiju, ništa drugo'

me prije nego što nevrijeme dođe. Obrana od tuče treba se izmjestiti od DHMZ-a koji je priznao da niti imaju s čim raditi, niti znaju, niti imaju volje. Nigdje smo. Ove godine, obrana od tuče kreće 1. svibnja. Ostajemo na prizemnim generatorima, ništa se nije promijenilo. Za sezonu se ne pripremamo nikako. Sve će se raditi po starom, a to je mazanje očiju, ništa drugo. Neki poljoprivrednici su dobili neki sitni novac, ali to je ništa. Kada tuča pogodi vinograd, on se oporavlja tri, četiri godine i to ako se oporavi. Ta procjena je bacanje prašine u oči – naglašava Salatko, uzrujan radi ukidanja radio veza. - Uzeli su nam ispravne radio stanice i one su negdje u Zagrebu. Bez veze! Samo mi Zagorci ih nemamo. Zašto

ih nemamo? Jer smo ih jedini koristili i bili preopasni. Ušutkali su nas, a mogli bi nas imali stalno na vezi, a samim time bi se i žurne službe pripremile na vrijeme – dodaje. Radar na Sljemenu koji je bio za obranu od tuče, kaže, namjerno je uništen i stavljen je drugi koji nema veze s obranom od tuče. - To je više za nautičare. Drugim riječima, potrošeni novci. DHMZ njime upravlja, ali on to ne radi, uzmite

im objekt, napravite školu u prirodu za djecu – revoltiran je Salatko. Ne postoji znanstveni dokaz, problem financija

DHMZ ističe da se prilagodba klimatskim ekstremima mora temeljiti na znanosti i najboljim praksama. Unatoč podijeljenom mišljenju javnosti, znanstvena zajednica i WMO jasno navode da nema dokaza o učinkovito-

Josip Salatko

sti obrane od tuče. DHMZ, jedina hidrometeorološka služba u EU s tom obvezom, naglašava da metode bez znanstvenog uporišta ne bi trebale biti operativna praksa. Uvođenje dronova za obranu od tuče smatraju neopravdanim jer ne donosi značajnu metodološku nadogradnju. - Upotreba dronova mijenja samo način dostave kemijskog reagensa u atmosferu, ali ne i samu metodologiju rada, što znači da ne bi donijela bitno drugačije rezultate. Također, uvođenje novih tehnologija u sustav obrane od tuče zahtijeva i suglasnost nadležnih ministarstava. Razumijemo potrebu za inovacijama i želju građana, posebice poljoprivrednika, za boljom zaštitom od tuče, no svaki korak u tom smjeru mora biti znanstveno utemeljen i financijski izvediv te isplativ – objašnjavaju. Dodaju kako su

U 2024. godini, KZŽ je na račun

DHMZ-a uplatila

20.000 eura, dok je za 2025. godinu osigurano 30.000 eura

za unapređenje sustava potrebne sveobuhvatne zakonske izmjene i novi sustav financiranja, a to nadilazi ovlasti DHMZ-a. Što se tiče povlačenja radijskih postaja, na što se osvrće Salatko, DHMZ tvrdi suprotno. - Ta je odluka donesena zbog njihove nepouzdanosti, što je predstavljalo rizik za učinkovitu koordinaciju u ključnim trenucima. Umjesto toga, prelazimo na mobilnu komunikaciju kako bismo osigurali sigurnu i pouzdanu razmjenu informacija na cijelom branjenom području – kažu. Kroz projekt METMONIC, DHMZ je, ističu modernizirao meteorološku mrežu, postavljanjem novog radara na Radarskom centru Puntijarka koji omogućuje radarsku pokrivenost cijele Hrvatske, pružajući podatke o vremenskim uvjetima u stvarnom vremenu, dostupne javnosti na meteo.hr.

'DHMZ jedini razumije sva pitanja o umjetnom djelovanju na vrijeme'

Ministarstvo poljoprivrede podržava stav DHMZ-a, naglašavajući da sustav obrane od tuče prizemnim generatorima predstavlja sigurniji model, no ni za njega nema znanstvenih dokaza o smanjenju intenziteta tuče. Također, kažu, postavlja se pitanje opravdanosti

Županija: 'Uputili dopis DHMZ-u u kojem tražimo pojašnjenje koliki bi bio trošak uspostave rada dodatnih 12 generatorskih postaja. Tražene podatke nismo dobili'

dodatnih troškova, budući da tehnologija upravljanja dronovima za tučonosne oblake nije znanstveno potvrđena, ali je i skupa. - DHMZ je jedina ustanova u Hrvatskoj koja ima znanstvenike i stručnjake koji razumiju sva pitanja kad je posrijedi umjetno djelovanje na vrijeme (što je obrana od tuče), šira pitanje promjena klime, kao i praćenje vremenskih prilika te davanje prognoza i praćenje meteoroloških prilika i prognoza nevremena. Opremljeniji su meteorološkim radarima i drugom opremom. Stoga Ministarstvo poljoprivrede u svakom preustroju sustava obrane od tuče u smislu upravljanja i koordinaci-

je vidi DHMZ kao logičnog i ključnog dionika u tom sustavu – ističu iz Ministarstva i dodaju kako je moguće da u budućnosti klimatske prilike ipak odrede korištenje novih tehnologija, ali i da se sade prilagođene sorte, mijenjaju rasporedi sjetvi, tehnike gnojidbe i slično. Akcije KZŽ

Smanjenjem broja generatorskih postaja nije zadovoljna niti KZŽ:Podaci o štetama s terena ovisno o godini su poražavajući i iskazujemo nezadovoljstvo trenutnim stanjem. Od 2020. godine inicirali smo više sastanaka s predstavnicima DHMZ-a i nadležnim, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. KZŽ nije ni jednom podržala prijedloge ukidanja sustava obrane od tuče! Uz sva naša nastojanja informaciju o trošku povrata 12 generatorskih postaja na područja KZŽ nismo dobili. Iako DHMZ u svom odgovoru ističe: ''Redovito surađujemo i komuniciramo s predstavnicima lokalnih vlasti, sudjelujemo na sjednicama Županijskih skupština kada se raspravlja o radu sustava obrane od tuče, odgovaramo na upite lokalnih vlasti te smo uvijek dostupni za konstruktivan dijalog. Također, stručnjaci DHMZ-a spremni su odgovoriti na sva pitanja o sustavu obrane od tuče, podijeliti najnovija istraživanja i informirati građane i poljoprivrednike o alatima koji im mogu pomoći u prilagodbi na vremenske i hidrološke ekstreme'', iz KZŽ stiže sljedeći odgovor: - Dana, 17. srpnja 2024. uputili smo dopis DHMZ-u, u kojem tražimo pojašnjenje koliki bi bio trošak uspostave rada dodatnih 12 generatorskih postaja kako bi se adekvatno branilo područje županije s 28 generatorskih postaja posebice na području koji graniči s Republikom Slovenijom. Tražene podatke nismo dobili – ističu iz Županije koja je Odlukom o mjerama razvoja poljoprivredne proizvodnje za razdoblje 2024. - 2027. godine donijela Mjeru 6. Potpora za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina na području KZŽ. Njome će se potencijalnim korisnicima sufinancirati kupnja materijala i elemenata za postavljanje sustava za zaštitu od tuče u 2025. godini. Visina potpore za kupnju materijala i elementa za postavljanje sustava za zaštitu od tuče iznosi do 50 % prihvatljivih aktivnosti, a najviše do 3.000 eura.

Osnivanje agencije, podrška zaštiti dronovima

KZŽ je pokrenula inicijativu za osnivanje ustanove ili agencije koja bi provodila obranu od tuče na branjenim područjima Hrvatske, uključujući KZŽ. Ističu da bi to bilo najbrže i najučinkovitije rješenje, jer svaka nova sezona bez adekvatne stručne i tehničke infrastrukture donosi velike materijalne štete. Prijedlog je upućen Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, no odgovor još nisu dobili. Uz to, kažu kako će u budućnosti, u slučaju prijedloga provođenja obrane od tuče dronovima, isti i podržati. Županija podržava i preporuku struke da se poljoprivredni usjevi, nasadi te plastenici i staklenici osiguraju kod osiguravajućih društava. Poseban naglasak stavlja se na postavljanje protugradnih mreža za trajne nasade. Donijela je i odluku o sufinanciranju kupnje materijala i elemenata za sustave zaštite od

tuče, za što se sredstva osiguravaju iz županijskog proračuna svake godine.

Uspjeh Kumrovca

Prošle godine Općina Kumrovec ponovno je stavila u funkciju postaju za protugradnu obranu u naselju Dugnjevec. Nakon ukidanja postaje, cijeli kumrovečki kraj i šira okolica ostali su nezaštićeni. - Iako nitko ne tvrdi da tuče više neće biti, vjeruje se da bi se njezin intenzitet i učestalost mogli smanjiti, što mještanima daje osjećaj veće sigurnosti – kaže načelnik Robert Špljat. Postaja u Kumrovcu sada radi bez poteškoća, s funkcionalnim generatorima i operativnom strukturom, iako uvijek postoji rizik od tehničkih kvarova ili nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ponovno uspostavljanje bilo je izazovno zbog administrativnih prepreka i osiguravanja sredstava, ali uz podršku i neumorne napore načelnika, postaja je stavljena u rad u roku od nekoliko mjeseci. Učinak generatora prošle godine je, kaže Šplajt, ocijenjen zadovoljavajućim. - Iako nije moguće potpuno eliminirati tuču, uspjeli smo smanjiti njezinu učestalost i intenzitet, što je značajno za poljoprivrednike i lokalnu zajednicu. Obrana je dala vidljive rezultate, a ljudi su se osjećali sigurnije tijekom prošle sezone. Nadamo se da će takav trend nastaviti i ove godine – zaključuje Šplajt. Odbijenica za Zagorska Sela S druge strane, Općina Zagorska Sela dvaput je, 23. svibnja 2024. i 24. siječnja 2025., uputila obrazložene zahtjeve DHMZ-u za aktivaciju vlastite postaje protugradne obrane. Unatoč čestim štetama od tuče, uključujući katastrofalne posljedice iz 2022. godine, i spremnosti osiguranja prostora i rukovatelja za postaju, oba zahtjeva su odbijena. - Obrazloženje je da će djelovanje generatorske postaje Kumrovec zajedno s ostalih 16 postaja na području KZŽ osigurati raspršivanje kemijskog reagensa i na područje naše općine. Pozdravljamo postavljanje generatora u Kumrovcu prošle godine, no mišljenja smo da taj generator nije dovoljan za zaštitu cijelog područja Općine Zagorska Sela koja je izrazito poljoprivredno područje – kaže načelnica Ksenija Krivec Jurak i zaključuje kako Općina ne odustaje od obrane od tuče te planira ponovno podnijeti zahtjev za aktivaciju postaje. Također su zatražili sastanak s ravnateljem DHMZ-a kako bi se mještanima i poljoprivrednicima pojasnili razlozi odbijanja i odgovorilo na sva otvorena pitanja. Što donosi sutra?

- Zima koja je iza nas bila je veoma škrta s oborinama. Hoće li nam se osvetiti? Ništa novo... Prijašnjih godina prvu smo tuču dobivali već krajem travnja mjeseca, a obrana je nekad počinjala 15. travnja. Novi je datum 1. svibanj, ali zadnjih godina obrana počinje pod pritiscima javnosti. To je čista sabotaža. Zna se kako su u ratno vrijeme prolazili saboteri . Hvala Bogu, u mirnom vremenu živimo, no sankcije bi trebali osjetiti odgovorni iz DHMZ –zaključio je Salatko. U vremenu kada su posljedice klimatskih promjena sve izraženije, a prirodne nepogode, osobito tuča, sve učestalije i razornije, postavlja se ključno pitanje — hoće li se situacija promijeniti i hoće li Zagorje uspjeti zaštititi svoje poljoprivrednike i gospodarstvo od razorne tuče?

Prizemni generator, foto: Pixseel

Potpisan ugovor o županijskom sufinanciranju rada Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Krapina i Obrtničke komore KZŽ u vrijednosti od 40.000 eura

Broj gospodarstvenika i poduzetnika u KZŽ nastavlja rasti: '2024.

godina bit će rekordna po prihodima, dobiti i investicijama'

Ovim se korakom dodatno učvršćuje suradnja između županije i gospodarskih institucija, koja, kako ističe župan Željko Kolar, predstavlja temelj za prepoznatljiv identitet Zagorja na gospodarskoj karti Europe

S.Pušec/M.Čaržavec

Krapinsko - zagorska županija i ove godine ulaže u razvoj poduzetništva i gospodarstva, potvrđujući svoju poziciju jedne od najpoduzetničkijih regija u Europi. U Krapini je u ponedjeljak potpisan ugovor o županijskom sufinanciranju rada Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Krapina i Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije, vrijedni po 20.000 eura svaki. Ovim se korakom dodatno učvršćuje suradnja između županije i gospodarskih institucija, koja, kako ističe župan Željko Kolar, predstavlja temelj za prepoznatljiv identitet Zagorja na gospodarskoj karti Europe.

Niz županijskih aktivnosti Župan je ovom je prilikom istaknuo da bez dobre suradnje Obrtničke i Gospodarske komore te Županije ne bi postojala ni sinergija, niti prepoznatljiv identitet županije pritom misleći na Odbor regija u Bruxellesu koji je Krapinsko - zagorsku županiju proglasio poduzetničkom regijom 2025. i na američki Financial Times koji je našu županiju stavio na četvrto mjesto regija budućnosti. - Današnje potpisivanje ugovora je mali djelić koji pokriva našu suradnju. Tu govorim o subvencioniranju kamata našim poduzetnicama gdje se vrti negdje oko milijun eura, 25.000 eura za Gospodarski zbor, 45.000 eura za tradicijske obrte, za Zagorje INO vaučer 100.000 eura. Tu je i rad našeg Poduzetničkog centra gdje subvencioniramo boravak naših startupova i niz aktivnosti kroz čitavu godinu kako bismo dali potporu razvoja gospodarstvu i poduzetništvu – rekao je Kolar. Istaknuo je kako broj gospodarstvenika i poduzetnika u županiji nastavlja rasti, što prati i porast zaposlenosti, no upozorava da se istovremeno suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, problemom koji pogađa ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europu. - Kod poduzetnika se to uglavnom rješava domaćom radnom snagom,

Kolar: 'Broj gospodarstvenika i poduzetnika u županiji nastavlja rasti, što prati i porast zaposlenosti'

ali u sektorima ugostiteljstva i građevinarstva to već godinama nije moguće. Sada je taj problem eskalirao i dosegnuo vrhunac - rekao je. Unatoč izazovima, dodaje da je poduzetnička klima u Krapinsko - zagorskoj županiji iznimno povoljna, što potvrđuje činjenica da su gotovo sve veće tvrtke, bilo domaće ili strane, trenutačno u investicij-

Švaljek: 'Pokazat ćemo da su dobivane nagrade u pravim rukama te ćemo ih i iskoristiti za bolje poslove i bolje gospodarske rezultate sljedećih godina'

skom ciklusu.

Prilagodba, robotizacija

- Gospodarska kriza koja je zahvatila dio Europe, posebice Njemačku, rezultirala je padom narudžbi za neke naše poduzetnike i gospodarstvenike, u pojedinim sektorima i do 30 posto. No, naši su gospodarstvenici brzo reagirali, pronašli nova tržišta i prilagodili se situaciji. Prema svemu sudeći, 2024. godina bit će rekordna po ukupnim prihodima, dobiti i investicijama - zaključio je župan Ko-

Kučiš: 'Županija pomaže i tradicijske obrte, koji svake godine dobivaju znatna sredstva, koja se povećavaju'

lar. Posebno je istaknuo važnost portala Invest in Zagorje, kojeg je pokrenula Županija, a koji je postao ključan alat za privlačenje investicija. - Čeka nas dodatna robotizacija, automatizacija pametne tehnologije i nova zanimanja za koja ni ne znamo da postoje. KZŽ krenula je s nabavom humanoidnih robota. I dok je jedan manji već stigao u Srednju školu Krapina, drugi, nešto sofisticiraniji, veći i potpuno autonoman stići će u Poduzetnički centar Krapinsko - zagorske županije u ožujku ove godine. Robot

potpuno autonomno, bez upliva čovjeka, može obavljati sve uredske i administrativne poslove, educirati, davati informacije korisnicima i biti im vodič, što će upravo i raditi u županijskom Poduzetničkom centru, gdje će, između ostalog, biti i svojevrsni 'kućedomaćin' te dočekivati goste – zaključio je Kolar.

Dobar primjer

Anđelko Švaljek, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, uz zahvale Županiji, naglasio je da je Krapin-

sko - zagorska županija bila prva u Hrvatskoj koja je prepoznala potrebu za ovakvim oblikom poticanja gospodarstva i sufinanciranja rada Gospodarske komore. - Koliko je to dobro, pokazuje činjenica da i ostale županijske komore u Hrvatskoj slijede taj primjer. Drago nam je da je ove godine iznos povećan, siguran sam da će nam to pomoći da budemo još aktivniji ove godine i da ćemo kroz organizacije tematskih konferencija i promjenu u konceptu Zagorskog gospodarskog zbora dati doprinos svim aktivnostima Županije i pokazati na

najbolji način da su dobivane nagrade u pravim rukama te da ćemo ih i iskoristiti za bolje poslove i bolje gospodarske rezultate sljedećih godina - istaknuo je Švaljek. Nenad Kučiš, predsjednik županijske Obrtničke komore, zahvalio je na pomoći Županiji i županu Kolaru. - Zahvaljujem u ime 3500 obrtnika. Županija pomaže i tradicijske obrte, koji svake godine dobivaju znatna sredstva, koja se povećavaju. Županija subvencionira i sajmove za obrtnike koji žele predstaviti. Nadamo se da će se takva odlična suradnja nastaviti - rekao je Kučiš.

Predstavljena ulaganja KZŽ u sektore gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture

'Ne postoji segment gospodarstva koji nismo pokrili!'

U prošloj smo godini za gospodarstvo, promet i komunalnu infrastrukturu izdvojili ukupno 2.665.556,50 eura, od čega 2.078.095,57 eura za gospodarstvo i 587.460,93 eura za promet i komunalnu infrastrukturu, rečeno je na pressici

KRAPINA - U Krapini su predstavljeni rezultati i ulaganja u sektore gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture kroz proteklu 2024. godinu. Župan Željko Kolar osvrnuo se na američki Financial Times koji je i ove godine prepoznao Krapinsko-zagorsku županiju kao regiju budućnosti i stavio na 4. mjesto najboljih malih regija za privlačenje investicija u Europi, dok je prošle godine Županija bila na 6. mjestu. 'Regija budućnosti'

- Ne postoji segment gospodarstva koji nismo pokrili, tu su i naše gospodarske zone gdje surađujemo s našim jedinicama lokalne samouprave i naš digitalni portal Invest in Zagorje koji je skupio preko 16.000 klikova, a to je 16.000 gospodarstvenika, potencijalnih investitora, onih koji razmišljaju o svojem poslovanju. Posljednjih sedam investicija u županiju došlo je jer su investitori kao prvu informaciju koristili portal, nakon čega su

Kolar: Nove investicije u Krapinsko - zagorsku županije dolaze s visokom dodatnom vrijednošću, a takve će investicije omogućiti konkurentne plaće

kontaktirali poduzetnički centar, Krapinsko-zagorsku županiju, općinu ili grad u kojoj se nalazi poduzetnička zona - poručio je župan Kolar i dodao kako je prošle godine na području Krapinsko-zagorske županije otvoreno 315 obrta. - Povećali smo upis u naše srednje škole za 33% i to se osjeti, ali s obzirom na tržišnu utakmicu, s obzirom na potrebe našeg gospodarstva, definitivno mi ne možemo više to pokrivati s domaćom radnom snagom - rekao je župan. Naglasak je stavljen i na tekuću 2025. godinu, a Kolar je istaknuo porast proračuna za gospodarstvo za 618.000 eura, odnosno 18,6%. - To je samo dokaz da smo spremni raditi, surađivati, kreirati i pomagati naše gospodar-

stvo koje nije snažno ako nema visoku zaposlenost, aktivnost, veliku dobit. Ako to sve nema gospodarstvo, onda se ni svi ostali sektori ne mogu razvijati - poručio je župan Kolar. Nove investicije u Krapinsko-zagorsku županije dolaze s visokom dodatnom vrijednošću, istaknuo je župan Kolar, a takve će investicije omogućiti konkurentne plaće.

Izdvajanja

Za resore gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture povećat će se sredstva u 2025. godini i izdvojit će se ukupno 3.283.645 eura, istaknula je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i

komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić. - U prošloj smo godini za gospodarstvo, promet i komunalnu infrastrukturu izdvojili ukupno 2.665.556,50 eura, od čega 2.078.095,57 eura za gospodarstvo i 587.460,93 eura za promet i komunalnu infrastrukturu - rekla je pročelnica Mihovilić te istaknula kako je vizija Krapinsko-zagorske župa-

nije gospodarstvo koje ostaje konkurentno i ravnomjerno razvijeno. - Na taj način se potiču različite sfere gospodarstva i obrtništva, a sve u cilju da se naše gospodarstvo posluje pozitivno, da proširimo radna mjesta i da to bude primjer potencijalnim investitorima na našem području - zaključila je pročelnica Mihovilić. (zl)

'U mnogim stvarima možemo biti primjer drugima, a sad ćemo zajednički biti još jači i konkurentniji!'

Cilj je jačanje zdravstvene infrastrukture, razmjene znanja te unapređenja preventivnih i kurativnih zdravstvenih usluga u obje županije

RIJEKA - Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska županija potpisale su Sporazum o suradnji na razvoju digitalne i potporne infrastrukture za zdravstvenu industriju, s fokusom na rehabilitaciju, zdravstveni turizam i telemedicinu. Inicijativu su pokrenuli župani Željko Kolar i Zlatko Komadina kako bi ojačali zdravstvenu infrastrukturu, razmijenili znanja i unaprijedili zdravstvene usluge u obje županije. Edukacijska komponenta - Pratimo trendove, pratimo razvoj novih tehnologija, okupljamo i educiramo stručnjake kako bismo bili na razini novih tehnologija, a kroz novu medicinsku opremu pružili našim pacijentima najbolju moguću skrb. Za to je potrebno educiranje, a mi to radimo već od učenika u srednjoj školi. Također, radimo i na različitim edukacijama koje traju nekoliko mjeseci, a kroz suradnju sa Zavodom za zapošljavanje gdje radimo prekvalifikacije - poručio je župan Željko Kolar prilikom potpisivanja sporazuma i osvrnuo se na edukacijsku komponentu. - Health IT Aka-

Potpisan sporazum Krapinsko - zagorske i Primorsko - goranske županije o suradnji na razdvoju digitalne i potporne infrastrukture za zdravstvenu industriju 'Kroz novu medicinsku opremu pružit ćemo našim pacijentima najbolju moguću skrb'

demija postigla je ogroman uspjeh. Naime, 75% polaznika zaposli se u zdravstvenom sektoru što je upravo ono što smo željeli - rekao je župan Kolar i dodao kako su obje županije objektivno najrazvijenije u području specijalnih bolnica. Podsjetio je na investiciju u Stubičkim Toplicama vrijednu 17,6 milijuna eura, u Krapinskim Toplicama investiciju u tijeku vrijednu 20 milijuna eura, ali i završetak investicija od 11 milijuna eura. Potpisivanje sporazuma omogućit direktno javljanje na natječaje Europske komisije što znači obostrano zadovoljstvo institucija i pacijenata. Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina istaknuo je kako će potpis sporazuma unaprijediti rad

institucija i predstavljati primjer rada u Hrvatskoj. - Naše su zdravstvene ustanove pozitivne, dobro posluju i, zato što smo mi osnivači, pošteđene političkih konotacija za razliku od općih bolnica - poručio je župan Komadina. - KZŽ ima vrlo značajne rehabilitacijske centre, i jedni i drugi imamo zdravstveni turizam i nastojimo težiti izvrsno-

sti, dizati kvalitetu usluge, raditi na opremanju te obnoviti institucije. Županije su dokazano validni upravljači zdravstvenih ustanovazaključio je župan Komadina. Prilika za stručni razvoj Zamjenik direktorice Poduzetničkog Denis Ranogajecistaknuo je kako Hrvatska bilježi manjak me-

dicinskog i IT osoblja u zdravstvu, zbog čega su, prateći suvremene trendove, pokrenuli Health IT Akademiju koja već okuplja treću generaciju polaznika, a kroz petomjesečnu edukaciju sudjeluju razni partneri — od privatnih i javnih specijalnih bolnica do vodećih digitalnih kompanija koje razvijaju zdravstvene sustave. - KZŽ je uvela tzv. testbed infrastrukturu u kojoj mladi startupovi svoja medicina rješenja mogu, u specijalnim bolnicama, testirati jer znamo koliko je kompleksan i težak sustav odobravanja medicinskih rješenja. Upravo testbed infrastruktura pruža mogućnost da startupovi i s područja PGŽ mogu upravljati - zaključio je zamjenik Ranogajec. Sporazum pruža i priliku za stručni razvoj kroz razmjenu praksi, ali i mogućnost sudjelovanja u istraživačkim projektima. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ Ljudevita Krpana, on je i poruka Ministarstvu regionalnog razvoja da razvojni sporazumi ne moraju nužno biti vezani uz županije koje međusobno graniče. (zl)

Održana sjednica Općinskog vijeća u Mariji Bistrici

Porezi ostaju na zakonskom minimumu

Vijeće je prihvatilo Odluku o porezima Općine Marija Bistrica. Riječ je o istim stopama kakve su bile i do sada, s razlikom što je Porez na nekretnine zamijenio nekadašnji Porez na kuće za odmor

Uponedjeljak je održana 29. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Na dnevnom redu bilo je Izvješće o radu društva Lijepa Bistrica d.o.o., koje je obrazložio direktor Tomislav Šimunić. Izvješće donosi osvrt na aktivnosti u 2024. godini, od redovnog odvoza otpada, održavanja vozila i opreme, rada Reciklažnog dvorišta, postavljanja Mobilnog reciklažnog dvorišta, ali i sanaciju lokalnih vodovoda, održavanje zelenih površina i ostale aktivnosti.

Odluka o porezima

Kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada, vidljivo je da stopa odvojenog korisnog otpada i dalje raste, pa je u 2024. godini bilo 35,43 %, što je ocijenjeno kao zadovoljavajuće. Vijeće je prihvatilo i Odluku o porezima Općine Marija Bistrica. Općinski porezi koji su regulirani ovom odlukom su porez na potrošnju, po stopi od 3 %, Porez na nekretnine na području općine Marija Bistrica u visini od 1,33 eura/m² korisne površine nekretnine, dok je osnovica za obračun poreza na korištenje javnih površina iznos zakupnine za korištenje javnih površina, na koju se obračunava porez u visini od 5%.

Riječ je o istim stopama kakve su bile i do sada, s razlikom što je Porez na nekretnine zamijenio nekadašnji Porez na kuće za odmor. Predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek podsjetio je da Općina Marija Bistrica, dok je još postojao, nikada nije

imala prirez, a i ova odluka o malim stopama i iznosima je na istom tragu. Također, prihvaćena je odluka o visini paušalnog poreza i to u iznosu od 30,00 eura po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Zakonski okvir za Općinu Marija Bistrica je od 30 do 150 eura, pa se i tu išlo sa najnižom mogućom stopom. Švaljek je naglasio i kako Marija Bistrica još uvijek ima premali broj smještajnih kapaciteta, izrazivši potrebu za edukacijama potencijalnih ulagača u taj vid turizma, kojima i Općina mora pomoći na sve moguće načine, kako bi se otvaralo što više novih smještajnih kapaciteta. Načelnik Općina Josip Milički dodatno je pojasnio odluke vezane za Porez na nekretnine i Porez na ležajeve. - Mi smo imali Porez na kuće za odmor 10 kn po kvadratnom metru, a sada smo to pretvorili u 1,33 eura po kvadratu Poreza na nekretnine, čime smo ostali u istim okvirima.

Naravno da ćemo vidjeti kada prođe prva godina, koji će biti učinci, pa ćemo prema tome možda donijeti i neku drugu odluku – rekao je Milički. - Što se pak tiče Paušalnog poreza po krevetu, i tu se išlo na najmanji mogući iznos, kako bi se još više poticalo postojeće iznajmljivače da ostanu u tom biznisu, te kako bi se potaknulo i neke nove da se počnu baviti tim vidom turizma – zaključio je bistrički načelnik.

Velika je želja izgradnja nove škole i dvorane

Prihvaćena je i Odluka o izradi izmjene i dopune Urbanističkog pla-

Milički: 'Vidjet ćemo kada prođe prva godina, koji će biti učinci, pa ćemo prema tome možda donijeti i neku drugu odluku'

na uređenja središnjeg općinskog naselja Marija Bistrica. Osnovni ciljevi i programska polazišta za izradu izmjene i dopune Plana su uskladiti ga s važećim zakonima i podzakonskim aktima, osigurati uvjete za kvalitetniji i održivi-

ji prostorni i gospodarski razvoj centra Marije Bistrice uz očuvanje i zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti te zaštitu okoliša, zatim osuvremeniti, unificirati i digitalizirati Plan te time pojednostavniti i olakšati njegovu provedbu što će se osigurati izradom i donošenjem izmjene i dopune Plana u raznim modulima. Na dnevnom redu se našla i Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Marija Bistrica, zatim Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za 2024. godinu i Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za 2025. godinu, a sve je jednoglasno prihvaćeno. Također, pod točkom

razno načelnik Milički prenio je vijećnicima zaključke sa sastanaka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a vezano za izgradnju nove škole u Mariji Bistrici. Idejno rješenje postoji, ali i određeni prijepori oko toga može li se proširiti postojeća škola. Plan je izgraditi novu osnovnu školu, u kojoj bi djelovala i glazbena škola te trodijelnu sportsku dvoranu. Podrška od strane KZŽ postoji, sada su stigli i pozitivni pomaci od strane Ministarstva, a kako se radi o vrijednom projektu, važno će biti i zatvaranje financijske konstrukcije. Predsjednik Vijeća Švaljek ponovno je zatražio tematsku sjednicu vijeća na ovu temu, kojoj bi prisustvovali i gosti iz Ministarstva, Županije, škole i drugi.

Župa Hrašćina i Krapinsko - zagorska županija sklopile su 14.100 eura vrijedan ugovor o kupoprodaji nekretnine u vlasništvu Župe za potrebe izgradnje Astroturističkog centra

JEDINSTVENI FENOMEN U HRAŠĆINI: NA KORAK DO ASTROTURISTIČKOG CENTRA

Riječ je o projektu koji uključuje izgradnju Astroturističkog centra te postavu interpretacijskih točaka na mjestima na kojima je krajem svibnja 1751. godine pao meteorit

KRAPINA/HRAŠĆINA - Župa

Hrašćina i Krapinsko - zagorska županija sklopile su 14.100 eura vrijedan ugovor o kupoprodaji nekretnine u vlasništvu Župe za potrebe izgradnje Astroturističkog centra Hrašćina.

