Zagorski list 1075

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Ugledni američki Financial Times svrstao je Krapinsko – zagorsku županiju među TOP 5 najboljih malih europskih regija kad je u pitanju privlačenje investicija!

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

NAČELNIK

KRISTIJAN

SUŠA

Novi šef policije u Zagorju: 'Nije nužno da policajac odmah nekoga kazni, nekad se stvari mogu riješiti razgovorom i upozorenjem'

INTERVJU TJEDNA Siniša Hajdaš Dončić

'Država mora intervenirati u gospodarstvo i imati snažne alate intervencije u cijene!'

Troje uhićenih zbog ilegalnog zbrinjavanja otpada u Poznanovcu. Mještani su s pravom ljutiti: 'Na ovo smo upozoravali 5 godina'

broj 1075 / godina 22 /

intervju tjedna – siniša hajdaš dončić S već dugi niz godina najpopularnijim zagorskim političarem, predsjednikom SDP-a Hrvatske, razgovarali smo o aktualnim temama, ali i politikama koje želi provoditi ako postane premijer

'Slobodno tržište ne postoji. To su priče za malu djecu. Država mora

intervenirati u gospodarstvo i imati snažne alate intervencije u cijene'

Otkako je postao predsjednikom nacionalne organizacije SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić najavio je vođenje lijevih ekonomskih politika, jačanje stranačke baze, ali i buduću kandidaturu za premijera Republike Hrvatske. Sve to je, u svakom slučaju, bio i više nego dobar povod za razgovor, u kojem smo se dotakli i nadolazećih lokalnih izbora

Da počnemo s najaktualnijim događajem, proteklog tjedna su uhitili predsjednicu Županijske organizacije SDP-a Varaždinske županije i odredili joj istražni zatvor. Bez obzira na presumpciju nevinosti, prema vašem mišljenju, šteti li to sad uoči lokalnih izbora samo SDP-u u Varaždinskoj županiji ili i u čitavoj Hrvatskoj?

Hajdaš Dončić: Percepcija javnosti je u politici izuzetno bitna, ako ne i najbitnija. Iako bi možda bilo logičnije da se više čitaju programi i gledaju kakve politike zastupa tko od kandidata, znamo da to baš i nije tako. Zbog toga će ovaj slučaj saborske zastupnice Barbare Antolić Vupora zasigurno štetiti SDP-u u Varaždinskoj županiji, ali će štetiti i SDP-u u čitavoj Hrvatskoj. Što se tiče konkretnog slučaja i istražnog postupka, prema onome što čitamo iz medija, slučaj se vodi oko nekakvog izdavanja

"Kad se govori o prevelikom broju zaposlenih u javnom sektoru, tu treba raditi distinkciju između javnog servisa, u kojeg spadaju zdravstvo, školstvo, policija, vojska..., gdje nema previše ljudi, i državne administracije koja ih ima previše. U državnoj upravi i javnim poduzećima treba voditi računa o učinkovitosti"

ili ne izdavanja građevinske i uporabne dozvole. Ja sam tu jasan od samog početka: nezakonite radnje ne smije raditi nitko u Hrvatskoj, a najmanje to smiju raditi političari. Ipak, ne mogu si ne postaviti pitanje tajminga uhićenja, koje se dogodilo na dan kad se u Saboru odlučivalo o vladajućoj većini i o novom ministru poljoprivrede. Da ne bi bilo zabune, ako je istina to što se zastupnici Antolić Vupora stavlja na teret, ja to najstrože osuđujem, ali tajming uhićenja je više nego indikativan.

Tajming za aferu je uvijek loš, no, možete li se složiti da SDPovci ovakvim slučajevima, bez obzira koliko ti slučajevi bili 'veliki' ili 'mali', olakšavaju posao onima koji tvrde da su svi političari isti, odnosno, da u svim strankama ima podjednako i korupcije, i kriminala?

Hajdaš Dončić: Taj narativ da smo svi isti gura HDZ, ali to se nikako ne može vezati uz SDP. Ne kažem da pojedini članovi nisu radili greške pa čak i stvari koje nisu bile u skladu sa zakonom. Mi sve takve stvari osuđujemo jer imamo nultu stopu tolerancije na korupciju. I mi smo zastupnicu Antolić Vupora odmah prošli utorak suspendirali sa svih stranačkih dužnosti do okončanja postupka. I upravo je tu velika razlika između HDZ-a i SDP-a. HDZ do zadnjeg brani osumnjičene i skida ih s funkcija tek kad im se nešto doista dokaže, a mi smo, da olakšamo istragu, reagirali odmah. Eto vam zašto nismo isti. HDZ kao stranka koja je osuđena kao kriminalna organizacija s jedne strane, i SDP s druge strane, su nebo i zemlja. Naravno da se u svakoj stranci može dogoditi, a nažalost i događa se, da postoje neodgovorni pojedinci, ali kad je u pitanju HDZ, kod njih je to sustavno i kod njih je to normalno. Ono što je bitno naglasiti jest da gradonačelnik Varaždina, kolega Neven Bosilj, koji je naš kandidat na lokalnim izborima, nije obuhvaćen tom istragom, što dovoljno govori da ovaj slučaj nema veze ni sa kakvom hobotnicom kako su mediji izvještavali. A pročelnici su izabrani putem javnog natječaja i to nema veze sa SDP-om. To je čisto stvar odgovornih i neodgovornih pojedinaca. U ovom konkret-

nom slučaju, mislim da je pisalo da se radi o osobi koja je zaposlenik grada već 30 godina.

Dobro, to će sad rješavati pravosuđe, a vratimo se mi malo u prošlost. Naime, od 2016. godine, svaki put kad se birao predsjednik SDP-a, znamo da su i vas mnogi kolege uvijek nagovarali da se kandidirate, no, niste to htjeli. Pitanje glasi: što se prošle godine promijenilo i zašto ste sad ipak odlučili preuzeti vodstvo SDP-a?

Hajdaš Dončić: Spreman sam preuzeti odgovornost i u potpunosti se posvetiti SDP-u te osobno dati u sve ovo. Vjerujem da ljudi to mogu razumjeti. Ja sada osjećam unutarnju energiju da budem na čelu stranke. To je velika razlika između mene i drugih političara. Ja nisam fejk, ponašam se normalno i ne idem u neke bitke za nešto što ne osjećam. I većinu odluka donosim prema osjećaju. Meni ne trebaju ni PR-ovci, niti bilo tko drugi da mi sugeriraju moje odluke.

privući nove članove?

Hajdaš Dončić: Ključan je rad na terenu i detektiranje ljudi koji mogu svojim angažmanom u lokalnoj zajednici privući druge ljude da se priključe. I to je ono što ja radim. Tražimo kandidate po Slavoniji, po Dalmaciji... Otvoreni smo za ljude koji su bliski SDP-u, a koji svojim javnim djelovanjem mogu privući svoje istomišljenike, prijatelje i kolege da se uključe u rad SDP-a. I to vam je jedina formula. Druge formule nema. I ono na čemu inzistiram je da predsjednici općinskih i gradskih organizacija uključe što

"Učinit ću sve da kroz politike i javni nastup pokažem da je SDP jedina politička stranka u Hrvatskoj koja može promijeniti društveni okvir i da ja mogu biti dobar premijer. I točka"

Ali netko bi možda mogao zaključiti da ste ranijih godina osjetili da ne postoji šansa da pobijedite na parlamentarnim izborima, a da ste sada osjetili da bi to na idućim izborima ipak bilo moguće, pa ste se odlučili kandidirati.

Hajdaš Dončić: Ja ne radim stvari s predumišljajem. Ponavljam, radim s osjećajem. Ja sam sada odlučio biti predsjednik SDP-a jer mi je unutarnji osjećaj bio dobar. Naravno, bilo je tu i drugih razloga, prije svega obiteljskih. Djeca su mi tada još bila premala za to. Jer i djeca se moraju moći nositi s tim. Kći mi sad ima 22 godine, sin mi ide u srednju školu i sad se mogu ipak lakše nositi s tim nego kad su bili u osnovnoj školi.

I kad ste postali predsjednik SDP-a, kao jedan od prioriteta istaknuli ste jačanje stranačke baze. To mnogim strankama danas ne uspijeva, a ni SDP baš ne stoji dobro po tom pitanju. Kako planirate animirati ljude i

veći broj mladih ljudi na liste jer smatram da oni mogu donijeti jedan svježi pristup, pogled izvan okvira i novu energiju. Situacija je generalno dobra. Ima sredina u kojima se dobro radi, ima i sredina u kojima se ne radi baš najbolje i ondje sada predsjednici i tajnici županijskih organizacija moraju podići radnu atmosferu. Isto tako, uz to što znam da moramo jačati bazu, znam da trebamo širiti i krug simpatizera, koji ne moraju nužno biti članovi stranke, ali na dan izbora moraju shvatiti da smo bolja opcija od HDZ-a.

Također, među prvim stvarima spomenuli ste i provođenje lijevih ekonomskih politika. Može li u jednom malom gospodarstvu kao što je hrvatsko, koje je u ogromnoj mjeri ovisno o velikim europskim gospodarstvima, država ozbiljnije utjecati na razvoj tog gospodarstva?

Hajdaš Dončić: Može utjecati puno. To je stvar društvenog okvira. SDP je jedina stranka u Hrvatskoj koja može promijeniti društveni okvir. Dakle, država može dati naglasak na javne investicije koje se tiču poticanja proizvodnje, a ne graditi 'katedrale u pustinji'. Što znači poticanje proizvodnje? Dr-

žava mora stvoriti strateški okvir za ulaganje u krajevima koji imaju izrazito visoku depopulaciju. Država mora stvoriti poslovne uvjete i investirati u proizvodnju na način da joj se to vraća. Pametne države to rade. Je li to proizvodnja, poljoprivreda, energetski objekti... o tome možemo razgovarati. Javni investitori u proizvodnju osobito mogu biti javna poduzeća kao što su HEP ili Hrvatske šume. Na primjer, HEP može izgraditi elektrane na pelete, odnosno, bio energane negdje na rubu šuma, u krajevima koji su pasivni i ondje zaposliti ljude. I tu ja vidim razvojnu ulogu javnih hrvatskih poduzeća. Jer u neka područja privatni kapital neće doći, ali može doći javni kapital. I to ne samo da dolazi u obliku investicija u mostove, škole ili crkve. Javni kapital mora doći na način da ostvari određeni proizvodni ciklus ili pružanje usluga. To su vam lijeve ekonomske politike i potrebna nam je samo promjena stava države.

Kad ste već spomenuli javni kapital, javni novac, prema nekim ekonomistima je upravo povećanje javne potrošnje, povećanje plaća u javnom sektoru, jedan od bitnih generatora inflacije. I stoga neki smatraju da bi upravo smanjenje javne potrošnje, primjerice, otpuštanje viškova zaposlenih u javnom sektoru, bio dobar potez, no, politički to baš i nije oportuno.

Hajdaš Dončić: Kad se govori o prevelikom broju zaposlenih u javnom sektoru, tu treba raditi distinkciju između javnog servisa, u kojeg spadaju zdravstvo, školstvo, policija, vojska..., gdje nema previše ljudi, i državne administracije koja ih ima previše. U državnoj upravi i javnim poduzećima treba voditi računa o učinkovitosti. To se vrlo jednostavno rješava. I to je isto uloga SDP-a, da napravi transformaciju tih poduzeća. Ona moraju ostati javna, moraju imati socijalnu i razvojnu komponentu, ali određeni dio poduzeća koja se natječu na tržištu moraju imati profitabilni karakter. To je ključno. I za to treba dinamizirati i broj za-

Ivan Kovačić ZAGREB

poslenih.

Ako sam dobro shvatio, plan je veće uplitanje države u tržište...

Hajdaš Dončić: Apsolutno da. Slobodno tržište ne postoji. To su priče za malu djecu. Slobodno tržište je jedino kad svi prodajete isti proizvod. Recimo, kad svi prodaju iste one male Eiffelove tornjeve ili neke slične suvenire turistima. Tad imaš isti proizvod i istu informaciju. Danas živimo u kapitalizmu i ljudi nemaju isti proizvod, nemaju iste informacije i nemaju istu dostupnost kapitala. Na primjer, Kauflandu i Lidlu je jeftinije raditi ekspanzije na druga tržišta jer je njihov trošak kapitala gotovo nula. Hrvatskim trgovačkim lancima je trošak kapitala deset posto. I oni ne mogu biti konkurentni i to država treba promijeniti. Država mora intervenirati u gospodarstvo. Ne na način da ljudima određuje tko će, što i kako proizvoditi. To treba ostaviti poduzetničkom sektoru. Ali mora imati snažne alate intervencije, i oko cijena, i oko distribucijskih lanaca i logističkih centara. To je uloga države.

Ali koliko je u tom slučaju onda uopće moguća decentralizacija koju mnogi zazivaju, pogotovo sad kad se bliže lokalni izbori?

Hajdaš Dončić: Decentralizacija je korisna, ali prije svega političke stranke bi trebale imati konsenzus kako bi sada Hrvatska trebala izgledati. Jer Hrvatska devedesetih godina nije ista kao Hrvatska 2025. godine. Treba razgovarati i o broju županija, kao i o broju općina i gradova. S time treba ići pažljivo, ali treba ići i na smanjenje broja županija. Ne za neki veliki broj, ali treba vidjeti gdje se može napraviti efikasnija i bolja uprava, jer, ruku na srce, ima nekih županija koje su upitne. Vidljivo je to i kod općina i gradova. Ne kažem nužno da treba smanjivati broj općina i gradova, ali ako imamo neke lokalne šerife, treba ih svesti u realne okvire. Moramo imati općinu koja je na korist stanovnika. Najlošija je situacija kad imamo načelnika koji se samo bori za svoju plaću, a ne radi ništa ili malo da bi osigurao kvalitetni život svojim stanovnicima.

Kad je u pitanju Zagorje, za lokalne izbore koji su pred nama već ste predstavili neke kandidate, ali još uvijek se očekuju potvrde nekih vaših aktualnih gradonačelnika, načelnika i načelnica hoće li se ponovno kandidirati na izborima.

Hajdaš Dončić: Sve naše kolegice i kolege iz SDP-a, koji su sada na čelu gradova i općina, ići će po još jedan mandat. Još uvijek u to nije sasvim siguran jedino načelnik Općine Sveti Križ Začretje, kolega Marko Kos, koji se dvoumi zbog privatnih poslovnih obaveza, ali vjerujem da će i on donijeti odluku da odradi još jedan uspješan mandat. Nekima od naših kandidata će to biti zadnji mandat, ali to su odluke gradskih i općinskih organizacija. A i u ostalim gradovima i općinama, u kojima trenutačno dužnost načelnika ili gradonačelnika obnašaju članovi drugih političkih opcija, SDP će u Zagorju imati također niz dobrih kandidata koji imaju velike šanse za pobjedu. Na primjer, tu je Nikola

Drašković u Humu na Sutli, Sabi na Frgec u Stubičkim Toplicama, Nikolu Gospočića ćemo podržati u Donjoj Stubici.... Da ih sad sve ne nabrajam, ponavljam, imat će mo puno dobrih kandidata.

Iako ste sad predsjednik nacionalne organizacije SDP-a, a Valentina Đurek je v.d. predsjednica Županijske organizacije SDP-a Krapinskozagorske županije, vjerojatno zbog lokalpatriotizma i dalje nekako brinete o toj organizaciji i posebno vam je stalo do izbornih rezultata u Zagorju. Je li tako?

Hajdaš Dončić: Naravno. Pa ja ži vim u Zaboku. Valentina je bila moj izbor da vodi županijsku organiza ciju do izbora, ali ja joj se stvarno ne petljam u rad, jer ona mora ima ti svoju autonomiju i mora graditi sebe kao političarku. Ne mogu ne girati da se čujemo dva puta tjed no i da me obavještava o stanju or

"Političke stranke bi trebale imati konsenzus kako bi sada Hrvatska trebala izgledati. Jer Hrvatska devedesetih godina nije ista kao Hrvatska 2025. godine. Treba razgovarati i o broju županija, kao i o broju općina i gradova. S time treba ići pažljivo, ali treba ići i na smanjenje broja županija"

ganizacije. Ali to je normalno. Ja sam potekao iz te organizacije. Stvarno se ne petljam u opera tivan rad, ali izvještava me i tu sam joj na pomoći, ponavljam, sve do izbora novog županij skog predsjednika ili predsjed nice, koji će biti nakon lokalnih iz bora. Takav je bio dogovor.

Neki HDZ-ovci su nam već neslužbeno rekli kojih par općina i gradova će se posebno potruditi 'osvojiti' u Zagorju. Imate li i vi takvih posebnih 'pikova'?

Hajdaš Dončić: Mi imamo dobre kandidate. Nešto nosi stranačka markica, nešto njihova osobnost. A cilj je da u većini gradova i opći na, ne samo u Krapinsko – zagorskoj županiji, SDP izađe sa svojim kandidatima i sa svojom listom i tako će to i biti. Naravno da imamo negdje dogovor, primjerice, u Zagorskim Selima, da ne izlazimo s kandidatom za načelnika jer tamo ionako 70 posto građana glasa za SDP, a sa trenutnom nezavisnom načelnicom smo zadovoljni.

tijekom godina izbačeni iz stranke, a vi ste najavili kad ste preuzeli stranku da su vrata svima otvorena. Primate li sada nazad te neke bivše članove?

S obzirom na to da je, barem koliko je javnosti poznato, i u nekim zagorskim gradskim organizacijama SDP-a bilo podjela, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, bilo je podjela i na nacionalnoj razini. Mnogi su

Hajdaš Dončić: Neki ljudi, koji se nisu ogriješili o Statut, su se već vratili. S druge strane, evo, vjerujem da će na listi za Grad Zagreb biti i ljudi koji više nisu članovi stranke, kao na primjer, Mirela Holy. Dakle, SDP je otvorena politička stranka, a odluku o vraćanju starih ili primanju novih članova donose općinske i gradske

organizacije stranke. Državna razina ne donosi takve odluke. I ja sam svima rekao da donesu vlastitu procjenu na terenu i dapače, svaki član je dobrodošao. Naravno, ne onaj koji je izričito radio protiv SDP-a. Ali da, ima povrataka, ima novih članova, i to je proces s kojim sam za sada zadovoljan, ali koji traje i koji se neće odraditi preko noći.

I za kraj, rekli ste, možda u afektu, da ste vi budući premijer. Hoće li Zagorci nakon Tita i Tuđmana dobiti i trećeg čelnika države?

Hajdaš Dončić: Sa sigurnošću mogu reći da dva čovjeka sigurno neće biti premijeri. To su Andrej Plenković i Zoran Milanović. Plenković zato što 75 posto Hrvatske misli da je loš premijer, da mu je loša stranka i da mu je loša politika, a Milanović zato što je predsjednik u mandatu od sljedećih pet godina. A ja ću učiniti sve da kroz politike i javni nastup pokažem da je SDP jedina politička stranka u Hrvatskoj koja može promijeniti društveni okvir i da ja mogu biti dobar premijer. I točka.

Siniša Hajdaš Dončić

Krapinsko - zagorska županija ušla među pet najboljih malih europskih regija po strategiji privlačenja investicija

Ugledni američki Financial Times svrstao Krapinsko – zagorsku županiju na visoko 4. mjesto najboljih malih regija u Europi

Kada ste u ovakvoj poziciji možete na drugačiji način razgovarati s investitorima i možete birati investicije. A mi biramo investitore koji ulažu u nove tehnologije, u obnovljive izvore energije, otvaraju radna mjesta s većom dodanom vrijednošću i većim osobnim dohocima, rekao je Kolar

Američki Financial Times objavio je najnoviju fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti, na kojoj je Krapinsko - zagorska županija ušla među pet najboljih malih europskih regija po strategiji privlačenja investicija. O ovom značajnom postignuću na konferenciji za novinare govorili su župan Željko Kolar, Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove, Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije te Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu.

Prednosti

Helena Matuša istaknula je da je Financial Times potvrdio da je Zagorje zaista jedno novo investitorsko središte u Europi te govorila o metodologiji kojom se odabiru regije. – Ocjenjuje se u 5 kategorija, a šesta je dodatna gdje se procjenjuje strategija za privlačenje ulaganja odnosno gledaju se elementi poput ekonomskog potencijala, ljudskih kapaciteta, kvalitete života, isplativosti poslovanja, povezanosti infrastrukture i raznih poslovnih pogodnosti. Ističu se i one investicije koje se već realiziraju,

Matuša: "Ocjenjuje se u 5 kategorija, a šesta je dodatna gdje se procjenjuje strategija za privlačenje ulaganja odnosno gledaju se elementi poput ekonomskog potencijala, ljudskih kapaciteta, kvalitete života, isplativosti poslovanja, povezanosti infrastrukture i raznih poslovnih pogodnosti"

poput one tvrtke TT Kablovi, Končar, Vetropack ili pak Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Odluku o Top 10 regija donosi panel sudaca koji čine stručnjaci specijaliziranih za savjetovanje u području izravnih stranih ulaganja, direktori u tvrtkama za poslovno savjetovanje, reporteri koji prate stanje tržišta kapitala i financija te urednici za međunarodno poslovanje –

Mlakar: "Ovo priznanje neovisnih stručnjaka dodatno pozicionira Krapinskozagorsku županiju na globalnoj karti regija pogodnih za ulaganje i za kvalitetu života"

rekla je Matuša te i dodala da je u pojašnjenju posebno istaknuto da se Krapinsko-zagorska županija u privlačenju investicija orijentirala na one industrije koje ulažu u automatizaciju i nove tehnologije i umjetnu inteligenciju, a profilirala se i u sektoru digitalnog zdravstva. Gospodarstvo

Sanja Mihovilić govorila je o zagorskom gospodarstvu, čiji rezultati iz godine u godinu potvrđuju kvalitetu. – To doprinosi rastu prihoda, broju zaposlenih i novootvorenih obrta. Podatke za 2024. godinu očekujemo u svibnju, no u suradnji s Komorama i razmjenom informacija, očekuje se tendencija rasta ulaganja i dobiti, a što se tiče obrtništva, već vidimo da je prošle godine otvoreno 308 obrta više nego 2023. Županija kontinuirano donosi svoje mjere, prepoznali smo i mjere za mlade poduzetnike, start upove, sufinanciramo troškove smještaja, izdvajamo sredstva za mentoriranje. Subvencioniramo i kamate za investiranje u poslovne pogone kada su već na tržištu, a kada imaju proizvod imamo potporu za nastup na sajmovima i izložbama. Županija izdvaja značajna sredstva i u turizmu, kroz mjere za kuće za odmor –rekla je Mihovilić. - KZŽ po svojim komparativnim prednostima posjeduje iznimni potencijal za gospodarski razvoj i napredak. Imati jasno i dobro definiran plan ključno je za privlačenje investicija. Ovo priznanje neovisnih stručnjaka do-

Kolar: "Zauzeti 4. mjesto na rang listi najperspektivnijih malih regija u Europi, u regijama koje su najbolje po povlačenju investicija je veliki uspjeh, ne samo za nas, nego bi trebao biti veliki uspjeh za čitavu Hrvatsku"

datno pozicionira KZŽ na globalnoj karti regija pogodnih za ulaganje i za kvalitetu života – rekla je Vlatka Mlakar. Istaknula je da je Županija u prijavi elaborirala osim privatnih i javne investicije. - KZŽ svojim investicijama želi biti primjer održivog razvoja, u naše projekte ugrađujemo najnovije tehnologije, posebno smo okrenuti prema zelenim tehnologijama i inovacijama i sve to zaokružujemo kroz kružno gospodarstvo – rekla je Mlakar. Dodala je da je u zadnjih 10 godina BDP u KZŽ rastao dinamikom od 41,8 posto, investicije su rasle 183 %, 1077 bilo je novih aktivnih pravnih osoba te je došlo do rasta dohotka od 2.500 eura, što su izuzetno dobri pokazatelji. -Kada govorimo o konkurentnosti, KZŽ je indeksom razvijenosti 2024. godine iz druge kategorije prešla u 3. kategoriju indeksa razvijenosti regije te smo tako ušli u iznadprosječno rangirane jedince područne samouprave.

KZŽ ima veliki potencijal za daljnji razvoj kroz transformaciju gospodarstva prema onim djelatnostima koje stvaraju veću dodatnu vrijednost – istaknula je Mlakar. Obaveza i šansa Župan Željko Kolar rekao je da je ovo velika vijest, ne samo za KZŽ već i za Hrvatsku. - Zauzeti 4. mjesto na rang listi najperspektivnijih malih regija u Europi, u regijama koje su najbolje po povlačenju investicija je veliki uspjeh, ne samo za nas, nego bi trebao biti veliki uspjeh za čitavu Hrvatsku i odmah čestitam kolegi Posavcu je se ove godine se i Međimurska županija našla na 6. mjestu, gdje smo mi bili prošle godine. Ovo 4. mjesto meni znači puno više nego prošlogodišnje šesto. Pokazalo se da imamo jasno definirane strateške dokumente, vrlo jasne strateške ciljeve, projekte i da točno znamo što hoćemo, kuda idemo i

način na koji ćemo to raditi i ono što je najvažnije, imamo za to ljude. Ovo je prije svega uspjeh naših ljudi u Županiji kao instituciji, u županijskim ustanovama i poduzećima i našem sveobuhvatnom gospodarstvu – istaknuo je Kolar. - Svaki investitor čuva svoj novac. Kad bira mjesto kamo će uložiti svoj kapital, jako dobro analizira postojeće stanje i točno zna kamo dolazi. Mi smo i danas imali sastanak s dva investitora, oba su znali da nas je Europski odbor regija proglasio Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu i da nas je Financial Times prošle godine stavio na četvrto mjesto malih europskih regija po privlačenju investicija - rekao je župan Kolar i ponovio da ovaj uspjeh nipošto nije slučajan. - Normalno da morate donositi i kratkoročne mjere, ali morate i gledati puno dalje od trajanja jednog mandata. Mi smo tako uspjeli doći u poziciju da biramo investicije, biramo investitore koji ulažu u nove tehnologije i obnovljive izvore energije, koji prate zelenu agendu i otvaraju radna mjesta s većom dodatnom vrijednošću i većim osobnim dohocima - poručio je župan Kolar te još jednom naglasio da Krapinsko-zagorska županija ovo priznanje smatra velikim priznanjem, ali i velikom obavezom da se i u narednom razdoblju nastavi razvijati u istom tempu. Za kraj, poručio je da je usklađivanje potreba tržišta rada s obrazovanjem ključni element na kojem mora raditi čitava Hrvatska.

Sabina Pušec KRAPINA

Županijska uprava za ceste Krapinsko – zagorske županije predstavila aktivnosti u 2024. godini i planove za tekuću

U prometnice u Zagorju tijekom prošle, 2024. godine uloženo 9,2 milijuna eura

Sabina Pušec KRAPINA

upanijska uprava za ceste Krapinsko – zagorske županije tijekom prošle godine upravljala je sa 670,09 km županijskih i lokalnih cesta na području županije. Ukupna vrijednost svih radova u 2024. godini iznosila je 9.229.905,67 eura, a u to se ubrajaju radovi redovitog održavanja, izvanredno održavanje, dodatna ulaganja, odnosno rekonstrukcija cesta i sanacija propusta i sufinanciranje komunalne infrastrukture, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec. Planovi

Od tog iznosa, na radove redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta otpada 6.208.592,38 eura, za radove izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesta 298.780,29 eura, radove dodatnog

Kolar: Krapinsko - zagorska županija za 100.000 eura povećala je iznos sredstava za gradnju nogostupa

ulaganja odnosno sanacije klizišta 497.153,11 eura, rekonstrukcije cesta 1.198.043,57 eura, sanacije propusta i mostova 387.597,03 eura. Za grad Krapinu doznačena su sredstava za nerazvrstane ceste od 241.739,29 eura i za sufinanciranje komunalne infrastrukture uz javne ceste 398.000,00 eura. U 2025. godini planiraju se radovi i ulaganja u vrijednosti od 5.814.500 eura.- Za potrebe radova redovitog održavanja planiran je iznos od 2.3 milijuna eura, za potrebe radova izvanrednog održavanja iznos od 952.000 eura, za radove dodatnog ulaganja na rekonstrukciji ceste iznosi nešto više od 1,5 milijuna eura. Tu imamo i radove dodatnog ulaganja na sanaciji propusta i mostova 280.000 eura, za sredstva grada Krapine 260.000 eura i za sufinanciranje komunalne infrastrukture 500.000 eura - rekao je Sirovec. Ravnatelj je dodao da se zbog konfiguracije terena stalno otvaraju nova klizišta te da u ovom trenu 50 do 60 km cesta u Zagorju treba obnovu.

Poziv ministru

Župan Željko Kolar istaknuo je da se kroz Fond solidarnosti asfaltiralo skoro 60 km cesta. - Kroz kredit HBOR-a smo financirali 51,7 km cesta, u tri godine ukupno 110,5 km prometnica smo kompletno obnovili uz niz propusta, mostova, sanacija, klizišta i s obzirom da upravljamo s 670 km cesta, vjerujem da se to i vidi i osjeti na sigurnosti prometa, a i na kvaliteti prometo-

Predstavljeni prošlogodišnji rezultati Zavoda za

Lani

KRAPINA - U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko - zagorske županije predstavljeni su prošlog tjedna rezultati Zavoda za prostorno uređenje i Upravnog odjela za gradnju, prostorno planiranje i zaštitu okoliša postignuti u 2024. godini. Registar klizišta

Aktivnosti Zavoda prvenstveno su bile usmjerene na završetak izrade nacrta trećih izmjena i dopuna Županijskog plana. Napravljena je dodatna obrada pristiglih zahtjeva, a provedeni su i postupci vezani uz prostorno-plansku dokumentaciju jedinica lokalne samouprave. Ravnateljica Zavoda Snježana Žigman rekla je kako je bilo ukupno 50 procesa izrade prostorno - planskih dokumenata. - U dijelu koji se odnosi na praćenje provedbe županijskog plana, aktivnosti su bile provođene u okviru 20 procesa izrade prostornog planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave, ali i Zagrebačke te Varaždinske županije – rekla je Žigman. Govorila je i o Studiji pod-

vanja - rekao je Kolar. Dodao je da se za otplatu dva kredita godišnje izdvaja 700.000 eura. – Kada smo napravili analizu svih prometnica, došli smo do zaključka da bi nam trebao još jedan investicijski ciklus, otprilike 5 milijuna eura kojima bismo asfaltirali zadnjih 50-ak kilometara cesta kojima je potrebna ozbiljnija sanacija i rekonstrukcija. Nakon toga mogli reći da možemo

idućih nekoliko godina proći samo s redovitim održavanjem - rekao je župan. Kolar je pozvao ministra Olega Butkovića i ministarstvo da reagira. – Imamo godišnju naknadu za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih vozila i ona nije mijenjana od 2003. godine. Prošle godine je Ministarstvo odobrilo stanicama za tehnički pregled povećanje od 15 posto za njiho-

ve usluge, a ne povećava se iznos pri registraciji motornih vozila koji je naš osnovni prihod. Smatram da bi povećanje ove naknade omogućilo daljnju modernizaciju cesta - napomenuo je župan. Posebno je istaknuo da je Krapinsko – zagorska županija za 100.000 eura povećala iznos sredstava za gradnju nogostupa, kako bi se povećala sigurnost prometa.

'Registar klizišta sadrži podatke o čak 410 lokacija, zbog čega se Krapinskozagorska županija smatra najugroženijom'

ložnosti na klizanje na prostoru Županije, koja se izrađuje za odredbe Poslovnog plana Županije nove generacije, a financira se sredstvima državnog proračuna. Istaknula je kako je to prvi puta da se za tako veliko područje podložnost klizanja utvrđuje za cijelu županiju te kako registar klizišta sadrži podatke o čak 410 lokacija, zbog čega se Krapinsko – zagorska županija smatra najugroženijom.

Veliki projekti

Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu

okoliša Gordana Gretić istaknula je kako su u području zaštite okoliša riješena 152 predmeta, 5 dozvola za gospodarenje otpadom, 1 dopuštenje za zahvat u zaštićenom području Zelenjak-Risvička i Cesarska gora. Dodala je kako je u području prostornog uređenja i gradnje zaprimljeno je ukupno 3877 predmeta, a prošle su godine prihodi od upravnih pristojbi iznosili 216.606 eura, što je povećanje od 61.606

eura. Odjel je izdao građevinske dozvole i za neke velike projekte, primjerice za TT Kabeli u Poznanovcu, Kamgrad za zgradu 99 stanova i trgovina u Zaboku, za ZMH Horvat, tvrtku Austrotherm, kao i za neke značajne kulturne projekte kao što je sanacija dvorca Oršić, odnosno Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici, rekonstrukcija trga u Klanjcu te izgradnju biološkog bazena u Pregradi. – Potpisan je i

ugovor o izradi Plana gospodarenja otpadom KZŽ od 2024. do 2029. godine i naručena je izrada strateške studije za Plan gospodarenja otpadom te Program zaštite zraka i ti dokumenti trebali bi biti doneseni na sljedećoj Županijskoj skupštini – rekla je Gretić.

