Zagorski list 1073

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Održano je Puntanje kmetov kod Gupčeve lipe, kao priprema i uvod u veliku Bitku kod Stubice Spuntali se kmeti: 'Voda nam je došla do grla, ideme do kraja, do zadnje kaplje kmetske krvi'

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Babica

Ljubica Radovečki izdala knjigu recepata nazvanu 'Mamekovi recepti'

Maleni Vito (4) iz Mača mora na novu operaciju i treba vašu pomoć!

ISTRAŽILI SMO Tko će se od aktualnih zagorskih načelnica i načelnika te gradonačelnika i gradonačelnice,

Pitali smo aktualne čelnike zagorskih kandidirati. Dva gradonačelnika i dva

Iako su već u pojedinim gradovima i općinama neki od trenutačno opozicijskih političara javno istaknuli aktualnih čelnika zagorskih gradova i općina ponovno kandidirati i tražiti od građana povjerenje za

Redakcijski tekst

HRVATSKO ZAGORJe

Treće nedjelje u svibnju, točnije, 18. svibnja 2025. godine, u Hrvatskoj će se održati lokalni izbori. S obzirom na to da Krapinsko –zagorska županija ima 32 jedinice lokalne samouprave, od čega 25 općina i sedam gradova, to znači da će se u Zagorju, osim župana i članova Županijske skupštine, birati i 25 načelnika ili načelnica općina, članovi 25 općinskih vijeća, kao i sedmero gradonačelnika ili gradonačelnika te članovi sedam gradskih vijeća. Iako su već u pojedinim gradovima i općinama neki od trenutačno opozicijskih političara javno istaknuli svoju kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima, do izbora je još dosta vremena i takvih kandidata je o ovom trenutku malo. Stoga nas je za sad više zanimalo tko će se od aktualnih čelnika zagorskih gradova i općina ponovno kandidirati i tražiti od građana povjerenje za još jedan mandat, tko se još premišlja, a tko je definitivno odlučio da se neće ponovno kandidirati. Kontaktirali smo ih sve, svi su nam odgovorili, uz iznimku načelnika Općine Budinščina, Radovana Hercigonje, koji je iz opravdanih, zdravstvenih razloga proteklih nekoliko dana bio odsutan.

Zagorski gradovi

U Pregradi je situacija jasna još od prošle godine. Nakon što je postao zastupnik u Europskom parlamentu, gradonačelnik Marko Vešligaj (SDP) najavio je da će odraditi ovaj gradonačelnički mandat do kraja, a potom se u potpunosti posvetiti radu u Europarlamentu. U listopadu prošle godine Gradska organi-

zacija SDP-a jednoglasno je odlučila da će njihova kandidatkinja, umjesto Vešligaja, biti aktualna potpredsjednica Gradskog vijeća, Davorka Filipčić. Kao što je već ranije najavio, a sada nam ponovno i potvrdio, gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek (SDP), odlazi u mirovinu te se neće više kandidirati. - Nakon toliko mandata, vrijeme je za zasluženu mirovinu te više slobodnog vremena za hobije i samog sebe. Odluka je bila lagana. Zadovoljan sam onime što je Zabok postigao u proteklim godinama i desetljećima. Vidljivo je da je Zabok prometno, gospodarsko, obrazovno i kulturno središte naše županije, a svakim danom se sve više mladih doseljava te bira Zabok kao mjesto za život svoje obitelji. Mnogo je toga u Zaboku realizirano, mnogo je planova ostvareno, mnogo je vizija postalo stvarnost i zbog toga sam iznimno zadovoljan – rekao nam je Hanžek. Podsjetimo, zabočki SDP je već ranije javno istaknuo Valentinu Đurek kao svoju novu kandidatkinju. Nakon prvog, svoju kandidaturu za drugi mandat gradonačelnika Oroslavja potvrdio nam je i Viktor Šimunić. – Tek smo krenuli s projektima, i to kapitalnim, a činjenica da je sadašnja vlast, koja je u koaliciji u gradskom vijeću, u nemogućnosti dati kvalitetnog protukandidata, govori po meni i više nego dovoljno. U iduće 4 lijete bume ljudima pokazali kaj se more poštenim radom napraviti kad se penezi ne rastrajbaju kao u zadnjih 30 godina – rekao je Šimunić. Za treći uzastopni mandat na čelu Grada Zlatara natjecat će se i aktualna gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek. U proteklih osam godina brojni projekti su

uspješno realizirani ili su u završnoj fazi, unatoč izazovima s kojima se grad suočavao, naglasila je. - Zahvaljujući odgovornom upravljanju i jasnoj viziji, Grad Zlatar ostao je na zacrtanom putu razvoja. Uz dinamiku rada i predanost svih uključenih, vjerujem da ćemo do kraja ovog mandata ostvariti najveći dio ciljeva, dok će preostali projekti biti temelj za novi mandat i daljnji razvoj Zlatara. Kontinuirani napredak i dobrobit građana ostaju naš glavni prioritet - istaknula je Auguštan – Pentek. Dodala je kako su u fokusu završni radovi na tekućim projektima, ali i planiranje novih inicijativa koje će Zlatar učiniti još modernijim i ugodnijim mjestom za život. - Započeti projekti zahtijevaju stabilno vodstvo i jasnu viziju, a osim njihovog dovršetka, ključno je i dalje odgovorno upravljati gradom u interesu svih građana - poručila je Auguštan – Pentek.

Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine, kao šef zagorskog HDZ-a, striktno se drži stranačkih pravila, odnosno procedure, tako da za sada ne želi ni službeno, ni neslužbeno odgovarati na pitanje o kandidaturi. - Sve će se znati na vrijeme. Kad nadležna stranačka tijela donesu potrebne odluke na svim razinama, javnost će o svemu biti odmah obaviještena i, ponavljam, bit će to na vrijeme – kaže Gregurović. I SDP-ov gradonačelnik Klanjca, Zlatko Brlek, nam je rekao kako odluka o kandidaturi na predstojećim lokalnim izborima još uvijek nije donesena. – Kroz dva tjedna trebali bismo donijeti odluku – rekao je kratko.

Isto kaže i gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. – Odluka bi trebala biti negdje krajem veljače. No, moram reći da sam za-

dovoljan što smo napravili u dosadašnjim mandatima. Realizirali smo 90 posto onoga što smo zamislili, ali uz to još i neke druge stvari koje nisu bile u planu. Zadnje tri godine napravilo se jako puno po pitanju komunalne infrastrukture, više nego što smo mislili – rekao je Gospočić.

Zagorske općine

Ksenija Krivec Jurak, nezavisna načelnica Općine Zagorska Sela, potvrdila nam je da će se ponovno kandidirati. - Imamo ogromne projekte koje moram nastaviti. Na primjer, samo projekt ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Gornji Škrnik je investicija vrijedna 2 milijuna eura, što je iznos sedmogodišnjeg izvornog proračuna općine. Tu je i izgradnja novog područnog dječjeg vrtića u Zagorskim Selima, ali i brojni drugi projekti. Moja je dužnost nastaviti i uspješno ih dovršiti – kaže Krivec Jurak.

Načelnik Velikog Trgovišća, nezavisni Robert Greblički, bio je kratak i vrlo jasan. - Da, kandidirat ću se za još jedan mandat – najavio je Greblički.

Načelnik Svetog Križa Začretja, Marko Kos (SDP), rekao nam je da još nije odlučio hoće li tražiti još jedan mandat od građana. - U ovom trenutku još nisam donio konačnu odluku hoću li se ponovno kandidirati, no svakako ću tu odluku donijeti na vrijeme i o njoj odmah obavijestiti javnost, prije svega građanke i građane Općine Sveti Križ Začretje – kazao je Kos. Nezavisna načelnica Općine Kraljevec na Sutli, Blanka Stipčić Berić, također je jedna od onih koji se još dvoume, no, kako nam je pojasnila, razlog tome nije gubitak entuzijazma i želje za nastavkom vođenja Općine. - Voljela bih nasta-

viti dobrim putem kojim smo krenuli, no u ovom trenutku još uvijek nisam sigurna hoću li se kandidirati. Želim napomenuti da razlog tome nipošto nije niti u politici, niti u nekakvom gubitku želje da nastavim raditi za opće dobro, već je riječ o mojim osobnim, privatnim okolnostima, zbog kojih još nisam donijela konačnu odluku – pojasnila nam je Stipčić Berić. SDP-ov načelnik Bedekovčine, Darko Ban, rekao je kako o novoj kandidaturi ne odlučuje on. - Kod nas o kandidaturi odlučuju stranačka tijela, u mom slučaju Općinski odbor SDP-a Bedekovčine U naredna dva tjedna Općinski odbor će se sastati i donijeti odluku hoću li ja, ili netko drugi, biti kandidat na predstojećim izborima –rekao je Ban. Gordana Jureković, SDP-ova načelnica Općine Krapinske Toplice rekla nam je kako smatra da je njena dužnost, obaveza i odgovornost prema građanima da se ponovo kandidira. - U mnogim segmentima u proteklom mandatu napravili smo više nego što je napravljeno u tri desetljeća otkako postoji Općina, a sad slijede i realizacije velikih projekata koje smo spremili, od izgradnje velike, trodijelne sportske dvorane, do područnog dječjeg vrtića. Zbog svega toga dobivam svakodnevnu podršku građana, koju doživljavam kao obavezu da nastavim u istom smjeru –rekla je Jureković.

Anita Curiš Krok (SDP), aktualna načelnica Općine Konjščina čiji je ovo bio prvi mandat na čelu općine, potvrdila nam je da će krenuti i u utrku za drugi mandat. – Da, kandidirat ću se za načelnicu Općine Konjščina na nadolazećim lokalnim izborima, kao što sam već najavila. Pred nama su ka-

Ivan Hanžek

Zvonko Škreblin

gradonačelnice, ponovno kandidirati na lokalnim izborima u svibnju ove godine, a tko se povlači i umirovljuje?

zagorskih gradova i općina hoće li se opet dva načelnika odgovorili su da neće

istaknuli svoju kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima, za sad nas je zanimalo tko će se od za još jedan mandat, tko se još premišlja, a tko je definitivno odlučio da se neće ponovno kandidirati

pitalni projekti i idemo dalje. Moj će slogan na izborima biti 'Načelnica za načelnicu' – rekla je Anita Curiš Krok. Branko Tukač (HSS), načelnik Općine Hrašćina, iza kojeg su već četiri mandata na čelu te općine, vjerojatno će i po peti mandat, iako nam to nije potvrdio sa stopostotnom sigurnošću. – Vjerojatno ću se opet kandidirati za načelnika na izborima, no ne mogu još reći 100 %, no vjerojatnost je veća od 90%rekao je Branko Tukač. Dugogodišnji načelnik Općine Mihovljan, Zlatko Bartolić (HDZ), koji na lokalnim izborima 2021. godine nije niti imao protukandidata, ići će i po šesti mandat. – Da, kandidirat ću se na lokalnim izborima – kratko nam je rekao. I iza Anđelka Topolovca je dugogodišnji načelnički staž. Na čelu Općine Radoboj je 20 godina, a kandidirat će se, kaže, ponovo. – Da, 100 posto ću se kandidirati za načelnika, ista ekipa ide dalje –kratko je poručio. Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih (HDZ) također ide po još jedan, treći mandat. Naglasila je da će se u novom mandatu fokusirati na završetak svih započetih kapitalnih projekata i realizaciju onih planiranih za 2025. godinu. – Među ključnim projektima su izgradnja vatrogasnog doma, modernog sportskog centra, dogradnja dječjeg vrtića i Centra za starije osobe. Moj cilj ostaje isti – Lobor kao općina sretnih i zadovoljnih ljudi, mjesto ugodno za život i rad, koje nudi usluge na razini velikih centara, uz očuvanje duha zajedništva i lokalne povezanosti – rekla je Jembrih dodavši da vjeruje u podršku građana za nastavak puta prema još boljoj budućnosti Lobora.

I načelnica Općine Mače, Mladenka Mikulec Šimunec, potvrdila nam je da ide po svoj treći mandat na čelu Općine. – Da, kandidirat ću se na izborima. Još uvijek s jednakim žarom i entuzijazmom kao i prije 8 godina radim svoj posao! Okružena sam odličnim timom ljudi, udrugama i partnerima, a zajedno imamo još mnoge ideje koje treba ostvariti da bi naš kutek Zagorja bio lijepo mjesto za život. Izuzetno sam ponosna na projekte koje smo osmislili, prijavili na natječaje i koji će u narednim nekoliko godina rasti pred našim očima – rekla je Mikulec Šimunec.

Josip Milički, načelnik Marije Bistrice, potvrdio nam je da se planira ponovo kandidirati za načelnika. – Napravili smo dobar uzlet, tu je dobra ekipa koja zajedno radi već 12 godina i naravno, u planu je ponovna kandidatura, kako bismo završili sve velike projekte planirane za naredno razdoblje – rekao je Milički.

Svoju kandidaturu za još jedan, treći, mandat potvrdio nam je i načelnik Kumrovca Robert Šplajt. – Zadovoljni smo postignutim u prošla dva mandata, puno se napravilo po pitanju velikih projekata i razvoja Kumrovca, a to nas je dovelo i do 5. skupine razvijenih gradova i općina. No, puno je još otvorenih pitanja i projekata koje planiramo prijaviti ili smo već prijavili na natječaje i koje planiramo realizirati i to nas vodi želji da pokušamo ostvariti još jedan mandat – kaže Šplajt.

Iza načelnice Općine Zlatar Bistrica, Vesne Mikulec (nezavisna), prvi je mandat na čelu Općine. Na pitanje hoće li se ponovno kandidirati, nismo dobili niti potvrdan niti negativan odgovor. –Još nije odlučeno ništa, još nisam

sigurna – kaže načelnica Mikulec. Načelnik Huma na Sutli, Zvonko Jutriša (Nezavisni), u svom je trećem mandatu, a po idući neće u utrku. - Ovaj ću put prepustiti mlađim snagama mogućnost kandidiranja. Neću se kandidirati, ovo je moj zadnji mandat - rekao je Jutriša.

Prvi mandat bliži se kraju načelniku općine Jesenje Dariju Cvrtili (HDZ). Kaže kako će se za drugi mandat vjerojatno kandidirati jer, kako kaže, volio bi da iza njega ostanu konkretni pomaci. - Još analiziram i razmišljam, vjerojatno ću se kandidirati, ali to mora i proći stranačka tijela. Nisam donio konačnu odluku. Tu su projekti koje sam započeo i htio bih ih i završiti. To nije posao koji je zahvalan za mladog čovjeka. Nisam se išao baviti politikom, nego je politika pronašla mene, da se uključim i napravim nešto. Radim odgovorno, ali cijeli život sam fokusiran da radim pošteno, ali se teško prilagođavam tome da mi svatko u bilo kojem trenutku može reći da sam lopov i slično. Suprotno sam od svih tih stvari pa me to pogađa. Kad razmišljam o budućnosti pitam se vidim li se u tome. Kad sam došao na vlast, prvo smo rješavali dugove, ali dosta smo napravili. Htio bih da nakon mene nešto ostane, to je neki obol rada - objasnio nam je Cvrtila. Najdugovječniji zagorski načelnik, Zvonko Škreblin (Nezavisni) kaže da se kandidirati više neće. Dosta je, kaže, sedam odrađenih mandata na čelu Desinića. - Neću se više kandidirati, gotovo je. Sedam odrađenih mandata mi je bilo dosta, neka još netko drugi proba. I da sam deset mandata, još uvijek ne bih napravio sve što sam si zacrtao. Najbitnije je da smo na-

pravili cijelu infrastrukturu što se tiče pitke vode, danas imamo preko 850 priključaka, zatim plinofikaciju na cijeloj općini, ceste su preko 70 posto asfaltirane... Više dajemo za mlade od vrtića pa do stipendija. Ostvaruje mi se i želja da napravimo naselje za mlade obitelji - rekao je Škreblin. Damir Belošević (HDZ), načelnik općine Đurmanec koji je u trećem mandatu, na pitanje hoće li se ponovno kandidirati, kaže da ga nazovemo za dva mjeseca. - Da ste nazvali za dva mjeseca možda bih vam znao reći. Ne znam još uvijek, to odlučuju neki drugi, a ne mi. Nazovite me za dva mjeseca, ako će biti potrebe - odgovorio nam je Belošević.

Tuheljski načelnik Mladen Hercigonja (SDP) o ponovnom kandidiranju kaže kako ne odlučuje on. - Ja sam ne podnosim kandidaturu, podnosi je općinski odbor koji to još nije učio. Ja nisam sam, ispred tima sam. Kod nas se odlučuje kolektivno, a ne pojedinac. Znat ćemo u sljedećih desetak dana - rekao je Hercigonja. Što se tiče HDZ-ovog načelnika Općine Petrovsko, Stjepana Krkleca, on također kaže kako odluka o njegovoj kandidaturi još nije donesena, da je donosi Općinska organizacija HDZ-a, te da će ta odluka biti donesena uskoro, nakon čega će i javnost o njoj biti obaviještena.

Načelnik Novog Golubovca, Boris Tušek (HDZ), kandidirat će se ponovno. - Kandidirat ću se ponovno. Nisu to moje ambicije već stvari koje su u planu za realizaciju, a ne vidim baš nekoga tko bi odmah došao i nešto napravio. Ne znam hoću li biti cijeli mandat, ali svakako ću se kandidirati - rekao je Tušek kojem bi pobjeda na lokal-

nim izborima donijela osmi, uzastopni mandat.

Načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić ide po četvrti mandat na čelu Općine Gornja Stubica. –Nadam se da su mještani Gornje Stubice zadovoljni onime što smo moja ekipa i ja napravili u protekla tri mandata, a bili su tu veliki projekti poput izgradnje dječjeg vrtića, uređenja 50 kilometara nerazvrstanih cesta, gotovo 2.000 novih rasvjetnih tijela, proširenja groblja i drugih projekata, a i glazbena škola u Gornjoj Stubici startala je za vrijeme mog mandata, jednom dijelom i mojim doprinosom. S obzirom na to da više ne spadamo u nerazvijena područja, već smo u petoj kategoriji i spadamo u razvijene općine, rezultat je to rada i ulaganja. Kandidirat ću se za četvrti mandat načelnika. Još je puno toga za napraviti, a u sljedećem mandatu ključni projekti koje bismo željeli realizirati jesu izgradnja Doma zdravlja zajedno s Krapinsko – zagorskom županijom, izgradnja Sportske dvorane s Krapinsko – zagorskom županijom i nadležnim ministarstvom, uređenje Sportskog centra, a nadam se da će uskoro krenuti i rekonstrukcija državne ceste 307 koja prolazi kroz Gornju Stubicu – rekao je Krizmanić. Načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak, potvrdio nam je kako ide po treći mandat. – Da, planiram se kandidirati ponovo, tu su dva velika projekta koja moramo završiti. Radi se o izgradnji sportske dvorane i dogradnji osnovne škole, za što ćemo ovaj tjedan potpisati ugovor s izvođačem radova. To je bila moja misija kada sam se kandidirao za načelnika prije osam godina i to su ključni projekti za naredni mandat – rekao je Beljak.

Zvonko Jutriša

Marko Vešligaj

Maleni Vito Blašković (4) treba vašu pomoć Ima bolesno srce i čeka ga teška operacija u Linzu

'Ni jedna dijagnoza, prognoza i postoci nisu bili, a niti će ikad biti, jači od vjere roditelja'

U kratke četiri godine života, ovaj je dječak preživio nekoliko operacija, desetke anestezija, a jedna od težih operacija bila je prošle godine. Nova ga čeka početkom travnja u Linzu

Sabina Pušec MAČE

Svi roditelji djece bolesne na bilo koji način imaju osmijeh na licu, a ranu na srcu, kaže Maja Blašković, majka četverogodišnjeg Vite iz Mača. Naime, Vito je dječak koji se rodio s bolesnim srcem i tada su mu liječnici dali samo jedan posto šanse za život. No, Vito je pokazao da je pravi borac. Ima dijagnozu tetralogija Fallot, što znači da njegovo srce ima šest mana, a svaka od njih može biti pogubna za život. U kratke četiri godine života, ovaj je dječak imao preživio nekoliko operacija, desetke anestezija, a jedna od težih operacija bila je prošle godine. Višegodišnja borba

Odmah nakon rođenja prevezen je u KBC Rebro, a s Rebra u Njemačku. Danas se liječi u Sveučilišnoj klinici Kepler u Linzu, Klinici za dječju kardiologiju. - Prošle je godine u ožujku bio na kateterizaciji, a u rujnu na teškoj operaciji. Pojavile su se komplikacije, ali Vito i to pobjeđuje. Nakon mjesec dana vratio se kući. Nakon dugog ležanja opet je učio hodati, a sada ga čeka još jedna teška operacija na srcu u Linzu, 2. travnja. S novom operacijom se očekuje koliko - toliko zdravo srčeko, iako je Vito zauvijek vezan za bolnicu, nikad neće biti potpuno zdravo dijete.... Nakon sljedeće operacije bi nam situacija bila bolja i Vito bi imao kvalitetniji život – priča majka Maja. No, višegodišnja broba, odlasci u inozemstvo, iziskuju velike troškove. Otac Nikola je zaposlen, dok je Maja kod kuće s Vitom jer on ne može pohađati vrtić, obzirom da je svaka

Svi koji mogu i žele pomoći ovoj hrabroj obitelji, mogu to učiniti uplatom na račun

HR5523600003254238121 u

Zagrebačkoj banci na ime Vito Blašković

'Troškovi su jako veliki, ali mi ne smijemo odustati od njega i moramo mu dati šansu za normalan život. Svaki roditelj koji ima bolesno dijete shvaća moje riječi'

bolest, viroza ili infekcija za njega opasna. Maja ne može ostvariti status njegovateljice, jer su doktori zaključili da Viti nedostaje pola boda oštećenja i da nema pravo na status njegovateljice, kaže. Osim Vite, tu je još dvoje djece, Nika (8) i Mateo (12). - Oni su djeca koja ustvari više nisu djeca.... Nažalost, prebrzo su morali odrasti... Mateo mi pomaže oko Vite i oko njegovih terapija i dijagnoza zna sve. Najgore je bilo prije Linza kad je Mateo rekao da ako Bog uzme Vitu k sebi da više nikada nebu molio bogeka... Tek onda postanete svjesni koliko se u biti i oni bore skupa s nama... Ni-

Krapinsko – zagorska županija i CZOO Krapinske Toplice potpisali ugovor vrijedan 65 tisuće eura

KRAPINSKE TOPLICE - Župan

Željko Kolar i ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice Antun Zupanc potpisali su 65.000 eura vrijedan ugovor o županijskom financiranje Kabineta za ranu intervenciju i dodatnog stručnog radnika u predškolskoj skupini za djecu s teškoćama u razvoju Centra za odgoj i obrazovanje. Dostupno svima

Župan Željko Kolar je nakon potpisivanja ugovora poručio da je cilj Krapinsko-zagorske županije osigurati da usluga rane intervencije bude dostupna svima, bez obzira na materijalne mogućnosti ili geografski položaj. - Sredstva za rad edukacijskog rehabilitatora u predškolskoj skupini djece s teškoćama u razvoju osiguravamo od 2016. godine, 2020. godine otvorili smo poseban Kabinet za ranu intervenciju,

ka razumije sve, ali još nije svjesna do kraja što može biti – kaže Maja. 'Zašto smo odlučili tražiti pomoć?'

Poslije Linza ih čeka još i mnogo kontrola. - Moramo obavljati sve što smo zbog srca stavili na čekanje, poput logopeda, fizioterapeuta, morat ćemo i ići privatno na kontrole u Linz, a cijena privatne kontrole je 1200 e plus troškovi putovanja. HZZO nam to neće pokriti...

A zašto onda privatno? Zato što su baš ti ljudi u Linzu uzeli Vitu na liječenje i za sada uspijevaju, dok su svi ostali odustali od njega. Troško-

vi su jako veliki, ali mi ne smijemo odustati od njega i moramo mu dati šansu za normalan život. Svaki roditelj koji ima bolesno dijete shvaća moje riječi – emotivno nam priča Maja. Stoga, pokrenuta je akcija za pomoć Viti, malom borcu. Svi koji mogu i žele pomoći ovoj hrabroj obitelji, mogu to učiniti uplatom na račun HR5523600003254238121 u Zagrebačkoj banci na ime Vito Blašković. - Zašto smo odlučili tra-

žiti pomoć? Jednostavno, bolest iscrpi i imućnog čovjeka, a kamoli ne nas, obične ljude... Gurali smo i kad nismo mogli. Najglavniji nam je cilj Vito i nismo htjeli stati kad se Vito tolko izborio u svom životu… Za kraj želim poručiti svakom roditelju s djetetom s poteškoćama da zapamte da ni jedna dijagnoza, prognoza i postoci nisu bili niti će ikad biti jači od vjere roditelja – poručuje hrabra majka Maja.

NASTAVAK FINANCIRANJA SUSTAVA RANE INTERVENCIJE

a sljedeći korak je gradnja nove velike zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice - naglasio je župan Kolar i podsjetio kako će nova zgrada imati odgovarajuće kapacitete kako za postojeće usluge Centra, tako i za nove koje njegovi stručnjaci mogu provoditi, no zbog prostornih ograničenja to trenutno nisu u mogućnost. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je velik značaj Kabineta za ranu intervenciju pri Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice za svu djecu Krapinsko-zagorske županije koja su se rodila s određenim rizikom ili imaju rizik od nastanka određene teškoće. - Upravo su prve tri, odnosno ako gledamo rastegnuto – prvih šest, najvažnije godine u kojima se može intervenirati. Tom ranom intervencijom preveniraju se kasnije poteškoće te se dijete i obitelj spremaju za redovni su-

stav odgoja i obrazovanja i aktivno uključenje u lokalnu zajednicu - poručila je zamjenica župana Petek. 981 socijalna usluga

U Kabinetu za ranu intervenciju usluge se pružaju kroz aktivnosti edukacijsko-rehabilitacijske procjene djece s teškoćama ili rizikom, savjetovanje roditelja ili članova obitelji, uključivanje djece u tretman rane intervencije te praćenje djece s teškoćama ili rizikom. - Socijalne usluge rane razvojne podrške i stručne procjene u Kabinetu rane intervencije Centra za odgoj i obrazovanje u 2024. godini pružene su 141 korisniku, od toga usluga stručne procjene pružena je za 72 korisnika, dok je usluga rane razvojne podrške pružena za 69 korisnika. Ukupno je pružena 981 socijalna usluga, odnosno usluga stručne procjene i rane razvojne

podrške - naveo je ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice Antun Zupanc te naglasio kako je suradnja stručnjaka različitih profila koji su zaposle-

ni u Kabinetu dodatno doprinijela optimalnom napretku djeteta u svim razvojnim područjima te samim time poboljšanju kvalitete života djeteta i njegove obitelji. (zl)

ZABRINJAVAJUĆE O porastu broja pretile djece u Krapinsko – zagorskoj županiji razgovarali smo s s dr.med.spec.školske med., Husenom Ramadanijem, voditeljem Odjela školske medicine pri Zavodu za javno zdravstvo KZŽ

'Najodogovorniji su roditelji, no većina ih nije motivirana za rješavanje problema, neki se i ljute kada im na njega ukažemo'

Prateći rast i razvoj djece školske dobi, timovi školske medicine redovito mjere tjelesnu težinu i visinu djece od

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Kao i u brojnim zapadnim zemljama, tako i u Hrvatskoj postoji trend porasta broja djece koja su prekomjerne tjelesne težine ili pretila. Na žalost, taj trend ne zaobilazi niti djecu u Krapinsko – zagorskoj županiji.

Razlozi

Razlozi nastanka debljine su složeni, od biloških, bihevioralnih, razine tjelesne aktivnosti te prehrambenih navika. Kako se kaže, debljina nastaje kao 'normalan odgovor pojedinca na nenormalna okruženja'. A da je danas većina okruženja 'nenormalna', nije tajna – od sjedilačkog ponašanja do brze prehrane i prekomjernog unosa masnoća, soli i šećera. Debljina je zapravo bolest, slažu se stručnjaci, i to složena, povezana s brojnim kroničnim stanjima poput šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti, sindroma masne jetre, zloćudnih bolesti, ozbiljno ugrožava kvalitetu života i može dovesti do prerane smrti. A debljina u djetinjstvu predstavlja osobit javnozdravstveni problem. Stoga smo porazgovarali s dr.med.spec.školske med., Husenom Ramadanijem, voditeljem Odjela školske medicine pri

Debljina u djetinjstvu povezana je s brojnim psihosocijalnim rizicima, narušenim mentalnim zdravljem, povećanim stresom, depresivnim simptomima i niskim samopoštovanjem

Zavodu za javno zdravstvo KZŽ. Postoci

Dr. Ramadani osim na fizičke posljedice prekomjerne tjelesne težine, i još gore pretilosti, upozorava i na one koje su manje spominjane, ali isto tako teške, ako ne i teže, psihičke. – Debljina u djetinjstvu povezana je s brojnim psihosocijalnim rizicima, narušenim mentalnim zdravljem, povećanim stresom, depresivnim simptomima i niskim samopoštovanjem. Kada dođe pubertet, i djevojke i dečki koji su pretili postaju meta za vrijeđanje i dolazi do psihičkog propadanja te djece, a onda često i do anoreksije i bulimije – upozorava

dr. Ramadani. Prateći rast i razvoj djece školske dobi, timovi školske medicine redovito mjere tjelesnu težinu i visinu djece od upisa u 1.razred OŠ do upisa u SŠ (1. razreda SŠ). Podaci Zavoda za školsku godinu 2023./2024. pokazuju da brojna djeca u Zagorju imaju problem s debljinom. Primjerice, u 1. razredima osnovne škole od ukupno 943 pregledane djece, povećanu tjelesnu težinu ima njih

79 (36 dječaka i 43 djevojčice), što je 8,36%, dok ih je pretilo 298 (152 dječaka i 146 djevojčica) odnosno čak 31,6%. U petim razredima, od pregledanih 828 učenika, povećanu tjelesnu težinu ima njih 135 (64 dječaka i 71 djevojčica) ili 16,3%, a pretilo ih je 150 (88 dječaka i 62 djevojčice) odnosno 18,1%. Od 1168 pregledanih osmaša, njih 171 ima povećanu tjelesnu težinu (89 dječaka i 82 djevojčice) odnosno 14,64%, a pretilo ih je 197 (96 dječaka i 101 djevojčica), dakle 16,8%.

Od najranije dobi

- Zadnjih je godina primjećujemo porast pretilosti djece u Zagorju. Razlozi su brojni, od neadekvatne prehrane, neurednih prehrambenih navika, nedostatnog kretanja... Važno je da se s pravilnom prehranom krene od najranije dobi. Što se tiče škola i vrtića, u našoj županiji zaista se na to pazi, sastavljaju se adekvatni jelovnici i gleda se da se zadovoljavaju svi kriteriji zdrave prehrane. No, druga je stvar što su djeca naučila dok stignu u vrtić. Bitan je odgoj i pravilna prehrana od samog rođenja. Može se, ali se svi trebaju potruditi oko toga, ne samo liječnici, škole i vrtići, najveća je odgovornost na roditeljima i ukućanima. Primjerice, mama i tata mogu paziti i žele da se dijete zdravo hrani, ali onda dijete čuva baka, koja to drugačije radi. No, mi odmah kod pregleda za prvi razred, kada uočimo da dijete ima povećanu težinu, obavimo razgovor s roditeljima. Dogovorimo se da im damo par mjeseci kontrole, da vidimo da li to dijete i dalje odskače ili ne, jer ako dijete u pr-

'Misle, ok, to je daleko, ima vremena, popravit ćemo mi to. Ali nema vremena. Ako se odmah ne reagira, već u vrtiću, a pogotovo u prvom razredu, onda to ode predaleko'

vom razredu ima 40 kg i ako se ništa ne poduzme, u petom razredu ta je težina udvostručena. Ima roditelja koji su senzibilni, a ima ih i koji nisu. Više je, nažalost, onih koji nisu. Većina ih samo primi na znanje informaciju, rijetko tko se potrudi da nešto posebno napravi – ukazuje dr. Ramadani na tužnu činjenicu. A zašto je to tako, pitamo. - Možda roditelji i znaju da debljina nosi neke posljedice u daljnjem životu, ali nisu motivirani. Misle, ok, to je daleko, ima vremena, popravit ćemo mi to. Ali nema vremena. Ako se odmah ne reagira, već u vrtiću, a pogotovo u prvom razredu, onda to ode predaleko i borba je teška – upozorava dr. Ramadani. Dodaje da školski liječnici ne šalju dijete s povećanom tjelesnom težinom odmah endokrinologu. - Naručimo ih na kontrole, pošaljemo dijete na kontolu krvi, da vidimo kakav mu je šećer u krvi, kolesterol, jetrene probe. On-

da se pomogne u sastavljanju jelovnika, da roditelji maknu slatka i gazirana pića... S nekim roditeljima dobro surađujemo, no neki nisu motivirani, a neki se čak i ljute na nas ako im ukažemo na taj problem. Ipak, mi možemo pregledati, pomoći, savjetovati, ali 90 posto je na roditeljima – ističe dr. Ramadani. Napominje da neka djeca, što god da se poduzme, neće ostvariti veliki pomak u borbi s prekomjernom težinom jer se radi o nekoj genetskoj dispoziciji ili poremećaju, ali da se, srećom, radi o vrlo malom postotku. Fizička aktivnost

A ono što je jednako bitno kao prehrana, jest fizička aktivnost. A tu stojimo loše. – Bez fizičke aktivnosti nema pomaka. Ona nije dobra samo zbog fizičkog, već i zbog psihičkog i mentalnog zdravlja, razvoja djece općenito. Djeca su u osnovnoj školi uključena u na-

stavu tjelesnog odgoja, a u srednjoj školi također, no tu je problematičnije, jer se srednjoškolci manje kreću od osnovnoškolaca. U osnovnoj školi djeca se više bave vanškolskim aktivnostima što se tiče tjelovježbe, u srednjoj školi puno manje, osim ako se ne natječu u nekim sportovima. Mogli bismo čak reći, vrlo su rijetka djeca koja se tjelesnim aktivnostima bave van škole, na žalost – napominje dr. Ramadani. Koji je zaključak? Rano usvajanje zdravih prehrambenih navika i dovoljna fizička aktivnost imaju dugoročne pozitivne učinke na zdravlje i dobrobit djeteta, a roditelji i bliski članovi obitelji imaju ključnu ulogu u stvaranju životinih navika djece. Stoga, treba ih educirati, apelirati i osvijestiti da se debljina u velikom broju slučajeva može spriječiti, a time i brojne fizičke bolesti, ali i psihički problemi u adolescenciji i odrasloj dobi.