Inovativni oblici turizma

Riječ je o projektu koji uključuje izgradnju Astroturističkog centra te postavu interpretacijskih točaka na mjestima na kojima je krajem svibnja 1751. godine pao meteorit, a za čije je potrebe Županija tijekom prošle godine kupila zemljište. Hrašćinski meteorit, istaknuo je župan Željko Kolar, dao je silan silan doprinos u svijetu glede razvoja astronomije i meteoritike. - Ne samo da je meteorit dokazao postojanje sve-

'Ovaj jedinstveni fenomen predstavlja neiskorišteni turistički potencijal Krapinskozagorske županije. Projektom će se obogatiti i upotpuniti turistička ponuda istočnog dijela županije koji ima razvijenu gastroturističku ponudu'

mirskih tijela, već je dao doprinos u određivanju starosti Sunčeva sustava. Ovaj jedinstveni fenomen predstavlja neiskorišteni turistički

potencijal Krapinsko-zagorske županije. Projektom će se obogatiti i upotpuniti turistička ponuda istočnog dijela županije koji ima razvi-

jenu gastro-turističku ponudu, no potrebni su dodatni turistički sadržaji - poručio je župan Kolar i dodao kako se razvojem novih oblika

turizma udovoljava se sve zahtjevnijim motivima turističkih putovanja. - Implementacijom novih i inovativnih oblika turizma stvaramo prepoznatljivost turističke destinacije - zaključio je župan Kolar. Zadovoljstvo

Uz župnika u župnoj crkvi svetog Nikole u Hrašćini vlč. Vladimira Vizira potpisivanju je nazočio i načelnik Hrašćine Branko Tukač. - Iznimno sam zadovoljan sklapanjem ugovora i suradnjom sa Županijom. Općina će također sudjelovati s još dvije trećine takve veličine zemljišta - poručio je načelnik Tukač i dodao kako će budući astroturistički centar doprinijeti turističkom razvoju ne samo Hrašćine, već i čitave Krapinsko-zagorske županije. (zl)

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća Zaboka najviše se raspravljalo pod točkom 'pitanja i prijedlozi'

Građani Zaboka nezadovoljni izvlaštenjima

zbog

izgradnje solarnih elektrana, ali i zbog bojazni od ispuštanja teških metala u zrak

Jelena Klanjčić

Dok su ostale točke dnevnog reda brzo izglasane, rasprava se na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Zaboka povela pod točkom 'pitanja i prijedlozi'. Vijećnik Petar Vrančić osvrnuo se na projekt izgradnje solarnih elektrana na području od autoceste prema rijeci Krapini, obzirom da se dosta građana žali na otkupnu cijenu po kojoj im je plaćeno zemljište nakon izvlaštenja, u korist investitora koji će graditi solarne elektrane.

Izgradnja elektrani

Vrančić naglašava kako je to zona idealna za stambeno širenje grada Zaboka te postavlja pitanje može li se što učiniti da se s investitorom dogovori druga lokacija, ponudi neko drugo rješenje, kako bi se ova zona sačuvala za eventualne stambene gradnje u budućnosti. Ističe kako su se investitori trebali javiti u Grad s namjerom izgradnje elektrani, a Grad je trebao urbanističkim planom predvidjeti na kojim područjima želi da se takvo nešto gradi, a koja područja želi zaštititi za neke drugačije investicije u budućnosti, poput, primjerice, izgradnje naselja.

Zakon u korist pojedinca

Gradonačelnik Ivan Hanžek kaže kako je Grad u prostornom planu samo zonu uz autocestu, na kojoj nije moguća stambena izgradnja, odobrio za mogućnost izgradnje solarnih elektrana. – Međutim, država je donijela zakon da se svako zemljište, koje nije građevinsko, može koristiti za izgradnju solarnih elektrana, ako postaje pretpostavke, a u Zaboku postoje, što omogućava da se u mrežu Hrvatske prodaje proizvedena solarna energija. Prema tom zakonu, koji po meni nije ustavan, u korist pojedinca, odnosno investitora koji želi graditi solarne ili vjetro elektrane, izvlašćuju se vlasnici zemljišta. To jest javni interes, jer omogućava energetsku neovisnost, međutim mislim da je suprotno ustavu da pojedinac izvješćuje ne samo građane, nego može i lokalni i regionalnu zajednicu i njezino vlasništvo – kaže Hanžek. Prema tome, jedina mogućnost bor-

Hanžek: 'Prema zakonu, u korist pojedinca, odnosno

investitora koji želi graditi solarne ili vjetro elektrane, izvlašćuju se vlasnici zemljišta'

be protiv toga jest ustavna tužba, no ona ne može promijeniti stvari unatrag, odnosno vratiti zemljišta građanima koji su već izvlašteni, a i investitor već ima ishođene lokacijske dozvole za izgradnju solarnih elektrana.

Bojazan od prisustva teških metala Vijećnici su ponovo raspravljali i o kakvoći i kvaliteti zraka u Zaboku. S pitanjem se na prošlotjednoj sjednici obratio vijećnik Krešimir Končevski. Naglasio je kako se, ponukani onim što se dogodi-

Končevski: 'Naš je zahtjev da službe Grada Zaboka službeno ispitaju kakvoću zraka u Zaboku i da se kontinuirano provedu mjerenja na neke specifične kemijske sastave koji su opasni za zdravlje'

lo u Poznanovcu s odlaganjem otpada i borbom mještana koja je urodila plodom, i u Zaboku stvara slična atmosfera i neki građani razmišljaju o sličnim prosvjedima, ne bi li se ukazalo na isparavanja i nesnosni miris koji je konstantno širi oko tvrtke CIAK. - Naš je zahtjev da službe Grada Zaboka službeno ispitaju kakvoću zraka u Zaboku i da se kontinuirano provedu mjerenja na neke specifične kemijske sastave koji su opasni za zdravlje –zatražio je Končevski i naglasio kako bi se ta mjerenja kakvoće zraka i prisutnost određenih teških metala i kemijskih spojeva u zraku trebala mjeriti konstantno i to na mjestima gdje se smrad osjeti, upravo kako bi se dobila najrealnija slika. Također, predložio je da se ispita koliko bi koštala takva jedna

mjerna stanica i da li bi bila opcija da je Grad kupi i postavi, kako bi se mjerenja mogla izvoditi kontinuirano, naglasivši kako je važno da se na vrijeme poduzmu mjere opreza, ukoliko postoje bilo kakva ispuštanja teških metala u zrak. Kakvoća zraka

Gradonačelnik Ivan Hanžek rekao je kako bi kupnja mjerne stanice bila preveliki izdatak, no kako će se prihvatiti ovaj prijedlog i poduzeti mjere u vidu traženja nadležnih institucija da preispitaju isparavanja i eventualno postojanje teških metala u zraku. - Inače, mi smo sami financirali dvije mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka, jedna je na Trgu K. Š. Đalskog, druga kod OB Zabok, na kojima je situacija standardna, s oscilacijama u zimi, zbog

Vrančić: 'Grad je trebao urbanističkim planom predvidjeti na kojim područjima želi da se takvo nešto gradi, a koja područja želi zaštititi za neke drugačije investicije u budućnosti'

Javni poziv za prijavu programa, projekata i manifestacija u općini Mače

Ukupno osigurano 58.000 eura

MAČE - Općina Mače objavila je javni poziv za prijavu programa, projekata i manifestacija koje će provoditi udruge u ovoj godini. Prijaviti se mogu udruge sa sjedištem na području općine i udruge koje nemaju sjedište u Maču, ali provode aktivnosti na području općine ili tu imaju korisnike.

Ukupna planirana vrijednost javnog poziva je 58.000 eura. Za područje sporta predviđeno je 36.000 eura, za kulturu, tehničku kulturu i kulturne manifestacije 15.000 eura, za programe u socijalnoj skrbi i za mlade, humanitarne djelatnosti, prevenciju i borbu protiv svih oblika ovisnosti te za druga područja

od interesa za opće dobro predviđeno je 7.000 eura. Rok za prijavu je 14. ožujka, do 15 sati. Prijave se dostavljaju elektroničkim putem, osobno ili poštom na adresu Općine. Potrebna dokumentacija i detalji Javnog poziva dostupni su na službenoj web stranici Općine Mače. (zl)

lebdećih čestica, zbog kojih je situacija s kakvoćom zraka u svim gradovima u Hrvatskoj loša, jer je koncentracija lebdećih čestica u zraku veća od postavljene granice koja bi bila prihvatljiva. Također, na kakvoću zraka utječe i veliki promet motornih vozila kroz Zabok, a tu malo možemo učiniti bez dislokacije internog prometa i tranzita kroz Zabok – kaže gradonačelnik. Vezano na kvalitetu zraka i neželjene mirise u zraku, vijećnik Končevski tražio je i da se ispita koji je razlog smrada kanalizacije u polju ispod Gubaševa. Gradonačelnik pojašnjava kako su tamo, uz Zagorsku magistralu, završavali svi ispusti kanalizacije, što je zagađivalo zrak i tlo. Na tom je mjestu sada u tijeku završno spajanje aglomeracije na sustav prema pročišćivaču otpadnih voda. No, obzirom da to još nije spojeno, a trebalo bi biti uskoro, vjerojatno je to razlog tolike koncentracije smrada na tom mjestu.

ZABOK

Ivan Hanžek

Krešimir Končevski

Petar Vrančić

'Važno

je upoznati ljude s programima koje provodimo!'

KRAPINA - U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije predstavljeni su rezultati i ulaganja u sektore socijalne politike, branitelja, civilnog društva te mladih kroz proteklu 2024. godinu. Osim prethodnih aktivnosti, predstavljeni su i planovi za 2025. godinu, a izuzetno je važno, smatra župan Željko Kolar, građane upoznati s programima koji se provode.

'Županija će priskočiti u pomoć'

- Važno je upoznati ljude s kakvim se zahtjevima mogu javiti kod nas kako bi se svima olakšalo. Mi kroz obrazovanje, kroz građanski odgoj, kroz ŠIZ, te kroz participativne proračune angažiramo, učimo i educiramo djecu od malena da trebaju biti aktivni u svojoj zajednici, da trebaju imati svoje mišljenje, svoj stav, ali i da treba djelovati - rekao je župan Kolar i dodao kako se djelovanje isplati i može se realizirati kroz konkretne programe i projekte poput participativnog proračuna. Župan se ovom prigodom osvrnuo i na umirovljenike. - Naši umirovljenici nikada u proteklih 30 godina prosječnu mirovinu nisu imali manju u odnosu na prosječnu plaću. Imamo najveću inflaciju u Europi, rekao bih da su plaće pristojno rasle, ali mirovine su ostale. Imamo participativni proračun za djecu, za mlade, a sad ćemo uvesti i za treću životnu dob. Riječ je o programu koji će ih držati angažiranim - rekao je župan Kolar. Osim toga, istaknuo je župan Kolar, Županija naglasak stavlja na palijativnu skrb, pomoć teško oboljelim sugrađanima, sufinanciranje njihovih operacija u inozemstvu koje prizna ili ne prizna HZZO u potpunosti, a ne mogu se obaviti kod nas. - Ljudi moraju znati da se mogu obratiti svojoj županiji koja će im priskočiti u pomoć i pomoći da se pobrinu za svoje zdravlje - poručio je župan Kolar. Unatoč neslužbenom statusu, Krapinsko-zagorska županija, ista-

knuo je župan Željko Kolar, smatra se, baš kao što je prijatelj djece, Županijom – prijateljicom branitelja. - Izuzetno je bitno da ljudi koji su najzaslužniji za stvaranje naše države imaju tretman kakav zaslužuju. Ništa više, niti ništa manje od toga. Nikada nismo dobivali nekakve nerazumne zahtjeve, nikada nisu za sebe tražili ništa posebno što bi iskakalo u odnosu na sve druge. Ono na čemu mi moramo raditi, a to je na njihovom osobnom dostojanstvu i njihovom zdravlju. Rat je ostavio itekakvog traga na tim ljudima, a onda i dio tog njihovog tereta, nose i njihove obitelji. I zbog toga je izuzetno bitno da imamo korektan odnos - zaključio je župan Željko Kolar. 1.013.700 eura

Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako je u 2024. godini Krapinsko-zagorska županija za resor socijalne politike iz proračuna izdvojila 1.013.700 eura. - Jako je važno spomenuti našu podršku ustanovama koje pružaju socijalne usluge na području županije, a to su prije svega Dom Novi početak, Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice i naša Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u okviru kojih se pružaju usluge rane intervencije. Imamo i socijalne usluge za žrtve nasilja gdje sufinanciramo Dom Novi početak, financiramo i rad kabineta za ranu intervenciju pri Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, ali i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a tu je i projekt Socijalni plan - rekla je zamjenica Petek i dodala važnost sufinanciranja PIK PAK kuće u Zaboku. - Mislimo da jedna županija koja je Županija-prijateljica djece zaista zavrjeđuje takvo jedno mjesto u kojem djeca mogu imati različite i primati različite usluge, provoditi slobodno i kreativno svoje vrijeme. Također, za obitelji koje imaju treće i svako sljedeće dijete putem te odluke dodjeljuje od 135 do 665 eura pomo-

'Imamo participativni proračun za djecu, za mlade, a sad ćemo uvesti i za treću životnu dob. Riječ je o programu koji će ih držati angažiranim'

ći, ovisno o broju djece u obitelji - rekla je zamjenica Petek i osvrnula se na Dječji participativni proračun koji je Krapinsko-zagorska županija uvela prva kao primjer dobre prakse, a primjenjuje se i u drugim županijama, u gradovima i općinama, a predstavlja odličan instrument dječje participacije i zaključila kako Krapinsko-zagorska županija kontinuirano nastoji senzibilizirati i informirati javnost o određenoj tematici kroz okrugle stolove, stručne skupove, edukacije i konferencije.

Strategija razvoja civilnog društva Krapinsko-zagorska županija jedina je u Republici Hrvatskoj koja za razdoblje od 2023. do 2027. godine ima Strategiju razvoja civilnog društva, istaknula je pro-

Komunalni radovi na području Oroslavja

OROSLAVJE – U Oroslavju su u tijeku brojne komunalne aktivnosti, redovne stvari poput uređenja nerazvrstanih cesta i makadamskih puteva. Također, postavljeni su reflektirajući stupići na zavoju A. Mihanovića – A. G. Matoša, radi sigurnosti pješaka, prvenstveno djece. Djelatnici ŽUC – a postavili su pro-

metne znakove u Ulici Milana Prpića, zbog učestalih izlijetanja vozila, stoga se vozači mole da pripaze i vožnju prilagode uvjetima na cesti. Nedavno je završena i cesta prema reciklažnom dvorištu koje se uskoro otvara. – To je još jedna investicija uspješno završena, kako bismo omogućili građanima dobar pristup reci-

klažnom dvorištu, stoga je cesta asfaltirana i bankine su uređene – kaže gradonačelnik Viktor Šimunić. Najavio je i kako će krenuti rekonstrukcija javne rasvjete, i to u dijelovima gdje rasvjete trenutno nema, ali će se nova rasvjeta postaviti u Parku obitelji Prpić, gdje će zamijeniti dosadašnju dotrajalu rasvjetu. (jk)

čelnica Upravnog odjela nadležnog za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. - Ako 2024. godinu kompariramo s 2023. godinom, radi se o financijskom povećanju od 70.000 eura. Gledano pojedinačno, najveće izdvajanje bilo je prema Društvu Crvenog križa KZŽ u iznosu od 140.000 eura. Prošle se godine posvećivala posebna pažnja brizi o umirovljenicima, odnosno osobama treće životne dobi za što je izdvojeno ukupno 80.000 eura", poručila je pročelnica Gregurović Šanjug i dodala kako su sredstva bila usmjerena i na razne programe, prevencije, edukacije te participativni proračun. Osim toga, osvrnula se pročelnica Gregurović Šanjug i na branitelje. - Imamo dva osnovna područja rada, a to su primjena Zakona o hr-

vatskim braniteljima i članovima obitelji i Dodatni programi skrbi o braniteljima. Njihovi su programi financirani s ukupno 159.439, što je povećanje od 60 posto u odnosu na godinu ranije - rekla je pročelnica Gregurović Šanjug i osvrnula se na Zakon o socijalnoj skrbi te socijalnu politika za koju je u ovoj godini izdvojeno 1.202.500 eura, što je povećanje od 188.800 eura u odnosu na godinu prije. - Prošle godine revidirali smo 653 rješenja. Među njima su 224 rješenja priznavanja i kontrole prava na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti braniteljima, 93 rješenja jednokratne novčane pomoći hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 21 rješenje priznavanja prava na besplatne udžbenike, 98 zahtjeva organizacija pokopa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata uz vojne počasti i drugi. Tu su i dodatni programi skrbi o braniteljima. Na javnom pozivu za financiranje programa i projekata braniteljskih udruga, 16 udruga je osiguralo iznos od 36.700 eura - rekla je pročelnica Gregurović Šanjug. (zl)

Postavljeni stupići radi sigurnosti pješaka Sanacija makadamskih puteva u Stubičkoj Slatini

Za projekte organizacija civilnog društva Grad Pregrada osigurao 15 tisuća eura

PREGRADA - Raspisan je Javni natječaj Grada Pregrade za financiranje programa i projekata organizacija civilnog društva od interesa za opće dobro iz Proračuna Grada Pregrade u ovoj godini. Prioritetna područja ovog natječaja obuhvaćaju unaprjeđenje zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, razvoja i demokratizacije

društva, participacije mladih, promicanje volonterstva, jačanje gospodarstva, zaštite okoliša, poljoprivrede, zavičajne tradicijske baštine, povećanje turističke ponude, očuvanje digniteta i promicanje istine o Domovinskom ratu, promicanje psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanje kvalitete življenja hrvatskih

branitelja. Ukupno planirana vrijednost ovog natječaja je 15 tisuća eura. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po ovom Natječaju i po pojedinom programu i projektu je 300 eura, a najveći 5 tisuća eura. Prijave se podnose zaključno sa 21. ožujka. Više na mrežnim stranicama Grada Pregrade. (zl)

Poznanovčani traže promjenu naziva ulice

BEDEKOVČINA - Mjesni odbor Poznanovec je na inicijativu bedekovčanskog HDZ-a uputio načelniku, predsjedniku Vijeća i općinskim vijećnicima dopis u kojem su zatražili promjenu naziva Ulice Milana Vidičeka u Lugu Poznanovečkom u Ulicu doktora Stjepana Rogana. Kako

je navedeno u dopisu, o tome su obavješteni i stanovnici Ulice Milana Vidičeka koji su suglasni s promjenom naziva ulice. Stoga je Općina, poštujući proceduru, pokrenula postupak izmjene i dopune Odluke o imenima ulica te je uputila poziv zainteresiranoj javnosti da najkasnije

GRADSKO

do 13. ožujka dostavi svoje komentare na prijedlog ove izmjene. Po završetku savjetovanja, pristigli komentari bit će uz prethodnu suglasnost javno dostupni na web stranici Općine Bedekovčina gdje se mogu pronaći i svi potrebni dokumenti i obrasci vezani uz promjenu naziva ulice. (zl)

Javni poziv vlasnicima/suvlasnicima građevina za sufinanciranje radova na zaštiti i očuvanju građevina unutar zaštićene povijesne urbanističke cjeline Krapina iz sredstava spomeničke rente u 2025. godini

Sufinanciranje se odobrava u iznosu do najviše

50% vrijednosti radova izvedenih za odobrene programe

Rok za dostavu zahtjeva na prethodno navedenu adresu, bez obzira na način dostave je 11. travnja 2025. (petak) do 14 sati

KRAPINA - Grad Krapina raspisao je Javni poziv vlasnicima/suvlasnicima građevina koje se nalaze unutar zone zaštićene povijesne urbanističke cjeline Krapina – zona A i pojedinačnih kulturnih dobara na području Grada Krapine u svrhu sufinanciranja radova na zaštiti i očuvanju građevina unutar zaštićene povijesne urbanističke cjeline Krapina – zona A i pojedinačnih kulturnih dobara na području Grada Krapine. Iznosi

Po ovom Javnom pozivu sufinancirat će se provedba Programa zaštite i očuvanja građevina na vanjskim dijelovima građevina. Sufinanciranje se odobrava u iznosu do najviše 50% vrijednosti radova izvedenih

za odobrene Programe i u skladu s Pravilnikom, a najviše po pojedinom zahvatu za sanaciju i obnovu pročelja građevina (fasada i limarija) u iznosu do 10.000,00 eura, za obnovu ili zamjenu stolarije i bravarije s ulične strane građevine u iznosu do 7.500,00 eura, za sanaci-

Odobravaju se zahvati za sanaciju i obnovu pročelja građevina (fasada i limarija), za obnovu ili zamjenu stolarije i bravarije s ulične strane građevine, za sanaciju i obnovu krovišta (pokrov, letvanje i krovna limarija) te za konzervatorsko-restauratorske radove

ju i obnovu krovišta (pokrov, letvanje i krovna limarija) u iznosu do 10.000,00 eura te za konzervatorsko-restauratorske radove i/ili istraživanja na zamjeni ili obnovi povijesnih detalja na uličnim pročeljima zgrada u iznosu do 2.500,00 eura.

Rok

Uredno ispunjeni Zahtjev s propisanim prilozima predaje se neposredno, odnosno šalje poštom preporučeno na adresu: Grad Krapina, Magistratska 30, Krapina s naznakom: "Povjerenstvu za predlaganje programa sufinanciranja radova na zaštiti i očuvanju građevina iz spomeničke rente". Rok za dostavu zahtjeva na prethodno navedenu adresu, bez obzira na način dostave je 11. travnja 2025. (petak) do 14 sati. Popis potrebne dokumentacije za poziv te sve detalje možete pronaći na službenoj web stranici Grada Krapine. (zl)

NA DOHODAK

DONJA STUBICAGradsko vijeće Donje Stubice na prošloj je sjednici donijelo odluke koje se tiču poreza. Jedna od odluka odnosi se na promjenu imena poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, a važno je za spomenuti da je izglasano kako se visina tog poreza neće

mijenjati, već će iznositi i dalje 2,5 eura po kvadratu. Što se tiče poreza po krevetu za sobe, apartmane, kuće za odmor te kampove i objekte za robinzonski smještaj, taj će porez iznositi 30 eura po krevetu, što je i najmanji propisani iznos. Donesena je i odluka o visini poreza na dohodak,

prema kojoj je viša stopa smanjena s 33 na 31 posto, a niža s 22 na 21, što je i zakonski maksimum za tu vrstu poreza. Obzirom da je porez na dohodak glavni izvor gradskih prihoda, ovim se odlukama očekuje smanjenje ukupnih prihoda na godišnjoj razini za oko 10 posto. (zl)

u restoranu zaboky 8.ožujka 2025. od 19 sati

Sviraju “DUO NOTUS” Bogati menu 39 € po osobi

Za dostojanstven život

GDCK Zabok osigurao ogrjev starijima u potrebi

ZABOK - Hrvatski Crveni križ provodi program "Za dostojanstven život", usmjeren na pomoć starijim osobama (65+) koje žive u teškim životnim uvjetima. Cilj programa je osigurati osnovne uvjete za grijanje, a sredstva su namijenjena za nabavu štednjaka na drva i ogrjev za one koji se griju na drva i žive u ruralnim područjima. U sklopu ovog programa, Gradsko društvo Crve-

nog križa Zabok osiguralo je drva za ogrjev za tri korisnika sa svog područja. Riječ je o osobama starijima od 65 godina koje nemaju mirovinu ili primaju niske mirovinske prihode, žive u lošim stambenim uvjetima i lošijeg su zdravstvenog stanja. Drva su dostavljena korisnicima na kućni prag uoči zimskih hladnoća, pružajući im toplinu i sigurnost u hladnim mjesecima. (zl)

Savjetovanje s javnošću za nacrt programa za mlade

Grada Zlatara od 2025. do 2029. godine

Dostavite prijedloge i primjedbe, poziva Grad

ZLATAR - Grad Zlatar je 14. veljače otvorio savjetovanje s javnošću za nacrt programa za mlade Grada Zlatara od 2025. do 2029. godine. Program je strateški dokument kojime Grad odgovara na potrebe mladih u Zlataru i planira daljnju kontinuiranu konstruktivnu komunikaciju o potrebama mladih u predviđenom razdoblju provedbe. Ovaj Program primjenjivat će se na sve mlade, bez ikakve diskriminacije. Za izradu Nacrta nije osnovana radna skupina. Prijedloge i primjedbe na Nacrt mogu se dostaviti do 17. ožujka putem obrasca na mail: grad@zlatar.hr. Nacrt programa za mlade i obrazac za primjedbe objavljeni su na gradskoj web stranici. (zl)

Policijska uprava krapinsko-zagorska objavila prometnu statistiku za siječanj

U siječnju

u Zagorju

čak 54 prometne nesreće, više od 1400 prekršaja, jedna poginula osoba

U prometnim nesrećama sudjelovala su 124 sudionika, od kojih je 77 vozača, 44 putnika i tri pješaka

HRVATSKO ZAGORJE - Na području Policijske uprave krapinsko - zagorske u mjesecu siječnju ove godine dogodile su se 54 prometne nesreće. U prometnim nesrećama sudjelovala su 124 sudionika, od kojih je 77 vozača, 44 putnika i tri pješaka. U trenutku nesreće pod utjecajem alkohola bilo je 12 vozača. Od ukupnog broja prometnih nesreća, 35 prometnih nesreća bilo je s materijalnom štetom, 18 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su 4 osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a 18 osoba je zadobilo lakše tjelesne ozlijede. Evidentirana je jedna prometna nesreća s poginulom osobom u kojoj je smrtno stradala jedna osoba. Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama s nastradalim osobama su upravljanje vozilom brzinom neprimjerenom uvjetima na cesti, nepoštivanje prednosti prolaska, te nepropisna brzina. Prema vrstama prometnih nesreća najviše nesreća s nastradalim osobama dogodilo se prilikom slijetanja vozila s

U trenutku nesreće pod utjecajem alkohola bilo je 12 vozača

ceste, kod bočnih sudara, kod međusobnih sudara vozila iz suprotnih smjerova, te kod naleta vozila

Radno u Zlataru

na pješaka. Nadzorom prometa policijski službenici utvrdili su 1.406 prekršaja u cestovnom prometu, od kojih 524 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila, 151 prekršaj nekorištenja sigurnosnog pojasa tijekom vožnje, 103 prekršaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje, 74 prekršaja upravljanja vozila pod utjecajem alkohola te 554 ostala prekršaja. (zl)

Uređenje nogostupa i ulica

Ukupna vrijednost radova iznosi 169.397 € + PDV

ZLATAR - Radno je i dalje u Zlataru. U tijeku su radovi na uređenju nogostupa i ceste u ulici Kralja Petra Krešimira i dijelu Kaštelske ulice. Radovi obuhvaćaju izgradnju nogostupa, postavljanje javne

rasvjete, ugradnju DTK instalacija, a u Kaštelskoj ulici i izmjenu vodovodne instalacije. Izvođač radova je Šeničnjak -promet d.o.o. iz Pušće, a ukupna vrijednost projekta iznosi 169.397 € + PDV. Rok zavr-

šetka radova je 9 mjeseci. - Hvala svim građanima na strpljenju! Nastavljamo raditi kako bismo osigurali sigurnije i ljepše prometnice za sve – kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (zl)

Javni poziv udrugama za predlaganje projekta i programa u sportu za 2025. godinu u Bedekovčini

U proračunu osigurano 126.200 eura

BEDEKOVČINA - Sportska zajednica Općine Bedekovčina održala je redovnu skupštinu na kojoj je donesena odluka o načinu raspodjele sredstava iz općinskog proračuna za 2025. godinu, u skladu s ugovorom o prijenosu sredstava za javne potrebe u sportu. Ukupno je za tu svrhu u proračunu planirano 126.200 eura,

a sredstva će se rasporediti sportskim udrugama putem natječaja. Slijedom toga raspisan je i javni poziv udrugama za predlaganje projekta i programa u sportu za 2025. godinu. Prijaviti se mogu sportske udruge sa sjedištem na području Općine Bedekovčina, a kojima temeljna svrha nije stjecanje dobiti i čije aktivno-

sti ne predstavljaju gospodarsku djelatnost u sportu. Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu je 500 eura, a najveći iznos po programu je 41.000 eura. Razmatrat će se samo projekti koji su pravodobno prijavljeni i koji u cijelosti zadovoljavaju propisane uvjete Javnog poziva. Sva pitanja vezana uz natječaj mogu se postaviti isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na adresu elektroničke pošte SZOB: sportskazajednicabedekovcina@gmail.com. Javni poziv, s potrebnom dokumentacijom, objavljen je na web stranici Općine Bedekovčina. Rok za prijavu je 30 dana, završava 17. ožujka. (zl)

Završila je izgradnja reciklažnog dvorišta u Oroslavju. Otvorenje bi trebalo biti u ožujku

Još jedan kapitalni projekt u Oroslavju:

Pred otvorenjem je reciklažno dvorište

UOroslavju se uskoro očekuje otvorenje reciklažnog dvorišta smještenog nedaleko kurije Kanjiža u Krušljevom Selu. Svi su radovi završeni, a u Gradu Oroslavju čekaju na tehnički pregled, potom i dobivanje uporabne dozvole, kako bi reciklažno dvorište moglo započeti s radom. Ideje o izgradnji Priča oko izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta u Oroslavju proteže se posljednjih nekoliko godina, kada su s izgradnjom i otvaranjem krenule sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, na što ih je obvezao zakon. – Kad smo došli na vlast prije 4 godine, postojale su samo ideje oko izgradnje reciklažnog dvorišta, a govorilo se o tome da bi ga se smjestilo uz staru zagorsku magistralu. Obzirom da glavni projekt za isto nije postojao, prvotna ideja nam je bila da prokušamo dogovoriti da sa susjednom općinom imamo zajedničko reciklažno dvorište, no kako to nismo uspjeli ostvariti, počeli smo razmišljali o lokaciji gdje ćemo ga smjestiti, a koja bi bila bolja i pristupačnija od one uz zagorsku magistralu – priča gradonačelnik Viktor Šimunić.

Lokacija – gradsko zemljište Sljedeća potencijalna lokacija bilo je zemljište u Mokricama, gdje se danas gradi područni dječji vrtić. –Tamošnji Mjesni odbor to je odbio i zbog toga mi je danas drago, jer tamo danas gradimo još jedan veliki kapitalni projekt, područni dječji vrtić. Što se reciklažnog dvorišta tiče, željeli smo ga izgraditi na lokaciji koja je u vlasništvu Grada i tako smo došli do parcele ispod kurije u Krušljevom Selu, gdje imamo preko 30.000 kvadrata gradske zemlje – pojašnjava gradonačelnik. Radovi su krenuli 2024. godine u travnju, nakon provedenog javnog natječaja putem kojega je posao dobila firma iz Osijeka, a Grad je u izgradnju krenuo vlastitim sredstvima. – Nismo uspjeli dobiti sredstva na natječaju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, no odlučio sam da je reciklažno dvorište potreba i da ga trebamo izgraditi. Radovi su tekli shodno rokovima i očekivanjima, a zapušteno močvarno područje otada se pretvorilo u novo reciklažno dvorište – kaže Šimunić. Problemi s divljim odlagalištima

U međuvremenu je projekt izgradnje reciklažnog dvorišta prošao na drugom natječaju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te su Gradu Oroslavju odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 393.700,23 eura. Zahvaljujući osiguranim sredstvima i dobroj dinamici radova, reciklažno dvorište je pred samim otvaranjem. – U mom mandatu, najviše puta me se pitalo kada će biti otvoreno reciklažno dvorište. Danas je to iznimno važno, jer je otpad jedan od krucijalnih problema naše zemlje, problem koji nije nikako riješen, jer se i danas otpad u našoj zemlji zatrpava u zemlju. Naša agenda bila je povećati recikliranje

i odvajanje i mislim da smo u tome i uspjeli – kaže Šimunić. A problema s otpadom bit će još i manje kad proradi reciklažno dvorište. Probleme s raznim vrstama otpada vodile su mnoge jedinice lokalne samouprave, boreći se s divljim odlagalištima otpada. Građani nisu imali kamo odlagati otpad, stoga su ga vrlo često bacali u šume i potoke te tako onečišćavali prirodu. To se, uglavnom, primijenilo s otvaranjem reciklažnih dvorišta. – I mi imamo divljih odlagališta, iako nešto manje nego prije, no još uvijek imamo nekoliko punkteva gdje ljudi i dalje odlažu otpad, dovoze smeće, pa se onda igramo policije kako bismo došli do počinitelja i natjerali ga da počisti. Mislim da će se ovim projektom i taj dio problema znatno smanjiti –ističe gradonačelnik.

