Zagorski list 1072

U ZABOKU ODRŽAN REGIONALNI INVESTICIJSKI SUMMIT 'ZAGORJE 2025'; STIGAO JE I PREDSJEDNIK MILANOVIĆ

Župan Željko Kolar: 'Mi u Županiji nikada nismo čekali državu da s nečim krenemo. Mi smo uvijek kretali ili prvi, ili među prvima'

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Donosimo fotografije Diljem Zagorja slavilo se Vincekovo: 'To je čuvanje tradicije'

Marko Varga iz Zlatara našao se na TOP 30 listi inovativnih mladih hrvatskih poduzetnika

Zagorci podržali bojkot trgovina i najavili: 'Bojkotirat ćemo opet'

Tijekom prošle godine 31 osoba u Zagorju je počinila samoubojstvo: Većinom je riječ o muškarcima starijim od pedeset godina!

I ZAGORCIMA JE PREKIPJELO Novi petak – novi bojkot! je suditi po prošlom petku, i ovaj put možemo očekivati

Zagorci masovno bojkotirali trgovine:

Kada smo proteklog petka obišli parkirališta velikih trgovačkih lanaca u Zagorju i zatekli gotovo prazna parkirališta. Situacija unutar trgovina nije bila

Marta Čaržavec

HRVATSKO ZAGORJE

Diljem Hrvatske pa tako i u Zagorju, u petak je uspješno proveden bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, a temeljem inicijative koja je krenula iz platforme 'Halo, inspektore', iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).

Sablasno prazne trgovine

Da će bojkotirati, Zagorci su najavili i u online anketi, objavljenoj 23. siječnja 2025. u 08:08 sati na portalu Zagorje.com, a koja je trajala do 24. siječnja do 07.32 sati. U njoj je 94,59 posto ispitanika odgovorilo potvrdno na pitanje 'Hoćete li se pridružiti bojkotu', a njih 5,41 posto negativno. U njihove smo se odgovore uvjerili na dan bojkota, kada smo obišli parkinge velikih trgovačkih lanaca u Zagorju i zatekli gotovo prazna parkirališta. Situacija unutar trgovina nije bila ništa drugačija. Posjetili smo nekoliko trgovina - trgovine su uglavnom bile prazne, kupaca gotovo da i nije bilo. U jednom od najvećih trgovačkih lanaca u Zaboku, djelatnica nam je ispričala kako se razlika, i to velika, osjeti. - Ljudi kupuju kruh, pecivo, eventualno jogurt, ništa spektakularno. Čak nema ni školaraca koji su inače naši česti kupci. Promet je svega 30 posto u odnosu na inače – rekla nam je. U susjednom trgovačkom lancu, udaljenom 300 metara, situacija je bila vrlo slična. - Kupaca nema, nema tipičnog šopinga. Gužve nema, čak ni školaraca nema. Situacija je drastično drugačija nego uobičajenog dana. Ima pojedinaca koji su pokvarili bojkot, ali generalno ljudi nema - rekla je jedna od djelatnica. - Mi smo zadnji dućan u koji ljudi vole ići - do-

Kolar: 'Je li logično da se resorni ministar, umjesto da radi analizu tržišta i povlači konkretne mjere koje će dovesti do pada cijena proizvoda, hvali da neće danas ići u dućan?'

Halo inspektore:

'Čini se da trgovci nisu savladali prvu lekciju pa da ponovimo gradivo:

Bojkot svih trgovina u Hrvatskoj na jedan dan!'

daju druge. Tri kilometra dalje, u trgovini mješovitom robom, našem fotoreporteru nije omogućeno fotografiranje unutar trgovine, ali situacija je bila ista. Kupaca nije bilo ni u trgovini sa sportskom opremom. - Do sada je u našoj trgovini bilo 40 kupaca. Inače bi bilo oko 150 do 200 kupaca u tom periodu. To je nekih 20 posto kupaca - rekla nam je jedna od prodavačica. - Inače dolazim u 8 ujutro na posao. Parking je u to doba prepun, danas je bio prazan - dodala je druga.

'Tko uzima najveći dio kolača?' Podršku ovoj inicijativi pružila su društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pridružio im se i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ali i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji je naglasio kako bojkot podržava, ali brine za naše proizvođače. - Ja danas ne idem u dućan. Dat ću podršku kupcima da se skrene pozornost na nerealno visoke cijene proizvoda u Republici Hrvatskoj. Je li taj bojkot usmjeren prema onima koji su najodgovorniji za to? Nisam siguran da je. Ali, u tom jednom danu tijekom kojeg ćemo bojkotirati dućane, moramo biti svjesni da na neki način bojkotiramo i proizvođače. Meni je stalo do naših proizvođača, a prema onima čije proizvode uvozimo, nemam takav osjećaj. No, postavlja se pitanje može li naš proizvođač mlinaca i tjestenine biti konkurentan prema proizvođaču u Italiji kad je PDV na tjesteninu u Italija 2%, a u Hrvatskoj 25%. Tko onda uzima najveći dio kolača? Je li logično da se resorni ministar, umjesto da radi analizu tržišta i povlači konkretne mjere koje će dovesti do pada cijena proizvoda, hvali da neće danas ići u dućan? Možda je dobro da je na radnom mjestu pa da radi sa svojim timom ljudi pa da stvore sustav gdje će cijene proizvoda biti adekvatne našoj kupovnoj moći. To danas tako nije. A inflacija je prije svega odgovornost Vlade i ne može Vlada prebaciti odgovornost za inflaciju na trgovce – komen-

tirao je Kolar prošlog petka. Najavljene mjere i ograničene cijene

Rast cijena i sastanak u Vladi na tu temu, najavio je premijer Andrej Plenković. - Poslali smo poruku odgovornog ponašanja prema hrvatskim građanima u vremenu kada je Vlada reagirala ograničavanjem cijena plina, struje, naftnih derivata, smanjivanjem poreza stopa PDVa... To su mjere fiskalne politike koje je vlada učinila i upravo nakon ovoga sastanka ministar Šušnjar je nastavio razgovore s predstavnicima proizvođača i trgovaca, zbog toga je važno da svatko malo pogleda u svoju marginu, mogućnost smanjivanja cijena kako bi olakšali pritisak na kućne budžete građana - rekao je Plenković i dodao da će se na idućoj sjednici Vlade ažurirati listu proizvoda s ograničenom cijenom te će ona biti proširena. - Državni inspektorat ima nalog da ozbiljno pristupa kontroli cijena vezano za mjere koje su na snazi, a i Agencija za tržišno natjecanje dolazi li na tržištu do usklađenih praksi ukoliko se akteri na tržištu dogovaraju o cijenama. Bitan je angažman udruga potrošača pa i reakcija potrošača. To je jedna važna i artikulirana poruka građana, da prate, uspoređuju cijene u odno-

Najavljen novi bojkot

Na stranici 'Halo inspektore' u nedjelju je objavljen poziv na novi bojkot trgovina i to nadolazećeg petka. U pozivu se dodaje da se čini da trgovci nisu savladali prvu lekciju pa im treba ponoviti gradivo.

˝NOVI PETAK –NOVI BOJKOT! Idući petak idemo ponovno U BOJKOT SVIH TRGOVINA.

JOŠ JAČE. JOŠ GLASNIJE Ne odustajemo od bojkota pojedinačnih trgovačkih lanaca. Ne odustajemo od bojkota pojedinih drastično poskupljenih proizvoda.

su na slične i iste proizvode u drugim državama. Ova današnja poruka je važna, bit će uzeta u obzir pri definiranju ograničenja cijena, a koje će vlada donijeti idućega tjednarekao je Plenković.

Pad prometa

Promet u hrvatskim trgovinama u petak je na dan bojkota bio upola

Samo ćemo ih na kratko odgoditi. Zato što izjava predstavnika trgovaca koji nam je prenio njihov stav zaslužuje sveobuhvatan odgovor – bojkot svih trgovina. KAO NIKAD DO SAD. Čini se da trgovci nisu savladali prvu lekciju pa im ponovimo "gradivo":

BOJKOT SVIH TRGOVINA U HRVATSKOJ NA JEDAN DAN!

Jeste li za? Da ili ne?˝, objavljeno je na Facebook stranici 'Halo inspektore' gdje možete pratiti detalje.

manji nego prije sedam dana, pokazuju podaci Porezne uprave prema kojima je broj fiskaliziranih računa izdanih u trgovini za 44 posto manji, a iznos izdanih računa za čak 53 posto manji nego u petak 17. siječnja. Građani su tako u petak u trgovinama potrošili 28,6 milijuna eura, dok je potrošnja u trgovinama tjedan dana prije iznosila više od 60 milijuna

'Podržat ćemo i novi bojkot'

ništa drugačija. Posjetili smo nekoliko trgovina - trgovine su uglavnom bile prazne, kupaca gotovo da i nije bilo, a čak nije bilo ni školaraca u dućanima

eura. Pritom pad prometa ne bilježi samo trgovina nego i ostale djelatnosti, s obzirom na to da je ukupan broj izdanih računa u petak bio manji za 29 posto, a iznosa za 36 posto. No, baza podataka iz Izvještajnog sustava fiskalizacije na internetskoj stranici Porezne pokazuje da je ukupan broj računa u trgovinama (G-47) bio ipak nešto veći - 2,78

milijuna, kao i ukupan iznos računa - 40,7 milijuna eura. U odnosu na petak 17. siječnja to je 39 posto manji broj računa te za 35,2 milijuna eura manji iznos računa, odnosno za 46 posto. Zašto se podatci razlikuju, objavit ćemo kad s početkom tjedna dobijemo objašnjenje iz Porezne. Analiza podataka iz službene baze Porezne uprave pokazala je da su

građani u četvrtak 23. siječnja ostavili nešto više novca u trgovinama u odnosu na dva prethodna četvrtka u siječnju. U odnosu na četvrtak 16. siječnja potrošili su oko četiri milijuna eura više, što je rast od samo 5,8 posto, dok je broj računa bio veći za 300.000, odnosno sedam posto. U subotu 25. siječnja 2025. građani su u trgovinama ostavili 80,05 milijuna eura, što je 3,8 milijuna eura manje u odnosu na subotu 18. siječnja, odnosno 4,53 posto manje, dok je broj računa bio nešto veći – 0,7 posto. Iz toga se može zaključiti da građani u subotu nisu bojkotirali trgovine ne odlaskom u njih, ali su potencijalno pazili što i koliko kupuju. Pad izdanih računa u Krapinsko-zagorskoj županiji bio je s 127.688 na 79.319 štoje to pad od 37.88 posto što također pokazuje učinke bojkota.

Posao države

Savjetnik platforme 'Halo inspektore' Josip Kelemen tvrdi da je bojkot uspio iznad svih očekivanja, naglasivši da se prvi put čulo mišljenje potrošača o stanju s cijenama na hrvatskom tržištu. O daljnjem planu, Klemen kaže kako je mogućnosti više, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog

Blagajnica: 'Čak nema ni školaraca koji su inače naši česti kupci. Promet je svega 30 posto u odnosu na inače'

bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu u cilju smanjivanja PDVa na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena. No, potrošači, ističe on, ne mogu vršiti pritisak na dobavljače ili proizvođače, ali zato mogu na trgovce. Za sve ostalo bi se trebala pobrinuti država. - Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo - istaknuo je Kelemen. Dodao je da Vlada godinama radi administrativna i porezna rasterećenja, a da su u međuvremenu neki proizvodi poskupjeli za 100 ili više posto. Kako i zašto, pita se on i apelira na državu da donese konkretne mehanizme, a ne recepte za kiflice i kruh. U svakom slučaju, ono što je sigurno jest da je kupcima najmanja briga tko je kriv i zašto cijene drastično rastu. Sudeći po prvom bojkotu, odlučili su reći 'dosta' i prisiliti sve uključene da, ne samo zaustave rast cijena, već i da poduzmu sve što je moguće da se cijene smanje. I to odmah.

Anketa

U ponedjeljak smo proveli anketu u Zagorju, u kojoj su građanke i građani dali svoja mišljenja o učinkovitosti bojkota, a njihovi se stavovi razlikuju. Jedni smatraju da bojkot treba biti češći i dugoročniji, dok drugi vjeruju kako su potrebne konkretnije promjene koje uključuju smanjenje poreza ili veće intervencije države. Donosimo razmišljanja i iskustva naših sugovornika koji su sudjelovali u bojkotu, ali i onih koji se skeptično osvrću na njegov stvarni učinak. (sp)

01 JOSIP KESAK Zlatar

˝Bojkotirao sam trgovine u petak, no mislim da bi taj bojkot trebao biti duži i češće, da bi imao neka-

kvog efekta. No, mislim da se ipak nešto pokrenulo. Cijene su prenapuhane i trgovci su definitivno pretjerali. No, građani sami ne mogu puno promijeniti, iako bi se trebali malo suzdržati od tih kupovina, previše se troši, pretjeruje se.˝

02

ANĐELKO SOVEC Bedekovčina

˝Ja bojkotiram već mjesec dana, kupujem najmanje što mogu, jer ovo nije normalno. Kupujem i u Sloveniji, razlika je ogromna u cijenama. Bojkot će vjerojatno polučiti neki efekt, ali treba malo dulji vremenski period i održavati to, ne samo bojkotirati kratkoročno. Država bi se trebala aktivirati, to je najviše njihova greška, a prebacuju lopticu na građane. Treba to malo tvrđe.˝

03

SUZANA HIKEC Stubičke Toplice

˝Bojkotirala sam trgovine u petak. Cijene su previsoke, trebalo bi prvo smanjiti PDV barem na hranu. A puno ljudi i nije sudjelovalo u bojkotu, niti ne očekuju puno od cijele te akcije. Neki prodavači su još digli cijene taj petak, da bi kasnije mogli spuštati. Trebale bi te akcije biti češće, no sumnjam da će ih se puno ljudi pridržavati i ne vidim da bismo nešto mogli s tim postići.˝

04

ŠTEFICA LEŠKO

Sveti Križ Začretje

˝Bojkotirala sam jer su cijene nenormalne, treba nešto napraviti da se snize, jer ovo više nikud ne vodi. Mislim da bojkot nešto znači, a ako bude takvih akcija ubuduće, podržat ću ih. Vladajući bi se morali uključiti, nešto napraviti, sniziti PDV, zaustaviti rast cijena.˝

05

VALENTINO MIRT Oroslavje

˝Priključio sam se bojkotu u petak, no nisu se svi odazvali, nije veliki efekt i ne znam koliko će to sve uopće značiti. Ako bude još takvih bojkota, sigurno ću se priključiti. No, ljudi i dalje kupuju, neće tu biti nikakvog efekta.˝

06

BRANKO KVEŽ Sveti Križ Začretje

˝S tim bojkotom nećemo ništa postići, trebali bismo bojkotirati benzinske crpke, sada nam gorivo ide dosta gore, od toga treba početi, pa onda trgovine, jer gorivo poskupljuje svako malo i to je povezano jedno s drugim. Sada će Vlada valjda vidjeti da su ljudi stavili glave skupa, ipak je nešto postignuto, valjda će se pokrenuti. I ubuduće, ako bude takvih akcija, priključit ću se, jer je na dobrobit svih nas građana.˝

U Zavod hitne medicine KZŽ, stigla nova vozila vrijedna 336.000 eura od strane Županije

Zagorska Hitna bogatija za dva nova vozila

Djelatnici Zavoda u samo jednoj godini prevale čak 600.000 kilometara i odrade 14.700 intervencija, što nova vozila čini ključnim za unapređenje kvalitete usluge i bolje upravljanje resursima

HRVATSKO ZAGORJE

M AR t A Č AR ž A vec

Zavod hitne medicine

Krapinsko - zagorske

županije od danas je bogatiji za dva nova vozila koja su raspoređena u ispostave

Krapina i Donja Stubica. Vrijednost vozila iznosi 336.000 eura, a njihovim dolaskom vozni park Zavoda povećan je na 19 kompletno opremljenih vozila. Djelatnici Zavoda u samo jednoj godini prevale čak 600.000 kilometara i odrade 14.700 intervencija, što nova vozila čini ključnim za unapređenje kvalitete usluge i bolje upravljanje resursima.

Kontinuirano ulaganje u opremu i sustav

Ključeve novih vozila predao je župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar, koji je naglasio važnost ulaganja u ljude i opremu. Bez toga, kaže, nema posloženog sustava. – Imamo fantastično po-

Kolar: 'Nova ministrica se, nažalost, očito još nije upoznala sa svim potrebama'

složen sustav i motivirane ljude, a to moramo popratiti najmodernijom opremom i vozilima. Ovo radimo kontinuirano, u okvirima naših mogućnosti – rekao je Kolar. Najavio je i novi pravilnik koji će definirati novu opremu za svih 140 djelatnika Zavoda, što će također financirati Županija. Osim toga, župan je podsjetio da je izdana građevinska dozvola za izgradnju novog Zavoda za hitnu medicinu pa apelirao na pomoć Ministarstva zdravstva. – Poslao sam prijedlog Ministarstvu da financiraju 50% izgradnje. Nova ministrica se, nažalost, očito još nije upoznala sa svim potrebama. Nije mi odgovorila na dopis. Ako ne dobijemo podršku, sami ćemo to odraditi, ali će

Božić: 'Ovo je samo još jedan dokaz kontinuiranog ulaganja u naš Zavod'

trajati duže – pojasnio je. Brojke koje govore same za sebe Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krešimir Božić iznio je podatke koji govore o obujmu rada: u 2024. godini Zavod je zaprimio 34.300 poziva što znači da je svaki treći stanovnik okrenuo broj 194,

dok je u prostorima za reanimaciju obrađeno 7.600 pacijenata. –Nabava vozila financirana je putem kreditnog zaduženja koje se otplaćuje decentraliziranim sredstvima Županije. Ovo je samo još jedan dokaz kontinuiranog ulaganja u naš Zavod – istaknuo je Božić.

Povećanje sigurnosti za pacijente i timove Vozač tima 1 hitne medicine, Mario Pavetić koji u Zavodu radi već 13 godina, ističe kako će novo vozilo uvelike olakšati poslovanje budući da je prostor za pacijente i posadu veći i sigurniji. Na njega se nadovezala doktorica tima 1 u Donjoj Stubici, Mateja Stipetić. - Sve

što se koristi i troši se. Ne možemo si dozvoliti kvarove ili greške u Hitnoj službi. Odlika izvanbolničke službe je i mobilnost. Smatram da su naša vozila jedan od naših alata i mislim da smo s ovim podigli razinu sigurnosti zbrinjavanja pacijenata – zaključila je. Uručenju novih vozila prisustvovali su i gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić te zamjenik krapinskog gradonačelnika Ivica Hršak koji su zahvalili Županiji na kontinuiranom ulaganju. Uz nova vozila hitne medicine, Zavod planira dodatno proširiti svoju uslugu. Od 1. ožujka počinje s radom nova služba sanitetskog prijevoza, a uskoro se očekuje isporuka šest novih sanitetskih vozila.

Donesen strateški dokument Županije u području socijalne skrbi. Prošlog tjedna predstavljen je javnosti

Krapinsko - zagorska županija je prva u RH donijela socijalni plan za naredne tri godine

Radi se o važnom strateškom dokumentu u području socijalne skrbi, u kojem se definira razvoj sustava socijalne skrbi te usluga namijenjenih najranjivijim članovima društva

Jelena Klanjčić

KRAPINA

Krapinsko – zagorska županija predstavila je socijalni plan županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Radi se o važnom strateškom dokumentu u području socijalne skrbi, u kojem se definira razvoj sustava socijalne skrbi te usluga namijenjenih najranjivijim članovima društva.

Razvoj socijalnih usluga - Nakon osam mjeseci provedbe, zadovoljstvo mi je što smo uspjeli realizirati izradu projekta u koju su bili uključeni svi oni na koje se ovaj dokument odnosi, od pružatelja socijalnih usluga, ali i predstavnika raznih korisničkih skupina. Prva smo županija u Hrvatskoj koja je donijela ovaj dokument, a posebno nas veseli da smo usprkos propisanoj metodologiji sebi dozvolili da uvažimo one na koje

se socijalni plan odnosi i koji su nekad ukazivali i na to da trebamo ići šire od propisane metodologije i predvidjeti razvoj socijalnih usluga u skladu s potrebama naših stanovnika – istaknula je pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. Radi se o projektu financiranom iz Europskog socijalnog fonda, vrijednom 61.000 eura, a udio KZŽ u financiranju bio je 5 posto. Donošenje socijalnog plana pohvalila je i ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Zagorje Tamara Kotarski, istaknuvši kako su vremena izazovna, ali je važno postupati tamo gdje se nalazimo, rješavati probleme tamo gdje oni nastaju, a to će omogućiti i širenje socijalnih usluga i njihovih kvaliteta.

Nove usluge i inovacije

Zamjenica župana Jasna Petek na-

glasila je kako je misija ovog plana osigurati dostupnost i kvalitetu postojećih socijalnih usluga za pripadnike ranjivih skupina, s ciljem pružanja socijalnih usluga s

Kolar: 'Čovjek koji tu radi jest najvažniji faktor, ali moramo razvijati i infrastrukturu da bi se usluge dodatno ojačale'

kojima će korisnici biti zadovoljni i koje će adekvatno odgovoriti na njihove potrebe. – Osim unapređenja socijalnih usluga, omogućit ćemo i uvođenje novih usluga, ali i inovacija, kroz mjere i aktivnosti. I u tom području trebamo biti inovativni i kreativni kako bi socijalne usluge što više odgovorile na potrebe svih skupina kojima se pružaju – rekla je Petek i istaknula kako je donošenje ovog plana zahtijevalo snažnu međuresornu suradnju i doprinos mnogih iz

područja skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstvenog područja te organizacija civilnog društva. Župan Željko Kolar zahvalio je svima koji rade u socijalnom sustavu te je rekao kako mi je drago što se s planom išlo šire, odnosno obuhvaćene su brojne ranjive skupine, ali i da su u izradi plana sudjelovali ljudi koji rade na terenu, a koji najbolje znaju kako se provode mjere i rješavaju problemi. – Čovjek koji tu radi jest najvažniji faktor, ali moramo razvijati i infrastruktu-

ru da bi se usluge dodatno ojačale. Trendovi se mijenjaju, stoga mi je drago da se u Loboru ne gradi samo starački dom, već će se tamo pružati puno veći spektar usluga koje su potrebne, a i mi radimo na jednom projektu dnevnog boravka, koji ćemo, nadam se, realizirati još 2025. u Zaboku i to će biti jedan dodatni doprinos zbrinjavanju određene kategorije ljudi, a s druge strane pomoć njihovim obiteljima da ih što duže zadrže u obitelji – rekao je Kolar.

Krapinsko – zagorska županija dodijelila je ugovore vrijedne ukupno 350.000 eura namijenjene sportu

Župan najavio: 'Do kraja 2026. u Zagorju ćemo imati 8 novih sportskih dvorana!'

Velike trodijelne dvorane gradit će se u Krapinskim Toplicama, Oroslavju, Svetom Križu Začretju, Konjščini, dvodijelna u Velikom Trgovišću, jednodijelna u Dubrovčanu i Petrovskom te nova jednodijelna dvorana u Stubičkim Toplicama, a tamo je osnivač škole sama Općina

KRAPINA - Krapinsko – zagorska županija dodijelila je ugovore vrijedne 350.000 eura zagorskim sportašima, odnosno 280.000 eura za rad Sportske zajednice KZŽ i 70.000 eura za rad Županijskog školskog sportskog saveza, na čemu su zahvalili predsjednik Školskog sportskog saveza Siniša Kuhta i Tihomir Vančina, predsjednik Sportske zajednice KZŽ. Župan Željko Kolar naglasio je da ovi ugovori nisu jedina ulaganja Županije u sport, već se ulaže u razvoj sportske infrastrukture kroz izgradnju sportskih terena i dvorana, uređenjima školskih igrališta, pa će se tako kroz NPOO preko Ministarstva znanosti i obrazovanja sagraditi 8 novih sportskih dvorana na području KZŽ, do kraja 2026. godine.

Dvorane

Tako će se velike trodijelne dvorane graditi u Krapinskim Toplicama, Oroslavju, Svetom Križu Začretju, Konjščini, dvodijelna u Velikom Trgovišću, jednodijelna u Dubrovčanu i Petrovskom te nova jednodijelna dvorana u Stubičkim Toplicama, a tamo je osnivač škole sama Općina. - U pripremi imamo još izgradnju sportske dvorane za SŠ Zlatar, a srednje škole nisu u prihvatljivom trošku prijave za NPOO, a tu je i sportska dvorana u Gornjoj Stubici za koju još nemamo nikakve suglasnosti resornog ministarstva, ali

Kolar: "Sportske dvorane će koštati između 15 i 18 milijuna eura, to ćemo vidjeti kada zvarše postupci javne nabave.

Financijska konstrukcija je zatvorena, jedan dio se financira iz NNPO - a, dio KZŽ, dio JLS i bit će to ogroman iskorak"

isto tako je sigurno da će se graditi i da će biti trodijelna. To će biti naš doprinos, jer osim školaraca, koristit će ih i sportski klubovi s tih područja – rekao je Kolar.

Olimpijski bazen

U ovoj godini je u dogovoru s Gradom Krapinom, u iznosu 50 posto, u planu i uređenje atletske staze na stadionu u Krapini, a isto tako će Županija sufinancirati dio uređenja

sportskog placa u Zaboku. Županija je obećala i da će se urediti streljana na području Oroslavja, a što se tiče olimpijskog bazena na području županije, tu se nije mnogo napravilo. - Nama bi bilo najjednostavnije da je to privatna investicija i da mi sufinanciramo korištenje tog bazena Plivačkom klubu Olimp, no za sada privatne inicijative koje idu u topličkom smjeru, nisu takve da bi se radio 50 –metarski olimpijski bazen.

Međutim, ima projekt u Gradu Zaboku koji je predviđao uz sportsku dvoranu i gradnju takvog bazena, razgovaramo s Gradom vezano za tu inicijativu, gledamo novu financijsku omotnicu i mogućnost javljanja na EU fondove i vidjet ćemo kakva će biti situacija oko toga – pojasnio je župan.

Troškovi

Dodao je da, kada se gledaju ovi

iznosi, bez sportskih dvorana, onda će to u 2025. godini biti oko milijun eura ulaganja u sport. - Sportske dvorane će koštati između 15 i 18 milijuna eura, to ćemo vidjeti kada zvarše postupci javne nabave. Financijska konstrukcija je zatvorena, jedan dio se financira iz NNPO – a, dio KZŽ, dio JLS i bit će to ogroman iskorak. Zahvala sportašima koji su ambasadori KZŽ – zahvalio je župan Kolar. (jk,sp)

Krapinsko – zagorska županija prošle je godine u poljoprivredu uložila 667.200 eura, a slijede povećanja

Sabina Pušec KRAPINA

Krapinsko – zagorska županija u prošloj je godini u poljoprivredu uložila 667.200 eura, istaknuto je to na konferenciji za novinare u Krapini. Prošle godine KZŽ je provela 12 natječaja na kojima je odobreno 282 zahtjeva i sredstva od 396.205 eura. Potpore

– Na natječaju za poljoprivredne udruge bilo je 11 zahtjeva, odobreno je 13.334 eura. Za uzgoj zagorskog purana imali smo 32 zahtjeva, isplaćena je potpora 57.498 eura, za 7.974 purića. Za povećanje poljoprivredne proizvodnje imali smo 35 zahtjeva, odobreno je 27, isplaćeno 83.007 eura. Potpora za povećanje ekološke proizvodnje namijenjena ekološkim proizvođačima imala je 14 zahtjeva, 12 je prošlo, izdvojeno je 40.860 eura. 17 korisnika kroz natječaj za ulaganje u modernizaciju i povećanje proizvodnje 17 korisnika ostvarilo je potporu 71.570 eura. Tu je i potpora za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina,

ne proizvodnje te pohvalio i proizvođače i Županiju. Župan Željko Kolar zahvalio je poljoprivrednicima na rezultatima i što se bave poljoprivredom u ovim uvjetima. – Prepoznali smo vrijednost poljoprivredne proizvodnje, bez obzira što mi kao županija, zbog konfiguracije terena, nemamo ogromnih poljoprivrednih zemljišta za veliku, intnezivnu poljoprivrednu proizvodnju, imamo itekako dobre mogućnosti za ekološku proizvodnju, za uzgoj stoke, vinogradarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i to su stvari koje kroz ove mjere najviše i sufinanciramo – rekao je Kolar te istaknuo da je Županija zaokružila proces potporama, od sufinanciranja edukacije, pripreme dokumentacije, okrupnjivanje zemljišta, kupnju opreme, stoke, marketing, manifestacije, certificiranje. - Povećali smo opet za 10 posto proračun za poljoprivredu, u 4 godine će to biti između 46 do 48 posto. To govori koliko smatramo da je važna poljoprivredna proizvodnja i u sljedeće 4 godine ćemo svake godine kroz proračun povećavati proračun za poljoprivredu 10 posto – obećao je Kolar. Prošle godine KZŽ je

imali smo svega 2 zahtjeva koja su prošla, 1823 eura. Pozivamo poljoprivrednike da se prijave i ulažu, to je jedna od mogućnosti zaštite. Za povećanje stočarske proizvodnje bilo je 10 zahtjeva, isplaćeno je 45.730 eura. Za potpore za očuvanje pčelinjeg fonda imali smo 75 zahtjeva, isplaćeno je 19.530 eura. Za pripremu projektne dokumentacije za 24 korisnika isplaćeno je 18.124 eura. Za promociju, odobrena su 44 zahtjeva i isplaćeno je 30.370 eura. Prošle godine uveli smo i mjeru odnosno potporu za sudjelovanje u sustavu ekološke poljoprivrdne proizvodnje. Osigurali smo 85 posto potpore, imali 27 korisnika, 6.947 eura je isplaćeno. Osigurali smo lani i financijsku potporu za sudjelovanje u sustavima kvalitete, namijenjenu našim certificiranim proizvođačima. Prošle godine imali smo jednog korisnika, proizvođača zagorskog purana. Sve skupa, kada rezimiramo od 2017. do 2024. godine, mi smo proveli 71 natječaj, imali 1538 korisnika s bespovratnim sredstvima od 2,5 milijuna eura kroz ove godine – istaknula je Mihovilić. Za sajmove i manifestacije Županija je

izdvojila 145.000 eura i kroz njih je prošlo 728 zagorskih izlagača. U 2025. godini KZŽ je osigurala za poljoprivredu 755.420 eura. Zaokružen proces

Dražen Čvek, predsjednik Odbora za poljoprivredu, izrazio je zadovoljstvo potporama i mjerama za unapređenje i razvoj poljoprivred-

ZABRINAVAJUĆE

BROJKE Krapinsko – zagorska županija već desetljećima je pri samom vrhu u Republici

Tijekom prošle, 2024. godine u Zagorju u ogromnoj većini slučajeva riječ je

Ono što je specifično i što posebno 'iskače' u crnoj policijskoj statistici jest činjenica da su od spomenutog 31 samoubojstva prošle godine čak 24 samoubojstava počinili muškarci, što čini više od 77 posto. Kad se gleda ukupan broj suicida, od počinjenog 31 samoubojstva, njih 27 su počinile osobe starije od 51 godinu, od čega je čak 16 osoba bilo starije od 65 godina

Ivan Kovačić

HRVATSKO ZAGORJE

Tijekom prošle, 2024. godine, 31 osoba u Zagorju je počinila samoubojstvo, a još njih 21 si je, srećom neuspješno, pokušalo oduzeti život. Zabrinjavajuće su to brojke same po sebi, no, još više bismo se trebali zabrinuti nad činjenicom da se o tome u zagorskoj javnosti ili šuti, ili premalo govori, iako je Zagorje po tim crnim brojkama već desetljećima u samom vrhu u Hrvatskoj. Jer šutnja nije uvijek 'zlato', pogotovo ako dovodi do toga da se ignorira veliki problem poput suicidalnosti i ako zbog te šutnje problem raste, kao što je to slučaj u Krapinsko –zagorskoj županiji, gdje su si prošle godine život oduzele dvije osobe više nego godinu ranije.