Dr. Husen Ramadani

Predstavljen rad i projekti Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije tijekom lanjske godine

Župan Kolar: 'U kvaliteti i kvantiteti, Poduzetnički centar je iznad onoga što smo očekivali kad smo ga gradili'

Poduzetnički inkubator u 2024. godini imao je popunjenost kapaciteta veću od 93 posto u Krapini, ali i u Zaboku. Više od 4000 posjetitelja posjetilo je edukacije, individualna savjetovanja i evente organizirane u inkubatoru, gdje se nalazi 24 stanara, koji zapošljavaju 56 osoba i realizirali su prihode veće od 25 milijuna eura

UPoduzetničkom centru u Krapini predstavljen je rad Centra tijekom lanjske godine, o čemu je govorila ravnateljica Helena Matuša. Istaknula je kako Poduzetnički centar ima četiri područja rada: poduzetništvo, inovacije, poticanje ulaganja te kultura i karakter, dodavši kako su se i tijekom 2024. godine bavili aktivnostima usmjerenima na upravljanje inkubatorom, potporu start-upovima te edukacije i potporu gospodarstvu.

Programi

Poduzetnički inkubator u 2024. godini imao je popunjenost kapaciteta veću od 93 posto u Krapini, ali i u Zaboku. Više od 4000 posjetitelja posjetilo je edukacije, individualna savjetovanja i evente organizirane u inkubatoru, gdje se nalazi 24 stanara, koji zapošljava-

Kolar: "Podrška koju dajemo start-upovima, šansu koju smo dali tim ljudima je dignulo kompletno poduzetništvo Krapinskozagorske županije i stvorila se jedna nova energija i razmišljanje o tome kako ući u svijet poduzetništva"

ju 56 osoba i realizirali su prihode veće od 25 milijuna eura. - Provodimo program u suradnji s europskim inovacijskom HUB – om, u koji smo upisali 9 start-upova, koji rade određena rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji, a primjenjiva u sektoru zdravstva. Pokrenuli smo i predakceleracijski i akceleracijski program, u koji je uključeno 13 različitih institucija iz Hrvatske. Program predakceleracije koristila su 62 start-upa, 43 su zadovoljili uvjete da mogu krenuti u program akceleracije koji se provodi u 2025. godini – rekla je Matuša i dodala kako je Krapinsko – zagorska županija kroz program mentorske podrške raspisala poziv za mentore da se priključe mentorskoj mreži gdje je sada 29 mentora, koji su pružili 188,5 sati mentorske podrške.

Edukacije

Provedene su i brojne edukacije. – Krapinsko – zagorska županija je nacionalno prepoznata kroz programe koji se provode, a to su 'Kreiraj svoju budućnost', program za srednjoškolce gdje smo uspješno radili s drugom generacijom 50 učenika i započeli treću generaciju. Prošle godine Županija je poduprla i organizaciju radionice 'Biznis boost' za poduzetnike i one koji žele postati poduzetnici, gdje u osnovnom programu ima 18 polaznika, a u naprednom 21 polaznik. To je i 'Grizz Bizz', gdje preko 200 djece iz dva vrtića iz KZŽ te iz Slovenije i Austrije uključeno u edukaciju o zdravoj prehrani – nabrojila je Matuša. Poduzetnički centar nudio je i usluge gospodarstvenicima u vidu pripreme u provedbi njihovih projekata, a prošle je godine potporu ostvarilo ukupno 60 projekata. Dotaknula se i projekta 'Invest in Zagorje', koji je dio cjelokupne strategije i poticanja te privlačenja ulaganja u KZŽ. – 'Invest in Zagorje' je prošle godine održano u piknik varijanti, gdje smo omogući-

Matuša: "Krapinskozagorska županija je nacionalno prepoznata kroz programe koji se provode, a to su 'Kreiraj svoju budućnost', program za srednjoškolce gdje smo uspješno radili s drugom generacijom 50 učenika i započeli treću generaciju"

li učenicima da prezentiraju svoja rješenja u sektoru zdravstvenog turizma. Organizirano je i natjecanje start-upova, gdje je nagrade osigurala Krapinsko – zagorska županija. Konferencija je poduprta od strane 40 partnera, okupila je

481.400

preko 200 sudionika, a u stručnom dijelu organizirana su 4 panela s 20 govornika na temu zdravstvene industrije – kaže Matuša.

Poticanje inovacija

Što se tiče poticanja inovacija, fokus je na sektor zdravstvene industrije i digitalni inovacijski hub. –Jedan od strateških projekata je 'Health IT akademija' u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i drugim partnerima iz privatnog i javnog sektora zdravstvene industrije. U drugoj generaciji upisali smo 26 polaznika, a sada u treću još 30, gdje ih pripremamo da svoje buduće zaposlenje pronađu kao software testeri, spin analitičari i developeri posebnih rješenja – rekla je Matuša i najavila i širenje Poslovno tehnološkog inkubatora, s novim inkubacijskim prostorima, dvoranama i inovacijskim kvartom s fokusom na zdravlje i tehnologiju. Naglasila je Matuša i kako je kroz određene programe KZŽ prva i jedina u Hrvatskoj koja je pokrenula test bed infrastrukturu za zdravstvenu industriju, gdje su okupili zdravstvene ustanove te omogućili komunikaciju između start-upova koji rade određena digitalna rješenja u sektoru zdravstva, da razgovaraju s ustanovama i dogovore način na

koji se njihova rješenja mogu testirati u realnim i stvarnim uvjetima. Što se tiče platforme 'Invest ih Zagorje', radi se na tehničkoj nadogradnji platforme sa snimkama poslovnih zona, automatskim ažuriranjem podataka te mogućnošću direktnog preuzimanja posjedovnih i zemljišno – knjižnih izvadaka. Naglasila je i kako uskoro stiže robot, a jedan je već stigao u SŠ Krapina, gdje će s njima raditi učenici, nakon što prvo profesori prođu edukaciju.

Najbolja platforma u Hrvatskoj

Župan Željko Kolar pohvalio i čestitao na radu Poduzetničkog centra. – Ovo je iznad onoga što smo tada vidjeli, kad sam donosio odluku da idemo u izgradnju Poduzetničkog centra, i u kvantiteti i u kvaliteti. Podrška koju dajemo start-upovima, šansu koju smo dali tim ljudima je dignulo kompletno poduzetništvo Krapinsko – zagorske županije i stvorila se jedna nova energija i razmišljanje o tome kako ući u svijet poduzetništva. Ako na to nadogradimo edukacije koje radimo, od vrtića, škola, prekvalifikacija, seminare, predavanja, onda tek vidite širinu tog poteza. A onda dolazite do ključnog dijela, a to je ulazak u sustav obrazovanja. Naš centar za robotiku i nove tehnologije vodi srednja škola, koja je sada dobila robota –rekao je Kolar. Kao najbolju u Hrvatskoj, Kolar je istaknuo platformu 'Invest in Zagorje'. - Pozivam Ministarstvo da ovo bude platforma na temelju koje će se napraviti platforme za čitavu Hrvatsku, da sve zone i županije imaju isti model privlačenja stranih investicija – rekao je Kolar. Istaknuo je i prepoznavanje Zagorja kao regije za ulaganje. – Financial times nas je prepoznao kao regiju budućnosti, na 6. smo mjestu malih regija u svijetu u privlačenju investicija i to je velika stvar – dodao je.

KRAPINA - Župan Željko Kolar i direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša potpisali su 481.400 eura vrijedne ugovore o županijskom sufinanciranju rada Poduzetničkog centra KZŽ za 2025. godinu. Misija Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije je potaknuti

poduzetništvo i inovacije u Krapinsko-zagorskoj županiji kroz pružanje vrhunske podrške i stvaranje okruženje koja omogućava rast i uspjeh. Rad u 2025. godini planira se usmjeriti na razvoj poduzetničkih programa i poticanje rasta malih i srednjih poduzeća, promociju tehnoloških inovacija i razvoj digitalnih kompetencija te privlačenje investitora i jačanje poslovnih zona. Županija ovim ugovorima Poduzetničkom centru dodjeljuje 235.050 eura za sufinanciranje redovnog rada te dodatnih 246.350 eura za obavljanje poslova upravljanja Poslovno tehnološkim inkubatorom Krapinskozagorske županije u Krapini. (zl)

Jelena Klanjčić

Dugogodišnji vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić otišao je u zasluženu mirovinu

Zvonko Ortner novi je zapovjednik županijske Vatrogasne zajednice!

Marijan će otići s dužnosti, ali će ostati vatrogasac u srcu tijekom cijelog svoga života. Jednom vatrogasac, uvijek vatrogasac, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković

Zvonko Ortner novi je zapovjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko –zagorske županije. Dugogodišnji vatrogasni zapovjednik

Marijan Lovrenčić otišao je u zasluženu mirovinu. Svečano imenovanje obavljeno je u srijedu u Krapini. Da je to veliki dan za zagorsko vatrogastvo, potvrdio je predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber. Od 1.1.2020.

– Nakon više od 20 godina naš dugogodišnji vatrogasni zapovjednik

Marijan Lovrenčić je odlučio da ide u mirovinu, sva prava i obaveze za to ima i nakon što je meni dao taj zahtjev, sukladno zakonskoj proceduri proveli smo postupak, raspisali javni natječaj, na kojeg se javio Zvonko Ortner. Održana je sjednica Predsjedništva, koje je donijelo prijedlog da ga se imenuje za županijskog vatrogasnog zapovjednika, tražili smo suglasnost glavnog vatrogasnog zapovjednika koji ju je i dao i zatim smo svu dokumentaciju dostavili županu koji zakonski imenuje županijskog vatrogasnog zapovjednika. Župan je to učinio – pojasnio je proceduru Skuliber. Uputio je veliku zahvalu Marijanu Lovrenčiću, koji je županijski zapovjednik postao 1. siječnja 2020. godine te ujedno čestitao na imenovanju novom zapovjedniku. – Zvonko je 2004. godine je položio ispit za vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima. Bio je i vođa grupe u javnoj postrojbi i voditelj odjeljenja, zamjenik zapovjednika JVP u Krapini, sada dolazi s dužnosti pomoćnika zapovjednika JVP Krapina. Siguran sam da ima volju i želi se uhvatiti u koštac s tom odgovornom dužnošću i siguran sam da će to izvrsno obavljati. Veselim se suradnji – zaključio je Skuliber. Marijan Lovrenčić rekao je da je došlo

Župan: 'Kod donošenja odluka, prenošenja znanja, iskustva, uvijek su se vatrogasci prema onome što je Marijan naredio i govorio odnosili s velikim poštovanjem, a to morate zaslužiti. To ne ide s funkcijom'

vrijeme za novu etapu u radu Vatrogasne zajednice. - Mislim da je vrijeme predati štafetnu palicu u dobre ruke radi novih izazova. Ovo je prigoda da zahvalim Županiji i županu koji je uvijek pratio naše aktivnosti i promptno reagirao na naše potrebe, što nam je bila velika pomoć. Ukazujući na naše potrebe u osposobljavanju ili u opremanju uvijek smo naišli na pozitivan odgovor promptno, što je za nas vatrogasce vrlo važno. Sudjelovali smo u zajedničkoj nabavci opreme nakon velikih intervencija i na specijalističkim izobrazbama koje je financirala Županija, što nam je izuzetno bitno jer ih ne možemo provoditi kroz naše druge redovne programe. Hvala cijelom sustavu i glavnom vatrogasnom zapovjedniku – rekao je Lovrenčić. Veliko hvala

Obratio se i novoimenovani zapovjednik, Zvonko Ortner. - 30 godina operativnog vatrogastva je iza mene, vrijeme je za neke nove izazove, nadam se da će ta buduća suradnja s Vatrogasnom zajednicom Hrvatske i Županijom biti korektna, da ćemo sve probleme uspjeti riješiti, očekujem zahtjevna vremena ispred nas, posebno što se tiče klimatskih promjena, ali nadam se da će sve biti dobro i nadam se budućoj korektnoj suradnji – kratko je rekao. Glavni vatrogasni zapovjednik u RH Slavko Tucaković bio je emotivan u svojem obraćanju. Zahvalio je županu Kolaru na brizi o vatrogastvu na području KZŽ, istaknuvši da je dobrovoljno vatrogastvo Hrvatske brend koji nema nitko u svijetu. Zahvalio je i Stjepanu Skuliberu i Marijanu Lovrenčiću. - Poznajemo se 30 godina i radimo skupa, sve što smo radili bilo je više nego korektno, u sustavu zapovijedanja uvijek si bio vrlo brižljiv, vodio si brigu o svim članovima VZKZŽ, borio si se za bolje, a suradnja koju si imao sa Županijom je bila na visokoj razini. Brinuo si o vatrogastvu, djeci, mladeži, o svima, nitko nije bio zapostavljen i veliko hvala. Proveli smo mnoge dane na sjednicama, stručnim skupovima, uvijek si zastupao vatrogasni interes – poručio je Lovrenčiću.Marijan će otići s dužnosti, ali će ostati vatrogasac u srcu tijekom cijelog svoga života. Jednom vatrogasac, uvijek vatrogasac – istaknuo je Tucaković. Novom vatrogasnom zapovjedniku poručio je da bude jednako dobar i još bolji te drži i unaprijedi nivo vatrogastva u KZŽ. - HVZ kao državno tijelo nadležno za vatrogastvo u RH će pomagati, i uvijek stojim na raspolaganju i sve što treba, možemo odraditi. Želim puno sreće i uspjeha, što manje intervencija i što više brige o cjelokupnom sustavu – poželio je Tucaković i uručio Marijanu Lovrenčiću zahvalnicu izuze-

Ortner: '30 godina operativnog vatrogastva je iza mene, vrijeme je za neke nove izazove'

tan doprinos razvoju vatrogastva na području KZŽ i cijele RH. Veliki izazovi

Župan Željko Kolar zahvalio je na sjajnoj suradnji zapovjedniku Tucakoviću, a posebno i Lovrenčiću. - O samom vatrogastvu sam puno naučio od Marijana. Nikada sebe ne stavlja u prvi plan, a kada je najteže, uvijek je u prvom planu. Kod donošenja odluka, prenašanja znanja, iskustva, uvijek su se vatrogasci prema onome što je Marijan naredio i govorio odnosili s velikim poštovanjem, a to morate zaslužiti. To ne ide s funkcijom. To ide sa znanjem, s kontinuitetom, vlastitim primjerom i samo tako možete biti prvi među jednakima, lider, a to je naš Marijan samozatajno radio čitavo vrijeme. Hvala mu na toj suradnji, na svemu što je napravio za profesionalno i dobrovoljno vatrogastvo, ne samo Krapinsko – zagorske županije nego RH, i ja kao župan i dalje želim i očekujem da Marijan ostane prisutan u vatrogastvu, u nekoj drugoj, savjetodavnoj ulozi prema meni kao županu i vjerujem da ćemo se to uspjeti dogovoriti – rekao je župan. Napomenuo je da je novi vatrogasni zapovjednik Zvonko Ortner u vatrogastvu 30 godina i da ima ogromno znanje i iskustvo. - On je i naš hrvatski branitelj, sudjelovao u Domovinskom ratu, a i sportaš je. Siguran sam da je itekako svjestan na kako odgovorno mjesto i poziciju dolazi, da je predsjedništvo VZKZŽ itekako analiziralo njega i kao osobu i ono što je napravio u sustavu. Očekujem da sve aktivnosti koje su pripremljene za 2025., 2026. i 2027. budu realizirane, da se dalje vodi briga prije svega o ljudima na isti ili još bolji način kao do sada, uvijek sam na raspolaganju za sve izazove koje stoje pred VZ i suradnja s DVD – ima i dvije profesionalne

Lovrenčić: 'Mislim da je vrijeme predati štafetnu palicu u dobre ruke radi novih izazova'

vatrogasne postrojbe mora biti na izuzetno visokoj razini da bismo mogli odgovoriti izazovima koji su pred nama. Siguran sam da će tako i biti, a podrška HVZ pogotovo u opremanju je od ključne važnosti, da držimo tempo u nabavci opreme u odnosu na ono što naši ljudi daju kroz svoje osobno obrazovanje, angažman i znanje. Jer, danas bez moderne tehnike ne možete niti odgovoriti na sve izazove. Pred nama su novi izazovi i zadaće i siguran sam da će novi vatrogasni zapovjednik biti na razini zadatka – zaključio je Kolar i predao simbolični poklon Marijanu Lovrenčiću.

Sabina Pušec KRAPINA

Zvonko Ortner

Slavko Tucaković je uručio Marijanu Lovrenčiću zahvalnicu izuzetan doprinos razvoju vatrogastva na području KZŽ i cijele RH

BROJ JEDAN U HRVATSKOJ Klanjec je u 2023. godini izdvojio najviše za kulturu među hrvatskim gradovima, čak 38,18 posto proračuna

Klanjec - mali grad s najvećim ulaganjem u kulturu na području cijele Hrvatske

Ključna je bila konstruktivna energetska obnova zgrade knjižnice, takozvane 'Brozove zgrade'. Morali smo se strogo držati pravila jer je ona pojedinačno, zaštićeno kulturno dobro i gotovo 90 posto tih ulaganja utrošeno je u tu zgradu, rekao je gradonačelnik Zlatko Brlek

KM. Čaržavec KLANJEC 'Cilj nam je da možemo unaprijediti život na našem području i da nešto iza nas ostane'

lanjec je postao prvak među hrvatskim gradovima po izdvajanjima za kulturu unutar gradskog proračuna, namijenivši tom sektoru impresivnih 38,18 posto svojih sredstava. Prema analizi portala Gradonačelnik.hr, koja se temelji na podacima FINA-e, Klanjec je i po izdvajanjima po stanovniku među vodećima, dok je u postotnom povećanju budžeta za kulturu ostvario nevjerojatnih 599,46 posto rasta u odnosu na 2022. godinu. Ova ulaganja nisu rezultat samo organizacije kulturnih manifestacija, već i opsežnih infrastrukturnih projekata, među kojima se posebno ističe konstruktivna i energetska obnova knjižnice, tzv. 'Brozove zgrade'. Što sve stoji iza ovih brojki i kako će one utjecati na budućnost kulturnog života Klanjca?

Analiza FINE

U 2023. godini gradovi su izdvajanja za kulturu povećali za ukupno 101,7 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije (podaci za 2024. još se obrađuju i nisu dostupni), a najviše su izdvojili Klanjec i Petrinja. Klanjec prednjači po udjelu unutar proračuna dok je Petrinja prva po svim ostalim promatranim kategorijama; izdvajanjima per capita i trendovima povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na 2022. godinu. Portal Gradonačelnik.hr analizirao je podatke FINE, odnosno, konsolidirani izvještaj o rashodima po funkciji JLS-a za 2023. godinu. U promatranoj godini, hr-

Gradska knjižnica koja se u zgradi nalazi, gradu je prijeko potrebna, a unutar zgrade izmješten i Kulturni centar bez kojeg sve kulturne i turističke manifestacije ne bi bile moguće. S druge strane, čitavi kat i potkrovlje u vlasništvu su Porezne uprave što je također obnovljeno

vatski gradovi ukupno su u kulturu uložili 359.500.624,00 eura što je za 101,729.831,00 euro više nego u godini ranije, kada su uložili 257.770.793,00 eura, dakle gotovo 40 posto više (39,47 posto). Što se tiče izdvajanja za kulturu unutar gradskih proračuna, više od 10 posto svog budžeta dalo je ukupno 26 gradova. Na samom vrhu ljestvice našao se Grad Klanjec, koji je za ovaj sektor namijenio impresivnih 38,18 posto. Promatramo li izdvajanja za kulturu po stanovniku, 37 gradova izdvojilo je više od 100 eura, a njih 12 više od 200 eura per capita. Grad Klanjec se i u ovoj kategoriji drži prilično visoko s 546,03 eura po stanovniku. Ako pogledamo postotni trend povećanja izdvajanja, ukupno je 107 gradova dalo više sredstva za kulturu nego u godini ranije, kod njih 29 to je povećanje iznad 50 posto, a 12 gradova može se pohvaliti povećanjem od preko 100 posto. Klanjec ostvario povećanje od 599,46 posto. Ulaganje u obnovu

Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek ističe kako su uz kulturne manifestacije koje organizira i koje velikim dijelom financira Grad, kao što su Zahvala jeseni ili Klanjec artfest, ključni bili infrastrukturni projekti. - Ključna je bila konstruktivna energetska obnova zgrade knjižnice, takozvane 'Brozove zgrade'. Morali smo se strogo držati pravila jer je ona pojedinačno, zaštićeno kulturno dobro i gotovo 90 posto tih ulaganja utrošeno je u tu zgradu. Ono što je bitno jest da je ta zgrada konstruktivno riješena

'Zgrada na Trgu Antuna Mihanovića 3, također ide u konstruktivnu i kompletnu energetsku obnovu'

za sljedećih 50 godina sigurno. Ojačano je sve – od temelja do krova, napravljena je protupotresna obnova. Zgrada je dobila novu fasadu koja je obnovljena, zamijenjena je kompletna rasvjeta, prešli smo na LED rasvjetu, unutarnji prozori su promijenjeni, napravljena je elektrana na krovu... Dakle, proizvodimo vlastitu električnu energiju što

znači i puno manje troškove održavanja. Zgrada je obnovljena tako da u sljedećih 50 do 100 godina neće trebati ulagati uopće – govori gradonačelnik Brlek. Ističe, gradska knjižnica koja se u zgradi nalazi, gradu je prijeko potrebna, bez nje ne mogu funkcionirati. Unutra je izmješten i Kulturni centar bez kojeg sve kulturne i turističke manifestacije ne bi bile moguće, niti realizirane na sadašnjem nivou. S druge strane, čitavi kat i potkrovlje u vlasništvu su Porezne uprave. I ti su dijelovi također obnovljeni.

- Porezna iz cijelog Zagorja može preseliti u Klanjec, u nikad ljepše i udobnije urede – kaže gradonačelnik. Ovom je prilikom najavio i daljnja ulaganja koja će se temeljiti na infrastrukturi.

Planovi

- Klanjec je, posebice stari dio grada, zaštićen i dio povijesne, zašti-

ćene cjeline. Zgrada na Trgu Antuna Mihanovića 3, također ide u konstruktivnu i kompletnu energetsku obnovu. Projektna dokumentacija je u izradi. Rodnu kuću Antuna Augustinčića, koja je bila u privatnom vlasništvu, otkupili smo zajedno s Krapinsko – zagorskom županijom. Ići ćemo u izradu projektne dokumentacije za izradu konstruktivne obnove –najavio je Brlek pa prokomentirao i činjenicu da je Grad Klanjec broj jedan u Hrvatskoj po ulaganju u kulturu. - Ponosan sam. To su podaci koje su iz Porezne uprave koji su provjereni i točni. To je zadovoljstvo jer smatram da smo u nešto dobro uložili za sljedeće generacije. U zadnjih desetak godina bili smo prvi u raznim selekcijama. Cilj nam je da možemo unaprijediti život na našem području te da iza nas ostanu konkretni pomaci –zaključio je Brlek.

Gradonačelnik Zlatko Brlek

Zahvala jeseni u Klanjcu svake godine privlači sve više posjetitelja

Obnova Brozove zgrade

S ukupnom vrijednošću od više od 6,1 milijuna eura, radi se o najvećem projektu u povijesti Općine Lobor

Izgradnja Centra za starije osobe u punom jeku

LOBOR - Nakon što je u listopadu prošle godine službeno obilježen početak izgradnje Centra za starije osobe Lobor, radovi na ovom kapitalnom projektu u punom su jeku. S ukupnom vrijednošću od više od 6,1 milijuna eura, radi se o najvećem projektu u povijesti Općine Lobor koji će donijeti značajne koristi ne samo lokalnoj zajednici, nego i cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji.

Uskoro pod krovom

Radove na izgradnji Centra ovih je dana obišla saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, koja je pritom istaknula zadovoljstvo napretkom radova, napomenuvši kako se projekt odvija prema planu i očekivanjima.Ovih dana imali smo redovnu koordinaciju. Za sada su radovi u skladu s terminskim, dinamičkim i financijskim planom. Zadovoljni smo s kvalitetom radova i naš dom polako poprima vizuru građevine prekrasnog doma. Sad se grade zidovi i prva betonska ploča. Do travnja, prema planu, u planu je podizanje svih etaža i postava krovišta. Znači, početkom proljeća Centar bi trebao biti pod krovom - pojasnila je Jembrih dodajući kako se uz samu izgradnju paralelno radi na

Radove je obišla načelnica Ljubica Jembrih

izradi dokumentaciji za registraciju ustanove. - Ustanove će se moći registrirati tek nakon izdavanja građevinske i uporabne dozvole. Isto tako, u pripremi je dokumentacija za javnu nabavu za kompletnu opremu Centra, kao i dokumentacija za javnu nabavu za nabavku vozila za Centar - dodala je saborska zastupnica.

180 korisnika

Centar za starije osobe Lobor, smješten u Velikoj Petrovogorskoj, nakon dovršetka će osigurati 93 stalna smještajna kapaciteta i pružati različite usluge za ukupno 180 ko-

risnika. Osim smještaja, centar će omogućiti cjelodnevni i poludnevni boravak, psihosocijalnu podršku, pomoć u kući te posebnu skrb za osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama. Jednako važan aspekt ovog projekta je otvaranje 40 do 50 novih radnih mjesta, što predstavlja snažan doprinos razvoju lokalne ekonomije i povećanju kvalitete života u Loboru. Podsjetimo, Centar je financiran bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja je osiguralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a partner na pro-

Održana Obrtnička noć Udruženja obrtnika Krapinske Toplice

U Krapinskim Toplicama lani je otvoreno 20 novih obrta

KRAPINSKE TOPLICE - U subotu 25. siječnja održana je Obrtnička noć Udruženja obrtnika općine Krapinske Toplice u DVD-u Selno, na kojoj su se okupili članovi Udruženja, dobitnici priznanja, gosti iz drugih Udruženja, predstavnici OKKZŽ, županije, općine te ostali gosti. Aktivnosti

U uvodnom govoru je istaknuto da je u toku 2024. godine otvoreno 20 novih obrta, te Udruženje trenutačno broji 150 članova. Zahvaljujući aktivnim članovima, Udruženje uspješno provodi razne aktivnosti te sudjeluje u aktivnostima Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije i Hrvatske obrtničke komore. Posebno je istaknuto da je tijekom 2024. godine Udruženje organiziralo humanitarnu manifestaciju Gastro BadlFest u Krapinskim Toplicama, sudjelovalo na Zimskoj topličkoj bajci, te su se članovi Udruženja odazvali na mnogo humanitarnih akcija širom cijele Hrvatske. Na samom početku prisutnima se je obratio predsjednik Udruženja obrtnika općine Krapinske Toplice Mirko Blažičević pozdravio prisutne i zaželio im dobrodošlicu. Svečanost su svojim prisustvom uveličali zamjenica župana Jasna Petek, načelnica općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Marko Jelenić, predsjednica Obrt-

ničke komore Sisačko-moslavačke županije Ivanka Čačić, predsjednice i predsjednici udruženja naše županije kao i gosti iz Udruženja Siska, UO Petrinja, Glina i Topusko te potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba. Priznanja

Dodijeljena su priznanja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije obrtnicima s dugogodišnjim radom u obrtništvu. 10 godina u obrtništvu 2024. godine obilježio je: Emanuel Čavlek, vlasnik obrta za vuču vozila i pomoć na cesti -Čavlek. 20 godina u obrtništvu obilježio je: Ivan Šturman, vlasnik obrta za graditeljstvo, nekretnine i usluge INVESTGRADNJA ŠTURMAN, Božidar Ljubej, vlasnik Stolarije Ljubej, Nenad Šoštarko, vlasnik obrta pečar-keramičarvo i Franjo Ljubej, vlasnik obrta F

marketing, namještaj i nekretnine. 30 godina obrtništva obilježio je: Željko Sinković, vlasnik Tapetarije Sinković, Mirko Blažičević, vlasnik obrta ALUMONT, AL, PVC STOLARIJA, NEKRETNINE, Dražen Kos, soboslikar i ličilac i Nevenka Kos, vlasnica Boutique NENA. Za 40 godina obrta u nasljeđu priznanje je primio Marjan Vdović, vlasnik Stolarije Tomislav, a za 55 godina obrta u nasljeđu priznanje je primio Vjekoslav Filipaj, vlasnik obrta za komunalne radove, trgovinu i transport KRT. Također su dodijeljena i priznanja Hrvatske obrtničke komore te je Zahvalnica Hrvatske obrtničke komore ove godine dodijeljena Marku Bogović, vlasniku obrta Bogović za završne radove u građevinarstvu, a Povelja Hrvatske obrtničke komore je dodijeljena Darku Matkunu, vlasniku ELEKTROSERVISA. (zl)

Završetak cjelokupnog projekta izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Lobor planiran je do 30. lipnja 2026. godine

jektu je Krapinsko - zagorska županija. Završetak cjelokupnog projekta izgradnje i opremanja Centra za starije osobe Lobor planiran je do 30. lipnja 2026. godine. - Izgradnja Centra za starije osobe u Loboru povijesni je iskorak za našu općinu. S obzirom na postojeći nedostatak kapaciteta za starije osobe u Krapinsko-zagorskoj županiji, ovaj

će centar biti od ključnog značaja za naše mještane, ali i za susjedne općine i gradove i cijelu Krapinskozagorsku županiju. Ovo nije samo investicija u zgradu, to je investicija i u ljude, s obzirom da će Centar pružiti sigurnost i dostojanstvo našim starijim građanima, ali i otvoriti 50-ak novih radnih mjesta – zaključila je Jembrih. (zl)

Objavljen Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu ovogodišnjih županijskih priznanja

Dajte svoje prijedloge za Javna priznanja Županije

KRAPINA - Povjerenstvo za priznanja Krapinsko-zagorske županije objavilo je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu ovogodišnjih županijskih priznanja. Uz Dan Županije, u travnju, dodijelit će se Plaketa Krapinsko-zagorske županije za životno djelo (najviše jedna), Plaketa Krapinsko-zagorske županije za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije (najviše dvije), Plaketa za iznimno postignuće u protekloj godini (najviše dvije) te povelje Krapinsko-zagorske županije (najviše pet). - Naša županija obiluje ljudima koji svojim znanjem, trudom i zalaganjem čine razliku i doprinose čitavoj zajednici. Neki od njih djeluju kao pojedinci, nesebično ulažući svoje vrijeme i energiju kako bi ostvarili izvanredne rezultate. Drugi se udružuju u udruge ili djeluju u sklopu tvrtki, ustanova i drugih pravnih osoba, kako bi zajedničkim naporima ostvarili projekte i inicijative koje poboljšavaju kvalitetu života svih nas. Upravo su ljudi srce i snaga Krapinsko-zagorske županije, a ova priznanja nisu samo izraz zahvalnosti za postignuto, nego i poruka svim generacijama da uspjeh ne prolazi nezapaženo - poručio je župan Željko Kolar i pozvao sve ovlaštene pri-

javitelje na dostavu prijedloga za dodjelu priznanja. Prijedloge za priznanja, među ostalima, mogu podnijeti građani i udruge građana, tijela gradova i općina, trgovačka društva, ustanove, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe. Za Plaketu za životno djelu mogu se prijaviti isključivo pojedinci, dok se za sva ostala priznanja mogu prijaviti i fizičke i pravne osobe. Prijedlog za dodjelu priznanja za pojedince mora sadržavati vrstu priznanja za koju se kandidat predlaže, životopis kandidata, tijek njegovog rada i ostvarenih rezultata, temeljito obrazloženje razloga predlaganja. Prijedlog za dodjelu priznanja za pravne osobe mora sadržavati vrstu priznanja za koju se pravna osoba predlaže, osnovne podatke o ustroju i djelatnosti, ostvarene rezultate rada i temeljito obrazloženje razloga predlaganja. Prijedlozi moraju biti dostavljeni županijskom Povjerenstvu za priznanja, zaključno s 14. veljače 2025. godine – bez obzira na način dostave. Prijedlozi se dostavljaju osobno ili poštom putem Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine, Krapina, Magistratska 1 ili elektroničkim putem na adresu poziv-priznanja@kzz.hr. (zl)

Svečana dodjela učeničkih i studentskih stipendija

ZLATAR BISTRICA - U uredu općinske načelnice Vesne Mikulec održana je svečana dodjela učeničkih i studentskih stipendija. Općina Zlatar Bistrica dodijelila je ukupno dvije učeničke stipendije i dvije studentske stipendije u vrijednosti po 60 eura za učenike i 80 eura za studente. Općinska načelnica i Općina Zlatar Bistrica žele puno uspjeha mladim učenicima i studentima u njihovim učeničkim i studentskim uspjesima. (zl)

Kumrovečki vatrogasci položili za zvanje vatrogasca I. klase

KUMROVEC – Prošlog je vikenda u organizaciji Vatrogasne zajednice općine Veliko Trgovišće održano osposobljavanje kandidata za zvanje vatrogasac I. klase. Osposobljavanje je uspješno završilo četvero operativnih vatrogasaca DVD – a Kumrovec. - Njihov trud, znanje i predanost još su jednom pokazali snagu naše ekipe! Hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi osposobljavanja – poručuju iz DVD – a. (zl)

Ugovoreni izvođač radova je Limarska radnja ''Rod'' iz Lovrečana, a ugovorena vrijednost radova iznosi 41.353,79 eura

Zamjena krovišta na Društvenom domu u Veleškovcu

Radovi su dovršeni te će se uskoro raspisati i postupak nabave radova za adaptaciju prostora Društvenog doma za pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti i s invaliditetom

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica pristupila je radovima zamjene krovišta na Društvenom domu u Veleškovcu. Zbog iznimno lošeg stanja krovišta izvedeni su radovi demontaže dotrajalog pokrova, drvenih dijelova krova, dotrajale limarije te vanjskih rogova krova, nakon čega se pristupilo montaži novih rogova, drvenih dijelova, osb ploča, limenog pokrova, žlijebova, gromobrana i drugih nužnih dijelova.