Povećanje stanogradnje Istaknuto je kako se zahvaljujući investicijama u našu županiju doseljavaju brojni mladi, odnosno manje se mladih iseljava, čemu doprinosi stanogradnja. - Tražilo se više građevinskih dozvola za izgradnju obiteljskih kuća i manjih stambeno - poslovnih prostora u kojem se planira otvaranje određenih vrsta obrta, što nas itekako veseli – rekao je župan Željko Kolar, dodavši kako su se zahvaljujući kvalitetnim i dobro građenim stanovima, a jeftinijim u Zagrebu, mladi odlučili raditi i živjeti u Krapinsko – zagorskoj županiji. Naglasio je i kako je broj izdanih građevinskih dozvola prošle godine veći od onih izdanih 2023. (jk)

Europol je objavio da je uhićeno 13 osoba za koje se sumnja da su dio mreže ekološkog kriminala

Troje uhićenih u Zagorju zbog ilegalnog

zbrinjavanja

otpada. Mještani Poznanovca su ljuti: 'Na ovo smo upozoravali 5 godina'

Protiv osumnjičenih podnijeto je posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru zbog kaznenog djela "Ugrožavanja okoliša otpadom"

Jelena Klanjčić

POZNANOVEC

Pet godina su upozoravali, slali vapaje i tražili da im se pomogne, da se spriječi dovoženje, paljenje i skladištenje sumnjivog otpada u njihovo malo mjesto. Mještani Poznanovca održali su i tri prosvjeda, dizali su na noge sve koje su uspjeli, da bi upozorili da ono što se događa u njihovom mjestu nije normalno i da im ugrožava zdravlje. Ispostavilo se da su bili itekako u pravu. Mreža ekološkog kriminala Europol je objavio da je uhićeno 13 osoba za koje se sumnja da su dio mreže ekološkog kriminala, a sumnjiči ih se da su organizirali ilegalni uvoz opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku. Istraga je pokazala da je, umjesto odgovarajuće obrade i zbrinjavanja, otpad odložen i zakopan na najmanje tri lokacije, tako i u Poznanovcu. Europol navodi kako je na taj način odloženo najmanje 35.000 tona otpada, čime su kriminalci zaradili najmanje 4 milijuna eura. O slučaju se oglasila i Policijska uprava krapinsko – zagorska, čiji su policijski službenici, u suradnji s Upravom kriminalističke policije i EUROPOL-om, dovršili kriminalističko istraživanje nad troje hrvatskih državljana te nad poduzećem zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom. Priopćeno je kako je utvrđena sumnja da su 28-godišnji hrvatski državljanin, 49-godišnji hrvatski državljanin, 39-godišnja hrvatska državljanka kao fizičke osobe te poduzeće u razdoblju od 2021. godine do 2024. godine na način da

"Digli smo sve na noge da bi uspjeli u svom naumu. Kad bi usred noći dolazili kamioni i gorjelo bi u Inkopu, zvali smo vatrogasce i policiju, koji su radili zapisnike. Konačno nas se počelo slušati kad smo iznijeli podatke o oboljelima od malignih bolesti"

"To nas i dalje truje, preko zemlje, vode, isparavanja u zrak. Tražimo da se to sanira na odgovarajući način, za to se novci moraju pronaći"

su bez prethodno ishođenog pisanog odobrenja za obavljanje prekograničnog prometa otpadom u preko 200 nezakonitih pošiljki iz tvrtke iz Republike Slovenije na lokaciju u Poznanovcu uvezli preko 4.500 tona opasnog otpada.

Gospodarenje opasnim otpadom

Utvrđeno je i kako su u istom vremenskom razdoblju u Poznanovcu gospodarili navedenim opasnim otpadom bez odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom, a u sklopu poslovanja unutar trgovačkog društva. Provedene su i istrage domova i drugih prostorija te pokretne stvari na području Donje Stubice i Zagreba. Protiv osumnjičenih podnijeto je posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru zbog kaznenog djela "Ugrožavanja okoliša otpadom" iz čl. 196. Kaznenog zakona te su predani pritvorskom nadzorniku PU krapinsko-zagorske, naveli su iz PU krapinsko-zagorske. 'Sumnjali smo na mafiju'

- Na ovo smo upozoravali pet godina! Zvučalo je nevjerojatno, ali svjedočili smo tome gotovo svakodnevno. Nismo to željeli pustiti, željeli smo da nam se pomogne. Sumnjali smo da je nešto ilegalno u pitanju, no ostali smo šokirani kad smo doznali da je zapravo u pitanju mreža ekološkog kriminala koja je u naš Poznanovec dovozila otpad pitaj Boga od kuda – kaže Jasna Ocvirek, jedna od inicijatorica i organizatorica prosvjeda u Poznanovcu, koje su organizirali i poduprli brojni mještani, u strahu za zdravlje svojih obitelji.Otpad se dovozio stalno, najčešće u gluho doba doći, spaljivao i skladi-

"Otpad se dovozio stalno, najčešće u gluho doba doći, spaljivao i skladištio, ali i zakapao ispod zemlje. Trovali su nas. Mladi ljudi obolijevali su od zloćudnih bolesti, nažalost mnogi od njih preminuli od istih. Tu u mom okruženju od 15 kuća u samo 3 za sada nema oboljelih od zloćudnih bolesti"

štio, ali i zakapao ispod zemlje. Trovali su nas. Mladi ljudi obolijevali su od zloćudnih bolesti, nažalost mnogi od njih preminuli od istih. Tu u mom okruženju od 15 kuća u samo 3 za sada nema oboljelih od zloćudnih bolesti. Mi smo se svi trudili poduzimati nešto, mlađi mještani su slikali kamione da bi imali dokaze i prijavljivali, no onda im se prijetilo, njima, njihovim obiteljima, djeci. Mi starije mještanke iz Udruge žena 'Jana' Poznanovec odlučile smo reći dosta tome. Pa neka se nama prijeti – prepričava nam Ocvirek.

Prosvjedi

Prvi prosvjed održan je još u studenome 2023. godine, kada su mještani ispred Inkopa upozoravali na ilegalno dovoženje i paljenje otpa-

Župan Željko Kolar rekao je kako do tolike ekološke štete ne bi došlo kada bi prvostupanjske inspekcije bile u nadležnosti jedinica regionalne samouprave. - Osobno samo upozoravao na problem, ali ono što je najbitnije - stanovnici su nas upozoravali da tijekom noći dolaze čudni kamioni i da se dimi iz tvornice, mi smo to prijavljivali inspekcijama, ali one su dolazile točno u podne, kada je sve bilo očišćeno, rekao je. - To je još jedan argument zašto bi pr-

da. – Surađivali smo i s načelnikom, koji je imao sudsku zabranu za rad na tom području, ali to nije nikoga spriječilo. Područje nije bilo ograđeno, ulaz je svima bio nesmetan, pa bi dolazili najčešće po noći – kaže Ocvirek. O svemu su obavještavali institucije, načelnika, župana, inspektorat. – Tražili smo da se obavi inspekcija, a nakon što je bila obavljena, sve što smo dobili u dopisu jest bilo da je količina otpada iznad dozvoljene. Ništa drugo. Nakon toga smo se povezale sa Sandrom Benčić, koja je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Digli smo sve na

vostupanjske inspekcije trebala biti u nadležnosti regionalne samouprave. Da je ta prijava došla kod mene u pola jedan po noći, u jedan sat bi inspektor bio na licu mjesta. Onda možda ne bi govorili o 4500 tona otpada, nego o 1200 tona koje bi puno lakše očistili – dodao je i naglasio kako je već bio na sastanku s ministricom zaštite okoliša Marijom Vučković te da je proces čišćenja već dogovoren, a trebao bi biti gotov kroz nekoliko mjeseci.

noge da bi uspjeli u svom naumu. Kad bi usred noći dolazili kamioni i gorjelo bi u Inkopu, zvali smo vatrogasce i policiju, koji su radili zapisnike. Konačno nas se počelo slušati kad smo iznijeli podatke o oboljelima od malignih bolesti –kaže Ocvirek. U međuvremenu se dovoz otpada uspio zabraniti. No, s novim dvama prosvjedima koje su održali, mještani Poznanovca traže da se taj zakopani otpad makne. – To nas i dalje truje, preko zemlje, vode, isparavanja u zrak. Tražimo da se to sanira na odgovarajući način, za to se novci moraju pronaći – zaključuje Jasna Ocvirek.

Sezona gripe je na vrhuncu, imamo 300 novooboljelih tjedno u Krapinsko - zagorskoj županiji

Dr. Lipovac: 'Do sada je od gripe u bolnici liječena 41 osoba, a jedna je osoba starija od 65 godina od komplikacija preminula'

Željko Slunjski

HRVATSKO ZAGORJE

Trenutno je sezona gripe na vrhuncu u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema prijavama zaraznih bolesti koje zaprimamo od liječnika obiteljske medicine, u posljednja tri tjedna bilježimo više od 300 novooboljelih tjedno, iako se procjenjuje da je stvarni broj oboljelih tri do četiri puta veći – kaže specijalist epidemiologije, dr. Ivan Lipovac, voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije.

Cijepljenje

Većina oboljelih su djeca predškolske i školske dobi, dok je među osobama starijima od 65 godina zabilježen manji broj slučajeva, što se dijelom može pripisati i cijepljenju ove rizične skupine. Do sada je zbog gripe u bolnici liječena 41 osoba, uglavnom starije životne dobi, a jedna osoba starija od 65 godina, koja je bila hospitalizirana, preminula je. Trenutno nema prijavljenih slučajeva smrti od gripe kod osoba koje su preminule u svojim domovima. Međutim, tijekom sezone gripe obično se bilježi povećana smrtnost u općoj populaciji, što će biti vidljivo u daljnjem praćenju podataka. Koliko je učinkovito cijepljenje protiv gripe i je li cijepljenje jamči da cijepljeni neće oboljeti od gripe, pitamo dr. Lipovca. - Cijepljenje protiv gripe ne jamči potpunu zaštitu od zaraze, ali kod 25 do 60 posto oboljelih može skratiti trajanje bolesti, smanjiti njezinu težinu te smanjiti rizik

Đurek:

od komplikacija poput upale pluća, upale srednjeg uha kod djece ili upale srčanog mišića. Kod osoba starijih od 65 godina cijepljenje može smanjiti smrtnost od gripe i do 50 posto.

Liječenje

Dr. Lipovac naglašava i kako nije uvijek nužno ići liječniku, kad se čovjek razboli. - Nije uvijek potrebno odlaziti liječniku. Gripu je najbolje preležati, što u prosjeku traje od pet do sedam dana. Preporučuje se unos dovoljne količine tekućine (čajevi, prirodni sokovi, voda), snižavanje povišene temperature, kod djece mlakim tuširanjem i hladnim oblozima, te primjena lijekova za snižavanje temperature. Također, važno je konzumirati laganu prehranu bogatu vitaminima i mineralima. Međutim, liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći potrebno se hitno obratiti u slučaju simptoma poput otežanog disanja, kratkoće daha, jake boli u prsima, iznenadne vrtoglavice i smetenosti, učestalog povraćanja ili ponovnog pogoršanja simptoma nakon privremenog poboljšanja – pojašnjava dr. Lipovac.

Rizične skupine

No, gripa može biti opasna na određenu populaciju. - Gripa može biti posebno opasna zbog učestalih komplikacija kod rizičnih skupina, uključujući osobe starije od 65 godina, trudnice, kod kojih može povećati rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda ili niske porođajne težine djeteta, te osobe s kroničnim bolestima. Posebno su ugroženi bolesnici s kroničnim srčanim bolestima, poput onih koji su imali infarkt, pate od poremećaja srčanog ritma ili sr-

'Liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći potrebno se hitno obratiti u slučaju simptoma poput otežanog disanja, kratkoće daha, jake boli u prsima, iznenadne vrtoglavice i smetenosti, učestalog povraćanja ili ponovnog pogoršanja simptoma nakon privremenog poboljšanja'

čane dekompenzacije, kao i osobe s plućnim bolestima, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest kod dugogodišnjih pušača i kroničnu astmu. Također, gripu teže podnose osobe s kroničnim bolestima bubrega, jetre i šećernom bolesti te oni s oslabljenim imunološkim sustavom, neovisno o uzroku.

Pneumokok

Tijekom veljače, u organizaciji umirovljeničkih udruga u Krapinsko – zagorskoj županiji, održavaju

se edukativna predavanja o važnosti cijepljenja protiv pneumokoka. - Pneumokok je bakterija koja kod osoba s povećanim rizikom, uključujući one s kroničnim bolestima srca, pluća, jetre, šećernom bolesti te one s oslabljenim imunitetom, može češće nego kod zdravih osoba uzrokovati upalu pluća i ozbiljne komplikacije. Najčešće su to sepsa (trovanje krvi), upala mozga i moždanih ovojnica te upala srca. Rizična skupina u najvećem broju slučajeva obuhvaća osobe starije od 65 godina – pojašnjava dr. Lipovac i ističe kako se preporuča cijepljenje. - Cijepljenjem protiv pneumokoka, koje je kod većine rizičnih osoba potrebno samo jednom (za razliku od cijepljenja protiv gripe koje se ponavlja svake godine), rizik od spomenutih komplikacija smanjuje se za 50 do 70 posto –dodaje. Također, pitamo i kakva je situacija s koronom. - COVID-19 i

'Imam plan za bolji život

ZABOK - Zagorski SDP predstavio je u petak i službeno Valentinu Đurek kao kandidatkinju za gradonačelniku Grada Zaboka. Valentina Đurek naglasila je je kako svoju viziju razvoja grada temelji na četiri stupa: grad za sve generacije, zeleni Zabok, promet i infrastruktura te kultura i sport. - Zabok mora biti grad koji misli na svakog. Nastavit ćemo ulagati u infrastrukturu, izgradnju vrtića, škola, dječjih igrališta, realizirati projekte vezane za sve generacije, realizirati PIK PAK kuću. Želim uvesti participativni proračun za umirovljenike, tako da i oni imaju svoj glas unutar gradskog proračuna – rekla je Đurek. 'Živi za Zabok'

Također je dodala kako će joj biti važno poticanje cjeloživotnog ob-

razovanja i volontiranja te da želi da Zabok postane lider u energetskoj neovisnosti i pametnim ekološkim rješenjima, a u planu su i realizacije započetih projekata izgradnje podvožnjaka i nadvožnjaka i moderan javni prijevoz. – Ovo je plan za bolji život u svakom naselju, ulici, svakom domu. Razvijamo grad, ali i sva naša okolna naselja. Zabok može još više, bolje i jače – poručila je kandidatkinja za gradonačelniku Grada Zaboka, Valentina Đurek. Predsjednik SDP – a Hrvatske, saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić rekao je da ljudi uZaboku dobro znajku tko je Valentina. - Ona ne samo da živi u Zaboku, već živi za Zabok, poznaje i sluša ljude, što je vrlo bitno. Danas treba slušati ljude i odgovarati na

dalje predstavlja prisutnu virusnu bolest, no kod većine zdravih osoba ne uzrokuje teže posljedice. To je ponajprije zbog slabijih varijanti virusa te činjenice da je većina ljudi već bila u kontaktu s prethodnim varijantama, što im osigurava određeni imunitet. Međutim, osobe s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, jetre, šećernom bolesti te one s oslabljenim imunitetom i dalje su u povećanom riziku od težih simptoma i komplikacija, poput upale pluća, upale srca i oštećenja živčanog sustava. Zbog toga se i dalje preporučuje cijepljenje ovih rizičnih skupina, posebice onih smještenih u kolektivnim ustanovama, poput domova za starije i nemoćne. Osobama iz rizičnih skupina preporučuje se cijepljenje ako je prošlo više od šest mjeseci od posljednjeg cijepljenja ili preboljenja bolesti – zaključuje epidemiolog.

prilike koje se pružaju SDP – ovcima svugdje u Hrvatskoj – rekao je Hajdaš Dončić. Podrška župana

Župan Željko Kolar, rekao je kako je bilo vrijeme za novu osobu, nakon odličnog posla koji je Hanžek odradio za vrijeme svojih mandata. - Ono što treba Zabok, Krapinsko – zagorska županija i općenito Hrvatska su takvi ljudi kao što je Valentina: visokoobrazovana, doktorica znanosti, puna znanja, energije, izuzetno odgovorna s novim idejama i žena koja je sva u projektima, koja ima izuzetno znanje vezano uz EU fondove i projekte koji su bili vezani uz Zabok, a koje je ona vodila. Isto tako ima iskustva iz obrazovnog sustava – poručio je Kolar. (jk)

Valentina Đurek

Većina oboljelih su djeca predškolske i školske dobi, dok je među osobama starijima od 65 godina zabilježen manji broj slučajeva

Dr. Ivan Lipovac

U Krapinsko – zagorsku županiju stiže 1.143.090,00 eura za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture

Više od milijun eura stiže u šest jedinica lokalne samouprave za sportsku infrastrukturu

Šest projekata u Krapinsko - zagorskoj županiji osiguralo je ukupno 1.143.090 eura za obnovu i izgradnju sportskih terena. Najviše sredstava odlazi u Pregradu, zatim Krapinu i Mače, a ulaganja će se realizirati i u Zaboku, Mihovljanu i Kumrovcu, poboljšavajući uvjete za sportaše i rekreativce diljem županije

M. Čaržavec HRVATSKO ZAGORJE

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar turizma i sporta Tonči Glavina u srijedu su, u Zagrebu, dodijelili 150 ugovora vrijednih 25,5 milijuna eura, namijenjenih za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture te održavanje velikih međunarodnih sportskih natjecanja u 2025. godini. Od ukupnog iznosa, 1.143.090,00 eura slilo se u Krapinsko - zagorsku županiju za sufinanciranje šest projekata. Veliki iskorak

Dodijeljeni ugovori potpisani su temeljem odluka o odabiru dostavljenih zahtjeva i projektnih prijedloga na javni poziv za iskaz interesa za spomenute namjene, a radi se o 113 ugovora za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u iznosu od 20 milijuna eura, te 37 ugovora za velika međunarodna sportska natjecanja u iznosu od 5,5 milijuna eura. - Ovim ugovorima, osobito kada je riječ o sportskoj infrastrukturi, radimo veliki iskorak u odnosu na prošle godine, jer smo u ovoj godini u usporedbi s 2024. povećali izdvajanja za ovu namjenu za 100 posto, čime jasno potvrđujemo da su nam obnova i izgradnja sportske infrastrukture diljem Hrvatske jedan od najvažnijih strateških ciljeva - rekao je ministar Tonči Glavina te istaknuo kako je od 2018. godine do danas u obnovu ili izgradnju sportske infrastrukture uloženo 45,7 milijuna eura za 453 projekta u Republici Hrvatskoj. Dodatnu ozbiljnost pokazuju koraci koji su tek pred nama, jer je prema riječima Glavine, za sljedeće dvije godine, 2026. i 2027. godinu, planirano više od 100

U ovoj godini, u usporedbi s 2024., povećana su izdvajanja za ovu namjenu za 100 posto, čime obnova i izgradnja sportske infrastrukture, diljem Hrvatske, postaju jedan od najvažnijih strateških ciljeva

Sportski centar Razvor ide u rekonstrukciju uz opremanje

Igralište

Mihovljanu nije uređivano preko 25 godina

ŠRC Podgora uskoro će imati natkrivene tribine i LED semafor

U Pregradi će se izgraditi novo nogometno igralište s umjetnom travom

Sportsko igralište

milijuna eura, za sportsku infrastrukturu.

Pregrada

Dakle, Krapinsko - zagorskoj županiji stiže 1.143.090,00 eura za šest projekata. Grad Pregrada ostvario je najveće sufinanciranje od 300.000,00 eura i to za rekonstrukciju i izgradnju sportskog igrališta s umjetnom travom, odnosno nogometni teren. - Putem ovog ugovora sufinancirat će se izgradnja novog nogometnog igrališta s umjetnom travom. Vrijednost ugovora iznosi 300.000,00 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 1.421.125,00 eura. Ovo ulaganje predstavlja važan korak prema poboljšanju sportske infrastrukture u našem gradu, stvarajući još bolje uvjete za sve sportaše i rekreativce, a posebice za NK Pregrada i ŽNK Pregrada – rekao je pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj i dodao kako je to najveće povijesno ulaganje u sport.

Krapina

Grad Krapina je za opremanje nogometnog igrališta s prirodnom travom, u okviru ŠRC Podgora, potpisao ugovor čija vrijednost iznosi 290.950,00 eura. - Prijavili smo natkrivanje postojeće tribine na postojećem igralištu i postavljanje velikog LED semafora 6 puta 3 metara. Natječaj je objavljen na stranicama Grada, postupak javne nabave za natkrivanje tribine se planira započeti u ljetnim mjesecima kako bi radovi krenuli u kasnu jesen kada završi teniska sezona. Procijenjena vrijednost svih radova je oko 400.000,00 eura, a točne iznose ćemo znati nakon postupka javne nabave – rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović pa ovom prilikom dodao da je objavljen i natječaj za energetsku obnovu rasvjete glavnog nogometnog igrališta. Uredit će se i svlačionica za rukometni klub uz njihovo vanjsko igralište u Podgori. Mače

Općini Mače uručen je ugovor za izgradnju sportskog terena Mače, u iznosu od 250.000,00 eura. - Procijenjena vrijednost ukupnih radova iznosi 501.111,63 eura. Ovaj projekt donosi moderan, siguran i funkcionalan prostor za sport i rekreaciju, prilagođen svim generacijama, s naglaskom na pristupačnost za osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova i zaštitu okoliša. Projekt provodimo u suradnji s našim partnerima: NK Gaj Mače, sportsko društvo Lastavica i ŽNK Savica CC. Početak radova u Maču očekujemo u proljeće, a završetak do listopada – rekla je

načelnica Mladenka Šimunec Mikulec.

Zabok

Grad Zabok je za rekonstrukciju i opremanje sportskog igrališta u Parku Milana Prpića, potpisao 141.430,00 eura vrijedan ugovor o sufinanciranju. Ukupna vrijednost projekta je 750.000 eura. - Iznos od 141.430,00 eura je samo za sportski dio. Grad će financirati još dodatnih 600.000 eura. Park Milana Prpića je centralni dio za sportska događanja u Zaboku od košarke do mini nogometa pa i aktivnosti DND-a. Rekonstruirat će se samo igralište s elastičnom podlogom, kompletno će se urediti staze, zamijeniti dječje igralište s novim spravama. Ponude su otvorene, a polovicom travnja krenut će prvi radovi – objasnio je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.

Mihovljan

Općina Mihovljan za uređenje nogometnog igrališta s prirodnom travom ostvarila sufinanciranje od 99.100,00 eura. - Projekt je u vrijednosti od 141.582, 50 eura, 44.482 eura ćemo trebati financirati iz proračune Općine. Rekonstrukcija terena, uz rekonstrukciju ograde nam znači puno za rad udruga i nogometnog kluba. Igralište nije uređivano preko 25 godina. Nakon javne nabave koja će trajati oko mjesec dana, počet će radovi u svibnju, a završetak očekujemo nakon 30 do 40 radnih dana – rekao je načelnik Mihovljana Zlatko Bartolić. Kumrovec

Općina Kumrovec je za obnovu, održavanje i rekonstrukciju postojeće sportske građevine i opremanje sportskom opremom i sportskim rekvizitima 'Sportski centar Kumrovec' u Razvoru, potpisala ugovor o sufinanciranju vrijedan 61.610,00 eura. - Ukupna vrijednost je procijenjena na 130 tisuća eura, dakle Općina će financirati još toliko. Uređuje se malo asfaltno igralište u sklopu samog stadiona Razvor, a na način da se presvuče s novim asfaltnim slojem i da se stavi gumirana multifunkcionalna podloga koja će služiti kao malo nogometno igralište, košarkaško, odbojkaško i igralište za tenis. U sklopu toga je planirano i uređenje postojećih tribina. To je prva faza s kojom krećemo i ona mora biti gotova do kraja godine. Ostalo će se sigurno produljiti kroz narednih četiri do pet godina budući da je to veći zahvat za stadion s olimpijskom stazom kakve nema u Zagorju – pojasnio je kumrovečki načelnik Robert Šplajt.

Tuheljski vrtić ostvario je financijsku potporu Krapinsko-zagorske županije u sklopu Participativnog proračuna, u iznosu od 2.797,49 eura

DJEČJI VRTIĆ 'POTOČIĆ

TUHELJSKI' DOBIT ĆE SVOJ PRVI PLASTENIK!

Projektom je planirana zamjena dotrajalih visokih gredica, postavljanje plastenika i poboljšanje kompostiranja. Nabavit će se niske drvene gredice za jasličku skupinu te zemlja, sjemenje i sadnice

M. Čaržavec TUHELJ

Dječji vrtić 'Potočić Tuheljski' ostvario je pravo na financijsku potporu Krapinskozagorske županije u sklopu županijskog Participativnog dječjeg proračuna 2025. godinu u iznosu od 2.797,49 eura. Dječji vrtić se na Javni poziv prijavio s projektom pod nazivom 'Kad se male ruke slože, vrt obnoviti se može'.

Vrijeme za obnovu

Projekt je iniciran od strane djece iz starije mješovite skupine 'Vjeverice'. Naime, već tri godine djeca imaju povrtnjak u dvorištu vrtića koji je pozicioniran na visokim gredicama pa tako mališani svake godine od proljeća do kraja jeseni budu aktivni u njemu. - Postojeće gredice su napravljene od dasaka koje smo uspjeli dobiti besplatno jer su bile otpad u drvnoj industriji. Pod utjecajem vremenskih prilika, gredice su postale trošne i potrebno ih je zamijeniti novima. Djeca su primijetila da zemlja izlazi van kroz otvore između dasaka i predlagali su različite ideje o tome kako zatvoriti te rupe. Budući da živimo i djelujemo u ruralnom području, djeca su počela primjećivati da sve više ljudi iz njihovog kraja ima plastenike pa se počela rađati ideja o tome kako da sami izrade mali plastenik od pruća i najlona – ispričala nam je ravnateljica vrtića Ana Ricijaš. S obzirom da su djeca pokazala interes za boravak vani i rad u vrtu, vrtić je odlučio uvažiti njihove pri-

jedloge te krenuti u obnovu i proširenje vrta. - Misija našeg vrtića je odgojiti dijete kao građanina svijeta s ljubavlju prema različitosti i prirodi čime se vodimo u svakodnevnom radu s djecom. U svom radu naglašavamo važnost održivog razvoja i ekologije te od najranije dobi potičemo osviještenost i senzibilitet djece za prirodu koja ih okružuje. Kroz različite aktivnosti povezu-

Ricijaš: 'U svom radu naglašavamo važnost održivog razvoja i ekologije te od najranije dobi potičemo osviještenost i senzibilitet djece za prirodu koja ih okružuje'

jemo djecu s prirodom i prirodnim materijalima. Pokušavamo im osvijestiti otkud hrana dolazi na njihov stol i od malih nogu ih usmjeravati na to da se baca što manje hrane. Svi ostaci biljaka iz vrta kao i pokošena trava kompostiraju se i služe kao gnojivo u vrtu. Budući da djeca već rade u vrtu i sami uzgajaju povrće te ih ta aktivnost izrazito veseli, nastojimo im osigurati što bolje uvjete za izražavanje nji-

hovih interesa. Drugi motiv je poticanje boravka vani i fizička aktivnost koja nažalost sve više izostaje što pridonosi mnoštvu zdravstvenih problema od najmlađe dobi. I na kraju ono najvažnije, djeca kroz boravak u vrtu, uložen trud i druženje s prijateljima uče surađivati i preuzimati odgovornost, a na kraju sve rezultira urodom koji ponosno ubiru i konzumiraju – kaže ravnateljica dodajući da na taj način, djeca grade svoje samopouzdanje i postaju svjesniji svojih sposobnosti. Aktivnosti

Projektom je planirana zamjena dotrajalih visokih gredica, postavljanje plastenika i poboljšanje kompostiranja. Nabavit će se niske drvene gredice za jasličku skupinu te zemlja, sjemenje i sadnice. Djeca će sudjelovati u tri radionice o ekološkoj poljoprivredi, a skupina 'Vjeverice' bit će nagrađena izletom u Botanički vrt. Gredice će izrađivati lokalni obrt, a u provedbu projekta uključit će se odgojiteljice, roditelji i članovi zajednice. - Očekujemo da ćemo vrt obnoviti i proširiti do kraja travnja ove godine kako bi mogla početi sjetva početkom svibnja. Ostale aktivnosti planiraju se kroz cijelu kalendarsku godinu s obzirom na to da je priroda projekta takva da moramo proći sva godišnja doba kako bi djeca upoznala biljke od sjemena ili sadnice pa do ubiranja plodova i njihove konzumacije – rekla je ravnateljica. Ovogodišnji projekt planira se nadograditi i proširiti, a krajnji cilj je stjecanje statusa eko vrtića i dobivanje zelene zastave.

U Maču će se izgraditi sportski teren

intervju kristijan suša S novim načelnikom Policijske uprave krapinsko – zagorske razgovarali smo po prvi puta otkako je preuzeo tu dužnost

'Nije nužno da policajac odmah nekoga kazni, nekad se stvari mogu riješiti i razgovorom ili upozorenjem'

Prošlo je više od tri mjeseca otkako je Kristijan Suša imenovan načelnikom PU krapinsko – zagorske. Kako je tekla njegova dosadašnja karijera, kakvo stanje je zatekao u zagorskoj policiji te ima li planove uvoditi neke promjene, bile su samo neke od tema našeg razgovora

dužnost načelnika.

Kao što smo tada izvijestili, u studenom prošle godine, 50-godišnji Kristijan Suša imenovan je novim načelnikom Policijske uprave krapinsko – zagorske. Nakon što je prošlo sto dana od njegovog imenovanja, kao što je to običaj, odradili smo s njime prvi intervju, kako bi njega, ali i njegova zapažanja te eventualne planove predstavili zagorskoj javnosti. Već na početku razgovora primijetili smo kako je riječ o samozatajnom profesionalcu koji ne voli govoriti o sebi, pogotovo ne o stvarima koje se tiču njegovog privatnog života. Uspjeli smo tek 'izvući' da je oženjen i otac odrasle djece, da je rođeni Zagrepčanin koji dijelom ima zagorske korijene, kao što ih ima i njegova supruga. Odrastao je i školovao se u Zagrebu, gdje je uglavnom proveo i svoj čitavi radni vijek, izuzev jednog petogodišnjeg mandata u Policijskoj postaji Velika Gorica, gdje je obnašao

Kako je izgledao vaš profesionalni put do ovog imenovanja, odnosno, dolaska na čelo Policijske uprave krapinskozagorske?

telj Službe temeljne policije. S te dužnosti sam stigao ovdje u Policijsku upravu krapinsko – zagorsku.

razumije kako je njima, na primjer, na cesti. Koji zna što doživljavaju i kako se osjećaju…

Suša: I na kojeg se mogu osloniti. To je najvažnije. I

Suša: Počeo sam od pozornika i postupno tijekom godina napredovao, da bih sada bio imenovan za načelnika Policijske uprave krapinsko – zagorske. Radio sam jedno vrijeme u kriminalističkoj i graničnoj policiji, ali ono što je u glavnini i daleko najviše obilježilo moj dosadašnji rad je rad u temeljnoj policiji. Prošao sam jedan uobičajen, redovan, linearni uspon u karijeri, kao što sam rekao, od pozornika, auto-ophodnje, pa kriminalističke policije… I potom sam, nakon što sam odradio petogodišnji mandat načelnika Policijske postaje Velika Gorica, otišao u Policijsku upravu zagrebačku, u sadašnji Sektor za javni red i sigurnost. Tamo sam bio oko tri godine voditelj Službe za osiguranja i na kraju tri godine vodi-

Dakle, imate iskustva gotovo u svim segmentima policijskih poslova. To zvuči kao nešto što bi Vam moglo poprilično olakšati rad kao načelniku policijske uprave…

Suša: U pravu ste. To mi bitno olakšava rad jer nemam nepoznanica. Čak i ako mi nešto nije poznato u potpunosti, imam temelje na kojima mogu nadograđivati svoje znanje i iskustvo. No, ponavljam, što se tiče poslova temeljne policije, tu za mene nema nikakvih nepoznanica jer tome sam posvetio najveći dio svoje karijere.

To je onda korisno sada i našim policajcima, ako imaju načelnika koji

ovo što ste sami rekli, važno je da načelnik osjeća ono što osjećaju njegovi policajci. Ja znam kako se osjeća pozornik na cesti, znam kako se osjeća, na primjer, vođa auto ophodnje i drugi policijski službenici na nekim drugim dužnostima. Poznato mi je koje su njihove potrebe, koji su im kapaciteti, što u određenim situacijama mogu očekivati od njih… Jer to sam radio i proživljavao. Uostalom, kako mogu tražiti od nekog

da, na primjer, stoji dvanaest sati na jednom mjestu, ako nisam sam to probao? Nipošto ne umanjujem važnost, značaj, niti težinu bilo čijeg posla, ali nekako sam posebno osjetljiv na policajce na cesti jer oni su na prvoj liniji. I oni su u stalnom kontaktu s građanima te su na taj način direktni predstavnici ne samo policijske uprave, već i policije općenito u javnosti, odnosno, među građanima. Zato najviše ulažemo u njihovu edukaciju i osposobljenost.

"Poručio bih građanima da vjeruju policiji, da budu otvoreni prema policijskim službenicima, da slušaju naše savjete i poruke, da prate naše aktivnosti, koje redovito objavljujemo na našoj službenoj stranici, a koje i vi objavljujete u Zagorskom listu"

"Statistika nam ide u prilog. Kad gledamo samo najnovije podatke, za 2024. godinu, na području Policijske uprave krapinskozagorske evidentirano je 1.131 kazneno djelo na 100 tisuća stanovnika, što je najmanje u Republici Hrvatskoj"

Ivan Kovačić ZABOK

Kristijan Suša, načelnik PU krapinskozagorske

Kad smo već kod policijskih službenika, kakvo stanje ste zatekli ovdje kad su u pitanju kadrovski kapaciteti?

Suša: Poznato je kako Policijska uprava nije sto posto popunjena ljudima, ali i ovaj kapacitet nam omogućava dobre rezultate i uredno funkcioniranje.

A kakvo je općenito stanje koje ste zatekli u Policijskoj upravi?

Suša: Zatekao sam policijsku upravu koja je fino posložena, u kojoj se znaju radni procesi. Naravno, uvijek negdje ima prostora za napredak i neke korekcije i na tome radimo.

Po mnogim statističkim pokazateljima naša županija je najsigurnija u Hrvatskoj. U kojim biste segmentima dodatno željeli povećati razinu sigurnosti? Što biste, kao novi načelnik, željeli možda mijenjati?

Suša: Jedan od glavnih ciljeva treba biti prevencija i daljnje ulaganje u prevenciju. Na kraju krajeva, prevencija uvijek košta manje od sanacije posljedica koje inače nastanu nezakonitim ili neprihvatljivim ponašanjem. Naravno, u Zagorju je za to potreban nešto veći angažman jer su naselja raštrkanija, izoliranija, međutim, prevencija ne ovisi isključivo o nazočnosti policijskih službenika na određenom području, već o njihovom djelovanju. Tu nam najviše pomaže suradnja s građanima, s lokalnom zajednicom, ali isto tako i moderna tehnologija. Jedinice lokalne samouprave sve više ulažu u zaštitu i sigurnost, dok građani sve više djeluju samozaštitno, vjerojatno potaknuti i preventivnim aktivnostima koje provodimo. Ne mislim da nešto značajno treba mijenjati jer je situacija dobra i policijski službenici su vidljivi na terenu. Čak i ja osobno, kao načelnik, kad se provezem automobilom, vidim ih na raskrižjima, vidim ih kako patroliraju i to ulijeva osjećaj sigurnosti građanima. A kao što ste i sami naveli, statistika nam ide u prilog. Kad gledamo samo najnovije podatke, za 2024. godinu, na području Policijske uprave krapinsko – zagorske evidentirano je 1.131 kazneno djelo na 100 tisuća stanovnika, što je najmanje u Republici Hrvatskoj. Isto tako, na primjer, naša ukupna razriješenost kaznenih djela krađe je 46,3 posto, što je također među najboljim rezultatima u državi. I stanje sigurnosti u cestovnom prometu nam je povoljno. Dakle, naši policijski službenici predano i kvalitetno rade svoj posao i zbog toga, ponavljam, ne mislim da je sada nužno uvoditi neke velike promjene.