Šutnja

Kad su mediji u pitanju, postoji više smjernica kako, kada i na koji način izvještavati o samoubojstvima i, ruku na srce, velika se većina medija pridržava tih smjernica ili pak izabiru 'najsigurniju opciju', odnosno, uopće ne izvještavaju o tim tragičnim događajima, kao što javnost o njima ne izvještava niti policija. Svjetska zdravstvena organizacija još je prije dvadesetak godina izda-

la stručne preporuke kako izvještavati o samoubojstvima, a i sam Kodeks časti Hrvatskog novinarskog društva propisuje da se vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstava ne naglašavaju te da ih treba svesti na najmanju moguću

Dr. Gašpar: "Imate ljudi koji nisu bili depresivni, niti su ikome govorili da imaju nekih problema u životu. Svi misle da je kod nekog sve divno i krasno i onda jednog dana samo čuju da je taj netko počinio suicid. Znači, imate i druge razloge osim depresije"

Dr. Gašpar: "U Zagorju ima dosta i samačkih domaćinstava, a to povećava razinu depresije. Ja imam popriličan broj pacijenata koji boluju od depresije i kojima je jedan od glavnih problema samoća"

mjeru. Struka nalaže da se prilikom medijskog izvještavanja o samoubojstvima izbjegava pretjerivanje, objavljivanje fotografija umrlog, te posebno - opisivanje načina na koji je samoubojstvo počinjeno. S time se, dakako, u potpunosti slaže i dr. Vladimir Gašpar, jedini psihijatar koji je zaposlen u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije, no, napominje, zbog činjenice da je broj samoubojstava u Zagorju zabrinjavajući, smatra kako je krajnje vrijeme da se o tome počne javno govoriti. - Mediji o tome trebaju prestati šutjeti - kaže dr. Gašpar te objašnjava da cilj javnog diskursa o toj temi treba biti da se senzibiliziraju institucije, ali i građani, kako bi svi zajedno konačno reagirali i dali svoj doprinos da se te crne brojke smanje na najmanju moguću razinu.

Većinom stariji muškarci Ono što je specifično i što posebno 'iskače' u crnoj policijskoj statistici jest činjenica da su od spomenutog 31 samoubojstava prošle godine čak 24 samoubojstava počinili muškarci, što čini više od 77 posto. Kad se gleda ukupan broj suicida, od počinjenog 31 samoubojstva, njih 27 su počinile osobe starije od 51 godinu, od čega je čak 16 osoba bilo starije od 65 godina. Dakle, da sasvim pojednostavnimo, u Zagorju većinu samoubojstava počine muškarci i to najčešće oni stariji od 65 godina. Sve to, pojašnjava nam dr. Gašpar, jasno pokazuje na ono što je već dobrano poznato: Mentalno zdravlje muškaraca, njihov odlazak psihologu ili psihijatru, otvoreni razgovor o vlastitim emocijama s ljudima koji ih okružuju, za većinu muškaraca je nešto od čega zaziru. I to, kako svjedoči statistika, prečesto završi tragično.

Sram od psihologa

Dodatan primjer koji nas sve zajedno poziva da se posebno senzibiliziramo za temu mentalnog zdravlja muškaraca, pogotovo u Krapinsko – zagorskoj županiji, jest i sljedeći podatak. Naime, u veljači prošle godine otvoren je Dispanzer za mentalno zdravlje Doma zdravlja Krapinsko- zagorske županije u ambulantama u Bedekovčini, Oroslavju i Krapini, gdje građani kod šest psihologinja mogu bez uputnica potražiti psihološku pomoć. U prvoj polovici prošle godine primili su tako 607 pacijenata, što djece, što odraslih. No, posebno je simptomatičan podatak da su od 330 odraslih pacijenata njih 234 bile žene, a samo njih 96 muškarci. Dakle, da ponovimo i utvrdimo: Od 607 osoba koje su tražile psihološku pomoć, bilo je samo 96 muškaraca.

Kobni stereotipi

Profesoricu i specijalistu kliničke psihologije, Gordanu Kamenečki, vodeću psihologinju u Zagorju, koja je ujedno i ključna figura u Psihološkoj službi Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije, zatražili smo komentar činjenice da muškarci u Zagorju u vrlo malom broju traže psihološku pomoć, iako im je, očito, itekako potrebna. - Jedan od razloga koji je ukorijenjen u sva društva, pa tako i u naše, je taj da postoje društveni pritisci i stereotipi, odnosno, u mnogim kulturama postoji očekivanje da muškarci budu jaki, neovisni i sposobni da se nose s problemima bez pomoći. Ovakvi stereotipi mogu uzrokovati da se muškarci osjećaju kao da bi traženje pomoći značilo slabost ili nesposobnost, a s time je povezan i još jedan razlog, a to je stid ili ponos zbog kojeg se ne traži pomoć i, iako je više subjektivan, ipak je povezan s društvenim pritiskom. Muškarce se, na žalost, od najrani-

Evo gdje možete zatražiti pomoć:

Ukoliko trebate psihološku pomoć ili znate nekog tko bi je trebao, ovo su kontakti psiholoških ambulanti Doma zdravlja KZŽ na koje se možete javiti: Ambulanta Krapina: psihologija.krapina@dzkzz.hr 049 301 810

Ambulanta Oroslavje: prihologija.oroslavje@dzkzz.hr 049 301 808

Ambulanta Bedekovčina: psihologija.bedekovcina@dzkzz.hr 049 301 809

Osim kod psihološke službe Doma zdravlja KZŽ i psihijatra Doma zdravlja KZŽ, savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć: Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata), Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr), Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr). Također, ne treba zaboraviti ni na liječnike specijaliste obiteljske medicine, kojima se građani također mogu obratiti za pomoć, a u onim najosjetljivijim i najkritičnijim situacijama, uvijek je najbolje pozvati Hitnu medicinsku službu na broj 194.

je dobi 'uči' da ne pokazuju emocije ili da ne razgovaraju o njima. Koliko puta smo čuli 'Dečki ne plaču', 'Nemoj biti curica'. Ako ne odrastaju u okruženju gdje je otvorena komunikacija i gdje je razgovor o osjećajima normalan, onda im nedostaje znanja, odnosno, emocionalne i socijalne poduke u primarnoj sredini. Nažalost, događa se i da muškarci nemaju dovoljno pristupa ili nisu svjesni dostupnih resursa i podrške. Ako nemaju dovoljno informacije ili podrške u svojoj zajednici, mogu biti manje skloni traženju pomoći. Postoje i više subjektivni ili psihički razlozi, a to je na prvom mjestu depresija. Statistički podaci pokazuju da su žene depresivnije od muškaraca, ali zapravo, jedno od tumačenja je da žene češće traže stručnu psihološku pomoć i zato je evidencija veća - pojasnila nam je Gordana Kamenečki.

Usamljenost

Kad je mentalno zdravlje Zagoraca u pitanju, spomenuti psihijatar dr. Gašpar kaže da je jedan od velikih problema usamljenost koja nerijetko vodi u depresiju. - Iskreno, ne znam kako je u drugim dijelovima Hrvatske, ali ovdje u Zagorju ima dosta i samačkih domaćinstava, a to povećava razinu depresije. Ja imam popriličan broj pacijenata koji boluju od depresije i kojima je jedan od glavnih problema samoća. Meni dolazi dnevno od dvadeset do trideset pacijenata, neki naravno dolaze tijekom godine više puta, ali sigurno da je riječ o nekoliko tisuća pacijenata koji me posjete godišnje i gotovo dvije trećine njih se bori s depresivnošću. Doduše, nije kod svih njih riječ o čistoj depresiji, ali imaju barem neke blage njene simptome. Inače, u ovakve ambulante uglavnom dolaze pacijenti s anksioznošću i depresivnošću jer oni s težim psihijatrijskim poremećajima se primarno liječe u bolnicama i onda kod mene dolaze na kontrolu. A primarno, ponavljam, ovdje dolaze pacijenti zbog depresivnosti, anksioznosti i

Dr. Vladimir Gašpar

Republici

Hrvatskoj po broju samoubojstava, a te nesretne, crne brojke, nažalost, opet su u porastu

Zagorju je 31 osoba počinila suicid; je o muškarcima iznad 50 godina

Traženje

psihološke pomoći je znak snage, a ne slabosti

Kad je u pitanju briga o mentalnom zdravlju, odnosno, jače osnaživanje mentalnog zdravlja u zajednici, u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije su svjesni da još uvijek postoji prepreka, na čijem suzbijanju se intenzivno radi. Riječ je o tome da još uvijek postoje nedoumice glede traženja psihološke pomoći (o psihijatrijskoj da i ne govorimo), što zbog neznanja, straha, srama ili nekih drugih razloga. "Važno je da građani shvate da je traženje psihološke pomoći znak njihove snage i njihove brige za sebe, ali i za svoje bližnje, a ne znak slabosti, kako se to (pre)često percipira. Vrlo je važno istaknuti pomoć bliskih osoba i potaknuti ih da članovima obitelji i/ili prijateljima ukažu da potraže psihološku pomoć, ako vide da im je teško i da pate. Na taj način može se spriječiti teže psihičke poremećaje i pomoći bržem oporavku", poručuju iz Doma zdravlja.

alkoholizma – ispričao nam je dr. Gašpar.

Uzroci suicida

No, kad su samoubojstva u pitanju, dr. Gašpar kaže kako depresija nije isključivi uzrok samoubojstava. –Imate ljudi koji nisu bili depresivni, niti su ikome govorili da imaju nekih problema u životu. Svi misle da je kod nekog sve divno i krasno i onda jednog dana samo čuju da je taj netko počinio suicid. Znači, imate i druge razloge osim depresije. Na primjer, imate ljude koji su emotivno nestabilni. Pa im se dogodi neki stres u životu s kojim se oni ne znaju nositi i onda počine samoubojstvo. Nekad se krene u pokušaj samoubojstva, koji je više poziv za pomoć, ali, nažalost, taj pokušaj koji je prvenstveno trebao biti pokušaj, završi 'uspješno'. Ima, dakle, i takvih situacija gdje taj pokušaj samoubojstva nije bio pravi pokušaj samoubojstva, ali nešto pođe po zlu ili, kako bismo rekli, 'omakne se' i završi smrću – pojašnjava nam dr. Gašpar.

Zadržavanje emocija

Za činjenicu da su u Zagorju od svih samoubojstava ove godine više od 77% počinili muškarci, dr. Gašpar kaže da bi se ona mogla objasniti i time da žene češće rade pokušaje samoubojstva, koji su zapravo 'pozivi u pomoć', dok muškarci češće, kada se odluče na taj grozan čin, to i naprave. S druge strane, kaže, žene se lakše otvaraju i povjeravaju

Prof. Kamenečki: "Želim istaknuti da je život ono što je najvažnije i da ga trebamo čuvati i svi se angažirati u poticanju osoba da potraže psihološku pomoć ako im je teško, ako su u životnoj krizi, ako samo žele popričati"

bližnjima, dok muškarci to rade u znatno manjoj mjeri. – Nažalost, u većini kultura, pa tako i u našoj, pokazivanje emocija se još uvijek smatra znakom slabosti. To je neka stara tradicija zbog koje se mnogi muškarci trude svoje emocije zadržati u sebi. I to je jedna od stvari koju najčešće govorim svojim pacijentima, da je najgora stvar koju mogu raditi 'skupljanje u sebi'. Jer

Prof. Kamenečki: "Traženje

psihološke pomoći je vrlina i hrabrost, a ne mana i slabost, i trebamo maknuti stigmu s traženja stručne psihološke pomoći, kako bismo spriječili neželjene događaje i poticali razvoj mentalno

zdravog društva"

sve što skupljate u sebi će jednom izaći ovako ili onako - upozorava dr. Gašpar.

Prevencija

Kad je u pitanju prevencija, kaže dr. Gašpar, bilo bi dobro da se u to uključe i centri za socijalnu skrb, koji su, barem nominalno, više na terenu i u kontaktu s korisnicima, no, napominje, nije nikakva tajna da centrima za socijalnu skrb nedostaje ljudstva, ali i sredstava da bi mogli biti u dovoljnoj mjeri prisutni na terenu. Psihologinja Gordana Kamenečki napominje da psiholozi u Zagorju već provode određene preventivne programe, ali naglašava da svi zajedno, počevši od obitelji, trebamo raditi na prevenciji. - Razlozi suicidalnosti su u velikoj mjeri povezani s društvenim pritiskom, pa je na cijelom društvu i odgovornost na prevenciji suicidalnosti, ali i poticanju brige o mentalnom zdravlju općenito. Već u obitelji trebamo poticati zdravu atmosferu i otvorenu komunikaciju u izražavanju emocija. Okolina u kojoj pojedinac obitava (susjedi, prijatelji, radne kolege) ima važnu ulogu u prepoznavanju psihičkih problema i ne treba 'kretati glavu', već vrlo otvoreno poticati svoje bližnje da potraže psihološku pomoć. Važnu ulogu imaju i obrazovne ustanove, jer, na žalost, velik dio anksioznosti i depresije kod djece povezan je sa školskim uspjehom ili nasiljem u školi. Tako Društvo psihologa Krapinsko- zagorske županije već dugi niz godina provodi preventivni program u osnovnim i srednjim školama s učenicima, nastavnicima i roditeljima, prvenstveno na jačanju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi – ispričala nam je prof. Kamenečki. Psihološke ambulante

Zdravstvene ustanove, Zavodi za socijalnu skrb, Obiteljski centar, institucionalni su oblici pomoći očuvanju mentalnog zdravlja, kaže nam prof. Kamenečki. - Problem sa Zagorjem je mali broj stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem, tako da je otvaranje psiholoških ambulanti u primarnoj zdravstve-

noj zaštiti veliki korak naprijed prema promociji brige za mentalno zdravlje. Uz podršku Ministarstva zdravstva i Krapinsko- zagorske županije, od veljače prošle godine je u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije zaposleno šest psihologinja u tri ambulante (Krapina, Oroslavje, Bedekovčina). Rad je organiziran tako da je radno vrijeme cijeli dan, a radne su i dvije subote u svakoj ambulanti. Ono što je važno istaknuti jeste da ne treba uputnica liječnika, a imamo i tzv. 'drop in', kada se pacijenti mogu javiti bez najave. Svi podaci navedeni su na web stranici Doma zdravlja, a i plakati s informacijama u većini su ustanova u županiji – napominje vodeća zagorska psihologinja. Micanje stigme

I prof. Kamenečki ističe važnost medija u prevenciji suicida. - Kako bi se što više približili ljudima, psihologinje sudjeluju i na radijskim emisijama, radionicama i predavanjima za građanstvo, kao i kroz druge medije, tako da je i ovaj vaš članak vrlo važan korak u unaprjeđenju mentalnog zdravlja. Kako je nedostatak informacije i edukacije također jedan od razloga zašto se muškarci rjeđe javljaju za psihološku pomoć, jer nisu dovoljno informirani o tome što psihološka pomoć podrazumijeva i kako može biti korisna, mediji imaju značajnu ulogu u poticanju traženja pomoći i promicanju važnosti brige o mentalnom zdravlje – ustvrdila je prof. Kamenečki. Za kraj, još jednom je istaknula važnost brige o mentalnom zdravlju te uputila snažnu poruku zagorskoj javnosti. - Želim istaknuti da je život ono što je najvažnije i da ga trebamo čuvati i svi se angažirati u poticanju osoba da potraže psihološku pomoć ako im je teško, ako su u životnoj krizi, ako samo žele popričati. Traženje psihološke pomoći je vrlina i hrabrost, a ne mana i slabost, i trebamo maknuti stigmu s traženja stručne psihološke pomoći, kako bismo spriječili neželjene događaje i poticali razvoj mentalno zdravog društva – poručila je prof. Gordana Kamenečki.

Prof. Gordana Kamenečki

Psihološka ambulanta Doma zdravlja KZŽ

Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović i direktor tvrtke Jedinstvo d.o.o. Josip Mihalić potpisali su Ugovor o izvođenju radova Izgradnja područnog vrtića s kuhinjom u Gradu Krapini

Na jesen krapinski mališani kreću u nov, moderan, samoodrživ područni vrtić

Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović i direktor tvrtke Jedinstvo d.o.o. Josip Mihalić potpisali su u četvrtak Ugovor o izvođenju radova Izgradnja područnog vrtića s kuhinjom u Gradu Krapini. Područni vrtić, kao dio matičnog, gradskog Dječjeg vrtića Gustav Krklec, bit će izgrađen u Ulici dr. Franje Tuđmana kod poligona u Mihaljekovom Jarku, kapaciteta 10 odgojnih skupina za 168 djece.

4,7 milijuna eura bez PDV - a - Nakon što je otvoren natječaj od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, mi smo aplicirali na taj natječaj i u prosincu 2022. godine donijeta je odluka o odabiru, da bi u drugoj polovici ožujka 2023. godine bio potpisan ugovor s Ministarstvom i u tom trenutku smo mogli započeti sa svim aktivnostima. Prvo smo raspisali natječaj za izradu idejnih projekata, nakon toga u rujnu 2023. godine smo napravili geomehaničke istražne radove i početkom prosinca je raspisan postupak javne nabave za izradu glavnih i izvedbenih projekata. Po potpisivanju ugovora početkom 2024. godine krenulo se s izradom projektne dokumentacije, puno su nam pomogli i ZARA I REGEA koji su bili uključeni u taj dio. Građevinska dozvola je ishođena koncem lipnja, nakon toga su napravljeni izvedbeni projekti i početkom rujna je raspisan postupak javne nabave za izgradnju samog objekta vrtića. Pristiglo je 5 ponuda, najpovoljnija je bila tvrtke Jedinstvo iz Krapine i drago mi je da će domaća operativa raditi taj posao. Vrijednost potpisanog ugovora je 4 milijuna i 718 tisuća eu-

ra bez PDV – a – pojasnio je gradonačelnik Zoran Gregurović. Prema ugovoru, rok za uvođenje u posao je 15 dana od potpisivanja ugovora, a rok za završetak radova je 7 mjeseci od uvođenja u posao, dakle, na jesen bi prva djeca krenula u novi krapinski vrtić.

Nasušna potreba

Gradonačelnik je dodao da je 2019. godine gradski vrtić proširen za dvije dodatne skupine, što je tada bilo dovoljno. – No, na području grada nikad nije bilo manje nezaposlenih, nikad više zaposlenih, pa su potrebe za smještajem djece u vrtić daleko veće i izgradnja dječjeg vrtića je postala nasušna potreba. Svi smo očekivali to i puno prije, no procedure i zakonske odredbe traju dugo, prije se nije moglo krenuti. No, najvažnije je da taj projekt kreće. Od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ostvarili smo udio od 1,8 milijuna eura, preostali dio će osigurati Grad što svojim sredstvima, što iz kreditnog zaduženja i mislim da je to jedna opravdana investicija za kreditno zaduženje – istaknuo je gradonačelnik. Gregurović je dodao da su, osim same izgradnje vrtića, i Hrvatske vode su pred dobivanjem građevinske dozvole, za nastavak uređenja šetnice. Nakon ishođenja dozvole, kreće se s javnom nabavom, tako da će ove godine krenuti i izgradnja nastavka same šetnice u ovom dijelu. - Ovih 10 novih vrtićikih skupina sa svim popratnim sadržajima, sanitarnim čvorovima, dječjim igralištem, prostorijama za administrativno i stručno osoblje dječjeg vrtića, sigurno će biti velika stvar za grad Krapinu i sve stanovnike. Vrtić se projektira na način da bude samoodrživ, s dizalicama topline, sunčanom elektranom sange 40 kW, nadzornim upravljačkim sustavom i bit će to uistinu moderan vrtić, samoodrživ i s nizom tehnič-

Rok za uvođenje u posao je 15 dana od potpisivanja ugovora, a rok za završetak radova je sedam mjeseci od uvođenja u posao

Vrtić će imati kapacitet za 10 odgojnih skupina odnosno 168 djece, a projektiran je da bude samoodrživ, s dizalicama topline, sunčanom elektranom sange 40 kW, nadzornim upravljačkim sustavom

kih i softverskih rješenja. – zaključio je gradonačelnik Zoran Gregurović. Partner na projektu je Općina Petrovsko, stoga je na potpisivanju

ugovora bio nazočan i predjednik Općinskog vijeća Željko Vučilovski. 21 odgojna skupina

Ravnateljica Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina Ksenija Ostojić istaknula je da će gradski vrtić s područnim objektom imati ukupno 21 odgojnu skupinu. – Sva djeca koja su na listi čekanja će s osmjehom doći ovdje. Dječji vrtić je prirodno okruženje za rast i razvoj djeteteta u toj

predškolskoj dobi – rekla je Ostojić. Direktor firme Jedinstvo d.o.o. Josip Mihalić istaknuo je da se njegovo poduzeće bavi izgradnjom vrtića po cijeloj Europi. - Javili smo se i bili najpovoljniji. Trudimo se da budemo najbolji, da domaći vrtić bude ugodan za djecu, zdrav, da troši malo energije i da bude na vrijeme gotov. Rok je 7 mjeseci, ako će biti normalni uvjeti bit će gotov u tom roku – rekao je Mihalić.

Grad Krapina osigurava financijsku pomoć za roditelje čija djeca pohađaju vanjske vrtiće i koriste usluge dadilja

Pravo na pomoć ostvaruju roditelji čija su djeca korisnici vrtića ili usluga dadilja s višom ekonomskom cijenom od one u DV Gustav Krklec Krapina

KRAPINA - Kako bi ublažio financijske razlike među roditeljima u troškovima dječjih vrtića čiji osnivač nije Grad te troškovima usluga obrta za čuvanje djece, Grad Krapina poziva roditelje s područja grada, čija su djeca korisnici vanjskih vrtića ili usluga dadilja, da podnesu zahtjev za novčanu pomoć u 2025. godini. Pravo na pomoć ostvaruju roditelji čija su djeca korisnici vr-

tića ili usluga dadilja s višom ekonomskom cijenom od one u Dječjem vrtiću Gustav Krklec Krapina. Pomoć se sufinancira u iznosu do 70 % razlike u cijeni, a maksimalno do 100 eura mjesečno, isplaćuje se kvartalno, uz dostavu potrebne dokumentacije. - Grad Krapina uvijek nastoji biti podrška svojim građanima, posebno u ovim izazovnim vremenima. Ovom mjerom želi-

'Potičemo i pozivamo roditelje da iskoriste ovu priliku i olakšaju si financijske obaveze'

mo osigurati pravednost i ravnopravnost za sve roditelje, bez obzira na to koji vrtić njihovo dijete pohađa. Potičemo i pozivamo roditelje da iskoriste ovu priliku i olakšaju si financijske obaveze – poručio je gradonačelnik Zoran Gregurović. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji možete preuzeti na službenoj web stranici Grada ili u pisarnici na adresi Magistratska 30. Po-

punjene obrasce, zajedno s potrebnom dokumentacijom, dostavite osobno ili poštom na adresu Grad Krapina, Upravni odjel za društvene djelatnosti, poslove gradonačelnika i gradskog vijeća, Magistratska 30, Krapina, odnosno na e-mail adresu: petra.leljak. balagovic@krapina.hr. Dodatne informacije dostupne su na brojevima telefona 049/382-415 i 049/382-417. (zl)

Sabina Pušec KRAPINA

Press konferencija je održana na lokaciji gradnje vrtića, u Mihaljekovom Jarku

Josip Mihalić i Zoran Gregurović

U Pregradi je održana javna tribina Zajedničko planiranje proračuna za 2025. godinu

50.000 € za participativni proračun: Građani biraju prioritetne projekte

S provođenjem ovakvog tipa participativnog proračuna Grad je započeo prošle godine kada je pristiglo ukupno 23 prijedloga, a uključili su se građani iz svih mjesnih odbora. Od toga je izabrano 10 projekata, po jedan iz svakog mjesnog odbora

PREGRADA - Grad Pregrada, u suradnji s Udrugom gradova, u gradskoj vijećnici je u četvrtak, 23. siječnja održao javnu tribinu Zajedničko planiranje proračuna za 2025. godinu.

Prijedlozi

Svaki građanin može predlagati potrebe za uređenjem gradskog i svih okolnih naselja, odnosno primjere malih komunalnih akcija za koje bi željeli da se realiziraju na području grada Pregrade kao što su: uređenje javnih zelenih površina, pješačkih staza, trgova i pješačkih zona, postavljanje zaštitnih ograda i branika, ogradnih zidića, uređenje dječjih igrališta, postavljanje sprava za rekreaciju odraslih, koševa, golova, postavljanje klupa, koševa za smeće, prometnih znakova, semafora, treptača, putokaza, naziva ulica, autobusnih čekaonica, sanacija divljih deponija, uređenje nerazvrstanih cesta, parkirališta, nogostupa, iscrtavanje oznaka na kolniku - pješačkih prijelaza, zaustavnih crta, razdjelnih linija, strelica, STOP, ŠKOLA i sličnih natpisa, održavanje i postavljanje javne rasvjete na prometnicama i javnim površinama, itd... S provođenjem ovakvog tipa participativnog proračuna Grad je započeo prošle godine kada je pristiglo ukupno 23 prijedloga, a uključili su se građani iz svih mjesnih odbora. Od toga je izabrano 10 pro-

Vešligaj: 'Naglašavamo važnost participacije građana, jer smatramo da zajedničkim angažmanom možemo bolje prepoznati prioritete i potrebe naše zajednice'

jekata, po jedan iz svakog mjesnog odbora.

Projekti

Tako su u protekloj godini realizirani sljedeći projekti: MO Benkovo –asfaltiranje nerazvrstane ceste B-8, MO Bušin - Izgradnja oborinske odvodnje na dijelu prometnice Bu-2 na području mjesnog odbora Bušin, MO Cigrovec - Izgradnja tribine i stepenica na postojećem asfaltiranom igralištu SRC Cigrovec, MO Gorjakovo - Uređenje dječjeg igrališta kod PŠ Gorjakovo, MO Kostel - Izgradnja nadstrešnice kod crkve sv. Mirka, MO Stipernica - Uređenje gornje etaže vatrogasnog doma, MO Pregrada - Izgradnja nove vrt-

ne sjenice kod NK Pregrada. Tri su projekta zbog kompleksnosti još u provedbi - u MO Plemenšćina, MO Sopot i MO Vinagora. U Proračunu za 2025. godinu predviđena financijska sredstva u okviru ovog projekta iznose 50.000 eura, odnosno 5.000,00 eura po mjesnom odboru. Važnost sudjelovanja

Tribini su prisustvovali gradonačelnik i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, pročelnik za financije i gospodarstvo Krunoslav Golub, voditeljica odsjeka za komunalno gospodarstvo promet i prostorno uređenje Romana Pavlinec te Dario Runtić, predstavnik Udruge gradova koji je ujedno i pojasnio na koji se na-

Svaki građanin može predlagati potrebe za uređenjem gradskog i svih okolnih naselja, odnosno primjere malih komunalnih akcija za koje bi željeli da se realiziraju na području grada Pregrade

čin provodi projekt. Gradonačelnik Marko Vešligaj na tribini je pozvao građane da se aktivno uključe te dodao: - Ovom javnom tribinom smo pokušali našim građanima približiti pojam proračuna i pozvati ih da svojim prijedlozima predlože Gradu Pregradi koje su potrebne akcije za kvalitetniji razvoj grada i poboljšanje kvalitete

života građana. Posebno naglašavamo važnost participacije građana, jer smatramo da zajedničkim angažmanom možemo bolje prepoznati prioritete i potrebe naše zajednice. Ovo je već druga godina zaredom da provodimo ovaj projekt, što potvrđuje da nam je uključivanje građana u procese donošenja odluka iznimno važno. (zl)

Šimunić: 'Ova gradska uprava je najefikasnija u povijesti Grada'

OROSLAVJE - Gradonačelnik grada Oroslavja Viktor Šimunić javno je zahvalio članovima gradske uprave na njihovom predanom radu i uspjesima ostvarenim za grad. Ponosno je istaknuo kako su, prema njegovu mišljenju, upravo oni najefikasniji tim u povijesti Oroslavja. - Hvala svima koji su nas poduprli i vjerujem da taj lajk nije "prazan" nego da ste došli u Oroslavje i uvjerili se da smo po ponudi zaista - najbolji u Hrvatskoj! No, ne stajemo! Ovaj tim ljudi koji vidite na slikama, ova gradska uprava je najefikasnija u povijesti grada i nastavlja dalje s velikim projektima! Bravo za ove ljude, svaka vam čast i iskreno se nadam da budemo i dalje u ovakvom sastavu mogli raditi na korist svih građana našeg Oroslavja - objavio je Šimunić. (mč)

PROSVJED U POZNANOVCU Mještani izašli na ulice, tražeći da se iz njihovog mjesta makne smeće koje im ugrožava zdravlje

Prosvjednici u Poznanovcu traže: 'Maknite tu ekološku bombu!'

Jelena Klanjčić

Mještani Poznanovca u Bedekovčini ponovo su izašli na ulice da bi prosvjedovali, tražeći da se iz njihova mjesta makne smeće koje im ugrožava zdravlje. 'Hoćemo čisti zrak, zemlju i vodu', 'Hoćemo zdravlje', 'Želimo zdrav život djeci i unucima', samo su neke od poruka s kojima su mještani Poznanovca u Bedekovčini prosvjedovali prošle subote.

Zakopano smeće

O ovom smo problemu spaljivanja plastike i skladištenja otpada u Poznanovcu, iza Inkopa, pisali i krajem 2023. godine, kada su mještani također prosvjedovali. Tada su pričali kako se otpad vrlo često dovozi po noći, plastika spaljuje, što ne samo da smrdi, već zagađuje zrak, ali i zemlju i vodu. Bojali su se tada, a boje se i sada, za svoje zdravlje i budućnost svoje djece i unuka. Iako se otpad na ovo mjesto više ne dovozi i ne pali od 17. srpnja 2024. godine, smeće je još uvijek tu.Tražimo da se to smeće makne. I ono iznad površine zemlje i ono ispod površine zemlje, zakopano, jer čuli smo kada su dolazili po noći s bagerima, kopali i rasipavali nešto iz bačvi. Što je unutra zakopano, to nas interesira – kaže jedna od prosvjednica, Biserka Gorup. Dodaje potreseno i kako je posljednjih godina puno ljudi oboljelo, a nažalost i umrlo od zloćudnih bolesti. - Ne želim niti nabrajati koliko bolesnih imam u obitelji. Nikad toliko zloćudnih bolesti u Poznanovcu! Od čega to? Priča se da je u Zagrebu loš zrak radi smoga, a on čega onda je zagađen zrak u Poznanovcu, gdje je sve zelenilo? Molimo da se makne to, sve kaj je vani i kaj je zakopano. Molimo vas, pomognite nam! – kaže Biserka. Nadovezuje se i Ana Merkaš, koja je također sigurna da se osim smeća nagomilanog na zemljištu, nalazi i zakopano smeće. - Smrdi sve, a tek

Ban: 'Pet godina Općina upozorava na ovaj problem. Od inspektorata smo dobili potvrdu da smo u pravu, no ništa se nakon toga nije poduzelo da bi se to maknulo, a firma koja je to radila je otišla u stečaj'

kad poslije kiše dojde sunce, onda su velika isparavanja. No, najvažnije je da je tam nešto zakopano. Poslije prošlog prosvjeda došel je načelnik bagerom, rekao da budu otkopali otraga, ali kopali su tam gde nije bilo ničega – kaže Ana. Upozoravanja Općine

Načelnik Darko Ban došao je dati punu podršku prosvjednicima. –Mještani Poznanovca nemaju drugog izlaza. Već su prosvjedovali, no nažalost nije se postiglo ništa. Od inspektorata smo dobili potvrdu da smo u pravu, no ništa se nakon toga nije poduzelo da bi se to maknulo, a firma koja je to radila je otišla u stečaj – pojašnjava načelnik, pokazujući potvrdu od inspektorata koju je primila Općina Bedekovčina, a u kojoj stoji kako je 'nadzorom utvrđeno da se na lokaciji nalazi nepropisno uskladištena otpadna plastika trgovačkog društva Plasto – produkt d.o.o. slijedom čega je pokrenut upravni postupak i naređeno uklanjanje otpada te prekršajni postupak protiv odgovornih osoba.' Načelnik kaže kako su slali i požurnice, no do danas nisu dobili nikakve informacije oko toga što se dešava i kada će i tko maknuti to smeće, obzirom da je firma Plasto – produkt otišla u stečaj. - Pet godina smo tumačili da se bude to desilo ili ne daj Bože zapaljenje tog smeća, a to bi tek onda ugrozilo živote mještana. Ovo je ekološka bomba koju treba pothitno riješiti – kaže načelnik, dodavši kako je Općina poništila sve dozvole za gospodarenjem otpadom, a otpad se i dalje dovozio. Sada je tu nastala gomila smeća, iz koje izlazi smrad, životinje, a prosvjednici od Općine ili Županije očekuju da riješe ovaj otpad. - Jedni nadležni je Državni inspektorat. Općina upozorava na to godinama. Da, iza firmi koje odu u stečaj, takve probleme bi trebale riješiti jedinice lokalne samouprave. No, obzirom da smo godinama upozoravali, niti Općina niti Županija nije kriva za ovo, a Općina nema novaca da bi sav taj otpad

Osim smeća nagomilanog na zemljištu, nalazi i zakopano smeće ispod površine, kažu mještani, koje zagađuje tlo i vodu i ugrožava im zdravlje

maknula – kaže načelnik i naglašava kako će se morati obratiti i Ministarstvu zaštite okoliša, ukoliko neće postići ništa kod vlasnika zemljišta, koji je još uvijek aktivan, pokušat ćemo ga prisiliti da to makne iz Poznanovca.