Adaptacija prostora

Ugovoreni izvođač radova je Limarska radnja ''Rod'' iz Lovrečana, a ugovorena vrijednost radova iznosi 41.353,79 €. Radovi su dovršeni te će se uskoro raspisati i postupak nabave radova za adaptaciju prostora Društvenog doma za pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti i s invaliditetom. Za adaptaciju prostora Općina je putem Javnog poziva Ministarstva hrvatskih branitelja ostvarila 15.000 € bespovratnih sredstava. Prilikom izvođenja radova adaptacije izvest će se i radovi kompletne rekonstrukcije vodovoda i elektroinstalacija te radovi unutarnje izolacije zidova. Postavit će se klimauređaji s funkcijom grijanja i hlađenja. Radovi će obuhvatiti i izgradnju rampe za lakši pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, zamijenit će se ulazna vrata i unutarnja vrata, postaviti nadstrešnica iznad ulaznih vrata kako bi se zaštitila od izravnog utjecaja oborina, a planira se i obnova i prilagoba sanitarija za osobe s invaliditetom.

Na korištenje mještanima i udrugama

- Izvedbom ovih radova Društveni dom će biti prostor prvenstveno dostupan za korištenje našim mještanima i udrugama te svima zainteresiranima za održavanje privatnih događanja, održavanje raznih radionica i edukacija te drugih aktivnosti. Vjerujemo da će sada navedena događanja biti puno ugodnija posebice za djecu s obzirom da je od 2023. godine uz Društveni dom dostupno i dječje igralište čija je izgradnja sufinancirana bespovratnim sredstvima EU putem najtečaja LAG-a Zleni Bregi – kaže načelnica Vesna Mikulec. (zl)

Izvest će se i radovi kompletne rekonstrukcije vodovoda i elektroinstalacija te radovi unutarnje izolacije zidova. Postavit će se klimauređaji s funkcijom grijanja i hlađenja, izgraditi rampa za lakši pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, zamijenit će se ulazna vrata i unutarnja vrata, postaviti i prilagoditi sanitarije za osobe s invaliditetom

MAČE - S ponosom i veseljem dijelimo sjajnu vijest - Općini Mače odobreno je 250.000 eura sufinanciranja od Ministarstva turizma i sporta za projekt izgradnje sportskog terena Mače – objavila je načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec. Ovaj projekt donosi moderan, siguran i funkcionalan prostor za sport i rekreaciju, prilagođen svim generacijama, s naglaskom na pristupačnost za osobe s invaliditetom, ravnoprav-

nost spolova i zaštitu okoliša. - Projekt provodimo u suradnji s našim partnerima: NK Gaj Mače, Sportsko Društvo Lastavica i Žnk Savica CC, koji zajedno s nama rade na razvoju sporta i zdravog načina života – kaže načelnica. Za izvođača radova taspisana je i javni nabava. - Hvala svima koji su sudjelovali u prijavi i podržali ovu inicijativu. Zajedno gradimo bolje sutra - poručila je Mladenka Mikulec šimunec. (zl)

INTERVJU O projektima i planovima za narednih godinu dana razgovarali smo s načelnicom Općine Lobor ljubicom Jembrih

Pred nama su mnogi projekti, ali izazovi s kojima ćemo se rado uhvatiti u koštac

godine pune izazova i projekata pred Općinom Lobor je razdoblje u koje se ušlo s rekordnim proračunom "teškim" čak 15,1

Protekla 2024. godine bila je jedna povijesna godine za Općinu Lobor, bar što se tiče projekata?

Jembrih: Mogli bismo tako reći s obzirom da smo započeli s izgradnjom projekta koji je definitivno najveća investicija u povijesti naše Općine. Radi se o izgradnji Centra za starije osobe Lobor vrijednosti 6.138.292,68 eura financiran bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja je osiguralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Centar je važan, kako za Lobor, tako i za cijelu Krapinsko - zagorsku županiju. Iznimno sam ponosna što je započela gradnja Centra koji će imati 93 stalna smještajna kapaciteta i 180 stalnih korisnika. Radi se o ustanovi za kojom postoji velika potreba u našoj županiji s obzirom da će svoje mjesto u njoj pronaći starije osobe, osobe s demencijom i one kojima je potrebna palijativna skrb.

Realizirali ste brojne projekte, a za mnoge od njih sredstva su osigurana s nacionalne razine, odnosno preko EU fondova.

Jembrih: Bit ću toliko slobodna i reći da smo vrlo dobri u prijavama za državne i EU fondove jer svi veći projekti su nam sufinancirani ili u potpunosti financirani od strane nacionalnih i EU sredstava. Najbolji primjer je upravo Centar za starije osobe koji se iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka financira u iznosu od čak 6,5 milijuna eura. Brojni projekti, posebice oni infrastrukturni, su sufinancirani pa smo tako dobili 30 tisuća eura za adaptaciju Društvenog doma u Loboru, tu je bilo i 30 tisuća eura za izradu propusta preko potoka Reka, kao i 36 tisuća eura koji smo dobili kroz program brdsko - planinskim područjima. Mislim da je naša Općina zbilja jedan dobar primjer kako jedna mala općina može osigurati sredstva s nacionalne razine i EU fondova i to za projekte koji se mjere u milijunskim iznosima.

Kad smo kod infrastrukturnih projekata, i protekle je godine naglasak bio na sanaciji, uređenju i izgradnji prometne infrastrukture?

Jembrih: Ulaganje u prometnu infrastrukturu nam je svakako jedan od prioriteta. Ove godine sanirali smo i modernizirali ceste u vrijednosti od više od 160 tisuća eura, a dio sredstava smo dobili i od države. Upravo zahvaljujući državnim sredstvima napravljeno je puno više toga nego bismo mogli napraviti sami. U posljednjih šest godina smo samo iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uspjeli osigurati gotovo 671 tisuću eura, i to za nerazvrstane ceste. Prošla su vremena otkako su građani sami financirali takve projekte.

'Od velikih projekata očekuje nas izgradnja vatrogasnog doma kao i početak realizacije izgradnje Loborskog sportskog centra'

Osim ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, Općina brine i za svoje mještane.

Jembrih: Svake godine u Proračunu osiguramo velika sredstva namijenjena za javne potrebe u kulturi i naše manifestacije, kojih zbilja imamo puno. Isto tako, izuzetno velika sredstva izdvajaju se za obrazovanje i za socijalnu skrb i provodimo niz demografskih mjera s ciljem pomoći našim mještanima, od najmlađih pa do najstarijih. Svake godine dodjeljujemo naknade za novorođenčad, sufinanciramo boravak djece u dječjim

vrtićima, pratimo naše mještane od najranije dobi. Upravo smo nedavno dodijelili stipendije za naše učenike i studente, ukupno 34 stipendije. S nekoliko mladih obitelji smo potpisali ugovore o dodijeli bespovratnih sredstava za rješavanje stambenog pitanja, a dodijelili smo i potpore poljoprivrednicima, njih 39. Dakako, tu su bile i božićnice za naše umirovljenike. Isplaćeno je njih više od 450, a pripremamo i isplatu uskrsnica. Nastojimo obuhvatiti sve naše mještane i pomoći im i olakšati život koliko je u našoj moći. Želimo svima pružiti jednake uvjete za život, jednake uvjete i prilike za rast i razvoj, bez obzira u kojem dijelu naše općine živjeli.

Rekli smo da je iza vas jedna zahtjevna godina puna aktivnosti, ali ništa drugačija neće biti niti 2025. godina. Naime, u godinu ste ušli s rekordnim proračunom koji iznosi impresivnih 15,1 milijun eura.

Jembrih: U 2025. godinu smo krenuli velikim koracima. I ovoga puta naglasak nam je na brizi za naše mještane, kapitalnim projektima, obrazovanju i socijalnoj skrbi. Uz već navedenu izgradnju Centra za

starije osobe Lobor koji je velika stavka našega Proračuna, prijavili smo i projekt dogradnje zgrade dječjeg vrtića u iznosu od 900 tisuća eura, projekt koji me posebno veseli. Iako smo novi dječji vrtić izgradili prije svega dvije godine, već se pojavila potreba za dogradnjom vrtića, što samo znači da raste natalitet u našoj općini. Kako bi se odgovorilo na te sve veće potrebe, a podsjećam kako smo prošle godine po prvi puta imali listu čekanja za upis djece u naš vrtić, krećemo u projekt dogradnje i proširenje i to za dvije odgojne skupine, jednu jasličku i jednu mješovitu vrtićku skupinu. Bit će se tu i mnogi drugi projekti, poput uređenja groblja i parkirališta, kao i parka iza crkve sv. Ane te izgradnja i opremanje teniskog igrališta u Vojnovcu. Opremit će se i dječje igralište u Dječjem vrtiću Ivančica, a već imamo i osigurana sredstva za sanaciju klizišta koju će sufinancirati Hrvatske vode, a planira se i rekonstrukcija nerazvrstane ceste Petrova Gora-Pokojec vrijedna 2 milijuna eura. Vjerujem da ćemo i ove godine velik dio sredstava osigurati i iz resornih ministarstava i EU fondova i samo nastaviti uspješni niz privlačenja sredstava. Od velikih projekata očekuje nas izgrad-

nja vatrogasnog doma kao i početak realizacije izgradnje Loborskog sportskog centra.

Znači, planovi za 2025. godinu su veliki?

Jembrih: Ono što naumimo, to i realiziramo, a vjerujem da to vide i naši mještani, jer Lobor je posljednjih godina jedno veliko gradilište. Dakako, općine ne bi bilo bez naših mještana, oni su ipak srce i duša naše zajednice. Zbog toga su i velika sredstva i ove godine osigurana i za njih same, kroz razne potpore i razne demografske mjere. Pred nama je još jedna zahtjevna godina, mnogi izazovi, ali izazovi s kojima ćemo se vrlo rado uhvatiti u koštac. No, mi smo već i navikli na to i mislim da se dosta dobro nosimo sa izazovima koje sa sobom nose projekti. Dakako, puno toga ne bismo mogli ostvariti bez potpore resornih ministara i Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, i na tome im veliko hvala. Bez rada nema ni razvoja, a uzlet naše općine posljednjih godina samo je pokazatelj našega rada, rada našega Općinskog vijeća i djelatnika Općine, a na isti način nastavljamo i dalje. (zl)

Nakon

Načelnica Ljubica Jembrih

Nova investicija predstavlja čak sedam godišnjih proračuna općine, a financira se sredstvima iz EU fondova

Zagorska Sela ulažu milijune u cestovnu infrastrukturu: Nakon državne ceste, kreće i najveći općinski projekt

Marta Čaržavec ZAGORSKA SELA

Prošla godina u Zagorskim Selima bila je godina velikih infrastrukturnih projekata, a u tom je duhu počela i 2025. godina. Općina je u ovu godinu ušla s rekordnim proračunom od 3.542.070,00 eura, a veliki zahvati ponovno su planirani na cestovnoj infrastrukturi. Nakon što je prošle godine završena rekonstrukcija državne ceste DC 229 na dionici Zagorska Sela – Razvor, ove godine kreće novi kapitalni projekt – sanacija i modernizacija nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Škrnik.

Pozitivan pomak

Lanjska investicija spomenute dionice, u dužini od 3,9 kilometara iznosila je čak tri milijuna eura, a realizirana je u suradnji s Hrvatskim cestama. Osim što je cesta modernizirana, izgrađen je i novi nogostup u naselju Zagorska Sela u duljini od 900 metara. Općinska načelnica Ksenija Krivec Jurak ne krije zadovoljstvo provedenim projektom, svjesna činjenice kako je upravo on itekako važan za sve mještane Zagorskih Sela. - Ta nas dionica ''otvara'' prema većim mjestima. Kvalitetna prometna infrastruktura itekako je pozitivan pomak u određivanju investicijskih ciklusa, ali i u turističkom brendiranju Zagorskih Sela. Kada ste dostupni i kada imate kvalitetnu cestu, to itekako znači. Mještani su zadovoljni, jako dugo smo čekali sanaciju te ceste – kaže Krivec Jurak istaknuvši kako je do realizacije put bio dug, a najveći izazov bilo je čvrsto lobiranje. - Izrazito je bitna kvalitetna suradnja i čvrsto lobiranje koje se odvijalo moja dva mandata. Kontinuirano sam radila na njemu svih osam godina. Moramo biti svjesni činjenice da ta dionica nema neku značajnu gustoću prometa u odnosu na frekventne dionice u Republici Hrvatskoj i da smo mala općina. Takvu je investiciju, koja vrijedi preko tri milijuna eura, itekako trebalo obrazlagati i boriti se za nju – naglasila je načelnica.

Nova investicija

Nova investicija - sanacija i modernizacija nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Škrnik čija je ukupna vrijednost dva milijuna eura predstavlja čak sedam godišnjih proračuna općine, a financira se sredstvima iz EU fondova. Načelnica Ksenija Krivec Jurak ističe kako je riječ o ključnim zahvatima koji će unaprijediti prometnu povezanost, ali i stvoriti bolje uvjete za razvoj gospodarstva i turizma. - Cifra govori dovoljno. Dužina ceste je 3,9 kilometara, a ona će se sanirati, rekonstruirati s odvodnjom i urediti uz digitalnu prometnu signalizaciju. Prijavili smo

se na mjeru 73.13, to su sredstva iz EU fondova, Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Počet ćemo s pripremom za javnu nabavu, kada izaberemo izvođača radova počet će i sami radovi. Bit će to sigurno ove godine, vjerojatno u drugom kvartalu – najavila je Krivec Jurak. Osim toga, općina kontinuirano ulaže u sanaciju i redovito održavanje svojih nerazvrstanih cesta, nastojeći osigurati sigurniju i kvalitetniju prometnu infrastrukturu za sve mještane. Radovi su to koji obuhvaćaju sanaciju oštećenja, revitalizaciju prometnica, uklanjanje visokog raslinja te dovoženje

'Takvu je investiciju, koja vrijedi preko tri milijuna eura, itekako trebalo obrazlagati i boriti se za nju'

'Imamo 99 kilometara nerazvrstanih cesta što je za manju općinu dosta'

kamenog materijala na makadamske ceste.

Važnost EU fondova, ministarstva

- Imamo 99 kilometara nerazvrstanih cesta što je za manju općinu dosta. Svake godine pokušavamo sanirati najugroženije dionice tako da smo, uz ovaj najveći projekt, prijavili i nerazvrstanu cestu u Zagorskim Selima gdje je došlo do oštećenja. Čekamo rezultate natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i očekujemo da će oni

biti pozitivni. Tu je i redovno održavanje koje podrazumijeva sanaciju udarnih rupa, šodranje cesta, kopanje graba – rekla je načelnica. Dodaje kako je izrazita važnost EU fondova, raspoloživih natječaja koja raspisuju nadležna mini-

starstva i podršci Vlade Republike Hrvatske. - Bez tih sredstava jedna mala općina kao što su Zagorska Sela, doista ne bi mogla napraviti apsolutno nikakvih pomaka ni u prometnoj, ni u komunalnoj infrastrukturi. Bez tih sredstava bili

bismo neodrživi. Iako i njih treba pomno planirati obzirom da smo svjesni da uvijek postoji dio financiranja i jedinice lokalne samouprave. Pažljivo treba razmatrati prioritete – zaključila je načelnica Krivec Jurak.

Općinska načelnica Ksenija Krivec Jurak

Destinacija Gupčev kraj ostvarila je lani porast broja turista u dolascima i noćenjima

Zahvaljujući TOP manifestacijama i velikim koncertima, Gupčev kraj posjećuju turisti iz raznih krajeva svijeta

Jelena Klanjčić

DONJA/GORNJA STUBICA

Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica i ove se godine može pohvaliti porastom broja dolazaka i noćenja turista ostvarenih tijekom 2024. godine, naspram 2023. One, naime, pokazuju da je ostvareno 25.052 dolazaka i 52.946 noćenja, što je rast za 30% u dolascima i 34% u noćenjima u odnosu na 2023.godinu. Porast broja turista Kod stranih turista je rast u dolascima 27%, a u noćenjima 49%, tj. u 2024. godini strani turisti su ostvarili 15.190 noćenja, a 2023. godine 10.201. Udio domaćih turista je 72%, a stranih 23%. - Strani gosti nam dolaze najviše iz Slovenije, Njemačke, Nizozemske, Poljske, BiH i Austrije, a nađu se i gosti iz Belgije, Švedske, Kine, SAD-a, Danske, Kanade, Australije – kažu iz Turističke zajednice. Također, naglašavaju kako su povećanju broja posjetitelja itekako pridonijeli eventi Stubica fest i Ljeto u dvorcu Oršić. Tokom lipnja i srpnja, kada se održavaju te dvije manifestacije, imali su 12.548 ostvarenih noćenja u smještajnim kapacitetima, što bi bio rast od 56% u odnosu na 2023. - Za vrijeme navedenih evenata imali smo posjetitelje, ne samo iz cijele RH, već i iz susjednih zemalja te na taj način možemo potvrditi da su naši događaji međunarodnog karaktera, a sve zahvaljujući ulaganjem u bogat i kvalitetan sadržaj i program svakog događaja s ciljem obogaćivanja i podizanja konkurentnosti turističkog proizvoda i destinacije uz promociju kvalitetnih prostora s kultur-

Povećanju broja posjetitelja itekako su pridonijeli eventi Stubica fest i Ljeto u dvorcu Oršić. Tokom lipnja i srpnja, kada se održavaju te dvije manifestacije, imali su 12.548 ostvarenih noćenja u smještajnim kapacitetima, što bi bio rast od 56% u odnosu na 2023

no - povijesnim znamenitostima, kao što je pozornica kod Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici – pojašnjavaju iz Turističke zajednice. Naime, Ljeto u dvorcu Oršić, iako je manifestacija s dugačkom tradicijom, posljednjih je godina donijela velike koncerte u Gornju Stubicu, koji su privukli posjeitelje iz raznih krajeva, osobito lani, kada su koncerti Gibonnija i Bajage ispred Spomenika Matiji Gupcu bili rasprodani. S druge strane, Stubica fest jest nova manifestacija, koja je dokazala u samo tri izdanja, da uz velike koncerte u tri dana može ponuditi brojna zanimljiva događanja na nekoliko lokacija, što se također pokazalo kao pun pogodak za domaće posjetitelje, ali i turiste.

TOP 5 manifestacija

Upravo su manifestacije posljednjih godina, uz Terme Jezerčica, postale glavni motiv dolazaka u ovaj kraj. Naime, ova destinacija ima čak top 5 manifestacija kojima je organizator ili suorganizator, a koje privlače na tisuće posjetitelja. Osim već spomenutih Ljetna u dvorcu Oršić i Stubica festa, tu su Susreti za Rudija, Seljačka buna i Gupčeva kestenijada.

- Kada uzmemo u obzir da naš Gupčev kraj ima cca 10.000 stanovnika (po JLS-u kakvih 5.000 stanovnika), a na naše evente dođe više od 15.000 posjetitelja u jednom danu, tada možemo slobodno reći da smo krenuli u dobrom smjeru. Svake godine sve više energije i određena financijska sredstva ulažemo u razvoj kvalitetnih manifestacija, kako uz pomoć Grada Donje Stubice i Općine Gornje Stubice, tako i uz pomoć HTZ-a, Krapinsko-zagorske županije, određenih partnera, sponzora, donatora – kažu iz Turističke zajednice, dodavši kako su ti i druga događanja, poput Jurjeva u Gornjoj Stubici, Vincekovog, Sajma cvijeća i Božićne bajke, koji imaju također zavidan broj posjetitelja. Kada bi se govorilo o brojkama, ovih spomenutih top 5 manifestacija u 14 dana održavanja posjetilo je 85.000 posjetitelja, a dodajmo da je samo tri velika kulturna događaja tokom ljetnih mjeseci posjetilo 55.000 posjetitelja.

Financijska sredstva

Da bi mogli ulagati u kvalitetan turistički sadržaj, uz dobru tehničku suradnju koju imaju s Gradom Donja Stubica i Općinom Gornja Stubica te ostalim javnim institucijama te privatnim i civilnim sektorom, potrebno je osigurati i određena financijska sredstva. - Uz financijsku podršku Grada i Općine, ove godine smo preko natječaja HTZ-a ostvarili 94.915,00 eura za ukupno 5 projekta preko 2 različita fonda. Iz fonda za Udružene turističke zajednice ostvarili smo potporu za ljetni program manifestacija tj. za COOLturno ljeto u Gupčevom kraju - 30.000,00 €, za projekt KTIC ko-

ji obuhvaća zakup oglasnog prostora, promo materijale i izradu nove web stranice - 17.000,00 €, te za projekt Unapređenje destinacije Gupčevog kraja - 20.000,00 € (uređenje poslovnog trga kod Zagrebačke banke, nabava novih 10 turističkih štandova i 1 skladišni kontejner). Iz fonda za TZ na turistički nerazvijenom području i kontinentalnom dijelu RH ostvarili smo podršku za Seljačku bunu - Bitku kod Stubice u iznosu od 18.610,00 € te za nastavak projekta Outdoor Zagorje - Outdoor Gupčev kraj, označavanja biciklističkih ruta - 9.305,00 €. Tu je i podrška KZŽ za projekte u iznosu od 3.000 eura uz određena financijska sredstva koje dobivamo preko naših sponzora, partnera i donatora uz naravno vlastita sredstva (turistička pristojba i članarina) – kažu iz Turističke zajednice.

Nagrada za promo film

S ponosom ističu i kako je turistički film, odnosno serijal 'Gupčev

kraj' osvojio prvu nagradu na Festivalu turističkog i etno filma Krk, u kategoriji 'Najbolji turistički serijal'. Radi se o seriji nekoliko promo videa (Promo video destinacije, Gastro ponuda Gupčevog kraja i Top manifestacije u Gupčevom kraju) koji su nastali u zadnje dvije godine u suradnji sa donjostubičkim obrtom F PRODUKCIJOM, tj. u suradnji sa Matijom Djanješićem. Uz nagrađeni serijal, svi ostali videi koje smo snimili, dostupni su na službenom Youtube kanalu Turističke zajednice (Visit Gupcev kraj). - Cilj ovog projekta bilo je vjerno prikazati sve elemente i atrakcije koje Gupčev kraj čine idealnom destinacijom za bijeg u prirodu, opuštanje ili aktivan odmor, od gastronomske, event i smještajne ponude do kulturnih atrakcija, prilika za aktivni odmor, tokom cijele godine u sva godišnja doba. Želja nam je bila putem kvalitetnog video sadržaja ispričati priču Gupčevog kraja potencijalnim posjeti-

teljima i turistima. Ponosni smo da je naš trud prepoznat i upravo tome svjedoči ova nagrada – ponosne su u Turističkoj zajednici. Najave za 2025.

I za ovu godinu pripremljen je velik broj projekata, odnosno manifestacija na kojima se naporno radi. Iz Turističke zajednice za sada su najavili Stubica fest, na kojem će ove godine nastupiti Jelena Rozga i Prljavo kazalište, uz brojne druge sadržaje tijekom tri dana, kao i koncert Lado u Sportskoj dvorani. Ljeto u dvorcu Oršić ove se godine neće održati u prepoznatljivom sadržaju kakav je bio do sada, obzirom da je dvorac Oršić u obnovi. Stoga su iz Turističke zajednice pripremili jednu novu manifestaciju nazvanu Cool park festival, koji će se održavati u Spomen parku Rudolfa Perešina u Gornjoj Stubici, a gdje će također nastupiti brojni izvođači, uz festival folklora i predstavu.

Zahvaljujući ulaganjima, Terme Jezerčica privlače velik broj kupača, a najavljena su i nova ulaganja u izgradnju novog hotela, te vanjskog kupališta

Atraktivni koncerti na pozornici ispred Spomenika Matiji Gupcu privlače turiste iz raznih krajeva svijeta

Održana Skupština DVD - a Marija Bistrica

Četiri člana obilježila čak 50 godina u

MARIJA BISTRICA – Prošle je subote održana redovna skupština DVD Marija Bistrica. Društvo trenutno broji 87 punoljetnih članova, od čega je 71 član s pravom glasa, kao i šest članova vatrogasnog pomlatka te 15 članova vatrogasne mladeži. Kao središnje društvo VZO Marija Bistrica društvo ima konstantno preko dvadeset potpuno opremljenih operativnih vatrogasaca, na kraju prošle godine točno 28.

Intervencije

U prošloj su godini imali tri požarne intervencije i to požar kuće u Globočecu i Podgorju Bistričkom, kao i požar otvorenog prostora (šikara) u Podgorju Bistričkom. Zabilježene su i intervencije tehničke prirode, poput odštopavanja odvoda, ispumpavanja bunara, pranja javnih površina i pet kontroliranih spaljivanja, te 20 prijevoza vode. Članovi operativne postrojbe sudjelovali su i kod dežurstava te kao logistička pripomoć prilikom društveno-kulturno-sportskih događanja na području Općine Marija Bistrica te na združenoj vatrogasnoj vježbi VZO Marija Bistrica, kao i na događanjima u Svetištu MBB. Održan je i Dan otvorenih vrata za školsku i predškolsku djecu. Aktivne su bile i natjecateljske ekipe djece i mladeži, koje su odradile devet natjecanja, a izdvaja se treće mjesto u Odranskom Obrežu, sudjelovanje po prvi puta na natjecanjima koja se boduju za Kup HVZ-a i šesto mjesto na županijskom natjecanju u Krapini. Bilježi se i sudjelovanje Antonija

Belka i Matije Brleka na Zagreb Firefighter Stair Challengeu. Matija je osvojio treće mjesto u kategoriji dječaka starosti 14 - 17 godina te četvrto mjesto u ukupnom poretku. U srpnju, član Matija Bajsić prisustvovao je na izvanrednoj dislokaciji u Skradinu, u Šibensko-kninskoj županiji. Bilo je i osposobljavanja, pa je tako društvo bogatije za četiri nova vatrogasca prve klase, a troje članova završilo je i osposobljavanje za specijalnost bolničar. Pribavljana je i nova oprema, a nastavljeni su i radovi na dogradnji vatrogasnog doma. Krajem godine izvedeni su limarski radovi na krovištu dogradnje, u vrijednosti 4.600 €, a koji su sufinancirani od strane Općine Marija Bistrica, a uređeno je i spremište. Veliki broj spomenica

Na skupštini su dodijeljena i pri-

znanja i to 15 spomenica i jedna medalja. Tako su spomenicu za čak 50 godina dobili Ivan Hajster, Ignac Babić, Viktor Babić i Marinko Micak, za 40 godina: Zlatko Benci, Ivan Cipriš, Ivan Čukman, Ivan Kovačić, Ivan Novak, Dragan Pezić i Stjepan Škrlec, za 30 godina: Andrija Belko i Kruno Meštrović, za 20 godina Kristijan Kovačić, a za deset godina Luka Benci i Mario Mustač. Brončanu medalju dobio je Franjo Tomorad. Ujedno je dodijeljen niz spomenica i medalja iz prošle godine, s obzirom da do lanjske skupštine nisu stigle medalje i diplome, kao i mali kipići vatrogasca u znak zahvale mladeži, najaktivnijim članovima, te Robertu Pavleku i Ivan Odaku iz ZJVP Zabok – ispostava Marija Bistrica, na velikoj pomoći u prošloj godini. Skupštinu su uz predstavnike prijateljskih društava, spon-

zora i predstavnike nekih udruga, pozdravili i predsjednik VZ KZŽ i VZO Općine Marija Bistrica Stjepan Skuliber, novi zapovjednik VZ KZŽ Zvonko Ortner, načelnik Op-

ćine Marija Bistrica Josip Milički, predsjendik Općinskog vijeće Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek i ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić. (Elvis Lacković)

GODINA IŠČEKIVANJA Kreće realizacija projekta važnog za Gornju Stubicu

Općina Gornja Stubica prodaje zemljište na kojem će se graditi zgrada s novim Domom zdravlja

GORNJA STUBICA - Općina Gornja Stubica raspisala je javni natječaj za prodaju nekretnine, pašnjaka, površine 1.709 kvadrata na Trgu Svetog Jurja, u naravi parkirališta. Navedena nekretnina prodaje se isključivo u svrhu izgradnje stambeno – poslovne zgrade, u kojoj će se osigurati poslovni prostor za rad Ambulante.