Vrijednost i cilj projekta

Ukupna vrijednost ovog projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 471.376,84 eura, a Grad je preko natječaja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dobio bespovratna sredstva u visini od 393.700,23 eura. Cilj projekta je smanjiti količinu otpada na odlagalištima kroz izgradnju reciklažnog dvorišta i omogućiti odvojeno prikupljanje i ponovno korištenje otpada, a ujedno i edukacija stanovnika o istome. Projektom je planirana izgradnja reciklažnog dvorišta, čime će se osigurati kontrolirano odvojeno sakupljanje, razvrstavanje, obrada te ponovno korištenje otpada, što će rezultirati smanjenjem količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Uz poticanje na pravilno gospodarenje otpadom te provođenje promotivnih aktivnosti s ciljem upoznavanja stanovništva o važnosti pravilnog odvajanja otpada te o ulozi reciklažnog dvorišta u sustavu gospodarenja otpadom, izravno će se doprinijeti učinkovitijem upravljanju resursima i smanjenju onečišćenja okoliša te podizanju svijesti o važnosti istog. Od projekta se kao rezultat očekuje jedno izgrađeno reciklažno dvorište, 35 tona ukupno odvojeno prikupljenog otpada na godišnjoj razini te educirano 70 posto stanovništva. Edukacije građana

Reciklažno dvorište trebalo bi biti otvoreno početkom ožujka, a do tada je u planu i edukacija građana narednih tjedana. – Ljudi imaju stigmu i odbojnost prema reciklažnom dvorištu, bojeći se smrada i slično, no reciklažno dvorište je zapravo jedna fantastična stvar, koja će omogućiti ostvarenje našeg glavnog cilja, a to je da se smanji količina otpada, onečišćenje okoliša i da svi građani imaju kamo odlagati otpad. – kaže Šimunić. Zbog toga je izuzetno važno educirati građane o pravilnom korištenju reciklažnog dvorišta. – U narednim tjednima imat ćemo edukacije, kako bi građani naučili što i kako odlagati u reciklažno dvorište – zaključuje gradonačelnik Viktor Šimunić. Grad će uz to i svim kućanstvima podijeliti edukativne letke, u kojima će stajati i radno vrijeme reciklažnog dvorišta, koje će Grad dati na upravljanje tvrtki Eko flor.

Šimunić: 'Naš glavni cilj je da se smanji količina otpada, onečišćenje okoliša i da svi građani imaju kamo odlagati otpad'

Ukupna vrijednost ovog projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 471.376,84 eura, a Grad je preko natječaja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dobio bespovratna sredstva u visini od 393.700,23 eura.

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

GRAD OROSLAVJE

Naziv projekta: Reciklažno dvorište Oroslavje 'Financira Europska unija - NextGenerationEU'

Reciklažno dvorište trebalo bi biti otvoreno početkom ožujka, a do tada je u planu i edukacija građana

Reciklažno dvorište nalazi se pored kurije Kanjiža u Krušljevom Selu

Gradsko zemljište pored kurije je iskrčeno i uređeno te je na njemu izgrađeno reciklažno dvoršite

Predstavljena lanjska ulaganja Županije u obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu

Kolar: 'Na prva smo tri mjesta po izdvajanjima za obrazovanje'

KRAPINA - Krapinsko – zagorska županija predstavila je prošlog petka na konferenciji za medije rezultate i ulaganja u sektore obrazovanja, kulture, športa i tehničke kulture kroz proteklu 2024. godinu. Jednosmjenska nastava Župan Željko Kolar istaknuo je 20.263.241,18 eura vrijednu investiciju za energetsku te cjelovitu obnovu škola, istaknuvši kako gotovo neće biti ni jedne škole u Zagorju gdje neće biti ovakvih investicija, koje će omogućiti da se troši manje energije. Rekao je i kako su dvije škole dobile odbijenicu za jednosmjensku nastavu, Radoboj i Marija Bistrica, te će se naći rješenje za realizaciju projekta kroz prenamjenu ili kroz vlastito financiranje. U 93.090.012,35 eura vrijedne investicije preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dodao je župan Kolar, uključeno je 18 škola. - To je ogroman iskorak u kvaliteti obrazovanja na području Krapinsko-zagorske županije gdje bi učenici u školskoj godini 2026./2027. trebali biti u jednosmjenskoj nastavi. Mi ćemo sve učiniti da se projekti realiziraju u roku. Ovo su ogromne investicije i iziskuju dodatan napor svih ljudi u sustavu. Kad slušate ova izvješća shvatite da nismo zaboravili nikoga. Brinemo o svim segmentima i nema ničega što smo stavili po strani, kroz godinu smo bili usmjereni na djecu s teškoćama u razvoju, nadarenu djecu, u znanje, nagrađivanje znanja, poboljšanje uvjeta, sigurnost djece i edukaciju nastavnika - rekao je župan Kolar i dodao kako je Krapinsko-zagorska županija opravdano već godinama među prva tri mjesta u izdvajanju za obrazovanje. Također, po pedagoškom standardu, istaknuo je Kolar, nijedna škola u Krapinsko-zagorskoj županiji nema

Održana

ZABOK - U Zaboku je održana edukacija o opasnostima korištenja litijionskih baterija i vozila na električni pogon za operativne profesionalne djelatnike vatrogasnih postrojbi s područja Krapinsko zagorske županije na kojoj je prisustvovalo 36 profesionalnih vatrogasaca iz ZJVP Zabok i JVP Krapina. Edukacija je održana u prostorijama ZJVP Zabok. Ova edukacija, organizirana u suradnji Hrvatske vatrogasne zajednice i VZ Krapinsko-zagorske županije a koja je vrlo važna s obzirom na razvoj automobilske industrije kao i na sve veću potrebu za najvišom spremnosti vatrogasaca prilikom intervencija na ovakvim vrstama vozila koja sve više sudjeluju u prometu. Edukaciju su vodili voditelj skupine Gordan Filinić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjed-

'U veća središta, pogotovo gdje imamo osnovnu i srednju školu, trošak dvodijelne ili trodijelne sportske dvorane podijelit ćemo s JLS. To je ulaganje od 4,7 milijuna eura

gradova i općina i 11 milijuna Krapinskozagorske županije'

pravo na ništa osim jednodijelne sportske dvorane. - Mi smo donijeli odluku da ćemo u veća središta, pogotovo tamo gdje imamo osnovnu i srednju školu, trošak dvodijelne ili trodijelne sportske dvorane podijeliti s općinama i gradovima, i zbog toga je to ulaganje od 4,7 milijuna eura od naših gradova i općina i 11 milijuna Krapinsko-zagorske županije. I ovo će biti ogroman iskorak u kvaliteti obrazovanja na području Krapinsko-zagorske županije - zaključio je župan Kolar i dodao kako je za obrazovanje u 2025. godini planirano 64.033.653,21 eura.

Izdvajanja

Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako je proračun za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu bio vrijednosti 25.749.093,04 eura. - Najveći dio sredstava odnosi se na obrazova-

nika za logistiku i Mateo Trop iz JVP Grada Karlovca. Okupljene vatrogasce pozdravili su Stjepan Skuliber, predsjednik VZ KZŽ, Zvonko Ortner, zapovjednik VZ KZŽ i u ime domaćina Tomislav Novosel, zamjenik zapovjednika JVP Zabok. Prisutni operativni vatrogasci imali su prilike upoznati se s opasnostima pri gašenju i postupanju s gorućim baterijama, kao i s načinima reakcije baterije na djelovanje povišene temperature, načinima punjenja baterije te mogućnosti isključenja baterije iz rada u slučaju opasnosti. Također, edukacija je bila prilika za upoznavanje sa sredstvima za gašenje, načinima gašenja baterija u slučaju nastanka požara te produktima izgaranja koji se javljaju pri gorenju. Podsjetimo kako je sredinom prošle godine Hrvatska vatrogasna

Pomoćnici u nastavi

Pročelnica Mirjana Smičić Slovenec osvrnula se na tekuće i buduće

nje, za što je prošle godine izdvojeno 24,8 milijuna eura - rekla Petek i dodala kako se iz decentraliziranih sredstava podmiruju materijalni troškovi u osnovnim i srednjim školama, prijevoz učenika, prijevoz zaposlenika u srednjim školama, sredstva za učeničke domove te dio kapitalnih investicija. Dodala je i kako je za sufinanciranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola izdvojeno 1,9 milijuna eura.Od 13.400 učenika, oko 7.000 koristi besplatan prijevoz, a za osnovne škole prijevoz financira isključivo Krapinsko-zagorska županija – naglašava. Za stipendije je lani izdvojeno 388 tisuća eura, a ove godine sredstva su povećana. Županija financijski podržava i odlazak djece s teškoćama u razvoju u specifične ustanove u Zagreb ili u tretmane predškolskog odgoju i obrazovanja, rehabilitacijske postupke u Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice te osiguravanje pomoćnika u nastavi. - Obzirom na projekt e-škola, održavamo informatičku opremu u školama i financiramo e-tehničare koji pružaju podršku školama u području IT-tehnologije. Kroz cijelu godinu nabavljali smo dosta opreme u našim školama, preko 100 tisuća eura. Županija nastavlja ulagati u obrazovnu infrastrukturu te smo prošle godine investirali više od 740 tisuća eura u različite projekte u školama, uključujući hitne intervencije. Također smo završili izgradnju sportske dvorane kao dio važnog projekta Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu - poručila je zamjenica Petek.

projekte. - U jesen je krenuo Baltazar 8 koji će, umjesto 12 mjeseci, trajati 36 mjeseci pa tako njegova ukupna vrijednost iznosi nešto manje od 3 milijuna eura, od toga je 2,6 milijuna eura europskih sredstava. Njime će osigurano biti 82 asistenta za 102 učenika. Pomoćnici u nastavi osiguravaju se i kroz udruge te modele financiranja Županije s JLS - rekla je pročelnica Smičić Slovenec, a osvrnula se i na projekt Shema školskog voća i povrća, radionice za rad s darovitim učenicima, program Read Your Way to Better English te projekt Kreiraj svoju budućnost. U 2024. godini izdvojeno je 537.735,00 eura za program javnih potreba u kulturi, a ukupno je realizirano 176 programa/projekta te značajnije manifestacije kojim je putem javnih poziva dodijeljeno 28.000,00 eura. (zl)

zajednica osnovala radnu skupinu za provođenje preventivnih i edukativnih aktivnosti vezanih za vozila koji za pogon koriste električnu energiju. Njezine najvažnije zadaće uključuju, između ostalog, izradu smjernica za postupanje vatrogasaca, suradnju s vatrogasnim organizacijama izvan RH s ciljem razmjene iskustava, pripremu i provedbu preventivnih i edukativnih aktivnosti prema vatrogasnih organizacijama i drugim službama s ciljem podizanja svijesti o potencijalnim opasnostima vezane uz litij-ionske baterije i vozila na električni pogon. Voditelj te radne skupine je Gordan Filinić, a članovi su Vladimir Balentović (JVP grada Županje) Goran Ružić (JVP Grada Zagreba), Joško Šuštić (JVP grada Splita) i Mateo Trop (JVP grada Karlovca). (df)

U Zaboku je održana javna pokazna vježba u organizaciji srednje škole ŠUDIGO Zabok, u suradnji s DVD - om Zabok i ZJVP Zabok

Potvrđena dobra organiziranost, opremljenost

i stručna osposobljenost operativnih vatrogasaca

Pretpostavka vježbe je da je došlo do požara gdje je zahvaćena konfekcijska učionica i učionica na katu iznad navedene učionice

ZABOK - U Zaboku je održana javna pokazna vježba u organizaciji srednje škole ŠUDIGO Zabok, a u suradnji s DVD-om Zabok i ZJVPom Zabok, sa ciljem prezentacije zajedničkog djelovanja operativnih profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca s područja Grada Zaboka. Pretpostavka vježbe je da je došlo do požara gdje je zahvaćena konfekcijska učionica i učionica na katu iznad navedene učionice. Pristupilo se evakuaciji i spašavanju učenika, profesora i ostalog osoblja iz prostora ŠUDIGO-a te gašenju požara na objektu. Uvidjelo se je da nedostaju četiri osobe, profesor škole i dva učenika koja su ostala u učionici na drugom katu pošto je stubište zadimljeno i nisu mogli izaći kroz izlaze za evakuaciju, a jedan učenik je ostao negdje u školi. Njihovo spašavanje izvršili su članovi DVD-a Zabok pomoću auto platforme, a učenika pronalaze članovi ZJVP-a Zabok uz uporabu termo vizijskih kamera. U vježbi je sudjelovalo 1 vatrogasno vozilo iz ZJVP i šest profesionalnih vatrogasaca, a iz DVD Zabok sudjelovala su 4 vatrogasna vozila i devet dobrovoljnih vatrogasaca. Ovom vježbom potvrđena je njihova dobra organiziranost, opremljenost i stručna osposobljenost operativnih vatrogasaca, međusobna koordinacija i suradnja prilikom gašenju požara, spašavanja života i imovine. Vježbu je osmislio zapovjednik DVD Zabok Željko Tršinski, a vježbom su koordinirali Ivan Črnjević, zamjenik zapovjednika DVD Zabok i Siniša Grah, zapovjednik smjene ZJVP Zabok. Vježbu su nadgledali Dražen Sinković, predsjednik VZG Zaboka i Želimir

Održana 79. skupština

Tugonica – Podgrađe

Djeca i mladež ponos su društva

MARIJA BISTRICA – U subotu 22. veljače održana je redovna izvještajna skupština DVD-a Tugonica - Podgrađe, koje djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica. Prihvaćena su izvješća za 2024. godinu, te planovi za 2026. godinu, kao i izmjena financijskog plana za ovu godinu. Ovo društvo trenutno se može pohvaliti 127 članova, od čega je 29 pripadnika mladeži i 17 djece. Oni su ponos društva te su i prošle godine nizali izvrsne rezultate. Tako su djeca od 6 do 12 godina ponovno osvojila prva mjesto na županijskom natjecanju, pa ih ove godine čeka koordinacijsko. Mladež je pak bila izvrsna na natjecanju za Kup Hrvatske vatrogasne zajednice osvojivši drugo mjesto. Već time je osigurano ovogodišnje državno natjecanje, a na županijskom natjecanju također osvojeno drugo mjesto. Odlični su bili i seniori A, koji su pobjedom na županijskom natjecanju, također osigurali državno natjecanje. Kada je u pitanju operativa, u prošloj godini zabilježene su tek dvije tehničke čišćenja kanala. Uz nabavu nove opreme, prošla je godina donijela i nabavku novog kombi vozila marke Renault ''Traffic'', koji je prije same skupštine blagoslovio rektor Svetišta MBB preč. Tomica Šestak. Od ostalih događanja valja izdvojiti Dan otvorenih vrata u Mariji Bistrici, vatrogasnu vježbu sa ostalim društvima VZO Marija Bistrica, i to na zgradi Općine Marija Bistrica, sudjelovanje na vatrogasnom hodočašću u Mariji Bistrici i brojnim događajima u Mariji Bistrici, kao sudionici ili osiguranje. I prošle godine odrađena je dislokacija u Zatonu u ukupno devet smjena, uz sudjelovanje vatrogasaca iz prijateljskih društava. Pri kraju skupštine dodijeljene su i brojne spomenice. Za deset godina rada u društvu spomenice su dobili: Tea Habazin, Lovro Klancir, Luka Klancir, Marko Matok, Mateo Matok, Anja Mesar, Helena Miketić, Tomislav Mustač, Lana Pezić, Lorena Prugovečki i Tara Redžić, za 20 godina Matija Pezić i Mladen Skuliber, za 40 godina Igor Dolčić, Siniša Matok, Ivan Mesar i Mario Muhvić, a za čak 50 godina Stjepan Miketić. Dodijeljene su i zahvalnice za pomoć u djelovanju u prošloj godini, ponajviše za pomoć u nabavci kombi vozila. Skupštinu su svojim prisustvom uveličali i predsjednik VZ Grada Zagreba Srećko Bahlen, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, rektor Svetišta MBB preč. Tomica Šestak, predsjednik i član Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek i Željko Novak, kao i članovi brojnih prijateljskih društava, kako iz krapinsko zagorske i zagrebačke županije, te grada Zagreba, tako i iz šibensko – kninske županije (DVD Tisno), karlovačke (DVD Orlovac) i brodsko – posavske (DVD Lužani). Nakon radnog dijela nastavljena je fešta uz ''Bistričke licitare''. (Elvis Lacković)

U četvrtak je u Klanjcu, u prostoru Gradske knjižnice, u organizaciji Ekološke udruge "Japica" Klanjec, održano predstavljanje rezultata petogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta "SECRURAL" – Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja

Ljudi žele živjeti na selu zbog čistog okoliša, zdrave hrane i mirnijeg načina života

Najveći problemi su nedostatak javnog prijevoza i nemogućnost zapošljavanja

KLANJEC - U četvrtak je u Klanjcu, u prostoru Gradske knjižnice, u organizaciji Ekološke udruge "Japica" Klanjec, održano predstavljanje rezultata petogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta "SECRURAL" – Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja. Rezultati istraživanja vrlo su zanimljivi: Ljudi žele živjeti na selu zbog čistog okoliša, zdrave hrane i mirnijeg načina života, a najveći problemi su nedostatak javnog prijevoza i nemogućnost zapošljavanja. Projekt se bavio istraživanjem trenutnog stanja razvoja hrvatskih ruralnih područja i njihove sposobnosti otpornosti na socijalno-ekološke izazove. Panel raspravu moderirao je magistar znanosti Milan Husnjak, dosadašnji predsjednik Ekološke udruge "Japica" Klanjec, koji je istaknuo kako je činjenica da je u proteklih deset godina iz Hrvatske iselilo 400 tisuća ljudi i to uglavnom mladih ljudi iz ruralnih područja. Husnjak je rekao kako je cilj ovog predavanja osvješćivanje da je "kičma" razvoja ruralnog prostora poljoprivreda te dodao da se nada da će preporuke znanstvenika nastalih na temelju provedenog istraživanja čelnici lokalnih i regionalnih samouprava ugraditi u svoje programe. "Velika većina mladih želi ostati u svojim ruralnim područjima"

Voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta, Tijana Trako Poljak, izvanredna profesorica na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da se ovim projektom željelo istražiti kakvo je stanje i kakva je kvaliteta života ruralnih stanovnika. –

Vešligaj: "Ljudi koji se žele baviti poljoprivredom nisu dobro plaćeni za svoje proizvode"

Rezultati su pokazali ono što smo i očekivali na samom početku, a to je da je stvar mnogo složenija i dublja no što se to prikazuje u javnosti. Problema ima, problemi su ozbiljni, izazovi su teški, posebice demografski izazovi te svi izazovi vezani za poljoprivredu koja je u ozbiljnom problemu. Ruralni stanovnici vole tu živjeti, vide prednosti života na selu, od svježeg zraka, načina života koji je drugačiji od života u gradu, tradicije koju imaju, ali postoje i moderna kretanja koje žele uvesti, i tu dolazi do tog vaganja, želje da žele ostati i onih potisnih faktora koji ih tjeraju da odu, makar možda to ne žele – rekla je Trako Poljak. Vladimir Ivanović, viši asistent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu istražio je kvalitetu života u ruralnim područjima. – Ljudi koji žive u ruralnim područjima generalno zadovoljni svojom kvalitetom života, ali vrlo često su prepušteni sami i sebi, i moraju se osloniti sami na sebe da bi poboljšali svoju kvalitetu životu. Sustavni nedostatak koji sam primijetio je nedostatak podrške prema njima. Puno politika je usmjereno prema tome da se ljudi vraćaju na sela, no nikog nije briga za ljude koji trenutno žive u selima – rekao je Ivanović. Bruno Šimac, asistent na odsjeku za so-

Kolar: "U ruralnim sredinama imate sve u krugu od 500 metara; od vrtića, škole do institucija"

ciologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu istražio je u kolikoj mjeri mladi danas žele ostati živjeti na selu. – Velika većina mladih želi ostati u svojim ruralnim područjima, i zadovoljni su svojim životom u trenutnom mjestu stanovanja, no ima i nekih lošijih strana, a to je da se mnogi osjećaju usamljeno, da nemaju vršnjaka s kojima bi mogli provoditi slobodno vrijeme, i nisu zadovoljni trenutnim političkim strukturama, no jako cijene prirodu svojih mjesta – istaknuo je Šimac. Izvanredni profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Žažar rekao je kako je linija između

SAVJET MLADIH ODRŽAO SJEDNICU

KRAPINA - Savjet mladih Krapinsko-zagorske županije održao je u četvrtak, 20. veljače 2025. godine, u prostorijama Krapinsko-zagorske županije svoju 5. sjednicu koju je vodila predsjednica Savjeta Mihaela Visinski. Nakon usvajanja zapisnika s prošle sjednice, predstavljeno je Izvješće o radu za 2024. godinu nakon čega su članice i članovi Savjeta mladih raspravljali o Participativnom proračunu za mlade za 2025. godinu te o preostalim planiranim aktivnostima. Na 5. sjednici Županijskog savjeta mladih bila je i zamjenica župana Ja-

sna Petek, zajedno s pročelnikom Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Karlom Frljužecom te pročelnicom Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martinom Gregurović Šanjug. (zl)

DND Tuhelj donirao ljuljačku košaru OŠ

Lijepa naša za školsko dječje igralište

TUHELJ - U petak je na školskom dječjem igralištu ispred OŠ Lijepa naša postavljena nova ljuljačka. Time je dječja inicijativa nabave nove sprave na školsko dječje igralište u Tuhlju uspješno ostvarena. Obilježavajući 20 godina aktivnog rada i djelovanja Društva "Naša djeca" Tuhelj tijekom 2024. godine priku-

pljena su dostatna sredstva zahvaljujući donatorima te je nabavljena ljuljačka košara koju su djeca željela. Zahvaljujemo donatorima (abecednim redom) ACTA Subvision d.o.o., Erste & Steiermärkische bank, Navis CNS Solution i Općina Tuhelj koji su prepoznali značaj dječje inicijative te omogućili po-

stavljanje sprave na radost djece. Spravu je predsjednica DND Tuhelj Snježana Romić predala na daljnje upravljanje ravnatelju Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj Davoru Žažaru. Ravnatelj je zahvalio predsjednici DND - a na vrijednoj donaciji koja će sasvim sigurno biti na veliku radost djeci Tuhlja. (dž)

urbanog i ruralnog danas teško prepoznatljiva te u nekim slučajevima teško možemo razaznati koje je naselje selo, a koje grad te dodao kako su i emigracija i imigracija danas naša stvarnost. Posebno interesantna tema Znanstvenom skupu prisustvovao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek koji je rekao kako ne možemo svi živjeti u velikim gradovima. –Tema razvoja ruralnih područja i ostanak mladih na ruralnim područjima je posebno interesantna tema za nas, jer mi jesmo ruralno područje i suočeni smo s time da nas svake godine sve više mladih napušta, i da nas ima sve manje. Upravo iz tog razloga su ovakva istraživanja interesantna, jer će pokazati što je potrebno uraditi da se mladi zadrže na ruralnim područjima. Na selu je čišći zrak, bolji je način života, hrana je domaća i nadam se da će nam ovo pomoći da neke svoje aktivnosti usmjerimo u tom smjeru kako bi se više mladih zadržalo na našim područjima – rekao je Brlek. Marko Vešligaj, gradonačelnik Grada Pregrade i jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta istaknuo je kako je ova tema izuzetno bitna. –Ako želimo razvijati poljoprivredu, prvo čime se trebamo baviti je to, da su ljudi koji se žele baviti poljoprivredom dobro plaćeni za svoje proizvode. Danas poljoprivrednici rade, i na tržištu njihovi proizvodi vrijede manje od proizvodne cijene te se zato nitko ne želi time baviti – rekao je Vešligaj osvrnuvši se na probleme u poljoprivrednoj proizvodnji. Župan Željko Kolar, istaknuo je kako Krapinsko-zagorska županija posebnu brigu vodi oko mladih i njihovih potreba. – Krapinsko-zagorska županija je prva županija koja je uvela participativni proračun za djecu i participativni proračun za mlade. Time im dajemo priliku da ih saslušamo, da sami predlože projekte koje smatraju da treba provesti u njihovim zajednicama, i nudimo im da izaberu najbolje među njima, a mi samo osiguravamo sredstva. Također imamo građanski odgoj u osnovnim školama, i projekt "Škola i zajednica". S obzirom na odabir mjesta življenja trendovi se mijenjaju. Prvi trend je bio da živite u središtu Zagreba, onda je došao trend da u centru nitko neće živjeti, pa su se svi bazirali na Pantovčak i Podsljemensku zonu, a sad dolazi trend da se izlazi iz urbanih sredina te se dolazi do ruralnih sredina. Ovdje imate sve u krugu od 500 metara; od vrtića, škole do institucija – zaključio je župan Kolar. (Davor Žažar)

Priča o Joži Mikulcu iz Krušljeva Sela zainteresirala je slovačku veleposlanicu, koja je posjetila Oroslavje i podržala inicijativu o izgradnji muzeja i šetnice Jožu Putniku

'Dovest ćemo Mikulčeve knjige doma iz SAD-a, a onda krećemo u projektiranje muzeja i šetnice'

Veleposlanica Slovačke, Nj. E. Hana Kovačova, istaknula je kako je oduševljena idejom te je ponudila svoju pomoć u povezivanju sa Slovačkom, koju je prilikom svojih putovanja Mikulec posjetio

Jelena Klanjčić

OROSLAVJE

Grad Oroslavje posjetila je prošloga tjedna veleposlanica Slovačke, NJ.E. Hana Kovačova, iskazavši svoju zainteresiranost za priču o svjetskom putniku Joži Mikulcu. Oduševljena idejom, ponudila je svoju pomoć u povezivanju sa Slovačkom, koju je prilikom svojih putovanja svijetom Mikulec također posjetio, a o čemu svjedoči potpis gradonačelnika Bratislave u Mikulčevoj knjizi.

Prepoznavanje važnosti priče

Gradonačelnik Viktor Šimunić kaže kako mu je drago što je veleposlanica prepoznala važnost i iskazala zanimanje za projekt preko kojega Grad Oroslavje planira Mikulčevu priču prezentirati svijetu. Josip Mikulec u Krušljevom Selu je rođen 1878. godine, a kad je navršio 21 godinu, krenuo je pješice na put oko svijeta. Osim što je propješačio cijeli svijet, sa sobom je nosio knjigu tešku 25 kilograma, u koju je skupljao potpise najpoznatijih ljudi toga vremena. O njemu tu tada pisali svi svjetski mediji, a njegova knjiga čuva potpise pet američkih predsjednika, engleskog premijera i kralja, guvernera, znanstvenika poput Nikole Tesle i Tomasa Alve Edisona. Uspio je skupiti čak 30.000 potpisa. Ova uistinu zanimljiva priča nije

zaintrigirala samo Oroslavje i Zagorje, već će, kaže gradonačelnik, biti značajna za cijelu Hrvatsku. Osobito kad se realizira cijeli projekt, a to je izgradnja muzeja ovom prvom svjetskom influenceru.

Kupnja knjiga

Spomenik Joži Mikulcu, koji je postavljen i svečano otvoren u listopadu lani, u Parku Vranyczany, tek je početna točka u cijeloj priči koju Oroslavje planira razviti. – Sljedeći korak nam je kupnja knjiga. Dvije knjige nalaze se u Philadelphiji kod jednog kolekcionara. Jedna sadrži autograme, a druga Mikulčeve zabilješke s putovanja. Vlasnik traži 250.000 eura za knjige i ja vjerujem da ćemo ih kupiti još ove godine – kaže Šimunić, dodavši kako je u tome obećala pomoći i Krapinsko – zagorska županija, a za pomoć će tražiti i Ministarstvo kulture. Knjige su, naime, ključne za nastavak gradnje priče oko otvorenja muzeja Mikulcu, obzirom da su jedini pravi dokaz cijeloj ovoj priči. – Ukoliko nam ministarstvo i ne pomogne, Županija i Grad Oroslavje knjige će kupiti sami. Tada bismo otvorili privremeni muzeju gdje bismo ih mogli pokazati javnosti, a paralelno s time krenuli bismo u projektiranje muzeja – kaže gradonačelnik.

Budući muzej

Mikulčev muzej zamišljen je kao šetnica sa zatvorenim dijelom muzeja. Postav muzeja zamišljen je kao šetnica koja će pratiti Mikulčeva putovanja i njegov život od rođenja do smrti. Kroz šetnicu i točke na njoj posjetitelji će moći obići sve kontinente i vidjeti kako je Mikulec putovao, koga je upoznao, s kime se družio i slično. Uz zatvorenom dijelu bit će izložene knjige, ali i fotografije iz knjige, uspomene i nijemi

Spomenik Joži Mikulcu postavljen je i svečano otvoren u listopadu lani, a prošlog ga je tjedna obišla slovačka veleposlanica

filmovi koji su o Mikulcu u to doba snimljeni. – Što se lokacije tiče, opcija nam je prostor iza oroteksa, odnosno od Oroteksove porte straga prema jezeru. Tu je gradsko zemljište od oko 20.000 kvadrata, a u pregovorima smo za još zemljišta, kako bismo tu realizirali ovaj projekt, koji će promijeniti ne samo vizuru Oroslavja, već i cijelog Zagorja. Mikulec je obišao cijeli svijet, a sad ćemo mi napraviti takvu priču zbog koje će svijet doći obići Mikulca –najavljuje Šimunić i dodaje kako je cilj da upravo kroz veleposlanike cijeli svijet čuje za ovu priču, stoga u Oroslavju već imaju najave posjeta slovenskog i češkog veleposlanika, kojem će Grad također prezentirati ovu priču, preko koje je cijeli svijet povezan s Oroslavjem.

Muzej sa šetnicom koji će prikazati lik i djelo Jože Putnika, trebao bi se graditi iza Oroteksa prema jezeru

'Proljeće u Oroslavju' i ove godine donosi raznovrsna događanja za sve generacije

Šimunić: 'I ovog proljeća učinit ćemo naš mali grad centrom kulture u Zagorju!'