Čija je krivica?

Na prosvjed je došao i predsjednik Općinskog vijeća Marko Ocvirek, koji pak krivicu stavlja na županijski Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, koji je u startu, kaže, izdao dozvolu da bi se ovakva djelatnost uop-

će mogla tu odvijati. – Oni sad tumače da nisu izdali dozvolu u tom obimu da bi se moglo skladištiti toliko materijala i prerađivati plastika. No, dozvola je došla s njihove strane. Ispred Općinskog vijeća pozivam Županiju da se pozabavi time. To Općina može najmanje, ali mogu Županija i državne institucije. Općina ima inicijativu, ali nema podršku daljnjih instanci.

Otpad koji je ostao iza firme koja je u stečaju, a koja ga je dovozila i palila, ozbiljno zabrinjava mještane koji smatraju da stvara ugrozu za njihovo zdravlje. Čestice mikroplastike onečišćuju im zrak, i to ne samo u krugu tvornice, nego i šire. Iako se smeće sada više ne spaljuje, štetni plinovi i teški metali i dalje su prisutni u tlu koje je njima onečišćeno.

DV Zlatarsko zlato u novom prostoru Pastoralnog centra

'Ponosni smo na korak naprijed koji činimo za bolje uvjete za naše najmlađe'

ZLATAR - Od prošlog ponedjeljka su mališani iz starog dijela Dječjeg vrtića Zlatarsko zlato smješteni u novi, privremeni prostor, dok traje rušenje starog i izgradnja potpuno novog vrtića u Pastroralnom centru. - Iako su prilagodbe u tijeku, zajedničkim trudom i suradnjom već stvaramo ugodnu atmosferu za djecu. Hvala svim djelatnicima vrtića na predanosti i trudu te roditeljima na razumijevanju i podršci u ovoj tranziciji. Hvala i velečasnom Dragutinu Cerovečkom i Župi Uznesenja BDM Zlatar na ustupanju prostora koji koristimo. Ponosni smo na korak naprijed koji činimo za bolje uvjete za naše najmlađe – rekla je gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek, koja ih je posjetila u novom prostoru. Podsjetimo, kreće gradnja novog vrtića na postojećem prostoru. Održano je uvođenje u posao izvođača radova na projektu dogradnje i opremanja vrtića. Izvođač radova je Pludux art. d.o.o. iz Konjščine. Ugovoreni radovi trebaju završiti u roku 14 mjeseci. Ukupna vrijednost radova iznosi 1.068.440,60 EUR bez PDVa, odnosno 1.335.550,75 EUR s PDV-om. iz Zagreba te ukupna vrijednost opremanja iznosi 65.804,00 EUR bez PDV-a, odnosno 82.255,00 EUR s PDV-om. Projekt Dogradnje i opremanja dječjeg vrtića Zlatarsko zlato provodi se u sklopu Poziva "Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv", koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.431.642,61 EUR, od toga su bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu od 487.358,15 EUR, a sredstva Grada Zlatara 944.284,46 EUR. (zl)

'Iako su prilagodbe u tijeku, zajedničkim trudom i suradnjom već stvaramo ugodnu atmosferu za djecu. Hvala svim djelatnicima vrtića na predanosti i trudu te roditeljima na razumijevanju i podršci u ovoj tranziciji'

Predložite dobitnike javnih priznanja

Općine Mače

Prijedlozi se dostavljaju do 13. veljače

MAČE – Općina Mače objavila je javni poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Mače - Nagrada za životno djelo, Nagrada Općine, Plaketa Općine i Priznanje počasnog građanina Općine. Prijedloge dostaviti mogu članovi Općinskog vijeća, načelnica te pravne i fizičke osobe s područja Općine Mače prema postojećim kriterijima. Prijedlog za dodjelu priznanja mora biti pisano obrazložen i sadržavati za pojedince životopis kandidata, tijek njegovoga rada i ostvarenih rezultata i temeljito

obrazloženje razloga predlaganja, a za pravne osobe osnovne podatke o ustroju i djelatnosti, ostvarene rezultate rada i temeljito obrazloženje razloga predlaganja. Kako stoji u javnom pozivu, tijekom jedne godine istoj pravnoj osobi ili pojedincu za iste zasluge može se dodijeliti samo jedno priznanje, koje se može dodijeliti i posmrtno. Prijedloge treba dostaviti na adresu: Općina Mače, Mače 30, 49251 Mače ili putem e-mail-a: opcina.mace@ kr.t-com.hr najkasnije do 13. veljače 2025. godine. (zl)

Vaše mišljenje i glas su bitni - ISKORISTITE ih!: Iskažite svoj interes za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i obitelji na području općine Zagorska Sela

'Zajedno možemo graditi bolju budućnost i stvarati uvjete kvalitetnog života'

Anketa je dostupna na web stranici Općine Zagorska Sela

ZAGORSKA SELA - Stambena politika jedno je od ključnih pitanja na kojima rade gradovi i općine, posebno za mlade i obitelji, a upravo u Općini Zagorska Sela to prepoznaju te aktivno rade na stvaranju boljih uvjeta i standarda za njih. U skladu s tom politikom i željom za pronalaskom najboljih rješenja za njihovo stambeno zbrinjavanje Općina poziva sve mlade do 45 godina da iskažu svoj interes na području Općine Zagorska Sela. Pozvane su također i obitelji, a sve u sklopu Javnog poziva jedinicama lokalne samouprave na potpomognutim područjima vezano uz Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih

obitelji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH. Anketu možete pronaći na web stranici Općine Zagorska Sela. - Znamo da su mladi i mlade obitelji naša budućnost, kroz suradnju s nadležnim tijelima nastojimo pronaći rješenja, a jedno od važnijih pitanja upravo je stambena politika. Važno nam je čuti njihov glas, važno nam je da znaju da ga imaju i mogu ga iskoristiti, stoga ih sve pozivamo da se odazovu i kroz ovu anketu iskažu što trebaju – poručuju iz Općine Zagorska Sela. - Svima unaprijed zahvaljujemo na suradnji i odazivu jer samo zajedno možemo graditi bolju budućnost i stvarati uvjete kvalitetnog života kakvog zaslužuju naši mještani, pogotovo mladi i obitelji - zaključuju iz Općine. (zl)

Nakon radne 2024., i u ovoj godini Općinu Hrašćina čekaju brojni projekti i radovi

'Po svemu sudeći, ove godine radit će se još više negoli prošle, a 2024. je bila izvanredna godina'

Sabina Pušec

HRAŠĆINA

Žitelji Općine Hrašćina, posebno mladi roditelji, imaju razloga za veselje, jer kako se naočigled vidi, gradnja prvog dječjeg vrtića u ovoj općini odlično napreduje. Izuzetno je zadovoljan i načelnik Općine Branko Tukač, koja kaže da je konstrukcija zatvorena i već se krenulo s postavljanjem podnom grijanja te slijedi uvođenje električne energije. – Jako brzo vrtić napreduje, moramo još raspisati natječaje za opremanje te očekujem da bi tehnički pregled mogao biti u svibnju ili lipnju. U međuvremenu, krećemo u osnivanje institucije dječjeg vrtića i nadam se da bi s 1. rujna vrtić mogao biti u funkciji i početi s radom. Uredit će se i okoliš i igralište i sve će biti završeno godinu dana prije nego što je predviđeno. Za početak, u naš će vrtić krenuti tri odgojne skupine mališana –najavljuje načelnik Tukač.

Društveni dom Kraljevec Od drugih radova, pri kraju su oni na uređenju mjesnog groblja, što je ostvareno preko natječaja LAG – a Prizag. – Postavljeni su tlakavci, slijedi još zahvat oko središnjeg križa i time bi projekt završio – kaže Tukač. Također, preko natječaja LAG – a, do kraja ožujka bit će i uređena vijećnica, a radovi počinju uskoro. Raspisana je i druga faza natječaja za projekt Društvenog doma u Kraljevcu. Vrijednost radova i stručnog nadzora iznosi 84.806,25 eura. Procijenjena vrijednost dovršetka izgradnje i opremanja društvenog doma iznosi cca 300.000,00 eura. Objekt je predviđen na dvije etaže koji obuhvaća suteren (rohbau) te prizemlje (dvorana, sanitarni čvor, kuhinja, natkrivena terasa, ostava, kotlovnica). Bruto površina objekta 193,18 m2 po etaži (20,04 m X 9,64 m). Na dijelu predmetne građevinske čestice izvest će se asfaltirane interne prometne površine, pješačke i pristupne površine, parkiralište. - Slobodni dio čestice ozelenjen je autohtonim drvećem i raslinjem čija površina iznosi 694 m². Iskopan je podrum, temeljne ploče, a onda idu zidovi. U drugoj fazi bismo završili i dio odvodnje i kompletnu hidroizolaciju – kaže Tukač, dodajući da je projekt prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja.

Ceste

Na javnoj nabavi je i natječaj za cestu RoginiŽugci, projekt vrijedan 623.000 eura, koja bi bila financirana od strane EU

uređenje nekoliko cesta, a realizacija odnosno radovi trebali bi krenuti u ožujku. – Radi se o manjim cestama, jedna blizu Trgovišća, u Domovcu, dužine 110 m, zatim jedna u dužini 150 m te u Maretiću spojna cesta od kapelice, 280 m dužine. Onda ćemo još rapisati natječaj za cestu do Kurije Belošević, ona je duža i zahtjevnija, a to ćemo prijaviti na Ministarstvo graditeljstva, za sufinanciranje u omjeru 50.50 – najavio je Tukač. Na javnoj nabavi je i natječaj za cestu Rogini – Žugci, projekt vrijedan 623.000 eura, koja bi bila financirana od strane EU. Nadamo se da ćemo proći, trebalo bi biti gotovo u ožujku i tada bi trebali krenuti radovi i završiti u roku 2,3 mjeseca, dakle bila bi završena do ljeta sigurno – kaže Tukač.

Stara škola u Husincu

'Jako brzo vrtić napreduje, očekujem da bi tehnički pregled mogao biti u svibnju ili lipnju. U međuvremenu, krećemo u osnivanje institucije dječjeg vrtića i nadam se da bi s 1. rujna vrtić mogao biti u funkciji i početi s radom'

Općina će na natječaj LAG – a vrijedan 54.000 eura prijaviti uređenje dijela parka u Trgovišću te opremanje Društvenog doma u Hrašćini gdje se još neki sitniji zahvati trebaju odraditi, a svakako bi ga trebali otvoriti do svibnja. Dakle, dva bitna projekta za koje se očekuje da će biti kompletno završeni ove godine su Dječji vrtić i Društveni dom Hrašćina. – Uopće se ni u jednom tenu nije stalo s radovima i projektima, program Zaželi ide dalje, svi su prezadovoljni njime, a očekuju nas dalje i one redovne stvari, poput šodranja cesta poslije zimskih dana, popravka bankina, uređenja rasvjete na našem igrališu, koje će biti osvjetljeno reflektorima

– kaže Tukač. Kreće se u izradu projektne dokumentacije i uređenje stare škole u Husincu u Društveni dom. – Škola je u derutnom stanju, iza nje veliki zapušteni voćnjak. To moramo prvo urediti, napraviti geodetske radove. U pregovorima smo s firmom JAMING za projektnu dokumentaciju i to bi prijavili na Ministarstvo regionalnog razvoja, na natječaj za revitalizaciju zgrada. Taj objekt ima dvije velike prostorije, a u njemu bismo uredili Kulturno – informativni centar, čime bi zgradu spasili od daljnjeg propadanja i dobili koristan prostor za naše udruge i građane, događanja i okupljanja. Nada nam je i želja da Ministarstvo kulture otvo-

Dva bitna projekta za koje se očekuje da će biti kompletno završeni ove godine su Dječji vrtić i Društveni dom Hrašćina

ri i neki natječaj na koji bismo prijavili Kulturni centar u Trgovišću, a očekujemo i nastavak aktivnosti Krapinsko – zagorske županije na projektu Astro – centra. Po svemu sudeći, ove godine radit će se još više

Pri kraju su radovi na uređenju mjesnog groblja, što je ostvareno preko natječaja LAG-a Prizag

nego prošle, a 2024. je bila izvanredna godina, napravilo se radova u vrijednosti koliko se nije u četiri godine prije – kaže načelnik Tukač. Rotor

Dodaje da se kreće i u aktivnosti oko gradnje kružnog toka u centru Trgovišća. - Opet krećemo s prijavom našeg rotora, križanje tu u centru je dosta opasno, razgovarali smo sa Županijskim cestama KZŽ, morat ćemo nanovo raditi projektnu dokumentaciju, da ukalupimo rotor u postojeće gabarite ako će biti moguće. Bilo bi to tu izvrsno rješenje i za sigurnost prometa i vizuru mjesta –kaže načelnik.

Uskoro će se raspisati natječaji za

Načelnik Branko Tukač

Postavljanje podnog grijanja u prostoru Dječjeg vrtića

Gradnja vrtića dobro napreduje

Radovi na mjesnom groblju

Želja je uređenje rotora u Trgovišću

Podijeljene vatrogasne spomenice zaslužnima

PREGRADA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Stipernica održalo je protekle subote svoju redovnu izvještajnu sjednicu Skupštine u vatrogasnom domu DVD-a Stipernica. Sjednica je započela u 18 sati, uz prisustvo članova društva, gostiju i suradnika. Uz goste iz susjednih i prijateljskih društava (DVD Pregrada, DVD Vinagora, DVD Benkovo, DVD Desinić, DVD Tuhelj, DVD Sutlanska Poljana, DVD Druškovec) i predsjednika Vatrogasne zajednice Krapinsko - zagorske županije Stjepana Skulibera, sjednici je prisustvovala potpredsjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade Davorka Filipčić koja je u svom obraćanju naglasila kako su zajedništvo i solidarnost ključni za sigurnost svih građana te da su vatrogasci jedina operativna snaga koja je u svakom trenutku spremna zaštititi imovinu i živote građana u svim nepredvidivim situacijama. - Grad Pregrada će i dalje ulagati u dobrovoljna vatrogasna društva i mjesne odbore, održavanje cesta, komunalnu infrastrukturu i sve bitne čimbenike za sve sugrađane, osiguravajući tako bolji i

sigurniji život. Zahvaljujem svima na dosadašnjem radu, humanosti, pomaganju i spašavanju – dodala je Filipčić. Nakon uvodnog pozdrava i otvaranja sjednice, uslijedio je izbor radnih tijela te su podnesena izvješća o radu Društva za 2024. godinu i financijskom poslovanju te izvješće Nadzornog odbora. Izvješća su podijeli predsjednik Vlado Ivanjko, zapovjednik Miljenko Kramarić, blagajnik Mladen Cigrovski te predsjednik Nadzornog odbora. U raspravi koja je uslijedila članovi su jednoglasno usvojili izvješća, a potom su dodijeljena priznanja zaslužnim članovima i suradnicima za njihov doprinos radu DVD-a Stipernica. Zahvalnice za poseban doprinos vatrogastvu i zaštiti od požara predsjednik Vlado Ivanjko uručio je Stjepanu Filipčiću, Borisu Žigeru te Mjesnom odboru Stipernica i Autoškoli Oro. Diplome i vatrogasne spomenice za uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji primili su: za 10 godina rada Marko Benc, za 30 godina rada Ivan Kovač te za 40 godina rada Josip Kancir, Željko Cesarec, Dario Koružnjak i Josip Osrečki. (df)

Diplome i vatrogasne spomenice za uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji primili su: za 10 godina rada

Marko Benc, za 30 godina rada Ivan Kovač te za 40 godina rada

Josip Kancir, Željko

Cesarec, Dario Koružnjak i Josip Osrečki

Grad Pregrada je raspisao javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa udruga u kulturi

Ukupno je osigurano 20.000 €

PREGRADA - Grad Pregrada je raspisao javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa udruga u kulturi. Prioritetna područja ovog natječaja obuhvaćaju poticanje programa, projekata i aktivnosti od značaja za Grad Pregradu koji doprinose očuvanju tradicijske kulture i razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma, poticanju glazbenog stvaralaštva i scenskih umjetnosti, poticanju likovne umjetnosti, poticanju književne i nakladničke djelatnosti, razvoju urbane kulture i kulture mladih, razvoju kulturnih manifestacija i suradnje te poticanje ostalih programa, projekata i aktivnosti koji pridonose promicanju kulture, očuvanju kulturnog identiteta Grada Pregrade, pomaganju i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Planirani iznos i ukupna vrijednost jav-

nog poziva je 20.000 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini program/projekt je 200 eura, a najveći 15.000 eura. Rok

za podnošenje prijedloga projekata i programa je do 15. veljače. Više informacija može se pronaći na web stranici Grada Pregrade. (zl)

KLANJEC - Grad Klanjec je objavio javni natječaj za financiranje programa i projekata koje provode udruge na području grada Klanjca tijekom ove godine. Mogu se prijaviti projekti usmjereni na zadovoljavanje javnih potreba u sportu kao i projekti usmjereni na druge javne potrebe koje ostvaruju udruge i organizacije civilnog društva u ostalim područjima kao što su zaštita okoliša, briga o zdravlju, djeci i drugo. Ukupna planirana vrijednost ovog natječaja za područje sporta je 50 tisuća eura, a za druga područja 8 tisuća eura. Prijave su otvorene do 17. veljače. (zl)

Mentalno zdravlje i anksioznostuloga lavande

Marko Morović mag. pharm. Mentalni poremećaji okarakterizirani su psihološkim i biološkim poremećajima odnosno poremećajima u ponašanju pojedinca. U 2022. godini u Hrvatskoj je registrirano oko 30 000 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) predstavljaju skoro 60 % svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja.

Anksioznost je stanje neugodne tjeskobe i straha. Simptome anksioznosti možemo podijeliti na tjelesne i psihičke. U tjelesne simptome ubrajamo: lupanje srca, drhtanje ruku ili tijela, suha usta, teškoće s disanjem, mučnine u želucu, znojenje, napetost mišića, osjećaj „knedle“ u grlu, a psihički simptomi su: osjećaj nesvjestice, slabosti, teškoće s koncentracijom, strah da ćete umrijeti, poludjeti, izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem, doživljaj pretjerane zabrinutosti, osjećaj da će vam se u svakom trenutku dogoditi nešto neugodno. Anksiozni poremećaji obuhvaćaju panične poremećaje, generalizirane anksiozne poremećaje, socijalnu fobiju, opsesivno kompluzivne poremećaje i posttraumatske stresne poremećaje.

Anksiozni poremećaji uspješno se liječe kombinacijom lijekova i psihoterapije ili samom psihoterapijom. S imptomi anksioznosti mogu se kontrolirati vježbama disanja i relaksacije, utjecajem na način raz-

mišljanja koji producira anksioznost, boljim suočavanjem sa stresom i razumijevanjem povezanosti tjeskobe s ranijim događajima iz života. U ljekarnama se mogu pronaći i biljni pripravci koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma anksioznosti, a među njima se izdvajaju pripravci na bazi lavande.

Lavanda je od davnina prepoznata kao ljekovita biljka. Eterično ulje lavande u najvećoj mjeri sadrži linalilacetat, zatim linalol koji je odgovoran za anksiolitičko djelovanje te kumarine i boflavonoide koji imaju protuupalno i antioksidativno djelovanje. Cvijet lavande može se primjenjivati oralno i lokalno te se nalazi u sastavu čajeva za umirenje i ublažavanje probavnih tegoba. Anksiolitičko djelovanje dokazano je brojnim znanstvenim studijama. Jedna od studija u kojoj je bilo uključeno 170 osoba koje pate od nemira, napetosti, nesanice i tjeskobe, pokazala je smanjenje i ublažavanje anksioznosti u skupini koja je uzimala 80 mg ulja lavande u kapsulama dva mjeseca. Eterično ulje lavande koristi se u aromaterapiji te se preporuča za liječenje nesanice budući da usporava aktivnost živčanog sustava i djeluje opuštajuće. Osim u aromaterapiji eterično ulje se koristi kao dezinficijens, antiseptik i protuupalno sredstvo te je u velikoj mjeri zastupljeno u kozmetičkoj industriji.

Mentalni poremećaji postaju sve veći zdravstveni problem i sve češće su zastupljeni u mlađim dobnim skupinama. Važno je naglasiti kako je potrebno na vrijeme zatražiti adekvatnu pomoć, a također je potrebno raditi na tome da osobe s mentalnim poremećajima ne budu stigmatizirane već da imaju podršku okoline.

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, provjerite stanje kože, razgovarajte o prehrani, terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

Marija Bistrica

a Kralja Tomislava 24 t 049 469 593 Lobor a Trg Sv. Ane 15 t 049 430 880 Donja Stubica a Župana Vratislava 11

t 049 286 002 Novi Golubovec

a Novi Golubovec 25 t 049 412 855 Mihovljan a Mihovljan 48 t 049 435 130 Budinščina a Budinščina 8b t 049 458 201 Posavski Bregi a Savska 71 t 01 2896 400

Zabok a Ulica Josipa Broza Tita 2/a t 049 221 419 Bedekovčina a Matije Gupca 35a t 049 213 532 Vrapče a Trebež 22 t 01 3456 682 Sveta Klara a Mrkšina 36f t 01 6571 534 Dežanovac a Dežanovac 306a t 043 381 076 Karlobag a Obala V. Nazora 35 t 053 776 711

Lički Osik a Ulica Hrvatskog proljeća 1 t 053 575 503

DOM ZA ŽRTVE NASILJA NOVI POČETAK Tijekom prošle godine omogućen je smještaj za ukupno 20 korisnika, 7 žena i 13 djece s područja naše i nama susjednih županija

'Ključno je da žene znaju da ne trebaju trpjeti nasilje'

Sabina Pušec KRAPINA

Obiteljsko nasilje nad ženama u RH je u porastu, prema zadnjim podacima MUP – a za 2024., istaknula je zamjenica župana Jasna Petek na konferenciji za novinare o aktivnostima Dom za žrtve nasilja Novi početak.- Izvršeno je 18 femicida, u porastu su kaznena djela na štetu članova obitelji u odnosu na prekršajna. Podaci pokazuju da su upravo tih kaznenih djela na štetu članova u obitelji 13 posto izvršile žena, a 87 muškarci – rekla je Petek. Dodala je da je KZŽ 2015. godine usvojila Europsku povelju o ravnopravnosti spolova, od 2012. ima SOS telefon za žrtve obiteljskog nasilja, od 2017. Savjetovalište, a Dom za žrtve obiteljskog nasilja Novi početak djeluje već 4 godine.Provodili smo i razne akcije informiranja, educiranja i senzibiliziranja zajednice o nasilju kao neprihvatljivoj kategoriji. Imali smo i akciju I tebe se tiče, proglasili smo i sigurno mjesto za žene, ne samo u KZŽ već 20 – ak općina i gradova, imamo cjeloviti sustav podrške žrtvama nasilja. Nakon izlaska iz Doma Novi početak i dalje pružamo podršku žrtvama nasilja na način da im omogućimo po određnim kriterijima još nekoliko mjeseci stanovanja dok se ne snađu. Možemo biti ponosni da u KZŽ imamo kvalitetan sustav podrške žrtvama obiteljskog nasilja – napomenula je zamjenica župana.

Kombinacija psihičkog i tjelesnog nasilja

Udbina a Stjepana Radića 2 t 053 778 343 Biograd na Moru a Obala Kneza Branimira bb t 023 385 111 Biograd na Moru a Matije Ivanića 2 t 023 385 444 Biograd na Moru a Kralja Petra Svačića 12 t 023 385 042 Njivice a Ribarska obala 8 t 051 847 030 Korenica A Josipa Jovića 2 t 053 776 417 Donji Lapac a S. S. Kranjčevića 4 t 053 765 430

Za više informacija posjetite nas na: www.ljekarnesvaljek.com te na našim Facebook i Instagram stranicama

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

Aneta Škreblin, zamjenica ravnateljice Doma, istaknula je da ustanova, osim stanovanja, prehrane, higijenskih potrepština, odje-

'Većina korisnica je nasilje prvi puta prijavila prilikom dolaska u sigurnu kuću, a počinitelji nasilja su u najvećoj mjeri bračni ili izvanbračni parner'

će, obuće, brige o zdravlju i fizičkoj sigurnosti, pruža i stručnu podršku i savjetovanje. - Početak prošle godine obilježilo je preseljenje Sigurne kuće s privremene na trajnu lokaciju. Preseljenjem je povećan smještajni kapacitet koji iznosi 15 korisnika, što uključuje muškarce, žene i djecu. Osiguran je dovoljan smještajni kapcitet za žrtve nasilja s područja naše županije i drugih područja Hrvatske. Smještaj se ostvaruje poredstvom Zavoda za socijalni rad ili temeljem zahtjeva policije. Usluga smještaja za korisnike i korisnice je besplatna. Tijekom prošle godine omogućen je smještaj za ukupno 20 korisnika, od toga 7 žena i 13 djece s područja naše i nama susjednih županija. Pri tome su realizirana tri hitna smještaja. Od samog početka rada doma u prosincu 2020. godine smještaj je osiguran za ukupno 77 osoba, 30 žena i 47 djece. Trajanje smještaja je od 7 dana do 8 mjeseci –rekla je Škreblin. Iz godine u godinu se pokazuje da su korisnici najčešće žrtve dugotrajnog, višegodišnjeg nasilja i to kombiniranog tipa, psihičkog i tjelesnog nasilja.

- Kontinuirano se pokazuje da to nasilje najčešće počinje nekakvim 'lakšim' oblicima, kao što su omalovažavanja, vrijeđanja, razni oblici kontrole, ljuborome i slično, koji se često niti ne prepoznaju kao nasilje, ali s vremenom prerastaju u sve teže i teže oblike nasilničkog ponašanja. Većina korisnica je nasilje prvi puta prijavila prilikom dolaska u sigurnu kuću, a što se tiče počinitelja nasilja, oni su u najvećoj mjeri bračni ili izvanbračni parner, a u manjem broju radilo se o nasilju od drugih članova obitelji – napomenula je Škreblin. Pomoć se može ostvariti osobnim dolaskom, putem telefona i emaila. Moguće je na taj način ostvariti i anonimno savjetovanje. Rad doma je financirala u 2024. godini KZŽ sa 70.000 eura, a 28 JLS s područja županije sudjelovalo je s ukupno 62.000 eura. U 2024. Dom je ostvario vlastite prihode 52.500 eura temeljem ugovora o pružanju socijalnih usluga sklopljenih s nadležnim ministarstvom.

Poruka

- Moramo se zamisliti nad time što se događa oko nas. Razgovarajući sa ženama žr-

nasilja, uvijek je ista priča – 'najmanje je boljelo to što me tukao. Udarac najmanje boli, najviše bili što su to gledala moja djeca i što me ponizio kao čovjeka'. To su najveće strahote i traume svake zlostavljane žene. Zlostavljače moramo razotkriti i izolirati. Naša tolerancija je nulta na svaku vrstu nasilja. Jedino je dobro da imamo takav sjajni novi dom, i da žene znaju da ako se odluče prijaviti, da imaju kamo otići i da ćemo im omogućiti i stanovanje i nakon što odu iz sigurne kuće. Ključno je da žene znaju da ne trebaju trpjeti nasilje, sve je bolje od toga. Jer ako se djeca direktno i ne zlostavljaju, zlostavljaju se gledajući nasilje i pitanje kakve će traume imati i kako će to na njih utjecati kada će biti odrasli ljudi – naglasio je župan Željko Kolar. Dodao je da su se u sufinanciranje uključile i općine i gradovi, jer je bitno da se pošalje poruka da su svi u tome zajedno. – Hvala JLS koje su se uključile, a ove koji se nisu, pozivam da to naprave ove godine, ne zbog nas već prvenstveno zbog njih, zbog poruke koju šaljemo – poručio je Kolar.

tvama

Općina Krapinske Toplice na razne načine i kroz brojne investicije provodi aktivnu demografsku politiku

Odlukom načelnice Krapinskih Toplica povećane naknade za novorođenčad!

Postoje različite visine naknada za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo rođeno dijete u obitelji te za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Odlukom načelnice Gordane Jureković Općina Krapinske Toplice povećala je iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, a novi iznosi naknada primjenjivat će se za djecu rođenu nakon 31.12.2024. godine. Kažemo 'iznosi', jer postoje različite visine naknada za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo rođeno dijete u obitelji te za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji. Novi iznosi

Dosadašnji iznosi, prema staroj odluci, bili su u kunama i, kad se pretvore u eure, iznosili su 265,45 eura za prvo dijete, 331,81 eura za drugo dijete te 398,17 eura za treće i svako daljnje dijete. – Novom Odlukom povećavali smo iznose jednokratne naknade za novorođeno dijete, a oni ovise o broju prethodno rođene djece u obitelji. Za prvo rođeno dijete u obitelji nova naknada iznosi 350 eura, za drugo

Gordana

Jureković: "Za prvo rođeno dijete u obitelji nova naknada iznosi 350 eura, za drugo rođeno dijete u obitelji

400 eura te za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji

500 eura"

rođeno dijete u obitelji 400 eura te za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji 500 eura. Zahtjev za ostvarivanje prava za ovu jednokratnu novčanu pomoć podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine, na propisanom obrascu, u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta za koje se podnosi

zahtjev – kaže načelnica Jureković. Ostale aktivnosti

Kako napominje, nastavak je to aktivne demografske politike koju Općina Krapinske Toplice intenzivno i aktivno provodi. – Dakako, tu su i učeničke te studentske stipendije koje Općina dodjeljuje, zatim je tu

Komunalno

Zabok bogatije za moderno novo vozilo smećar

ZABOK – Komunalno Zabok bogatije je za moderno novo vozilo. Primopredaja je izvršena u petak, 18. siječnja. Riječ je o smećaru 16,5 m3, šasija Mercedes uz nadogradnju Tehnix. Vozilo je kupljeno javnom nabavom od leasing kuće. Cijena vozila je neto 200.000, 00 eura + troškovi leasinga. (zl)

izgradnja dječjih igrališta, u što također ulažemo značajna sredstva. Uredili smo i opremili dječje igralište u bolničkom parku, dodatno opremili i modernizirali igralište našeg Dječjeg vrtića 'Maslačak', a u naseljima Selno i Jasenovac Zagorski izgradili smo i opremili potpuno nova dječja igrališta. Također, ove godine planiramo

izgradnju još dva potpuno nova dječja igrališta i to je proces kojeg planiramo nastaviti i u idućim godinama – najavila je načelnica Jureković. Novi vrtić

Ipak, ističe, kad su ulaganja u demografiju u pitanju, najznačajniji i najveći projekt koji slijedi je izgradnja, odnosno, uređenje i otvaranje novog područnog dječjeg vrtića, koji će, kao što je to već poznato, biti u zgradi nekadašnje područne škole u Maloj Erpenji. – Postupak je u tijeku, napravili smo idejno rješenje i ishodili Posebne uvjete građenja. Sad je u tijeku izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole, nakon čega će se krenuti u postupak javne nabave putem kojeg će se odabrati izvođač radova. Realno je za očekivati da će radovi početi najkasnije do jeseni ove godine. Procijenjena vrijednost investicije je gotovo dva milijuna eura, a financirat će se dijelom bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, a dijelom iz kreditnog zaduženja Općine koje je u planu – najavila je načelnica Gordana Jureković.