Novi Dom zdravlja

O potrebi novog prostora Doma zdravlja u Gornjoj Stubici govori se već godinama. Sporazum o zajedničkom interesu za izgradnju prostora za ambulantu u Gornjoj Stubici potpisali su gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić, župan Željko Kolar i tadašnja ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Nada Dogan u ožujku prošle godine. Sukladno sporazumu, Općina će objaviti javni natječaj za prodaju parcele u svom vlasništvu u samom središtu mjesta te će obvezati kupca da na njoj izgradi stambeno-poslovnu zgradu u kojoj će osigurati i pro-

stor za rad ambulante županijskog doma zdravlja. Sredstva za kupnju tog prostora, u kojem će se urediti ambulante Doma zdravlja osigurat će Županija i Dom zdravlja KZŽ. Skorašnju izgradnju zgrade, odnosno uređenja Doma zdravlja u Gornjoj Stubici, najavio je nedavno i župan Željko Kolar, koji je istaknuo kako se početak radova može očekivati u trećem kvartalu ove godine, a završetak krajem 2026. ili početkom 2027. godine. Višenamjenska zgrada

Načelnik Jasmin Krizmanić ističe kako je cilj izgraditi višenamjensku zgradu kako bi se omogućilo uređenje i opremanje modernog Doma zdravlja, s ambulantama za obiteljsku medicinu i stomatologiju, ali i osigurati dodatni prostori za budućnost, ukoliko se otvori potreba za dodatnom ordinacijom obiteljske medicine ili nekom specijalističkom ambulantom, poput pedijatrije. Uz prostore za dom zdravlja, odnosno rad ambulan-

Investitor koji kupi zemljište za izgradnju višenamjenske zgrade potpisat će ugovor prema kojem će se obvezati da će u zgradi biti osiguran prostor za rad Doma zdravlja

te, osigurat će se i jedan prostor za javnu namjenu, poput ljekarne, a u zgradi će moguće biti urediti i stanove, ovisno o željama investitora, koji će morati poštovati obvezu da dio prostora bude namijenjen Domu zdravlja. Obzirom da je tijekom protekle dvije godine nekoliko liječnica otišlo iz Do-

Najavljeno je kako bi izgradnja trebala početi ove, a završiti krajem 2026. ili početkom 2027. godine

ma zdravlja u Gornjoj Stubici, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo mještana, Općina Gornja Stubica osigurala je u proračunu za ovu godinu sredstva od 24.000 eura, za sufinanciranje rada liječnika obiteljske medinice u Gornjoj Stubici, sa željom da privuku liječnike, ali i da oni ostanu ovdje raditi. Javni natječaj za prodaju zemljišta na kojem će se graditi višenamjenska

zgrada s ciljem uređenja novog Doma zdravlja otvoren je do 7. veljače do 12 sati, kada će se na sjednici Komisije za promet imovinom obaviti otvaranje pristiglih ponuda. Tekst natječaja, kao i pripadajući obrasci mogu se naći na službenim stranicama Općine Gornja Stubica: pod rubrikom TRANSPARENTNOST – Natječaji i pozivi. (J. Klanjčić)

Franjo Tomorad dobio je brončanu medalju

Radi se o prodaji nekretnine, pašnjaka, površine 1.709 kvadrata na Trgu Svetog Jurja, u naravi parkirališta

Skupština DVD-a Lučelnica

LUČELNICA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Lučelnica održalo je svoju redovitu 93. izvještajnu skupštinu u vatrogasnom domu Lučelnica. Uz članove društva, Skupštini su bili nazočni gosti: izaslanik predsjednika Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije Stjepana Skulibera njegov zamjenik Željko Presečki, predsjednik VZG Klanjca Željko Zajec koji je ujedno bio i izaslanik gradonačelnika grada Klanjca, izaslanstva susjednih i prijateljskih DVD-a te donatori. Predsjednik Nedjeljko Babić u svom izvješću istaknuo je sve aktivnosti i zadatke koji su pred njih bili postavljeni te je izvijestio nazočne članove i goste kako na dobrovoljnoj osnovi razvijaju i unapređuju vatrogastvo i zaštitu od požara, sukladno tehničkom razvoju i dostignućima. Zapovjednik Vladimir Šoštarić rekao je kako se aktivno djelovalo na unapređenju rada društva i stvaranju uvjeta za takav rad kojeg je spomenuo predsjednik, povećanju broja članova posebno djece i mladeži te na uvježbavanju za obavljanje vatrogasne djelatnosti i sudjelovanju na vatrogasnim natjecanjima. Prošla je godina donijela i daljnje uređenje Vatrogasnog doma i okoliša - dodano je još u izvješćima koja su jednoglasno prihvaćena. U ime predsjednika VZ KZŽ Stjepana Skulibera okupljenima se obratio zamjenik Željko Presečki koji je rekao kako danas ovdje svima treba reći hvala, svim vatrogascima, jer misli da posebno zaslužuju jednu vrstu poštovanja. Istaknuo je zahvalu na požrtvovnosti i nesebičnom radu operativnih vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama, a posebno u radu s mladima. Od svih nas se dosta toga očekuje ali i dosta toga smo napravili u vatrogastvu. Nabavili smo i kupili puno opreme, kamione, vozila, kombije. To je standard

i to ne bi trebalo biti u pitanju. Vatrogasna zajednica KZŽ puno ulaže u osposobljavanje budućih generacija vatrogasaca, a ono što nas posebno veseli je ulaganje u mlade koji su budućnost svakog društva a u to smo se uvjerili danas ovdje iz vašeg izvješća. Neka sve nas i dalje povezuje zajedništvo, razumijevanje, suradnja i podrška –zaključio je Presečki. Predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Klanjca Željko Zajec u svom obraćanju pozdravio je sve prisutne članice i članove DVD-a i sve goste u ime gradonačelnika Grada Klanj-

ca Zlatka Brleka i u svoje ime. Također je čestitao na postignutim rezultatima i napretku koje ovo društvo postiže za boljitak vatrogastva i zaštite od požara na području grada. - Suradnjom svih nas uspijevamo biti još jači, spremniji i organiziraniji za ono što nas čeka u budućnosti te u mnogobrojnim daljnjim izazovima - rekao je. Već prema tradiciji, na godišnjoj skupštini dodijeljene su zahvalnice svim donatorima koji su pomogli u radu ovog društva te izgradnji i opremanju vatrogasnog doma. (zl)

Pet zagorskih Turističkih zajednica potpisalo je ugovore o izradi Plana upravljanja destinacijom

MARIJA BISTRICA – U četvrtak su se u Mariji Bistrici okupile direktorice i stručne suradnice pet Turističkih zajednica, koje djeluju na području KZŽ-e, a razlog je bio potpisivanje ugovora o izradi Plana upravljanja destinacijom sukladno Zakonu o turizmu. Riječ je u Turističkim zajednicama Općine Marija Bistrica, Gupčev kraj, Zlatni istok Zagorja, Općine Stubičke Toplice i Područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela. Planove za sva područja izradit će tvrtka ''Julius Rose'' iz Zaboka, čija je vlasnica Ivana Kolar, vrlo iskusna na tom području. Njen će zadatak biti izrada strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom sukladno Pravilniku o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom i propisanim smjernicama i uputama za izradu Plana upravljanja Ministarstva turizma i sporta RH te voditi i koordinirati pripremu i proces izrade, a što uključuje

Još jedan iskorak u održivom gospodarenju otpadom

Definiranje sadržaja plana prema službenim smjernicama Ministarstva turizma, zatim, između ostaloga analizu stanja, popis resursne osnove (kultura i baština te priroda i okoliš), razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje, prijedlog smjernica i preporuka za razvoj ili unaprjeđenje destinacije, kao i popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije i popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije. Potpisivanju su prisustvovale direktorice i stručne suradnice spomenutih Turističkih zajednica i domaćin, predsjednik TZ Općine Marija Bistrica i načelnik Marije Bistrice Josip Milički, koji je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora i suradnjom sa Ivanom Kolar, koja će još više unaprijediti rad Turistički zajednica. (Elvis Lacković)

Mještani se pozivaju da pažljivo odvajaju otpad prema vrsti i odlažu ga u predviđene spremnike

RADOBOJ - Gospodarenje otpadom jedno je od najzahtjevnijih područja zaštite okoliša, i kao takvo zahtjeva posebnu pažnju i prioritetno rješavanje. Ono predstavlja minimalnu aktivnost koju svatko od nas može poduzeti kako bi osigurao da što veća količina odbačenih predmeta i materijala uđe u proces recikliranja i ponovne uporabe čime se štede sirovine i energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka, te smanjuje količina otpada. S ciljem unapređenja smanjenja količine biorazgradivog otpada te povećanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, Općina Radoboj je nabavila 20 reciklažnih metalnih kanti za otpatke, koje će služiti za odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama. Kante su nabavljene u sklopu Javnog poziva za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog skupljanja komu-

Svaka kanta jasno je označena za specifičnu vrstu otpada: plastične boce i ambalaža, papir te miješani komunalni otpad

nalnog otpada - nabava komunalne opreme i uređaja - reciklažna metalna kanta za otpatke, kojeg je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svaka kanta jasno je označena za specifičnu vrstu otpada: plastične boce i ambalaža, papir te miješani komunalni otpad. Mještani se pozivaju da pažljivo odvajaju otpad prema vrsti i odlažu ga u

predviđene spremnike. - Na taj način svi zajednički doprinosimo smanjenju onečišćenja i štedimo resurse koji se mogu ponovno iskoristiti. Odvajanje otpada ključan je korak u očuvanju okoliša i smanjenju negativnog utjecaja na prirodu. Kroz pravilno razvrstavanje otpada na plastiku, papir i miješani komunalni otpad omogućujemo reciklažu, smanjujemo opterećenje na odlagalištima i doprinosimo stvaranju održivije zajednice. Ovaj projekt usklađuje našu općinu s ekološkim standardima te potiče sve mještane na odgovorno ponašanje prema okolišu. Općina Radoboj poziva sve mještane da aktivno sudjeluju u ovom važnom projektu te da doprinesu očuvanju prirodnih ljepota i zdravlja našeg okruženja. Zajedno možemo učiniti našu Općinu još čišćom i zelenijom! – poručuju iz Općine. (zl)

Potpisani ugovori o financiranju Vatrogasne i Sportske zajednice

Općina Gornja Stubica za rad Vatrogasne zajednice ove je godine izdvojila 160.000 eura, a za rad Sportske zajednice 65.000 eura

GORNJA STUBICA - Općina Gornja Stubica potpisala je dva važna ugovora, kojim iz proračuna financira rad Vatrogasne zajednice Općine Gornja Stubica i Sportske zajednice. Tako je za rad Vatrogasne zajednice ove godine izdvojeno 160.000 eura, a za rad Sportske zajednice 65.000 eura. Ugovore su potpisali načelnik Jasmin Krizmanić te predsjednik VZO Gornja Stubica Josip Lešković i predsjednik Sportske zajednice Nikola Sviben. (zl)

Potpisan ugovor o 15.000 eura vrijednoj financijskoj potpori Krapinsko - zagorske županije Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji u 2025. godini

Nastavak potpore

hrvatskoj zajednici u Srbiji

KRAPINA - Župan Željko Kolar i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić potpisali su ugovor o 15.000 eura vrijednoj financijskoj potpori Krapinsko-zagorske županije Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji u 2025. godini. Ugovor je potpisan tijekom posjete delegacije Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Krapinsko-zagorskoj županiji te su tom prilikom uručene i odluke o dodjeli 2 učeničke i 2 studentske stipendije pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Delegaciju Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji u sastavu predsjednica Jasna Vojnić, predsjednik Izvršnog odbora Marinko Katić i voditeljica Kabineta Mirjana Trkulja su zajedno sa županom Kolarom dočekale pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu

Asfaltirana je polovica predviđenih dionica cesta, ostatak krajem veljače

DONJA STUBICA – U Donjoj Stubici čeka se na završetak programa asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Gradonačelnik Nikola Gospočić kaže kako je polovica predviđenih dionica cesta odrađena. – Polovicu smo asfaltirali, a na ostalim dionicama napravljena je priprema. Sad čekamo završne radove i asfaltiranje, što bi se trebalo realizirati u drugoj polovici veljače – kaže Gospočić. Preko programa asfaltiranja nerazvrstanih cesta, za što je Grad sredstva osigurao putem kreditnog zaduženja, asfaltirat će se 19 dionica cesta na području grada. Inače, u tijeku su i intenzivni radovi na cjelovitoj obnovi dvorca Golubovec. Cjelovita obnova zgrada Caritasa i Pučkog otvorenog učilišta je završena, a ove godine trebalo bi se početi s opremanjem zgrada. Također, radi se i na javnim nabavama za nastavak izgradnje nogostupa u Dubravačkoj ulici te za rušenje i izgradnju društvenog doma u Hruševcu, dok se čekaju i rezultati natječaja na koje je Grad prijavio dogradnju vrtića i društveni dom u Lepoj Vesi. (jk)

Započeli radovi uređenja glavnog dječjeg parka u Konjščini

Mirjana Smičić Slovenec te pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar. Gosti iz Srbije su detaljno izvijestili o odrađenim aktivnostima uz financijsku pomoć Krapinsko-zagorske u prošloj godini te su županu Kolaru na svoj dosadašnjoj potpori simbolično zahvalili grbom Krapinsko-zagorske županije izvedenom u tradicionalnoj tehnici slame. Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji i Hrvatska zajednica županija sklopili su i formalni Sporazum o suradnji, kojim je je predviđeno uspostavljanje suradnje radi osnaživanja hrvatske zajednice u Srbiji – među ostalim i kroz stalnu financijsku potporu njezinim programima i projektima u iznosu 15.000 eura po svakoj županiji. Ovaj je sporazum sklopljen upravo na inicijativu župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara. (zl)

Djeca će na proljeće dobiti novo i sigurnije igralište

KONJŠČINA - Nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave i potpisivanja ugovora za kompletnu rekonstrukciju Dječjeg igrališta s Holz konstrukt d.o.o., započeli su radovi uređenja glavnog dječjeg parka u Konjščini. Vrijednost radova je 85.338 eura bez PDV-a, a iz Općine mole djecu i roditelje za razumijevanje i strpljenje kako bi igra u novom parku bila veselija i sigurnija. Saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok rekla je kako ulažu u djecu i mlade, te nakon niza ulaganja u dječji vrtić i igrališta u sklopu vrtića, djeca će ovog proljeća dobiti i novo dječje igralište u blizini vrtića i škole. - Naša djeca, dječje igralište svakodnevno koriste pri izlasku iz vrtića, a koriste ga i školska

djeca te djeca u pratnji roditelja. U sklopu izgradnje je i dio dječjeg igrališta za dojenje, pa će i taj dio

dobiti novu vizuru, a posadit će se i novo zelenilo – istaknula je Curiš Krok. (zl)

U tijeku je realizacija još jednog kapitalnog projekta u Oroslavju. Gradi se Područni vrtić u Mokricama

'Ovim ćemo vrtićem osigurati dovoljno kapaciteta za svu oroslavsku djecu'

U prvoj fazi gradi se vrtić s 5 odgojno – obrazovnih skupina, kuhinjom i svim popratnim sadržajima, odnosno prostorijama, dok će se u drugoj fazi graditi još četiri skupine

Jelena Klanjčić MOKRICE

UMokricama u Oroslavju u punom su jeku radovi na izgradnji Područnog dječjeg vrtića. Još jedan kapitalni, ali i povijesni projekt u Oroslavju, na koji se dugo čekalo, obzirom da se o manjku kapaciteta u vrtićima, iako u Oroslavju postoji i gradski i privatni, priča već godinama.

Najveća demografska mjera Gradonačelnik Viktor Šimunić je zadovoljan i ističe kako za sada sve ide prema planu. – Kad sam prije četiri godine preuzeo vlast, proračun Grada bio je oko 2,6 milijuna eura, a dug oko 1,8 milijuna eura. Ako usporedimo s time činjenicu da je ovaj vrtić vrijedan 4 milijuna eura, onda je sve jasno. Ciljano

smo šparali da bi mogli realizirati ovaj projekt, koji ćemo na kraju završiti vlastitim sredstvima. Taj će vrtić omogućiti dovoljne kapacitete za svu oroslavsku djecu – kaže gradonačelnik Šimunić, istaknuvši kako je to kruna njegovog mandata, na kojem je cijela ekipa radila tri godine, od projektiranja, prijava i slično, na što je iznimno ponosan, obzirom da se, po njegovom mišljenju, radi o najvećoj demografskoj mjeri koju treba poticati i raditi.

Prva faza izgradnje

Vrtić će se graditi u dvije faze. Ova prva faza izgradnje košta nešto više od 3,7 milijuna eura, za što je Grad preko natječaja NPOO – a dobio malo više od 907,8 tisuća eura.

Prva faza podrazumijeva izgradnju vrtića za pet odgojno – obrazovnih skupina. Uz to, gradit će se i kuhinja te svi popratni sadržaji

Preko NPOO Grad je za prvu fazu radova dobio

907,8 tisuća eura, a za drugu još

649,8 tisuća eura

koji će pokrivati kompletan kapacitet vrtića. Naime, zajedno s drugom fazom izgradnje, vrtić će imati ukupno devet skupina. Iznos od 649,8 tisuća eura pripao je Oroslavju i kroz drugi poziv, odnosno za drugu fazu projekta gradnje područnog vrtića u kojem će se graditi prostori za još četiri skupine. Područni vrtić u Mokricama gradi tvrtka MDK Građevinar, koja ima velikog iskustva upravo u građenju vrtića, obzirom da su ih u protekle tri godine izgradili 15. Rok za završetak je 11 mjeseci.

Radovi su u punom jeku

'Ciljano smo šparali da bi mogli realizirati ovaj projekt, koji ćemo na kraju završiti vlastitim sredstvima'

Kad bude kompletno završen, vrtić će imati devet odgojno - obraznovnih skupina

Vrtić bi trebao biti gotov do kraja godine

Održano je Puntanje kmetov kod Gupčeve lipe,

Spuntali se kmeti: 'Voda nam je došla ideme do kraja, do zadnje kaplje

Puntanje kmetov prva je 'stanica' u obilježavanju Seljačke bune u Gupčevom kraju. Događanje je to koje svake godine okupi sve veći broj posjetitelja, koji

Jelena Klanjčić

Voda nam je došla do grla, više taj jarem trpeti nemremo', poručili su kmeti na čelu s Matijom Gupcem, na uprizorenju puntanja kmetov, održanom prošle subote pod Gupčevom lipom u Gornjoj Stubici. Kmetski su se zapovjednici, na čelu s Matijom Gupceom, okupili kod njegove rodne hiže u Hižakovcu. Tu je okupljena publika imala priliku vidjeti kako se živjelo u vrijeme Matije Gupca, a onda je povorka krenula prema Gupčevoj lipi, gdje ih je dočekao ostatak pobunjenih kmetova. 'Ideme do kraja'

Kmeti su iznijeli svoje razloge zbog čega se bune protiv nemilosrdne volje vlastelina Franje Tahyja i odlučili da to više ne žele trpjeti. Sukobili su se i s nekolicinom Tahyjevih vojnika, kojima su dali do znanja da ne žele trpjeti njihova ugnjetavanja, baš kao ni namete koje im daje Tahy. - Sim kmetima je voda došla do grla. Njihovo je življenje jedna obična sramota. Tahyja za gospodara više nije za trpeti i to više nemremo i nećemo. Skupili su se kmeti, odlučili da više

'Kmetima smo podijelili oružje i sad ih obučavamo za sljedeći vikend, za bitku za pravicu. Jaki smo, nemamo kaj zgubiti, mislim da imamo velike šanse'

nemaju za kaj živeti i ideme sad, do zadnje kaplje kmetske krvi, ideme do kraja – poručio je Matija Gubec, kojega od lani tumači Igor Frajtag. Najavio je i kako Tahyju i njegovoj vojsci neće biti lako. – Danas smo se skupili, organizirali, našli s kmetskim zapovjednicima. Kmetima smo podijelili oružje i sad ih obučavamo za sljedeći vikend, za bitku za pravicu. Jaki smo, nemamo kaj zgubiti, mislim da imamo velike šanse – rekao je Gubec. Buna je zdignuta

'Kuraža i volje ima, samo treba pravu bunu dići'

foto: M. Djanješić

Zapovjednik kmetske vojske Ilija Gregorić rekao je kako su uz njega i drugi zapovjednici, Pasanec i Kupinić te kako je vrijeme da se zdigne buna. – Svoje smo razloge iznesli, bunu zdigli i idemo na Tahyja. Čuli smo da nas čeka i priprema se pri svojem dvorcu v Golubovcu. A kmetska vojska bude spremna. Znamo da bude Tahy pružil otpor, ali mislim da bude kmetska vojska pobijedila i onda idemo dalje, na Zagreb – najavio je Gregorić, čiju ulogu igra predsjednik Družbe vitezova zlatnog kaleža Ivan Štefek, koji je pozvao sve da dođu na Bitku kod Stubice. – Jako je dobar osjećaj kad vas toliko velika publika podržava. To su sve kmeti, da nisu, ne bi bili ovdje. Kuraža i volje ima, samo treba pravu bunu dići – rekao je Štefek. Povijest na koju smo ponosni Puntanje kmetov prva je 'stanica' u obilježavanju Seljačke bune u Gupčevom kraju. Događanje je to koje svake godine okupi sve veći broj posjetitelja, koji dođu podržati kmetove u pripremama i putanju protiv Tahyja. - Sretni smo da nam se zapravo svake godine usliši želja pa imamo lijepo vrijeme, kakvo je i danas. To je privuklo velik broj posjetitelja i to nas veseli. Buna u našem kraju traje cijelu godinu i Družba vitezova zlatnog kaleža čini sve da svake godine ovo

GORNJA STUBICA

foto: M. Djanješić

foto: Z. Stakor

foto: Z. Stakor

foto: M. Djanješić

veliku Bitku kod Stubice

došla do grla, kmetske krvi'

dođu podržati kmetove u pripremama i putanju protiv Tahyja

'Cilj nam je prikazati našu povijest, ono na što smo ponosni, a to su Matija Gubec i Seljačka buna'

događanje bude sve bolje i na tome im čestitam. Jednako tako i naša Turistička zajednica područja

Donja i Gornja Stubica radi odličan posao. To se vidi svake godine po sve većem broju posjetitelja, što nam je i cilj, prikazati našu povijest, ono na što smo ponosni, a to su Matija Gubec i Seljačka buna – rekao je načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić.

Bitka kod Stubice

Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić pozvao je posjetite-

lje da i ove godine dođu na Bitku kod Stubice, 8. veljače. – Program od 11 sati, kulturno – umjetnički, zabavni, gastro, a onda spektakularna bitka pobunjenih seljaka protiv vlastelina, za pravicu. Možda nikad aktualnije nego danas, bitka za prava malog čovjeka. Matija Gubec je sinonim za borbu malog čovjeka za pravdu i prava koja su aktualna i danas, onako kako su bila i 1573. – rekao je Gospočić. Direktorica Turističke zajednice Kornelija Vnučec rekla je kako program 8. veljače u centru Donje Stubice počinje već od 9 sati, planinarskim pohodom Stazama Gupčevih puntara. – Od 11 sati imamo srednjovjekovni sajam i glazbeni program. Okupljanje seljaka je oko 13 sati, a u 13.30 sati kreće povorka do Stubičkog Golubovca, gdje će se održati Bitka u 14 sati. Nakon Bitke ponovo selimo u centar, gdje će se održati Buna party, a zabavljat će nas Zadruga i Kawasaki 3P – najavila je Vnučec.

BUNA TRAJE Ne propustite spektakularnu Bitku kod Stubice ove subote, 8. veljače

Pripremite

se za cjelodnevni boravak u Donjoj Stubici te spektakularnu bitku, bogatu ponudu, zabavu i koncerte

Događanja u centru Donje Stubice počinju već od 9 sati, a završavaju večernjim koncertima

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Nakon Puntanja kmetov u Gornjoj Stubici, gdje su se pobunjeni seljaci, na čelu s Matijom Gupcem, organizirali, naoružali i dogovorili za ustanak protiv zloglasnog vlastelina Franje Tahyja, ove subote, 8. veljače, slijedi spektakularna Bitka kod Stubice.

Događanja cijeloga dana

Događanja u centru Donje Stubice počinju već u 9 sati, planinarskim pohodom Stazama Gupčevih pun-

'I ove godine Družba vitezova zlatnog kaleža pripremila je nešto novo, no to vam nećemo otkriti, morate doći i vidjeti'

tara u organizaciji PD Stubičan. Srednjovjekovni sajam i zabavno – glazbeni program počinju od 11 sati. U Parku Jure Stubičanca svirat će grupa Missters, a na trgu ispred crkve Črleni lajbeki. Moći ćete se okrijepiti kuhanim vinom i čajem, kušati domaće likere i rakije, zasladiti se domaćim kolačima te pojesti kobasice i još štošta. Pobunjeni kmetovi okupit će se u 13 sati te će u 13.30 sati s Trga ispred crkve krenuti prema Dvorcu Golubovec, gdje će se u 14 sati održati spektakularna bitka. – I ove godine Družba vitezova zlatnog kaleža pripremila je nešto novo, no to vam nećemo otkriti, morate doći i vidjeti – pozvala je direktorica TZP Gučev kraj Kornelija Vnučec. Bitka kod Stubice

Nekoliko stotina statista i sudionika prikazat će publici rekonstrukciju Seljačke bune iz davne 1573. g. koja je obilježila hrvatsku prošlost. Jedinstvena i narodu posebna bitka, rekonstruirana je od strane Družbe vitezova Zlatnog Kaleža. Svake godine radi se no-

vi scenarij. Iz Družbe kažu kako se scenarij radi tako da se ne mijenjaju povijesne činjenice, no sama Bitka prilagodi se svake godine tako da donese nešto novo, atraktivno, u smislu specijalnih efekata, ali i završetka, koji svake godine iznenadi publiku, na način da donese neku novu poruku. Ne sumnjamo stoga da će ova manifestacija, koju Družba priprema zajedno s Turističkom zajednicom, Gradom Donja Stubica i partnerima te uz brojna sponzorstva, privući i ove godine brojne posjetitelje. Uz centralno događanje, samu Bitku, posjetite svakako i Buna party nakon Bitke. Zabava se tada ponovo seli u centar grada, gdje će od 15.30 sati svirati Lucky day band, od 18 sati Kawasaki 3P, a od 20 sati Zadruga. Zagrijavanje za bunu uz rock večer na rasporedu je u petak, 7. veljače u Buna Pubu, od 21 sat uz Dinu Miklaužića i Majstore kamuflacijske organizacije, a Buna Pub donosi i after party, na dan bitke, 8. veljače uz Dvorjane i Iveka Kovu od 22 sata.

foto: M. Djanješić

foto: M. Djanješić

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Jajca

Postavlja se večite pitanje: "E je stareše jajce ilji kokoš?" Jedni veljiju da je jajce. Da nie jajca nebi bilje kokoši, jer se nema ščega zleči. Hm? Drugi veljiju da je kokoš stariejša. Ona znese jajce. I dok se tak ljudi sprepitavaju, naučenjaki gruntaju, nam je se jedne, kaj je prie nastalje ilji kokoš ilji jajce. Za nas ju važni jednak jedni i drugi. A da je h življenju ljudi od mojuga detinjstva bilje važne sake jajce, kaj je je. Jajce je moglje biti zamena za peneze. Nekak sem si ove dane gruntala o jajca. Kak denes nišče o nje nič nezna osim da ga rabime za koštu i kolače. A negda, gdoj je imel jajce imel je sega. Baš si gruntam kak je moja babica, a kesniejše i mati h zimske mesece hranila živinu, največ kokoši z toplu koštu. Jaglje njim bi malje poparila i zmiešala z kuhanem sitnem krumpiere. Hranila se pernata živina bolje, kaj bi ščem prie prenesle, a unda i bile kvočke. Reklje se da kokoš nese na kljun. Kaj je značilje da ak bolje jie, bolje i nese jajce. Negda nie bilje moderne mašinke za valjanje živine. Se su te delale pernate mame. One bi znesle jajce, a unda bi postale kvočke. Kuljike tere živinče znese, ovisilje je o vrst živine. Kokoši su znesle i nesle pune jajec. Od gda su počele nesti, jajce bi se rihtale za koštu ilji za prodaju. Znalje se da kokoš mora znesti pune jajec kaj bi unda sela i bil kvočka. Višak jajec se prodalje. Doma sme mi deca znalji z gnijezada hkrasti jajce i odnesti h štacun. Unda je h štacunu trgovec zel jeden karton z rupu. Puščal je jajce čez tu rupu. Ak je jajce prešlje menje je bilje penez za njega. Če pak nie išel čez rupu, dobilje se več penezi. A unda sme za te si kupilji bombone i skrivečki muzgalji da nas starci ne hloviju. Ženjske su sake jutre ogledale kokoši. Porinule su je prst h vrit i vidle tera ima jajce. H večer bi pobirale jajce i če je faljelje pazilje se na kokoši kam hodijun nest. Dobre je bilje če se doma skriva po stanju. Bilje je grde če je prešla k susede. Do toga jajca bi teške bilje dojti. H selu je bila hnoga karka i svaja med babami radi kokoši tere bi h luckem stanju znesle jajce, a prava gazdarica kokoši, do njih nie mogla ilji smiela. A gda se kokoš znesla, unda se nasadila. Za nasad su morale biti jajce z trdu lupinu kaj se nej rezbile dok jih kvočka na gnjiezdu mieša. Na kokošina jajca sediela je dvoj-

set jeden dan, prie nek su se zvaljalji čučeki. Pura je pak bila najgoša kaj se jajce tiše. Njenje su jajce bile pikaste, alji se skrivala dok jih je znesla. Negda je te bilje pod kopičem, h nekakvem grmu, a nie rietke gda je prešla i k susedu poskrivečki. Ona je pak znesla, kak koja do trideset jajec. Če je prvi put sediela unda se pod nju metalje i čak dvojstri jajce. Nanji je kvočka pura sediela dvajstosem dane. Reklje se da se nalježe zvaljju pureki, alji da jih je najteže odhranniti. Gingavi su i osetljivi, se dok njim se ne "obrijeju" glave. Guske su znesle najmenje jajec. Te je opet bilje o vrste guski, alji od deset do petnajst. Radi toga su guskine jajce bile na ciene. Babe su je mienjale ilji prodavale za nasad. Rietke su se one jele. Guska se poklje kaj se znesla sama nasadila. Sedenje na guskine i na racina kak i na puranjska jajca bilje je dvajstosem dane. Ženjske su guskine jajce nasajuvale pod pure ilji kokoši, jer se znalje dogoiti da guske nečeju sedeti na jajca. A unda se guska šopala i završila na teniereu. Race su nesle sitneše jajce nek guskine. One su se znale skriti kre potoka i znesti jajce. Gda bi jajce znesle, same su se nasadile. Nie bilje rietke da su se jeden dan pojavile same z malami racicami. Prie nek bi nasajuvale jajce, ženjske su znale potrieti jedne kokošine jajce i lukalje e je oplojene. Te se je vidlje tak kaj je žutanjek na sebe imel nekakef bilji repek i kak oke. Tak su se nalukavale kokošine jajce, jer njih je bilje pune. Za puranjske se znalje da su oplojene unda gda su babe nesle puru pod purana, ak ga niesu imele doma. Ilji, ak su imele doma puru i purana, pazile su da puran pojarči puru. Njim je bilje dosta same jemput pojrčiti se, da bi jajce bile dobre. Iste tak su ženjske pazile na gusku i gusaka, racu i racaka. Ak su bilji skupa i pojarčilji se jajece su za nasad bile dobre. Radi toga je h dvorišču moral biti jeden gusak, največ na dvie guske. Iste tak jeden racak na dvie race. Če bi bilje več rac i race te negda nie moglje dobre ziti. Unda se nigdar nie znalje od tere race ilji guske bu dobre jajce za nasad, a od tere nie. I živina je prebirala med živinu. Negda, za svoju volju i radost svoje hnuke nasadim kokošine jajce kaj se zvaljaju malji čučeki. Unda hnuki moreju znati da jajca niesu same za koštu, nek i za nastajanje novuga življenje.

Humanitarna akcija OŠ Marija Bistrica za socijalnu samoposlugu u Vukovaru

Prikupili gotovo 470 kg prehrambenih i higijenskih potrepština za korisnike

socijalne samoposluge

MARIJA BISTRICA/VUKOVAR – Već dugi niz godina, u sklopu cjelogodišnjeg školskog projekta "I u mojoj školi živi Vukovar", OŠ Marija Bistrica provodi humanitarne akcije za socijalnu samoposlugu humanitarne udruge Duga u Vukovaru.Sjećajući se žrtve Vukovara, ne zaboravljamo ni potrebite danas – poručuju iz škole. Tako su i ove godine prikupljali osnovne prehrambene i higijenske proizvode za korisnike socijalne samoposluge Vukovara. Učenici, njihovi roditelji i učitelji, pokazali su se ljudima plemenitog srca te donirali gotovo 470 kg osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Osmaši OŠ Marija Bistrica sa svojim su razrednicima proveli dvodnevnu terensku nastavu u Vukovaru. U svom bogatom programu, našli su vremena za posjet socijalnoj samoposluzi te im predali prikupljenu donaciju.