Kad ste spomenuli suradnju s općinama i gradovima, od njih već od ranije imamo informacije da ili nabavljaju ili planiraju nabavu dodatnih kućišta za kamere, dakako, u dogovoru s policijom.

Suša: Da. I to je korisno iz više razloga, a najviše generalno preventivno. Jer vi kad vidite kućište kamere za nadzor brzine, bez obzira je li u tom trenutku kamera u kućištu ili nije, što ne možete znati, odmah ste oprezniji u prometu i smanjujete brzinu.

Ima jedna stvar koju često ističu i čelnici gradova i općina, a najviše sami građani, a to su određene 'crne točke', odnosno, dijelovi nekih prometnica koje su zbilja opasne. Oni koji upravljaju cestama imaju uporabne dozvole i rijetko reagiraju na zahtjeve građana da se dodatno osiguraju te lokacije, stoga građani često postavljaju pitanje zašto policija ne reagira i ne traži od nadležnih da to riješe.

Suša: Prvo, kad su u pitanju crne točke, njihova definicija je nešto sasvim drugo. Dakle, to je određeni broj prometnih nesreća na baš određenom mjestu. Mi sad imamo dva zadnja slučaja smrtno stradalih osoba u prometu gdje je teretno vozilo bilo gotovo pa u mirovanju. Jedno se kretalo unatrag, drugo je bilo na pješačkom prijelazu. Možete sad postaviti pitanje i reći: 'Evo, imate dva smrtna slučaja u prometu, što se to događa?'. Odmah ću reći da je svako smrtno stradavanje u prometu velika tragedija, ali ne možemo govoriti da su ti dijelovi prometnica odmah crne točke. A što se tiče naše komunikacije s upravljačkim strukturama pojedinih prometnica, ona ne samo da postoji, već je redovita i konstantna. Mi ih obavijestimo da postoji problem na određenoj dionici ceste i damo im prijedloge za rješavanje problema, međutim, to za njih nije obvezujuće. Naglašavam, u kontinuiranom smo kontaktu s njima i čim detektiramo neki problem, mi reagiramo. Nismo pasivni promatrači jer je, kao i građanima, tako i nama u interesu svaka dionica ceste bude sigurna za promet.

Kad govorimo o prometu, evo, nedavno je baš na službenoj stranici PU krapinsko - zagorske objavljen podatak da su tijekom 2024. godine u Zagorju evidentirana čak 24.272 prometna prekršaja, najviše unatrag deset godina. Je li to zbog većeg broja kamera, je li to zbog pojačane aktivnosti policijskih službenika…?

Suša: Jednim dijelom postavljene kamere za nadzor brzine kretanja vozila su to-

me pridonijele, no profesionalni rad i zalaganje policijskih službenika da postignu što veću sigurnost u prometu i nadalje participiraju u najvećoj mjeri u broju utvrđenih prometnih prekršaja. Također trebamo imati na umu da je Hrvatska turistička zemlja i da smo mi tranzitna policijska uprava. Turistički dolasci nisu više brojni samo ljeti već tijekom cijele godine, a to je utjecalo i na ukupno povećanje prometa na cestama. Imamo Autocestu Zagreb – Macelj, imamo državnu cestu D1, takozvanu 'Staru zagorsku', i to je ulaz u Hrvatsku. S druge strane, povećao se i ukupan broj vozila i vozača na našim cestama, svaka obitelj ima više vozila. Sve to utječe i na ovaj broj prometnih prekršaja, odnosno, njegovo povećanje koje ste spomenuli.

Svoj dosadašnji radni vijek proveli ste uglavnom u Zagrebu, kakve sad povratne informacije od policijskih službenika s terena dobivate kad je u pitanju suradnja građana s policijom u Zagorju? Ima li razlika u odnosu na Zagreb po tom pitanju?

Suša: Očekivano je da su ljudi u manjim sredinama međusobno bliži pa su bliži i s policijom. To je prednost malih sredina i nezahvalno je Zagreb kao poslovno i administrativno središte uspoređivati. Ovdje u Krapinsko – zagorskoj županiji su manje sredine, gradovi i općine, velik broj ljudi se međusobno poznaje, poznaju i policijske službenike i u tom smislu je lakše raditi. Naravno, policijski službenici i ovdje, kao i u čitavoj Hrvatskoj postupaju po zakonu, propisima, pravilnicima i protokolima, no, u ovako malim sredinama je češće moguće riješiti problem upozorenjem. I osobno sam sklon tome da kad policijski službenik u manjim sredinama procijeni da nije nužno odmah kazniti nekoga, da je bolje da se stvar riješi razgovorom i upozorenjem.

I za kraj, što biste kao novi načelnik poručili građanima Krapinskozagorske županije?

Suša: Prvo bih poručio građanima da vjeruju policiji, da budu otvoreni prema policijskim službenicima, da slušaju naše savjete i poruke, da prate naše aktivnosti, koje redovito objavljujemo na našoj službenoj stranici, a koje i vi objavljujete u Zagorskom listu i na portalu Zagorje.com. Imamo i svako jutro javljanja uživo na lokalnim radio postajama, tako da vjerujemo da naši savjeti i poruke dopiru da velike većine građana. I samo ih pozivam da ih prihvate jer su one uvijek i isključivo za dobrobit građana, odnosno, za njihovu sigurnost.

Počinju radovi aglomeracije na županijskoj cesti Mače -

Poznanovec

MAČE - Ovog tjedna počinju radovi aglomeracije, "Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar" na županijskoj cesti 2168 Mače – Poznanovec, dionica od početka drvoreda do lovačkog doma, obavijestila je Općina Mače. Obavještavaju sve mještane i stanovnike okolnih mjesta i

Koristit će se samo jedan prometni trak i promet će se odvijati uz posebnu regulaciju semaforima

sve putnike koji prometuju tom dionicom da će tijekom izvođenja radova promet biti otežan, koristit će se samo jedan prometni trak i odvijat će se uz posebnu regulaciju semaforima. Sudionicima u prometu upućena je molba za strpljenjem i razumijevanjem te ih se poziva na povećan oprez prilikom prolaska ovom dionicom. (zl)

Zagorski gradovi prednjače po izdvajanjima u sport i sportsku infrastrukturu

Oroslavje izgradilo dugo čekane svlačionice,

Donja Stubica je u rekonstrukciji Sportskog parka, a u planu je i gradnja savate dvorane

Jelena Klanjčić OROSLAVJE/DONJA STUBICA

Tri zagorska grada našla su se pri samom vrhu izdvajanja u sport, prema istraživanju koje je proveo portal Gradonačelnik.hr. To su Oroslavje, Donja Stubica i Zabok. U 2023. godini, gotovo dvije trećine gradova, njih 82, povećali su svoja proračunska izdvajanja za sport, prema najnovijoj analizi podataka FINA-e temeljenoj na konsolidiranim izvještajima lokalnih samouprava. Najveći porast sredstava za sport zabilježen je i u Zagorju, točnije u Gradu Oroslavju, u odnosu na 2022. godinu.

Oroslavje pri samom vrhu

Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz Proračuna u vrhu se našao Vis, koji je za tu granu osigurao 39.90 posto sredstava, ispred Oroslavja s 18.27 posto proračunskog udjela, zatim slijede Vrbovsko, Vodice, Varaždin, Vukovar, Korčula, Sinj, Ivanec i Zabok. U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Vis, respektabilnih 859.36 eura 'per capita'. Među 10 najizdašnijih u toj rubrici je i Grad Zabok (137.82 eura), a preko 100 PC eura ulaganja imalo je Oroslavje. Oroslavje je pri vrhu i prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2023. u odnosu na 2022. s +547.548 eura. Listu onih koji su preklani povećali u postotku svoja ulaganja u sport

Gospočić: 'U planu je izgradnja savate dvorane, koja će se nadograditi uz postojeću sportsku dvoranu'

LAZ – Prošle je subote održana 87. redovna skupština DVD-a Laz. Ovo društvo, koje djeluje u sklopu VZO Marija Bistrica trenutno broji 84 člana, od čega 25 djece i mladeži. Kad je u pitanju operativa u 2024. godini zabilježene su dvije tehničke intervencije i to jedno kontrolirano spaljivanje korova i jedno čišćenje kanala. Pored toga dva su vatrogasca sudjelovala kombi vozilom na Javnoj pokaznoj vatrogasnoj vježbi VZO Marija Bistrica u Mariji Bistrici. Tu su i redovita sudjelovanja na hodočašćima, događanjima i manifestacijama u Mariji Bistrici. Dva člana kombi vozilom pripomogla su u

'Povećanje sredstava za Sportsku zajednicu itekako puno znači klubovima, jer nam je cilj ostvariti programe i projekte usmjerene uglavnom prema mladima i budućnosti sporta u Oroslavju', kaže predsjednik Sportske zajednice Oroslavja Tihomir Jagečić

u odnosu na godinu prije predvodi Grad Otok (+3.528,52 posto), jedini uz drugoplasirani Čabar (+2.680,92 posto) s preko 1.000 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe i dva zagorska grada - Oroslavje (+617,07 posto) i Donja Stubica (+251,29 posto).

Kapitalni projekt – sportske svlačione

Ovo povećanje ulaganja u sport u Gradu Oroslavju odnosi se na izgradnju svlačionica, kapitalni projekt koji je završen lani, kada su svlačionice i otvorene. – To je nešto na što se u Oroslavju čekalo 97 godina i ponosan sam da smo to ostvarili – kaže gradonačelnik Viktor Šimunić, dodavši kako se u sport i dalje ulaže, zbog čega su i

ove godine povećana sredstva za Sportsku zajednicu, koja 2025. dobiva 140.000 eura. Predsjednik Sportske zajednice Tihomir Jagečić ističe kako su svlačione nešto na što se u Oroslavju desetljećima čekalo, a NK Oroslavje konačno ih ne na korištenje dobio lani. –Izdvajanja u sport posljednjih se godina znatno povećavaju, odnosno sredstva koja Grad dodjeljuje Sportskoj zajednici, a koja onda putem javnog natječaja raspodjeljuje sredstva oroslavskim klubovima, shodno njihovim prijavljenim programima i projektima. To povećanje sredstava itekako puno znači klubovima, jer cilj svima nama jest ostvariti programe i projekte usmjerene uglavnom prema mladima i budućnosti sporta

humanitarnoj akciji škole za djecu iz Gornje Bistre, povodom obljetnice Kornatske tragedije ispred Vatrogasnog doma upaljeni su lampaši i puštena sirena, a sudjelova-

lo se i u paljenju lampaša na središnjem bistričkom trgu uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Na dislokaciji u Zatonu sudjelovala su dva člana, održan je i Dan otvorenih

u Oroslavju, kroz ulaganja u sportaše, djecu i mlade, natjecanja i infrastrukturu, kako bismo ponudili i omogućili mladima da se bave sportom i da postižu rezultate –kaže Jagečić. Rekonstrukcija Sportskog parka

U Gradu Donja Stubica povećanje sredstava 2023. odnosi se na projekt uređenja Sportskog parka. Točnije, uređeno je košarkaško igralište i pomoćno nogometno igralište s umjetnom travom. Grad je imao u planu i uređenje glavnog nogometnog igrališta, što je trebalo započeti s realizacijom proteklog ljeta, no od prave trave na igralištu su odustali. – Za taj smo projekt dobili i sredstva preko natječaja Ministarstva turizma i sporta, no mi smo odlučili vratiti taj novac, s pojašnjenjem kako nam se ne isplati graditi igralište s pravom travom, jer su kasnija ulaganja u održavanje znatno velika, a to igralište ne bi mogle koristiti sve skupine NK Stubica, već samo prva momčad i veterani. Zbog toga smo se odlučili da ćemo i na glavno igralište staviti umjetnu travu – pojašnjava gra-

donačelnik Nikola Gospočić. Grad čeka natječaj na koji bi mogao prijaviti i taj projekt, a uz to bi se postavili i novi golovi, ograda, kućice za igrače i snimatelje. Nakon ugradnje umjetne trave na glavno igralište, preostat će još izgradnja nove zgrade sa svlačionicama. Dodajmo tome i da je Grad Donja Stubica prošle godine znatno povećao sredstva za Sportsku zajednicu, s 50.000 eura na 106.000, a ove godine to je 110.000 eura. Gradonačelnik Gospočić kaže kako u Donjoj Stubici slijedi još jedan veliki i važan sportski projekt, o kojem se već godinama priča, a koji je ovom gradu potreban, obzirom na zavidne rezultate koje postiže Savate klub. – U planu je izgradnja savate dvorane. Rješavaju se imovinsko – pravni odnosi vezano na školu, sportsku dvorani i okolno zemljište, gdje bi se na postojeću sportsku dvoranu nadogradila savate dvorana od oko dvjestotinjak kvadrata. Idejno rješenje imamo, uskoro će biti gotov i glavni projekt, kako bismo mogli zatražiti građevinsku dozvolu, a onda čekamo pravi natječaj na koji bismo mogli prijaviti taj projekt –najavio je gradonačelnik Gospočić.

vrata za djecu Područne škole Laz, a društvo je organizirano povelo djecu s Laza na kino predstavu u Mariju Bistricu. Krenula je s vježbama i ekipa djece od 6 do 12 godina, koja

je u prošloj godini ubilježila nastupe na županijskom natjecanju, gdje je osvojeno 13. mjesto, te na natjecanjima u Pavlovcu Zabočkom i Zdencima Brdovečkim. Pribavlje-

na je i nova oprema, a odrađeni su i određeni radovi na uređenju Vatrogasnog doma. Skupštinu su, između ostalih pozdravili predsjednik VZKZŽ i VZO Marija Bistrica Stjepan Skuliber, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, rektor Svetišta MBBe te župnik u Mariji Bistrici i u Lazu preč. Tomica Šestak i ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić, koji je ovom prilikom postao i novim članom ovog društva, dok je veliki podupiratelj i česti donator društvu Marijan Brozović postao počasni član. Također, novim najmlađim članovima društva uručene su knjižice. (E. Lacković)

Svlačione u Oroslavju otvorene su lani

Nogometno igralište u Donjoj Stubici dobit će umjetnu travu

Proteklog četvrtka Općinsko vijeće Krapinskih Toplica donijelo važnu i veliku odluku

Stižu bespovratna sredstva, diže se i kredit pa Krapinske Toplice postaju veliko gradilište

Od 12 prisutnih vijećnika odluku je podržalo njih 9, dok su protiv bila 3, za koje je načelnica izrazila žaljenje što nisu podržali, kako kaže, 'povijesnu priliku'

Ivan

Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Na sjednici održanoj u četvrtak, Općinsko vijeće Krapinskih Toplica donijelo je Odluku o dugoročnom zaduživanju Općine Krapinske Toplice u iznosu od 4,7 milijuna eura za realizaciju četiri kapitalna projekta: izgradnju trodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Krapinske Toplice; izgradnju Sportskog centra NK Krapinske Toplice; rekonstrukciju i prenamjenu područne škole Mala Erpenja u Područni vrtić Maslačak te za izgradnju velikog općinskog parkirališta, šetnice i mosta preko Topličine.

Bespovratna sredstva Kako je istaknula načelnica Gordana Jureković, riječ je o projektima od velikog značaja za stanovnike Krapinskih Toplica, ali i za sam budući razvoj općine. – Ono što posebno valja naglasiti jest da je riječ o projektima za koje smo dijelom dobili, a za dio još čekamo dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od najmanje 4.150.000,00 tisuća eura. Dakle, to je minimalno, a ja se nadam da će u konačnici taj iznos biti i znatno veći. No, istovremeno, to su projekti koji se ne sufinanciraju bespovratnim sredstvima Europske unije u stopostotnim iznosima, već dio mora sufinancirati Općina. Kod nekih projekata taj je udio veći, kod nekih manji, no, na koncu će to biti negdje oko pola – pola. Dakle, za oko polovinu iznosa vrijednosti ovih projekata dobit ćemo bespovratna sredstva, a ostalo ćemo sufinancirati putem kredita – pojašnjava načelnica, dodajući kako iznos kreditnog zaduženja, koji je naveden u Odluci Općinskog vijeća, može na koncu biti i manji, ovisno o potrebama.

Kapitalni projekti

Načelnica Jureković: "Ono što posebno valja naglasiti jest da je riječ o projektima za koje smo dijelom dobili, a za dio još čekamo dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od najmanje 4.150.000,00 eura"

Kao i za svako drugo veće zaduženje, pojedine jedinice lokalne samouprave, tako i u ovom slučaju, suglasnost na ovu Odluku topličkog Vijeća treba na svojoj sjednici izdati Vlada Republike Hrvatske, a načelnica Jureković vjeruje kako će suglasnost Vlade stići u

roku od dva mjeseca. Općini Krapinske Toplice važno je da to bude što prije, budući da se na navedena četiri projekta već počelo ozbiljno raditi još prošle godine. – Izgradnja Sportskog centra NK Toplice, za koju su nam stigla bespovratna

sredstva, već je u tijeku i trebala bi biti dovršena do 01. travnja ove godine, a za područni dječji vrtić u tijeku je ishođenje građevinske dozvole. S time se posebno moramo požuriti jer nas rokovi stišću i jer je, budući da su nam i za taj

projekt već odobrena bespovratna sredstva, rok za dovršetak projekta 30. lipnja iduće godine. Projekt izgradnje sportske dvorane vodi Krapinsko – zagorska županija, za njega je polovinu bespovratnih sredstava odobrilo nadležno ministarstvo, dok će ostatak financirati pola Županija, pola Općina i prema zadnjim informacijama, rok za dovršetak izgradnje je 31.12. 2027. godine, kada bi i naša škola trebala prijeći na jednosmjensku nastavu. Što se tiče izgradnje parkirališta, šetnice i mosta preko Topličine, ishodili smo građevinsku dozvolu, prijavili smo projekt na natječaj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te je sad upravo u tijeku javni natječaj za izbor izvođača radova – pojašnjava načelnica Gordana Jureković.

Trojica protiv

Inače, na spomenutoj sjednici Općinskog vijeća, na kojoj se donosila ova važna odluka, od ukupno 13 vijećnika nazočilo je njih 12, budući da je jedan vijećnik iz redova SDP-a bio spriječen. Od dvanaest prisutnih vijećnika odluku je podržalo njih devet, dok su trojica bila protiv. – Iako sam sretna što smo konačno, nakon tri godine rada, došli u mogućnost da krenemo s realizacijom ovih kapitalnih projekata, isto tako me malo žalosti što niti ja, kao niti devetoro općinskih vijećnika, nismo uspjeli uvjeriti preostala tri vijećnika da podrže ovu povijesnu priliku da u kratkom roku povučemo više od četiri milijuna eura bespovratnih sredstava za naša četiri važna projekta. Žao mi je što oni nisu poput velike većine podržali te projekte koje građani s nestrpljenjem očekuju već desetljećima, no, vjerojatno za to imaju neke svoje osobne razloge u koje ne želim ulaziti – kazala je Gordana Jureković, načelnica Krapinskih Toplica koje, eto, uskoro tako postaju jedno od najvećih gradilišta u Zagorju.

Općina Lobor poziva roditelje s područja općine čija su djeca korisnici vanjskih vrtića ili usluga obrta za čuvanje djece (dadilja) da podnesu zahtjev za novčanu pomoć u 2025. godini

Općina ovom mjerom želi osigurati pravednost i ravnopravnost za sve roditelje

LOBOR - Kako bi ublažili financijske razlike među roditeljima u troškovima dječjih vrtića čiji osnivač nije Općina Lobor te troškovima usluga obrta za čuvanje djece, Općina Lobor poziva roditelje s područja općine čija su djeca korisnici vanjskih vrtića ili usluga obrta za čuvanje djece (dadilja) da podnesu zahtjev za nov-

Pomoć se sufinancira u iznosu maksimalno do 105 eura mjesečno, a isplaćuje se kvartalno

čanu pomoć u 2025. godini. Pravo na pomoć ostvaruju roditelji čija su djeca korisnici vrtića ili usluga obrta za čuvanje djece (dadilja) s višom ekonomskom cijenom od

one u Dječjem vrtiću Ivančica-Lobor. Pomoć se sufinancira u iznosu maksimalno do 105 eura mjesečno, isplaćuje se kvartalno, uz dostavu potrebne dokumenta-

cije koja je navedena u obrascu zahtjeva. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji možete preuzeti na službenoj web stranici Općine Lobor ili osobno u Općini na adresi Trg svete Ane 26, Lobor. Popunjeni obrazac, zajedno s potrebnom dokumentacijom može se dostaviti osobno u prostorije Općine radnim danom od 07:30 do 15:30h, e-mailom na opcina@lobor.hr ili poštom na adresu Općina Lobor, Trg svete Ane 26, Lobor. Općina Lobor ovom mjerom želi osigurati pravednost i ravnopravnost za sve roditelje, bez obzira na to koji vrtić njihovo dijete pohađa. Dodatne informacije dostupne su na broju telefona 049/430-531. (zl)

Potpisano je ukupno 14 ugovora, a uručeni su u Gradskoj vijećnici Grada Krapine

Osigurano 90.000 € za programe udruga u kulturi

KRAPINA - Grad Krapina ove je godine osigurao 90 tisuća eura za programe i projekte udruga u kulturi, a u petak je gradonačelnik Zoran Gregurović uručio ugovore udrugama. Potpisano je ukupno 14 ugovora.

Iskorak

Gradonačelnik je istaknuo zadovoljstvo što se sredstva za udruge u kulturi povećavaju svake godine. Tako je primjerice 2023. godine za udruge u kulturi bilo osigurano 41 tisuća eura, pa je vidljiv velik iskorak. - Gradska knjižnica i Pučko otvoreno učilište su na neki način nosioci kulturnog života na području grada. Tu su i udruge koje ove godine slave velike obljetnice, kao što su Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i KUD "Ilirci" koji slave 60 godina, tu je i KUD Krapina koji je nakon nekoliko godina stagnacije krenuo s radom i povećava svoje aktivnosti te nezaobilazni Gradski puhački orkestar bez kojeg su nezamislive bilo kakve aktivnosti i manifestacije na području grada Krapine – istaknuo je Gregurović, dodavši da je Grad ima i natječaj za pokroviteljstva u kulturi tako da će biti osigurana i dodatna sredstva. - Zahvaljujem svim volonterima koji rade u udrugama, njihova nagrada je da publika dođe na njihove nastupe i na ono što su pripremili. U današnje vrijeme je teško naći nekoga, tko želi dati dio sebe i svoje slobodno vrijeme za korist šire zajednice i stoga treba članovima i ljudima koji vode udruge dati posebnu zahvalnost – naglasio je gradona-

čelnik Gregurović. Zahvale udruga

Predstavnici udruga zahvalili su na pomoći. Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina rekao je da će ove godine sredstva će biti utrošena na poseban jubilej, jer je ove godine 60. krapinski Festival. Pripremili smo puno toga, emocije su jako velike, jedva čekamo da sve počne, pjesme su stigle na natječaj i u tijeku je žiriranje. Kultura je nešto što treba podržavati i u što mi dajemo puno ljubavi, slobodnog vremena, volje često i vlastitih novaca i bez pomoći Grada to bi bilo jako teško ili bi bilo puno manje – rekao je Novina. - Mi smo ovdje najmlađi, imamo tek 15 godina, ali ove godine ćemo imati puno toga. Imat ćemo i novu predstavu za Dan grada, te dramsku večer u sklopu Ljeta u Krapini. U planu nam je nastupati u svim županijama u Hrvatskoj.

U današnje vrijeme je teško naći nekoga, tko želi dati dio sebe i svoje slobodno vrijeme za korist šire zajednice i stoga treba članovima i ljudima koji vode udruge dati posebnu zahvalnost

Uz ovakvu veliku podršku, lijepo je biti udruga u gradu Krapini – rekla je predsjednica KUD-a Krapina Anita Tušek. Predsjednica KUD-a "Ilirci" Ljiljana Duš rekla je kako je ove godine i 60 godišnjica KUD-

a "Ilirci". - Mi smo zajedno s Festivalom rasli i naravno dio smo tog cijelog događanja. Izuzetno nam je drago što smo doživjeli tih 60 godina, što je KUD došao do te značajne obljetnice s obzirom da živimo u vremenima kada se ne cijeni nekakva dugovječnost, ali mi se trudimo održati taj kajkavski izričaj kroz pjesmu i nadam se da ćemo u tome uspjeti – rekla a je Duš, a taj-

nik Gradskog puhačkog orkestra Krapina Dragan Vidović također je zahvalio Gradu Krapini i gradonačelniku. – Imamo velike potrebe za instrumentima, za servisima, odorama, puno nastupamo i putujemo i troškovi su veliki. Moram se pohvaliti da smo mi najstarija gradska kulturna ustanova jer nam je ove godine 66. godina – rekao je Vidović.

'Nema straha za Festival'

Gradonačelnik Gregurović dodao je i koliko je Ministarstvo kulture izdvojilo u Krapinu prošle godine, posebno zato jer su se proširile neke priče da neće biti krapinskog Festivala ove godine, rekao je. - 2024. godine vezano za Ministarstvo kulture, u Grad Krapinu je došlo iz ministarstva 543.000 eura. Od toga za sanaciju crkve sv. Katarine 200.000 eura, za OŠ Ljudevit Gaj koja je zaštićeni spomenik kulture 116.000 eura, za Gradsku knjižnicu Krapina po raznim programima 41.300 sura, za POU 167.000 eura, uređujemo tamo pozornicu, ove godine će taj dio završiti, Društvo za kajkavsko kulturno stvaralštvo je prošle godine dobilo 14.500 eura od Ministatrsva, Gradski puhački orkestar 3.500 uera i Grad Krapina 2.000 za program Street art. U ovoj godini do sada, s tim da Ministarstvi kulture još uvijek nije objavilo rezultate svih programa, pa očekujemo još sredstava, do sada je osigurano 111.700 eura, od toga za Gradsku knjižnicu 57.700 eura, POU 33.000, Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo 18.000 – naveo je gradonačelnik.

Dobra vijest za Krapinčane i sve putnike koji u nju stižu vlakom

Započelo je uređenje kolodvorske zgrade u Krapini

Nakon natječajne procedure, koncem prošle godine je sklopljen ugovor s izvođačem tvrtkom TA-GRAD d.o.o, vrijednost ponude je 272.181 eura bez PDV – a, a sada su krenuli i radovi

KRAPINA – Dobre vijesti za Krapinčane, ali i sve putnike koji u nju putuju vlakom – konačno se obnavlja zgrada krapinskog željezničkog kolodovora. Podsjetimo, nakon što je bio obustavljen promet vlakova na dionici željezničke pruge od Zaboka do Krapine zbog izuzetno lošeg stanja pruge, resorno ministarstvo i HŽ Infrastruktura osigurali su potrebna sredstva za rekonstrukciju te pruge. - Mi smo tražili tada da se

Gregurović: 'Osim same ovojnice, fasade, krovišta, stolarije, uredit će se i unutarnji dio kodovorske zgrade, da napokon Krapina dobije željeznički kolodvor kakav zaslužuje'

uredi i kolodvorska zgrada u Krapini, obzirom da je u izuzetno lo-

šem stanju i pruža vrlo lošu sliku u samom centru grada. Moram priznati da je apel došao na plodno tlo, osigurana su sredstva i u ljetnim mjesecima prošle godine HŽ Infrastruktura je raspisala postupak javne nabave za rekonstrukciju kolodvorske zgrade. Nakon natječajne procedure, koncem prošle godine je sklopljen ugovor s izvođačem tvrtkom TA-GRAD d.o.o,

vrijednost ponude je 272.181 eura bez PDV – a, slijedio je uvođenje u posao i ovih dana su počeli sami radovi na uređenju kolovodrrske zgrade. Osim same ovojnice, fasade, krovišta, stolarije, uredit će se i unutarnji dio kodovorske zgrade, da napokon Krapina dobije željeznički kolodvor kakav zaslužuje – zadovoljan je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. (sp)

Uz mobilni palijativni tim obilježen Svjetski dan bolesnika

Planira se zapošljavanje novih kadrova u palijativnoj skrbi

Na području županije palijativnu skrb trenutno prima oko 120 pacijenata od kojih 30 zahtijeva intenzivniju skrb

OROSLAVJE - Svjetski dan bolesnika tradicionalno se obilježava 11. veljače, a svrha je obilježavanja podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te o pravima koje svatko od nas ima kada se nalazi u ulozi bolesnika.Tim je povodom zamjenica župana Jasna Petek obišla prostore mobilnog palijativnog tima smještenog u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije u Oroslavju.

Posebna kategorija bolesnika - Posebna kategorija bolesnika i pacijenata oni su koji boluju od neizlječivih bolesti, odnosno palijativni pacijenti, stoga smo na današnji Dan bolesnika s posebnim naglaskom upravo na palijativne paci-

'Najpotrebitiji pacijenti skrb dobivaju od dijagnoze do samoga kraja, tako da već 10 godina brinemo o takvim pacijentima, da im osiguramo najbolju skrb i pružimo čim više pomoći'

jente posjetili ambulantu u oroslavskom Domu zdravlja u sklopu koje imamo posudionicu. Krapinsko-zagorska županija zahvaljujući Domu zdravlja, dvjema specijalnim bolnicama, Klinici Magdalena, Općoj bolnici, Zavodu za hitnu medicinu te Zavodu za javno zdravstvo ima izvrsno organiziranu zdravstvenu skrb - poručila je zamjenica Petek i dodala kako Krapinsko-zagorska županija svake godine nastoji posudionicu opremiti najpotrebnijim pomagalima. - Ove su godine to medicinski električni kreveti i pripadajući madraci te antidekubitalni madraci. Pacijentima i obiteljima to je od velike pomoći, a zadatak svih nas je osigurati dodatne usluge za palijativne pacijente i njihove obitelji, posebice kroz stacionarni smještaj koji je, osim u našim bolnicama, važno osigurati i u sklopu Doma zdravlja - rekla je zamjenica Petek ovom prigodom i dodala kako na području Županije palijativnu skrb trenutno prima oko 120 pacijenata od kojih 30 zahtijeva intenzivniju skrb.Sukladno broju pacijenata nameće se potreba za dodatnim dogovaranjem koordinatora ili dodatnog tima u sklopu Doma zdravlja kako bi se usluga pružila što kvalitetnije i što bolje. Palijativni tim djeluje 10 godina i aktivno se pruža skrb, a ove ćemo godine jubilej obilježiti na kvalitetan i dostojanstven način - zaključila je zamjenica Petek. Palijativna skrb

Palijativna je skrb sveobuhvatna, odnosno ona obuhvaća zdravstvenu, psihološku, socijalnu i duhovnu razinu. Shodno tome, nužan je multidisciplinarni pristup skrbi za bolesnika što podrazumijeva razne stručnjake koji međuovisno i zajednički razvijaju programe i ciljeve liječenja, a obuhvaća tri područja – smirivanje neugodnih simptoma, psihosocijalna potpora bolesniku i njegovoj obitelji te etički problemi vezani uz kraj života. Više se vremena, smatra liječnik Muharem Mehulić, mora posvetiti starijim osobama. - Oni često osta-

Javni poziv za financiranje programa i projekata udruga na području Općine Hrašćina

Osigurano je 8.950€

ju bez odgovarajuće svakodnevne i zdravstvene skrbi. Treba nam više ustanova u koje bismo mogli smjestiti palijativne pacijente kako bi imali dostojanstven odlazak iz ovoga života. Humano je da brinemo o onima koji su na odlasku, tako da nam treba više angažmana, posebice smještaj u ustanovama - ističe liječnik Mehulić. Mobilni palijativni tim svoj prostor ima u Oroslavju, a gradonačelnik Viktor Šimunić istaknuo je kako je Grad na raspolaganju. - Dostupni smo za bilo kakve daljnje susrete, uključit ćemo se i biti potpora. Važno je pričati o palijativnim pacijentima, ali i javnost osvijestiti o njima jer nikad ne znamo kad i koga čeka takva dijagnoza, samim time i takva skrb - poručio je gradonačelnik Šimunić.

Deset godina djelovanja

Mobilni tim palijativne skrbi ugovoren je 2015. godine, a pomagala iz posudionice posuđena su 1130 puta. - Palijativa obilježava 10 godina aktivnog djelovanja za što već sad imamo planove. Također, novom izmjenom Mreže javnozdravstvenih službi predviđeno je povećanje kapaciteta u palijativnoj skrbi u našoj Županiji tako da planiramo zapošljavanje novih kadrova - poručila je ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije Željka Žnidarić, a koordinator palijativne skrbi za Krapinsko-zagorsku županiju Valent Balija dodao je kako se Svjetski dan bolesnika svake godine dostojno obilježi. - Najpotrebitiji pacijenti skrb dobivaju od dijagnoze do samoga kraja, tako da već 10 godina brinemo o takvim pacijentima, da im osiguramo najbolju skrb i pružimo čim više pomoći - poručio je koordinator Balija. U obilasku su se pridružile i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martine Gregurović Šanjug, pomoćnica ravnateljice Doma zdravlja KZŽ za sestrinstvo Biserka Sviben te županijska vijećnica Marija Jagečić. (zl)

HRAŠĆINA - Općina Hrašćina objavila je javni poziv za financiranje programa i projekata udruga koje djeluju na području Općine u 2025. Podnositelj prijave može ostvariti pravo na korištenje podrške Općine za maksimalno dva programa rada/projekta/manifestacije s rokom provedbe do 31. prosinca 2025. U ovogodišnjem općinskom proračunu predviđena su sredstva za financiranje različitih projekata i institucionalne podrške udrugama u iznosu od 8.950 eura, raspoređena po kategorijama - za kulturu 1.800 eura, za sport 4.250 i za socijalnu skrb 2.900 eura. Uz ispunjene, potpisane i ovjerene obrasce navedene u natječajnoj dokumentaciji udruge trebaju dostaviti, ako to već nisu, izvještaj o potrošnji proračunskih sredsta-

va za prethodnu godinu. Prijavni obrasci i sva natječajna dokumentacija može se podići u Jedinstvenom upravnom odjelu ili na općinskoj web stranici, a zahtjevi se dostavljaju u zatvorenoj omotnici osobno ili preporučenom poštom na adresu Općine Hrašćina, zaključno do 13. ožujka 2025. Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Općina Hrašćina će potpisati ugovor. Sve ostale informacije dostupne su u Pravilniku o financiranju programa, projekata imanifestacija od interesa za opće dobro iz Proračuna Općine Hrašćina. Sva pitanja vezano uz natječaj mogu se postaviti na: Općina Hrašćina, Trgovišće 23c, 49283 Hrašćina Trgovišće; tel/fax: 049 459 391 e-mail: opcina.hrascina.trgovisce@kr.htnet.hr. (zl)

Anketa o stambenom zbrinjavanju u općini Mihovljan

MIHOVLJAN - Općina Mihovljan provodi anketu o zainteresiranosti mladih obitelji za provođenje programa stambeng zbrinjavanja na području općine. Podaci dobiveni anketom služit će Općini za prijavu na Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima, za mlade osobe i mlade obitelji. Na temelju rezultata dobivenih anketom, definirat će se broj stambenih je-

dinica koje bi se eventualno izgradile ili obnovile na području općine Mihovljan. Ovaj program stambenog zbrinjavanja namijenjen je mladim osobama i mladim obiteljima do 45 godina starosti, koji bi bili korisnici, odnosno najmoprimci, stambenih jedinica. Cilj je zadržati stanovništvo i potaknuti naseljavanje na potpomognutim područjima. Anketa se može ispuniti na web stranici Općine Mihovljan. (zl)

Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost

Za novi Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim

Toplicama osigurano 7,3 milijuna eura iz NPOO-a

Djelatnost Centra tijekom godina se proširivala te je uslijed uvođenja novih edukacijsko-rehabilitacijskih, psiholoških i logopedskih postupaka nastala potreba za opremanjem i osiguravanjem primjerenih prostora u kojima će se provoditi novi rehabilitacijski postupci

ZAGREB/KRAPINSKE TOPLICE - Župan Željko Kolar je u Zagrebu u četvrtak, 13. veljače 2025. godine, potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekt "Izgradnja građevine Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice i izgradnja školske sportske dvorane". Ukupna vrijednost projekta izgradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice iznosi 20.495.833,71 eura od čega se 7.303.097,28 eura financira bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dok se ostatak odnosi na sredstva Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te vlastita sredstva Krapinsko-zagorske županije.