Završen projekt ''Osnaživanje socijalnih usluga opremanjem posudionice ortopedskih pomagala'' sufinanciran od strane Krapinsko - zagorske županije

Nabavljeno 12 dodatnih ortopedskih pomagala i organizirane brojne edukacije

Aktivnosti su provodene na području gradova Donja Stubica i Oroslavje te općina Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice

DONJA STUBICA - Temeljem Natječaja Krapinsko - zagorske županije za financiranje programa i projekata udruga u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva, Gradskom društvu Crvenog križa Donja Stubica odobren je projekt "Osnaživanje socijalnih usluga opremanjem posudionice ortopedskih pomagala", koji se provodio do 30. prosinca 2024. godine. Isti je proveden u partnerstvu s Udrugom umirovljenika Donja Stubica i Maticom umirovljenika Grada Oroslavja. Projektom se nastojalo poboljšati kvalitetu života osoba starije životne dobi, osoba koje boluju od

tjelesnih i mentalnih promjena te osobe s invaliditetom i članovima njihove obitelji. Projektom je nabavljeno 12 dodatnih ortopedskih pomagala za postojeću Posudionicu ortopedskih pomagala GDCK Donja Stubica. Uz mogućnost posudbe ortopedskog pomagala organizirane su i edukacije na temu njege bolesnika, palijativne skrbi te prve pomoći za korisnike, članove obitelji, članove Udruge umirovljenika Donja Stubica i Matice umirovljenika Grada Oroslavja, volontere i zainteresirane građane. Aktivnosti su provodene na području gradova Donja Stubica i Oroslavje te općina Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice. (zl)

Gordana Jureković

TURISTIČKI

PREGLED 2024. GODINE Provjerili smo s

koliko su im bila posjećena događanja i manifestacije te što su pripremile

U 2024. uživali smo u koncertima velikih Gibonnija, Tonija Cetinskog, Petra Graše,

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Krapinsko – zagorska županija nedavno je predstavila izvrsne turističke rezultate ostvarene u protekloj godini, koja je ponovo srušila rekorde. Brojke govore kako je lani ostvareno ukupno 202.619 dolazaka (naspram 190.531 2023. godine) te 429.436 noćenja (naspram 402.221 2023. godine). U dolascima su prednjačili strani turisti s 103.810 dolaska, dok su domaći ostvarili 98.809 dolaska. Također, strani turisti ostvarili su 225.363 noćenja, a domaći 204.073. Naspram 2023. godine, lani je ostvaren porast dolazaka za 6,34 posto i noćenja za 6,77 posto. Ono što je posebno istaknuto, jest činjenica da kada se gledaju turistički rezultati u posljednjih deset godina, rado se o porastu dolazaka turista za čak 182,18 posto te noćenja za 166 posto. Brojke su to koje govore ne samo o uspješnosti turizma u posljednjih deset godina u Zagorju, već o tome koliko su brojne kvalitetne manifestacije, izvrstan smještaj, gastro ponuda, privlačna odredišta i brendovi po kojima je Zagorje poznato digle visoko ljestvicu i zajednički pretvorile Zagorje u poželjnu turističku destinaciju, i to tijekom cijele godine.

Turistička ponuda

Svaki dionik svojom se ponudom trudi privući goste, bilo da se radi o smještaju u hotelima, kampovima i kućama za odmor ili pak ugostiteljskoj ponudi koja je u Zagorju zaista bogata i nudi ponajbolje zagorske delicije, ali i moderna jela. Turističke zajednice tu su pak kako bi stvorile manifestacije kao dodatne sadržaje, koji će privući posjetitelje. Kulturne manifestacije, poput Babičinih kolača i folklornih manifestacija, nude posjetiteljima spoznaje o kulturi i tradiciji zagorskoga kraja, sportske uživanja u sportu, a najviše posjetitelja privlače ipak koncerti hrvatskih i regionalnih zvijezda, kakvih je lani zaista bilo mnogo. Zagorci su tako uživali u koncertima Parnog valjka, Gibonnija, Bajage, Tonija Cetinskog, Opće opasnosti, Severine,

Sve turističke zajednice hvale se uspješnim brojkama iz 2024. i rastom broja posjetitelja te najavljuju već poznate manifestacije za ovu godinu, ali i novitete

Josipe Lisac, Zabranjenog pušenja, Jelene Rozge, Petra Graše, Nede Ukraden, Halida Bešlića, Crvene jabuke, Danijele i još brojnih drugih. Za neke su bile rasprodane sve karte, poput Gibonnija i Bajage koji su oduševili na spektakularnoj pozornici kod Matije Gupca, za neke se čekalo u kolonama, poput Bešlića u Oroslavju, za druge su se datumi rezervirali puno ranije u kalendarima, jer zašto propustiti dobre koncerte nadomak ruke. Slično su razmišljali i strani turisti, pa se na neke koncerte potegnulo i iz drugih zemalja, ne samo iz susjednih županija. U čemu smo sve uživali lani, a što nam pripremaju ove godine, provjerili smo s turističkim zajednicama i organizatorima najvećih događanja.

Srce Zagorja

Uspješnom turističkom godinom mogu se pohvaliti u Turističkoj zajednici 'Srce Zagorja', koja pokriva područje Zaboka, Pregrade, Krapinskih Toplica, Svetog Križa Začretja i Bedekovčine. U brojkama, radi se o ostvarenih 24.493 dolazaka te 56.946 noćenja, što je povećanje obzirom da su te brojke 2023. bile 21.380 dolazaka i 48.401 noćenja. Od stranih turista prednjačili su Poljaci, Nijemci, Slovenci, Česi i Austrijanci, a domaći gosti dolazili su najviše iz Splitsko - dalmatinske županije, Grada Zagreba te Primorsko - goranske, Zagrebačke i Osječko - baranjske županije. - Na našem području imamo kvalitetne manifestacije koje imaju dugogodišnju tradiciju: Kostelska uskrsna pištola, Svibanj u Zaboku, Igrajte nam mužikaši u sklopu manifestacije Ljeto na Bajerima, Badlfest, Prvi glas Zagorja i Dan purice i vina, Branje grojzdja i Advent u Zaboku. Najviše posjetitelja su privukli Badlfest, Prvi glas Zagorja i Branje grojzdja u Pregradi. Četiri dana Badlfesta polučila su oko 11.000 posjetitelja, osam dana Prvog glasa Zagorja polučila su oko 20.000 posjetitelja te devet dana Branja grojzdja polučilo je oko 23. 000 posjetitelja – ističe direktorica TZ Matina Belina. Dodajmo tome da, iako su relativno mlade manifestacije, Svibanj u Zaboku i Advent u Zaboku protekle su godine polučile rekordnu posjećenost. - Najveći koncert bio je svakako onaj Prljavog kazališta u svibnju na kojem je, prema nekim procjenama bilo između 4000 – 4500 ljudi, a pristigli su iz svih krajeva Hrvatske. Jednako je odlično posjećen bio i koncert Maje Šuput, a posebna je atrakcija koncert na Vodospremi gdje je ove godine gostovala ikona hrvatske glazbene scene Josipa Lisac. Kada je u pitanju Advent, drago nam je što smo ponovno priredili odličan program, a doček nove godine privukao, među ostalim, goste iz Petrinje, Poreča, Splita i Zagreba – kažu iz grada Zaboka te poručuju kako i u ovoj godini pripremaju

odlične koncerte za sve generacije uz renomirana imena domaće i regionalne scene, kada će Zabok u svibnju ponovo biti središte zabave i dobre glazbe. Jednako tako, i druge manifestacije u ovom kraju ponudit će pregršt kulturnih, zabavnih, sportskih i tradicijskih događanja kao i vrhunskih koncerata te neka nova događanja, najavili su iz TZ 'Srce Zagorja.

Gupčev kraj

U Gupčevom kraju ostvareno je 25.052 dolazaka i 52.946 noćenja, što je rast od 30 posto u dolascima i 34 posto u noćenjima, naspram 2023. godine. Strani gosti najviše su dolazili iz Slovenije, Njemačke, Nizozemske, Poljske, BiH i Austrije, a nađu se i gosti iz Belgije, Švedske, Kine, SAD-a, Danske, Kanade, Australije. - Bitno je naglasiti da su nam eventi Stubica fest i Ljeto u dvorcu Oršić itekako pridonijeli povećanju broja posjetitelja i turista u Gupčevom kraju. Tokom lipnja i srpnja imali smo 12.548 ostvarenih noćenja u našim smještajnim kapacitetima što bi bio rast od 56% u odnosu na 2023. Za vrijeme navedenih evenata imali smo posjetitelje, ne samo iz cijele RH, već i iz susjednih zemalja te na taj način možemo potvrditi da su naši događaji međunarodnog karaktera, a sve zahvaljujući ulaganjem u bogat i kvalitetan sadržaj i program svakog događaja s ciljem obogaćivanja i podizanja konkurentnosti turističkog proizvoda i destinacije uz promociju kvalitetnih prostora s kulturno - povijesnim znamenitostima, kao što je pozornica kod Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici – ističu iz Turističke zajednice područja Donja Stubica i Gornja Stubica. Osim Termi Jezerčica i kulturne baštine Gupčevog kraja, glavni motiv dolaska turista u ovaj kraj svakako su mnogobrojni kvalitetni događaji i manifestacije. Gupčev kraj ima Top 5 manifestacija kojima se može pohvaliti upravo izuzetno velikom posjećenošću, a to su Seljačka buna, Stubica fest, Ljeto u dvorcu Oršić, Susreti za Rudija i Gupčeva kestenijada. - Kada uzmemo u obzir da naš Gupčev kraj ima cca 10.000 stanovnika (po JLS-u kakvih 5.000 stanovnika), a na naše evente dođe više od 15.000 posjetitelja u jednom danu, tada možemo slobodno reći da smo krenuli u dobrom smjeru. U 14 dana ovih manifestacija imali smo 85.000 posjetitelja – kažu iz TZ, gdje svake godine sve više energije i financijskih sredstava ulažu u razvoj kvalitetnih događanja, uz pomoć Grada Donja Stubica i Općine Gornja Stubica te Krapinsko – zagorske županije i Hrvatske turističke zajednice, sponzora i donatora. Uz brojne druge izvođače, u Gupčevom kraju prošle su godine svirali Let3, Vanna, Parni valjak, Nina Badrić, Gibonni i Bajaga, koji su privukli izuzetno velik broj posjetite-

lja, a odlične koncerte najavili su i za ovu godinu, kada na manifestacije u Gupčev kraj stižu Kawasaki 3P, Jelena Rozga, Prljavo kazalište, Marko Škugor i Silente, a koncert će u svibnju u Sportskoj dvorani održati Lado.

Krapina

Zadovoljni ostvarenim turističkim rezultatima su u Turističkoj zajednici Krapine. Ostvareno je ukupno 15.335 dolazaka i 23.635 noćenja. Od toga u dolascima 4.558 čine domaći, a 10.777 strani turisti, a u noćenjima 8.142 domaći, a 15.493 strani turisti. Strani turisti čine 70,28 posto udjela u dolascima i 65,55 u noćenjima. – Imamo povećanje i kod dolazaka i kod noćenja, čime stva-

ramo sliku destinacije u kojoj se gosti zadržavaju – ističu u TZ i dodaju kako su tijekom prošle godine otvoreni i novi smještajni objekti pa se kapacitet kreveta povećao za 35 te se približava brojci od 400 na području grada. Zadovoljni su i posjećenošću manifestacija, gdje Tjedan kajkavske kulture i dalje zauzima prvo mjesto, a posjetitelji dolaze i na Noć krapinskog pračovjeka, kao i ostala događanja na kojima su imali koncerte Matije Cveka, Miach i Silente. Tu je i Advent s klizalištem i bogatom ugostiteljskom ponudom i raznim kulturno - zabavnim sadržajima, a posebno posjećen bio je doček Nove godine uz grupu Vigor. I ove godine pripremaju brojna događanja uz 60. Festi-

Uz razne kulturne manifestacije, koncerti velikih zvijezda ipak najviše doprinesu posjećenosti, baš kao koncert Halida Bašlića proteklog kolovoza u Oroslavju

Pozornica ispred Spomenika Matiji Gupcu pokazala se idealnom za velike koncerte, pa je tako koncert Gibonnija lani bio vrlo brzo rasprodan, a posjetitelji su pristigli i iz brojnih stranih zemalja

Doček u podne u Mariji Bistrici jedno je od događanja koje zimi u Zagorje privuče najviše posjetitelja

zajednicama

koliko su zadovoljne ostvarenim dolascima i noćenjima, pripremile za ovu godinu

velikih zvijezda Severine, Halida Bešlića,

Graše, a veliki koncerti slijede nam i 2025.

Strani gosti čine velik udio u ostvarenim noćenjima, a osim na odmor i uživanje u Zagorju, dolaze i na vrhunske koncerte

val kajkavske popevke i Tjedan kajkavske kulture od 6. do 14. rujna. Oroslavje

Oroslavje je proteklih godina iznjedrilo čak tri nove manifestacije, izuzetno dobro posjećene. Proljeće u Oroslavju manifestacija je koja kroz više od mjesec dana donosi brojne predstave i kulturna događanja, koja okupljaju velik broj publike iz ovoga kraja, ali i šire, posebice zbog odličnih kazališnih predstava u Domu kulture. Advent u Oroslavju 2024. godine održan je po drugi puta i ponovo je, kao i prve godine, osvojio priznanje za najljepši advent u Hrvatskoj, u kategoriji malih gradova. Svirali su Najbolji hrvatski tamburaši, Neda Ukraden, Sandi Cenov, Zsa zsa, Stela Rade, Savršeni marginalci, Tajni gaz, a održana su i dva događanja, po prvi puta u Zagorju, a to je čvarkijada i priprema najveće peke na svijetu. Ljetna pozornica Grada Oroslavja održana je lani po treći puta. Nastupili su Magazin, Goran Bare, Halid Bešlić i Miroslav Škoro. Manifestacija je i ove godine bila izuzetno dobro posjećena, a posebno velik broj posjetitelja privukao je koncert Halida Bešlića, kada se u kolonama čekalo na ulazak u Oroslavje, a oroslavski je trg bio premalen za veliku masu koja se okupila. Iz Turističke zajednice

grada Oroslavja kažu kako je najveći broj dolazaka ostvareno tijekom veljače, srpnja i kolovoza, a od stranih turista prednjačili su oni iz Poljske, Njemačke i Bugarske. - U 2024. imamo povećanje stranih dolazaka za 41,82%, te domaćih dolazaka za 252,94% naspram podacima iz 2023. U 2024. povećanje noćenja stranih turista za 43,95%, te domaćih turista za 37,50% naspram podacima iz 2023. – kaže direktorica TZ Maja Šijan, dodavši i kako su lani otvorena i tri nova smještajna objekta na području Oroslavja s ukupnim kapacitetima za 18 osoba.

Marija Bistrica

Marija Bistrica svake godine okuplja tisuće hodočasnika, posebice tijekom velikih vjerskih manifestacija poput proslave Blagdana Velike Gospe i drugih svetkovina. Ovdje se njeguju tradicije hodočašća, molitve i zajedništva, a svetište ima poseban značaj za vjernike koji traže duhovnu obnovu. Ako gledamo brojke od 1999. godine, te godine Marija Bistrica imala je 492.100 posjetitelja vjerskog turizma, da bi se ta brojka 2016. popela na 1.022.300. Ta je brojka padala za vrijeme korone, no 2023. iznosila je 743.600 posjetitelja, a lani 770.000. Iz Turističke zajednice Marija Bistrica kažu kako su u smještajnim objektima zabilježili ukupno 21.091 noćenja te 14.272 dolazaka, a 2023. godini u smještajnim objektima ostvareno je ukupno 18.264 noćenja te 12.167 dolazaka, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje 2.827 za noćenja te 2.105 dolazaka. - Ovaj porast broja posjetitelja dodatno potvrđuje Mariju Bistricu kao ključnu destinaciju vjerskog turizma u Hrvatskoj, koja ima snažan utjecaj na regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu, te značajan doprinos očuvanju vjerskih običaja i duhovnih vrijednosti – kažu iz TZ. Važno je spomenuti i manifestacije Ljeto

u Mariji Bistrici i Advent u Mariji Bistrici, koje su izvrstan spoj tradicije i duhovnosti života te turističke promidžbe Marije Bistrice. Ove godine za vrijeme manifestacije Advent u Mariji Bistrici zabilježen je porast broja posjetitelja te je manifestaciju uz sam Doček u podne posjetilo 58.000 posjetitelja. Turistička zajednica i ove godine ima ambiciozne planove, usmjerene na daljnji razvoj i unapređenje turističke ponude, pa će tu biti značajna infrastrukturna ulaganja, koja će poboljšati pristup i kvalitetu usluga za posjetitelje. Planirana je i revitalizacija Parka drvenih skulptura, a u planu je i postavljanje novih informativnih tabli destinacije na ključnim lokacijama. Manifestacije 'Advent u Mariji Bistrici' i 'Ljeto u Mariji Bistrici' nastavit će se održavati na visokoj razini u 2025. godini, uz dodatak novih sadržaja i noviteta koji će obogatiti iskustvo posjetitelja, najavljuju. Zlatni Istok Zagorja

Proteklom turističkom godinom zadovoljni su i u Turističkoj zajednici Zlatni Istok Zagorja, koja obuhvaća Zlatar, Mače, Zlatar Bistricu, Konjščinu, Hrašćinu i Budinščinu. - Ostvarili smo porast u broju dolazaka i noćenja u odnosu na 2023. godinu. U 2024. godini na području naše turističke zajednice ostvarili smo 1031 dolazak turista, te 1653 noćenja. Navedene brojke nam govore kako naše područje privlači sve više domaćih, ali i stranih turista – kažu iz TZ, dodavši kako je lani otvoreno i osam novih kuća za odmor te nekoliko apartmana i soba. - Naše jedinice lokalne samouprave, turistička zajednica te iznajmljivači se izuzetno trude kako bi privukli turiste da dođu u naše područje, kvalitetnim smještajima, organizacijom raznih aktivnosti, manifestacija i slično – dodaju. Protekle godine najveći broj posjetite-

lja su privukle manifestacije Dani kajkavske riječi u Zlataru gdje su nastupili jelena Rozga i Petar Grašo, zatim Tamburaška noć u Maču te Sajam pri Starom gradu u Konjščini. Dobre rezultate očekuju i ove godine, a najavljuju i mnoštvo različitih događaja, od dječjih evenata do tradicionalnih manifestacija te se nadaju i ostvarenju nekih novih projekata.

Biser Zagorja

Iako se na području TZ Biser Zagorja ostvaruje najveći udio turističkog prometa na razini Krapinsko – zagorske županije (više od 41% noćenja), ukupno realiziran broj dolazak i noćenja bio je nešto manji u odnosu na godinu ranije, a razlog tome razlog tome je preuređenje dijela Terma Tuhelj d.o.o. koji su ujedno i najveći turistički kompleks unutar županije. S ukupno 202.619 dolazaka ostvareno je 429.436 noćenja što je u dolascima pad od -0,26% odnosno pad od -1,21% u noćenjima. Tako su strani gosti udio od 56,01% u strukturi noćenja sa ukupno realiziranih 100.971 noćenjem dok su domaći gosti ostvarili ukupno 36.808 dolazaka i 79.301 noćenja. Od stranih gostiju tu su gosti iz susjedne Slovenije koji ostvaruju udio od 26,60% u ukupnom broju noćenja, zatim slijedi Njemačka, Italija, Poljska. Otvoreni su i novi smještajni kapaciteti te sada ovaj dio Zagorja ima ukupno 79 objekata privatnog smještaja sa ukupno 349 ležajeva od čega je 65,90% objekata na području Općine Tuhelj. - No, raduju nas podatci da se otvaraju i ruralne kuće za odmor te objekti koji nisu u neposrednoj blizini Terma Tuhelj i Tuheljskih Toplica posebno iz razloga što su to i objekti sa minimalno 3*** (zvjezdice) kategorizacijom i sa dodatnim sadržajima poput hidromasažnih kada i sauni. Znatan dio ovih objekata uključen je i u standardizaciju smještajnih kapaciteta županije – True Zagorje Home – ukupno 14 kuća za odmor u protekle tri godine – dodaju iz TZ, gdje ističi i događanja i manifestacije koje su lani bile dobro posjećene. Jedan od njih je Summerfest, koji je donio Tuheljsku noć uz koncert Petra Graše, zatim koncerte Vesne Pisarović i Gršea, a okupio je više od 20.000 posjetitelja. Tu su još svakako Noćni pohod na Cesargrad, VT Fest u Velikom Trgovišću, Zahvala jeseni u Klanjcu te festival Zagorje Domovini u čast Antuna Mihanovića. Najavljuju i ove godine realizaciju brojnih započetih projekata, uređenje novih tematskih ruta i drugih sadržaja, kao i već tradicionalna događanja i manifestacije.

Stubičke Toplice

I u Stubičkim Toplicama izuzetno su zadovoljni proteklom godinom. Svake godine bilježimo rast u noćenjima. Ponosni smo na činjenicu da je hotel Matija Gubec kao

hotel u privatnom vlasništvu vrlo blizu brojkama Termi Tuhelj – ističu iz Turističke zajednice U protekloj 2024.godini Stubičke Toplice bilježe u dolascima 14.051 domaćih i 13.340 stranih gostiju (ukupno 27.391 dolazaka) te 28.541 noćenja domaćih i 25.118 stranih gostiju (ukupno 53.659 noćenja). Hotel Matija Gubec prednjači s udjelom u dolascima 95,40 %, a u noćenjima 94,74%, a ostatak otpada na Turističke apartmane Snježna kraljica te privatni smještaj. Najveći dio noćenja je gostiju iz Hrvatske, a od stranih dolaze Slovenci, Poljaci, Nijemci, u manjem broju BIH, Nizozemci, Austrijanci te gosti iz Belgije, Srbije i Francuske. Najveći broj posjetitelja, što se tiče manifestacija, zabilježio je Mali ulični festival u svom trodnevnom izdanju koji se već tradicionalno održava prvi vikend u mjesecu lipnju, a kojega je svaki dan u prosjeku posjetilo 1000 posjetitelja. Tu je i Gljivarenje v Stubakima i Roonda Stubaki. Te su manifestacije najavljene i za ovu godinu. – U pripremi smo i za jedno novo događanje 22. veljače, koje bismo također željeli da postane tradicionalno, a uskoro ćemo ga i najaviti – zaključuju iz TZ Stubičke Toplice.

Po plavem trnaci Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela bilježi sve veću popularnost kao turistička destinacija, zahvaljujući kombinaciji prirodnih ljepota, kulturne baštine te gastronomije.Protekle godine, prema dostupnim informacijama, turizam na našem području zabilježio je rast broja posjetitelja, a sve je više turista koji dolaze iz inozemstva, osobito iz Slovenije, Njemačke te Austrije –ističu iz Turističke zajednice. Posebno su privlačni Muzeji hrvatskog zagorja - Veliki Tabor i Muzej Staro Selo – Kumrovec, kao i manifestacije Bučnicafest, Eko etno fletno festival, Veronikafest, Kulturno ljeto u Zagorskim Selima, koje privlače velik broj posjetitelja. Pojedine je posjetilo i oko 2000 do 3000 posjetitelja, što je poprilično velik broj ljudi s obzirom na brojku domicilnog stanovništva koje živi u pojedinoj općini. - Ruralni turizam i kuće za odmor doživljavaju procvat, jer mnogi gosti traže mir, prirodu i autentično iskustvo, čega svakako na našem području ima. No, izazovi i dalje postoje, poput sezonalnosti i manjka smještajnih kapaciteta u nekim dijelovima regije. Također, postoji potreba za daljnjim ulaganjima u infrastrukturu i promociju regije na međunarodnom tržištu – dodaju iz TZ te najavljuju kako će se spomenute manifestacije održati i ove godine s nekim novitetima, a ove će se godine proslaviti i 10 održavanja Bučnicefesta te će se po prvi puta održati i ERC – European rally championship u listopadu.

Prljavo kazalište, kao jedan od najomiljenijih bendova, uvijek je rado viđeniu Zagorju, zbog čega i privuče velik broj posjetitelja, baš kao i proteklog svibnja u Zaboku

3. Noćni pohod, kojim se obilježava spomen na početak Seljačke bune, koja je započela napadom na Cesargrad u noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine, održan je protekle subote u Klanjcu

Klanječki kmetovi na čelu s Ilijom Gregorićem napali utvrdu Cesargrad

KLANJEC - Subotnji program obilježavanja godišnjice početka znamenite Seljačke bune iz 1573. i ove je godine u Klanjec i na Cesargrad privukao velik broj posjetitelja. Program je započeo u popodnevnim satima na Trgu Antuna Mihanovića okupljanjem "klanječkih kmetova" i članova planinarskih društava. Nakon puntanja na čelu sa seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, krenulo se bakljama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad. Ispred planinarske kuće na Cesargradu članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža uprizorili su sukob kmetova i Cesargradske straže. Ostaci zidina Cesargrada i ove su godine bili obasjani svjetlosnom instalacijom. Večernje druženje oko zapaljenih vatri na proplanku ispred planinarske kuće nastavilo se uz ponudu hrane i pića te glazbeni program domaćeg Buna benda. Opravdani revolt

– Zagorci smo, uvijek imali taj osjećaj za pravicu. Mi možemo dugo trpjeti, ali kad smatramo da je netko pretjerao, onda se u nama javi opravdani revolt i onda ljudi reagiraju. Ovo ovdje u Klanjcu i na Cesargradu je ipak malo drugačije, jer je ovdje seljačka vojska uspjela zauzeti Cesargrad, spaliti ga, krenuti dalje prema Stubici. Nažalost, tamo je vojska pod zapovjedništvom Matije Gupca poražena, a tko zna kako bi se razvijala povijest da je bilo drugačije. Bitka kod Stubice profilirala se u ogromnu manifestaciju, jednu od najvećih takve vrste uopće u Europi, gdje se u jednom danu u Stubici skupi preko dvadeset tisuća ljudi, a ova bitka za Cesargrad ima svoju povijesnu dimenziju. Motivira nas ovakav veliki odaziv planinara i ljudi iz ostalih krajeva Zagorja i okolice te susjedne Slovenije – rekao je župan Kolar i sam vrlo aktivan planinar.

Divna manifestacija

– Noćni pohod zaista je jedna divna manifestacija. Treći put smo ovdje na Cesargradu na noćnom pohodu i prikazu bitke, odnosno kako su kmetovi iz klanječkog, tuheljskog i bizeljskog kraja svi zajedno ušli i osvojili Cesargrad. Osvojili su ga, uzeli oružje koliko su mogli i krenuli dalje prema Stubici. Mi to već treću godinu ovim noćnim pohodom pokušavamo oživjeti. Kla-

Ispred planinarske kuće na Cesargradu

članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža uprizorili su sukob kmetova i Cesargradske straže

njec je mali grad velikih i plemenitih ljudi, kulture i tradicije. Naši preci su nas zadužili, na nama je da to prenosimo, da to njegujemo i mi se trudimo najbolje što možemo to i napraviti. Za jedan takav

mali grad koji nema ni tri tisuće stanovnika naša događanja tijekom čitave godine su zaista velika i međunarodna – rekao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek. Okupljene su pozdravili i direktorica

Turističke zajednice Biser Zagorja Tatjana Petranović Capar te predsjednica HPD-a Cesargrad Klanjec Sanja Smolčić. Organizatori Noćnog pohoda su Hrvatsko planinarsko društvo "Cesargrad" i Tu-

ristička zajednica Biser Zagorja u suradnji s Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca. (D. Žažar)

Otvorena vrlo zanimljiva izložba maketa Josipa Maršića u Mariji Bistrici

'Prva maketa koju sam izradio bila je maketa tatine kleti'

Izloženo je 18 maketa nogometnih stadiona, jedna maketa Marije Bistrice i jedna Klijeti obitelji Maršić

MARIJA BISTRICA

Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica nastavlja s organizacijom zanimljivih događanja, a ovaj puta na red je došla vrlo zanimljiva izložba, zasigurno i jedinstvena. Naime, u subotu je u knjižnici otvorena Izložba maketa Josipa Maršića. Posebnost i jedinstvenost osjetit će svatko koji će pogledati izložbu, kao svi oni koji su prisustvovali njenom otvorenju, a bilo ih je podosta, bez obzira na dosta događanja istoga dana. Izložene su makete, njih 20, uglavnom nogometnih stadiona. Preciznije, izloženo je 18 maketa nogometnih stadiona, jedna maketa Marije Bistrice i jedna klijeti obitelji Maršić. Upravo je ta maketa bila prva koju je izradio mladi umjetnik, kao poklon ocu, za kojega će i sam reći da mu je 'klet' velika ljubav. A mladi umjetnik je Josip Maršić, iz Tugonice u Mariji Bistrici, koji trenutno živi i radi u Njemačkoj. Glazbeni gost na otvaranju bilo je mladi harmonikaš Bruno Juriša, učenik 4. razreda Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica, kojeg mentorira prof. Mislav Sviben. Pozdrave je na početku uputila ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Mira Pižir, a izložbu je otvorio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Sve je krenulo iz dosade za vrijeme lockdowna

Josip Maršić je rođen u Zaboku 1989. godine i po zanimanju je inženjer elektrotehnike. Djetinjstvo je proveo u Mariji Bistrici, gdje je završio osnovnu školu. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Zlataru i završe-

'Kako sam navijač Dinama, želja mi je bila sebi izraditi maketu stadiona u Maksimiru. I tako je krenulo. Nakon pozitivnih komentara na prvu maketu, odlučio sam se okušati i u izradi drugih stadiona, što je rezultiralo izradom više od 150 maketa nogometnih stadiona iz

Hrvatske i svijeta'

nog studija elektrotehnike u Zagrebu, seli u München gdje radi i živi zadnjih deset godina. 2020. godine započinje se baviti vrlo zanimljivim hobijem izrade maketa, uglavnom nogometnih stadiona. - Sve je počelo za vrijeme lockdowna iz dosade –kaže Josip. - Prva maketa koju sam izradio bila je maketa tatine kleti, a kako sam navijač Dinama želja mi je bila sebi izraditi maketu stadiona u Maksimiru. I tako je krenulo. Nakon pozitivnih komentara na prvu maketu, odlučio sam se okušati i u izradi drugih stadiona, što je rezultiralo izradom više od 150 maketa nogometnih stadiona iz Hrvatske i svijeta – kaže Maršić, koji je uspio ostvariti suradnju s velikim brojem nogometnih klubova, pa se njegovi radovi nalaze u muzejima velikih njemačkih nogometnih klubova kao sto su VfB Stuttgart, Borussia Mönchengladbach, München 1860 itd. Upravo s ove izložbe jedna će maketa put klupskog muzeja u Nürnberg. Ručni rad

Josip makete najčešće izrađuje od materija iz kućanstva kao što su npr. kartoni, čačkalice, šibice, drveni štapići, plastika i sve ostalo što može poslužiti, ili od korisnog otpada. Tek manji dio materijala nabavlja. Svaki dio na maketi je ručni rad. Kod izrade od alata koristi samo škare, ravnalo, pincetu i ljepilo. Za izradu jedne makete potrebno mu je od tjedan do mjesec dana. No, maketu Marije Bistrice radio je ukupno šest mjeseci. Za nju kaže kako mu je od svih radova najdraža, a prodana je u hu-

Josip makete najčešće izrađuje od materija iz kućanstva kao što su npr. kartoni, čačkalice, šibice, drveni štapići, plastika i sve ostalo što može poslužiti, ili od korisnog otpada. Tek manji dio materijala nabavlja. Svaki dio na maketi je ručni rad

manitarne svrhe. Kupac je iz Marije Bistrice, pa je maketa posuđena za ovu prigodu i može se vidjeti na izložbi. Rad za humanitarne svrhe i mogućnost pomaganja posebno ga veseli, a do sada je prodajom njegovih radova kroz razne humanitarne akcije sakupljeno preko šest i pol tisuća eura, a taj će iznos, kako sam kaže, još rasti te ujedno zahvaljuje svim donatorima.

Izložba ostaje otvorena do 10. veljače

- Jako mi je drago da je moja prva izložba postavljena baš u Mariji

Bistrici. Možda je to i prva izložba takve vrste u Hrvatskoj, pa i šire. Hvala Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica, načelniku Josipu Miličkom i svima koji su pomo-

gli u realizaciji – zaključio je Josip Maršić. ova vrlo zanimljiva izložba može se pogledati u radnom vremenu Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica do 10. veljače.