Voditelji socijalne samoposluge, u ime svojih korisnika, zahvalili su svima koji su se odazvali i sudjelovali u ovom

plemenitom djelu pomaganja potrebitima i poručili da je ova pomoć od jako velike važnosti za njihove korisni-

ke. Iz škole pak zahvaljuju njima na njihovom radu, brizi i pomoći najpotrebitijima u društvu. (Elvis Lacković)

NATJEČAJ ZA NOVE SKLADBE 57. FESTIVALA 'IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI'

BEDEKOVČINA - Organizacijski odbor 57. festivala 'Igrajte nam mužikaši', raspisao je natječaj za nove skladbe koje će biti izvedene na istoimenom glazbenom festivalu, ove godine,na Bedekovčanskim jezerima. Prijavljene skladbe moraju biti u duhu zagorskog narodnog melosa, u ritmu polke ili valcera, tekst mora biti kajkavski (ili s elementima kajkavskog) i to u trajanju do 3,30 minuta. Tekst pjesme i radnu snimku s podacima o autorima glazbe, teksta i aranžmana i ime-

nima izvođača poslati najkasnije do 4. travnja 2025. godine na adresu Općina

Bedekovčina, Trg Ante Starčevića 4, 49221 Bedekovčina ili putem e-maila na festival@bedekovcina.hr. Troškove snimanja pjesama, koje odabere festivalski žiri, sufinancirat će Organizator (do iznosa 300 eura). Organizatori će 11. travnja 2025. objaviti i predstaviti putem svojih web stranica sve konačno odabrane skladbe prema odluci Festivalskog žirija. Sve detalje možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Općine Bedekovčina, www.bedekovcina.hr (zl)

U svakoj sredini postoje samozatajni kreativci koji svojim djelovanjem obogaćuju društveni život svoje sredine, pridonoseći sumještanima ljepšu svakodnevicu. Takvoj maloj skupini pripada i Jasminka Krušelj (43)

'Teta' Jasminka obogaćuje glazbeni život Zlatara

Željko Slunjski ZLATAR

Usvakoj sredini postoje samozatajni kreativci koji svojim djelovanjem obogaćuju društveni život svoje sredine, pridonoseći sumještanima ljepšu svakodnevicu. Takvoj maloj skupini pripada i Jasminka Krušelj (43), prvostupnica ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. "Teta iz vrtića" od prije nekoliko dana radi u dječjem vrtiću u Bedekovčini, kamo je došla sa višemjesečne zamjene u Zlatar Bistrici. Do tada od 2021. godine bila je teta malim Zlatarščanima u njihovu vrtiću "Zlatarsko zlato". Napustila ga je s nekoliko drugih kolegica, nezadovoljna tamošnjim zbivanjima, o čemu javnost već zna. Pjeva, svira orgulje i dirigira

No, pozornost sugrađana privlači svojim djelovanjem u glazbenom životu Zlatara. Tamo gdje je Ženska vokalna skupina DORA, tamo je obvezno i Jasminka. Na liturgijskim slavljima u zlatarskoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije opet je Jasminka sa zborom

Dan joj prekratko traje, kaže. Nedostaje joj po nekoliko sati, jer ne zapušta ni svoje hobije, a najdraži je izrada nakita od papira ili cvjetova od žice, za što su rezervirani noćni sati

"malih slavujčeka", a svojim entuzijastičkim djelovanjem pripada i Crkvenom zboru čiji je voditelj i dirigent zlatarski župnik vlč. Dragutin Cerovečki. Ako je spriječen, Jasminka preuzima dirigiranje. - Od svoje pete godine počela sam pjevati u crkvi. Naime, prabaka Milka vodila me je na misna slavlja. Čule su me časne sestre, prepoznale, i uključile u liturgijski život crkve. Na početku je to bila časna sestra Agata Lugarić, kasnije Kristina Cenkovčan i sestra Rahela Dolovski, koje su me uvijek uključivale u zborsko pjevanje i u pripremu liturgijskih slavlja. Već kao učenica petoga razreda osnovne škole bila sam članica velikog zbora, a kasnije sam svirala i orgulje u zlatarskoj crkvi – prisjeća se teta Jasminka koja je u Varaždinu završila osnovnu glazbenu školu. A varaždinska Glazbena škola nadaleko je znana po uspjesima svojih učenika, čiji je svojedobni đak bio i sadašnji zlatarski župnik. Spomenuta časna sestra Kristina upisala je Jasminku kao polaznicu seminara u Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu, gdje se dodatno obrazovala za sviranje na liturgijskim slavljima i vođenje zborova. Jasminka je, kao glazbenica, od 2007. sa Ženskom vokalnom skupinom DORA, obveznom sudionicom svih važnijih zlatarskih kulturnih događaja. Uz nju je i kolegica Danijela Varga. Maleni slavuji

- DORA je utemeljena inicijativom Borisa Brežnjaka, profesora psihologije u Područnom uredu za socijalni rad, koji radi s malim gitaristima. Naime, želja nam je bila nastaviti tradiciju pjevanja nakon smrti prof. Jasne Mlakar. Tako sam sa Ivanom Parlov Roksandić pokrenula osnivanje vokalne skupine koja trenutno ima 13 članica. Sastajemo se prema dogovoru, obvezno jednom tjedno. Gajimo domaće tradicijske pjesme, svjetovne i duhovne i imamo šarolik reperto-

'Od svoje pete godine počela sam pjevati u crkvi. Naime, prabaka Milka vodila me je na misna slavlja. Čule su me časne sestre, prepoznale, i uključile u liturgijski život crkve'

ar – pripovijeda Jasminka koja vodi i mali crkveni zbor "Maleni slavuji". – Zbor djeluje tri godine i ima 34 člana. Mnogo se igramo, upjevavamo, pjevamo liturgijske pjesme na liturgijskim slavljima redovito svake nedjelje, imamo koncerte, na probama vježbamo i neke dječje pjesmice, ali na njihovu inicijativu. Vježbamo u prostorijama Kulturno-prosvjetnog društva "Zlatarjeve" ili u pastoralnom centru –spominje Jasminka koja je majka jedinca Mihaela, zlatarskoga sedmoškolca kojem odgojem nastoji usaditi poštovanje prema starijima i pomoći prijateljima, uz napomenu "sve se može riješiti razgovorom i komunikacijom". Dan joj prekratko traje, kaže. Nedostaje joj po nekoliko sati, jer ne zapušta ni svoje hobije, a najdraži je izrada nakita od papira ili cvjetova od žice, za što su rezervirani noćni sati kad sina i supruga savlada san. Srećom, suprug Mario rasteretio ju je većinskih poslova u kuhinji, u kojoj je on MasterChef. Jasminka ne zanemaruje ni obiteljska druženja, posebice s bratom Juricom Korparom, kirurgom u Općoj bolnici Zabok i bolnicom hrvatskih veterana.

Tamo gdje je Ženska vokalna skupina DORA, tamo je obvezno i Jasminka. Na liturgijskim slavljima u zlatarskoj župnoj crkvi opet je Jasminka sa zborom "malih slavujčeka", a svojim entuzijastičkim djelovanjem pripada i Crkvenom zboru

- On je otac četvero djece, kojima je okupiran, kao i obvezama u bolnici, tako da nemamo vremena za češća druženja, no u mjesec dana

obvezno se jednom vidimo i voljeli bismo da oboje imamo više vremena za međusobno posjećivanje - zaključuje.

Jasminka Krušelj

PRIČA KOJA INSPIRIRA Upoznajte svestranog, spiritualnog i samosvjesnog vizionara i kreatora, kojem priča koja će vas inspirirati na hrabrost i kreativnost, ali vas i navesti da slike promatrate na nov način

SUVREMENI REMBRANDT IZ GORNJE na zagorskim bregima stvara svoj svijet

Osam godina svog života proveo je u hrvatskoj metropoli, a sada se vratio u Zagorje s idejom da spoji tradiciju i suvremenu

Marta Čaržavec GORNJA KONJŠČINA

Živimo u vremenu kada se često očekuje da se držimo sigurnih i provjerenih puteva, bez puno rizika. Rijetki su oni koji se uspiju otrgnuti od ustaljenih praksi i osvijestiti svoje želje i potrebe pa na kraju, možda i najteže, njima doskočiti i živjeti ih. Baš smo takvog čovjeka pronašli u Gornjoj Konjščini, a njegova je priča dokaz je da se hrabrost, uz dozu ludosti i slobode isplate. Kristijan Gradečki, 31-godišnji umjetnik, odrastao je u okruženju koje favorizira stabilnost i predvidljivost, no njega su oduvijek privlačili neki drugi smjerovi. Umjesto uredskog posla i sigurne plaće, izabrao je boje, teksture i svjetlost kao svoja izražajna sredstva. Nakon godina istraživanja i eksperimentiranja, njegov rad prepoznat je i izvan granica Hr-

'Volio bih da ljudi koji dođu na moju izložbu dožive katarzu'

vatske. Osim u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Šibeniku, Otoku Pagu i Sv. Ivanu Zelini te Zagorju, izlagao je u Sloveniji i Londonu. Osam godina svog života proveo je u hrvatskoj metropoli, a sada se vratio u Zagorje s idejom da spoji tradiciju i suvremenu umjetnost. On ne stvara samo slike, već kroz svoj umjetnički opus postavlja pitanja, priča priče i poziva na promjenu.

'Ne želim to'

Njegovo školovanje nije ga odmah odvelo na put umjetnosti – završio je srednju školu u Konjščini, a potom Srednju školu Varaždin, smjer tehničar za računalstvo i medijski dizajn. Njegova potraga za slo-

'Netko naslika ljude koji plešu, a ja na to zamislim Užičko kolo. Može biti jako zabavno'

bodom i vlastitim izrazom bila je trunku dulja i zahtjevnija. - Zanimala me tehnologija. Bilo je to nekako perspektivnije za ovaj dio kraja. Bila je to računalna opcija za razliku od slikarstva koje mi je od malena bilo interesantno. Upisao sam FOI, ali nisam to uspio dugo izgurati. Počeo se buditi mali Kristijan i rekao, 'ne želim ovo'. Ispisao sam se s faksa i krenuo raditi ono što volim. Nisam htio imati diplomu koja mi predstavlja samo uokviren komad papira na zidu za vlastitu egzistenciju. Bio je to prijelomni trenutak i bila je potrebna velika hrabrost, ali i određena količina ludosti. Ne mogu reći da su ljudi ovdje podržavali takve lude ideje jer je mentalitet u Zagorju takavzavrši školu, nađi posao, zaradi plaćicu i budi zahvalan na tome. Sve moje se kosilo tim načinom razmišljanja i išlo je u drugom smjeru. Nisam htio raditi uredski posao već sam želio slobodu da odlučim kada ću i što raditi. Postavljao sam si pitanja što i kako želim. Nakon završene priče s faksom, svjestan da snosim i posljedice nakon, odlučio sam istraživati, pokušati, i stvoriti nešto svoje i u tom trenutku sam otvorio firmu. Odselio sam u Zagreb i osluškivao sam svoje misli, procesuirao ih sam sa sobom. Drugačije je kad si mlad i kada se istovremeno gradiš, a živiš u konstantnoj distrakciji i mišljenja drugih ljudi. Teško se oduprijeti, ali to je bila moja prilika. Krenuo sam na radionice slikarstva, tečajeve, istraživao druge umjetnike i radio analize. Uz to, danas je sve dostupno na internetu – od načina kako napra-

'Zagorje mi pruža sve, bitan mi je mir da nemam druge distrakcije, da ne slušam štemanje, bušenje i rondanje miksera u gradu'

viti šalicu, web stranicu, kako zamijeniti neki dio na autu, pa sve do izgradnje kuće... Ako imaš malo dume i volje, ako te zanima, sve ti je na dlanu, bez završavanja posebne škole – kaže Gradečki koji se danas opisuje kao svestran, spiritualan i samosvjestan vizionar i kreativac. Premda je, kaže, teško pronaći svoje mjesto pod suncem, veliki vjetar u leđa donijela mu je skupna izložba u Londonu, u Boomer Gallery, na kojoj je sudjelovao.

Svjetska razina

- Prošao sam selekciju za koju je bio zadužen žiri od petero ljudi. Trebao sam zadovoljiti sve kriterije, od kreativnosti, tehnike, inovacije pa do pričanja priče. Umjetnici su slali prijave iz cijelog svijeta i to mi je bilo veliko priznanje. Pristup ljudi tamo i promatranje nečeg kreativnog, umjetnosti je puno drugačiji. Tamo, uz klasične galerije i nazovimo ih klasične izložbe, velik dio zauzimaju i izložbe s konceptom, a može ih se vidjeti na svakom koraku pa

Slika 'Two of us'

Svjetlosni okviri slika

Kristijan Gradečki

Slika 'Isprepletena baština'

kojem je tradicija zlato, a Zagorju je spreman ponuditi umjetnost na potpuno drugačiji način. Ovo je način

GORNJE KONJŠČINE Kristijan Gradečki

kroz tradiciju, slikarstvo i vinograd

suvremenu umjetnost. On ne stvara samo slike, već kroz svoj umjetnički opus postavlja pitanja, priča priče i poziva na promjenu

čak i na ulici. To je za naš dio regije pomalo još nepoznato – govori

Gradečki kojem je vrlo važna bila i izložba u Petom kupeu, u Zagrebu. Bila je to svjetska razina izložbe na kojoj je predstavio svijetleće okvire sa svojim slikama koje su visjele unutar samog prostora. Posjetitelji su oko njih bili u mogućnosti napraviti puni krug od 360 stupnjeva. Uz dvije fronte od sedam slika, u centru je bila instalacija kocke na kojoj su bile izložene četiri slike.Ako si daš slobodu umu i svojim mislima, možeš vidjeti da si skupljao kockice prolaskom od slike do slike do trenutka kad si došao do centralnog dijela, moralo ti je biti jasno o čemu se radi. Neizbježan je onda moment da shvatiš da je u centru izložbe bila ženska ljepota i njihova posebnost. One su predivna kreacija na ovom svijetu i treba ih se paziti, cijeniti i imati strahopoštovanje prema njima – objašnjava i dodaje kako je to potpuno drugačiji doživljaj u kojem svakog promatrača pokušava odvesti u carstvo linija, odsjaja i sjena sve do nove dimenzije vizualnog užitka, čime svačije iskustvo postaje jedinstveno. - Nakon te izložbe otvorilo se puno ponuda za izlaganje, ali je meni cilj da uz dolazak na izložbu ja prodajem cijeli 'art show' koji je popraćen svjetlom, muzikom, slikama s pričom... Volio bih da ljudi koji dođu na moju izložbu dožive i osjete jednu notu katarze. Po komentarima posjetitelja mogu reći da u tome i uspijevam. Ljudi se ne smiju bojati, trebaju si dati priliku da shvate i osjete što gledaju, doživljavaju, ali za to je svakako prednost ako imaju kapacitet i shvaćanje dubine. Moje slikanje je pričanje priča iz drugog svijeta u kojem lovim ideje i pretvaram ih iz nečeg neopipljivog kroz ovozemaljsko u opipljivo i vidljivo. Ujedno, ja kroz to ispunjavam svoj razlog egzistencijalnog postojanja – govori Gradečki kojeg posebno nadahnjuje nizozemski, barokni slikar Rembrandt van Ri-

'Nisam htio raditi uredski posao već sam želio slobodu da odlučim kada ću i što raditi'

jin poznat po tehnici 'chiaroscuro', odnosno igri svijetla i sjene. Zagorje – tabletići i trsje

U svom stvaralaštvu, Gradečki najviše slika kroz akril i ulje, ali prikazuje i odnos teksture i reljefnih masa koji produbljuju slike dajući joj 3D notu. Poput modernog Rembrandta igra se svjetlom i sjenom pa u oku promatrača izaziva nove figure. U njegovoj friškoj seriji slika, u kojima se igra tradicijom, pažnju privlače heklani tabletići koji su većinom postavljeni u centralni dio slika na kojem Gradečki razvija mističnost. - Prije par mjeseci počeo sam raditi sa zagorskim heklerajem. Bilo bi mi žao da stvaram negdje gdje mi nije miran duh i gdje mu, na neki način nije mjesto. Sve je energija, a razina mira i slobode koju osjećam u Zagorju nema nigdje drugdje. Ovdje šetaš šumama, bregima, skačeš, promatraš zalaske, osjećaš kako si povezaniji s prirodom... Zagorje mi pruža sve, bitan mi je mir da nemam druge distrakcije, da ne slušam konstantno vozikanje autiju, kamiona, štemanje, bušenje i gradnju novih zgrada. U doticaju sam s prirodom. Imam sreću da sam ovdje rođen i odrastao ovdje. Zagorje zaslužuje bolju promociju, a ja se to trudim sa svojim slikama. Zagorje jesu i kletice, vinogradi i vino, ali i puno više od toga. Toscana mi je samo po sebi predivna i jako inspirativna, daje mi taj 'vajb' Zagorja, ali je malo ''pojačana'' i osvještenija po pitanju dizajna i okom za lijepo. Koliko će nama trebati vremena da osvijestimo i da živimo u današnjem svijetu

'Vino, kao i umjetnost, traži istraživanje i posvećenost. Kroz radionice sam otkrio biodinamička vina i posvetio se njihovoj proizvodnji'

vizualnog doba? Njemu je svakako potrebna nova inspiracija, ali ako sam nećeš biti promjena koju želiš vidjeti, teško će se dogoditi samo od sebe - objašnjava Gradečki čija po-

vezanost s tradicijom ne završava na slikarstvu. Od malih nogu vinograd mu je imao posebno mjesto u životu. – S djedom sam često hodao u vinograd, gledao kako radi i upi-

jao svaki njegov pokret. Mogao bih reći da sam oduvijek imao tu jednu dozu znatiželje da naučim kako napraviti nešto sam svojim radom i rukama, pa mi je tako bio i zanimljiv cijeli taj proces kako nastaje vino. Nažalost, djed je otišao, ali ostala mi je njegova mirnoća, znanje i ljubav prema vinogradu. Ni u jednom trenutku, u mojoj glavi, nije bilo pitanje kako dalje nastaviti s tim. Bilo je prirodno da me tu jednog dana čeka zanimljiva priča. Vino baš isto kao i umjetnost, traži istraživanje, posvećenost i opažanje. Kroz interes o vinima, radionicama i sve što vuče jedno uz drugo, otkrio sam biodinamička vina i odlučio da želim takvu tehniku proizvodnje vina u svojem vinogradu. To nije samo proces, već to je oplemenjivanje duha – zaključuje. Potreba, a ne privilegija

Gradečki ne želi da se umjetnost doživljava kao nešto nedostupno ili elitističko. Upravo zato zacrtao si je cilj – stvoriti prostor za radionice gdje bi ljudi mogli istražiti kreativnost u sebi, okušati se u različitim tehnikama poput slikanja, izradi keramike, svijeća... Posebno mu je važno umjetnost približiti mladima, na način koji je zabavan i interaktivan. – Ljudi nemaju naviku odlaska u galerije i muzeje, ali možda im mogu približiti umjetnost kroz drugačiji pristup i svoje vizionarske ideje. Ja, primjerice, kad odem na izložbu, u svakoj slici mogu pronaći neku pjesmu. Netko naslika ljude koji plešu, a ja na to zamislim Užičko kolo ili Takni me, takni, priđi mi polako – smije se Gradečki. I upravo u toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji – da se umjetnost može doživjeti drugačije, da tradicija može živjeti kroz suvremeni izričaj, da kreativnost nije privilegija nego potreba, leži njegova strast. – Volio bih reći da je Zagorje plodno tlo za umjetnike. No, ako želimo promjene, moramo ih sami stvarati – zaključuje Gradečki.

Gradečki najviše slika kroz akril i ulje, ali prikazuje i odnos teksture i reljefnih masa, slika 'Look at the stars'

Izložba u Petom kupeu

Kristijan u svom ateljeu

ZAPISI ZA ČUVANJE OD ZABORAVA Babica Ljubica Radovečki izdala svoju prvu knjigu recepata nazvanu 'Mamekovi

'Kak deca najviše smo voljeli jesti bažulj

Danas deca vole samo pileći file, ne

Ljubica nam je ispričala kako je to izgledalo u njenom djetinjstvu, tko je i što kuhao, otkrila nam je brojne recepte koje je naučila

Jelena Klanjčić

SV. KRIŽ ZAČRETJE

Idok gotovo svi danas živimo na brzoj hrani, a dobra se i zdrava, ali i vrlo jednostavna, starinska jela češće poslužuju u restoranima kao specijaliteti, a manje kuhaju u domaćinstvima, jedna je Zagorka upravo ta jela na kojima je odrasla odlučila sačuvati od zaborava i zabilježiti. Knjiga s 50 recepata

Ljubica Radovečki iz Svetog Križa Začretja izdala je svoju prvu knjigu starinskih recepata, koju će predstaviti javnosti ove nedjelje, 9. veljače. Knjiga sadrži 50 recepata i 12 poglavlja, obzirom da je Ljubica recepte podijelila po mjesecima. – Kuhinja je prije ovisila od onoga kaj smo imali doma, kaj smo uzgojili. Tak se i kuhalo. Primjerice, u siječnju je još uvijek bilo zimske hrane, pa se pripremalo dimljeno meso, repa, meso s

onda ima i više mlijeka i sira, pa se dela suhi sir i razna druga jela od sira. U svibnju se već sijeno kosi, po ljetu rad na traniku, pa je trebalo za težake kuhati. Često su se kuhali čušpajzi. Ak je bilo mesa dobro, ak ne, mamek je makar koružnjaču napravila ili bučnicu. Prema jeseni su se mahune kuhale, na jesen je mama pekmez od šljiva kuhala – prošla je kroz svoje recepte 62 – godišnja Ljubica, rodom iz Sekirišća. Kuhinja mame Milkice

Kuhati je, kaže, naučila uz svoju mamu Milkicu. – Odrasla sam u velikoj obitelji. Jedno vrijeme u kući nas je bilo 12: nas devetero braće, mama, tata i teta. Mama je kuhala tri puta na dan. Koristila je ono kaj smo imali i mogli uzgojiti doma. Radila je sama pekmeze, sijali smo i mak, hajdinu, brašno smo imali svoje koruzno i šenično, čučeke uzgajali i svinje, a na vrtu svakojakoga povrća. Danas to nije tak. Danas po sve idemo u

'Kad smo seli za stol, nitko nije rekel 'ja to neću jesti'. Kaj se delo na stol, to se jelo. Danas svi biraju. Ak nekome neke ne paše, ide u frižider, tam uvijek ima salame ili neke gotove hrane'

paca, bažulj s zeljem. Veljača prikladno donosi krafline za fašnik, a onda već ožujak uskrsni meni i specijalitete poput šunke u kruhu. S proljećem i toplijim vremenom već se dela vani, krave se vode na pašu, a

dućan – kaže Ljubica, koja je pomagati mami u kuhinji počela već kao mala djevojčica. – Čim sam mogla, prvo sam pomagala prati posudu. A onda i kuhati – prisjeća se Ljubica. Trebalo je pripremiti tri obroka svaki dan za tako veliku obitelji, ali i težake kad su krenuli radovi u polju, stoga je svaka pomoć mami Milki u kuhinji i te kako dobro došla. - Za doručak se jela kaša, krumpir z role s čvrčkima, sir i vrhnje ili župica. Za ručak čušpajzi, gulaši, sarma… Nije uvijek bilo mesa, malo bolja jela z mesom pripremala su se v nedjelju i za blagdane. Kad smo seli za stol, nitko nije rekel 'ja to neću jesti'. Kaj se delo na stol, to se jelo. A ne kak danas, kad svi biraju. Ak nekome neke ne paše, ide u frižider, tam uvijek ima salame ili neke gotove hrane –priča nam ova simpatična baka koja je knjigu odlučila izdati kako bi zabilježila sve one recepte kojih se sjeća iz djetinjstva, a koje još i danas rado priprema. – Zagorska kuhinja me

impresionira, to su recepti na kojima sam odrasla. Malo tko to danas više kuha, svi uglavnom žive na brzoj hrani. Kuhanje prije svega treba voljeti, ali ja vjerujem i nadam se da ima još domaćica koje budu poželjele skuhati neko od ovih jela iz knjige, kao i onih koje prepoznaju sva ili mnoga od ovih jela, jer ih još i danas rado pripremaju svojim obiteljima – kaže Ljubica.

Koruzni kruh

Najviše se, dodaje, sjeća mirisa domaćeg koruznog kruha, koji se pekao jednom tjedno. – Subotom je mamek pekla kruh u krušnoj peći. Posebna sjećanja imam na to, na te okuse i mirise. Kruh se tad nije bacal, čuval se. Po kruh se nije išlo u dućan. Danas kruh koji kupite u dućanu drugi dan više nije dobar za jesti, tvrdi je. A ovaj koruzni kruh, kakvoga je mamek pekla, on je mogel stajati tjedan dana, ako ga nismo prije pojeli – prisjeća se Ljubica i pre-

Mamekov koruzni kruh

Sastojci:

3000 g kukuruznog brašna

1000 g pšeničnog brašna

500 g raženog brašna

4 žlice soli

3000 ml vode

2 kockice svježeg kvasca (84 g)

1 žlica šećera

50 g raženog brašna

50 ml vode

100 g raženog brašna

300 ml vode

10 listova kupusa

Predstavljanje knjige 'Mamekovi recepti' održat će se u nedjelju, 9. veljače, u pastoralnom centru u Sv. Križu Začretju

Prosijati kukuruzno, raženo i pšenično brašno, izmiješati i posoliti, preliti kipućom vodom i izmiješati. Prekriti krpom i ostaviti da se ohladi. Kvasac izmiješati s brašnom, šećerom i vodom, pustiti da se digne, dodati ohlađenom brašnu i zamijesiti tijesto. Oblikovati kruščić, posipati brašnom i napraviti križ na sredini, pustiti oko pola sata da se diže. Prije pečenja kruh premazati s premazom od brašna i vode. Kruh se peče oko dva sata.

pričava nam recept. Upravo je kruh u ta vremena bio glavna i osnovna namirnica prehrane svake obitelji. – Prije je i svaka hiža imala krušnu peć, pa su mame i bake mogle peći kruh. Ak si imel kruha doma, nisi bil gladan. Koruzna melja, malo ražene i šenične, davali su kruhu takvu kakvoću, kakve danas nema u ovima iz dućana. Bil je mekan i nije se pokvaril tjedan dana. Ak se i spljesnivel malo, to se ostrugalo i rezao se dalje. Ak bi opala šnitica na pod, digli smo

Ljubičine kćeri i sin rade u obiteljskom restoranu 'Klet Kozjak', a ona im još uvijek rado pripomogne, osobito kad treba zamijesiti domaći kruh

Dasku koju je njezin otac napravio 1962. Ljubica još uvijek koristi kad peče čuveni koruzni kruh

bažulj z noklecima i ajngemahtec!

Bože da vide čučekovu nogicu'

naučila od svoje

Grah s noklicama

Sastojci

500 g graha

3000 ml vode

1 žlica soli

2 žlice masti

2 žlice glatkog brašna pola glavice luka

1 žlica slatke paprike

Noklice

1 jaje

5 žlica glatkog brašna 100 ml vode

ju, kušnuli, deli na stol i dalje jeli. Koruzni kruh bil je toliko hranjiv da je svakom mala šnitica bila dosta. A ak bi sfalelo, onda je mamek spekla i šenični kruh kroz tjedan – prisjeća se Ljubica. Kruh doma danas mijese rijetki. Mnogima ne ide od ruke, nekima se ne da primiti posla. – Svaka čast pojedincima i pojedinkama koje vole doma ispeći kruh, jer lakše je ići u dućan. Treba volje za to, a treba to i voljeti. A danas tome smetaju pedikura i manikura i dugi nokti – dodaje, prisjetivši se i kako je iza toga posla uvijek ona morala oprati veliko korito. Nije joj to, kaže, uvijek bilo milo kao djevojčici, no sada ju uz te poslove vežu posebna i topla sjećanja.

Domaća zdrava hrana

Drugačije se, kaže Ljubica, prije sve radilo i kuhalo. – Bilo je više zajedništva, a svatko je i znao svoje zadatke. Znalo se i da je ručak u podne. Večera je uvijek bila zajednička, a najčešće se kuhala ruljena kašica, bažulj z lukom, čvrčki, špek, kaj smo već imeli. Moja braća čekala su pred vratima kad bi mama i baka dojile

žlica soli

Grah je dan prije potrebno namočiti. U vodu staviti namočeni grah, posoliti i kuhati otprilike jedan sat. Za noklice sve sastojke dobro promiješati u glatku smjesu bez grudica. Malom žličicom vaditi noklice i ukuhavati u lonac s grahom. Na masti zapržiti brašno i sitno sjeckani luk te dodati papriku. Pred kraj kuhanja u lonac dodati zapršku. Kuhati još desetak minuta i po potrebi začiniti.

krave, da bi se odma napili toploga mlijeka! I bažulj z noklecima smo voljeli mi deca, a tek ajngemahtec!

Danas deca vole samo pileće filee, ne daj Bože da vide čučekovu nogicu ili kaj slično. Najdraža im je brza hrana. No, nažalost, tak ih se navikne. Treba mladima usaditi i dati preporuke da je današnje vrijeme takvo da su ljudi previše bolesni, a to kaj v dućanu kupimo, sve je to kemija. Ovo kaj doma skuhamo, ak još imamo i svoj vrt i domaće, koliko toliko je zdrava hrana. Ono kaj se nekad jelo bilo je najzdravije, juhe lagane, čušpajzi, bez puno mesa, bez puno začina, malo soli, bibera i možda vegete. Svi začini koji se danas stavljaju u hranu jesu fini, ali nisu zdravi.

Ja i danas najradije kuham juhe. A od deserata… Štruklja sam spekla na kilometre, sirne, jabučne, pa i od višnji i hajdine, kakve je moj tata Slavko voljel, pa onda gibanice, buhtline…nabraja Ljubica.

Recepti s koljena na koljeno

Ova vrijedna Svetokrišćanka udala se s 19 godina, iz Sekirišća u Kozjak. – To znanje i recepte, koje me nau-

'Ono kaj se nekad jelo bilo je najzdravije, juhe lagane, čušpajzi, bez puno mesa, bez puno začina, malo soli, bibera i možda vegete'

čila mama, donijela sam u novi dom kao snaha. Morala sam se i tu prilagoditi i kuhati za cijelu obitelj. Svekrva je voljela kuhati, no kad sam ja došla polako je prepustila kuhanje meni. Pekla sam kolače, kremšnite, suhe kolače, kuglofe, gibanice… A i tu su se recepti već razlikovali. Već u drugom selu sam vidjela da se neke stvari pripremaju drugačije. Ako gledamo naše Zagorje, svaki kraj ima neke svoje recepte i dosta se razlikuju. Već je razlika od sela do sela, pa i svaka obitelj je imala svoj način kuhanja. Po tome je naše Zagorje bogato – kaže Ljubica, koja ima dvije kćeri, Irenu i Martinu te sina Mar-

'Mama je kuhala tri puta na dan jela od onoga kaj smo imali i uzgojili doma. Danas to nije tak, danas se po sve ide u dućan'

ka, kao i četiri unuke: Viktoriju, Evu, Anu i Miu. Kćer i sin bave se ugostiteljstvom te su preuzeti obiteljski biznis 'Klet Kozjak', koja, uz ostalo, nudi razna domaća tradicijska jela po starinskim receptima. Ljubica još uvijek pomaže djeci u restoranu kako god stigne, a ponajviše kad treba zamijesiti koruzni kruh. No, najsretnija je što je ljubav prema kuhanju prenijela na djecu, a onda i na unuke. – Obje kćeri i sin rade u 'Kleti Kozjak'. I najstarija unuka sada je treći razred hotelijersko – turističke škole. Moje unučice jako vole mijesiti i peći kolače, puno toga znaju odmalena same pripremiti i napraviti i na to nas najponosnija. Sretna sam kad znam da ne budu nekud došle i rekle da su bile gladne, jer si znaju same pripremiti i skuhati, a polako shvaćaju i to da su domaće stvari najbolje, pa vole pojesti starinska jela na žlicu – ponosna je Ljubica.

Babičini kolači

Naša je sugovornica već 13 godina sudionica 'Babičinih kolača', na kojima je lani odnijela drugo mjesto. – Prve godine bila je moja mama, a poslije, kad sam postala baka, sudjelovala sam ja. I tako sam prošle godine osvojila drugo mjesto – priča nam Ljubica. Žiri su osvojili njezini paketići, koji iza sebe imaju posebnu priču. – Mi smo velika obitelj i više puta godišnje se sastajemo na Sentijevom brijegu, kod mame Milkice, tako i za Božić. Nje nažalost više ne-

ma, no mi smo nastavili tu tradiciju, pa se cijela familija za Božić nađe pri njezinoj hiži. Svaki donese ono kaj ima doma i svi skupa jedemo. Šogorica Vesna jedne je godine donijela paketiće i svima su se dopali – kaže Ljubica. Kako je već godinama sudionica 'Babičinih kolača', treba svake godine osmisliti nešto novo što će predstaviti, pa je tako lani dobila ideju da napravi paketiće, koji su na kraju bili pun pogodak. – Zagorje je poznato po štrukljima, gibanicama, strepama i zlijevkama, ali moramo biti inovativni. Moji su paketići od crnog brašna i meda. Tijesto koje se zamijesi odmara preko noći, a onda se razvalja, reže na kvadratiće i puni filom od oraha i naranče, slaže poput paketića, na koje se stavlja badem – ispričala nam je, dodavši kako je manifestacija 'Babičini kolači' jedan lijepi način da se starinski recepti čuvaju i predstave drugima, ali i da babice razmijene recepte. 'Mamekovi recepti'

Ljubica će svoju knjigu 'Mamekovi recepti' predstaviti 9. veljače u pastoralnom centru u Svetom Križu Začretju. Recepte koje je vrijedno skupljala podijelit će s drugima ujedno i na godišnjicu smrti mame Milke, koja ju je svemu tome naučila. – Ideja je došla od strane Marija Kroga, koji je ujedno izdavač, prije godinu dana. Tad sam krenula pisati sve recepte, kako bi nastala ova knjiga za koju se nadam da će poslužiti mnogima – kaže Ljubica. Obzirom na veliko iskustvo od malih nogu, a koje je stjecala uz svoju majku te brojne recepte koje i dan danas voli pripremati i prenosi na mlađe generacije, šteta bi bilo ne imati jedan ovakav zapis i sačuvati barem dio starinskih zagorskih recepata od zaborava. Upravo to je Ljubica napravila, pospremila ih u knjigu koja će, osim čuvanja tradicije na kojoj su odrasli naši stari, biti poticaj novim generacijama da nauče recepte i okušaju se u njima.