Koncerti, predstave, promocije, izložbe, radionice održavat će se u ožujku, travnju, svibnju i lipnju, a karte za događanja bit će, kao i lani, 8 eura

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Grad Oroslavje i Turistička zajednica grada Oroslavja i ove su godine pripremili brojna i raznovrsna događanja u sklopu manifestacije 'Proljeće u Oroslavju', koja će se održavati od ožujka do

Na Oro trgu održat će se obaranje rekorda u pripremi 'najvećih trajbanih jajca' u Hrvatskoj

lipnja. Organizatori pozivaju na raznovrsna događanja za sve generacije, koncerte, predstave, radionice, promocije i još štošta.

Ožujak

Manifestaciju 1. ožujka otvara stand – up koji će izvesti Goran Vinčić, Admir Šćekanović i Fran Schwarzwald u Domu kulture. Događanja se nastavljaju 3. ožujka u Gradskoj knjižnici čitanjem priča za djecu 'Čitam i maštam', nakon čega Gradska knjižnica organizira događanje 'Ženama na dar', 8. ožujka, gdje će koncert održati Ženski vokalni sastav KUD – a Sloboda uz gošću Vokalne skupine Aurora. Kerekesh Teatar u Oroslavju će igrati 9. ožujka u Domu kulture s predstavom 'Iva i Gloria', a dolaze i 15. ožujka s predstavom 'Godišnjica mature'. U Gradskoj knjižnici će se 21. ožujka održati promocija knjige autora Paška Melvana, a

Dom kulture ugostit će 22. ožujka 'Večer obrtnika' Udruženja obrtnika Stubica. U Domu kulture 23. ožujka na rasporedu je predstava za djecu 'Oprosti' Kazališta Tvornica lutaka., a kreativnu radionicu u Gradskoj knjižnici 25. ožujka će održati Marijana Brcko. Već tradicionalna izložba karikatura Hrvatskog društva karikaturista održat će se u Gradskoj knjižnici 28. ožujka, a istog dana u Domu kulture je na rasporedu senzorna projekcija filma 'Tko si ti Mama Muu'. Dramska sekcija KUD – a Sloboda ugostit će Smotru kazališnih amatera u Domu kulture 29. ožujka, a Gradska knjižnica 31. ožujka poziva na čitanje priča za djecu 'Čitam i maštam'.

Travanj

Kazalište Kerempuh u Dom kulture dolazi s predstavom 'Djevojka za zbogom', 6. travnja, a istoga dana na Oro trgu će se održati jedno

posve novo događanje, a to je obaranje rekorda u pripremi najvećih trajbanih jajca u Hrvatskoj. Marija Brcko kreativnu će radionicu ponovo imati u knjižnici 8. travnja, a Boom Teatar gostovat će s predstavom 'Trening' u Nan's Gym. KUD Sloboda svoj će koncert imati u Domu kulture 21. travnja, a 23. travnja u Gradskoj će se knjižnici obilježili Noć knjige.

Svibanj

Svibanj počinje predstavom Kazališta Kerempuh 'Sve zbog jednog imena', koja dolazi u Dom kulture 4. svibnja, a prigodnim će se programom na trgu istoga dana obilježiti i prvi rođendan Gradske kavane. U Gradskoj knjižnici se 8. svibnja otvara Izložba – Božica Gredičak, a priče za djecu ponovo se čitaju 12. svibnja. Predstava 'Pet luđaka' u Domu kulture gostuje 17. svibnja, gdje će 31. svibnja koncert

Čarobna atmosfera

koncertu u Oroslavju

OROSLAVJE - Po prvi puta organiziran ove godine, koncert povodom Valentinova, u subotu 15. veljače, oduševio je okupljene. Iznimni zagorski talenti Karla i Dino Miklaužić još jednom su pokazali svoje pjevačke sposobnosti, a

uz njih su nastupili i Antonio Hranić i Nikola Kristić te kao gosti Doris Tkalčević i Vid Kotarski. - Vjerujem da ćemo i ubuduće kao grad organizirati slične glazbeno poetske večeri –poručuje gradonačelnik Viktor Šimunić. (zl)

održati Alan Hržica. Lipanj

Završnica manifestacije je u lipnju. Melitino proljeće u organizaciji OŠ Oroslavje u Domu kulture će biti održano 6. lipnja, 9. lipnja slijedi još jedno čitanje priča za djecu u knjižnici, a od 20. do 22. lipnja u Domu kulture će se održati 'Tribute to old school', Ples na svili by Naullipoopland. - Pripremili smo pregršt događanja i ovo proljeće i naš mali grad učinit ćemo kulturnim centrom Zagorja! A i karte za ovogodišnje Proljeće u Oroslavju bit će, kao i lani, 8 eura – najavljuje gradonačelnik Viktor Šimunić.

u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti Ana i Stanko Lukina iz Gornje Stubice proslavili 70. godišnjicu braka!

Otkrili nam tajnu dugovječnog braka: 'Jedan drugom treba znati oprostiti'

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Udobru i zlu, u zdravlju i bolesti – obećali su jedno drugome prije 70 godina pred oltarom i to obećanje i ispunili! Ana i Stanko Lukina iz Gornje Stubice u četvrtak, 20. veljače, proslavili su 70. godišnjicu braka. U društvu obitelji, okupili su se u župnoj Crkvi svetog Jurja kako bi zahvalili Bogu za sretne godine bračne vjernosti, a uz čestitke, župnik Nikola Jurković slavljenicima je poklonio blagoslovljenu sliku Svete obitelji, kako bi ih dalje zagovarala na putu života. Na putu kojim kroče zajedno toliko dugo, da krećemo računati koliko su bili mladi kad su se vjenčali.

Sjećanja na mladost

Jer i Ana (88) i Stanko (93), moramo priznati, drže se jako dobro za svoje godine. Jest da su nam se požalili na bolesti koje ih muče pa nam je, između ostalog, Ana otkrila kako ima problema s vidom, a Stanko nam se pak požalio da ne čuje dobro. No, ova lijepa obljetnica bila je prava prilika da se provesele, prisjete mladosti i možda mladima daju pokoji savjet. Pitali smo ih stoga kako su se upoznali. – U, još smo bili mladi, deca smo bili – kaže Stanko, dok Ana pojašnjava kako su živjeli blizu, pa se poznaju iz djetinjstva. Pa kako su se onda odlučili ženiti? – Ni sam ne znam kak smo odlučili da se bumo ženili. Ana mi se dopadala, bila je mala, niska, dobra je bila, zgodna! A znala je i dobro tancati! Poslije sam joj kupil kuharicu da se navuči čim bolje kuhati – šali se Stanko. – Kad smo se oženili, Stanka uglavnom nije bilo doma. On je bil zidar i stalno je hodal po terenu. A ja sam bila sama doma s djecom, kravama, pajcekima. Prvih godina živjeli smo zajedno s obitelji njegovog brata, tako da nas je bilo jako puno u kući. Nije vam to bilo kak danas, kad mladi odmah 'idu na stran'. Imala sam poljoprivredu, gospodarstvo i djecu za odgajati – kaže Ana, a Stanko dodaje: - A kad sam došel doma, svi su me se zaželjeli! Drugačije se prije živjelo, drugačije su se djeca odgajala. – Danas je velika briga s djecom. Ja sam uz svoju djecu sve morala i stigla napraviti, u ovo današnje vrijeme pitam se kak? I sve su deca štela jesti kaj se skuhalo, danas nećeju –kaže Ana, prisjetivši se druženja, lupitvi, čehatvi, svega što je prije ispu-

Ana: 'Treba znati oprostiti, ne smije se sve odmah zeti za zlo. Ali danas toga više nema, danas se svi odmah rastavljaju'

Proslavu im je pripremila njihova

njavalo ljude uz druženja, pjesmu i ples. Stanko dodaje kako su sad dobra vremena za živjeti. – Svega imamo. Dok smo bili mladi, nije bilo vodovoda, struje, ništa. Ja nisam imel ni beciklina, pešice sam hodil na posel. Previše toga ljudi danas imaju, zato nisu sretni – kaže Stanko. Tajna dobrog braka

Proslavu su im pripremila njihova djeca: sinovi Željko i Zlatko i kćer

Senka, sa svojim obiteljima. Ana i Stanko imaju i osmero unučadi i devetero praunučadi. Tužnog srca, Ana nam govori kako je njihov najstariji sin Branko preminuo prije sedam mjeseci. Nisu, kaže Stanko, mislili da će to doživjeti, kao ni ovakvu obljetnicu braka. Koja je tajna dugovječnog braka, upitali smo ih. – Znali smo se i mi posvaditi, a ja sam navek prvi popustil – kaže Stanko, no Ana se samo nasmije, sugerirajući da nije bilo tako. – Nismo se mi uop-

Stanko: 'Znali smo se i mi posvaditi, a ja sam navek prvi popustil'

će svadili, bilo je nekad malo pojačanih tonova – 'popravlja' se Stanko. – Nema vam tu neke tajne. Treba znati oprostiti, ne smije se sve odmah zeti za zlo. Treba oprostiti i idemo dalje. Ali danas toga više nema, danas se svi odmah rastavljaju – kaže Ana. U mladosti u braku, kažu, veliku ulogu igra ljubav. – Kad čovjek jemput ostari, nije mu više za ljubav. Sad su nam deca tu, unuci, praunuci, veseli smo kad nam dojdeju. Svi su nam jako dobri i ponosni smo na njih, jer su uz nas i pomažeju nam – kaže Ana. No, ipak, složili su se kako im je itekako drago da još uvijek imaju jedno drugo.

Ana i Stanko ovu su lijepu obljetnicu zajedno s obitelji proslavli svetom misom, a onda i večerom

obitelj

Ana i Stanko poznavali su se još od djetinjstva

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Gda baba ide h "Rim"?

Vozim se ja nekteri dan h cugu. Spominaju se kre mene dvie mlade ženjske. Nie bilje moči reči da su noseče jer jim se nie videlje. Ipak zgledalje mi je da jesu, po njihovem spominku. Spominale su se one o drugem stanju, o moderna mašinka teri lučeju kak zglediju njihova buduča deca. Jedna je rekla da se jedva čaka da je bu dokrot rekel kaj nosi, pucicu ilji dejčeka. Druga je rekla da ju te baš preveč ne zanima. Več ima pucicu i dejčeka pak je je sejedne. Rekla je da je je glavne da bu zdrave. Poviedala je i te kak je svoje dece rekla da buju dobilji ilji brata ilji sestricu, nu oni za te niesu baš preveč marilji. Unda su počelji spomenki o semu kaj ide oko čakanja deteca, kupičke i sakojačke čački. Gda sem jeden cajt poslušale se te kaj su pripoviedale, misel mi je mam prešla deljejke h cajt, gda je moja mati bila noseča i nosila moju sestru. Nekak se te baš poklopilje huvem mesecu jer se moja sestrica rodila h veljače, jednu sriedu, baš na pepelnicu. Ja sem se jahke raduvala svoje sestre. Siečma se da sme bile mama i ja same, jer je tata fut bil po teren. I gda bi bilje grde vrieme ilji rane noč sama sem se igrala. Pune put je mati rekla da su odlučilji imeti još jede diete gda sem se ja sama igrala štacuna. A i prie sem bila za jednem stranem stola i bila trgofkinja, a unda z druge strani kak kupec. Rekla je da se je te presmiljilje i kak god jim je bilje teške odlučilji su imeti još jedne detece. Siečam se dobre kak me je mati jede da prijela h krilje i vodila spominek z mene o tomu kak bum dobila brata ili sestru. Iste tak me pitale e se tomu radujem. A navršila sem sedem ljiet i bilje mi je drage da nem sama. Unda malje po malje mati mi je davala navuka kak bum triebala njoj se pomagati gda dojde fižu prinova. Znam dobre da nie nigrad išla k doktoru. Bilji su te cajti bez moderne mašinki tere bi povedale kaj ženjska nosi. Selske babe su imele svoje metode hgajaja kaj se bu rodilje. Znale su deti na jeden stoljec škare, a na drugi nož i z krpu pokrile. Noseča ilji trudna ženjska nie znala kaj je pod teru krpu. Un-

da si je sela na stoljec. Če je sela na stoljec gde je bil nož, rodil se bu dejčec. Če je pak sela tam gde su bile škare rodila se bu pucka. Ak je babu jahk epekla žgaravica, detece bu imelje veljike lasi. Noseče babe su bile jahke šteče. Sega njim se je poštelje od košte. Nu, saka je dobila navuk da si se, gda si nekaj poželji, nesme dirati tielje. Če si, primera radi, poželji sljivu ilji jabuku, i prime se na trbuh ilji bilje teri diel tielca na detetovu tielcu bu zrasla zlaminka kak sljiva ilji jabuka. Iste tak se noseče babe nič nie smelje ne dati, če bi gaj štilea i prosila. Ak bi prosila nekaj unda je se te morale dati. Ak je se nej dalje. On gdoj je nej dal dobil bi ječmenec na oku. Negda se noseča baba jahke poštivala h cirkve ilji h cugu. Navike se je dalje meste za sesti, pustilje ju pred sebe na red ak se negde čakalje. Si su vosdlji brigu, da se ona poštiva jer pod srcem nosi još jedne življnje. One babe tere su imele veljike trbuhe pak su ljudi hgajalji e nosiju dvojke, babe su reklji da si legne na pleča. Če se je trbuh razdvaja na ljievu i desnu stran rodila bu dvojke. I gda je več baba bila visoke noseča i jedva hodila si su ju pitalji. "Unda gda peš h Rim?"

Ona bi znale reči: "Ove dane." Iji pak:"A još za tjeden dva?" Navike me je zanimalje radi čega su tak spitavalji noseču babu. Te pitanje je bilje za dan gda se nada roditi. Nigdar nišče nie znal za kaj se te tak spitavalje. Kak sem išla stareša tak sem si gruntala da su ljudi znalji za grad Rim. Znalji su da tam živi Papa i da je on važen za našu veru. Pune put se je za njega i moljilje. Istina i Bog na latinskem, tam negde do sredine šezdesetuga ljeta, alji je župnik h svojem propoviedanju spominjal papu i njegvu važnost, kaj su ga ljudi razmelji. Morti je te unda bil i razlog kaj su Rim ljudi vezalji z nečem veljikem i svetem. A seme rođenje deteca bilje je večjike i svete. Malje gdoj denes več za te šege i spominke zna, pak zmisljim one teri se očeju zmisljiti. Nebi bilje unda straha denes za nas Zagorce da se bume dotrglji, gda bi ščem več bab išle h Rim.

Mirjana Gorički iz Jertovca prije 11 godina otvorila je Domaću radinost 'Mimina hižica', u kojoj izrađuje unikatne predmete, nakit i personalizirane poklone

Narukvice s licitarom iz Mirjanine domaće radinosti su - jednostavno najbolje!

Prošle godine Mirjana je osvojila nacionalnu godišnju nagradu u turizmu Simply the best, za narukvicu s motivom licitarskog srca u kategoriji Suvenir

Sabina Pušec JERTOVEC

Neki ljudi za svoju 'umjetničku crtu' znaju od malih nogu, pa se u tom smjeru kreće i njihovo školovanje i posao, a neki je otkriju tek u zreloj dobi, slučajno. Upravo se to dogodilo Mirjani Gorički iz Jertovca, koja prije 10 – ak godina nije ni slutila da će u svom domu imati pravu malu umjetničku galeriju te da će njezin nakit biti 'jednostavno najbolji', jer, upravo je ona, odnosno njezina Domaća radinost 'Mimina hižica', prošle godine osvojila nacionalnu godišnju nagradu u turizmu Simply the best, za narukvicu s motivom licitarskog srca u kategoriji Suvenir. Duge zimske večeri

Sve je počelo prije 11 godina, kaže 56 – godišnja Mirjana, koja je upravni referent i radi u komunalnom poduzeću već 30 godina. – 'Krive' su duge zimske večeri. Djeca su već odrasla i tražila sam nešto čime bih se bavila. Jednu zimu sam štrikala, pa drugu heklala, a onda sam pročitala nešto o dekupažu, pa sam odlučila probati. Moj muž veli da sam prefarbala sve keramičke pločice koje smo imali, pa stavljala salvetice, pa mi se to dopalo, nije me popuštalo, i to, tako je krenulo – priča nam kreativna Mirjana. Istraživala je razne podloge, pronašla hobi dućane u kojima nabavlja razne materijale. – Jako mi se to

'Nema većeg zadovoljstva nego kada narukvicu vidim na nekome. Primjerice, u bolnici u Zaboku vozim se u liftu i vidim da sestra ima srčeko na ruci, stvarno se čovjek razgali, zatitra mi u srcu'

dopalo, jer, to je odlična psihoterapija i ispušni ventil. Većinom sam te stvari koje sam izradila ispoklanjala, pa sam onda razmišljala kako bih od toga nešto i zaradila te tražila način da se time bavim uz svoj posao. I tako je došlo do otvaranja Domaće radinosti –kaže. Nema tu neke velike zarade, ali svaki prihod sa strane dobro dođe. – Više se tim bavim iz ljubavi, no popuni i

može se ponaći mnogo krasnih stvari, od nakita, ukrasnih kutijica, dekupaža na raznim materijalima, personaliziranih poklona... –Uglavnom sve sama radim, ali imam i pomoć, kada je neka gužva, starija kćer Željka pomaže oko nakita i kutijica, mlađa Lucija mi pomaže kod izrade srčeka, a suprug Željko, kada je slobodan, rado mi se pridruži na sajmo-

budžet – priča nam Mirjana, koja je mnogo sama naučila, a pohađala je i radionice. - Samim radom dolaziš do novih ideja, zamjenskih materijala, kroz rad sam se i usavršavala – otkriva nam. Pomoć

A u njezinom asortimanu

vima i manifestacijama, jer je bolji prodavač od mene – smije se Mirjana. - Samo je došlo, našla sam tu 'žicu' u sebi. Kada idemo po dućanima, suprug voli reći da on gleda špeceraj, a ja bušilice, brusilice, materijal, podloge koje bi se mogle oslikati – kaže. Rabi razne materijale za svoje

'Kada idemo po dućanima, suprug voli reći da on gleda špeceraj, a ja bušilice, brusilice, materijal, podloge koje bi se mogle oslikati'

uratke, poput porculana, stakla, drva, poludragog kamenja, kože, epoxy smole, kirurškog čelika... 'Druga smjena'

A kupaca ne nedostaje. Robu plasira u dvije lokalne trgovine, a i Domaća radinost sada ima već svoje stalne vjerne kupce koji rado tu pronalaze personalizirane poklone za godišnjice i posebne prihode. - Internetsku trgovnu nemamo, ali preko Facebooka objavljujemo slikice, pa nam se ljudi često javljaju –pojašnava Mirjana, koja dodaje da na svoj drugi posao izdvaja jako puno vremena. –To mi je 'druga smjena' kada dođem s posla. Radim i vikendom, nema tu godišnjeg, svakodnevno se time bavim. To me opušta i čini mi zadovoljstvo – dodaje.

'Nije mi previše'

Najviše vremena zahtijeva dekupaž, no i nakit ponekad iziskuje mnogo vremena, ako se želi postići da bude 'baš kako treba'. - Primjerice, neku ogrlicu gdje bih samo nanizala perle, rastavljam

Narukvica koja je osvojila nagradu

po deset puta, ako nisam zadovoljna. A najviše mi je srcu prirasla baš ta narukvica, licitarsko srce, za koju smo i dobili nagradu. Izgleda jednostavno, no s njom je jako puno posla. A nema većeg zadovoljstva nego kada je vidim na nekome. Primjerice, u bolnici u Zaboku vozim se u liftu i vidim da sestra ima srčeko na ruci, stvarno se čovjek razgali, zatitra mi u srcu – emotivno kaže Mirjana. Dodaje da redovito sudjeluje na sajmovima koje organizira Krapinsko – zagorska županija, poput '100 posto zagorsko'. –Dobro smo prihvaćeni na takvim sajmovima, i domaći i strani ljudi rado kupuju te suvenira i to me raduje, kao i svaka pohvala koju primimo – kaže Mirjana. A svaka stvar koju izradi je ručni rad i unikat, ne postoje dvije identične, pa čak i narukvice s licitarima su svaka unikat jer je nemoguće dvije potpuno jed-

'Samim radom dolaziš do novih ideja, zamjenskih materijala, kroz rad sam se i usavršavala'

nako oslikati. Planova Mirjana ima puno, voljela bi i proširiti asortiman, no zasad za to nema vremena. – No, još uvijek mi nije previše. Uživam u tom poslu. Mnogi ljudi 'zagrizu' za nešto i onda ih popusti, a evo, mene drži 11 godina. Volim to raditi, ponosna sam da sam dio toga kada idemo na sajmove. Mi Zagorci smo skromni, vrijedni i radišni ljudi – zaključuje kreativna i skromna Mirjana.

Suhe

i ispucale rukekoje sastojke treba imati najbolja krema za ruke?

Vlado Božić mag.pharm.

Problem suhih i ispucanih ruku je dosta zastupljen među pacijentima svih dobnih skupina i sve češći razlog zbog kojeg isti dolaze u ljekarnu i traže savjet farmaceuta. Koža ruku je svakodnevno izložena različitim vanjskim čimbenicima koji ju isušuju, a dodatno tomu pridonosi drugačija struktura kože ruku u odnosu na ostale dijelove tijela. Koža dlanova ima malo žlijezda lojnica i veliki broj žlijezda znojnica, dok je koža na gornjoj strani ruku osjetljivija, tanja i ima mali broj žlijezda lojnica. Uloga žlijezda lojnica povezana je s proizvodnjom lipida i komponenti koje vežu vlagu te osiguravaju adekvatnu hidrataciju kože. Uzroci suhe kože ruku

Zbog navedene strukture koža ruku je sklonija suhoći, a vanjski čimbenici koji dodatno pogoduju isušivanju su sljedeći: hladnoća, vjetar, učestalo pranje, korištenje dezinficijensa, suhi zrak, izloženost kemikalijama, itd. Ti čimbenici mogu dovesti do oštećenja kožne barijere i u tom slučaju ruke postaju suhe i nadražene, sklone crvenilu i svrbežu, a može doći do pojave sitnih pukotina. Također, suhe ruke mogu biti uzrokovane nedostatnim unosom tekućine, prekomjernim stresom i pro-

cesom starenja. Njega ruku

Pravilna njega ruku obuhvaća pranje (mlakom vodom uz korištenje blagog sapuna koji podržava prirodan pH kože ili sindetom), sušenje (nježnim tapkanjem ručnika) i hidrataciju. Ponuda krema za hidrataciju i njegu ruku na tržištu je raznolika, a najčešći sastojci su: glicerin, urea, ceramidi, hijaluronska kiselina, shea maslac, bademovo ulje, vitamin E… Glicerin i urea omekšavaju kožu, vlaže i štite od isušivanja. Ceramidi pomažu u obnovi prirodnog zaštitnog sloja kože i potiču regeneraciju. Hijaluronska kiselina je prirodni mukopolisaharid i sastavni dio naše kože koji ima veliki kapacitet vezanja vode i na taj način osigurava dobru hidrataciju. Shea maslac potiče regeneraciju kože kod malih oštećenja i uspješno štiti kožu ruku od gubitka njene prirodne mekoće i vlažnosti. Bademovo ulje hrani i obnavlja hidrolipidni sloj kože. Vitamin E svojim antioksidativnim djelovanjem štiti kožu od štetnih utjecaja okoline i preranog starenja kože. Najbolji preparati za njegu suhe i ispucale kože ruku su oni koji sadrže prirodne tvari koje pospješuju hidrataciju oštećene kože, omogućavajući ponovnu epitelizaciju i brže zacjeljivanje te obnovu hidrolipidnog sloja kože.

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, provjerite stanje kože, razgovarajte o prehrani, terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

Marija Bistrica a Kralja Tomislava 24 t 049 469 593 Lobor a Trg Sv. Ane 15 t 049 430 880 Donja Stubica a Župana Vratislava 11 t 049 286 002 Novi

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

Mi brinemo o vašem zdravlju! Ljekarna Švaljek, Vaša ljekarna

Mirjana Gorički pri poslu

zagorski učenici briljirali U Regionalnom Centru kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku održano je regionalno izlučno natjecanje učenika u kojem je sudjelovalo nekoliko škola

Budući kuhari i konobari pokazali znanje koje ih vodi na državno natjecanje!

U tri dana natjecanja, učenici su pokazali svoje vještine u kategorijama kuharstvo i posluživanje, slastičarstvo te turističkim disciplinama poput poslovanja recepcije hotela i turističke destinacije

J. Klanjčić, R. Jadan

Centar kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu Zabok proteklog je tjedna bio domaćin izlučnog world skills natjecanja regije sjeverozapadne Hrvatske. U tri dana natjecanja, učenici su pokazali svoje vještine u kategorijama kuharstvo i posluživanje, slastičarstvo te turističkim disciplinama poput poslovanja recepcije hotela i turističke destinacije. Zadovoljstvo pokazanim

- Natjecanje je organizirano u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom, a pomogao nam je i Grad Zabok. U svakoj disciplini svaka škola mogla je dati po jednog učenika i ovo je svakako najteža regija za proći dalje na državno. Regija sjeverozapadne Hrvatske ima najviše ugostiteljskih škola i djece u ugostiteljskim zanimanjima u cijeloj Hrvatskoj – kaže ravnateljica SŠ Zabok Draženka Jurec, zahvalivši svim članovima povjerenstva iz zagorskih restorana i hotela koji su se odazvali biti članovi komisije koja je odlučivala o najboljima. Zadovoljni pokazanim bili su svi; i učenici i mentori i povjerenstvo. – Kod natjecanja iz ugostiteljskog posluživanja, zadatak je bio dočekivanje gostiju, priprema i posluživanje pića i

Petar Bezik iz SŠ

Zabok zauzeo je prvo mjesto u kategoriji ugostiteljsko

posluživanje, dok je u kategoriji kuharstvo prvo mjesto osvojio

Lovro Bračun iz

Srednje škole

Pregrada, a drugo

Petar Kožić iz

Srednje škole

Zabok. U disciplini

Poslovanje recepcije hotela

prva je bila Jelena

Čavlek iz

SŠ Zabok, dok je Dora Ivić iz

SŠ Zabok osvojila drugo mjesto u disciplini Turistička destinacija

toplih napitaka te posluživanje jela. Mogu samo reći da smo zadovoljni, to su naši budući djelatnici, mlada snaga, u svakom od njih ima nade u budućnost ugostiteljstva – ističe predsjednik povjerenstva jednog dijela natjecanja Zlatko Martinko.

Interes i volja

Nastavnici i mentori ponosi su na svoje đake. – Drago mi je da djecu zanima ova struka, mislim da su to mladi perspektvni ljudi pred kojima je sjajna budućnost u ovom poslu. Lijepo je vidjeti kad djeca pokazuju interes od prvog razreda, uživaju u tome što rade, osjećaju se korisno i ispunjeno sa svakom novom stvari koju nauče – kaže nastavnik ugostiteljskog posluživanja u SŠ Zabok Josip Hodak, čiji je učenik Patrik Bezik osvojio prvo mjesto i disciplini Ugostiteljsko posluživanje. Patrik nam je otkrio kako će po završetku škole sigurno ostati u ovom poslu te će upisati i tečaj za barmena. Osim u pravilnom posluživanju, mentori ističu kako je vrlo važan i razgovor s gostima. Učenici su se dobro snašli i u kuharstvu, gdje su pripremali jela sa zadanim namirnicama, ali i u slastičarstvu.

Odlični rezultati

Dodajmo tome i svakako lijepe rezultate zagorskih učenika postignute na ovom natjecanju. U ka-

tegoriji Ugostiteljsko posluživanje prvo mjesto zauzeto iz Petar Bezik (mentor Josip Hodak), dok je u kategoriji Kuharstvo prvo mjesto osvojio Lovro Bračun iz SŠ Pregrada (mentorica Diana Obrež Jagić), a drugo Petar Kožić iz SŠ Zabok (mentor Tomislav Vranić). Prvo mjesto u disciplini Poslovanje recepcije hotela osvojila je Jelena Čavlek iz SŠ Zabok (mentorica Nikolina Pavlek Greblički), dok je Dora Ivić iz SŠ Zabok osvojila drugo mjesto u disciplini Turistička aganecija (mentor Ivan Petek). Oni će svoje sposobnosti pokazati i na državnom natjecanju. Oni će svoje sposobnosti pokazati i na državnom natjecanju.

ZABOK

Petar Bezik

Lovro Bračun s mentoricom Dianom Obrež Jagić

Petar Kožić

Jelena Čavlek s mantoricom Nikolinom Pavlek Greblički

U Gradskoj galeriji otvorena tradicionalna

izložba zabočkih osnovnoškolaca

ZABOK - Galerija grada Zaboka u suradnji s učenicima i učiteljicama razredne i predmetne nastave OŠ Ksavera Šandora Gjalskog već dugi niz godina organizira izložbu. Ove je godine tema izložbe zdravlje, razvijanje zdravih navika, sveukupnost fizičkog i psihičkog zdravlja. Učenici su se bavili i poigrali motivima zdrave hrane, voća, prirodnih pojava bez kojih nema života, navikama koje unapređuju kvalitetu zdravlja, kretanjem, bavljenje sportom i igrom. Izložbi je pridonijelo više od 500 učenika pa se s pravom može zaključiti kako je zaboč-

ka škola mjesto učenja i igranja, zabave i promišljanja o zbilji. Izložbu su otvorili ravnatelj škole Tomislav Polano-

vić, ravnatelj POU Branko Piljek i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. Izložba ostaje otvorena do 5. ožujka 2025. (zl)

Provedite zimske praznike uz kiki radionicu 'Kako gledati fi lm'

ZABOK - Prijavite se na dvodnevnu radionicu "Kako gledati film" pod vodstvom filmske kritičarke Višnje Pentić ujedno i začetnice istoimenog programa. Kao što znate uz Kiki festival idu odlične radionice, tako je i ove godine. Polaznici i polaznice radionice upoznat će se s osnovnim alatima za osviješteno gledanje filma, za prepoznavanje filmskih izražajnih sredstava te će se, gledajući odabrane filmske primjere, baviti njihovom analizom i interpretacijom. Poseban je naglasak stavljen na razvijanje vještine argumentacije, odnosno utemeljena i uvjerljiva izlaganja vlastitih vrijednosnih sudova, uz mogućnost da nova znanja uobliče u vlastite filmske kritike. Polaznici i polaznice radionica imat će mogućnost aktivnog sudjelovanja u KIKI festivalu – međunarodnom festivalu dječjeg filma u ulozi dječjeg žirija. Sudjelovanje je besplatno, a zbog ograničenih mjesta potrebno se prijaviti najkasnije do 23. veljače. Edukativni program za djecu od 10 do 15 godina u organizaciji Društva "Naša djeca" Zabok i udruge

Oživimo

Gokul održat će se 27. i 28. veljače u prostoru kina Regenerator, Ulica mladih 2, Zabok. Prijava i info o radionici možete pronaći na našem portalu Zagorje.com pod katego-

rijom 'Događanja'. Program je potpomognut sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra, Krapinsko-zagorske županije, Grada Zaboka i Zaklade ''Kultura nova''. (zl)

zajedno Sutinske Toplice! Budite dio izložbe Muzeja Hrvatskog zagorja!

