Kristian iz Velikog Trgovišća briljirao u Potjeri: 'Nisam posebno učio za kviz!' U općini Mihovljan živi 18 parova koji su u braku više od pola stoljeća
Uskoro počinju radovi na izgradnji velikog plinovoda koji će prolaziti kroz Zagorje prema Sloveniji i Mađarskoj. Donosimo rutu kojom će ići
Kako se zagorske srednje škole snalaze s novim protokolom sigurnosti, ali i čestim kašnjenjem učeničkog prijevoza iz nekih zagorskih mjesta?
broj 1071 / godina 22 / 21.1.2025. / cijena 1,5€
ZDRAVSTVENA SLIKA ZAGORACA Kakav nam je prirodni prirast, od čega najviše bolujemo i umiremo Zavod za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije
Zagorci najviše umiru od kardiovaskularnih pojedinačnim dijagnozama najčešće je to infarkt
Kako kažu demografski podaci, 2023. godine ukupno je rođeno 955 osoba, a umrlo 1734 ljudi u Zagorju, pa prirodni prirast iznosi -784. Stopa mortaliteta županiju 2022. godine iznosila je 15,7, što je više od stope mortaliteta u Hrvatskoj, koja je u istoj godini iznosila 14,8.
Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE
Krapinsko – zagorska županija, po stopi prirodnog prirasta, gora je od hrvatskog prosjeka u zadnjih šest godina. Naime, 2016. godine stopa je iznosila -6,1, u KZŽ, a u Hrvatskoj -3,4. 2023. godine prirodni prirast za našu županiju iznosio -6,6, a u Hrvatskoj -4,9, saznajemo u Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije. Kako kažu demografski podaci, 2023. godine ukupno je rođeno 955 osoba, a umrlo 1734 ljudi u Zagorju, pa prirodni prirast iznosi -784. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko – zagorsku županiju 2022. godine iznosila je 15,7, što je više od stope mortaliteta u Hrvatskoj, koja je u istoj godini iznosila 14,8. Od čega najviše umiremo Među uzrocima smrti na prvom su mjestu skupina kardiovaskular-
Bolnice u Krapinskozagorskoj županiji raspolažu s ukupno 1.180 kreveta, što iznosi 9,9 kreveta na 1000 stanovnika. Za usporedbu, za RH je to 5,7 kreveta na 1000 stanovnika.
Prosječna dužina liječenja u bolnici je 10,8 dana, a na razini Hrvatske 8,2 dana
Najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti u 2023. godini za ženski spol su rak pluća, rak debelog crijeva, a zatim rak gušterače/rak tijela maternice, dojke, rak jajnika, rak gušterače/ rak želuca, a za muški spol rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak jetre/rak želuca/ rak gušterače, rak bubrega
ne bolesti (40,0%), a slijede maligne bolesti (19,3%), bolesti dišnog sustava (7,5%). Među pojedinačnim dijagnozama najčešći je infarkt miokarda, hipertenzivna bolest srca, Covid 19, kronična ishemična bolest srca, moždani udar, rak pluća, ateroskleroza. Najviše umrlih muškaraca i žena je u dobi iznad 85 godina. U 2023. godini zabilježen je manji broj umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. broj umrlih osoba je 1734 u odnosu na 1883 umrle osobe prethodne godine. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko-zagorsku županiju je 14,5 što je viša od stope mortaliteta u Hrvatskoj koja je iste godine iznosila 13,3. A od čega najviše umiru Zagorci, pitali smo dr.med. Marinu Stanković Gjuretek, zamjenicu ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo KZŽ.. Među uzrocima smrti na prvom su mjestu skupina kardiovaskularne bolesti (40,0%), a slijede maligne bolesti (21,2%), bolesti dišnog sustava (7,7%). Među pojedinačnim dijagnozama najčešći je hipertenzivna bolest srca, infarkt miokarda, alkoholna bolest jetre, rak plu-
ća, kronična ishemična bolest srca, šećerna bolest, ateroskleroza. Najviše umrlih muškaraca i žena je u dobi iznad 85 godina. 2023. godine ukupno je umrlo 889 muškaraca te 854 žene, dakle omjer je 51,3 naspram 48,7%.
Smrtnost od malignih bolesti
Najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti u 2022. godini za ženski spol su rak pluća, rak debelog crijeva, a zatim rak dojke i rak tijela maternice, rak jajnika, rak gušterače i rak želuca, a u 2023. godini rak pluća, rak debelog crijeva, a zatim rak gušterače/rak tijela maternice, dojke, rak jajnika, rak gušterače/ rak želuca. Za muški spol najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti u 2022. godini su rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak jetre, rak bez specificira-
nog sijela, a u 2023.godini rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak jetre/rak želuca/rak gušterače, rak bubrega. Stopa smrtnosti od malignih bolesti za 2023.g. za županiju iznosi 307,3 na 100000 stanovnika, 2022.g. u županiji iznosi 302,8 na 100000 stanovnika 2021.g. iznosi 320,7/100000 stanovnika, 2020.g. iznosi 339,2/100000 stanovnika, 2019.g. iznosi 339,7/100000stanovnika, a za RH stope iznose za 2023.g. 347,7, 2022.g. 343,6, 2021.g. 349,9, za 2020.g. 333,7, za 2019.g. 337,4 na 100000 stanovnika. Pozitivni su podaci što se tiče novooboljelih od raka. Stopa novooboljelih od raka za Krapinsko - zagorsku županiju u 2022. je 665,8 na 100 000 stanovnika (RH 677,1), 2021. godine je bila 584,2 na 100000 stanovnika (RH 640,2), 2020. godine je 509,2/100000 stanovnika (RH 573,9) Najčešća lokalizacija kod muškaraca je prostata,
Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko -zagorsku
županiju je 14,5, što je više od stope mortaliteta u Hrvatskoj koja je iste godine iznosila 13,3
debelo crijevo, pluća, a za žene dojka, tijelo maternice, debelo crijevo. Pobol
Na području Krapinsko - zagorske županije radi 75 ordinacija u dje-
dr.med. Marina Stanković Gjuretek, zamjenica ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo KZŽ
bolesti, a među infarkt miokarda!
mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko – zagorsku
Od uzroka smrti, među pojedinačnim dijagnozama, najčešći je infarkt miokarda, hipertenzivna bolest srca, Covid 19, kronična ishemična bolest srca, moždani udar, rak pluća, ateroskleroza
STRATEŠKI PROJEKT Kreće gradnja plinovoda Zabok - Lučko
Uskoro počinje gradnja velikog plinovoda kroz Zagorje prema Sloveniji
Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje plinovoda iznosi 78 milijuna eura
ZAGREB - Iz Plinacra su izvijestili da je sve spremno za početak radova na magistralnom plinovodu Zabok –Lučko, koji se odlukom Vlade financira iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru strateškog investicijskog projekta "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal". U priopćenju Plinacra ističe se da je potpisan ugovor za izgradnju tog plinovoda po sistemu "ključ u ruke", u vrijednosti 51,8 milijuna eura bez PDV-a, sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Monter-Strojarske montaže, Pico Flow Controls, S.C.A.N. i Monting. Planirani završetak radova je 15 mjeseci od uvođenja u posao. Uvođenje u posao
latnosti opće/obiteljske medicine i pet ordinacija u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece. Ordinaciju opće medicine korisnici su u 2023. godine posjetili 15,5 puta (izračun prema broju osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu), za RH je to iznosilo 14,2, a ordinaciju zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece korisnici su posjetili 10,3 puta, a za RH je to iznosilo 9,7. U 2023. godini na svakih 3,8 pregleda u djelatnosti opće medicine osiguranici su upućivani na 1 specijalistički pregled (RH na 2,5 pregleda u ordinaciji opće medicine upućuje se na jedan specijalistički), a u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece na svakih 5,1 pregleda u ordinaciji upućuje se na jedan specijalističkih pregleda (RH 5,2). - Prikupljeni podaci o bolestima i stanjima ne mogu poslužiti za određivanje udjela pojavljivanja pojedinih značajnih bolesti (ili skupina bolesti), nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja –ističu u Zavodu za javno zdravstvo. Zdravstvena zaštita u djelatnosti opće/obiteljske medicine u 2023. godini najčešće se tražila zbog bolesti mišićno - koštanog sustava, zatim cirkulacijskog sustava i dišnog sustava. U djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece najčešće se koristila zdravstvena zaštita zbog bolesti iz skupine dišnog sustava i skupine zarazne bolesti. U djelatnosti zdravstvene zaštite i liječenja usta i zubi na području Krapinsko-zagorske županije imamo 55 ordinacija u kojima je zdravstvenu zaštitu potražilo 39,3% osiguranih osoba, nešto više nego na razini Hrvatske, gdje postotak iznosi 38,8. U našoj županiji imamo jednu opću bolnicu i tri specijalne bolnice. Bolnice u Krapinsko - zagorskoj županiji raspolažu s ukupno 1.180 kreveta što iznosi 9,9 kreveta na 1000 stanovnika. Za usporedbu, za RH je to 5,7 kreveta na 1000 stanovnika. U 2022. godine u bolnicama KZŽ je bilo hospitalizirano 28.386 bolesnika, a prosječna dužina liječenja je bila 10,3 dana (uRH je 7,7 dana). U 2023. godini u zagorskim je bolnicama bilo hospitalizirano 28286 bolesnika, a prosječna dužina liječenja je bila 10,8 dana, dok je u RH 8,2 dana.
Nakon što se privode kraju radovi na magistralnom plinovodu Zlobin – Bosiljevo i nakon provedenog natječaja za isporuku cijevi, koje se kontinuirano već dostavljaju iz Turske i spremaju na skladište u Lučkom kraj Zagreba, slijedi uvođenje u posao, nakon čega mogu započeti građevinski radovi i realizacija za Hrvatsku i susjednu Sloveniju tog iznimno važnog projekta, kažu iz Plinacroa. Njegovom izgradnjom omogućit će se povećanje fleksibilnosti upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te povećanje kapaciteta plinovoda prema Sloveniji sa sadašnjih 0,26 na 1,5 milijardi prostornih metara plina.
Vrijednost radova
Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje plinovoda Zabok – Lučko, koja, među ostalim, uključuje nabavu, nadzor i isporuku čeličnih plinovodnih cijevi, isporuku i puštanje u rad opreme, izgradnju samog plinovoda i pripadajućih objekata koji dijelom ide ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste, stručni nadzor nad izgradnjom te rješavanje imovinsko pravnih odnosa, iznosi 78 milijuna eura, a projekt će u potpunosti biti financiran bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. "Povećanjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te izgradnjom magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo, magistralnog plinovoda Zabok – Lučko te planira-
Najviše umrlih muškaraca i žena je u dobi iznad 85 godina
Prolazit će područjem gradova Zaboka i Oroslavja, zatim područjem općina Jakovlje i Bistra, gradova Zaprešića i Svete Nedjelje te područjem grada Zagreba
nih magistralnih plinovoda Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarac, dodatno će diversificirati puteve i izvore opskrbe prirodnim plinom na tržištu Republike Hrvatske i stvoriti osnovne preduvjete za dodatnu opskrbu zemalja Europske unije kao i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, kazao je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar. Kuda će prolaziti?
U priopćenju Plinacro još navodi i da plinovod Zabok – Lučko DN 700/75 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700 te je dimenzioniran za radni tlak od 75 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih obje-
kata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Prolazit će područjem Krapinsko – zagorske županije odnosno područjem gradova Zaboka i Oroslavja, zatim područjem Zagrebačke županije odnosno područjem općina Jakovlje i Bistra, gradova Zaprešića i Svete Nedjelje te područjem grada Zagreba. Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnih plinovoda Zabok-Zaprešić, ZaprešićPodsused i Podsused-PČ Ivanja Reka. Strateški projekt
Podsjetimo, Vlada je početkom ove godine projekt Plinacra "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal", vrijedan 534 milijuna eura bez PDV-a, proglasila strateškim investicijskim projektom RH, a odnosi se na izgradnju četiri plinovoda ukupne duljine 216 kilometara, čime će se Hrvatska pozicionirati kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica EU. Taj projekt sastoji se od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec. (zl)
Foto: Pixsell/Ilustracija
Trasa plinovoda Zabok - Lučko
NITKO
NIJE ZADOVOLJAN Nove mjere sigurnosti u školama izazvale su brojne polemike na sve strane. Nisu
Kako se zagorske srednje škole snalaze ali i čestim kašnjenjem učeničkog prijevoza
Iako su sve zagorske škole uspješno implementirale nove mjere sigurnosti od početka novog polugodišta, uz apel da im fali tehničkog osoblja, u ponekim školama srednjoškolci su nezadovoljni, jer ne mogu pod malim odmorima u nabavku gableca ili pak zbog voznog reda kasne na prvi sat, a onda još moraju čekati provjeru na ulazu
Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE
Kad su uvedene nakon tragičnog događaja u zagrebačkoj školi u Prečkom, nove mjere sigurnosti u hrvatskim školama izazvale su brojne polemike na sve strane. Novi protokol, koji se od početka drugog polugodišta provodi u svim osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima u Hrvatskoj, izrađen je s ciljem zaštite učenika i djelatnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih situacija povećanog rizika. Iz tog razloga, škole su zaključane, osim 15 minuta prije početka nastave i 15 minuta po završetku nastave te za vrijeme velikog odmora. Ulazak učenika u školu kontrolira dežurni nastavnik, a za vrijeme nastave, ulazak, isključivo najavljenih posjetitelja, kontrolira netko od tehničkog osoblja škole. Kašnjenja zbog voznog reda Iako su mjere donesene u svrhu osiguravanja sigurnosti u školama, u nekim su školama donijele problem organizacije, zbog manjka tehničkog osoblja koje bi cijelo vrijeme moglo nesmetano biti zaduženo za kontrolu ulaska posjetitelja u školu. A s problemom nailaska na zatvorena vrata i podužeg čekanja na ulazak u školu susreli su se i srednjoškolci u SŠ Krapina, koji, zbog neprilagođenog voznog reda autobusa, redovito kasne na nastavu. Nije to novi problem, kažu
KZŽ: "Nastavni proces je prilagođen minimalnim kašnjenjima manjeg broja učenika. Analizom od strane Škole utvrđeno je da navedena minimalna kašnjenja manjeg dijela učenika ne utječu na kvalitetu nastavnog procesa shodno čemu nema potrebe za promjenom voznog reda"
roditelji koji su nam se javili u redakciju. Primjerice, autobus na relaciji Krapinske Toplice – Krapina na autobusnu stanicu kod Fine u Krapini dolazi u 7.30 sati. U 7.30 sati počinje i nastava u jutarnjoj smjeni SŠ Krapina. Od stanice, učenicima je potrebno 8 do 10 minuta hoda do škole, zbog čega je kašnjenje na prvi sat uglavnom zagarantirano. No, s novim mjerama u školama sada kasne još više. – Dok oni sa stanice, gdje ih bus ostavlja, dođu do škole, vrata su već zaključana. Nije mi jasno zbog čega se vozni red ne može prilagoditi, jer je nemoguće da ukoliko dođu na stanicu u 7.30 budu na nastavi od 7.30 –kaže jedan od roditelja koji su nam se javili s ovim problemom. Učenici zbog kašnjenja nemaju sankcije, no ovakav način dolaska na prvi sat jutarnje smjene nije nikako praktičan.
Objektivna kašnjenja
Iz Srednje škole Krapina kažu kako škola ima veliki broj učenika putnika, a prijevoz je različit, ovisno o tome iz kojeg mjesta učenici dolaze u školu, stoga su to autobus ili vlak. –Pri dolasku u Krapinu, učenici imaju hodom od stanice do škole, koja je smještena u centru grada, 8 do 10 minuta. Za učenike putnike postoji popis u eDnevniku i domar na ulazu u školu kako bi se mogli evidentirati učenici putnici koji iz objektivnih već rečenih činjenica kasne na nastavu prvi sat – kaže ravnatelj škole Ivica Rozijan i dodaje kako problem kašnjenja ne utječe na kvalitetu nastavnog procesa, zato što je i dnevni raspored različit za sve razrede po nastavnim predmetima, a nastavnici su prilagodili tijek nastavnog procesa navedenoj činjenici da dio učenika, zbog prijevoza, kasni. Ističe i kako se ništa bitnije nije promijenilo u dnevnoj dinamici rada s uvedenim novim mjerama sigurnosti. – Jedina novost jesu postavljene električne brave kao sredstvo odvraćanja nepozvanih i nepoznatih osoba. Škola i nadalje ima protokol o primanju roditelja, posjetitelja i gostiju u prostore škole. Naše odredbe iz Pravilnika o kućnom redu pokrivaju sve mjere iz novog Protokola – pojašnjava ravnatelj. Nemaju evidentirana kašnjenja
Zbog čega nije i bi li se mogao vozni red prilagoditi početku nastave u SŠ Krapina, upitali smo i prijevoznika, Presečki grupu. Rukovoditelj putničkog prometa Dejan Bele odgovorio nam je kako autobus na liniji Krapinske Toplice – Krapina u Krapinu dolazi u 7.20, kako nemaju evidentiranih kašnjenja te da jedino u lošim vremenskim uvjetima kiše ili snijega dolazi koju minutu kasnije. Iz Krapinsko – zagorske županije, koja je osnivač svih sred-
njih u (uglavnom) osnovnih škola u županiji kažu kako redovito komuniciraju za svih 39 škola, pa tako i sa Srednjom školom Krapina, gdje svi učenici kod ulaza u školu i boravka u njoj moraju imati posebnu školsku iskaznicu, što je mjera koja se u ovoj školi primjenjuje od 2011. godine te su s njome upoznati i roditelji i učenici, na prvom satu razrednika u rujnu. Što se tiče kašnjenja učenika na nastavu zbog voznog reda, iz Županije imaju sličan odgovor kao i iz škole. – Nastavni proces je prilagođen minimalnim kašnjenjima manjeg broja učenika. Analizom od strane Škole utvrđeno je da navedena minimalna kašnjenja manjeg dijela učenika ne utječu na kvalitetu nastavnog procesa shodno čemu nema potrebe za promjenom voznog reda. Prijevoz učenika putnika različit je ovisno iz kojeg mjesta učenici dolaze u školu, a za sve učenike putnike u eDnevniku postoji popis te domar koji ih evidentira prilikom dolaska u školu – kažu iz Županije. Problematika s mjerama
Upitali smo i druge zagorske srednje škole imaju li ovakvih ili bilo kakvih drugih problema te koliko su uspješno novi protokol implementirali u svoje ustanove. Iz Srednje škole Pregrada kažu kako do zapošljavanja osoba odgovarajućih kompetencija na ulazu u školu i dom dežuraju osobe iz reda tehničkog osoblja, a u domu i vratar/telefonist/pazikuća. Uz postojeći broj tehničkog osoblja škola je tražila mogućnost zapošljavanja još jednog vratara/telefonistu/ pazikuću u domu. Uloga nastavnika i odgajatelja pritom je dosljednije provođenje dežurstva prema već postojećem rasporedu. - Novouvedene mjere su podržane od strane nastavnika, ali i roditelja i učenika
te za sada nema pritužbi. Čak što više, roditelji svojim prijedlozima doprinose unapređenju sigurnosti te su otvoreni za suradnju. Njihovi prijedlozi uvaženi su i kod unapređenja sigurnosti u smislu ugradnje tehničke zaštite – kaže ravnateljica Vilmica Kapac, dodavši i kako problema sa slobodnim ulaskom učenika u školu, a uslijed prijevoza učenika, do sada nije bilo, a učenici nemaju niti potrebe izlaziti iz škole, čak niti za vrijeme velikog odmora, obzirom da im je u predvorju na usluzi 'Zdravljak' koji vodi škola i u kojem po pristupačnim cijenama mogu kupiti hranu i piće. - Oni koji žele, mogu pak izaći iz škole za vrijeme tri velika školska odmora po 15 minuta, što smanjuje i pritisak na 'Zdravljak', ali i korištenje drugih zajedničkih prostora (sanitarni čvorovi, hodnici, školska knjižnica). Škola funkcionira bez školskog zvona te uz stalnu glazbu u auli škole i drugim zajedničkim prostorima što već iskušano znatno doprinosi pozitivnoj i radnoj školskoj klimi, a sputava stres ili eventualni strah/paniku – kaže ravnateljica.
Što školama fali?
Nove mjere sigurnosti implementirane su i u Srednjoj školi Konjščina, u trenutno najvećoj mogućoj mjeri i na zadovoljavajućoj razini, kažu iz škole. - Škola ima dva ulaza koji su ujedno evakuacijski izlazi. Vrata na oba ulaza otvorena su pola sata prije početka nastave, za vrijeme velikog odmora i 15 minuta nakon završetka nastave. Kontrolu ulazaka obavlja dežurni nastavnik, a u slučaju kašnjenja prijevoza na glavnom ulazu dežuran je domar. U ostalim terminima ulazak je moguć uz prethodnu najavu i/ili pozivom na telefonski broj istaknut na vratima – naglašavaju iz škole. Dodaju
i kako se nije javljala neka posebna problematika oko implementacije protokola sigurnosti te kako nisu imali pritužbe niti učenika, niti roditelja. - O mjerama kontrole ulaska informirali smo javnost putem web stranice i društvenih mreža, a roditelje putem roditeljskih sastanaka i razrednih grupa. Napravili smo promjene na ulaznim vratima, stavili smo kugle s vanjske strane umjesto kvake zbog evakuacijskih puteva. Radi još veće sigurnosti željeli bismo uvesti portafon s video nadzorom i identifikacijske iskaznice za zaposlenike škole te zaposliti osobu koja bi bila zadužena za mjere sigurnosti – ističu iz škole, kao i činjenicu da i njihova škola ima kantinu, što olakšava nabavku hrane za učenike i djelatnike, kojima je izlazak iz škole dozvoljen pod velikim odmorom, a tada ulazak kontrolira dežurni nastavnik. Manjak tehničkog osoblja U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku definiran je jedinstveni ulaz u školu za sve roditelje i posjetitelje koji se kao i svi ulazi i izlazi zaključavaju tijekom radnog vremena uz osigurane uvjete za evakuacijski izlaz. Vrata škole su otključana prije početka smjene
Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Nisu njima zadovoljni ni učenici, ni djelatnici škola, a i ravnatelji su se našli u problemima zbog nedostatka kadra
snalaze s novim protokolom sigurnosti, prijevoza iz nekih zagorskih mjesta?
i na kraju smjene te u vrijeme velikog odmora, a za dežurstvo je određeno tehničko osoblje. – Za sada se pokrivamo s postojećim tehničkim osobljem, ali se osjeća nedostatak radnog angažmana u poslovima za koje su primarno zadužene spremačice i domar. Nastavnici dežuraju tijekom malih i velikih odmora u školi i izvan ustanove – ističe ravnateljica škole Božica Šarić. Uz činjenicu manjka tehničkog osoblja ne navodi nikakvu drugu problematiku nastalu zbog uvođenja novog protokola o sigurnosti, već dodaju kako su im u svim donesenim mjerama roditelji podrška, iako učenicima ne odgovara što je škola zaključana za vrijeme malog odmora, no oko toga ne rade probleme. Također, svakom učeniku omogućen je ulazak u školu ukoliko kasni zbog javnog prijevoza. I Srednja škola Zlatar poduzela je uspješno sve mjere sigurnosti sukladno Protokolu Ministarstva o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama, bez obzira na nedostatak tehničkog osoblja. – Učenici, odnosno roditelji, su svjesni da su navedene mjere nužne za sigurnost učenika. Učenici nisu zadovoljni nemogućnošću izlaska pod malim odmorima, ali su prihvatili navedene mjere – kaže ravnatelj škole Mladen Pavetić, dodavši kako u njihovoj školi nisu zabilježena kašnjenja zbog prijevoza, već učenici redovno dolaze u školu i nemaju problema s dolaskom i odlaskom.
Sve škole poduzele sve osnovne mjere
Iz Krapinsko – zagorske županije naglašavaju kako su sve škole poduzele sve osnovne mjere propisane Uputama izdanima od strane Ministarstva, znanosti, obrazovanja i mladih, a na tu je temu nedavno održan i sastanak ravnateljica i ravnatelja srednjih i osnovnih škola sa županom Željkom Kolarom, zamjenicom župana Jasnom Petek te pročelnicom Upravnog odjela nadležnog za obrazovanje Mirjanom Smičić Slovenec na kojemu je župan Kolar naglasio kako je sigurnost učenika i djelatnika škola uvijek prioritet i na visokoj razini. Sukladno tome, župan Kolar zatražio je od ravnateljica i ravnatelja da sastave specifične potrebe koje njihova škola ima kako bi sigurnost bila na maksimalno visokoj razini, a prilagodba novom Protokolu što
Ravnateljica Šarić: 'Za sada se pokrivamo postojećim tehničkim osobljem, ali se osjeća nedostatak radnog angažmana u poslovima za koje su primarno zadužene spremačice i domar'
brža. Na sastanku se raspravljalo o brojnim temama poput zapošljavanja dodatnog tehničkog osoblja, ugradnje uređaja poput portafona i kamera, individualnim potrebama škola, ali i međusobnoj suradnji, razmjeni ideja i podršci u novonastalim školskim uvjetima o čemu ćemo vas pravovremeno obavještavati. - Također, kako bi se postigao kvalitetan sigurnosni sustav u našim školama, ključno je je ostvariti međusobnu suradnju svih relevantnih dionika zbog čega je održan sastanak s Policijskom upravom krapinsko-zagorskom te Službom civilne zaštite – zaključak je iz Županije.
Anketa:
Što o novim mjerama sigurnosti u školama misle Zagorci, koje bi se još dodatne mjere trebale provoditi radi sigurnosti u školama te koliko su se njihova djeca već navikla na to da je škola zaključana za vrijeme odmora i tko bi, prema njihovom mišljenju, trebao provjeravati ulazak učenika, a i posjetitelja u školu, provjerili smo u anketi. (sp)
01 |Petra Jurina Sveti Križ Začretje
Ja sam učiteljica i smatram da je u redu da se škole zaključavaju radi neke sigurnosti, a sad, baš da djeca ne smiju van, to nije, trebaju nastaviti normalno živjeti, u svakom slučaju. Po mojem mišljenju, što se
ovog konkretnog slučaja tiče, problem nije bio u sigurnosti u školama, već je problem sveobuhvatniji i veći. Djeca se naviknu na sve, ali smatram da im je potrebno da idu van na zrak, osjećaju za to potrebu, znaju reći da se osjećaju kao u zatvoru. Prerano je reći kako će to utjecati na djecu. Neke mjere jesu potrebne, no ne treba potencirati strah, djeca moraju normalno nastaviti dalje i ne treba ih previše opterećivati time.
02|Đurđica Pozaić Zlatar
Mislim da bi trebalo biti nekog nadzora u školama, primjerice, neki dan sam bila u vrtiću, ne u školi, i ušla sam unutra bez da me itko išta pitao, pozdravio, sve je potpuno otvoreno, može ući bilo tko, bilo kada. Ipak bi trebala biti neka kontrola na samom ulazu. Što se tiče npr. srednjoškolaca, ne bi ih se smjelo zatvarati. A i takve mjere ne mogu spriječiti takve incidente, jer ako netko ima takvu nakanu, on će to napraviti bilo kad, na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Mislim da je to problem čitavog društva današnjice, institucija, počevši od odgoja kod kuće.
03|Ivanka Jagečić Oroslavje
Ja radim u srednjoj školi, isto zaključavamo vrata, skoro cijelo vri-
jeme su zaključana, osim kada učenici ulaze u školu i iz nje izlaze. Mislim da trebaju škole biti zatvorene, a isto tako mislim da bi trebao biti netko osposobljen, zaštitar na vratima, da bi bilo dobro zaposliti nekog takvog. Djeca se ne bune, nije im puno drugačije, dobro im je. Mislim da u Zagorju nema nekih velikih problema. Stalno pričamo o sigurnosti u školama, raspravlja se, no treba malo razmisliti i vidjeti u drugom polugodištu, pa ćemo vjerojatno iduće godine imati više iskustva i neka bolja rješenja, ne može se ništa na brzinu.
04|Tomislav Tisanić Gubaševo
Ne znam... Imam školarca. Nekada su bili portiri u školama, pa su to ukinuli. Pa su bili dežurni učenici, sjećam se toga. Da se ništa nije desilo, da nije bilo tog događaja u Prečkom, sve bi bilo danas ok, isto. A sada kada se desilo, jesu li te mjere koje su odredili dobre, ne znam, mislim da jedan zaštitar nije adekvatan za taj posao. To treba biti netko tko je za to obučen baš i da zna i s djecom raditi, zaštitari to ne znaju. A čistačice i domari nisu za to kvalificirani, niti im je to posao, a svog posla imaju preko glave. Što se zaključavanja tiče, ako zakasne učenici valjda, imaju zvono neko da svejedno mogu ući u školu, a bitno je da se iznutra može otvori-
ti, u nekom slučaju hitnosti, potrebe, da mogu izaći van. Nije baš najadekvatnije to sve riješeno.
05|Valentina Kralj Poznanovec
Kad sam ja išla u školu, ili smo mi djeca bili na porti ili čistačice. Tražila se osobna, uzeo si osobnu, zapisao podatke i pustio čovjeka unutra. Svašta je bilo, i tukli su i učitelje i profesore, tog je uvijek bilo, ali nije bilo baš toliko oružja. Došla je Amerika kod nas, bježali smo od nje, ali je došla, onaj najgori dio. Čistačice i domari tu ništa ne mogu, ako tko nešto hoće napraviti, napravit će. Zaključavanje škola mi je ok, i da se roditelji najave kada dolaze, drugi ljudi nemaju što raditi u školi, ali da će spriječiti neke takve incidente, neće.