Elvis Lacković

Josip Maršić

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Prepalje

je selje i šege

Negda se po naše starinske šege reklje: "Bolje da prepadne selje nek šega!" Gda malje bolje lučem prepalje je denes jedne i druge. Sele več niesu sele. Selje je bilje selje gda je imelje kravice, pajceke i se felje pernate živine. Z rafunga se jednak po ljetu i zime kadelje. Brunčale su sele od galame ljudi, kriča dece, mukanje blaga, roktanje svinj i kukurikanje kokoši. Denes su sele htihle. Davne več ne muče blage ni svinje ne rokčeju. Tuj i tam se hjavi negde kokot rane h jutre ilji čez dan za kokodače kokoš kaj bi se hjavila da je znesla jajce. H selu su si "postalji gopoda", kak se negda reklje. Meste da jeden k drugomu ideju, ljudi su se zavljikelji pred moderne mašinke i ž njimi se spominaju i kaj česa čujeju. Hiže su obrnulji h moderne utvrde, gde niesu poželjni ni susedi ni familjija. Ak bi se pak ovršavalji kakvi godi, rojeni dani, krštenje, pričesti, fierme i krmine, se se te diela negde vanje po nekakve restorane. Ljudi su se otuđilji jedni od druge i teške da gdoj denes za koga mari. Si su zapičilji svoje nose, same h svoje življnje i tak se več put dogodi da neznaš gdoj je h selu betežen, gdoj se ženi, gdoj si je našel šocu. I tak. Če si h kakve nevolje moraš te rešavati sam, jer za nju nišče nezna. Negda pak selu nišče nie smel prdnuti kak se reklje da se ne zezne. Unda su navike jedni drugem bilji na pomoči i h dobru i zlu. Kak je nestalje pajdašuvanje, tak su i nestale sakojačke šege tere su ljudi negda ovršavalji. Stari jih ne pripoviedaju jer su tak odgajbalji mlade da jih ne poslušaju. Zabadave bi oni nekaj govorilji gda bi mladi zateknulji nos h modernu mašinku i unda sam, ne poslušalji nek govorilji: "aha, je, da, aha. Dobre..." I tak zabadave je unda h dien povieati. A negda su se ovršavalji godi i sakojačke šege za nje. Pred nami su dva, Sviečnica i Blažove. Negda su oni bilji veljiki svetki. Prie Sviečnice su po selu hodile pucice i popievale u čast Majke Božje Svečnice. Na stol bi dele kip Majke Božje i unda popievale. Za te bi dobile nekaj penez ilji jajce tere se je dalje prodati i tak dojti do dinare. Svieća je bila važni dieljec fiže. Ona se je na Sviečnicu nosila na blagoslof. Saka hiža

morala je imeti svieću jer bez svieće h ruke umirući nie smel hmrijeti. I stihovi pesmice prema Majke Božje Sviečnice idu: "Majko Božja Sviečnica, moli se za nas ti nam budeš Svieću žgala sudnji ljist u ruke dala... Poklje kaj bi se došle dima z blagoslovljenu svećicu gazda hiže bi sakomu članu zel jeden las i na sred hiže njegef las kuril. Če je dim od njegvuga lasa išel prema postelje, tera je navike bila h kuhnje, unda bu tie betežen. Ak je pak dim išel k stolu tie se bu čez ljete raduval i bil zdraf. Dim teri je išel prema vrate negda nie bil dober znak. Če je bil od stariejšuga čoveka fiže unda se reklje da bu hmrl jer ide čez vrate van. Ak je pak bi od puce i ona pe van z hiže, alji zamuža. Blagoslovljena svieća morala je biti na vidnem mestu kaj su si hižni za nju znalji h cajtu da je triebala. Pri svieće se h večer moljilje, a tek unda svetlje vužgalje svetlje. Svieća je goriela i na stolu za veljike svetke, Vuzem, Božić i Veljku Mešu. Prie jela navike se zmoljle. Svieća je goriela i gda se je kre pokojnika, dok je bil doma na skolka moljila krunica. Svieću se vužigala i pri ženidbe i krščenju. Pune tie stare šege je davne zginulje. Hgasile su se šege kak i stienj svećice. Drugi veljiki svetek teri se več med ljudmi ne ovršava je Blažove. Njega sme poštivalji kak zaštitnika našuga grla. Tak se na Blažove išlje k meše i neslje sobu jabuku. Župnik je blagoslovi jabuku, alji i sakomu miešaru pri goreče svieće grlje. On doj je bil pri meše, jabuku je donesel dima i dal najstariejšomu fiže. On bi jabuku razdeljil na tuljike dielje kuljike je bilje hižne. Saki je dobil komaček blagoslovljene jabučice. Te ga je triebalje čuvati od betega grla. Kak su več za mojuga detinjstva ljudi delalji po fabrika unda su oni teri su nie delalji neslji k meše jabuke za radne ljudi. Znam da je jemput moja mati nesla h mrežice jabuke za naše susede tere niesu mogle iti na mešicu. Blagoslovljena vam Sviečnica i Blažove. Dok sem dielal sakomu svojomu koljege na poslu donesla em na Sviečnicu blagoslovljenu svieću, a na Blažove jabuku. Nekteri svećice još zedej čuvaju h kancelarija na svoje stolje. Šega pri nas živi.

KULTURA NA SVAKOM KORAKU Jubilarna 20.

'Noć muzeja'

Od zidnjaka i vožnje oldtimerom Noć muzeja u Zagorju

Željko Slunjski

HRVATSKO ZAGORJE

Od 2005. godine Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju 'Noć muzeja' u Hrvatskoj. U tom razdoblju manifestaciju je posjetilo 4.197.212 posjetitelja, što je podatak vrijedan pozornosti. Autorice koncepcije programa i voditeljice projekta bile su Vesna Jurić Bulatović i Dubravka Osrečki Jakelić, danas umirovljene djelatnice Muzeja za umjetnost i obrt. U prosincu 2005. pokrenule su akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine 'Noć muzeja' prerasla je u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja pa tako i oni iz Krapinsko - zagorske županije.

Jubilej

Prošlih godina u manifestaciju je bilo uključeno oko 250 muzeja, galerija i drugih baštinskih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Kako naglašava organizator, 'Noć muzeja' je u cijelosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja,

a sa svrhom da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost i kreativnost. Jubilarna 20. 'Noć muzeja' održat će se 31. siječnja od 18 do 1 sat iza ponoći u cijeloj Hrvatskoj, kada će posjetitelji moći besplatno posjetiti sve muzeje, galerije i baštinske institucije koji sudjeluju u manifestaciji. Ovogodišnja je tema Noći muzeja 'Muzeji - vidljivi i nevidljivi'.

Zidnjaci – vidljivi i nevidljivi

Zlatarska Galerija izvorne umjetnosti sudjeluje osmu godinu u Noći muzeja. U suradnji sa Udrugom umirovljenika Zlatar u izložbenom prostoru već je postavljena izložba 'Zidnjaci-vidljivi i nevidljivi'. Naime, zlatarska Udruga umirovljenika jednom godišnje, u suradnji s GIU, organizira jedno izložbeno događanje, najčešće s etno predznakom. Zidnjaci se javljaju u 19. stoljeću kao srednjoeuropska moda

u građanskim domovima odakle se šire u seoska domaćinstva. Kuhinje čijim zidovima više ne prijete dim i čađa iz otvorenih ognjišta, ukrašavaju se vezenim zidnim krpama – zidnjacima. Vješali su se na zidove iznad kuhinjskog stola, šporeta, umivaonika, ali i iznad kreveta. U zagorskim hižama bili su obvezni i – vidljivi.

U Pregradi će se oživjeti Ljekarnička zbirka Thierry uz 'Thierry mix' U suradnji s Udrugom

Današnjoj starijoj populaciji oni su sjećanja na djetinjstvo dok su mlađim naraštajima nepoznanica, nevidljivi. Deset članica Udruge umirovljenika Zlatar pronašle su od svojih baka sačuvane zidnjake u starim škrinjama i ustupile ih Udruzi

za izlaganje na izložbi, a na nekim izlošcima vrijeme je ostavilo trag! Kreativnošću Željka Špehara izložbeni sadržaj obogaćen je dijelovima starinskoga namještaja i pokućstva, nastojeći mlađim posjetiteljima približiti spoznaju o negdašnjem životu u zagorskoj hiži. Noć pod Kuna gorom Bogat program priprema i Muzej grada Pregrade. Premda je zgrada u kojoj je smješten Muzej grada Pregrade vrlo vidljiva, jer se nalazi u samom središtu Pregrade, mnogima ipak ostaje nevidljivo sve ono što se događa unutar zgrade. Stoga Muzej poziva sve, i male i velike, da se pridruže otkrivanju tajnovitih zbirki i hodnika uz zanimljiv program. Noć muzeja počet će u 18 sati u galeriji Muzeja otvorenjem izložbe fotografija 'Sklad prolaznosti' autorice Ane Herceg. Njezine fotografije prikazuju naizgled obične stvari koje kroz njezin objektiv postaju izvori

Jubilarna 20. 'Noć muzeja' održat će se 31. siječnja od 18 do 1 sat iza ponoći u cijeloj Hrvatskoj, kada će posjetitelji

muzeja' održat će se diljem Krapinsko - zagorske županije uz bogat program za sve uzraste

oldtimerom do kremica i priča predaka: oduševljava raznolikim programom

posjetitelji moći besplatno posjetiti sve muzeje, galerije i baštinske institucije koji sudjeluju u manifestaciji. Ovogodišnja je tema 'Muzeji - vidljivi i nevidljivi'

ljepote i inspiracije. Ovom izložbom autorica želi prikazati svijet na jedinstven i osoban način. U glazbenom dijelu programa nastupit će učenik Luka Herceg (truba) i nastavnica Darjana Blaće Šojat (klavir) iz Glazbene škole Pregrada. Povodom ovogodišnje 'Noći muzeja', pregradski se Muzej se udružio sa Srednjom i Glazbenom školom Pregrada. Od 19 sati učenici i nastavnici Srednje škole Pregrada oživjet će Ljekarničku zbirku Thierry uz 'Thierry mix' gdje će posjetitelji imati priliku naučiti kako se izrađuju kreme, balzami ili čajevi, dok će nastavnici i učenici Glazbene škole Pregrada ispuniti izložbene prostore i hodnike razigranim melodijama. U Numizmatičkoj zbirci posjetitelji će moći zaviriti u 'Art kovnicu' i imati priliku kroz prikaz zlatarskog zanata vidjeti kako se izrađuje nakit od kovanica te vidjeti mrkog medu, tunja i slavuja u novom ruhu. Program će trajati do 22 sata. Donacije Tihomira

Lončara

U Krapini, 'Noć muzeja' bit će obilježena u Galeriji grada Krapine, koncertom dua Lidija Ljubičić (flauta) i Tajana Vukelić Peić (harfa), s početkom u 18 sati. Obje su umjetnice impresivnih karijera. Flautistica Lidija Ljubičić diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i dobitnica je Nagrade "Darko Lukić" i Rektorove nagrade. Nastupala je kao solistica uz Zagrebačku filharmoniju i Zagrebačke soliste, a usavršavala se kod renomiranih svjetskih flautista. Kao članica Zagrebačkog ansambla, redovito nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu. Harfistica Tajana Vukelić Peić,

također diplomantica Muzičke akademije, usavršavala se u Italiji i Švicarskoj te nastupala diljem svijeta, od

Oldtimer autobus vozit će od Muzeja do Krapine i parkirališta na Hušnjakovom

Brazila do Australije, kao solistica i komorna glazbenica. Umjetnička je ravnateljica i organizatorica Zagrebačkog

harfističkog festivala. Repertoar dua koji objedinjuje klasične i suvremene skladbe uvest će publiku u umjetničku atmosferu večeri. Već u 19.30 bit će otvorenje izložbe, odnosno predstavljanje donacije Tihomira Lončara, a finale će biti prikaz umjetničkog procesa stvaranja slike. - Izložba ima poseban značaj jer će biti predstavljena kolekcija njegovih djela doniranih Galeriji grada Krapine – naglašava Grozdana Pavlović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina. Zbirka odražava raznolikost tema i tehničku izvrsnost, pružajući jedinstveni uvid u Lončarov umjetnički put. Lončar, kao istaknuti umjet-

nik hrvatske suvremene scene, svojim je darovanjem dodatno obogatio kulturnu baštinu Krapine. Od 20.30 sati posjetitelji će moći pratiti jedinstveni video prikaz procesa nastanka njegove slike. Vožnja oldtimer autobusom

U 'Noć muzeja' uključuje se i Muzej oldtimera Presečki. Osim što će posjetitelji moći razgledati stalni postav, uz stručno vodstvo svaki puni sat, imat će mogućnost voziti se oldtimer autobusom od Muzeja do Krapine i parkirališta na Hušnjakovom, svakih 30 minuta, od 19 do 22 sata. Predviđen je i glazbeni nastup Dine Leško

i Marka Pečeka, a Muzej se zatvara u ponoć. Izložba učenika

U Zaboku, 'Noć muzeja' obilježit će se u Gradskoj galeriji, a program počinje već u 12 sati otvorenjem međunarodne izložbe likovnih radova učenika srednjih umjetničkih i osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije. Istodobno održavat će se interaktivna likovna radionica 'Osobna refleksija'. Od 13.15 do 14 sati predviđena je panel rasprava 'Muzeji- vidljivi i nevidljivi'.

Priče naših predaka

Radobojski Muzej Radboa s programom će početi u 14

sati pripovjedaonicom 'Iza priče…priče naših predaka', uz kreativnu radionicu i voditeljicu Miljenku Benc. U 18 sati, u Centru za prirodu održati će se predavanje 'Zimski ciklus narodnih običaja' Anite Paun-Gadža, muzejske savjetnice i voditeljice Muzeja 'Staro selo' Kumrovec. U istom prostoru, s početkom u 18.45 sati, Željko Pospiš govorit će o lokalnoj povijesti 'Štiklec povijesti radobojskog i zagorskog kraja'. Tijekom cijeloga dana, od 9 do 23 sata, moći će se razgledati postav Muzeja Radboa i Hiže vinove loze, a stručna vodstva organizirana su u 10, 12, 16, 20 i 22 sati.

Upoznajte priču o poduzetništvu koje pokreće

MARKO VARGA: 'QBen europskom tržištu. Ostvarujem

Marta Čaržavec DONJA BATINA

U svijetu u kojem održivost i inovacija sve više diktiraju pravila poslovanja, Varga je stvorio ime kojem

Kako spojiti mladost, inovativnost i održivost u uspješnu poslovnu priču? Marko Varga, 26-godišnji poduzetnik s vizijom, pronašao je odgovor kroz tvrtku QBen čiji je osnivač i izvršni direktor. Sa svojim timom, ne samo da stvara rješenja koja mijenjaju način na koji razmišljamo o energiji i okolišu, već postavlja nove standarde u području održivih tehnologija. Upoznajte priču o poduzetništvu koje pokreće budućnost – solarnu, zelenu i nevjerojatno inspirativnu.

Izazovi i logični koraci U svijetu, u kojem održivost i inovacija sve više diktiraju pravila poslovanja, Varga je stvorio ime kojem ljudi vjeruju. Njegovi počeci sežu u 2017. godinu, kada je, nakon srednjoškolskog obrazovanja u Zlataru, smjer tehničar za računalstvo, plasirao svoju pametnu klupu na tržište. Kaže, plana nije bilo, a prvu je klupu prodao kao 3D render.Prvu pametnu klupu smo proizveli 2017. godine kada je na tržištu već postojalo nekoliko proizvođača. Ja sam to, nakon završetka srednje škole vidio kao jedan dio urbanog, vanjskog namještaja koji u sebi ima podosta elektronike. Takav je uređaj teško napraviti upravo zbog elektronike koja ne postoji za vanjske i unutarnje uvjete. Vi ju možete dodatno zaštiti sa smolama, epoksijem i slično, ali ona na vanjskim uvjetima mora raditi na vlazi, na kondenzatu, na minus 20 i na plus 70 u zatvorenom kućištu. To je dosta izazovno. Te, 2017. godine to se doista činilo kao velik izazov. Prvu klupu smo postavili te godine u rujnu u Loboru. Od tada do danas proizveli smo više od 1000 pa-

'Novi pročišćivači zraka građanima će u stvarnom vremenu pokazivati kvalitetu zraka na više lokacija'

metnih klupa po čemu nas najviše i prepoznaju – prisjeća se Varga i dodaje kako se otvaranje QBena nije nametnulo već su to bili logični koraci koji su se događali jedan za drugim. - Uspjeli smo opravdati tu prodaju sa stvarnim proizvodom, da on funkcionira, da izgleda kao što je i predstavljen. Otvaranje QBena nije se nametnulo, to su sve bili koraci koji su se događali, ali su bili logični. Radi se o razvitku i on nas hrani. Ulaganje u razvoj i u budućnost naša su glavna karakteristika, mi time stječemo iskustvo s materijalima, tehnologija-

ma i educiramo se – govori Varga. Detalji čine razliku

'Naša ideja je ostati u Zagorju'

Danas, dodaje, klupe nisu proizvod kojeg tvrtka proizvodi u najvećem obimu, ali ih proizvodi najviše u svijetu na godišnjoj razini. Drugi proizvodi, koje su paralelno razvijali, preuzeli su udio na tržištu njihovih prodanih proizvoda. - Mogu istaknuti pametnu slavinu, QBen Tap, koju smo lansirali prošle godine i imamo puno narudžbi za nju. Prvu smo montirali u Svetom Jurju na Bregu, u Međimurskoj županiji. Prije pet godina počeli smo razvijati toteme i danas ih jedini proizvodimo u Hrvatskoj. Većina je komponenti, njih ukupno 600, s tla Hrvatske i Europe. Mi ih moramo ukomponirati, a to nije lako jer morate uklopiti čelik, staklo, drvo, a sve su to materijali različitih karakteristika. To je stvar iskustva, mi danas već osjećamo materijal i njegovo ponašanje. U svim uređajima imamo riješeno hlađenje da se anulira i dovede

vanjski zrak, da nema kondenzacije. Puno je detalja koji čine razliku, ali i sve naše proizvode i zato smo najbolji – kaže Varga čiji tim čine mladi ljudi usmjereni prema razvoju kvalitetnih, inovativnih i ekološki prihvatljivih rješenja za različita urbana i ruralna područja. Solarnu energiju smatraju energijom budućnosti, stoga svoje proizvode kontinuirano razvijaju u skladu s principima održivosti, neovisnosti i efikasnosti. - Tim smo za poželjeti. Ljudi se zadržavaju duži niz godina. Imamo djelatnike koji su tu od početka, što znači da su zadovoljni, a pratimo to s godišnjim dizanjem plaća. Kao mlada firma imamo jaku organizaciju kako bismo što lakše i brže integrirali nove ljude u našim tim. Fetiš nam je da sve što radimo, napravimo najbolje što možemo. Imamo veliki postotak od 24 posto postprodaje, odnosno postojećih klijenata, što je rezultat koji nam govori da smo odlični. Dosta ljudi misli da proizvodimo samo za Hrvatsku, međutim imamo nekoliko distributera u Europi, prisutni smo u Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Grčkoj, Madridu, Au-

striji, Srbiji, Crnoj Gori... U Hrvatskoj smo opremili najveće gradove poput Splita, Dubrovnika, Varaždina, Osijeka... U Hrvatskoj nemamo konkurenta zadnjih dvije, tri godine. Drago nam je da su nas prepoznali i nacionalni parkovi diljem Hrvatske – kaže nam Varga i otkriva tajnu uspjeha.

Tajna uspjeha

- Tajna uspjeha su tri ključna se-

'Toteme smo počeli razvijati prije pet godina i danas smo jedini proizvođač tog proizvoda u Hrvatskoj. Većinja komponenti, njih 600, je s tla Hrvatske i Europe'

Razrada ideje

Izrada prototipa

Pametna klupa QBen Nebula

QBen je jedini proizvođač totema u Hrvatskoj

budućnost – solarnu, zelenu i nevjerojatno inspirativnu

'QBen je postao lider na Ostvarujem sve svoje snove'

kojem ljudi vjeruju. Njegovi počeci sežu u 2017. godinu, kada je plasirao svoju pametnu klupu na tržište

'Nemoguće je nakon osmosatnog ili desetsatnog radnog dana očekivati neki rezultat'

gmenta, a to su upornost, upornost i upornost. Nemoguće je nakon osmosatnog ili desetsatnog radnog dana očekivati neki rezultat. To mora biti po 12, 16 sati dnevno uz jako malo spavanja kroz godine, a kada imate puno takvih uzastopnih dana u nekoliko godina, onda imate i rezultat. Bilo je jako puno padova, prepreka i poteškoća, ali to

je do energije čovjeka. Najveći izazov je izgraditi brend, ali mislim da smo na dobrom putu. Izazov je bio i pronaći kolege ovog kolektiva, jer je odljev naše hrvatske radne snage u Europu bio velik. Svojim entuzijazmom uspjeli smo pronaći kvalitetan kadar, ali to će nam sigurno biti izazov i u budućnosti. Nema pauze i uspjeh je zadržati nivo ide-

'Puno je detalja koji čine razliku, ali i sve naše proizvode i zato smo najbolji'

ja i pretvoriti ih u realizaciju. Ni jedne godine nismo imali pauzu, da nismo izdali nešto 'wow'. Cijelo vrijeme imamo novitete, trenutačno imamo 28 proizvoda – objašnjava Varga koji nema neostvareni san. - Ostvarujem sve svoje snove – dodaje. - Izjavili smo da smo lider na europskom tržištu. Ljudima to možda nije jasno, ali konkurenta na europskom tržištu za pametni, urbani namještaj nemamo. Jako smo dobro pustili svoje korijenje po Europi, bez obzira na to koliko Hrvatska dobro ili ne dobro kotira u Europi, ovisi o zemljama. Uspjeli smo se probiti na sjever Njemačke i to nam je veliko priznanje, ali naša ideja je ostati u Zagorju i napraviti mali tehnološki park što već i jesmo – priča nam i dodaje kako ni jedan proizvod na tržište ne izlazi s nedostatkom pa značilo to i godinu ili dvije razvijanja istog. '30 ispod 30' i budućnost Ovaj uspjeh dodatno potvrđuje i mjesto na Liderovoj listi '30 ispod 30', koja prepoznaje mlade poduzetnike s inovativnim idejama. QBen se našao među istaknutim

pričama, a Varga s dozom skromnosti komentira priznanje: - Ne znamo tko je to predložio. Možda nam je pomogao i film objavljen na našem YouTube kanalu. Zahvaljujemo se Lideru što nas je prepoznao, to nam je jedna od kvačica u našem poslovanju, ali nadam se da ćemo to opravdati pa i iduće godine biti na njihovoj listi – kaže Varga. Priznanja stižu, a Varga i njegov tim ne posustaju s ambicioznim planovima za budućnost. - Tijekom godine dana imamo u planu proširenje na 600 kvadrata zatvorenog prostora, što skladišnog, što proizvodnog, jer nam nedostaje prostor. I dalje ćemo se držati smjera koji smo započeli i zacrtali si. Paniramo se nadograditi s novim proizvodima i inovacijama. Planiramo proširiti asortiman u vidu proizvoda za poboljšanje kvalitete zraka pa čak i u vidu pročišćivača zraka za urbane prostore – objašnjava. Novi pročišćivači zraka bit će veliki, potpuno autonomni uređaji koji će građanima u stvarnom vremenu pokazivati kvalitetu zraka na više lokacija. - Planiramo raditi velike filtere - najavio je Varga. I dok QBen svakodnevno radi na unapređenju svojih proizvoda, jedno je sigurno – tvrtka s mladim i ambicioznim liderom na čelu ima potencijal postati još značajniji igrač na tržištu obnovljivih izvora energije.

QBen Tap u Mariji Bistrici Solarni stol u Gornjem Knegincu

Marko Varga

U zabočkom Re-generatoru Krapinsko – zagorska županija protekle je srijede organizirala Regionalni investicijski

Ivan Kovačić/Marta Čaržavec ZABOK

KŽupan Željko Kolar: 'Mi u Županiji nečim krenemo. Uvijek smo kretali

Ovaj je summit okupio vodeće stručnjake, donositelje odluka i predstavnike akademske zajednice koji su raspravljali o ključnim globalnim

ču direktnog poticanja inovacija kroz Zagorje INNO vaučer, zatim kroz program Sprint gdje radimo sa start upovima, na digitalizaciji, a radimo i na revitalizaciji – pojasnila je Matuša i dodala kako se sve aktivnosti provode u partnerstvu s gradovima, Gospodarskom i Obrtničkom komorom, Zavodom za zapošljavanje, poslovnim klubovima te srednjim školama.

EU fondovi

ao ponosna nositeljica titule Europske poduzetničke regije, koju dodjeljuje Europski odbor regija, Krapinsko-zagorska županija organizirala je protekle srijede u zabočkom Re-generatoru Regionalni investicijski summit 'Zagorje 2025', koji je okupio vodeće stručnjake, donositelje odluka i predstavnike akademske zajednice koji su raspravljali o ključnim globalnim trendovima konkurentnosti, održivom razvoju i značaju Krapinsko-zagorske županije kao Europske poduzetničke regije za 2025. godinu. Među brojnim okupljenima bio je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je pratio drugi dio programa u kojem je župan Željko Kolar imao izlaganje o viziji razvoja Krapinsko-zagorske županije, a direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša o razlozima zbog kojih je upravo Krapinsko – zagorska županija, prva u Hrvatskoj, proglašena Europskom poduzetničkom regijom.

Aktivnosti

Također, Matuša je naglasila kako ovaj summit svečano obilježava početak aktivnosti koje će se provoditi tijekom ove godine, a koje će poticati poduzetništvo i jačanje poduzetničkog eko sustava u Krapinsko – zagorskoj županiji. - Kroz sve mjesece u 2025. godini, sa svojim partnerima, radit ćemo na inovacijama kroz aktivnosti koje se ti-

Župan Željko Kolar istaknuo je kako je obaveza Krapinsko-zagorske županije bila organizirati summit i prezentirati što je sve u planu za 2025. godinu. - Smatrali smo da je to potrebno nakon što nas je američki Financial Times stavio na šesto mjesto na listi najperspektivnijih malih regija u Europi i da na taj način zahvalimo gospodarstvu i civilnom društvu Krapinsko-zagorske županije. Imamo sjajnu ekipu koja se može uhvatiti u koštac s bilo kojim projektom i to je zapravo naša najveća prednost i garancija da ćemo i u budućnosti moći povlačiti sredstva iz europskih fondova. Europski fondovi su nam omogućili da počnemo sanjati o provedbi nekih projekata koje objektivno sami ne bi mogli. Mi već dvije godine najbolje povlačimo novce, po glavi stanovnika uzeli smo najviše europskog novca - poručio je župan Kolar i dodao kako su najveća snaga upravo ljudi. - Regija smo koja ima pokrivenost izvoza uvozom negdje oko 180 posto. Za svaki euro koji uvezemo, izvezemo 1,80 eura. Naše sve velike tvrtke su krenule i s digitalizacijom, i s obnovljivim izvorima energije, i sa zelenim politikama puno prije nego što je to radila naša država. U Zagorju je trenutačno gotovo 42.000 zaposlenih, a nezaposlenost je na svega oko 3 posto - rekao je župan Kolar.

Sinergija

Prioritet Krapinsko-zagorske županije, istaknuo je župan Kolar, stvaranje je sinergije između obrazovanja i gospodarstvenika. - Prije svega simbioza srednjoškolskog obrazovanja za koje smo zaduženi kroz ovlasti koje imamo s našim gospodarstvenicima kako bi stvarali kadrove za tržište rada, a ne za Zavod za zapošljavanje. Kad imamo CNC ope-

Mlakar: "Uvjerena sam da ćemo zajedno s poduzetnicima i obrtnicima kroz jaki ekosustav dolaziti do još boljih inovativnih rješenja kako bismo ostvarili puni potencijal naše zelene i bajkovite županije. I zaista, moram reći, lijepo je živjeti, raditi i stvarati u Europskoj poduzetničkoj regiji"

ratere i čitav razred zaposli OMCO, mi otvorimo još dva razreda da bi i ostali mogli dobiti kadar koji im je potreban. Prepoznali smo to da moramo stipendirati učenike tako da trenutačno imamo 550 stipendija koje izdaje Krapinsko-zagorska županija – rekao je Kolar te naglasio kako je Krapinsko-zagorska županija prva po broju dodijeljenih stipendija, a posebice se ističe po izdvajanjima za deficitarna zanimanja i

Kolar: "Ako imate jake ljude u koje se ulaže i koji se razvijaju, ako se ne dvojite uložiti i ne bojite se biti drugačiji od ostalih, uspjet ćete. To je ključ, zato smo prepoznati"

studentske programe koji u Zagorju nedostaju.

Budućnost

Osim toga, dodao je župan, zahvaljujući kvalitetnoj analizi postojećeg stanja i znajući što će trebati u budućnosti, na takav se način u Krapinsko-zagorskoj županiji počelo razmišljati i raditi prije osam godina. - Kroz ovu i iduću godinu imat ćemo 200 milijuna eura vrijedne investicije: 20 milijuna eura u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, isto toliko približno milijuna eura u Specijalnu bolnicu u Stubičke Toplice, 20 milijuna u Znanstveno-edukacijski zabavni centar u Stubičkom Golubovcu i 20 milijuna eura u Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Također, tu je i 108 milijuna eura za izgradnju škola za jednosmjensku nastavu i izgradnju osam sportskih dvorana. Uz razvoj infrastrukture koja je podrška i uz gospodarske zone koje su direktna podrška gospodarstvu, mi kao administracija smo tu da rušimo barijere i da budemo među onima koji brzo izdaju građevinske dozvole

Željko Kolar

Vlatka Mlakar

nikad nismo čekali državu da s

investicijski summit 'Zagorje 2025', a na kojeg je stigao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović

Matuša: "Kroz sve mjesece u 2025. godini, sa svojim partnerima, radit ćemo na inovacijama kroz aktivnosti koje se tiču direktnog poticanja inovacija kroz Zagorje INNO vaučer, zatim kroz program Sprint gdje radimo sa start upovima, na digitalizaciji, a radimo i na revitalizaciji"

- istaknuo je župan Kolar. Decentralizacija

Također, Kolar je istaknuo važnost decentralizacije i pozvao Vladu RH da županijama da više ovlasti. - Mi najbolje znamo što nam treba na području Krapinsko – zagorske županije, znamo prioritete na području gospodarstva, znamo što želimo u obrazovanju. Mi smo mala zemlja, ali smo vrlo različiti. Teško je stvori-

ili prvi, ili barem među prvima'

konkurentnosti, održivom razvoju i značaju Krapinsko-zagorske županije kao Europske poduzetničke regije za 2025. godinu Županiji

Župan Kolar je istaknuo važnost decentralizacije i pozvao Vladu RH da županijama da više ovlasti: "Mi najbolje znamo što nam treba na području Krapinskozagorske županije, znamo prioritete na području gospodarstva, znamo što želimo u obrazovanju"

ti zajedničke uvjete koji odgovaraju svim dijelovima RH. Decentralizacija države je nužnost ukoliko želimo veće korake u investicijama. Takvu klimu želimo na području Krapinsko – zagorske županije - poručio je Kolar te dodao kako je platforma 'Invest in Zagorje' donijela ogroman broj investitora jer na jednom mjestu, s dva-tri klika mogu dobiti sve informacije. - Mi nikada nismo čekali državu da s nečim krenemo, kretali smo ili prvi ili barem među prvima. Ako imate jake ljude u koje se ulaže i koji se razvijaju, ako se ne dvojite uložiti i ne bojite se biti drugačiji od ostalih, uspjet ćete. To je ključ, zato smo prepoznati - kazao je župan u svom govoru i zaključio kako je za njega čovjek na prvom mjestu, unatoč digitalizaciji i njenoj tranziciji.

Raznolikosti

na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Jurčić. O značaju titule Europske poduzetničke regije je u prvom dijelu programa govorila prva potpredsjednica Komisije za klimatske promjene, okoliš i energiju Odbora regija Europske unije Kata Tüttő. - Ova nagrada stavlja u fokus one gradove i regije koji čine nešto posebno, inovativno i pokazuju da sve ono o čemu moramo razmišljati i implementirati oni mogu učiniti na svoj način. Kada govorimo o eko sustavu, također govorimo o lokalnim, malim i srednjim poduzećima, jer kada se radi o poslovnoj raznolikosti, što više raznolikosti to bolje - poručila je Tüttő i dodala kako smo mi sami ti koji donosimo nadahnuće i lokalna rješenja.

Nove suradnje

Inače, u sklopu summita održana je i panel rasprava na temu 'Globalni trendovi konkurentnosti' u kojoj je sudjelovala dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sanja Sever Mališ i profesor emeritus

Ravnatelj Regionalne energetskoklimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac održao je izlaganje na temu 'Zeleni plan za Zagorje', u kojem je govorio o konkretnim mjerama koje se u Krapinsko-zagorskoj županiji poduzimaju

za učinkovito upravljanje resursima u kontekstu globalnih napora za zaštitu okoliša. Sve okupljene su na samom početku pozdravile izaslanica ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, videoporukom Izvršna potpredsjednica Europske komisije Roxana Minzatu, izaslanica gradonačelnika Grada Zaboka i voditeljica projekta Re-generator Valentina Đurek te pročelnica Upravnog odjela Krapinsko-zagorske županije za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar, koja je naglasila kako je titula Europske poduzetničke regije velika čast i priznanje. – Titula Europske poduzetničke regije stavlja Krapinsko-zagorsku županiju na kartu Europe kao regiju koja prednjači u inovacijama i održivom razvoju. Poboljšana vidljivost pomoći će u privlačenju domaćih i stranih investitora koji će prepoznati potencijal naše regije. Priznanje će olakšati stvaranje novih suradnji s drugim europskim regijama, razmjenu znanja i najboljih praksi, te donijeti dodatno jačanje naše konkurentnosti. Uvjerena sam da ćemo zajedno s poduzetnicima i obrtnicima kroz jaki ekosustav dolaziti do još boljih inovativnih rješenja kako bismo ostvarili puni potencijal naše zelene i bajkovite županije. I zaista, moram reći, lijepo je živjeti, raditi i stvarati u Europskoj poduzetničkoj regiji – rekla je pročelnica Mlakar. Zaključak summita Po završetku summita, župan Željko Kolar je u izjavi za medije dodatno istaknuo kako Krapinsko – zagorsku županiju krase odlični timovi ljudi koji se mogu uhvatiti u koštac s bilo kojim projektom u svakom smislu, što je najveća prednost, ali i garancija za buduće, uspješne projekte.Želimo otvoriti preddiplomski i diplomski studij u Pregradi zajedno s Medicinskim fakultetom u Osijeku, tu su investicije vezane za medicinski Hub, Centar zdravlja srca i mozga u Krapinskim Toplicama i čekam kavu s premijerom vezano baš za tu temu kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju za taj naš najveći projekt. To je nacionalni projekt i smatram da nema veće vrijednosti od spašavanja života. Vjerujem da su to dovoljno dobri argumenti koji će potaknuti Vladu - rekao je Kolar. Zaključak summita objasnio je kroz tezu da je Krapinsko - zagorska županija neke stvari radila i prije nego što su to radili Vlada, resorna ministarstva, Odbor regija i Europska komisija. - Možemo biti konkurentni, moramo sklanjati barijere prema gospodarstvu da budemo brzi i učinkoviti, da se u što manjem vremenu rješavaju dokumentacije, da u tome budemo i support kroz Poduzetnički centar te da obrazovanje uskladimo s tržištem rada. Trebamo veće ovlasti regionalne samouprave, potrebna je decentralizacija jer jedino na taj način možemo napraviti veći korak u razvoju - zaključio je Kolar.