HRVATSKO ZAGORJEMuzeji Hrvatskog zagorja – Muzej seljačkih buna i Muzej 'Staro selo' Kumrovec planiraju u razdoblju od 19. ožujka 2025. do 15. travnja 2025. godine u izložbenom prostoru Muzeja 'Staro selo' Kumrovec postaviti izložbu 'Atlantis – nestala naselja'. Projekt 'Atlantis' istraživačko je izložbeni projekt Muzeja europske kulture (Koordinierung Ostmittel- und Südosteuropa am Museum Europäischer Kulturen, Staatliche Museen zu Berlin) koji se bavi globalnim fenomenom nestajanja naselja kroz prizmu kulturnih, povijesnih, političkih, ekonomskih i prirodnih čimbenika. Izložba sagledava povijest 20-ak nestalih naselja iz različitih država: Češke, Rumunjske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Republike Moldavije. Realizirana je u suradnji sa sveučilištima, muzejima, nevladinim organizacijama i umjetnicima iz tih država. Povijest europskih naselja obilježena je nizom trauma i promjena tijekom 20. i 21. stoljeća, a razlozi njihova nestanka su raznovrsni. Depopulacija, gospodarske prilike, ratna razaranja i migracije samo su neki od fak-

tora koji su utjecali na sudbinu mnogih zajednica. U Muzeju 'Staro selo' Kumrovec predstavit će se nekolicina nestalih naselja iz Hrvatske, među kojima su i Sutinske Toplice (Hrvatsko zagorje), Zut, Kotarani i Gornje Jame (Banovina), Završje (Istra), te Veliko i Malo Grablje (Dalmacija). - Pozivamo sve mještane koji posjeduju fotografije, predmete ili priče o Sutinskim Toplicama da nam ih ustupe za ovu izložbu! Svjedočite o boga-

toj povijesti i značaju ovog mjesta te pomozite u očuvanju sjećanja na njegovu prošlost. Ako imate priču o ljubavi, izlječenju, događaju ili predmetu koji vas veže uz Toplice, javite nam se i sudjelujte u stvaranju ove vrijedne izložbe - pozivaju iz

Općine Mače. Za više informacija i dogovor o ustupanju materijala kontaktirajte

Općine putem: E-mail: opcina.mace@kr.t-com.hr ili na telefon 049 466 075 ili posjetite općinski ured. (zl)

EOdrživa energija i pionirski projekti Krapinsko-zagorske županije

nergija je ključna komponenta za razvoj društva, posebice električna energija koja predstavlja njezin najkomercijalniji oblik, stoga je nezaobilazna osnova svih društvenih djelatnosti, ali i neizostavna komponenta u daljnjem razvoju. Samim time, ne čudi činjenica kako procesi proizvodnje i korištenja energije, ne samo električne energije, uzrokuje više od 75% stakleničkih plinova u Europskoj Uniji prvenstveno zbog korištenja fosilnih goriva koja se u velikom dijelu uvoze. U takvoj situaciji, energetika tj. svi povezani procesi uvelike ovise o različitim vanjskim faktorima koji direktno utječu na cijenu, sigurnost opskrbe te očuvanje okoliša. Fokusirajući se na sektor zgradarstva, interesantna je činjenica kako je isti odgovoran za 40% ukupne potrošnje energije tj. 36% emisija stakleničkih plinova, a zasigurno značajan udio u ovim brojkama imaju i zgrade javne namjene.

te se posljedično smanjuju troškovi za električnu energiju što je posebno važno za javni sektor koji ovisi o proračunskim sredstvima. Dodatno, iskorištavanjem trenutno slobodnih krovnih površina za proizvodnju energije maksimalno valorizira prostor bez dodatnih zahtjeva za zemljištem, čime se doprinosi održivom urbanom razvoju, a s druge strane se ovakva postrojenja grade po pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima čime se proces izgradnje značajno pojednostavljuje. Konačno, izgradnjom ovih postrojenja se zbog prethodno spomenutih prednosti zadovoljavaju se brojni ciljevi i zahtjevi zakonodavnog okvira na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Kako bi se Europska Unija dekarbonizirala, a kroz taj proces zapravo smanjila ovisnost o fosilnim gorivima, stabilizirala cijenu energije i zaustavila negativne posljedice klimatskih promjena, u zadnjih nekoliko godina napravljeni su značajni napori u donošenju ambicioznih strateških planova, izmjena Direktiva i transpozicije istih u nacionalna zakonodavstva. S jedne strane se standardno nameću ambiciozni planovi u području energetske učinkovitosti s ciljem smanjenja potrebne količine energije, ali se stavlja naglasak i na proizvodnju obnovljive energije, i to na lokalnoj razini, s čime se cilja na osiguravanje ekološki što prihvatljivije proizvodnje i potrošnje energije.

„Krapinsko-zagorska županija, oduvijek slovi kao predvodnik razvoja na regionalnoj razini u različitim područjima, bilo u poticanju energetskih obnova, iskorištavanju europskih sredstava ili pak provođenju inovativnih i ambicioznih projekata. Samim time, Krapinsko-Zagorska Županija prepoznala je prednosti, potencijal, ali i nužnost za izgradnjom sunčanih elektrana na krovnim površinama u svom vlasništvu. Kroz suradnju s REGEA-om, Agencijom kojoj je i sama jedan od četiri osnivača, Krapinsko-zagorska županija se u rujnu 2021. godine priključila projektu PVMax“, rekao je župan Željko Kolar.

Zgrade javne namjene predstavljaju jedan od ključnih elemenata dekarbonizacije s obzirom da se radi o ključnim društvenim ustanovama neophodnima za normalno funkcioniranje društva primjerice škole, vrtići i bolnice. Ove zgrade moraju biti primjer dobre prakse, ne samo poradi činjenice kako se za njihove energetske obnove, ali i svakodnevni rad koriste javna sredstva, već kao primjer lokalnom stanovništvu da investicije u mjere energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije donose i financijske i ekološke, ali i društvene benefite.

Energija sunca za budućnost

Kao jedna od mjera koja više nije novost na našim prostorima ističe se izgradnja sunčanih elektrana na krovovima zgrada javne namjene, kao individualna mjera ili mjera u sklopu procesa energetskih obnova, a predstavlja ključan korak prema održivoj i ekološki prihvatljivoj energetskoj budućnosti. Izgradnjom sunčanih elektrana zgrada javne namjene ostvaruju se brojne prednosti – smanjuje se ovisnost o električnoj energiji iz mreže, proizvodi se lokalna obnovljiva energija, smanjuju se emisije stakleničkih plinova

Spomenuti projekt, financiran kroz program ELENA pod okriljem Europske Investicijske Banke, započeo je u srpnju 2021. godine i traje do lipnja 2025. godine. Kroz PVMax, djelatnici REGEA-e pružaju tehničku pomoći privatnom i javnom sektoru u pripremi izgradnje integriranih sunčanih elektrana za pokrivanje vlastitih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj tj. sunčanih elektrana na krovnim površinama. Nepovratna sredstva u formi tehničke pomoći, osigurana PVMax projektom, dodjeljuju se na temelju Javnog poziva, a namijenjena su pravnim osobama (vlasnicima građevina na kojima se planira izgradnja integriranih sunčanih elektrana) iz javnog i privatnog sektora na cijelom teritoriju RH. Tehnička pomoć osigurana projektom PVMax podrazumijeva pružanje usluge savjetovanja i pripremnih aktivnosti što uključuje sve ili dio aktivnosti usluga izrade analiza isplativosti, tehničkih analiza optimalne snage sunčanih elektrana, izradu tehničke dokumentacije za provjeru mogućnosti i troškova priključenja elektrana, izradu ugovorne dokumentacije za projektiranje i izvođenje elektrana, izradu minimalnih tehničkih specifikacija elektrana i izradu dokumentacije o nabavi, analizu dostupnih izvora financiranja, analizu dostupnih fondova za sufinanciranje izgradnje elektrana i dr. povezanih usluga.

“Krapinsko-zagorska županija je kroz projekt PVMax u suradnji sa REGEA-om izradila projek-

tno-tehničku dokumentaciju za brojne lokacije na kojim želi graditi sunčane elektrane, te se, vodeći savjetima REGEA-e i njegujući status predvodnika među jedinicama regionalne samouprave, umjesto tradicionalnog modela provedbe projekta izgradnje odlučila na inovativan pristup tj. na provedbu projekata izgradnje sunčanih elektrana putem PPA modela”, rekao je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Za razliku od tradicionalnog modela provedbe projekata izgradnje sunčane elektrane kod kojeg je Naručitelj ujedno i formalni investitor te samostalno zasebno angažira sve sudionike u gradnji (zasebno ugovara projektiranje, izgradnju, stručni nadzor) te na taj način i upravlja svim sudionicima u gradnji, ali i preuzima sve rizike, inovativni tj. alternativni pristup predstavlja model provedbe kod kojeg se alokacija rizika dijeli

između ugovornih strana drugačije nego u tradicionalnom načinu realizacije projekata. Postoje dva glavna alternativna modela, model projektiraj i gradi (engl. Design and Build, DB model) i model projektiraj, gradi i financiraj (engl. Design, Build and Finance, DBF model ili popularno nazvan PPA model)

Kroz DB model se kroz jedinstveni ugovor pokriva izrada cijele projektne dokumentacije i same izgradnje sunčane elektrane (uključujući puštanje u trajni pogon) s čime se efikasno mitigiraju rizici vezani uz kvalitetu projektne dokumentacije, smanjuju mogućnosti sukoba između projektanta i izvođača, skraćuje i izbjegava problematika vezana za eventualnu izmjenu i dopunu projektne dokumentacije te u konačnici se projektira tehnologija koju projektira izvođač. S druge strane, na Naručitelju ostaje i dalje nekoliko rizika poput financiranja, održavanja sunčane elektrane za vrijeme operativnog rada te rizici vezani uz jamstva proizvođača. Nabava po PPA modelu za 34 sunčane elektrane Drugi alternativni model, DBF model ili PPA model, predstavlja model nabave električne energije (kao što govori i sama skraćenica - engl. Power Purchase Agreement) PPA modelom nabave privatni partner se obvezuje izgraditi sunčanu elektranu na krovovima naručitelja te tijekom trajanja ugovora isporučivati električnu energiju. PPA modelom nabave objedinjuju se postupci nabave projektiranja, izgradnje i održavanja sunčane elektrane, ali i samog financiranja cjelokupnog procesa. PPA ugovor sklapa se na 10 do 15 godina (ponekad i duže), a specifičan je po tomu što se za njego-

vu realizaciju ne zahtjeva osiguranje financijskih sredstava za gradnju, već se sunčana elektrana plaća (otplaćuje) temelju isporučene energije (privatni partner mjesečno fakturira na temelju isporučene količine energije). Privatni partner je praktički sekundarni opskrbljivač energijom (uz standardnu opskrbu iz mreže) koja dolazi iz sunčane elektrane izvedene na krovovima građevine, a sam PPA ugovor temelji se na performansama - ukoliko privatnik ne isporučuje energiju iz elektrane, naručitelj nije u obvezi plaćanja. Bitno je naglasiti da, nakon isteka PPA ugovora, sunčana elektrana prelazi u vlasništvo naručitelja. U pripremi PPA modela nabave ne izrađuje se glavni projekt i ne specificira se detaljan troškovnik elektrana, već su isključivo tri podloge neophodne za pokretanje postupka nabave, a to su idejno rješenje sunčane elektrane, provjera statičkog računa krovišta te elektroenergetska suglasnost, odnosno tzv. EES (koju izdaje operator sustava).

ni projekt, izgraditi sunčanu elektranu, pustiti je u pogon te u razdoblju od 10 godina isporučivati električnu energiju Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Vršna snaga sunčane elektrane iznosi 438 kWp, a električnom energijom iz nje se namiruje oko 15% ukupnih godišnjih potreba bolnice. Za vrijeme trajana ugovora, OB Zabok ostvaruje financijske uštede od oko 5 000 EUR u usporedbi da istu električnu energiju zadovoljava iz mreže, a nakon što

sunčana elektrana po isteku PPA ugovora prijeđe u vlasništvo OB Zabok, uštede na godišnjoj razini se procjenjuju na oko 33.000 EUR.

”Krapinsko-zagorska županija se putem PPA modela odlučila provesti i projekt izgradnje većeg broja integriranih sunčanih elektrana na krovnim površinama zgrada u svom vlasništvu. U tijeku je otvoreni postupak javne nabave ukupne procijenjene vrijednosti 1.488.200,00 EUR za

34 pojedinačna Naručitelja, u kojem Krapinsko-zagorska županija nastupa kao središnje tijelo za javnu nabavu“, rekao je župan Željko Kolar i dodao kako je rok za dostavu ponuda je 14.3.2025. godine do 09.00 sate te ovim putem pozvao sve zainteresirane gospodarske subjekte da se jave na navedeni poziv. Radi se o ukupno 34 sunčane elektrane ukupne vršne snage oko 930 kWp za koje će se putem javne nabave tražiti izvođač koji će završi-

Upravo se prva sunčana elektrana u Republici Hrvatskoj, koja je izgrađena po modelu PPA, nalazi na području Krapinskozagorkske županije, točnije na Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Razvojem projektno-tehničke dokumentacije i provedbom javne nabave za ugovaranje isporuke električne energije iz obnovljivih izvora energije, 2019. godine potpisan je PPA ugovor s privatnim investitorom kroz koji se isti obvezao izraditi glav-

ti proces projektiranja, financirati i izgraditi spomenute sunčane elektrane te isporučivati električnu energiju ustanovama u razdoblju od 15 godina nakon čega će sve sunčane elektrane prijeći u vlasništvo Krapinsko-zagorske županije. Pretpostavljena cijena električne energije koja će se isporučivati iz sunčanih elektrana obuhvaćena izgradnjom putem ovog modela biti će manja od cijene definirane trenutno važećom Uredbom za cijelo vrijeme trajanja ugovora.

Kao posljednji primjer projekta koji je započeo 2023. godine, a koji će se provesti tijekom 2025. godine navodimo nastavak izgradnje sunčane elektrane na Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. S obzirom da je postojeća sunčana elektrana zauzela veći dio krovne površine, a s njom se zadovoljava tek oko 15% ukupnih godišnjih potreba, pripremio se nastavak projekta izgradnje ne samo sunčane elektrane, nego i nadstrešnice na koju će se smjestiti sunčana elektrana, kao i rasvjete koja će biti integrirana u spomenutu nadstrešnicu. Spomenuta sunčana elektrana smjestit će se na parkiralište Opće Bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Na taj način bi se postojeća sunčana elektrana od 438 kWp trebala proširiti za dodatnih 732 kWp, čime će ukupna vršna snaga prijeći 1 MWp. Time će se, prema očekivanjima, zadovoljiti oko 40% godišnjih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Arheološka istraživanja kod utvrde Milengrad na Ivanščici, jedne od najbolje očuvanih utvrda u Hrvatskom zagorju, otkrila značajno kasnoantičko nalazište iz razdoblja 4. i 5. stoljeća

istraživanja potvrdila U kasnoj antici na milengradskom platou nalazilo se utvrđeno naselje

Na istočnoj strani platoa, jedinoj s koje je omogućen pristup, nalazio se kameni obrambeni zid u dužini preko 110 m, uz koji se s vanjske strane nalazio obrambeni jarak. Buduća arheološka istraživanja pružit će više podataka o izgledu naselja te načinu života njemu

BUDINŠČINA

Utvrda Milengrad na Ivanščici jedna je od najbolje očuvanih utvrda u Hrvatskom zagorju, usprkos višestoljetnom propadanju. Njezine zidine, koje se nalaze na 430 metara nadmorske visine, na vapnenačkoj stijeni nepristupačnoj s tri strane, ako se posjetitelj potrudi upregnuti maštu, stvaraju slike nekih davnih vremena. do ove plemićke utvrde potrebno je samo 15 – ak minuta pješačenja kroz šumu od sela Grtovca u općini Budinščina.

Entuzijasti

Utvrda burne povijesti prvi se puta spominje 1309. godine, a u 16. stoljeću dio posjeda dolazi u posjed obitelji Patačić udajom Katarine Herkfy za Nikolu Patačića te ostaje u njihovom posjedu do 1646. godine, kada ga napuštaju i grade dvorac u Zajezdi, ispričao nam je Marko Vertuš, predsjednik 'Bratovština Milengrad', udruge kojoj je cilj zaštita i obnova ovog srednjovjekovnog dvorca. – Sve je krenulo s Marijanom Taučerom, velikim zaljubljenikom u baštinu, na čiju je inicijativu i osnovana udruga 2009. godine – kaže Vertuš. Prije mnogo godina, ovi su entuzijasti u suradnji s Hrvatskim cestama,

Stari grad

Milengrad sagrađen je u 14. stoljeću kao središte srednjovjekovnoga vlastelinstva

Zajezda koje se prostiralo duž jugoistočnih obronaka

Ivanščice. Sačuvani ostaci svjedoče brojnim i učestalim građevinskim mijenama koje je grad proživljavao u vlasništvu istaknutih plemićkih obitelji

Krapinsko – zagorskom županijom i Općinom Budinščina krenuli u uređenje puta krčenjem i bagerom, uredili trasu, raskrčili proplanak i raslinje i unutar utvrde, uredili okoliš, postavili montažnu sjenicu i nekoliko klupa. Da bi se moglo uopće razmišljati o obnovi, morali su biti riješeni imovinsko – pravni odnosi. Potom su provedena geofizička istraživanja same utvrde, napravljena statička sanacija, 3D skeniranje te izrada projektne dokumentacije, konzervacije i restauracije, a onda su krenuli i radovi.

Prirodno zaštićen i nepristupačan greben

- Arheološka istraživanja započela su davne 2019. godine na inicijativu Bratovštine Milengrad i nadležnog Konzervatorskog odjela u Krapini. Nakon šest godina radova, financiranih sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, moguće je rezimirati da je arheološki istraženo preko osamdeset posto površine grada te da konzervatorsko – restauratorski radovi građevinski radovi sanacije u stopu prate arheološka istraživanja. Osim vidljivih rezultata, dosad su također provedena i brojna interdisciplinarna znanstvena istraživanja koja će dopuniti spoznaje o povijesnom razvoju Starog grada Milengrada – kaže Petar Sekulić, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu HRZ-a, koji otkriva i više iz povijesti utvrde. - Stari grad Milengrad sagrađen je u 14. stoljeću kao središte srednjovjekovnoga vlastelinstva Zajezda koje se prostiralo duž jugoistočnih obronaka Ivanščice. Sačuvani ostaci svjedoče brojnim

Arheološki je istraženo preko osamdeset posto površine grada, a konzervatorsko - restauratorski radovi i građevinski radovi sanacije u stopu prate arheološka istraživanja

Sabina Pušec

Sekulić: Svi dosadašnji radovi bili bi nemogući bez podrške Bratovštine Milengrad, koja se svojim cjelogodišnjim zalaganjem brine ne samo za održavanje nalazišta već i za neprekidno promicanje značaja ovog iznimno vrijednog djelića bogate zagorske i hrvatske kulturne baštine

i učestalim građevinskim mijenama koje je grad proživljavao u vlasništvu istaknutih plemićkih obitelji srednjovjekovne varaždinske županije – obitelji Herković i Patačić. Izgradnjom novog dvorca u Zajezdi sredinom 17. stoljeća Milengrad je napušten te prepušten postupnom propadanju. Zahvaljujući smještaju na prirodno zaštićenom i nepristupačnom grebenu koji omogućava nadzor širokog područja između Ivanščice i Medvednice, ovaj položaj bio je povoljan za naseljavanje od prapovijesti. O tome svjedoče pronađeni nalazi iz razdoblja srednjeg eneolitika (početak četvrtog tisućljeća prije Krista) te kasnog brončanog doba (po-

četak prvog tisućljeća prije Krista) – otkriva Sekulić.

Bitna saznanja

Tijekom 2024. godine Hrvatski restauratorski zavod nastavio je arheološka istraživanja i konzervatorsko – restauratorske radove na Starom gradu Milengradu. - Od posebnog je značaja činjenica da je prošlogodišnjim istraživanjima potvrđena pretpostavka da se u razdoblju kasne antike na milengradskom platou nalazila značajno utvrđeno naselje površine oko 1 hektara. Na istočnoj strani platoa, jedinoj s koje je omogućen pristup, nalazio se kameni obrambeni zid u dužini preko 110 m, uz koji se s vanjske strane nalazio obrambeni jarak. Iako će tek buduća arheološka istraživanja pružiti više podataka o izgledu naselja te načinu života u njoj, već sada je moguće potvrditi da je riječ o značajnom kasnoantičkom nalazištu iz razdoblja 4. i 5. stoljeća – govori o značaju ove utvrde Sekulić.

Stari grad živi i dalje

A udruga brine da stari grad živi i dalje. Svake godine čiste, flaksa-

Vertuš: 'Tijekom prošle godine udruga je osim održavanja i čišćenja okoliša unutar i oko utvrde, nabavila motorni trimer za održavanje okoliša te su postavljene ljuljačke za naše najmlađe. U planu je u suradnji s Općinom Budinščina otkup zemljišta na kojem se nalazi obrambeni bedem'

ju, druže se, a ljeti na Milengrad dolaze planinari i izletnici. - Tijekom prošle godine udruga je osim održavanja i čišćenja okoliša unutar i oko utvrde, nabavila motorni trimer za održavanje okoliša te su postavljene ljuljačke za naše najmlađe. U planu je u suradnji s Općinom Budinščina otkup zemljišta na kojem se nalazi obrambeni bedem koji je pronađen arheološkim nalazima. Želja Udruge je da se napravi projekt te se postojeći put zamijeni asfaltnom podlogom za lakši dolazak do utvrde Milengrad – kaže Vertuš, predsjednik udruge koja trenutno broji 45 članova. - Za 2025. godinu je u planu daljnje održavanje okoliša unutar i oko utvrde. Nadalje, potrebna je bolja komunikacija i zalaganje lokalne samouprave s udrugom kako bi se projekt sanacije mogao odraditi preko EU fondova te bolja promocija u turističke svrhe. Trenutno ta spona izostaje, a udruga sama ne može te nema dovoljno sredstava za navedene akcije i potrebe. Uz veću pomoć lokalne samouprave, mogli smo napraviti mnogo više – ističe Vertuš. Nastavak istraživanja Na proljeće 2025. godine planiran je nastavak arheoloških istraživanja (voditelj Petar Sekulić, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu HRZ-a) te konzervatorsko – restauratorskih radova na južnom dijelu Starog grada Milengrada (voditelj Toma Prpić, Odjel za graditeljsko naslijeđe, Služba za nepokretnu baštinu HRZ-a). - Svi dosadašnji radovi bili bi nemogući bez podrške Bratovštine Milengrad, koja se svojim cjelogodišnjim zalaganjem brine ne samo za održavanje nalazišta već i za neprekidno promicanje značaja ovog iznimno vrijednog djelića bogate zagorske i hrvatske kulturne baštine – istaknuo je Sekulić.

Sedam timova mažoretkinja iz Mača, Zlatar Bistrice, Bedekovčine, Sv. Križa Začretja, Radoboja, Desinića i Donje Stubice nastupilo je na 43. Državnom turniru Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske u Lipiku

Zagorske mažoretkinje ponovo briljirale na državnom prvenstvu!

Jelena Klanjčić

HRVATSKO ZAGORJE

Zagorske mažoretkinje sudjelovale su na 43. Državnom turniru Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske, koji je održan 15. veljače u Lipiku. Ovaj prestižni turnir okupio je 23 tima s više od 700 mažoretkinja i preko 290 koreografija, kroz koje su svoj rad, trud, volju i ljubav prema mažoret plesu predstavile i naše Zagorke, pa tako i postigle zavidne rezultate.

Mačanske

mažoretkinje 'Alina'

Mačanske mažoretkinje 'Alina' predstavile su se sa svojih 30 djevojčica i djevojka koje su izvele 19 koreografija i ostvarile odlične rezultate. Postale su trostruke državne prvakinje, sedmerostruke državne I. viceprvakinje i peterostruke državne II. viceprvakinje. Državne prvakinje postale su kategoriji mini formacija štap juniori te mini formaciji flag seniori. Njihova solistica Hana Delija u kategoriji solo acrobatic baton seniori također je osvojila titulu državne prvakinje. Trenerice su izuzetno ponosne na svaku svoju djevojku i djevojčicu i ističu kako ovakvi rezultati proizlaze iz ljubavi i poštovanja koje prvenstveno grade u svom timu. U nadolazećem periodu slijede pripreme za 44. Državni turnir koji će se u travnju održati u Puli. Tamo će se Aline predstaviti sa 70 svojih članica u svim dobnim uzrastima. Oba turnira, služe za kvalifikacije za Europsko prvenstvo koje će se u srpnju ove godine održati u talijanskoj Monci.

Zlatarbistričke mažoretkinje 'Zlatice'

Zlatarbistričke mažoretkinje 'Zlatice' doma su se vratile kao jedanaesterostruke državne prvakinje i peterostruke državne I. viceprvakinje. 'Zlatice' su se natjecale sa 16 koreografija te sa svih 16 stajale na postolju. Najmlađe Zlatice iz dječje formacije osvojile su 3 zlatne medalje u solo, duo i mini pompon kategoriji te 3 srebrne medalje u solo, duo i mini štap kategoriji. Kadetkinje su osvojile medalje u svim kategorijama; 2 zlatne medalje u solo pompon (Klara Buden) i mini pompon kategoriji te srebrnu medalju u duo pompon kategoriji. Juniorke su osvojile 3 zlata i titule državnih prvakinja u solo twirling acrobatic baton (Dora Jelenčić), trio pompon i mini pompon kategoriji te srebro u solo pompon kategoriji (Viktoria Ozimec). Seniorke su bile zlatne u svim kategorijama u kojima su se natjecale: solo pompon (Lana Dlesk), duo pompon i mini pompon. - Ovo su ujedno bile i kvalifikacije za Europsko prvenstvo za kadetkinje, juniorke i seniorke te smo se kvalificirale sa svim kore-

Mačanske mažoretkinje

'Alina' državne su prvakinje u kategoriji mini formacija štap juniori te mini formaciji flag seniori, a njihova solistica Hana Delija u kategoriji solo acrobatic baton seniori također je osvojila titulu državne prvakinje

ografijama! Trenerice su izrazito ponosne na svaku Zlaticu. Pokazale su da se svaka kap znoja, sav trudu, rad, svo uloženo vrijeme uloženo i svaka modrica na kraju isplate i pokažu – kažu trenerice.

Bedekovčanske mažoretkinje

Sudjelovale su i Bedekovčanske mažoretkinje, koje su se natjecale u 15 kategorija u uzrastima kadeta i juniora te s rekvizitima štap, pom-pon i zastave. Poseban uspjeh ostvarila je Tia Jurinec, koja je u iznimno jakoj konkurenciji solo pom-pon juniora osvojila brončanu medalju. Kadeti mini formacija pom-pon zauzela je odlično 4. mjesto, čime su se kvalificirali za Europsko prvenstvo koje će se u srpnju održati u Monzi, Italija. Juniorka Hana Roginić osvojila je 6. mjesto u solo štap kategoriji, dok je u istoj kategoriji u kadetskom uzrastu 4. mjesto zauzela Bedekovčanka Manuela Novosel. Zapaženi rezultat ostvarila je i Iva Ljubek u kategoriji solo pom-pon kadeti sa osvojenim također 4. mjestom. Mini formacija pom-pon juniori plasirala se u top 5 timova u svojoj kategoriji. Pred mažoretkinjama su novi izazovi: 44. državni turnir, koji će se sredinom travnja održati u Puli. Ondje će se natjecati u kategorijama velikih formacija te mini mix, s ciljem osvajanja novih odličja i plasmana na međunarodnu scenu.

Začretske mažoretkinje

Začretske su mažoretkinje na ovom turniru osvojile dvije bronce i srebro. Organizacija turnira bila je na visokom nivou, kažu iz začretskog tima, dodavši kako su sudionici imali priliku vidjeti raznolikost i kreativnost mažoret timova iz cijele Hrvatske. Uz iskusne timove koji su godinama prisutni na sceni, pojavile su se i nove snage, donoseći svježinu i energiju. Ovaj turnir nije samo natjecanje, već i prilika za razmjenu iskustava, učenje i napredovanje.Svi sudionici, vođeni ljubavlju pre-

ma mažoret plesu, slijede put koji je Savez mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske utabao od svog osnutka – kažu iz Začretskih mažoretkinja.

Radobojske mažoretkinje

Na državnom su turniru sudjelovale i Radobojske mažoretkinje. U izuzetno jakoj konkurenciji 23 tima iz cijele Hrvatske ovaj put u Radoboj su se vratile bez osvojenih medalja, ali bogatije za jedno novo i dobro iskustvo. - Dostignuća i umijeća viđena od strane nagrađenih timova kao i ostalih sudionika zasigurno će nam biti novi poticaj za što više treninga i truda u cilju postizanja što boljih rezultata na idućim takmičenjima – kažu iz Radobojskih mažoretki-

Mačanske mažoretkinje 'Alina'

Mačanske mažoretkinje 'Alina'

Bedekovčanske mažoretkinje

nja. Kao i svaki put, na turnir su putovale zajedno sa svojim dugogodišnjim prijateljicama, Desinićkim mažoretkinjama. Radobojčanke poručuju da su im od osvojenih nagrada još vrijednija prijateljstva i druženja koja ostvaruju na takvim natjecanjima s Desinićkim kao i s ostalim timovima mažoretkinja.

Desinićke mažoretkinje

Na turniru su se predstavile i Desinićke mažoretkinje. - Jako smo ponosne i sretne da su naše cure bile među ostalih 700 koje su se natjecale. Također možemo s ponosom reći da su se naše cure predstavile sa 6 koreografija od 290 koliko ih je jučer prezentira-

no sucima i publici – kažu iz Desinićkih mažoretkinja. Kući su se, kažu, vratile bogatije za još jedno iskustvo budući da im je ovo ujedno bio i prvi državni turnir od kada su članovi Saveza. - Super smo se zabavile, jako puno toga naučile i vidjele, a dalje nastavljamo jače nego ikad. S nama su, kao i uvijek, putovale naše drage prijateljice Radobojske mažoretkinje s kojima smo se odlično zabavile –kažu. Čestitaju mažoretkinjama

Grada Lipika na odličnoj organizaciji, kao i Savezu mažoretkinja i pompon timova Hrvatske na još jednom uspješno organiziranom prvenstvu te porčuju kako i dalje nastavljaju hrabro s treninzima i s veseljem očekujemo 44. Državni

turnir koji će se održati za manje od 2 mjeseca u Puli. Stubičke mažoretkinje 'Shelly'

Stubičke mažoretkinje, poznatije kao Shellyke, također su nastupile na 43. državnom turniru u solo formacijama u Lipiku, gdje su u deset koreografija pokazale sav trud i strast koji ulažu u mažoret ples. Kroz godine rada i odricanja, generacije djece rastu u ovom timu, svaka sezona donosi nove izazove, a svako natjecanje priliku da se vidi koliko su napredovale. U solo kategorijama, istaknule su se: Mia u solo štap kadeti, donoseći preciznost i izražajnost u svom nastupu; Vita Peštaj u solo pompon kadeti, s ener-

gičnim i tehnički zahtjevnim pokretima; Helena Lisak u solo pompon juniori, gdje je spojila eleganciju i dinamičnost; Ria u solo acro juniori, koja je oduševila gimnastičkim elementima i snažnim izrazom. U duo kategorijama, publika je mogla uživati u izvedbama: Tare i Sunči (duo pompon kadeti) – razigrana i energična koreografija; Vite i Sare (duo pompon kadeti) – elegantna i snažna izvedba; Rie i Helene (duo štap juniori) – tehnički precizan i skladan nastup. Timska povezanost posebno je došla do izražaja u mini formacijama: Mini formacija štap juniori, pod vodstvom Marele Hrkač, odradila je zahtjevnu i preciznu koreografiju; Mini formacija pompon kadeti donijela je skladne i atraktiv-

ne pokrete; Trio štap kadeti (Tara, Sunči i Mia) još jednom je potvrdio snagu timskog rada. Veliku ulogu u pripremi imale su trenerice Marina Lešković i Laura Zrinski (kadeti i juniori), Marela Hrkač (juniori) te Valentina Vuksan, predsjednica Udruge i glavna trenerica, koja je uvježbala sve koreografije i svojim znanjem vodila tim kroz natjecanje. - Stubičke mažoretkinje ponovno su pokazale da mažoret ples nije samo sport, već i stil života koji ih uči disciplini, zajedništvu i predanosti. Svaka izvedba bila je posebna, a energija na pozornici odražavala je sve ono što ovaj tim predstavlja –poručuju trenerice, koje i dalje nastavljaju pripremati djevojčice za nove izazove i natjecanja.