06|Stjepan Kovačić Marija Bistrica
Moje mišljenje je da je u svakom slučaju pozitivno i dobro da se uvede neka zaštita u školama za učenike i nastavnike, ne bi se smjelo ulaziti u škole kako se tko sjeti. Ne mora to biti zaštitarska služba, može biti osoba koja se bi upoznala s djecom, netko koga djeca znaju, to je bitno. Djeci je zaključavanje vjerojatno velika promjena, vide da se nešto događa. Starijoj djeci još više, bolje shvaćaju što se događa...
foto: ilustracija
Krapinsko – zagorska županija raspisala 100.000 eura vrijedan natječaj za udruge u prevenciji i skrbi
Župan
Željko Kolar:
'Hvala
svim udrugama koje se bave tim područjem, jer ti ljudi su upravo takvi kakvo bi trebalo biti društvo'
Prijavitelj najmanje može ostvariti 1.000, a najviše 4.000 eura, a prošle je godine potporu ostvarilo 55 udruga, istaknula je pročelnica Gregurović Šanjug
Jelena Klanjčić
KRAPINA
Krapinsko – zagorska županija raspisala je 100.000 eura vrijedan natječaj za udruge i njihove programe u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije, razvoja i civilnog društva. Uvjeti natječaja
Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug je na konferenciji za medije istaknula kako je to samo jedan od natječaja koje provodi ovaj Odjel, a provodi se više od dva desetljeća. Zadnjih se godina svake godine sredstva povećavaju, pa su tako povećana i ove godine za više od 10 posto, stoga će se u tu svrhu izdvojiti 100.000 eura. - Prijavitelj najmanje može ostvariti 1.000, a najviše 4.000 eura, a prošle je godine potporu ostvarilo 55 udruga. Udruge mogu ostvariti 100-postotni iznos za svoj projekt, ali i projekte i programe financirane iz nekog drugog izvora. Prijaviti se mogu udruge koje djeluju na području Krapinsko – zagorske županije i provo-
Jasna Petek:
"Nadam se da će biti mnogo prijavljenih kvalitetnih projekata i programa, jer realizacija istih doprinosi ljepšem i kvalitetnijem životu u Krapinskozagorskoj županiji"
Financiranje programa i projekata usmjerenih očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu
de programe i projekte regionalnog karaktera, na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave, ali i udruge koje provode programe prevencije nasilja u obitelji ili nad djecom, koje nisu s ovog područja, ali će te programe provoditi na području naše županije – pojasnila je pročelnica. Udruge projekte mogu prijaviti samostalno, ali i u partnerstvu. Cjelokupna dokumentacija dostupna je na mrežnoj stranici Krapinsko – zagorske županije, a prijave se podnose do 31. siječnja. Važnost projekata
Zamjenica župana Jasna Petek rekla je kako je važno provoditi preventivne aktivnosti u području zdravlja, promicati zdrave stilove života, provoditi projekte važne za skrb o djeci i mladima, poticati svijest o potrebi zadovoljavanja ljudskih prava, a upravo to rade udruge civilnog društva, zbog čega i Županija financira njihove programe. - Nadam se da će biti mnogo prijavljenih kvalitetnih projekata i programa, jer realizacija istih doprinosi ljepšem i kvalitetnijem životu u Krapinsko – zagorskoj županiji – istaknula je Petek. Župan Željko Kolar naglasio je kako bi se društvo trebalo zajedničkim snagama truditi da svi imaju barem približno iste šanse, a oni koji ih ne mogu imati, da to najmanje osjete. – Hvala svim udrugama koje se bave tim područjem, jer ti ljudi su upravo takvi kakvo bi trebalo biti društvo. Ti ljudi imaju suosjećanje prema drugima, empatiju, oni svoje slobodno vrijeme odvajaju da bi zajednici i ciljanim skupinama pomogli da lakše prolaze kroz poteškoće koje imaju i oni su dodatna kvaliteta ukupnog pogleda na samu županiju – rekao je Kolar te je zahvalio i pročelnici Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade i cijelom odjelu na poslovima koje obavljaju u ovoj domeni, kao i svojoj zamjenici Jasni Petek, koja mu je u proteklih 12 godina ukazala na mnoge stvari iz ovog socijalnog područja s kojima do tada nije imao doticaja.
KRAPINSKO - ZAGORSKA
ŽUPANIJA OSIGURALA
JE 40 TISUĆA
EURA
ZA BRANITELJSKE UDRUGE!
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je 1.000 eura, a maksimalni iznosi 4.000 eura
KRAPINA - U Uredu župana predstavljen je Javni poziv udrugama za prijavu programa i projekata usmjerenih očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu, psihološko i socijalno osnaživanje te podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja na području Krapinsko - zagorske županije.
Poziv udrugama
Podnošenje prijedloga programa i projekta započelo je 20. prosinca 2024. godine, a traje zaključno sa zadnjim danom siječnja 2025. godine. - Mnogi od 11.500 zagorskih branitelja, koji su sudjelovali u svim postrojbama Hrvatske vojske i policije, nisu članovi udruga, ali se kroz njihov rad često postiže neophodna podrška i povezanost. Branitelji su ponosni ljudi i mnogi se teško odlučuju tražiti pomoć, iako se nalaze u teškim zdravstvenim ili financijskim situacijama. Upravo zbog toga udruge igraju ključnu ulogu – povezivanjem, pružanjem informacija i podrške svima kojima je to potrebno - rekao je župan Kolar i pozvao braniteljske udruge da se prijave na 40.000 eura vrijedan Javni poziv čija su sredstva povećana za 9,5% u odnosu na prethodni.
Novi vid prijave
'Branitelji su ponosni ljudi i mnogi se teško odlučuju tražiti pomoć, iako se nalaze u teškim zdravstvenim ili financijskim situacijama. Upravo zbog toga udruge igraju ključnu ulogu'
Oni koje kroz sustav nije obuhvatilo niti Resorno ministarstvo, niti Centar za socijalnu skrb niti mi kao Županija ili općine i gradoviporučio je župan Željko Kolar i dodao kako je kroz Poziv dodan još jedan vid prijave. "Ove godine ćemo uz natječaj koji je vezan za obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata i obilježavanje Dana pada
Naime, najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je 1.000 eura, a maksimalni iznosi 4.000 eura.Najveća uloga je pravovremena informacija za pojedince, branitelje koji nisu učlanjeni u udruge.
Vukovara i Škabrnje, ove godine napraviti još jedan dodatak, a to je obilježavanje dana samih udruga jer u udrugama mi obuhvaćamo svu braniteljsku populaciju - zaključio je župan Kolar i dodao kako je pomoć braniteljskih udruga neprocjenjiva, a financijska pomoć obilježavanja njihovog dana olakšava i sudjelovanje njihovih obitelji koje su uz njih čitavo vrijeme. Detalji poziva
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug pobliže je pojasnila detalje samog Javnog poziva. - Kontinuirano rastu ukupna sredstva koja se raspodjeljuju za udruge općenito pa tako rastu i sredstva koja se raspodjeljuju putem ovog Javnog poziva. U odnosu na prošlu godinu, putem ovog Javnog poziva dodjeljujemo gotovo 10% više sredstava. Financiraju se programi i projekti u dva prioritetna područja. Prvo područje je zdravstvo i socijalna zaštita, a drugo promicanje i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata - rekla je pročelnica Gregurović Šanjug.Udruga na Javni poziv može prijaviti najviše jedan program, ali se može pojaviti na više projektnih prijava kao partner, a projekte može prijaviti u partnerstvu ili samostalno – dodala je pročelnica. (zl)
Očuvanje prirodnih ljepota Zagorja i promocija turističkog potencijala u fokusu su njihovoga rada
Za rad Javne ustanove Zagorje zeleno ove će se godine izdvojiti 450.000 eura
Od obnove infrastrukture i edukacije do priprema za proglašenje Parka prirode Zagorske gore, ovi su projekti ključni za održiv razvoj regije
M. Čaržavec/S.Pušec
RADOBOJ
Očuvanje prirodnih ljepota Krapinsko-zagorske županije i promocija turističkog potencijala bili su u fokusu prošlogodišnjih aktivnosti Javne ustanove Zagorje zeleno i Županije. Od obnove infrastrukture i edukacije do priprema za proglašenje Parka prirode Zagorske gore, ovi su projekti ključni za održiv razvoj regije. Evo što su postigli i koji su planovi za budućnost.
Aktivnosti
Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, Zagorje zeleno, Dijana Hršak osvrnula se na prošlogodišnje aktivnosti koje su obuhvatile očuvanje prirode, edukaciju i infrastrukturne projekte. Jedan od ključnih projekata bio je rad na proglašenju Parka prirode Zagorske gore, uz kontinuirani nadzor u zaštićenim područjima. - Proveli smo sedam monitoringa biljnih i životinjskih vrsta. Posebno bih istaknula povećan broj roda, što je pozitivan pokazatelj naših nastojanja - kazala je Hršak. Također, nastavili su s
Hršak: 'Jedan od ključnih projekata bio je rad na proglašenju Parka prirode Zagorske gore, uz kontinuirani nadzor u zaštićenim područjima'
brigom o starim vrijednim stablima, uključujući tretmane Gupčeve lipe i stoljetne lipe u Desiniću, čime se doprinosi njihovom očuvanju za buduće generacije. - Stabla pričaju svoje priče i važno ih je sačuvati - dodala je ravnateljica. Veliki dio prošlogodišnjih aktivnosti odnosio se na održavanje i obnovu posjetiteljske infrastrukture. Popravljene su planinarsko-poučne staze, uključujući kružnu stazu Hušnjakovo i stazu Veze prirode u Zelenjaku. - Postavili smo novu tablu 'Fosili Panonskog mora', obnovili putokaze te redovito održavali Stazu kroz krošnje i glazbenu ogradu - istaknula je Hršak, dodajući kako je na najdugovječnijoj Eko stazi Cesarskom gorom izvedena potpuna obnova s novim pločama i klupicama za odmor. Programe poput 'Stazama orhideja', 'Noć noćnih leptira' i 'Noć šišmiša' prošle je godine posjetilo ukupno 1.387 sudionika, dok je Staza kroz krošnje zabilježila čak 8.242 posjetitelja. Kako bi dodatno povećali vidljivost, radilo se na promociji putem web stranice, tiskanih materijala, portala i medijskih nastupa. - Preveli smo knjigu 'Zagorje zeleno' i dvije brošure na engleski jezik, koje su dostavljene turističkim zajednicama diljem županijenaglasila je ravnateljica.
Osim toga, Hršak je najavila osnivanje udruge centara za posjetitelje, čiji će Centar za prirodu Zagorje postati član, uz tendenciju uvođenja stalnog radnog vremena za posjetitelje. - Kvalitetnija edukacija i usluga zahtijevaju kontinuiranu obuku, stoga se naši djelatnici stalno usavršavaju - zaključila je. Prepoznatljive manifestacije i park prirode
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar osvrnuo se na aktivnosti u 2024. godinu i planove za ovu godinu, posebno istaknuvši važnost zaštite prirode, razvoj
Kolar je izrazio nezadovoljstvo zbog sve većeg problema s otpadom uz prometnice
manifestacija i turističkih sadržaja te održavanje čistoće okoliša. Naglasio je kako je kontinuitet manifestacija, prepoznatljivih i izvan granica županije, ključan za daljnji razvoj turizma. - Naše su manifestacije postale prepoznatljive i vjerujem da će broj zainteresiranih posjetitelja iz godine u godinu rasti, jer su naše manifestacije već postale prepoznatljive i rado posjećene - istaknuo je župan Kolar. Jedan od prioriteta je povećanje broja posjetitelja prirodnih atrakcija, poput Zelenjaka, kojeg je prošle godine posjetilo 8.242 ljudi. - Uz nove sadržaje, taj broj možemo značajno povećati - dodao je župan. Poseban naglasak stavljen je
na aktivnosti oko proglašenja Parka prirode na području Radoboja. Kolar je pojasnio kako se intenzivno surađuje s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Zavodom za zaštitu prirode RH te drugim relevantnim institucijama. - Veći dio parka nalazi se na području Zagorja, pa želimo osigurati da upravo Radoboj bude sjedište Parka prirode. Struka će o tome donijeti konačnu odluku, no važno je da politika ne utječe na stručne procese, što kod nas nije slučaj pa problema neće biti - naglasio je. Unatoč činjenici da će Županija izgubiti dio neposrednog upravljanja ovim područjem, Kolar je uvjeren kako to neće utjecati na broj zaposlenih. - To pokazuje koliko nam je stalo do zaštite ovog područja - poručio je Kolar pa s ponosom istaknuo projekt 'Ranger – Mladi čuvari prirode', koji je već prije 16 godina postavio temelje za ono što danas mnoge institucije tek započinju. - Imali smo ljude ispred svog vremena, a danas imamo mladu ekipu koja je spremna odgovoriti
na sve izazove. Krapinsko-zagorska županija ove je godine osigurala 369.000 eura za projekte zaštite prirode, s planom da se taj iznos i povećamo na 450.000 eura kroz rebalans proračuna kao što je to već i običaj - najavio je Kolar.
Izazovi
Kolar je izrazio nezadovoljstvo zbog sve većeg problema s otpadom uz prometnice. - Mi smo turistička destinacija i želimo čist okoliš. Neodgovorni pojedinci ugrožavaju naš ugled, no poduzet ćemo sve potrebne mjere kako bismo osigurali čistoću i očuvali okoliš - poručio je. Kako bi povećali svijest o važnosti očuvanja prirode i privukli više posjetitelja, Županija planira organizirati 'Otvorena vrata' povodom Dana županije, s posebnim naglaskom na edukativne programe za djecu. - Potreban nam je iskorak u komunikaciji. Planiramo bogat program koji će trajati 24 sata i vjerujem da će privući značajan broj posjetitelja - zaključio je Kolar.
Zagorci se iz Vukovara vratili sa čak
šest SUNCOKRETA ruralnog turizma
VUKOVAR - Svečana dodjela nagrada "SUNCOKRET ruralnog turizma – The Sunflower Award", održana je 17. siječnja 2025. godine u Hrvatskom domu u Vukovaru. S dodjele ove prestižne nagrade u Krapinsko-zagorsku županiju dolazi čak šest priznanja – jedna zlatna povelja, dvije srebrne povelje, dvije brončane povelje i posebno priznanje. Restoran Purga osvojio je zlatnu povelju u kategoriji Tradicijska ruralna gastronomija. Dobitnici srebrne povelje u kategoriji "Ruralna domaćinstva – tradicijska ruralna domaćinstva i moderna ruralna domaćinstva"
su Klijet Lojzekova hiža i Divinus holiday house. brončanu povelju osvojila je Tomekova hiža u kategoriji "Turistička seljačka gospodarstva" te manifestacija Babičini kolači u kategoriji "Ruralni turistički projekti. Slastice Tri užitka dobile su posebno priznanje u kategoriji "Projekti/nositelji zaštićenih i marketinših oznaka". Župan i predsjednik županijske turističke zajednice Željko Kolar čestitao je svim dobitnicima priznanja te naglasio kako kontinuitet brojnih primljenih nagrada u turizmu nikako nije slučajan. - Svako od ovih priznanja odraz je nemjerlji-
vog truda, predanosti i vizije naših ljudi, koji svakodnevno ulažu izrazito velike napore u stvaranje autentičnih doživljaja za svoje goste. Njihov predan rad u kombinaciji s jasnom strategijom razvoja naše destinacije, zagorske Bajke na dlanu, već godinama donose iznimne rezultate, zbog čega je Krapinskozagorska županija prepoznata kao lider kontinentalnog turizma u Republici Hrvatskoj. Zagorje ima ogromne potencijale, a ova primljena priznanja predstavljaju i dodatnu motivaciju da ih razvijamo i dalje - poručio je župan Kolar. (zl)
Završen projekt zamjene dotrajale vanjske stolarije i obnove stomatološke jedinice u Donjoj Stubici
KZŽ ULOŽILA 52.000 EURA U DONJOSTUBIČKU AMBULANTU
Obilazak obnovljenih prostora bio je i prilika za najavu novih projekata u području zdravstvene infrastrukture, od kojih se ističe izgradnja nove zgrade u Gornjoj Stubici i ugradnja lifta u ambulanti Doma zdravlja Krapinsko - zagorske županije u Donjoj Stubici
Marta Čaržavec DONJA STUBICA
UDonjoj Stubici prošlog su četvrtka predstavljene investicije u tamošnju ambulantu Doma zdravlja Krapinsko - zagorske županije, ukupne vrijednosti 52.000 eura. Projekt je obuhvatio zamjenu dotrajale vanjske stolarije te obnovu stomatološke jedinice, čime su osigurani moderniji uvjeti rada za medicinsko osoblje i ugodniji prostor za pacijente. Obilazak obnovljenih prostora bio je i prilika za najavu novih projekata u području zdravstvene infrastrukture.
Kontinuitet ulaganja
Da se kontinuirana ulaganja vide, ali i da će se nastaviti u narednim godinama, istaknuo je krapinskozagorski župan Željko Kolar pa najavio nove projekte koji predstoje u tekućoj godini. - Vidi se da u kontinuitetu ulažemo i u ovu ambulantu, a za 2025. godinu imamo nove investicije. Posebno treba naglasiti realizaciju pristupa za invalide prema ginekološkoj ambulanti i prema pedijatriji. Ove su stepenice dale svoje, u sigurnosnom smislu one su u redu, ali treba omogućiti pristup svima. Ove godine planiramo izgradnju novog lifta. Taj ćemo projekt prijaviti na dva natječaja - jedan raspisuje Ministarstvo branitelja, a drugi Ministarstvo zdravstva. Vidjet ćemo rezultate natječaja, a razliku će osigurati Županija u svom proračunu – najavio je župan Kolar. Također, planirana je i izgradnja nove zgrade u Gornjoj Stubici gdje će biti novi prostori Doma zdravlja, ispostave Donja Stubica, ambulanta Gornja Stubica. Nakon postupka javne nabave, kako je najavio Kolar, početak radova može se očekivati u trećem kvartalu ove godine, a završetak krajem 2026. godine, odnosno početkom 2027.
Financiranje od strane Županije
Ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko - zagorske županije, Željka Žnidarić, iznijela je detalje o značajnim ulaganjima u zdravstvene objekte na području županije. Naime, u proteklom razdoblju provedeni su radovi koji poboljšavaju uvjete rada za medicinsko osoblje te pružaju ugodniji i kvalitetniji pro-
Kolar: 'Početak izgradnje novog Doma zdravlja u Gornjoj Stubici može se očekivati u trećem kvartalu ove godine'
Žnidarić: 'Planira se rekonstrukcija sustava grijanja u ambulanti Donja Stubica, čija je vrijednost 87.500 eura'
stor za pacijente. U ambulantama u Donjoj Stubici, Desiniću, Mihovljanu i Zlatar Bistrici zamijenjena je stolarija, čime se smanjuju troškovi održavanja i osigurava bolja energetska učinkovitost. Ukupna vrijednost ovih radova iznosi 105.000 eura, a sredstva su osigurana iz županijskog proračuna. Osim građevinskih radova, Županija je financirala i nabavu novih stomatoloških jedinica u Donjoj Stubici i Gornjem Jesenju. Vrijednost ove opreme procjenjuje se na 45.000 eura, a osigurava modernije uvjete rada za stomatologe i bolje usluge za pacijente. - Na području ispostave Donja Stubica izvedeni su dodatni radovi, a to su rekonstrukcija mreže u Oroslavju i zamjena toaleta u ambulanti u Gornjoj Stubici, a ukupna vrijednost ovih zahvata iznosi 25.000 eura, također financiranih iz
županijskog proračuna – objasnila je Žnidarić i najavila kako se planira rekonstrukcija sustava grijanja u ambulanti Donja Stubica, čija je vrijednost 87.500 eura. Od tog iznosa, 50.000 eura financirat će Krapinsko-zagorska županija, dok će preostali dio biti pokriven iz vlastitih sredstava Doma zdravlja. Sve bolji uvjeti rada Gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić, izrazio je zadovoljstvo ulaganjima u zdravstvenu in-
frastrukturu na području grada, zahvalivši pritom Krapinsko-zagorskoj županiji i Domu zdravlja KZŽ na prepoznavanju potreba lokalnih zajednica. - Najljepše je biti dio investicija koje se događaju na području našeg grada, a koje mi kao Grad nismo morali financirati. Veliko hvala Županiji i Domu zdravlja što su prepoznali važnost uređenja naših ambulanti – rekao je Gospočić istaknuvši izrazito dobru suradnju Grada i liječnika. Stomatologinja Ana Klanjčić
izrazila je zadovoljstvo zbog uvođenja nove stomatološke jedinice u ordinaciju, istaknuvši kako ona značajno doprinosi kvaliteti rada i iskustvu pacijenata. - Nova stomatološka jedinica ključna je komponenta svake moderne ordinacije. Olakšava rad, prilagođena je održavanju higijene, a stolica je ergonomski dizajnirana kako bi pružila maksimalnu udobnost pacijentima – pojasnila je Klanjčić i dodala kako su promjene već donijele pozitivne rezultate.
Grad Zlatar prednjači u Hrvatskoj po izdvajanjima za kvalitetu života i unapređenje stanovanja i zajednice
'Stvaramo temelje za Zlatar budućnosti, grad koji nije samo mjesto za život, već mjesto gdje svi žele živjeti'
Grad Zlatar je u samom vrhu i po izdvajanju per capita, a među deset je najbolje rangiranih i prema trendu povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na godinu ranije
Sabina Pušec ZLATAR
Po izdvajanju za kvalitetu života, odnosno, stavku unapređenja stanovanja i zajednice u 2023. godini najviše je iz svog proračuna izdvojio Grad Zlatar, koji je u samom vrhu i po izdvajanju per capita, a među deset je najbolje rangiranih i prema trendu povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na godinu ranije. Izdvajanja gradova za stavku "unapređenje stanovanja i zajednice" ili pojednostavljeno "kvalitetu života", imaju poseban značaj. Ta izdvajanja nisu, dakle, samo brojke u proračunu već i ogledalo vrijednosti koje pojedini gradovi njeguju. Portal Gradonačelnik.hr piše kako podaci FINE o konsolidiranim proračunima za 2023. godinu (za 2024. još se obrađuju i nisu dostupni) pokazuju kako su se izdvajanja za ovu stavku značajno povećala; gradovi su ukupno uložili 165,7 milijuna eura više nego u godini ranije, točnije, uložili su 693.520,467 eura. Riječ je najčešće o projektima održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture, izgradnji, obnovi i kupovini stambenih prostora i objekata za određene skupine stanovništva, troškovima planiranja rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice, troškovima nadzora i reguliranja opskrbe pitkom vodom uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine kao i troškove izgradnje ili funkcioniranja sustava za opskrbu vodom, upravljanje poslovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, održavanje i općenito funkcioniranje javne rasvjete te troškove vezane uz formuliranje, upravljanje, koordinaciju ili praćenje cjelokupnih politika, planova, programa i proračuna povezanih sa stambenim objektima i objektima zajednice, izradu i diseminaciju općih informacija, tehničke dokumentacije i statističkih podataka o stambenim objektima i objektima zajednice.
Brojke
Kada se izdvajanja promatraju kao postotak ukupnog proračuna, ukupno je u analiziranoj godini 91 grad izdvojio preko 10 posto svog budžeta u ove svrhe. Zlatar je na vrhu sa 66,47% udjela, a ostali gradovi među deset najbolje rangiranih još su Knin (57,23%), Vodnjan (56,82%), Jastrebarsko (56,63%), Kraljevica (52,23%), Trogir (48,96%), Gospić (45,76%), Novigrad (45,04%), Zabok (44,76%) i Lepoglava (44,63%). Najviša izdvajanja po stanovniku
u 2023. godini ostvario je istarski Grad Novigrad s 1.156,27 eura per capita. Slijede Zlatar (967,03) i Gospić (959,22), dok se na listi još nalaze Jastrebarsko (957,26), Vodnjan (835,65), Knin (817,05), Hvar (787,33), Zabok (669,60), Trogir (643,93) i Sisak (641,65). Sisak je vodeći po apsolutnom rastu ulaganja, povećavši izdvajanja za 20,37 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu. Slijede ga Gospić (8,99), Jastrebarsko (8,92), Karlovac (6,74), Dubrovnik (4,30), Zlatar (4,21), Zaprešić (3,68), Zabok (3,66), Split (3,56) i Osijek (3,49). Ako promatramo trend povećanja izražen u postocima, preko 100 posto imalo je 14 gradova. Gospić bilježi najveći rast izdvajanja od čak 441,89%, dok Sisak raste za 379,39%. Ostali gradovi s najvišim postotnim rastom izdvajanja su Zlatar (356,65), Lepoglava (315,45), Požega (185,15), Hvar (177,79), Jastrebarsko (177,54), Zabok (171,54), Zaprešić (153,97) i Klanjec (146,23). (zl)
Ulaganja i projekti
2023. godinu u Gradu Zlataru obilježila su značajna ulaganja i realizacija brojnih projekata usmjerenih na unapređenje stanovanja i jačanje zajednice. - Kroz sustavan pristup i suradnju s nacionalnim, županijskim te europskim institucijama, postignut je vidljiv napredak u poboljšanju kvalitete života građana. Ulaganja u prometnu infrastrukturu uključivala su projekte modernizacije i sanacije prometnica ukupne duljine preko 11 kilometara, izgradnju nogostupa, odvodnje, modernizaciju nerazvrstanih cesta, parkirališta uz iznos od oko 5 milijuna eura. Projekti nisu samo poboljšali funkcionalnost grada, već su i značajno unaprijedili sigurnost svih sudionika u prometu. Grad je posvetio pažnju i društvenoj infrastrukturi, posebice potrebama najmlađih kroz uređenje dječjeg igrališta kod dječjeg vrtića te opremanje kulturno-informativnog centra u Belecu kojim se stvorio prostor za razvoj kreativnog i kulturnog izražavanja, umrežavanje lokalnih udruga te društvena okupljanja. Održivost i inovacije su segment koji ostvarujemo kroz natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a projekti usmjereni na digitalna rješenja preko kojih je gradska uprava dostupnija građanima kao što su info kiosci, kao i električna rješenja za uređenje okoliša koja su efikasna i ekološki prihvatljiva – kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Vizija Zlatara
-Naš grad danas odiše funkcionalnošću, sigurnosti i ljepotom. Sva-
kim novim projektom koji unapređuje stanovanje i zajednicu trudimo se osigurati što bolje uvjete života za sve naše građane. Informacije o sve većem broju mladih obitelji koje se doseljavaju u Zlatar potvrđuju da smo postali poželjno mjesto za život. Istovremeno prepoznajemo potrebu za dostupnošću stambenih objekata, što će nam u budućnosti biti ključan prioritet. Posebno smo pono-
'Cilj nam je stvoriti grad u kojem će svaki građanin - od najmlađih do najstarijih - imati sve što mu je potrebno za ispunjen i ugodan život'
sni na infrastrukturne i društvene projekte koji naglašavaju našu predanost svim generacijama, osobito najmlađima. Cilj nam je stvoriti grad u kojem će svaki građanin –od najmlađih do najstarijih – imati sve što mu je potrebno za ispunjen i ugodan život. Izgradnjom dva nova vrtića osigurat ćemo da svako dijete ima svoje mjesto, a roditeljima ćemo pružiti mogućnost kvalitetnijeg usklađivanja poslovnih i obiteljskih obaveza. Obnova i opremanje Sokolskog doma vraća kulturu u srce grada i otvara prostor za sve generacije, dok mo-
Gradonačelnica Grada Zlatara
dernizacija dviju osnovnih škola stvara uvjete za obrazovanje prilagođeno potrebama današnjeg društva. Izgradnja ceste prema Ivanščici donosi jedinstvenu priliku za otvaranje novog turističkog poglavlja za Zlatar i njegovu okolicu. Vizija Zlatara kao zelenog i održivog grada fokusirana je na uređenje parkova, šetnica i biciklističkih staza kako bismo očuvali prirodne ljepote i osigurali ugodan životni prostor. Urbana vizura grada mijenjat će se kroz naredno razdoblje –uređenjem glavnog trga, modernizacijom javne rasvjete i razvojem prometne infrastrukture, Zlatar će postati još privlačniji mladim obiteljima i posjetiteljima. Vjerujem da je svaki projekt, bez obzira na njegov opseg, važan korak prema izgradnji zajednice kakvu svi priželjujemo. Naš grad vidim kao mjesto koje će biti prepoznatljivo po svojoj povezanosti s prirodom, sigurnosti i kvaliteti života. Sa svakim novim ulaganjima stvaramo temelje za Zlatar budućnosti – grad koji nije samo mjesto za život, već mjesto gdje svi žele živjeti – zaključuje gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek.
Jasenka Auguštan - Pentek, Photo: Josip Regovic/PIXSELL
Proračun Grada Klanjca za 2025. godinu iznosi 2.671.920,00 eura. Gradonačelnik Zlatko Brlek najavio je projekte koji su u planu
Brlek: 'Proračun je poprilično konzervativan, ali vjerujem da će i ovogodišnja ulaganja povećati kvalitetu života stanovništva'
Tako će se 110.000 eura izdvojiti za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, 25.000 eura ide na otkup zemljišta za buduće investicije, a za tekuće održavanje cesta i sanaciju klizišta planirano je 85.000 eura
KLANJEC – Proračun Grada Klanjca za 2025. godinu iznosi 2.671.920,00 eura. Gradonačelnik je sam proračun nazvao 'poprilično konzervativnim'. – Razlog tome je inflacija koje se i dalje ne smiruje, rast cijena, ali i promjene u poreznoj politici koje znaju biti nepredvidljive. No, unatoč tome, vjerujem da će i ovogodišnja ulaganja povećati kvalitetu života našeg stanovništva – kaže gradonačelnik
Zlatko Brlek, dodavši kako je siguran da će proračunska sredstva u konačnici na kraju ove godine biti znatno veća od ovih planiranih. –Tijekom godine očekujemo pozitivne rezultate cijelog niza natječaja za projekte i programe koje smo prijavili za sufinanciranje, a ovog trenutka nisu sastavni dio proračuna – dodaje.