Sadašnji kapaciteti nisu dostatni

Nova zgrada

Centra imat će

čak 14 učionica više, odnosno 34 učionice, kao i prateće sadržaje, jednodijelnu školsku sportsku dvoranu i prilagođeno vanjsko igralište

Županija je projekt prijavila na javni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih "Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole", a prilikom potpisivanja ugovora župan Željko Kolar podsjetio je da će nova zgrada Centra imati čak 14 učionica više, odnosno 34 učionice, kao i prateće sadržaje, jednodijelnu školsku sportsku dvoranu i prilagođeno vanjsko igralište. - Prije svega, veliko hvala svim stručnjacima koji su svojim radom pridonijeli realizaciji, odnosno potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Potpisom ovog iznimno vrijednog ugovora potvrdili smo da smo regija najviše prilagođena mladima. Naš je cilj projektima i inicijativama aktivno poticati mlade, inkluziju, obrazovanje, aktivno građanstvo i profesionalni razvoj - poručio je župan Kolar. Sadašnja zgrada Centra za odgoj i obrazovanje izgrađena je i

useljena 1982. godine, a nalazi se u sklopu Bolničkog kompleksa Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.Djeca sa specifičnim potrebama i teškoćama zahtijevaju puno individualiziranog pristupa i rad u malim grupama. Naime, djelatnost Centra tijekom godina se proširivala te je uslijed uvođenja novih edukacijsko-rehabilitacijskih, psiholoških i logopedskih postupaka nastala potreba za opremanjem i osiguravanjem primjerenih prostora u kojima će se provoditi novi rehabilitacijski postupci. Sadašnji kapaciteti jednostavno nisu dostatni i ne omogućavaju kvalitetu rada kakvu djeca zaslužuju i trebaju - istaknuo je župan Kolar, dok je ravnatelj Centra Antun Zupanc naglasio kako se broj učenika koji pohađaju ovaj centar povećava iz godine u godinu. - Nakon danonoćnog rada projektnog tima konačno smo došli do potpisiva-

nja ugovora, još jednog koraka bliže realizaciji gradnje novog centra. Kad ga završimo, povećat ćemo i broj usluga koje će Centar pružati te samim time ojačati kompletan odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju s područja cijele Krapinsko-zagorske županije - rekao je ravnatelj Zupanc i čitavom projektnom timu zahvalio na svom dosadašnjem radu.

Važnost projekta

Važnost projekta istaknula je i načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković koja je posebno ponosna na tradiciju i ugled Centra za odgoj i obrazovanje. - Općina Krapinske Toplice mnoge svoje aktivnosti usmjerava prema stvaranju boljih uvjeta za život posebno posvećujući pažnju djeci i mladima. Naša je želja pružiti jednake prilike svima i biti prijateljska sredina za djecu sa teškoćama u razvoju, a isto tako biti i podrška njihovim

obiteljima - poručila je načelnica Jureković i dodala kako će Općina, zbog veličine objekta, pristupiti izgradnji odgovarajuće komunalne i prometne infrastrukture kojom će se povezati uži centar s lokacijom ulaganja. Krapinsko-zagorska županija nositelj je projekta, a partner na projektu je Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Opći je cilj projekta osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za prelazak osnovne škole u jednu smjenu i provođenje cjelodnevne škole te oblikovati primjereno i poticajno okruženje svim korisnicima Centra za odgoj i obrazovanje, te stvoriti preduvjete za otvaranje i povezivanje Centra s lokalnom sredinom. Cilj projekta je osigurati povećanje kvalitete odgoja i obrazovanja djece i mladih s teškoćama u razvoju te edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka kroz ulaganja u nove, adekvatne prostore i sadržaje. (zl)

Sportsko igralište u Zlatar Bistrici u završnoj

ZLATAR BISTRICA - U tijeku je provedba projekta izgradnje sportskog igrališta u Zlatar Bistrici. Iako su se u proteklim danima zbog niskih temperatura i loših vremenskih uvjeta radovi odvijali smanjenim intenzitetom, radovi su ipak u završnoj fazi. Igralište je završeno i obojano vedrim bojama što pruža jednu novu dimenziju za rekreaciju i sport. Završeni su radovi uređenja prostora zelene površine, posađeno je bilje i zelenilo, ali za ukupni dojam je ipak potrebno proljeće i malo toplije vrijeme. Parkiralište je asfaltirano i iscrtana su parkirna mjesta, a montirano je i parkiralište za bicikle. - Za konačni završetak radova potrebno je spajanje priključka struje od strane HEP-a i ispitivanje elektroinstalacija nakon čega ćemo biti spremni za konačnu primopredaju radova i otvorenje igrališta - kaže načelnica Vesna Mikulec. Ugovore-

na vrijednost projekta je 239.938,25 eura, od čega je 119.232,31 eura financirano od strane Ministarstva turizma i sporta. Kao što je već spomenuto, projekt uključuje jedno višenamjensko igralište za mali nogomet, odbojku i košarku, park

sa zelenom površinom, urbanom opremom, klupom za dojenje i previjanje beba te česmom za vodu. Cijeli prostor uređen je na način da omogućuje nesmetan pristup i korištenje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Partneri na projektu su Nogometni klub "Ivančica" Zlatar Bistrica, Košarkaški klub Zabok i Odbojkaški klub Bedekovčina. - Jedna aktivnost s našim partnerom Nogometnim klubom ''Ivančica'' u cilju promicanja sporta među mladi-

ma s naglaskom na ravnopravnost spolova već je održana u prosincu prošle godine, a očekuju nas dodatne aktivnosti i sportska događanja na novom igralištu nakon njegova otvorenja - dodaje načelnica Mikulec. (zl)

Načelnica Vesna Mikulec

ČAK 29 ZAGORSKIH

VATROGASACA POLOŽILO OSPOSOBLJAVANJE

KRAPINA - Vatrogasna zajednica Krapinsko – zagorske županije u suradnji s VZG Krapina organizirala je osposobljavanja za zvanje "Vatrogasac". Tijekom 74 nastavna sata, 32 vježbi i 42 teorijskog predavanja polaznici su stekli potrebna znanja za uspješno i sigurno djelovanje u slučaju požarnih i drugih opasnosti. Na tečaju su sudjelovali polaznici iz VZG Krapine, VZO Hum na Sutli, VZO Radoboj, DVD Gornje Jesenje, DVD

Pregrada, DVD Tuhelj, DVD Lobor, DVD Đurmanec i DVD Petrovsko, ukupno 30 budućih operativnih vatrogasaca, od kojih je uspješno položilo njih 29. Voditelj osposobljavanja bio je Vjekoslav Kranjčec predsjednik VZG Krapina. Ispit i vježbovni dio je uspješno položilo 29 polaznika pred ispitnom komisijom u kojoj su danas bili: Marijan Lovrenčić kao predsjednik ispitne komisije, predsjednik VZ KZŽ Stjepan

Skuliber, županijski zapovjednik Zvonko Ortner te predavači Željko Presečki, Daniel Pelin i Marjan Čuček. Svi su izrazili izrazito zadovoljstvo odrađenim vježbama, napisanim ispitima i samom pripremom polaznika. Ovakvim osposobljavanjima kontinuirano se povećava operativnost društava na području naše vatrogasne zajednice a samim time i na čitavom području Krapinsko - zagorske županije. (zl)

Ministarstvo kulture objavilo odobrena sredstva za projekte iz Krapinsko - zagorske županije

Najviše sredstava stiže u Krapinu, Zabok i Krapinske Toplice

HRVATSKO ZAGORJE - Ministarstvo kulture i medija odobrilo je programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja, koje će financirati u ovoj godini. Što se tiče projekata iz naše županije, najviše novaca ide u Krapinu, Zabok i Krapinske Toplice. Pučko otvoreno učilište Krapina dobiva 250.000 eura za scensko opremanje Festivalske dvorane, a Pučko otvoreno učilište Zabok 50.000 eura za opremanje Multimedijskog centra. Općina Krapinske Toplice dobila je 30.000

eura za opremanje kino dvorane te 1.000 eura za informatičku opremu. Općini Lobor dodijelit će se 30.000 eura za šestu fazu adaptacije društvenog doma. Gradska knjižnica Krapina dobit će 20.000 eura za sanaciju prozora, vrata i staklenu izolaciju, dok su za svoje projekte sredstva dobili i Gradska knjižnica Pregrada (3.000 eura), Općinska knjižnica Marija Bistrica (2.000 eura), Općinska knjižnica Stubičke Toplice (1.300 eura) te Gradska knjižnica Oroslavje (1.000 eura). (zl)

Mačanski vrtić je uspješno prijavio projekt 'U svjetlost zaroni, u znanje utoni' i osigurao financijsku potporu u iznosu od 2.995,28 €

'Mačići'

će biti bogatiji za vrijednu opremu koja će potaknuti razvoj djece kroz igru

MAČE - Još jedna lijepa vijest stigla je u Općinu Mače, točnije u Dječji vrtić Mačići. Vrtić je uspješno je prijavio projekt 'U svjetlost zaroni, u znanje utoni' i osigurao financijsku potporu u iznosu od 2.995,28 € u sklopu Participativnog dječjeg proračuna Krapinskozagorske županije! - Zahvaljujući osiguranoj financijskoj potpori, vrtić će uskoro biti bogatiji za vrijednu opremu koja će unaprijediti odgojno - obrazovni rad i potaknuti razvoj djece kroz igru i senzornu stimulaciju. Zahvaljujemo Krapinsko-zagorskoj županiji na podršci, a našim Mačićima želimo puno veselja i radosti u novim aktivnostima koje ih očekuju! – kaže načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec. Planirana nabava uključuje svjetlosnu opremu za senzorno istraživanje – svjetleću kuglu s izmjenom boja te veliki stup sa svjetlom i ribicama, koji potiču vizualnu percepciju i smiruju-

Vrijedna oprema unaprijedit

ći učinak kod djece, dječji trosjed i dva naslonjača – udoban kutak za opuštanje, istraživanje svjetlosnih

efekata i poticanje maštovite igre, tobogan s valjcima – dodatak postojećim švedskim ljestvama, koji

razvija taktilnu percepciju i grubu motoriku, potičući koordinaciju pokreta i tjelesnu aktivnost. Senzorna oprema igra ključnu ulogu u razvoju dječjih osjetila, podržava njihovu kreativnost i učenje te doprinosi jačanju kognitivnih i motoričkih vještina. Kroz ovakve aktivnosti djeca razvijaju sposobnosti rješavanja problema, socijalne interakcije i govorne vještine, čime se značajno unapređuje kvaliteta odgojno-obrazovnog rada u vrtiću. Nabava opreme započinje čim ostvarena sredstva budu uplaćena na račun Dječjeg vrtića Mačići. (zl) Kroz ovakve aktivnosti djeca razvijaju sposobnosti rješavanja problema, socijalne interakcije i govorne vještine, čime se značajno unapređuje kvaliteta odgojno - obrazovnog rada u vrtiću

Otkrivena skrivena bogatstva Zagorja kroz istraživanje koje je provela Javna ustanova zagorje zeleno u suradnji s Udrugom Hyla

Rijetke vrste pronađene na Strahinjčici, Ivančici, Kunagori i Vinagori

Stručni predavači Boris Lauš i Luka Petroko iz Udruge Hyla podijelili su svoja saznanja s terena te istaknuli važnost očuvanja prirodnog bogatstva ovog područja

M. Čaržavec KRAPINA

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji s Udrugom Hyla i Gradskom knjižnicom Krapina predstavila je rezultate bioloških istraživanja provedenih tijekom 2024. godine na područjima ekološke mreže Natura 2000 – Strahinjčice i Vršnog dijela Ivančice te na Kunagori i Vinagori. Stručni predavači Boris Lauš i Luka Petroko iz

Lauš: 'U privatnim šumama bilo bi korisno provoditi selektivnu sječu, stablo po stablo, kako bi se očuvao kontinuitet staništa'

Udruge Hyla podijelili su svoja saznanja s terena te istaknuli važnost očuvanja prirodnog bogatstva ovog područja.

Otkrivena velika bioraznolikost

Na Kunagori i Vinagori zabilježene su vrste iz skupina vodozemaca, gmazova, vretenaca i kornjaša, a izrađeni su i preliminarni popisi tih skupina. Unatoč maloj površini istraživanih područja, pokazala se iznimna bioraznolikost. Budući da je ovo bila prva godina istraživanja, očekuje se da će u narednim godinama biti otkriveno još više vrsta. - Istraživanja su izuzetno važna jer kroz njih bolje upoznajemo okoliš i prirodu, koja nam može mnogo toga otkriti. Naša su istraživanja ključna za inventarizaciju, ali i za kasniji monitoring i očuvanje ciljnih vrsta - istaknula je Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno.

Važni nalazi na Strahinjčici i Ivančici

Na područjima ekološke mreže Vršni dio Ivančice i Strahinjčice proveden je program praćenja stanja jelenka i žutog mukača, vrste žabe. - Kod obje vrste proširili smo poznatu rasprostranjenost i utvrdili da su im staništa u povoljnom stanju. Što se tiče Kunagore i Vinagore, napravili smo početni popis vrsta skupina, a obzirom na veličinu područja, ispostavilo se da ima vrsta svih skupina, a posebno velik broj ciljnih vrsta koje je bitno izvještavati u EU. Našli smo nekoliko nalaza ciljnih vrsta koja nisu bila poznata za ta područja, a je nalaz grimizne plosnatice koji je prvi put zabilježen na Strahinjčici prošle godine, ali smo i proširili smo i ostale vrste koje smo usputno zabilježavali - rekao

Petroko: 'Našli smo nekoliko nalaza ciljnih vrsta koja nisu bila poznata za ta područja, a je nalaz grimizne plosnatice koji je prvi put zabilježen na Strahinjčici prošle godine'

je Luka Petroko iz Udruge Hyla. Očuvanje prirode zahtijeva suradnju

Osim praćenja stanja vrsta, stručnjaci su naglasili i važnost suradnje različitih sektora u očuvanju prirode. - Ljudi ne mogu sami očuvati prirodu, već je nužna koordinacija među institucijama, poput šumarstva i poljoprivrede. Primjerice, u privatnim

šumama bilo bi korisno provoditi selektivnu sječu, stablo po stablo, kako bi se očuvao kontinuitet staništa - objasnio je Boris Lauš. Istraživanja će se nastaviti i u narednim godinama, a prikupljeni podaci koristit će se za daljnju zaštitu i očuvanje bioraznolikosti na području Krapinsko-zagorske županije. (fotografije s istraživanja: Boris Lauš, Luka Petrokov, Udruga Hyla)

Hršak: 'Naša su istraživanja ključna za inventarizaciju, ali i za kasniji monitoring i očuvanje ciljnih vrsta'

O istraživanju su govorili stručni predavači Boris Lauš i Luka Petroko iz Udruge Hyla te ravnateljica Javne ustanove Dijana Hršak Predstavljanje istraživanja je održano u GK Krapina

Obična smukulja

Velika hrastova strizibuba

Potočni rak

Velika četveropjega strizibuba

Gorski potočar

U Zlataru dodijeljene Nagrade Denis Vincek za 2024. godinu: Nagrađeno dvanaest zagorskih najčitatelja

Veronika Kučak (9) učenica 3. razreda iz Oroslavja tijekom prošle godine je pročitala čak 224 knjiga i slikovnica!

Nagrada Denis Vincek dodjeljuje se jednom godišnje jednom članu narodnih knjižnica koje djeluju na području KZŽ, a koji svojim primjerom promiču knjige i čitanje

Željko Slunjski

Zlatarska Osnovna škola

Ante Kovačića u ponedjeljak je četvrtu godinu za redom bila domaćin dodjele godišnjih Nagrada Denis Vincek najčitateljima Krapinskozagorske županije za 2024. godinu. Nagradu je utemeljilo Knjižničarsko društvo Krapinsko - zagorske županije, u suradnji s Osnovnom školom, kao znak javnog priznanja sa svrhom promicanja svoje djelatnosti i čitanja u zagorskim narodnim knjižnicama.

O nagradi

Imenovana je u spomen na prerano preminulog istaknutog, cijenjenog i voljenog knjižničara Denisa Vinceka iz Pregrade, koji je ostavio dubok i neizbrisiv trag radeći kao knjižničar zlatarske OŠ. Preminuo je u svibnju 2021. godine, u 49. godini, od posljedica korone. Nagrada Denis Vincek dodjeljuje se jednom godišnje jednom članu narodnih knjižnica koje djeluju na području KZŽ, a koji svojim primjerom promiču knjige i čitanje. Voditeljica projekta je Darija Mikulec, kojoj je u pozdravnoj riječi na angažmanu zahvalila Branka Tuđa Kanceljak, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva i predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ, kazavši, među ostalim, kako se Nagrada Denis Vincek profilirala u svečanost čitanja. Spomenula je i Davora Žažara koji je inicirao ustanovljenje nagrade. Osim domaćina, prof. Marijana Posarića, prisutne je pozdravila i zlatarska gradonačelnica i sabor-

Nagrada je imenovana u spomen na prerano preminulog istaknutog, cijenjenog i voljenog knjižničara

Denisa Vinceka iz Pregrade, koji je ostavio dubok i neizbrisiv trag radeći kao knjižničar zlatarske OŠ

ska zastupnica Jasenka Auguštan

Pentek, a na kraju svečanosti dodjele nagrada i zamjenica županja

Jasna Petek. Fantastika, krimići i školska lektira

Dobitnike nagrade predlagale su knjižnice. Tako je Gradska knjižnica Pregrada za najčitetljicu predložila Boženu Krsnik, koja voli čitati knjige povijesne tematike, kao i knjige iz psihologije. Aktivna je članica Čitateljskog kluba i već treća izabranica najčitateljice iz tog Kluba. Najčitateljica zabočke knjižnice je Gordana Gorički koja o pročitanim knjigama vodi i bilješke!

Titula najčitateljice Gradske knjižnice i čitaonice Antun Mihanović Klanjec pripala je Tatjani Bošnjak s ukupno 152 pročitane knjige u prošloj godini. Gradska knjižnica Zlatar odabrala je Petra Lisaka iz Gornje Stubice, učenika drugog razreda zlatarske gimnazije. Prošle je godine pročitao 134 knjige, a najdraža mu je fantastika i krimići, ali redovito čita i lektiru. Najčitateljica Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica je Marija Klenkar kojoj čitanje omogućuje bijeg u čarobni svijet riječi, gdje svaka stranica donosi novu avanturu. Zimi uživa u krimićima i trilerima jer savršeno pristaju uz tamne, hladne večeri. Brankica Jurina je najčitateljica Općinske knjižnice i čitaonice Bedekovčina, a uz knjige za sebe, posuđuje i slikovnice za svoje unuke. Kaže, voli raznolikost- od napetih trilera, obiteljskih drama, preko opuštajućih ljubića sve do poezije. Marina Siketić je najčitateljica Općinske knjižnice i čitaonice Sveti Križ Začretje, kojoj svaka knjiga daje osjećaj mira, sreće i apsolutne radosti.

Trolist najmlađih najčitateljica

Jana Haramustek, najčitateljica iz Donje Stubice, učenica je trećega razreda OŠ, koja piše i pjesme, a jednu je čitajući podarila publici na svečanosti. Naučila je čitati sa šest godina i od tada se ne odvaja od knjiga! Desetogodišja Julija Suton najčitateljica je iz Krapinskih Toplica, a njezin je najdraži roman Djevojčica iz Afganistana Deborah Ellis. Svidio joj se jer je glavni lik djevojčica njezinih godina. Devetogodišnja Veronika Kučak učenica je trećega razreda iz Oroslavja koja je tijekom 2024. godine pročitala – 224 knjiga i slikovnica. Najčitateljica Općinske knjižnice Stubičke Toplice je prodavačica Tanja Bezik i majka četvero djece, sa 122 pročitana naslova. Najčitatelj krapinske Gradske knjižnice je Radovan Vincelj, umirovljeni inženjer

medicinske radiologije, koji sebe opisuje kao starog penzionera koji se u slobodno vrijeme bavi ku-

ćanskim poslovima, pjevanjem u crkvenom zboru i čitanjem. U kulturno-umjetničkom programu na-

su prof.

i sedmoškolac Adam Adanić na bisernici.

stupili

Matija Vučković

Nagrađeni najčitatelji u protekloj godini

Najmlađe najčitateljice u 2024.

Događanje je održano u zlatarskoj osnovnoj školi

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Mesec ženjskuga roda

Zmisljim se kak je moja babica znala reči da je veljača spujanec mesec. Unda niesem ni razmela kaj znači pujati se. Gda bi ju pitala ne bi mi baš štiela povedati. Mudra je bila moja babica i nigdar me nie ostavila bez odgovora, kakef takef elji je bil. Ščem nie nekaj štiela razmustačiti, unda je same zala reči:

"Gda buš veljika unda buš znala!"

Ilji je pak rekla:

"Te nie za deteče vuhe!"

Poradi blaga i pajceke senek sem rane doznala kaj znači pujati se. Če bi babica rekla da se presica ilji kravica pujaju, mam su išlji k biku ilji bicaku.

Te mi je još nekak bilje jasne, alji da je mesec veljača spujanec mesec, te mi baš i nie išlje h glavu.

Kak rasteme kaj česa unda čez svoj rast nafčime.

Kak sme stariejši se meje starci kre nas med sobu šepčeju ilji se spominaju kaj njiemi z gluhem, na miganje, z rukami i z prsti.

One kaj sme nafčilji da se h veljače mesecu pujaju mački. Od njih nie bilje mira največ po noči. Uda su negda starci otpiralji obloke i kričalji: "Šic maček.Šic mačka!"

Če te nej pomoglje zišlje bi se z hiže van i frugljale z nečem mačke tere si po dvorišču mrnjahkalji. Pak su znalji reči da je grde h veljače jer se mački pujaju. Uda sem si mam zgruntala da se veljača zove radi mačke,spujani mesec.

Gda zdej malje bolje gruntam, veljača je mesec teri je jeden jedini h ljetu, žejskuga roda. Kak su negda največ muži gruntalji i bilji su ljubomorni na ženjske, kaj česa su njim zmišljalji, tak da su i te ime dalji drugomu mesecu po redu, h ljetu. Ja se siečam štiva h prvem ilji drugem razredu, ne bi točne znala h kojem, "Ljiepa bajama i opaka veljača."

A rieč je bil o rascvetenomu bademu teruga je veljačine sunce povljikelje da precviete. A gda je precvel, došel je vetre i se cviete strgal, zmrzel. Štel je driefcu veter dokazati da se nie trieba šepuriti preveč. Ne moram povedati da niesem znala kaj znači bajama. Nie nam vučiteljica poviedala. Radi toga ja i kak vučitelljica i kak ženjska moram se pove-

dati bi rekle moje pucke, "od riti", na široke i gljibike, da me se rezme. I kak si pak malje gruntam, veljača je baš malje čuden mesec od sie druge. Ima najmenje dane, sake četiri ljiete jeden dan več. On gdoj ga je zmisljil, imel je nekaj protif ženjski. Štel je da ščem menje traje, jer se kaj česa hu tem mesecu i dogajalje. Največ put se hu tem mesecu ovršava, fašunjek i pepelnica. Ljudi se preobračaju h nekaj druge nek jesu, rugaju se onomu kaj je, jeden dan h ljetu.

Iste tak, poljehku jača sunčeke pak živneju tičeki i iščeju si sakojačke žrniče na suhe trave tera luče ispod snega. I kak zna biti toplješe i črveki se zvljiečeju van, pak razveseljiju male tičekove želučeke.

Nie unda bez razloga da je hu tem ženjskem mesecu i Sveti Valček, gda se si tičekei oženiju. Kuljike god muški štelji tie mesec napraviti "grdi", senek te nešče nie dal.

Istine za volju baš je veljača prevrtljiva, moram priznati kak i se ženjske, alji gdoj je muškem krif. Nek su muški meseci važni kak i muži, ipak mi svojem ponašanjem vrtime muže oko svoga prsta, same kaj te oni več put ni neznaju.

Morti same radi toga kaj je sama ženjskuga roda, veljača, svojemi dani pokaže kak nekaj more biti ljiepe, a unda brze grde. Kak veljača svojem sunčekem zvljieče živinicu van, cvetekem pomaže da procvieteju, a unda pokaže gdoj je pravi gazda z vetrem i zmrzavicu. Za veljaču se još velji da su dani saki dan duži kaj moreme i videti. Negda su ljudi reklji da njim je draža mrzla, i sniežna veljača. Če je ona zimna unda je ožujek toplješi. A h ožujku se več moglje delati po vanjke. Štihati h vrtu, orati, rezati h trsiču i koljiti.

Tak da su ljudi negda štelji, da ta veljača, spujanka ilji prvevrtača, bude ščem zimneša i sniežna, kaj bi pririhtala ožujek ilji gregurefčak za posel po zemlje.

Denes, več nišče ne grunta ni o veljače ni o druge mesece. Se nekak ide h galob. A meseci se pamtiju same po sakojačka hamuljija vazana za kupiček nečega ilji odhajanje nekam.

Pobjednik Recitala je Aljoša Đugum, nagrada publike

Ovaj recital nosi ime po prerano preminuloj mladoj pjesnikinji i djelatnici Radija Marija Bistrica Željki Boc, koja je tragično stradala u prometnoj nesreći 2002. godine

MARIJA BISTRICA – U petak je, u organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica održana završnica 22. Recitala ljubavne poezije ''Željka Boc''. Podsjetimo, ovaj recital nosi ime po prerano preminuloj mladoj pjesnikinji i djelatnici Radija Marija Bistrica Željki Boc, koja je tragično stradala u prometnoj nesreći 2002. godine. U nasljeđe je ostavila dvije objavljene zbirke pjesama, a 2023. godine uz 20. godišnjicu recitala, tiskana je i zbirka koja donosi izbor njezinih pjesama iz oba zbornika, koja se i dalje može nabaviti u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Recital, Željki u čast svake godine okuplja veliki broj pjesnika, pa se tako i ove godine na natječaj javilo 99 pjesnika, a 55 ih je uvršteno u zbornik ''Hod se nastavlja'', koji je uredila prof. Ivančica Tomorad, a ilustrirale Bernarda Cesar, Monika Markić i Marija Juza. Stručni sud ove je godine djelovao u sastavu dr. sc. Zrinka Jelaska, dr. sc. Julijana Matanović i prof. Vesna Svaguša. Sud je odlučio dodijeliti uz tri nagrade i tri pohvale. Treću pohvalu do-

Ove godine na natječaj se javilo 99 pjesnika, a 55 ih je uvršteno u zbornik ''Hod se nastavlja''

bio je Nikola Kuzmičić iz Zagreba za pjesmu ''Dijagnostičari'', drugu Mirjana Vujec iz

Stubičkih Toplica za pjesmu ''Dijete u tebi'', a prvu Petar Elez iz Vukovara za pjesmu

''Sjetiš li se kad Jelene''. Treću nagradu dobila je Ljiljana Lukačević iz Ivanca za pjesmu ''Ti i ja u zrcalu'', drugu Nada Starčević – Lopac iz Gornjeg Kneginca za pjesmu ''Poklon za rođendan'', a prvu Aljoša Đugum iz Zagreba za pjesmu ''Krađa stoljeća''. Đugum je ujedno dobio i nagradu ''Vjenčić Željke Boc'', za višegodišnju istaknutost na Recitalu ''Željka Boc''. Nagradu publike osvojila je Đurđica Srebačić iz Bedekovčine za pjesmu ''Tamo gdje duhovi lete''. Vjenčić publike, koji dobiva autor ili autorica pjesme sa najviše lajkova na Facebook stranici Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, dobila je Marija Hlebec iz Krapine za pjesmu ''Lonac i poklopac''. Interpretatori su bili Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, a glazbeni gosti Karla Miklaužić i Antonio Hranić, koji su oduševili publiku. Recital su u ime pokrovitelja pozdravili izaslanik župana KZŽ Željka Kolara, savjetnik za odnose s javnošću i protokol KZŽ Damir Galoić i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, te vlč. Vedra Jakić, župni vikar u Svetištu i župi Marija Bistrica. (Elvis Lacković)

Humska večer u Kajkaviani

DONJA STUBICA – U prostorima Kajkaviane, u četvrtak, 20. veljače s početkom u 18 sati, održat će se Humska večer, povodom obilježavanja Dana materinskog jezika.

Ova večer bit će posvećena humskom govoru koji ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra te je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Na događanju će se prikazati projekt 'Očuvanje izvornog humskog govora' kojeg će predstaviti učiteljice Jelena Horvat Petanjko i Grozdana Drašković, uz recitacije i igrokaz učenika Područnih škola Prišlin i Lupinjak i OŠ Viktora Kovačića te glazbeni nastup Kristine Špoljar i Siniše Miklaužića. Moderatorica večeri bit će Marinela Katona Jurić. (zl)

Manifestacija "Loboru s ljubavlju" – kreativnost, stil i zajedništvo

Modno – frizerska revija ispunila Društveni dom Lobor ljepotom

i dobrim raspoloženjem

Organizatori događaja bili su Općina Lobor i loborski obrtnici - Frizerska radnja za žene i muškarce vlasnice Višnje Loparić, MONI obrt za frizerske usluge, BUBI PROM, Trgovački obrt OTM, Cvjećarnica Kala, Cvjećarnica Iris, Rizos salon ljepote te OPG Benčić

LOBOR - Jednostavno, svakodnevno i drugačije – riječi su koje najbolje opisuju modno-frizersku reviju "Loboru s ljubavlju", jedinstven događaj koji je na Valentinovo ispunio Društveni dom Lobor ljepotom i dobrim raspoloženjem. Bila je to večer kreativnosti, stila i zajedništva, koja je okupila brojne posjetitelje. - Povodom Dana zaljubljenih, Općina Lobor udružila je snage sa svojim obrtnicima i OPG-ovima te organizirala ovu posebnu reviju, uz koktele i dobro društvo. Kreacije su oduševile okupljene. Imali smo priliku vidjeti ležeran stil u kojem se možete pojaviti u svakoj prilici i izgledati fantastično, a sve možete nabaviti u našoj maloj Općini Lobor – rekla je načelnica Lobora, Ljubica Jembrih, ne skrivajući ponos. Zahvalila je svim suradnicima koji su pomogli u organizaciji, gostima koji su svojim prisustvom uveličali večer, a posebnu zahvalu uputila je modelima. - Imali smo priliku vidjeti šarenilo naših modela. Zahvaljujem se svima, od najmanjih do modela u zreloj dobi. Zahvaljujem i domu Loborgrad i Udruzi sveta Ana, voditeljima Glazbene škole i svim ostalim sudionicima. Hvala im na hrabrosti i suradnji – poručila je načelnica Jembrih i dodala kako će, nakon što je vidjela zadovoljna lica u punom društvenom domu, manifestacija dobiti nastavak i sljedeće godine. Predsjednica udruženja obrtnika Zlatar, Višnja Loparić, istaknula je kako su modeli bili obični ljudi, korisnici Udruge sveta Ana i Doma za odrasle osobe Lobor-grad. Nije bilo idealnih proporcija ni ograničenja u godinama. - Ujedinili smo se i napravili reviju. Reviju nosivih frizura, reviju nosive odjeće – rekla je Loparić, dodavši kako je revija bila savršen način da obilježe Valentinovo. Organizatori događaja bili su Općina Lobor i loborski obrtnici - Frizerska radnja za žene i muškarce vlasnice Višnje Loparić, MONI obrt za frizerske usluge, BUBI PROM, Trgovački obrt OTM, Cvjećarnica Kala, Cvjećarnica Iris, Rizos salon ljepote te OPG Benčić. (zl)

Modeli su bili obični ljudi, korisnici

Udruge sveta Ana i Doma za odrasle osobe Lobor-grad. Nije bilo idealnih proporcija ni ograničenja u godinama

U Loboru gotovo da nema obitelji u kojoj glazba nije prijateljica nekome od ukućana, a tu se posebno ističe obitelj Adanić

Lobor se može podičiti glazbenom tamburaškom dinastijom Adanić

Željko Slunjski LOBOR

Da je veliki Matoš živ i da danas posjeti Lobor, jamačno ne bi bio oduševljen samo ljepotom krajolika. Zadržao bi se kod gostoljubivih Loboraca i osjetio kako je njihovo svakdanje življenje obogaćeno glazbom svojstvenom raznim naraštajima, od najmlađih do loborskih seniora. Gotovo nema obitelji u kojoj glazba nije prijateljica nekome od ukućana. A Adanići su loborska glazbena dinastija! Najstariji Stjepan (53) vlasnik je caffea "Oliver" u Zlataru u kojemu se u jutarnjim satima, na "maloj crnoj", okupljaju glazbeno "vudreni" Loborci, posebice oni iz Vinipotoka. Dogovaraju se probe, nastupi, prepričavaju zgode, ali i druženja pri kleti, a uz vinsku se kaplju svira i pjeva. Štefek svira brač, još od osnovne škole, a ljubav prema tamburi prenio je i na sina Vida, Videka koji ga katkad o vikendu zamijeni u kafiću. Loborci vole glazbu, kaže Štefek. -Kreneš i više ne odustaješ. Zagrizeš! Kao i ribič, kad krene na ribičiju, više ne odustaje - obrazlaže. Zagrebački brucoš Njegov je Videk brucoš na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, student prve godine tambure. Prva stručna glazbena znanja u sviranju bisernice stekao je u glasovitoj varaždinskoj Srednjoj glazbenoj školi, kod prof. Miodraga Paravinje. Na njegovu ljubav prema tamburaškim instrumentima utjecali su otac Stjepan i njegov mlađi brat Dragutin. - Svirali su u orkestru, a mi klinci smo ih slušali i to nam se svidjelo, kao i društvo koje se okupljalo na probama. Jamačno je utjecao i moj učitelj glazbene kulture, Ivan Šarkanj, u loborskoj osnovnoj školi. A na studiju prof. Marko Blašković ukazao mi je što sve moram popraviti, čak neke stvari o kojima nisam znao da postoje – kaže. Vrijeme privikavanja na život u metropoli je iza Videka. Snalazi se i za štednjakom u podstanarskoj kuhinji, ali jedva čeka petak, pa vlakom do Zlatar Bistrice. O vikendu automobilom se odveze iz Lobora do svoje djevojke Ree u Međimurje, ljubavi iz srednjoškolskih varaždinskih klupa koja studira solo pjevanje na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu. Nedavno je, o vikendu, putovao vlakom u posjet joj u Osijek i kaže: 'Nikad više! Vlakom se iz Zagreba do Osijeka putuje šest sati. Neizdrživo!'. Videkovi su vikendi u novije vrijeme ispunjeni svirkom i "gažama" s glazbenim pajdašima, po dragome kraju. Društvo čine Loborec Miha Požgaj, varaždinski glazbeni maturant, koji svira prvu bisernicu i Ivan Ceboci, brač iz Petrove Gore koji živi u Sesvetama, a pridruže im se i pučkoškolci Adam i Anton, sinovi Marija, bratića Videkova oca Štefeka, koji jedini nije "glazbeno vudren". Adam je učenik

sedmoga razreda zlatarske Osnovne škole "Ante Kovačića" u kojoj je i njegov dvije godine mlađi brat Anton. Adam svira bisernicu, a Anton brač. U petak će sudjelovati na natjecanju u Novom Marofu. Četiri godine prijateljuje sa svojim instrumentom, a Adam pola godine više. On je i polaznik petoga razreda Osnovne glazbene škole pri OŠ Lobor, a u tajne instrumenta uveo ga je Nikola Šrajbek, sada učitelj gitare u Osnovnoj glazbenoj školi u Mariji Bistrici.