Desinićke mažoretkinje

Radobojske mažoretkinje

Zlatarbistričke mažoretkinje 'Zlatice'

Zlatarbistričke mažoretkinje 'Zlatice'

Začretske mažoretkinje

Stubičke mažoretkinje 'Shelly'

Loborski fašinjek 2025: Budite dio ove nezaboravne manifestacije!

LOBOR - Tradicionalna fašnička manifestacija, Loborski fašinjek 2025, održat će se u subotu, 1. ožujka. Popularni pučki blagdan počet će u jutarnjim satima, okupljanjem u centru Lobora i formiranjem fašničke povorke, što će početi u 9.30 sati. Nakon što se spreme za ovogodišnji Loborski fašinjek 2025, presvuku i zamaskiraju, vesela skupina će u 10 sati krenuti iz Lobora prema Loborgradu, u koji dolaze po mladenku. U 11.30 sati iz Loborgrada se kreće prema Velikoj Petrovagorskoj (Bajeri-Vuki-Sedlari-Benkovići i dalje do Živka). Već u 12.30 sati fašnička povorka vraća se iz

Velike Petrovagorske, "Pri Živku" prema Petrovoj Gori. I tamo će skupine maškara biti sat vremena pa krenuti dalje – prema Vojnovcu, odakle se u 14.30 sati ponovno vraćaju prema Loboru - centru. A od 14 sati okupljene na trgu čeka prava poslastica –bogata gastro ponuda, a za dobru zabavu zadužen je ansambl Veseli dečki. Događanja se nastavljaju u centru Lobora pa u 15 sati počinje "Mala maska", u kojoj će se mještanima predstaviti maskirane skupine. Tu je i prikaz loborske svadbe, čitanja presude i neizostavno spaljivanje fašnika. Od 17 sati kreće cjelovečernja fašnička glazbeno-ple-

KRAPINA - I ove godine bit će veselo na Fašniku u Krapini u Mihaljekovom Jarku koji organizira KUD "Purger" u nedjelju, 2. ožujka. Okupljanje je na poligonu ispred prostorija Mjesne zajednice do 14,30 sati, a onda kreće povorka do sajmišta. Svaka maskirana osoba sudjeluje u bogatoj tomboli, a sve posjetitelje, i zamaskirane i nezamaskirane očekuju krafne i glazbeni program u režiji Carpona banda i Andrije Kosa te nastup plesne skupine "Unifit". Zbog organizacije fašničke povorke od 12 do 18 sati zatvorit će se cesta u Mihaljekovom Jarku od kbr. 60 A koja prolazi uz igralište, do kuće na raskrižju, adresa Polje Krapinsko kbr. 14. Mole se građani za razumijevanje. (zl) I ove godine bit će veselo u

sno zabava u Društvenom domu u Loboru, uz neizostavnu bogatu gastronomsku ponudu koja će zadovoljiti i najveće gurmane. A sve to uz nastup nastup AZ LIVE BANDA, koji je i na prošlogodišnjem loborskom fašniku priredio pravu feštu. Dobar provod je zagarantiran. Loborski fašinjek 2025 organiziraju Općina Lobor i loborske udruge, a osim što garantiraju puno smijeha, dobrog raspoloženja i zabave, za sve prisutne pripremljena su i brojna iznenađenja. - Pozivamo sve ljubitelje tradicije, veselja i dobre hrane da nam se pridruže i budu di dio ovog nezaboravnog događanja! Vidimo se u Loboru!

Fašnik '25 u Bedekovčini

Fašnik u Radoboju

RADOBOJ – Kulturno - umjetničko društvo "Zagorec" Radoboj, Osnovna škola Side Košutić Radoboj, Dječji vrtić Škrinjica, Muzej Radboa i Općina Radoboj pozivaju Vas na Fašnik u Radoboju koji će se održati u subotu 1. ožujka 2025. u 15 sati. Fašničko okupljanje biti će u centru Radoboja, od kuda će fašnička povorka krenuti prema igralištu OŠ Side Košutić

Radoboj. Fašničko okupljanje u Radoboju pratiti će puhački orkestar "Radboa" KUD-a "Zagorec" Radoboj. Uz predstavljanje fašničkih grupa za sve posjetitelje osigurana je okrijepa, a za najbolje maske pripremljene su i bogate nagrade. - Dođite i pridružite nam se u zabavi i veselju! Vidimo se na Fašniku u Radoboju! – pozivaju organizatori. (zl)

BEDEKOVČINA - Udruga 'Magdalenić' Bedekovčina poziva sve zainteresirane na veselo fašničko slavlje pod nazivom Fašnik '25, koje će se održati u utorak, 4. ožujka 2025. godine. Program započinje okupljanjem maskiranih sudionika kod Kulturnog centra u 15:45 sati, nakon čega će povorka uz glazbu krenuti prema tržnici u središtu Bedekovčine. Oko 16:20 sati slijedi svečano preuzimanje ključeva od predstavnika vlasti te tradicionalno suđenje "Fašniku". Vesela povorka potom se nastavlja u 17:15 sati prema bedekovčanskim jezerima, uz glazbenu pratnju Energy-banda. Vrhunac događaja bit će proglašenje najboljih originalnih maski i dodjela nagrada (prva, druga i treća nagrada), koje će uslijediti oko 17:45 sati. Organizator najavljuje besplatnu hranu i piće za sve maskirane sudionike, stoga dođite, zabavite se i pokažite svoju kreativnost na ovogodišnjem Fašniku u Bedekovčini! (mč)

U Galeriji grada Krapine je u petak otvorena 14. Međunarodna izložba maski

Zanimljiva izložba okupila više od 160 izlagača

KRAPINA - U petak navečer je u Gradskoj galeriji Krapina, uoči fašnika, već tradicionalno otvorena 14. Međunarodna izložba Maski, na kojoj ove godine izlaže oko 160 autora iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Francuske, Engleske i Italije. Ova jedinstvena i posebna izložba i ove je godine privukla mnogobrojne posjetitelje koji su zajedno s organizatorima i izlagačima uživali na otvorenju izložbe i u zabavnom programu. Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović pozdravila je sve okupljene i čestitala svim izlagačima. Dodala je kako su izlagači iz cijele Hrvatske, od Krapine, cijelog Zagorja, preko Zagreba, Slavonije, Istre, Dalmacije, sve do Dubrovnika, iz Slovenije, iz Pančeva iz Srbije, Engleske i Francuske. Kustosici Galerije Vesni Kunštek drago je što se okupilo toliko ljudi i rekla je nešto više o samoj izložbi. – Galerija grada Krapine već tradicionalno od 2012. godine, uoči fašnika organizira Međunarodnu izložbu maski koja je jedinstvena po tome što su maske, osim što su izložene, i na licima svih okupljenih, kako organizatora, tako i izlagača i publike. Odazvao se velik broja autora iz svih dijelova Hrvatske, čak iz devet županija, a tu su i autori iz Slovenije, Srbije, autor iz Francuske koji živi u Zagrebu, umjetnica iz Zagreba koja živi u Engleskoj i umjetnica iz Italije – istaknula je Kunštek. Dodala je

kako izlažu učenici iz ŠUDIGO-a, polaznici keramičkog ateljea Pet iz Petrinje, polaznici Škole crtanja i slikanja iz Krapine koja je s radom započela prošle jeseni, DV Utrine iz Zagreba, polaznici keramičke radionice Ustanove za sveobuhvatnu skrb "Tigrovi", polaznici Gerontološkog centra Trešnjevka, korisnici Doma za starije osobe Centar Zagreb i Udruga distrofičara Krapina. - Maske su izradili i slikari, kipari, keramičari, dizajneri, kostimografi, umjetnici amateri i djeca. Maske su kreativne, svaka na svoj način i svake godine sve više oduševljavaju. Nadam se da će sljedeće godine, kada ćemo imati jubilarnu 15. Međunarodnu izložbu, odaziv biti još veći – naglasila je kustosica Kunštek. Izložbu je otvorio zamjenik gra-

Autori su iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Francuske, Engleske i Italije, a izložba se može pogledati do 21. ožujka

donačelnika Grada Krapine Ivica Hršak, koji je je sve okupljene pozdravio ime Grada Krapine, gradonačelnika Zorana Gregurovića i svoje osobno ime. – Ovo je tradicionalna izložba pod maskama i jedna uvertira u fašničko vrijeme kada je svima nama dopušteno biti malo ležerniji nego u onim sva-

kodnevnim danima, pa smo tako i mi na ovu izložbu došli pod maskama – završio je Hršak. Za dobru atmosferu pobrinula se grupa

Mi. Organizator izložbe su Pučko otvoreno učilište Krapina i Galerija grada Krapine. Izložba je otvorena do 21. ožujka 2025. godine. (zl)

Druženje povodom Međunarodnog dana žena

KLANJEC - Udruga umirovljenika Grada Klanjca organizira za svoje članove još jedno tradicionalno druženje povodom Međunarodnog dana žena u subotu 8. ožujka 2025. godine u restoranu "Noć i dan" u Tuheljskim Toplicama. Druženje uz dobro jelo, piće, glazbu i ples počinje u 14 sati. Cijena aranžmana, uz večeru s muzikom i organiziranim prijevozom, iznosi 40,00 eura po osobi. Zainteresirani umirovljenici mogu se prijaviti na mobitel broj 099/854-70-53 Irena Borošak) i to najkasnije do 5. ožujka 2025. godine. Polazak autobusa iz Novih Dvora Klanječkih u 13,30 sati, preko Gredica, Lepoglavca, Mihanovićevog Dol, Klanjca, Dola Klanječkog, Lučelnice Tomaševečke i Rakovca Tomaševečkog do Tuheljskih Toplica. Povratak u Klanjec oko 20 sati. (zl)

obrtnička tradicija jača iz godine u godinu Održana 14. Večer obrtnika Udruženja Pregrada, Hum na Sutli i Desinić

'Broj obrta se povećava, ali ne povećava se broj zaposlenih u obrtu. Na tome moramo raditi'

Udruženja obrtnika Pregrada, Hum na Sutli i Desinić, koja okuplja čak 339 obrta — 31 više nego prošle godine. Ova brojka nije samo statistika već svjedoči o neprekidnom rastu i otpornosti lokalnog poduzetništva

Marta Čaržavec DESINIĆ

Uozračju zajedništva i ponosa, u subotu je održana 14. Večer obrtnika Udruženja obrtnika Pregrada, Hum na Sutli i Desinić, koje okuplja čak 339 obrta — 31 više nego prošle godine. Ova brojka nije samo statistika već svjedoči o neprekidnom rastu i otpornosti lokalnog poduzetništva, pokazujući da su obrtnici i dalje okosnica gospodarstva ovog kraja.

Aktivnosti udruženja

Svečanost je bila prilika da se proslavi uspjeh, ali i da se naglasi važnost zajedničke podrške i suradnje. Predsjednica Udruženja, Davorka Hohnjec, istaknula je kako se uz redovnu stručnu pomoć obrtnicima, velika pažnja posvećuje i društvenim događanjima te očuvanju doma obrtnika. - Naše Udruženje broji 339 obrta od kojih je njih 185 na području Pregrade, 107 u Humu na Sutli i 47 obrta u Desiniću. Uz redovne aktivnosti Udruženja koje uključuju redovno obavještavanje naših obrtnica i obrtnika o propisima, promjenama i pružanju stručne pomoći postojećim i potencijalnim obrtnicima, naši su članovi aktivni i u društvenim zbivanjima poput kulinarskih događanja i sportskih igara. Brinemo i o našem domu obrtnika da u okviru naših financijskih mogućnosti ulažemo u svoje prostore – rekla je ovom prilikom Hohnjec. 'Broj se može povećati' Potpredsjednik Obrtničke komo-

Kolar: 'U pregovorima smo da posložimo sustav, da osnujemo fond kroz koji bi se, bez kompliciranih procedura, brzo mogla povući sredstva kako bi manji obrti opstali'

re KZŽ, Dragutin Ulama, o povećanju od 10 posto konstatirao je kako malo koja grana u Republici Hrvatskoj toliko raste. - Hrvatska raste, rast obrta i članstva u Obrtničkoj komori Krapinsko – zagorske županije, ali i Hrvatskoj obrtničkoj komori treba znati pratiti, kontrolirati i uslužiti. Nadam se da se rast primjećuje na višim instancama i da će se s određenim javnim politikama znati pratiti i podržati. Broj se može i povećati jer je obrtnička scena postala start up scena. Imamo potpuno novi slijed novih zanimanja i obrta. Vjerujem da kroz podršku možemo puno toga učiniti za gospodarstvo naše županije, ali i cijele Hrvatske - zaključio je Ulama.

Pozitivni pokazatelji

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar iskoristio je 14. Obrtničku noć kako bi podsjetio na iznimna priznanja koja su proteklih godina stigla u Zagorje. Odbor regija u Bruxellesu proglasio je Krapinsko-zagorsku županiju poduzetničkom regijom, uz talijansku i poljsku regiju, a američki Financial Times stavio ju je na četvrto mjesto regija budućnosti. Kolar je posebno istaknuo važnost portala Invest in Zagorje, kojeg je pokrenula Županija, a koji je postao ključan alat za privlačenje investicija. - Preko tog portala nas iz cijelog svijeta prati više od 16.000 poduzetnika, obrtnika i gospodarstvenika. Upravo zahvaljujući njemu, u Zagorje je došlo sedam investicija ukupne vrijednosti od 200 milijuna eura. To nam omogućava da ne budemo pasivni promatrači, već da biramo koje će gospodarske grane doći u našu županiju i one koje donose veće plaće i bolje uvjete rada - rekao je Kolar i dodao kako KZŽ trenutačno bilježi pozitivne gospodarske pokazatelje. - Na području županije imamo preko 41 tisuće zaposlenih, a na Zavodu za zapošljavanje svega 1.600 osoba. Uz to, imamo i preko 3.500 stranih radnika, ali, nažalost, najmanje u obrtima. Broj obrta se povećava, ali ne povećava broj zaposlenih u obrtu. On je ostao isti, a jedan od razloga je da ne možete pronaći kvalitetnu radnu snagu. Na tome ćemo i dalje morati raditi. U globalnom dijelu dobro je da postoji sve veća stanogradnja, sve veći interes mladih obitelji i već drugu godinu za redom imamo više useljenih nego iseljenih. To znači puno jer raste broj zaposlenih, prihoda i ukupne dobiti. To nema ni jedna druga županija u Hrvatskoj - kazao je župan.

Jačanje obrtničke scene

Kako bi se ojačala obrtnička scena i motiviralo mlade da ostanu u Zagorju, Županija je uvela stipendije za deficitarna zanimanja. - Svako

Ulama: 'Broj se može i povećati jer je obrtnička scena postala start up scena'

dijete koje upiše strukovno zanimanje, dobiva stipendiju za cijelo vrijeme školovanja. U suradnji s Obrtničkom i Gospodarskom komorom, kroz školovanje upoznajemo mlade s gospodarstvom KZŽ i nastojimo ih zadržati ovdje. U tome smo sve uspješniji, o čemu najbolje govori podatak da smo u posljednje četiri godine povećali broj upisa u strukovne škole za 33 posto - istaknuo je Kolar. Osvrnuo se i na problem koji, kako kaže, leži u neskladu između obrazovne politike na državnoj razini i stvarnih potreba tržišta rada u pojedinim regijama. - Ne razumijem da država to nije prepoznala i da inzistira na forsiranju gimnazijskog obrazovanja. Mi ljude moramo pripremati za tržište rada, a moramo biti svjesni da nisu svi dijelovi Hrvatske isti. Ako mi na lokalnoj razini utvrdimo koja će nam struka biti potrebna u budućnosti, onda je država ta koja bi trebala određena zanimanja poticati. Nažalost, tu

nismo na istoj valnoj duljini ni s Ministarstvom obrazovanja, a Boga mi, ni s Ministarstvom gospodarstva — rekao je. Mali obrti

Dodao je kako uz obrazovanje, jedan od ključnih izazova ostaje podrška malim obrtima, posebno onima koji nemaju pristup bespovratnim sredstvima iz EU fondova. - Jedan dio vas nema bespovratnih EU sredstava, ali Ministarstvo i dalje to ne razumije, unatoč našim naporima. Postoje gospodarske grane gdje bi posudba od 20 do 40 tisuća eura na razdoblje od dva do četiri mjeseca značila spas za obrt. Mi takvog modela nemamo, a banke to ne prepoznaju. Zato smo u pregovorima da posložimo sustav, da osnujemo fond kroz koji bi se, bez kompliciranih procedura, brzo mogla povući sredstva kako bi manji obrti opstali - rekao je Kolar. - Svima vam želim što manje opterećenja i promjena zakona preko noći – zaključio je.

Nagrađeni

Bila je ovo prilika i za dodjelu priznanja pa su za 10 godina rada u obrtu priznanja primili Darko Filipčić, Dalibor Tandarić, Stjepan Miklaužić, Marijana Boršić, Martin Tepeš i Milenko Turner, za 15 godina Valentina Hršak, Anica Žerjav, Vlatka Halužan i Matija Podboj, za 20 godina Tanja Valek Fistrić, Josip Hlupić, Lidija Kecur, Alojz Cesarec, Tomislav Hostić, Dario Krsnik, a za 25 godina rada Nenad Gretić. Za 30 godina rada u obrtništvu priznanja su primili Zlatko Golubić, Darko Halužan, Branka Gretić, Ivan Posavec, Zdravko Smrkulj, Josip Cerovski, Dubravko Domjanić, a za 30 godina obrta u naslijeđu Mario Ivanjko, Dejan Bukovšak, Antonio Hajduk, Miroslav Kurko, Vladi-

mir Hržica, Robert Javorić, Krešimir Pokupec i Lidija Žučko. Za 35 godina priznanje su primili Miroslav Posavec i Darko Špoljar, za 40 godina obrta u naslijeđu Mario Bele, za 45 godina obrta u naslijeđu Anđelko Štruklec i Tomislav Pildek, a za 65 godina obrta u naslijeđu Ivan i Lidija Kračun. HOK je za izniman doprinos poticanju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija priznanje uručio Siniši Aleksiću i Zlatku Mikulašu. Uz čestitke i riječi podrške, večer je bila ispunjena refleksijama o izazovima i prilikama koje čekaju obrtništvo, uz jasan zaključak - poduzetnički duh ovog kraja ne jenjava, a broj obrta i dalje raste, zahvaljujući upornosti i marljivosti ljudi koji iza njih stoje.

Hohnjec: 'Naše Udruženje broji 339 obrta od kojih je njih 185 na području Pregrade, 107 u Humu na Sutli i 47 obrta u Desiniću'

Nagrađene obrtnice i obrtnici

Župan Želko Kolar

Potpredsjednik OKKZŽ Dragutin Ulama

Predsjednica UO Pregrada, Desinić, Hum na Sutli, Davorka Hohnjec

Župan Željko Kolar je održao prijam za Darka Cigrovskog iz Pregrade, koji je 19. veljače 1992. godine izveo prvi borbeno-demonstrativni let MIG-a 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

'Sjećanja na ovakve događaje podsjećaju nas kako su hrabrost i domoljublje temelj naše slobode'

MIG 21, kojim je Darko Cigrovski izvršio ovaj povijesni borbeni let je u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo doveo pilot Danijel Borović, preletom iz Bihaća u Pulu 4. veljače 1992. godine. Avion je kasnije srušen u borbenoj akciji te je tom prilikom poginuo pilot Ante Radoš

KRAPINA - Župan Željko Kolar je 20. veljače 2025. godine održao prijam za Darka Cigrovskog iz Pregrade, koji je 19. veljače 1992. godine izveo prvi borbeno-demonstrativni let MIG-a 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Prijam je organiziran uz 33. godišnjicu ovog povijesnog leta, a na njemu su sudjelovali i županijska pročelnica nadležna za branitelje Martina Gregurović Šanjug, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja Ernest Bifel te pripadnik Zbora Zdravko Senčar, koji je svojim pisanjem posljednjih godina oživio sjećanje na ovaj let.

'Ne bojimo se'

Darko Cigrovski je MIG-om 21 letio na ruti Pleso – Karlovac – Pleso. Let je trajao kratko, a izveden je u vremenu kad je zračni prostor iznad Republike Hrvatske bio zatvoren. To je bilo nešto više od mjesec dana nakon što su MIG-ovi JNA oborili helikopter u kojem su bili europski mirovni promatrači, vrijeme kad je i predsjednik Tuđman na svoja putovanja letio iz Ljubljane. - Cilj je bio pokazati neprijatelju da se ne bojimo, da branimo svoju zemlju i otvaramo zračni prostor, ali i da podignemo moral našim braniteljima i cijeloj Hrvatskoj - istaknuo je na prijmu Darko Cigrovski, koji

'Cilj je bio pokazati neprijatelju da se ne bojimo, da branimo svoju zemlju i otvaramo zračni prostor, ali i da podignemo moral našim braniteljima i cijeloj Hrvatskoj'

se ovom prilikom osvrnuo i na teške uvjete u kojima je tad funkcioniralo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo te odao počast svim njegovim pripadnicima koji su doprinijeli stvaranju i obrani Republike Hrvatske.

Trajna dužnost

Darko Cigrovski rođen je 1959., a umirovljen je kao brigadir HVa, na osobni zahtjev, 2007. godine. Tijekom vojne karijere predano je sudjelovao u stvaranju i obrani Republike Hrvatske. Cigrovski je do sredine 1991. kao vrstan, iznimno obučen vojni pilot službovao u JNA. U kolovozu 1991., nakon zahtjeva

za raskid vojne službe, postaje prvi Hrvat koji je napustio zrakoplovnu bazu Batajnicu te se potom priključio obrani Hrvatske. MIG 21, kojim je Darko Cigrovski izvršio ovaj povijesni borbeni let je u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo doveo pilot Danijel Borović, preletom iz Bihaća u Pulu 4. veljače 1992. godi-

ne. Avion je kasnije srušen u borbenoj akciji te je tom prilikom poginuo pilot Ante Radoš. Na prijmu je posebno istaknuta važnost Karlovca u obrani Republike Hrvatske, a zanimljivo je da je među brojnim braniteljima iz Krapinsko-zagorske županije na karlovačkom ratištu bio i sadašnji župan Željko Ko-

lar. - Sjećanja na ovakve događaje podsjećaju nas koliko su hrabrost i domoljublje temelj naše slobode. Zato je naša trajna dužnost čuvati uspomenu na sve branitelje i prenositi istinu o Domovinskom ratu budućim generacijama - poručio je na kraju prijmu župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar. (zl)

Edukativna, inspirativna i zabavna Humska večer u Kajkaviani

DONJA STUBICA - Prošlog je četvrtka u Kajkaviani održana Humska večer, povodom obilježavanja Dana materinskog jezika. Bila je to večer posvećena humskom govoru koji ima status nematerijalnog kulturnog dobra te je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Večer je započela video zapisom "Stari pregouvori" u kojem je publika iz stubičkog kraja mogla upoznati poeziju Grozdane Drašković inspiriranu humskim izrekama. Potom su sve okupljane pozdravile moderatorica večeri Marinela Katona Jurić i predsjednica Kajkaviane Ines Krušelj – Vidas. Događanju je prisustvovao i načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša te ravnateljica OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli Danijela Majcenić. S recitacijama su se predstavili učenici područnih škola Prišlin i Lupinjak, a onda je uslijedio kratak razgovor sa svestranom učiteljicom Grozdanom Drašković, koja piše, fotografi-

ra, pjeva i zajedno s Jelenom Horvat Petanjko koja je voditeljica projekta "Očuvanja izvornog humskog govo-

ra", koji se provodi u OŠ Viktora Kovačića u Humu na Sutli i njezinim područnim školama, s ciljem ra-

zvijanja svijesti o potrebi očuvanja izvornog humskog govora, te razvijanje interesa i sklonosti prema tradicijskim vrijednostima i humskom govoru. Kroz projekt se učenike potiče na služenje humskim govorom te se organiziraju radionice i razne aktivnosti. Učenici viših razreda predstavili su izbor iz svoje nagrađivane poezije te se tako publika mogla uvjeriti da je projekt već polučio određene rezultate. Izveden je i anonimni igrokaz "Kruh na zelini", koji govori kako se nekad radio kruh, a tekst je na humski prevela Grozdana Drašković. Također je spomenut i Rječnik humskog govora, koji je u izradi. Veselu atmosferu dodatno je obogatio glazbeni nastup pjevačice Kristine Špoljar i Siniše Miklaužića, poznatog humskog skladatelja, glazbenika, aranžera i promotora humske glazbe. (zl)

Bistrički fašinek u subotu 1. ožujka

Deca prevzimaju vlast

MARIJA BISTRICA – Turistička zajednica Općine Marija Bistrica i ove godine organizira tradicionalni Bistrički fašinek. Već 31. po redu Bistrički fašinek održat će se u subotu 1. ožujka. Kao i prošle godine moto je 'Deca prevzimaju vlast', no ove godine ipak uz malo iznenađenje. U povorci od OŠ Marija Bistrica, uz pratnju Zlatarbistričkih mažoretkinja Velike i Male Limene glazbe KUD-a ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica, krenut će učenici OŠ Marija Bistrica i djeca Dječjeg vrtića

''Pušlek''. U 11.30 sati na središnjem bistričkom trgu uslijedit će i njihovi nastupi i predstavljanje maski, a po njihovom završetku, na rasporedu je i predstava za djecu kazališta ''Mala scena'' i Klaun Balonko. Naravno, neizostavni dio Bistričkog fašinka bit će i krafne u humanitarnoj prodaji Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica. No, ove godine ipak su se na Bistrički fašinek 'prikrpali' i odrasli, točnije legendarna skupina ''Globočki štruklji', koji će na kraju izvesti svoj skeč. (Elvis Lacković)

Promotivni turnir

Hodometa u Zagorskim

Selima na Dan žena

ZAGORSKA SELA - U subotu, 8. ožujka, Zagorska Sela postaju središte jedinstvenog sportskog događaja – promotivnog turnira u Hodometu. Ovaj inovativni sport, koji sve više osvaja zaljubljenike u rekreaciju, okuplja entuzijaste svih generacija, a turnir će biti prilika za zabavu, natjecanje i promociju zdravog načina života. Turnir počinje u 11 sati i održat će se na travnatom igralištu ŠD Zagorska Sela. Za titulu najboljih natjecat će se tri ekipe sa zanimljivim nazivima

Još jedna premijera Bistričkog teatra ''Vende tam''

'Ja to tak, ti onak'

MARIJA BISTRCA – Bistrički teatar ''Vende tam'' pripremio je novu premijeru. Najstarija skupina ovog teatra kojeg je pokrenula i vodi Nevena Vukes pripremila je predstavu ''Ja to tak, ti onak'', a premijera je izvedena u nedjelju u Domu kulture u Mariji Bistrici. Ono što ovu predstavu izdvaja od svih dosadašnjih produkcija jest to što su sve priče i likovi inspirirani stvarnim životom i sredinom u kojoj živimo. Svaki glumac i glumica dobili su istraživački zadatak od redateljice Nevene – promatrati ljude oko sebe i pokušati oponašati karaktere osoba koje susreću. Od svih tih likova (a ima ih više od 50), složena je urnebesna zagorska komedija. Moguće je stoga da publika prepozna sebe, svog susjeda ili čak člana obitelji na sceni. Režiju potpisuje Nevena Vukes, za kostime je zadužena Željka Hubak, a u predstavi glume: Nika Grabušić, Lea Kovačić, Laura Sugnetić, Ema Gospo-

Ema Jantolek, Klara Kurešić, Kornelija Božić, Leona Habazin, Paulina Švaljek, Mia Hajnić, Inga Hajnić i Mladen Klobučarić. Predstava je oduševila publiku, koja je

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao gostovanje Kazališta Moruzgva

Izvrsna predstava nasmijala publiku u Mariji Bistrici

– Super starci, Stari plehovi i Vinske mušice. Osim što će posjetitelji moći uživati u uzbudljivim utakmicama, očekuje ih i vesela atmosfera te druženje uz sport i zabavu. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu podržati igrače i uživati u ovom nesvakidašnjem događaju. Za dodatne informacije možete se obratiti kontakt osobi, Dragi, na broj 098/9885270. Ne propustite priliku za dobru zabavu i uživanje u sportskom duhu – vidimo se u Zagorskim Selima! (zl)

MARIJA BISTRCA – Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao je gostovanje Kazališta Moruzgva iz Zagreba, sa predstavom ''Prekid preko veze''. Riječ je o predstavi koju je režirao Krešimir Dolenčić, a igraju Filip Detelić, Petra Kurtela i Matija Šakoronja. "Prekid preko veze" je komedija koja prati neobičnu agenciju specijaliziranu za vođenje teških razgovora o prekidu veza umjesto svojih klijenata. Ova predstava pruža jedinstvenu kombinaciju humora i nepredvidivih situacija, a doživjela je veliku popularnost i pozitivne reakcije publike. Tako je bilo i u Mariji Bistrici, gdje je publika u petak uživala i nasmijala se do suza (Elvis Lacković)

čić,

stigla u nikad većem broju na neku predstavu ovog teatra. Bilo ih je gotovo 300, pa su oduševljeni i u samom Bistričkom teatru ''Vende tam''. (Elvis Lacković)

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio:

Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Rezidba vinove loze je zahvat kojim postižemo pravilan odnos između količine i kvalitete uroda i kojim se održava željeni uzgojni oblik. Obavlja se u periodu zimskog mirovanja vinove loze od siječnja do ožujka. Kada se vinova loza nebi orezivala, svake bi godine rasla sve više sa sve tanjim mladicama i manjim listićima te malim i rijetkim grozdićima slabe kvalitete. Na rez utječe više čimbenika kao što su klima, položaj, tlo, sorta, podloga, stanje i dozrelost rozgve i pupova, tradicija i sl. Starije, slabije njegovane vinograde režemo na kratko dok se noviji, dobro njegovani vinogradi režu na dugo rodno drvo. Suho i toplo ljeto pospješuje dobar razvoj zimskih pupova, dok hladno proljeće s malo sunca i više oborina utječe na slabiji prinos grožđa u slijedećoj godini. S druge strane, ranija cvatnja pozitivno utječe na količinu prinosa. Broj zimskih pupova na jednogodišnjem drvetu koji ostaje na trsu nakon reza zove se opterećenje. Opterećenje je u načelu određeno sustavom uzgoja (npr. dvokraki uzgojni oblik se reže na 20 do 24 pupa), ali na optimalan broj pupova po trsu će utjecati uvelike i kondicija trsa, plodnost tla, klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje opterećenje porast mladica je veći i obrnuto. Rodnost svih pupova po dužini rozgve nije ista. Bazalni pupovi su slabije rodni, prema sredini rozgve rodnost se povećava, dok se pri vrhu ponovno smanjuje. Osim toga, važno je poznavati i osobine svake sorte ili skupine sorata. Iz zimskih pupova, razviti će se u sljedećoj vegetaciji mladice koje nose rod, osim u slučaju oštećenja glavnog pupa, kada će se mladice razviti iz suočica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajućih pupova koji se nalaze ispod kore, uglavnom se razvijaju

Osnovna pravila rezidbe vinove loze

nerodne mladice koje služe za korekciju uzgojnog oblika ili pomlađivanje trsova. Bujniji trsovi se u pravilu opterećuju više, a slabo bujni manje od uobičajenog broja pupova za neki uzgojni oblik. Naime, kada bi ostavljali jednak broj pupova ne uvažavajući bujnost i kondiciju trsa, kod bujnih trsova bi imali veliki porast mladica, tjeranje velikog broja spavajućih pupova, te slične pojave kao i kod prevelike ishranjenosti vinove loze poput osipanja u cvatnji i povećanu osjetljivost na bolesti i štetnike. Nasuprot tome, ostavljanje velikog broja pupova na slabo bujnom trsu iscrpljuje trs, smanjuje njegovu kondiciju te dovodi do velikog broja nepotjeranih pupova, nerazvijenih mladica koje se ne mogu upotrijebiti niti kao prigojno drvo, niti mogu ishraniti grozdove koji se na njima razvijaju. Na plodnijim tlima gdje su u pravilu mogući viši prinosi, opterećenja po trsu su veća te se reže du-

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Prijavite lokacije odbačenog otpada!