Komunalna infrastruktura
Gradu Klanjcu i dalje je u fokusu normalno funkcioniranje gradskih ustanova. - Tu prije svega mislim na predškolski odgoj i mogućnost da tijekom cijele godine bez većih problema podmirujemo sve naše tekuće i redovite financijske obaveze. Tako je bilo i proteklih godina pa se Grad Klanjec pokazao kao vrlo korektan partner za sve izvođače radova i pružatelje usluga koje smo ugovorili, ali i fer poslodavac za zaposlenike čije se plaće financiraju iz gradskog proračuna te ostale naše korisnike, roditelje, socijalno ugrožene građane, učenike i studente i brojne civilne udruge – kaže gradonačelnik. Grad će i ove godine znatan dio izvornih proračunskih sredstava uložiti u planirani program izgradnje i održavanje komunalne infrastrukture. Tako će se 110.000 eura izdvojiti za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, 25.000 eura ide na otkup zemljišta za buduće investicije, a za tekuće održavanje cesta i sanaciju klizišta planirano je 85.000 eura. - Nakon što smo u vrlo uspješnoj suradnji sa Županijskim cestama KZŽ višegodišnjim ulaganjem realizirali vrlo značajan projekt izgradnje nogostupa uz županijsku cestu od Mihanović Dola pa sve do Novih Dvora, posebno me veseli za ovu godinu planirani početak istih takvih radova i u Lučelnici. Za ovu godinu planirano je uređenje cca 800 metara kroz centar Lučelnice, a zajedno sa ŽUC-em bit će to ulaganje od čak 400.000 eura. To nam je svakako jedan od prioriteta, jer nam je važno osigurati sigurnost građana tog dijela grada, a prvenstveno djece koja pohađaju Područnu školu u Lučelnici – kaže gradonačelnik Brlek. Najavio je i novu izgradnju i opremanje igrališta. – Nakon lijepo uređenih dječjih
Od ulaganja u društvene prostore treba istaknuti i sanaciju vlage te uređenje pristupa za invalide u višenamjenskoj gradskoj dvorani, a očekuje se i energetska obnova zgrade katastra koja je u gradskom vlasništvu
igrališta u Novim Dvorima, Lučelnici te prošlogodišnjeg u Spomenparku znamenitih Klanjčana, ove godine planiramo izgradnju i opremanje igrališta u Gredicama koje su zadnjih godina na moju veliku radost doživjele i pravi baby boom, i za to planiramo utrošiti 80.000 eura – ističe.
Ulaganja u prostore
Prošle godine Grad je krenuo s izradom projekte dokumentacije za obnovu i rekonstrukciju zgrade na Trgu Antuna Mihanovića 3, koju građani znaju kao zgradu Croatie, a dio je povijesno-urbanističke
cjeline grada Klanjca. - U suradnji s Ministarstvom kulture i medije te Konzervatorskim odjelom u Krapini nastavljamo pripremne radove za sanaciju te vrlo lijepe, ali zapuštene povijesne građevine, a nadamo se da ćemo u 2025. godini početi s projektiranjem i za rodnu kuću Antuna Augustinčića koju smo otkupili od privatnog vlasnika u suradnji sa Županijom. Kako je riječ o zahtjevnim radovima pod zaštitom Ministarstva kulture ulaganje je to u ovoj godini od gotovo 106.000 eura samo za projektnu dokumentaciju – pojašnjava Brlek. Od ulaganja u društvene prostore treba istaknu-
ti i sanaciju vlage te uređenje pristupa za invalide u višenamjenskoj gradskoj dvorani koja se koristi za brojne programe tijekom godina. Radovi su vrijedni 161.000 eura, a u ovoj godini očekuje se i energetska obnova zgrade katastra koja je u gradskom vlasništvu. Bit će to jedan od važnih preduvjeta i za buduće uređenje prostora na katu ove zgrade koji se trenutno ne koristi. Društvo i kultura
U tijeku su i potrebne izmjene i dopune prostornog i urbanističkog plana vrijedne 24.000 eura, a od financijski manje zahtjevnih,
ali jednako važnih planova za ovu godinu, planirano je i ulaganje u hortikulturno uređenje gradskog groblja od 5.000 eura, kako bi se nadomjestilo zelenilo koje se zbog starosti, bolesti stabala i korijenja koje je počelo oštećivati nadgrobne spomenike moralo ukloniti sa starog dijela groblja. Nastavljaju se i radovi na uređenju Spomenparka znamenitih Klanjčana. Nastavit će se i realizacija projekta KAKTI za djecu predškolske dobi i nižih razreda vrijedna 10.000 eura, a od većih gradskih manifestacija tu je tradicionalna manifestacija Zahvala jeseni te prošle godine započeti program Klanjec ART fest. - Za programe ovih manifestacija planirano je cca 95.000 eura, ali vjerujemo da ćemo najveći dio tih sredstava i ove godine biti sufinanciran sredstvima Europske agencije za kulturu, Ministarstva kulture, KZŽ i sponzora – kaže gradonačelnik. Povećanje izdvajanja za novorođene
Za prvu ovogodišnju sjednicu Gradskog vijeća planiran je prijedlog povećanja financijske pomoći za novorođene, jer su inflacija i znatno povećanja cijena osnovnih proizvoda obezvrijedili naknade koje roditelji primaju nakon rođenja djeteta, pojašnjava gradonačelnik. - Iako je jasno da to nije razlog zbog kojeg bi se netko odlučio za još jedno dijete, ipak želimo i na taj način barem simbolično pokazati da se u ovoj lošoj demografskoj situaciji radujemo svakom novom stanovniku zajedno s članovima obitelji – kaže i ističe kako je Grad već donio odluku o povećanju sufinanciranja iz gradskog proračuna ekonomske cijene vrtića koja trenutno iznosi 490 eura. Grad je povećao svoj udio sa 66% na čak 73% te ovoga trenutka za prvo dijete u vrtiću sufinancira roditeljima 358 eura, a dodatnih 20% za drugo dijete, dok je za treće i svako sljedeće dijete iz iste obitelji vrtić potpuno besplatan. - Nadamo se da će nam ova fiskalna godina omogućiti i povećanje pomoći za učenike i studente, a nastavljamo i s brigom za socijalno ugrožene sugrađane koji već niz godina redovito dobivaju mjesečne pakete s osnovnim namirnicama i higijenskim potrepština, a naši građani znaju da se Grad nikada neće oglušiti na njihove izvanredne potrebe u slučaju nekih elementarnih nepogoda i nesreća i da uvijek mogu računati i na financijsku pomoć u skladu s našim mogućnostima – zaključio je gradonačelnik Zlatko Brlek. (J. Klanjčić)
Gradonačelnik Zlatko Brlek
NOVI KOMPLEKS ZA BOLJI ŽIVOT Stambeno - poslovni kompleks i moderni autobusni kolodvor vrijedni 5 milijuna eura donose suvremene sadržaje i unapređuju kvalitetu života u Pregradi
U Pregradi se gradi novi autobusni kolodvor i stambeno-poslovni kompleks
Stambeno - poslovni kompleks i autobusni kolodvor simboliziraju viziju razvoja Pregrade – grada koji se oslanja na modernu infrastrukturu i kvalitetu života. Ovih dana započeti radovi označavaju početak promjene koja će unaprijediti ne samo svakodnevicu stanovnika, već i privući nove mještane, investicije i posjetitelje u grad
Marta Čaržavec
Grad Pregrada započeo je novu fazu razvoja s početkom radova na stambeno-poslovnom kompleksu i novom autobusnom kolodvoru, projektu vrijednom čak 5 milijuna eura. Investitor Presečki grupa d.o.o., koja je prepoznata po značajnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, donosi ovom projektu suvremene sadržaje koji će značajno unaprijediti kvalitetu života i prometnu povezanost grada.
Spoj funkcionalnosti i moderne arhitekture
Planirani stambeno - poslovni kompleks donosi novu dimenziju urbanog života u Pregradu. Kombinacijom suvremenih stambenih prostora i poslovnih jedinica, projekt je osmišljen kako bi odgovorio na potrebe današnjeg stanovništva, nudeći udobnost i praktičnost. Zamišljen je kao prostor koji će postati središte gradske svakodnevice, pružajući sve na dohvat ruke. Jedan od ključnih elemenata je novi autobusni kolodvor, projektiran za veću funkcionalnost i udobnost putnika. Kolodvor će sadržavati prometni ured, komfornu čekaonicu, sanitarne čvorove i natkrive-
Vešligaj: 'Izrazito je bitna suradnja grada, županije, države pa i Europske unije u rješavanju problematike mobilnosti u manjim mjestima na području cijele županije'
Planirani Caffe bar Famous i trgovina BIPA postat će omiljena odredišta za mještane i posjetitelje, nudeći kvalitetne ugostiteljske i trgovačke usluge
nu peronsku površinu, čime će postati važan prometni čvor u regiji. Poslovni sadržaji za gradsku svakodnevicu
Uz autobusni kolodvor, poslovni dio kompleksa dodatno će obogatiti gradski život u Pregradi. Planirani Ca e bar Famous i trgovina BIPA postat će omiljena odredišta za mještane i posjetitelje, nudeći kvalitetne ugostiteljske i trgovačke usluge. Za korisnike ovih sadržaja osigurano je 18 parkirališnih mjesta, što će omogućiti jednostavniji pristup i dodatnu praktičnost. Stambeni dio kompleksa donosi 28 modernih stanova različitih veličina, osmišljenih kako bi zadovoljili potrebe raznovrsnih korisnika. Budući stanari moći će birati između kompaktnih stanova od 40 m², idealnih za samce ili ma-
nje obitelji, i prostranijih jedinica do 93 m², koje nude dovoljno prostora za veće obitelji.
Gradonačelnik Vešligaj o važnosti projekta
Projektom je izrazito zadovoljan pregradski gradonačelnik i član Europskog odbora regija Marko Vešligaj. Ističe, projekt je to koji je najavljen još u svibnju 2021. godine, a sada, nakon intenzivnih priprema, započela je i gradnja. - Ova investicija donosi značajnu vrijednost za Pregradu, podiže kvalitetu života i doprinosi razvoju prometne i poslovne infrastrukture. Što se tiče novog autobusnog kolodvora, on se nalazi na poziciji gdje je i sadašnji, koji je čak i imao više perona nego je bilo potrebno za sadašnji nivo javnog prijevoza. Novi kolodvor bit će moderniji s novim prosto-
Kolodvor će sadržavati prometni ured, komfornu čekaonicu, sanitarne čvorove i natkrivenu peronsku površinu, čime će postati važan prometni čvor u regiji
rijama što doprinosi boljoj i kvalitetnoj prometnoj infrastrukturi. Treba raditi na tome da se javni prijevoz u našim krajevima unaprijedi. Nastojim to isticati na nekim mjestima kao europarlamentarac, ali je izrazito bitna suradnja grada, županije pa i države u rješavanju problematike mobilnosti u manjim mjestima na području cijele županije. Pregrada ima plan, postoji strategija, ali su problem financije – objašnjava Vešligaj. Dodaje kako Grad, obzirom na fiskalna sredstva, ne može tu baš puno učiniti. Potrebna je državna pomoć, ali i pomoć Europske unije. - Ako želimo zadržati mlade ljude u manjim mjestima, moramo osigurati kvalitetan prijevoz. To je u skladu i s politikama zelene tranzicije Europske unije – pojašnjava. Stambeno-poslovni kompleks i autobusni
kolodvor simboliziraju viziju razvoja Pregrade – grada koji se oslanja na modernu infrastrukturu i kvalitetu života. Ovih dana započeti radovi označavaju početak promjene koja će unaprijediti ne samo svakodnevicu stanovnika, već i privući nove mještane, investicije i posjetitelje u grad. Stanovnici Pregrade s oduševljenjem su dočekali vijest o ovom projektu, posebno oni koji svakodnevno koriste autobusni prijevoz. - Dobivamo nove usluge za građane zbog kojih više neće morati putovati u druge gradove. Stvaramo grad koji je poželjno mjesto za život jer osigurava sve potrebno - od obrazovanja i zdravstva do slobodnih aktivnosti i zabavnih sadržaja – zaključio je Vešligaj. Završetak projekta planiran je u roku od 15 mjeseci, odnosno u prvoj polovici 2026. godine.
Stambeni dio kompleksa donosi 28 stanova, projektiranih prema suvremenim standardima gradnje
Kolodvor će sadržavati prometni ured, komfornu čekaonicu, sanitarne čvorove i natkrivenu peronsku površinu, čime će postati važan prometni čvor u regiji
Početak radova na stambeno-poslovnom kompleksu i modernom autobusnom kolodvoru
Grad Pregrada ulazi u novu fazu razvoja
S načelnicom Općine Konjščina Anitom Curiš Krok razgovarali smo o protekloj 2024. godini te planovima i željama za tekuću godinu
'Najvažniji
projekt u ovoj godini je obnova stare zgrade restorana i uređenje Interpretacijskog centra rudarsko - energetske baštine'
Ono po čemu se Općina Konjščina izdvaja, brojne su nove mjere koje su uvedene za podizanje kvalitete života njezinih stanovnika
Sabina
KONJŠČINA
Prošla je godina u općini Konjščina bila radna, aktivna i isupnjena projektima i ulaganjima, a saborska zastupnica i načelnica Općine Anita Curiš Krok izdvojila je one najvažnije. Kako kaže, prošlu je godinu svakako obilježilo proširenje Dječjeg vrtića za još 40 –ak mjesta.
Dječji vrtić
- Mjesto u dječjem vrtiću problem je u cijeloj Hrvatskoj i svi gradovi i općine su išli prema dodatnim kapacitetima za dječje vrtiće, pa tako i naša općina. Druga smo općina u KZŽ koji je napraviola taj projekt iz NPOO – a. Proširenje vrtića nam je stvarno bilo hitno, gledali smo potrebe stanovništva, a ja uvijek kažem da je mjesto u vrtiću najveća i najbolja demografska mjera. I dalje imamo potrebu za kapacitetima i u ovoj godini idemo s prenamjenom prostora našeg stana u 'penzionerskoj' zgradi u jednu vrtićku skupinu – najavila je načelnica, podsjetivši i na nedavnu modernizaciju dječjeg igrališta unutar vrtića, u vrijednosti od oko 65.000 eura. Općina, također, u dogovoru s mjesnim odborima osigurava dječje sprave na igralištima. Putem natječaja LAG – a završeno je opremanje igralima u Jelovcu i nabavljene su sprave u Galovcu i Donjoj Konjščini.
Ceste
Godinu je obilježilo i i asfaltiranje dionica županijskih cesta koje je Općina istaknula kao prioritet. - Drago mi je da su ŽUC KZŽ i sama Županija prepoznali važnost tih naših prometnica, i da se napokon riješio problem Batinske ceste koja spaja Konjščinu i Zlatar te pro-
'Uređenje Interpretacijskog centra rudarsko - energetske baštine projekt je vrijedan 1,1 milijun eura, a od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU dobili smo gotovo milijun eura i to je za Općinu Konjščina značajna i velika stvar'
blem ceste prema Belom Bregu i ceste prema Peščenom, koja je bila u jako lošem stanju. Prošle su godine riješene i druge bitne stvari, što se prometa tiče, cesta kod Huljeka u Turnišću i Kožići u Jertovcu. Tu je i cesta od kilometra u Bočakima, koja je prošla aglomeraciju i tri godine nismo mogli započeti rekonstrukciju, a sada je konačno riješena i napokon više 'ne lovimo rupe'. Također, jedan od meni dražih projekata je nogostup prema Sušobregu, za koji će prva faza kroz nekih mjesec dana biti završena. To je bitna prometnica našim građanima iz centra i Sušobrega te vrlo frekventna cesta radi hodočasnika na Mariju Bistricu, čija sigurnost je ugrožena bez nogostupa – ističe načelnica Curiš Krok.
Nove mjere
Ono po čemu se Općina Konjščina izdvaja, brojne su nove mjere koje su uvedene za podizanje kvalitete života njezinih stanovnika. Tako je konjščinska osnovna škola po prvi puta u povijesti Općine dobila prošle godine produženi boravak. Po prvi se puta sufinancira i boravak djece na školi plivanja, ali ne u zagorskim toplicama, već 10 dana ljetovanja na Jadranu, što je mnogoj djeci jedina prilika za odlazak na more. Tu je i sufinanciranje logopedskih usluga, mjera za majke poduzetnice i poljoprivrednice, uvođenje stambenih mjera i mjera liječničkog fonda, koju je od općina u našoj županiji uvela jedino Konjščina. – Zbog te smo mjere imali liječnika u kontinuitetu 9 mjeseci. Otišao je, nažalost, na specijalizaciju i sada opet idemo s novim natječajem te vjerujem da će nekog liječnika to privući – kaže načelnica i dodaje da se kod uvođenja novih mjera mora dobro promisliti i planirati. – Uvijek moramo biti realni, da sami sebe ne 'poklopi-
idemo u dobrom smjeru – smatra načelnica.
Planovi
Što se ove godine tiče, Konjščina će, kaže, dobiti novu vizuru, jer je potpisan ugovor za kompletno novo centralno igralište odnosno park. - Igralište u centru je pored dječjeg
'Državna cesta Konjščina - Komin se hoće raspasti, kao da voziš po makadamu, i jako me žalosti da se ne ulaže u istok KZŽ i da se daje takva 'pljuska' gospodarstvu i stanovnicima'
mo po glavi'. Posebice prema djeci i mladima, treba paziti da se mjerama ne ruši motivacija, roditeljski i učiteljski autoritet, da kroz te mjere netko dobije dojam da je dobio sve na pladnju. Treba biti oprezan, ne ići u neke krajnosti i nerealnosti, razmišljati društveno i sociološki u pozitivnom smjeru i sve dobro sagledati. No, mislim da
vrtića, osnovne škole, kojeg najviše koriste djeca putnici koji koriste autobus. Sadašnje dječje igralište izgleda loše, nije sigurno i nije oono što bi trebalo biti. Ovog proljeća možemo očekivati da će djeca napokon imati novi dječji park – ističe načelnica. A ono najvažnije u 2025. godini je, ističe, obnova stare zgrade restorana. – To je zgrada
koja povezuje kompletno sve žitelje općine Konjščina i susjednih općina. Tu je bila nekadašnja uprava ugljenokopa, prva općina, mjesna zajednica, poslije sala za razne dočeke, druženja, ugostiteljski objekt, ukratko, okupljalište ovog kraja. Tu ćemo urediti Interpretacijski centar rudarsko – energetske baštine,
vlasnik nekadašnjih bazena pa da možemo projektirati i urediti i to. Krajem 2024. smo završili i projektno – tehničku dokumentaciju za Ministarstvo kulture, dobili smo sredstva po pitanju rekonstrukcije i obnove Starog grada, a kada dobijemo građevinsku dozvolu, čekamo i taj natječaj za prijavu. To je jako veliki zahvat, dosta je dugo trajao cijeli postupak, imali smo dobru suradnju s Konzervatorskim zavodom i arhitekticom. Kada se pojavi natječaj, mi smo spremni i uredit ćemo Stari grad kako spada, za sljedećih nekoliko desetljeća – raduje se Anita Curiš Krok.
Velika želja i potreba Jedna od velikih želja, nada i potreba je i rekonstrukcija državne ceste Konjščina – Komin, za koju načelnica 'vodi bitku' s Ministarstvom prometa. Ta cesta od iznimne je važnosti za gospodarstvo i povezuje dvije županije. – Smatram da je bezobrazluk to ignoriranje prema gospodarstvu. Naši poduzetnici su ti koji stvaraju dobit i otvaraju nova radna mjesta, mi im pomažemo koliko možemo nekim mjerama i dozvolama. Gospodarstvo u Ko-
jer, rudarstvo je izgradilo i oblježilo općinu Konjščina. Imali smo ugljenokope najjače u ovom dijelu sjeverozapadne Hrvatske i da njih nije bilo, ne bi se ovdje razvilo niti školstvo niti ovakav urbanistički centar. To je povijest i baština koju moramo pamtiti i pokazati budućim generacijama. Zgrada je u izuzetno lošem stanju, pa će obnovom sam centar mjesta izgledati mnogo ljepše. Dobili smo Odluku o financiranju projekta koji je vrijedan 1,1 milijun eura. Od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU dobili smo gotovo milijun eura i to je za Općinu Konjščina značajna i velika stvar – napominje Curiš Krok. Spremni su projekti za još dva natječaja koji bi se uskoro trebali otvoriti, a Općina će prijaviti rekonstrukciju Vatrogasnog doma u Galovcu, koji nikada nije niti bio završen te rekonstrukciju sportskih terena u Sportskoj ulici. - Velika nam je želja da postanemo
njščini je najjače u ovom dijelu županije, naši poduzetnici se uključuju i u funkcioniranje općine svojim donacijama, pa je tako npr. u prosincu ZMH Horvat podijelo božićnice našim umirovljenicima. Tu su brojne firme i poduzeća, obrti, radnje, veliki obrtaj proizvodno – prerađivačke i metalske industrije, a prometna povezanost je katastrofalna. Ti gospodarski subjekti gospodarstvu doprinose više od 300 milijuna eura godišnje. A nije bitno samo gospodarstvo, već i stanovnštvo. Državna cesta se hoće raspasti, kao da voziš po makadamu, i jako me žalosti da se ne ulaže u istok KZŽ i da se daje takva 'pljuska' gospodarstvu i stanovnicima. Nadam se da će u 2025. godini biti napokon gotova ta dozvolu, redovito šaljem zastupnička pitanja ministru Butkoviću na tu temu i neću prestati. No, i dalje smatram da to nije ravnomjeran razvoj Hrvatske – zaključuje Anita Curiš Krok.
Pušec
Budući izgled interpretacijskog centra
Zgrada starog restorana je u izuzetno lošem stanju
Budući izgled interpretacijskog centra
Potpisan je ugovor za kompletnu rekonstrukciju dječjeg igrališta, a radove u vrijednosti od 85.338,10 eura izvodit će Holz konstrukt d.o.o
U KONJŠČINU STIŽE
NOVO DJEČJE IGRALIŠTE!
KONJŠČINA - Nakon niza ulaganja u dječji vrtić i igrališta, u Općinu Konjščina stiže novo dječje igralište. Naime, nakon provedenog otvorenog postupka javna nabave, potpisan je ugovor za kompletnu rekonstrukciju dječjeg igrališta, a radove u vrijednosti od 85.338,10 eura izvoditi će Holz konstrukt d.o.o. Načelnica Općine Konjščina i saborska zastupnica Anita Curiš Krok nije krila zadovoljstvo potpisanim ugovorom, istaknuvši kako igralište koriste i vrtićka i osnovnoškolska djeca. - Naša djeca dječje igralište svakodnevno koriste pri izlasku iz vrtića i vjerujem da je svakom roditelju poznato dječje pitanje "Idemo malo u park?" - rekla je načelnica Curiš Krok dodavši kako će se, uz obnovu parka, ujedno obnoviti i dio parka za dojilje te napomenula kako se neće rušiti postojeća drveća i grmovi, već će se saditi dodatno zelenilo. Načelnica je ujedno podsjetila da je ovo samo nastavak ulaganja u infrastrukturu namijenjenu za djecu. Naime, krajem protekle godine dograđen je i opremljen Dječji vrtić Konjščina ukupne vrijednosti od gotovo 640 tisuća eura, čime su se osigurala mjesta za još dvije vrtićke skupine mališana, nakon čega su završeni i radovi na potpunoj modernizaciji dječjeg igrališta Dječjeg vrtića Konjščina. Radove u vrijednosti od
'Neće se rušiti postojeća drveća i grmovi, već će se saditi dodatno zelenilo'
preko 66 tisuća eura sufinancirana su sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva, a djeca su tako dobila nove sprave i sadržaje prilagođene upravo njima. - Nakon dogradnje vrtića i modernizacije dječjeg igrališta unutar vrtića, sada će naša djeca ovoga proljeća, nakon nekoliko desetljeća, imati i novo dječje igralište u blizini vrtića i škola - poručila je načelnica. (zl)
Javni poziv udrugama na području Općine Zlatar Bistrica
Za braniteljske udruge 1.330 eura, za udruge u poljoprivredi 5.300, u području socijalne skrbi 6.000 te za sportske udruge 17.500 eura
ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrici raspisala je javni poziv udrugama za financiranje programa/projekata u području poljoprivrede, socijale, sporta i očuvanju digniteta i promicanje istine o Domovinskom ratu (branitelji). Općina Zlatar Bistrica poziva udruge koje su programski usmjerene očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu, psihološko i socijalno osnaživanje, te podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja da se prijave za financijsku podršku projektima/ programima u 2025. godini. Za financiranje programa/projekta u okviru ovog Javnog poziva raspoloživi je iznos od 1.330 eura. Visina potpore po korisniku može max. iznosi do 660 eura. Za udruge u području razvoja poljoprivrede i zaštite okoliša osigurano je 5.300 eura. Visina potpore po korisniku može max. iznositi do 1.330 eura. Udrugama koje su programski usmjerene na rad u području socijalne skrbi i čiji su ciljevi usmjereni ka zadovoljavanju javnih potreba mještana Općine Zlatar Bistrica u području socijalne skrbi za financiranje programa/projekta i okviru ovog Javnog poziva raspoloživi je iznos od 6.000,00 eura. Visina potpore po korisniku može max. iznosi do 660 eura. Za udruge koje su programski usmjerene
na provođenje sportskih aktivnosti djece i mladeži, jačanju kapaciteta sportskih udruga, očuvanju i povećanju društvenog standarda u područjima sporta i rekreacije, pripremi natjecanja, sportsko -rekreacijskim aktivnostima građana i sportskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s posebnim potrebama, a kroz koje djeluju udruge, namijenjeno je 17.500 eura (od čega je 14.200,00 eura namijenjeno za provedbu programa/ projekta, a 3.300 eura za provedbu programa/projekata davanjem u naravi). Visina potpore po korisniku može max. iznositi do 14.200 eura. Rok za podnošenje prijedloga programa i projekata završava 14. veljače 2025. godine u 12:00 sati. U slučaju neiskorištenja sredstava javnog poziva, javni poziv otvoren je do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31.10.2025. godine. (sp)
Grad Pregrada sufinancira sterilizaciju i kastraciju pasa i mačaka
PREGRADA - Grad Pregrada od 1. siječnja 2025. započeo je s provedbom mjere sufinanciranja sterilizacije i kastracije pasa i mačaka, s ciljem kontrole razmnožavanja i smanjenja broja napuštenih životinja. Pravo na sufinanciranje ostvaruju vlasnici pasa i mačaka s prebivalištem na području Grada Pregrade, što se dokazuje predočenjem osobne iskaznice. Grad će sufinancirati 70% ukupnog iznosa računa za sterilizaciju ili kastraciju, uz maksimalni iznos od 70,00 EUR po računu za pse te 50,00 EUR po računu za mačke. Ostatak troškova snositi će vlasnici. Za ostvarivanje prava na sufinanciranje, potrebno je ispuniti Zahtjev za povrat sredstava, koji će biti dostupan na službenim stranicama Grada Pregrade, te priložiti račun ili dokaz o uplati.
Nakon predaje potpune dokumentacije, sufinancirani iznos biti će isplaćen na račun korisnika usluge. Grad Pregrada sufinancira sterilizaciju i kastraciju za najviše jednog psa i jednu mačku po vlasniku u 2025. godini. Sufinanciranje troškova za pse moguće je samo za cijepljene pse koji su označeni mikročipom. Za ovu mjeru iz proračuna Grada Pregrade izdvojeno je 5.000,00 EUR, a sufinanciranje će se provoditi do iskorištenja predviđenih sredstava. Više informacija, kao i obrazac Zahtjeva, dostupni su na službenim stranicama Grada Pregrade. Ovom mjerom Grad Pregrada želi potaknuti odgovorno vlasništvo kućnih ljubimaca i zajednički raditi na smanjenju broja napuštenih životinja u našoj zajednici. (zl)
za
vezane uz vozni red vlakova. -S ciljem poboljšanja prijevozne usluge i u skladu s mogućnostima trudimo se prijevoznu ponudu što više približiti realnim potrebama većine naših korisnika (učenika, studenata i radnika) te se sukladno tome vozni red vlakova i zamjenskih autobusa želi prilagodili što većem broju putnika. Ovim putem pozivamo Vas da nam najkasnije do 22.01.2025. godine dostavite Vaše prijedloge i potrebe vezane uz vozni red HŽ Putničkog prijevoza na adresu zlatar-bistrica@zlatarbistrica.hr kako bismo isto proslijedili prema Krapinsko-zagorskog županiji – poziva Općina. (zl) Dostavite prijedloge
ZLATAR BISTRICA - Važeći Vozni red vlakova za sezonu 2024./25. stupio je na snagu 15. prosinca 2024. godine te HŽ Putnički prijevoz započinje s aktivnim pripremama za izradu Prijedloga nacrta voznog reda za 2025/26. godinu. Općina Zlatar Bistrica uputila je poziv građanima da dostave svoje prijedloge
Općina Zlatar Bistrica uputila poziv građanima
VZO Hum na Sutli bogatija za još jedno vozilo
Zbog dodatnog vozila u DVD-u Prišlin-Hum idu na dogradnju garaže, kako bi autoplatforma bila kvalitetno skladištena
HUM NA SUTLI - U prostorijama vatrogasnih garaža u Prišlinu održano je službeno puštanje u operativnu djelatnost vatrogasna platforma NISAN u nazočnosti načelnika općine Hum na Sutli Zvonka Jutriše, predsjednika VZKZŽ Stjepana Skulibera, pomoćnika zapovjednika JVP Krapina Zvonka Ortnera te predsjednike i zapovjednike iz vatrogasne zajednice Hum na Sutli. Nakon što je u srpnju 2023. godine područje općine pogodilo jako nevrijeme, tada se uvidjelo da nam jedna platforma koja je u DVD Straža nije dovoljna kako bi se moglo u što kraćem roku intervenirati na većem broju intervencija. Već krajem 2023 prijedlogom načelnika i osiguranjem novčanih sredstava u proračunu općine pristupilo se nabavci auto platforme za Vatrogasnu zajednicu Općine Hum na Sutli. Tijekom 2024. godine intenzivno se tražilo vozilo koje bi zadovoljilo kriterije te se je krajem 2024. godine i kupila auto platforma. Kupljeno je
kao civilno vozilo i na njoj su odrađene potrebne radnje, bojanje kabine, postavljanje svjetlosne i zvučne signalizacije, stavljene naljepnice te je vozilo dobilo novo vatrogasno ruho. Vozilo je predviđeno za korištenje svih četiri društva Vatrogasne zajednice Općine Hum na Sutli, a stacionirano bude u DVD Prišlin-Hum koje bude imalo interventnu i operativnu zadaću. Zbog dodatnog vozila u DVD-u Prišlin-Hum idu na dogradnju garaže, kako bi autoplatforma bila kvalitetno skladištena. Predsjednik Vatrogasnu zajednice Općine Hum na Sutli Dražen Pereti dodao je kako polovicu troškova dogradnje bude snosio DVD- Prišlin-Hum, a drugu polovicu Vatrogasna zajednica Općine Hum na Sutli. Predsjednik Pereti se na kraju zahvalio načelniku na pomoći i starom rukovodstvu Vatrogasne zajednice Dušanu Stuhne i Marjanu Čučeku na svemu što su pripomogli kako bi zajednica bila bogatija za još jedno vozilo. (df)
Asfaltirana nerazvrstana cesta Ružđaki - Folnovići
Vrijednost radova iznosi 22.391,87 € + PDV, a projekt je proveden financijskim sredstvima Općine Mače
MAČE - U Općini Mače je završen projekt Izvanredno održavanje nerazvrstane ceste oznake P12 Ružđaki - Folnovići u mjesnom odboru Peršaves - Vukanci - Delkovec - Frkuljevec Peršaveski. Projektom je izvršeno presvlačenje dionice novim asfaltnim slojem u dužini 310 m, uređene su bankine te su ugrađene betonske kanalice. - Ova lokalna cesta kroz naselje bila je u lošem stanju. Kako bismo povećali sigurnost prometovanja, pokazali brigu o naselju, izrađen je troškovnik potrebnih radova sanacije, a zatim raspisana nabava za izvođača. Ističem dobru suradnju sa članovima mjesnog odbora PeršavesVukanci - Delkovec - Frkuljevec Peršaveski koji prate problematiku te predlažu rješenja u odboru. Mnogo planova te realizacije čeka nas i u 2025. godini - rekla je načelnica Općine Mače Mladen-
ka Mikulec Šimunec. Izvođač radova je bila tvrtka Kolnik d.o.o. iz Marije Bistrice, a nadzor nad radovima obavljala je tvrtka Brosig projekt d.o.o iz Zagreba. Vrijednost radova iznosi 22.391,87 € + PDV. Projekt je proveden financijskim sredstvima Općine Mače. (zl)
DO
ZADNJEG CENTA Gradonačelnik javno objavio troškove Adventa u Oroslavju
Koliko je koštao najljepši Advent u RH kategoriji malih gradova?