Helena Matuša

Vlatka Mlakar, Zoran Milanović, Helena Matuša i Željko Kolar

Veselo i raspjevano Vincekovo klanječkih vinara održalo se u Lepoglavcu

KLANJEC - Društvo vinogradara, vinara i prijatelja dobrog vina "Antun Mihanović" Klanjec tradicionalno je okupilo svoje članove, goste i prijatelje kako bi dobro raspoloženi zajedno obilježili blagdan sv. Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara. Dočekao ih je hladan, ali i prekrasan sunčani siječanjski dan koji je samo pridonio odličnom raspoloženju. Za veselo ozračje u kojem su se dobrodošlo osjećali svi koji su došli na ovogodišnje Vincekovo h Klanjcu svakako su najzaslužniji ovogodišnji srdačni domaćini, svi članovi obitelji Firšt iz Lepoglavca, koji su ugostili članove klanječke vinarske udruge i njihove goste, a među kojima su bili i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek. Početak ovogodišnjih sezonskih radova u vinogradima proslavljen je blagoslovom i zajedničkom molitvom koju je predvodio klanječki župnik p. Drago Brglez. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Društva Igor Jambrešić koji je okupljenim vinogradarima poželio dobru i uspješnu vinogradarsku godinu, Mladen Firšt je u ime domaćina istaknuo kako je njegova obitelj s velikim zadovoljstvom prihvatila biti domaćinom ovogodišnjeg Vin-

cekovog i počastiti sve drage kolege vinogradare, vinare, ali i sve koji su se u subotu našli u njihovom vinogradu. Tata Stjepan i sin Mladen obrezali su prvi trs u vinogradu, a vinskom su kapljicom obilno zalite i domaće kobase i špek obješeni na trsu. Tradicionalne spelan-

cije ove je godine u vinogradu predvodio Zvonko Sever, jer je "vinski biskup" opravdano malo kasnio, ali je zato šaljivu "pomoć" prisutnih, uz puno smijeha i dobrog raspoloženja, dobio u toplom šatoru koji su pripremili domaćini. Vinckeovo je naravno i ove godine obilježila ponuda domaćih gastronomskih specijaliteta za koju su se pobrinuli domaćini Jasna i Mladen Firšt. Lijepo se druženje, uz svesrdnu pomoć domaćih muzikaša, nastavilo tijekom cijeloga dana, a da je stvarno bilo veselo moglo se čuti sve do centra Klanjca! (zl)

Vincekovo proslavljeno u Pregradi

Vladimira Bata

U Kumrovcu proslavili Vincekovo na imanju obitelji

KUMROVEC - Udruga vinara, vinogradara i prijatelja dobrog vina Grozd Kumrovec, obilježila je Vincekovo - početak vinogradarske godine. Članovi Udruge, njihovi prijatelji i gosti, okupili su se na imanju obitelji Vladimira Bata. Prekrasan sunčan dan dodatno je uljepšao ugođaj na maloj uzvisini iznad Batovog vinograda koji se nalazi na Risvici, podno kapele Majke Božje Snježne te pogledom na nju i ruševine Cesargrada s jedne strane i na ostatak Hrvatskog zagorja i Donačku goru u Sloveniji na drugoj strani. Nazočne su pozdravili: Ivica Broz, predsjednik Udruge, Vladimir Bat, domaćin i načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt. Vinograd i težake je blagoslovio župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Tuhelj, vlč. Božo Belinić. Prve trsove su obrezali domaćin i predsjednik Udruge uz prigodnu zdravicu po Križevačkim statutima koju je održao član Udruge i vodeći vinar kumrovečkog kraja, Milivoj Prekratić, a sve uz odličnu glazbenu podlogu članova Zvuka Zagorja, Josipa, Darka i Ivana. Nakon ovog, službenog dijela, prešlo se je na tekuća, sušena i pržena "pitanja". (zl)

PREGRADA - Na blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinara i vinogradara, vinograd Miljenka Ilijaša u Plemenšćini postao je središte tradicionalne proslave Vincekova, u organizaciji Udruge vinara i vinogradara Dobra kaplica. Ovaj događaj označava početak vinogradarske godine i početak radova u vinogradima. Pregrada, poznata po vinogradarskoj tradiciji i kvalitetnim vinima, s ponosom čuva običaje vezane uz Vincekovo. Proslava je započela blagoslovom vinograda, obrezivanjem prvog trsa koji je potom zaliven vinom i simbolično ukrašen domaćim kobasicama i špekom, što predstavlja želju za plodonosnom godinom. Obrezane grančice trsa, prema običaju, stavljaju se u vodu i na prozor u kuću, a potom svojim listanjem predviđaju urod vinograda u toj godini. Među brojnim uzvanicima svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Grada Pregrade Marko Vešligaj koji je

istaknuo kako je ovo jedna prekrasna tradicija, duboko ukorijenjena u naše Zagorje. - To je dio naše baštine kojeg trebamo njegovati, čuvati i prenositi na nove generacije. Vino i vinogradarstvo nisu samo dio naše tradicije, već i neizostavan dio turističke ponude Zagorja. To je jedan od najboljih proizvoda koji možemo ponuditi našim gosti-

ma, a na nama je da ga s ponosom predstavljamo - kazao je Vešligaj. Vincekovo nije samo proslava, već i prilika za istaknuti značaj vinogradarstva za turizam i gospodarstvo Zagorja. Zagorska vina prepoznata su kao vrhunski proizvod koji treba s ponosom predstavljati, stoga je ovo bila prilika i za poželjeti vinogradarima uspješnu godinu! (zl)

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Vinogradari i vinari, redom marni ljudi, kroz godinu štuju svojih pet zapovjedanih svetaca koji ih prate i čuvaju, a fala Bogu i pomažu. Prvi u godini je Sv. Vinko, a slavi se 22. siječnja. Po domaći, to je "Vincekovo". Vinogradari i vinari, ali i ljubitelji dobre kapljice našega zelenoga Zagorja, a onda i članovi Udruge vinogradara i vinara Sveti Križ Začretje čuvaju tu navadu. Pa su se tako svetokrišćani u duhu svojih "Štatuta" i pri dobroj vjeri odlučili ove godine proslaviti Vincekovo u suradnji s mještanima naselja Donja Pačetina i Završje Začretsko. I tako su se članovi Udruge i mještani okupili u srijedu, baš na Vincekovo, kako to i treba biti, najprije na Svetoj misi pri kapeli Sv. Ane u Završju Začretskom u kojoj se nalazi kip Sv. Vinka. Misu je ove godine predvodio župnik Župe Sv. Josipa i Gospe Lurdske, Barilovićki Leskovac, vlč. Tomislav Krajačić. Potom su vinari ovog vinarski šire prepoznatog vinorodnog kraja obavili važne ceremonije kako i pri-

liči vinarima koji poštuju tradiciju i regule vezane uz taj dan. Procedura je pak za taj obred točno propisana i vinogradarima je se svakako vrijedi pridržavati. Uz, kako se je to i opravdano očekivalo veliki broj svetokriških vinara i ljubitelja dobre kapljice, te predsjednika Udruge Nikole Grozaja i tajnika Gorana Roginića, pa onda i načelnika Općíne Sveti Križ Začretje Marka Kosa i bez obzira na hladnoću i raskvašeno tlo, ove je godine Marko Jelinić ritualno orezao trs, spremio, po običaju, tri grančice s po tri pupa i koji će se potom kod kuće uz prozor staviti u vodu sve kako bi se moglo predvidjeti, kad pupovi potjeraju, kakva će biti nova vinogradarska godina. Obredno je zatim orezani trs i poškropljen, odnosno kršten, lanjskim vinom. (zl)

U Organizaciji Udruge vinograda Marija Bistrica

Veselo Vincekovo

kod ''Frajtakove kleti''

MARIJA BISTRICA – Udruga vinogradara Marija Bistrica, uz pokroviteljstvo Općine Marija Bistrica i Turističke zajednice Općine Marija Bistrica, organizirala je u subotu obilježavanje Vincekovoga. Okupljanje je organizirano na Trgu Pape Ivana Pavla II u Mariji Bistrici, a nakon pozdrava organizatora i nastupa Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek, uslijedio je odlazak u Vinogorje Podgorje Bistričko kod kleti i vinograda Josipa Frajtaka. Tamo je po dolasku uslijedio već tradicionalni glazbeno scenski igrokaz, koji je osmislio dr. sc. Stjepan Pepeljnjak – biškup Štef, dugogodišnji suradnik bistričkih vinogradara. Naime, Vincekovo u organizaciji Udruge vinograda Marija Bistrica, uz moderatora Pepeljnjaka zaista odskače od sličnih događanja. Jednosatni program uključuje običaje na Vincekovo, ali i pravi ''vincekovski'' glazbeno – scenski događaj. Uz spomenutog moderatora svoje uloge sjajno su odigrali Stjepan Dijanić i Branko Mikša, uz pomoć pjevača i pjevačica, koji se okupljaju na Martinje i Vincekovo, kao i članova glazbenog sastava ''Bistrički licitari''. Dio programa je i blagoslov vinograda, koji je obavio vlč. Mirko Brlić. Svoj doprinos dali su pucnjevima i članovi Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. Za sve posjetitelje osigurano je bilo kuhano

vino kao i kobasice, pa su svi koji su došli kod ''Frajtakove kleti'' uži-

Obredu je prethodila izvještajna skupština Udruge

ZLATAR - Minule subote, premda je blagdan sv. Vinka bio nekoliko dana ranije, Vincekovo su obilježili i članovi zlatarske Udruge vinara i vinogradara "Pajdaš". Domaćin je bila Vinarija Žerjavić na Brezicama i sve je obavljeno po uobičajenom obredu. Preko loze u vinogradu Jurice Žerjavića bile su izvješene kobasice koje simboliziraju želju za dugim, plodnim i rodnim grozdovima, a bilo je i "špeka" kako bi buduće vino glatko klizilo niz grlo. Jedino nije bilo kulena, što je tipično za Slavoniju, a simbolizira želju za debelim i zrelim plodom. U ulozi biskupa bio je Juraj Sremec, u Zlataru zvani Ge i znan kao glazbenik, a asistirala mu je vinarka Ankica

kako

Proslavljeno Vincekovo na Vinskom vrhu

MARIJA BISTRICA – Vincekovo su u subotu proslavili članovi Udruge vinara i podrumara Vinski vrh i njihovi gosti. Proslava je održana kod kleti predsjednika Udruge Zdravka Horvatića na Vinskom vrhu. U prigodnom programu sudjelovali su članovi Župnog zbora Župe sv. Ivana Krstitelja Zlatar Bistrica, a ceremonijal meštar je bio Borko Samec. Vinograd je blagoslovio vlč. Kornelije Grgić. Nakon programa nastavljeno je druženje uz prigodni domjenak i svirku grupe 'Noćne zvijezde'. (Elvis Lacković)

Lacković)

Kuštović. Orezani je trs obredno "krstio" starim vinom, a obrednu tradiciju pratile su članice i članovi Udruge, dakako u veselom raspoloženju uz kuhane i pečene kobasice, te vinsku kapljicu. Zatim je vinograd blagoslovio zlatarski žu-

pnik, vlč. Dragutin Cerovečki,a sve prisutne pozdravila je gradonačelnica i saborska zastupnica Jasenka Auguštan Pentek. Nismo provjeravali je li Jurica Žerjavić odrezao tri grančice s tri pupa i stavio ih u čašu s vodom smještenom na prozor, da

Humska kapljica proslavila početak vinogradarske godine

HUM NA SUTLI - Udruga podrumara i vinogradara Humska kapljica je ove subote tradicionalno proslavila Vincekovo i početak nove vinogradarske godine uz obred blagoslova vinograda u izvedbi dramske sekcije ŠKD Sv. Petar Brezno. Vjerski blagoslov izvršio je vlč. Josip Firšt. Okupljenima se obratio i predsjednik udru-

ge Ninoslav Večerić. Ceremonija i blagoslov, te kasnije veselo druženje uz Trio Zagorje, održali su se kod klijeti i vinograda domaćina Sebastijana Kic. Svim vinogradarima i podrumarima neka je sretna nova vinogradarska godina koja je pred nama uz molitve Sv. Vinku da jesenska berba bude plodna i rodna. (zl)

bi se, kad grančice procvjetaju, nagađalo kakva će biti godina. Obredu je prethodila izvještajna skupština Udruge "Pajdaš" na kojoj su se sumirale prošlogodišnje aktivnosti. A njih je bilo: dva kušanja vina, sudjelovanje predstavnika na Sajmu vina u Bedekovčini, dva izleta (u Mađarsku i o Martinju u Novi Marof) i dva stručna predavanja i edukacija o fitoplazmi i ostalim bakterijskim bolestima vinove loze i mogućnosti liječenja i prezentacija enoloških sredstava. (Željko Slunjski)

vali,

u programu, tako i u lijepom vremenu. (Elvis

Vinari kod župnika Andrije Jambreuš u Zajezdi proslavili Vincekovo

Vincekovo uz obilje zagorskih specijaliteta i zagorsku mužiku

MIHOVLJAN - Običaji nalažu da se na blagdan sv. Vinka pohodi trsje, orežu mladice loze i uputi molitva Svetom Vinku da očuva vinogradare od "vsega kaj bi trsu, grozdju, mošteku, vinčeku, kleti... naškoditi moglo". U vinogradu Stjepana Svetec, predsjednika Udruge blagoslov ovoga sveca zazvali su članovi udruge Lucen. "Dragi Bog čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, mraza zgoni, na tuču zvoni. Se bum obdelal, da bi v jesen popeval. Rozgvu si bum zel i vu vodu del. Sveti Vincek pokaži svetu kak bu v novom letu". Vinograd domaćina blagoslovio je vlč. Matija Vragović, u prisustvu velikog broja članova udruge koji su na origi-

nalan način proslavili ovaj dan. Uz obilje zagorskih specijaliteta i zagorsku mužiku fešta je trajala dugo u noć. (zl)

BUDINŠČINA - Članovi Udruge vinara i vinogradara 'Zagorska brajda' Budinščina proslavili su u subotu 25.siječnja Vincekovo – najveći blagdan vinogradara i ljubitelja vinske kapljice. Više od 70 vinara i vinogradara okupilo se u Zajezdi kod župnog vinograda velečasnog Andrije Jambreuš,upravitelja župe Uzvisenja Blažene Djevice Marije u nebo Zajezda, gdje ih je dočekao vinski biskup i njegova delegacija.Oni su prema običajima – rezidbom trsova,kičenjem čokota kobasicama,zalijevanjem vinove loze lanjskim vinom te uz pjesmu ansambla – Dečki z bregov svečano su proslavili početak nove vinogradar-

ske godine. Pozdravnu riječ članovima i gostima uputio je predsjednik Udruge vinara i vinogradara "Zagorska brajda" Budinščina Marijo Žabčić, nakon čega je vinski biskup odradio propisanu ceremoniju. Što se tiče "Zagorske brajde", udruga je osnovana 10.ožujka 2015. godine pa povodom toga udruga

slavi i 10. godišnjicu svog rada i djelovanja na području Opčine.Udruga broji 100 članova a zainteresirane vinare i vinogradare s našeg područja pozivamo da se učlane, budući da članstvo u udruzi kroz edukacije i druženje doprinosi povećanoj kvaliteti vina te razvoju vinarstva i vinogradarstva na našem područ-

U organizaciji Udruge umirovljenika 'Radobojsko srce 65+'

Perečeha uz druženje i ples u Radoboju

RADOBOJ – U petak, 24. siječnja Općinska udruga umirovljenika "Radobojsko srce 65+" Radoboj uprizorila je starinski običaj perečehe. Perečeha se održala u DVDu Radoboj, a bila je prva od ovogodišnjih mnogobrojnih planiranih aktivnosti udruge u kojoj su rado sudjelovali mnogobrojni članovi, a njih ima preko 100. Ovo događanje realizirano je u suradnji s Općinom Radoboj, a među prisutnima bilo je djece i mladih koji su se rado okušali u čehanju perja. Prvu ovogodišnju aktivnost udruge umirovljenika Radobojsko srce 65+ tako su uspješno uprizorili njihovi članovi, a u tome im je pomogla i glazbena pratnja domaćeg sastava Kontra benda. Bilo je tu i okrijepe, pića i

starinskih slastica, a kako je to bilo i nekad sve je završilo plesom, dru-

OROSLAVJE - U organizaciji Udruge vinara i vinogradara 'Putar' iz Oroslavja ove se nedjelje obilježio početak vinogradarske godine, odnosno, Vincekovo. Uz članove udruge te goste iz susjednih i prijateljskih udruga, veseloj svečanosti prisustvovali su i oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić te župnik, vlč. Ivan Lastovčić. Sama tradicionalna ceremonija, kakva priliči uz Vincekovo, a na kojoj se okupio popriličan broj gostiju, održala se u Lipovcu 'pri raspelu', u vinogradu i kod kleti Verice i Krešimira Grabušića, a vodio ju je oroslavski vjeroučitelj Željko. Gradonačelnik Šimunić zahvalio je organizatorima što su ponovno pripremili ovaj veseli, ali i svečani događaj. – Zahvaljujem Udruzi 'Putar', ali i Udruzi 'Hrvatska žena' Oroslavje, koji su u simbiozi organizirali ovaj fantastični događaj, kojim čuvaju našu zagorsku tradiciju. Oni to rade svake godine i naravno da će Grad Oroslavje podupirati njihove aktivnosti i ubuduće, u svim narednim godinama – rekao je gradonačelnik Viktor Šimunić. (zl)

ženjem i uprizorenjem perečehe uz dobru zabavu. (zl)

Članovi Sportskoga društva 'Lastavica' održali svoju godišnju skupštinu

Lanjski uspjesi zlatarske

'Lastavice':

Najviše nastupa na utrkama ostvarili Marija

Špoljar i Antonio Mučnjak

Odlučeno je i o visini ovogodišnje članarine u iznosu od 25 eura koji treba uplatiti na račun Društva do 1. ožujka

Željko Slunjski

Minuli vikend u Zlataru je protekao u znaku održavanja skupština udruga čiju djelatnost financijski podupire Grad Zlatar. Osim vinara i gljivara svoju su godišnju skupštinu održali i članovi Sportskoga društva 'Lastavica' i to u prostoriji svojega nevelikog doma na Puljku. Održane utrke

Kao i u drugih udruga, i sportaši Lastavice su sumirali svoje prošlogodišnje uspjehe. U njihovoj organizaciji bile su održane dvije uspješne lige, Proljetna i Ljetna liga Puljek, pri čemu se svaka sastojala od 10 kola. Tradicionalno, održane su utrke u sklopu Zagorske trkačke lige: Palačinka trail početkom lipnja i potkraj rujna Lastinim putovima. Uz utrke odraslih u duljini od 7 km na kraćoj i 14 km na dužoj stazi, održane su i dječje trail utrke na 400m za male trkače od 6 do 8 godina. Članovi 'Lastavice' izdvajaju i utrku Lastin trail, održanu u studenome na Puljku, koja je bila ujedno i 2. kolo Zim-

ske lige sjeverozapadne Hrvatske. Najznačajniji uspjesi

Od najznačajnijih rezultata ističu uspjeh Luke Špehara, pobjednika Zimske lige Sjeverozapadne Hrvatske i njegovo šesto mjesto na Prvenstvo Hrvatske u kratkom trailu na Ivanščici. Nikola Slatina ostvario je prva mjesta na utrkama: Undergradovi Ivanščice, Opaka utrka i Krapinski ringišpil. Krunoslav Špoljar zauzeo je 4. mjesto ukupno u Hrvatskoj atletskoj ligi 2024., pri čemu je ostvario 2. mjesto na Brinje trailu i 3. mjesto na Ultra TrailDinarides u Sinju. Na Hrvatskoj cestovnoj ligi nastupio je predsjednik 'La-

stavice', dr. Ranko Miholić. Nakon sedam otrčanih kola, najbrži zagorski liječnik zauzeo je 26. mjesto u ukupnom poretku lige i 2. mjesto u kategoriji 60-65 godina. Najviše nastupa u 2024. godini ostvarili su Antonio Mučnjak (31) i Marija Špoljar (23). Najuspješnijima su dodijeljene zahvalnice: Nikoli Slatini za postignute rezultate, Antoniju Mučnjaku i Mariji Špoljar za najviše utrka u 2024. godini, a dr. Ranku Miholiću i Stjepanu Hanžeku za doprinose uspješnome djelovanju Sportskog društva. Odlučeno je i o visini ovogodišnje članarine u iznosu od 25 eura koji treba uplatiti na račun Društva do 1. ožujka.

BUNA TRAJE Prije velike Bitke kod Stubice, u subotu 1. veljače, održat će se Puntanje kmetova pod Gupčevom lipom

Ove subote spuntajte se

GORNJA STUBICA - Obilježavanje Seljačke bune u Gupčevom kraju počinje Puntanjem kmetova kod Gupčeve lipe, u subotu, 1. veljače. Cijeli program započinje u Hižakovcu od 12 sati, gdje će biti prikazan život Matije Gupca u njegovoj rod-

Cijeli program počinje od 12 sati u Hižakovcu, kod rodne hiže Matije Gupca

noj hiži, a potom u 13 sati slijedi organizirani odlazak prema Gupčevoj lipi, gdje će se pobunjeni kmetovi naoružati i dogovoriti za bitku protiv Tahyja. Nakon prikaza puntanja kmetov slijedi zabavni program uz tamburaše te gastro ponudu. (jk)

Ur.br.: 01-296/2-25 Zabok, 27.01.2025. godine

OBAVIJEST

o objavi Javnog natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora i zemljišta Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana

Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18, 123/24) i Odluke Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 19.12.2024. godine, ur br.: 01-4792/4-24, na web stranici Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, dana 28.01.2025.godine objavljen je javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora i zemljišta u vlasništvu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, Bračak 8, Zabok. Osnovni podaci o poslovnom prostoru i zemljištu: površina i namjena

Bolnica daje u zakup: 1.1. Zemljište za postavljanje objekta brze prehrane Dio građevinskog zemljišta na javnoj površini u jugozapadnom dijelu parcele na kojoj je Bolnica, k.č.br.216/1, k.o.Špičkovina u Zaboku, površine 25,00 m2, od toga 15 m² za kiosk kako je označeno u Idejnom projektu i Lokacijskoj dozvoli koje dokumente je ishodovala Bolnica, a za terasu 10 m 2.

Zemljište se daje u zakup s obvezom zakupnika da postavi objekt brze prehrane tipa II-kiosk iz Idejnog projekta T.D.-05/13 od 03.mjeseca 2013.godine, sve u roku od 15 dana od dana potpisivanja Ugovora i sve o svom trošku. Prilikom preuzimanja nekretnine u zakup, o istome se sastavlja Zapisnik kojem se prilaže fotografski materijal o stanju zemljišta.

Dovod energenata i postavljanje kontrolnih brojila za energente koje će koristiti, obveza je zakupnika.

1.2. Dio prostora za postavljanje aparata za tople napitke Dio poslovnog prostora za postavljanje aparata za tople napitke, ukupne površine 6 m² (1 m² na šest lokacija), na način: moguće je postaviti najviše pet (5) samoposlužnih aparata za tople napitke i jedan (1) za hladne napitke i snackove. Ponuditelj može dati ponudu samo i isključivo za sve aparate.

1.3. Prostori predviđeni za postavljanje aparata, zemljište i raspoloživa dokumentacija, Idejni projekt i Lokacijska dozvola mogu se razgledati u Bolnici, svakog radnog dana u vremenu od 08,00 do 10,00 sati, od objave natječaja do predzadnjeg dana natječaja, uz prethodnu najavu Vladimiru Ovčariću, dipl.ing.stroj., na broj mobitela.: 091 629 0002.

Rok za dostavu ponuda iznosi 15 dana od dana objave natječaja na web stranici Bolnice, odnosno do 12. veljače 2025. godine do 15:00 sati.

Ostali podaci relevantni za zakup, nalaze se u tekstu Natječaja.

Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana

Foto: Matija Djanješić

Novotvoreno kino zasjalo je u sklopu CUK Regenerator uz zagorsku premijeru filma 'Grandpa Guru'

U Zagorju je otvoreno najmanje kino

Kino Regenerator je najmanje kino u Krapinsko-zagorskoj županiji s dvadeset i jednom kino sjedalicom, opremljeno vrhunskim ozvučenjem i laserskim 4K video projektorom

Marta Čaržavec

ZABOK

Proteklog petka u Zaboku je otvoreno najmanje kino u Zagorju. Novotvoreno kino zasjalo je u sklopu Centra urbane kulture Regenerator uz zagorsku premijeru filma 'Grandpa Guru', redatelja Silvia Mirošničenka.

O filmu

'Grandpa Guru' je portretni dokumentarac koji eklektičnim stilom prikazuje kontinuitet rada benda Kultur Shock, s posebnim naglaskom na zanimljiv život, glazbu i umjetnost njihova pjevača i frontmena Srđana Gine Jevđevića. U filmu pratimo Ginino duhovno putovanje u potrazi za vlastitim identitetom i mjestom u svijetu, nakon izlaska iz sarajevskog ratnog okruženja i dolaska u Seattle, gdje je upoznao Krista Novoselica iz grupe Nirvana i Jellu Biafru iz benda Dead Kennedys koji ga potiču da se nastavi baviti glazbom. Gina progone pitanje pripadnosti i osjećaj rastrganosti između života u Americi, Sarajeva i majke za koju je iznimno vezan. Nakon projekcije filma, održano je druženje i razgovor s ekipom filma, scenaristom i producentom Sanjinom Hasanefendićem i montažerkom Doris Dodik. Projekciji je nazočila publika svih generacija što i nagovješćuje da će program uz svoju jedinstvenost biti namijenjen svim generacijama.

Kino Regenerator

Regenerator u brojkama

Tri prostorne jedinice, 2200 četvornih metara, glazbeni studio, 18 ležaja za volontere i gostujuće izvođače, kapacitet kluba za 500 ljudi, tri opremljene sviraonice, kapacitet dvorane za projekcije za 21 ljudi, 1000 ljudi kapacitet vanjskog prostora, kafić s 50 mjesta i NULA prepreka za osobe s invaliditetom

Kino Regenerator je novo kino u sklopu Centra urbane kulture Regenerator koje se je smjestilo u prizemlju zgrade Inkubator, jednoj od triju zgrada koje čine Regenerator. Kino Regenerator je najmanje kino u Krapinsko-zagorskoj županiji s dvadeset i jednom kino sjedalicom, opremljeno vrhunskim ozvučenjem i laserskim 4K video projektorom. Uz vrhunsku opremu kino krasi jedinstveni dizajn koji se referira na preko pola stoljeća dugu tradiciju proizvodnje tepiha u Zaboku. Više detalja saznali smo od ravnatelja Centra za kulturu Regenerator, Tina Šemovčana. - Kino Re-

Šemovčan: 'Vizija

Regeneratora je biti suradnički prostor i otvorena platforma, prvi izbor za raznolike

suvremene

umjetničke

izričaje, pokretač razvoja kulturnih i kreativnih

industrija i organizacija

civilnog društva te mjesto koje daje potporu

razvoju profesionalnih i socijalnih vještina mladih ljudi'

skim sadržajima, ali i mjesto predstavljanja radova lokalnih filmaša. Stoga, svakako da kino Regenerator funkcionira i kao podrška umjetnicima lokalne scene, koji svoje programe i radove prijavljuju ustanovi koja, zajedno s vanjskim nezavisnim suradnicima iz branše definira godišnje programe i sadržaje – ispričao nam je Šemovčan.

Prostor za sve Dodaje, kako Regenerator otvara vrata svim vrstama umjetnosti i to u svim svojim prostorima, a to uključuje i kazalište i likovne umjetnosti, glazbu, rezidencijalne programe i dr. - Konačno, vizija Regeneratora je biti suradnički prostor i otvorena platforma, prvi izbor za razno-

generator ima nekoliko funkcija koje zapravo ilustriraju razloge njegove uspostave; podržati nezavisnu filmsku scenu, osigurati mjesto realizacije filmskih programa lokalnih organizacija (poput Gokula) koje niz godina otvaraju vrata nezavisnoj umjetničkoj produkciji, nekonvencionalnim film-

like suvremene umjetničke izričaje, pokretač razvoja kulturnih i kreativnih industrija i organizacija civilnog društva te mjesto koje daje potporu razvoju profesionalnih i socijalnih vještina mladih ljudi – zaključuje Šemovčan. Filmovi u najmanjem kinu u Za-

gorju prikazivat će se jednom tjedno, a sljedeću projekcija bit će u pe-

Kino Regenerator želi podržati nezavisnu filmsku scenu, osigurati mjesto realizacije filmskih programa lokalnih organizacija (poput Gokula)

kino – poziva Šemovčan. 'AJMO!' veljača Nakon nezaboravnog prvog koncerta u novoobnovljenom prostoru uz Let 3 i Lika Kolorado u prosincu, klub Regenerator u sklopu Centra urbane kulture Regenerator nastavlja i s bogatim glazbenim programom za veljaču. Deset trenutačno najzanimljivijih imena domaće scene penju se na novu pozornicu Regeneratora u pet zasebnih događanja, a publika u Zaboku uživat će tako u koncertima; Šarena pojava, Kandžija, Djeca!, Porto Morto, Iggy Biznis, Kuku$, Pocket Palma, Nika Turković, IDEM i Mašinko. Koncerti su organizirani u sklopu projekta 'AJMO!' - pilot projekta, rezultata višemjesečne surad-

tak 31. siječnja kada je na programu film 'Ne očekuj previše od kraja svijeta' redatelja Radu Judea, jednog od vodećih sineasta današnjice.Odličan program za veljaču s naglaskom na Oscare je već spreman tako da vas pozivamo na odlične i besplatne projekcije u naše novo

nje i planiranja Ureda za izvoz glazbe Hrvatska s Ministarstvom kulture i medija. Cilj projekta je poticanje koncertne aktivnosti u manjim sredinama i podrška domaćim glazbenicima i organizatorima u njihovom radu. Više informacija potražite na web stranici re-generator.hr.