že. Obrnuto, siromašna tla i niža ishranjenost trsa zahtijevaju oštriji rez tj. manje opterećenje. Na broj pupova i dužinu rodnog drva utječe i sorta, odnosno genetski uvjetovana rodnost pojedinih pupova. Većina sorata zapadnoeuropske grupe kojima pripada velik dio kultivara za kontinentalna vinogorja (traminac, pinot sivi, crni i bijeli, rajnski rizling, sauvignon, merlot, cabernet i dr.) kao i stolne sorte kao što su afus-ali, muškat hamburg, plemenka imaju slabiju rodnost bazalnih pupova, pa će takve sorte zahtijevati rezidbu na dugo rodno drvo (lucnjeve). Za razliku od njih, sorte poput kraljevine i frankovke dobro rađaju i na bazalnim (najdonjim) pupovima te se mogu rezati na kraće rodno drvo. Alat kojim ćemo vršiti rezidbu treba biti naoštren i dezinficiran. Prilikom rezidbe dobro je stablo i krakove trsa očistiti od stare kore i na taj način odstraniti razne nametnike i bolesti.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je sustav evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO). Osim što je prvenstveno namijenjen komunalnim redarima za unos, obradu i pregled lokacija odbačenog otpada, dostupan je i široj javnosti. Od sada možete obavijestiti komunalne redare o lokacijama odbačenog otpada i doprinijeti ekološkoj očuvanosti lokalne zajednice. Odbačeni otpad možete prijaviti na stranici ELOO ili linku https://eloo. haop.hr/public/ Nakon prijave, komunalni redari zaduženi za lokaciju na kojoj je otpad prijavljen, dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu. Više o načinu prijave lokacije odbačenog otpada može se pronaći u Info letku ELOO. Kako građani mogu prijaviti otpad?

Koraci za prijavu otpada su: - Posjetiti stranicu https://eloo.haop.hr/public/ - Kliknuti na Prijavite otpad - Odabrati Županiju, Grad ili

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Općinu te opisati lokaciju i vrstu otpada

- Priložiti fotografiju odbačenog otpada

- Kliknuti na „Pošalji prijavu“ Aplikacija je dostupna široj javnosti, a osnovni ciljevi su lokalnim samoupravama i njihovim komunalnim redarima omogućiti ispunjavanje propisanih obveza vođenja evidencije o lokacijama odbačenog otpada, građanima omogućiti prijavu odbačenog otpada, zadovoljiti potrebu informiranja javnosti, a ponajviše čišći i zdraviji okoliš. Korištenje navedene aplikacije svakako doprinosi i podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju otpada i odgovornom postupanju s otpadom. Informacijski sustav ELOO omogućuje izvršenje obaveza propisanih člankom 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Izvor: https://eloo.haop.hr/public/ Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno

Zabok u subotu igra važnu utakmicu protiv Šibenke

U subotu 1.3. s početkom u 20 sati uz prijenos na Sportskoj televiziji snage će u okviru 22. kola FAVBET Premijer lige košarkaša na legendarnom Baledekinu odmjeriti Šibenka i Zabok. Posljednje je to kolo drugog kruga, nakon kojeg ćemo znati i parove trećeg kruga. Poslije pobjede Alkara protiv Kvarnera 2010 Zabok više nije u play off zoni i pao je na deveto mjesto zbog košrazlike Sinjana. Utakmica u Šibeniku bit će vrlo važna za Zabok, a pobjedom bi Zabočani mogli napraviti veliki korak prema ostanku u ligi. Situacija od 7.-11. mjesta poprilično je neizvjesna i zgusnuta. Alkar i Zabok imaju po osam, a Šibenka i Vrijednosnice Osijek po 7 pobje-

da. U slučaju pobjede na Baldekinu Zabok bi napravio veliki posao, no tako razmišljaju i Šibenčani koji su slavili u Zaboku, pa bi im ova pobjeda dvostruko vrijedila iz razloga što bi imali na kraju bolji omjer sa Zabokom. Bolji omjer imaju i Vrijednosnice Osijek, pa će Zabok na kraju morati imati barem pobjedu više od ove dvije momčadi, ako se ne želi dovesti u neugodnu situaciju na kraju. Neizvjestan je nastup Emila Savića, ali u Zaboku se nadaju da će on biti spreman za subotnji ogled, što bi bio veliki impuls za momčad Ivana Tomasa.

Parovi 22. kola: Šibenka – ZABOK

Dubrovnik – Vrijednosnice Osijek

Split – Cibona

Kvarner 2010 – Zadar

Dinamo-Zagreb – Alkar

Cedevita junior - Dubrava

Poredak:

Zadar 40 (+305)

Cedevita junior 37 (+172)

Split 36 (+297) (-1)

Cibona 34 (+126)

Dinamo-Zagreb 30 (+1) (-1)

Kvarner 2010 30 (-40)

Dubrava 30 (-103)

Alkar 29 (-116)

ZABOK 29 (-124)

Šibenka 28 (-167)

Vrijednosnice Osijek 28 (-161)

Dubrovnik 24 (-190)

U nedjelju 1. ožujka Zagorec KR otvara proljetni dio prvenstva u gostima kod Save Strmec

Tihomir Šeperac: 'Samo s punim angažmanom možemo ostvariti svoje ciljeve'

Neočekivanim porazom od Rugvice (1:0), Zagorec KR završio je seriju od šest pripremnih utakmica. Prvotno je trener Šeperac predvodio osam utakmica, no zbog loših vremenskih uvjeta odgođene su utakmice protiv Segeste i Karlovca. Pripremnu seriju Zagorec KR počeo je porazom od Mladost Ždralova (2:3), slijedila je pobjeda protiv Vrbovca, pa poraz od Sesveta (0:4), pobjeda protiv Kustošije (2:1), poraz od Krke (1:2), i kao što smo već naznačili u uvodu, neugodan i neočekivan od Rugvice na „generalki“. Zagorec KR je doduše dozvolio domaćinu iz Rugvice da umjesto isključenog igrača uđe novi, pa se i dalje igralo 11 na 11, no to ne umanjuje uspjeh domaćina. - Sve do ove utakmice bio sam jako zadovoljan, ali ovo protiv Rugvice zaista nije valjalo i moramo se zamisliti. Ovo nam je dobar „šamar“ u pravo vrijeme, tjedan prije početka prvenstva i moramo se ozbiljno zamisliti. Ako želimo ostvariti visoke ciljeve u prvenstvu morat ćemo u svaku utakmicu krenuti punim angažmanom – nezadovoljan je bio trener Zagorca KR Tihomir Šeperac poslije utakmice u Rugvici. Već u nedjelju 1. ožujka drugoplasirani Zagorec KR će na noge četrnaestoj Savi Strmec u utakmici 16. kola III. NL-centar. - Svakako teška utakmica na startu. Ždrijeb je htio

da na početku imamo momčadi koji se bore za opstanak, a vrlo brzo nakon toga igrat ćemo protiv momčadi s kojima ćemo se boriti za vrh. U svaku utakmicu, kao i u ovu, moramo ući sa 110% svojih mogućnosti i onda se možemo nadati dobrom rezultatu. Moji igrači moraju to shvatiti – govori nam Šeperac. Zagorec KR evidentno je oslabljen u odnosu na jesen. U Podgori više ne „stanuju“ Šimunić i Knez, a na veliku žalost teže se ozlijedio Filip Hanžić za kojeg je ova polusezona završila i prije nego je počela. Ovim pu-

tem popularnom „Fići“ želimo što brži oporavak. Krapinčani su naknadno doveli napadača Kessea, a novi igrači Zagorca KR postali su Ferčec, Erlić i Vincelj. - Slabiji smo u odnosu na jesen, ali nema kukanja. Naši ciljevi su jasni i mislim da ih možemo ostvariti. No ponavljam nećemo ih ostvariti ako u utakmice ulazimo s 80% angažmana. Moramo biti svjesni da bez da damo svoj maksimum u svakoj utakmice nećemo ostvariti svoje ciljeve. Nadam se da su moji igrači to shvatili – završio je Šeperac.

Ivan Kegelj veliko je pojačanje za

Mladost Zabok

Ivan Kegelj nedvojbeno će biti veliko pojačanje za NK Mladost Zabok. Ovaj odlični nogometaš u studenom je napunio 24 godine, a raspoloživ je na obje stoperske pozicije, kao i na poziciji zadnjeg veznog. Nogomet je počeo trenirati u Španskom s deset godina, a 2015. prelazi u NK Rudeš gdje s kadetima i juniorima igra I. HNL. Od 2019.-2021. igrao je za Zrinski Osječko. Potom se skrasio u Trešnjevci, da bi nakon toga imao iskustvo igranja II. HNL u Međimurju. Slijede Segesta, pa ponovno II. HNL i Hrvatski dragovoljac, da bi u Zabok došao iz III. NL-centar, gdje je branio boje Tigra SN. - Prije svega zahvaljujem svom bivšem klubu Tigru SN koji mi je izašao u susret i dozvolio mi da karijeru nastavim u Mladosti Zabok. Ovdje su me privukle ambicije klu-

ba i poznanstvo s trenerom Zoranom Vukelićem. Odlično sam prihvaćen kako od Uprave, tako i od suigrača, i mogu reći da su prvi dojmovi i više nego dobri i nadam se da ću svojim iskustvom i znanjem pomoći da se plasiramo u rang više – govori nam Ivan Kegelj. U pripremnim utakmicama najbolje se vidjelo koliko njegovo prisustvo znači za momčad. Siguran je i suveren u dvobojima, a svoju dobru energiju prenosi i na suigrače. - Pripremne utakmice odigrali smo dobro, ali mislim da možemo još i bolje. Želimo li ostvariti svoj cilj moramo se maksimalno zalagati kako i na predstojećim prvenstvenim utakmicama, tako i na treninzima. Samo da svi budemo zdravi i siguran sam da uspjeh neće izostati – završio je Kegelj.

Klanje u petak starta u prvenstvo u gostima kod Prečkog

Danijel Tomašković: 'Bio bih zadovoljan da

se vratimo neporaženi iz Prečkog'

Klanjec je apsolutno bio jesenski hit IV. NL-središte Zagreb – skupina A. Do zadnjeg kola i poraza protiv Španskog nogometaši Danijela Tomaškovića bili su redovito među prve tri momčadi, da bi jesenski dio prvenstva završili na šestom mjestu, ali sa samo bodom zaostatka za trećeplasiranim Prečkom s kojima otvaraju nastavak prvenstva već u petak 28. veljače u 19 sati. - Očekujem tešku utakmicu, a domaćin je u prednosti jer igra na umjetnoj travi na kojoj i trenira. Mi ćemo malo biti „hendikepirani“ izostankom Dleska zbog tri žuta kartona. No unatoč tome putujemo put Prečkog puni ambicija i bio bih zadovoljan da se vratimo neporaženi – riječi su Danijela Tomaškovića. U pripremnom periodu Klanjec je odigrao četiri utakmice i upisao isti broj pobjeda. Padali su redom: Zelengaj (4:0), Rogaška (3:2), Gaj Mače (2:1) i Rab (7:1). - Ne zavaravamo se pobjedničkim nizom u pripremnom periodu, igra za bodove je sasvim nešto drugo. Najvažni-

je mi je da kvalitetno radimo na treninzima, dečki se trude, a nadam se da će to biti i nagrađeno dobrim rezultatom na kraju – ističe Tomašković. Klanjec je u pripremnom periodu ostao bez Janžeka, Golubića, Sušca i Zanoškog. Ni jedan od njih nije bio starter, ali su ulazili s klupe. Istovremeno u Klanjec nije stigao ni jedan igrač, pa će Tomašković morati posegnuti u juniorski kadar kako bi nadomjestio ove odlaske.

tihomir šeperac (u sredini) sa svojim pomoćnicima tomislavom pelinom i srećkom mlinarićem

Nastavlja se III. NL-centar

Gaj Mače gostuje u Petrinji kod

Mladosti,

Utakmicama 16. kola nastavlja se natjecanje u III. NL-centar, gdje uspješno nastupaju zagorski klubovi Zagorec KR i Gaj Mače. Krapinčani u nastavak kreću s drugog, a nogometaši iz Mača s četvrtog mjesta. Pred oba kluba su teške gostujuće zadaće protiv klubova iz „donjeg doma“ ljestvice. Gaj će u subotu na noge petrinjskoj Mladosti koja drži trinaesto, a Zagorec KR u nedjelju Savi Strmec koja je na trinaestom mjestu. U derbiju kolu sastat će se vodeće Ravnice i petoplasirani Samobor. Trešnjevka u derbiju zapada sa sedmog mjesta dočekuje pretposljednje Vrapče. Tigar SN dočekuje Maksimir, Lučko Dinamo OO, Kurilovec Bistru, a posljednji HAŠK kreću u misiju spašavanja u gostima kod Ponikvi.

a Zagorec KR kod Save Strmec

Očekuje nas prilično zanimljivo šesnaesto kolo i nadamo se pozitivni m rezultatima zagorskih klubova.

Parovi 16. kola

Mladost P – Gaj Mače

(subota 1.3. u 15.30 sati)

Sava Strmec – ZAGOREC KR (nedjelja 2.3. u 15.30 sati)

Trešnjevka – Vrapče

Lučko – Dinamo OO

Tigar SN – Maksimir Ravnice – Samobor

Kurilovec – Bistra Ponikve – HAŠK 1903

LISTA STRIJELACA 19 Andrej Šaronja (Ravnice) 9 FILIP HANŽIĆ

Pred nama je proljetni dio 4. NL središte skupina A, u kojoj se natječe i pet zagorskih klubova. Podsjetimo ,naslov jesenskog prvaka osvojilo je Špansko sa 32 boda, jedan više od Poleta SK i tri više od Prečkog i Devetke, koja je u subotu u zaostaloj utakmici 14. kola pobijedila Vojnić 3:0. Nakon vodeće četvorke slijede četiri zagorske ekipe, Mladost Zabok ima 29, Klanjec sa 28, Golubovec 25 i Tondach sa 23 boda. Dakle, za ovu zagorsku četvorku sa sigurnošću možemo reći da ih očekuje borba za gornji dio ljestvice. Kako će proljetni dio sezone odmicati, tako će se sve više kristalizirati, može li tko od četiri zagorska predstavnika i u borbu za baš sam vrh, tj. naslov prvaka i plasman u 3. NL centar. Bodovno, sve je to tu negdje. I dok spomenuta četvorka razmišlja o što višem plasmanu, peti zagorski predstavnik, Rudar DZ ima sasvim druge brige, a to je opstanak. Rudar je na 14. mjestu sa 11 bodova, tri boda bježi npr. 11. Zagreb. Dakle, nije veliki zaostatak za sigurnom zonom.

(ZAGOREC KR)

Vladimir Burić (Trešnjevka)

8

Mihael Đopar (Ponikve)

7

Luka Sedlaček (Ponikve)

Patrik Turković (Lučko)

6

Matej Kelava (Vrapče)

Ian Regvar (Sava Strmec)

5

ANTUN GROZDEK (GAJ MAČE)

KARLO STIPERSKI (ZAGOREC KR), …

NL središte – skupina A – najava proljetnog dijela sezone

Borba za vrh ili za ostanak

Rudar DZ je vratio veliki broj igrača i odlučan je u namjeri da izbori opstanak. Kako bilo, očekuje nas vrlo zanimljivo proljeće, kako u borbi za vrh, tako i u borbi za opstanak, a iz zagorskog kuta gledanja, raduje što je više zagorskih klubova u borbi za vrh, nego za opstanak. Spomenimo još da listu strijelaca predvodi Matija Smrekar iz Mladosti Zabok sa 12 golova, a od zagorskih nogometaša, pri vrhu je i Vladimir Brlek koji je zabio osam golova. No, Smrekar se oprostio od seniorskog nogometa, pa je na neki način otvorena borba i za titulu najboljeg strijelca. Već prvo proljetno kolo donosi i zagorski derbi. U nedjelju 2. ožujka Rudar DZ dočekuje Tondach. Prvi zagorski klub, koji će na teren na proljeće je Klanjec, koji već u petak 28. veljače u 19 sati gostuje kod Prečkog. U subotu 1. ožujka će Golubovec dočekati Polet (SK), a Mladost Zabok u isto vrijeme gostuje kod Devetke. Dakle, odmah na startu na rasporedu su čak tri međusobna ogleda prvih sedam ekipa. Vodeće Špansko u subotu do-

čekuje Vojnić ‘95, Blato je domaćin Zagrebu, Nur Sesvetskom Kraljevcu, a u nedjelju se sastaju Odra i Ilovac. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA: 12

Smrekar Matija (2 KU) (NK Mladost Zabok) 10 Ejiofor Innocent Ezechukwu

(1 KU) (NK Prečko) 9 Popovački Dominik (3 KU) (NK Ilovac)

8

Luter Filip (NK Odra)

Brlek Vladimir (1 KU) (NK Klanjec) Lasić Ivan (NK Polet (SK))

S novim trenerom Gaj Mače kreće u nastavak prvenstva u III. NL-centar

7

Bobek Dario (NK Golubovec)

Dlesk Mihael (NK Klanjec) Kaltak Kerim (2 KU) (NK Nur)

6

Boronjek Petar (NK Tondach) Čičak Marsel (NK Špansko) Petek David (NK Mladost Zabok)

Rebić Borna (NK Devetka)

Soldo Filip (NK Zagreb)

Odra - Ilovac

02.03. /15.30 h

Blato - Zagreb 01.03./ 15.30 h Golubovec - Polet (SK) 01.03. /15.30 h

Nur - S. Kraljevec

Prečko - Klanjec 2 08.02./19.00 h

Špansko - Vojnić '95 01.03./15.30 h

Rudar DZ - Tondach 02.03./15.30

Mario Brlečić: 'Ne gledam previše daleko, fokusiram se na svaku sljedeću utakmicu'

Gaj Mače jesenski je dio prvenstva završio na visokom četvrtom mjestu. U prijelaznom roku momčad je pretrpjela promjene isključivo u vidu odlazaka. Marijan Glavica više nije trener prve momčadi, a zamijenit će već legendarni zagorski nogometaš Mario Brlečić, koji sasvim sigurno ima veliki trenerski potencijal. U igračkom kadru više nisu iskusni Mazalović, Ristovski i Nikolić, no Gaj Mače je i dalje jaka momčad koja nema straha za opstanak i Brlečiću će biti primaran zadatak da njegova momčad prezentira dopadljiv i kvalitetan no-

gomet. U pripremnom periodu Gaj je odigrao šest utakmica. Krenulo je s tri pobjede protiv Golubovca (3:1), Ponikvi (2:0) i Rudara DZ (4:1), potom su slijedili porazi od HAŠKa (0:1) i Klanjca (1:2) i Inkera (4:0). - Pripremne utakmice su jedno, a one za bodove nešto sasvim drugo. Ne obazirem se puno na rezultate. Ne želim se opravdavati, ali imali smo dosta zdravstvenih problema. Gotovo cijela momčad preboljela je gripu, što nam je otežalo pripremni period – govori nam Mario Brlečić. U prvom kolu nastavku ili 16. kolu III. NL-centar u subotu 1.3. Gaj

Mače će gostovati u Petrinju protiv Mladosti koja drži trinaesto mjesto. - Teška utakmica, a sigurno će težak biti i travnjaku Petrinji. Moramo biti čvrsti i kompaktni jer nas u Petrinji očekuje „nogometni rat“. Ako se tako postavimo možemo se nadati pozitivnom rezultatu – ističe Brlečić. O najavama za nastavak prvenstva nije želio puno govoriti. - Mlad sam i neiskusan trener i ne gledam previše daleko. Moj fokus je na svaku sljedeću utakmicu. Bit ćemo pametniji nakon nekoliko kola, ali nadam se da ćemo pružati dobre igre - završio je Brlečić.

mario brlečić

Mini rukomet

Dvije kategorije

Bedekovčine na mini rukometu u Rugvici

RUGVICA – U nedjelju je nastavljena mini rukometna liga 2024/25 u Rugvici. RK Bedekovčina se natječe sa dvije ekipe u godištima 2016. i 2014. Ekipa U 8 (2016. godište) odigrala je tri utakmice, s tim da je jedna bila prijateljska, jer se Maksimir Pastela nije pojavila. Protiv Ivanić Grada utakmica je završila 3:3, a protiv Moslavine stigao je poraz 4:12. Odigrana je i prijateljska utakmica protiv Novske koju je dobila Novska 7:3. Za Bedekovčinu su igrali: Mihael Tenšek, Michael Novosel, Adam Tenšek, Lukas Komar, Andrija Jakuš, Teo Gorupec, Šimun Ilinić; trener: Patrik Boroš. Nakon 19 odigranih utakmica Bedekovči-

na ima 15 bodova. U kategoriji 2014. godišta (U – 10) natječe se 13 ekipa, a Bedekovčina je na ovom okupljanju odigrala pet utakmica. U prvoj je slavio Karlovac sa 11:6, dok je Sloga Prnjavor bila bolja 14:7. Drenak Slunj slavio je sa 12:7, a Metalac sa 19:6. U zadnjoj utakmici bolja je bila Kozara sa 10:8. Za Bedekovčinu su u ovoj kategoriji igrali: David Tomorad, Fran Fabijan Cankovski, Patrik Lacković, Erik Vurnek, Lovro Blažinić, Petar Kopjar, Michael Novosel, Rok Markuš; trener: Patrik Boroš. Tako je Bedekovčina odigrala sve 24 utakmice i završila ovaj dio natjecanja sa 15 osvojenih bodova. (Elvis Lacković)

Mini rukomet

Male rukometašice

Zagorca

na turniru u Zaprešiću

ZAPREŠIĆ – Male rukometašice Zagorca iz Krapine sudjelovale su na turniru u Mini rukometu u Zaprešiću. Riječ je bila o memorijalu Ivica Birovčec, a Zagorec se natjecao u kategoriji djevojčica rođenih 2015. godine i kasnije. Natjecanje su male rukometašice iz Krapine počele u skupni B. Tu su prvo poražene od Knežopoljke 2:7, pa su pobijedile Bistru 11:3, a onda su u izravnom ogledu za drugo mjesto u skupini protiv Bjelovara tijesno poražene

5:6. U borbi za poredak od 9. do 12. mjesta Zagorec je prvo izgubio od Marofa 5:12, pa od Rugvice 2 4:10, te je na koncu osvojio 12. mjesto. No, važno je iskustvo koje se prikuplja na ovakvim turnirima. Za Zagorec su igrale: Tena Bucifal, Laura Pintar, Kaja Kranjčec, Kim Osredečki, Magdalena Hudi, Stefani Leljak, Helena Koprivnjak, Tijana Vincelj, Eva Hršak, Borna Mladić, Lucija Ivanjek, Cvita Gregurović; trenerica Ana Čiček Golub. (Elvis Lacković)

3. HRL središte: 15. kolo: RK Bedekovčina – Sisak 2 29:28

Mohač za pobjedu u zadnjim sekundama

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine u 15. kolu 3. HRL središte dočekali su Sisak 2. S obzirom na položaj na ljestvici, očekivala se pobjeda Bedekovčine. Ona je stigla, ali u zadnjim sekundama. Bedekovčina je vodila veći dio prvog poluvremena, ali Sisak 2 serijom od 0:3 u zadnjih pet minuta okreće na 10:11 i sa vodstvom odlazi na odmor. U nastavku gosti drže prednost, iako se Bedekovčina drži na gol, najviše dva. U zadnje dvije minute Sisak 2 ulazi sa 26:28, a onda prava drama. Prvo Marko Mohač smanjuje na 27:28 iz sedmerca, pa promašuje jedan za izjednačenje, no Vid Tkalčević popravlja i izjednačava. Gosti brzo gube loptu, i nakon minute odmora, Bedekovčina ide u zadnji napad, koji sekundu prije kraja završava Mohač golom za pobjedu 29:28. Mohač i Dejan Končić zabili su po deset golova za Bedekovčinu. Na ljestvici Bedekovčina je četvrta

sa 24 boda, a u 16. kolu gostuju kod Zagorice u derbiju. (Elvis Lacković)

BEDEKOVČINA – SISAK 2 29:28

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ Bedekovčina; GLEDATELJA:

Rukomet, mlađe kategorije

SUTKINJE: Konjar (Velika Gorica), Trčak (Bistra)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Srebačić, Turković 1, Mohač 10(2), Jambrek 1, Rajačić, Petrovečki 2, D. Končić 10(2), R. Končić, Pripeljaš 4, Tkalčević 1, Martinić, Šoštar; trener: Luka Mlinarić

Visoka pobjeda Zagorca

KRAPINA – Rukometaši Zagorca iz Krapine u U 15 kategoriji u 2. HRL, u 17. kolu su dočekali Novi Zagreb i stigli do vrlo uvjerljive pobjede sa 40:11. U prvom poluvremenu Zagorec je primio samo tri gola, završilo je 17:3. U nastavku gosti osam puta tresu mrežu domaćina, ali Zagorec je još efikasnije, postiže 23 gola, za konačnih 40:11. Najefikasniji u domaćim redovima bili su Gabriel Topolovec sa devet i Juraj Skupnjak sa osam golova. Za Zagorec su igrali: Leon Bajcer, Leo Gikić 1, Fran Josip Smrekar, Karlo Krušlin 3, Juraj Skupnjak 8, Luka Hršak 5, Dorian Berić Vuk 4, Gabriel Topolovec 9, Fran Klasić 2, Roko Smrekar 5, Matej Salopek 3; trenerica: Katarina Žigman. Na ljestvici Zagorec drži deveto mjesto sa 15 bodova, a u 18. kolu gostuje kod Pavleka. U 13 ženska ekipa Zagor-

ca u 6. kolu Međužupanijske lige skupina B, gostuje kod Dugog Sela ‘55, sljedeći vikend. U kategoriji U

15 kod rukometašica, Zagorec će u 8. kolu dočekati Udarnik 15. ili 16. ožujka. (Elvis Lacković)

Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije, RK Bedekovčina Skoro iznenadili Dinamo Z 2

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine su prošli vikend odigrati dvije utakmice kod mlađih kategorija u 2. HRL. U 17 i U 13 kategorije po rasporedu su imale slobodan vikend, a U 15 kategorija, ostala je bez utakmice, jer se Polet nije pojavio u Bedekovčini, na utakmici 17. kola. Na ljestvici Bedekovčina je na petom mjestu sa 21 bodom, a u 18. kolu gostuje kod Sesveta 2. Najmlađi rukometaši u ovoj ligi, U – 11 kategorija, u 15. kolu su gostovali kod Dinama Zagreb 2. Iako su domaćini bili favorizirani, Bedekovčina je odigrala odlično prvo poluvrijeme i na odmor otišla sa vodstvom 16:13. Ipak, u nastavku domaćini sustiži i prestižu goste i u završnicu ulaze sa 24:22. No, Bedekovčina se ne predaje i sa dva brza gola dolazi na 24:24. No, ipak

Dinamo Zagreb 2 golom Jana Kukeca dolazi do pobjede 25:24. Bedekovčinu je predvodio Karlo Dijanić sa devet golova, Kais Mikulec dodao je pet. Na ljestvici Bedekovčina je osma sa devet bodova, a u

18. kolu dočekuje Dubravu – Zagreb 2. U 17 kategorija Bedekovčine sljedeći vikend u 9. kolu dočekuje Polet, dok U 13. kategorija u 12. kolu gostuje kod Sesveta 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 1.HOL mini odbojke – najmlađe kadetkinje U11

Za kraj sezone dvije pobjede

Toplica 1, jedna Bedexa 1

IVANEC – U Ivancu je održano još jedno okupljanje mlađih kategorija za odbojkašice u 1. HOL sjever najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina. Odigrana su zadnja tri kola. Toplice 1 su na ovom okupljanju u zagorskom derbiju svladale Bedex 1 sa 3:0, a pored toga su pobijedile Nedelišće Elting sa 2:1, dok su poražene od Cratis Varaždina 1 sa 0:3. Za Toplice 1 igrale su: Leona Debeljak, Magdalena Hitrec, Marta Bingula, Sara Bolfek (kap.), Elena Smetiško, Viktorija Delimarić, Tia Hudić, Izabela Turčin, Lucija Bingula i Maša Culi; trener Srećko Pavlović. Bedex 1 je osim zagorskog derbija, pobijedio Kneginec sa 2:1, dok je istim rezultatom poražen od OK Plavi. Za Bedex 1 su igrale: Mia Draganić, Tena Lončarić, Klara Lončarić, Tea Trčak, Ema Horvat, Melani Horvat, Iva Vurnek, Mila Čehulić: Marija Srebak. Na ljestvici Toplice 1 su osvojile peto mjesto sa 28 boda, a Bedex 1 je deveti sa sedam bodova. Slavio je Ivanec 1, drugi je bio Cratis Varaždin 1, a treći Kaštel 1. (Elvis Lacković)

REZULTATI ZAGORSKIH EKIPA NA OVOM OKUPLJANJU:

OK Bedex 1 – ŽOK Toplice 1 0:3 (4:15,2:15,4:15) OK Plavi – OK Bedex 1 2:1 (2:15,15:6,15:7) ŽOK

(10:15,8:15,15:7) OK Bedex 1 – OK Kneginec 2:1 (3:15,15:7,15:13)