S manje od 3% proračuna, privlačimo posjetitelje, djeca nam kližu, slušamo različite izvođače, oživljavamo grad i zapravo stvaramo novu vrijednost, ističe oroslavski gradonačelnik
OROSLAVJE - Gradonačelnik
Oroslavja Viktor Šimunić ponovno je, po običaju, na društvenim mrežama detaljno objavio troškove Adventa, manifestacije koja je i ove godine proglašena najljepšom u kategoriji malih gradova. 'Jedinstvena u Hrvatskoj' Šimunić naglašava kako transparentnost u trošenju gradskih sredstava smatra ključnom. - Delalo se puno i kad pobrojimo sve projekte i manifestacije, imamo po jedno "otvorenje" svaki mjesec u Oroslavju! Nadalje, u jednom Dubrovniku kada se pita tko je platil 300 tisuća eura za izvođača imamomuk! Žao mi je da je ova objava jedinstvena u Hrvatskoj jer smatram da građani imaju pravo znati na kaj se troši njihov novac! U Oroslavju to ne delamo tak i zato navodimo troškove Adventa kako slijedi - objavio je Šimunić. Prihodi i rashodi
Prema njegovoj objavi, ukupni rashodi ovogodišnjeg Adventa iznosili su 130.378,16 eura. Najveći dio troškova odnosi se na klizalište, kućice i najam dekorativne rasvjete (46.116,00 €), izvođače (46.891,89 €), te marketing i produkciju (20.350,00 €). Ostali troškovi uključuju zaštitare (3.687,50 €), peku i čvarkijadu (2.005,93 €), osiguranje klizališta (401,18 €), montažu i demontažu rasvjete te kabliranje (3.768,75 €), kupnju nove dekorativne rasvjete (6.414,41 €) i EKO WC (742,50 €). Pri-
hodi su također jasno specificirani i oni iznose 130.378,16€ od zakupa kućica prikupljeno je 36.300,00 €, od sponzora 22.900,00 €, dok je preostalih 71.178,16 € osigurano iz proračuna Grada i Turističke zajednice.
'Fala svima'
- Grad je potrošio 71.178,16€ svojih novaca, a gledamo li u postocima dajemo manje od 3% Proračuna za
sve manifestacije godišnje. Dakle, s manje od 3% proračuna, privlačimo posjetitelje, djeca nam kližu, slušamo različite izvođače, oživljavamo grad i zapravo stvaramo novu vrijednost. Još jednom od srca fala svima koji su bili dijelom ove priče! Pratite nas i dalje jer ove godine krećemo s novim projektima - poručio je gradonačelnik Šimunić. (mč)
ZABOK - Grad Zabok raspisao je natječaj za dodjelu stipendija studentima sa svojeg područja. Sukladno natječaju te pravilniku za dodjelu stipendija, dodijelit će ih se 10. Novost je da je iznos stipendije porastao sa 66,36 eura na 100 eura. -Sukladno povećanju troškova života, odlučili smo se na povećanje iznosa stipendija kako
bismo mladim ljudima, našim stipendistima, barem malo na taj način olakšali školovanje – rekao je gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek. Dodao je kako je posebnost zabočkih stipendija činjenica da se one dodjeljuju za svo vrijeme fakultetskog školovanja. – Kada se ostvari pravo na stipendiju, iduće akademske godine ne treba se ponovno javljati na natječaj već samo potvrditi da se studij uredno nastavlja te se i stipendija automatski dalje isplaćuje – objasnio je Hanžek. Natječaj za dodjelu stipendija otvoren je do 31. siječnja 2025., a sva potrebna dokumentacija i pravila dodjele nalaze se na internetskim stranicama grada. (zl)
Općina Krapinske Toplice u manje od dvije godine asfaltirala je pedesetak nerazvrstanih cesta
Završava se asfaltiranje još 17 dionica nerazvrstanih cesta Krapinskih Toplica
Asfaltiranje većine od 17 planiranih dionica cesta već je završeno, a u narednim danima dovršit će se i ostatak, najavila je načelnica Jureković
KRAPINSKE TOPLICE - Na području općine Krapinske Toplice u završnoj je fazi realizacija Programa građenja za 2024. godinu. Zapravo, program je gotovo u potpunosti odrađen, a u tijeku je još samo završna faza modernizacije, odnosno, asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Čak štoviše, asfaltiranje većine od 17 planiranih dionica cesta već je završeno, a u narednim danima dovršit će se i ostatak, najavila je načelnica Gordana Jureković.
Popis dionica
Jureković: "Prigovarali su mi neki kad sam odbila zadužiti Općinu i podići ogroman kredit za asfaltiranje, kojeg je bivše općinsko vodstvo već pripremilo, ali vjerujem da sada i oni vide da sam napravila dobar potez"
Vrijednost investicije
Nastavak je to velikog ciklusa modernizacije, odnosno, asfaltiranja nerazvrstanih cesta, dakle, cesta
Kad je u pitanju spomenutih 17 dionica, riječ je dvije dionice u naselju Čret: odvojak Kozjak duljine 200 metara te 250 metara dug odvojak Prekrižje – Škrnjugi – Plahutari; zatim dvije dionice u naselju Mala Erpenja: odvojak Makeki – Hrestaki dugačak 750 metara i odvojak Čempuhi dug 350 metara te jedna dionica u naselju Oratje: 120 metara dugi odvojak Raspelo – Župančići – Halapiri. Potom su tu i četiri dionice u naselju Selno: odvojak Tišljari dugačak 220 metara, odvojak Biraki u dužini 120 metara, zatim 70 metara dug odvojak Ljubej i 400 metara dug odvojak Blažičević – Sveta Barbara – Horvat – Mustač. U Lovrećim Selima riječ je o jednoj dionici, 300 metara dugom odvojku Ciglenečki – Tumpi, a u naselju Krapinske Toplice o dvije dionice: odvojak Fučkarov Brijeg – Hršak Breg u duljini od 130 metara te 50 metara dugačak odvojak ulice Ljudevita Gaja. Najviše dionica, točnije, njih pet, nalazi se u naselju Klokovec. Rije je o odvojku Čavlek duljine 150 metara, odvojku ŽUC – Marija Križnik u dužini od 90 metara, odvojak ŽUC – Petrović dugačak 150 metara, odvojak ŽUC – Telišmani u duljini od 150 metara te jednako toliko dug odvojak Kranjčec Dragica – Turčić.
koja su u nadležnosti Općine Krapinske Toplice, a koji je započeo prije nešto manje od dvije godine. Podsjetimo, na proljeće 2023. godine krenuo je velik projekt, vrijedan više od 6 milijuna eura, u kojem su se sanirala dva vrlo zahtjevna i skupa klizišta, ali i asfaltiralo čak 30 dionica općinskih, odnosno, nerazvrstanih cesta. Taj projekt Općina je uspješno pripremila i prija-
Jureković: "U posljednje dvije godine asfaltirali smo pedesetak dionica nerazvrstanih cesta diljem općine bez ijednog centa kredita"
vila na natječaj Fonda solidarnosti Europske unije, koji je na koncu u potpunosti financirao ukupan iznos troškova koji su premašili 6 milijuna eura. S druge strane, ovih 17 dionica koje se upravo ovih dana završavaju, Općina financira iz vlastitih proračunskih sredstava, a ukupan iznos investicije iznosi oko 340 tisuća eura.
Financiranje investicija
Načelnica Gordana Jureković najavljuje daljnji nastavak ulaganja
u modernizaciju nerazvrstanih cesta na području općine, a isto tako naglašava svoje zadovoljstvo uspješnim financiranjem svih dosadašnjih radova. – U posljednje dvije godine asfaltirali smo pedesetak dionica nerazvrstanih cesta diljem općine bez ijednog centa kredita. Prigovarali su mi neki kad sam odbila zadužiti Općinu i podići ogroman kredit za asfaltiranje, kojeg je bivše općinsko vodstvo već pripremilo, ali vjerujem da sada i oni vide da sam napravila dobar potez. Naravno da se je Općina za velike investicije u kapitalne projekte prisiljena zadužiti, kao što se svojevremeno zadužila za izgradnju Dječjeg vrtića 'Maslačak', no, zaduživanje mora biti opravdano i mora biti u trenutku kad je to nužno da bi se realizirali i sufinancirali kapitalni projekti. I stoga mi je drago da smo uspjeli realizirati sve ove velike investicije u modernizaciju cesta, a istovremeno sačuvati kreditnu sposobnost Općine za velike, kapitalne i projekte koji nam slijede – rekla je načelnica Jureković. (zl)
I ove godine posjetitelje, koji u sve većem broju posjećuju Kumrovec, očekuju brojna događanja
Općina Kumrovec daje značaj doprinosu oblikovanja boljeg društva upravo kroz realizaciju ovakvih događanja i manifestacija
KUMROVEC - Općina Kumrovec u suradnji s Muzejom Staro selo Kumrovec, TZ područja Kumrovec, Desinić Zagorska Sela te članicama i članovima udruga i ove godine pripremila je brojna događanja i manifestacije. Kumrovečka događanja i manifestacije daju rezultate proširenja turističkog tržišta, izgradnju imidža i promociju, dok s druge strane funkciju kulturnog i društvenog napretka, valorizaciju kulture, običaja i tradicije, te društvenu koheziju. Općina Kumrovec daje značaj doprinosu oblikovanja boljeg društva upravo kroz realizaciju ovakvih događanja i manifestacija. Popis događanja koji predstoje u 2025. godini možete pročitati u nastavku: Vin-
cekovo, domaćin obitelj Vladimira Bata, Risvica 18.1.2025.; Koncert, 02.03.2025. Limena glazba Ravnice-Ravničani, društveno-kulturni dom Razvor; Muzej "Staro selo" Kumrovec, Zeleni Jura, 19.04.2025.; Susret na mostu prijateljstva Risvica - Kunšperk – 20 godina bratimljenja Općine Kumrovec i Občine Bistrica ob Sotli, 30.04.2025.; Muzej Staro selo Kumrovec, Dan mladosti, 24.05.2025.; Udruga Inicijativa za razvoj Kumrovca, 5. mjesec 2025. Mladi i šah; Muzej Staro selo Kumrovec, Zagorska svadba, 14.06.2025.; Igralište Osnovne škole Josipa Broza Kumrovec, Malonogometni turnir "Boris Mutić", 28.06.2025.; Udruga Inicijativa za razvoj Kumrovca, 05.08.2025. Ša-
hovski turnir; Stadion Razvor, Vila Kumrovec, Centar za posjetitelje Kumrovec, Eko, etno, fletno festival Kumrovec i Rokovska nedjelja, 14.08.2025. 16.08. i 17.08.2025.; 14. Rally Kumrovec 05.09.-06.09.2025.; Udruga Inicijativa za razvoj Kumrovca, 9. mjesec 2025. – Međunarodna umjetnička kolonija; ERC Croatia (Europsko prvenstvo u rally-ju) 05.10.2025.; Muzej Staro selo Kumrovec, Martinje v Kumrovcu, 08.11.2025.; Centar za posjetitelje Kumrovec, Dani općine Kumrovec, 21.11.-24.11.2025.; Božićni koncert Općine Kumrovec, 14.12.2025. – Veselimo se vašem dolasku i posjetu našim događanjima i manifestacijama – poručuju iz Općine Kumrovec. (D. Žažar)
Načelnica Gordana Jureković
Osigurana sredstva za krapinske udruge
Rok za podnošenje prijedloga projekata i programa završava 9. veljače
KRAPINA - Grad Krapina je raspisao javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga u području socijalne skrbi i zdravstva te za sport i rekreaciju iz Proračuna Grada Krapine za 2025. godinu. Za projekte u području socijalne skrbi i zdravstva ukupno planirana sredstva po ovom natječaju iznose 30.000,00 eura. Za
sport i rekreaciju planirana sredstva iznose 55 tisuća eura. Prijedlozi projekata/programa dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima koji su zajedno s Uputama za prijavitelje dostupni na mrežnim stranicama Grada Krapine. Rok za podnošenje prijedloga projekata i programa završava 9. veljače. (zl)
Utorak s načelnicom Krapinskih Toplica
Dajte svoje prijedloge za boljitak života u mjestu
KRAPINSKE TOPLICE - Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković poziva sve zainteresirane da se svojim prijedlozima zahtjeve ili ukazati na hitnost rješavanja pojedinih nedostataka u njihovim naseljima mogu javiti njoj osobno u ured. Praksa je to s kojom će načelnica nastaviti i ove godine, a svi koji žele, to mogu učiniti u utorak, 21. siječnja, od 14 do 17 sati u uredu načelnice. - Veselim se susretu s vama, jer uključivanje građana u procese odlučivanja je jedan od mojih glavnih ciljeva –poručila je načelnica Jureković. (zl)
Mariju Bistricu posjetio novi veleposlanik Indije
Načelnik predstavio želju ulaganja u poslovnu zonu
MARIJA BISTRICA – U utorak 14. siječnja Mariju Bistricu je posjetio Nj. E. g. Arun Goel, novi veleposlanik Indije, koji je preuzeo dužnost krajem 2024. godine. Veleposlanika su dočekali načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, direktorica Turističke zajednice Općine Marija Bistrica Marija Klenkar i predsjednik Odbora za koordinaciju odbora pri Općinskom vijeću Općine Marija Bistrica Veljko Mahmet. Gostu, koji je stigao sa suprugom Anitom, u Općinskoj vijećnici je prikazan kratki film o Mariji Bistrici na engleskom jeziku, koji je veleposlanika Goela upoznao sa poviješću i važnošću Marije Bistrice, a razmijenili su i prigodne darove. Načelnik Milički je pak u kratkoj prezentaciji pojasnio i smjer u kojem se planira daljnji razvoj Marije Bistrice, izdvojivši važnost vjerskog i kulturnog turizma, ali i želju da se jače pokrene i gospodarska djelatnost, s čime je izravno povezano i pitanje ulaganja u poslovnu zonu, koju u Općini Marija Bistrica nastoje pokrenuti. U tom smjeru interes je iskazao i veleposlanik Goel. Na kraju službenog dijela posjeta veleposlanik Goel sa suprugom je obišao i Baziliku MBB, u sklopu boravka, posjetio je Vinariju ''Micak'', a u Restoranu Hipokrat taste lab kušao je i zagorske štrukle. (Elvis Lacković)
Grad Oroslavje osigurao 57.500,00 eura za projekte
OROSLAVJE - Grad Oroslavje
13.1. objavio je poziv za prijavu projekata i institucionalnu podršku udrugama za 2025. godinu iz proračuna Grada Oroslavja. Organizacije civilnog društva mogu prijaviti program/projekt za slijedeća prioritetna područja: Prioritetno područje 1 – razvoj, odnosno jačanje kapaciteta udruga u kulturi kroz poticanje raznovrsnosti i kvalitetne ponude i programa/ projekata na području Grada Oro-
slavja uz očuvanje kulturne baštine Grada Oroslavja. Iznos planiranih sredstava je 25.000,00 eura. Prioritetno područje 2 – razvoj i jačanje kapaciteta udruga u području zaštite okoliša i zaštite životinja na području Grada Oroslavja. Iznos planiranih sredstava je 2.000,00 eura. Prioritetno područje 3 – razvoj i jačanje kapaciteta udruga u području socijalne skrbi na području Grada Oroslavja. Iznos planiranih sredstava je
20.000,00 eura. Prioritetno područje 4 – razvoj i jačanje kapaciteta udruga u području sporta i rekreacije. Iznos planiranih sredstava je 8.500,00 eura.Prioritetno područje 5 - razvoj i jačanje udruga u segmentu poljoprivrede na području Grada Oroslavja. Iznos planiranih sredstava je 2.000,00 eura. Ukupna planirana sredstva za financiranje programa/projekata na području Grada Oroslavja koja su osigurana u proračunu
Grada Oroslavja za 2025. godinu iznose 57.500,00 eura. Rok za podnošenje prijedloga projekata
ili programa je 30 dana, a završava 12.2.2025. Natječaj je
na
Gordana Jureković
objavljen
stranicama grada. (zl)
Predstavnici udruga koje su sredstva dobivale na prošlim natječajima
"Zeleni korak naprijed: Radovi na izgradnji reciklažnog dvorišta u Općini Gornja Stubica u punom jeku uz pomoć bespovratnih
sredstava Europske unije“
Općina Gornja Stubica poduzima značajan iskorak prema održivom upravljanju otpadom. Radovi na izgradnji reciklažnog dvorišta su u punom jeku. Ovaj važan projekt, započet 16. ožujka 2021. godine, traje do 16. svibnja 2025. godine i financira se bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Cilj projekta je unaprijediti sustav upravljanja otpadom u općini te povećati stopu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Izgradnja reciklažnog dvorišta osigurat će lokalnom stanovništvu modernu i dostupnu infrastrukturu za pravilno odvajanje otpada. Uz to, projekt obuhvaća podizanje svijesti mještana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, čime se izravno doprinosi smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima, uz istovremeno stvaranje preduvjeta za reciklažu i ponov-
no korištenje. Izvođač radova uveden je u posao 26. kolovoza 2024. godine, a nakon završetka radova i opremanja reciklažnog dvorišta pristupit će se obavljanju tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole. Projekt
također obuhvaća informativno-obrazovne aktivnosti kako bi se stanovnicima pružile dodatne informacije o pravilnom gospodarenju otpadom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 774.028,61 EUR, od čega je čak 651.871,12 EUR sufinancirano sredstvima Europske unije putem inicijative NextGenerationEU. Završetkom projekta, predviđenim za svibanj 2025. godine, Gornja Stubica dobit će potpuno opremljeno reciklažno dvorište, što će značajno doprinijeti očuvanju okoliša i kvaliteti života u zajednici. Ovaj projekt je primjer kako suradnja s Europskom unijom omogućuje provođenje održivih inicijativa na lokalnoj razini, otvarajući put prema čišćoj i zelenijoj
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Općine Gornja Stubica. „Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”
Iz Gornje Stubice pozivaju:
Dajte svoje prijedloge za javna priznanja
GORNJA STUBICA - Pozivaju se pravne i fizičke osobe na podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Gornja Stubica u 2025. godini. Javna priznanja dodjeljuju se za najviše zasluge u promicanju gospodarstva, prosvjete, kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih oblasti društvenog života u Općini Gornja Stubica. Dodijelit će se sljedeće nagrade: Počasni građanin Općine Gornja Stubica, nagrada za životno djelo, Plaketa, Povelja i zahvalnica Općine Gornja Stubica. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Općine Gornja Stubica dostavljaju se Povjerenstvu za priznanja Općine Gornja Stubica, u pisanom obliku s obrazloženjem i moraju sadržavati: za pojedince – životopis kandidata, tijek njegovog
rada i ostvarenih rezultata, temeljito obrazloženje razloga predlaganja; za pravne osobe – osnovne podatke o ustroju i djelatnosti, ostvarene rezultate rada, temeljito obrazloženje razloga predlaganja. Prijedlog za dodjelu priznanja može se dati i posmrtno. Rok za dostavu prijedloga je 14. veljače, bez obzira na način dostave. Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Općina Gornja Stubica, Trg svetog Jurja 2, 49 245 Gornja Stubica, u zatvorenoj omotnici s naznakom "Za dodjelu javnih priznanja Općina Gornja Stubica– ne otvaraj'. Za sve obavijesti zainteresirani se mogu javiti osobno u Jedinstveni upravni odjel Općine Gornja Stubica, Trg svetog Jurja 2, broj telefona: 049/290-915 ili email:opcina@gornjastubica.hr. (jk)
Sa Sportskom zajednicom grada Krapine na prostoru ŠRC Podgora potpisan ugovor za 275.000 eura, plus dodatni ugovor od
Velika ulaganja u krapinski sport: 'ŠRC Podgora bit će reprezentativan'
Grad Krapina svake godine za rad Sportske zajednice izdvaja značajna sredstva, pa tako i ove godine. U petak je sa Sportskom zajednicom grada Krapine na prostoru ŠRC Podgora potpisan ugovor za 275.000 eura, plus dodatni ugovor od 40.000 eura za nabavu kombija i kosilice, tako da je ukupna iznos 315.000 eura.
Brojni planovi
Tom je prilikom gradonačelnik krapine Zoran Gregurović podsjetio na brojna ulaganja u sam sportski centar proteklih godina te obavijestio o nastavku ulaganja.Poklonili smo NK Zagorec Krapina četiri loptomata, a pripremamo i dodatna ulaganja u ovaj centar koji poprima novo ljepše lice. Prošle godine nabavljene su kućice za pomoćne igrače, za igralište s umjetnom travom. Nabavljen je semafor za igralište s umjetnom travom, postavljeni reflektori na staro pomoćno igralište, tamo je zamijenjena dotrajala ograda, postavljene nove mreže, napravljena je sunčana elektrana na svlačionicama, otvorili smo montažne tribine uz igralište s umjetnom travom, bilo je tu i drugih ulaganja koja su u tijeku. Na natječaju
Ministarstva turizma i sporta ostvarili smo 290.000 eura i prijavili smo natkrivanje tribine, što je malo zahtjevniji projekt za koji imamo dokumentaciju i dozvole te nabavu velikog LED semafora za glavno nogometno igralište. Ovog tjedna bit će raspisan postupak javne nabave za postavljanje rasvjete na glavno nogometno igralište, tako da će se moći igrati i noćne službene utakmice. U planu je za ovu godinu i izgradnja uz rukometno igralište manje svlačione za rukometni klub, pri kraju je izrada projektne dokumentacije za jedno malo nogometno igralište, u tijeku je otkup zemljišta za ono što nas čeka kroz ITU mehanizam, a to je izgradnja zatvorenih teniskih terena, sportske dvorane, uređenje kuglane… Također, ove godine uredit će se i atletska staza, što će s 50 posto sufinancirati Krapinsko – zagorska županije. Ovaj sportski centar će biti reprezentativan –zadovoljan je gradonačelnik Gregurović.
Pohvale
Pohvalio je rad Sportske zajednice. - Imamo dobrih i kvalitetnih klubova i ljudi koji rade u tim klubovima, velik je broj djece koja treniraju, a to je najvažnije u današnje vrijeme. Vjerujem da ćemo u razdoblju pred nama sredstva koja dodjeljujemo
natječaju Ministarstva turizma i sporta ostvarili smo 290.000 eura i prijavili smo natkrivanje tribine te nabavu velikog LED semafora za glavno nogometno igralište'
još povećati – najavio je Gregurović. Saša Kundih ispred Sportske zajednice zahvalio je Gradskom vijeću i gradonačelniku na povećanju sredstava i sredstvima za pomoć za kupnju kombija. - Ukupno okupljamo 20 sportskih udruga i klubova, između 800 i 900 sportaša, a većinu čine djeca do 18 godina, što je i bio cilj. Povećava se broj članova u svim klubovima, posebno u NK Zagorec. Vidi se napredak u spotignutim rezultatima, imamo reprezentativca i reprezentativku u stolnom tenisu, oni su proglašeni sportašima Gra-
da Krapina za 2024., a bit će i sportašima KZŽ – rekao je Kundih te dodao da se 96 posto ukupnih sredstava dijeli prema planu klubova, a četiri posto ostaje za rad Zajednice i pokrivanje raznih troškova. Ivan Bajcer, direktor NK Zagorec, zadovoljan je poslom kojeg je klub napravio prošle godine. – To dokazuje i seniorski rezultat, nalazimo se na drugom mjestu, imamo ambiciju da dođemu u višu ligu. Radimo jako dobar posao što se tiče nogometne škole, na čelu sa Darkom Kunštekom. Grupirali smo se, idemo dalje, investicije su velike, pu-
no je toga napravljeno, puno još bude. Hvala svim djelatnicjma kluba, simpatizerima, upravi, svima koji su dali dio sebe u naš najveći zagorski klub, hvala Krakomu, gradonačelniku koji je na raspolaganju 24 sata dnevno i veliki trud ulaže u naš centar. Pozivam sve građane koji žele doprinijeti priči o Zagorcu, da se priključe radu Uprave, vrata su svima otvorena, pozivam i poduzetnike da pomognu radu kluba – pozvao
je Bajcer. Tomislav Pernjek, predsjednik NK Zagorec, pohvalio je ulaganja u infrastrukturu. - Već sad što se NK Zagorec tiče, imamo uvjete da igramo drugi rang, što je za pohvalu. S druge strane, kada sam došao u klub bilo je oko 150 djece u školi, sada ih je 300, to nosi određene obaveze, više utakmica, trenera, treninga, veće troškove, a to je sve zbog toga da klinci imaju dobre uvjete – istaknuo je Pernjek.
Sabina Pušec KRAPINA
DA SE NE POZABI Udruga Hrvatska žena Oroslavje oživjela je običaj čehatve i u prepunom
starinskih običaja i drže do toga da se sjećanja na ta vremena prenose na mlađe generacije
Čehatva je nekada bila glavni društveni posao za obaviti – pripremiti za
Puno godina njegujemo ovu tradiciju, jer naša se udruga bavi očuvanjem tradicijskih običaja, da ih se ne pozabi i da naša djeca, unuci, znaju kako smo se nekada
Jelena Klanjčić ANDRAŠEVEC
Mnogi običaji, kakve su nekada njegovali naši stari, danas kod mnogih još uvijek izazovu sjetu na neka sasvim drugačija vremena. Neki bi rekli bolja, neki gora. U svakom slučaju, mnoga djeca danas ne znaju kako su se nekada družile njihove bake i djedovi, prabake i pradjedovi, u vremena kada nije bilo televizora, disko klubova, a kamoli mobitela i danas sve popularnijih društvenih mreža. Lupitve i čehatve, kolinja i radovi na polju bili su gotovo jedina društvena događanja; jedina kakva su se mogla organizirati u ona vremena, osim svadbi - prilike za druženja, upoznavanja ljubavi, dobru zabavu.
Njegovanje tradicije
Upravo jedan od njih, čehanje perja, uprizorila je prošle subote Udruga Hrvatska žena Oroslavje. Ovo već tradicionalno događanje u organizaciji ove vrijedne udruge, čuvarice zagorske baštine, okupilo je u društvenom domu u Andraševcu više od stotinu sudionika. - Godinama njegujemo ovu tradiciju, jer naša se udruga bavi očuvanjem tradicijskih običaja, da ih se ne pozabi i da naša djeca, unuci, znaju kako smo se nekada družili mi, naši roditelji, bake, djedovi. Jako je važno da se ne zaborave stari običaji, radi mladih. Da djeca, budući naraštaji, vide kako smo se nekada družili – kaže predsjednica Udruge Hrvatska žena Oroslavje Štefica Tkalčević. - Prije nije bilo disoklubova. Svake subote smo se sastajali kod jedne cure i čehali perje. Ali smo zapravo čekale da dođu dečki za ples. Perje se čehalo, onak', usput. Takva su vam bila druženja svake subote. Uvijek kod jedne domaćice u selu. Čehatva je uglavnom bila brzo gotova, a onda
ples. To je bio jedan od načina da se mladi upoznaju, to su vam bili izlasci. Nekako mi se čini da su ta vremena sigurno bila ljepša. Danas su svi samo u nekoj žurbi, s mobitelima ili ispred televizora, a prije smo jedva čekali ovakva druženja – dodaje Štefica.
Glavni društveni događaj
Tajnica Udruge Mirjana Lolić prisjetila se i jedne dogodovštine s čehatve, dok je ona bila dijete. Obzirom da je čehatva po zimi bila glavni društveni događaj, bilo je važno i kakvu će zakusku pripremiti domaćica kod koje se perje čehalo. Najviše se čekala gibanica. – Na čehatvi kod mene doma okupilo se puno žena, a moja je mama spekla gibanicu. Muški su obično kartali, žene čehale perje, a mi deca smo se igrali, razne igre koje su danas zaboravljene. I tak sam ja, u igri, sela na maminu gibanicu koja se nalazila pokrivena krpom na sanduku s drvima. Uh, kak se mama ljutila – priča nam Mirjana, dodavši i kako se na čehatvama puno mladih upoznalo, zaljubilo. – Sigurna sam da mnogi stariji parovi još i danas upravo po tome pamte neku čehatvu, na kojoj su se upoznali, zaljubili, a onda poslije oženili – dodaje. No, nisu to bile samo čehatve, već i druga slična događanja tijekom godine, kada su se mnogi poslovi radili zajednički, od radova u polju i slično. Bile su to prilike da se napravi posao, a usput i druži, uz pjesmu, a nerijetko i ples.