Nastavlja

se vrijedan projekt Kajkaviane: Održan operativni sastanak s partnerima

Alarmantno među osnovcima: Kajkavica se koristi sve manje

DONJA STUBICA - U prostorima Kajkaviane u Donjoj Stubici prošlog je utorka održan stručni skup u sklopu projekta Kajkaš KAJ? 2. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na natječaju za potporu udrugama u izvaninstitucionalnom odgoju i obrazovanju i provodi se u suradnji s partnerskim školama: OŠ Krapinske Toplice, OŠ Josipa Broza Kumrovec, OŠ Antuna Mihanovića Klanjec, OŠ Đure Prejca Desinić, OŠ Lijepa naša Tuhelj te OŠ Janka Leskovara Pregrada. Skup je javno oglašen i osim odgojno-obrazovnih djelatnika iz partnerskih škola prisustvovali su zainteresirani. Prisutne je na početku pozdravila predsjednica udruge Kajkaviana Ines Krušelj-Vidas s motivirajućim porukama o radu na očuvanju kajkavskog jezika te je ujedno održala

i interaktivno predavanje na temu: "Online kajkavski rječnici", koje je bilo pregled dostupnih online kajkavskih rječnika i njihovih mogućnosti te na koji način ih se može koristiti u odgojno-obrazovnom radu. Tokom predavanja sudionici su mogli sudjelovati pisanjem svojih najljepših i najzanimljivijih riječi na kajkavskom. Dr. sc. Bojana Schubert u svom predavanju "Zabavna kajkaviana – starokajkavske teme primjenjive u nastavi?" postavila je zanimljiva pitanja o starosti kajkavskog i njegove povijesti te naglasila neka djela koja su posebno zanimljiva (na primjer prvi hrvatski matematički i medicinski priručnik pisani su kajkavski, kao i prvi hrvatski bonton). Okrugli stol zaključila je dr. sc. Marina Marinković predavanjem "Rezultati dosadašnjih istraživanja na projektu KAJ-

kaš KAJ? i projekcije za 2025." usredotočenim na praktičnu provedbu ankete kojom sustavno ispituje korištenje kajkavice među osnovnoškolcima, u kojoj je prošle godine sudjelovalo 272 učenika, a planira se provesti i u šest novih partnerskih škola. Rezultati anketa iz prošlogodišnjeg projekta pokazuju da se kajkavica sve manje koristi, a posebice na sintaktičkoj i morfološkoj razini. Prije stručnog skupa je održan i operativni sastanak s učiteljicama i stručnim suradnicama, knjižničarkama za početak provedbe projekta. Glavne teme su bile povezane s provedbom ankete o uporabi kajkavskog, osmišljavanje nastavnih sati s temom kajkavskog jezika te organizacija aktivnosti s učenicima. Također su dogovoreni koraci u provedbi projekta i okvirni planovi za završno događanje.

Vinogradari Kraljevca na

KRALJEVEC NA SUTLI - Vrijedni vinogradari Kraljevca na Sutli dva dana nakon što su sakupili sredstva nabavili su i dostavili donaciju opreme za potrebe obrazovanja djece u svoju Osnovnu Školu Pavao Štoos, Kraljevec na Sutli, prema iskazanim potrebama škole. Vrijednu donaciju uz nasmijana i zadovoljna lica primili su učenici te v.d ravnateljice Marija Urek zahvalivši se pritom u ime svih učenika i nastavnika na pomoći koja će zasigurno doprinijeti te olakšati djeci i nastavnicima provođenju nastavnih programa. Vinogradari nisu mogli ljepše i bolje započeti Vinogradarsku godinu uz očekivanja da će i njih njihov nebeski zaštitnik obilato nagraditi na kraju godine. Naravno, između toga uz pokoji žulj trebat će proliti i malo znoja. U ime vinogradara donaciju su predali predsjednik Udruge Vinara i vinogradara 'Vincek' Ivan Balja i udruge 'Sv. Vinko' Marjan Berić. (zl)

Tri KUD-a održala prekrasan koncert u Pregradi

Šurci šuraju po zagorskom kraju

PREGRADA - U Sportskoj dvorani Osnovne škole Janka Leskovara održan je protekle subote koncert 'Šurci šuraju po zagorskom kraju'. U ovom glazbeno – scenskom prikazi sudjelovali su KUD

Pregrada, KUD Antun Mihanović Klanjec i Ansambl Zabok. (zl)

Dođite na čeheraj u Bedekovčini

BEDEKOVČINA - Udruga Našenina – vezilje iz Bedekovčine poziva vas na 'Čeheraj', običaj čehanja perja, u vatrogasni dom u Bedekovčini, u petak, 31. siječnja u 17 sati. Bit će to druženje uz glazbu, kazališnu predstavu, mažoretkinje, tombolu, iće i piće, pozivaju organizatori. (jk)

Prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK Zlatar

Po

100.

puta krv dali Darko Semper i Ivan Hleb

ZLATAR – Završen je prvi ovogodišnji ciklus dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK Zlatar, u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu. Ukupno je prikupljena 331 doza kr-

vi u akcijama u Novom Golubovcu, Zlataru, Konjščini i Zlatar Bistrici. Sudjelovalo je 19 novih darivatelja krvi, a po 100. puta krv su dali Darko Semper iz Marije Bistrice i Ivan Hleb iz Zlatar Bistrice. (zl)

RH predstavilo svoje ideje i prijedloge

Održan 14. Susret Dječjih vijeća i foruma sa saborskim zastupnicima

ZAGREB - U organizaciji Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora i Saveza društava "Naša djeca" Hrvatske ovoga je tjedna održan 14. Susret Dječjih vijeća i foruma sa saborskim zastupnicima, u sklopu projekta "Utjecaj, a ne ukras". Više od 40 djece iz 20 gradova i općina diljem Hrvatske: Bedekovčina, Čakovec, Dubrovnik, Koprivnica, Lovran, Mali Lošinj, Nova Gradiška, Osijek, Pregrada, Ravna Gora, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedelja, Opatija, Tuhelj, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virje i Zabok predstavilo je svoje ideje i prijedloge saborskim zastupnicima.

Osnaživanje djece

- Prvi Susreti djece iz Dječjih foruma i vijeća iz cijele Hrvatske započeli su davne 2001. godine i do danas to je primjer dobre prakse dijaloga između djece i saborskih zastupnika što pokazuje da Hrvatska prepoznaje i razvija dječju participaciju. Kroz projekt "Utjecaj, a ne ukras" dodatno smo osnažili djecu da aktivno sudjeluju u svojim lokalnim zajednicama i odrasle da njeguju ovakav način rada s djecom i mladima - naglasila je Sonja Borovčak, predsjednica Saveza društava "Naša djeca" Hrvatske. Susret je moderirala Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, a susretu su prisustvovali pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, voditeljica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Luisa Brumana, te brojni saborski zastupnici i predstavnici relevantnih institucija. Djeca u dobi od 9 do 15 godina, kroz svoja izlaganja, pokazali su izvanrednu zrelost i poznavanje problema s kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama. Djeca su predstavila svoja zapažanja, ideje i prijedloge vezane uz izazo-

ve komunikacije i suradnje, stvaranje sigurnog okruženja za odrastanje, zaštitu mentalnog zdravlja i borbu protiv govora mržnje. Naglašene su i teme dječje participacije u lokalnoj zajednici, pravo na različi-

tost, pravo na slobodno izražavanje mišljenja, kao i pozitivne i negativne strane medija u životu djece. Posebno je istaknuto da je ovakav oblik susreta prilika da se glas djece izravno čuje te da svojim pri-

U Desiniću i Bedekovčini osnovnoškolci učili o volontiranju

Projekt #zavolontirAJMOse uključuje šest osnovnih škola, a cilj je ojačati volonterski duh među mladima i potaknuti ih da svojim aktivnostima doprinesu razvoju lokalne zajednice

DESINIĆ/BEDEKOVČINA - U

Osnovnoj školi Đure Prejca u Desiniću i Osnovnoj školi Bedekovčina održane su dvije radionice posvećene promicanju volonterstva među učenicima. Radionice su dio projekta #zavolontirAJMOse, kojeg provodi Mreža udruga Zagor u suradnji s nekoliko osnovnih škola i Krapinsko-zagorskom županijom. Cilj projekta je educirati i motivirati mlade da se aktivno uključe u volonterske aktivnosti i doprinesu svojim zajednicama. Prva radionica: Zašto volontirati?

Na prvoj radionici učenici su raz-

govarali o važnosti volonterstva i njegovom utjecaju na zajednicu, ali i pojedince. Poseban naglasak stavljen je na motivaciju volontera te dobrobiti koje volontiranje donosi, poput osobnog rasta i razvoja. Tijekom radionice, učenici su promišljali o volonterskim akcijama koje su moguće u njihovoj zajednici te kako se oni sami mogu uključiti ili inicirati slične aktivnosti.

Druga radionica: Kako provesti volonterske akcije?

Druga radionica bila je posvećena planiranju i provedbi volonterskih akcija. Učenici su učili kako

osmisliti i organizirati volonterske projekte te su sami predložili tri kreativne ideje za akcije u školama. Jednu od njih planiraju provesti u narednom razdoblju, čime će pokazati kako se teorijsko znanje može primijeniti u praksi. Dio šireg projekta

Projekt #zavolontirAJMOse uključuje šest osnovnih škola: Osnovnu školu Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Osnovnu školu Franje Horvata Kiša Lobor, Osnovnu školu Đure Prejca Desinić, Osnovnu školu Bedekovčina, Osnovnu školu Ante Kovačića Zlatar te Krapinskozagorsku županiju kao partnera.

mjerom pokažu kako su sposobni sudjelovati i doprinijeti odlukama koje se njih izravno tiču, a cilj je da se djeca i mladi što snažnije uključuju u procese koji oblikuju njihovu budućnost.

PIK PAK kuća

Dječje gradsko vijeća DND-a Zabok predstavljale su Vida Tisanić, dječja gradonačelnica grada Zaboka i Julia Kolar Počivalšek, njezina zamjenica na temu: PIK PAK kuća DND-a Zabok – pravo na slobodno vrijeme i dječju participaciju. - Zamislite prostor ispunjen bojama, smijehom i raznovrsnim aktivnostima – kreativne igraonice, radionice kuhanja, filmske radionice, zbor te radionice o dječjim pravima i dječjoj participaciji koja nam je vrlo važna - rekla je Vida, dok se Julia nadovezala: - Moram naglasiti da je u PIK PAK kući svatko dobro došao, a cilj je da se u njoj osjećamo si-

gurno, opušteno i veselo, kao doma. Julia i Vida zaključile su da će PIK PAK kuća biti simbol zajedništva i mjesto gdje će djeca stvarati uspomene, rasti i učiti kroz igru, zahvalile svima koji pomažu i žele djeci osigurati bolju budućnost te pozvale saborske zastupnike i ministarstva da se priključe i pomognu kako bi što prije otvorili vrata PIK PAK kuće. PIK PAK kuća među prisutnima je izazvala veliko zanimanje, jer većina DND-ova u Hrvatskoj nema svoj prostor za kvalitetan rad, što je također bilo istaknuto u nekim izlaganjima djece. PIK PAK je primjer koji bi se mogao implementirati na sve krajeve Lijepe Naše i djeci osigurati adekvatne prostore za kvalitetno organizirano slobodno vrijeme, jedan je od zaključaka s održane sjednice s djecom u Hrvatskom saboru – rekla nam je voditeljica DGV-a i tajnica DND-a Zabok Jasenka Borovčak. (zl)

Cilj projekta je ojačati volonterski duh među mladima i potaknuti ih da svojim aktivnostima doprinesu razvoju lokalne zajednice. Projekt #zavolontirAJMOse nastavlja s radionicama i aktivnostima, a re-

zultati njihovih volonterskih akcija uskoro će biti vidljivi diljem Zagorja. Projekt financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u okviru izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja. (mč)

Vida Tisanić

Skupština Gljivarskog društva "Medenka" Zlatar

Avelin Fijačko ponovno predsjednik

ZLATAR - Zlatarsko Gljivarsko društvo "Medenka", utemeljeno 2013. godine, jedno je od najaktivnijih gradskih udruga, što je potvrđeno i na subotnjoj redovnoj skupštini održanoj u OPG-u Posarić u Puljku. Prisustvovala je i gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek. Kako rekoše članovi, "tim koji pobjeđuje ide dalje". Tako je jednoglasno za predsjednika ponovno izabran Avelin Fijačko, potpredsjednika Vinko Dominić, a tajnica je Ivana Posarić. Podnoseći izvješće o aktivnostima u prošloj godini, Fijačko ih je pobrojao: - Gljivarsku smo sezonu započeli predstavljanjem gljivarske udruge i kuhanjem 300 litara graha za posjetitelje na Danima Grada Zlatara potkraj travnja prošle godine, održali smo tradicionalnu radionicu za kućni uzgoj gljiva bukovača i brestovača, početkom srpnja održano je predavanje o temi "Svijet gljiva, nazočnost na gljivarijadama u Nedelišću, Zaprešiću, Radoboju, Ivancu, Oroslavju, Svetom Ivanu Zelini, Vinici, na Muljavi, Sunji i Miklaužu ob Dravi. Gljivarili su i Gorskim kotarom, a svoju 9. međunarodnu gljivarijadu pod nazivom "Gljivarenje v zlatarskom kraju", održali su početkom rujna u Lovačkom domu "Zajček" na obroncima Ivanščice. - Pridružilo nam se 250 gljivara iz Hrvatske i 20ak gljivara iz Slovenije, kao i bezbroj posjetitelja i znatiželjnika sa svrhom da nauče nešto više o čarobnom svijetu gljiva – naglasio je Fijačko spominjući i druge dobro prihvaćene aktivnosti, među ostalim i determinacijski stol odnosno izložbu sa 110

vrsta gljiva zlatarskoga kraja. Prisutni su Fijačku pljeskom čestitali na položenom ispitu determinatora. S punim pokrićem spomenuo je uspješno listopadsko gljivarenje s gljivarima iz SAD-a. Dvadesetak gljivara iz raznih dijelova SAD-a šumama Ivanščice gljivarilo je sa svojim domaćinima. Na skupštini je usvojen i ambiciozan plan aktivnosti za ovu godinu. Ugodnoj atmosferi pridonio je nastup ŽVS DORA, uz pratnju na gitarama dvojice gljivara, Srebrenka Rogine i Roberta Šnidarića. (Željko Slunjski)

U prvoj ovogodišnjoj akciji GDCK Krapina prikupljene 472 doze krvi

KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 472 doze krvi u prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 538 dobrovoljnih davatelja krvi, a 66 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U četiri dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljene su 352 doze, u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurmancu 64 doze krvi i u akciji u Srednjoj školi Krapina 56 doza krvi. Krv je pr-

vi put dalo 24 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Bračun Gordana, Župančić Dino, Kovač Goda Niko, Ovčarić Hrvoje, Kunštek Dino, Polanščak Hrvoje, Gašparić Ivan, Škreblin Ivan, Gašpert Alen, Marić Petar, Petrović Luka, Kantolić Alen, Cigula Mihael, Hršak Hrvoje, Štih Borna, Poslon Lea, Vešligaj Lora, Kitak Nika, Miklaužić Lana, Cindrić Ema, Broz Lana, Podhraški Luka, Veček Nikola i Sinković Marta. - U ovom ciklusu imali smo darivatelja koji je krv dao 100 puta, a to je Vladimir Vragović iz Krapine. U Gradskom

društvu Crvenog križa Krapina izuzetno smo zadovoljni odazivom u ovom prvom ciklusu darivanja krvi u ovoj godini. Zahvaljujemo Restoranu "Zagorka" Đurmanec i Srednjoj školi Krapina što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog davanja krvi. Posebno zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su se nesebično odazvali na ove akcije te ih pozivamo na sljedeći ciklus darivanja krvi koji se planira održati u travnju 2025. godine – kažu u GDCK Krapina. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 940-01/24-01/005

URBROJ: 2140-28-03-25-7 Sveti Križ Začretje, 24.01.2025.

Na temelju Odluke Općinskog vijeća KLASA: 940-01/24-01/005, URBROJ: 2140-28-01-24-6, od 11.12.2024. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlas-ništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

PONOVLJENI

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINE

Općinsko vijeće Općine Sveti Križ Začretje na 22. sjednici održanoj 11.12.2024. godine donijelo je Odluku o poništenju Javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje KLASA: 940-01/24-01/005, URBROJ: 2140-28-03-24-4 od 24.09.2024. godine te ovlastilo Općinskog načelnika da raspiše ponovljeni (drugi) Javni natječaj za prodaju predmetne nekretnine. Sukladno iznijetom predmet ponovljenog (drugog) javnog natječaja je prodaja nekretni-ne u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 1653/1 k.o. Pustodol, oranica, povr-šine 2169 m², upisane u zemljišno-knjižni uložak 2710. U naravi se radi o građevinskom zemljištu.

Zemljište koje je predmet prodaje nalazi se u naselju Štrucljevo. Zemljište je neizgrađeno, ali se isto nalazi unutar zone građevinskog zemljišta.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalitetu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostaviti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja

- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u kunama (koji ne može biti manji od iznosa početne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost

- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog neprihvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini

- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklopiti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda

Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske

Ponude moraju biti dostavljene do 10.02.2025. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretni-ne u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 1653/1 k.o. Pustodol.

Danom predaje ponude smatra se dan predaje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje poš-ti preporučenom pošiljkom. Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine dana 12.02.2025. godine u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu predati valjanu punomoć. Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po-

nuđene kupoprodajne cijene niži od početne cijene određene natječajem, neće se uzeti u razmat-ranje. Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donijeti će Općinsko vijeće. Odluka o odabiru dostaviti će se svim ponuditeljima u roku od 15 dana od dana donošenja. Općinsko vijeće može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelo-vanja natjecatelja na natječaju. Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.025,00 € Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljnijeg po-nuditelja, bez prava na kamatu. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (minimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jedna po-nuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu nekretnine. Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupo-prodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem ponudi-telju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponudi-telja. Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kupnje, kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Opis nekretnine

Početna cijena nekretnine euro Iznos jamčevine euro Površina u m²

Avelin Fijačko

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Odmaranje zemljišta ili ugar

Ugar ili odmaranje zemljišta u poljoprivrednoj se proizvodnji povremeno provodi s ciljem obnove plodnosti zemlje tj. obnove hranjivih tvari u tlu. Nekada je ugar imao mnogo širu primjenu u plodoredu zbog činjenice da se odmaranjem zemljišta u tlu nakuplja humus i ostale hranjive tvari. Međutim, sa razvojem i unapređenjem poljoprivrede, ugar je u potpunosti nestao. Danas kad neko spomene ugar pomisli se na zapuštenu površinu. Ulaskom u Europsku uniju i njezinim programom direktnih plaćanja kroz sustav poticaja, ugar se svrstava u ekološki značajne površine za dobivanje dodatnih subvencija u okviru osnovnih plaćanja čime se naglašava njegov značaj za eko sistem. Od davnina ljudi su promatrali prirodu. Primijetili su da se biljke tijekom vremena na istom mjestu smjenjuju, odnosno rotiraju. To saznanje su primijenili u svojim vrtovima, voćnjacima i livadama. Razlog toj prirodnoj rotaciji biljnog pokrivača je što jedna biljna vrsta iz zemlje uzima određena biljna hraniva i na taj način tijekom vremena dolazi do osiromašenja zemljišta u sadržaju tih tvari. Druga vrsta koja iskorištava različita

hraniva će potisnuti prethodnu vrstu i naseliti to mjesto. S razvojem konvencionalne poljoprivrede to znanje je bilo potisnuto, jer se smatralo da se sve može riješiti upotrebom kemijskih gnojiva i drugih tvari. Vrlo brzo su shvatili da se bez rotacije usjeva ne može i da je velika korist od poštivanja prirodnih principa. Svaki uzgajivač biljaka će primijetiti da ako istu biljnu vrstu uzgaja na istom mjestu iz godine u godinu dolazi do smanjenja uroda, lošija je kvaliteta plodova, biljke se slabije razvijaju, češće ih napadaju biljni štetnici i češće se javljaju biljne bolesti. Razlog tome je što biljke kada ih uzgajamo na istom mjestu osiromašuju zemljište, a dolazi do nakupljanja štetnih tvari, štetnih organizama i uzročnika bolesti. Ugar se može podijeliti na crni ugar i zeleni ugar. Pod crnim ugarom podrazumijevaju se površine ostavljene na odmoru koje se obrađuju ali se ne uzgaja usjev. Na površini pod zelenim ugarom uzgaja se usjev koji će biti zaoran u zelenom stanju u cilju zelene gnojidbe i poboljšanja svojstva zemljišta. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i korove, a održava se košnjom. Na površinama pod ugarom koje su ekološki značajne površi-

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

ne ne smiju se primjenjivati zaštitna sredstva. Dakle, ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu, te se može kositi. Iznikli biljni pokrov može se malčirati, tanjurati, plitko preorati, pokositi, ali ne smije se suzbijati herbicidima. Usjevi za zeleni ugar su najčešće leguminoze (lucerna, bijela i crvena djetelina, bob) ili repica, gorušica, uljana rotkva i sl. Siju se 25 – 100% veće količine sjemena od uobičajenih, kako bi usjev bio gust i bolje izdržao konkurenciju sa korovima. Zaoravanjem ovih usjeva zemljište se obogaćuje sa 35-40 t/ha zelene mase i 100-200 kg/ha fiksiranog dušika ovisno od krmne leguminoze. Smatra se da se od ovih usjeva sa prinosom od 20-30 t/ha zelene mase, nakon zaoravanja stvara količina humusa koja je ekvivalentna količini dobivenoj od 8-12 t/ha stajnjaka. Druge neleguminozne biljke više doprinose stvaranju humusa, ali slabije oslobađaju hraniva, pogotovo ako se zaoravaju u kasnijim fazama rasta. Obično se zaoravaju biljke u fazi cvatnje, a zelenu masu prije zaoravanja potrebno je usitniti radi lakše obrade.

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Knjiga 'Noćni leptiri Krapinskozagorske županije'

Knjiga „Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije“ iznimno je važan doprinos poznavanju i istraživanju hrvatske entomofaune jer je prva pregledna knjiga o noćnim leptirima na hrvatskome jeziku. Zahvaljujući naporu autora Stanislava Gomboca i Tonija Korena te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno proveden je iznimno vrijedan istraživački projekt koji je trajao od 2014. do 2016. godine. Tijekom istraživanja zabilježeno je više od 1018 vrsta noćnih leptira. U knjizi je na jednostavan i čitatelju pristupačan način prikazana sto jedna vrsta noćnih leptira (10% faune noćnih leptira Krapinsko-zagorske županije), korisne i štetne vr-

ste oko naših domova i vrtova te neke zanimljive i rijetke vrste bitne za istraživano područje. Cilj je ove knjige približiti ljubiteljima prirode raznolikost čudesnoga svijeta noćnih leptira Krapinsko-zagorske županije. Noćni leptiri danju su skriveni našemu pogledu, pa ih često doživljavamo kao male i neugledne. No, istina je posve drukčija. Velik broj noćnih leptira žarkih je i zanimljivih boja, a vrste se razlikuju i oblikom tijela, krila i ticala. U noćne leptire spadaju najmanji i najveći leptiri na svijetu. Knjigu u elektronskom obliku možete preuzeti u web stranici Javne ustanove Zagorje zeleno www.zagorje-priroda. hr po rubrikom Naš rad – Publikacije.

Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno

19. kolo FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske

SPLIT VEĆ DO POLUVREMENA RIJEŠIO PITANJE POBJEDNIKA

U utakmici 19. kola FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske Zabok je poražen od Splita s 18 koševa razlike (69:87). Gosti su od početka zadominirali parketom i njihova pobjeda ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Zabok je poveo s 2:0 preko Lužaića i bilo je to i prvo i zadnje vodstvo domaćih. Splićani u narednih šest minuta odgovaraju serijom od 16:0 (2:16), da bi prvi koš iz igre za domaće postigao Cvitanović na ulasku u 6. minutu utakmice (5:16). U samoj završnici Jordan veže tri trice za goste, pa poslije prvih deset minuta na semaforu stoji 13:30, velikih sedamnaest koševa viška za Split. Tricom Kučića u 12. minuti gosti prvi puta imaju +20 koševa viška (13:33). Gosti su imali i +26 (21:47) nakon polaganja Vuke u 17. minuti, a isti je igrač zakucao za 27:52 prije odlaska na „veliki odmor“. Sredinom treće četvrtine Rajčić je s pet koševa u nizu uspio spustiti Zabok na -16 (43:59), no bliže nije išla. Kapusta je u samoj završnici nanizao pet koševa s kojima su gosti ušli u zadnjih deset minuta igre s 20 koševa prednosti (50:70). Zadnja četvrtina prošla je u izjednačenoj igri. Sa strane domaćina su vukli Lužaić i Cvitanović, kod gostiju je dobro igro Kučić, no ništa se bitno nije promijenilo i utakmica

je završila rezultatom 69:87. Kod Zaboka je s 13 koševa najefikasniji bio Milan Lužaić, Luka Cvitanović zaustavio se na 11 koševa, a Antonio Sikirić i Lovre Bašić na po 10, s time da je Bašić skupio i 5 skokova. Goste je s 25 koševa predvodio Antonio Jordan, Krešimir Ljubičić pridružio je 16, a David Škara 12 koševa uz 4 skoka i 5 asistencija. Vrlo važnu ulogu imao je i Borna Kapusta koji je postigao 9 koševa uz 8 skokova i 6 asistencija.

ZABOK – SPLIT 69:87

(13:20, 14:22, 23:18, 19:179

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 250, SUCI: Vulić, Mikulić i Pavičić.

ZABOK: Sikirić 10, Lužaić 13 (22), Cinac 3 (1-2), Rajčić 8, Tomas, Herceg, Savić, Črnjević 8 (0-2), Sow 6, Cvitanović 11 (2-4), Pavković, Bašić 10.

TRENER: Ivan Tomas

SPLIT: Shorter 4, Jordano 25 (3-3), Katić, Tišma 8 (2-3), Kučić 7 (2-2), Vuko 6, Škara 12, Jemo, Kapusta 9 (34), Ljubičić 16 (2-4).

Ostali rezultati 19. kola: Dubrava – Cibona 67:83 Alkar – Dubrovnik 69:87

VROS – Kvarner 2010 88:80 p

Zadar – Cedevita junior (27.1.) Dinamo-Zagreb – Šibenka (27.1.)

Poredak:

1. Zadar 34 (+254) (-1)

2. Cedevita junior 32 (-183) (-1)

3. Split 30 (+244) (-2)

4. Cibona 30 (+92)

5. Kvarner 2010 27 (+5) (-1)

6. Dubrava 27 (-96)

7. ZABOK 26 (-126)

8. Dinamo-Zagreb 25 (+1) (-2)

9. Vrijednosnice Osijek 25 (-126)

10. Alkar 24 (-141)

11. Šibenka 23 (-141) (-2)

12. Dubrovnik 21 (-149 (-1)

Parovi 20. kola: Dubrovnik – ZABOK

Kvarner 2010 – Dinamo-Zagreb

Šibenka – Zadar

Cedevita junior – Alkar

Split – Dubrava Cibona – Vrijednosnice Osijek

Dragutin Črnjević: 'Ovo je jedna velika promocija, a ujedno i nagrada klubu'

Od 11. do 15. veljače u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održat će se Završni turnir SuperSport Kupa „Krešimir Ćosić“. Veliko je to priznanje za košarkaški klub Zabok, Grad Zabok, ali i cijelu našu županiju. Sportski događaj ovakvog ranga još se nije održao u Hrvatskom zagorju. Povodom toga obavili smo razgovor s direktorom KK Zabok Dragutinom Črnjevićem i predsjednikom Goranom Tomekom. - Mogu reći da unazad par godina pregovaramo sa Savezom s obzirom na naše uvjete u dvorani koji su besprijekorni i primamljivi, no uvijek su bili sporni troškovi koji su veliki za sportski događaj tog ranga. Neki kandidati su odustali, tako je Hrvatski košarkaški savez primio na sebe taj dio financiranja. Naš posao će biti organizacija, jasno uz veliku pomoć HKS-a koji ima svoju profesionalnu uhodanu ekipu za ovakve događaje. Mi smo uspjeli pronaći smještaj. Dva dana će košarkaši i vodstva klubova biti u Termama Tuhelj, a tri dana u hotelu Kaj u Marija Bistrici. Mi smo mali klub, nisam vjerovao da to može doći u Zabok i u Zagorje. No imamo sjajnu dvoranu koja je postavljanjem led reklama dobila dodatno na atraktivnosti. Uz to smo stabilan premijer ligaš, naš klub je dobro vođen, što je presudilo – riječi su direktora KK Zabok Dragutina Črnjevića. Određenih nedoumica je bilo, ali ovakva se prilika jednostavno nije smjela propustiti. Svoju podrš-

Zabok protiv Cedevite junior

Nažalost ždrijeb nije pomazio Zabok, pa će tako domaći za protivnika u četvrtfinalu imati Cedevitu junior. Doduše Zabočani su uspjeli Cedevitu savladati u prvenstvu, no Zagrepčani trenutno drže visoku drugu poziciju i u odličnom su tonu. Ždrijeb je htio i da se dvije najbolje hrvatske momčadi, Zadar i Split, susretnu već u četvrtfinalu.

Raspored četvrtfinala: 11. veljače

Cibona – Marsonia ZABOK – Cedevita junior 12. veljače

Ribola Kaštela – Alkar

Split - Zadar

ku dao je i Grad Zabok. Očekuje se i potpora Županije i Turističke zajednice. - Ovo je jedna nevjerojatna promocija za Zagorje, a ujedno i nagrada klubu. Ukupno će se u Hrvatskom zagorju ostvariti oko 330 noćenja. Točnu brojku još ne možemo dati jer ne znamo koje će momčadi biti u završnici. Naša momčad, Cibona i Cedevita junior neće biti na smještaju, dok će Alkar, Marsonia, Ribola Kaštela, Split i Zadar noćiti u

Hrvatskom zagorju – otkriva nam Črnjević. U četvrtak 23. siječnja je izvlačenje parova u Zagrebu. Zaštićenih nema, tako da uz malo sreće Zabok može i do dobrog rezultata. - Mi smo pobjednici samim tim što smo kup doveli u Zabok. Priželjkujemo malo lakši ždrijeb da prođemo u polufinale, a onda pokušati iznenaditi i napraviti čim više – govori nam Črnjević. Posla će biti puno. Trebat će se skinuti sve reklame

i postaviti nove. Razmišlja se i dodatnim tribinama ili dodatnim stolicama, tako da bi kapacitet Gradske sportske dvorane u Zaboku mogao biti oko 2.200 sjedećih mjesta. - Ovo je velika stvar i velika promocija za košarkaški klub Zabok, a isto tako i za Grad Zabok i za KZŽ. Izuzetno mi je drago što smo uspjeli u tome. Definitivno toga ne bi bilo da naš direktor nema ugled u HKS-u. Dugo je član Skupštine, a i član je Izvrš-

18. kolo FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske, Cibona – ZABOK 90:85

nog odbora. Njegov obol je najveći. Dat ćemo sve od sebe da to prođe na vrhunskoj razini i da se putem televizije pokažemo u što boljem svijetlu hrvatskoj sportskoj javnosti. Neka vide svi kakav smo mi mali-velik klub. Pozivam sve navijače KK Zabok, EFZ, Zagorke i Zagorce, sve prijatelje sporta da nas dođu podržati i da uživaju u vrhunskoj košarci – izjavio nam je predsjednik KK Zabok Goran Tomek.

ZABOK PORAŽEN PROTIV CIBONE

U UZBUDLJIVOJ ZAVRŠNCI

Unatoč izjednačenoj igri, Zabok je poražen u gostima kod Cibone. Poslije uzbudljive završnice krajnji rezultat bio je 90:85. Zabok je puno bolje otvorio utakmicu. Na ulasku u petu minutu Sow polaže za dvoznamenkasto vodstvo gostiju (5:15). No, do kraja prve četvrtine Cibona postiže 17, a Zabok samo 3 koša, pa je rezultat 22:18. Sikirić u 13. minuti vraća Zabok u vodstvo (26:27). Do 17. minute rezultat je izjednačen (38:38), no završnica druge četvrtine pripada Zaboku. Ponajviše zahvaljujući Cincu i Sowu, Zabok je na „veliki odmor“ prenio 8 koševa viška (43:51). Do poluvremena Cinac je zabio već 16, dok se Sow zaustavio na 13 koševa. Kod domaćih Smajlagić je postigao 10, a Radovčić i Majucnić po 9 koševa. U nepune dvije minute nastavka Cibona radi seriju od 9:2 i dolazi na samo -1 (52:53), pa je Tomas prisiljen pozvati minutu odmora. Ostatak četvrtine prošao je uglavnom u ravnopravnoj igri, no domaći su ipak uspjeli „uhvatiti“ pet koševa viška (69:64). Cibo-

na je na isteku 32. minuti na pragu dvoznamenkastog vodstva (74:66), pa Tomas zove svoju novu minutu odmora. Zabok je odgovorio serijom od 5:0 (74:71). Dvije minute i 20 sekundi prije kraja Vuković polaže za velikih +8 (83:75) domaćih. Poslije trice Rajčića u zadnju minutu ulazi se rezultatom 86:80. Imao je Zabok loptu za kontru da se još više približi, no suci su Lužaiću dosudili pogrešno vođenje, pa se lopta vratila u posjed Cibone. Bašić radi brzo faul na Radovčiću koji pogađa oba slobodna bacanja za 88:80, samo 45 sekundi prije kraja utakmice. Tomas je pozvao minutu odmora. Zaobk odgovara s brzih 5:0 tricom Cinca i dvicom Sowa (88:85), no Radovčić s dva pogođena slobodna bacanja postavlja konačnih 90:85. Cibonu je s 29 koševa i 7 asistencija predvodio Krešimir Radovčić, Domagoj Vuković upisao je 15 koševa i 8 skokova, a Luka Skorić zaustavio se na 15 koševa. Kod Zabok po 22 koša postignuli su Dino Cinac i Ali Sow, s time da je Cinac upisao i 9

skokova. Antonio Črnjević i Antonio Sikirić upisali su po 11 koševa, čemu je Sikirić pridružio 8, a Črnjević 6 koševa.