Veliki čovjek, veliki instrument

Svi naši sugovornici članovi su loborskoga orkestra "Črni Tomaši", kojemu pripadaju i Dragutin Adanić (43) i njegov sin Karlo koji svira brač, a bisernicu kao student druge godine osječke Akademije. Dragutin radi u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu civilne zaštite, Područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin, Služba civilne zaštite Krapina, kao voditelj smjene. Prima hitne pozive 112 i nedavno su obilježili 20 godina ra-

da od uspostave toga hitnog broja. Dragec je i predsjednik Vijeća općine Lobor, a u "Črnim Tomašima" svira bas. Veliki čovjek, veliki instrument! - Sve generacije koje pamtim bavile su se glazbom. Šezdesetih godina moj tata je sviral tenor bariton, djed i pradjed svirali su u limenoj glazbi. Naime, u njihovo doba svako je selo imalo svoju limenu glazbu, orkestar u Loboru, Vojnovcu, Markuš Brijegu… Ljubav prema tamburi usadio mi je pokojni prof. Stjepan Martinuš koji je vodio glazbenu sekciju u OŠ Lobor, čiji sam bio učenik i gdje sam naučio svirati bas. Kasnije bisernicu. Prije 15 godina naš loborski KUD nije imao tamburašku sekciju, pa je tadašnji načelnik, Andrija Smetiško, inicirao njezino osnivanje. Naši "Črni Tomaši" u ovih 15 godina djelovanja dva su puta proglašeni najboljim koncertnim sastavom u Krapinsko - zagorskoj županiji. Prošle smo godine koncertirali u Rovinju o Danu grada, iza nas su i gostovanja u Njemačkoj i Mađarskoj. Sviramo svugdje kamo nas pozovu ljudi do-

Štefek o glazbi: 'Kreneš i više ne odustaješ. Zagrizeš! Kao i ribič, kad krene na ribičiju, više ne odustaje'

bre volje – kaže tata Dragec čiji sin Karlo u "Črnim Tomašima" svira brač, a na osječkoj Akademiji drugu godinu bisernicu. U slavonskoj metropoli cijeli je glazbeni tim kajkavaca, među kojima i Karlova loborska prijateljica, Mihina sestra Lorena Požgaj, studentica na teoretskom odjelu Akademije. Zajednička im je poveznica varaždinska Glazbena škola.

Glazbena dinastija Adanić

Anton i Adam

Stjepan i Vid

Dragutin i Karlo

Gordana Pavlinić gostovala u svom rodnom kraju. Na promociju njene zbirke pjesama stigla posebna gošća

'Ostala sam paf! Moja poezija dovela me do mojih korijena!'

Bila je to četvrta promocija zbirke, no za Gordanu svakako najemotivnija. Stajala je u Muzeju, gledala kroz prozor prema kući u kojoj je odrasla i osjetila kao da se, nakon dugog putovanja, napokon vratila doma

Marta Čaržavec

foto: Dado Škreblin

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Postoje mjesta koja nikada ne prestanemo zvati domom, bez obzira na to koliko vremena prođe otkako smo ih napustili. Sjećanja na djetinjstvo, mirisi svježe ubranog voća, zvukovi s ulice i obiteljski dom ostaju urezani u srcu, čekajući vrijeme kada ćemo im se ponovno vratiti – barem na tren. Za Gordanu Pavlinić taj trenutak dogodio se prošlog tjedna u Muzeju Žitnica, gdje je predstavila svoju prvu zbirku pjesama 'Z moje duše vu tvoje serce'.

Povratak u djetinjstvo

Bila je to četvrta promocija zbirke, no za Gordanu svakako najemotivnija. Stajala je u Muzeju, gledala kroz prozor prema kući u kojoj je odrasla i osjetila kao da se, nakon dugog putovanja, napokon vratila doma. Najkraće rečeno – bila je to večer povratka u djetinjstvo, kaže Gordana. - Ova mi je promocija zauzela posebno mjesto u srcu. Bila sam pod adrenalinom od prvog trenutka jer je Muzej Žitnica zgrada do mog rodnog doma. Kroz prozor Muzeja, gledala sam u prozor sobe u susjednoj zgradi u kojoj sam rođena. Osjećala sam se kao doma, kao da sam negdje dugo putovala i nakon toliko godina ponovno stigla kući. Moja mama je već dvije godine od mene i ne hodam u Začretje, osim na grob tati. Izgubila sam mnoge kontakte s tog područja. Te sam večeri, nakon dugo vremena, vidjela ljude iz svojeg djetinjstva. Moja poezija dovela me do mojih korijena – ispričala nam je nakon promocije. Svom je rodnom kraju posvetila dvije pjesme koje su objavljene u njenoj prvoj zbirci, a to su 'Svetokriški dvorec' i 'Falji mi'. Mirisi jabuka ''Petrovača'', prozor bake Jelke, sanjkanje niz Dubravu – sve su to slike opjevane u njenim stihovima. - U djetinjstvo me vraćaju mirisi jabuka, zmislim se sanjkanja niz Dubravu... Što sam starija sve mi se više vraćaju neki događaji iz djetinjstva – priča nam. Poseban trenutak

Posebno emotivan trenutak večeri dogodio se kada je njezina učiteljica hrvatskog jezika iz osnovne škole, Štefanija Roškar, iznenadila Gordanu starim papirićem na kojem je bila pjesma 'Ljubav', napisana 1976. godine u osmom razredu i objavljena u školskom časopisu 'Krijesnica'. - Ja sam ostala paf! Probudilo je to u meni nostalgiju, sjećanja na tatu. Zamolila sam je da na kraju promocije pročita pjesmu koju sam napisala u 8.a razredu, a bila je tematika baš ljubavna. Pjesma iz 1976. godine pod nazivom 'Ljubav' – kaže Gordana.

Dio stihova iz

Gordanine

pjesme 'Falji mi'

Falji mi plave nebe, ober moje začretjanske

Dubrave, I stastičarna pri cijerkvi, I dešč kaj curi, a sonce svetli...

Faljiju mi moje male, gumene, črlene škornje, Kaj sem vu njima po grabami trackala...

Faljiju mi zriele, debele turske čriješnje iza stare ambulante, I perve jabuke kaj su ih ''Petrovače'' zvalji... pod oblokom babice

Jelke...

Promociju je organizirala Općinska knjižnica i čitaonica. - Moram istaknuti odličnu organizaciju čitaonice. Bila sam stvarno počašćena da mi je na promociju stigao i načelnik koji nam je uručio i poklone – rekla je. Večer je moderirala Vlasta Novosel, ujedno i jedna od recenzentica zbirke uz Branku Tuđa Kanceljak. Gordaninu poeziju nadahnuto su interpretirale Đurđica Srebačić, Jasminka Jelačić Bedeniković te sama autorica, dok su za glazbeni dio bili zaduženi Rajko Hrbić i Gordana Pavlinić. Na promociji je bila i Gordanina kći Ivana, s kojom je otpjevala jednu pjesmu, a posebnu zahvalu autorica je uputila suprugu Mladenu na nesebičnoj podršci.

Gdje sve počinje?

Bila je to večer koja je Gordanu, kroz njezine vlastite riječi, vratila tamo gdje je sve počelo – pred prozor rodne kuće, pred uspomene koje su dugo spavale. Njezina poezija nije samo zapis emocija, već i most između prošlosti i sadašnjosti, između djevojčice koja je sanja-

'Što sam starija, sve mi se više vraćaju neki događaji iz djetinjstva'

'Iz Muzeja sam gledala na prozor gdje sam rođena'

rila u školskim klupama i žene koja se, nakon dugog putovanja, ponovno pronašla u svom kraju. I možda je upravo to moć poezije – ona nas

vraća sebi, našim korijenima i ljudima koji su nas oblikovali. A kad se riječi i sjećanja spoje u pjesmu, put kući uvijek ostaje otvoren.

Gordana i njena kći Ivana zajedno su otpjevale pjesmu

Događanju je prisustvovao i načelnik Marko Kos

Gordanina učiteljica je na kraju promocije

jedan papirek i rekla da bi htjela

Rajko Hrbić i Gordana Pavlinić

Gordana sa svojom prijateljicom Marinom

U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko - zagorske županije svečanim je programom obilježeno 20 godina broja 112

Na raspolaganju 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini

U 2024. godini zabilježeno je 2.318 namjenskih poziva za složene događaje, 3.566 poziva za sigurnosne događaje, 5.932 poziva za medicinske događaje te 385 za vatrogasne događaje, odnosno sveukupno 12.201 poziv

KRAPINA - U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u utorak, svečanim je programom obilježeno 20 godina broja 112. U 2024. godini zabilježeno je 2.318 namjenskih poziva za složene događaje, 3.566 poziva za sigurnosne događaje, 5.932 poziva za medicinske događaje te 385 za vatrogasne događaje, odnosno sveukupno 12.201 poziv.

Najsigurnija županija

Tijekom 20 godina postojanja broja zabilježeno je više od 37 milijuna poziva čime je broj postao ključan u pružanju pomoći građanima u hitnim situacijama. - Samo ako smo povezani i uigrani možemo biti brzi i učinkoviti. Broj 112 odličan je alat kako omogućiti ljudima da brzo mogu kontaktirati hitne službe. Mi imamo granični prijelaz Macelj preko kojeg ulazi najveći broj stranih državljana u Hrvatsku. Ovakav alat njima daje određenu sigurnost jer se nikad ne zna što se može dogoditi na putu - rekao je župan Kolar i dodao kako je Krapinsko-zagorska županija, prije svega zahvaljujući svim žurnim službama, najsigurnija županija u Hrvatskoj. - Prema broju ka-

Pozivom na 112 može se dobiti hitna medicinska pomoć, pomoć vatrogasaca, pomoć policije, pomoć gorske službe spašavanja, pomoć pri nesreći, traganju ili spašavanju na moru te pomoć drugih komunalnih, inspekcijskih ili hitnih službi

znenih djela na 100.000 stanovnika i po broju riješenih kaznenih djela, najsigurnija smo županija. Kroz županijski stožer civilne zaštite mi uigravamo sve hitne službe unutar sustava jer svaka služba za sebe je sjajno organizirana i posložena - poručio je župan Kolar i dodao kako su odlično educirani ljudi razlog tome, no svake se godine odrađuju vježbe kroz koje se sve službe dižu na noge i simuliraju razne situacije kako bi se moglo žurno reagirati. - Nikad dosad, a posebno danas, sigurnost u svim segmentima društva nije bila važnija. Bilo da govorimo o sigurnosti djece u dječjim vrtićima, učenika u osnovnim i srednjim školama, studenata na fakultetima ili svih naših građana na njihovim radnim mjestima i bilo gdje drugdje – sigurnost mora biti na prvom mjestu - dodao je župan Kolar i zaključio kako sigurnost ni u kojem slučaju sigurnost ne smijemo uzimati zdravo za gotovo jer ona je odgovornost svih nas. Župan Kolar ovom je prigodom uručio zahvalnicu Službi civilne zaštite Krapina za izniman doprinos jačanju sigurnosti, zaštiti građana i očuvanju imovine na području čitave Krapinsko-zagorske županije.

Kako Centar funkcionira

Sustav 112 na raspolaganju je 24 sata na dan, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini, istaknuo je voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček. - To je sustav koji je baziran u 20 županijskih centara u Hrvatskoj koji zaprimaju te pozive i koordiniraju aktivnosti sa drugim hitnim službama, odnosno vatrogascima, hitnom medicinskom pomoći, policijom, ali i ostalim operativnim snagama koje postoje, a koje djeluju u slučaju izvanrednih događaja, velikih nesreća i katastrofa. Naši građani moraju znati da u svakom trenutku mogu nazvati taj broj, obratiti se za pomoć, dobiti neke od hitnih službi i da će tu pomoć pravovremeno i dobiti - poručio je voditelj Klasiček. Kako na svakodnevnoj bazi funkcionira Centar 112 objasnio je voditelj Dražen Žilić. - Ravnateljstvo

Kolar: 'Samo ako smo povezani i uigrani možemo biti brzi i učinkoviti'

civilne zaštite obuhvaća pet područja djelovanja: zaštita i spašavanje, eksplozivne atmosfere, radiološka i nuklearna sigurnost, razminiranje i inspekcije. Prilikom poziva, kako bi se operaterima i hitnim službama čim više olakšalo djelovanje, bitno je pružiti sedam informacija: što se dogodilo, gdje se dogodilo, kada se dogodilo, ima li ozlijeđenih, kakve su ozljede, kakvu pomoć trebate i tko zove - rekao je voditelj Žilić i dodao kako se pozivom na 112 mogu dobiti hitna medicinska pomoć, pomoć vatrogasaca, pomoć policije, pomoć gorske službe spašavanja, pomoć pri nesreći, traganju ili spašavanju na moru te pomoć drugih komunalnih, inspekcijskih ili hitnih službi koje su svojom djelatnošću vezane za zaštitu i spašavanje građana.

Vrijeme na prvom mjestu Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije s radom je počeo 2011. godine, rekao je ravnatelj Zavoda Krešimir Božić. - Tad je

glavnina poziva išla preko Centra 112 zato što mi nismo imali ustrojenu prijavno-dojavnu jedinicu što se promijenilo 2013. godine kad smo službeno uveli broj 194 u našu službu s adekvatnom opremom - istaknuo je ravnatelj Božić i dodao kako svaki šesti poziv tim putem dolazi upravo do Zavoda, dok je zapovjednik zapovjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije Zvonko Ortner rekao da je do njih stiglo 385 poziva preko Centra 112 što čini kvalitetnu suradnju. Voditelj Operativnokomunikacijskog centra PU krapinsko-zagorske Marijan Gorupec istaknuo je kako Policijska uprava surađuje s svim hitnim služba-

Raspisan poziv za sudjelovanje na 17. manifestaciji 'Babični kolači'

ma na području Županije. - Na prvom mjestu u toj zadaći je vrijeme, a upravo pozivom na 112 se štedi na vremenu, pozivatelj se direktno kroz operatera uključuje u 112, odnosno u mobilizaciju svih ostalih žurnih službi koje su potrebne da se pruži potrebna pomoć - poručio je voditelj Gorupec, dok je načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije Stjepan Skuliber poručio kako je najvažnija upravo brza reakcija. - Vrlo važno je u takvim situacijama i za sudionika događaja, koji je sasvim sigurno vrlo šokantan, znati i imati vrlo jednostavan broj na koji se može obratiti za pomoć - rekao je načelnik Skuliber. (zl)

Bake, prijavite se i pokažite svoje kulinarsko umijeće

Ove godine natjecanje će se održati 26. travnja, u Zlataru, odakle je prošlogodišnja pobjednica Mirjana Štahan, s kolačem 'Jurjevski beciklin'

KRAPINA/ZLATAR - Krapinskozagorska županija raspisala je poziv za sudjelovanje na 17. manifestaciji "Babičini kolači". Ove godine natjecanje će se održati 26. travnja, u Zlataru, odakle je prošlogodišnja pobjednica Mirjana Štahan, s kolačem "Jurjevski beciklin". Pozivaju se sve zainteresirane bake da podijele svoje kulinarsko umijeće koje

su naslijedile od svojih baka i prabaka i da se prijave. Prijava mora sadržavati: ime i prezime, adresu stalnog boravka, broj telefona, datum rođenja, broj osobne iskaznice, naziv i recept natjecateljskog kolača (recept mora sadržavati popis sastojaka te postupak izrade i pečenja kolača). Prijave s receptima dostavljaju se elektroničkim

putem na e-mail adresu: poljoprivreda@kzz.hr ili na adresu: Krapinsko-zagorska županija; Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu. Prijave se primaju do 28. veljače. Organizatori manifestacije su Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica KZŽ u suradnji s Gradom Zlatarom. (zl)

Održan prvi prijam novorođenčadi u 2025. godini

Darivano petnaestero beba u Pregradi

PREGRADA - U gradskoj vijećnici svečano je obilježen prvi prijam novorođenčadi u 2025. godini, na kojem su sudjelovale obitelji petnaestero beba rođenih u proteklim mjesecima. Gradonačelnik Marko Vešligaj srdačno je pozdravio roditelje te im uručio novčane naknade i simbolične darove u sklopu inicijative "Paket za super početak". Ovaj paket sadrži osnovne potrepštine za bebe, a osmišljen je kako bi roditeljima pružio podršku u prvim mje-

secima djetetova života. - Ponosni smo što možemo pružiti podršku mladim obiteljima i olakšati im prve korake u roditeljstvu, dok istovremeno nastojimo stvarati što bolje uvjete za odrastanje djece. Svako novorođeno dijete za nas je neprocjenjivo bogatstvo i temelj budućnosti naše zajednice - istaknuo je gradonačelnik Vešligaj te uputio iskrene čestitke svim roditeljima. Također je istaknuo da će, zahvaljujući izgradnji područnog objekta Dječjeg vrti-

ća "Naša radost", u budućnosti svako dijete imati osigurano mjesto u vrtiću. Dogradnjom i rekonstrukcijom OŠ Janka Leskovara omogućit će se pohađanje nastave u jednoj smjeni, čime će se značajno unaprijediti obrazovni uvjeti. Kvaliteti života dodatno će doprinijeti Biološki bazen, čija je izgradnja u tijeku, kao i novo igralište s umjetnom travom koje će uskoro biti dovršeno. Osim toga, planirana prenamjena zgrade Emke omogućit će provođenje dis-

Sastanak ravnatelja srednjih škola Krapinsko - zagorske županije s predstavnicima osnivača

'Modularna organizacija nastave predstavlja velike izazove'

KRAPINA - U ponedjeljak, 10. veljače u Srednjoj školi Krapina održan je sastanak ravnatelja srednjih škola Krapinsko-zagorske županije s predstavnicima osnivača, Krapinsko-zagorske županije. Sastanak je otvorio župan Željko Kolar i osvrnuo se na nedavne događaje, stoga je još jednom naglasio važnost poštovanja propisanih sigurnosnih mjera, prilagođavanje uputama nadležnih institucija, ali i komunikacije između škola i osnivača koja mora biti brza i otvorena. Ravnateljice i ravnatelji zajedno sa županom Željkom Kolarom, zamjenicom župana Jasnom Petek i pročelnicom Upravnog odjela nadležnog za obrazovanje Mirjanom Smičić Slovenec i ovom su prigodom razmijenili iskustva provođenja Protokola, odnosno novih sigurnosnih mjera u školama. Postupno uvođenje modularne nastave promijenit će organizaciju provođenja nastave, stoga je ravnatelj Srednje škole Krapine i voditelj Aktiva Ivica Rozijan predstavio temeljne odrednice modularne nastave poput bolje pripreme učenika za tržište rada, razvoja ključnih kompetencija, prilagodbe novim tehnologijama, omogućavanje horizontalne i vertikalne mobilnosti i sl., a ravnateljica Srednje škole Zabok Draženka Jurec predstavila je Školu kao primjer dobre prakse provođenja dva različita eksperimentalna programa. Istaknuto je kako modularna organizacija nastave predstavlja velike izazove te se još uvijek iščekuje

Srednje škole Krapinskozagorske županije krenule su s pripremama za upis učenika strukovnih škola po novom modelu za školsku godinu 2025./2026.

prilagodba niza provedbenih propisa na državnoj razini. U iščekivanju donošenja svih potrebnih propisa, srednje škole Krapinsko - zagorske županije krenule su s pripremama za upis učenika strukovnih škola po novom modelu za školsku godinu 2025./2026. Na sastanku se raspravljalo i o drugim aktualnostima u radu srednjih škola. Krapinskozagorska županija osnivač je devet srednjih škola: Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok, Srednje škole Bedekovčina, Srednje škole Konjščina, Srednje škole Krapina, Srednje škole Oroslavje, Srednje

škole Pregrada, Srednje škole Zabok, Srednje škole Zlatar te Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. (zl)

lociranog studija sestrinstva u Pregradi pod okriljem Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, što će pojedinoj djeci omogućiti nastavak obrazovanja u rodnom gradu. Roditelji su primili i financijsku pomoć u iznosu od 150 eura za prvo dijete, dok je za drugo i svako sljedeće dijete osigurana potpora od 270 eura. Uz novčanu naknadu, podijeljeni su i "Paketi za super početak" – za prvo dijete u vrijednosti od 200 eura, a za svako sljedeće dijete u vrijednosti od

80 eura. Ovi paketi sadrže proizvode domaćih tvrtki i proizvođača, čime se dodatno podupire lokalno gospodarstvo. Još jedna posebna pogodnost za novorođenčad jest besplatno članstvo u Gradskoj knjižnici do prve godine života, čime se promiče rano razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju. Prema podacima, u 2024. godini na području grada Pregrade rođeno je 46 djece – 22 djevojčice i 24 dječaka, što pokazuje pozitivan trend nataliteta u ovom kraju. (zl)

Skupština Udruge 'Stav' Marija Bistrica

Još

jedna godina bogata aktivnostima

MARIJA BISTRCA – Redovnu izvještajnu skupštinu održala je Udruga ''Stav'' Marija Bistrica. Iz izvješća o radu vidljivo je da je prošla godina bila vrlo aktivna, uz pregršt događanja i projekata. Veliki broj radionica i predavanja održan je u sklopu Projekta ''Prevencija danas za buduće zdravlje'' u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva KZŽ. Riječ je u nastavku ''Tjedna mozga'', koji je pokrenula i uspješno provodi već niz godina dr. sc. Sanja Kovačić, inače i predsjednica ove Udruge. Odrađen je i projekt vezan uz Natječaj za Izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, a kroz Natječaj KZŽ za financiranje javnih potreba u kulturi realiziran je projekt ''Izložbe baštine u Mariji Bistrici''. Riječ je o izložbama ''Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića'' Lidije Kelemen, ''One tere nikam nejde'', izložba drvenih skulptura Ivica Micaka i izložba ''Stolice pričaju priče'', Bruna Kovačića. Udruga je organizirala i nekoliko koncerata, Grupe Kazetofon, Nike Kovačić ''Ususret jeseni'', kao i veliki koncert ''Bistrička rapsodija''. Izdana je i knjiga ''Najčešće ptice gnjezdarice bistričkog kraja'', prof. Zdravka Dolenca, u Domu kulture u Mariji Bistrici održana je kazališna predstava amaterskog kazališta Zamka ''Svakog gosta tri dana dosta'', u Općinskoj knjižni-

ci i čitaonici u suradnji s udrugom Nismo same održana je izložba fotografija ''Ja sam snaga'', a krajem godine i Pjesnička večer Stihoklepanje ''Za Petru''. U tijeku je Projekt preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za Izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih ''Budi poseban-unesi dobar nemir u svemir'' za školsku godinu 2024/2025., prijavljena su dva natječaja KZŽ za kulturu, i to za nakladništvo ''Igračke pričaju priče, izdanje ne engleskom jeziku, slikovnica Sanje Mendek ''Balon i lopta'', te izložbe ''Izložbe baštine u Mariji Bistrici 2025': Križevi krajputaši Marije Bistrice, Lončar Toma Kovačić, Martin Zalar – izložba ilustracija iz zbirke pripovijedaka ''Igračke pričaju priče'', Umjetnički fraktal – Sanja Troskot i Irena Horina Đuretek. Također Saša Nestorović prijavio je dva koncerta u 2025. godini za udrugu Stav, a to su koncert Zagrebačkog kvarteta saksofona i koncerta Dua Nestorović – Zelić. Brojna događanja pjesmom je uveličao ŽVS ''Marija'', koji djeluje u sklopu Udruge, a koji je imao i nekoliko drugih zapaženih nastupa, a krajem godine bio je domaćin Adventskog susreta malih vokalnih sastava. I za ovu godinu planirano je puno događanja i projekata, a u njihovoj realizaciji će pomoći i pet novih članova, koji su primljeni na ovoj skupštini, a koju je sa dvije pjesme obogatio ŽVS ''Marija''. (Elvis Lacković)

Valentinovo 'po starinski' obilježeno u GK K. Š. Gjalski Zabok

Djeca išla 'po zebice' koje su im na drveću ostavile ptičice

ZABOK - U Gradskoj knjižnici Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku obilježili su na Valentinovo starinski običaj 'Ftičeki se ženiju'. Knjižničarke su tom prigodom ugostile učenike tri prva razreda zabočke osnovne škole, kojima su ispričale priču i ftičekima koji se ženiju, a onda pripremaju slatke kolače za svu dječicu i ostavljaju ih na granama drveća. Taj običaj nekada se njegovao u ovom dijelu Hrvatske te bi dječica na Valentinovo ujutro išla van na drveće tražiti kolače koje su im ostavile ptičice. Obzirom da je to starinski običaj koji se njegovao u davninama, obitelji su često tada bile siromašne, pa su djeca bila bosa. Stoga bi i bosa izašla van na zimu i snijeg, zbog čega se taj običaj nazivao 'zebice'. Njegovao se i kasnije, no u sjećanje na 'zebice', čak i onda kada više nije bilo nužno, mnogi se sjećaju kako su 'po zebice' morali ići upravo bosi. Umjesto kolača, u zabočkoj su knjižnici ptičice dječici ostavile slatke paketiće, koje su djeca morali skinuti s drveća. Voditeljica projekta, knjižničarka Jana Borovčak, rekla je kako je

ovo već dugogodišnji projekt, gdje ljubav i Valentinovo obilježavaju na

ovakav tradicionalan način. – Djeca se tako upoznaju s tradicijom koju

su nama prenijele bake. Ispričale smo im zašto se to zove 'zebice', a i kako su djeca nekad hodala u školu. Ugostimo uvijek prve razrede, danas je to bilo osamdesetak djece, kojima se ovo itekako svidjelo. Oni su još mali i mašta im jako radi i oni zaista misle da su ptičice cijelu noć pakirale poklone za njih –kaže Borovčak. Uz njegovanje ovog starinskog običaja, bila je ovo prilika i da se djeca upoznaju sa svojom gradskom knjižnicom. – Svake godine imamo primanje i upoznavanje učenika prvih razreda s našom knjižnicom. Važno nam je da odgajamo buduće korisnike knjižnice, da pokažemo djeci sadržaje koje imamo za njih, od igraonice u dječjem odjelu, dječjih izložbi i knjiga –kaže ravnateljica knjižnice Branka Tuđa Kanceljak, dodavši kako ovaj projekt ima i pokrovitelja, Trgocentar koji je osigurao slatke paketiće za djecu. Osim potrage za poklonima ptičica, djeca su uživala i u čitanju slikovnica. (J. Klanjčić, R. Jadan)

Znate li što je hodomet? Dođite na prezentaciju ovog novog spota na igralište u Zagorska sela

ZAGORSKA SELA – Na prostoru sportskog igrališta u Zagorskim selima, u subotu, 8. ožujka, od 11 do 14 sati održat će se prezentacija nove rekreacijske igre za starije, hodometa. Ovo događanje zajednički organiziraju Sportsko društvo Zagorska Sela i Udruga Sijede vrijede. Hodomet je nova rekreacijska igra za starije u Hrvatskoj. Možemo reći da je to sporija varijanta nogometa, no pravila se razlikuju: ne smije se trčati nego samo hodati, ne smije biti kontakta igrača, nema igranja glavom, a lopta nikada ne smije ići iznad visine glave. Igra se na malim terenima, obično igraju golman i pet igrača. Igra je osmišljena u Ujedinjenom Kraljevstvu 2011. godine, a u Hrvatsku da je 2022. prenijela Udruga Sijede vrijede, koja ga i promovira po čitavoj Hrvatskoj, uz potpis i suradnju s Hrvatskim nogometnim savezom. Vrijednost hodometa prepoznala je i UEFA

te je 2024. svim svojim savezima preporučila njegovu provedbu. U hodometu mogu sudjelovati muškarci stariji od 60 i žene starije od 40 godina. Sport je to koji ima velike zdravstvene prednosti za starije osove, uključujući smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i moždanog udara te izvrstan način za ostati u formi. Hodomet će se tako ovom prilikom predstaviti i u našoj županiji, kamo dolazi Udruga Sijede vrijede sa svoje dvije ekipe, a jednu će ekipu dati domaćin. Na taj će se način prezentirati ovaj sport, sve njegove ljepote, pravila i benefiti, stoga organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu i pogledaju o čemu se radi. Također, zainteresirani za druženje i igranje mogu se javiti Dragi na broj 098 988 5270. U ovom će događanju sudjelovati i Crveni križ, čiji će djelatnici i volonteri besplatno mjeriti tlak i šećer u krvi. (J. Klanjčić)

Vrijedne ručice Etnografske grupe 'Škrinjica' u još jednoj zanimljivoj radionici

Znate li što su 'zebice'? U sjećanje na

taj običaj djeca su izradila prigodne ukrase

DONJA STUBICA - Članovi Etnografske grupe 'Škrinjica' Osnovne škole Donja Stubica sudjelovali su u radionici 'Ftičeki se ženiju', koju provodi Muzej 'Staro selo' Kumrovec. Radionice su održane u muzejskim prostorima, no ovoga je puta muzejska pedagoginja Matea Harapin posjetila školu te s učenicima održala radionicu, kojoj su se pridru-

žili i neki roditelji. - Priča kazuje da se na Valentinovo ženiju ptičeki. Toga dana djeci, koja su ih hranila tijekom zime, ostave slatkiše u znak zahvale za pomoć. Nekada su zime u to vrijeme bile hladne i s puno snijega, a zagorske obitelji živjele su vrlo siromašno. Djeca su bosa izlazila van, u potragu za kolačima. Stoga se taj običaj zove još i ZEBICE (zebu nožice).