Perja nema
Sva tradicija jednog običaja, koji je bio itekako učestao u mnogim kućama, prikazana je prošle subote kad su žene prionule čehanju perja. Ovo je događanje okupilo žene ne samo iz Oroslavja, već i iz Bedekovčine, Špičkovine, Krapine i Gornje Stubice. Ovolikom se odazovu, kažu organizatorice, ni same
Mirjana: 'Danas imate jastuke sa svakojakim punjenjima, a od perja se bježi. A i sve se manje hrane purani, kokice i guske, da bi uopće bilo perja. Koliko se ja sjećam iz djetinjstva, najkvalitetnije perje bilo je guščje'
nisu nadale, zbog čega im je izuzetno drago. No, to je samo dokaz da još uvijek postoje oni koji se vesele oživljavanju starinskih običaja i koji drže do toga da se sjećanja na ta vremena prenose na mlađe generacije. Ipak, perje nije bilo nimalo lako nabaviti. Za to se pobrinula Štefica zajedno sa svojim susjedama. – Danas manje - više imate ja-
Marija: 'Nakon čehanja perja, došli bi dečki, pa je tu bilo ofiranja. Dečki su si seli med puce, malo ih ščipali i onda popevali s njima. Došli su mužikaši, a onda vužgi ga tancati'
Štefica: 'Svake subote smo se sastajali kod jedne cure i čehali perje. Ali smo zapravo čekale da dođu dečki za ples. Perje se čehalo, onak', usput'
stuke sa svakojakim punjenjima, a od perja se bježi. A i sve se manje hrane purani, kokice i guske, da bi
uopće bilo perja. Koliko se ja sjećam iz djetinjstva, najkvalitetnije perje bilo je guščje. No, sve se to
Štefica Tkalčević, predsjednica Udruge Hrvatska žena Oroslavje i Mirjana Lolić, tajnica udruge
društvenom domu u Andraševcu okupila brojne Zagorke koje se još uvijek vesele oživljavanju
društveni događaj u selu, ali i važan mladenku jastuke, tuhe i poplun
nekada družili mi, naši roditelji, bake, djedovi. Jako je važno da se ne zaborave stari običaji, kaže predsjednica Udruge Hrvatska žena Oroslavje Štefica Tkalčević
polako zaboravlja, djeca danas niti ne znaju da se nekad spavalo na perju. Mi smo još ta generacija koja je bila mlada u tim godinama kada se to održavalo svake subote –kaže Mirjana.
Ljubavi i ofiranja
Na perju više ne spava niti 87 –godišnja Marija iz Oroslavja, najstarija sudionica čehatve, koja kaže kako unatoč svojim godinama, uvijek ima volju za ovakva događanja i za 'iti med mlade'. – A ne, nemam više niti jednog jastuka od perja. Mislim da je i puno zdravije spavati na vunenim jastucima, nego onima od perja. Ali prije nije bilo drugoga rješenja, samo jastuci od perja su postojali – kaže Marija, prisjetivši se čehatvi iz svoje mladosti, zbog čega ju je i ovo događanje toliko, kaže, razveselilo. –Meni se ovo jako dopada, ja sam to u djetinjstvu radila! Stare babe nisu išle na čehatve, neg samo mlade puce, za ženiti. Nakon čehanja perja, došli bi dečki, pa je tu bilo ofiranja. Dečki su si seli med puce, malo ih ščipali i onda popevali s njima. Došli su mužikaši, a onda vužgi ga tancati – prisjeća se Marija.
Miraz
Nevenka iz Špičkovine nadovezuje se kako čehanje perja nije bilo samo radi zabave, već i vrlo važan zadatak za obaviti preko zime. –Nekad je čehatva bila sastavni dio večeri. Je tu bilo ofiranja, dogovaranja snuboka i zaruka, plesa. Dok nije bilo instrumenata, ljudi su fućkali ili s plehima od lonaca svirali, da bi dobili taktove za polku ili valcer. Bilo je to posebno druženje i veselje. No, na kraju i važan posel za obaviti, jer sve se to pripremalo za mladu koja se ženila – kaže Nevenka, prisjetivši se još jednog vrlo važnog običaja u Zagorju, a kojega je morala poštivati svaka djevojka, odnosno obitelj iz koje se ona
Nevenka: 'Svaka je mlada morala imati šest jastuka, tuhu i poplun. Za to je trebalo puno perja načehati, a dogodilo se nekad i da je v jednoj hiži bilo puno puci, pa nisu kroz zimu stigli, onda su žene jedna drugoj posujavale perje, da bi mogle kćer dati zamuža'
udavala. – Svaka je mlada morala imati šest jastuka, tuhu i poplun. Za to je trebalo puno perja načehati, a dogodilo se nekad i da je v
jednoj hiži bilo puno puci, pa nisu kroz zimu stigli, onda su žene jedna drugoj posujavale perje, da bi mogle kćer dati zamuža – pojašnja-
va Nevenka, dodavši kako se rijetki ovakvih običaja prisjećaju, a njeguju ih kroz ovakve manifestacije jedino udruge iz Oroslavja i Bedekovčine. Ipak, ističe kako je važno da se toga prisjećamo, da ne ode u zaborav. A i ljudi bi se, kaže, trebali malo više družiti, da se ne otuđimo jedni od drugih još više. Vrijedne članice udruge Inače, Udruga Hrvatska žena Oroslavje prošle je godine proslavila 30. obljetnicu djelovanja, u vrijednom i marljivom čuvanju običaja naših djedova i baka sa željom da ih prenose na buduće generacije, zajedno s iskustvima koje su one naslijedile od svojih predaka. Rad vrijednih članica prepoznat je po raznim provedenim akcijama i manifestacijama na dobrobit svekolike zajednice, na čemu im zahvaljuje i oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić. – Udruga Hrvatska žena još je jedna vrlo vrijedna udruga iz Oroslavja, koja promiče tradiciju Zagorja i ovoga kraja. Iznimno sam ponosan na ovu udrugu, koja se odaziva na sve kaj trebamo za naš grad i od srca im na tome hvala. Ova čehatva je zaista hvalevrijedna manifestacija, jer smatram da treba čuvati stare običaje da bi mladi mogli vidjeti kaj su sve naši stari delali, kak su živjeli. Bez ovakvih događanja, sve to bude otišlo u zaborav. Zato im hvala kaj čuvaju tradiciju. Želim im puno zdravlja da mogu to činiti i dalje i realizirati ovakva događanja i druge ideje, a Grad Oroslavje će im biti tu kao potpora – rekao je Šimunić. Baš prema starinskom običaju, nakon čehanja perja uslijedio je domjenak, a nakon toga zasvirali su i mužikaši. Oni najodvažniji okušali su se i u Plesu srca, a za najbolje parove bile su osigurane i simbolične nagrade. Prije čehanja perja, okupljeni su uživali i u kazališnoj predstavi Amaterske dramske udruge Kaj.
Za dušu za spomenek
Piše:
Nevenka Gregurić
Špancieranje po žmahe i duhe
Curi snieg. Gledim čez okne kak pahulje letiju po zraku. Lučem ih kak se rievaju jedna pred drugu, tera bu pri opala na zemlju. Hnogi put sem tak lukala van gda je curel snieg. Denes, lučem, alji se ne veseljim. Dobre znam da te pahulje tere se hganjaju neju dugi cajt na zemlje. Ščem dotekneju zemlju mam se restaljiju. Morti same dieljič sekunde ostaneju na mokre travice i pik, nema je. Zgledi mi kak da prie nek se restaljiju i pretvoriju h kapljicu vode malje zableščiju i te je te. Iste kak svieča, gda dogorjava. K kraju pušča nekakvu jahku duhu, pak jahke svetlje i najemput hgasne. Niš več od nje nie ostalje. Je negde morti malje kaj nie zgorelje, razljejane stoji. Alji od toga nikakve koristi. Ah, kam mene otpelja moje gruntanje. I tak ja lučem žalosna čez okne jer znam da se snieg ne priel i da je te same kratke prhanje. Dok lučem van, duhu mi draži krumpier teri se kuha na šparetu. Iste tak čutim duhu friškuga kruha teruga sem diela h roljin da se speče. Denes bu friški domači kruh, krumpierova šalata. Sljine mi curiju gda se zmisljim žmaha, košte hu ovu zimsku dob. Je, denes bum ja za svoje hnuke napravila modernu koštu, lignje i eto starinski krumper na šalatu. I da, kruhek. Barem nekaj. Lučem ja tak te zaigrane pahulje, a mislji se vrneju kaj munja, h detinjstve i mladost. Duha krumpiera i kruha vrnula me h cajt, gda sem kak diete lukal čez okne i moljila Boga da sneig tak nacuri kaj nej išlji školu, a unda fiju, ciele dane na sanjkanju. Dok bi ja tak lukala kuhinja moje babice, a kesniejše i matere je dišala po kuhilu tere je bilje na šporeti. Hu te zimskm cajtu jeden dan je na šporetu kipela kisela repa, a drugi dan kisele zelje. Hiža je bila tak puna te duhe da si same zieval, mogel si se najesti od same nje. Kaj baš nej bila saki dan kiseljina, skuhala se je i ječmena kaša, a unda i ričet. Jeden dan je bila same kaša skuhana na čistu juhu. Unda se drugi dan na kašu kaj je ostala delje kuhanoga bažulja, emrin i morti kakva suha kost ilji rebrece. Čušpajz, da si prste poljižeš. Če bi išel čez selje od sake hiže je išla takva fina duha i smogel si mam skontati kaj se pri hiže kuha. Na jednem kraju šporet kuhalje se za ljudi, a na drugem kraju
šporeta kipele je svinjske jelje. Kuhal se sitni krumperek ilji repa. I gda bi se skuhalje, malje se je delje koruzne jaglje kaj se svinjske zakuhalje. Tak niesi mogel h svinjski lonec metati jaglje da nej malje opalje na špret. A unda su tie jaglji malje zagorelji po šporetu i dišalje je kaj da pečeš kokice. Nie bilje ni bez duhe z roljina. Pušila se z roljina duha, strepe, štruklje, zelnice ilji same pogačice. Pri sake hiže se saki dan nekaj peklje kaj se je kuhilje malje pritisnulje. Dok sem gruntala o se tie košte, po zubie su mise delale sljine. Malje sem požmala. Kak da mi nosnicae draži duha kuhane kisiela repe, a njenji fini žmah mi je napunil zube. Bože kak se tie žmahi z detinjstva čoveku hriežeju tak gljiboke h pamčenje kaj ih tak jahke čuti, kaj da su zdej tuj, pred menu na šporetu ilji h tenieru. Nigdar nišče nie unda rekel da kisela repa i zelje smrdi. Da po njihova duha smradi obljeku i lasi. Da se njihova duha zabije h tielje čoveka kaj ga nemre z sebe zeprati. Ta draga duha nikomu nie negda smietala. Znalje se, tam gde je duha tuj nie glada. Negda bi moja babica ilji mati zriezala jabuku na šnitke i diela na kraj šporeta da se speče. Čvrčala bi šnitka jabuke, a njenja duga dragala je nosnice. Te je bilje nekaj najslajšeka h mojem detinjstvu. Denes te nemre zameniti nikakvi skupi bombon ilji čokolada. Još bi se i po roljinu sušile nuče, tere bi deca h zimsku dobu delji sušiti gda su se na kratke, na pol zmržnjeni vrnulji z sanjkanja i grudanja. Na špage iznad šporeta sušil se je i vieš teri je triebalje brže posušiti. Gda si ga donesel z praljišča i povesil po plutu tak je stal kaj špleh. Poklopec na renjgljeku h terem mi je kipel krumpier naglje se počel zdigati. Zdigala ga je para i diel vode išel po šporetu. Te je prekinulje moje gruntanje. Te je prekinulje moje gruntanje i moje žmahe h zubie. Naglje mi se zbrisala sljika tera mi je bila pred očmi. Lukala sem van. Več ni sbieg nie curel. Prestal je dok sem ja h svojem gruntanju gutala žmahe i dišala šnjofe svojuga detinjstva. Denes su ljudi z svojemi poslji se pošamerilji. Niti je več ljiepuga snega za sanjkati, niti je domačuga žmaha za koštati. Dragu domaču duhu stiralji su dušči z flašic z teremi več nič nema ljepotu kak negda.
Lijepa
obljetnica tradicije vatrogastva u klanječkom kraju
VZO Grada Klanjca obilježila 30 godina uspješnog djelovanja
Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek je ovom prilikom predstavnicima DVD-a Klanjec i DVD-a "Mihanović" Gredice uručio i ključeve novih kombi vozila
KLANJEC – U Vatrogasnom domu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mihanović Gredice održana je 18. siječnja svečanost 30. obljetnice uspješnog djelovanja Vatrogasne zajednice Grada Klanjca. Ovu veliku obljetnicu klanječkim su vatrogascima čestitali i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko - zagorske županije Stjepan Skuliber. Župan Kolar je ovom prilikom predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Klanjca Željku Zajecu uručio zahvalnicu, koju je Zajednici dodijelio uz ovu veliku obljetnicu. Čestitao je na velikoj obljetnici klanječkim vatrogascima, ali i naglasio da je tradicija vatrogastva u Klanjcu puno dulja zbog čega često ističe da je vatrogastvo u tom kraju i čitavom Zagorju zapravo način života. Na svečanosti je iznijet pregled najznačajnijih trenutaka i aktivnosti u tri desetljeća rada, održana je dodjela zahvalnica dosadašnjim obnašateljima dužnosti u Zajednici te njezinim podupirateljima. Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek je ovom prilikom predstavnicima DVD-a Klanjec i DVD-a "Mihanović" Gredice uručio i ključeve novih kombi vozila za prijevoz vatrogasaca. (zl)
Umirovljenici došli na uistinu fantastičnu ideju: Okupili bračne parove s više od pola stoljeća staža
U Mihovljanu je čak
18 bračnih parova s više od 50 godina bračnoga zajedništva
U Društvenom domu organizirana je svečanost koja je okupila bračne parove s 50 i više godina sretnoga bračnog zajedništva
Željko Slunjski
MIHOVLJAN
UKrapinsko - zagorskoj županiji djeluje 27 umirovljeničkih udruga, od kojih svaka nastoji svoj godišnji plan aktivnosti obogatiti članstvu što zanimljivijim sadržajima. Primjerice, Udruga umirovljenika iz Mihovljana, sa svojim agilnim tajnikom Željko Člekovićem, koji je i potpredsjednik Županijske skupštine, došla je na originalnu zamisao. Potkraj prosinca u mihovljanskom Društvenom domu organizirala je svečanost koja je okupila bračne parove s 50 i više godina sretnoga bračnog zajedništva. Bilo ih je petnaest: Štefica i Franjo Pavlek (50 godina braka), Ankica i Josip Gredelj (50), Ivanka i Mirko Sviben (50), Zlatica i Mi-
Tolerancija, razumijevanje, strpljenje i potpora, temelji su dugog bračnog zajedništvakaže Ljubica koja je ponosna majka kćeri Gordane i sina Marinka
lan Rinkovec (50), Ana i Mijo Grozdek (52), Verica i Alojz Jembrih (53), Slavica i Franjo Cicnjak (53), Štefica i Ivan Pisk (53), Marija i Petar Oraić (53), Nada i Josip Erdelja (53), Nevenka i Ivica Mutak (53),Verica i Ivan Rafaj (53), Ljubica i Slavko Ljubičić (54), Nada i Vladimir Pintek (54) i par s najduljim stažom, Štefica i Mijo Pušelj (55). Nenamjerno se zaboravilo na Nadicu i Ivana Kuhtu (53) i Mariju i Franju Pavlekovića (52), a Marica i Dragutin Putar svoj će jubilej obilježiti 25. siječnja. Mihovljanskim bračnim jubilarcima prigodne darove osigurali su Krapinsko - zagorska županija, Općina Mihovljan, a Udruga umirovljenika s predsjednikom Mijom Pintekom organizirala je večeru i glazbu. Prema riječima Željka Člekovića to će postati mihovljanska tradicija!
Ljubav na misama večernicama
Razgovarali smo s, po bračnome stažu, najstarijim jubilarcima, Šteficom i Mijom Pušelj iza kojih je 55 godina bračnoga zajedništva. Štefica se prisjeća kako je Miju upoznala na misama večernicama, a njega je opčinila – mladošću. Vjenčali su se potkraj prosinca 1969. godine. Kumovi su im bili Ivica i Janica Burek, Mihovljančani sa zagrebačkom adresom. Štefica spominje kako je završila samo četiri razreda osnovne škole: - Tata je bio invalid, sestra bolesna, a grunt veliki. "Ak buš se zaškolala, buš prešla, a tko bu delal", govorila mi je majka. Ta-
ko sam ostala baviti se poljoprivredom i bila sam mučenica i patnica. Tak je bilo nekad. Suprug Mijo je u 77. godini, a od 65. je u mirovini, kao zaposlenik propale "Prvomajske" u Golubovcu. - Mirovina mi je 400 eura i teško se preživljava. Guramo koliko se može - spominje otac dvojice sinova, Zlatka i Mije, savjetujući kako je za dugi bračni staž potrebito međusobno poštovanje. A i dobra kuhinja nije na odmet, posebice bučnica. Nije bez razloga na nekadašnjem zidnjaku, najčešće iznad "špareta", pisalo: "Kuharice kuhaj ručak fino, pa ćeš dobit novaca za kino" ili "Svaka žena koja voli muža, uvijek njemu dobar ručak pruža".
Tolerancija, razumijevanje, strpljenje i potpora
Među slavljenicima susrećemo i dvoje najpoznatijih Mihovljančana, Ljubicu i Slavka Ljubičića, iza kojih je 54 godine braka. Oboje su do mirovine radili u Osnovnoj školi Mihovljan. Slavko kao tajnik, a supruga Ljubica, nastavnica kemije i biologije, 30 je godina bila ravnateljica škole. Njih se dvoje upoznalo kao studenti u Zagrebu, u Studentskom centru. Slavko je studirao pravo. Vjenčali su se u Ljubičinom rodnom Zlataru. Njezino je djevojačko prezime Getz. - Tolerancija, razumijevanje, strpljenje i potpora, temelji su dugog bračnog zajedništva – kaže Ljubica koja je ponosna majka kćeri Gordane i sina Marinka. Gordana je pošla majčinim putom i učite-
Štefica i Mijo Pušelj s domaćinima svečanosti
Razgovarali smo s, po bračnome stažu, najstarijim jubilarcima, Šteficom i Mijom Pušelj iza kojih je 55 godina bračnoga zajedništva. Štefica se prisjeća kako je Miju upoznala na misama večernicama, a njega je opčinila - mladošću
ljica je razredne nastave s pojačanim predmetom hrvatskoga jezika u mihovljanskoj OŠ, a Marinko je ekonomist i poduzetnik. Kao i sve bake i djedovi, Ljubica i Slavko ponose se svojim unucima. Martin je završio ekonomiju, Mislav Prirodoslovno-matematički fakultet, Lovro je brucoš na studiju ekonomije, a najmlađi Jakov učenik je trećega razreda Prirodoslovnomatematičke gimnazije u Krapini.
Hrvatski planinarski savez svoje godišnje priznanje za naj domara dodijelio je Dragutinu Hanžeku
Dragec iz Belca je ponovno planinarski
naj
domar u čitavoj Hrvatskoj: "Dobiti ovu nagradu dvaput je iznimno rijetko"
Željko Slunjski
ZLATAR
Nitko sretniji i ponosniji od zlatarskih planinara, kad su u prosincu saznali da je Hrvatski planinarski savez svoje godišnje priznanje za naj domara dodijelio Dragutinu Hanžeku iz Belca, domaćinu koji se skrbi o planinarskoj kući na Majeru, iznad Martinščine. Dakako, najsretniji je bio predsjednik zlatarskoga Hrvatskog planinarskog društva "Oštrc", Ivica Hanžek, sin nagrađenoga domara. Naime, spomenuta se nagrada dodjeljuje za cjelokupnu skrb i srdačnost u prihvatu planinara, koje je Dragutin prenio iz iskustva prijašnjeg rada u Planinarskom domu "Pasarićeva kuća" na Ivanščici, a posebno za angažman na uređenju, kojim je udahnuo novi život planinarskoj kući na Majeru. Obiteljska tradicija
Dragec, kako jednostavno planinari od milja zovu opskrbnika spomenute planinarske kuće iznad Martinščine, sa svojom se obitelji bavi domarenjem već punih 27 godina. - Na Ivanščici, u "Pasarićevoj kući", bil sam 18 godina jedan mjesec i jedan dan domar, od 1. lipnja 1997. do 1. srpnja 2015. godine. Obitelj Hanžek njeguje planinarstvo i skrbi o planinarskim kućama od davne 1957. godine. Naime, moj otac Ljudevit bio je domar na Ivanščici od 1957. do 1965. godine, dok sam ja započeo svoj put kao domar kratko 1973. i 1974. godine, da bih se ponovno vratio na Ivanščicu 1997. godine - spominje naj domar Lijepe Naše čije kulinarske vještine hvale brojni planinari i njihovi prijatelji koji su vikendom dolazili na Ivanščicu, ili sada na Majer. Posebice Dragecov grah s kobasicom i gulaš.
S Ivanščice na Majer
Tko zna dokle bi Dragec vikendom dolazio na Ivanščicu, da mu nisu
"Moj otac Ljudevit bio je domar na Ivanščici od 1957. do 1965. godine, dok sam ja započeo svoj put kao domar kratko 1973. i 1974. godine, da bih se ponovno vratio na Ivanščicu 1997. godine"
uskratili koncesiju (kaže "trebalo je zaposliti predsjednikova kuma"), pa se Dragec s 1060 metara spustio na Majer, na 591 metar nadmorske visine, o čijem je domu skrbio od 2012. godine, istodobno i o "Pasarićevoj kući". Nije to prvi put da je Hrvatski planinarski savez dodijelio Dragecu priznanje kao najboljem planinarskom domaru. Isto je priznanje primio i 2007. godine. Dobiti ovu nagradu dvaput iznimna je rijetkost. A to govori o Dragecovu kontinuiranom zalaganju i ljubavi prema planinarstvu. Član je dvaju planinarskih društava, onog u Ivancu i zlatarskog "Oštrca" u kojemu je njegov sin Ivica predsjednik. - U
HPD-u "Oštrc" bil sam kak dečec. Onda su bile neke oscilacije, a sad sam već 12 godina član. U ivanečkoj "Ivančici" sam od 1997. godine. Kao planinar prošao sam malo po Velebitu, Kozjaku i nema planinara koji nije bio na Triglavu. Ja četiri puta, u razdoblju od 2001. do 2007. godine, od toga tri puta na samome vrhu - kaže Dragec koji ima još jednu strast – vinogradarstvo.
Dragec vinogradar
Spomenuta se nagrada dodjeljuje za cjelokupnu skrb i srdačnost u prihvatu planinara, koje je Dragutin prenio iz iskustva prijašnjeg rada
U njegovu vinogradu na Juranščini zasađeno je 1700 trsova. - ma rajnskog rizlinga, sauvignon caberneta, a graševina je najmlađe trsje. Prošle sam jeseni bral 2200 litara. Nekaj se proda, nekaj se podeli i tak. Znate da smo mi Zagorci darežljivi ljudi - kaže naj domar kojega možete posjetiti na Majeru subotom, nedjeljom i praznicima, od osam ujutro pa dokle dan traje uz raspoloženo planinarsko društvo. Premda su u potkrovlju tri spavaonice, rijetki su koji odluče prenoćiti, jer nema grijanja. No, Hrvatski
Počele pripreme za Dane kajkavske riječi Zlatar
ZLATAR - Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar raspisalo je natječaje za dječje priredbe koje će se održati u okviru 56. manifestacije Dani kajkavske riječi Zlatar 2025. Priredbe su biser zlatarske manifestacije - 56. Zbor malih pjesnika, 54. Festival dječje kajkavske popevke i Dječja likovna izložba "Čovjek čovjeku", namijenjene uče-
nicima osnovnih škola kajkavske Hrvatske. Radove na natječaj šalju osnovne škole koje organizator poziva da se slanjem poetskih i likovnih radova svojih učenika te skladanjem novih kajkavskih popevki pridruže održanju zlatarske tradicije promicanja kulturnog stvaralaštva mladih, njegovanja kajkavske riječi i očuvanja zavičajne kulture.
Rokovi dostave radova su 28. veljače za Festival dječje kajkavske popevke, 22. travnja za Zbor malih pjesnika i 15. svibnja za likovnu izložbu Čovjek čovjeku. Otvorenjem ovih natječaja započele su pripreme za Dane kajkavske riječi, koja se ove godine planira održati od 19. do 28. rujna. Detalji natječaja objavljeni su na web stranici POU Zlatar. (zl)
planinarski savez dodijelio je neka sredstva pa će ovoga ljeta dom biti "obogaćen" centralnim grijanjem. A možda je na Majeru najljepše biti u proljeće, kada se na istoimenoj livadi najmlađi igraju s roditeljima. Tu je, oko 30 metara od kuće, i izvor pitke vode. Prava idila u podnožju Ivanščice.
Hanžek s varaždinskim planinarima na Triglavu Dragutin Hanžek
Hanžek ispred doma na Ivanščici
Ostvario uspjeh za pamćenje u popularnom kvizu i dokazao da znanje vrijedi svakog centa
Kristian Hohnjec iz Velikog Trgovišća briljirao u Potjeri: S ekipom osvojio 9000 eura, a cilj mu je Superpotjera!
Kristian je po prvi put sudjelovao u kvizu Potjera i ostvario sjajan rezultat, a tim smo povodom s njim razgovarali i doznali niz zanimljivih detalja o njegovom iskustvu, ali i daljnjim planovima
Marta Čaržavec VELIKO TRGOVIŠĆE
Kristian Hohnjec, diplomirani ekonomist iz Velikog Trgovišća, ostvario je nevjerojatan uspjeh u popularnom HRT-ovom kvizu 'Potjera' prošle srijede. Zajedno sa svojom ekipom pobijedio je lovca Mladena Vukorepu u napetoj završnoj potjeri i osvojio ukupno 9000 eura. Hohnjec je, prema vlastitom priznanju, dugo razmišljao o sudjelovanju u ovom kvizu. – Već dugo vremena pratim Potjeru, shvatio sam da dosta toga i znam pa sam se prijavio na test koji je dostupan na internetu. Čini se da sam ga dosta dobro riješio, pozvali su me i to je to – prisjeća se Kristian.
Od pub kvizova do nacionalnog uspjeha Kristian ima 39 godina i vlasnik je tvrtke koja se bavi košarkaškim scoutingom već 16 godina. – Radimo statistiku i videoanalize za razne košarkaške klubove. Cijeli život sam u sportu. Igrao sam košarku u Zaboku i Krapini, nogomet u Zagorcu iz Velikog Trgovišća, bio trener u KK Zabok i radio kao novinar za Nacional, Košarka.hr, Sportnet i Draft Express. Sport mi je obilježio život – kaže Hohnjec. Iako su ga pub kvizovi privukli još ranije, priznaje da sada nema vremena za njih. – Jedno sam vrijeme često išao na pub kvizove s ekipom 'Sivi čavlji'. Često smo bili u 'caffe baru O5' i Mega baru, ali zbog posla više ne stižem – govori Hohnjec. Napeta atmosfera
Sam proces sudjelovanja u 'Potjeri' uključivao je niz izazova, ali i trenutke smijeha. – Poziv na snimanje dobio sam dva tjedna ranije. Nisam posebno učio, jer teško da se u tako kratkom vremenu može puno naučiti, ali sam gledao epizode kviza i proučavao povijesne činjenice kako bih bio spreman –kaže i otkriva kako je generalna proba prije snimanja bila posebno stresna. – Bilo je dosta treme u početku. Na probi smo imali lažnog lovca, odgovarali smo na pitanja,
'Poziv na snimanje dobio sam dva tjedna ranije. Nisam posebno učio jer teško da se u tako kratkom vremenu može puno naučiti'
'Ključno je bilo to što smo došli u četvero jer smo time dobili dodatna četiri koraka prednosti'
morali se orijentirati gdje gledati i paziti na brzinu odgovaranja. Tijekom same igre najviše sam se koncentrirao na Joška Lokasa i slušao pitanja jer ako izgubiš fokus, zaboraviš pitanje. Kad sam odgovarao, gledao sam u jednu točku da održim koncentraciju – prepričava nam Hohnjec. Uz sve to, prisjetio se i malih tehničkih poteškoća. – Sjedili smo na visokim stolicama s podešavanjem visine. Moja stolica je očito bila rasklimana i stalno sam morao podizati sjedište. Jedno vrijeme bio sam doslovno najmanji u studiju – ispričao nam je kroz smijeh. Snaga tima ključna za pobjedu
Ekipa s kojom je nastupio ostavila je snažan dojam. – Hrvoje, naš kapetan, ima ogromno znanje. Onaj tko je kapetan ne bira se tamo, na licu mjesta, nego prema tome kako je riješio test. Tako smo bili i pozicionirani na ploči. Elizabeta je već bila na kvizu i imala je iskustvo, dok smo Branimir i ja nastupali prvi put. Na kraju, svaki od nas dao je po jedan ili dva odgovora i to je presudilo. U konačnici, dosta toga ovisi o sreći, o pitanjima. Recimo, na probi sam znao manje odgovora na pitanja – priznaje. Pobjeda u završnoj potjeri nije bila lagana, ali su kao tim briljirali. – Uspjeli smo ostvariti 19 koraka prednosti, što je bilo nedostižno za lovca. Ključno je bilo to što smo došli u četvero jer smo time dobili dodatna četiri koraka prednosti – pojašnjava Hohnjec i priznaje kako je lovac Mladen Vukorepa bio ozbiljan protivnik, ali im je laknulo što se na njegovom mjestu nije našao
'Snimali smo od devet ujutro, a cijeli proces uključuje generalnu probu i samo snimanje, koje traje sat vremena'
Krešimir Sučević Međeral, jer kako kaže Hohnjec, njegovo je znanje vrlo opsežno zbog čega je vrlo cijenjen u tom svijetu. Planovi za budućnost
'Jedno vrijeme bio sam doslovno najmanji u studiju'
Nezaboravno iskustvo Kristian je na kraju pohvalio cije-
Na pitanje o osvajanju novca, Kristian otkriva kako planira dio izdvojiti za putovanje, a što se tiče budućih natjecanja razmišlja o sudjelovanju u 'Superpotjeri'. – Volio bih se prijaviti, ali prvo moram steći novo znanje. Nedostaje mi poznavanje grčke mitologije i povijesnih činjenica. 'Superpotjera' traži puno znanja, jer su tamo četiri lovca. Za to još trebam raditi –kaže, ali svima preporučuje sudjelovanje u kvizu: – Ako razmišljate o prijavi, nemojte se bojati! Čak i ako ne uspijete iz prvog pokušaja, možete se prijaviti više puta. Za mene je ovo bila sjajna avantura i veliko iskustvo koje bih svima preporučio.
lu produkcijsku ekipu. – Snimanje je bilo jako profesionalno, ali i simpatično. Tim produkcije stvorio je opuštenu atmosferu, što nam je puno pomoglo. Snimali smo od devet ujutro, a cijeli proces uključuje generalnu probu i samo snimanje, koje traje sat vremena – otkrio je Hohnjec za kraj koji je, uz podršku obitelji, a posebno supruge Jelene koja je bila u pratnji, ostvario uspjeh za pamćenje! Kristiane, držimo ti fige i navijamo za tebe u svim budućim izazovima!