CIBONA – ZABOK 90:85

(22:18, 21:33, 26:13, 21:21)

ZAGREB: KC Dražen Petrović, GLEDATELJA: 100, SUCI: Jurčević, Hordov i Lipovac.

CIBONA: Vuković 17, Ročak 4, Radovčić 29 (9-9), Perasović, Skorić 15, Bundović, Smajlagić 13 (1-2), Majcunić 12 (2-2), Bart, Katanović.

TRENER: Josip Sesar

ZABOK: Sikirić 11, Lužaić 6 (1-2), Cinac 22 (4-5), Rajčić 5, Tomas, Herceg, Savić, Črnjević 11 (5-7), Sow 22 (22), Cvitanović, Pavković, Bašić 8.

TRENER: Ivan Tomas

Ostali rezultati 18. kola: Kvarner 2010 – Šibenka 84:83

Cedevita junior – DinamoZ 84:78

Dubrovnik – Zadar 66:69

Split – Alkar 86:60 Vrijednosnice Osijek – Dubrava 90:102

14. kolo I. Hrvatske kuglačke lige sjever

Frozy Zabok slavio

u derbiju i napravio veliki korak prema elitnom rangu

U Požegi je odigran derbi prvenstva I. Hrvatske kuglačke lige sjever. Drugoplasirane

Nove nade dočekali su vodeći

Frozy Zabok koji je bio neumoljiv i ostvario je veliku pobjedu od 6:2 uz 120 čunjeva razlike (3468-3348). Ovom pobjedom

Frozy Zabok pobjegao je Požežanima na četiri boda razlike, pa je tako osam kola prije kraja prvenstva u velikoj prednosti. Zabočane je se 629 čunjeva predvodio Uroš Jagličić, a odlične role imali su i Filip Sedlar (594) i Borna Bakran (590). Važan bod uzeo je i Martin Huis (574), Lavrič je bio malo ispod svojih mogućnosti (571) i ostao je bez boda, baš kao i Bruno Pavrlišak koji je na kraju imao samo 510 čunjeva. U idućem kolu Frozy Zabok na svojoj kuglani dočekuje Novsku.

NOVE NADE – FROZY ZABOK 2:6 (8-16) (3348-3468)

Pratite svakodnevne

aktualne vijesti iz

Zagorja na portalu

U subotu se u Martinišću održava 8. kolo ZSLH u trailu pod imenom 'Ljisica z Gubaševa trail'

Pod imenom „Ljisica z Gubaševa trail“ u Martinšću će se održati utrka 8. kola Zimske lige sjeverozapadne Hrvatske u trailu. Utrka će startati u Gubaševu, a cilj i prijave su na igralištu NK Đalski u Martinišću. U organizaciji Zagorje adventure teama utrka će se održati ove subote 1. veljače su početkom u 10 sati, dok se prijave primaju od 8.30-9.55 na dan utrke. Dužina staze je 13.200 metara uz 550 metara elavacije. Interes za utrku je velik i očekuje se da će u Gubaševu startati oko 150 ljubitelja i ljubiteljica traila. Kotizacija po trkaču je 8 eura, za što će svaki natjecatelj dobiti okrepu na stazi i u cilju, mogućnost bodovanja u ligi ZLSZ, službeno mjerenje i objavu vremenu, fotografije s utrke, a naravno, nakon utrke slijedit će druženje. Poznajući organizatorske sposobnosti Zagorje adventure teama, bit će ovo još jedna utrka na vrilo visokom nivou.

D. Zovko – D. Lavrič 1:0 (3-1) (613-571)

B. Savić – B. Bakran 0:1 (1-3) (527-590)

Z. Poleto – M. Huis 0:1 (0-4) (549-574)

R. Bakić – U. Jagličić 0:1 (0-4) (560-629)

V. Turkalj+D. Prnjarovac – F. Sedlar 0:1

(0-4) (251+259-594)

Ž. Lončar – B. Pavrlišak 1:0 (4-0) (589-510)

Ostali rezultati 14. kola: Zrinski-Pivovara – Željezničar Čk 6:2 (3630-3386)

Zanatlija SB – Željezničar Bel 6:2 (3537-3380)

Novska – Zanatlija Sk 2:6 (3297-3356)

Fortuna – Pakrac-Papuk 6:2 (3454-3429)

Ciglenica – Belina-Novska 1:7 (3307-3369)

U restoranu KTC u Krapini održana svečana dodjela nagrada najboljim sportašima KZŽ

Olimpovci Jana Pavalić i Vili Sivec najbolji i ove godine

Pred dvjestotinjak uzvanika u restoranu KTC Krapina održana je dodjela nagrada najboljim sportašima Krapinsko-zagorske županije. Kao i prošle godine i ove godine su najbolji plivačica i plivač Olimpa Zabok Jana Pavalić i Vili Sivec. Uz Župana KZŽ Željka Kolara, gradonačelnika Krapina Zorana Gregurovića, dodjelu nagradu uveličali su Olimpijski pobjednik Martin Sinković, kao i predsjednik Hrvatskog hrvačkog saveza Vladimir Bregović. Kao i prošle godine najbolja sportašica i najbolji sportaš Hrvatskog zagorja su plivač i plivačica Olimpa Jana Pavalić i Vili Sivec. Zbog obaveza na fakultetu u Americi Vili kao ni prošle godine nije bio nazočan dodjeli. Ponos i zahvalnost

Jana Pavalić, najbolja sportašica, nije krila svoje oduševljenje. - Izuzetno mi je drago da sam nagrađena. Nakon dvije godine koje su mi bile izrazito naporne, jako sam ponosna. U 2025. idem lagano i opušteno, kao zadnja godina u juniorima, uživat ću - izjavila je Pavalić. Njen trener, Ivica Androić dobitnik je nagrade za životno djelo.Bio sam iznenađen kad sam saznao. Drago mi je i ponosan sam. Ako imaš cilj, ako si predan i ako imaš roditelje i djecu koja te podupiru, rezultat dođe. Pokazali smo da možemo, i to ne u odličnim uvjetima. Ja za rezultat poginem – rekao je Andorić. Hrvački sudac Zvonko Očić također je osvojio nagradu za životno djelo. Sasvim zasluženo. Drugo mjesto kod seniora osvojio je samostrelac Martin Oborovečki, a treći je plivač Petar Pavalić, koji je svoje školovanje kao i Vili Sivec nastavio u Americi. Kod seniorki druga je samostrelka Mihaela Oborovečki, a treća triatlonka Marija Lukina. U konkurenciji najboljih sportaša od 14-18 godina najbolji je strijelac Pavao Hac, drugi je nogometaš Borna Đurek, a treći savate borac Matej Čelec. U istoj konkurenciji kod djevojaka najbolja je plivačica Emma Horvat, druga je triatlonka Helena Dinjar, a treća plivačica Vanja Bartol. U konkurenciji perspektivnih sportaša 10-14 godina najbolji je stolnotenisač Lovro Posilović, drugi je nogometaš Marko Gregurek, a treći altetičar Marko Pavlović. U konkurenciji perspektivnih sportašica 10-14 godina imamo čak dvije stolnotenisačice Zagorca i klupske kolegice Lovre Posilovića. Najbolja je Sara Rivetti, druga je Stella Presečki, a treća tenisačica Tia Jurinec. Najbolja muška momčad je Košarkaški klub Zabok, drugo mjesto osvojilo je Streljačko društvo Veliko Trgovišće, dok su treće podijelili Atletski klub Zabok i Kuglački klub Frozy Zabok. Najbolja ženska ekipa je SD Veliko Trgovišće, drugo mjesto pripalo je ženskoj ekipi Atletskog kluba Zabok, a treće Kuglačkoj ekipi Frozy Zabok. Četiri ravnopravne nagrade za godišnji razvoj sporta dobili su Dragutin Bakliža, Mislav Crnković, Krunoslav Kušan i Kuglački klub Frozy Zabok, dok je stolnoteniski klub Zagorec dobio nagradu za Promicanje zagorskog sporta. Ove godine su nagradu za najbolje sportaša van županije s pravom dobila

čak trojica sportaša. To su olimpijci Petar Gorša i Matija Gregurić, te nogometni vratar Dominik Kotarski koji je debitirao u službenoj utakmici za „vatrene“, a sjajno čuva vrata PAOK-a, drugoplasirane momčadi grčkog nogometnog prvenstva. Najboljom sportašicom van županije proglašena je atletičarka Kristina Tenšek. Za najperspektivnije sportaše van zagorskih sportskih klubova proglašeni su nogometaši Patrik Topolovec i Vilim Posilović koji je i vrsni stolnotenisač, dok je najperspektivnija sportašica sjajna gimnastičarka

Erika Iskrić. I na kraju, košarkaš Zaboka Antonio Črnjević proglašen je za najboljeg sportaša iz ekipnih sportova, drugo mjesto u toj konkurenciji osvojio je nogometaš Zagorca KR Karlo Stiperski, a treće rukometaš Zagorca Ivan Bogdanić.

Poziv na veću suradnju i ulaganje u sport

U pozdravnim govorima, brojni uglednici, uključujući predsjednika Hrvatskog hrvačkog saveza Vladimira Bregovića i glavnog tajnika

Sportske zajednice Branka Pilje-

ka, istaknuli su važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i jačanja suradnje među sportskim udrugama i saveznicima. Piljek je najavio ulaganje od oko pola milijuna eura u sport u 2025. godini, a Bregović je pozvao na osnivanje hrvačkog kluba u Krapinsko-zagorskoj županiji, jer je, kako je rekao, to jedan od rijetkih sportova koji još nije zastupljen u županiji. - Večeras imamo čast pozdraviti troje olimpijaca, trenera i suca koji je bio na olimpijadi, a među nagrađenima bit će i naš poznati sportaš, Martin Sinković. Bit će dodijeljeno 42 priznanja i nagrade najboljim sportašima Krapinsko-zagorske županije, od kojih je 29 proglašeno najboljima među 5.300 aktivnih sportaša. Također, nagrade će otići i šest sportskim klubovima te sedam iznimnih pojedinaca. Kroz pet godina suradnje sa Županijom, proračun za sport povećali smo gotovo tri puta, a u ovoj godini predviđamo ulaganja od oko pola milijuna eura, uključujući 200.000 eura od Ministarstva i 22.000 eura iz natječaja Hrvatskog olimpijskog odbora - izjavio je Piljek. Župan Krapinsko-zagorske žu-

panije, Željko Kolar također je govorio o budućim projektima, najavivši gradnju 11 novih sportskih dvorana do kraja 2026. godine i drugih infrastrukturnih projekata poput atletske staze na stadionu NK Zagorca i nove streljane u Krušljevom Selu. - Povećali smo sredstva za rad Sportske zajednice, saveza i klubova i dogovorili konkretne mjere za poboljšanje uvjeta - rekao je župan Kolar, dodajući kako će surad-

nja s gospodarstvom biti ključna za daljnji razvoj sporta u županiji. Čestitam svim sportašima i sportašicama, pogotovo najmlađima. Oni su za mene pobjednici čim se bave sportom, čim su se maknuli od mobitela, računala iz kuće i to je već veliki uspjeh - poručio je gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, koji je naglasio važnost sporta kao promotora imena grada i županije.

najbolji sportaši i sportašice kzž jana pavalić i martin sinković

dobitnici nagrade za životno djelo

dobitnici godišnje nagrade za razvoj sporta

najbolji u konkurenciji ekipnih sportova

Mini rukomet

Mladi

rukometaši

Bedekovčine do sedam pobjeda

RUGVICA – U subotu je nastavljena mini rukometna liga 2024./25. u Rugvici. RK Bedekovčina se natječe sa dvije ekipe u godištima 2016. i 2014. Ekipa U 8 (2016. godište) odigrala je tri utakmice i stigla do dvije pobjede. Bedekovčina je 9:1 pobijedila Ivančicu 1, pa izgubila od Dubrave 4:9, da bi na kraju dobila Viro Viroviticu sa 7:2. Za Bedekovčinu su igrali: Kais Mikulec, Michael Novosel, Lovro Blažinić, Mihael Tenšek, Rok Markuš, Adam Tenšek. Na ljestvici Bedekovčina drži deseto mjesto sa 12 bodova. U kategoriji 2014. godišta (U – 10) natječe se 13 eki-

pa, a Bedekovčina je na ovom okupljanu odigrala pet utakmica i svih pet dobila. Prvo su pobijedili Ludbreg sa 16:11, pa Novu Gradišku sa 11:8, pa Marof sa 12:7, da bi zadnje dvije utakmice protiv ekipa iz BiH, Cepelin Cazin Kozara Gradiška, Bedekovčina dobila sa po 12:9. Za Bedekovčinu su u ovoj kategoriji igrali David Tomorad, Kais Mikulec, Fran Fabijan Cankovski, Erik Vurnek, David Habulin, Jan Petek, Teo Tenšek, Mihael Cujzek, David Lončar, Petar Tičić. Bedekovčina sa ovih et pobjeda sa 12. skočila na sedmo mjesto sa 15 bodova. (Elvis Lacković)

Odbojka, 2.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje U13

Zagorski derbi Toplicama 2

IVANEC – Nastavljeno je natjecanje i u 2. HOL sjever za kadetkinje U13, a drugo je okupljanje održano u Ivancu. Od zagorskih ekipa natječu se u ovoj ligi ove sezone Toplice 2, Toplice 3 i Bedex 2. Na ovom okupljanju odigran je jedan zagorski derbi, u kojem su Toplice 2 dobile Bedex 2 sa 2:0. Pored toga Toplice 2 su sa 0:2 poražene od Teama, dok Bedex 2 poražen 0:2 od Ivanca 2 i od Ivanca 3. Toplice 3 su pak poražene od Kaštela 2 i Teama sa po 0:2. Na ljestvici Toplice 2 drže treće mjesto sa osam bodova, Toplice 3 su na sedmom mjestu sa dva boda, dok je Bedex 2 na osmom mjestu bez bodova. Za Toplice 2 igrale su: Sara Bolfek, Ema Pereglin, Una Domitran, Kiara Culi, Lara Glojnarić (kap.), Mia Premur, Erika Šimunec, Tena Tomašković, Lea Porčić; trener: Srećko Pavlović. Za Toplice 3 igrale su: Lana Benčić (kap.), Magdalena Hlupić, Patricija Jagić, Jana Majcenić, Korina Mojčec, Tena Smetiško, Lea Šoštar, Marija Sambol, Sara Leskovar, Nika Leskovar; trener: Robert Halapir. Za Bedex 2 igrale su: Ema Celenko, Nola Čičko, Lana Draganić, Gabrijela Granc, Marta Jaković, Donata Knezić, Iva Kopjar, Ana Leuštek, Mila Stanić, Helena Trčak, Jelena Butko, Nika Krajačić, Leda Jurina; Trener Roman Balen. Sljedeće okupljanje planirano je 9. veljače. (Elvis Lacković)

Rezultati zagorskih ekipa na prvom okupljanju:

ŽOK Ivanec 2 – OK Bedex 2 2:0 (25:4,25:7)

ŽOK Kaštel 2 – ŽOK Toplice 3 2:0 (25:13,25:10)

ŽOK Team – ŽOK Toplice 2 2:0 (25:22,25:13) OK Bedex 2 – ŽOK Ivanec 3 0:2 (15:25,11:25)

ŽOK Toplice 2 – OK Bedex 2 2:0 (25:6,25:11) ŽOK Toplice 3 – ŽOK Team 0:2 (22:25,15:25)

Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 11. kolo: Bedex – Totovec 3:0

POBJEDA BEDEXA U NASTAVKU SEZONE

BEDEKOVČINA – Nakon mjesec dana pauze nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 2. ligi regije sjever – skupina sjever. Bedex je u 11. kolu dočekao Totovec i slavio sa sigurnih 3:0. Prvi set završio je 25:20, drugi 25:19, a treći ponovno 25:20, za ukupno 82 minute igre. Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Ema Jambrek, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Ema Ocvirek, Leona Šoštarko, Lucija Mrkoci, Lana Pripeljaš, Iva, Gorički, Marta Vurnek; trenerica Ivana Čehulić. Trenutno Bedex je na drugom mjestu sa 16 bodova, a u derbiju, u 12. kolu gostuje kod Cratis Varaždina 2. (Elvis Lacković)

Šeperac pokrenuo Zagorec KR

Na igralištu s umjetnom travom Zagorec KR odradio je svoj prvi trening u sklopu priprema za nadolazeću polusezonu u III. NL-centar. Na prozivci je trener Tihomir Šeperac imao čak 28 nogometaša. Stigao je i Kunštić koji će nakon pregleda 27.1. znati u kakvom je stanju nakon teške ozljede, a bivše je suigrače došao pozdraviti i Petar Šimunić, koji je u prijelaznom roku prešao u redove Kustošije. Osim njega igrač Zagorca više nije ni Yehor Korytskyi, no nema informacije u koji je klub otišao. Svi ostali stožerni igrači na raspolaganju su Šepercu, izuzev Filipa Hanžića koji je opravdano bio odsutan zbog poslovnih obaveza, ali priključit će se momčadi za dva dana. Od novih lica tu su David Ferčec (Videm), Niko Erlić (Uskok) i Sandro Vincelj (Rudar DZ). Šeperac je prvoj momčadi priključio i perspektivne juniore, a to su: Borna Đurek, Maks Kušer, Antonio Presečki, Luka Merkaš, Mihael Cigula i Luka Presečki. Jedna je novina i stručnom stožeru. Ivana Ivanovića dogovorno je zamijenio Srećko Mlinarić koji je već uspješno obavljao ulogu pomoćnog trenera, a u sto-

žeru je i Tomislav Pelin koji je naravno zadužen za vratare. Prije izlaska na travnjak igračima su se obratili trener Tihomir Šeperac i predsjednik kluba Tomislav Pernjek. Obojica su izrazila zadovoljstvo učinjenim u jesenskom dijelu koji je Zagorec KR završio na drugom mjestu, ali i istaknuli da je primarni cilj ulazak u viši rang. Predsjednik Pernjek najavio je još dva prava pojačanja, kako bi se taj

cilj lakše ostvario. Seriju pripremnih utakmica Zagorec KR otvorit će već u subotu u Podgori protiv momčadi Mladost Ždralović, a već u srijedu 29.1. u Podgoru stiže Vrbovec. U subotu 1.2. Zagorec KR i Sevete odigrat će zahtjevnu

utakmicu od 2x60 minuta, no domaćin te utakmice još nije dogovoren. Utorak 4.2. u Podgoru stiže Kustošija, a u subotu 8.2. Krapinčane će na pripremnu utakmicu u Novo Mesto kod Krke. Za 12.2. dogovoreno je pripremna utakmica u

Sisku protiv Segeste, 15.2. odmjerit će se snage s Karlovcem, 22.2. u gostima kod Rugvice, a ta će utakmica biti „generalka“ pred utakmicu 16. kola III. NL centar 1. ožujka u kojoj Krapinčani gostuju kod Save Strmec.

ulica 27A 098 251 701 250.000

581 JAKOVLJE 098 251 701 40.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište od 1.769 m² na kojem se nalazi stara zagorska drvena hiža (cca 70 m²) s bunarom. Do centra (škola, trgovine, pošta ...) udaljeno je cca 1.500 m.

nova termo fasada, instalacije struje i vode, 1/1, bez tereta, uporabna.

587 ZABOK

597 OROSLAVJE, Zagrebačka

591 KRAPINA, Zagrebačka cesta

VREMENSKA SLIKA:

Nakon hladne sredine mjeseca, proteklih nekoliko dana bilo je obilježe-no ponovno toplijim vremenom uz jaku južinu što je značajno povećalo i noćne i dnevne temperature. Ta južina svoj vrhunac će imati tijekom utorka. Nakon toga temperatura će polagano imati silaznu putanju. Nema nekog drastičnog zimskog zahladnjenja, ali do vikenda ili početkom slje-dećeg tjedna ponovno će vrijeme biti primjerenije dobu godine uz temperaturu oko nule. Opširni-ju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

Nakon toplog ponedjeljka slično ili čak još malo toplije vrijeme možemo očekivati u utorak. Jaka južina i sunčana razdoblja pogurat će temperaturu do 17 stup-njeva. Puhat će umjeren i jak jugozapadni vjetar. Kasnije popodne ili navečer očekujemo nalet proljetnih pljuskova.

U srijedu većinom suho i djelomično sunčano, a temperatura zraka će biti nekoliko stupnjeva niža nego početkom tjedna. Sve je to i dalje blago vrijeme jer će dnevni maksimalac i dalje biti iznad desetke. Dobra je vijest da će jak jugozapadni vjetar osla-

bjeti i prestati. Četvrtak bi mogao nastaviti uglavnom suho sa sunčanim razdobljima. Ujutro prohladno, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, a dnevna temperatura bi i dalje trebala biti oko ili malo iznad 10 Celzijevih stupnjeva.

U petak veći dio dana suho, ali postupno oblačnije. Prema večeri i u noći na subotu moguće je i malo kiše.

Subotu će obilježiti promjenjivo vrijeme uz malo nižu temperaturu zraka, ali zasad još nije riječ o nekom velikom zimskom zahladnjenju nego samo o temperaturama primjerenijim dobu godine. Moguće je i nešto kiše uz okretanje vjetra na sjeveroistočni.

Nedjelja nam donosi nešto hladnije vrijeme. Izmjenjivat će se oblaci i sunčana razdoblja, a puhat će umjeren i jak sjeveroistočni vjetar. Zato bi se temperatura trebala držati uglavnom između 2 i 7 Celzijevih stupnjeva.

Po prvim naznakama, početak sljedećeg tjedna nosi nam hladno vrijeme primjereno dobu godine pa bi se trebali vratiti noćni minusi, a ni dnevna temperatura neće biti puno iznad nule.

siječanj

siječanj

PETAK 31. siječanj 1 0C 9 0C

veljače -3 0C

0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

SVIH

POSTERI I

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Dijana Kojadinović

Budinšćina

Andrea Šemovčan

Zabok

Yvonne Mrzljak

Oroslavje

Jasmina Radanović

Marija Gorica

Iva Ćondrić

Zagreb

Martina Ivančić

Zabok

Nataša Huljak

Bedekovčina

Štefanija Jelačić

Kloštar Ivanić

Dječake su rodile:

Ivona Dumbović

Mače

Monika Halambek

Klanjec

Mirela Huđ

Zabok

Martina Ciglenečki

Jablanovec

Ivana Pavlić

Novi Zagreb

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

31.01. PETAK 18:00 01.02. SUBOTA 17:30

MEDVJEDIĆ PADDINGTON U DŽUNGLI SINKRONIZIRANO

Orginalni naslov: Žanr: obiteljski/animirani

Redatelj: Dougal Wilson Trajanje filma:104 min. Dobna preporuka: svi Cijena ulaznice: 4,50 €

31.01.PETAK 20:00

01.02.SUBOTA 19:30

BOB DYLAN: POPTUNI NEZNANAC

Orginalni naslov: A COMPLETE UNKNOWN Žanr:biografija, drama Režija: James Mangold Uloge: Timothée Chalamet, Edward Norton, Elle Fanning Trajanje filma: 141 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je:

DARIJO BIVOL, NASELJE BOROVČAKI 3, 49210 ZABOK

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1072

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Damir Šantek: Visoko iznad oblaka knjiga

Nakon onih čarobnih mjesta na Zemlji gdje misli nestaju i onih duboko ispod površine, trilogija uzbudljivih putopisa završava visoko iznad oblaka. Ova vas knjiga – vrlo zanimljivim pričama i čudesnim fotografijama, koje ponekad govore i više od riječi – vodi kroz čak 32 lokaliteta diljem našeg planeta. Upravo takvi predjeli, skriveni visoko iznad oblaka i često dostupni samo onima s mnogo avanturističkog duha, ...

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

NEVENKA BELANČIĆ, KOSTELGRADSKA ULICA 5, 49218 PREGRADA

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210

do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Don Winslow: Grad u plamenu

Danny Ryan bio bi običan lučki radnik u Providenceu, savezna država Rhode Is-land, da njegov otac nije bio uvaženi šef irske mafije, koji je maknut u stranu zbog pretjeranog alkoholizma. Ovako, iz poštovanja prema bivšem šefu, ili možda zbog činjenice da je oženio kćer sadašnjeg šefa Petera Murphyja, ponekad dobije neki poslić da zaradi koju pinku. Povremeno nekoga istuče da brže naplati dug ili po-maže tovariti ukradenu robu, ali Danny najviše voli kad je na ribarskom brodu na harpunu, u lovu na sabljarke...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ZDENKA BEZJAK, HRASTOVIČKA 22, 10250 LUČKO

Knjigu će dobiti poštom

autobusni kolodvor u zaboku (049) 639 529

kruhikiflice

kruh_kiflice

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

Damir Šantek: Visoko iznad oblaka

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec

049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

1072 / 28. siječanj 2025.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Romantične gastro delicije

Glazbena uvertira 14.2. od 19:00

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

MARINA GUDEK

GORNJA KONJŠČINA 53, 49 282 KONJŠČINA Nagradni pojam – MOBILNA TELEFONIJA U RESTORANU DVORAC MIHANOVIĆ 11.-14.2.

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

info@terme-tuhelj.hr

dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr +385 49 203 772

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja)

Moguće je da se sretnete s osobom koja vam je nekad mnogo značila. Malo ćete kasniti s dovršetkom poslova za što će biti najviše kriva slaba koncentracija. Nevolje očekujte sa starijim članovima obitelji. Bolje ste. SAVJET TJEDNA: Naučite slušati!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Moguć je novi ljubavni početak s osobom znatno mlađom od vas. I prijateljske veze bit će zadovoljavajuće. U ovom tjednu možete očekivati novčane dobitke. Zdravlje dobro. SAVJET TJEDNA: Oslonite se na sebe!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Još samo ovaj tjedan možete očekivati nepovoljne odnose s kolegama, a onda ćete svima postati zanimljivi i dragi. Preispitivat ćete svoje osjećaje i doći do zaključka kako još volite bivšeg partnera. SAVJET TJEDNA: Zdravije se hranite!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Ljubavni život dobit će na značaju, a vi mu posvećivati više pažnje nego inače. Popravit će vam se zdravlje i postat ćete psihički stabilniji. U poslu bez većih promjena. Čuvajte se viroza. SAVJET TJEDNA: Budite dovoljno uporni!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Ovog tjedna bit ćete dobro raspoloženi za što će biti zaslužni mnogobrojni poslovni i privatni trenuci. Možete očekivati novu ljubav koja će vam donijeti sreću i zadovoljstvo. Naučite smanjiti stres. SAVJET TJEDNA: Ne bježite od osjećaja!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Očekujte mnogo uzbudljivih društvenih događaja, podršku mlađih kolega i priznanja. Ne glumite osjećaje pred osobom koja vas dobro poznaje. Posvetite se više obiteljskom životu. SAVJET TJEDNA: Oprezno u prometu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Poslovi su vam u zastoju, a koncentracija loša. Posvetite se privatnom životu, a za bolje poslovne dane pričekajte kolovoz. Zdravlje u redu. SAVJET TJEDNA: Iskrenim razgovorom riješite neke dvojbe!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Da bi ostvarili dobre rezultate svoje ideje morate provesti u djela. Jedna vas osoba jako privlači, no vi uporno bježite od tih osjećaja. Energije imate dovoljno što će se odlično manifestirati na vaš društveni život. SAVJET TJEDNA: Odmorite!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Nakon dužeg perioda lošeg privatnog života napokon se to popravlja. I dalje ste skloni pretjeranom i neracionalnom trošenju. Bit ćete umorni, klonite se bilo kakvih fizičkih aktivnosti.

SAVJET TJEDNA: Ne ulazite u svađe s partnerom!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja Živci će vam biti posebno tanki i osjetljivi. Mogli biste biti i ogovarani. Pokušajte što mirnije preživjeti ovo nepovoljno razdoblje. Jarci u vezama mogli bi se naći u iskušenju. Na svoje ste zdravlje zaboravili.

SAVJET TJEDNA: Bavljenje sportom je korisno!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Bit ćete snalažljivi i bez problema i s lakoćom završiti nagomilane poslove. Ljubavni odnos iziskuje kompromis. U ovom osjetljivom razdoblju pažljivo brojite novac i čuvajte važne dokumente.

SAVJET TJEDNA: Budite optimistični!

Ribe (19. veljača - 20. ožujka) U svemu se oslonite na suradnike, ali ipak dvaput provjerite informacije. Ako ste slobodni prepustit ćete se strasnoj ljubavnoj vezi. Nitko vam neće moći pokvariti ljubavnu sreću.

SAVJET TJEDNA: Više se smiješite!

SATIRE NEWS

Nakon što su kupci bojkotom izrazili nezadovoljstvo, stiže novo rješenje države

Vlada odlučila zamrznuti 20 tisuća

kupaca koje planira odmrznuti za dvije godine kako bi se uvjerili da cijene mogu

biti i puno više te da nam je sad zapravo sasvim dobro

Diljem Hrvatske pa tako i u Zagorju, u petak je uspješno proveden bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, a sve na inicijativu platforme 'Halo, inspektore', iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). Podršku ovoj inicijativi pružila su društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pridružio im se i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ali i krapinsko - zagorski župan Željko Kolar.

Zamrzavanje cijena

Hoće li bojkot koji je održan, ali i oni bojkoti koji su najavljeni uroditi plodom i dovesti do smanjenja visokih cijena proizvoda u trgovinama, koji su u susjednim zemljama poput Italije i Slovenije značajno jeftiniji, teško je prognozirati. Vlada je već najavila kako će od idućeg mjeseca zamrznuti cijene 20 proizvoda živežnih namirnica, no koje će to točno biti, u ovom trenutku još nije točno definirano ili barem javnosti nije poznato.

Zamrzavanje kupaca

Ipak, svi se slažu da to neće biti od prevelike pomoći kupcima, niti će im posebno rasteretiti kućni budžet. Ako je suditi po riječima Vladinog bratića Ivana, koje je izgovorio na nedjeljnoj kavi u poznatom zagorskom kafiću, Vlada se dosjetila zanimljivog rješenja. – Ste gledeli one filmove gde ljude zamrzneju pa ih zbudiju za sto let? E tak je i Vlada odlučila da bu zamrznula 20 hiljade kupcof koji su nezadovoljni z cenama i odmrznula bu ih za dve lete da vidiju da cene moreju biti i puno veće i da nam je sad, praf za praf, bog bogova – ispričao je Vladin bratić Ivan.

signal.print.zabok

„Ste gledeli one filmove gde ljude zamrzneju pa ih zbudiju za sto let? E tak je i Vlada odlučila da bu zamrznula 20 hiljade kupcof koji su nezadovoljni z cenama i odmrznula bu ih za dve lete da vidiju da cene moreju biti i puno veće i da nam je sad, praf za praf, bog bogova“

• katalozi • blokovi • kuverte • naljepnice i etikete

• fascikli • memorandumi • roll up-ovi (pingvini)

• reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga

• promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari

• personalizirane poklon vrećice • upaljači

• kemijske olovke • color tisak na majice

SIJEČANJ/VELJAČA

UTORAK, 28.01. Toma Akvinski; Tomislav SRIJEDA, 29.01. Valerije; Konstancije; Zdeslav ČETVRTAK, 30.01. Hijacinte; Martina; Gordana PETAK, 31.01. Ivan Bosco; Marcela; Vanja SUBOTA, 01.02. Briglta; Miroslav; Sever NEDJELJA, 02.02. 4. KROZ GOD. PRIKAZ. GOSP. SVIJEĆNICA; Marijan

PONEDJELJAK, 03.02. Sv. Blaž; Sv. Vlaho; Tripun

ime tjedna

Sretan imendan, Marijan! Marijan je muško ime. Ženski je oblik imena Marijana. Postoje dvije teorije o nastanku imena. Prva teorija kaže da ime potiče od hebrejskog Maryam, dok druga da potiče od egipatskog mryima što znači ”voljen” (mry) i Amon(ima), dakle ”voljen od boga Amona”. Navodno je druga teorija vjerodos-tojnija. Drugi oblik imena je Marjan.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da mačke zapravo provode 70% svog života spavajući, što iznosi oko 13 do 16 sati dnevno?

...da je antarktički led na nekim područjima debeo i do 4,7 kilometara?

...da svaki dan munje pogode Zemlju prosječno 1.728.000 puta?

autobusni kolodvor u zaboku

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati

nezavisni regionalni portal