Gotovo sve recepte koje je 'pospremila' u knjigu, Ljubica je naučila još kao mlada djevojka, od svoje majke

Ljubica Radovečki s majkom Milkom

Ljubica rado priprema svakojake slastice za svoju obitelj

NOĆ MUZEJA 2024. Diljem Krapinsko – zagorske županije

obilježena Noć muzeja, koju Hrvatsko

Noć muzeja raznim sadržajima privukla u Zaboku, Pregradi, Krapini, Zlataru

HRVATSKO ZAGORJE - U petak 31. siječnja već tradicioonalno obilježena je 20. Noć muzeja u Hrvatskoj. Cilj ove gotovo pa nezaobilazne kulturne manifestacije je promocija baštine i interakcije muzeja s okolinom u kojoj se nalaze. Svake godine Hrvatsko muzejsko društvo odredi temu prema kojoj ustanove pripreme program koji se najčešće sastoji od stručnih vodstva, radionica za djecu, izložbi, raznih predavanja i sl. Ovogodišnja tema jubilarne 20. Noći muzeja je "Muzeji – vidljivi i nevidljivi". Cilj je bio prikazati što se događa "iza kulisa" jedne muzejske ustanove tj. važnost prikupljanja, istraživanja i prezentiranja muzejske građe i kulturne baštine. I ove godine uključile su se i galerije i muzeji u Hrvatskom zagorju. Pregrada

Brojne posjetitelje privukao je Muzej grada Pregrade. Program je ponudio raznovrsne sadržaje – od izložbe fotografija do interaktivnih radionica i glazbenih nastupa – pružajući svim posjetiteljima jedinstveno iskustvo. Večer je započela svečanim otvorenjem izložbe fotografija "Sklad prolaznosti" autorice Ane Herceg. Izložba istražuje koncept prolaznosti kroz umjetnički objektiv, bilježeći trenutke koji su ujedno prolazni i vječni. Posjetitelji su s velikim zanimanjem razgledali izložbu. U nastavku programa posjetitelji su imali priliku sudjelovati u interaktivnim radionicama u sklopu muzejskih zbirki. Numizmatička zbirka – "Artkovnica": Ova radionica pružila je uvid u umijeće zlatarskog zanata i izradu nakita od kovanica. Posjetitelji su mogli iz prve ruke vidjeti kako nastaju unikatni predmeti inspirirani numizmatičkom baštinom. Ljekarnička zbirka Thierry – "Thierry mix": Ova radionica omogućila je sudionicima da se okušaju u izradi prirodnih krema, balzama i čajeva. Učenici i nastavnici Srednje škole Pregrada vješto su vodili radionicu, dijeleći svoje znanje o ljekovi-

tom bilju i tradicionalnim pripravcima. Kroz cijelu večer hodnicima Muzeja odjekivali su zvuci glazbe zahvaljujući učenicima i nastavnicima Glazbene škole Pregrada. Njihove izvedbe stvarale su poseban ugođaj, a posjetitelji su mogli uživati u različitim glazbenim stilovima. Na događanjima je prisustvovao gradonačelnik Marko Vešligaj te potpredsjednica Gradskog vijeća Davorka Filipčić, koji su istaknuli koliko je kultura značajna za razvoj lokalne zajednice te pohvalili rad svih sudionika i organizatora ovogodišnje Noći muzeja. Ovogodišnja Noć muzeja u Pregradi jedna je od najzanimljivijih i najposjećenijih do sada.

Krapina

Noć muzeja u Galeriji grada Krapine ove je godine ponudila kombinaciju glazbe, likovne umjetnosti i uvida u skrivene umjetničke sfere. Program je započeo koncertom dua flaute i harfe, nastavio se otvorenjem izložbe doniranih radova Tihomira Lončara, a kulminirao prikazom umjetničkog procesa stvaranja slike. Duo flaute i harfe u izvedbi Lidije Ljubičić i Tajane Vukelić Pejić predstavlja spoj vrhunske umjetničke izvrsnosti i bogatog glazbenog iskustva. Dio publike na koncertu činili su i učenici Osnovne glazbene škole pri Osnovnoj školi Augusta Cesarca

koji su nakon kocerta s umjetnicama razgovarali o glazbi i glazbenim instrumentima, a posebno zanimanje pokazali su za harfu koju su uz pomoć harfistice i malo zasvirali. Nakon koncerta, slijedilo je svečano otvorenje izložbe radova Tihomira Lončara. Ova izložba ima poseban značaj jer je predstavljena kolekcija njegovih djela doniranih Galeriji grada Krapine. Zbirka koja se može vidjeti na ovoj izložbi odražava raznolikost tema i tehničku izvrsnost, pružajući jedinstveni uvid u Lončarov umjetnički put. Kroz izložbu, posjetitelji imaju priliku pratiti njegovu transformaciju i razvoj kroz godine. Lončar, kao istaknuti umjetnik hrvatske suvremene scene, svojim je darovanjem dodatno obogatio kulturnu baštinu Krapine. Posjetitelji su imali priliku uživati u njegovim radovima koji su do sada bili dio depoa galerije, čime je tema ovogodišnje Noći muzeja – "Muzeji: vidljivi i nevidljivi" – dobila posebnu simboliku. Prilikom otvorenja izložbe ravnateljica Grozdana Pavlović je slikaru predala zahvalnicu na velikoj donaciji slika koju je poklonio Galeriji grada Krapine. Od 20:30 sati posjetitelji su mogli pratiti jedinstveni video prikaz procesa nastanka slike Tihomira Lončara. Ovaj audiovizualni sadržaj omogućio je publici da zaviri u umjetnikov kreativni proces,

od početne inspiracije do završnog poteza kistom. Posebnu vrijednost ovog trenutka čini činjenica da je upravo ta slika, nastala pred očima posjetitelja putem videozapisa, također darovana Galeriji grada Krapine i izložena u sklopu ove večeri.

Zlatar

Udruga umirovljenika iz Zlatara svake godine organizira jedan likovni događaj, u suradnji s Galerijom izvorne umjetnosti. Ove godine opredijelili su se u Noći muzeja za etno izložbu "Zidnjaci – vidljivi i nevidljivi". Jedanaest članica Udruge izložilo je pedesetak zidnjaka (zidne krpe) koji su krasili kuhinje u starim zagorskim hižama. Najčešće su se nalazili na zidu

iznad štednjaka, štiteći tako zid od mogućih onečišćenje prilikom kuhanja. Ovogodišnja Noć muzeja u Zlataru je bila osma, a u Hrvatskoj dvadeseta. Muzeji i galerije vrata su otvorili posjetiteljima u 18 sati. U Zlataru prvi je posjetitelj bio bijeli kakadu papagaj sa svojim vlasnikom, zlatarskim veterinarom dr. Goranom Domitranom. Utoplio ga je ispod "vindjakne", iz koje mu je virila samo glava s kljunom. Inače, osvjedočeni prijatelj ne samo malih životinja, za topla vremena zna šetati Zlatarom i sa svojim pripitomljenim ara papigama. Zlatarska Noć muzeja privukla je pozornost publike, a najveće je iznenađenje bio nenajavljeni dolazak učenika nižih razreda zla-

Krapina

Pregrada

Krapina

Pregrada

Zlatar

Hrvatsko muzejsko društvo

organizira već dugih 20 godina

privukla posjetitelje

Zlataru i Radoboju

tarske Osnovne škole Ante Kovačića sa svojim učiteljicama. Bila im je to prigoda za upoznavanje s načinom života u kuhinjama starih zagorskih hiža. Izložbeni sadržaj Željko Špehar upotpunio je starim sačuvanim elementima pokućstva, od kojih su neki i stariji od stoljeća. Ugodnom raspoloženju svojim kajkavskim repertoarom pridonijele su članice Ženske vokalne skupine DORA, sa svojom voditeljicom Jasminkom Krušelj. Sudionicima je zahvalila na sudjelovanju zlatarska gradonačelnica i

saborska zastupnica, Jasenka Auguštan Pentek, koja je prisutnoj Ankici Carek, koja je također izložila svoje sačuvane zidnjake, čestitala 85. rođendan. Izložba zidnjaka može se razgledati srijedom i subotom, do 12. veljače.

Zabok

Povodom Noći muzeja, u zabočkoj je Gradskoj galeriji održana jubilarna 10. izložba likovnih radova srednjih umjetničkih škola i osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije. Izložba "Autopor-

tret" u organizaciji Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok međunarodnog je karaktera, a tim je povodom ravnateljica ŠUDIGO-a Božica Šarić uručila zamjenici župana Jasni Petek zahvalnicu Krapinsko-zagorskoj županiji za 10 godina sudjelovanja i iznimnog doprinosa u realizaciji projekata/ izložbi povodom Noći muzeja. "Ravnateljica je rekla da su umjetničke škole privilegirane, ali ja bih rekla da smo privilegirani mi koji možemo sudjelovati na vašim događanjima. Uvijek nas iznena-

dite svojom kreativnošću, poimanjem umjetnosti i velikim talentom. Ovaj je događaj kroz jedno desetljeće prerastao u međunarodni, stoga veliko hvala i vašim profesorima i mentorima koji vas prate u procesu stvaranja", poručila je zamjenica Petek i proglasila izložbu otvorenom. U sklopu otvorenja međunarodne izložbe održana je interaktivna likovna radionica "Osobna refleksija" kao i panel rasprava "Muzeji – vidljivi i nevidljivi." Brojnim posjetiteljima uvodno su se, uz ravnateljicu koja je ispričala povijest ove izložbe, obratili ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zabok Branko Piljek i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.

Radoboj

Program u Muzeju Radboa započeo je u 14 sati pripovijedaonicom i radionicom za djecu. U radionici su sudjelovali učenici od 1. do 4. r. i njihove učiteljice: Dragica Pospiš, Milena Veseljak i Karmen Martinić iz Osnovne škole Side Košutić Radoboj. Voditeljica Miljenka Benc iz Gradske knjižnice Krapina ispričala je interaktivnu bajku o Maloj vili koja ovog puta nije imala završetak, a učenici su bili ti koji su odredili kako će bajka završiti. U 18 h u Centru za prirodu započeo je drugi dio programa kojeg su obilježila dva predavanja. Prvo predavanje pod nazivom "Zimski ciklus

narodnih običaja" održala je Anita Paun-Gadža, muzejska savjetnica i voditeljica muzeja "Staro selo Kumrovec". U svom predavanju predstavila je stare zagorske običaje vezane za razdoblje zimskih blagdana, te naglasila važnost očuvanja zagorskih običaja. U drugom predavanju "Štiklec povijesti radobojskog i zagorskog kraja" Željko Pospiš ukazao je na zrnca istine koje se kriju u radobojskim i zagorskim legendama te istaknuo povijesno bogatstvo radobojskog i krapinskog kraja. Odmah nakon predavanja ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš provela je sve prisutne kroz stalni postav Muzeja Radboa gdje su saznali detalj više o radobojskom rudarstvu te arheološkim i geološkim nalazima nađenima na području Općine Radoboj. Nakon toga, uslijedio je posjet Hiži vinove loze te su se posjetitelji mogli upoznati s uzgojem vinove loze starih naroda, čuti biblijsku priču o Noi kao prvom vinogradar te kroz interaktivnu knjigu upoznati se s legendom o Čehu, Lehu i Mehu. Posebno zanimljivo posjetiteljima je bio film "Život jedne bobice" kojeg se gleda uz pomoć VR naočala. Razgled muzeja i Hiže vinove loze bio je omogućen do 23 h te je održano još nekoliko stručnih vodstva po stalnom postavu muzeja na zahtjev posjetitelja. - Također, drago nam je da je jako puno mladih iz cijelog Hrvatskog zagorja došlo posjetiti Muzej, a neki su ostali i do samog kraja. Sveukupan broj posjetitelja koji su na Noć muzeja posjetili Muzej Radoba putem web stranice noc-muzeja.hr i fizičkih posjeta bio je i ove godine, kao i prethodnih, lijepa brojka od 464 posjetitelja. Zahvaljujemo Hrvatskom muzejskom društvu na organizaciji jubilarne manifestacije 20. Noći Muzeja, svim posjetiteljima i izvođačima programa, veselimo se daljnjoj suradnji, a naše posjetitelje pozivamo da prate službene stranice Muzeja Radboa za daljnje manifestacije i događanja u 2025. godini! –poručuju iz Općine Radoboj. (zl, žs)

Zabok

Zlatar

Radoboj

Zabok Radoboj

DVA DESETLJEĆA POD ZVIJEZDAMA

Muzej grada Pregrade slavi 20 godina rada

Pregradski Muzej u akciji: Obnova, izložbe i europske suradnje obilježit će 2025.

Prošle godine zabilježili smo ukupno više od 1700 posjetitelja. S obzirom da u Muzeju nema zaposlenih i da djelatnici POU pokrivaju i rad Muzeja te imajući u vidu dostupna sredstva za promidžbu i marketing, zadovoljni smo brojem posjetitelja, rekao je ravnatelj Muzeja

Marta Čaržavec

PREGRADA

Prošla godina bila je iznimno uspješna za Muzej grada Pregrade, koji je obilježio niz značajnih aktivnosti – od bogatog programa izložbi i događanja do uspješno provedenih međunarodnih projekata. Osnivanje Kluba prijatelja muzeja, sudjelovanje u Erasmus+ programu te rad na obnovi Kuće Janka Leskovara samo su dio postignuća. Kako je izgledala 2024. godina u pregradskom muzeju i što donose planovi za budućnost, otkrio nam je ravnatelj Davor Špoljar. Prošla godina

Špoljar ističe ključne aktivnosti Muzeja, poput sudjelovanja u 19. Noći muzeja, otvaranja izložbi povodom Dana žena i Dana grada Pregrade te interaktivnog programa "Putevima prošlosti" u Kostelu. Realiziran je projekt opremanja muzejske čuvaonice i osnovan Klub prijatelja muzeja. Na međunarodnom planu, sudjelovanjem u Erasmus+ programu ostvarene su mobilnosti u Mađarsku i Srbiju, dok su u Pregradi ugostili kolege iz Češke. Tijekom godine započela je obnova Kuće Janka Leskovara, koja će postati interpretacijski centar, a otvorena su i dva spomen-obilježja – žrtvama fašizma i antifašističkim borcima te poginulim hrvatskim braniteljima. - Naš muzej može se pohvaliti sjajnom publikom i izvrsnim odazivom građana na sva naša događanja i aktivnosti. Otvorenja naših izložbi uvijek su odlično posjećena te nam je ponekad čak i naš galerijski prostor premalen za desetke ljudi koji se redovito okupe i na taj način pružaju podršku kako našim umjetnicima, tako i našem radu. Prošle godine zabilježili smo ukupno više od 1700 posjetitelja. S obzirom na to da u Muzeju nema zaposlenih i da djelatnici POU

Pregrada pokrivaju i rad Muzeja te imajući u vidu dostupna sredstva za promidžbu i marketing, zadovoljni smo brojem posjetitelja –pojašnjava nam Špoljar.

Planovi i noviteti

Za Muzej grada Pregrade ova godina ima veliku simboliku jer se radi o obljetničkoj godini. Naime 8. rujna 2025. navršit će se 20 godina od osnivanja Muzeja grada Pregrade, a ujedno se ove godine navršava 30 godina od otvorenja Numizma-

'Ove godine planiramo veliki zahvat u našoj zgradi, potrebno je napraviti rekonstrukcije sanitarnih čvorova i adaptaciju prostora zbog potrebe čajne kuhinje u dijelu zgrade u koji nije ulagano posljednjih 30 godina'

Muzej Pregrada

Ravnatelj muzeja Davor Špoljar

tičkog muzeja Zlatka Dragutina Tudjine u Župnom dvoru u Pregradi 1995. godine, preteče Muzeja, ali i 40 godina od osnivanja Zavičajnog muzeja Općine Pregrada u Dvoru Veliki Tabor kraj Desinića 1985. godine, danas jedne od ustrojbenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja. - Od ulaganja u infrastrukturu, za ovu godinu planiramo veliki zahvat u našoj zgradi, naime potrebno je napraviti rekonstrukcije sanitarnih čvorova i adaptaciju prostora zbog potrebe čajne kuhinje u dijelu zgrade u koji nije ulagano posljednjih 30 godina. Za te radove imamo spremnu projektnu dokumentaciju, a osim osiguranih vlastitih sredstava i sredstava Grada Pregrade, nadamo se podršci od strane Ministarstva kulture i me-

Jedan od najvećih izazova s kojima se Muzej grada Pregrade suočava jest nedostatak djelatnika i prostora za proširenje

dija i Krapinsko-zagorske županije – kaže Špoljar, a o novitetima u programu i/ili konceptu rada kaže kako u njih ulaže trud zbog boljeg predstavljanja bogate muzejske građe, uključivanja javnosti i poboljšanja iskustva posjetitelja. - Ovu obljetničku godinu započeli smo ''odijevanjem'' našega Muzeja pod Kunagorom u novo ruho, naime pripremili smo novi vizualni identitet našega Muzeja koji smo predstavili kroz novi logotip. Objavom javnog poziva za skupnu izložbu PregradArt koju ćemo otvoriti krajem travnja ove godine, napravili smo iskorak u pristupu umjetnicima i kreativcima pa i ovim putem pozivam sve da prijave svoje radove i pridruže nam se u ovom uzbudljivom izložbenom projektu. Kroz Klub prijatelja muzeja omogućujemo našim građanima snažnije uključivanje u rad muzeja, po prvi puta ne samo kao promatračima, već kao ravnopravnim partnerima, kao sukreatorima naših programa i naših aktivnosti. Smatram da je sudjelovanje građana u odlučivanju izrazito bitno pa koristim priliku da pozovem sve zainteresirane da nam se pridruže i učlane u naš Klub –kazao je Špoljar. Uz izložbu PregradArt u travnju, posjetitelji će moći posjetiti i skoro nadolazeći Noć muzeja' 31. siječnja uz bogat program koji smo pripremili za naše posjetitelje. Osim otvorenja izložbe fotografija autorice Ane Herceg, bit će tu i različitih radionica u stalnom postavu. U ožujku će se u Pregradi ugostiti kolege iz Francuske i Španjolske u sklopu europskog projekta CIRC – Connecting Inhabitans to Rural Culture, financiranog od strane EU kroz program Erasmus+. U srpnju će gostovati izložba 'Mi Hrvati' Nika Titanika u suradnji s kustosicom Sonjom Švec Španjol, a za jesen je u pripremi međumuzejska suradnja i gostova-

nje muzejske kuće koju Muzej još ne otkriva! Edukacija i zajednica

Muzej grada Pregrade tijekom čitave godine organizira i radionice, predavanja, predstavljanja i druge programe za različite dobne skupine, od djece, učenika, mladih, odraslih do osoba treće životne dobi. - Po svojim edukativnim programima smo među najaktivnijim muzejima u Hrvatskoj, a po sudjelovanju u programu Erasmus+ vjerojatno najpoznatiji muzej u državi. Naš muzej danas surađuje s različitim udrugama, ustanovama, pojedincima, kako na razini grada, Krapinskozagorske županije, tako i na razini Hrvatske i Europske unije. Upravo kroz provedbu različitih neformalnih edukativnih programa muzej oblikuje svoju publiku, postojeće, ali i nove generacije svojih posjetitelja – govori Špoljar pa ističe i suradnju s lokalnom zajednicom i odgojnoobrazovnim ustanovama na području grada. - Smatram da smo jedan od najnaprednijih i najaktivnijih muzeja u Hrvatskoj. U gotovo svim našim aktivnostima sudjeluju predstavnici lokalne zajednice, od predstavnika grada, gradonačelnika Marka Vešligaja ili članica i članova gradskog vijeća ili predstavnika pojedinih naselja, odnosno mjesnih odbora. S našim odgojno-obrazovnim ustanovama imamo dugogodišnju uspješnu suradnju, od zajedničkih izložbi, radionica, sudjelovanja u drugih programima – govori Špoljar.

Digitalizacija i modernizacija

Muzej grada Pregrade među prvima je u Hrvatskoj omogućio virtualne 3D šetnje stalnim postavom još 2019. godine, uključujući Numizmatičku zbirku, Zbirku rudarstva i geologije te Ljekarničku zbirku Thierry. Iako se kontinuirano radi na digitalizaciji muzejske građe kako bi bila dostupnija javnosti, kako kaže Špoljar, taj je proces usporen zbog ograničenog broja zaposlenika i drugih obveza. Nakon završetka projekta obnove Kuće Janka Leskovara, Muzej planira modernizirati stalni postav, koji je, unatoč kvalitetnom dizajnu iz 2007. i 2008., tehnološki zastario. U budućnosti slijedi veliki projekt izrade novog stalnog postava, za što građe ne nedostaje.

Izazovi

Jedan od najvećih izazova s kojima se Muzej grada Pregrade suočava jest nedostatak djelatnika i prostora za proširenje. Financira se sredstvima osnivača, Grada Pregrade, vlastitim prihodima od ulaznica, stručnih vodstava, suvenira i publikacija, te kroz projekte i programe financirane od EU, državnog proračuna, Ministarstva kulture i medija te KZŽ. Međutim, ravnatelj Davor Špoljar ističe problem što većina muzeja, čiji osnivač nije država, ne dobiva sredstva za redovito poslovanje iz državnog proračuna.

Smatra kako bi država trebala više ulagati u kulturne ustanove na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi osigurala dostupnost kulture širom Hrvatske te dugoročnu opstojnost manjih muzeja.

Rekordnih 45 prijava za participativni dječji proračun, ukupno osigurano 35.000 eura

Na sastanku su predstavljene ocjene prijava koje su pristigle na Javni poziv za prijavu projekata i programa za participativni dječji proračun za 2025. godinu te utvrđene bodovne liste

KONJŠČINA - Sastanak s dječjim načelnicama i gradonačelnicama te načelnicima i gradonačelnicima s područja Krapinsko-zagorske županije održan je u utorak u Osnovnoj školi Konjščina. Na sastanku su predstavljene ocjene prijava koje su pristigle na Javni poziv za prijavu projekata i programa za participativni dječji proračun za 2025. godinu te utvrđene bodovne liste. Na sastanku je sudjelovalo 12 dječjih predstavnica i predstavnika jedinica lokalnih samouprava, a zajedno su ga vodili dječji načelnik Konjščine Josip Hopek i zamjenica župana Jasna Petek. - Krapinsko-zagorska županija prva je dobila i ponosi se titulom 'Županija – prijateljica djece' i jako nam je važna dječja participacija, odnosno vaše uključivanje u procese donošenja odluka jer mislimo da vi najbolje znate što vam treba, na koji način to realizirati i uvijek je ugodno biti dio vašeg odlučivanja. Uvijek naučimo od vas kako treba donositi odluke - poručila je zamjenica Petek i dodala kako je veliko zadovoljstvo što rekordni broj prijava pokazuje da su djeca prepoznala mogućnost za realizaciju potreba kroz ovaj alat Krapinsko-zagorske županije.

Sastanak s dječjim (grado)načelnicima održan u Osnovnoj školi Konjščina 'Djeco, vi najbolje znate što vam treba i na koji način to realizirati'

45 za koje je ukupno osiguran iznos od 35.000 eura. Na temelju prijedloga o odabiru projekata župan Željko Kolar će donijeti konačnu Odluku o odabiru i dodjeli sredstava te će se potom na javnoj dodjeli korisnicima potpore uručiti ugovori o dodjeli sredstava. Međutim, istaknula je pročelnica nadležnog Upravnog odjela Martina Gregurović Šanjug, uvjetima Javnog poziva odgovaraju 33 prijave. - Dosad je kroz dječji participativni proračun financirano 56 projekata ne uključujući ove

Po 6. puta

Javni poziv bio je raspisan od 11. listopada i trajao je do 29. studenoga prošle godine i pristiglo je dosad najveći broj prijava, rekordnih

o kojima ćemo danas govoriti. Javni poziv raspisali smo po 6. put, a prve smo godine na raspolaganju imali nešto manje od 15.000 eura, dok danas imamo 35.000. Iz prijava koje nisu prošle vidjelo se da su inicirane od strane odraslih, a glavni je element da su djeca ta koja su inicirala projekt. Kritički smo gledali jesu li doista djeca ti koji su idejni začetnici, odnosno je li ideja došla od njih jer je osnovni element dječja participacija - istaknula je pročelnica Gregurović Šanjug koja je svim

prisutnima predstavila dječji proračun za 2025. godinu. Dječji proračun, pojasnila je pročelnica Gregurović Šanjug, iznosi 66,3 milijuna eura, a ukupan proračun Krapinskozagorske županije iznosi 103,6 milijuna eura. U odnosu na prošlu godinu vidljivo je povećanje za čak 43 milijuna eura, odnosno 185 posto. Rad s djecom i mladima Svojim se kolegicama i kolegama obratila i načelnica Konjščine i saborska zastupnica Anita Curiš Krok koja je istaknula kako je velika čast što se sastanak održava upravo u Konjščini koja također veliki naglasak stavlja na rad s djecom i mladima, posebice kroz natječaj vrlo sličan ovom Krapinskozagorske županije. Na sastanku su, uz domaćina načelnika Konjščine Josipa Hopeka, dječja gradonačelnica Zaboka Vida Tisanić i zamjenica Julia Kolar Počivalšek te gradonačelnik Pregrade Robert Žnidarec. Iz općina prisutni su bili zamjenica načelnika Marije Bistrice Mila Pavlović, zamjenica načelnice Mača Tena Smetiško, načelnica Radoboja Magdalena Tepuš, zamjenik načelnika Tuhlja Robert Bednjanec, zamjenica načelnika Velikog Trgovišća Ana Jakopčević, načelnica Kumrovca Tena Škvorc te načelnica Zagorskih Sela Mia Bišćan, dok su u pratnji dječjih čelnika bile voditeljice dječjih gradskih i općinskih vijeća. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zabok

KLASA: UP/I-350-05/21-01/000033

URBROJ: 2140/01-08-5-21-0012, po zahtjevu tvrtke CENT d.o.o., HR-42000 Varaždin, Stanka Vraza 1, OIB: 84081708691, izdalo je dana 13.12.2021.g. Lokacijsku dozvolu za građenje građevine infrastrukturne namjene energetskog sustava, 2.a skupine – sunčana elektrana „zabok 1“ kapaciteta približno 17.654.920,00 kWh/godišnje i 5 transformatorskih stanica TS 35/0,4 kV. Lokacijska dozvola je postala pravomoćna s danom 5.1.2022.g. Isto tijelo je dana 27.9.2023.g. izdalo Rješenje o produženju važenja lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/23-01/000031, pravomoćno s danom 19.10.2023.g.

Po prijedlogu trgovačkog društva CENT d.o.o. pred Krapinskozagorskom županijom, Upravnim odjeom za opću upravu, imovinskopravne i zajedničke poslove proveden je postupak osiguranja dokaza temeljem čl. 25.-27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/2014, 69/2017, 98/2019; dalje u tekstu – Zakon o izvlaštenju).

Prije pokretanja postupka izvlaštenja, korisnik izvlaštenja je dužan dostaviti dokaz o objavi ponude vlasnicima nekretnina. Slijedom navedenog, a s pozivom na odredbu čl. 32. Zakona o izvlaštenju pozivaju se vlasnici odnosno posjednici sljedećih nekretnina sve u k.o. Zabok:

• čkbr. 3718 i čkbr. 3719 (čkbr. 8974)

ukupne površine 1881 m2

cijena 2.993,00 €

• čkbr. 3692/1 i 3692/2 (čkbr. 8952/4)

ukupne površine 1866 m2

cijena 3.212,00 €

• čkbr. 3692/3 površine 804 m2

cijena 1.273,00 €

• čkbr. 3690 površine 178 m2

cijena 307,00 €

• čkbr. 3689 površine 128 m2

cijena 241,00 €

• čkbr. 3687 površine 54 m2

cijena 102 €

• čkbr. 3864 i čkbr. 3865 (čkbr. 8220)

ukupne površine 3917 m2

cijena 6.199,00 €

• čkbr. 3737 i čkbr. 3738/2 (čkbr. 8989/2) ukupne površine 2550 m2

cijena 3.897,00 €

• čkbr. 3693 površine 1134 m2

cijena 2.219,00 €

• čkbr. 3859 i čkbr. 3860 (čkbr. 8216)

ukupne površine 1388 m2

cijena 2.388,00 €

• čkbr. 4304/2 površine 2603 m2

cijena 5.964,00 €

• čkbr. 3862 površine 1532 m2

cijena 2.816,33 €

• čkbr. 3851 površine 42556 m2

cijena 83.409,76 €

koji do sada nisu sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina, javiti se trgovačkom društvu CENT d.o.o. na mail adresu: _____________, ili ZAJEDNIČKOM ODVJETNIČKOM UREDU FRANJO ŠEBIJAN I MIHAELA CAROVIĆ RUKAVINA, Pavlinska 5, 42 000 Varaždin, na mail adresu: odvjetnik@ousebijan.hr ili broj telefona 091 417 1272 radi otkupa nekretnina u svrhu izgradnje građevine infrastrukturne namjene energetskog sustava u k.o. Zabok.

cijena 1.948,oo €

čkbr. 3702, čkbr. 3703 i čkbr. 3704 (čkbr. 8961)

ukupne površine 3202 m2

cijena 4.888,00 €

• čkbr. 3695 površine 1511 m2

cijena 2.845,00 €

• čkbr. 3850 površine 449 m2

cijena 830,00 €

• čkbr. 4305/1 površine 1385 m2

cijena 2.104,00 €

• čkbr. 4305/4 (čkbr. 9859/4) površine447 m2

cijena 707,00 €

• čkbr. 3691 površine 1364 m2

cijena 2.352,00 €

• čkbr. 8946/1 površine 1 m2

cijena 1 €

• čkbr. 3696 površine 2457 m2

cijena 4.620,00 €

• čkbr. 4303 površine 1610 m2 ,

cijena 2.545,00 €

• čkbr. 3688 površine 114 m2

cijena 214, 00 €

• čkbr. 3870 i čkbr. 3871 (čkbr. 8230)

ukupne površine 4578 m2

cijena 7.700,00 €

• čkbr. 3697 i čkbr. 3698

ukupne površine 2252 m2

cijena 3.910,00 €

• čkbr. 3852 površine 1424 m2

Molimo pripremiti dokumentaciju koja se odnosi na vlasništvo (zemljišnoknjižni uložak, posjedovni list, rješenje o nasljeđivanju) ukoliko je posjedujete, osobnu iskaznicu i IBAN vlasnika nekretnine radi isplate kupoprodajne cijene.

Nakon zaprimanja i provjere navedene dokumentacije, trgovačko društvo CENT d.o.o. će sastaviti kupoprodajni ugovor u skladu s ponuđenom vrijednošću nekretnine i dostavljenom dokumentacijom. Potpis na ugovoru potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika, te će te troškove snositi CENT d.o.o.

S obzirom da je otkup nekretnine bez pokretanja upravnog postupka u obostranom interesu, iznimno je važno da se vlasnici odnosno posjednici navedenih nekretnina jave na ovaj poziv kako bi se provjerila sukladnost osobnih podataka s postojećim upisima u javne knjige, dogovorio uvid u relevantnu dokumentaciju i sklopio kupoprodajni ugovor.

Ako se vlasnici odnosno posjednici u roku od 7 dana ne jave na ovaj javni poziv, CENT d.o.o. će pokrenuti postupak izvlaštenja sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/2014, 69/2017, 98/2019).

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zabok

KLASA: UP/I-350-05/21-01/000034

URBROJ: 2140/01-08-5-21-0010, po zahtjevu tvrtke NOVA DUGA d.o.o., HR-42000 Križevci, Trg Josipa Jurja Strossmayera 26, OIB: 89980381951, izdalo je dana 13.12.2021.g. Lokacijsku dozvolu za građenje građevine infrastrukturne namjene energetskog sustava, 2.a skupine – sunčana elektrana „Zabok 2“ kapaciteta približno 17.237.980,00 kWh/godišnje i 5 transformatorskih stanica TS 35/0,4 kV.

Po prijedlogu trgovačkog društva NOVA DUGA d.o.o. pred Krapinsko-zagorskom županijom, Upravnim odjeom za opću upravu, imovinsko-pravne i zajedničke poslove proveden je postupak osiguranja dokaza temeljem čl. 25.-27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/2014, 69/2017, 98/2019; dalje u tekstu –Zakon o izvlaštenju). Prije pokretanja postupka izvlaštenja, korisnik izvlaštenja je dužan dostaviti dokaz o objavi ponude vlasnicima nekretnina. Slijedom navedenog, a s pozivom na odredbu čl. 32. Zakona o izvlaštenju pozivaju se vlasnici odnosno posjednici sljedećih nekretnina sve u k.o. Zabok:

• čkbr. 3551, čkbr. 3552 i čkbr. 3553 (k.č. br. 8818) ukupne površine 2295 m2 cijena 4.786,00 €

• čkbr. 3671 i čkbr. 3672 (čkbr. 8937) ukupne površine 1424 m2 cijena 2.250,00 €

• čkbr. 3586 površine 1590 m2 cijena 2.935,00 €

• čkbr. 3561 i čkbr. 3562 (k.č. br. 8826) ukupne površine 3460 m2

cijena 6.339,00 €

• čkbr. 4306 površine 1329 m2

cijena 6.912,00 €

• čkbr. 3677 i čkbr. 3678 ukupne površine 2515 m2

cijena 4.334,00 €

• čkbr. 3560 (čkbr. 8824)

površine 1555 m2

cijena 2.785,00 €

• čkbr. 3560 (čkbr. 8825)

površine 1653 m2

cijena 2.731,00 €

• dio čkbr. 3563 (čkbr. 8829)

površine 871 m2

cijena 1.382,00 €

• dio čkbr. 3563 (čkbr. 8828)

površine 701 m2

cijena 1.108,00 €

• dio čkbr. 3563 (čkbr. 8827) površine 4601 m2

cijena 7.274,00 €

• čkbr. 3595 (čkbr. 8866) površine 661 m2

cijena 680,00 €

• čkbr. 3693/2 površine 605 m2

cijena 1.041,00 €

• čkbr. 3692/2 površine 1445 m2

cijena 2.485,00 €

• čkbr. 4305/3 površine 1385 m2

cijena 2.298,00 €

• čkbr. 3692/6 površine 861 m2

cijena 1.361,00 €

• čkbr. 3688/2 površine 1266 m2

cijena 2.184,00 €

• čkbr. 3687/2 površine 1461 m2

cijena 2.519,00 €

• čkbr. 3689/2 površine 945 m2

cijena 1.625,00 €

cijena 1.126,00 €

• čkbr. 3595 (čkbr. 8865)

površine 1941 m2

cijena 3.212,00 €

• čkbr. 3653 i čkbr. 3652 (čkbr. 8920)

ukupne površine 1708 m2

cijena 2.739,00 €

• čkbr. 3667/1 i čkbr. 3667/2 (čkbr. 8933)

ukupne površine 1687 m2

cijena 2.843,00 €

• čkbr. 3680, čkbr. 3681, čkbr. 3682

i čkbr. 3679 (dio čkbr. 8943)

ukupne površine 5687 m2

cijena 7.607,00 €

• čkbr. 3590 površine 2162 m2

cijena 5.264,62 €

• čkbr. 3591 površine 4201 m2

cijena 2.615,00 €

• čkbr. 3683 površine 1726 m2

cijena 3.487,16 €

• čkbr. 3696/2 površine 402 m2

cijena 693,00 €

• čkbr. 3691/2 površine 3847 m2

cijena 6.089,00 €

• čkbr. 3690/2 površine 934 m2 cijena 1.612,00 €

koji do sada nisu sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina, javiti se trgovačkom društvu NOVA DUGA d.o.o. na mail adresu: _____________, ili ZAJEDNIČKOM ODVJETNIČKOM UREDU FRANJO ŠEBIJAN I MIHAELA CAROVIĆ RUKAVINA, Pavlinska 5, 42 000 Varaždin, na mail adresu: odvjetnik@ousebijan.hr ili broj telefona 091 417 1272 radi otkupa nekretnina u svrhu izgradnje građevine infrastrukturne namjene energetskog sustava u k.o. Zabok.

• čkbr. 3581 površine 1532 m2

cijena 3.095,12 €

• čkbr. 3582 površine 1741 m2

cijena 3.472,24

• čkbr. 3589 površine 1313 m2

cijena 2.508,58 €

• čkbr. 3576 površine 3287 m2

cijena 6.442,52 €

• čkbr. 3665 površine 1000 m2

cijena 1.960,00 €

• čkbr. 3666 površine 2773 m2

cijena 5.435,08 €

• čkbr. 3695/2 površine 430 m2

Molimo pripremiti dokumentaciju koja se odnosi na vlasništvo (zemljišnoknjižni uložak, posjedovni list, rješenje o nasljeđivanju) ukoliko je posjedujete, osobnu iskaznicu i IBAN vlasnika nekretnine radi isplate kupoprodajne cijene.

Nakon zaprimanja i provjere navedene dokumentacije, trgovačko društvo NOVA DUGA d.o.o. će sastaviti kupoprodajni ugovor u skladu s ponuđenom vrijednošću nekretnine i dostavljenom dokumentacijom. Potpis na ugovoru potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika, te će te troškove snositi NOVA DUGA d.o.o.

S obzirom da je otkup nekretnine bez pokretanja upravnog postupka u obostranom interesu, iznimno je važno da se vlasnici odnosno posjednici navedenih nekretnina jave na ovaj poziv kako bi se provjerila sukladnost osobnih podataka s postojećim upisima u javne knjige, dogovorio uvid u relevantnu dokumentaciju i sklopio kupoprodajni ugovor.

Ako se vlasnici odnosno posjednici u roku od 7 dana ne jave na ovaj javni poziv, NOVA DUGA d.o.o. će pokrenuti postupak izvlaštenja sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/2014, 69/2017, 98/2019).

Udruga Našenina – vezilje upriličila je Čeheraj u Bedekovčini u novootvorenom Vatrogasnom domu

Vrijedne članice Našenine okupile brojne Zagorke na čehanju perja

BEDEKOVČINA - Udruga Našenina – vezilje iz Bedekovčine upriličila je čehanje perja, starinski običaj koji se danas njeguje samo po ovakvim događanjima i to na vrlo rijetkim lokacijama po Zagorju. Događanje je održano u novootvorenom Vatrogasnom domu u Bedekovčini. Vrijedne članice udruge i ove su godine okupile velik broj posjetiteljica, koje su se prisjetile ovog starinskog običaja i u njemu uživale, uz čehanje perja, ali i dobru zabavu. Brojne sudionice prisjetile su se tako ovog običaja koji se nekad provodio u brojnim zagorskim kućama. Kratile su se tako duge zimske večeri, ali ujedno i obavljao vrlo važan posao, pogotovo u onim kućama koje su imale cure za udaju, a kojima je kao dio miraza trebalo pripremiti jastuke i poplune od perja. Ova manifestacija u Bedekovčini ima već ima dugačku tradiciju. Čuvanje tradicije i starinskih običaja od zaborava upravo je jedan od zadataka Udruge Našenina – vezilje, što je istaknula i potpredsjednika udruge Katica Buzjak. - Drago nam je da smo i ove godine okupile veliki broj gošći iz Oroslavja, Zlatara, Mača i drugih dijelova Zagorja i zajedno se podružile – rekla je Buzjak, dodavši kako udruga trenutno broji dvadesetak članica, no voljele bi u udrugu privući i mlađe članice, kako bi se ovakve ak-

tivnosti nastavile i u budućnosti. Čeheraj je posjetio i načelnik Darko Ban, koji je pohvalio rad udru-

ge i organizaciju ove manifestacije, kroz koju mladi imaju prilike vidjeti kako se nekada čehalo perje. Po-

Gradonačelnik Oroslavja uputio poziv svim KUD-ovima da se prijave na Ljetnu pozornicu

'Imat ćete prilike nastupati pred prepunim trgom'

Prijave su otvorene do 28. veljače

sjetitelji manifestacije imali su prilike uživati i u kazališnoj predstavi i nastupu mažoretkinja, a zabava

dugo nakon što se završilo s čehanjem perja. (jk)

Ljetna pozornica u Oroslavju ove će se godine održati od 13. do 17. kolovoza

Svaki dan predstavit će se jedan KUD

OROSLAVJE - Grad Oroslavje i ove godine organizira manifestaciju 'Ljetna pozornica Grada Oroslavja 2025.', koja će se održati od 13. do 17. kolovoza u Oroslavju. U sklopu manifestacije, ove se godine želi naglasak staviti na promicanje kulturno – umjetničke djelatnosti Hrvatskog zagorja, stoga je Grad raspisao poseban natječaj za sve KUD – ove s područja Krapinsko – zagorske županije. - Ove godine na Ljetnoj pozornici KUD –ovi će imati prilike nastupati pred prepunim trgom. Svaki dan jedan KUD s područja naše županije će dobiti priliku 15 minuta prikazati na pozornici ono čim se bavi, bila to pjesma, ples, sviranje. Javni poziv je raspisan, svi ste dobrodošli! – poručio je gradonačelnik Viktor Šimunić. Iz Grada pozivaju sve zainteresirane KUD – ove da dostave svoju ponudu za nastupom u Grad Oroslavje, Oro trg 1, 49243 Oroslavje. To mogu učiniti osobno, putem pošte ili na e-mail grad@oroslavje.hr, do 28. veljače. U ponudi je potrebno navesti program predviđenog nastupa, kratku povijest KUD – a i reference, podatke KUD – a te kontakt osobe ovlaštene za zastupanje. Gradonačelnik će imenovati komisiju koja će ocijeniti ponude te će pet najbolje rangiranih biti kontaktirati radi dogovora o nastupu, najkasnije do 1. travnja. (jk)

MARIJA BISTRICA – Dječji vrtić ''Pušlek'' Marija Bistrica, točnije djeca iz odgojne skupine ''Suncokreti'' uključili su se u projekt organizacije ''Mliječni zub'' pod nazivom ''Abeceda zdravog odrastanja''. Glavna tema ovogodišnjeg projekta je ''Zdrava i osviještena prehrana''. Djeca sa svojim odgojiteljicama Ivonom Andrec i Josipom Šuštić provode ovaj projekt od jeseni 2024. godine. Kroz niz aktivnosti i praktičnih radionica djeca su naučila mnogo o zdravoj prehrani. Uz djecu u projekt su uključeni i roditelji. A kako bi svoje znanje o zdravoj prehrani prenijeli i lokalnoj zajednici, u petak 31. siječnja na središnjem trgu u Mariji Bistrici djeca su zajedno sa svojim odgajateljicama i zdravstvenom voditeljicom Ivanom Bacan stanovništvu ponudili pripremljene zdrave slane i slatke grickalice. Slane grickalice izrađene su od pirovog brašna, sjemenki suncokreta, sezama i chia sjemenki, uz dodatak meda i minimalne količine soli. Slatke grickalice bile su izrađene od svježeg i suhog voća, meda i čokolade. Za napitak su ponudili svježe cijeđeni sok limuna i naranče. (Elvis Lacković)

uz glazbu uživo, pjesmu i ples, potrajala je još

VELIKI

JUBILEJ Povodom 45. rođendana Kulturno – umjetniškog održan je koncert '45 let z Vami' na kojem su se predstavile

Sve je počelo s tamburašima danas Društvo okuplja 120 članova

Franjo Posarić, Frenki, vlasnik turističko – ugostiteljskog objekta pivnice "Diližansa", danas "Bolte", koje bi čuvalo i njegovalo tradiciju našeg kraja. Tako je u veljači 1980. godine osnovano

Prelijepu večer pjesme, glazbe i plesa upriličilo je Kulturno – umjetničko društvo 'Ljudevit Gaj' Mače za vjernu publiku u mačanskom Domu kulture, a povod je bila velika obljetnica, proslava 45. rođendana KUD – a. Koncert pod nazivom "45 let z Vami" održan je 25. siječnja, a na njemu su se predstavile sve sekcije KUD-a. Kao gosti priključili su se Limena glazba DVD-a Mače i ŽVG Kajda. Koncert je bio posvećen svim osnivačima, a posebnu težinu imao je zbog oproštaja voditelja Mateja Gluščića, koji je punih 7 godina uvježbavao stariju folklornu sekciju. Frenkijeva inicijativa

Marka Sokolića, današnjeg predsjednika KUD – a 'Ljudevit Gaj', pitali smo kako je sve, prije gotovo pola stoljeća, počelo. - Franjo Posarić, Frenki, vlasnik turističko – ugostiteljskog objekta pivnice "Diližansa", danas "Bolte", razvio je ideju o osnivanju Kulturno - umjetničkog društva koje bi čuvalo i njegovalo tradiciju našeg kraja. Tako je u ve-

Kroz godine, ostvarani su brojni nastupi diljem Hrvatske, a vrijedno je istaknuti kako je starija folklorna sekcija prisustvovala inaguraciji prvog predsjednika Republike Hrvatske

ljači 1980. godine osnovano Kulturno - umjetničko društvo "Ljudevit Gaj" na Frenkijevu inicijativu, koje je u početku djelovalo samo kroz tamburaše. Predsjednik društva postao je tamburaš Stjepan Sedak – Benčić, a voditelj prvih tamburaša bio je učitelj iz Golubovca, Ivan Grčević. Prvi javni nastup bio je u svibnju na festivalu "Igrajte nam mužikaši" – kaže Sokolić.

Važan trenutak

KUD je realizirao i nekoliko inozemnih turneja, tako su bili u Nizozemskoj, Srbiji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Mađarskoj, Austriji

Na jesen 1980. godine pojavila se ideja o osnivanju i drugih sekcija u KUD-u, točnije, folklorne sekcije. Važan trenutak u osnivanju plesne sekcije bilo je "Pajdaško sprehajanje" u Zlataru, na koje je iz Mača krenula grupa od 40-ak mladih ljudi. Predstavljali su "Zagorsku svadbu" u vlastitim nošnjama koje su pronašli doma kod mama i baka. Prikazom zagorske svadbe osvojili su prvo mjesto. Nakon tog sprehajanja i uspjeha tih mladih ljudi u Zlataru osnovana je folklorna sekcija koja je u početku brojila 20 - ak članova, a prve probe su se održavale u današnjoj pivnici "Bolte". Godine 1981. Mato Hrandek postaje drugi predsjednik društva, a Milica Glavočić – Keka te iste godine postaje voditeljica folklorne sekcije te ona postavlja i s folklorašima uvježbava Sloveniju i Bunjevac. Također te godine, 1981., Rudolf Mahmet postaje voditelj tamburaša. - Društvo je predanim radom članova raslo i uvijek njegovalo visoku kvalitetu izvedbe. Kroz godine, ostvarani su brojni nastupi diljem Hrvatske,

a vrijedno je istaknuti kako je starija folklorna sekcija prisustvovala inaguraciji prvog predsjednika Republike Hrvatske. KUD je realizirao i nekoliko inozemnih turneja, tako su bili u Nizozemskoj, Srbiji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj,

Mađarskoj, Austriji – kaže Sokolić. Tamburaška noć

Danas društvo djeluje kroz šest sekcija, predškolsku, dječju, mlađu, stariju i veteransku folklornu te tamburašku sekciju. U KUD-u

Sabina Pušec MAČE

Starija folklorna sekcija s Rudolfom Mahmetom

umjetniškog društva 'Ljudevit Gaj' Mače, predstavile sve sekcije KUD – a

1980. godine, a članova u šest sekcija

"Bolte", razvio je ideju o osnivanju Kulturno - umjetničkog društva

Kulturno - umjetničko društvo "Ljudevit Gaj" tamburašima

danas aktivno sudjeluje oko 120 članova. Voditeljica predškolske i dječje folklorne je Josipa Petreković, mlađe folklorne sekcije Ivana Herceg, voditelj starije folklorne sekcije je Matej Gluščić, a tamburaške sekcije Danijel Rožanković. Veteransku sekciju je u početku također vodio Matej Gluščić, a za obljetnički koncert ih je pripremio nekadašnji voditelj Damir Šemovčan. - KUD redovito sudjeluje na županijskim smotrama folklora gdje ostvaruje zapažene rezultate. Tako su sve naše sekcije unazad nekoliko godina, barem jednom proglašene najuspješnijom na nekoj od smotri, a vrijedi istaknuti tamburašku sekciju koja je taj uspjeh ostvarila dva puta, te stariju folklornu sekciju koja je zadnje tri godine pobjednik smotre u jednoj od kategorija. Ovi vrijedni rezultati potvrđuju kvalitetan rad naših sekcija i voditelja – kaže Sokolić. Društvo svake godine organizira nekoliko većih manifestacija i koncerata i trudi se svake godine ugostiti barem jednu od županijskih smotri. Tamburaška noć Mače je zasigurno naša najveća mani-

Voditelj prvih tamburaša bio je učitelj iz Golubovca, Ivan Grčević. Prvi javni nastup bio je u svibnju na festivalu "Igrajte nam mužikaši"

festacija koja traje već 41 godinu. Uz to, KUD organizira vokalno-instrumentalni koncert pod nazivom "Poslušajte si vezda" kojeg su ove godine izveli u Svetištu Majke Božje Bistričke i filijalnoj crkvi Sv. Ivana Pavla u Poznanovcu. Kruna rada, svake godine je godišnji koncert, a ove godine je naročito

bio poseban jer smo njime obilježili 45. godina djelovanja – ispričao je. U novoj godini, Društvo planira nastaviti s redovitim održavanjem proba, sudjelovati na smotrama i odazvati se na pozive prijateljskih udruga u županiji i šire, a nadaju se da će uspjeti i nakon dugo godina realizirati inozemnu turneju.

KUMROVEC - Zanima vas kako postati izviđač živi u prirodi? Gdje spava? Što jede? Kako se orijentira u nepoznatom? Kako se zabavlja? Odgovore na ova pitanja daje Udruga katoličkih izviđača Jarmina koja dolazi u Kumrovec i priprema bogat sadržaj za predškolce i osnovnoškolce. Djeca će ovom prilikom naučiti kako podići šator, zapaliti

vatru, naučiti čvorove i Morseovu abecedu, upoznati se s načinom života izviđača, a sve to uz puno igre! Radionice su namijenjene za djecu od 6 do 14 godina. Termini su 28. veljače i 1. ožujka od 10 do 17 sati te 2. ožujka od 9 do 11 sati. Prijave traju se do 21. veljače 2025. na broj telefona 049/ 553 -169 ili na e-mail adresu jasna.cicak@skole.hr (zl)

Perječeh u Vrtnjakovcu

KRAPINSKE TOPLICE - Udruga žena Vrtnjakovec iz Krapinskih Toplica poziva vas na 6. Tradicijsku manifestaciju 'Perječeh', u nedjelju, 9. veljače s početkom u 15.30 sati u društvenom domu Vrtnjakovec. Uz čehanje perja, bit će to i zabavni program, a zbog ograničenog prostora, svoj je dolazak potrebno najaviti do 1. veljače na 098 1755040. (zl)

Prvi tamburaši

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 940-01/25-01/001

URBROJ: 2140-28-03-25-3

Sveti Križ Začretje, 31.01.2025.

Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/25-01/001, URBROJ:2140-28-03-25-1, od 30.01.2025. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINE

Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje oznake k.č.br.923/6 k.o. Donja Pačetina upisane u zemljišno-knjižni uložak 1370, oznake zem-ljišta oranica. U naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu u naselju Donja Pačetina.

Opis nekretnine

Početna cijena nekretnine euro Iznos jamčevine euro Površina u m²

Zemljište je neograđeno, približno pravokutnog oblika, položeno u smjeru sjeverozapadjugoistok. Lokacija zemljišta je cca 5,0 km od središta naselja Općine Sveti Križ Začretje, a isto se prema Prostornom planu Općine nalazi izvan granica građevinskog područjapoljoprivredno zemljište.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalitetu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostaviti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja

- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u kunama (koji ne može biti manji od iznosa početne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost

- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri-hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini

početne cijene određene natječajem, neće se uzeti u razmat-ranje.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabiru dostaviti će se svim ponuditeljima u roku od 15 dana od dana donošenja. Općinski načelnik može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelo-vanja natjecatelja na natječaju.

- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklopiti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda

Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske

Ponude moraju biti dostavljene do 17.02.2025. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretni-ne u vlasništvu Općine“ ne otvaraj ponuda za k.č.br. 923/6 k.o. Donja Pačetina

Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 430,00 € Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljnijeg po-nuditelja, bez prava na kamatu.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (minimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jedna po-nuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu nekretnine.

Danom predaje ponude smatra se dan predaje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje poš-ti preporučenom pošiljkom. Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za pro-daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 19.02.2025. u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu predati valjanu punomoć. Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po-nuđene kupoprodajne cijene niži od

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupo-prodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem ponudi-telju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponudi-telja. Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kupnje, kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Započela prva Zabočka koncertna

Održan koncert i dodijeljene nagrade Ljubomil Babić

ZABOK - Prošle je subote u prepunoj Gradskoj galeriji otvorena prva Zabočka kazališna zima i to fenomenalnim koncertom Vida Kotarskog i Nikole Šrajbeka. U pauzi koncerta, dodijeljene su nagrade Ljubomil Babić. Priznanja su otišla u ruke Snježane Štefek Borovčak i Srednje škole Zabok, dok je sama nagrada Ljubomil Babić pripala Dušanki Mikulec Mikac. Nagrade su uručili gradonačelnik Ivan Hanžek i ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Branko Piljek. Da je manifestacija već s prvim događa-

ZAKAZ se nastavlja 4. veljače koncertom

Ivana

Šimatovića i Divne

Šimatović u 19.30 sati, koncertom Vokalnog ansambla 'Antiphonus' i Filipa Faka 6. veljače u 19.30 sati, a završnica će biti na samo Valentinovo 14. veljače koncertom

Doris Tkalčević i Bože Cigića od 19. 30 sati

njem opravdala svoje osnivanje, dokazala je i činjenica da u galeriji nije bilo dovoljno stolaca za sve zainteresirane. – Moram priznati kako nije bilo lako krenuti u organizaciju ovako nečega. Grč je bio prisutan u želucu sve do trenutka dok nisam vidio punu dvoranu. Hvala svima na dolasku i svima onima koji su omogućili da održimo ovu manifestaciju – rekao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Branko Piljek. Gradonačelnik Ivan Hanžek čestitao je dobitni-

cima nagrada, glazbenicima na odličnom koncertu, ali i Pučkom otvorenom učilištu na odličnoj inicijativi i još jednom novom događanju u našem gradu. Valja reći kako se ZAKAZ nastavlja 4. veljače koncertom Ivana Šimatovića i Divne Šimatović u 19.30 sati, koncertom Vokalnog ansambla 'Antiphonus' i Filipa Faka 6. veljače u 19.30 sati, a završnica će biti na samo Valentinovo 14. veljače koncertom Doris Tkalčević i Bože Cigića od 19. 30 sati. (zl, foto: Slaven Janđel)

Nagrada Ljubomil Babić pripala Dušanki Mikulec Mikac

Koncert su održali Nikola Šrajbek i Vid Kotarski

Dvorana je bila prepuna

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Sorte luka za

proljetnu sadnju

Proljetna sadnja crvenog luka se obavlja od kraja veljače do sredine mjeseca travnja, a što je ovisno o klimatskim uvjetima. Postoje različite sorte ovog povrća koje se razlikuju po dužini vegetacije, obliku glavice, boji pokrovnih i unutrašnjih listova, brzini sušenja, okusu, dužini čuvanja te namjeni. Koja će se sorta luka odabrati najčešće ovisi od vlastitih zahtjeva i obiteljskog jelovnika. Za sadnju se najčešće koriste ujednačene lučice promjera 1.5 - 2 cm, a sadnja se obavlja na dubinu 3 do 4 cm. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu od 12 do 15 m2. Holandski žuti je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicama, slamnato žute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se preporuča za sadnju u proljeće ili u jesen. Dobro spremljene glavice mogu se kori-

stiti duži vremenski period. Holandski žuti voli lagano, pjeskovito tlo. Sturon je nizozemska sorta koja se odlikuje izduženim, krupnim glavicama, težine do 100 g. Ovojni listovi su zlatnožuti, a boja unutrašnjih listova je bijela. U gastronomiji se najčešće koristi za pripremu kuhanih jela. Ima slatkasto oštar okus i veoma je sočan. Sadrži dosta šećera što mu omogućava da je namirnica za jela gdje je potrebno karamelizirati luk. Ima dobru skladišnu sposobnost, a zbog visokog sadržaja suhe tvari pogodan je za preradu sušenjem. Radi se o srednje ranoj sorti koja je otpornija na biljne bolesti. Nije sklona formiranju cvjetova. Centurion je srednje rani hibrid duguljasto plosnatih lukovica i žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobro se skladišti. Centurion je univerzalna sorta zahvaljujući svom bogatom okusu i mirisu. Ova srednje rana sorta prilično je otporna na plame-

njaču. Ptujski crveni je najpoznatija slovenska autohtona sorta luka. Srednje je kasna sorta koja dozrijeva 75 dana nakon sadnje. Luk je okruglo-plosnatog oblika s crveno-smeđim ljuskama i ružičastim lišćem. Meso je bijelo s crvenkastim tonovima. Vrlo dobro podnosi sušu. Prilikom kuhanja degradira brzo, što je bitno u pripremi jela sa lukom. Pogodan je za skladištenje. Sorta ne podnosi pretjeranu gnojidbu. Majski srebrenac je sorta za ranu proizvodnju koja je prepoznatljiva po velikim bijelim plosnatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice su slatkog okusa i prosječne težine 80-90grama. Nije pogodan za dulje skladištenje. Red Baron je kvalitetna sorta luka koja predstavlja crvenu varijantu srebrenca. Glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatki okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac, pretežno se koristi za pripremanje salata.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

2. veljače je Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupilo 172 države, koje su čak 2250 područja proglasila vlažnim područjima od međunarodnog značaja i koji ukupno zauzimaju površinu od 2 149 748 km2. Tema ovogodišnjeg dana je “Zaštita močvara za našu zajedničku budućnost” (“Protecting Wetlands for Our Common Future”). Močvare i ljudi život su isprepleteni. Močvare su ključne za našu dobrobit. Bilo da se radi o opskrbi čistom vodom, služeći se kao izvor hrane ili štiteći nas od ekstremnih vremenskih nepogoda, zdrave močvare predstavljaju naše blagostanje. Ovogodišnja tema usredotočena je na dva ključna koncepta: naše jedinstvo i našu budućnost. Vrednovanjem i zaštitom ovih bogato bioraznolikih, produktivnih ekosustava – i inspirirajućim djelovanjem u njihovo ime – zajedno možemo zaštititi našu zajedničku budućnost i blagostanje. U močvarna staništa ubrajamo sve stalne ili povremene vode stajačice i tekućice, poplavne šume i travnjake te obalu mora. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa

brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu i turističku vrijednost. Najstarije civilizacije razvile su se upravo na močvarnim područjima Eufrata, Tigrisa i Nila jer su rijeke i plodna, redovito plavljena tla uz njihove obale pružale dovoljno hrane. Otprilike svaki osmi čovjek zarađuje za život koristeći močvarna područja na način koji također osigurava hranu, zalihe vode, prijevoz i slobodno vrijeme. Hrvatska ima pet takvih Ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka. Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od 1900. godine izgubljeno je 64% močvarnih područja u svijetu. Cilj Ramsarske konvencije je taj pad zaustaviti i osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima, a to smo svi mi!

Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno Fotografija: https://www.worldwetlandsday.org/materials

JEDNA POBJEDA ZABOKA

U UZBUDLJIVOJ ZAVRŠNICI

U još jednoj uzbudljivoj završnici Zabok je došao do s(p)retne pobjede. U 20. kolu u Dubrovniku domaćin je savladan s četiri koša razlike (82:86) u 20. kolu FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske. Domaći su šest sekundi prije kraja treće četvrtine imali 15 koševa viška (69:54), no ni to im nije bilo dovoljno za pobjedu. Prva četvrtina prošla je u potpuno izjednačenoj igri. Domaćin je tek dva puta maksimalno vodio s tri koša razlike, da bi nakon koševa Lužaića s linije slobodnih bacanja na semaforu stajalo 23:22. Zabok se dobro držao do 17. minute, a onda je slijedila serija gostiju od 10:0 koju je tricom zaključio Buljević za 40:30. Nakon toga, pet je koševa zaredao Cinac, no poslije polaganja Nekića domaći na „veliki odmor“ odlaze sa sedam koševa viška (42:35). Treću četvrtinu Dubrovnik otvara s 8:0 uz četiri koša raspoloženog Buljevića (50:35) i ima petna-

est koševa viška. Poslije tri minute „posta“ za Zabok tricu zabija Sikirić (50:38). Zabok se do kraja četvrtine nije uspio ozbiljnije „spustiti“ i u zadnjih deset minuta utakmice ušlo se rezultatom 69:57, nakon što je Luka Tomas pogodio tri slobodna bacanja pri rezultatu 69:54 za domaće. Gosti silovito otvaraju zadnju četvrtinu serijom od 12:0 i u 33. minuti stvari su vraćene na početak (69:69). Trominutni post Dubrovnika tricom prekida Buljević (72:69). Tricom Tomasa u 35. minuti Zabok ponovno vodi nakon prve četvrtine (74:75). Poslije trice Buljevića u zadnje dvije minute ušlo se rezultatom 80:78. Zabok radi seriju od 6:0 i petnaest sekundi prije kraja ima četiri koša viška (80:84). Nekić brzo pogađa za 82:84 deset sekundi prije kraja (82:84), no loptu uzima Bašić, faulira ga Gizdavčić, a razigravač gostiju stavlja oba bacanja za 82:86 i veliko slavlje Zaboka u uzbudlji-

voj završnici. Domaće je s 24 koša i 6 skokova predvodio bivši igrač Zaboka Lukša Buljević. Ivan Gulin pridružio je 15 uz 8 skokova, a Lazar Nekić 13 uz 9 skokova. Najefikasniji u redovima Zaboka bili su Luka Cvitanović i Dino Cinac s po 15 koševa, s time da je Cinac upisao i 7 skokova. Milan Lužaić postigao je 13 koševa, a Lovre Bašić zaustavio se na 12 koševa i 8 skokova. Antonio Črnjević i Luka Tomas upisali su po 11 koševa u ovoj vrijednoj pobjedi Zaboka. U 21. kolu Zabočani će gostovati kod Cedvite junior u zagrebačkoj dvorani Sutinska vrela u Podsusedu. Utakmica se igra u subotu 8.2. s početkom u 19,30 sati. Bit će to još jedan veliki test za momčad Ivana Tomasa jer su Zagrepčani trenutno drugoplasirana momčad lige.

DUBORVNIK – ZABOK 82:86 (23:22, 19:13, 27:22, 13:29).

DUBROVNIK: ŠD Gospino polje, GLEDATELJA: 150, SUCI: Jurčević, Mirčeta i Lovrić.

DUBROVNIK: Vujčić, Gulin 15 (01), Bačić, Buljević 24 (2-5), Dubelj 9 (4-4), Kalajžić 2, Vodopija 5 (3-4), Tomašević, Worku 3, Nekić 13 (3-5), Gizdavčić 11. TRENER: Ivan Perinčić

ZABOK: Sikirić 9 (2-2), Lužaić 13 (33), Cinac 15 (2-2), Rajčić, Tomas 11 (22), Savić, Črnjević 11 (2-2), Cvitanović 15 (2-4), Pavković, Bašić 12 (5-6).

TRENER: Ivan Tomas

Ostali rezultati 20. kola: Kvarner 2010 – Dinamo-Zagreb 86:89

Cedevita junior – Alkar 69:67

Vrijednosnice Osijek – Cibona (3.2.)

Šibenak – Zadar (3.2.)

Split – Dubrava (3.2.)

Poredak:

1. Zadar 36 (+269) (-1) 2. Cedevita junior 35 (+170) 3. Split 32 (+262) (-2)

Cibona 30 (+92) (-1)

5. Dinamo Zagreb 29 (+28) (-1) 6. Kvarner 2010 28

7. ZABOK

8. Dubrava

9. Vrijednosnice Osijek

10. Alkar

11. Šibenka

Raspored 21. kola: Cedevita junior – ZABOK (subota 8.2. u 19,30 sati) Cibona – Kvarner 2010 Vrijednosnice Osijek – Split Dubrava – Dubrovnik

Alkar – Šibenka

Zadar – Dinamo Zagreb

Raspored odigravanja odgođenih utakmica: 13. kolo: Alkar – Kvarner 2010 (22.2.) Šibenka – Vrijednosnice Osijek (16.2.) 16. kolo: Split – Dinamo-Zagreb (23.2.)

luka cvitanović

Odigrano 15. kolo I. Hrvatske kuglačke lige-sjever, FROZY ZABOK –Novska 7:1 (3706-3443)

Frozy Zabok uvjerljiv protiv Novske

Još jedno sjajno izdanje i rezultat preko 3.700 čunjeva na zabočkoj kuglani ZIVT. U 15. kolu sa 7:1 savladana je Novska. Frozy Zabok bez Uroša Jagličića oborio je 3706, a Novska 3443 čunja. Najefikasniji je bio Dalibor Hršak sa 644 čunja, Filip Sedlar pridružio je 637, Danijel Lavrič 621, Borna Bakran 611, Martin Huis 603, a Bruno Pavrlišak 590 čunjeva. Zabok je i dalje vodeća momčad lige s 25 bodova, Nove nade su druge s 21, a Željezničar Čk treći s 19 bodova. Pred momčadi Frozy Zabok je veliko iskušenje pet uzastopnih gostujućih utakmica od 16.-20. ko-

la. Seriju gostovanja Frozy Zabok otvara u idućem 16. kolu u Osijeku kod ZrinskiPivovare, slijede Zanatlija

SB (Slavonski Brod), Ciglenica (Kutina), Pakrac-Papuk i Belina-Novska (Novska). Tek u 21. kolu Frozy Zabok

će na svojoj kuglani dočekati Željezničar Bel, a onda u posljednjem 22. kolu gostuje kod Željezničara Čk.

FROZY ZABOK – NOVSKA 7:1

(15-9) (3706-3443)

D. Lavrič – V. Lovrić 1:0 (3-1) (621-575)

B. Bakran – T. Luksetić 0:1 (1-3) (611-628)

M. Huis – I. Brozović 1:0 (3-1) (603-492)

D. Hršak – S. Zukanović 1:0 (3-1) (644-579)

F. Sedlar – L. Čevizović 1:0 (3-1) (637-593)

B. Pavrlišak – M. Zboril 1:0 (2-2) (590-576)

Kuglačice Frozy Zaboka uvjerljivo savladale ekipu Queen

U 15. kolu II. Hrvatske kuglačke lige sjever-žene kuglačice Frozy Zaboka uvjerljivo su savladale ekipu Queen rezultatom 6:2 (3509-3319). Prema pobjedi ih je vodila sjajna Klara Sedlar koja je oborila 629 čunjeva. Sara Rotvar pridružila je 588, Tihana Čavlović 587, Tina Mrzljak 577, Magdalena Škreblin 568, a Kjara Mazulović 560 čunjeva. Poslije petnaest odigranih kola Zabočanke su vodeće s 28 bodova, drugo mjesto drži Obrtnik SB s 26, a treće Osijek 97 s 24 boda. U idućem kolu ekipa Frozy Zabok gostuje kod Koprivnice koja drži 11. mjesto.

FROZY ZABOK – ŽKK QUEEN 6:2

(15:9) (3509-3319)

FROZY ZABOK: K. Mazulović 560 (1), S. Rotvar 588 (1), M. Škreblin 568 (0), T. Čavlović 587 (0), T. Mrzljak 577 (1), K. Sedlar 629 (1)

Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 12. kolo: Cratis Varaždin 2 – Bedex 0:3

VARAŽDIN – Odigrano je i 12. kolo odbojkašica u 2. ligi regije sjever – skupina sjever. Bedex je u 12. kolu gostovao kod ekipe Cratis Varaždin 2. Bilo je to odlično izdanje odbojkašica Bedexa, koje su stigle do 3:0 pobjede za 65 minuta igre. Po setovima je bilo 25:10, 25:14 i 25:18, protiv ekipe, koja je do ovog kola zaostajala samo dva boda. Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Ema Jambrek, Iva, Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Ema Ocvirek, Leona Šoštarko, Marta Vurnek, Lucija Mrkoci, Lana Pripeljaš; trenerica Ivana Čehulić. Trenutno Bedex je na drugom mjestu sa 18 bodova, a u 13. kolu dočekuje ekipu Plavi Paklenica. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 13. kolo: Toplice 2 – Team 3:0, Bedex 3 – Lepoglava 0:3, Ludbreg 2 – Toplice 3 odgoda

Nova pobjeda Toplice 2

MAČE/BEDEKOVČINA – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 4. HOL sjever, u kojoj se natječu i tri zagorske ekipe. Na rasporedu je bilo 13. kolo. Toplice 3 su trebale gostovati kod Ludbrega 2, ali je utakmica odgođena. Toplice 2 dočekale su ekipu Team i stigle do vrlo uvjerljive pobjede 3:0, po setovima 25:10, 25:6, 25:12. Iako su gošće povele 7:2, nakon toga sve je bilo u znaku domaćih odbojkašica. Za Toplice 2 su igrale: Ema Markus, Marta Šoštarko, Magdalena Korade, Ana Poljak, Gabi Pavrlišak, Barbara Futivić, Nea Herceg (kap.), Korina Sinković; trenerica: Marija Poljak. Bedex 3 je dočekao Lepoglavu, koja je slavila sa 3:0, po setovima 25:22, 25:10 i 25:12. Za Bedex 3 su igrale: Hana Martinić (kap.), Mila Jurinec, Lea Gorup, Mila Pavlović, Ana Bubnjar, Natali Horvat, Antonija Kaplić, Patricia Čajko, Tara Vrančić, Nika Ščukanec, Marija Mišar, Klara Salar, Mia Šantak, Tara Kasapović; trener: Roman Balen. Na ljestvici Toplice 2 su na četvrtom mjestu sa 18 bodova, Toplice tri na devetom sa osam bodova, a Bedex 3 je na 12. mjestu bez bodova. U 14. kolu Toplice 2 gostuju kod Cratis Varaždina 4, Toplice 3 dočekuju Vinicu 2, Bedex 3 gostuje kod Teama. (Elvis Lacković)

dalibor hršak

klara sedlar

Kristijan Mitrečić prvi je zagorski nogometni trener koji je postao doktor znanosti

Sedam godina upornog rada i truda napokon se isplatilo. Trebalo se to dogoditi i ranije, no i covid je umiješao svoje prste. Poznati zagorski nogometni trener, Kristijan Mitrečić, koji će 7. veljače navršiti 37 godina postao je doktor znanosti kineziologije. Do nedugo magistar kineziologije stalno je zaposlen u srednjoj školi Konjščina, a kao trener radio je u Oštrcu, Bistri, Zagorcu KR, Hrvatskom dragovoljcu, Krki, Mladosti Zabok, Slogi i Pregradi koju i dalje vodi. - Osjećaj je fenomenalan. Nisam mogao zaspati cijelu noć nakon obrane doktorata. Tijekom obrane doktorata pratila me je mala nervoza, no sve je brzo prošlo. Sav moj dugogodišnji trud je urodio plodom i moje školovanje je završeno – prenio nam je svoje prve dojmove dr.sc. Mitrečić. Naziv doktorskog rada je „Akutni utjecaji potencijacijskih podražaja s elastičnim užetom na izvedbe sprinta, trčanja u slalomu i udarca po lopti u nogometaša“. Doktor je obranjen pred stručnim povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Daniel Bok, dr.sc. Luka Milanović, dr.sc. Aleš Dolenc i dr.sc. Sanja Šalaj, sve vrlo eminentna i poznata imena kineziologije. Mentor mu je bio dr.sc. Vlatko Vučetić. U samo istraživanje bilo je uključeno 118 zdravih nogometaša iz sedam klubova III. HNL koji su iza sebe imali minimalno pet godina iskustva u treningu i natjecanju i koji u posljednjih šest mjeseci, prije testiranja, nisu imali ozljedu donjih ekstremiteta, a pomagala su mu tri mjeritelja s Kineziološkog fakulteta. Mitrečić je uspio dokazati da potencijacijski podražaj sprint s horizontalnim elastičnim otporom značajno akutno poboljšava izvedbu trčanja u slalomu kod svih nogometaša, ali i specifično po grupama. Nogometaši koji su dominantni u sili brži su na dionici od 5-10 metara, a imaju i jači udarac s takvim načinom treniranja. To bi u najkraćim crtama bio zaključaka doktorata Kristijana Mitrečića koji je inače ispisan na 110 stranica.Želim zahvaliti svima koji su mi pomogli na projektu. Bez te podrške ova disertacija ne bi bila moguća. Prvenstveno se zahvaljujem svom mentoru dr.sc. Vlatku Vučetiću na vodstvu, znanju i inspiraciji. Njegov entuzijazam i energija pomogli su mi da razvijem svoje ideje i razumijem kompleksnost ovog istraživanja. Također bi se želio zahvaliti povjerenstvu za ocjenu doktorskog rada na njihovoj vrijednoj suradnji konstruktivnim komentarima tijekom svih faza ovog procesa. Posebno se zahvaljujem obitelji i prijateljima koji su me podržavali tijekom svih ovih godina. Zahvaljujući njihovoj neumornoj podršci i razumijevanju uspio sam održati motivaciju tijekom izazovnih trenutaka i ostvariti svoje ciljeve. Konačno, zahvaljujem se svim sudionicima istraživanja na njihovom doprinosu tijekom ovog projekta. Doktorat posvećujem svojem, nažalost, pokojnom ocu Božidaru koji mi je uvijek bio velika podrška – zahvalio se svim Kristijan Mitrečić. Sada, kada ima puno podataka prvi cilj mu je objaviti nekoliko radova u znanstvenim časopisima. Prvom zagorskom treneru doktoru znanosti kineziologije od srca čestitamo na uspješno obranjenom doktoratu i novoj tituli i želimo mu da svoje profesionalno znanje što duže primjenjuje na zagorskim nogometašima.

Međunarodni hrvački sudac iz Krapinskih Toplica dobitnik je nagrade za Životno djelo

Zvonko Očić: 'Ova nagrada mi je velika satisfakcija za sav trud koji sam uložio u sport, ali moja karijera će još trajati'

58-godišnji Zvonko Očić iz Krapinskih Toplica zasluženi je dobitnik nagrade za Životno djelo Sportske zajednice Krapinsko-zagorske županije. Jedan od ponajboljih svjetskih hrvačkih sudaca ovo je ljeto u Parizu sudio svoje druge uzastopne Olimpijske igre, nakon što je debitirao u Tokyu 2021. godine. Te 2021. godine proglašen je najboljim svjetskim hrvačkim sucem za što je dobio prestižnu nagradu „Zlatna zviždaljka“. - Ova nagrada mi je velika satisfakcija za sav trud koji sam uložio u sport. Prvenstveno u hrvanje u kojem imam respektabilnu karijeru, ali neko vrijeme sam bio aktivan i u nogometu. Unatoč tome što sam dobio ovu prestižnu nagradu moj sportski put nije završen, još traje i ispred mene su još brojna iskušenja u suđenju u hrvanju – iznio nam je prve dojmove Zvonko Očić. Prošla godina je bila i više nego uspješna i Zvonko je još jednom potvrdio svoju sudačku klasu u hrvanju. Kruna su bile Olimpijske igre u kojima je sudio puno kvalitetnih mečeva za medalje. Između ostalih u najjačoj kategoriji do 77 kg, a sudio je i zahtjevno polufinale legendarnom Kubancu Mijainu Lopezu protiv Azarbejdžanca Sabaha Saleha Shairiatija koje mu je bilo teže od finala protiv Čileanaca Acoste protiv kojeg je osvojio petu zlatnu olimpijsku medalju u istoj kategoriji i upisao se u povijest. Od ponedjeljka, Zvonka očekuju nova iskušenja, a to je prvi od četiri Ranking turnira koji se održava u zagrebačkoj Areni. Ukupno su četiri takva turnira. Drugi će se održati u Albaniji, treći u Mongoliji, a četvrti u Budimpešti. Na ovim turnirima hrvači vade vize za svjetska i europska prvenstva. S ponosom će Zvonko i suditi 9. Svjetsko seniorsko prvenstvo koje će se također održati u zagrebačkoj Areni. Upravo je na njegovu adresu stiglo još jedno veliko

Pod vodstvom novog trenera, Zorana Vukelića. Mladost Zabok je uspješno krenula u seriju pripremnih utakmica. Prvo je savladan treće ligaš Bistra s 3:1, a potom i četvrto ligaš Stupnik 2:0. Odličnu golgetersku formu pokazao je Marin Curman koji je protiv Bistre postigao dva, a protiv Stupnika jedan pogodak. U utakmice protiv Bistre strijelac je bio i Drčić, dok je protiv Stupnika drugi pogodak postigao Vedriš. U obje utakmice Zabočani nisu bili kompletni, bilo je dosta izostanaka, ali unatoč tome prikazan je dobar nogomet. Zabočani teže posjedu, stvaraju dosta šansi i vrlo dobro u djelo provode zamisli trenera Vukelića, kojem asistira Stjepan Poljak. Idući protivnik Zabočanima ove subote bit

će treće ligaš Tigar SN.

MLADOST ZABOK – BISTRA 3:1

(Curman 2, Drčić)

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Vedriš, Durević, Kegelj, Hrastinski, Šoštar, Drčić, Drempetić, Curman, Kolar, Kotarski. JOŠ SU IGRALI: Bivol, Raškaj, Ocvirek, Tuđa, Lešković, Šilipetar, Krznar, Pilski. TRENER: Zoran Vukelić

MLADOST ZABOK – STUPNIK 2:0

(Curman, Vedriš).

MLADOST ZABOK: Bivol, Vedriš, Šoštar, Tuđa, Hrastinski, Drčić, Petek, Drempetić, Curman, Kolar, Kotarski. JOŠ SU IGRALI: Mihovilić, Pilski, Ocvirek, Krznar, Šilipetar, Ivanković. TRENER: Zoran Vukelić

priznanje od strane Svjetske hrvačke federacije - UWW. Zvonko je postao jedan od deset članova sudačke komisije koji delegiraju suce za sva natjecanje. No njih desetorica nemaju samo ulogu da delegiraju, već moraju postaviti leđa kao suci na svim najvećim sudačkim natjecanjima i aktivno suditi. - Ovo je velika stvar za mene. Nas desetero imamo zajamčeno suđenje na Olimpijskim igrama, Svjetskim i europskim prvenstvima. Isto tako nas desetero možemo suditi do 65 godine, za razliku od ostalih sudaca koji pravdu mogu dijeliti do 60 godine. Vjerujem da ću dijeliti pravdu 2028. na Olimpijskim igrama u Los Angelesu, a članstvo u ovoj komisiji otvorilo mi je vrata da mogu suditi i 2032. u Brisbaneu, što znači da bi karijeru mogao završiti sa suđenjem na četiri Olimpijade – otkriva nam Zvonko. Suđenjem se počeo baviti 1986. godine u Slatini, nakon što je godinu ranije imao tešku ozljedu kao perspektivni hrvač. Međunarodni sudac postao je 1990. godine i 2025. mu je jubilarna 35 godina kao međunarodnom hrvačkom sucu. - Zadnjih petnaest godina napravio samo puno krupnih koraka u međunarodnom suđenju. Moram priznati da je uz moje sudačke kvalitete za ovo zaslužni moj smireni obiteljski život i posao. Imam divnu obitelj, prekrasnu suprugu koja me podržava i dvije prekrasne kćerke koje su samostalne i uspješne. Da bi bio uspješan sudac moraš biti potpuno ostvaren u životu – govori nam Zvonko. Za kraj nam je otkrio da je vrlo izvjesno da će hrvanje doći u Hrvatsko zagorje. Zagrebački klub RK Metalac trebao bi otvoriti jednu svoju sekciju u nekoj od zagorskih dvorana. Pregovori su u tijeku.

Još jedna odlična sezona najboljeg zagorskog automobilista

Dario Šamec viceprvak je Hrvatske u rallyu u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji

Dario Šamec nije samo najtrofejniji zagorski automobilist, već spada i među najuspješnije hrvatske automobiliste. U svojih 39 godina najbolji zagorski automobilista ima četrnaest naslova prvaka. Pet puta je bio prvak Hrvatske u kartingu, tri puta na krugu, dva puta na brdu i četiri puta u rallyu. Dario je već sada vlasnik dvije zlatne kacige, a nakon još jednog naslova prvaka Hrvatske smiješi mu se i treća zlatna kaciga, odnosno dijamantna, a tim se podvigom u Hrvatskoj može pohvaliti 4-5 vozača. Očekivalo se da će unuk Vlade Šameca i sin Dario Šameca krenuti putem motokrosa, nakratko je tamo i bio, ali vrlo brzo shvatio je da je njegova ljubav automobilizam i s 9 godina je krenuo u karting, već pomalo daleke 1995. na karting centru Špansko gdje je vrlo brzo prepoznat njegov potencijal, a vrlo brzo su stigli i naslovi. Svašta je Dario prošao u svojoj bogatoj karijeri. Bilo je i godina kada je vozio i po 20 utrka godišnje i to u periodu od 2005.-2009. godine. Od 2009. krenuo je u rally koji je i njegova najveća ljubav. Unatoč brojnim obavezama prošla godina mu je bilo vrlo uspješna. Okitio se pojedinačnim naslovom viceprvaka u klasi III. u rallyu, a isti je uspjeh polučio s AK Zagorje Oroslavje u ekipnom dijelu. Klasa III bila je jača nego ikad, okupila je čak 35 vozača. U tri utrke koje je uspio odvoziti i doći na postolje, Dario je promijenio čak tri suvozača, što je ravno podvigu. U Čakovcu mu je asistirao Florian Šalec kojim se zna u dušu, ali zbog svojih obaveza na brdu nije mu mogao više pomoći. Na Delti mu je suvozač bio Nikola Miketić, a u Kumrovcu Tomislav Mikulić. Sezona nije krenula kako treba. Na prvom rallyu u Karlovcu Dario nije mogao nastupiti zbog toga što nije mogao nabaviti sve dijelove za svoj Peugeot 206 RC, pa je tu utrku morao preskočiti. Slijedio je rally u Čakovcu s vrlo brzim

brzincima gdje je osvojio drugo mjesto. Isti je uspjeh polučio i Delti, dok je u Kumrovcu na kraju bio treći, ali to je bio pravi podvig i veliki rizik zbog velikih problema s mjenjačem. Na kraju, Nenad Hrvatin postao je prvak Hrvatske s Peugeotom 306, Dario Šamec bio je drugi Peugeotom 206 RC, a treći je bio Marko Fakin s Cliom Rallye 5. - Prezadovoljan sam prošlom rallly sezonom. Htio sam uživati u rallyu, a pri tome sam izvukao maksimum i okitio se titulom viceprvaka Hrvatske što je lijepi uspjeh. Uspjeli smo složiti auto i ekipu, šteta što nisam mogao sve odraditi s Florianom kao suvozačem, ali moram se zahvaliti i Nikoli i Tomi-

slavu koji su odlično obavili svoj posao – komentira prošlu sezonu Dario Šamec. Dario nam je otkrio da za iduću sezonu rallya nastavlja s istim autom, ali uz brojne preinake. Pojačat će se kočnice i motor, ali isto tako automobili će dobiti plastična proširenja zbog stabilnosti i imat će izgled WRC vozila. - Ovogodišnje prvenstvo bit će svojevrsna priprema za 2026. godinu od koje puno očekujem. Očekujem puno i od ove sezone, svaku će utrku ići na pobjedu, ali neću biti nezadovoljan ako ne budem prvak Hrvatske. To je plan za 2026. godinu kada će moje bogate sportske vitrine nadam se ukrasiti i dijamantna kaciga – govori nam Dario. Trenut-

Odbojka, 1.HOL mini odbojke – najmlađe kadetkinje U11

Tri pobjede Toplica 1

OREHOVICA – Orehovica i OK Totovec bili su domaćini još jednog okupljanja mlađih kategorija za odbojkašice u 1. HOL sjever najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina. Odigrana su nova tri kola. Toplice 1 su na ovom okupljanju stigle do sve tri pobjede. Pobijedile su Totovec sa 3:0, a Plavi i Kneginec sa po 2:1. Za Toplice 1 igrale su: Sara Bolfek (kap.), Elena Smetiško, Marta Bingula, Maša Culi, Viktorija Delimarić, Tia Hudi i Karla Malečić; trener: Srećko Pavlović. Bedex 1 je pak izgubio sve tri utakmice, od Ivanca 1, Kaštela 1 i Ludbrega, sva sa 0:3. Za Bedex 1 su igrale: Tea Trčak, Rita Juras, Mia Draganić, Eva Kurek, Mila Čehulić, Borna Jujnović, Ema Trčak, Iva Vurnek; trene-

rica: Marija Srebak Na ljestvici Toplice 1 drže peto mjesto sa 23 boda, a Bedex 1 je deveti sa četiri boda. Peto okupljanje planirano je početkom ožujka. (Elvis Lacković)

Rezultati zagorskih ekipa na ovom okupljanju: ŽOK Toplice 1 – OK Totovec 3:0 (15:13,15:2,15:14) ŽOK Ivanec 1 – OK Bedex 1 3:0 (15:3,15:1,15:3) OK Bedex 1 – ŽOK Kaštel 1 0:3 (4:15,3:15,8:15) OK Plavi – ŽOK Toplice 1 1:2 (12:15,15:7,11:15) ŽOK Toplice 1 – OK Kneginec 2:1 (15:6,15:5,8:15) ŽOK Ludbreg – OK Bedex 1 3:0 (15:9,15:13,15:3)

no je Dario s Nikolom Miketićem aktivan u Makadamskom prvenstvu Hrvatske, popularnom GRC (Gravel rally challenge) kojeg vozi s automobilom BMW E36 coupe 2.0. Taj je automobili doslovno složio od nule. Dario i Nikola nastupaju u klasi RWD u kojoj su vozila sa zadnjim pogonom. Na Santa Domenici su završili šesti u klasi, dok su u Čazmi bili treći. Trenutno su četvrti u poretku za PH, no nažalost Dario neće moći voziti zadnju utrku zbog obaveza edukacija za ta trenera vozača u tvrtki Verne u kojoj je zaposlen. - Žao mi je što zbog obaveza neću moći nastupiti na zadnjoj utrci GRC, no za iduću godinu imamo velike planove u ovom natjecanju. Na BMW ćemo staviti drugi ovjes, turbo i pojačat ćemo ga za 50 konja. Uživam u tom autu, zadnji pogon mi je pravi izazov. Očekujem da ćemo iduće sezone biti među prva tri u GRC – najavio je Dario. Ponosan je i na organizaciju dva superslaloma u kojima je bio rally taksi s automobilom BMW 330, a publika je uživala u njegovim vratolomijama. Od prošle godine ozbiljno je krenuo i s vlastitom rally akademijom s tri trkača auta, a prošlo ju je dvadesetak vozača. Bilo je tu doslovno od vozača s WRC iskustvom, pa do totalnih amatera.Ponosan sam na ovaj projekt. Mislim da ću još dugo voziti, ali na ovaj način ostavit ću još nešto iza sebe u vidu edukacije vozača od kojih će neki nadam se biti zvijezde hrvatskog automobilizma – govori nam Dario. Trenutno je zaposlen u tvrtki Rimac na projektu robo taksija Verne, gdje radi kao test vozač. Uskoro će dobiti licencu da i on može obučavati nove testne vozače. Odnedavno mu je kolega na poslu Florian Šalec. Sigurno je zanimljiva slika vidjeti njih dvoje u robo taksiju koji sam upravlja, nakon velikih iskušenja koja su zajedno prošli na rally utrkama. (T. Zrinšćak)

587 ZABOK

597 OROSLAVJE, Zagrebačka ulica

KRAPINA, Zagrebačka

VREMENSKA SLIKA: Nakon hladne sredine mjeseca, proteklih dana bilo je obilježeno ponovno toplijim vremenom uz jaku južinu što je značajno povećalo i noćne i dnevne temperature. Ta južina je svoj vrhunac imala tijekom utorka kad je i kod nas izmjeren novi temperaturni rekord za siječanj od čak 20°C. Prema kraju tjedna je temperatura polagano imala silaznu putanju. Tijekom ovog tjedna ponovno će vrijeme biti primjerenije dobu godine. Prva polovica tje-dna ljepša, zatim sve oblačnije, a za vikend su moguće i oborine na granici kiše i snijega. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

Utorak nam donosi suho i prohladno vrijeme. Izmjenjivat će se oblaci i duža sunčana razdoblja, a vjetar će oslabjeti i prestati. Temperatura će noću otići koji stupanj ispod nule, a danju bi se trebala držati uglavnom između 4 i 7 Celzijevih stupnjeva. Po svim naznakama, i sredina tjedna nosi nam prohladno vrijeme primjereno dobu godine pa bi se trebali redovito mjeriti noćni minusi, ali dnevna temperatura će biti iznad nule. Čini se da bi trebalo biti uglavnom suho, a vjerojatno ćemo svaki dan imati i nešto sunca. Zato će

nakon jutarnjih mrazeva popodnevna temperatura biti većinom između 4 i 8 stupnjeva u plusu. Uz dob-ru i zdravu biometeorološku situaciju. Takvo vrijeme bi se trebalo zadržavati tijekom srijede i četvrtka. U petak veći dio dana suho, ali postupno sve oblačnije. Prema večeri i u noći na subotu mo-guće je i vrlo malo kiše. Jutarnja temperatura oko nule ili malo ispod, a dnevna će se još držati malo iznad 5°C. Navečer će zapuhati umjeren sjeveroistočni vjetar. Subotu će obilježiti oblačnije vrijeme uz još malo nižu temperaturu zraka. Postoji i mogućnost za oborine koje bi, s obzirom na temperaturu oko nule ili samo malo iznad, mogle biti nekakav miks između kiše i snijega. Puhat će sjeveroistočni vjetar. Čini se da ovdje kod nas na sjeveru tih oborina neće biti ni puno ni svugdje. Slično vrijeme bi se onda trebalo zadržati i u nedjelju, čak i ponedjeljak. Hladno i vjetrovito uz puno oblaka. I dalje postoji mogućnost za vrlo slabe oborine na granici kiše i snijega. Ostat će nam zimska temperatura - noću malo ispod, a danju malo iznad nule. Puhat će umjeren sjevero-istočni vjetar koji će dodatno dati osjećaj prohladnog vremena.

PETAK 7. veljače -2 0C 5 0C

-3 0C 7 0C PONEDJELJAK 10. veljače -2 0C 5 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Martina Kovačićek

Tuheljske Toplice

Mateja Ptičar

Bedekovčina

Ivana Paulina Tomašković

Veliko Trgovišće

Valeriia Lukunić

Stubičke Toplice

Petra Prugovečki

Hrašćina

Martina Letinčić

Zaprešić

Irena Kubat

Zagreb

Lucija Ipša

Zagreb

Tena Golubić

Pregrada

Martina Debak

Hrvatski Leskovac

Antonija Jakić

Zagreb

Dječake su rodile:

Larisa Brlečić

Zagreb

Monika Haban

Marija Bistrica

Valentina Rumiha

Tuhelj

Antonia Ivković

Zagreb

Sara Glavač

Zabok

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

07.02. PETAK 18:00 08.02. SUBOTA 17:30

MALI ALAN SINKRONIZIRAN

Orginalni naslov: The Li le Alien

Žanr: animirani

Režija: Amalie Næsby Fick

Trajanje filma: 85 min.

Dobna preporuka: svi

Cijena ulaznice: 4,50 €

07.02. PETAK 20:00 08.02. SUBOTA 19:30

RIZIČAN LET

Orginalni naslov: Flight Risk

Žanr: triler

Režija: Mel Gibson

Glumci: Mark Wahlberg, Michelle Dockery, Topher Grace

Trajanje: 91'

Dobna preporuka: 15 Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je:

JOSIPA PERHAT, PRIMORSKA 11, 10000 ZAGREB

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1073

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Michal Snunit: Ptica duše knjiga

Odnos između nas i naše duše objašnjen je u ovoj nježnoj, poetičnoj priči, napisanoj za djecu, koja je postala međunarodna uspješnica svih uzrasta. Njena privlačnost slična je privlačnosti SaintExupéryjeva Malog princa, zato što jednostavnim jezikom djetinjstva izražava vrlo duboke filozofske poruke za sve nas.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Ivica Ivanišević: Moja je zadnja

Zbirka priča i pričica hvata ukoštac, bode se s rogatima, a kao svoje osnovno oružje bira humor u najrazličitijim njegovim registrima: satiru, parodiju, ironiju, apsurd društvenopolitičkog „svijeta oko nas” ili sveprisutno dalmatinsko pripetavanje i podjebavanje. Ivaniševićeve se forme protežu od kratkih, preko vrlo kratkih, do najkraćih priča: neke stanu u jedan novinski redak. I, kao strelice odapete iz širokog osmijeha samostrela, petavaju roge svima po redu: od književnoga establišmenta sve do samog –glavom i bradom – doduše ostarjelog, ponešto onemoćalog Boga.

Ivica Ivanišević: Moja je zadnja 1073

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

GORDANA BREBER, PUSTODOL 111, 49240 DONJA STUBICA

Michal Snunit: Ptica duše

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec

049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Romantične gastro delicije

Glazbena uvertira 14.2. od 19:00

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

MLADEN JAGIĆ

PRIMORSKA 97D, 41000 ZAGREB Nagradni pojam – ALPINISTICA U RESTORANU DVORAC MIHANOVIĆ 11.-14.2.

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

info@terme-tuhelj.hr dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr +385 49 203 772

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Posao bi vam napokon mogao krenuti na bolje. Trudit ćete se da bude aktivno i zanimljivo na radnom mjestu. Posebno nadahnuti i kreativni bit ćete u ljubavnim odnosima.Dobro ste.

SAVJET TJEDNA: Ne nasjedajte na svašta!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Dobri su dani da sami sebe prezentirate. Vrijeme će biti na vašoj strani. Nikako ne propuštajte poziv za izlazak. Ako ste u vezi, uživajte s partnerom. Osjetit ćete poboljšanje zdravstvenog stanja.

SAVJET TJEDNA: Oprezni budite na cesti!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Samo slijedite ono što vam srce govori. Na radnom mjestu neće biti pritisaka, a počet će se i pokazivati plodovi vašeg rada. S partnerom probajte biti puno opušteniji. Zdravlje je u redu.

SAVJET TJEDNA: Pronađite više slobodnog vremena!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete poslušni na radnom mjestu. Humor će biti vaša glavna kvaliteta. Imat ćete potrebu povući se u svoj mali svijet i zajedno s partnerom izmjenjivati nježnosti. Krećite se što više. SAVJET TJEDNA: Slušajte svoje srce!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Radni zadaci se samo gomilaju, a vi više ne znate ni gdje ste stali. Bez truda neće biti ni rezultata. Ljubavne okolnosti neće vam ići na ruku. Pričekajte bolja ljubavna vremena. Opustite se nakon napornog dana.

SAVJET TJEDNA: Buditepažljiviji prema partneru!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Dok se drugi dosađuju, vi vrijedno radite. Posao vas ispunjava, ali i osigurava egzistenciju. U ljubavi vam ne ide tako dobro. Još se nadate idealnoj ljubavi. Pazite što i koliko jedete.

SAVJET TJEDNA: Vrijeme je za dijetu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Talent vam ovih dana nitko neće osporavati. Podržavat će vas i kolege. Držite oči širom otvorene, netko iz radne okoline bacio je oko na vas. Bježite od stresa što dalje.

SAVJET TJEDNA: Budite iskreni u svemu!

Škorpion (23. listopada-21. studenoga) Na poslu će biti malo napetija atmosfera, iako izvana neće tako izgledati. Angažirani ćete biti na više strana. Mogli bi naići na zanimljivu osobu, koja će vam zaokupiti misli. Bit ćete često umorni.

SAVJET TJEDNA: Više pozitivnih misli!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Morat ćete zasukati rukave i završiti svoj dio posla. Okolnosti vam neće ići na ruku. Mogući su ugodni susreti i poznanstva, kao i nova ljubav. Za vikend dobro odmorite.

SAVJET TJEDNA: Alkohol bi vam mogao naškoditi!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Kreativnost će biti vaš najjači adut na poslu. Kolege će vas cijeniti, a vi biste trebali uzvratiti istom mjerom. Tjedan će biti idealan za nova zaljubljivanja. Privlačit će vas noćni izlasci i zabave.

SAVJET TJEDNA: Šećite što više!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Bit ćete nervozni kada je u pitanju posao. Izbjegavat ćete ga koliko god možete. U ljubavi ćete biti pretjerano osjetljivi i romantični. Zdravstvenih problema nemate.

SAVJET TJEDNA: Potreban vam je mali odmor!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Kad naiđete na problem nemojte odustajati, već pokušajte naći rješenje. S partnerom ćete voditi duge razgovore, a time i poboljšati narušene ljubavne odnose. Bit će često prisutna nervoza i napetost.

SAVJET TJEDNA: Probajte se opustiti!

ZAGORCI PREDLAŽU RADIKALNE PROMJENE NA BENZINSKIM CRPKAMA

Zagorci traže od benzinskih crpki da umjesto uređaja za vodu i zrak postave uređaje za vodu i vino i to pod hitno

Radikalizacija hrvatskog društva u posljednje je vrijeme uzela sve više maha. Takvom trendu nisu odoljeli ni Zagorci. Okupljeni oko Udruge „Jebeš zrak kad sme žejni“, mnogi Zagorci traže da država uzme stvar u svoje ruke i da im omogući dostojanstveni život. Pri tome smatraju da temeljno ljudsko pravo mora postati i vino, pogotovo u katoličkim zemljama poput Hrvatske.

Isusek

Kako nam je ispričao anonimni izvor iz ovog anonimnog pokreta, većina Zagoraca smatra da ako je Isus pretvorio vodu u vino, to ne može značiti drugo nego da je vino 'božanski napitak'. – Ne bi mi šteli vu ovomu trenutku davati nekakve izjave za javnost. Ono kaj vam za zdej moremo reći je da mislimo da naš dragi Isusek nije bezveze pretvoril vodu vu vino. Istina je, i mi to priznamo, da nije loše da se vino malo razredi. Ali z mineralnom vodom. A ne z vodom i zrakom. Uglavnom, odlučili sme da moramo javno reagirati da svi skužiju da je vino Božji dar i da mora biti zabadav – počeo je svoj monolog naš sugovornik.

Pismo

Kako nam je napomenuo, u Zagorju vode i zraka ima na pretek, ali vina je sve manje, zbog čega su odlučili reagirati. – Vode imamo dosta. Zraka isto tak. Ali vina je sve manje jer mladi denes nečeju delati tersja. Zato mi tražimo da se vino proglasi temeljnim ljudskim pravom i da se na benzinskami postaviju besplatni uređaji za vino i vodu. To bi mi mešali pol – pol. Naša inicijativa se zove „Jebeš zrak kad sme žejni“. Sve benzinske nudiju zrak, a vino ni jedna. Mislimo da to ni v redu –ispričao nam je naš sugovornik. Kako nam je pojasnio, upravo sastavljaju jedno otvoreno pismo koje će poslati svim nadležnim institucijama.

signal.print.zabok

Okupljeni oko

Udruge 'Jebeš zrak kad sme žejni', mnogi Zagorci traže da država uzme stvar u svoje ruke i da im omogući dostojanstveni

život. - Tražimo da se vino proglasi temeljnim ljudskim pravom.

VELJAČA UTORAK, 04.02. Andrija Corsini; Veronika Jeruz. SRIJEDA, 05.02. Agata; Dobrila; Modest ČETVRTAK, 06.02. Pavao Miki I dr.; Doroteja; Dora PETAK, 07.02. BI. Pio IX. papa; Rikard; Držislav SUBOTA, 08.02. Jeronim Emil.; Jozefina Bak NEDJELJA, 09.02. 5. KROZ GOD. Skolastika; Apotonija. Sunčana PONEDJELJAK, 10.02. STEPINČEVO

Sretan imendan, Dora! Dora je žensko ime, izvorno grčkog porijekla. Značenje imena je “Božji dar”. Iz ovog imena izvedena su imena: Tea, Dorotea, Dorja .

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

TISAK NA SVE MATERIJALE

katalozi

fascikli

blokovi

kuverte

memorandumi

reklamne cerade

naljepnice i etikete

roll up-ovi (pingvini)

oslikavanje automobila i izloga

promotivni program

personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari

personalizirane poklon vrećice

upaljači

kemijske olovke

color tisak na majice

jeste li znali?

...da se vaša koža potpuno obnavlja svakih 28 dana?

...da se 2.700 godina prije nove ere marihuana u Kini koristila kao lijek?

...da konji mogu spavati i u ležećem i u stojećem položaju, međutim, u ležećem položaju mogu provesti svega 40- ak minuta dnevno?

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati

Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati

nezavisni regionalni portal