Zajedno sa svojom ekipom pobijedio je lovca Mladena Vukorepu u napetoj završnoj potjeri i osvojio ukupno 9000 eura
Kristian Hohnjec u 'Potjeri'
Kristian sa svojom suprugom Jelenom
'Kad sam odgovarao, gledao sam u jednu točku da održim koncentraciju'
Društvo vinara i vinogradara "Antun Mihanović" Klanjec u subotu je održalo tradicionalnu proslavu "Vincekovo h Klanjcu 2025."
Veselo Vincekovo u vinogradu obitelji Firšt
Davor Žažar KLANJEC
Klanječki vinari i njihovi gosti okupili su se u subotu u vinogradu obitelji Firšt, kako bi svi zajedno, uz molitvu, pjesmu, šalu i puno smijeha, dobrog vina i gastronomskih delicija, proslavili svog nebeskog zaštitnika. Tradicionalni početak sezonskih radova u klanječkim vinogradima započeo je blagoslovom župnika fra Drage Brgleza, nakon čega se u dobrom i šaljivom raspoloženju, uz spelancije iz Križevačkih statuta, orezao prvi trs i na njega objesile najbolje klanječke domaće kobase i špek, sa željom da godina bude plodna i bogata kvalitetnim vinima.
Zlatne medalje i priznanja
Domaćini ovogodišnje proslave
Mladen i Stjepan Firšt zaželjeli su dobrodošlicu okupljenima te istaknuli da im je zadovoljstvo što su domaćini proslave Vincekovog. Obitelj Firšt već se generacijama bavi vinogradarstvom, a 2019. godine zasadili su novi vinograd s 900 trsova, koji uspješno obrađuju, o čemu svjedoče brojne zlatne medalje i druga priznanja za kvalitetu njihova vina.
Predsjednik Udruge vinogradara "Antun Mihanović" Igor Jambrešić osvrnuo se na rad udruge. – Udruga je zadužena za očuvanje kulture i tradicije našeg zagorskog zavičaja. Radimo i edukativne radionice na kojima educiramo naše vinare na koji način dobiti dobre proizvode. Vincekovo je dan kada obilježavamo početak radova v trsju, rezidbe i druge obrade. Trebamo još dodatno poraditi i ozbiljnije uključiti turističke zajednice pa da tu priču pojačamo i napravimo događanje još otvorenijeg tipa, jer to je jedna zaista dobra priča, lijepa tradicija i dobar temelj da zadržimo mlade ljude u toj grani, koja je opasno narušena zbog bolesti koja se danas pojavljuju – rekao je predsjednik Jambrešić. Tradicija vinarstva
Gradonačelnik Zlatko Brlek istaknuo je kako je Klanjec vinogra-
darski kraj, a tradicija proslave Vincekovog je ono što se od davnina njegovalo na ovim područjima. – Posebno mi je drago da se ta tradicija prenosi s koljena na koljeno i nastavlja se i danas. Za nas Klanjčane je to posebno zanimljivo i važno, jer smo mi vinogradarski kraj i vinogradarstvo je tu oduvijek bilo prisutno. Veseli me što u Klanjcu imamo nekoliko mladih obitelji koje su se ozbiljno počeli baviti vinogradarstvom i vinarstvom i da svake godine imamo sve kvalitetnija i kvalitetnija vina, o čemu svjedoče i brojne medalje i nagrade osvojene na mnogim izložbama. Najbitnije je da se to ne zatre, da to njegujemo i dalje, a Grad će ih i dalje nastaviti podupirati. Ono što mi već godinama radimo, a to je da otkupimo sve cijepove Sokola i oni se dijele preko naše vinarske udruge "Antun Mihanović" našim vinogradarima, ljudima koji tu sortu žele i dalje uzgajati – rekao je Brlek.
Ozbiljna vinska regija
Proslavi Vincekovog prisustvovao je i župan Željko Kolar koji se osvrnuo na aktualne teme vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo u Krapinsko-zagorskoj županiji. – Mi smo jedna ozbiljna vinska regija, regija u kojoj se proizvode pjenušci, dekanteri, ledene berbe… Ima tako raznoliku ponudu izuzetno kvalitetnih, vrhunskih vina naših vinara i moramo biti zadovoljni. Ono čime smo isto tako zadovoljni, što smo radili na zaštiti naših autohtonih sorti gdje smo napravili jedan ogroman iskorak. U suradnji s Trgocentrom se radi matičnjak iz kojeg će izlaziti i već je trebalo izlaziti 100 tisuća sadnica Svetokriške beline i Svehrvatske bjeline, no žutica nas je usporila u toj priči i to je dio s kojim nisam zadovoljan. Jedna je velika površina vinograda morala biti iskrčena van i uništena i mnogi vinogradari, pogotovo manji, više nisu niti sadili. Još uvijek s Ministarstvom poljoprivrede zapravo nismo našli pravi odgovor i pravo rješenje. Mi subvencioniramo 50% novog nasada ako se sadi Svetokriška belina
i Svehrvatska bjelina iz proračuna Krapinsko-zagorske županije, a za velike vinare koji sade preko 5000 čokota beline, pokrivamo sto-
postotni iznos. Vjerujemo da će ta mjera u budućnosti dati rezultate. Ono što me veseli, evo danas kod mene u Klanjcu, da ima nekoliko
mladih vinara koji nemaju obiteljsku tradiciju, ali su se svejedno odlučili ići s novim nasadima – izrazio je zadovoljstvo župan Kolar.
Uz blagoslov radova u trsju, Vincekovo proslavljeno i u Zaboku
ZABOK - Udruga vinara, vinogradara i podrumara Grozd iz Zaboka organizirala je proslavu Vincekova. Nakon pozdravnih riječi domaćina, uslijedio je blagoslov vinogradara. Obred blagoslova vodio je zabočki župnik Branko Risek te je tako označio službeni početak radova u trsju. Poželio im je puno uspjeha kako bi na jesen vinogradi rodili obilatim plodovima. Veselo zajedničko druženje proteklo je uz pjesmu i domaće zagorske delicije. (df)
Blagdan
sv. Vinka i u
Gornjoj
Stubici donio je prve radove u vinogradu, uz želje za što uspješnijom godinom
GORNJA STUBICA - Tradicija u Gornjoj Stubici povodom obilježavanja Vincekova nastavljena je prošle subote, misnim slavljem kod Kapelice sv. Vinka, a potom i prigodnim ceremonijama i feštom kod Restorana Rody. Program je započeo svetom misom kod kapelice svetog Vinka u Modrovcu, gdje su se okupili brojni mještani i Gornjostubičanci, a potom je nastavljen kod Restorana Rody. U bogatom kulturno – umjetničkom programu nastupili su Puhački orkestar VZO Gornja Stubica, Udruga kuburaša Marija Bistrica, Muzički sastav Vižjari iz Slovenskih Konjica, Tamburaški sastav Pet za Pet te Folklorna skupina invalida rada grada Zagreba. Prve radove u vinogradu gazde Zdravka Klanjčića blagoslovio je gornjostubički župnik Nikola Jur-
ković, a meštar ceremonijala bio je Željko Novosel, uz želje za što boljom i uspješnijom vinogradarskom godinom. Događanje je organizirala
udruga vinara i vinogradara Peharček, ispred koje se obratio i predsjednik Dario Poštek, pozdravivši sve okupljene vinare, a i posjetite-
lje, među kojima su bili brojni okupljeni iz okolice te gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić i donjostubički gradonačelnik Nikola Gos-
Tradicija proslave Vincekova, koja okuplja velik broj posjetitelja, i ove je godine nastavljena u Gornjoj Stubici Zvona
PERŠAVES - U organizaciji udruge vinara i vinogradara "Kliet" iz Lobora, u mjestu Peršaves - Pušća protekle je subote, održano je jubilarno, 20. Vincekovo, kod domaćina Stjepana Počekala u predivnom okruženju s pogledom na kapelu sv. Margarete. Upravo su zvona kapele označila početak događanja obasjanog zrakama sunca. Okupilo se 150 članova udruge, prijatelja i mještana te ljubitelja dobre kapljice. Vincekovo označava početak radova u vinogradu, a članovi udruge su ga započeli blagoslovom vinograda koji je predvodio vlč. Tomica Božiček. Događanju je prisustvovala i načelnica općine Mače, Mladenka Mikulec s obitelji i prijatelji udruge vinara i vinogradara "Humska kapljica" iz Huma na Sutli. Predsjednik udruge
počić, ali i, već tradicionalno, gosti iz Slovenije, koji Vincekovo već dugi niz godinama obilježavaju na ovom stubičkom brijegu. (J. Klanjčić)
Nikola Lesičar zahvalio je svima nazočnima, i kuburašima iz
Lobora koji svake godine sudjeluju na obilježavanju ove manifesta-
cije. Nadamo se da će se potvrditi narodna izreka "Ak na Vincekovo sunce peče, v lagve mošt teče". (zl)
VINOGRADARI KRALJEVCA NA SUTLI OBILJEŽILI
VINCEKOVO U HUMANITARNOJ AKCIJI
KRALJEVEC NA SUTLI - Ove godine vinari Općine Kraljevec na Sutli odlučili su svoje aktivnosti i proslavu dana Sv. Vinka zaštitnika vinogradara i vinara obilježiti na drugačiji način. Sve regule i tradicijski običaji zadržani su kako to zagorska tradicija nalaže kroz desetljeća, ali ove godine na zagovor Sv. Vinka, vinari su odlučili pomoći Osnovnoj školi Pavao Štoos, Kraljevec na Sutli u opremanju nastavnih pomagala za potrebe školovanja djece u osnovno školskom obrazovanju. Vrijedni vinari i vinogradari sakupili su vrijednu donaciju po iskazanim potreba OŠ. Proslava je obilježena u vinogradu hvale vrijednog domaćina Marija
Bogovića - Đalda u Kapelskom vrhu uz nazočnost velikog broja vinogradara iz cijele općine i susjednih općina Dubravica i Grada Klanjca. Ceremonijalnu svečanost su vodili Vincelj Marjan Berić i njegov pomoćnik Josip Berić, a organizacijski dio odradila je izvrsna ekipa Vinarske udruge pod vodstvom predsjednika Ivana Balje. Svečanost je uveličala i podržala načelnica Općine Kraljevec na Sutli Blanka Stipčić Berić koja je pohvalila rad udruge, podržala akciju vinogradara i sama se uključila u hvalevrijednu inicijativu. Na kraju uz modernu verziju citata litanija završavamo ovaj izvještaj "Dragi moj trsek ! Se bum napravil da buš mi zdravi! (zl)
Vincekovo u Kumrovcu
KUMROVEC – Udruga vinara, vinogradara i prijatelja dobrog vina 'Grozd' Kumrovec organizira proslavu Vincekova u Kumrovcu, u vinogradu i kleti obitelji Vladimira Bata u Risvici. Program će u subotu, 25. siječnja od 11 sati, uključivati blagoslov vinograda i prigodnu rezidbu te druženje uz Vincekov obred i vino, a zasvirat će i Zvuci Zagorja. (jk)
Pratite svakodnevne aktualne vijesti
iz Zagorja na portalu
Vincekovo u Mariji Bistrici kod
Frajtakove kleti i na Vinskom Vrhu
MARIJA BISTRICA - Udruga vinogradara Marije Bistrice, uz pokroviteljstvo Općine Marija Bistrica i Turističke zajednice Općine Marija Bistrica, organizira u subotu 25. siječnja obilježavanje Vincekovoga. Doček gostiju je planiran na Trgu Pape Ivana Pavla II u Mariji Bistrici u 12 sati, a nakon pozdrava organizatora i nastupa Limene glazbe KUD - a Lovro Ježek,
oko 12.30 uslijedit će odlazak u Vinogorje Podgorje Bistričko kod kleti i vinograda Josipa Frajtaka, gdje će ceremonijal Vincekovog predvoditi dugogodišnji suradnik bistričkih vinogradara dr. sc. Stjepan Pepeljnjak – biškup Štef. Uz njega već tradicionalno u programu sudjeluju i članovi KUD-ova ''Lovro Ježek'' i ''Laz'' s prijateljima pjevačima, koji se okupljaju
na Martinje i Vincekovo te glazbeni sastav ''Bistrički licitari'', a svoj doprinos dat će pucnjevima i članovi Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. U programu je i blagoslov vinograda, a za sve posjetitelje po popularnim cijenama osigurani su kuhano vino i kobasice. Vincekovo će isti dan proslaviti i članovi Udruge vinara i podrumara Vinski vrh i njihovi gosti, s početkom
u 12 sati. Proslava je tradicionalno kod kleti predsjednika Udruge Zdravka Horvatića na Vinskom vrhu. U prigodnom programu sudjeluju članovi Župnog zbora Župe sv. Ivana Krstitelja Zlatar Bistrica, a ceremonijal meštar će biti Borko Samec. Nakon programa nastavlja se druženje uz ponudu kobasica i kuhanog vina te svirku grupe 'Noćne zvijezde'. (Elvis Lacković)
BUNA TRAJE Slijedi obilježavanje slavne Seljačke bune iz 1573., događanja i ove godine u tri vikenda, na tri lokacije
Ovog vikenda noćni pohod na Cesargrad, a onda Puntanje kmetov i Bitka kod Stubice
Jelena Klanjčić
G.STUBICA/D. STUBICA/KLANJEC
Nakon dva izvrsno posjećena izdanja Noćnog pohoda na Cesargrad, Hrvatsko planinarsko društvo "Cesargrad" Klanjec i Turistička zajednica Biser Zagorja, u suradnji s Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Krapinsko-zagorske županije i Grada Klanjca, u subotu 25. siječnja priređuju novi planinarski pohod kojim se simbolično obilježava početak slavne Seljačke bune koja je započela napadom na Cesargrad u noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine. 'Klanječki kmetovi' i planinari
Program u Klanjcu započinje u 17 sati na Trgu Antuna Mihanovića. - Okupljanju "klanječkih kmetova" pridružit će se i ove godine članovi planinarskih društava, susjedi iz Slovenije, a sigurni smo da će nam doći i svi koji su bili prošlih godina u kojima je ovo noćno planinarenje na Cesargrad premašilo sva očekivanja – kažu organizatori. Ovogodišnji program bit će obogaćen srednjovjekovnim lakrdijaškim programom i uvijek atraktivnim žongliranjem vatrom artista iz Cirkulture, a na trgu posjetitelje očekuju i vruće domaće fritule, a za zagrijavanje kuhano vino i čaj. Nakon puntanja na čelu sa seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, oko 18 sati krenut će se s
Nakon napada na Cesargrad ovog vikenda, 1. veljače slijedi Puntanje kmetov, a Bitka kod Stubice 8. veljače
bakljama u rukama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad.
Uspon nije zahtjevan
Ispred planinarske kuće, članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz
Donje Stubice uprizorit će sukob kmetova i Cesargradske straže, a ostatke zidina Cesargrada i ove će godine obasjati svjetlosna instalacija. Večernje druženje oko zapaljenih vatri na proplanku ispred planinar-
ske kuće nastavit će se uz ponudu hrane i pića te glazbeni program domaćeg Buna benda. Organizatori pozivaju sve zainteresirane posjetitelje da im se pridruže, a noćni pohod prema Cesargradu primjeren je i za starije te obitelji s djecom s obzirom da je riječ o usponu koji nije zahtjevan i traje otprilike 30-tak minuta. - U slučaju kiše, program se otkazuje, ali se još uvijek nadamo da bi nas na Cesargradu mogao ugodno iznenaditi snježni pokrivač, na veliku radost najmlađih planinara – kažu organizatori.
Puntanje kmetov
Obilježavanje Seljačne bune potom seli u Gupčev kraj, gdje će se 1. veljače održati Puntanje kmetov kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici. Cijeli program te subote započinje u Hižakovcu od 12 sati, gdje će biti pri-
kazan život Matije Gupca u njegovoj rodnoj hiži, a potom u 13 sati slijedi organizirani odlazak prema Gupčevoj lipi, gdje će se pobunjeni kmetovi naoružati i dogovoriti za bitku protiv Tahyja. Nakon prikaza puntanja kmetov slijedi zabavni program uz tamburaše te gastro ponudu. Bitka kod Stubice Centralno događanje bit će Bitka kod Stubice, 8. veljače. Bogati program raspodijelit će se tijekom cijeloga dana. Sve počinje u 9 sati planinarskim pohodom Stazama Gupčevih puntara u organizaciji PD 'Stubičan'. Od 11 sati na rasporedu je Srednjovjekovni sajam uz gastro ponudu i zabavni program, a u 13 sati okupit će se pobunjeni kmetovi te u 13.30 krenuti s Trga ispred crkve Presvetog Trojstva prema Dvorcu Golubovec, gdje će se u 14 sati održa-
ti spektakularna Bitka kod Stubice. Nekoliko stotina statista i sudionika prikazat će publici rekonstrukciju Seljačke bune iz davne 1573. g. koja je obilježila hrvatsku prošlost. Jedinstvena i narodu posebna bitka, rekonstruirana je od strane Družbe vitezova Zlatnog Kaleža, a zajedno s TZ područja Gupčevog kraja, Gradom Donja Stubica i partnerima, priprema i ove godine spektakl, a uz centralno događanje, samu Bitku, posjetite svakako u Buna party nakon Bitke, u Parku Jure Stubičanca, gdje će koncerte održati Kawasaki 3P i Zadruga, od 18 sati. Zagrijavanje za bunu uz rock večer na rasporedu je u petak, 7. veljače u Buna Pubu, od 21 sat uz Dinu Miklaužića i Majstore kamuflacijske organizacije, a Buna Pub donosi i after party, na dan bitke, 8. veljače uz Dvorjane i Iveka Kovu od 22 sata.
PREDSTAVLJENA ZBIRKA 'SJENE I TIŠINA' MIRJANE MIKULEC
DONJA STUBICA - Kad se okupi blizu sedamdeset osoba na promociji pjesničke zbirke, slobodno možemo reći da je održan vrlo uspješan kulturni događaj. Upravo navedeno dogodilo se u petak 17. siječnja, u prostorima udruge Kajkaviana na predstavljanju zbirke Sjene i tišina autorice Mirjane Mikulec. Peta je to knjiga, četvrta zbirka poezije, ove nagrađivane pjesnikinje i prozaistice, prva u izdanju Kajkaviane. Knjigu su promovirale urednica Daria Mikulec i recenzentica Darija Žilić, stihove je čitala Helena Knezić, u tri glazbena intermezza sudjelovale su učenice Glazbene škole pri OŠ Matije Gupca Gornja Stubica Ana Lisak na klaviru, Paula Lukina i Franka Pasanec. Pjesnikinja Mirjana Mikulec ima svoju publiku - vjernu koja je godinama prati, ali i novu koja tek otkriva njezine lirske bravure kojima propitkuje, stavlja pod povećalo, ili jednostavno opisuje, niže, ponekad iz sasvim neobičnog ugla ili vizure donosi svakodnevicu, donosi slike iz svog djetinjstva, dono-
si detalje koji tako ogoljeni odmah dobivaju novu dimenziju. Podjednako uspješno piše na standardu i na oroslavskom kajkavskom govoru. Kao što je recenzentica Darija Žilić naglasila Mirjanine pjesme "prožete su nekim zagasitim sjajem, melankolijom, ponegdje i strahom, strepnjom, iščekivanjem". Pohvaljujući napose Mirjaninu autentičnost recenzentica naglašava: "Riječ je i o duboko meditativnoj knjizi, samospoznaji". Urednica Daria Mikulec, naglasila je pojam dvojakosti koji obilježava baš ovu Mirjaninu zbirku. Poezija pisana na standardu "nastaje u kući u kojoj odjekuju raz-
mišljanja, strahovi i tjeskobe koje su osobne, poezija na dijalektu počiva na drugačijim tematskim sklopovima, proizlazi iz nasljeđa, kuće koja je zajednica." Autorica je na kraju toplo zahvalila svima koji su joj pomogli kako u nastanku ove knjige tako i tijekom cijele njezine spisateljske karijere što je dugo godina bila tek njezino drugo ja, potpuno drugačije od onog biografskog (ekonomistica, revizorica), konkretno svim podupirateljima - napose Krapinsko-zagorskoj županiji koja je projekt financijski poduprla i Gradu Oroslavju koji je dio knjiga otkupio, prijateljima, čitateljima i članovima obitelji. (zl)
Bitka kod Stubice svake godine okupi na tisuće posjetitelja
Noćni pohod na cesargrad organizira HPD "Cesargrad" Klanjec i Turistička zajednica Biser Zagorja, u suradnji s Družbom vitezova Zlatnog kaleža
Manifestaciju je Pučko otvoreno učilište Zabok, a bit će održana u Gradskoj galeriji Zabok od 1. do 14. veljače
Uskoro počinje
ZAKAZ - Zabočka koncertna zima
ZABOK – Uskoro počinje manifestacija ZAKAZ – Zabočka koncertna zima, koju je pokrenulo Pučko otvoreno učilište Zabok i koja će biti održana u Gradskoj galeriji Zabok u razdoblju od 1. do 14. veljače 2025. Manifestacija će obuhvatiti četiri koncerta, a neki od glazbenica i glazbenika koji će nastupiti na njima iz osobnih ili poslovnih razloga vezani su uz grad Zabok te su već poznati domaćoj publici. Raspored koncerata je sljedeći: 01.02.u 18h "Šest žica u različitim glazbenim stilovima" (Gitaristički duo – Nikola Šrajbek i Vid Kotarski); 04.02. u 19:30 "Gitara u svijetu klasike i filma"Duo Šimatović (Divna Šimatović, gitara; Ivan Šimatović, gitara); 06.02. u 19:30 "Millefeuille" (Vokalni ansambl "Antiphonus"; Filip Fak, klavir); 14.02. u 19:30 "Valentinovo u zvucima klasike i bluesa" (Doris Tkalčević, violina; Bože Cigić, klavir). Ulaz na sve koncerte je slobodan, ali je broj sjedećih mjesta u Galeriji ograničen. - Ukoliko želite da Vam rezerviramo mjesto, molimo Vas da nas kontaktirate na broj telefona 099/707-1949 ili na e-mail adresu gradskagalerijazabok@gmail.com. Za sve organizirane grupne posjete (škole, udruge i sl.) najava/rezervacija je obavezna – kažu organizatori. Više informacija može se naći na web stranici Pučkog otvorenog učilišta Zabok te FB stranici i Instagramu Gradske galerije Zabok.U subotu 1. veljače, uz koncert i otvorenje manifestacije, po prvi puta će biti održana dodjela Nagrade "Ljubomil Babić" za doprinos razvoju kulture i obrazovanja na području grada Zaboka. (zl)
Njihov glas mijenja društvo, a njihova snaga nije u ukrasu, već u doprinosu koji donose
Otvorena
putujuća izložba
"Djeca OKO nas – Utjecaj, a ne ukras" u Zaboku
Izložba, koju sufinanciraju Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, donosi snažnu poruku o važnosti uključivanja djece u donošenje odluka i promicanju njihovih prava
M. Čaržavec ZABOK
UCentru urbane kulture Regenerator u Zaboku proteklog je vikenda svečano otvorena putujuća fotografska izložba 'Djeca OKO nas – Utjecaj, a ne ukras', dio istoimenog projekta Saveza društava 'Naša djeca' Hrvatske i Hrvatske zajednice županija. Izložba, koju sufinanciraju Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, donosi snažnu poruku o važnosti uključivanja djece u donošenje odluka i promicanju njihovih prava.
U subotu 1. veljače, uz koncert i otvorenje manifestacije, po prvi puta će biti održana dodjela Nagrade "Ljubomil Babić" za doprinos razvoju kulture i obrazovanja na području grada Zaboka
30 portreta, 30 priča Izložba okuplja 30 portreta djece iz cijele Hrvatske, koje je zabilježio poznati fotograf i putopisac Saša Pjanić. Kroz objektiv kamere, djeca su prikazana kroz svoje hobije, interese i priče, čime izložba slavi multikulturalnost, inkluziju i prava na slobodno vrijeme. - Djeca su nevjerojatni suradnici. Oni nisu ukras, već utjecaj – inspiriraju me, donose radost i perspektivu. Njihove priče i lica pričaju o slobodi, mašti i stvaranju boljeg društva. U prvom sam licu želio ispričati priču kako su oni utjecali na mene - objasnio je Pjanić. Djeca kao aktivni sudionici društva
Ovaj projekt ima za cilj osvijestiti važnost participacije djece u društvenim procesima. Sonja Borovčak, predsjednica Saveza društava 'Naša djeca' Hrvatske, istaknula je važnost slušanja dječjeg glasa. - Želimo da naša djeca ne budu ukras, nego da imaju utjecaj. Da ih se u svakoj lokalnoj zajednici pita u kakvoj općini ili gradu žele živjeti, da uvažavamo njihovo mišljenje i prava, ali jako je važno da slušamo njihov glas. Malo po malo idemo naprijed
Izložba okuplja 30 portreta djece iz cijele Hrvatske, koje je zabilježio poznati fotograf i putopisac Saša Pjanić
- poručila je, a Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza i voditeljica projekta, naglasila je važnost edukacije za djecu, mentore i lokalne čelnike.
- Projekt je to kojim razvijamo utjecaj djece i njihovu participaciju, a kroz njega smo imali niz edukacije za djecu i mentore, ali za lokalne i regionalne čelnike. Zanimljiv dio projekta kojim participiramo dječja prava je upravo ova izložba, treća po redu koja je vezana za prava djece. Djeca su ravnopravni partneri odraslima i svakodnevno ih treba uključivati u odluke koje su za njih bitne - rekla je Krpes.
Podrška lokalne zajednice
Gradonačelnik Zaboka, Ivan Hažek, podsjetio je na važnost Regeneratora kao mjesta koje okuplja sve generacije. - Razmišljamo i pokušavamo osmisliti sadržaj za mlade i za
najmlađe. Zbog toga smo u projektu Regeneratora predvidjeli, osim poduzetničkog inkubatora, sjedišta organizacije civilnog društva, hostela za volontere iz čitavog svijeta i ovaj prostor za događaje svih dobnih skupina - rekao je Hanžek. Zabok je 20 godina grad prijatelj djece, a ovo je sjajan način da se obilježi ovaj jubilej. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako Krapinsko - zagorska županija gradi uključivo društvo. - KZŽ ima ideal jedne uključive zajednice koja poštuje različitosti, propagira toleranciju i sigurno da su djeca ta koja trebaju biti uključena u donošenje odluka koja se tiču njih, koja su im važna i koja predstavljaju zadovoljenje njihovih potreba i osiguravaju sigurnost odrastanje - rekla je Petek i posebno istaknula odličnu suradnju s DND-om jer djeca svojim djelovanjem i uključivanjem mogu činiti male, ali izrazito važne korake. Poruka koja ostaje
Izložba 'Djeca OKO nas – Utjecaj, a ne ukras' šalje snažnu poruku –djeca imaju pravo biti uključena, sudjelovati i utjecati. Njihov glas mijenja društvo, a njihova snaga nije u ukrasu, već u doprinosu koji donose.
Dječji vrtić 'Maslačak' ugostio izložbu
radova iz čak 39 hrvatskih vrtića
KRAPINSKE TOPLICE - Dječji vrtić Maslačak u Krapinskim Toplicama s ponosom je ugostio izložbu dječjih radova pod nazivom "Razglednica s motivom moga kraja", koja je privukla veliki interes vrtića iz cijele Hrvatske. Na izložbu je pristiglo 79 dječjih jedinstvenih likovnih radova iz 39 vrtića diljem Hrvatske. U izradi radova sudjelovalo je 89 autora (djece) i 74 mentora koji su podržali i inspirirali male umjetnike. Djeca su svojim radovima prenijela prepoznatljive motive krajeva iz kojih dolaze, pokazujući kreativnost i ponos na svoju tradiciju. Izložba nije natjecateljskog karaktera, već prilika za međusobno povezivanje, razvijanje kulturne svijesti i njegovanje običaja slanja poruka putem razglednica. Organizatorica izložbe u Dječjem vrtiću Maslačak, odgojiteljica mentorica Valentina Koprivnjak, zahvaljuje svima koji su svojim sudjelovanjem i podrškom doprinijeli uspjehu ovog projekta. - Ovakvi projekti ne samo da obogaćuju odgojno - obrazovni rad već jačaju osjećaj pripadnosti i povezanosti unutar vrtićke zajednice te
promiču vrijednosti međusobnog poštovanja i uvažavanja – istaknula je. Izložba je pokazala kako dječja mašta nema granica, te kako umjetnost može spajati ljude iz različitih krajeva. Izložba se može pogledati na adresi dječjeg vrtića – Toplička ulica 34, Krapinske Toplice u periodu od 15.01.2025. do 07.02.2025. u radnom vremenu vrtića od 8:00 do 16:00 sati, uz najavu na telefon 049 232 838 ili na mail ravnatelj. dvktmaslacak@gmail.com. (zl)
Dođite na zanimljivo predstavljanje knjige o braku u oroslavskoj knjižnici
OROSLAVJE - Gradska knjižnica Oroslavje poziva Vas na predstavljanje knjige "Spašavala sam brak, a spasila sebe" autorice mr. sc. Vesne Oršulić. Vesna Oršulić, specijalistica obiteljske medicine i gestalt psihoterapeutkinja, predstavit će nam svoju treću, autobiografsku knjigu u kojoj je podijelila svoja razmišljanja, stavove i moguće načine rješavanja problema u braku. Autorica je osobnoj priči dodala teoretski okvir i terapeutski osvrt, a objasnila je i kako joj je terapijsko pisanje pomoglo osvijestiti probleme s kojima se suoča-
vala u braku te omogućilo pronaći vlastita rješenja i ponovno otkriti užitak u sebi, a posljedično i u partnerskom odnosu. Književni susret održat će se u četvrtak, 23. siječnja s početkom u 18 sati u dvorani Gradske knjižnice Oroslavje. Ulaz je slobodan. (zl)
Vrlo zanimljiva izložba u Mariji Bistrici
Josip Maršić izlaže makete nogometnih stadiona
MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica organizira jedinstvenu izložbu, koja će biti otvorena u subotu 25. siječnja u 18 sati. Naime, radi se o izložbi maketa, uglavnom nogometnih stadiona, koje izrađuje Josip Maršić iz Tugonice u Mariji Bistrici, koji trenutno živi i radi u Njemačkoj. Ovim zanimljivim hobijem počeo se baviti 2020. godi-
ne za vrijeme lockdowna iz dosade. Kako je navijač Dinama želja mu je bila sebi izraditi maketu stadiona GNK Dinamo u Maksimiru. Nakon pozitivnih komentara na prvu maketu, odlučio se okušati i u izradi drugih stadiona, što je rezultiralo izradom više od stotinu maketa nogometnih stadiona iz Hrvatske i Svijeta. Uspio je ostvariti suradnju s velikim brojem nogometnih klu-
KAJKAVIANI STIGLO
DONJA STUBICA - Nakon uspješno provedenog projekta Kajkaš KAJ? u školama na području stubičkog kraja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske u sklopu provedenog Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. dodijelilo je Kajkaviani bespovratna sredstva u iznosu od 17.958,15
€ za provedbu projekta Kajkaš KAJ? 2. Prvo događanje u projektu Kajkaš KAJ? 2 je okrugli stol. Metodičko-znanstveni okrugli stol u sklopu projekta Kajkaš KAJ? 2 održat će se u utorak, 21. siječnja 2025. u 15 sati u prostorima Kajkaviane, Trg Matije Gupca 27, Donja Stubica i otvoren je za sve zainteresirane. Na okruglom stolu će biti riječ o stanju kajkavskog jezika, na koji način ga možemo očuvati i koje su njegove zanimljivosti. (zl)
Objavljeni datumi održavanja kulturnih događanja u ZAKUUorganizaciji KZŽ!