Odbojka, 3. HOL sjever: 12. kolo: Bedex 2 –Vinica 3:0; Plavi 2 – Toplice 3:1

BEDEKOVČINA/ŠTRIGOVA –

Odigrano je 12. kolo odbojkašica u 3. HOL sjever, u kojoj se natječu i dvije zagorske ekipe. Bedex 2 je u ovom kolu dočekao Vinicu. Domaće su odbojkašice stigle do pobjede 3:0. Prvi set dobile su sa 25:18, u drugom je bilo najneizvjesnije, a završio je sa 25:22, da bi u trećem Bedex 2 slavio sa sigurnih 25:15. Za Bedex 2 su igrale: Magdalena Škreb, Mia Herceg, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Ana Sedak Benčić, Ema Ocvirek (kap.), Marta Lež, Ema Jambrek, Eva Špiljak, Tia Glumpak; trenerica: Ivana Čehulić. Toplice su u ovom kolu gostovale kod ekipe Plavi 2. Domaće su odbojkašice dobile prva dva seta sa 25:19 i 25:22, no Toplice se vraćaju i sa 25:10 dobivaju treći set. No, Plavi 2 ipak dolaze do pobjede u četvr-

tom setu sa 25:18, za konačnih 3:1. Toplice su nastupile u sastavu: Dora Boršić, Petra Boršić, Lana Horvatiček, Victoria Sylvia Reister, Vivienne Miriam Reister (kap.), Marija Šturman, Lana Šuper; trener: Berislav Cingulin. Na ljestvici Bedex 2 drži drugo mjesto sa 20 bodova, a Toplice su desete sa dva boda. U 12. kolu Bedex 2 dočekuje Ludbreg, a Toplice dočekuju Cratis Varaždin 3. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 16. kolo: Kneginec – Toplice 2 1:3; Toplice 3 – Ivanec 4 0:3; Ivanec 3 – Bedex 3 3:0, 14. kolo: Ludbreg – Toplice 3 3:0

Pobjeda Toplica 2

MAČE/VARAŽDIN – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 4. HOL sjever, u kojoj se natječu i tri zagorske ekipe. Na rasporedu je bilo 16. kolo. Toplice 2 u ovom su kolu gostovale kod Kneginca i stigle do pobjede 3:1. Prvi set dobile su domaće odbojkašice sa 25:23, no Toplice 2 uvjerljive su u drugom i sa 25:13 dolaze do poravnanja. Treći je bio najnapetiji, no odlazi na stranu Toplica 2 i to sa 27:25. To je očito prelomilo utakmicu, jer za potvrdu 3:1 pobjede Toplice 2 osvajaju četvrti set sa 25:10. Za Toplice 2 su igrale: Ana Borovčak, Ema Markuš, Magdalena Korade, Nea Herceg (kap.), Jana Sinković, Ana Poljak, Korina Sinković, Gabi Pavrlišak, Erin Juranić; trenerica: Marija Poljak. Toplice 3 su dočekale Ivanec 4 i izgubile 0:3, po setovima 6:25, 14:25 i 7:25. Za Toplice 3 nastupile su: Morana Orešić (kap.), Hana Golubić, Nika Petek, Vita Horvat, Dora Šuper, Dora Žnidarić, Nika Belina, Klara Kurko, Vedrana Orešić, Ema Mihovilić, Lana Hlupić; trener: Robert Halapir. Toplice 3 su odigrale i zaostalu utakmicu kod Ludbrega, koji je slavio a 3:0, po setovima 25:11, 25:19, 25:18. Za Toplice 3 nastupile su: Ana Macan, Lea Benčić, Sara Galunić, Anita Draganić, Nataša Kralj, Maja Zdešić, Jasmina Horvat, Tessa Bekina, Eva Macan (kap.) Helena Matjašec, Patricija Androić; trenerica: Kristina Škudar. Bedex 3 je gostovao kod Ivanca 3. Domaće su odbojkašice slavila se 3:0, po setovima 25:5, 25:8 i 25: 14. Za Bedex 3 su igrale: Gabrijela Brestovečki, Patricia Čajko, Natali Horvat, Hana Martinić, Marta Šoštarić, Lea Gorup, Stella Androšević (kap.), Antonija Jakuš, Nika Ščukanec, Tara Vrančić, Lana Šimunić; trenerica: Marija Srebak. Na ljestvici Toplice 2 su na pe-

tom mjestu sa 20 bodova, Toplice 3 na devetom sa osam bodova, a Bedex 3 je na 12. mjestu sa dva boda. U 17. kolu na rasporedu je i jedna zagorski derbi, u kojem Bedex 3 dočekuje Toplice 2, dok Toplice 3 dočekuju Kneginec. (Elvis Lacković)

U Svetom Ivan Zelinu održano Prvenstvo Hrvatske u savateu za kadete i kadetkinje

Novi uspjesi zagorskih savate klubova

U organizaciji SK Čigra u S.I. Zelini održano je Prvenstvo Hrvatske u savateu (assaut) koje je okupilo 140 natjecatelja i natjecateljica kadetske dobi iz 12 hrvatskih klubova. Četvrtinu klubova činili su zagorski klubovi: Krapina, Đidara (Zabok), Stubica (Donja Stubica) i Kobra (Marija Bistrica) koji su po običaju bili iznimno uspješni. Naju-

spješnija je ovaj puta bila Đidara koja se u Zabok vratila s pet zlatnih odličja. Osvojili su ih: Filip Jurak, David Krajačić, Ema Jerneić, Karlo Lukavečki i David Zubić, četiri srebra osvojili su: Tea Domjanić, Marko Slovenec, Luka Šoštarić i Fabijan Čop, a dvije bronce Tino Kužir i Nikola Jurak. David Zubić osvojio je i prvo mjesto u revijalnom

meču. Četiri zlata za Krapinu osvojili su: Juraj Šafranko, Petar Cesarec, Nikola Benc i Petra Marija Poslončec, isti broj srebra osvojili su: Jakov Poslončec, Emin Bašić, Max Bunić i Florijan Petanjek, a tri bronce Erik Posilović, Damjan Borovečki i Mia Makar. Dea Vrhovski osvojila je prvo mjestu u revijalnim mečevima, dok su druga mjesta

Odlična automobilistička večer u Oroslavju u režiji prvaka Hrvatske u brdskom automobilizmu

u revijalnim mečevima osvojili: Vannesa Božić, Jan Grozdek i Petar Cesarec. Tri zlata za Stubicu osvojili su: David Vlahović, Borna Mirt i Filip Antolković, dok je Leo Lacković osvojio prvo mjesto u revijalnom meču. I na kraju tri srebra za Kobru osvojili su: Daniel Šimunec, Fran Milošić i Marta Juras, dok je Sebastian Ratkajec bio brončani.

Florian Šalec održao večer zahvale sponzorima i prijateljima, a potom i promovirao svoj novi trkači automobil

U Domu kulture u Oroslavju zagorski automobilistički as po treći je puta za redom organizirao večer u kojoj je uz video uradak napravio rekapitulaciju prošle sezone, zahvalio svim sponzorima, a ova će se večer pamtiti i po tome što je promovirao i novi automobil ispred caffe bara Rosses, nasuprot Doma kulture. Bila je to sjajno ugođena večer u kojoj je centralni dio po običaju bio video uradak koji je ove godine trajao 53 minute, a u njima su bile obrađene sve utrke koje je Florian odvozio. Nazočni prijatelji i sponzori nerijetko su video uradak nerijetko prekidali pljeskom. U rijetko uzbudljivoj sezoni Florian se okitio naslovom prvaka Hrvatske u klasi 4B, u grupi 4 postao je viceprvak, a stigao je i odraditi WRC kao suvozač Igoru Tomljanoviću i jednu rally utrku PH gdje je bio suvozač svom dugogodišnjem prijatelju Dariu Šamecu. Još jedna nezaboravna sezona. - Nisam se nadao da ću postati prvak Hrvatske prošle sezone. Odlučili smo preći u ja-

ču klasu i grupu i nismo očekivali tako dobre rezultate. Zamalo nisam ni išao na zadnju utrku u Dubrovnik, jer sam mislio da ne mogu stići svog glavnog konkurenta Renata Herca. No imao sam sreće, on je odustao zbog kvara što je meni donijelo naslov prvaka u klasi i viceprvaka u grupi. Ovo je event zahvale za sve one koji su mi pomogli kroz cijelu sezonu. Bez tih ljudi ja jednostavno ne mogu. Trebala su mi dva tjedna da složim ovaj video, a svo sam to vrijeme spavao maksimalno 3-4 sata. Trebalo je sve ovo osmisliti i organizirat, no trud se isplatio – prenio nam je svoje prve dojmove Florian Šalec. U novoj sezoni očekuju ga novi izazovi. Kupio je novo vozilo Citroen DS3 R3 Max s kojim će se boriti za naslov prvaka u grupi 3. Nakon bogatog domjenka u Domu kulture uzvanici su se preselili u caffe bar Roses, gdje je Florian Šalec otkrio i svečano prezentirao svoj novi trkači automobil. - Sve se zbilo u par dana. Vidjeli smo jedan trkači au-

to u oglasu i baš smo se „zapiknu li“ na njega i odlu čio sam svoj Cito ren C2 R2 staviti u oglasnik. U ro ku nekoliko sati ja vilo se desetak lju di, a vrlo brzo sam ga prodao u Mađar sku. Vikend nakon

toga išli smo gledati novi auto u Rijeku i zakaparili ga, a idući vikend i isplatili puni iznos za njega. Radi se o Citroenu DS3 R3 Max. Prezadovoljan sam novim autom s kojim ću ići u grupu 3. Moramo ga prvo izvagati da vidim na čemu smo –otkriva nam Šalec. Nabavio je novo vozilo s kojim će u višu grupu gdje je i jača konkurencija. - Očekuju me još jači automobili i još bolji vozači u novoj grupi. Naravno, dat ću sve od sebe i ne skrivam da „pucam“ na prvo mjesto. Očekujem puno od svog novog trkaćeg automobila. Ima puno potencijala u njemu. Trebat će mi trka dvije da se potpuno stopimo, a onda se nadam da će sve ići svojim tijekom – završio je Šalec.

Među pedesetak uzvanika našao se i gradonačelnik Oroslavja, Viktor Šimunić, koji je pozdravio sve nazočne, čestitao Šalecu na uspjehu i najavio mu još jaču potporu za narednu sezonu.

Tehničke karakteristike Florianovog Citroena DS3 R3 Max.

-proizvođač: Citroën Racing, Francuska, 2014. god.

-šasija i rollbar: Citroën Racing, broj šasije 033

-motor: PSA THP 1.6 16v turbo, 240ks, 430Nm, 7500 o/min

-mjenjač: 3MO Performance, sekvencijalni 6 brzina, maksimalna brzina 195 km/h

-ovjes: Bos, 4way, podesivi

-kočnice: Alcon diskovi i čeljusti, Endless pločice, hidraulična ručna -felge i gume: Citroën Sport 7x17”, Michelin Pilot Sport

-sigurnost: Sparco sjedala i pojasevi u 6 točaka, centralni protupožarni aparat

-vrijednost: 55 000€

U Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održan boksački spektakl „Zabok Fight Night“

Prajo slavio u borbi večeri, pobjede

Buleka i Puljka pred domaćom publikom

U sjajnom ambijentu pred oko 800 gledatelja u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održan je boksački spektakl pod imenom „Zabok Fight Night“ koji je publici u Zaboku ponudio devet vrlo zanimljivih borbi. U glavnoj borbi večeri za pojas internacionalnog prvaka Hrvatske u kategoriji +91 kg hrvatski borac Nikola Prajo, slavio je nokautom u 5. rundi protiv Pedra Martineza iz Venezuele. Prajo je bio bolji cijeli meč, Martinez se dobro držao do četvrte runde kada mu je prvi puta brojano, da bi Prajo nošen mnogobrojnom publikom dokrajčio Martineza u petoj rundi i zasluženo oko svog pasa stavio pojas. - Jako sam zadovoljan, htio sam to ranije završiti, ali nije se dao. Pazio sam se malo u prvoj rundi, a onda nakon toga sam se opustio i uživao i sve je krenulo svojim tokom. Atmosfera je bila sjajna, hvala mojim Virovitičanima na podršci. Vidimo se opet – izjavio je Prajo nakon pobjede. Svojim su nas nastupima oduševili i zagorski borci, Marko Bulek iz Donje Stubice i Vanja Puljko iz Krapine. Prvi je na megdan u četvrtoj borbi večeri izašao Marko Bule protiv Gruzijca Begashvilia u kategoriji do 60 kg. Nakon četiri nokauta u dvije runde Marko je dokrajčio Gruzijca i tako došao do svoje prve profesionalne pobjede, na veliko oduševljenje mnogobrojnih navijača. Marko je kasnije proglašen i za najboljeg borca večeri, a nagradu mu je dodijelio saborski zastupnik gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović. - Priredba je vrhunska, organizacija je na svjetskom nivou i zbilja mi je drago da imamo takvog organizatora i takav event ovdje u Zaboku. Hvala Tihomiru u Petru na prilici. Dojmovi su odlični. Najljepše je nastupiti pred domaćom publikom. Došla mi je cijela rodbina i puno prijatelja da me podrže i zajedno smo došli do pobjede u spektakularnom stilu. U savateu imam već 85 mečeva i sjajne rezultate. I dalje želim osvojiti svjetsko zlato u savate combatu, savate je moj prvi sport, ali probat ću paralelno graditi i karijeru profesionalnog boksača – rekao nam je Marko Bulek inače prvak Europe u savateu u viceprvak svijeta u ovom sportu. - Marko trinaest godina trenira kod mene. Radimo savate, ali paralelno radimo i boks. U combatu je boks vrlo važan. Marko je bio dobar od malih nogu i ovakve

mečeve i očekujemo od njega. Večeras je sve odradio kako smo se dogovorili. Nadam se da će biti svjetski prvak u savateu, ima sjajne rezultate i veliki potencijal. Treniramo u teškim uvjetima u mojoj štali, nadamo se da će ovo biti poticaj da se napravi neki adekvatan prostor za Marka i nove borce koji će dolaziti i nakon mene – izjavio nam je legendarni Srećko Znika, trener Marka Buleka. Možda i najspektakularniji dio večeri bio je izlazak u ring Krapinčana Vanje Puljka koji je to učinio u društvu Rajka Suhodolčana uživo uz pjesme „Pod brajde“. Uz veliku potporu publike Puljko je na bodove slavio protiv iskusnog Janjanina. - Ovo je moja četvrta profesionalna pobjeda, prvi puta pred domaćom publikom koja me nosila. Bio je to lijep osjećaj. Imao sam malo i treme. Dobro sam krenuo u meč i radio nekim svojim zadanim tempom, no imao sam iskusnog protivnika i nisam htio riskirati neki slučajni udarac koji je bi završio pogubno za mene. Dugogodišnji sam prijatelj s Rajkom i hvala mu što me pristao pratiti na putu do ringa, Hvala mojim Krapinčanima na potpori. Drago mi je da se moj trudi vidi u Zagorju, a ne samo u Zagrebu. Nije sve u nogometu i košarci, boks je vrlo atraktivan sport. Planove za budućnost prepuštam svom treneru i manageru, a ja ću se sada prvo s djevojkom počastiti nekim dobrim jelom, jer sam morao puno paziti u ovom pripremnom periodu – izjavio je nakon pobjede Vanja Puljko. U ostalim mečevima Knježević je slavio protiv Janjanina jednoglasnom odlukom sudaca, dok su Lishcuk i Jangavadze odradili živahan meč koji je završio neriješeno. Seriju nokauta započeo je Slovenac Petrič protiv Kokashvilija u prvoj rundi. Sisic je bio bolji od Begashviliija jednoglasnom odlukom sudaca, a sve bolji Elez je već u prvoj rundi nokautirao Iliea, dok je Bilić svoga protivnika Aduashvilija nokautirao u drugoj rundi. Nažalost, zbog bolesti Martinjaka izostala je glavna borba večeri između Martinjaka i Lukoshvilija, no unatoč tome ovaj boksački spetkakl zaslužuje visoke ocjene i bio je vrlo dobro organiziran, a najzaslužniji za to svakako je glavni organizator Petar Colnar.Zadovoljan sam mečevima. Odaziv publike je bio odličan, a najvažnije je da je publika zadovoljna. Planira-

mo sličan ovakav event u Zaboku u rujnu ove godine. Naš cilj je organizirati tri ovakva eventa na godinu. Možda uz boks u uključimo i još neke borilačke sportove – izjavio nam je Petar Colnar.

REZULTATI MEČEVA:

Bruno Knježević vs. Miloš Janjanin

– 6r, 79kg – pobjeda Knežević jednoglasnom odlukom suca Ilia Lischuk vs. Konstantin

Jangavadze

– 6r, 76kg – bez pobjednika, podijeljena odluka suca

Nejc Petrič vs. Nika Kokashvili

– 4r, 68kg – pobjeda Petrič, TKO u 1. rundi

Marko Bulek vs. Bakhtang

Begashvili

– 4r, 60kg – pobjeda Bulek, TKO u 2. rundi

Alen Sisić vs. Goga Kesvishivili – 6r, 72.5kg – pobjeda Sisic, jednoglasnom odlukom sudaca

Vito Elez vs. Ionut Trandafire

Ilie

– 4r, 72.5kg – pobjeda Elez, TKO u 1. rundi

Ante Bilić vs. Beka Aduashvili – 6r, 91kg – pobjeda Bilić, TKO u 2. rundi

Vanja Puljko vs. Dražan

Janjanin

– 4r, 91+kg, pobjeda Puljko jednoglasnom odlukom sudaca

Nikola Prajo vs. Pedro Martinez

– 10r, 91+kg, pobjeda Praje, TKO u 5. rundi

nikola prajo

nena borovčak, marko bulek i petar colnar

marko bulek u akciji

27A 098 251 701 250.000 € Više

581 JAKOVLJE 098 251 701 40.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Do centra (škola, trgovine, pošta ...) udaljeno je cca 1.500 m.

termo fasada, instalacije struje i vode, 1/1, bez tereta, uporabna.

587 ZABOK

597 OROSLAVJE, Zagrebačka ulica

591 KRAPINA, Zagrebačka cesta 2 i

PROMJENJIVO I SVJEŽE

VREMENSKA SLIKA: Veći dio prošlog tjedna je obilježilo suho vrijeme. Noćni minusi su bili redovita pojava, a ni danju nije bilo odveć toplo unatoč suncu. Ovaj tjedan nam donosi promjenjivije vrijeme, prvo malo kiše u ponedjeljak pa više oko srijede i četvrtka te onda opet nešto malo oko subote. U danima između bit će i suhog vremena, vjerojatno i malo sunca. Bit će svježe, ali nema više neke ozbiljnije hladnoće. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Promjenjivo i relativno toplo vrijeme bi se trebalo nastaviti i tijekom utorka. Jutro u blagoj pozitivi, a dnevna temperatura će rasti možda i preko 10 stupnje-va jer ćemo biti u južini. Dan bi trebao proći uglavnom suho uz mogućnost za kraća sunčana razdoblja. Nova promjena vremena dolazi u srijedu. Oblačnije i malo hladnije, a povremeno se očekuje i kiša. Veća šansa za oborine je poslijepodne i osobito navečer kad bi opet moglo i malo zahladiti pa u višim predjelima gorske Hrvatske možda bude i nešto susnježice. Temperatura zraka će se veći dio dana

držati između 5 i 9°C. Povremene kiše bi još moglo biti u četvrtak ujutro, a zatim očekujemo prestanak oborina pa će poslijepodne biti više suhog vremena. Možda krene i polagano razvedravanje sa sjeverozapada. Ostat će prohladno s temperaturom cijeli dan između 2 i 7°C. Petak bi nam trebao donijeti suho vrijeme s kraćim sunčanim razdobljima. Jutro će biti malo hladnije pa je moguć slab mraz, a dnevni maksimalac bi se mogao popeti na 8 ili 9 stupnjeva, u mjestima s više sunca i do desetke.

Većina prognostičkih izračuna pokazuje da bi subota opet bila oblačnija, a možda padne i malo kišice. Srećom, nije na vidiku neka veća količina. Jutro će biti hladno, a dnevna temperatura bi mogla narasti na 6 do 8 Celzijevih stupnjeva. Inače, u subotu, 1. ožujka, počinje klimatološko proljeće. Nedjelja, pa i početak novog tjedna, djeluje većinom suho, a postupno i sve sunčanije. To će značiti prohladna jutra uz moguću pojavu mraza, a danju ćemo mjeriti temperaturu između 6 i 10 Celzijevih stupnjeva.

veljače -1 0C 9 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Petra Kanceljak

Zaprešić

Ivana Krajnik

Lobor

Dorotea Vuković

Varaždin

Maja Jurić

Sesvete

Dubravka Obžetić

Donja Stubica

Dječake su rodile:

Ana Kralj

Kraljevec na Sutli

Valentina Crnković

Zaprešić

Hana Slovenec Zabok

Tihana Plehati

Zagreb

Manda Magdalena Mlinar

Oroslavje

Ivanka Vizir

Budinščina

Marina Novosel

Sveti Križ Začretje

Maja Šantić

Zagreb

Matea Jurec

Bedekovčina

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

28.02. PETAK 18:30 01.03. SUBOTA 18:00 FRKA

Žanr: drama,triler

Režija: Svebor Mihael Jelić

Uloge: Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka

Vondrak, Vedran Dakić

Trajanje filma: 107 min.

Dobna preporuka: 12+

Cijena ulaznice: 4,50 €

28.02. PETAK 20:30 01.03. SUBOTA 20:00 BRUTALIST

Izvorno ime: The Brutalist

Žanr: povijesna drama

Redatelj: Bradley Corbet

Uloge: Adrien Brody, Felicity

Jones, Guy Pearce, Joe Alwyn

Trajanje: 215 min

Dobna preporuka: 15+

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: ANDREJA VLAHOVIĆ, NASELJE STUBIČKI KAMENJAK 15A, 49240 DONJA STUBICA

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Sanja Pilić:

Knjiga Sve pet! autorice

Sanje Pilić donosi duhovite i tople priče o odrastanju, svakodnevnim izazovima i malim životnim radostima. Idealan za mlade čitatelje, ovaj roman slavi humor, prijateljstvo i pozitivnu perspektivu koja podsjeća da sve može biti – pet!

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Ivica Ivanišević: Moja je zadnja

Zbirka priča i pričica hvata ukoštac, bode se s rogatima, a kao svoje osnovno oružje bira humor u najrazličitijim njegovim registrima: satiru, parodiju, ironiju, apsurd društvenopolitičkog „svijeta oko nas” ili sveprisutno dalmatinsko pripetavanje i podjebavanje. Ivaniševićeve se forme protežu od kratkih, preko vrlo kratkih, do najkraćih priča: neke stanu u jedan novinski redak. I, kao strelice odapete iz širokog osmijeha samostrela, petavaju roge svima po redu: od književnoga establišmenta sve do samog –glavom i bradom – doduše ostarjelog, ponešto onemoćalog Boga.

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: JOSIPA PERHAT, PRIMORSKA 11, 10000 ZAGREB

Knjigu će dobiti poštom

autobusni kolodvor u zaboku (049) 639 529

kruhikiflice

kruh_kiflice POSTERI I PLAKATI SVIH

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1076 Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

Sve pet! knjiga knjiga

KATICA HALAPIR, ORATJE 26, 49217 KRAPINSKE TOPLICE

nezavisni

Sanja Pilić: Sve pet!

01. - 16.3.

RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ

DANI DALMATINSKE KUHINJE

14.3. Nastup klape Barone

Rezervacije: info@terme-tuhelj.hr / dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr +385 49 203 772

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

IVANA SINKOVIĆ

RADAKOVO 154, 49294 KRALJEVEC NA SUTLI Nagradni pojam – ZIMOVALIŠTE

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja) U novom ćete radnom tjednu sasvim dobro funkcionirati. Odlično ćete surađivati s kolegama. Vodit će vas znatiželja. Partneru budite oslonac i u teškim trenucima. Čuvajte svoje zdravlje i onda kada se osjećate dobro. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima! Bik (21. travnja - 21.svibnja) Dobro ćete se snalaziti u teškim situacijama. Iako će vam biti ovih dana naporno, neće odustajati od svojih ciljeva. Novu bi ljubav mogli pronaći preko posla. Zauzeti bi trebali posvetiti više vremena voljenoj osobi. Krećite se. SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti! Blizanac (22.svibnja - 21.lipnja) Na poslu ćete se morati dodatno angažirati ili mijenjati bolesnog kolegu. Bit će ovo vaš ugodan ljubavni tjedan. Upoznat ćete nove ljude i ući u jedno novo društvo. Mnogima će se svidjeti vaša duhovitost i simpatičnost. Zdravlje je dobro. SAVJET TJEDNA: Spojite ugodno s korisnim!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Teško ćete si naći mira u ovom tjednu. Mogle bi se vam se kontinuirano događati stvari koje će vas ljutiti. Na kraju ćete ipak uspjeti uskladiti svoje obiteljske i poslovne dužnosti. Za vikend ćete potražiti malo mira i pobjeći od gužve. Čuvajte živce. SAVJET TJEDNA: Razvijajte svoje talente!

Lav (23.srpnja - 22.kolovoza) Bit ćete izrazito društveno angažirani. Komunicirat ćete s puno ljudi, no budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje. Na ljubavnom planu bit će vrućih susreta. Možda će vam malo pomutiti sreću minus na računu, no uglavnom bit ćete dobro. SAVJET TJEDNA: Ne pretjerujte ni u čemu!

Djevica (23. kolovoza - 22.rujna) Maksimalno ćete se truditi pronaći zadovoljstvo u svom poslu. Neće propustiti niti jednu priliku i samo će vas mali korak dijeliti od uspjeha. Na sve načine željet ćete ugoditi partneru. Pripremite mu iznenađenje ili otputujte zajedno. Hranite se zdravije. SAVJET TJEDNA: Čuvajte posao!

Vaga (23 rujna - 22. listopada) Idealno je vrijeme da pokažete što znate. Trudit ćete se pokazati u najboljem svjetlu. Očekujte pomake na bolje. Na ljubavnom planu očekujte dobre vijesti. Nekoga ćete jako zaintrigirati. To će vam podići raspoloženje pa ćete i sami rado u akciju. Vježbajte! SAVJET TJEDNA: Prihvatite izazov!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Sve ćete češće razmišljati o promjeni posla, što je rezultiralo nezadovoljstvom na postojećem radnom mjestu. Često ćete mijenjati raspoloženja. Budite popustljiviji i nježniji prema partneru. Pod velikim ste stresom. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na promjene!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Bit ćete nepovjerljivi prema kolegama, no ipak bi trebali pokazati da znate biti kompromisni. U ljubavi očekujte poteškoće, a time i trenutno nezadovoljstvo. Ne budite tašti i nepovjerljivi. Ojačajte imunitet. SAVJET TJEDNA: Odbacite nezdrave navike!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ohrabreni nedavnih uspjehom i dalje nastavljate snažnim tempom. Osjećat ćete se zadovoljno na poslu, ali i rezultatima. Preko posla bi se mogli zbližiti s jednom zanimljivom osobom. To će vam osvježiti ljubavni život. Zadovoljni ste. SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Osvajat ćete riječima i djelima, a napredak na poslu bit će vidljiv. Bit ćete angažirani u društvenom smislu. Uživat ćete u mnogobrojnim susretima i novim poznanstvima. U ljubavi budite posve prirodni i jednostavni. Zdravlje je u redu. SAVJET TJEDNA: Idite za srcem i nećete pogriješiti!

Ribe (19.veljače - 20. ožujka) Od vas će se očekivati profesionalniji odnos prema poslu.Ipak nemojte biti prestrogi prema sebi. Za bolje ljubavne dane morat ćete još malo pričekati. Dotad izlazite van i zabavljajte se. Ojačajte organizam. SAVJET TJEDNA: Poboljšajte koncentraciju!

SATIRE NEWS

Zbog nestašice asfalta zagorski političari traže da se svibanjski lokalni izbori odgode za kraj godine: 'Nema nikakve šanse da stignemo to sve do svibnja'

Osim što je inflacija u Hrvatskoj viša nego u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije, sve češće svjedočimo i brojnim nestašicama. Tako su mnoge domaće farmaceutske tvrtke ovih dana objavile nestašice poznatih lijekova koje će potrajati, a priča o nestašici fiziološke otopine u hrvatskim ljekarnama već polako vodi u kriminal, budući da se ona počela prodavati na crno po visokim cijenama.

Nestašica

No, nestašice lijekova i fiziološke otopine samo su ilustrativna sitnica prema velikoj nestašici koja posebno brine zagorske političare. Naime, kako nam je rekao jedan od njih, koji je želio ostati anoniman, očekuje se u idućih par mjeseci nestašica asfalta, zbog ogromne potražnje uoči lokalnih izbora koji bi se trebali održati 18. svibnja ove godine. – Ne znam. Za zdej ga još ima. Ali čim malo zatopli, tam negde vu trejtom mesecu, sto posto bu nestašica asfalta. I to bu vam veljiki probljem. Bute videli – ispričao nam je naš sugovornik.

Odgoda

Stoga je, kako nam je otkrio, pokrenuta inicijativa koju podržavaju svi zagorski političari, točnije, aktualni čelnici gradova i općina, da se svibanjski izbori odgode za kraj ove kalendarske godine. - Evo, veljača je pri kraju, trejti mesec je tuj. Najavili su dejž. I krajem trejtoga meseca kad svi navaliju asfaltirati, nema šanse da ne zavlada nestašica. I nema nikakve šanse da stignemo sve to do svibnja. Zato tražimo odgodu izbora – pojasnio nam je naš sugovornik.

signal.print.zabok

'Ne znam. Za zdej ga još ima. Ali čim malo zatopli, tam negde vu trejtom mesecu, sto posto bu nestašica asfalta. I to bu vam veljiki probljem. Bute videli'

katalozi

blokovi • kuverte • naljepnice i etikete

fascikli • memorandumi • roll up-ovi (pingvini)

reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga • promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari

personalizirane poklon vrećice • upaljači

kemijske olovke • color tisak na majice

VELJAČA/OŽUJAK

UTORAK, 25.02. Viktorin; Hrvoje; Berislav SRIJEDA, 26.02. Aleksandar; Sandra; Alka ČETVRTAK, 27.02. Donat Zadarski; Gabrijel PETAK, 28.02. Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica SUBOTA, 01.03. Albin; David; Jadranko; Zoran NEDJELJA, 02.03. 8. KROZ GOD. Lucije; čedomil; Iskra; ines PONEDJELJAK, 03.03. Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo

ime tjedna

imendan, Sandra! Sandra je skraćena varijanta imena Aleksandra, a dolazi od grčke riječi aléxandros i znači 'zaštitnica ljudi'. Ostali su oblici imena Aleksa, Ksandra, Saška... Osobe koje nose to ime snažne su, angažirane i radosne. Uz Sandre se vežu i pojmovi dosjetljivost i nadarenost.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da se poslije svoje 30. godine ljudi postepeno smanjuju?

...da ljudi s plavim očima imaju bolju percepciju u mraku?

...da je najjači mišić u ljudskom tijelu jezik?

autobusni kolodvor u zaboku

Sretan

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati

Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati

nezavisni regionalni portal