Danas taj običaj polagano pada u zaborav, ali da se sasvim ne zaboravi potrudile su se vrijedne ručice članova Etnografske grupe "Škrinjica" i teta Matea – priča nam učiteljica i voditeljica 'Škrinjice' Snježana Štefek Borovčak. Zadatak izrade ptičica nije bio nimalo lak. Bio je to veliki izazov za ručice koje danas više tipkaju nego režu, spajaju, vežu i lijepe. Ko -

rak po korak nastajale su ptičice raznih boja i oblika: okrugle, mekane i tople. Ljepota i vrijednost stvaranja bila je u međusobnoj pomoći jednih drugima tako da su svi završili, s ponosom, svoje radove tijekom radionice. Iz 'Škrinjice' zahvaljuju muzejskoj pedagoginji Matei Harapin i Muzeju "Staro selo" Kumrovec što su omogućili radionicu. (zl)

Oživljavanje starih običaja u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec kroz ručne radove

Za Valentinovo su se nekad darivala djeca, a u tom su slavlju bile prisutne i

KUMROVEC – Povodom

Dana zaljubljenih, u Muzeju 'Staro selo' Kumrovec održana je radionica 'Ftičeki se ženiju'. Iako je danas običaj da se na Valentinovo daruju skupocjeni pokloni, nekad se Valentinovo obilježavalo na nešto drugačiji način. Darivala su se djeca, a u slavlju su bile prisutne ftičice. Prilikom

radionice, muzejske su pedagoginje ispričale i priču uz običaj: 'Ftičice /ptičice na Valentinovo pripremaju svadbenu svečanost za koju im je potrebna torta. Kako bi to mogle napraviti, dan prije Valentinova, na vanjskoj klupčici od prozora ostavljali su se neki sastojci za izradu torte, poput brašna i šećera. Drugo

jutro djeca su po dvorištu tražila slatka peciva ili bombone koje su im ptičice ostavile kao zahvalu za pomoć. Djeca koja su bosa trčkarala po dvorištu dobila su dodatan poklon, "crvene čizmice"'. Ovaj običaj najpoznatiji je u Zagorju i Međimurju, međutim i u ostalim dijelovima Hrvatske također nailazimo na

slična obilježavanja. Djeca koja su nekada sudjelovala u takvom obilježavanju Valentinova, danas su odrasle osobe koje se s veseljem prisjećaju te tradicije i nastavljaju je njegovati sa svojom djecom i unucima. Na radionici su se izrađivale ptičice od vune, a oslikavala srca koja su simbol ljubavi. (zl)

Nagrađeni učenici koji su sudjelovali u likovno - literarnom natječaju

ZABOK - U Galeriji Gradske knjižnice "Ksaver Šandor Gjalski" u Zaboku u utorak, 11. veljače 2025. godine, svečano su dodijeljene nagrade i priznanja sudionicima projekata "Promicanje istine o Domovinskom ratu" i "Likovno-literarni natječaj na temu Domovinskog rata" za 2024. godinu. Udruga veterana specijalne policije Domovinskog rata "Barun" projekt provodi od 2014. godine s ciljem čuvanja vrijednosti Domovinskoga rata, a župan Željko Kolar tom je prigodom istaknuo kako su temelji Hrvatske vrlo jasni – Domovinski rat i stvaranje neovisne i slobodne Republike Hrvatske. "Kroz ovakav sadržaj likovnih i literarnih radova najlakše je djeci približiti Domovinski rat, a da im ne pričate o svim onim strahotama koje su svi sudionici Domovinskog rata prošli. Na ovaj se način daje mogućnost mladim ljudima da se likovno i literarno izraze, a s druge strane stva-

Nagrađeni

U kategoriji literarnih radova i učenika osnovnih škola od 5. do 8. razreda prvu nagradu primila je Leonarda Trgovec, drugu Gabrijela Lazar, treću Lucija Hrastinski, Vanja Mužar i Teo Gregurić, četvrtu Ena Bingula, a petu Mihael Jajtić. U kategoriji učenika srednjih škola 1. nagrada dodijeljena je Marti Veverec i Antoniji Duh, druga Jani Krušelj, a treća Domagoju Varžiću. U kategoriji likovnih radova, među učenicima osnovnih

ra se ljubav prema domovini", poručio je župan Kolar i dodao kako narod bez identiteta vrlo teško može opstati. Projekt "Promicanje istine o Domovinskom ratu" provodi Udruga vetera-

škola od 3. do 4. razreda, prva nagrada pripala je Leoni Ivančan, druga Jani Glumpak, treća Niki Bračun, četvrta Janku Jurmanu, a peta Niki Bartolec. Među učenici 5. do 8. razreda, prvonagrađeni je Josip Paun, drugu nagradu primila je Franka Ivanjko, treću Marta Žnidarić, a četvrtu Ida Ričko. Među srednjoškolcima, prva nagrada ide Mihaeli Petreković, druga Ani Poljak, treća Vjeri Posarić, a četvrta Luciji Skočak.

na specijalne policije Domovinskog rata Barun od 2013. godine, dok je likovno-literarni natječaj krenuo godinu kasnije, s ciljem poticanja učenika na samostalno istraživanje i učenje o novi-

joj hrvatskoj povijesti, posebno o Domovinskom ratu. U proteklih deset godina proveli su oko 200 predavanja u kojima je sudjelovalo u prosjeku 15 škola godišnje te oko sedam tisuća učeni-

ka. Cilj provođenja projekta je poticanje učenika na samostalno istraživanje i učenje o novijoj hrvatskoj povijesti, posebice o Domovinskom ratu. Sve prisutne pozdravio je predsjednik

Udruge Mladen Hrastinski, a događanju je prisustvovao i načelnik Općine Stubičke Toplice Josip Beljak. Na ovogodišnji je natječaj pristiglo 169 radova, od čega 28 literarnih i 141 likovni rad. (zl)

Tradicionalno usmjeren na dječje i obiteljske radionice, ovogodišnji program Dvora Veliki Tabor po prvi je put dobio večernji događaj za koji su se ulaznice unaprijed rasprodale

pogodili u sridu

Održano prvo Valentinovo u Dvoru Veliki Tabor

Marta Čaržavec

DESINIĆ

DS obzirom na bogat plan događanja u nadolazećim mjesecima, jasno je da Veliki Tabor ne samo da čuva naslijeđe, već i unapređuje kulturnu scenu Hrvatske što će ovogodišnjim programom itekako doći do izražaja

vor Veliki Tabor već godinama slovi kao bajkovita kulisa brojnih kulturnih događanja, no ovog Valentinova doživio je značajnu promjenu. Tradicionalno usmjeren na dječje i obiteljske radionice, ovogodišnji program po prvi je put dobio večernji sadržaj namijenjen odraslima – i pogodio u sridu. Cjelodnevni program započeo je edukativnim predavanjima i radionicama u Desiniću, dok je večernji dio donio glazbeno-poetski doživljaj koji je oduševio posjetitelje. Rezultat? Sve ulaznice, njih 57, rasprodane unaprijed, a organizatori sigurni u jedno – Veliki Tabor nastavlja graditi novu tradiciju.

Pun pogodak

Valentinovo u Desiniću započelo je već u jutarnjim satima edukativnim predavanjem o legendi Veronike Desinićke u OŠ Đure Prejca u Desiniću, a nakon toga je restauratorica Andrea Brlobuš održala edukativnu radionicu. Prema riječima voditelja i kustosa Dvora Veliki Tabor Paula Lekaja, ideja o gotovo cjelodnevnom programu razvila kroz timske rasprave i promjene unutar tima. – Promijenili smo kadar, dobili novog voditelja marketinga i odnosa s jav-

Miklaužić: 'U Taboru vlada posebna romantikasvjetla, atmosfera i savršena akustika dali su dodatnu čar cijelom programu'

Sabol: 'U početku sam bio skeptičan, ali drago mi je da sam bio u krivu'

nošću Svena Šamsa, pa smo kroz zajednički brainstorming s ravnateljem Juricom Sabolom odlučili pokrenuti novu tradiciju. Isplatilo se, a planiramo i dalje nastaviti u tom smjeru. Dosad smo se uglavnom fokusirali na djecu, no želimo proširiti program i na odrasle – rekao je Lekaj. Da je spoj mlade pjevačke zvijezde Dine Miklaužića i interpretatorice poezije Katarine Špoljar bio pun pogodak, potvrdio je ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol. – S ovim programom započeli smo prije mjesec dana, a moram priznati da sam u početku bio skeptičan. Nije najspretnije organizirati događanje u petak navečer, usred zime, po snijegu, i to u Desiniću. No, drago mi je da sam bio u krivu – sva su mjesta rasprodana čak deset dana prije događaja. To samo dokazuje da su naši muzeji nebrušeni dijamant kulturne i baštinske scene s ogromnim potencijalom. Na taj način jačamo kulturni turizam u Hrvatskom zagorju – rekao je Sabol, posebno ponosan na priznanje koje su Muzeji Hrvatskog zagorja nedavno dobili. – Osvojili smo nagradu za najbolju kulturno-turističku destinaciju, što je veliko priznanje ne samo za mene kao ravnatelja, već i za sve naše djelatnike. Nagrađeni smo isključivo zbog kontinuiranog rada, projekata i programa koje provodimo tijekom cijele godine u svih pet ustrojstvenih jedinica – zaključio je. Intimno i lagano

Dino Miklaužić nije skrivao oduševljenje nastupom u Velikom Taboru, gdje je izveo poseban ljubavni repertoar. – Velika mi je čast što sam nastupao i što su me pozvali. Odabrao sam ljubavne pjesme, a kako sam svirao sam s gitarom,

Lekaj: 'Dosad smo se uglavnom fokusirali na djecu, no želimo proširiti program i na odrasle'

bez benda, atmosfera je bila intimna i lagana. Izveo sam i nekoliko autorskih pjesama – rekao je Dino, dodajući da mu inspiracija dolazi u najneočekivanijim trenucima. –Nedavno sam se probudio u dva ujutro i u deset minuta napisao pjesmu, potpuno spontano. Takvi trenuci se jednostavno dogode. U Taboru vlada posebna romantika –svjetla, atmosfera i savršena akustika dali su dodatnu čar cijelom programu – istaknuo je. Što se tiče planova za budućnost, Dino ih ne želi forsirati, već se prepušta glazbi. – Kruzam, ne znam gdje će me put odvesti, ali trudim se da mi muzika ostane ljubav, bez previše komercijalizacije i ogromnih ambicija – zaključio je. Programi po-

put ovog Valentinova kojem smo svjedočili stvaraju novu dimenziju kulture, koja odgovara na različite interese i potrebe posjetitelja. S obzirom na bogat plan događanja u nadolazećim mjesecima, jasno je da Veliki Tabor ne samo da čuva naslijeđe, već i unapređuje kulturnu scenu Hrvatske što će ovogodišnjim programom itekako doći do izražaja. Dvor Veliki Tabor u ožujku će biti fokusiran na posjet grupa, a već od travnja kreće s bogatim programom događanja. Prvi u nizu bit će Uskrsni ponedjeljak, kada u dvorac stižu kuburaši i udruge, nakon čega slijedi koncert Zagrebačkih solista i Guya Braunsteina. U svibnju posjetitelje očekuje Noć tvrđava, tijekom koje će biti otvorena izložba Dvorac Trakošćan, uz veliku srednjovjekovnu svečanost – manifestaciju koja

se u Velikom Taboru nije održala više od deset godina. Za Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, priprema se poseban program, a krajem mjeseca, 31. svibnja, održat će se manifestacija Čarobni svijet lutaka. Tijekom godine posjetitelji će moći uživati i u Međunarodnom danu arheologije, Tabor Film Festivalu, Veronikafestu te Festivalu nove tradicije. Uz bogat program događanja, u dvorcu su u tijeku i infrastrukturni radovi – obnavlja se kula D (Rustikalna) i kula C (Kapela), postavlja se nova vanjska rasvjeta, a započinje i obnova bastiona. Posjetiteljima je sada dostupan i novi interaktivni sadržaj – kroz cijeli dvorac postavljeni su QR kodovi koji omogućuju pristup povijesnim podacima, zanimljivostima, povratnim informacijama te najavama nadolazećih događanja.

Dino Miklaužić

Paul Lekaj

Jurica Sabol

U povijesnim zidinama stvorila se čarolija koja vodi na putovanje kroz emocije

Svjetla, atmosfera i savršena akustika dali su dodatnu čar cijelom programu

U Srednjoj školi Zlatar

dodijeljene su nagrade sudionicima državnog natjecanja Prometna učilica

Posebna nagrada SŠ Zlatar za osvojeno

3. mjesto u poznavanju prometnih propisa

ZLATAR - U Srednjoj školi Zlatar održana je dodjela nagrada i priznanja za učenike, mentore i škole koji su sudjelovali na 7. državnom natjecanju srednjoškolaca iz poznavanja prometnih propisa "Prometna učilica". Cilj natjecanja je, kroz povećanje razine poznavanja prometnih propisa i pravila, odnosno općenito povećanjem prometne kulture, smanjiti stradavanje mladih u prometnim nesrećama. Natjecanje provodi Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i tvrtkom Moj telekom d.o.o. te uz podršku Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARnet, a sufinancira se sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa. Na državnom natjecanju iz Srednje škole Zlatar sudjelovalo je ukupno 179 učenika, pod vodstvom mentora prof. Vesne Pisačić, prof. Stjepana Pisačića i prof. Gorana Šalike. "Prometna učilica" kao web platforma namijenjena je za učenje, poučavanje i provjeru znanja iz prometne kulture, prometnih propisa i prometnih pravila sa ciljem unaprjeđenja sigurnosti prometa kod djece i mladih sudionika u prometu. Predstavnici organizatora natjecanja, gospodin Miron Huljak iz Ravnateljstva policije, Tomislav Zajec iz Policijske uprave krapinsko-zagorske, Tajana Čorko i Davor Klenkar iz Policijske postaje Zlatar Bistrica te Milan Stevanović iz tvrt-

ke "Moj Telekom" podijelili su nagrade i priznanja uspješnim učenicima i mentorima te posebnu nagradu Srednjoj školi Zlatar za osvojeno 3.

mjesto u poznavanju prometnih propisa, te za osvojeno 2. mjesto gledajući kontinuitet srednjih škola u posljednjih pet godina. Iz Policijske

uprave krapinsko-zagorske čestitamo svim učenicima koji su sudjelovali na natjecanju "Prometna učilica", isto tako želimo im sreću te se

nadamo da će im usvojena znanja i prometna kultura pomoći kako bi postali primjer drugima te sigurni sudionici u prometu. (zl)

VRTNJAKOVEC - Udruga žena Vrtnjakovec održala je 16. redovnu i izvanredno izbornu skupštinu. Tako je za novu dopredsjednicu izabrana Verica Petrović, a za tajnicu Andrea Kapusta Kranjčec. Uz njih imenovane su i članice Upravnog odbora. Verificirani su plan rada i financijski plan za 2025. godinu, podnijeta su izvješća o radu za 2024., financijsko izvješće i izvješće nadzornog odbora koja su jednoglasno usvojena. Donesen je i novi Statut UŽV. Status počasne članice Udruge dodijeljena je Đurđici Halapir koja se istaknula po dugogodišnjoj pomoći i brojnim donacijama UŽV. Priznanje za 5 godina u radu Udruge primila je Sanda Plenar, a za 15 godina Štefica Filipaj, Mirjana Gmajnički i Vesna Petravić. Gošće na skupštini bile su članice Udruge kostelskih žena s predsjednicom Silvom Novak koja je čestitala na svim postignutim rezultatima te se zahvalila na međusobnoj suradnji koja traje već duži niz godina. - Nakon Skupštine upriličile smo 6. tradicijski Perječeh u suradnji s Udrugom kostelskih žena, Etno udrugom Zipka iz Kumrovca, Udrugom za razvoj lokalne zajed-

nice Gmajna te mještankama naše Općine i izvan nje. Za glazbeni i pjevački repertoar pobrinula se naša draga Zipka pa su svi učesnici zapjevali i zaplesali. Bilo je mnogo anegdota i pošalica koje su pridonjele nezaboravnim uspomenama na ovaj Perječeh - kažu iz Udruge. (mč)

Susret učenika i nastavnika u okviru Erasmus+ projekta "SMaiLE"

Unapređivanje razumijevanja rada i primjene umjetne inteligencije

BEDEKOVČINA - Završio je prvi susret Aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja partnerskih škola u sklopu Erasmus projekta SMaiLE (Scenarios and MOOCs for AI Literacy in Education), koji se provodio u Osnovnoj školi Pantovčak i Srednjoj školi Bedekovčina. Uz navedene škole u organizaciji susreta sudjelovao je i Tehnički fakultet Rijeka. Scenariji i otvoreni mrežni tečajevi pismenosti o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju je dvogodišnji projekt u kojem sudjeluju škole iz Hrvatske, Francuske, Irske, Portugala i Španjolske, uz Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. Glavni koordinator je Osnovna škola Pantovčak.

Cilj projekta

Cilj projekta je unaprijediti znanje i vještine sudionika u razumijevanju rada i primjeni umjetne inteligencije. Izradit će se otvoreni obrazovni resursi na osmišljenoj održivoj platformi AI e-HUB (koja će biti otvorena za doprinose nastavnika i učenika nakon završetka projekta), masovni otvoreni mrežni tečajevi (MOOC-i), brojni digitalni sadržaji, prijenosi uživo te digitalni HUB za umjet-

nu inteligenciju s dvadeset digitalnih međupredmetnih scenarija učenja. Učenici iz navedenih škola dijelom su boravili u Zagrebu, a dijelom u Zagorju gdje su im domaćini bili učenici škole. Svi su zajedno sudjelovali u aktivnostima, predavanjima i radionicama vrhunskih predavača koji su učenike i nastavnike upoznali s poviješću, mogućnostima i budućnosti umjetne inteligencije. - Ovim putem zahvaljujemo svim predavačima, ekspertima na području Umjetne inteligencije. Utorak smo proveli na FER-u sudjelujući na predstavljanju fakulteta i područja rada koji nam je održao dr.sc. Dario Bojanjac, Izvanredni profesor, na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije. Nastavili smo s izvanrednim predavanjem na temu "Uvod u umjetnu inteligenciju" koju je održao doc. dr. sc. Marko Horvat te završili radionicom "Matchbox AI" koju su održali kolege Viktorija Šturlić-Tupek i Martin Ante Rogošić, oboje studenti Fakulteta računarstva i elektronike Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujemo Prodekanu za studente docentu Tomislavu Jaguštu sa Zavoda za primijenjeno računarstvo FERa što nam je organizirao i omogućio izvrsno

iskustvo i boravak na FER-u. U okviru aktivnosti izuzetno smo zahvalni dr.sc. Nenadu Markušu, vodećem istraživaču, sa Zavod za telekomunikacije iz FER-a koji je održao zanimljivo predavanje na temu "AI u sportu" te pokazao učenicima na koji način se AI koristi za pripreme i praćenje nogometnih utakmica, ali i šire – kaže Daniela Usmiani, koordinator Erasmus projekata Srednje škole Bedekovčina.

Radionice i predavanja

Radionicu o upotrebi umjetne inteligencije u nastavi jezika održala je Arjana Blažić, profesorica engleskog i njemačkog jezika, instrukcijska dizajnerica i savjetnica za obrazovnu tehnologiju, a u sam princip rada AI alata kroz radionicu AI for everybody učenike i nastavnike je uveo Brando Koch, AI stručnjak i direktor tvrtke Inteligentia. Učenicima su svoje znanje o AI prenosili kroz radionice i predavanja i naši partneri s Tehničkog fakulteta Rijeka, Kristijan Lenac i Marina Banov koji su ih uveli u znanja o povijesti umjetne inteligencije i načinima kako ona uči (radionice History of AI, How AI learn to be smart),

ai imali su priliku i praktično isprobati Turingov test. U okviru susreta održano je i online predavanje za nastavnike na temu: "Kako uspješno upotrijebiti umjetnu inteligenciju u nastavi", koje je prikazao je Keith Quille, stariji predavač iz School of Enterprise Computing and Digital Transformation iz Dublina. Kroz niz druženja s vodećim stručnjacima i sveučilišnim profesorima učenici i nastavnici su znatno unaprijediti svoje znanje o AI-u, ali i stekli veliku dozu samopouzdanja postavljajući pitanja i surađujući sa stručnjacima na području umjetne inteligencije. U okviru kulturoloških aktivnosti učenici i nastavnici su se upoznali sa znamenitostima Zagreba i Zagorja, a posjetili su i Plitvička jezera.Na ovom prvom sastanku partnerskih škola učenici i nastavnici imali su prilike upoznati se s osnovama umjetne inteligencije i njezinoj upotrebi, iako je ona već prisutna u mnogim aspektima svakodnevnog života. Sva znanja i stečene vještine pomoći će nastavnicima da u suradnji s učenicima razviju niz rezultata kako u okviru online tečajeva tako i kroz nastavne scenarije koji se mogu uvrstiti u svakodnevni rad obrazovnih ustanova. (zl)

Neandertalci iz Zlatara oduševili

Rijeku na Dječjem karnevalu

ZLATAR - Društvo Naša Djeca grada Zlatara, sudjelovalo je u subotu na Dječjem karnevalu u Rijeci, gdje su se predstavili ni više ni manje nego kao Neandertalci! Inspiracija za ovu masku došla je iz našeg kraja, budući da se jedno od najvažnijih svjetskih nalazišta pračovjeka nalazi upravo u Krapini. Oko pedeset veselih Zagoraca, odjevenih u originalne neandertalske kostime, oduševilo je publiku na riječkom Korzu ne samo izgledom, već i energičnom plesnom točkom. Njihova izvedba, popraćena zvukovima "Zagorskog cuga", pokrenula je i okupljene gledatelje, koji su se rado pridružili plesnoj atmosferi. Prilikom prijema kod gradonačelnika Rijeke, predstavnica društva Anita Habazin, u pratnji djece Kiare Mikuš Pavlek i Josipa Findaka, predstavila je aktivnosti DND-a Zlatar te pozdravila kraljicu karnevala Noru Marčelja. Kao poseban poklon, gradonačelniku Marku Filipoviću uručen je autentični kamen iz pećine, simbolično isklesan od "Neandertalaca" baš za ovu prigodu dar koji će zasigurno ostati zapamćen po svojoj originalnosti. Dojmovi s putovanja i nastupa ostat će trajna uspomena za djecu i roditelje koji su sudjelovali u ovom nezaboravnom događaju. (zl)

dječji fašnik u zlataru Za najbolje maske, osigurane i najbolje nagrade!

ZLATAR – Grad Zlatar poziva djecu i roditelje na Dječji fašnik u Zlataru 4. ožujka. - Očekuje vas povorka maski, nastupi mažoretkinja i limene glazbe, mađioničarska čarolija i, naravno, bogate nagrade za najbolje maske! – pozivaju. Najbolje grupne

maske osvajaju izlet u ZOO Zagreb i HaHa House – Muzej smijeha. Nagrade za najbolju odraslu masku su Karting West Gate – 4 poklon bona (50 €, EscapeRoom Arena – karta za 4-5 osoba, Mađerkin breg – 5 ulaznica te Pizzeria Savanna – po-

klon bon (50 €) te Obiteljske ulaznice za: Muzej iluzija, Terme Jezerčica, Aquarika Karlovac (3 obiteljske), Aquae Vivae Krapinske (2 obiteljske), Muzej krapinskih neandertalaca, Kazalište Žar ptica (4 karte), Dvorac Veliki Tabor (3 obiteljske),

Amazinga (4-5 osoba karta), Minipolis Z centar (2 obiteljske), Helispace (2 karte) te poklon bon Zlatni lampaš. Domi prijevoz osigurava prijevoz najboljih grupnih maski u Zagreb! Prijavite se do 28. veljače 2025. na dnd.zlatar@gmail.com

ili SMS-om na TZ 091 4050 648.Hvala svim sponzorima što su nam i ove godine išli u susret i pomogli u nagradama!!! Vidimo se na najveselijem fašniku u Zlataru! – poručuje gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)

najveće do sada ZASKI i SD Ku-ku-ri-ku organizirali 'Otvoreno prvenstvo Zagorja u veleslalomu' u popularnom austrijskom skijalištu

ČAK 70 NATJECATELJA SUDJELOVALO

NA 'OTVORENOM PRVENSTVU ZAGORJA'

KREISCHBERG - Protekle je subote, na popularnom austrijskom skijalištu Kreischberg, održano Otvoreno prvenstvo Zagorja u veleslalomu, u organizaciji Zagorskog skijaškog kluba i SD Ku-ku-ri-ku. Ovogodišnje izdanje natjecanja nadmašilo je sva očekivanja – klubovi su organizirali jednodnevni izlet za čak 140 članova, a njih 70 hrabro se okušalo u utrci. Utrka je protekla u odlič-

noj atmosferi, uz podršku brojnih navijača i zaljubljenika u skijanje. Natjecatelji su pokazali sjajne skijaške vještine, a natjecanje je još jednom potvrdilo da Zagorje ima jaku skijašku zajednicu. Nakon uzbudljivih vožnji i borbe za postolja, svečana podjela medalja i pehara održana je u Memento baru u Zaboku, gdje su se natjecatelji i ljubitelji skijanja okupili kako bi proslavili uspješan dan na

snijegu. U kategoriji dječaka, zlatnu medalju osvojio je Martin Meštrović, srebrnu Leon Pamuković, a brončanu Lukas Burić, dok je u kategoriji djevojčica zlatnu medalju osvojila Maša Kos, srebrnu Vera Žigman, a brončanu Elizabeta Đunđek. U kategoriji djevojaka zalatnu medalju osvojila je Jana Vrdoljak, srebrnu Jelena Markulin, a brončanu Ana Borovčak, dok je u kategoriji mladića zlatnu medalju

osvojio Ivan Prekratić, srebrnu Ian Crnković, a brončanu Tin Vurnek. U kategoriji žena zlatnu medalju osvojila je Klaudija Brezak, srebrnu Luna Plečko, a brončanu Dora Despenić, dok je u kategoriji muškaraca zlato osvojio Silvio Brezak, srebro Damir Meštrović, a broncu Zoran Vurnek. Kod veterana zlatnu je medalju osvojio Nevenko Kraševac, srebrnu Ivan Poljak, a brončanu Krunoslav Šams,

dok je kod veteranki zlatna medalja pripala Anki Marinović, a srebrna Karmenki Brcko. Organizatori čestitaju svim sudionicima i pobjednicima te zahvaljuju sponzorima i volonterima na pomoći. Također, iz klubova pozivaju da se pridružite na još dva izleta u sezoni, 1. ožujka u Katchberg i 15. ožujka u Obertauern, a više o svemu doznati možete na www. zaski.hr. (zl)

Večer smijeha i kazališnog užitka uz predstavu 'Mali raj'

Histrionska komedija u Zaboku

ZABOK - Pučko otvoreno učilište Zabok poziva ljubitelje kazališta na nezaboravnu večer smijeha i vrhunskog glumačkog umijeća! U kino dvorani Zabok gostuje renomirana Glumačka družina Histrion s predstavom autora Milana Grgića, u režiji Zorana Mužića. Ova vesela kazališna igra donosi priču ispunjenu nespretnim ljubavnicima, vinskim obratima i osebujnim karakterima koji stvaraju atmosferu prepunu komičnih situacija. Kroz smijeh i humoristične zaplete, predstava pripovijeda velike priče o malim ljudima, pružajući publici priliku da na trenutak zaboravi svakodnevne brige i prepusti se užitku kazališta. Izvrsna glumačka postava, koju čine Ana-Marija Per-

caić, Hrvoje Klobučar, Ivica Pucar i Borna Galinović, obećava izved-

bu punu strasti, dinamike i duhovitosti. Njihova vještina i talent, u

U Zaboku je

održana

17. Zimska škola Gradskog društva Crvenog križa Zabok

ZABOK - U Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku održana je 17. Zimska škola Gradskog društva Crvenog križa Zabok, za učenike osnovnih i srednjih škola iz Krapinsko-zagorske županije. U radu Zimske škole sudjelovalo je 90 učenika i 40 voditelja i mentora iz 12 škola sa područja djelovanja svih 6 društava Crvenog križa KZŽ; GDCK Donja Stubica, GDCK Klanjec, GDCK Krapina, GDCK Pregrada, GDCK Zabok i GDCK Zlatar. Učenici iz OŠ Josipa Broza, Kumrovec; OŠ Stjepana Radića, Brestovec Orehovički; OŠ

Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok; OŠ Pavla Štoosa, Kraljevec na Sutli; OŠ Đure Prejca, Desinić: OŠ Marija Bistrica; OŠ Veliko Trgovišće –PŠ Dubrovčan; OŠ Gornje Jesenje; SŠ Bedekovčina; SŠ Pregrada; SŠ Krapina i SŠ Zlatar su kroz 7 radionica savladali osnove djelovanja u izvanrednim situacijama, pokreta Crvenog križa, simulacije natjecanje prve pomoi, prevencije trgovanja ljudima, dječjih prava, eko radionica i sigurnosti na internetu. Bilo je to još jedno lijepo druženje učenika, mentora, voditelja, zaposleni-

ka škola i društava Crvenog križa, te prilika za sklapanje novih prijateljstava! - Gradsko društvo Crvenog križa Zabok zahvaljuje na dolasku svim sudionicima i poziva ih na iduće druženje, 2026. godine, koje će organizirati Gradsko društvo Crvenog križa Zabok, uz voditeljicu Zimske škole, prof. Ružicu Kotarski – kažu organizatori. Zimska škola GDCK Zabok održana je uz financijsku potporu Krapinsko-zagorske županije i DCK KZŽ i uz logističku potporu Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog. (zl)

kombinaciji s prepoznatljivim histrionskim duhom, osigurat će publici večer ispunjenu smijehom i pozitivnom energijom. Histrionski repertoar još jednom se obogaćuje veselom igrom koja vjernim gledateljima donosi ne samo smijeh, već i priliku da se prepoznaju u likovima na sceni. Sretan završetak, koji se podrazumijeva, jamči da će publika kući otići vedra, nasmijana i okrijepljena čarolijom kazališta. Predstava igra 07. ožujka u 20 sati, a ulaznice po cijeni od 10 eura možete kupiti u Gradskoj knjižnici 'K. Š. Gjalski', S. Radića 1, Zabok, a sve dodatne informacije možete dobiti na 049/221-451. Ne propustite priliku za večer smijeha i vrhunske kazališne zabave! (mč)

OROSLAVJE - Gradska knjižnica Oroslavje poziva vas na predstavljanje zbirke poezije "Sjene i tišina" autorice Mirjane Mikulec, koje će se održati u petak, 21. veljače u 18 sati u Gradskoj knjižnici Oroslavje. Zbirku će predstaviti Helena Knezić i autorica Mirjana Mikulec te urednica Daria Mikulec, a promociju će svojim nastupom uveličati i glazbeni gosti Dječji zbor Osnovne škole Oroslavje te Lucija i Ivona Drempetić-Hrčić. (zl)

Zlatarsko Valentinovo pod zvijezdama

Otvorena izložba astrofotografija zagrebačkoga novinara Branka Nađa

ZLATAR - Zlatarščani su Valentinovo obilježili izložbom astrofotografija zagrebačkoga novinara Branka Nađa, koju je u Galeriji izvorne umjetnosti otvorila saborska zastupnica i gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek. Izložbe fotografija ionako su rijetkost, stoga je ova, zbog specifičnosti i autorove poetike, pozornosti vrijedna. Naime, autor je posjetiteljima približio ljepote noćnoga zvjezdanog neba. Kao što je naglasio Marijan Posarić, autor predgovora u katalogu izložbe, a i na samom otvorenju, autor se sedam godina bavi astrofotografijom. Do sada ih je snimio oko 2000. Na zlatarskoj izložbi izložio ih je 40, vrlo impresivnih, i promatrajući ih posjetitelj šeće od autorova rodnoga Međimurja do juga Hrvatske. Dakako, i kroz Zagorje (nebo iznad utvrde Milengrad i Starog grada Konjščina). Nađove fotografije snimane su

za vedrih zvjezdanih noći, bez mjesečeine, ili pak snima puni Mjesec. Dosad je svoje uistinu dojmljive fotografije izlagao na izložbama u Čakovcu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Motovunu, Đurđevcu, Varaždinu i Karlovcu. Posjetitelji su na izložbi mogli kupiti i luksuzno opremljenu monografiju "Hrvatska pod zvijezdama", u kojoj je popularizator astronomije, Ante Radonić, napisao:"Vidimo poznate zvijezde, planete, veličanstveni sjaj Mliječne staze, meteore,meteorske rojeve. Uočavamo prepoznatljive zvijezde poznatih zviježđa...Što je posebno dragocjeno. promatramo ih iz mnogih mjesta naše lijepe domovine". U prigodnome programu nastupile su učenice zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića, Julija Šaka (violina) i Leona Vujica (klarinet). svirajući međimursku tradicijsku glazbu. Izložba je otvorena do 3. ožujka. (Željko Slunjski)

VINIPOTOK - Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Svrha je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Tim povodom, obilježen je i u udruzi Kućna pomoć, koja za-

dnjih 18 godina provodi program Pomoć u kući starijim osobama temeljem Ugovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojim je osigurana briga za 50 korisnika. Provode i EU projekt "Zaželi-faza IV" koji čini projektni tim od dvadeset ljudi kojim je omogućena briga za 110 korisnika, a od 2008. godine kontinuirano provode i program Dnevnog boravka, sufinanciran sredstvima Ministarstva rada, mirovin-

skoga sustava, obitelji i socijalne politike, Krapinsko-zagorske županije, Općina Lobor, Mače, Zlatar Bistrica i Grada Zlatara, a s čijih su područja korisnici. Radionicu "Vježbom do zdravlja kod starijih osoba" pripremila je i vodila patronažna sestra Martina Zaplatić. Nakon aktivnog sudjelovanja u vježbanju, korisnicima je izmjeren krvni tlak i razina šećera u krvi. Zahvaljujemo se patronažnom timu Doma zdravlja KZŽ na dolasku i lijepom druženju. (zl)

Povodom Dana

žena, dva krasna događanja u Zlataru

ZLATAR - Povodom Dana žena, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek pozvala je sugrađanke na dva događanja u Zlataru. Naime, 3. ožujka u 18h u Gradskoj knjižnici Zlatar održat će se predstavljanje knjige "Tuširanje duše" Danijele Martinović. Zbog ograničenog broja mjesta, besplatne ulaznice možete preuzeti unaprijed u Gradskoj knjižnici Zlatar. U zlatarskoj Sokolani će pak 9. ožujka biti održana Kazališna predstava "Rulet" u izvedbi sjajnih glumica –Jagode Kumrić, Nike Barišić, Ane Uršule Najev i Petre Kraljev. - Predstava će se održati u uskoro novootvorenoj Sokolani, a ulaz je besplatan! Neka ovi događaji budu naš mali dar vama, u znak zahvalnosti za sve što jeste i što činite svaki dan. Radujem se vašem dolasku! – poručuje gradonačelnica. (zl)

Nova predstava Bistričkog teatra ''Vende tam''

'Ja to tak, ti onak'

MARIJA BISTRICA – Bistrički teatar ''Vende tam'' pripremio je novu premijeru. Najstarija skupina ovog teatra, kojeg je pokrenula i vodi Nevena Vukes, pripremila je predstavu ''Ja to tak, ti onak''. Ono što ovu predstavu izdvaja od svih dosadašnjih produkcija jest to što su sve priče i likovi inspirirani stvarnim životom i sredinom u kojoj živimo. Svaki glumac i glumica dobili su istraživački zadatak od redateljice Nevene – promatrati ljude oko sebe i pokušati oponašati karaktere osoba koje susreću. Od svih tih likova (a ima ih više od 50), složena je urnebesna zagorska komedija. Moguće je stoga da publika prepozna sebe, svog susjeda ili čak člana obitelji na sceni. Premijera komedije "Ja to tak, ti onak" zakazana je za 23. veljače u 19 sati u Domu kulture Marija Bistrica. Režiju potpisuje Nevena Vukes, za kostime je

zadužena Željka Hubak, a u predstavi glume: Nika Grabušić, Lea Kovačić, Laura Sugnetić, Ema Gospočić, Ema Jantolek, Klara Kurešić, Kornelija Božić, Leona Habazin, Paulina Švaljek, Mia Hajnić, Inga Hajnić i Mladen Klobučarić. Ulaznice se mogu na-

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE

OPĆINSKI NAČELNIK

baviti svakim radnim danom u prostorijama Općinske knjižnice Marija Bistrica ili sat vremena prije početka predstave. Cijena ulaznice je 5 eura, a sav prihod od prodaje ide u fond za podršku radu Bistričkog teatra ''Vende tam''.. (Elvis Lacković)

KLASA: 024-01/24-03/240

URBROJ: 2140-30-01/06-25-9 Veliko Trgovišće, 11.02.2025.g.

Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne no-vine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) i članku 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku u-pravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Veliko Trgovišće („Službeni glasnik KZŽ“ broj: 19/16. i 46/19.) Općinski načelnik Općine Veliko Trgovišće objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u suvlasništvu Općine Veliko Trgovišće

Predmet ovog Javnog natječaja je prodaja nekretnina u suvlasništvu Općine Veliko Tr-govišće označenih kao: 1. k.č.br. 400/4 u naravi VOĆNJAK površine 192 čhv, 691 m2 , upisane u zk.ul.br. 392, k.o. Strmec pri Općinskom sudu u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, u suvlasničkom dijelu 4/72, 2. k.č.br. 409 u naravi DVORIŠTE površine 161 čhv, 579 m2, upisane u zk.ul.br. 392, k.o. Strmec pri Općinskom sudu u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Zabok, u suvlasničkom dijelu 4/72, Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno, a što isključuje naknadne prigovore kupaca.

Početna prodajna cijena nekretnina iz članka 1. ove odluke utvrđuje se u iznosu od 6.000,00 EUR (slovima: šesttisućaeurainulacenti).

Kupac pored kupoprodajne cijene plaća troškove procjene zemljišta i objave natječaja u ukupnom iznosu od 1.016,00 EUR (slovima: tisućušesnaesteurainulacenti).

Ponude se podnose u roku od osam dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu.

Danom predaje ponude smatra dan predaje ponude u pisarnicu Jedinstvenog upravnog odjela odnosno dan predaje ponude na poštu preporučenom pošiljkom, Rok za sklapanje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem iznosi najduže 90 dana od zadnjeg dana roka za dostavu ponuda.

Rok za obavijest ponuditeljima o najpovoljnijoj ponudi iznosi najduže 60 dana od zadnjeg dana roka za dostavu ponuda.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu.

U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cije-nu prvog ponuditelja.

Pravo podnošenja ponude imaju sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i dr-žavljani država članica Europske unije te pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i dr-žavama članicama Europske unije. Ostale strane fizičke i pravne osobe mogu sudjelovati na javnom natječaju ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske, pod uvjetom da nemaju dugovanja prema Općini Veliko Trgovišće.

Pisana ponuda obvezno mora sadržavati sljedeće:

Prodavatelj zadržava pravo odustanka od prodaje u svako doba prije potpisivanja ugovora bez novčanih i svih drugih eventualnih posljedica.

Odabrani ponuditelj dužan je sklopiti ugovor s Općinom u roku od 15 dana računajući od dana dostave Odluke o odabiru ponuditelja.

Ugovorom će se regulirati međusobna prava i obveze između ugovornih strana.

Najpovoljniji ponuditelj nema pravo na povrat uplaćene jamčevine ako u određenom roku iz neopravdanih razloga ne sklopi kupoprodajni ugovor.

1. ime i prezime, OIB i adresu ponuditelja (fizička osoba) ili naziv i sjedište te MBS i OIB ponuditelja (pravna osoba), 2. za fizičke osobe original ili preslika domovnice ili osobne iskaznice, a za pravne osobe original ili preslika rješenja o registraciji s dokazom o osobi ovlaštenoj za zastupanje, 3. dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva za strane osobe, 4. dokaz o uplati jamčevine koja se plaća u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, 5. iznos ponuđene cijene

6. broj računa natjecatelja radi eventualnog povrata jamčevine.

Ponude se podnose na adresu: Općina Veliko Trgovišće Trg Stjepana i Franje Tuđmana 2 49214 Veliko Trgovišće, u zatvorenoj omotnici s obveznom naznakom „ZA NATJEČAJ ZA

PRODAJU NEKRETNINE - NE OTVARATI“ i adresom ponuditelja.

Pravo na povrat jamčevine gubi se i u slučaju kada kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene više od 30 dana u kom slučaju Općina ima pravo raskinuti ugovor.

Odabranom ponuditelju uplaćena jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene , a osta-lim ponuditeljima čija ponuda nije odabrana, vratit će se uplaćena jamčevina.

Ponuditelji su obvezni uplatiti jamčevinu od 10% utvrđene početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na račun općine V.Trgovišće , IBAN:HR93 23900011848100009, mo-del 24 poziv na broj 7706 – OIB uplatitelja, s naznakom „Jamčevina za natječaj – prodaja nekretnine“.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, temeljem članka 48. Zakona o lokalnoj i podru-čnoj (regionalnoj) samoupravi donosi Općinski načelnik Općine Veliko Trgovišće.

Ovaj javni natječaj objavit će se u Zagorskom listu, na oglasnoj ploči i na internet stranici Opći-ne Veliko Trgovišće.

OPĆINSKI NAČELNIK

Robert Greblički

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Sortimentkrumpirasjemenskog

Iako je do sadnje krumpira preostalo još najmanje mjesec i pol dana, dobro je prije kupnje sjemenskog krumpira upoznati se sa njegovim karakteristikama. Veliki izbor sorti koje se nude na tržištu daje nam velike mogućnosti izbora kako u pogledu vremena dozrijevanja, boje kožice i mesa, namjeni i sl. Što se tiče vremena dozrijevanja možemo izabrati između ranog, srednje ranog, srednje kasnog i kasnog krumpira. Rane sorte imaju vegetaciju koja traje od 60 – 80 dana, srednje rane sorte imaju vegetaciju od 80 – 100 dana, srednje kasne 100 – 130 dana i kasne sorte više od 130 dana. Prema namjeni tj. prema kulinarskom tipu razlikujemo A, AB,B,BC i C sorte krumpira. U tip A spadaju sorte koje se ne raskuhavaju, ostaju tvrde nakon kuhanja, imaju sitno zrnu i sapunastu strukturu i lako se režu. To su tipične salatne sorte. Tipu B pripada veliki broj sorata. Njihovo meso se nakon kuhanja ne raskuhava, malo je vlažno, voštano, prilično sitnozrne do slabo brašnjave strukture. To su sorte vrlo široke namjene. U tip C spadaju prilično brašnjave sorte s dosta škroba te naglašene zrnaste strukture mesa. To su sorte koje se prilično raskuhavaju, brašnjave su, prhke i suhe, prikladne za pečenje cijelih gomolja, pire i krumpirova tijesta. Sorte krumpira se razlikuju i

po boji mesa i kožice. Boja mesa može biti bijela, krem bijela, svijetlo žuta i žuta, dok boja kožice varira od svijetlo žute, žute, svijetlo smeđe do raznih nijansi crvene. Kod izbora sorte važan je podatak i osjetljivost ili otpornost na najčešće bolesti i štetnike. Prije sadnje preporučljivo je gomolje naklijavati kako bi imali raniji prinos i izbjegli neke bolesti poput krumpirove plijesni. Postupak naklijavanja obavlja se 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, čistim i osvijetljenim prostorijama na temperaturi od 12-17 °C uz relativnu vlažnost zraka od 90 %. Sjemenski je krumpir potrebno staviti u plitke sanduke u što tanjem sloju (1-2 reda) da bi se okca aktivirala i dala što čvršću klicu dužine 1,5-2,5 cm. Prostoriju treba povremeno provjetravati, a gomolje i sanduke premještati i okretati da bi

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

aktiviranje klica bilo što ravnomjernije. Krumpir sadimo kada se zemlja zagrije na 8ºC i kada više ne očekujemo preniske temperature. Još uvijek najpopularnija sorta za uzgoj u našim krajevima je Desiree. Spada u skupinu srednje kasnih sorti krumpira crvene boje. Tijekom vegetacije zahtijeva veće količine padalina. Ima krupne, pomalo izdužene ovalne gomolje, boja pokožice gomolja je crvena, a meso žućkasto bijele boje. Gomolj se može koristiti za kuhanje, prženje, pečenje i preradu, a dobra je za skladištenje radi visokog postotka suhe tvari. Agria je kasna sorta krumpira koja ima žutu boju kože i jaku žutu boju gomoljastog mesa. Gomolji su izduženi ovalni, s plitkim očima. Izvrsna je jestiva sorta krumpira koja se dobro skaldišti, pogodna je i za industrijsku proizvodnju i pripremu čip-

sa i pomfrita. Kulinarski tip agrie je B-C. Odlikuje se visokim prinosima i dobrim skladišnim sposobnostima. Bellarosa je rana sorta krumpira krupnih gomolja, crvene boje kožice i svijetložutog mesa. Meso ne potamni, ni sirovo ni kuhano, što je dragocjeno svojstvo među krumpirima. Spada u kulinarski tip B. Loane je vrlo rana sorta krumpira odlična za proizvodnju mladog krumpira. Gomolji su izduženo ovalni, veliki i ujednačeni. Boja kožice je žuta kao i boja mesa. Loane je višenamjenska sorta pogodna za kuhanje, pečenje i prženje. Safrane je također rana sorta visokih prinosa i žute boje kožice. Oblik gomolja je izdužen, spada u kulinarski tip B. Romantica je srednje rana sorta krumpira crvene boje kožice. Gomolji su duguljasto ovalni i krupni. Sorta ima visoke prinose i dobro se skladišti.

predstavljeni rezultati istraživanja zagorski bregi Riznica bioraznolikosti

Učetvrtak, 13. veljače, u Gradskoj knjižnici Krapina, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji s Udrugom Hyla predstavila je rezultate bioloških istraživanja provedenih tijekom 2024. godine na područjima ekološke mreže Natura 2000 – Strahinjčice i Vršnog dijela Ivančice te na Kunagori i Vinagori. Predavanje su održali Boris Lauš i Luka Petrokov iz Udruge Hyla.

TIZ PONUDE IZDVAJAMO:

ijekom istraživanja u 2024. godini uspješno su provedeni programi praćenja stanja za tri ciljne vrste, žutog mukača i jelenka na područjima Vršni dio Ivančice i Strahinjčica te kiseličinog vatrenog plavca na području Dolina Sutle kod Razvora. Za sve tri vrste koje su bile cilj ovog istraživanja predloženi su prilagođeni programi praćenja stanja očuvanosti usklađeni s nacionalnim programima. Usputno su zabilježene i jedna vrsta leptira, jedna vrsta vretenca te pet vrsta kornjaša, među kojima se posebno ističe grimizna plosnatica, čiji je ovo prvi potvrđeni nalaz na području Strahinjčice.

Na području Kunagore i Vinagore zabilježeni su vodozemci i to četiri vrste žaba, jedna vrsta vodenjaka i jedna daždevnjaka te gmazovi, od čega četiri vrste zmija i tri vrste guštera. Najznačajniji su nalazi žutog mukača. Zbog slabe raznolikosti vodenih staništa, zabilježeno je samo sedam vrsta vretenaca, među kojima se ističe gorski potočar. Većina istraživanja fokusirala se na kornjaše, te su zabilježene 122 vrste. Posebno vrijedi istaknuti veliku četveropjegu cvilidretu, hrastovu i alpinsku strizibubu, jelenka, mirišljavog samotara te čvorastog trčka. Izvan istraživanih skupina zabilježeni su signalni rak i kiseličin vatreni plavac.

Ovo malo područje obuhvaća raznolika staništa koja daju snažno uporište održavanju iznimno bogate bioraznolikosti. Budući da je ovo bila tek prva godina istraživanja ovih skupina, popis vrsta vjerojatno nije konačan, a očuvana staništa imaju potencijal za još veću raznolikost. Odlični rezultati istraživanja pružaju dobar temelj za zaštitu područja Kunagore i Vinagore.

U sjajnoj atmosferi u Zaboku odigrano finale SuperSport kupa

“Krešimir Ćosić”

Split slavio u spektaklu pred 1.500 gledatelja

U sjajnoj atmosferi pred 1.500 gledatelja u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku odigrano je finale košarkaškog kupa “Krešimir Ćosić”. Uvjerljivu pobjedu i naslov osvajača kupa ostvarili su košarkaši Splita koji su savladali Alkar rezultatom 77:60 (25:8, 17:16, 21:19, 14:17). Bio je to pravi košarkaški spektakl u, do zadnjeg sjedišta, popunjenoj zabočkoj dvorani. Sinjani su imali prevagu u gledalištu, oko 500 Maligana bodrilo je svoje ljubimce, a dobru su potporu imali i Splićani koje je u Zaboku pratilo stotinjak navijača. Split je dugu 21 godinu čekao ovaj trofej i dočekao ga je. Od samog početka Split je ozbiljno shvatio utakmicu i već je u 8. minuti imao 18 koševa viška (4:22). Sinjani su se mučili protiv agresivne i brze obrane Splita, koja im nije davala ni najmanju šansu. Prva četvrtina završila je rezultatom 8:25, da bi u drugoj četvrtini Alkar držao ravnotežu pa se na „veliki odmor“ otišlo rezultatom 24:42. Split je prvi puta otišao preko +20 kada je Joradno u 21. minuti pogodio tricu za 24:45. Sinjani su se hrabro borili, poslije trice Kučana za 43:58 u 27. minuti. Dvorana je proključala, ali Split je serijom od 5:0 (43:63) smirio sve nade Sinjana. Zadnju četvrtinu Split je rutinski održao svoju prednost i zasluženo stigao do trofeja. Prekrasna atmosfera bila je zadnje dvije minute utakmice. Krenuli su prvi navijači Splita sloganom „Mi smo Splićani, Krešo je naš“, a onda su im još gromoglasnije uzvratili Maligani „Mi smo Sinjani, Alkar je naš“. Bio je to vrhunac nadmetanja navijača u dvorani, koje je proteklo fer i korektno. Split je u pobjedi prevodio David Škara s 19 koševa i 4 skoka. Škara je ujedno proglašen za MVP-a turnira i najboljeg strijelca. Antonio Jordano pridružio je 14, Vito Kučić i Krešimir Ljubičić po 11, a Borna Kapusta 10 koševa. Kod Alkara Eric Hunter postigao

je 14, a Mladen Tomašević 10 koševa. Utakmici su prisustvovali brojni uglednici iz svijeta sporta, politike i gospodarstva. Među njima su bili i saborski zastupnici, gradonačelnici Splita i Sinja, Ivica Puljak i Miro Bulj, a sportsku elitu predvodio je predsjednik HKS-a, Nikola Rukavina, koji je utakmicu pratio u društvu državnog tajnika u Ministarstvu sporta i turizma Josipa Pavića, dopredsjednika HKS-a Roberta Jurkovića i glavnog tajnika HKS-a Josipa Vrankovića.

ALKAR – SPLIT 60:77

(8:25, 16:17, 19:21, 17:14).

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 1.500, SUCI: Hadžić, Vulić i Jovović, OPUDNOMOĆENIK:

Zima, KONTROLOR SUĐENJA: Herceg.

ALKAR: Domazet 3, Shaw 3 (1-4), Pavela, Kučan 3, Matulina, Svoboda 9 (2-3), Krešić 2, Gurley 7, Tomašević 10, Hunter 14 (2-3), Jukić 2, Probić 7 (1-2).

TRENER: Damir Milačić

SPLIT: Shorter 1 (1-2), Vraneš, Jordano 14, Katić 3 (1-2), Tišma 4 (2-5), Kučić 11, Vuko 4, Perkušić, Škara 19 (4-5), Kapusta 10 (2-2), Ljubičić 11 (5-6).

TRENER: Veljko Mršić

Veljko Mršić trener Splita: „Želio bih čestitati svojim igračima na dobroj predstavi i igračima Alkara na ulasku u finale i dobrom otporu, nisu se predavali, stalno su prijetili i držali nas aktivnima. Dobro smo otvorili utakmicu, prvih 15 minuta

smo igrali na jako visokom nivou. Stvorili smo prednost od dvadesetak poena i kasnije to održavali. U sljedećih 25 minuta smo imali previše izgubljenih lopti i grešaka koje u budućnosti moramo smanjiti. Ovo nam je obaveza za nastavak sezone. Gradimo dobru momčad i očekujemo u nastavku sezone još bolji Split i da je ovo podstrek svima da u nastavku sezone pokušamo osvojiti drugi trofej.“

Damir Milačić trener Alkara: „Teško je nakon izgubljenog finala biti sretan, ali ovo je specifična okolnost. Čestitke Splitu na zasluženoj pobjedi. Cilj je bio preživjeti prvu četvrtinu jer sam znao na koji će način Split ući u utakmicu. Oni su u tom trenutku

bili spremni, mi nismo. Otvorili smo sa solidnim obranama, međutim imali smo izgubljenih lopti. Ključan segment utakmice je bio taj da nismo imali odgovor na njihovu agresiju, odnijeli su nas daleko od koša i imali smo 27 izgubljenih lopti, tako da mogu i biti sretan što je završilo sa samo 17 razlike.

David Škara

MVP po izboru sportskih novinara i najbolji strijelac turnira:

„Trenutno sam prepun emocija. Posljednjih par dana, pogotovo nakon izbacivanja Zadra, osjetilo se prebacivanje loptice na nas kao favorite i to je u neku ruku bio teret na našim leđima plus činjenica da smo 21 godinu bez trofeja. Dobro smo odgovorili na to i uspjeli donijeti trofej kući. Hvala svim našim navijačima na podršci danas, ova je titula za njih i da svi proslavimo večeras.“

Mladen Tomašević igrač Alkara: „Mi se svaku utakmicu pripremamo za pobjedu. Nismo došli na izlet, nego otići do kraja, a danas smo bili spremni i uzeti titulu. Ipak, jučer je na utakmici bila prevelika fizička i emotivna potrošnja, nismo mogli protiv fizički bolje momčadi Splita. Naši navijači su uz nas i kad pobjeđujemo i kad gubimo i moram im se zahvaliti, bila je zaista prekrasna atmosfera i užitak za igranje.“

KOMPLETNI REZULTATI Četvrtfinale

Cibona – Marsonia 90:85

ZABOK – Cedevita junior 85:87

Ribola Kaštela – Alkar 49:77

Split – Zadar 71.70

Polufinale

HKS i KK Zabok zajedničkim snagama odradili spektakularnu završnicu

SuperSport kupa Krešmir Ćosić u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku

Zabok je protekli tjedan bio centar hrvatske košarke. Osam najboljih momčadi u SuperSport kupu Krešimir Ćosić rješavalo je pitanje pobjednika u sjajnoj Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku, koja nikog ne ostavlja ravnodušnim. U četiri natjecateljska dana završnice kupa odlične utakmice vidjelo je oko 4.000 gledatelja. Kruna je bila finalna utakmica u kojoj je Split pobijedio Alkar rezultatom 77:60, u prekrasnom ambijentu pred 1.500 gledatelja. Bio je to dekor za pamćenje, nedoživljen u ovoj dvorani. Ovako nešto može se jedino još vidjeti u finalu play offa kad igraju Split i Zadar. Iznimno zaslužni za sjajnu atmosferu bili su sinjski Maligani, ali i pristaše Splita sjajno su se uklopile u finale. - Cijeli tjedan je bio vrhunski. Završilo je jednom prekrasnom atmosferom koju su napravili navijači Splita i posebno Alkara, na čemu im se zahvaljujem. Split se u finalu pokazao kao čvršća i jača momčad, međutim cijeli tjedan smo gledali sjajnu košarku i mislim da je najbolja

momčad pobijedila. Zabok se pokazao kao vrhunski domaćin. Hvala košarkaškom klubu Zabok, gospodinu Črnjeviću i svim sportskim djelatnicima koji su sudjelovali u organizaciji koji su bili vrhunski partner. Imali smo prekrasan košarkaški tjedan u košarkaškom gradu Zaboku – završnu ocjenu dao je predsjednik HKS-a Nikola Rukavina. Nema sumnje, KK Zabok i HKS zajedničkim su snagama odradili ovaj košarkaški spektakl za najvišu ocjenu. Valjalo je za to napraviti dobar plan u kojem se striktno trebalo znati tko je za što zadužen. Prema reakcijama svih momčadi i uzvanika taj je plan u potpunosti uspio. Sa strane HKS-a najveći su teret podnijeli Zrinka Tomičić, Branka Vukičević i Andro Anzulović, dok su sa strane KK Zabok veliki obol dali bivši i sadašnji predsjednik Ozren Hanžek i Goran Tomek, glasnogovornica Maja Šimunić-Hranić, novi voditelj dvorane i kapetan Zaboka Antonio Črnjević, legendarni Robert Lež, domar GSD Rajko Novak, nezaobi-

lazni Šimunići Ivica i Matija, Saša Hranić, ali jedno ime svakako treba izdvojiti, a to je direktor KK Zabok i član I.O. HKSa, Dragutin Črnjević. Bez njega ne bi bilo ovog spektakla u Zaboku. - Poklopilo se da su Alkar i Split napunili dvoranu i od otvaranja dvoranu i utakmice protiv Jollya 2017. godine nismo imali ovakav posjet. Prvi puta sam doživio da tri

sata prije početka utakmice nema karata u prodaji. To je velika stvar za KK Zabok, Grad Zabok i Hrvatsko zagorje. Ne sjećam se događaja u našem gradu i Županiji koji je bio na ovakvom nivou i slobodno ovu završnicu kupa možemo nazvati spektaklom. Svi klubovi, novinari i uzvanici dali su nam najviše ocjene. Ostaje nam žal što smo nesret-

no izgubili od Cedevite junior prvi dan, međutim kad podvučemo crtu možemo biti super zadovoljni. Moram reći da ovo ne bi mogli uspjeti organizirati bez velike pomoći HKS-a, ali isto tako KZŽ i Grad Zabok, kao i svi ostali sponzori dali su svoj veliki obol. Zahvaljujem se svima koji su došli kao gledatelji i podržavali svoje klubove. Mogu reći da i u narednom periodu možemo očekivati slične utakmice u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku – izjavio nam je Dragutin Črnjević, direktor KK Zabok. Svakako moramo istaknuti i Udrugu dragovoljaca i veterana Domovinskog rata KZŽ koja je obavljala zahtjevne redarske poslove, kao i Interventnu jedinicu policije iz Zlatara. Isto tako moramo spomenuti neumornog fotografa Marina Sučića čije su slike iz Zaboka preplavile cijelu Hrvatsku. Sve, baš sve, u Zaboku bilo je na najvišem nivou, a putem televizije iz Zaboka je u cijelu Hrvatska odaslana poruka da je hrvatska košarka itekako atraktivna i živa.

navijači splita

Cedevita slavila protiv Zaboka u zadnjoj sekundi utakmice i izborila polufinale

Zabok je bio vrlo blizu plasmana u polufinale, no u još jednoj infarktnoj završnici poražen je od Cedevite junior rezultatom 85:87. Pobjednički koš za goste dao je Sobin samo sekundu prije kraja utakmice. Šteta. Imali su Zabočani veliki dio utakmice i dvoznamenkasto vodstvo, no u samoj završnici uništio ih je Sly velikom serijom koševa, a probleme im je u zadnjoj četvrtini stvarao i Sobin. Nakon tri minute i 40 sekundi igre, Zabok je poveo s 10:2 uz 6 koševa Sikirića i 4 Cinca, a imali su domaći nakon toga i 9 koševa viška nakon što je Sikirić položio uz dodatno slobodno bacanje. Poslije trice Rajčića u 7. minuti Zabok je stigao i do dvoznamenkastog vodstva (18:8). Zagrepčani uzvraćaju serijom od 5:0 tricom Jelića i polaganjem Sobina za 18:13, no Lužaić dvicom i tricom donosi Zaboku dvoznamenkasto vodstvo nakon prve četvrtine (23:13). Raspoloženi Sikirić dovodi Zabok do +12 (27:15) u 13. minuti utakmice. Ostatak druge četvrtine prošao je u izjednačenoj igri. Zabok se nije uspio još ozbiljnije odlijepiti, a Cedevita junior približiti. Poslije dvadeset minuta čiste igre na semaforu je stajalo 42:30 uz po 15 koševa Sikirića i Lužaića u redovima Zaboka, dok je kod Zagrepčana sa 7 koševa najefikasniji bio Brzoja. Nakon nešto više od dvije minute igre gosti rade seriju od 7:0 (42:37), pa je trener Ivan Tomas vrlo ranio bio primoran pozvati minutu odmora. Ništa se nije bitno promijenilo nakon te minute odmora i Cedevita junior se u 25. minuti približila na samo dva koša zaostatka (47:45). Odmah nakon toga prvo Eaddy radi nesportsku pogrešku, a trener Cedevite junior Repeša tehničku pogrešku, pa Zabok odlazi prvo na +6 poslije trice Sowa (51:45), a već u idućem napadu Bašić iz kontre polaže za 53:45, pa minutu odmora u 26. minuti zove Dino Repeša. Na kraju treće četvrtine teškom tricom Lužaića Zabok je u zadnjih deset minuta igre prenio 8 koševa viška (62:54). Tek što se krenu-

lo u zadnju četvrtinu Tomas vraća Zabok u dvoznamenkasto vodstvo (64:54), no odmah na drugoj strani tricom uzvraća Karačić (64:57). U 33. minuti Sow pogađa tricu za +11 (70:59) i tjera Repešu na novu minutu odmora, no u samo minutu dvije trice za Cedevitu veže Sly (70:65), pa je s druge strane Ivan Tomas natjeran na minutu odmora. Sly postiže i svoj osmi koš u nizu i rezultat je 70:67. Tricom odgovara Luka Tomas za +6 (73:67). Raspoloženi Sly prvo odgovora tricom uz prekršaj nakon kojeg pogađa i slobodno bacanja i tako veže 12 koševa u nizu za 73:71. Važnu tricu za Zabok postiže Sow (76:71). Samo dvije minute i 38 sekundi prije kraja Sobin vraća stvari na početak (75:75). Jelić tricom dvije minute prije kraja nakon dugo vremena dovodi Cedevitu u vodstvo (79:80), s druge strane griješi Cinac, a Sly minutu i devet sekundi prije kraja polaganjem donosi gostima tri koša viška (79:82). Sikirić u idućem napadu pogađa za 81:82. Sedamnaest sekundi prije kraja Sly pogađa oba slobodna bacanja za 81:84. Sow brzo uzvraća polaganje za 83:84, nakon toga radi prekršaj na Slyu koji pogađa jedno slobodno bacanje za 83:85. Tri sekunde prije kra-

ja Sow polaže za 85:85, a Repeša zove minutu odmora. I onda samo sekundu prije kraja Sobin pogađa za konačnih 85:87 i odvodi Cedevitu junior u polufinale kupa. Zabok je s 21 košem i 8 skokova predvodio Antonio Sikirić, Milan Lužaić upisao je 19 koševa, a Ali Sow 18 koševa uz 4 skoka. Prvo ime utakmice bio je Brandon Sly koji je zabio 26 koševa uz 6 asistencija, Josip Sobin imao je double-double učinak od 14 koševa i 10 skokova čemu je pridodao i 6 asistencija, dok se Niko Šare zaustavio na 13 koševa.

ZABOK – CEDEVITA JUNIOR 85:87 (23:13, 19:17, 20:24, 23:33)

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 600, SUCI: Radojković, Jurčević i Roglić.

ZABOK: Sikirić 21 (3-5), Lužaić 19 (13), Cinac 6 (2-2), Rajčić 9, Tomas 6 (12), Herceg, Črnjević 1 (1-2), Sow 18 (33), Civtanović, Pavković, Bašić 5 (1-2).

TRENER: Ivan Tomas

CEDEVITA JUNIOR: Eaddy 5, Karačić 7, Jelić 6, Šare 13 (2-2), Krajnović 3 (1-2), Sobin 14, Brzoja 7, Subašić, Buljan 6, Sly 26 (6-7). TRENER: Dino Repeša Završena i druga utakmica četvrtfinala SuperSport kupa Krešimir

Košarkaš Zaboka pozvan u seniorsku reprezentacije Hrvatske pred kvalifikacijsku utakmicu protiv Francuske u Zadru

Antonio Sikirić: 'Od kada igram košarku živim za ovaj trenutak'

Košarkaš Zaboka, Antonio Sikirić, igra sjajnu sezonu. Prosječno za gotovo 32 minute provedene u igri po utakmici zabija po 13.3 koša i „ulovi“ po 7.2 skoka i jedan je od najvažnijih igrača u momčadi Ivana Tomasa. Sikiriću su 22 godine, a ovo mu je druga sezona u Zaboku iz kojeg je stigao kao igrač matičnog Zadra, a prošle je sezone raskinuo ugovor sa svojim prvim klubom i trenutno je u Zaboku kao posuđeni igrač Splita s kojim je prošlo ljeto potpisao ugovor. - Zadovoljan sam sezonom. Dobro treniram i dobro igram. Pred nama je trenutno primarni cilj da osiguramo opstanak, ali mislim da naša momčad može puno više – riječi su Antonia Sikirića. Krajem tjedna doživio je veliko priznanje i čast. Izbornik Josip Sesar stavio ga je na spisak 15 igrača koji konkuriraju za dres reprezentacije u ključnoj utakmici za plasman na EP protiv Francuske koja će se u petak odigrati u njegovom Zadru. Osim za njega ovo je veliko pri-

znanje i za KK Zabok, ali i njegovog trenera Ivana Tomasa, koji je pomoćni trener u reprezentativnom stožeru Josipa Sesara. - Ovo je ispunjenje mog sna. Od kada igram košarku živim za ovaj trenutak. Ovo je nagrada za moj marljivi rad s kojim ću nastaviti i nadam se imati još puno utakmica u dresu reprezentacije – zadovoljan je Sikirić. Sikirić otputovao s reprezentacijom put Zadra, gdje im slijede pripreme za Francusku. Poznajući ga učinit će sve da zadobije izbornikovo povjerenje i pokuša izboriti svoje mjesto među dvanaest košarkaša koji će zaigrati pred rasprodanim Višnjikom protiv odlične reprezentacije Francuske. - Čast je uopće biti na popisu s takvim igračima koji imaju i euroligaško iskustvo. Moje je da radim i da se dokažem treneru, a sve ostalo je manje bitno – završio je Sikirić, marljivi i talentirani košarkaš sa sjajnim predispozicijama pred kojim je sigurno svijetla budućnost.

15. kolo II. lige-centar, Fortuna - KRAPINA 82:74

Fortuna bolja od Krapine

U zanimljivoj utakmici 15. kola II. košarkaške lige-centar Fortuna je u Zaprešiću nadvisila Krapinu s osam koševa viška (82:74). Domaći su bolje ušli u utakmicu, do poluvremena došli do +11 (45:34). Krapinčani su se trgnuli u nastavku, ali nedovoljno za potpuni preokret. Domaće je u pobjedi s 35 koševa predvodio Ivan Jurinec, dok je „veteran“ Dario Livajić upisao 10 koševa. Kod Krapine najefikasniji je bio Matija Markočić s 25 koševa, Marko Kopanja dodao je 13, a Filip Đurkan 11 koševa. Na ljestvici u „mrtvoj utrci“ za prvo mjesto s omjerom pobjeda i poraza 14-1 su Larus i Novi Zagreb, trećeplasirani Masimir ima omjer 10-5, Fortuna je četvrta s omjerom 9-5, dok je Krapina osma s omjerom 6-9. U idućem 16. kolu Krapina će na svom „parketu“ dočekati deveto plasirani Medveščak, dok će Fortuna u goste Dugom Selu koje je posljednje dvanaesto sa samo jednom pobjedom. (T. Zrinšćak, FOTO: Marin Sučić)

FORTUNA – KRAPINA 82:74 (25:18, 20:16, 18:21, 19:19)

FORTUNA: Jurinec 35, Livajić 10, Sedlar 9, Radman 8, Jukić 5, Mehdić 5, Jurić 4, Meštrović 4, Mršo 2, Bolšec, Sedak, Mioč. KRAPINA: Markočić 25, Kopanja 13, Đurkan 11, Dmitrović 9, Strehovec 7, Tuđen 6, Čižmek 3, Petek, Šenjug, Kramarić.

Rukomet, mlađe kategorije Pobjeda Zagorca

KRAPINA – Rukometaši Zagorca iz Krapine nastavili su s natjecanjem u kategoriji U 15 u 2. HRL U16. kolu Zagorec je gostovao kod Siska 2 i stigao do pobjede 26:22. Na poluvremenu domaćini su vodili 13:11, pa zabili prvi gol u nastavku, ali nakon toga Zagorec okreće i dolazi na kraju do pobjede 22:26. Zagorec je predvodio Gabriel Topolovec sa sedam golova. Za Zagorec su igrali: Filip Belošević, Gabriel Topolovec 7, Matej Salopek 2, Leo Gikić 3, Karlo Krušlin 2, Dorian Berić Vuk 4, Fran Klasić, Luka Hršak 4, Juraj Skupnjak, Leon Bajcer, Roko Smrekar 4; trenerica: Katarina Žigman. Na ljestvici Zagorec drži 8. mjesto sa 13 bodova, a u 17. kolu dočekuje Novi Zagreb. U 13 ženska ekipa Zagorca u 5. kolu Međužupanijske lige skupi-

na B, poražena je od Gorice 15:18. Za Zagorec su igrale: Ivona Draganić, Ema Ban, Tara Tretinjak, Lucija Klasić 4(1), Katarina Cvrtila 2, Lara Barlović 1, Barbara Bajcer 2, Helena Frankol-Čavužić, Đurđica Čaušević, Franka Kranjčec 3, Iva Poslončec, Dora Gorup 3; trenerica: Petra Glavač. U 6. kolo Zagorec gostuje kod Dugog Sela '55. U kategoriji U 15 kod rukometašica, Zagorec je u 7. kolu gostovao kod Sloge u Svetoj Nedelji. Domaće su rukometašice slavile sa 30:7.