HRVATSKO ZAGORJE - Stigao je kalendar održavanja kulturnih događanja u organizaciji ZAKUU KZŽ u 2025. godini. Dobrom voljom gradonačelnice Grada Zlatara Jasenke Auguštan - Pentek, cjelokupna aktivnost, osim susreta PZ i MVS održat će se u Zlataru čime grad postaje domaćin prvog Festivala amatera u kulturi KZŽ. Support će biti Pučko otvoreno učilište dr. Juraj Žerjavić, a promotivni "teret" će preuzeti Turistička zajednica Zlatni istok Zagorja. Datumi su sljedeći: Smotra MALIH VOKALNIH SASTAVA (SMVS) 01.03.2025. (subota); Smo-
tra DJEČJEG FOLKLORA (SDF) 22.03.2025. (subota); Smotra puhačkih orkestara (SPO) 29.03.2025. (subota); Smotra KAZALIŠNIH AMATERA (SKA) 05.04.2025. (subota); Smotra TAMBURAŠKIH ORKESTARA i SASTAVA (STOIS) 06.04.2025. (nedjelja); Smotra FOLKLORA odraslih (SFO) 01.06.2025. (nedjelja); Smotra pjevačkih zborova (SPZ) 15.06.2025. (nedjelja); Dan ZBORSKOG PJEVANJA-susret PZ i MVS 26.10.2025. (nedjelja); Festival dramskog amaterizma središnje Hrvatske (FDASH) 25./26.10.2025 (subota/nedjelja). (zl)
Dugovječna tradicionalna manifestacija "Susret riječi" u Bedekovčini dobila je svoju malu inačicu
Pokreće se Dječji Susret
riječi u Bedekovčini
bova, pa se njegovi radovi nalaze u muzejima najvećih njemačkih nogometnih klubova kao sto su VfB Stuttgart, Borussia Mönchengladbach, München 1860 itd. Na izložbi u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica bit će izloženo 20 maketa. Izložba se može pogledati u radnom vremenu knjižnice do 10. veljače 2025. godine. (Elvis Lacković)
BEDEKOVČINA - Ove godine dugovječna tradicionalna manifestacija "Susret riječi" u Bedekovčini dobila je svoju malu inačicu - Dječji Susret riječi. Objavljen je književni natječaj za osnovnoškolce te su Općinska knjižnica Bedekovčina i Povjerenstvo za kulturu Općine Bedekovčina pozvali učenike od 1. do 8. razreda da pošalju svoje dosad neobjavljene pjesničke i/ili kraće prozne radove, koji mogu biti na sva tri narječja (štokavski, kajkavski i čakavski). Prozni radovi ne smiju biti duži od jedne stranice, a pojedini autor može poslati najviše tri teksta. Sve dječje radove treba označi-
ti šifrom i s podacima o autoru (ime i prezime autora, škola i razred koji autor pohađa, adresa i broj telefona) poslati na e-mail susret.rijeci@ gmail.com, zaključno do 1. ožujka 2025. Najuspješniji radovi po izboru stručnog povjerenstva bit će javno izvedeni na Dječjem Susretu riječi u travnju u Bedekovčini, a nagrađeni će radovi biti objavljeni u prigodnome zborniku glavne manifestacije Susret riječi. Stručno povjerenstvo dodijelit će nagrade u dvjema kategorijama: za učenike od 1. do 4. te od 5. do 8. razreda. Za najbolje radove organizator osigurava novčane nagrade. (zl)
REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 940-01/24-01/002 URBROJ: 2140-28-03-25-10 Sveti Križ Začretje, 16.01.2025.
Na temelju Odluke Općinskog vijeća KLASA:940-01/24-01/002 URBROJ:2140-28-03-24-9, Općina Sveti Križ Začretje raspisuje
PONOVLJENI
JAVNI NATJEČAJ
ZA PRODAJU NEKRETNINE
Općinsko vijeće Općine Sveti Križ Začretje na 22. sjednici održanoj 11.12.2024. godine donijelo je Odluku o poništenju Javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje KLASA: 940-01/2401/002, URBROJ: 2140-28-03-24-7 od 25. listopada 2024. godine te ovlastilo Općinskog načelnika da raspiše ponovljeni (treći) Javni natječaj za prodaju predmetne nekretnine. Sukladno iznijetom predmet ponovljenog (trećeg) javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje oznake k.č.br. 959/2 k.o Vrtnjakovec , upisana u zemljišno knjižni uložak 2378. U naravi se radi o stambenoj zgradi, pomoćnoj zgradi i zemljištu na adresi Klupci Začretski 60. Predmetnu nekretninu Općina Sveti Križ Začretje naslijedila je kao ošasnu imovinu suk-ladno Rješenju o nasljeđivanju Posl.broj: O-1551/2020 UPP-OS-182/2020. Podaci o nekretnini:
Prijavite se na šahovsku simultanku s velemajstorom šaha
PREGRADA - Gradska knjižnica Pregrada i Šahovski klub Pregrada organiziraju Šahovsku simultanku s poznatim hrvatskim velemajstorom Alojzijem Jankovićem, u subotu, 8. veljače u 10 sati. - Želite li zaigrati u šahovskoj simultanki protiv poznatog hrvatskog velemajstora Alojzija Jankovića i provesti vrijeme u lijepoj, ugodnoj i sportskoj atmosferi, pozivamo vas da nam se javite i odmjerite snage s našim gostom – pozivaju organizatori. Prijaviti se mogu svi, aktivni i pasivni igrači, šahistkinje i šahisti, stariji od 17 godina. Prijave se vrše osobno u Knjižnici ili Šahovskom klubu, putem e-maila knjiznica@pregrada.hr, Whatsapp – a na broj 091 376 0524, na telefon 376 111 ili Damiru Gorupu (Šahovski klub) na broj 098 378 553. - Ovdje nije važna pobjeda, već dobra prilika za igru i druženje sa šahovskim velemajstorom, bilo kao igrač ili promatrač, poručuju organizatori. (zl)
Nekretnina se nalazi u naselju Klupci Začretski. Stambena zgrada je dijelom dovršena te se koristila u skladu s namjenom u suterenu i prizemlju. Zgrada je izgrađena unutar gabarita 12,0 x 19,0 m, tlo-crtne površine 162 m². Opće stanje stambene zgrade-slabo održavana. Sjeveroistočno od stambene zgrade izvedena je pomoćna zgrada tlocrtne povr-šine 30 m². Ista je neodržavana, u ruševnom je sta-nju. Stambena zgrada ima priključak na elektroenergetski sustav koji nije u funkciji duže vrijeme.
Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđenokupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalitetu zemljišta. Zainteresirani ponuditelji su dužni dostaviti ponudu koja sadržava:
- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja
- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u kunama (koji ne može biti manji od iznosa početne cijene navedene u ovom natječaju)
- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu
- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost
- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu
- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri-hvaćanja
- Dokaz o uplaćenoj jamčevini
- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo-piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda
Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske
Ponude moraju biti dostavljene do 04.02.2025. godine. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu:
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretni-ne u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 959/2 k.o. Vrtnjakovec
Danom predaje ponude smatra se dan predaje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje poš-ti preporučenom pošiljkom. Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za pro-daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 06.02.2025. u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu predati valjanu punomoć. Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po-nuđene kupoprodajne cijene niži od početne cijene određene natječajem,
neće se uzeti u razmatranje. Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donijeti će Općinsko vijeće. Odluka o odabiru dostaviti će se svim ponuditeljima u roku od 15 dana od dana donošenja. Općinski načelnik može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelo-vanja natjecatelja na natječaju. Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 4.040,00 €. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.
Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljnijeg po-nuditelja, bez prava na kamatu.
Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (minimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja.
Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jedna po-nuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu nekretnine. Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupo-prodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem ponudi-telju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponudi-telja. Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kupnje, kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.
OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.
''Budi poseban - unesi dobar nemir u svemir''
Još jedan odličan projekt Udruge Stav
MARIJA BISTRICA – Udruga Stav iz Marije Bistrice i ove školske godine dobila je sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja na natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. Projekt ''Budi posebanunesi dobar nemir u svemir'' donosi niz zanimljivih radionica za djecu s teškoćama u razvoju i za talentiranu i darovitu djecu osnovnoškolske dobi. Za djecu s teškoćama u razvoju predviđeno je šest radionica: dvije ''Sportsko-plesne radionice'' vodit će kineziologinja Kristina Stanić, dvije ''Radionice keramike'' keramičarka Irena Horina Đuretek, dvije ''Glazbene radionice'' Brigita Vilč i Nika Kovačić. Za talentiranu i darovitu djecu predviđeno je također niz radionica. Znanja i vještine koja će steći u ovim radionicama, zbog ograničenog vremena
predviđenog školskim kurikulumom, djeca uglavnom nisu u mogućnosti dobiti tijekom obveznog obrazovanja. Djeci s teškoćama u razvoju ovim radionicama želi se pružiti mogućnost dodatne edukacije i motivacije kroz umjetničke i sportske aktivnosti sa stručnjacima na tim područjima. Talentirana i darovita djeca imaju mogućnost stjecanja dodatnih znanja na zanimljiv način sa stručnjacima u područjima biologije, fizike, tehničke kulture, robotike i umjetničkog izražavanja. I svakako, ne manje važno je to da će djeca u ovim radionicama kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme i razvijati manualnu spretnost. Zainteresirana djeca i učitelji koji se žele uključiti u radionice informacije o vremenu održavanja mogu pronaći na Facebook stranici udruge Stav, a prijavu na radionice mogu poslati na mail: radionice.stav@gmail. com. (Elvis Lacković)
Opis nekretnine
Cijena nekretnine (€) Iznos jamčevine (€) Površina u m²
Godišnja sjednica članova predsjedništava
i zapovjedništava Vatrogasne zajednice KZŽ i Gasilske zveze Šmarje pri Jelšah
MARIJA BISTRICA - U
Mariji Bistrici je održana godišnja sjednica članova predsjedništava i zapovjedništava Vatrogasne zajednice KZŽ i Gasilske zveze Šmarje pri Jelšah. Pozdravne riječi uputili su: predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije Stjepan Skuliber i predsjednik Gasilske zveze
Šmarje pri Jelšah Erih Strašek. Susretu su prisustvovali i brojni gosti. Zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić okupljenima je prezentirao izvještaj o radu i postignućima u protekloj godini, s posebnim naglaskom na intervencije, preventivne aktivnosti i edukaciju članova. Diskutiralo se o izazovima s kojima se vatrogasci sva-
kodnevno susreću te o važnosti jačanja operativne spremnosti i međusobne koordinacije. Tijekom sastanka dogovorene su zajedničke vježbe i edukacije u 2025. godini, s ciljem dodatnog usavršavanja operativnih sposobnosti. Naglašena je važnost suradnje u prekograničnim projektima, osobito u kontekstu zaštite od
požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda. Na temelju zaključka Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije, dodijeljena su odlikovanja za višegodišnju suradnju i razvijanje partnerskih odnosa gasilcima iz Gasilske zveze Šmarje pri Jelšah. Brončanu plamenicu primio je poveljnik Primož Škrablin, srebrnu plameni-
cu počasni poveljnik Bogdan Krumpak, srebrnu medalju predsjednik Erih Strašek. Zahvalnice za sudjelovanje u zajedničkoj vježbi održanoj u Pregradi uručene su PGDa: Imeno, Podsreda, Rogaška Slatina i Rogatec. Okupljene je pozdravio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički koji je istaknuo kako su vatrogasci stožerni stup na-
Održano svečano potpisivanje ugovora s dobitnicima stipendija u Zlataru
šeg sustava sigurnosti te im zahvalio na tome i pozvao ih i ove godine na hodočašće Vatrogasaca u Nacionalno svetište MBB koje ima dugogodišnju tradiciju, a u ime župana KZŽ Željka Kolara pozdravne riječi uputio je Damir Galoić. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković također je zahvalio na suradnji. (df)
'Posebno mi je drago što smo ove godine povećali iznos stipendija'
ZLATAR - U zlatarskoj Gradskoj vijećnici održano je svečano potpisivanje ugovora s dobitnicima stipendija Grada Zlatara za ovu školsku i akademsku godinu. Nakon provedenog natječaja ukupno je dodijeljeno 18 stipendija, od toga devet studentskih i osam učeničkih stipendija te jedna sportska stipendija. Uz želje za uspješan nastavak školovanja ugovore je stipendistima uručila gradonačel-
nica Zlatara, Jasenka Auguštan - Pentek. Stipendije se dodjeljuju unatrag, isplata će ići od listopada 2024.. U idućem tjednu će se isplatiti svi zaostaci, a za ubuduće, stipendija se isplaćuje na
račune do 15. u mjesec. Ove godine gradonačelnica donijela odluku o povećanju iznosa stipendija. Tako su gradske studentske stipendije s 92,91 eura porasle na 100 eura, učeničke s 53,09 eura na
60 eura te sportska stipendija sa 66,36 eura na 70 eura.Posebno mi je drago što smo ove godine povećali iznos stipendija i na taj način dodatno podržali obrazovanje i razvoj naših mladih. Čestitam svim
dobitnicima i želim vam puno uspjeha u daljnjem školovanju i postizanju vaših ciljeva! Grad Zlatar nastavlja ulagati u znanje i mlade, jer oni su naša budućnost – poručila je gradonačelnica. (zl)
Franjo Krznar 12.08.1959. – 19.01.1995.
Ne umire onaj tko silno je voljen, on je poput zvijezde što blista u noći, spreman svakog trena u sjećanje doći. Nosimo te u srcu s ponosom i ljubavlju, počivaj u miru božjem!
S ljubavlju: brat Ivan, sestra Đurđica, šogor Damir, nećakinje Sanja i Marina i nećak Marko s obitelji
Sjećanje na našeg voljenog brata, ujaka i šogora
Dovršen Natječaj za 22. Recital ljubavne poezije 'Željka Boc'
Recital 'Željka Boc' i ove godine na Valentinovo - javilo se 99 pjesnika
MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i ove godine organizira Recital ljubavne poezije ''Željka Boc'', koji će se održati, kao i svake godine na samo Valentinovo, 14. veljače. Na natječaj za ovogodišnji, 22. po redu recital pristigla je 261 pjesma od 99 autora. Sama završnica recitala održat će se na Valentinovo u Domu kulture u Mariji Bistrici, s početkom u 18 sati. Kroz stručni sud o naju-
spješnijim radovima ove će godine odlučivati dr. sc. Zrinka Jelaska, dr. sc. Julijana Matanović i prof. Vesna Svaguša. Rezultati će biti poznati 1. veljače, a najbolji radovi bit će objavljeni u zborniku ''Hod se nastavlja'' i izvedeni na završnici recitala. Interpretatori su i ove godine Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, voditelji Jelena Januš Grbić i Elvis Lacković, a glazbeni gosti Karla Miklaužić i Antonio Hranić. (Elvis Lacković)
Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina objavio je 9. foto natječaj "Hrašćina u oku"
Ovogodišnja je tema
''raščinski bregi'
Natječaj je otvoren do 15. listopada, a potom će tročlani stručni žiri odabrati najbolje fotografije za tisak na kalendaru Kluba za 2026. godinu
HRAŠĆINA - Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina objavio je 15. siječnja 9. foto natječaj "Hrašćina u oku", ove godine na temu "'raščinski bregi". Dakle, motivi su hrašćinski bregi, brežuljci, u bilo koje godišnje doba i iz bilo koje perspektive, u cijelosti ili detalji. Sudjelovati u natječaju mogu svi zainteresirani, bez obzira na dob i mjesto stanovanja. Klub poziva sve kreativce i ljubitelje fotografije da se prijave na natječaj i pošalju do tri digitalne fotografije. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a potom će tročlani stručni žiri odabrati najbolje fotografije za tisak na kalendaru Kluba za 2026. godinu. Cilj natječaja je potaknuti
Prijavite svoje radove za skupnu izložbu PregradArt
Tema izložbe je slobodna, uz preporuku da se umjetnici pokušaju usmjeriti na bogatstvo tradicije, kulturna dobra i prirodne vrijednosti, s posebnim naglaskom na motive pregračkog kraja
PREGRADA - U Muzeju grada
Pregrade kroz cijelu se godinu odvijaju različita kulturna događanja, kao što su to povremene izložbe u galerijskom prostoru u prizemlju zgrade, dječji programi za najmlađe, radionice za učenike i mlade, susreti i razgovori za osobe treće životne dobi, a sve je bliže i datum obljetničke godine Muzeja u sklopu koje će se održati PregradArt, odnosno skupna izložba umjetnika. Identitet Pregrade
biografiju autora (max. kartica teksta/1500 znakova s prazninama), fotografije prijavljenih radova – naziv kao opis slike, JPG ili PNG format, 300 dpi, bez vodenog žiga ili okvira, do 10 MB (kao privitak e-pošti ili podijeljena mapa Google Drive-a, NE putem WeTransfer-a), podatke o radu (naziv rada, godina nastanka, dimenzije, tehnika, krat-
za izlaganje naknadno će dobiti informacije o daljnjem postupku. Prijavljeni radovi moraju biti autorsko djelo prijavitelja, a ne kopija tuđeg rada zaštićenog autorskim pravima ili rad napravljen pomoću umjetne inteligencije. Ako se dokaže da je došlo do kršenja pravila, rad će automatski biti diskvalificiran. Rad koji se prijavljuje na natječaj mo-
mještane, prolaznike i posjetitelje hrašćinskog kraja da snimljenim motivima prikažu kraj kao zanimljivu temu za prezentaciju i tako daju doprinos popularizaciji kraja te sačuvaju obilježja prostora i vremena svojim fotografijama. Autori izabranih fotografija dobivaju priznanja za sudjelovanje u foto natječaju, a tri najuspješnija autora prema mišljenju žirija dobit će novčane nagrade od 50, 40 i 30 eura. Dodjela nagrada i priznanja održat će se po završetku izbora, na promociji kalendara 6. prosinca 2025. Fotografije se šalju na mail adresu Kluba ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina: bastina. hrascine@gmail.com. (sp)
Stoga, Muzej grada Pregrade kao organizator natječaja i izložbe, poziva sve umjetnike i kreativce s područja grada Pregrade i okolice da se prijave za sudjelovanje u zajedničkoj (skupnoj) izložbi koja će se održati u muzejskoj Galeriji od travnja do lipnja 2025. godine povodom Dana Grada i obljetničke godine Muzeja. Tema izložbe je slobodna, uz preporuku da se umjetnici pokušaju usmjeriti na bogatstvo tradicije, kulturna dobra i prirodne vrijednosti, s posebnim naglaskom na motive pregračkog kraja. - Izložba će biti prilika da se kroz umjetničke radove istraže i prikažu važni elementi kulturnog naslijeđa, pejzaži, običaji, te simboli koji oblikuju identitet ovog kraja. Pozivamo umjetnike i kreativce svih disciplina (slikarstvo, skulptura, fotografija, grafika, video…) da se prijave i podijele svoje stvaralaštvo – poručuju iz Muzeja.
Detalji prijave i selekcija
Prijave se zaprimaju putem epošte muzej@pregrada.hr, a jedan prijavitelj može prijaviti najviše tri rada. Prijava uključuje: ime i prezime autora, kratku
ki opis rada). Prijave su otvorene do petka, 7. ožujka 2025. godine. Selekcija radova obavit će se od strane stručnog žirija, a odabrani radovi bit će izloženi u galeriji Muzeja i prema potrebi ostalim prostorima Muzeja od 24. travnja do 24. lipnja 2025. godine. Nakon provedene selekcije Muzej se obvezuje kontaktirati sve prijavitelje o ishodu prijave. Prijavitelji čiji rad bude odabran
ra biti osobno kreiran od strane prijavitelja koji se prijavljuje na natječaj. Prihvatljivo je prijaviti rad s kojim je autor već prethodno sudjelovalo na nekoj izložbi, ako taj rad već nije bio izložen u prostoru Muzeja grada Pregrade. Za sve dodatne informacije, kontaktirajte Muzej putem emaila muzej@pregrada.hr ili pozivom na broj 049 376 122 u radno vrijeme Muzeja. (mč)
Ne propustite besplatno događanje 25. siječnja u Srednju školu Pregrada
Zapjevajte s Kmetima i njihovim gostima
PREGRADA - Klapa Kmeti iz Pregrade organizira godišnji koncert "Naš frtalj Evrope vol. 3". Koncert je besplatan za posjetitelje, daruju ga svim njihovim pratiteljima, a njime obilježavaju svoj dosadašnji rad. Koncert je prilika da Kmeti prezentiraju publici neke nove skladbe u vlastitoj obradi, ali isto tako i da izvedu nekolicinu starih skladbi koje možete pronaći na njihovom albumu "Naš frtalj Evrope".
Gosti
Uz klapu Kmeti imat ćete priliku poslušati i izvedbe gostiju, a to su ženski vokalni sastav Sotelia iz Huma na Sutli, vokalni sastav Strune koji djeluje pod okriljem KUD-a Pregrada, vokalni sastav
Desiderata iz Pregrade te Daniel Halužan, mr. art. - smjer klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a
koji je osim toga i bivši član klape Kmeti. Koncert "Naš frtalj Evrope" održat će se u subotu 25. siječnja 2025. u sportskoj dvorani Srednje škole Pregrada s početkom u 18 sati. Besplatnu ulaznicu možete pre-
uzeti na platformi Entrio. Više o klapi Kmeti
Klapa Kmeti je na okupu od 2006., iako njihovo prijateljstvo seže puno dalje od toga. Od 2013. godine nji-
U Radoboju održan Regionalni turnir mažoretkinja
POSJETITELJI
hov umjetnički voditelj je Siniša Miklaužić, a koji je ujedno s vremenom postao i pridruženi član-pjevač. U punom sastavu Kmeti broje čak 11 članova, a valja spomenuti da su im se u posljednje dvije godine pridruži-
la i dva nova člana – Florijan Škreblin i Mario Šlogar. Ova najdugovječnija zagorska muška klapa iza sebe sada ima jedan studijski album s autorskim skladbama, a u budućnosti najavljuju nove pjesme i koncerte. (zl)
UŽIVALI U VRHUNSKIM IZVEDBAMA I KOREOGRAFIJAMA
Uz domaćine, Radobojske mažoretkinje, nastupile su Desinićke mažoretkinje, Mačanske mažoretkinje Alina, Bedekovčanske mažoretkinje, Stubičke mažoretkinje Shelly, Zlatarbistričke mažoretkinje Zlatice, Velikogoričke mažoretkinje te Plesni klub "A"
RADOBOJ - Ove nedjelje, 19. siječnja, Radoboj je opet bio domaćin velikog događaja u svijetu mažoret plesa. U organizaciji Saveza mažoretkinja i pom pon timova Hrvatske i KUD-a Zagorec Radoboj, a pod pokroviteljstvom Općine i OŠ Side Košutić Radoboj održao se Regionalni turnir mažoretkinja. Uz domaćine, Radobojske mažoretkinje, nastupile su Desinićke mažoretkinje, Mačanske mažoretkinje Alina, Bedekovčanske mažoretkinje, Stubičke mažoretkinje Shelly, Zlatarbistričke mažoretkinje Zlatice, Velikogoričke mažoretkinje te Plesni klub "A". Svi posjetitelji kao i sudionici turnira uživali su u vrhunskim izvedbama i koreografijama mažoretkinja koje su uvježbale pod vodstvom svojih trenerica. Posebna atrakcija turnira bile su izvedbe u kategoriji Velike formacije Pom pon odrasli u kojoj su se natjecale Desinićke mažoretkinje "Kraljice" i Radobojske mažoretkinje "Carice". S obzirom na iskustvo koje su "Kraljice" imale plešući nekada u Desinićkim mažoretkinjama, zlato su osvojile one dok je srebro pripalo domaćim "Caricama". Od osta-
lih medalja Radobojske mažoretkinje osvojile su dvije brončane, dvije srebrne te četiri zlatne medalje što u solo/duo kategorijama što u mini ili velikim formacijama. Radobojske curke kažu da su im osvojene medalje uvijek poticaj da i dalje marljivo vježbaju i dokaz da taj njihov trud nije uzaludan, a da je Radoboj dobar domaćin i ljubitelj mažoret plesa potvrđuje to što se već početkom veljače, točnije 1. i 2. veljače u Radoboju održava seminar za polaznike trenerske škole mažoretkinja. (zl)
RADOBOJ - Udruga OUU Radobojsko srce 65+ Radoboj i Općina Radoboj organiziraju Perečehu u Radoboju. Ovaj starinski običaj čehanja perja održat će
se u petak, 24. siječnja 2025. u DVD Radoboj s početkom u 18 sati. Udruga će ovim putem uprizoriti nekadašnji društveni događaj koji se odvijao u Za-
gorju tijekom zimskih mjeseci. Žene su nekad tijekom godine spremale perje i onda su ga po zimi, kada je bilo više vremena čehale i pripremale perečehu,
Neizostavan dio perečehe bio je i onaj muzički, stoga će glazbena pratnja na perečehi u Radoboju biti domaći sastav Kontra bend. Bit će tu i mnogih slatkih domaćih poslastica. - Pozivamo sve mještane i šire na ovaj zanimljiv događaj ovog petka u DVD-u Radoboj – pozivaju organizatori. (zl)
poljoprivreda
Savjeti naših agronoma
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Reguliranje bujnosti kod kruške
Nakon što se sadnica kruške posadi prvi je zadatak da stablo dovedemo do željenog uzgojnog oblika, te da uz pomoć drugih agrotehničkih mjera reguliramo redovnu rodnost kao i dobivanje visoko kvalitetnih plodova. Tijekom oblikovanja uzgojnog oblika, kruške se ne smiju jako rezati, jer jaka rezidba potiče izbijanje velikog broja vodopija koje dovode do prevelike bujnosti stabala na štetu formiranja plodova. Da bi mogla stvarati cvjetne pupove, stabla kruške moraju u svojim tkivima imati uravnoteženi odnos ugljikohidrata i mineraliziranog dušika. Pri obilnoj gnojidbi dušikom ili pri oštroj rezidbi kruške rastu pretjerano bujno, a rodnost slabi ili izostaje. Određenim voćarskim zahvatima koji imaju za cilj smanjenje bujnosti moguće je kod takvih stabala ponovno uspostaviti redovitu rodnost. Najčešće takve mjere su prstenovanje, stavljanje metalnih pojaseva oko stabla, savijanje grana i zarezivanje kore stabla. Prstenovanje stabla ili ramenih grana je najstariji pomotehnički način kojim se ubrzava rodnost jako bujnih voćaka, a posebno jako bujnih krušaka i jabuka. Sastoji se u pojačanom nagomilavanju ugljikohidrata na dijelu iznad prstenova, čime se uspostavlja fiziološka ravnoteža te na taj način dolazi do stvaranja cvjetnih pupova. Prstenovanje se obavlja na stablu ili ramenim granama, ovisno o debljini. Na stablu se obično, na oko desetak centimetara ispod prve ramene grane ili na ramenim granama pri osnovi, izreže kora u vidu prstena sve do drveta, širine 0,5-1 cm, što ovisi o promjeru stabla, odnosno ramene grane. Obavlja se oko mjesec dana nakon pune cvatnje. Stavljanje metalnih pojaseva na stablo kruške smanjuje bujnost i ubrzava rodnost, zbog čega im je djelovanje isto kao i kod prstenovanja. Ovi pojasevi se obično stavljaju pri dnu stabla i to nakon kretanja
vegetacije, a najkasnije do polovice mjeseca svibnja. Za ovu svrhu najčešće se koristi mekani lim. Prvo se zasjeku krajevi pojasa pa se pojas stavi na stablo i žicom dobro stegne na dva mjesta. Učinak ovih pojaseva temelji se na otežanom radu ili potpunom prekidu rada elemenata sekundarne kore, uglavnom zbog urastanja pojaseva u stablo prilikom njegovog sekundarnog debljanja. Još u toku ljeta može se uočiti zadebljanje stabla iznad pojasa zato što ugljikohidrati ne mogu u potpunosti prelaziti iz krošnje u korjenov sistem, što utječe na smanjenje bujnosti s jedne i pojačano formiranje cvijetnih pupova s druge strane. Pojasevi se skidaju čim se primijeti da počinju urastati u koru stabla. Savijanje grana isto tako smanuje preveliku bujnost i uspostavlja rodnost
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
voćaka. Savijanje se izvodi tako što se prvo veće i jače, a zatim slabije i tanje grane savijaju i vežu za susjedne niže grane. Deblje grane se najčešće savijaju pomoću težeg kamenja ili slično, koje se privežu za granu špagom ili žicom. Zarezivanje kore stabla i ramenih grana također smanjuje bujnost te potiče sekundarno debljanje i povećava rodnost. Kora se zarezuje u proljeće, obično do kraja travnja. Obavlja se oštrim nožem, i to od osnove skeletnih grana naniže. Pošto se napravi rez dug 30–40 cm, nož se podigne i nakon 2–3 cm nastavi se zarezivati ali ne u istom pravcu odnosno produžetku, već desno ili lijevo od prvog reza. Tako se radi sve do korijenovog vrata. Sa sjeverne strane stabla kao i sa gornje strane ramenih grana, kora se ne zarezuje jer će teže zarasti.
IZ PONUDE IZDVAJAMO:
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Zimsko prebrojavanje ptica 2025.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinskozagorske županije Zagorje zeleno sudjelovala je 16. siječnja 2025. godine u prebrojavanju vodenih ptica uz rijeku Sutlu u sklopu međunarodnog monitoringa IWC- International Waterbird Census. IWC (International Waterbird Census) ili zimsko prebrojavanje ptica močvarnih staništa je 1967. pokrenuo Wetlands International, međunarodna organizacija kojoj je cilj zaštita i očuvanje vodenih staništa na globalnoj razini. Danas u ovoj akciji sudjeluju 143 zemlje svijeta, a dobiveni rezultati služe za prepoznavanje važnih zimovališta za ptice, praćenje kretanja brojnosti ptica, njihovu pravodobnu zaštitu, a na široj skali koriste se u studijama o klimatskim promjenama i kretanjima bolesti
poput ptičje gripe. Kod prebrojavanja obuhvaćeno je područje toka rijeke Sutle od mjesta Klanjec do Zelenjaka. Od vodenih ptica uz rijeku Sutlu zabilježili smo divlje patke i sivu čaplju. Uz pojas vegetacije uz rijeku i na obližnjim poljima zabilježili smo vrste: velika sjenica, plavetna sjenica, bijela pastirica, šojka, poljski vrabac, svraka, gavran, vrana, škanjac. Hodajući uz rijeku opazili smo na nekoliko mjesta tragove dabra te tragove vidre. Zimsko prebrojavanje ptica uspješno se provodi na rijeci Sutli zahvaljujući suradnji i razumijevanju granične policije. Rezultati prebrojavanja šalju se Udruzi BIOM i Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode koja je nacionalni koordinator ove aktivnosti.
Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno
17. kolo FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske, ZABOK – Vrijednosnice Osijek 87:95
Vrijednosnice Osijek iznenadile Zabok
Iako slabije stoje na ljestvici, Vrijednosnice Osijek došle su u Zaboku do svoje treće uzastopne pobjede i približile se Zaboku na samo jednu pobjedu zaostatka. Osječani su slavili s 8 koševa razlike (87:95). Gosti su krenuli ambiciozno. Imali su vodstvo od 0:5, pa 2:7, no onda Zabok radi seriju od 9:0 (11:7) i sredinom pete minute tjera gostujućeg stratega Kujundžića na prvu minutu odmora. Osječani su se nakratko vratili na početak (13:13) u 7. minuti, no Zabok je odgovorio serijom od 8:0 (21:13) koju je iz kontre u 9. minuti zaključio Lužaić. Slijedi malo opuštanje u domaćim redovima pa nakon serije gostiju od 6:0 poslije prvih deset minuta na semaforu stoji 21:19, samo dva koša razlike za domaće. Tricom Andrewsa u 12. minuti gosti ponovno vode (23:24) i tjeraju Tomasa da u vrlo ranoj fazi druge četvrtine pozove minutu odmora. No nakon nepune dvije minute Zabok radi seriju od 7:0 (30:24) koju tricom zaključuje Lužaić i domaći opet imaju lijepu prednost od šest koševa viška. Na seriju domaćih gosti odgovaraju serijom od 9:0 i u 15. minuti imaju tri koša viška (30:33), naravno sada minutu odmora zove Tomas. U 18. minuti gosti imaju šest koševa viška (34:40), Zabok odgovora serijom od 8:0 uz dvije trice Savića i vodi u 19. minuti (42:40), da bi se na „veliki odmor“ otišlo rezultatom 44:42. Zabok je bolje krenuo u nastavak. Posebno je bio raspoložen Sow koji je i najzaslužniji što su domaći u 27. minuti prvi puta došli do dvoznamenkastog vodstva (65:55), da bi tricom Cinca Zabok došao i do +11 (68:57). No slijedila je velika dekoncentracija u redovima domaćih i u zadnjih deset minuta prenijeli su samo dva koša viška (70:68). U 35. minuti na semaforu je stajalo 80:80, a onda gosti rade seriju od 11:0 uz dvije trice Andrewsa, jednu Rebića i polaganje Mikovića i odlaze na 80:91. Tu je priči bio kraj. Krajnji rezultat bio je 87:95. Kod domaćih najefikasniji su bili Ali Sow i Milan Lužaić s po 18 koševa, s time da je Sow i 5 puta uspješno asistirao, a Lužaić 5 puta uspješno skočio. Dino Cinac zaustavio se na 11 koševa. Goste je s double-double učinkom od 21 koša i 11 skokova predvodio Milija Mikovišć, Jalylen Andrews zaustavio se na 15 koševa uz 5 skokova, a Karlo Uljarević na 12 uz po 4 skoka i asistencije uz samo jedan koš iz igre. Važnu ulogu kod gostiju imao je i Bruno Rebić s po 8 koševa, skokova i asistencija. Zabočani ovaj tjedan ima-
ju dvije utakmice. Prvo će u srijedu gostovati kod Cibone, a već u subotu kod kuće dočekuju Split.
Tražili su kuglači Frozy Zaboka protiv Fortune desetu jubilarnu pobjedu ove sezone, no na kraju su samo remizirali, iako su oborili čak 3.720 čunjeva, i nevjerojatan 691 čunj Borne Bakrana, što je rezultat vrijedan svake pažnje. Još ni jedan zagorski igrač u povijesti kuglanja nije dosegao tu brojku. Frozy Zabok izgubio je čak četiri od šest dvoboja, ali upravo ga je to sjajno izdanje izvuklo od poraza. Jagličić je izgubio na 625 čunjeva, ostao je kratak samo za tri čunja protiv Živkovića. Do boda u dvoboju uz Bakrana je stigao i Martin Huis sa 614 čunjeva. Lavrič je upisao 606, Hršak 603, a Sedlar 581 čunj. Frozy Zabok je i dalje vo-
deći s 21 bodom, na drugom mjestu su s dva boda manje Nove nade, a treće mjesto drži Željezničar Čk sa 17 bodova. Upravo u idućem kolu Frozy Zabok gostuje u Požegi kod momčadi Nove nade. Bit će to možda i ključna utakmica u borbi za naslov prvaka i plasman u viši rang.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.
Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
U Gradskoj galeriji u Zaboku održana svečana dodjela nagrada najboljim sportašima, sportskim kolektivima i sportskih djelatnicima
Nikola Špoljar i Klara Sedlar najbolji su zabočki sportaši u 2024. godini
U Gradskoj galeriji u Zaboku održana je „Večer Zabočana“ koja se zbog tragičnih događaja u osnovnoj školi u Prečkom nije održala 19. prosinca. Centralni događaj bio je svečana dodjela nagrada i priznanja najboljim sportašima, sportskim djelatnicima i sportskim kolektivima. Najbolji sportaš i sportašica Grada Zaboka za 2024. godinu su atletičar Nikola Špoljar i kuglačica Klara Sedlar. Nikolini najbolji rezultati su 3. mjesta na Pojedinačnom PH u kratkom trailu i 3. mjesto na PH u planinskom trčanju. Nikola je i pobjednik Sljemenskog maratona. Nažalost nije mogao uživati u ovom lijepom trenutku svoje sportske karijere jer je u vojnoj misiji na Kosovu, pa su nagradu umjesto njega primile supruga i kćerkica. Drugo mjesto pripalo je kuglaču Bruni Pavrlišaku, dok je treći u konkurenciji seniora stolnotenisači Petar Bašić. Nakon što je nekoliko godina bila među najboljim kuglačicama Bundeslige Klara Sedlar radi velike stvari s ekipom Zabok Frozy, a nedavno je postala pojedinačna prvakinja Hrvatske u kuglanju. Drugo mjesto kod seniorki osvojila je kickboxerica Helena Sandra Tkalčević, a treće atletičarka Jelena Bedeniković. Najbolji sportaš Grada Zaboka iz ekipnih sportova je košarkaš Antonio Črnjević. I prošle je sezonu uspješno igrao i bio kapetan KK Zabok, a postao je i standardni reprezentativac u 3x3 košarci. Košarkaški klub Zabok ujedno je i najbolja seniorska ekipa ispred atletskog kluba Zabok i kuglačkog kluba Frozy Zabok. U ženskoj konkurenciji najbolja je
ekipa Atletski klub Zabok ispred kuglačica Frozy Zaboka. Najboljim zabočkim sportašima koji se natječu van gradskih klubova proglašeni su gimnastičarka Erika Iskrić, atletičarka Kristina Tenšek, šahist Vito Domić i bacač kladiva Matija Gregurić. Za najbolje zabočke sportaše koji imaju prebivalište van Zaboka nagrađeni su kuglač Danijel Lavrič, te atletičari Marko Pavlović i Matea Grabovica. Robert Lež proglašen je za najuspješnijeg trenera, dok su Jadranko Kovačićek za rad u motokrosu i Sandra Turković za rad u RK Zabok i Sportskoj zajednici Grada Zaboka dobili nagrade za razvoj sporta. Najveću moguću nagradu, onu za Životno djelo, zasluženo je dobio Ivan Jelenčić. Rođen je 10.01.1946. godine u Jakuševcu Zabočkom, a u streljačkom sportu je aktivan od 1961. godine. Bio je vrlo uspješan natjecatelj, 1970. postao je i prvak Hrvatske u malokalibarskoj pušci. Jedan je od najboljih strijelaca u povijesti SK Tekstilac u kojem je 27 godina obavljao dužnost predsjednika (1990.-2017.). U dva navrata bio je i predsjednik Hrvatskog streljačkog saveza, a dobitnik je i najvećeg priznanja u streljaštvu „Trofej Hrvatskog streljačkog saveza“. Od 1996.-2024. godine obavljao je dužnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatskog olimpijskog odbora, a od 2007.-2022. bio je predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboka. Zaista impresivna karijera. Nagrade su dijelili predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboka Nenad Borovčak i predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaboka Dragutin Črnjević.
Program je vodila Maja ŠimunićHranić, a za kulturno-zabavni dio programa bile su zadužene Doris Tkalčević na violini i Lidija Jadek na klaviru, koje zajedno čine Duo Lyris.
NAJBOLJI PO KATEGORIJAMA
Najbolji sportaš u pojedinačnoj konkurenciji seniori
1. Nikola Špoljar (Altetski klub Zabok)
2. Bruno Pavrlišak (Kuglački klub Frozy Zabok)
3. Petar Bašić (Stolnoteniski klub Zabok)
Najbolja sportašica u pojedinačnoj konkurenciji seniorke
1. Klara Sedlar (Kuglački klub Frozy Zabok)
2. Helena Sandra Tkalčević (Kickboxing klub BTI Zabok)
3. Jelena Bedeniković (Atletski klub Zabok)
Najbolji sportaš u ekipnoj konkurenciji: Antonio Črnjević
(Košarkaški klub Zabok)
Najbolji sportaš junior (16-19 godina)
1. David Posavec (Atletski klub Zabok)
2. Leonardo Čvek (Kicboxing klub Zabok)
3. Josip Vukić (Košarkaški klub Zabok)
Najperspektivniji sportaš (do 15 godina)
1. Ilija Šandor (Teniski klub Zabok)
klara sedlar, helena sandra tkalčević i jelena bedeniković
2. Matej Čelec (Savate klub Đidara Zabok)
3. Blaž Grabušić (Atletski klub Zabok)
Najperspektivnija sportašica (do 15 godina)
1. Tia Jurinec (Teniski klub Zabok)
2. Vita Galac (Plivački klub Zabok)
3. Sara Bunčec (Atletski klub Zabok)
Najbolja muška ekipa u seniorskoj konkurenciji
1. Košarkaški klub Zabok
2. Atletski klub Zabok
3. Kuglački klub Frozy Zabok
Najbolja ženska ekipa u seniorskoj konkurenciji
1. Atletski klub Zabok
2. Kuglački klub Frozy Zabok
Najbolja muška ekipa u mlađim kategorijama
1. Košarkaški klub Zabok
2. Atletski klub Zabok
3. Kuglački klub Frozy Zabok
Najbolja ženska ekipa u mlađim kategorijama
1. Atletski klub Zabok
2. Rukometni klub Zabok
3. Nogometni klub Mladost Zabok (pionirke)
Najbolji sportaši koji se natječu u klubovima van Zaboka
Erika Iskrić (Gimnastički klub Dubrava Zagreb)
Kristina Tenšek (Atletski klub Sljeme)
Vito Domić (Šahovski klub Oroslavje)
Matija Gregurić (Atletski klub Dinamo-Zrinjevac)
Najbolji sportaši s prebivalištem van Grada Zaboka
Danijel Lavrič (Kuglački klub Frozy Zabok)
Marko Pavlović (Atletski klub Zabok)
Matea Grabovica (Atletski klub Zabok)
Nagrada za najuspješnijeg trenera: Robert Lež (Košarkaški klub Zabok)
Nagrada za razvoj sporta Jadranko Kovačićek (Moto športsko društvo Zabok)
Sandra Turković (Rukometni klub Zabok)
Nagrada za Životno djelo: Ivan Jelenčić
Ivan Jelenčić dobitnik nagrade za Životno djelo: „U sportu sam od 1960. godine. Bio sam predsjednik SK Tekstilac, a bio sam i predsjednik Hrvatskog streljačkog saveza. Jedan sam od osnivača Sportske zajednice Grada Zaboka i njen prvi predsjednik i najdugovječniji funkcioner Hrvatskog olimpijskog odbora. Zabok je jedan od najsportskijih gradova u Hrvatskoj. Posebna mi je bila čast što sam ove godine bio na Olimpijskim igrama u Parizu gdje su bila tri sportaša iz Hrvatskog zagorja, od toga jedan iz Zaboka Matija Gregurić i jedna sportašica koja nastupa za zabočki klub Jana Pavalić. Hvala sportu, puno mi je dao, ali i ja sam puno dao sportu. Sada ću uživati kao navijač“.
Klara Sedlar najbolja sportašica Grada Zaboka:
“Zahvaljujem se Gradu Zaboku i Sportskoj zajednici Grada Zaboka na ovoj nagradi. Drago mi je da se prati naš trud i rad. Puno mi znači ova nagrada, kao i svakom sportašu. Svoj prvi cilj sam ispunila, a to je osvojeno Pojedinačno prvenstvo Hrvatske, drugi cilj je da sa svojim kolegicama iz Frozy Zaboka uđemo u elitni kuglački rang, imamo velike ambicije i u kupu, a očekuje me u svibnju i Svjetsko ekipno prvenstvo u Mađarskoj gdje očekujem zlato“
Ivan Hanžek gradonačelnik Grada Zaboka:
“Zabočki sport je na izuzetno visokom nivou i po broju sportaša i po broju sportova. Jasno, sve to košta, nažalost Grad ne raspolaže dostatnim sredstvima za širi razvoj sporta, pa participiraju i roditelji. Sport je jako važan. Iz iskustva govorim da su bivši sportaši kasnije u svojim poslovnim karijerama u jednoj velikoj prednosti.“
Nenad Borovčak predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboka:
„Imamo široku paletu uspješnih sportova i posebno mi je drago da je puno mladih uključeno u sport. Sredstva nikada dovoljno, ali moram pohvaliti Grad Zabok koji zaista puno ulaže u sport i sportsku infrastrukturu“.
Goran Tomek predsjednik KK Zabok:
“Veći dugi niz godina smo najbolji u <gradu Zaboku i županiji. Prošle sezone bili smo šesti, što je jedan od najvećih uspjeha od kad postojimo. Sve bolje radi i naš omladinski pogon, naši kadeti prvaci su 2. lige. Time se pogotovo ponosimo. Nadam se da će iz te momčadi neki zaigrati za prvu momčad“.
ivan jelenčić
bruno pavrlišak, petar bašić i supruga i kćerka nikole špoljara
Završen 3. Dvoranski kup NS KZŽ za seniore i veterane
POBJEDE SENIORA STUBICE
KRAPINA - U lijepoj atmosferi, pred petstotinjak gledatelja u dvorani srednje škole u Krapini završen je 3. Dvoranski kup NS KZŽ, koji je odlično organizirao NK Radoboj. Pobjednici su Stubica u konkurenciji seniora i Radoboj u konkurenciji veterana. Stubica je u finalu s 4:3 nadmašila Tondach, koji je branio naslov pobjednika od prošle godine. Poveli su Stubičanci do poluvremena s 3:0, Tondach se nije predavao, ali bliže od 3:4 nije se mogao približiti. Prethodno su ove dvije momčadi bile vrlo uvjerljive u polufinalu. Tako je Stubica s 5:1 slavila protiv Sloge 2, a Tondach čak 7:1 protiv Radoboja 2. Treće mjesto pripalo je Slogi koja je s 3:1 nadvisila Radoboj 2. Najbolji igrač u konkurenciji seniora je Jakov Korman iz pobjedničke momčadi, njegov klupski kolega Alen Sovec najbolji je vratar, dok je s 9 golova najbolji strijelac Andrija Frančina iz Tondacha. Kod veterana slavlje Radoboja nakon uzbudljivog finala protiv Oroslavja koje je riješeno nakon penala. Veterani Oroslavja kojima je ovo već treće uzastopno finale imali su vodstvo do 28. minute poslije ranog pogotka Suntešića, no poništio ga je Dlesk dvije minute prije kraja utakmice. U lutriji penala Dlesk i Košutić bili su precizni za Radoboj, s druge strane nisu pogodili Klasić ni Suntešić, pa je pobjednički pehar pripao Radoboju. Treće mjesto pripalo je Jedinstvu koje je s 2:0 slavilo protiv Petrovskog. Najbolji igrač u konkurenciji veterana je Nikola Suntešić iz Oroslavja, s 10 golova najbolji je strijelac Dragutin Dlesk iz pobjedničke momčadi, a iz pobjedničke momčadi dolazi nam i najbolji vratar Zlatko Pospiš. Nagrade najboljim momčadima i pojedincima dijelili su predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš, načelnik Radoboja Anđelko Topolovec, instruktor NS KZŽ Franjo Kučko i član I. O. NS KZŽ Krešimir Vlajčević. (T. Zrinšćak)
REZULTATI
Osmina finala seniori
Tondach – Desinić 4:2
Jedinstvo – Sloga 2 1:2
Klanjec 1 – Ivančica 0:1
Oštrc – Mladost Z 2:1
Radoboj 2 – Đalski 3:0
Klanjec 2 – Stubica 2:3 p
Matija Gubec- Zagorec VT 4:2 p Mladost MB - Pregrada 3:2
zlatko pospiš najbolji vratar u konkurenciji veterana
dragutin dlesk najbolji strijelac u konkurenciji veterana
nikola suntešić najbolji igrač u konkurenciji veterana
ulica 27A 098 251 701 250.000
581 JAKOVLJE 098 251 701 40.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo građevinsko zemljište od 1.769 m² na kojem se nalazi stara zagorska drvena hiža (cca 70 m²) s bunarom. Do centra (škola, trgovine, pošta ...) udaljeno je cca 1.500 m.
nova termo fasada, instalacije struje i vode, 1/1, bez tereta, uporabna.
587 ZABOK
597 OROSLAVJE, Zagrebačka
591 KRAPINA, Zagrebačka cesta
MARIJA BISTRICA,
633 . SVETI KRIŽ
VREMENSKA SLIKA:
Nakon toplijeg početka mjeseca, proteklih desetak dana imali smo hlad-nije, ali uglavnom suho vrijeme. Čini se da će sljedećih sedam dana biti obilježeno postupno topli-jim vremenom. Još samo u utorak će biti hladno, moguće su i vrlo slabe oborine, a onda će od sredine tjedna polagano zajužiti što će do vikenda značajno povećati i noćne i dnevne temperatu-re. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Utorak nastavlja uz puno oblaka i mjestimičnu maglu, samo po-negdje uz vrlo malo slabih oborina. Temperatura ostaje u zimskom režimu pa će noću biti u bla-gom minusu, a dnevna temperatura ići će tek do nule pa pripazite na mogućnost poledice.
U srijedu, na Vincekovo, i dalje puno naoblake, ali postoji mogućnost i za kraća sunčana razdob-lja. Naime, počet će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar koji bi mogao pripomoći u razbija-nju naoblake. U tom slučaju bi se dnevna temperatura već mogla popeti koji stupanj iznad nule.
Prema svim pokazateljima bi se onda u drugoj polovici
tjedna mogao nastaviti trend porasta tem-perature. Tako bi se tijekom četvrtka moglo pojaviti malo sunca uz umjeren jugozapadni vjetar. Zato će temperatura biti osjetno viša nego u prvoj polovici tjedna. Potkraj četvrtka i u noći na petak moguća je kiša uz kratkotrajno okretanje vjetra na sjeverac. Malo kiše može biti još u petak ujutro, a zatim bi veći dio dana trebalo biti više suhog vremena, možda i malo sunca. Temperatura ostaje većinom između 5 i 10 stupnjeva u plusu. Čini se da bi tijekom vikenda vrijeme bilo uglavnom suho uz novu jaču južinu. Izmjenjivat će se oblaci i sunčana razdoblja, a uz umjeren i jak jugozapadni vjetar temperatura će biti iznadpros-ječno visoka. Ujutro iznad nule, a danju možda i iznad 10 Celzijevih stupnjeva. Nešto kiše uz koji stupanj svježije vrijeme mogli bismo očekivati u ponedjeljak.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
POSTERI I PLAKATI SVIH
Baš sve o Zagorju!
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
Uloge:Lily-Rose Depp, Nicholas Hoult, Bill Skarsgård
Trajanje: 133 min.
Dobna preporuka: 18 Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: DRAGUTIN MRKOCI, MAČE 26, 49251 MAČE
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1071
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Julie Garwood: U ime milosrđa knjiga
Kad uglednom odvjetniku Theu Buchananu pozli na gala večeri u New Orleansu, brza reakcija doktorice Michelle Renard spašava mu život. Ne bi li joj se odužio, Theo pokušava otkriti tko je i zašto provalio u kliniku lijepe liječnice, ni ne sluteći da iza onoga što na prvi pogled djeluje kao mladenačka delinkvencija, stoji opaka četvorka zvana Klub Sijača...
SUZANA KOKIR, TRG S. RADIĆA 9, 49000 KRAPINA
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
knjiga
Don Winslow: Grad u plamenu
Danny Ryan bio bi običan lučki radnik u Providenceu, savezna država Rhode Is-land, da njegov otac nije bio uvaženi šef irske mafije, koji je maknut u stranu zbog pretjeranog alkoholizma. Ovako, iz poštovanja prema bivšem šefu, ili možda zbog činjenice da je oženio kćer sadašnjeg šefa Petera Murphyja, ponekad dobije neki poslić da zaradi koju pinku. Povremeno nekoga istuče da brže naplati dug ili po-maže tovariti ukradenu robu, ali Danny najviše voli kad je na ribarskom brodu na harpunu, u lovu na sabljarke...
Don Winslow: Grad u plamenu 1071
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje
od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.
Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede
i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.
Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
1071 / 21. siječanj 2025.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
IVANIĆ DESINIČKI 10/3, 49216 DESINIĆ Nagradni pojam – TRI MUŠKETIRA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Nagomilale su se obveze na radnom mjestu i od vas se očekuje efikasan rad. Osjećaji su vam podijeljeni na dvije strane, ni sami ne znate kako ih riješiti. Probleme podijelite s prijateljima i poslušajte njihov savjet, rado će vam pomoći. SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!
Bik (21. travnja - 21. svibnja) Posao vas je počeo sve više opterećivati. Zvijezde vam savjetuju da bi sada trebali više težiti stabilnom odnosu u kojem ćete znati na čemu ste i što možete očekivati. Umorni ste od posla, predahnite. SAVJET TJEDNA: Vodite računa o važnim dokumentima!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Predstoje vam zanimljivi kontakti i poznanstva. Na pomolu je nova ljubavna veza. a poslu ne radite ništa na svoju ruku jer bi vam to moglo prouzročiti probleme. Naučite obuzdati svoju nestrpljivost. Obiteljskim odnosima pružite više vremena. SAVJET TJEDNA: Naspavajte se!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Povećat će vam se obveze na poslu. Teško ćete stizati sve na vrijeme, pa će vas često hvatati i nervoza. Pokušajte ne naglo reagirati na svaku primjedbu, posebno ako dolazi od partnera. Opustite se malo. SAVJET TJEDNA: Održavajte liniju!
Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Predlagat ćete izlaske, putovanja i svima se nametati kao prirodni vođa, a velike su šanse da postignete uspjeh u svemu čega se prihvatite. Nemojte se upuštati u flertove ako ste u braku ili dugoj vezi, jer biste mogli biti otkriveni. Relaksirajte se. SAVJET TJEDNA: Prestanite pušiti!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ovo je za vas stresno, ali ipak pozitivno razdoblje. Nemojte biti egocentrični u svom privatnom životu, vodite računa i o osjećajima drugih. Ovih dana do vas će doprijeti i kojekakve glasine. Vodite računa o svom zdravlju. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Nove ljubavne veze nailaze na prepreke. Ne zaboravljajte na obiteljske obveze. Materijalna situacija zahtijeva i dalje oprez, dok ćete u poslu biti i dalje vrlo angažirani. Šećite, vježbajte, ne zapostavljajte duh i tijelo. SAVJET TJEDNA: Ne upuštajte se u svađe!
Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Ovo je vaše povoljno razdoblje u kojem će vas pratiti sreća. U poslu će vam krenuti na bolje, a ljubavni život procvasti. I oni u dugim vezama i samci nailazat će nam ljubavne šanse. Zdravlje sve bolje. SAVJET TJEDNA: Ne zaboravite na sitne poklone!
Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)
Društveni život Strijelaca dobit će na kvaliteti, neće to biti samo isprazni razgovori, a vaše mišljenje bit će uvažavano. U poslu će vam ići dobro, samo se nemojte iscrpiti. Posvetite više pažnje njezi kože. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!
Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Poslovne obveze gomilat će se iz dana u dan. Poželjet ćete više povjerenja, iskrenosti i kvalitetnijih zajedničkih trenutaka na ljubavnom planu. Zdravlje dobro, bez obzira na povremeni umor. SAVJET TJEDNA:Ne opterećujte se nevažnim stvarima!
Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prijateljstvo s jednom osobom prerasta u nešto više. Tuđe propuste u poslu nećete tolerirati, pa ćete se često zbog toga sukobljavati s kolegama. Ne prihvaćajte dodatne obveze sa strane. Hranite se zdravo. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Ovo je razdoblje povoljno da pokažete svoje ambicije i ispravno procijenite svoje poslovne sposobnosti. Nerealna ljubavna očekivanja mogla bi vas razočarati. No, ne dajte se uvući u crne misli, već se izborite za sebe. Pronađite neki hobi. SAVJET TJEDNA: Ne budite lijeni!
SATIRE NEWS
Zagorci pozivaju na veliki bojkot:
'Vu
petek, 24. siječnja, najte iti v bertije vu kojima točiju gemište z fejst izhlapljenom mineralnom'
HRVATSKO ZAGORJE - I dok se diljem Hrvatske najavljuje bojkot trgovina s ciljem prisiljavanja trgovačkih lanaca da smanje nerealno visoke cijene ogromnog broja artikala u svojim prodavaonicama, Zagorci spremaju jednu drugu vrstu bojkota. Naime, kako nam je otkrio Vinko Mušica iz Komora Začretskog, inače predsjednik Udruge 'Polokački kod - Zagorje', svi njihovi članovi, ali i simpatizeri, pozivaju na bojkot ugostiteljskih objekata koji su, prema njihovom mišljenju, nekorektni. Dosta je!
To je, smatra, nešto čemu se trebaju usprotiviti svi Zagorci zajedno, a ne samo članovi i simpatizeri udruge. – Ja sve razmem. I znam da bertijaši moraju zaslužiti. Radi toga i delaju. Ali neke granice postojiju. A mnogi od njih su te granice odavno prešli. I došle je vreme da im svi skupa velimo da je dosta, da tak dalje nemremo – rekao nam je uvodno Mušica te potom objasnio da za sada neće ići u totalni bojkot svih ugostitelja koji su prema mišljenju mnogih nekorektni, već će se ovaj put ciljano bojkotirati samo jedna skupina nekorektnih bertijaša.
Poziv Zagorcima
Riječ je, otkriva nam Vinko Mušica, o onim ugostiteljima s čijim gemištima Zagorci nisu zadovoljni. – Ima lopina koji šparaju i nećeju posluživati friško otprtu mineralnu, nego sve kaj im po stolovima ostane od onih kaj naručiju litru i vodu, onda tu vodu par dana prodajeju. Takve bumo sad bojkotirali na jeden dan pa nek si misliju. Zato pozivam sve Zagorce: Vu petek, 24. siječnja, najte iti v bertije vu kojima točiju gemište z fejst izhlapljenom mineralnom. Nisme mi Zagorci bedaki. Pokažimo im svi skupa da takvu nekorektnost više ne bumo tolerirali – pozvao je predsjednik Udruge 'Polokački kod - Zagorje', Vinko Mušica.
PETAK, 24.01. Franjo Saleškj; Bogoslav SUBOTA, 25.01. Obraćenje Sv. Pavla; Ananija; Henrik NEDJELJA, 26.01. 3. KROZ GOD. Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir PONEDJELJAK, 27.01. Angela Merici; Pribislav
imendan, Vinko! Sv. Vinko Paulski, francuski svećenik, najpoznatiji je po tome što je osnovao Družbu milosrdnih sestara (Sestre milosrdnice), a smatra se zaštitnikom bolnica, karitasa, oboljelih od gube, zatvorenika i dobrovoljaca. Samo ime Vinko je latinskog porijekla i znači onaj koji pobjeđuje. Ženski oblik imena je Vinka. Skriveno značenje imena je nustrašiv, odvažan i karakteran.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
„Ima lopina koji šparaju i nećeju posluživati friško otprtu mineralnu, nego sve kaj im po stolovima ostane od onih kaj naručiju litru i vodu, onda tu vodu par dana prodajeju. Takve bumo sad bojkotirali na jeden dan pa nek si misliju“ nezavisni
li
katalozi
fascikli
blokovi
kuverte • naljepnice i etikete
memorandumi • roll up-ovi (pingvini)
reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga • promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari
personalizirane poklon vrećice • upaljači
kemijske olovke
color tisak na majice
...da prosječna pčela radilica proizvodi samo 1/12 čajne žličice meda tijekom svog života?
...da je najstariji mačak koji je ikada živio imao 38 godina i 3 dana kada je preminuo? Creme Pu , rođen 3. kolovoza 1967. živio je do 6. kolovoza 2005. godine
...da pjesma Beatlesa 'A Day in the Life' ima frekvenciju koju samo psi mogu čuti?