Za Zagorec su igrale: Ivona Draganić, Tara Tretinjak, Lejla Barlović 1, Vanja Hršak 1, Barbara Bajcer, Iva Poslončec, Maja Tretinjak 3(1), Tara Smrekar 1, Dora Gorup 1, Ema Ban; trenerica: Petra Glavač. U 8. kolu Zagorec dočekuje Udarnik. (Elvis Lacković)

Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije, RK Bedekovčina

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine nastavili su natjecanje u mlađim kategorijama u 2. HRL. No, ovaj vikend igrala se samo dvije kategorije. Najmlađi rukometaši u ovoj ligi, U – 11 kategorija je u 16. kolo bila slobodna, dok U 13 kategorije nastavlja natjecanje 1. ožujka. U 15 kategorija je u 16. kolu igrala kod Rekreativca i stigla do uvjerljive pobjede 36:26. Nakon prvog poluvremena Bedekovčina je vodila sa 17:12, a do kraja je razliku udvostručila. Najefikasniji su kod Bedekovčine bili Robert Galic sa deset i Teo Lojić sa devet golova. Za Bedekovčinu su igrali: Marko Topolovec, Robert Galic 10(1), Leo Tenšek 6, David Novosel 1, David Brestovečki,

Jakov Papišta, Lovro Tenšek 2, Martin Gorički 5, Dean Korpar 1, Blaž Gabud 2, Teo Lojić 9; trener: Luka Mlinarić. Na ljestvici Bedekovčina trećem mjestu sa 19 bodova a u 17. kolo dočekuje Polet. U 17 kategorija je u 8. kolu gostovala kod Metalca 2. Slavili su domaćini sa 39:26. Za Bedekovčinu po osam golova zabili su Karlo Brestovečki i Damjan Martinić. Ivan Pisačić, Igor Klanjčić 2, Vid Ptičar 1, Rok Končić 3, Karlo Brestovečki 8, Miroslav Lončarić 2, Damjan Martinić 8(2), Matija Lojić, Lovro Papišta, Nikola Žlabur 1, Tin Vurnek 1; trener: Denis Mikulec. Na ljestvici Bedekovčina drži sedmo mjesto sa dva boda a u 9. kolu dočekuje također Polet. (Elvis Lacković)

Dva zlata za Bedekovčinu

JASTREBARSKO – U subotu je u Jastrebarskom odigran 1. međunarodni turnir u mini rukometu 'Jaska 2025.', na kojem su se natjecale i tri zagorske ekipe. RK Bedekovčina nastupio je sa dvije ekipe, 2014. i 2015. godište, dok je RK Zagorec nastupio sa ekipom 2015. godište. U mlađoj kategoriji u zagorskom derbiju slavila je Bedekovčina sa 8:4. Pored toga Bedekovčina je protiv Karlovca odigrala 10:10, Slogu Novoselec Križ je pobijedila sa 11:1, Senj sa 10:7 i Rudar sa 10:2. Zagorec je pak sa 13:0 pobijedio Slogu Novoselec Križ, izgubio od Senja 1:13, sa Rudarom odigao 4:4, a od Karlovca je izgubio 2:16. Karlovac i Bedekovčina su tako osvojili prva dva mjesta sa po devet bodova, pa su i odigrali finale. Nakon što su u skupini igrali bez pobjednika, ovaj puta Bedekovčina dolazi do 12:11 i osvaja prvo mjesto i zlatne medalje. Za Bedekovčinu su igrali: David Tomorad, Michael Novosel, Mateo Ban, Kais Mikulec, Mihael Tenšek, Adam Tenšek, Martin Novosel; trener: Patrik Boroš. U najbolju petorku su izabrani Kais Mikulec i Michael Novosel. Zagorec je pak sa tri boda zauzeo četvrto mjesto, što mu je donijelo borbu za treće mjesto, u kojoj je poražen od Senja 4:17, pa je na koncu osvojio četvrto mjesto. Za Zagorec, koji u sastavu ima i djevojčice su igrali: Helena Koprivnjak, Fran Đurić, Matej Presečki, Laura Pintar, Tomislav Hudi, Ivan Jurman, Petar Klasić, Tijana Vincelj i Stefani Leljak. Laura Pintar je uvrštena u najbolju petorku. U kategoriji 2014. Bedekovči-

na je prvo pobijedila Jamnicu sa 14:5, pa Lokomotivu Brčko sa 15:6, nakon toga i Dugave Odemu sa 10:4, pa na kraju Slunj sa 11:7. Tako je Bedekovčina osvojila prvo, a Slunj drugo mjesto, jer je dobio sve tri preostale utakmice, čime su te dvije ekipe osigurale veliko finale. U njemu opet sjajna Bedekovčina dolazi do pobjede 14:11 i osvaja prvo mjesto i tako donosi još jedno zlato u klupske vitrine. Za Bedekovčinu su u ovoj kategoriji igrali: Jan Petek, Fran Fabijan Cankovski, David Habulin, Teo Tenšek, Mihael Cujzek, Kais Mikulec i Patrik Lacković; trener: Denis Mikulec. U najbolju petorku su izabrani Jan Petek i Teo Tenšek. (Elvis Lacković)

3. HRL središte: 14. kolo: RK Metalac 2 – RK Bedekovčina 30:28

Umalo iznenadili vodećega

ZAGREB – Rukometaši Bedekovčine krenuli su u nastavak 3. HRL središte. U 14. kolu odmah derbi i utakmica kod vodećeg Metalca 2. Odličnu partiju pružila je Bedekovčina i umalo iznenadila vodeću ekipu lige. Nakon prvih 30 minuta bilo je 14:9 za domaćine. No, u nastavku Bedekovčina se vraća utakmicu, dolazi nekoliko puta na smao gol razlike, pa i na 23:23. No, tada domaćini rade seriju 4:0 i praktički rješavaju pitanje pobjednika. Bedekovčina je opet stigla na jedan razlike, zadnji puta u utakmici na 29:28, no 15 sekundi do kraja domaćini zabijaju za konačnih 30:28. Za Bedekovčinu Dejan Končić je zabio 13 golova, Marko Mohač je dodao osam. Na ljestvici Bedekovčina je ostala na 22 boda, a u 15. kolu dočekuje Sisak 2. (Elvis Lacković)

METALAC 2 – BEDEKOVČINA 30:28 (14:9)

ZAGREB, ŠD Trešnjevka - Kutija šibica; GLEDATELJA: 40

SUCI: Dujmić (Karlovac), Potočki (Zagreb)

BEDEKOVČINA: Pavetić, K. Kuleš, Turković, 1, Srebačić, Mohač 8(1), Mikulec 1, Jambrek, Rajačić, Petrovečki 1, D. Končić 13(4), R. Končić, Jus, Pripeljaš 4, Martinić, Lojić, Šoštar; trener: Luka Mlinarić

Mini rukomet. turnir u Jastrebarskom

Odbojka, 1.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje U13

Krenulo doigravanje

VARAŽDIN/LEPOGLAVA – Nastavljeno je natjecanje kod mlađih kategorija za odbojkašice Toplica i Bedexa maloj odbojci (U 13). U Varaždinu i Lepoglavi je krenulo doigravanje. Toplice 1 igraju ligu za prvaka, dakle za poredak od 1. do 6. mjesta. Bodovi sa ekipama s kojima su bili u prvom dijelu natjecanja se prenose, a Toplice 1 na ovom su okupljanju odigrale tri utakmice. Kaštel 1, Nedelišće Elting i Plavi slavili su sa po 2:0, protiv Toplica. No, na turnir su Toplice došle dosta oslabljene i s nedovoljnim brojem igračica (8). Minimalno je potrebno 9 igrača. Pokosila ih je viroza. Dosta oslabljeni s par važnih igrača. ''Ulazak u razigravanje za poredak prvih 6 ekipa za nas je već veliko postignuće. Drago nam je da se natječemo protiv boljih ekipa. Puno se može vidjeti i naučiti''- kažu u klubu. Za Toplice 1 igrale su: Tessa Bekina (kap.), Lea Benčić, Dora Šuper, Erin Juranić, Leonarda Kucelj, Sara Galunić, Nika Belina i Petra Ljubej; trenerica: Kristina Škudar. Na ljestvici Toplice 1 drže šesto mjesto bez bodova. Bedex 1 u Lepoglavi je odigrao tri utakmice doigravanja za poredak od 7. do 12. mjesta. Pobijedio je Totovec i Kneginec sa po 2:1, a poražen je od Ludbrega sa 0:2. Za Bedex 1 su igrale: Vida Gorički, Anabela Gregurić, Iva Gregurić, Mihaela Herceg, Nika Krznar, Megi Kurek, Ivona Mihalinec, Franka Osrečak, Petrač Ena, Melani Turk, Petra Tuškan, Ethel Videk; trener: Roman Balen. Na ljestvici Bedex 1 je na drugom mjestu sa 12 bodova. (Elvis Lacković)

REZULTATI ZAGORSKIH EKIPA: poredak od 1. do 6. mjesta

Toplice 1 – ŽOK Kaštel 1 0:2 OK Nedelišće Elting – ŽOK Toplice 2:0 ŽOK Toplice 1 – OK Plavi 0:2 poredak od 7. do 12. mjesta OK Bedex 1 – OK Totovec 2:1 OK Bedex 1 – OK Kneginec 2:1 ŽOK Ludbreg – OK Bedex 1 2:0

Odbojka, 3. HOL sjever: 11. kolo: Toplice – Štrigova 1:3; Kaštel 2 – Bedex 2 1:3

MAČE/BELICA – Odigrano je 11. kolo odbojkašica u 3. HOL sjever, u kojoj se natječu i dvije zagorske ekipe. Toplice su u ovom kolu dočekale Štrigovu. Gošće su dobile prvi set sa 25:23, a drugi je bi najneizvjesniji. Sa 30:28 osvajaju ga domaće odbojkašice. No, Štrigova dobiva drugi i treći set sa 25:18 i 25:20 i dolazi do konačnih 1:3. Toplice su nastupile u sastavu: Lana Šuper, Dora Boršić, Laura Mišković, Marija Šturman, Lana Horvatiček, Victoria Sylvia Reister, Josipa Marković i Vivienne Miriam Reister (kap.); trener: Berislav Cingulin. Bedex 2 je pak gostovao kod Kaštela 2 i stigao do pobjede 3:1. Domaće su odbojkašice dobile prvi set sa 25:21, no tada je uslijedio preokret i Bedex 2 dobiva tri seta zaredom sa 25:19, 25:19 i 25:11. Za Bedex 2 su igrale: Magdalena Škreb, Mia Herceg, Marta Vurnek, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Ana Sedak Benčić, Ema Ocvirek (kap.), Marta Lež, Tia Glumpak; trenerica: Ivana Čehulić. Na ljestvici Bedex 2 drži drugo mjesto sa 18 bodova, a Toplice su devete sa dva boda. U 12. kolu Bedex 2 dočekuje Vinicu, a Toplice gostuju kod ekipe Plavi 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 14. kolo: Dugo Selo – Bedex 3:0 A

DUGO SELO – Odigrano je i 14. kolo odbojkašica u 2. ligi regije sjever – skupina sjever. Bilo je to zadnje kolo prije doigravanja, a za Bedex je zapravo značilo i utakmicu za bodove u doigravanju. Naime, u zadnjem kolu sastali su se Dugo Selo i Bedex, dvije vodeće ekipe, koje su i prije međusobne utakmice osigurale doigravanje za prvaka. Slavilo je Dugo Selo sa 3:0, po setovima 25:19, 25:23 i 25:22. No, slavio je i Bedex plasman u ligu za prvaka. - Obzirom da nam je ovo tek druga godina u 2. HOL, gdje smo lani zauzeli 11.mjesto, naš ovosezonski cilj je ostvaren - ulazak među prvih šest ekipa lige. Veliki je to napredak za naš mali klub,

te čestitamo svima koji su zaslužni za ovakav uspjeh – rekla je trenerica Ivana Čehulić i dodala: - Slijedi nam vikend pauze od utakmica kada ćemo se malo pribrati, ''skupiti glave'', napuniti baterije i pokušati se što bolje pripremiti za nadolazeća kola koja nam slijede. Veselimo se svakom novom sportskom izazovu. Za Bedex su u ovom kolu igrale: Monika Kozjak, Iva, Gorički, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Ema Ocvirek, Leona Šoštarko, Lucija Mrkoci, Lana Pripeljaš, Marta Vurnek; trenerica Ivana Čehulić. Uz Dugo Selo i Bedex, doigravanje za poredak od 1. do 6. mjesta izborili su i Dubrava 2, Olimpik 2, Gorica i Medveščak 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 15. kolo: Toplice 2 – Ivanec 3 1:3; Cratis Varaždin 5 – Toplice 3 3:1; Bedex 3 – Cratis Varaždin 4 odgođeno

Dvije utakmice Toplica

MAČE/VARAŽDIN – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 4. HOL sjever, u kojoj se natječu i tri zagorske ekipe. Na rasporedu je bilo 15. kolo. Toplice 2 u ovom su kolu dočekale Ivanec 3. Slavile su gošće sa 3:1. Prvi je set pripao gošćama 19:25, no u drugom dominacija domaćih odbojkašica i pobjeda 25:13. No, meč je prelomio treći set, koji su sa 25:21 dobile odbojkašice iz Ivanca. U četvrtom su sa 25:12 potvrdile 3:1 pobjedu. Za Toplice 2 su igrale: Erin Juranić, Ana Poljak, Marta Šoštarko, Jana Sinković, Korina Sinković, Barbara Futivić, Ema Markuš, Nea Herceg, Magdalena Korade, Gabi Pavrlišak; trenerica: Marija Poljak. Toplice 3 su gostovale kod Cratis Varaždina 5. Prvi je set pripao Va-

raždinkama 25:20, a drugi su sa 25:11 dobile Toplice 3. No, nakon toga sa 25:18 i 25:14 u sljedeća dva seta, sa ukupnih 3:1 slave domaće igračice. Za Toplice 3 nastupile su: Jasmina Horvat, Lea Benčić, Sara Galunić, Sabina Kuntić, Anita Draganić, Tessa Bekina, Eva Macan (kap.), Ana Macan, Helena Matjašec, Patricija Androić; trenerica: Kristina Škudar. Bedex 3 je trebao dočekati Cratis Varaždin 4, ali je utakmica odgođena. Na ljestvici Toplice 2 su na petom mjestu sa 18 bodova, Toplice 3 na devetom sa osam bodova, a Bedex 3 je na 12. mjestu sa dva boda. U 16. kolu Toplice 2 gostuju kod Kneginca, Toplice 3 dočekuju Ivanec 4, a Bedex 3 gostuje kod Ivanca 3. (Elvis Lacković)

U Zaboku se 23. veljače održava veliki boksački spetkakl

'Zabok Fight Night' - Večer boksa koja

će uzdrmati hrvatsku borilačku

U restoranu Dvorac Gjalski održana je press konferencija pred veliki boksački spektakl koji će se pod imenom „Zabok Fight Night“ se u nedjelju 23. veljače s početkom u 16 sati održati u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku. Gledatelji u Zaboku imat će prilike vidjeti deset izuzetno kvalitetnih i zanimljivih borbi. Bit će tu boksača s profesionalnim iskustvom, ali i velikih mladih talenata. Press konferenciju vodio je legendarni hrvatski boksač i svjetski prvak u boksu Stjepan Božić koji je kao predsjednik BK Zagreb suorganizator ovog boksačkog spektakla, dok je organizator Colnar boxign promotion na čelu s Petrom Colnarom. - Nakon što je Ivana Habazin prošle godine u Zaboku imala meč za titulu, u Zabok će me ponovno prisustvovati jednoj velikoj i kvalitetnoj boksačkoj priredbi. Vidjet ćemo niz naših mladih i perspektivnih boraca koji će se boriti s internacionalnim kvalitetnim borcima. Svi koji planiraju sigurno će biti zadovoljni, a oni koji za sada na planiraju ja im savjetujem da dođu jer će biti vrlo kvalitetnih borbi – izjavio nam je Stjepan Božić. - Odlučili smo se za Zabok jer mislim da ovdje fali takvih sadržaja i da će posjet biti bolji nego da smo se odlučili za Zagreb. Zabočka dvorana je idealna, a zagorska publika poznaje i voli borilačke sportove i mislim da nismo pogriješili – izjavio je Petar Colnar. U glavnom meču večeri bit će borba za naslov prvaka Hrvatske u kojoj će se sučeliti teškaši Nikola Prajo

i izazivač Pedro Martinez. Očekuje se deset rundi punih adrenalina, ali u boksu je uvijek moguće da jedan od boraca nokautom završi borbu ranije. Drugi je meč između Marka Martinjaka, višestrukog BKB prvaka, koji se vraća u profesionalni boks s jasnom ambicijom napada na svjetsku titulu. Njegova prisutnost dodaje prestiž cijelom događaju. Također, publiku očekuje nastup legende Ante Bilića, bivšeg WBO prvaka srednje kategorije, čiji će povratak u ring dodatno zagrijati atmosferu. Mladi talenti poput Vite Eleza, Vanje Puljka i Marka Buleka su također na

17. kolo I. Hrvatske kuglačke lige-sjever, Zanatlija SB – FROZY ZABOK 5:3

Drugi ovosezonski poraz vodećeg Frozy Zaboka

Pribojavali su se Zabočani svog nastupa na kuglani Viljuš u Slavonskom Brodu gdje ih je u 17. kolu, očekivao domaći Zanatlija. Pokazalo se pravom. U dramatičnoj završnici vodeći Frozy Zabok pretrpio je svoj drugi ovosezonski poraz od šesto plasirane momčadi lige. Domaći su bili bolji rezultatom 5:3 uz 22 čunja viška (3423-3401). Sjajno je utakmicu odigrao Borna Bakran koji je oborio 620 čunjeva, na visini zadatka bio je Dalibor Hršak (579), no od ostalih se očekivalo više. Doduše Jagličić je dobio bod na 582 čunja, no od igrača takvog kalibra očekivao se i koji čunj više, dok je Danijel Lavrič od svog protivnika bio bolji za pet čunjeva (572), ali je izgubio na setove. Potpuno se podbacili Martin Huis (517) i Robert Sedlar (531). Kiks Zabočana iskoristili su Nove nade i Željeznčar Čk. Požežani su se novom pobjedom primakli na tri boda

zaostatka, a Čakovčani na četiri. No važno je da Frozy Zabok sve još čvrsto drži u svojim rukama. I idućem kolu Zabočani gostuju kod Ciglenice i tu više nemaju pravo na loš dan žele li ostvariti svoj cilj.

ZANATLIJA SB – FROZY Z 5:3

(13-11) (3423-3401)

Rukavina – Jagičić 0:1

(1.5-2.5) (560-582)

Andraković – Hršak

(1-3) (563-579)

Drempetić – Huis

(4-0) (590-517)

– Lavrič

(2.5-1.5) (567-572) Čakalić – Bakran

(1-3) (573-620) Martinović – Sedlar

(83-1) (570-531)

scenu

karti večeri, spremni pokazati svoju kvalitetu i pridobiti nove fanove svojim nevjerojatnim sposobnostima u ringu. Ova večer nije samo hrvatski spektakl – renomirani borci iz cijelog svijeta dolaze odmjeriti snage s domaćim junacima. Mečevi poput Marko Martinjak vs. Levani Lukoshvili i Alen Sisić vs. Goga Kesvishivili donose element neizvjesnosti i vrhunsku kvalitetu. Posebno nam je drago što ćemo na djelu vidjeti i dva zagorska borca, Marka Buleka koji je inače član savate kluba Stubica i svjetski je viceprvak u savateu, ali se probija i u boksu, a uz njega

će tu biti i Vanja Puljko. - Već duži niz godina sam član savate kluba Stubica, ali paralelno gradim i karijeru u boksu. Ovim putem bi se htio zahvaliti Tihomiru i svim organizatorima koji su mi pružili šansu da se borim na „domaćem terenu“ u Zaboku svom rodnom gradu i da pružim publici jedan nezaboravan meč – izjavio nam je Marko Bulek. - Dolazim iz Krapine, imam 30 godina. Ovo je moj četvrti profesionalni meč u karijeri i nadam se da će završiti s pobjedom. Jako mi je drago i posebna mi je čast nastupiti pred svojim Zagorkama i Zagorcima u Hrvatskom zagorju. Zahvalio bih se gospodinu Petru na prilici koju mi je ukazao i svom treneru Luki – riječi su Vanje Puljka. Ulaznice za „Zabok Fight Night“ bit će vrlo pristupačne. Tako će tribine prodavati po 15 eura, a mjesta uz ring stajat će 30 eura. Bit će dostupne na ulazu u dvoranu na dan održavanja, a mogu se rezervirati na broj mobitela +385 91 2040-803.

KARTA MEČEVA: Bruno Knježević vs. Miloš Janjanin – 6r, 79kg Ilia Lischuk vs. Konstantin Jangavadze – 6r, 76kg Nejc Petrič vs. Nika Kokashvili – 4r, 68kg Marko Bulek vs. Bakhtang Begashvili – 4r, 60kg Alen Sisić vs. Goga Kesvishivili – 6r, 72.5kg Vito Elez vs. Ionut Trandafire Ilie – 4r, 72.5kg Ante Bilić vs. Beka Aduashvili – 6r, 91kg Vanja Puljko vs. Dražan Janjanin – 4r, 91+kg Nikola Prajo vs. Pedro Martinez – 10r, 91+kg Marko Martinjak vs. Levani Lukoshvili – 8r, 94kg

Veliki uspjeh strijelca SD Veliko Trgovišće na Prvenstvu Europe za kadete u gađanju zračnom puškom koje se održalo u Tallinu (Estonija)

Tin Bijonda s Marinom Kožar postao prvak Europe u mixu

Sjajne vijesti stižu nam iz estonskog Tallina gdje se održalo Europsko prvenstvo u pucanju zračnom puškom na 10 metara u kadetskoj konkurenciji. U disciplini mix timova, hrvatski mix Tin Bijonda član SD Veliko Trgovišće i Marina Kožar članica SD Končar 1786 okitili su se naslovom europskih prvaka. U finalu je hrvatski mix bio bolji od mađarskog mix Koppany Szabados i Emma Vivien Dombi rezultatom 12:8. Tin Bijonda pogodio je finalu sve desetke, dok je Marina Kožar jednom imala 9.9. Pobjednički put Tin i Marina počeli su u kvalifikacijama gdje su bili drugi iza Grčke, treća je bila Austrija, a Mađarska četvrta u konkurenciji mixeva 17 europskih reprezentacija. Tin je u kvalifikacijama pogodio

311.6, a Marina 307.2 kruga. U polufinalu je Hrvatska s 12:4 bila bolja od Austrije, a Mađarska je istim rezultatom savladala Grčku. Finale je bilo nešto zanimljivije, no u presudnim trenutcima hrvatski je mix pokazao više prisebnosti. Veliko je ovo priznanje za Tina Bijondu osobno, ali i za SD Veliko Trgovišće, kao i cijeli zagorski sport.

borna bakran

587 ZABOK

597 OROSLAVJE, Zagrebačka ulica

KRAPINA, Zagrebačka

Suho, hladno, zdravo

VREMENSKA SLIKA: Nakon dužeg niza suhih dana, prošli petak su nam stigle i oborine. S obzirom na graničnu temperaturu padali su i kiša i snijeg, a snijeg se zadržao uglavnom u brdovitim i planinskim dijelovima Hrvatske. Od subote se opet vratilo uglavnom suho vrijeme, ali uz zimsku temperaturu. Upravo takve dane očekujemo i tijekom ovog tjedna pa bi sljedećih sedam dana trebalo proći većinom suho i djelomično sunčano, ali hladno. Noćni minusi bit će redovita pojava, a ni danju neće biti odveć toplo. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak možemo računati na suho i hladno vrijeme. Ujutro hladno uz popriličan mraz jer bi se temperatura mogla spustiti i na -8°C. Danju obilje sunca pa ćemo ipak prijeći u lagani plus uz pirkanje sjeveroistočnog vjetra. Sa zalaskom sunca opet će temperatura otići u negativu.

Vrlo slično vrijeme će se na-

staviti i u srijedu i četvrtak. Zbog uglavnom vedrih noći bit će jako-ga mraza pa ćemo noću i rano ujutro mjeriti solidne minuse. I dalje između -8 i –4 Celzijeva stupnja. Danju bi temperatura ipak trebala prelaziti u laganu pozitivu jer će biti puno (zubatog) sunca. Unatoč suncu zima se još ne predaje. U petak nema neke veće promjene, ali bi prema kraju dana moglo biti nešto više oblaka sa za-pada. Jutro i dalje u minusu, a dnevna temperatura bi mogla uhvatiti +6°C. U danima vikenda trebalo bi se nastaviti suho i pretežno sunčano vrijeme. Moguće je nešto malo oblaka, ali i dalje možemo govoriti o većinom suhoj i stabilnoj vremenskoj situaciji. I noćna i dnevna temperatura bi mogla biti stupanj-dva viša, ali još uvijek je to prohladno, osobi-to noću i ujutro s mrazevima. Početak sljedećeg tjedna nosi nam mirno vrijeme sa sunčanim razdobljima i vjerojatno blagim porastom temperature uz laganu južinu oko ponedjeljka.

PETAK 21. veljače -7 0C 5 0C

0C PONEDJELJAK 24. veljače -3 0C 9 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Tajana Butko

Marija Bistrica

Špela Šoban

Klanjec

Dijana Mrzljak

Veliko Trgovišće

Suzana Rošković

Varaždin

Dječake su rodile:

Lucija Kostanjevec

Lepoglava

Petra Klarić

Desinić

Anabella Čehulić

Bedenica

Iris Hursa

Sveti Križ Začretje

Katarina Horvatek

Veliko Trgovišće

Valentina Marjanović

Zagreb

Ivana Pešec

Gornja Stubica

Lucija Vidović

Krapina

Erika Mikulčić

Lobor

Petra Vrbanc

Pregrada

Mateja Čović

Jastrebarsko

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

21.02. PETAK 18:00 22.02. SUBOTA 17:30

SUPER SPORI,SUPER MOĆNI

Orginalni naslov: The Sloth Lane

Žanr: Animirani

Redatelj: Tania Vincent, Ricard

Cusso

Glasovi:: Trajanje filma: 86 min.

Dobna preporuka: 12

Cijena ulaznice: 4,50 €

21.02. PETAK 20:00

22.02. SUBOTA 19:30

KAPETAN AMERIKA:VRLI NOVI SVIJET

Orginalni naslov: Captain America: Brave New World

Žanr: akcija, SF

Režija: Julius Onah

Glumci: Anthony Mackie, Liv Tyler, Harrison Ford, Tim Blake Nelson

Trajanje: 135'

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: STJEPAN LOVRENČIĆ, D. PAČETINA 6, 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1075

Ines Marciuš Kruljac: Velika frka oko nestalog brka knjiga

Što se to dogodilo jednog jutra u selu daleko na sjeveru? Kakav je to neobičan problem zadesio voljenog Djeda? Uz puno smijeha i neobičnih zgoda pratite Djeda i njegove pomoćnike u najluđoj potrazi. Ova je priča savršena zabava za djecu i odrasle, idealna za čitanje uz tople palačinke – na Djedovu osobnu preporuku!

Broj telefona:

Kupon pošaljite

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

FRANJO ŽUKINA, OBRTNIČKA 40, 49240 DONJA STUBICA

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Ivica Ivanišević: Moja je zadnja

Zbirka priča i pričica hvata ukoštac, bode se s rogatima, a kao svoje osnovno oružje bira humor u najrazličitijim njegovim registrima: satiru, parodiju, ironiju, apsurd društvenopolitičkog „svijeta oko nas” ili sveprisutno dalmatinsko pripetavanje i podjebavanje. Ivaniševićeve se forme protežu od kratkih, preko vrlo kratkih, do najkraćih priča: neke stanu u jedan novinski redak. I, kao strelice odapete iz širokog osmijeha samostrela, petavaju roge svima po redu: od književnoga establišmenta sve do samog –glavom i bradom – doduše ostarjelog, ponešto onemoćalog Boga.

Ivica Ivanišević: Moja je zadnja 1075

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

Ines Marciuš Kruljac: Velika frka oko nestalog brka

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec

049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

hrvatskog zagorja

muzeji

Restoran Dvorac Mihanović

POSEBNA SEZONSKA PONUDA

Ponuda vikend ručkova

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr info@terme-tuhelj.hr / 049 203 772

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

HRŠAK NATALIJA STJEPANA RADIĆA 29C, 49218 PREGRADA Nagradni pojam – KINESKOP

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja) Pred vama je jedan mirni tjedan kojeg ćete provesti u obiteljskoj idili. Posao vas neće zabrinjavati. Partner će vam pružiti znatno više ljubavi nego što ćete očekivati. Potrebno vam je više odmora.

SAVJET TJEDNA: Ne zaboravljajte na dogovore!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Kada bi uvijek bilo kao u tjednu koji je pred vama. Zabavno i burno bit će na poslu, a burno i na ljubavnom polju. Jedna ljubavna priča ide u dobrom smjeru. Čuvajte grlo.

SAVJET TJEDNA: Preuzmite inicijativu!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Puno ćete vremena provoditi na poslu. Za neke probleme činit će vam se da su veći nego što uistinu jesu. Za bolju komunikaciju s partnerom trebali biste se sami potruditi. Pijte više tekućine.

SAVJET TJEDNA: Pokažite da vam je stalo!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete skloni naglim promjenama na poslu bez obzira na posljedice. Morate se naučiti kontrolirati. U ljubavi vas očekuju nagli preokreti, ali s pozitivnim ishodom. Vratite potrošenu energiju.

SAVJET TJEDNA: Oprezno vozite!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Bit ćete uspavani i nezainteresirani za događaje oko sebe. Ali kada je u pitanju ljubav, tu će biti prvi. Izlasci i veća društvena okupljanja još su uvijek vaša omiljena mjesta. Bit će prisutna mala doza nervoze.

SAVJET TJEDNA: Usvojite zdrave životne navike!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Bit ćete dobro raspoloženi i motivirani za posao. No, postat ćete i puno svadljiviji. Odnos s partnerom traži puno više truda, posebno s vaše strane. Nadoknadite san.

SAVJET TJEDNA: Ne trošite bez potrebe!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Ovaj tjedan bit ćete vrlo racionalni, štedljivi i usredotočeni na posao. U svojoj radnoj sredini osjećat ćete se dobro. Odgovarat će vam malo bučnija i društvenija atmosfera, te izlasci. Pijte puno tekućine.

SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Kako bi ostvarili poslovne ciljeve morat ćete dobro zapeti, ali i pronaći kompromis s kolegama. Slobodno se prepustite ljubavnom zanosu. U organizam unosite zdraviju hranu.

SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv na kavu!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)

Trudit ćete se misliti na posao, no misli će vam zaokupljati mnogi drugi problemi. Ljubavna veza će se stabilizirati, a vi postati puno bolji prema partneru. Zdravlje zahtijeva pažnju.

SAVJET TJEDNA: Ne posuđujte novac!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja)

Vodit ćete dinamičan način života. Prema svima ćete biti ljubazni i osvajati simpatije na svakom koraku. Više sluha trebali bi imati za svog partnera. Bavite se nekom sportskom aktivnošću.

SAVJET TJEDNA: Vjerujte u sebe!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) U poslu neće biti značajnih promjena, samo vodite računa da ne zapostavljate svoje obveze. Ljubavni život polako poprima bolju poziciju. Pazite na kralježnicu.

SAVJET TJEDNA: Budite ozbiljni!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Povratak na posao nakon blagdana neće biti lak. Lako ćete sklapati poslove i nova poznanstva. Mogli biste se upustiti u jedan ljubavni odnos koji će vam donijeti samo probleme. Bit ćete fizički iscrpljeni.

SAVJET TJEDNA: Naviknite se na posao!

SATIRE NEWS

KREĆE VELIKA KINESKA INVESTICIJA ZA KOJU JE VEĆ IZDANA I GRAĐEVINSKA

Kinezi u Zagorju počinju graditi veliku tvornicu zagorskih štrukli; proizvodit će ih u najmanje šest različitih

Kako je najavio Shtrook Lee, glasnogovornik velike prehrambene kineske kompanije 'Pe Chem Kai Goth' d.o.o., čim se otopi snijeg na Mount Everestu, krenut će pripremni radovi za izgradnju velike tvornice zagorskih štrukli u Hrvatskom zagorju. Samu lokaciju, kaže Lee, još uvijek ne žele otkriti, kako te informacije ne bi iskoristio netko od konkurentskih tvrtki i pokušao na neki način 'minirati' njihov projekt. Otkrio nam je tek da je građevinska dozvola već izdana te da će tvornica biti na jednom brijegu s kojega se pruža lijepi pogled. Razne varijante

Ono što je posebno zanimljivo je da će, prema trenutnim poslovnim planovima, tvornica proizvoditi zagorske štrukle u različitim varijantama. - Mi proizvoditi u naša tvornica zagorski štrukli u puno različita boja. Najmanje u šest boja, a isto imati i različiti okus. Bit će okus od tuna, od bambus, od shiitake gljiva, od ananas, a možda čak i okus od sira. To treba još razraditi taktika i poslovna politika. Kako sada stoji stvar, tvornica biti gotova i početi proizvodnja na početak iduća godina - ispričao nam je Lee. Radnici iz Kine

Kapaciteti tvornice trebali bi biti uistinu impozantni. - Mi planirati proizvoditi preko 50 milijuna štrukli godišnje, a to bi značila oko 150 tisuća na dan. Zaposlila budemo oko 500 ljudi od čega barem trideset iz Hrvatska, a ostala radniki doći iz Kina. To je zato jer naša kineska radniki raditi najbolja zagorski štrukli na svijetu. Siguran sam da i vama se svidjeti naša fina kineska zagorski štrukli - najavio je Shtrook Lee te dodao kako veći dio proizvodnje planiraju za izvoz u Ameriku i Rusiju, dok će manji dio davati svojim zaposlenicima kao dio plaće u naravi.

boja i s nekoliko okusa

Lee: 'Bit će okus od tuna, od bambus, od shiitake gljiva, od ananas, a možda čak i okus od sira. To treba još razraditi taktika i poslovna politika. Kako sada stoji stvar, tvornica biti gotova i početi proizvodnja na početak iduća godina'

signal.print.zabok TISAK NA SVE MATERIJALE

katalozi

blokovi • kuverte • naljepnice i etikete • fascikli • memorandumi • roll up-ovi (pingvini) • reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga • promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari • personalizirane poklon vrećice • upaljači

kemijske olovke

color tisak na majice

VELJAČA UTORAK, 18.02. Šimun; Gizela; Bernardica SRIJEDA, 19.02. Konrad; Rajko; Ratko; Blago ČETVRTAK, 20.02. Leon Čudotvor.; Eluterije; kv. PETAK, 21.02. Petar Damjanskl; Damir SUBOTA, 22.02. Katedra sv. Petra; kv. NEDJELJA, 23.02. 7. KROZ GOD. Polikarp; Grozdan; kv. PONEDJELJAK, 24.02. Montan; Goran; Modest

imendan, Goran! Ime Goran je slavensko muško ime, u značenju brđanin, planinac, rasprostranjeno na govornom području Južnih Slavena. Goran je ime koje se najčešće koristi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Ženski oblici ovog imena su Gorana i Goranka.

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

ime tjedna jeste li znali?

...da je najviši živući pas na svijetu njemačka doga Kevin iz West Des Moinsa u Iowi? Pas ima 96.5 centimetara, od stopala do grebena, najviše točke iznad ramena

... da je Republika Nauru, otočna država u Tihom oceanu, najmanja izvaneuropska država i najmanja je republika na svijetu?

...da je kava Kopi luwak najskupkja na svijetu, a da bi dobila svoj cijenjeni okus, navodno puno bolji od drugih vrsta kave, zrnca kave prikupljaju se iz izmeta životinje azijski cibet? imendani

autobusni kolodvor u zaboku

Pratite

Sretan

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati