Prva beba rođena u zabočkoj bolnici ove godine je Nika Dumbović iz Mača
Još jedno vrijedno i zasluženo priznanje Advent u Oroslavju ponovo proglašen najljepšim adventom u čitavoj RH u kategoriji malih gradova!
NOVOGODIŠNJI INTERVJU Željko Kolar - Župan Krapinsko - zagorske županije istaknuo je brojne uspjehe
Kao što je to već tradicija i običaj, u prvom novogodišnjem izdanju Zagorskog lista donosimo intervju s čelnim čovjekom Krapinsko – zagorske
Ivan Kovačić
Ono što je bila nekako najzvučnija vijest krajem prošle godine jest da je usvojen povijesno rekordan Proračun Krapinsko –zagorske županije. Znam da nije problem napisati rashode, no, što je s prihodima? Koliko su sigurni prihodi koje ste predvidjeli u tom proračunu?
Kolar: Za sve ono što smo uvrstili u proračun kao projekte koje ćemo realizirati kroz NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti, op.a.) kroz 2025. i 2026. godinu je zatvorena financijska konstrukcija. To znači da od 93 milijuna eura, koliko je za sada predviđeno za škole, negdje oko 70 milijuna eura će biti financirao europskim sredstvima kroz NPOO, negdje oko 12 milijuna će biti iz državnog proračuna i isto toliko iz našeg. I tu će biti još negdje oko 4,3 milijuna eura koliko će jedinice lokalne samouprave sufinancirati izgradnju sportskih dvorana, ali samo tamo gdje ćemo raditi nešto veće dvorane od onoga što predviđa pedagoški standard, koji je unakažen prije dvije godine. Jer po tom novom standardu ni jedna škola u Krapinsko – zagorskoj županiji, osim škole u Zaboku, ne bi imala pravo na ništa drugo osim na jednodijelnu sportsku dvoranu. A morate priznati da bi bilo suludo graditi jednodijelnu sportsku dvoranu, na primjer, u Krapinskim Toplicama, koje je turističko i lječilišno središte; ili u jednom Svetom Križu Začretju koje je ekonomski jako i koji ima velik broj sportskih i kulturnih udruga; ili u Oroslavju, Velikom Trgovišću, Konjščini... Tako da smo se dogovorili da ćemo u tim jedinicama lokalne samouprave razliku troškova grad-
"Ja sam župan Krapinskozagorske
županije i ja moram voditi brigu o našim institucijama, o našim ustanovama. I moram tražiti od Vlade prije svega da imamo jednaki tretman kao i drugi. A ako
ćemo imati
jednaki tretman, onda ćemo biti među najboljima"
nje između jednodijelne i dvodijelne sportske dvorane financirati po principu: pola Županija, a pola grad ili općina. I ovdje moram još jednom naglasiti da je Krapinsko – zagorska županija drugu godinu zaredom najbolja u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz europskih fondova u odnosu na broj stanovnika. To je podatak Ministarstva financija, koji je jedini relevantan i točan.
Vjerojatno ćete reći da to nije vaša stvar, ali što mislite zašto su ostale županije slabije, neke i vrlo slabe po tom pitanju?
Kolar: Pa neću reći da to nije moja stvar, jer je to dio ponude, a mi smo u tome nešto bolji od drugih. U svim županijama svi koriste europska sredstva. Međutim, kao i u svim ostalim poslovima, nismo svi jednako uspješni, nismo svi jednako ambiciozni, nismo svi ni jednako uporni. Upornost je jedna od bitnih stvari za povlačenje europskih sredstava, ali ipak, ključno je znanje. U Krapinsko – zagorskoj županiji se formirao jedan sjajan tim ljudi koji imaju ogromno znanje, imaju veliku motivaciju i stalo im je. I to je, prije svega, dovelo do tako dobrog rezultata. Prije otprilike dva mjeseca, kad smo uvodili u posao izvođača radova za Znanstveno - edukativni zabavni centar sam rekao da ćemo mi kao Županija uvijek biti ograničeni s fiskalnim kapacitetima. Naša veličina po broju stanovnika i po fiskalnim kapacitetima nas stavlja negdje u sredini u Republici Hrvatskoj. Ali po ljudskim kapacitetima smo daleko iznad toga. I upravo ti naši ljudski kapaciteti su nam omogućili da imamo taj rezultat. Naša ekipa i u Zagorskoj razvojnoj agenciji, i u Poduzetničkom centru i u REGEAi, kao i našim županijskim upravnim odjelima, upravo pokazuje da je čovjek na prvom mjestu. To da je čovjek ključan inače svi govore, ali ako je negdje to normirano i jasno vidljivo, onda su to upravo rezultati uspjeha u povlačenju EU sredstava. Trenutačno nema ni jedne županije u Republici Hrvatskoj u kojoj se paralelno provode četiri projekta od kojih je svaki težak otprilike po 18 milijuna eura, kao što je to slučaj u Krapinsko – zagorskoj županiji. Ovdje govorim o dogradnji bolnice u Stubičkim Toplicama, cjelovitoj konstruktivnoj i energetskoj obnovi stare zgrade bolnice u Krapinskim Toplicama, zatim je tu Znanstveno - edukativni zabavni centar, kao i Centar za odgoj i obrazovanje za koji kreće natječaj. To nema ni u jednoj županiji u Hrvatskoj. Naravno, svatko od nas može biti i jest subjektivan u odnosu na ono što radi, međutim, kad vas jedan američki Financial Times stavi na šesto mjesto na listu malih regija budućnosti u Europi za privlačenje investicija ili kad vas europski Odbor regija
proglasi Europskom poduzetničkom regijom za 2025. godinu, uz još samo dvije regije u čitavoj Europi, e onda je to nešto drugo. Onda to objektivno pokazuje i dokazuje da imamo rezultat s kojim smo izašli van okvira Republike Hrvatske i da su nas počele primjećivati i međunarodne institucije.
A kakva je suradnja s Vladom RH?
Kolar: Što se tiče suradnje Vlade i Županije, ja ću reći da je korektna. I ništa više od toga.
Bi li vaš odgovor bio drugačiji da imate bolju suradnju s Ministarstvom prometa, konkretno, s ministrom Butkovićem kojeg ste više puta javno pozivali na sastanke?
Kolar: Ja uvijek govorim o konkretnim stvarima. Mene nikad niste čuli da javno pljujem po nekome, da nekog prozivam ili slično. Volim razgovarati argumentirano jer, u krajnjoj liniji, nitko od nas nije uvijek u pravu. Međutim, neki argumenti su nepobitni. Znači, prošlo je pet godina od dovršetka zadnjeg metra brze ceste na području Krapinsko – zagorske županije. Pet godina! Mi smo imali jedan džentlmenski dogovor da projektiramo cestu od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice i kad budu gotovi radovi na dionici od Bedekovčine do Zlatar Bistrice, da raspisujemo natječaj za novog izvođača radova. No, to se nije dogodilo. Mi smo tek sad, prije nekih mjesec i pol dana imenovali izvođača radova, uvest će ga u posao za nekih dva mjeseca, a nama su predali prije nekih dva, tri mjeseca zahtjev da napravimo izvlaštenje za tristo i nešto parcela. A s obzirom na to da je riječ o ogromnom poslu i dugotrajnoj proceduri, uz sve naše druge poslove oko aglomeracije i plinovoda za kojeg nas je Vlada zamolila da nam to bude prioritet i da radi njega neke druge, manje poslove stavimo sa strane, mi to ne možemo sad odraditi u kratkom roku.
ni trasu kojom će cesta ići. I to su te stvari koje vidim i na koje reagiram. Ali nije tu samo prometna infrastruktura u pitanju. Najbolji primjer su vam Krapinske Toplice. U svim našim strateškim projektima, kao i u Sporazumu 'Sjever', glavni projekt je Centar zdravlja srca i mozga. Imate Varaždinske Toplice gdje je Radimir Čačić za 76. ruku u Saboru povukao skoro 200 milijuna tadašnjih kuna iz državnog proračuna. Nakon toga su se još dodatno financirale Varaždinske Toplice iz državnog proračuna i NPOO, a mi ne možemo dobiti novac za Centar zdravlja srca i mozga. Stalno se ponavljam, ali neću se umoriti od tog ponavljanja, da mi u Krapinskim Toplicama pružamo vrsnu rehabilitaciju nakon moždanih udara i teških prometnih nesreća jedini u Hrvatskoj. Negdje oko 76 posto stacioniranih pacijenata je s područja čitave Hrvatske. Dakle, to ne radimo za sebe. Radimo za čitavu Hrvatsku. I naši vrhunski liječnici mi kažu da bi bilo idealno da najkasnije u roku od šest tjedana pacijent stigne na rehabilitaciju, a mi
župan Krapinsko – zagorske županije i ja moram voditi brigu o našim institucijama, o našim ustanovama. I moram tražiti od Vlade prije svega da imamo jednaki tretman kao i drugi. A ako ćemo imati jednaki tretman, onda ćemo biti među najboljima. Jer mi smo među najboljima i onda kad nemamo jednaki tretman. Što bi tek bilo kad bismo imali jednaki tretman?
Kad smo već kod investicija u zdravstvo, ulažete puno u obje naše specijalne bolnice... Jeste li preboljeli preuzimanje Opće bolnice Zabok od strane države?
"Opća bolnica Zabok trenutačno je dvostruko više dužna nego kada su nam je oduzeli. I što sad?
Bilo je jasno svakome da promjena osnivača neće promijeniti stanje u bolnicama. Treba mijenjati sustav, treba postaviti realne limite, treba postaviti realne cijene"
Pa dobro, ali niste spominjali samo cestu do Marije Bistrice...
Kolar: Naravno, tu je i brza cesta Varaždin – Krapina. Imamo slučaj da se na području Varaždinske županije već izvode radovi, dok se na području Krapinsko – zagorske županije cesta tek projektira. Da nisam osobno inzistirao i pritiskao tijekom prošle i ove godine, vjerojatno još ne bi ni odredili
sada imamo listu čekanja četiri ili pet mjeseci. Dakle, mi nismo u mogućnosti u ovom trenutku tim ljudima dati pravu šansu da se rehabilitiraju i da se sa što je moguće manje oštećenja vrate svojim obiteljima, ali i u konačnici da se vrate i na tržište rada. I ako to nije dovoljno važan argument, onda ne znam što jest. S time da je u onoj prvoj fazi NPOO-a podijeljen novac kliničkim centrima koji nisu imali ni idejna rješenja, a mi smo već imali pravomoćnu građevinsku dozvolu. I ja sam o tome s premijerom Plenkovićem razgovarao četiri ili pet puta. I prije donošenja državnog proračuna za 2025. godinu smo komunicirali vezano za to, no, to nije ušlo u državni proračun i sada ćemo u drugoj polovini siječnja imati sjednicu Razvojnog sporazuma 'Sjever' i ponovno će to biti glavna tema što se tiče Krapinsko – zagorske županije. Da se ni bismo krivo razumjeli, ja sam nekoliko puta pozdravio ulaganje u Varaždinske Toplice, jer Varaždinske Toplice imaju također neke svoje specifičnosti i vrhunski rade svoj posao. Međutim, ja sam
Kolar: Ne. Nisam prebolio, jer sam 110 posto siguran da smo u pravu. Vrlo je jednostavno. Opća bolnica Zabok trenutačno je dvostruko više dužna nego kada su nam je oduzeli. I što sad? Bilo je jasno svakome da promjena osnivača neće promijeniti stanje u bolnicama. Treba mijenjati sustav, treba postaviti realne limite, treba postaviti realne cijene i to će onda dati mogućnost da realno poslujete. Rekao sam bivšem ministru Berošu da kad bi i on osobno bio ravnatelj svih bolnica, da one ne bi poslovale pozitivno. Tragedija je što je glavni Berošev argument za preuzimanje općih bolnica bio da treba objediniti javnu nabavu. Prema tome, od ovog gore ne može biti i ne možeš pasti niže od toga. Kao što ste vidjeli, mi smo u prosincu kupili nove aparate za OB Zabok, za ginekološki odjel, kupili smo i tijekom godine novu kosilicu za košnju trave, kupili smo novu kombi za bolnici i još nekoliko medicinskih aparata i već smo dogovorili za ovu, 2025. godinu što ćemo kupiti. Jer ja sam rekao da je OB Zabok zagorska bolnica i mi ćemo nastaviti u nju ulagati kao da upravljamo njome iako više ne upravljamo. No, sve je to još uvijek na Ustavnom sudu i bit će vrlo interesantno što će se dogoditi ako sud donese odluku da smo mi u pravu. A ja vjerujem da hoće.
Spomenuli smo uvodno županijski proračun, no, osim što je usvojen Proračun za 2025., usvojene su i projekcije proračuna za 2026. i 2027. Dakle, već sad imate isplanirane i neke, nazovimo ih tako, srednjoročne ciljeve i projekte. Što sve obuhvaćaju ti planovi i koje projekte nam donose?
Kolar: Taj proračun ima preko pet tisuća stavaka, ali kad pogledate investicije koje su planirane, točno
uspjehe koje Županija ostvaruje, ali isto tako najavio velike projekte koji nas očekuju u narednom razdoblju
zagorske županije. Tema za razgovor o budućnosti Zagorja nikad ne nedostaje, a mi smo za ovu priliku izdvojili neke od najbitnijih dijelova razgovora
vidite kuda idemo i što želimo. Naime, kad radite ispitivanje javnog mijenja, ljudima je strahovito bitno zdravstvo i obrazovanje. To su dvije ključne stvari. I kad pogledate naš proračun, vidjet ćete da smo se savršeno uklopili u očekivanja ljudi. Uz sve one strateške projekt koje smo radili, a koje je su i mediji redovito pratili i o njima izvještavali, mi smo naznačili sve ono što ćemo raditi u školstvu i obrazovanju u iduće dvije godine. Uz to, tu je i izgradnja zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije u Krapini, a tu je i veliki projekt u Pregradi, gdje smo, kao što znate, otkupili kompleks nekadašnje EMKE, dio kojeg će se urediti i rekonstruirati za dodiplomski i diplomski studij sestrinstva i fizioterapeuta. I to je nešto na čemu ćemo dodatno raditi u 2026. i 2027. godini.
Znači, tijekom iduće tri godine najviše se planira ulagati i obrazovanje i zdravstvo?
Kolar: Od ukupnog proračuna, skoro 75 posto investicija će biti u obrazovanje i zdravstvo, jer sad je takva prilika da za to povučemo bespovratna sredstva iz fondova
Europske unije. A kad govorimo o investicijama, ostalo će biti usmjereno na gospodarstvo. No, naravno da u onom osnovnom proračunu mi pokrivamo i hitne službe, jer nam sigurnost naših građana mora biti na prvom mjestu, zatim, pokrivamo civilno društvo, jer jako i zdravo civilno društvo je itekako važno. U Europi se ne gleda samo koliki vam je BDP po glavi stanovnika i koliko je netko prihodovao, već se gleda i koliko je razvijeno civilno društvo. Koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijena i država. Nažalost, to kod nas još uvijek nije neko mjerilo vrijednosti, a trebalo bi biti. I mi jako puno na tome radimo i imamo sjajne udruge civilnog društva. Naravno, tu je i kultura, zaštita spomenika kulture, kao i sport kojeg nikako ne smijemo zaboraviti. Dakle, s jedne strane, pokrili smo sve što treba pokriti da bismo bili jedna ugodna destinacija za život, a s druge strane smo u jednom velikom investicijskom ciklusu. Ima jedna također važna stvar koju valja spomenuti, a to je da se u Krapinsko – zagorskoj županiji nastavlja trend dolazaka novih, velikih privatnih investitora i to ozbiljnih tvrtki. Dakle, TT kablovi,
Končar, Austrotherm..., mogao bih sad nabrajati desetak novih investitora koji nam dolaze u 2025. godini i nama će to biti slatke brige. Jer mi imamo infrastrukturu koju možemo ponuditi, ali tu su i naši ljudi, naša radna snaga koja također privlači investitore. Evo, na primjer, u prosincu je otvoren veliki Pevexov prodajni centar u Zaboku i, interesantno, tamo će raditi naši ljudi koji rade u Pevexu u Zagrebu. Neće morati više putovati. Isto je s Končarom. Naši ljudi koji rade u Zagrebu u Končaru sada će raditi tu. I to je investito-
"Našim ljudima prije svega želim obilje mira i puno zdravlja u 2025. godini, a prema našoj staroj zagorskoj navadi, za sve ostalo bumo se sami pobrinuli"
rima bio također jedan od razloga zbog kojeg su investirali tu. I to je ono što će naša mlade ljude prije svega zadržati ovdje, a s druge strane one koji putuju u Zagreb ili su našli poslove u nekim pograničnim područjima u Sloveniji za nešto malo veću plaću, možda će nagnati da se vrate raditi ovdje. Tako da je to za nas strateški izuzetno bitno i ta naša platforma Invest in Zagorje, koju smo napravili vlastitim snagama i vlastitom pameću, se pokazala fantastičnim alatom za privlačenjem investicija. I baš me zanima kako će nas za 2024. godinu ocijeniti američki Financial Times.
Puno je tema za razgovor, puno je i planiranih projekata i novosti, ali to ćemo ionako pratiti redovito u našem Zagorskom listu, pa sad za kraj ovog razgovora još vaša novogodišnja poruka građanima Krapinsko – zagorske županije...
Kolar: Prije svega, hvala svim mojim najbližim suradnicima i projektnim timovima koji su radili na projektima koji su u provedbi i projektima koje smo pripremili za 2025. i 2026. godinu. Tu je upotrijebljeno ogromno znanje, uložen
ogroman trud, ogromna energija i hvala im svima na tome. Također, hvala svim institucijama, udrugama civilnog društva, obrtničkoj komori, gospodarskoj komori..., svima koji su sudjelovali i bili s nama partneri na raznim projektima i stvaranju jedne dobre klime, ulagačke i svake druge koja je Zagorje dignula. Ne smijemo zaboraviti da smo mi jedina županija u Hrvatskoj koja je otišla u viši rang razvijenosti i to dovoljno govori o onome što smo i kako radili. A stanovnicama i stanovnicima Krapinsko – zagorske županije u novoj godini prije svega želim mir jer vidite da mira oko nas baš i nema i svi ovi naši planovi mogu se srušiti kao kula od karata ako nemamo mir i stabilno okruženje. S druge strane, želim svima puno zdravlja jer dok je čovjek zdrav onda može imati velike planove i velike projekte i može se dati u to i posvetiti se tome. Znate kako se kaže, kad je čovjek bolestan, onda ima samo jednu želju, a to je da ozdravi. Tako da, ponavljam, našim ljudima prije svega želim obilje mira i puno zdravlja u 2025. godini, a prema našoj staroj zagorskoj navadi, za sve ostalo bumo se sami pobrinuli.
Župan Željko Kolar posjetio je prve bebe rođene u 2025. u rodilištu u Općoj bolnici Zabok
Prva zagorska rođena u 2025. godini u OB Zabok na svijet je stigla 16 minuta nakon ponoći. Riječ je o djevojčici Niki, koju je rodila mama Teodora Dumbović iz Mača, a to joj je drugo dijete. Ujutro, u 8.05 sati rodila se još jedna djevojčica, Monika. Rodila ju je Marija Babić Blagec iz Gornje Stubice, a to joj je peto dijete. Iz bolnice su također objavili kako je u 2024. godini bilo ukupno 919 poroda, a rođeno je 929-oro djece, jer je rođeno deset blizanaca. Rođeno je 505 dječaka i 424 djevojčice. To je najviše u zadnjih deset godina. Pretprošle godine u ovoj je bolnici rođeno 727 djece, godinu prije 814, a 2021. 902 djece.
Lijepi darovi
Željko Kolar posjetio je na novogodišnje jutro Odjel porodništva Opće bolnice Zabok i bolnice veterana. Dočekala ga je ravnateljica bolnice dr. Andreja Filija i poželjela svim građanima županije Sretnu Novu godinu, a pogotovo svim pacijentima koji su morali, nažalost, dočekati Novu godinu u bolnici. - Osobito mi je drago da smo danas imali već dva poroda i tako smo prošli broj poroda u zadnjih desetak godina iznad 900, blizu 920 poroda smo. Zadovoljni smo što je velik broj poroda iz naše županije, jedna trećina je van naše županije žena koja su rodile. Županija nam je došla u posjete, u čestitare i donijeli su lijepe darove koje ćemo koristiti u našoj neonatologiji za naše vitalno ugrožene pacijente. Jedan prijenosni respirator koji će nam koristiti da zbrinjavamo našu nedonoščad i dva monitora vitalnih funkcija koji će se koristiti u operativnom zdravstvu za ginekološke pacijentice – rekla je ravnateljica i izrazila želje da će i ove godine biti još veći broj poroda, i da će i dalje tako lijepo surađivati sa županijom.
Veliko priznanje
Voditelj Odjela porodništva dr. Rajko Fureš, uz zahvale iznio je
U 2024. godini bilo je ukupno 919 poroda, a rođeno je 929 djece, jer je rođeno deset blizanaca. Na svijet su stigla 505 dječaka i 424 djevojčice, što je najviše u zadnjih deset godina
podatke o broju poroda. - Raduje nas što smo tijekom 2024. godine imali 132 poroda više nego 2023. godine. Završili smo godinu sa 919 poroda i to nas sve skupa potiče još na daljnji kvalitetni rad. Ono što moramo naglasiti je da je nešto manje od trećine rodilja izvan KZŽ. Moramo reći da nema kraja u Republici Hrvatskoj iz kojeg nismo imali rodilja što nas posebno stimulira i potiče da još više truda uložimo na poboljšanje uvijete. Opet zahvaljujem i KZŽ i županu Željku Kolaru što su nam tijekom dugih niza godina pomagali da opremimo naše rodilište, osiguramo što bolje uvijete. 2024. godine smo uz pomoć županije dobili najsuvremeniji stol za porode i ultrazvučni aparat za hitnu službu. Ono što ćemo sigurno i u daljem radu nakon što smo sad dobili ovaj prijenosni respirator za skrb vitalno ugrožene novorođenčadi da ćemo uz potporu KZŽ kompletirati za prijenosni inkubator i sama kolica da ga možemo koristiti i za novi sanitetski automobil koji smo dobili kao OB Zabok i bolnica Hrvatskih veterana od strane potpore KZŽ i ja im se na tome zahvaljujem. A ono što mislimo i isto tako uz potporu županije dalje nabaviti je i novi CTG aparat sa bežičnim sondama tako da osiguramo našim rodiljama da mogu biti mobilne za vrijeme poroda, da ne moraju ležati na krevetu, nego da im i na taj način pomognemo za tu dalju humanizaciju poroda, a nadamo se da do kraja godine ćemo uz pomoć županije dobiti i najsuvremeniji ultrazvučni aparat kako bi i tu mogli dići ljestvicu kvalitete – rekao je dr. Fureš. Osvrnuo se i na činjenicu da sve više žena iz drugih krajeva dolazi na porod u ovu bolnicu. - Znači, to je svima nama doista veliko priznanje, a i odgovornost da budemo još bolji, još kvalitetniji. Moram zahvaliti svima koji su nam ukazali povjerenje, a posebno onima koji dolaze iz udaljenih dijelova. Kad ti neko dođe iz Dubrovnika, iz Vinkovaca, roditi u ustanovu koja ti je gotovo 700 kilometara ili 400 udaljena, sigurno da je to stvar povjerenja koje moramo i dalje održati.
I to ne smijemo smesti s uma nikada, da budemo kvalitetni, da budemo ljudski, da budemo humani u pristupu i to će i svima nama biti uvijek na prvom mjestu – rekao je Fureš. Modernizacija
Župan Kolar osvrnuo se na osnovni razlog posjeta. - Zadovoljstvo mi je da po 12. puta imam priliku na Novu godinu posjetiti naše prve rodilje. Zanimljivo je, ove godine smo počeli sa dvije prekrasne curice, Nikom i Monikom, iako je u prošle godine rođeno više dječaka nego djevojčica. Ovdje je bitno naglasiti tri stvari. Prvo, da smo izuzetno zadovoljni što imamo 919 poroda, što je 132 poroda više nego što je to bilo u 2023. godini. Drugo, da dalje nastavljamo sa modernizacijom najsuvremenije medicinske opreme koje se koriste na našem ginekološkom odjelu u našoj općoj bolnici, jer samo na taj način možete pratiti trendove. A treće, a najvažnije, sjajan medicinskih kadar kojem mi zapravo moramo omogućiti najbolje moguće uvjete
da bi zapravo onda ta njihova kvaliteta, požrtvovnost, maksimalna posvećenost poslu došla do izražaja. Da je to tako, govori podatak da skoro jedna trećina i oko jedna trećina poroda je s područja ostatka Republike Hrvatske. I to nas naravno veseli. Ono što bi meni osnovno bilo najdraže da imamo 919 poroda iz Zagorja i onda još jedna trećina da bude izvana jer naša bolnica i naši ljudi imaju kapaciteta za to - rekao je župan.
Novogodišnja želja
- Novogodišnja je želja da u 2025. godini imamo preko 1000 poroda u našoj općoj bolnici. Bez obzira što Županija više nije osnivač bolnici, to apsolutno ništa ne mijenja na našoj suradnji s bolnicom. Eto, mi smo i danas u jutro, rekao je dr. Fureš, dogovorili sljedeće aktivnosti vezane za nabavku najsuvremenije medicinske opreme. Nešto ćemo nabaviti odmah sada nabavom u prva dva mjeseca za veći CT aparat, ako se ne varam, on je vrijedan oko 107.000 EUR, nakon rebalansa proračuna u drugom mjesecu.
I sve ono, naravno što je potrebno za bolnicu, dogovarat ćemo s novom ravnateljicom i u skladu s našim mogućnostima ćemo se maksimalno uključiti u opremanje. Još jedanom, na kraju, zahvala i čestitka svim medicinskim djelatnicima, svim doktoricama, doktorima, medicinskim sestrama, tehničarima, svima u bolnici na sjajno obavljenom poslu u 2024. godinu, ali i svim zdravstvenim djelatnicima, svih zdravstvenih ustanova na području KZŽ, jer nekad nismo niti svjesni toga koliko zapravo imamo privilegije da imamo dvije specijalne bolnice, gdje je osnivač KZŽ, da imamo nekoliko klinika koje su u privatnom vlasništvu, ali tijesno surađuju sa našim zdravstvenim ustanovama, da imamo sjajno posloženu hitnu, primarnu zdravstvenu zaštitu, organizirana na vrlo visokoj razini i da jednostavno imamo obavezu da taj kontinuitet održimo kako bi bili među najboljima, a to nas jedino i zanima –rekao je župan i dodao da je u ovoj godini planirano oko 300.000 EUR, samo za medicinske aparate.
Apartman Iris Croatica Marine Skušić iz Oroslavja najbolji je apartman u Hrvatskoj, izabran u velikom finalu projekta Najiznajmljivač 2024., u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta
Sabina Pušec KRAPINA/OROSLAVJE
Zagorje se može pohvaliti da na svom području ima najbolji apartman u Hrvatskoj. To je apartman Iris Croatica Marine Skušić iz Oroslavja, izabran u velikom finalu projekta Najiznajmljivač 2024., u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta. Za Marinu Skušić i njezinog supruga Petra, prijem je tim povodom upriličio župan Željo Kolar.
Mladi iznajmljivači
- Čast mi je i zadovoljstvo da smo ovakvu nagradu prvi puta donijeli u Zagorje. Smatramo da Zagorje zaslužuje biti u samom vrhu sa svojim ljepotama koje nudi i može pokazati našim turistima – rekla je vlasnica apartmana Marina, dodavši da su ona i suprug mladi iznajmljivači. - Ovu nagradu stoga nismo očekivali, ali smo izuzetno ponosni, ona nam je vjetar u leđa i znak da smo na dobrom putu. Naš pristup je prije svega domaćinski, svakom gostu pristupamo personalizirano, dočekamo ih, prezentiramo im naše lokalne proizvode i zajednicu, bez koje ni mi ne bismo bili kompletni i ne bi imali puno za ponuditi. Također se radujemo novoj godini, novim iskustvima i poznanstvima i nadamo se da će biti kako smo zamislili –rekla je Marina Skušić. Voditeljica Ureda TZ KKŽ Sanja Škrinjar uputila je vlasnicima apartmana čestitke na izuzetno velikom priznanju za njih i samu destinaciju. - Ovo je prvi puta da je u Zagorje stigla nagrada na nacionalnom nivou za najbolji apartman u Hrvatskoj, na što smo izuzetno ponosni. Prva je, ali vjerujem da naše vrijeme slijedi i u drugim kategorijama – rekla je Škrinjar, dodavši da baš kuće za odmor, apartmani, i obiteljski smještaj čine 25 posto ukupno ostvarenih noćenja, mimo toplica i hotela.
'Ideal turizma'
Željko Kolar istaknuo je da je ovo fenomenalan uspjeh. - Ne samo
Kolar: 'Ovo je vjetar u leđa svim privatnim iznajmljivačima na području KZŽ i dodatni okidač onima koji su razmišljali da krenu u ovakvu vrstu investicije i posla'
Župan Željko Kolar upriličio je prijem za vlasnike, Marinu i Petra Skušić
uspjeh za njih, već za čitavu našu destinaciju, Krapinsko – zagorsku županiju, jer pokazujemo da u svim segmentima kontinentalnog turizma možemo parirati i Dalmaciji i Istri i da možemo biti najbolji među najboljima. Možda još u ovom trenutku naši slavodobitnici nisu ni svjesni koliko je zapravo ovo veliko i koliko je to vjetar u leđa svim privatnim iznajmljivačima na području KZŽ i koji je to dodatni okidač onima koji su razmišljali da krenu u ovakvu vrstu investicije i posla – napomenuo je župan. Kolar je dodao da se radi o vrlo modernoj gradnji i arhitekturu koja se fantastično uklopila u naš krajolik, a nekim sitnim decentnim detaljima priča se priča o našoj tradiciji i baštini. - Zbog toga to ima još dodatnu vrijednost te govori koliko su se ljudi dali, od samog kreiranja, projektiranja, osmišljavanja i eksterijera i interijera te na kraju s tim individualnim pristupom gostu, gdje se svatko osjeća posebnim u tom apartmanu. To je ideal turizma – istaknuo je Kolar. Turistički rezultati KZŽ u prošloj godini bit će prezentirani kroz nekoliko dana, no oni su, kaže župan, odlični. Odlični rezultati
Skušić: 'Naš pristup je prije svega domaćinski, svakom gostu pristupamo personalizirano, prezentiramo im naše lokalne proizvode i zajednicu, bez koje ni mi ne bismo bili kompletni'
- Rastemo bez obzira što smo imali investicije i u Jezerčici i u Termama Tuhelj, gdje nismo radili punim kapacitetom. To pokazuje da imamo širinu i zbog toga mi je izuzetno drago da je jedna četvrtina ukupnih dolazaka i noćenja ostvarena u ovom dijelu privatnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, jer to govori samo o tome da imamo ogromnih kapaciteta i mogućnosti za širenje. Vjerujem da će ovaj uspjeh potaknuti ljude da idu u dodatne investicije. Godina nam turistički nije mogla početi bolje, želimo poslati poruku da je Zagorje destinacija gdje se ljudi bave turizmom 365 dana u godini, da je destinacija koja je tradicionalna, ali moderna, nudimo apsolutno sve za vrlo aktivan odmor, odmor za čitave obitelji, u taj dio ponude uključujemo i Muzeje Hrvatskog zagorja, držimo izuzetno do kvalitete. Svaki iznajmljivač, hotel, toplice s posebnom svojom ponudom se bori za svojeg gosta, a mi svi zajedno destinaciju promoviramo na hrvatskom tržištu i inozemnim tržištima i u tome smo uspjeli. Čestitke i veselim se vašoj budućoj investiciji – zaključio je župan Kolar.
Održana dodjela županijskih studentskih stipendija i i promocija glazbenog spota Dine Miklaužića
Znamo da bez mladih školovanih ljudi ne možemo pratiti trendove ni u jednoj gospodarskoj grani, tako da je i naša politika stipendiranja doprinijela ovakvoj situaciji u Zagorju, rekao je župan
Sabina Pušec ZABOK
Svečana dodjela studentskih stipendija Krapinsko - zagorske županije za akademsku godinu 2024./2025. održana je 27. prosinca 2024. godine u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku. Ravnateljica Gimnazija A.G. Matoša Bibijana Šlogar svima je poželjela dobrodošlicu i lijepe želje za blagdane, a studentima uputila čestitke što su svojim zalaganjem postali korisnici zagorskih stipendija. Župan Željko Kolar, zamjenica župana Jasna Petek, pročelnica nadležna za obrazovanje Mirjana Smičić Slovenec te ravnatelji zdravstvenih ustanova i čelnici županijske gospodarske i obrtničke komore ukupno su uručili 96 ugovora o dodjeli stipendija. 'Mala pločica u mozaiku' Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da je dodjela stipendija samo mala pločica u mozaiku KZŽ koja je prva u Hrvatskoj po izdvajanju za obrazovanje po glavi stanovnika. - Ponosno tu titulu nosimo godinama i zadovoljstvo nam je kada možemo dodijeliti stipendije uspješnim studenticama i studentima, pred kojima je budućnost i naše ulaganje u vašu budućnost vama čini određenu pomoć i ohrabrenje – rekla je zamjenica župana. Natječaj je objavljen 7. studenog i trajao do 23. studenog. I ove godine raspisan je natječaj za dodjelu stipendija u tri područja. Prvo je za nadarene studente, drugo po socijalnom kriteriju i treća je kategorija za deficitarna zanimanja. Iznos za nadarene studente i prema socijalnom kriterijuje 120 eura i dodjeljuje se za jednu akademsku godinu. Iznos stipendije za deficitarna zanimanja je 150 eura i dodjeljuje se do kraja školovanja, uz uvjet da se za svaku iduću akademsku godinu priloži dokaz da je prethodno uspješno riješena. - Na natječaj je pristiglo 197 zahtjeva, 15 više nego lani. 9 zahtjeva nije udovoljilo uvjetima, a 188 vaših zahtjeva je išlo u daljnju obradu. Povjerenstvo za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija analiziralo je bodovanje koje je izvršio nadlež-
'Naš osnovni zadatak je da vam omogućimo ovdje odlične uvjete za život i rad i da ovdje možete naći radno mjesto koje će zadovoljiti vaše ambicije'
ni Upravni odjel prema Pravilniku i Povjerenstvo je predložilo zaključak te je odobreno je 37 stipendija za nadarene studnete, 30 po socijalnom kriteriju i 29 stipendija za deficitarna zanimanja (logopedija, rehabilitacija, medicina, strojarstvo i građevinarstvo). Svima čestitam na dobivenim stipendijama, nadam se da će barem malo olakšati studentske dane, želim da uspješno studirate, slijedite svoje snove i put – poručila je Jasna Petek. Leda Varžić, studentica 1. godine studija logopedije, stipendiju je dobila za deficitarno zanimanje. - To me duže zanima, time bih se voljela baviti, a i kada sam čula da je deficitarno i potrebno, to je bila dodatna motivacija. Drago mi je da Županija podupre deficitarna zanimanja – rekla je Leda. Nika Kovačić studira gitaru na Muzičkoj akademiji i psihiologiju. - Stipendija mi puno znači, moći ću napredovati i usavršavati se u stvarima koje volim – kaže Nika. - Županija smo koja je dodijelila najviše učeničkih i studentskih stipendija. Zajedno s deficitarnim stipendijama koje prenosimo od prošlih godina, ukupno stipendiramo 538 studenata i učenika za što ove godine izdvajamo oko 350 tisuća eura. Znamo da bez mladih školovanih ljudi ne možemo pratiti trendove ni u jednoj gospodarskoj grani, tako da je i naša politika stipendiranja doprinijela ovakvoj situaciji u Zagorju. Nikada više ljudi nije radilo i nikad ih manje nije bilo na Zavodu za zapošljavanje. Imamo niz investicija u gospodarstvo, a s raznim prestižnim priznanjima prepoznati smo i na međunarodnoj razini - istaknuo je župan Željko Kolar. Promocija spota
U sklopu svečanosti dodjele studentskih stipendija zajednički su u duetu nastupili Dino i Karla Miklaužić s klavirskom pratnjom Antonia Hranića, a održana je i promocija glazbenog spota za "Bajku na dlanu". Naime, mlada zagorska pjevačka zvijezda Dino Miklaužić snimio je glazbeni spot za pjesmu "Bajka na dlanu", koju je otpjevao na ovogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki u Krapini. Uz pomoć TZ KZŽ, spot je sniman na više zagorskih lokacija. Rađen je u
produkciji Udruge Modus Vivendi Stubaki i Hernik produkcije, a snimanje i montažu radio je Alom studio uz Zagreba. Autor teksta je Nikola Kristić, koji je rekao da se rodila ideja da se mladoj glazbenoj nadi napravi lijepi projekt i pjesma. - Od te jedne lijepe ideje razmišljajući što napraviti, pala je ideja da tematika pjesme bude ljubav prema ovom kraju, prenijeti nešto što su rekli preci, što KZŽ ima i čime se može pohvaliti. I tako je nastala Bajka na dlanu. To nije klasična popevka, već prigodna za mladog momka, rokera. Slijedilo je snimanje spota uz pomoć TZ – ispričao je Kristić. - Kako jedna popularna kaj-
kavska popevka kaže, sve počinja v Zagorju, i to je stvarno tak'. Ponekad i završava. Ova osebujna popevka, izvedena je na krapinskom Festivalu, ali nije ortodoksno kajkavska kako se obično izvode. A Dino je stvarno poseban po mnogočemu, to se vidi na spotu i vjerujem da će još puno lijepih glazbenih posebnosti donijeti – rekao je autor glazbe, Siniša Leopold. Dino Miklaužić zahvalio je županu Željku Kolaru, Nikoli Kristiću i Siniši Leopoldu. - Nisam nikada mislio da ću imati spot, a da prvo ne trebamo jako puno raditi i ulagati, a oni su mi omogućili da to bez ikakvog ulaganja i velikog stresa i
truda imam spot. Hvala im – rekao je Dino. Župan Željko Kolar poručio je studentima da sve što Županija radi, radi zbog njih. - Prijedlog da ovaj spot prikažemo upravo pri dodjeli stipendija ima jednu duboku poruku. Bez obzira na sve projekte koje radimo vezano uz infrastrukturu, školstvo, zdravstvo, oni neće davati taj efekt ako ne uspijemo mlade ljude zadržati u Zagorju. I ovaj spot je pun emocija, ljubavi. Ovo je poruka da nigdje trava zelenija nego kod nas. Rijetko gdje su bolji uvjeti života nego kod nas –rekao je župan. Poručio je studentima da u Zagorju za njih ima odličnih radnih mjesta. - Naš osnovni zadatak je da vam omogućimo ovdje odlične uvjete za život i rad i da ovdje možete naći radno mjesto koje će zadovoljiti vaše ambicije. To je ključno za sve što radimo. Zbog toga su i Karla i Dino ovdje danas, oni su pokazali da smo mi Zagorci trdi kak breg, uporni, talentirani i da s puno rada možete biti najbolji u Hrvatskoj. A onda možete biti i među najboljima u Europi, i to u svakoj struci. I ako netko dobije 'nemoralnu' ponudu, ako ga se pozove da otiđe u naprednu zapadnoeuropsku zemlju, naravno da će otići, ali je ključno da ne izgubi kontakt sa svojim mjestom, gradom, općinom, kolegama i da to znanje koje vani stekne, prenese na svoje kolege ovdje – poručio je Kolar.
Preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu politiku u Krapinsko-zagorskoj županiji
U izradi preporuka za područje Krapinsko - zagorske županije sudjelovala je Tematska radna skupina za tržište rada KZŽ
HRVATSKO ZAGORJE - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je Plan i metodologiju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izrade preporuka za obrazovnu upisnu politiku 2025. godine. Nakon provedenih analiza i prognoza potreba na tržištu, donesene su preporuke za pojedina područja.
Preporuke
U izradi preporuka za područje Krapinsko - zagorske županije sudjelovala je Tematska radna skupina za tržište rada KZŽ, sukladno Sporazumu regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba (KZŽ, HZZ PU Krapina, OK KZŽ, HGK ŽK Krapina, Zagorska razvojna agencija d.o.o.). Tijekom prosinca 2024. izrađena je lista obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata u 2025. godini. Preporuke će osim srednjih škola i visokih učilišta (vezano za planove upisa) koristiti Krapinsko-zagorskoj županiji, općinama, gradovima i drugim dionicima tržišta rada kao smjernice za dodjelu stipendija učenicima i studentima.
Lista programa
Shodno preporukama, ovo su obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisani i stipendiranih učenika ili studenata: Trogodišnji srednjoškolski: Konobar/konobarica, Bravar/bravarica, Vozač/vozačica motornog vozila, Kuhar/ kuharica, Prodavač/prodavačica, Elektroinstalater/elektroinstala-
ReCeZa – Regionalni centar Zabok
Nakon provedenih analiza i prognoza potreba na tržištu, donesene su preporuke za pojedina područja
terka, Zidar/zidarica, Vodoinstalater/vodoinstalaterka, Monter/ monterka suhe gradnje, Stolar/ stolarica, CNC operater/CNC operaterka, Pekar/pekarica, Tesar/tesarica, Soboslikar-ličilac/soboslikarica-ličiteljica, Automehaničar/ automehaničarka, Automehatroničar/automehatroničarka, Rukovatelj/rukovateljica samohodnim građevinskim strojevima, Keramičar-oblagač/keramičarka-obla-
gačica, Instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije, Autolakirer/ autolakirerica, Strojobravar/strojobravarica, Autolimar/autolimarica, Mesar/mesarica, Krojač/ krojačica. Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski: Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Stručni studij: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Sveučilišni studij: Medicina, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Psihologija, Logopedija, Matematika, Fizika, Strojarstvo, Edukacijska rehabilitacija, Građevinarstvo, Anglistika ili Engleski jezik i književnost, Informatika, Elektrotehnika ili Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Farmacija, Germanistika ili Njemački jezik i književnost, Biologija i kemija, Socijalni rad, Računarstvo. Shodno preporukama, nema obrazovnih programa u kojima bi trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. (zl)
16.866 eura vrijedan quad - višenamjensko vozilo za sve terene
ZLATAR BISTRICA - Krapinsko-zagorska županija nabavila je 16.866,04 eura vrijedno quad vozilo za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica, a simbolična predaja izvršena je 23. prosinca 2024. godine u Zlatar Bistrici. - Svaku priliku i mogućnost koristimo da se dodatno osnažimo i da što bolje opremimo svoje timove. Znamo da imamo sjajne, visokomotivirane ljude koji su sjajno obučeni, stalno se školuju i usavršavaju, no bez tehnike jednostavno ne ideporučio je ovom prilikom župan Željko Kolar. - Ovo quad vozilo bilo je nužno jer prilike nekada zahtijevaju upravo takvu vrstu vozila s kojom možemo na teško dostupne terene, odnosno terene gdje terensko vozilo ne može. Quad će
sigurno dobro doći jer takvih nesreća imamo sve više - istaknuo je pročelnik zlatarbistričke stanice Hrvatske gorske službe spašavanja Darko Berljak te naglasio da je upravo ova stanica ima najbolju podršku županije u čitavoj Hrvatskoj. - Vrijedi istaknuti kako naša stanica ima u prosjeku najmlađe članstvo, najveći broj žena u stanici, a imamo i najfunkcionalniju zgradu - dodao je pročelnik Berljak. Nakon primopredaje quad vozila održana je i sjednica Stožera civilna zaštite Krapinsko-zagorske županije koju je vodio načelnik Stožera Stjepan Skuliber. Na događanju su bili i načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec te načelnik od 2009. do 2021. i županov savjetnik za branitelje Žarko Miholić. (zl)
KRAPINA - Župan Željko Kolar je 23. prosinca 2024. godine potpisao dodatak ugovoru kojim se županijska sredstva za financiranje rada Društva Crvenog križa u Krapinsko-zagorskoj županiji u 2024. godini povećavaju na 97.500 eura. Radi se o dodatku Ugovora o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za financiranje javnih ovlasti i djelatnosti Društva Cr-
venog križa Krapinsko-zagorske
županije, koji je sklopljen u ožujku ove godine i kojim je bilo planirano financiranje od 75.700 eura. - Društvo Crvenog križa naše
županije je jedno od najboljih u Hrvatskoj. Okuplja šest gradskih društava, iznimno su aktivni i predano rade na pružanju pomoći svima kojima je to potrebno, od socijalno ugroženih do onih po-
gođenih kriznim situacijama. S obzirom na to koliko doprinose našoj zajednici, uvijek ih nastojimo podržati u najvećoj mogućoj mjeri. Ova sredstva im omogućuju stabilnost i kapacitet da što kvalitetnije odgovaraju na sve potrebe i izazove s kojima se susreću u svom radu na području Krapinsko - zagorske županijeporučio je župan Kolar. (zl)
Stubica za 2025. godinu iznosi 16 milijuna 897 tisuća eura
Ponovo smo si pripremili jednu zanimljivu godinu s puno velikih projekata i nadam se da će nam biti odobrena sredstva za projekte koje smo prijavili na natječaje, kako bismo mogli realizirati sve zamišljeno, kaže gradonačelnik Nikola Gospočić
Jelena Klanjčić
PDONJA STUBICA Za izgradnju replike gospodarske zgrade kod dvorca Grad je dobio 7,7 mil. eura preko ITU mehanizma grada Zagreba
roračun Grada Donja Stubica za 2025. godinu iznosi 16 milijuna 897 tisuća eura, a na posljednjoj su ga sjednici prošle godine donijeli Gradski vijećnici. Bez proračunskih korisnika, Dječjeg vrtića i Pučkog otvorenog učilišta, prihodi iznose 15 milijuna 818 tisuća eura. Planira se prenijeti i višak od 970.000 eura iz prethodnog razdoblja za projekte i programe koji nisu realizirani, a bili su planirani te će biti realizirani u narednom razdoblju.
Realizacija ZEZ - a Najveći projekt svakako je Dvorac Stubički Golubovec. Oko 70 – 80 posto tog projekta predviđeno je za realizaciju u 2025. godini, a ostali dio u 2026. – Dobili smo 7,7 milijuna eura preko ITU mehanizma grada Zagreba. Još 3 milijuna eura je komponenta koju će pokriti Grad Donja Stubica u manjem obimu te Krapinsko – zagorska županija u većem. Ovu našu komponentu prijavit ćemo za sufinanciranje na Ministarstvo regionalnog razvoja – pojašnjava gradonačelnik Nikola Gospočić i dodaje kako se radi o izgradnji gospodarske zgrade uz dvorac koji je trenutno u cjelovitoj obnovi, kako bi se 'pretvorio' u Znanstveno – edukativno – zabavni
Dogradnja vrtića velik je i vrlo važan projekt vrijedan 2,5 mil eura, kojim bi se dogradilo prostora za još 5 skupina
centar 'Zagorje'. – Gradit će se replika stare zgrade staje koja se nalazila uz dvorac. Gradit će se u gabaritima kakva je bila nekada, ali arhitektonski u skladu s uvjetima koje su dali konzervatori. Cjelovita obnova dvorca koja je u tijeku ide iz Fonda solidarnosti preko Krapinsko – zagorske županije, dok smo za izgradnju ove gospodarske zgrade nositelj mi kao Grad – kaže gradonačelnik i naglašava kako je natječaj za izvođača radova završen te je u tijeku odabir izvođača, stoga vjeruje da će izvođač do kraja siječnja biti uveden u radove, koji trebaju biti gotovi do 2026. godine.
Dogradnja vrtića
Drugi veliki projekt uvršten u proračun za ovu godinu je dogradnja Dječjeg vrtića 'Bubamara', vrijedan 2,5 milijuna eura, kojega je Grad prijavio na NPOO. – U planu je dogradnja prostora za pet novih odgojno –obrazovnih skupina, kako bi mogli svake godine upisati svu djecu, prema propisanim standardima – kaže gradonačelnik, u iščekivanju ocjene projekta, odnosno odobrenja sredstava za dogradnju u iznosu od 850 tisuća eura, dok bi ostatak Grad trebao pokriti iz kreditnog zaduženja. Iz pomoći bi se trebao financirati i projekt uređenja društvenog doma u Lepoj Vesi. Taj je projekt Grad prijavio za sredstva zelene urbane tran-
zicije Fonda za zaštitu okoliša. Vrijedan je nešto više od milijun eura, a zelena tranzicija značit će, između ostalog, uređenje betonskog parkirališta, zelene fasade i krova, kao i uređenje okoliša.
Veliki projekti
U proračunu je i projektna dokumentacija za izgradnju nogostupa u Donjim Matencima, a ove
Uredit će se i dječje igralište u Parku Maksimilijana Vrhovca
godine u planu je i realizacija projekta odvodnje u Marčinkovom i Donjim Matencima, zajedno sa Zagorskim vodovodom. Tu je i peta faza izgradnje nogostupa u Dubravačkoj ulici, što je projekt kojega je i bilo u planu realizirati kroz četiri godine. Ovo je posljednja faza izgradnje, kojom će Dubravačka ulica dobiti kompletno završen kilometar nogostupa. Iz vlastitih sredstava Grad planira i realizirati projekt društvenog doma u Donjem Hruševcu, koji podrazumijeva rušenje zgrade stare škole i izgradnju novog društvenog doma. Dosta je aktivnosti u tijeku, poput
uređenja društvenog doma Grabrina, uređenja stepeništa i ulaza u Fellerovu zgradu, što se nastavlja i u narednom razdoblju, kao i veliki projekt asfaltiranja nerazvrstanih cesta. – To je projekt koji smo započeli lani, vrijedan 1,5 milijun eura, kojega financiramo iz proračuna, preko kredita. Do kraja prošle godine asfaltirali smo polovicu predviđenih dionica, a do ožujka bismo trebali završiti sa svim dionicama – najavio je gradonačelnik. U planu je i stavljanje fasadne ovojnice na društvenom domu u Podgori, uređenje dječjeg igrališta u parku Maksimilijana Vrhovca te niz drugih aktivnosti. – Ponovo smo si pripremili jednu zanimljivu godinu s puno velikih projekata i nadam se da će nam biti odobrena sredstva za projekte koje smo prijavili na natječaje, kako bismo mogli realizirati sve zamišljeno – zaključuje Gospočić.
U sklopu projekta "Učimo i rastimo uz glazbu" nabavljena glazbena oprema za DV Gustav Krklec
Projekt u potpunosti financira Ministarstvo demografije i useljeništva u iznosu od 35.595,23 eura, a u okviru njega planirane su aktivnosti za predškolsku i školsku djecu do 4. razreda
KRAPINA - U cilju promicanja kulturnog obrazovanja, očuvanja tradicija, razvijanje kulturne svijesti te kognitivnog razvoja i mentalnog zdravlja djece, Grad Krapina u sklopu Pilot projekta javnog poziva jedinicama lokalne samouprave za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece od I. do IV. razreda osnovne škole, provodi projekt "Učimo i rastimo uz glazbu".
Promicanje kulturnog obrazovanja
Projekt u potpunosti financira Ministarstvo demografije i useljeništva u iznosu od 35.595,23 eura, a u okviru njega planirane su aktivnosti za predškolsku i školsku djecu do 4. razreda koji su započeli u rujnu i traju do lipnja 2025. godine. A obzirom da se radi o programima folklornog stvaralaštva za predškolski uzrast, nabavljena je glazbena oprema za Dječji vrtić Gustav Krklec u vrijednosti od 9.638,01 eura i to violina, pijanino, klavirska klupa, harmonika s remenjem i futrolom, klasična gitara, univerzalna pneumatska stolica, stalak za note s torbom, zatim glazbene udaraljke, wireless mikrofon te mikrofonski kabel. Provođenjem projekta zadovoljan je i gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović. - Drago mi je što je Ministarstvo demografije i useljeništva pokrenulo ovaj Pilot pro-
jekt i mi smo se odmah javili na njega, posebice zato što je cilj projekta promicanje kulturnog obrazovanja. Na ovaj se način financijski rasterećuju roditelji s predškolskom i osnovnoškolskom djecom i potičemo ih na uključivanje. Želimo očuvati našu tradiciju, ali i razviti kulturnu svijest naše djece – istaknuo je gradonačelnik Gregurović. Novi instrumenti
Dodajmo kako se aktivnosti u sklopu programa folklornog stvaralaštva i tamburaške sekcije za predškolski uzrast djece provode u jednoj mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini od minimalno 20 djece u dobi od pet godina do polaska u školu, a voditelji programa su odgojiteljice koje posjeduju stručne kompetencije i edukaciju iz područja folklora i njegove scenske primjene. Program tamburaške sekcije za djecu od I. do IV. razreda osnovne škole održava se u prostorima Osnovne škole August Cesarec u Krapini. Početkom 2025. godine za školu bi trebali doći novi instrumenti koji su nabavljeni u vrijednosti od 10.803,23 eura i to tambura bisernica 3 kom, tambura A-brač 3 kom, tambura E-brač, tambura bugarija 2 kom, tambura bas i tambura čelo. Učenici su podijeljeni u dvije grupe prema uzrastu, a svaka grupa ima probe dva puta tjedno u ukupnom trajanju 60 sati za svaku grupu. Program vodi mag. glazbene pedagogije. (zl)
Nabavljeni su violina, pijanino, klavirska klupa, harmonika s remenjem i futrolom, klasična gitara, univerzalna pneumatska stolica, stalak za note s torbom, zatim glazbene udaraljke, wireless mikrofon te mikrofonski kabel
PREGRADA – U Pregradi su pred kraj godine dodijeljene stipendije učenicima i studentima za školsku i akademsku godinu 2024./2025. Grad Pregrada već tradicionalno pruža financijsku potporu mladima, prepoznajući važnost ulaganja u obrazovanje kao temelja za budući razvoj zajednice. Ove godine financijsku potporu ostvarilo je ukupno 48 učenika i studenata. Pravo na financijsku potporu dobilo je 28 učenika, dok je 11 studenata također ostvarilo ovu podršku. Posebno se ističu i top stipendije koje su dodijeljene za devet studenata, u iznosu od 100 eura mjesečno. Visina financijske potpore za ostale studente kreće se od 35 do 90 eura, ovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva, dok učenici dobivaju potporu u iznosu od 35 eura mjesečno. Na svečanosti je naglašena
važnost odgovornosti primatelja stipendija, uz podsjetnik na obvezu dostavljanja dokaza o uspješno završenoj školskoj ili akademskoj godini. - Čestitke svima onima koji su ostvarili pravo na financijske potpore ili stipendije te njihovim roditeljima, jer to je sigurno i njihova zasluga. Mi smo grad za mlade i podupiremo obrazovanje jer je to važno za razvitak našega grada. Vama želim puno uspjeha u školovanju, neka vam ovo bude poticaj da budete što bolji, da učenici streme prema tome da upišu što bolje fakultete, a studenti da ih što prije završe te nam se nakon toga vrate ovdje raditi, živjeti i osnovati svoje obitelji te doprinositi zajednici –rekao je gradonačelnik Grada Pregrade Marko Vešligaj. Učenicima i studentima koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati rješenja će biti poslana poštom na adresu. (zl)
Krapinsko - zagorska županija objavila je 12 tisuća eura vrijedan Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za razvoj i unapređenje lovstva u 2025. godini
Prijave se šalju na propisanim obrascima u elektroničkom obliku putem online servisa ePrijava Krapinsko-zagorske županije do 31. siječnja
KRAPINA - Krapinsko - zagorska županija objavila je 12 tisuća eura vrijedan Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za razvoj i unapređenje lovstva u 2025. godini na koji se mogu prijaviti lovoovlaštenici lovišta u Krapinsko-zagorskoj županiji koji imaju valjani ugovor o pravu lova i ispunjene obaveze utvrđene tim Ugovorom. - U našoj županiji imamo 30 županijskih lovišta i jedno državno lovište, kojima gospodari ukupno 30 lovačkih društava. Njihova djelatnost je puno šira i značajnija od samog odstrela divljači, a posebno je važna u zaštiti prirode i očuvanju biološke raznolikosti. Svi zagorski lovci, njih 2.200, svakodnevno se suočavaju s izazovima u svom radu, a ova potpora pomoći će im da svladaju bar dio tih problema i unaprijede uvjete za kvalitetno i odgovorno gospodarenje lovištima - poručio je nakon objave natječaja župan Željko Kolar te pozvao lovoovlaštenike da svoje
projekte i aktivnosti prijave za županijsko sufinanciranje. Na Javni poziv mogu se prijaviti aktivno-
sti iz tri različite mjere županijskog Programa potpora za razvoj i unapređenje lovstva. Prva mje-
U novu godinu, Općina Mače ušla je s lijepim vijestima
ra odnosi se na rekonstrukciju i opremanje lovačkih domova; uspostavu i uređenje poučnih sta-
za, vidikovaca i ostale manje komunalne infrastrukture; gradnju i opremanje lovačkih streljana te unapređenje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Druga mjera na sprečavanje širenja bolesti te šteta u lovstvu, primjenu suvremenih tehnologija u lovstvu i održavanje lovišta. Treća mjera odnosi se na organizaciju edukacija i lovačkih svečanosti te promociju lovstva i lovnog turizma. Svaki lovoovlaštenik može prijaviti i ugovoriti maksimalno tri aktivnosti, bez obzira na mjeru u koju pripadaju. Maksimalni iznos koji se može prijaviti i ugovoriti iznosi 1.000,00 EUR-a, odnosno 60% prihvatljivih troškova aktivnosti. Prijave se šalju na propisanim obrascima u elektroničkom obliku putem online servisa ePrijava Krapinsko-zagorske županije do 31. siječnja 2025. godine. Sve dodatne informacije mogu se pronaći na županijskoj web stranici. (zl)
To je najviši iznos potpore koji Općina za prijavljeni projekt može dobiti, odnosno u tom će se iznosu prihvatiti troškovi radova. U prvoj polovici godine slijedi javna nabava za izvođača radova, najavila je načelnica Mladenka Mikulec Šimunec
MAČE – Općinsko vijeće Mača usvojilo je proračun za 2025. godinu, koji se planira u iznosu od 5.852.342 eura. U sklopu proračuna usvojen je i prijedlog financijskog plana Dječjeg vrtića za 2025. godinu, kao i odluka o povećanju ekonomske cijene dječjeg vrtića, ali to ne utječe na dio koji plaćaju roditelji, za njih cijena ostaje ista. Kako je na sjednici pojasnila tajnica Dječjeg vrtića Antonija Furda-Mikulčić, dosadašnja ekonomska cijena od 330 eura ne pokriva sve troškove poslovanja. Prihvaćeno je da nova ekonomska cijena bude 490 eura, čime se povećava trošak za Općinu, a primjenjivat će se od 1. siječnja. Usvojen je i drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna s ukupnim prihodima i primicima u iznosu od 2.058.000 eura te rashodima i izdacima u iznosu od 2.001.000 eura.
Pomoć za novorođenu djecu
Vijeće je donijelo i odluku, kao i svake godine, o smanjenju iznosa placovine na sajmištu, u zimskim mjesecima. Placovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka, umanjuje se 40% od dosadašnjeg iznosa. Također, izmijenjena je odluka o pravu na pomoć za novorođenu djecu. Kako stoji u novoj odluci, sredstva za jednokratne pomoći za novorođene osiguravaju
Proračun Općine Mače za 2025. godinu 'težak' je 5,8 milijuna eura
se u općinskom proračunu. Pomoć iznosi maksimalno 730 eura i ostvaruje se u dva dijela – 600 eura isplatit će se na račun roditelja neposredno nakon podnošenja zahtjeva, a drugi dio u iznosu do 130 eura ostvaruje se u obliku prigodnog poklona koji se dodjeljuje uoči proslave Majčinog dana u svibnju ili uoči Dječjeg tjedna u listopadu. Vijeće je usvojilo i pravilnik o korištenju službenog automobila. Nai-
me, Općina Mače kupila je osobno vozilo Hyundai Kona koji će se koristiti za službene općinske svrhe, pa je trebalo utvrditi prava i obveze korisnika automobila.
Dobra vijest
U Mače je za početak 2025. godine stigla još jedna dobra vijest. Naime, Općina je od Agencije za plaćanja u poljoprivredi dobila ugovor o financiranju rekonstrukcije
nerazvrstane prometnice, "Ceste pod mačanske brege". Dugoočekivani projekt sanacije ove ceste u duljini 1,5 km prijavljen je na natječaj još početkom prošle godine, a odobrena je potpora od 818.763 eura. To je najviši iznos potpore koji
Općina za prijavljeni projekt može dobiti, odnosno u tom će se iznosu prihvatiti troškovi radova. Kako je najavila mačanska načelnica Mladenka Mikulec Šimunec, u prvoj polovici godine slijedi javna
Najljepši božićni poklon stigao u Općinu Konjščina
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.085.165,89 eura. Svoje zadovoljstvo nije krila saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok istaknuvši kako će nakon gotovo pola stoljeća najpoznatija konjščanska zgrada napokon zasjati u novom ruhu
KONJŠČINA - Nakon što je još u travnju ove godine prijavila Interpretacijski centar rudarsko-energetske baštine na natječaj obnove javne kulturne infrastrukture Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Općina Konjščina je pred sam Božić dobila najljepši mogući poklon, Odluku o financiranju ovog projekta koji je od velikog značaja za samu općinu odnosno mještane općine u vrijednosti gotovo milijun eura bespovratnih sredstava što čini 85 posto troškova projekta. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.085.165,89 eura. Svoje zadovoljstvo nije krila saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok istaknuvši kako će nakon gotovo pola stoljeća najpoznatija konjščanska zgrada napokon zasjati u novom ruhu.
Preobražaj u nevjerojatan prostor
- Plan je da stara upravna zgrada Konjščanskih ugljenokopa doživi jedan preobražaj u nevjerojatan prostor koji slavi bogatu povijest i naslijeđe rudarstva i energetike našeg kraja. Zgrada će se u suradnji sa stručnjacima pretvoriti u moderni Interpretacijski centar, pružajući posjetiteljima jedinstveno iskustvo i dublji uvid u rudarsku baštinu. Površina zgrade biti će gotovo 1000 m2, oblikovana za funkcionalnost i udobnost. U
njoj će biti stalni postav, VR kino, čitaonica, te izložbeni prostor za gostujuće izložbe – praktički prostori za svakoga - rekla je načelnica Curiš Krok dodavši kako će zgrada imati potpunu prilagodbu i dostupnost osobama smanjene pokretljivosti uz dodatak dizala, a oprema će biti prilagođena osobama s poteškoćama s vidom i sluhom.
Za mještane
Projektni tim za ovaj hvalevrijedan projekt vodio je glavni projektant Robert Gradečki, nedavno nagrađen za izuzetne projekte poput ZMC - Zelinski multifunkcionalni centar i Rekonstrukciju dvorane CZKI Dragutin Novak u Ludbregu. IC REB će biti namijenjen mještanima općine Konjšči-
Površina zgrade biti će gotovo 1000 m2, oblikovana za funkcionalnost i udobnost. U njoj će biti stalni postav, VR kino, čitaonica, te izložbeni prostor za gostujuće izložbe
na, ali je ujedno i samoodrživ, jer će se u njemu moći održavati različite školske aktivnosti dok će u obilazak moći dolaziti i različite turistički grupe iz cijele Hrvatske i EU. - Vjerovala sam u ovaj cilj i
Donesen rebalans proračuna Općine Konjščina
hvala svima koji su bili podrška i zajedno sa mnom vjerovali u ovaj cilj. Rudarska povijest i tradicija koju posjedujemo veliki je poten-
cijal koji trebamo prikazati svima i iskoristiti ga - zaključila je načelnica i saborska zastupnica Anita Curiš Krok. (zl)
KONJŠČINA - Na dnevnom redu 38. sjednice Općinskog vijeća Općine Konjščina bila je III. izmjena i dopuna proračuna za 2024. godinu. Rebalans predstavlja obavezu uravnoteženja prihodovne i rashodovne strane proračuna radi odstupanja od prvobitnog proračunskog plana. Prihodi i primitci su smanjeni sa 5.023.914 eura na 3.626.655 eura, te rashodi i izdatci sa 4.951.546 eura na 3.596.753 eura. Razlika između prihoda i primitaka i rashoda i izdataka od 29.902 eura odnosi se na pokrivanje dijela prenesenog manjka iz prethodnih godina. Načelnica Anita Curiš Krok pojasnila je razloge donošenja rebalansa krajem godine. Nastavak velikih projekata - Kako je prosinac uvijek turbulentan i ne možemo predvidjeti kada i koliko ljudi će doći po božićnice ili po neki drugi oblik pomoći, pred kraj godine radimo rebalans proračuna. Želimo da sve bude precizno, da su postotci ispravno usklađeni i da proračun bude maksimalno transparentan i na dobrobit svih naših mještana – naglasila je
načelnica. Dodala je kako je važno pričekati konačne isplate do kraja mjeseca, kao i uplate koje dolaze iz državnih sredstava i projekata, kako bi se proračun mogao prilagoditi stvarnim financijskim potrebama. Osvrnula se i na realizirane projekte u 2024. godini, istaknuvši završetak radova na dječjem vrtiću i drugim ključnim investicijama. Za 2025. godinu planira se nastavak velikih projekata, uključujući izgradnju sportske dvorane u suradnji sa Županijom, interpretacijski centar rudarsko-energetske baštine te još jedan vrtić. Donesena je i odluka kojom se povećava iznos naknade za novorođenčad. Tako se dosadašnji iznos s 400 eura povećava na 600 eura, a iznos naknade za dijete koje se zove Dominik ili izvedenicom imena Dominik dobit će novčanu naknadu od 1000 eura. Načelnica se osvrnula i na raspravu o novčanim naknadama za djecu koja nose ime Dominik i njegove inačice, istaknuvši kako je mjera zamišljena kao poticaj očuvanju tradicije. -Rasprava o ovoj mjeri bila je intenzivna, ali naglašavam da se ne radi o diskri-
minaciji. Mjera je zamišljena kao simbolična podrška tradiciji i starim imenima, a slične mjere postoje i u drugim općinama u Republici Hrvatskoj. Prije donošenja odluke konzultirali smo se i sa župnikom, jer smo smatramo je da to prije svega simbolična i poticajna inicijativa - pojasnila je načelnica. Stimulacije
Donesena je i izmjena odluke o kriterijima i postupcima za po-
ticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području Općine Konjščina, a ona se odnosi na mjeru 2. Sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana na području općine Konjščina, dodaje se da se sufinanciranje kupnje može ostvariti ukoliko je kupoprodajni ugovor sklopljen u godini prije raspisivanja javnog poziva ili u godini raspisivanja javnog poziva. Vijeće je donijelo izmjenu programa mjera osiguravanja specijalističke zdrav-
stvene zaštite na području općine Konjščina. Poticajna naknada za liječnike povećava se s 5 tisuća eura, na 7 tisuća eura godišnje, odnosno 583,33 eura mjesečno za jednu cijelu kalendarsku godinu počevši od 2025. godine. - Zaključak je jasan, liječnika nema dovoljno i svaka stimulacija je dobrodošla. Usuglasili smo se oko naknade od 500 eura mjesečno neto, kao poticaj za dolazak novih liječnika u našu općinu - naglasila je načelnica, ističući kako je ova mjera korak prema poboljšanju dostupnosti zdravstvene skrbi. Za kraj saborska zastupnica i načelnica Anita Curiš Krok je svim mještanima poželjela sretnu i uspješnu Novu godinu, istaknuvši kako općinu Konjščina u 2025. godini očekuju brojni izazovni, ali i uzbudljivi projekti. -Pred nama je nova godina puna izazova i planova. Krećemo s izgradnjom glavnog dječjeg parka, nastavkom radova na interpretacijskom centru i uređenjem brojnih cesta. Bit će puno posla, ali i puno prilika za razvoj naše općine – zaključila je načelnica Curiš Krok. (zl)
BEDEKOVČINA - Srednjoj školi Bedekovčina i njenoj učeničkoj zadruzi Zvirek dodijeljena je Povelja za poseban doprinos povrćarstvu na 8. Stručnoj konferenciji o proizvodnji povrća "Hrvatsko povrće". Konferencija je održana u Tuheljskim Toplicama u organizaciji Gospodarskog lista i pod pokroviteljstvom Krapinsko - zagorske županije. Konferencija je prvenstveno bila stručni skup namijenjen proizvođačima povrća koji svojim cjelogodišnjim trudom i marljivim radom proizvode i na stolove donose kvalitetno povrće. Organizacijski odbor 8. konferencije "Hrvatsko povrće" prepoznao je rad povrćara, Srednje škole Bedekovčina i učeničke zadruge "ZVIREK". U školi se 29 godina školuju učenici u području poljoprivrede od kojih neki kod kuće već s roditeljima proizvode povrće na svojim obiteljskim gospo-
darstvima, a neki će se možda u budućnosti baviti proizvodnjom povrća. Također je istaknuta dugogodišnja učilišna i nastavna djelatnost i obrazovanje niza generacija učenika poljoprivredne struke i aktivnosti učeničke zadruge u razvoju povrćarstva. Na dodjeli Povelje sudjelovali su učenici Poljoprivrednog učilišta Veronika Kipson, Sandra Strabić, Klara Majerić, Tamara Sever, Leon Gruden i Marina Horvat, državna prvakinja na Državnom natjecanju strukovnih škola WorldSkills 2023. u disciplini Cvjećarstvo, nastavnik strukovnih predmeta u poljoprivredi i voditelj Učeničke zadruge Stanko Piljak, dipl.ing.agr., i ravnateljica škole Vera Hrvoj. Na Konferenciji su učenici, nastavnik i ravnateljica pratili plenarna predavanja vezana uz klimatske promjene i izazove suvremene poljoprivredne proizvodnje. (zl)
Općina Kraljevec na Sutli donijela rekordan proračun za 2025. godinu
Planiranje proračuna u Općini Kraljevec na Sutli suočava se s problemom nedostatka i kašnjenja informacija o planiranim natječajima Vlade RH
M. Čaržavec
KRALJEVEC NA SUTLI
Općina Kraljevec na Sutli ulazi u novu godinu s ambicioznim planovima i najvećim proračunom do sada, koji iznosi 5.547.673 eura. Usprkos izazovima uzrokovanim porastom cijena i ograničenim prihodima, općinsko vodstvo fokusirano je na razvoj infrastrukture, predškolskog obrazovanja i skrbi za najosjetljivije skupine stanovništva.
Financijska situacija pod pritiskom rastućih cijena Prema riječima načelnice Blanke Stipčić Berić, financijska situacija općine ocijenjena je dobrom, no suočena je s velikim izazovima. - Velika povećanja cijena radova i općenito povećanje cijena, nastalo uvođenjem eura i povećanjem potražnje zbog hitnih sanacija nakon potresa 2023. godine, donijelo nam je nove poteškoće. Cijene su se udvostručile, a u nekim slučajevima i utrostručile, dok su opći prihodi ostali gotovo iste - ističe načelnica. Primjerice, sufinanciranje vrtića 2021. godine iznosilo je 48.000 eura, dok je ove godine naraslo na preko 120.000 eura. - Ovaj podatak govori da moramo biti izuzetno vješti i za sve radove koje planiramo osigurati sredstva iz vanjskih izvora. Aktivno radimo na izradi i prijavi projekata na EU fondove, natječaje ministarstava i ostale izvore financiranja - dodaje.
Ključni ciljevi i izazovi proračuna
Proračun za 2025. godinu usmjeren je na nekoliko važnih ciljeva: unapređenje predškolskog obrazovanja djece i uvjeta za mlade obitelji kroz izgradnju dječjeg vrtića, poboljšanje skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom putem projekta "Za-
želi za Kraljevec", ulaganje u infrastrukturu, uključujući uređenje trga oko zgrade općine i ambulante, te izgradnju prometnica i nogostupa kako bi se poboljšali uvjeti života mještana. Planiranje proračuna u Općini Kraljevec na Sutli suočava se s problemom nedostatka i kašnjenja informacija o planiranim natječajima Vlade RH. - Za sve planirane radove sredstva moramo osigurati iz vanjskih izvora, što je teško kada nemamo pravovremene informacije. Ministarstva svoje planove za sljedeću godinu objavljuju krajem prosinca ili početkom siječnja, dok smo mi obvezni donijeti proračun do kraja godine - objašnjava načelnica.
Najvažnije investicije u 2025. godini
Najveća investicija koja je već započela je izgradnja dječjeg vrtića, na koju se čekalo više od 20 godina. Radovi su krenuli u studenom 2024., a paralelno se radi na dokumentaciji za uspostavu ustanove dječjeg vrtića. - Razvoj nekog kraja počinje izgradnjom vrtića i prometnica. Nažalost, moji prethodni-
ci nisu prepoznali važnost vrtića, ali sada ispravljamo tu pogreškunaglašava načelnica. Među većim projektima ističe se i uređenje trga oko zgrade općine i ambulante, vrijedno milijun eura. Projekt obuhvaća 3000 kvadratnih metara prostora s prometnicom, parkiralištem i street workout zonom. U sklopu projekta predviđena je i obnova fasade na zgradi ambulante te unapređenje grijanja. Još jedan važan projekt je izgradnja prometnice koja prolazi pored vrtića, također vrijedna milijun eura.
Fokus na budućnost - U ovom trenutku imamo spremno deset projekata koji čekaju objavu natječaja. Kada sam preuzela funkciju načelnice, nisam zatekla niti jedan spreman projekt. Puno vremena i truda uloženo je kako bismo financijski došli do ovoga što sada imamo - zaključuje načelnica. Općina Kraljevec na Sutli nastavlja ulagati u razvoj i unapređenje kvalitete života svojih mještana, dok je vodstvo usmjereno na stalnu analizu potreba i praćenje dostupnih prilika za financiranje novih projekata.
RADOBOJ - Općina Radoboj završila je postupak dodjele stipendija studentima s područja Općine Radoboj za akademsku godinu 2024./2025. Temeljem provedenog Natječaja, a sukladno Pravilniku o kriterijima i postupku dodjele studentskih stipendija utvrđena je rang lista studenata putem koje je općinski načelnika Anđelko Topolovec donio odluku o dodjeli stipendija za 10 studenata s područja Općine Radoboj. Općinski načelnik Anđelko Topolovec sa studentima u Općini Radoboj potpisao je Ugovore o stipendiranju. Dodijeljeno je ukupno 10 studentskih stipendija u iznosu 80,00 eura mjesečno za razdoblje od 01. listopada 2024. do 31. srpnja 2025. godine. Dodjelom stipendija Općina Radoboj kontinuirano pomaže studentima u daljnjem školovanju te ih potiče na daljnji trud, te nastavak predanosti koja će rezultirati postignućem i stjecanjem akademskog zvanja. (zl)
Izglasan rekordan proračun u povijesti Općine Zagorska Sela
ZAGORSKA SELA - Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Zagorska Sela, održanoj 17. prosinca 2024. godine, jednoglasno je izglasan proračun za 2025. godinu u rekordnom iznosu od 3.542.070 eura. Cijela sjednica protekla je u konstruktivnom duhu, a sve odluke donesene s ciljem osiguravanja razvoja općine kao mjesta ugodnog i sigurnog za život svih mještana.
Planovi
Ova značajna odluka omogućit će daljnji razvoj općine i realizaciju brojnih kapitalnih projekata koji su od velike važnosti za lokalnu zajednicu. Proračun za iduću godinu najvećim dijelom financira se iz fondova Europske unije i resornih ministarstava na čije natječaje se Općina redovito aplicira kako bi osigurala sredstva potrebna za realizaciju svojih projekata. Jedan od kapi-
talnih projekata u planu za 2025. godinu je izgradnja područnog dječjeg vrtića procijenjene vrijednosti 825 tisuća eura. Uz to, planirana je izgradnja novog vatrogasnog doma te sanacija nerazvrstane ceste na relaciji Zagorska Sela – Brezakovec – Škrnik, čime će se značajno poboljšati infrastruktura i kvaliteta života u općini. Na sjednici su donesene i važne odluke koje se odnose na socijalnu politiku. Novčane pomoći
Povećane su jednokratne novčane pomoći za rodilje, i to na 600 eura za prvo dijete, 1000 eura za drugo dijete te 1.500 eura za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Ovim mjerama Općina pokazuje snažnu podršku obiteljima i demografskoj obnovi. Općinsko vijeće donijelo je i odluku o izmjenama u održavanju groblja. Prema novim odredbama,
'Izuzetno sam ponosna što smo uspjeli osigurati ovako visok proračun, najveći u povijesti naše Općine'
održavanje groblja ponovno prelazi u nadležnost Općine, dok će ukopi i dalje biti u nadležnosti komunalnog poduzeća. Cilj ove promjene je osigurati bolju kontrolu i kvalitetu održavanja groblja. Načelnica Ksenija Krivec Jurak izrazila je zadovoljstvo usvojenim proračunom i donesenim odlukama. -Izuzetno sam ponosna što smo uspjeli osigurati ovako visok proračun, najveći u povijesti naše Općine. Zahva-
ljujem svim vijećnicama i vijećnicima na konstruktivnoj suradnji, kao i zaposlenicima Jedinstvenog upravnog odjela na predanom radu. Veliko hvala i našim mještanima na podršci, kritikama i prijedlozima koji nas motiviraju da gradimo ljepša i bolja Zagorska Sela. Iako smo mala općina, imamo velike snove, a ovaj proračun i planirani projekti to jasno potvrđuju - istaknula je načelnica Krivec Jurak. (zl)
MIHOVLJAN - Proračun za 2025. godinu Općine Mihovljan izglasan je u iznosu od 4.320.000,00 eura. - Veći planovi za 2025. godinu su rekonstrukcija i dogradnja Vatrogasnog doma Mihovljan, rekonstrukcija postojeće zgrade područne OŠ Gregurovec, rekonstrukcija nerazvrstane ceste Mi-
hovljan-Večkovići-Kovačići, Multifunkcionalni kulturni i prezentacijski centar u Mihovljanu, Dječje igralište u Mihovljanu, nastavak izgradnje nogostupa i oborinske odvodnje uz ŽC2125 u naselju Mihovljan te asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine – kažu u Općini Mihovljan. (zl)
KUMROVEC - Ovoga tjedna Općina Kumrovec dodijelila je 9 studentskih i 18 učeničkih stipendija za školsku i akademsku godinu 2024./2025. Studentska stipendija iznosi 80,00 EUR
mjesečno, dok učenička stipendija, ovisno o kriteriju iznosi od 55,00 EUR do 80,00 EUR. - Čestitamo svima onima koji su ostvarili pravo na financijske potpore ili stipendije! – poručuju iz Općine. (zl)
TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN regionalni distributer
ZAGORSKA SELA - Općina
Zagorska Sela zaključila je 2024. godinu na najbolji mogući način, potpisivanjem kapitalnog ugovora za rekonstrukciju nerazvrstane ceste Zagorska Sela - Brezakovec - Gornji Škrnik, u vrijednosti od čak 2 milijuna eura. Ova značajna investicija obuhvatit će 3,8 kilometara ceste, a ugovor je potpisan između Agencije za plaćanja
u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Općine Zagorska Sela. Nikada veća investicija nije ostvarena u povijesti općine – vrijednost ovog projekta odgovara cijelom sedmogodišnjem proračunu Općine Zagorska Sela, što govori o njegovoj izuzetnoj važnosti i utjecaju na budućnost zajednice. Ovaj projekt ne samo da će poboljšati infrastrukturu,
Radi se o rekonstrukciji nerazvrstane ceste Zagorska Sela - Brezakovec - Gornji Škrnik, koja će obuhvatiti 3,8 kilometara ceste
već će značajno unaprijediti kvalitetu života mještana i unaprijediti uvjete za daljnji razvoj općine. - Nije bilo lako, ali uspjeli smo. Veseli me realizacija ovog projekta koja će početi u 2025. godini. Ova godina nije mogla završiti ljepše, a početak 2025. donosi nam novu priliku da zajedno nastavimo graditi našu budućnost. Ova investicija nije samo ulaganje u cestu, već ulaganje u našu zajednicu i našu svakodnevicu – naglasila je načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak. Načelnica Krivec Jurak kazala je kako ova kapitalna investicija najavljuje
početak novog razdoblja za Zagorska Sela, a za uspješan kraj i još uspješniji početak iduće godine uputila je svojim mještanima i svima koji surađuju i prate općinu čestitku za Novu godinu. - Neka nam novi početak godine donese još više ovakvih prilika za napredak. Želim vam sretan i blagoslovljen početak 2025. godine. Neka vam nadolazeći mjeseci budu ispunjeni zdravljem, ljubavlju, mirom i uspjehom. Nastavljamo zajedno, kao zajednica koja raste i napreduje, prema boljoj i ljepšoj budućnosti našeg mjesta – zaključila je načelnica. (zl)
TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN vodeći regionalni distributer i opskrbljivač plinom za SZ Hrvatsku
Grupu TERMOPLIN čini: • 51.000 zadovoljnih krajnjih kupaca • preko 1.600 km plinske mreže • preko 100.000.000 m3 distribuiranog plina
Svim kupcima nudimo: • SIGURNU opskrbu plinom • NAJPOVOLJNIJU CIJENU opskrbe plinom • TRANSPARENTAN prikaz troškova • INDIVIDUALNA I FLEKSIBILNA rješenja opskrbe plinom • PROFESIONALNU I STRUČNU podršku krajnjim kupcima
Svim postojećim i novim kupcima, posebice sa područja Ivanca i Svetog Ivana Zeline zahvaljujemo na ukazanom povjerenju!
Vjekoslava Spinčića 80 • VARAŽDIN • info@termoplin.com t 042 231 444 • www.termoplin.com
U KZŽ će se uz pomoć sredstava NPOO – a graditi i dograđivati više od 20 novih vrtića
HRVATSKO ZAGORJE - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je ugovorene iznose za gradnju vrtića sredstvima iz NPOO kroz dva poziva. Po pojedinim županijama neki su vrtići izgrađeni, jedni se grade, dok će se neki tek graditi, prenosi portal zupan.hr. U Krapinsko - zagorskoj županiji potpisano je preko 20 ugovora s gradovima i općinama za njihovu gradnju, dogradnju ili opremanje.
Jačanje financijske konstrukcije
Neki su povukli sredstva kroz dva poziva kako bi pojačali financijsku konstrukciju, jer većinom preostala sredstva vrijednosti gradnje pokrivaju iz vlastitih proračuna. Među najvećim projektima su vrtići u Krapini, Zlataru, Oroslavju, Đurmancu i Zaboku. S Gradom Krapinom ugovoren je iznos od 1,8 milijuna eura za projekt gradnje i opremanja područnog vrtića. Gotovo 1,3 milijuna eura za novi područni vrtić dobio je i Grad Zlatar kojemu je na projektu partner Općina Mače. Općina Đurmanec za gradnju novog vrtića dobila je iznos od 1,1 milijun eura, a Zabok 907 tisuća eura. Grad Oroslavje je kroz dva javna poziva za gradnju područnog vrtića u Mokricama osigurao više od 1,5 milijuna eura. S Gradom Krapinom ugovoren je iznos od 1,8 milijuna eura za projekt gradnje i opremanja područnog vrtića s kuhinjom s 10 novih dnevnih boravaka. Izgradnjom i opremanjem područnog vrtića koji će svojim kapacitetima, opremom i uslugama zadovoljiti sve pedagoške standarde, povećat će se dostupnost kvalitetnog predškolskog odgoja i obrazovanja djece te podići kvaliteta života u Gradu Krapini te susjednim Općinama Petrovsko i Jesenje, partnerima u projektu, što će također pozitivno utjecati na smanjenje depopulacije navedenog područja. Završetak vrtića planiran je sljedeće godine. Gotovo 1,3 milijuna dobio je Grad Zlatar kojemu je Općina Mače partner na projektu gradnje i opremanja područnog vrtića s kuhinjom koji će svojim kapacitetima, opremom i uslugama zadovoljiti sve pedagoške standarde te udovoljiti potrebama stanovništva i mladih obitelji na području grada, ali i šire okolice. Grad Zlatar se odlučio na izgradnju područnog vrtića s kuhinjom kapaciteta 7 dnevnih boravaka ukupno do 116 djece. Grad Zlatar prijavio se na oba natječaja iz NPOO za izgradnju. Prvim se planira zamijeniti stari montažni dio vrtića novim blokom koji bi se gradio "na kat" te se sastojao od šest skupnih soba za djecu. Na taj bi se način dodatno povećao kapacitet za tri dnevna boravka budući da u starom dijelu trenutno borave tri skupine. Grad Zlatar dobio je
i bespovratnih 487,4 tisuće eura za drugi projekt, dogradnju i opremanje dječjeg vrtića Zlatarsko zlato, tj. unapređenje i proširenje usluge predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada kroz povećanje prostornih i tehničkih kapaciteta. Ovim projektom se ostvaruju već spomenuti dodatni kapaciteti od 3 dnevna boravka, čime bi se kapacitet vrtića povećao za 44 djece. Iznos od 1,1 milijun eura dobila je Općina Đurmanec za gradnju i opremanje područnog vrtića u Općini s 6 novih dnevnih boravaka. Izgradnjom i opremanjem područnog vrtića u Đurmancu, svojim kapacitetima, opremom i uslugama zadovoljit će sve pedagoške standarde te udovoljiti potrebama stanovništva i mladih obitelji. Grad Zabok dobio je bespovratnih 907,8 tisuća eura za gradnju i opremanje područnog dječjeg vrtića Zipkica u naselju Špičkovini te time proširiti kapacitete matičnog vrtića i omogućiti smještaj većem broju djece u novom, opremljenom, kvalitetnom prostoru dječjeg vrtića u naselju koje dosad nije imalo objekt dječjeg vrtića. Prošireni kapaciteti podrazumijevaju 5 dnevnih boravaka – 4 vrtićka i jedan jaslički u okviru kojih će biti moguće dodatno smjestiti ukupno 92 djece što će smanjiti pritisak na matični vrtić, smanjiti liste čekanja, povećati kvalitetu života djece i roditelja i omogućiti kvalitetan predškolski odgoj za djecu iz okolnih naselja grada Zaboka. Partneri na projektu su Grad Donja Stubica i Općina Sveti Križ Začretje. Isti iznos od 907,8 tisuća eura, dobio je Grad Oroslavje za izgradnju i opremanje područnog vrtića s kuhinjom, 5 novih dnevnih boravaka od čega bi 4 dnevna boravka bila za djecu jasličke dobi, a 1 dnevni boravak za djecu vrtićke dobi. Iznos od 649,8 tisuća eura pripao je Oroslavju i kroz drugi poziv, odnosno za drugu fazu projekta gradnje područnog vrtića. Iznos od bespovratnih 764,5 tisuće eura dobila je Općina Hrašćina za izgradnju i opremanje vrtića. Grad Pregrada je dobio bespovratnih 726,3 tisuće eura za gradnju zgrade dječjeg vrtića te omogućavanje upisa sve zainteresirane djece odnosno usklađivanje s pedagoškim standardima predškolskog odgoja. Općine
649,8 tisuća eura ugovoreno je s Općinom Bedekovčina kojoj je Grad Donja Stubica partner u projektu dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Bedekovčina, a kojim su prošireni kapaciteti vrtića za četiri nova dnevna boravka – tri jaslička te jedan vrtićki. Uređenje katnog dijela već dograđenog objekta vrtića pruža mogućnost upisa djece koje ne pohađaju vrtić, a njegovim opremanjem te uređenjem vanjskog prostora vrtića upisanoj djeci i zaposlenicima pruža bolje i
U Krapinskozagorskoj
županiji potpisano je preko 20 ugovora s gradovima i općinama za njihovu gradnju, dogradnju ili opremanje
kvalitetnije okruženje za odgojno – obrazovne aktivnosti. Isti iznos dobila je i Općina Veliko Trgovišće za projekt "Dogradnja i opremanje Dječjeg vrtića Rožica", a u cilju unaprjeđenja i proširenja usluge predškolskog odgoja i obrazovanja na području općine kroz povećanje prostornih i tehničkih kapaciteta. Uz postojećih 6 dnevnih boravaka dogradit će se i opremiti još 4 dnevna boravka. Iznos od 573,4 tisuće eura dobila je Općina Kraljevec na Sutli za projekt gradnje dječjeg vrtića za 1 jasličku i 2 vrtićke skupine čime će ukupno 52 djece s područja Općine imati priliku pohađati dječji vrtić u mjestu svog stanovanja. 487,4 tisuće eura Općina je dobila za još jedan projekt kojim će se dograditi 3 dnevna boravka i to 2 jaslička i 1 vrtićki boravak za ukupno 44 djece u DV Rožica. Mariji Bistrici je dano bespovratnih 487,4 tisuće eura za dogradnju i opremanje DV Pušlek.
Planira se dogradnja centralnog objekta dječjeg vrtića koji trenutno ima 5 dnevnih boravaka za jasličke i vrtićke odgojno-obrazovne skupine, a dogradnjom se planiraju izgraditi i opremiti još 3 u potpunosti funkcionalna dnevna boravka. Isti iznos pripao je i Općini Hum na Sutli za dogradnju i opremanje postojećeg matičnog dječjeg vrtića s tri dnevna boravka u kojim će se povećati kapacitet za smještaj 60 djece. Iznos od 344 tisuće eura dobila je Općina Krapinske Toplice u svrhu prenamjene područne škole u područni vrtić Maslačak. Rezultat projekta je jedan modernizirani objekt u sustavu RPOOa s dodatnih 60 novih mjesta te je povećan kapacitet vrtićkih boravaka za 60 upisnih mjesta i 3 nova dnevna boravka. Sredstva za vrtić dobila je i Općina Zagorska Sela u iznosu od 229,3 tisuće eura. U fazi projektiranja je rekonstrukcija zgrade kulturnog centra (stare škole) za potrebe područnog dječjeg vrtića u Zagorskim Selima. o bi bio prvi dječji vrtić na području Općine planiran za jasličku i mješovitu grupu, s ukupno 32 korisnika. Iznos od 324,9 tisuća eura bespovratno kroz NPOO ugovoren je s Općinom Sveti Križ Začretje za dogradnju i opremanje postojeće ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje s dva nova dnevna boravka. Dogradnjom vrtića, završenim u listopadu, dobile su se dodatne dvije odgojne skupine tako da se kapacitet povećao na 7 skupina i to na dvije jasličke i pet sku-
pina vrtićke dobi. Vrijednost ove dvije faze iznosila je oko 2,9 milijuna eura, ali početkom iduće godine krenut će se i u treću, završnu, fazu, jer se potrebe za kapacitetima na području općine Sveti Križ Začretje i dalje velike. Isti iznos dobila je i Općina Konjščina za projekt dogradnje i dodatnog opremanja postojeće ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje Konjščina. Iznos od 114,7 dobila je po drugi puta Općini Konjščina kojoj je partner Općina Hrašćina u projektu rekonstrukcije i opremanja postojeće građevine druge namjene za potrebe povećanja kapaciteta postojećeg Dječjeg vrtića Konjščina na području Općine. Odnosno, u suradnji s Općinom Hrašćina radi se na rekonstrukciji i opremanju prostora u 'penzionerskoj' zgradi. Cilj povećanja kapaciteta dječjeg vrtića je poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga za stanovništvo na području općina Konjščina i Hrašćina. Planiranom građevinom osigurat će se prostor za dnevni boravak 20 djece tj. vrtićka skupina od čega je 16 mjesta za djecu iz općine Konjščina te 4 mjesta za općinu Hrašćina. Nedavno su završeni radovi na projektu dogradnje i opremanja, ukupne vrijednosti od gotovo 640 tisuća eura, a razliku u cijeni pokrila je Općina. Osigurano je dodatnih 40 mjesta. Iznos od 162,5 tisuće eura dobila je Općina Desinić za dogradnju i rekonstrukciju vrtića kojim će se dograditi i opremiti novi dnevni boravak za 20 mališana. (zl)
Galerija izvorne umjetnosti Zlatar raspisala javni poziv za izlaganje
ZLATAR – Galerija izvorne umjetnosti Zlatar raspisala je javni poziv za izlaganje u 2025. godini. Prijaviti se mogu akademski umjetnici, članovi likovnih udruga, likovne udruge, neafirmirani umjetnici i grupe umjetnika s prijedlogom autorskih koncepcija. Djela mogu biti u svim likovnim medijima i tehnikama (slikarstvo, kiparstvo, grafi-
ka, fotografija i sl.). Prijava treba sadržavati zamolbu za izlaganjem u 2025. godini s okvirnim preferiranim terminom i trajanjem izložbe; životopis autora; koncept izlaganja; popis i broj djela predviđenih za izlaganje i popratnu dokumentaciju – katalozi, fotografije likovnih djela i sl. Prijave će razmatrati Galerijski odbor, a rezul-
tati će biti objavljeni do 10. veljače, na službenoj internet stranici Grada Zlatara. Napomena je da konačni termin izložbe određuje Galerijski odbor, a sve troškove izložbe podmiruje prijavitelj. Prijave se primaju do 20. siječnja i mogu se poslati na e-mail: giuzlatar@gmail.com ili poštom na adresu Galerije, Zagrebačka 3, 49250 Zlatar. (zl)
PREGRADA - Nakon pregleda podataka o predaji otpada u reciklažno dvorište, Niskogradnja d.o.o., kao upravitelj reciklažnog dvorišta, i ove godine nagradila je jednu od najaktivnijih sugrađanki u 2024. godini, koji redovito predaje otpad u reciklažno dvorište, prigodnom nagradom. Ove godine to je Zdenka Brkić iz Sopota, koja je predajom otpada u reciklažno dvorište s ukupno 28 dolazaka, pokazala brigu o okolišu i važnost očuvanja sredine u kojoj živimo. Prigodnu nagradu uručili su joj gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj i direktor Niskogradnje d.o.o. Krunoslav Kučiš. Inače, od početka ove godine pa do kraja studenog ove godine na reciklažno dvorište grada Pregrade zaprimljeno ukupno 218.014,00 kg raznog otpada, koji se predaje na daljnje zbrinjavanje, oporabu ili reciklažu. Podaci o predaji otpada na reciklažno dvorište iz godine u godinu pokazuje kako je izgradnja reciklažnog dvorišta polučila pozitivan utjecaj na razvoj svijesti građana o važnosti brige za okoliš našeg grada, koja iz godine u godinu sve više raste uz pozitivni efekt na okoliš – smanjenje broja divljih odlagališta i količine otpada bačenog u okoliš.-
Upućujemo čestitke gospođi Zdenki, a ostale građane još jednom pozivamo da se priključe zajednici građana koji svojom svjesnošću i pravilnim odlaganjem otpada doprinose čistoći i uređenosti našeg grada – kažu u Gradu Pregradi. (zl)
LOBOR - Općina Lobor je raspisala natječaj za prijavu projekata i institucionalnu podršku udrugama za ovu godinu. Na javni se natječaj mogu prijaviti i organizacije civilnog društva koje nemaju sjedište na području Općine Lobor, a koje mogu dokazati da su uspješno provodile programe i projekte na području općine Lobor kroz dvije godine koje su prethodile objavi natječaja. Ukupno predviđen iznos
Prijave se podnose do 31. siječnja
sredstava za financiranje projekata i institucionalnu podršku udrugama je 70.000,00 eura. Iznos koji će se na temelju ovog natječaja moći dodijeliti udrugama za potporu realizaciji njihovih programa i projekata, kojima će se zadovoljiti potrebe Općine Lobor i ciljevi definirani strateškim dokumentima, je 68.000,00 eura. Sredstva su raspoređena po kategorijama: za javne potrebe u gospodarstvu, spor-
tu, kulturi, potpore za brigu o djeci i mladima, osobe s invaliditetom i osobe treće životne dobi kao i javne potpore udrugama za razvoj civilnog društva. Prijavni obrasci kao i sva natječajna dokumentacija može se podići u Jedinstvenom upravnom odjel Općine Lobor ili na preuzeti s mrežnih stranica Općine Lobor gdje se nalaze i sve potrebne informacije o natječaju. Prijave se podnose do 31. siječnja. (zl)
Od 13. do 20. siječnja
KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba provest će od 13. do 20. siječnja 2025. godine prvi ciklus dobrovoljnog davanja krvi u 2025. godini. Na adrese dobrovoljnih davatelja krvi poslani su pozivi za akcije, a svi koji se žele uključiti krv mogu dati u Pučkom otvorenom učilištu Krapina 13. siječnja od 14 do 18.3o sati, 14. siječnja od 12 do 18.30 sati, 15. siječnja od 9 do 15 sati, 16. siječnja od 10
do 17 sati, zatim u restoranu Zagorka u Đurmancu 17. siječnja od 9 do 15.30 sati te u SŠ Krapina 20. siječnja od 12 do 12.30 sati. (zl)
Darivanje novorođenih Zlatarbistričanaca i njihovih roditelja
ZLATAR BISTRICA – Načelnica općine Zlatar bistrica Vesna Mikulec održala je prijem za novorođene Zlatarbistričance i njihove roditelje. Tom je prilikom dodijelila i naknade za novorođenčad. Šestero malih sumještana i njihovi roditelji primili su prigodne poklone i isplaćeno je ukupno 2.627 eura. (zl)
HRVATSKO ZAGORJE - Krapinsko-zagorska županija raspisala je Natječaj za prijavu programa i projekata udruga u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva. "U 2024. godini smo kroz ovaj natječaj s 89.550 eura financirali 55 izuzetno vrijednih projekata naših udruga, dok
sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je tisuću eura, dok maksimalna sredstva po programu/projektu iznose četiri tisuće eura. Prijave se šalju na propisanim obrascima isključivo u elektroničkom obliku putem online servisa ePrijava Krapinsko-zagorske županije, a sve dodatne informacije mogu se pronaći na županijskoj web stranici. (zl) KZŽ objavila novi natječaj
smo ove godine osigurana sredstva podignuli na čak 100.000 eura. Pozivam sve udruge koje se bave predmetnim područjima da se prijave na natječaj te da i na ovaj način, zajedno, unaprijedimo kvalitetu života u našoj županiji", poručio je nakon objave natječaja župan Željko Kolar i naglasio da je rok za podnošenje prijava 31. siječnja 2025. godine. Najmanji iznos financijskih
BEDEKOVČINA - U Bedekovčini je održano svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju redovitih učenika i studenata za šk./ak. godinu 2024./2025. Potpisivanju Ugovora prisustvovao je načelnik Darko Ban. Ove je godine dodijeljeno ukupno 66 stipendija i to 34 učeničkih stipendija: 12 u kategoriji nadarenih učenika i 20 u kategoriji po socijalnom kriteriju u iznosu od 50,00 eura mjesečno te dvije u kategoriji deficitarnih zanimanja u iznosu od 60,00 eura mjesečno. Dodijeljene su i 32 studenske stipendije koje ove godine iznose 100 eura mjesečno. (zl)
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar održao je prošlog ponedjeljka svečani prijem za Karlu Miklaužić iz Huma na Sutli, pobjednicu popularnog glazbenog showa 'Superstar'
Karla je najavila kako joj je cilj snimiti vlastite autorske pjesme te ostvariti nastupe na krapinskom festivalu. Njena pobjeda u showu "Superstar" i izvedba pjesme "Suza za zagorske brege" odjeknula je širom Hrvatske, donijevši joj brojne pohvale i upite za nastupe
M.Čaržavec
KRAPINA
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar održao je prošlog ponedjeljka svečani prijem za Karlu Miklaužić iz Huma na Sutli, pobjednicu popularnog glazbenog showa 'Superstar'. Karla je u ured župana stigla u pratnji svog partnera, inače klavijaturista Antonia Hranića. Karla, mlada glazbena nada iz Zagorja, osvojila je srca publike i žirija te svojom pobjedom donijela ponos cijelom kraju. Ovom je prilikom otkrila dojmove s natjecanja koje je opisala kao emocionalno i profesionalno intenzivno iskustvo.
'Superstar – najbolji i najgori mjesec u životu' – Najviše ću pamtiti ljude i iskustvo, i pozitivno i negativno. Puno sam naučila. Bilo je to najboljih i najgorih mjesec dana u životu. Osjećaj pobjede bio je poseban, pogotovo znajući da sam učinila Zagorje ponosnim i oživjela ga – istaknula je Karla i zahvalila županu na prijemu, ali i prilici za daljnju promociju njezinog talenta. – Želim stvarati glazbu i uživati u tome što radim, s Antoniem naravno. Vidim se kao solo rock izvođačica, s intimnijim koncertima umjesto velikih arena. Više sam za intimne koncerte nego za nešto urbano i ludo. Želim uživati u onome što radim, to mi je najbitnije. Puno mi
Kolar: 'Naša je velika želja da Karla na krapinskom festivalu ima svoju autorsku pjesmu kao i Dino i da joj pomognemo snimiti prvi spot'
znači i podrška Županije i župana. Osjećam se posebno jer su mi pružene velike prilike. Želim snimiti pjesme za krapinski festival i održati koncert u Festivalskoj dvorani. Ovo mi otvara velike prilike –poručila je.
'Karla je naša Whitney Houston!' Župan Kolar nije skrivao ponos zbog Karlinog uspjeha te je naglasio kako je ona primjer mlade glazbene zvijezde spremne za velike izazove. - Pratim Karlu već dugo i siguran sam da bi pobijedila i prije pet godina da je sudjelovala na 'Superstaru' jer su njene vokalne mogućnosti nevjerojatne. Ona je naša Whitney Houston! Nije ni bitno što ja kažem, bitno je što je rekao žiri Superstara i ljudi iz struke, a to je da su njene mogućnosti nevjerojatne. Ona je spremna, ali pi-
Miklaužić: ' Osjećam se posebno jer su mi pružene velike prilike
tanje je je li spremna Hrvatska. Mi u Zagorju jesmo - poručio je Kolar i otkrio planove za organizaciju Karlinog koncerta u Festivalskoj dvorani nakon završetka renovacije. - Naša je velika želja da Kar-
la na krapinskom festivalu ima svoju autorsku pjesmu kao i Dino i da joj pomognemo snimiti prvi spot. To će biti zahvala za promociju Huma na Sutli i cijele Krapinsko-zagorske županije. Čitavo vrijeme radimo na tome da imamo pjevačicu koja je nacionalno prepoznata i time dodatno promoviramo naš kraj. Dogovorili smo da i ćemo za Karlu organizirati koncert u Festivalskoj dvorani kada završi s renovacijom - rekao je Kolar.Imamo zvijezdu poput Tereze Ke-
sovije ili Josipe Lisac - zaključio je. Karla je najavila kako joj je cilj snimiti vlastite autorske pjesme te ostvariti nastupe na krapinskom festivalu. Njena pobjeda u showu "Superstar" i izvedba pjesme "Suza za zagorske brege" odjeknula je širom Hrvatske, donijevši joj brojne pohvale i upite za nastupe. Sudeći prema planovima, Zagorje će i u budućnosti biti dom vrhunskih glazbenih talenata, a Karla Miklaužić zasigurno će ostaviti neizbrisiv trag na domaćoj glazbenoj sceni.
PONOS HUMA NA SUTLI Karli Miklaužić Općina Hum na Sutli dodijelila nagradu od 3.000 eura
HUM NA SUTLI - Karla Miklaužić, pobjednica popularnog glazbenog showa Superstar, dobila je još jedno priznanje – ovog puta iz svog rodnog Huma na Sutli. Na svečanom prijemu, načelnik Općine Zvonko Jutriša uručio joj je nagradu od 3.000 eura kao simbol podrške njenom daljnjem radu i karijeri.
Ponos Huma na Sutli
- Karla je ponos Huma na Sutli.
Jutriša: 'Ovo je vrhunac kvalitetne priče o našim ljudimaod arhitekata, književnika, do sada glazbenih zvijezda'
Sretni smo jer smo perjanica Krapinsko-zagorske županije u smislu gospodarstva i financijske težine, ali smo puno više od toga. Ovo je vrhunac kvalitetne priče o našim ljudima – od arhitekata, književnika, do sada glazbenih zvijezdaistaknuo je načelnik Jutriša. Karla nije krila svoje oduševljenje i zahvalnost. - Puno mi znači podrška Huma na Sutli i načelnika. Drago mi je što imam priliku proživljavati sve ovo. Ova nagrada mi puno znači jer će pomoći i meni i mojima. Dio ću iskoristit za životne potrebe jer ne radim, nemam plaću, a kad krene škola, dobro će mi doći. Naravno, dio ću odvojiti i za karijeru. Zahvalna sam da imam tako dobre ljude oko sebe - kazala je. Zvijezda Zagorja
Načelnik je tom prilikom najavio i samostalni koncert Karle Miklaužić u Humu na Sutli, čime će općina dodatno obilježiti njen uspjeh.
Miklaužić: 'Dio ću iskoristit za životne potrebe jer ne radim, nemam plaću, a kad krene škola, dobro će mi doći. Naravno, dio ću odvojiti i za karijeru'
- Ova nagrada nije samo priznanje njezinom talentu, već i način da se zahvalimo što je ime Huma na Sutli ponijela na nacionalnu scenu - dodao je Jutriša. Pobjeda Karle Miklaužić u showu Superstar pokazala je da Zagorje ima mnogo talenata, a njezin uspjeh dodatno je oživio ponos njenih sugrađana. Nagrada od Općine samo je jedan
Karla će, kako je najavljeno, svoj samostalni koncert održati u svom mjestu
u podršci njezinoj glazbenoj budućnosti, a
Za udruge u sportu ukupno se planira 40.000 eura, a za socijala, kulturu i poljoprivredu 69.000 €
RADOBOJ - Sportska zajednica Općine Radoboj objavila je Javni poziv za financiranje programa/projekta za opće dobro u području sporta iz Proračuna Općine Radoboj za 2025. godinu. Rok za prijavu po predmetnom pozivu je 1. veljače 2025. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 45.000 eura. Općina Radoboj raspisala je i Javni poziv za financiranje programa/projekata/manifestacija udruga iz područja socijale, kulture i poljoprivrede za 2025. godinu. Rok za prijavu po predmetnom pozivu je također 1. veljače 2025. Udruge mogu prijaviti programe, projekte, manifestacije i aktivnosti iz područja kulture, socijalne skrbi i poljoprivrede. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 69.000 eura. Najniži iznos sredstava koji se može prijaviti po pojedinoj prijavi je 200 eura, a najviši 40.000 eura. Što se područja kulture tiče, osigurano je 12.000 eura, najniži iznos koji se može ugvooriti je 500, a najviši 8000 eura. Za socijalnu skrb namijenjeno je 9000 eura, najniži iznos koji se može ugovoriti je 200, a najviši 4.000 eura, a za poljoprivredu planira se 3.000 eura, s time da je najniži iznos koji se može ugvooriti je 500, a najviši 2.000 eura. (zl)
U Pregradi počeo program učenja hrvatskog jezika
'Za polaznike je –besplatno, a cilj je veća integracija stranih radnika'
PREGRADA - Pučko otvoreno učilište Pregrada pokrenulo je zanimljiv i koristan program – prvo organizirano učenje hrvatskog jezika za strane radnike u Krapinsko-zagorskoj županiji. - Za polaznike je – besplatno, a cilj je veća integracija stranih radnika - objasnio je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Davor Špoljar i dodao kako je to program namijenjen stranim državljanima koji su postali građani Pregrade, tamo žive i rade. Ciljevi
ovog novog programa su razvijanje osnovnih jezičnih vještina (govor, slušanje, čitanje, pisanje), upoznavanje s hrvatskom kulturom i običajima i povećanje samopouzdanja u komunikaciji na hrvatskom jeziku te lakša integracija u društvo. Interes za učenje hrvatskog jezika je veliki. Program upoznaje polaznike s osnovama hrvatskog jezika uz učenje osnovnog vokabulara za svakodnevne situacije te obuhvaća konverzacijski dio i gramatiku.
Hrvatski uče državljani Nepala, Indije, Filipina, Ukrajine i Meksika. Uz učenje hrvatskog jezika, stranci uče i o našoj kulturi i tradiciji. Voditeljica programa je Mateja Pondeljak, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti i magistra kroatologije. Program se održava svakog četvrtka od 16.30 u zgradi Muzeja, knjižnice i učilišta na Trgu Gospe Kunagorske, a financira ga Pučko otvoreno učilište uz potporu Grada Pregrade. (zl)
LAG 'Zeleni bregi' raspisao natječaj za razvoj poljoprivrednih gospodarstava
Prijave projekata podnose se od 29. siječnja do 27. veljače.
HRVATSKO ZAGORJE - Upravni odbor LAG-a "Zeleni bregi" donio je Odluku o raspisivanju 1. LAG intervencije 1.1. "Razvoj poljoprivrednih gospodarstava" sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAGa "Zeleni bregi" za razdoblje 2023.-2027. u ukupnom iznosu od 204.012,87 eura. Intervencijom se želi postići jačanje primarne poljoprivrede pretežno malih poljoprivrednih gospodarstava, unaprjeđenju prerade poljoprivrednih proizvoda s ciljem stvaranja inovativne ponude koja se zasniva na tradicijskim vrijednostima i lokalnoj resursnoj osnovi. Natječaj je objavljen 30. prosinca 2024. godine čime započinje animacijski period u kojem će se održavati radionice i to od 13. do 24. siječnja, a završetak animacijskog perioda je 28. siječnja. Prijave projekata podnose se od 29. siječnja do 27. veljače. Raspored radionica bit će dostupan na mrežnoj stranici LAGa "Zeleni bregi", a više informacija može se dobiti slanjem upita putem e-pošte na adresu: lag.zelenibregi@gmail.com. (zl)
stipendija iznosi 50, a studentska 80 eura mjesečno. - Svim učenicima i studentima želimo puno uspjeha u daljnjem školovanju - poručio je načelnik Tukač. (zl) Učenička
HRAŠĆINA - Načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač potpisao je ugovore o stipendiranju sa troje učenika i troje studenata za školsku i akademsku godinu 2024./2025. Učenička
Oko 10000 posjetitelja zabavljalo se na središnjem bistričkom trgu, dočekavši Novu godinu u podne
Točno u podne čestitku je uputio načelnik Općine Marija Bistrica
Josip Milički, a uslijedio je i jedinstven danji vatromet
MARIJA BISTRICA – Zadnji dan prošle godine ponudio je još jedan spektakularan Doček u podne u Mariji Bistrici, gdje je na središnjem bistričkom trgu i oko njega feštalo oko 10000 ljudi. Za zabavu su ovaj puta bile zadužene tri grupe: Kavaliri, Full gas i Giberry sons, a voditelji su bili Ana Kruhak i Mirko Fodor. Točno u podne čestitku je uputio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, a uslijedio je i jedinstven danji vatromet u podne. Nakon završetka svirke glavnih glazbenih gostiju, Kavalira, uslijedio je vrhunac za mnoge, a to je izvlačenje Bistričke božićne tombo-
le, koja je ponudila 45 nagrada, od čega je najveća pažnja bila usmjerena na prvu nagradu, više od 24 i pol tisuće eura vrijedan automobil Hyundai Kona, glavnog sponzora Hyundai Štagar. I druga je nagrada bila primamljiva, električni bicikl Bu alo sponzora Stirline. No, kako je veliki broj tombola predan i prije samog Dočeka u podne, do-
godilo se da dobitnici i prve i druge nagrade nisu bili na trgu u trenutku izvlačenja. Tako je neizvjesnost potrajala sve do petka 3. siječnja, kada su se u Ured Turističke zajednice Općine Marija Bistrica javili dobitnici, i to telefonom prvo dobitnica prve nagrade. Gospođa je iz Vinice u Varaždinskoj županiji, tombolu kupila na Badnjak u
Za zabavu su ovaj puta bile zadužene tri grupe: Kavaliri, Full gas i Giberry sons, a voditelji su bili Ana Kruhak i Mirko Fodor
Vrhunac svega bilo je izvlačenje Bistričke božićne tombole
Mariji Bistrici. Primopredaja vozila dogovorena je za utorak 7. siječnja. Također u petak pojavio se i dobitnik električnog bicikla. Riječ je o Karlu Binguli iz Zlatara. Inače,
rok za preuzimanje nagrada je 15. siječnja, pa oni koji još nisu podigli svoje nagrade, do tog datuma moraju doći u Ured TZ Općine Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Održan zadnji koncert ''Adventa u Mariji Bistrici'' na kojem još uvijek možete posjetiti klizalište
'Magazin' s novom pjevačicom zagrijao
MARIJA BISTRICA – Iako je svoj vrhunac doživio zadnjeg dana prošle godine, uz spektakularan
Doček u podne, ''Advent u Mariji Bistrici'' i u 2025. godini donio je jedan veliki koncert. Naime, kako je koncert grupe ''Magazin'' izvorno bio planiran 21. prosinca, a zbog Dana žalosti je odgođen, isti je održan u subotu 4. siječnja. ''Magazin'' se predstavio sa novom pjevačicom i zagrijao posjetitelje, zapravo najhladnijeg dana ''Adventa u Mariji Bistrici'' 2024., koji se po prvi puta tako protegnuo događajima i u novu godinu. Oni, koji su stigli na središnji bistrički trg nisu se
žalili na hladnoću, već su uživali u hitovima svevremenskog ''Magazina'' koji mijenja pjevačice, ali ne i ugled. No, koncert je ponudio i jedno spontano iznenađenje, koje je brojna publika prihvatila s oduševljenjem. Naime, pjevačica Lorena pjevala je pod temperaturom, i u jednom trenutku bio joj je potreban odmor. Jednu je pjesmu tada otpjevala klavijaturistica Magazina, nakon čega se na bini pojavila djevojka iz publike i spontano se uhvatila mikrofona. Riječ je o učiteljici razredne nastave iz Konjščine Heleni Galovac, koji inače pjeva u grupi Rusty Groove. Sama
je priznala da joj se time ostvarila životna želja, a i ostatak Magazina bio je zadovoljan ovom spontanom improvizacijom. Nakon što se malo oporavila, Lorena se vratila na pozornicu i završila koncert uz još nekoliko pjesama. Bio je to zadnji koncert ''Adventa u Mariji Bistrici'', no tradicionalno jedan sadržaj još će malo potrajati. Riječ je o klizalištu ''Bistrička ledena bajka'', koje radi sve do nedjelje 12. siječnja. Upravo tog zadnjeg dana, klizanje će za sve biti besplatno. Time će završiti još jedan, najuspješniji do sada ''Advent u Mariji Bistrici''. (Elvis Lacković)
Titula najljepšeg adventa ponovo stigla u Oroslavje, gdje su brojna događanja u sklopu manifestacije održana od kraja studenoga, pa sve do 12. siječnja, do kada će raditi klizalište
Jelena Klanjčić OROSLAVJE
Advent u Oroslavju obranio je titulu najljepšeg adventa u Hrvatskoj među malim gradovima. Natjecanje je na Facebook stranici proveo portal gradonacelnik.hr. U izboru je sudjelovalo 57 advenata iz 40 gradova i 17 općina, a njihove slike koje su fanovi podijelili preko tri tisuće puta u ovih sedam dana je vidjelo više od 1,4 milijun korisnika Facebooka. Koncerti i noviteti
Oroslavski je Advent do pobjede dovelo 2.214 lajkova, a ukupno, Advent u Oroslavju osvojio je 3.230 lajkova, a vidjelo ga je 37.100 FB korisnika. - Kao gradonačelnik, iznimno sam ponosan. Na sve, na cijelu Gradsku upravu, izvođače, medije i ljude dobre volje koji su došli posjetiti naše događaje, kao i na sve glasače, na svakog volontera, a bilo ih je puno, koji je dao i mali trud za ovaj događaj, da bude na ovako visokom nivou – rekao je za zagorje.com gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Osim koncerata i raznih događanja, ove godine oroslavski je advent imao i dva velika noviteta. Čvarkijada i najveća peka na svijetu nisu bile samo novost za Oroslavje, već i za cijelu našu županiju, a i šire. - Rekao bih, za cijelu sjeverni dio hrvatske, jer neke su događaje, poput najveće peke i čvarkijade, prepoznali i posjetili i turisti iz Slovenije. Bilo je gostiju iz raznih krajeva Hrvatske i izuzetno smo zadovoljni posjećenošću – dodaje Šimunić. Velika posjećenost Nakon što je prvo izdanje oroslavskog Adventa lani osvojilo ovu titulu najljepšeg adventa u kategoriji malih gradova, ljestvica je ovim priznanjem, kao i novim događanjima, podignuta vrlo visoko. –Trudimo se svake godine da podignemo ljestvicu sve više. Ovo ne radimo samo za naš grad, nego za sve. Cilj nam je da na naš Advent ne dolaze samo Oroslavčani, već
i brojni drugi Zagorci, kako se ne bi morali gužvati u Zagreb i tražiti parking. Cilj nam je da svako dijete u Zagorju ima kamo doći klizati, probati nešto kvalitetnoga, vidjeti nešto dobroga. A to nam nije cilj samo za Advent, već se to trudimo i na svim našim manifesta-
Šimunić: 'Trudimo se dizati visoko ljestvicu, a ove godine imali smo duplo više posjetitelja nego lani'
cijama, a tako ćemo i ove godine – kaže gradonačelnik. Advent još nije gotov, obzirom da je klizalište otvoreno do 12. siječnja. Stoga konačne brojke oko posjećenosti još nisu dostupne. – Teško je reći koje je događanje bilo najposjećenije, no svakako su se istaknuli koncerti Nede Ukraden i Stele Rade, a potom čvarkijada i najveća peka te Moto mrazovi i darivanje povodom Svetog Nikole. Posje-
ćenošću smo izuzetno zadovoljni, u svakom slučaju, ove godine imali smo duplo više posjetitelja nego lani – kaže gradonačelnik. Nova 2025.
dočekana u podne
Osim velikih koncerata i noviteta, te Moto mrazova koji su dugogodišnja tradicija u Oroslavju, gdje se okupljaju djeca iz raznih krajeva Zagorja, dolazeći po darove Djeda
Mraza kojega na saonicama dovoze Moto mrazovi, izuzetno dobro posjećen bio je i ovogodišnji doček u podne. To je pak nova tradicija u Oroslavju, započeta lani, a koja se pokazala itekako atraktivnom, obzirom da je velik broj posjetitelja Novu 2025. odlučio dočekati u podne i to upravo u Oroslavju. - Konkretne brojke o posjećenosti objavit ćemo čim Advent završi, zajedno s troškovima Adventa.
Mislim da to radimo jedini u Zagorju, a vjerojatno i u Hrvatskoj, no cilj nam je transparentno objaviti sve troškove, kako bi pokazali svim građanima koliko je koštao najljepši advent u Hrvatskoj u kategoriji malih gradova. Zahvaljujem svim ljudima dobre volje koji su posjetili naš advent, glasali za njega, a mi ćemo se truditi i dalje za vas, jer mi smo tu zbog vas – zaključio je Šimunić.
Piše:
Nevenka Gregurić
Denes sake malje veče selje, vanje dočaka nove ljete. Igra tuj mužika sake felje. Te ovisi o tomu kak načelnigi i gradonačelniki gruntaju da njihovi žitelji imaju radi. Te kaj oni platiju z gradske i opčinske kase, njim dobre dojde. Nejde ž njihove žepe, a tak si bar osiguraju za njih beslatne štimanje. Tak se unda i nadaju da jih buju ljudi znovič biralji. I se več ljudi denes čaka Nove ljete negde h restorane, putavanjima i Bog zna kud se. Te pak ovisi kak je debelji pobelar h njihovem žepu. Nekak si gruntam da je te denes postal same jeden dan, gda se več potroši, malje se rezveselji h ove, baš i nie ljiepe cajte. Denes je te h redu, ljudi, največ mladi, ni za druge neznaju. Oni se denes brineju teri bu imel bolju z marku obljeku i obuču, skupu pijaču zmotanu i zmiešanu tak da se i njim h glave zavrti. A po restorane, pogotove bi reklji, "fensi", na teniere čvrček nečega mejnjšuga nek da se golub posere, a unda tam nametane par travic i cielji tenier zamusikan z nekakvu modernu koštu. Te se je na veljikem tenieru, a on kak da je posmican z perižem teruga niesu dobre zepralji od te "fine i moderne", košte. Poklje takvuga jela, želucu skrulji, a unda če i malje pogutneš h glave je švingljin da ti pamet stane. Hu tem modernem Svietu, pozabile su se starinske šege i do njih nišče več nič ne drži. Mladi jih niti neznaju, jer nečeju stariejše posluhnuti. A negda se dobre znalje da se do Novuga ljeta se mora vrnuti po selu, če si od koga kaj posudil. Na same Nove ljete morale se je biti vesel, nikak ne se plakati. Gruntalje se če bu se na nove ljete gdoj plakal, cielje mu bu plačne. Priprema i veselje za Nove ljete bilje je negda nekak siromašneše, alji veseljieše. Mi sme deca h školje vučilji sakojačke pesmice i jedva dočakalji priredbu. Pri nas je priredba bila h Vatrogasnom domu. Vučiteljice su nas vučile popievati i recitirati o zime, o Deda Mrazu, o sana kak juriju po sniegu, o zvezdicama, živinicama tere se skrivaju pod snegem. Zadnja točka te priredba bilje je dvoje dece. Jeden je bil obljiečen h črninu, a drugi h beljinu. Tie h bieljem imel je po sebe
zvezdice i sakojačke svietle lance. H črnine je bilje stare ljete, a h beljine nove. Priredba je završila tak da je nove ljete stiralje stare. Ljudi su pljeskalji veseljilji se, a unda je počela zabava. Sake diete moralje je iti dima. Nedej ti Bog da si ostal z starci na zabave. Od vučitelje bi dobil "svoju porciju", gda bi došlji h školu. Na te zabave igralji su domači mužikaši, največ takzvani Martiniči. Baš si gruntam, največ betežni Ivek, još je denes živi, a si "zdravi" su več davne pokojni. Njim sme zahvalni mi domači jer su bilji dieljec našuga življenja. Igralji su nam na zabava, h gostja, krstitke i sake veseljice. Unda je počel pljes do jutra. Pilji su se i nazdravljale se z gemišti, Coctu i Oranđadu, Maljinovcem, a jele se klobasice. H pol noč hgasilje se svetlje na kratke. Poklje kaj se je vužgalje počelje je kušuvanje. Nie bilje h salje skore nikuga koga nej kušnul ilji gdoj nej kušnul tebe. A poklje kušuvanja mužika je igrala do jutra. Tancalje se kak se negda reklje "se u šesnest". A za kaj se tak reklje nigdar nisam doznala. Poklje kaj se je ljiepe zabavilje išlje se je k domu. Si veselji i zadovoljni. Na Nove ljete, zna se, fina košta i te od svinjskuga mesa, nikak ne od živačega. Familjija je bila na kupu i nie bilje svaje, nek same spominki i hincanje. Veruvalje se da tak kak nam bu na Nove ljete, tak nam bu cielje ljete. Na Nove ljete nie bilje nikomu drage, ak dojdeš k nekomu fižu, pak se unda nikam niti nie išlje. Jedini teri je mogel dojti fižu, rane h jutre je bil položar. Položar je bil dejček teri se rane zbudil i išel po sela h čestitare. Za te je dobil peneze. A gdoj je došel med prve, tie je i več dobil. Denes deca ni z postelju ne bi išlji rane h čestitare kak negda. Gda denes nie položare da vam čestitam, unda vas ja z dieljecem njihove čestitke zmisljim na te ljiepe cajte.
FALJEM ISUS I MARIJA!
NA TOM MLADOM LJETU ŽELJIM VAM SVE
DOBRO NA OVOM SVIETU. DAJ VAM BOG, GUŠČIČE, RAČIČE, PAČIČE PUNE LAGVE VINA, PUNE ŠKRINE ŽITA PUNE POBELARE PENEZ, A NAJVEČ MIRA I BOŽJUGA BLAGOSLOVA!
Tradicija MK Zagorski orlovi koja mami osmijehe na licima najmlađih
Osim djece koja su hospitalizirana na odjelu, slatke paketiće dobila su i djeca koja čekaju pregled u ambulanti, a Moto mrazovi donijeli su na odjel i neke potrepštine poput tlakomjera i toplomjera, kao i veliki televizor
ZABOK - Moto mrazovi i ove su godine posjetili OB Zabok, gdje su na Odjelu pedijatrije razveselili djecu prigodnim poklončićima. Tradicija dolaska Moto mrazova, odnosno članova MK Zagorski orlovi seže do samog početka rada, odnosno osnivanja odjela pedijatrije u OB Zabok, otkada daruju djecu pred božićne blagdane, a na odjel donose i druge potrepštine i vrijedne aparate. - Ove godine to su nam 15. Moto mrazovi koje smo odradili. Podijelili smo preko 800 paketića djeci na prepunom Oro trgu, a u sklopu te manifestacije, darivali smo i korisni-
Ravnateljica dr. Filija: 'Hvala vam na ovoj hvalevrijednoj donaciji i hvala što ste nas se sjetili, naši mali pacijenti vas željno iščekuju'
ke dom u Pustodolu, a kao i svake godine, stigli smo i u OB Zabok, da bismo darivali djecu onoliko koliko nam financije dopuštaju – istaknuo je Ivan Šalec, predsjednik MK Zagorski orlovi iz Oroslavja. Osim djece koja su hospitalizirana na odje-
lu, slatke paketiće dobila su i djeca koja čekaju pregled u ambulanti, a Moto mrazovi donijeli su na odjel i neke potrepštine poput tlakomjera i toplomjera, kao i veliki televizor. Sve to, uz dopri-
nos članova, omogućili su i brojni sponzori i donatori, a na pomoći posebno zahvaljuju Gradu Oroslavju. Ravnateljica OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana dr. Andreja Filija zahvalila je MK
Zagorski orlovi na ovoj lijepoj tradiciji. – Hvala vam na ovoj hvalevrijednoj donaciji i hvala što ste nas se sjetili, naši mali pacijenti vas željno iščekuju – rekla je ravnateljica. (J. Klanjčić)
udruge poklonile zajednički koncert za Božić, prepun glazbe, pjesme i plesa
Prepuna dvorana uživala je u raznim božićnim uspješnicama u izvedbi Puhačkog orkestra VZO Gornja Stubica, TO KUD – a Matija Gubec, TO OŠ Matije Gupca s mladim, perspektivnim solisticama, Vokalista svetog Jurja, ŽVA Fiola, DV Jurek. Zasvirao je i TS 'Stubički zvon', a u nekoliko koreografija nastupio je KUD 'Matija Gubec'
GORNJA STUBICA - Gornjostubičke glazbene i kulturne udruge i institucije koje se bave glazbom održale su u subotu, 28. prosinca, dvosatni božićni koncert u Sportskoj dvorani OŠ Matije Gupca Gornja Stubica. Koncert nazvan 'Svim ljudima dobre volje' božićna je tradicija u Gornjoj Stubici, koja već dvadesetak godina okuplja sve gornjostubičke udruge i institucije koje se bave glazbom i kulturom, u prekrasnoj glazbenoj večeri. Tako je prepuna dvorana uživala u raznim božićnim uspješnicama u izvedbi Puhačkog orkestra VZO Gornja Stubica, Tamburaškog orkestra KUD – a Matija Gubec, Tamburaškog orkestra OŠ Matije Gupca s mladim, perspektivnim solisticama, kao i Vokali-
sta svetog Jurja i ŽVA Fiola. Zapjevali su i djelatnici Dječjeg vrtića Jurek, kojima je ovo druga godina da su se okupili upravo za ovu priliku pjevajući, a s njima su nastupili i polaznici vrtića. Zasvirao je i Tamburaški sastav 'Stubički zvon', a u nekoliko koreografija nastupile si i dječje folklorne sekcija KUD – a Matija Gubec, kao i mješovita starija skupina. Publika je i ove godine imala prilike uživati u koncertu koji je pružio raznovrstan program, primjeren duhu blagdana, a svi izvođači zajedno na kraju su zapjevali 'Narodi nam se kralj nebeski' i poželjeli svima okupljenima sve najbolje u novoj godini koja je pred nama. Posebna zahvala upućena je dosadašnjoj ravnateljici Osnovne škole
Sanji Knezić, na podršci u radu gornjostubičkih udruga u vidu osiguravanja prostora za probe, ali i dvorane za potrebe ovog koncerta, kojega su pratili i novi ravnatelj škole Neven Košec, gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić te upravitelj Župe svetog Jurja Mučenika vlč. Nikola Jurković. Dodajmo i da je koncert ove godine imao humanitarnu notu te su se prikupljale donacije za pogođene poplavama u Fojnici (BiH), a sve zbog dugogodišnjeg prijateljstva koje KUD 'Matija Gubec' iz Gornje Stubice njeguje s istoimenim društvom iz Fojnice, kroz međusobna gostovanja i Susrete KUD – ova iz hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, koja nose ima po Matiji Gupcu. (J. Klanjčić)
Svake godine uključe se gornjostubičke kulturne udruge, ali i škola i vrtić
MARIJA BISTRICA – Na blagdan sv. Stjepana, popularno Štefanje, KUD ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica održao je još jednu tradicionalnu Božićnu glazbenu večer, u kojoj su, za kraj godine nastupile sve sekcije KUD-a. Tako je koncert, nakon uvodnih pozdrava otvorila Mala limena glazba pod vodstvom prof. Ju-
rice Tušeka, a pred sam kraj nastupila je i Limena glazba, pod vodstvom prof. Roberta Homena, a koja je ove godine proslavila 130 godina djelovanja. Svoje su točke izvele i četiri folklorne skupine, Tičeki i Žveglice pod vodstvom Melani Vajdić, Srčeka pod vodstvom Karmen Prugovečki i Ježi pod vodstvom Tihomira Kukulića i voditeljice pjevanja Lucije Geček. U dva bloka nastupile su i članice MVS Ježice, pod vodstvom prof. Tatijane Lenart, koja vodi i male tamburaše, koji su također pokazali svoje umijeće. Nekoliko skladbi odsvirao je i Tamburaški orkestar pod ravnanjem prof. Roberta Mihovilića, koji je s njima i zapjevao, a nastupio
je i u zanimljivom triju sa Robertom Hrenom i Martinom Babićem. Ova je prigoda iskorištena i za podjelu darova, prisutnim bivšim predsjednicima, aktualnim voditeljima, zatim onima koji slave imendan na Štefanje, te voditeljici Evi Kruhak. Prigodne je darove podijelio predsjendik KUD-a Ivan Palanović. Do-
dajmo da je za vrijeme koncerta puštena i Himna KUD-a Lovro Ježek koju je skladao prof. Robert Mihovilić, te da su među ostalim koncertu nazočili načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, supsidijar u Svetištu MBB-e vlč. Mirko Brlić i ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić. (Elvis Lacković)
Jedan od vrhunaca Adventa u Krapini zasigurno je bio doček na trgu uz koji je Krapina u odličnoj atmosferi ušla u 2025.
KRAPINA - Brojne Krapinčanke i Krapinčani odlučili su ispratiti 2024. i dočekati novu 2025. na otvorenom, a centar Krapine bio je ispunjen kao u najbolje dane Tjedna kajkavske kulture. Dobra atmosfera, pozitivne vibracije i brojne čestitke u ponoć označile su ulazak Krapine u 2025. godinu. A sve to dogodilo se uz odlična nastup grupe Vigor koja je inače rado viđen gost u Krapini. - Prekrasan doček 2025. godine na trgu uz grupu Vigor! Želimo svima zdravu i sretnu novu godinuporučila je direktorica Turističke zajednice Grada Krapine Nedeljka Vodolšak. Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović koji je s članovima grupe Vigor na pozornici odbrojavao do Nove godine te svima uputio čestitke.Neka Vam nova 2025. godina donese pregršt zdravlja, obilje ljubavi, puno sreće i mnogo veselih trenutaka - poručio je Gregurović. (zl)
Tradicionalni koncert koje svake godine organiziraju Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo te krapinski župnik, vlč. Davor Štuljan
KRAPINA - Svake godine o Božiću Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u suradnji s krapinskim župnikom, vlč. Davorom Štuljanom, u uređenim podrumskim prostorijama župnoga dvora organizira prigodni program zvan "Krapinska božićna priča". I uvijek je komorni prostor pun zadovoljne publike, i tako već 12 godina. Ove godine program su pratili i brojni dužnosnici: krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović, njegov zamjenik Ivica Hršak, predsjednik Gradskoga vijeća Mladen Gregurović, dožupanica Jasna Petek, te gvardijan Franjevačkog samostana,pater Franjo Tomašević. Među publikom bio je i doajen hrvatske estrade Hrvoje Hegedušić sa suprugom Ljerkom, kojima nije bilo teško doputovati s Kvarnera preko snježnoga Gorskog kotara, ne propuštaju nijednu Krapinsku božićnu priču. Pozdravne riječi, zaželjevši dobrodošlicu, uputio je Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. Tajnik Društva, Radovan Novina, zamislio je program u sljedovima: red stihova kajkavskih pjesnika, zatim popevke s
minulih festivala i božićni napjevi. Stihove su kazivali odlični mladi kajkavski glumci, Martin Grđan iz Krapine i Denis Bosak iz Poznanovca, a voditelj, Željko Slunjski, ukratko je razgovorom predstavio svakog pjesnika. Od domaće pjesnikinje Marije Hlebec do gostiju, Aleksandra Horvata iz Ludbrega, Ivana Novačkog iz Poznanovca do Zagrepčanke Albine Štimac, rođene u pregradskom kraju. Primjerice, malo tko je znao da su
mnogo slušane pjesme zapravo uglazbljeni stihovi Novačkog. Jedna od njih je "Ako zora ne svane" u interpretaciji Kiće Slabinca. Pjevače su pratili Karlo Kukovačec na klavijaturama i violinistica Doris Tkalčević. Pjevači su razgalili publiku. Festivalska doajenka Tanja Mršić posebice kad je otpjevala Stiha, stiha, povedaj mi mati. Međimurska pjevačka zvijezda, Mirko Švenda Žiga, svojim lirskim tenorom izveo je vlastitu popevku "Zla-
ti cvet" iz festivalske 2018. godine, uglazbivši stihove župnika iz Bisaga Milana Maksimilijana Hercega. Marko Vukes na samom je početku programa izmamio dugi pljesak pjevajući "Domovina, lepa naša". Simpatije publike pobudili su najmlađi sudionici, osmoškolac Max Avdich, rođen u Australiji, maturantica Ella Ranogajec Inkret i najmlađa među njima Jelena Mara Tušek. Posebice Ella kad je pjevala s majkom Ivom "Anđeli nek bu-
du s tobom" i Jelena Mara s mamom Gordanom Ivanjek pjevajući "Djetešce nam se rodilo" uz pratnju tate Žarka na gitari. Nerijetko i publika je zapjevala s izvođačima, posebice kad su Gordana Ivanjek Tušek i Tanja Mršić potkraj programa u duetu zapjevale kajkavski evergreen iz festivalske 1986. godine "Popevka za ljubav, a suza za kraj". No, nije bila suza za kraj, nego riječ zahvale župnika vlč. Davora Štuljana. (Željko Slunjski)
Advent u Zaboku ponudio je brojna događanja i koncerte i već tradicionalan doček na trgu
Pred sam kraj godine, na zabočkom su trgu pjevali vokalisti A strane, a s početkom nove godine koncerte su održali Martin Kosovec i Indira Forza, koja je Advent i zatvorila
Zabok je i ove godine novu godinu dočekao u ponoć na trgu, uz odlične Fiškale koji su ugrijali atmosferu domaćim pjesmama, a onda najpopularniji hrvatski tamburaški sastav, Gazde. Unatoč hladnoći, zabočki su trg ispunili pjesma i ples za što su se svojim hitovima pobrinule Gazde. Prepuni trg pjevao je uglas, a plesao se i zagorski cug. Brojna događanja i koncerti Tijekom cijeloga mjeseca prosinca za brojna su se događanja pobrinule i brojne zabočke udruge i institucije, pa je tako bilo manjih koncerata, promocija i raznih događanja, a vrhunac Adventa svakako su bila događanja na glavnom zabočkom trgu. Iako je prvi veliki koncert Indire, zakazan za 20. prosinca, bio otkazan zbog tragičnog događaja i Dana žalosti, upravo je Indira zatvorila zabočki Advent. Koncert je održala u nedjelju, 5. siječnja, pred prepunim zabočkim trgom. S Indirom su pjevale i generacije koje su odrastale uz hitove Colonije, ali i oni mlađi, koji danas vole slušati energičnu Indiru, koja se uvijek pobrine za to da na njenom koncertu plešu i 'luduju' svi. Koncert Opće opasnosti, zakazan za 21. prosinca, bio je otkazan, no to ne znači da obožavatelji neće doći na svoje, već će samo malo morati pričekati, jer će dečki iz Županje koncert u Zaboku održati u svibnju. Zabočki trg 22. prosinca ispunio je dječji smijeh i veselje, jer je održan Dječji dan, uz predstavu i poklone za djecu. Glazbene večeri oduševile Za večer odlične glazbe pobrinuli su se 28. prosinca vokalisti A strane, koji su svojim fenomenalnim nastupima učinili da publika manje misli na debeli minus vani te večeri. Domaće i strane hitove, uz izvrstan orkestar u pratnji, izvodili su Eni, Vjeko, Sabrina i Filip. Zabočki Advent na pozornicu je doveo i pobjednika The Voicea Martina Kosovca. Martin je još jednom oduševio svojom predivnom energijom i fenomenalnim glasom, a publika je uživala u njegovom repertoaru koji
'Publika je uživala u odličnoj glazbi, te gastro ponudi. Hvala svima koji su pomogli i sudjelovali, a najviše našoj vjernoj publici', poručuju iz Grada Zaboka
je sadržao pjesme s audicije Voicea, domaće i strane evergreene, kao i 'Suzu za zagorske brege'. Advent u Zaboku i ovoga se puta iskazao odličnom organizacijom koncerata i ponude, zbog čega organizatori itekako mogu biti zadovoljni posjećenošću. - Zadovoljni smo što su i ove godine događanja u sklopu Adventa u Zaboku bila iznimno posjećena. Od koncerta vokalista A strane do dočeka nove 2025. pa do nastupa nevjerojatne Indire, publika je uživala u odličnoj glazbi, te gastro ponudi. Hvala svima koji su pomogli i sudjelovali, a najviše našoj vjernoj publici – istaknuli su iz Grada Zaboka.
Još kao dječak, obožavao je božićno vrijeme, a prve lampice bile su jednostavne i klasične, ali za njega su nosile posebnu čaroliju. S godinama je ta ljubav postajala sve ozbiljnija, a njegov entuzijazam za ukrašavanje prerastao je u pravi projekt
Marta Čaržavec
IVANIĆ DESINIĆKI
Od malih nogu, Dejan Štefko iz Ivanića Desinićkog osjećao je fascinaciju prema svjetlima. Dok su se njegovi vršnjaci igrali s igračkama, njega su intrigirale žarulje, prekidači i lampice. Ta ljubav prema svjetlosti prerasla je u pravi božićni spektakl u malom mjestu. Njegovo dvorište ove godine obasjava preko 28.000 lampica, pretvarajući ga tako u atrakciju. Svaka je pažljivo postavljena, nijedna boja ne dominira, a cijela svjetlosna priča stvara čaroliju koja privlači ljude iz cijelog kraja, ali i šire. No, iza ove blistave scene kriju se sati mukotrpnog rada, kreativnog promišljanja i strpljenja. Dejan, 25-godišnji elektrotehničar, svake godine pomiče granice svoje instalacije, učeći na prošlim pogreškama i dodajući nove detalje koji dvorištu daju poseban, gotovo filmski dojam.
Počeci
Dejanova priča sa svjetlosnim dekoracijama počela je skromnije, a s ciljem uljepšavanja božićno-novogodišnjih blagdana. Još kao dječak obožavao je božićno vrijeme, a prve lampice bile su jednostavne i klasične, ali za njega su nosile posebnu čaroliju. S godinama je ta ljubav postajala sve ozbiljnija, a njegov entuzijazam za ukrašavanje prerastao je u pravi projekt.Od malih nogu sam pokazivao interes za struju i fascinirala su me svijetla. Bilo mi je nevjerojatno kako mogu unijeti toplinu i stvarati ugođaj. Božić je oduvijek bio moj omiljeni dio godine jer su svuda oko mene bila svjetla - prisjeća se Dejan svojih početaka pa i anegdote iz djetinjstva. - Dok sam bio mali, imali smo lampice, ali su bile pokvarene, uštekao sam ih u struju i sve je popucalo. Sjećam se te anegdote, bio sam s psom pa smo oboje bježali s mjesta događaja – kaže Dejan kroz smijeh.
Mega projekt
Danas, osam godina otkako je počeo ukrašavati svoje dvorište božićnim lampicama, Dejan je postao svojevrsna lokalna atrakcija.
'Sve su lampice LED-ice, pa se račun za struju poveća za 20 eura tijekom božićnog razdoblja'
Njegovo imanje svake godine obasjava sve više lampica, a ove godine brojka je narasla na čak 28.000 koje zaista stvaraju bajkoviti prizor, a priprema i postavljanje ni-
'Dok sam bio mali, imali smo lampice, ali su bile pokvarene, uštekao sam ih u struju i sve je popucalo'
je jednostavan zadatak. - Priprema za ovo što vidite danas, trajala je dva tjedna jer sam ukrašavanje morao usklađivati s drugim obavezama. Nisam planirao detaljno, ali ove godine to planiram dovesti na novu razinu. Da sam imao više vremena, bilo bi to još raskošnije - objašnjava Dejan. - Svake godine dodajem sve više lampica. Ne volim da iste boje budu jedna do druge, pa se trudim paziti na taj detalj. Lampica imam napretek, naručujem ih i izvana i kod nas. Iz godinu u godinu kupujem nove i to je godišnje oko 400 do 500 eura. Nažalost, kada se lampice pokvare, nema tu popravaka. Moraš ih baciti i kupiti nove. To je taj dio koji mi je uvijek pomalo žalostan – kaže nam Dejan.
Pomoć obitelji i ljubav prema tradiciji
Iako većinu posla odrađuje sam, Dejan ističe kako ima pomoć majke, ali i ukućana koji sudjeluju u pripremi i postavljanju lampica.Mama mi pomaže oko vrećica kojima vežem spojeve lampica da ih zaštitim. Naučio sam to na teži način. Jedne godine, zbog loše zaštite, lampice su se pokvarile, i to u najgorem trenutku, par dana prije Božića – kaže.
Njegova strast prema svjetlima i Božiću nije samo hobi, već način da unese radost u svoju zajednicu.
- To je nešto što me istinski veseli. Obožavam božićno vrijeme i žao mi je što više nema snijega. Razmišljao sam čak i o umjetnom snijegu, da cijeli prizor učinim još ljepšim - dodaje s entuzijazmom.
Svjetlosna bajka koja privlači pažnju
Dejanovo imanje ne privlači samo prolaznike. Sve više ljudi dolazi ciljano kako bi uživali u nje-
'Priprema za ovo što vidite danas, trajala je dva tjedna jer sam ukrašavanje morao usklađivati s drugim obavezama. Da sam imao više vremena, bilo bi to još raskošnije'
govom svjetlosnom spektaklu i zabilježili prizor fotoaparatima.Ljudi zastanu, fotografiraju i dijele slike na društvenim mrežama.
To mi je velika nagrada i priznanje na neki način - kaže. Unatoč velikom broju lampica, Dejan naglašava kako se ne radi o velikom po-
'Jednom su mi napisali da bi me trebali prijaviti na Elektru da kradem struju'
božićno-novogodišnju bajku
'Ove godine planiram napraviti čitavo stado sobova, kišu meteora... Lampice su više od ukrasa, one su simbol radosti, zajedništva i nade'
većanju troškova. - Sve su lampice LED-ice, pa se račun za struju poveća za 20 eura tijekom božićnog razdoblja - objašnjava. Ipak, neki komentari na društvenim mrežama pokušavaju omalovažiti njegov trud. - Jednom su mi napisali da bi me trebali prijaviti na Elektru da kradem struju. Takve stva-
ri ignoriram. Znam da ono što radim donosi sreću ljudima, i to mi je najvažnije – priča nam Dejan kojeg mnogi uspoređuju s božićnom čarolijom svjetla obitelji Salaj, a njegov trud je prepoznala i Općina Desinić koja mu je dodijelila pohvalnicu za njegov doprinos zajednici. Planovi za budućnost
Dejan već razmišlja o novim idejama koje će njegovu svjetlosnu bajku podići na novu razinu. - Svake godine se trudim nadmašiti samog sebe. Ove godine planiram napraviti čitavo stado sobova, kišu meteora... Lampice su više od ukrasa, one su simbol radosti, zajedništva i nade. I dokle god budem mogao, nastavit ću širiti taj duh Božića u svom mjestu - zaključuje Dejan, a mi se veselimo i s nestrpljenjem očekujemo novu ''Božićnu bajku Desinića''.
Uređeni vidikovci 'Oči Zagorja' na putu za Veliku Erpenju
Otkrijte čaroliju Zagorja – mjesta koje nikada ne prestaje oduševljavati!
HRVATSKO ZAGORJE - Krapinsko-zagorska županija bogatija je za još jednu turističku atrakciju koja će sigurno oduševiti ljubitelje prirode i šetnje. Na lokacijama kod Trstena i Vilanca, na putu za Veliku Erpenju, uređeni su atraktivni vidikovci 'Oči Zagorja'. Uz njih su označene i nove pješačke staze, koje vode kroz pitomu zagorsku prirodu do ovih jedinstvenih točaka s kojih se pružaju nezaboravni panoramski pogledi. Vidikovci su dio projekta Parkovi i staze, koji provodi Turistička zajednica Biser Zagorja. Projekt je sufinanciran sredstvima iz Fonda za udružene turističke zajednice Hrvatske turističke zajednice, što dodatno potvrđuje važnost ulaganja u razvoj i promociju kontinentalnog
'Svratite do vidikovaca, uživajte u panoramskom pogledu, okinite fotografiju i zabilježite trenutak za uspomenu.
Dođite i doživite ljepote Zagorja u punom sjaju'
turizma. Ovi vidikovci nisu samo mjesto za uživanje u pogledu, već i idealna lokacija za fotografiranje, piknike i opuštanje. Planirane su dodatne aktivnosti poput vođenih tura, organiziranih šetnji i radionica koje će posjetiteljima omogućiti da dožive Zagorje na potpuno nov način. Turistička zajednica Biser Zagorja poziva sve da iskoriste priliku, posjete vidikovce i uživaju u ljepotama Zagorja u punom sjaju. - Pozivamo vas da svratite do vidikovaca, uživate u panoramskom pogledu, okinite fotografiju i zabilježite trenutak za uspomenu. Dođite i doživite ljepote Zagorja u punom sjaju - kažu u Turističkoj zajednici. Otkrijte čaroliju Zagorja – mjesta koje nikada ne prestaje oduševljavati! (mč)
KUMROVEC - Općina Kumrovec nastavila je tradiciju podjele božićnih paketa svojim najpotrebitijim mještanima, donoseći radost i blagdanski duh u njihove domove. – I ove smo godine podijelili božićne pakete najpotrebitijim mještanima Općine Kumrovec te im zaželjeli radosne i sretne blagdane. Ovom malom, simboličnom akcijom namjera je uljepšati blagdanske dane i omogućiti da svi mještani Kumrovca osjete radost božićnih blagdana – poručili su iz Općine. Ova hvalevrijedna inicijativa pokazuje kako zajedništvo i briga za bližnje mogu unijeti toplinu i radost u vrijeme blagdana, posebno onima kojima je to najpotrebnije. (zl)
LOBOR – KUD Lobor u župnoj crkvi održao je tradicionalni božićni koncert.Zahvaljujemo još jednom svima koji su nas došli podržati, a posebno našim članovima koji su uz mentorstvo svojih voditelja pripremili prekrasan program! Zahvalni na svemu što smo zajedničkim trudom postigli u godini koja se primiće kraju, puni entuzijazma krećemo prema novoj - veselimo se svim budućim nastupima i uspomenama koje ćemo zajedno stvarati – poručili su KUD –ovci nakon koncerta. (zl)
Završen blagdanski program u Maču
MAČE - Tradicionalnim novogodišnjim koncertom Mačanskih mažoretkinja Alina završen je blagdanski program u Maču. U mačanskom Domu kulture 70 djevojčica i djevojaka otplesalo je ukupno 19 koreografija, mnoge nagrađivane na raznim natjecanjima, i ostavilo srce na pozornici. Trene-
rice Alina istaknule su neizmjerni ponos na svaku članicu. Uputile su zahvale roditeljima, sponzorima, KZŽ, Općini Mače i načelnici Mladenki Mikulec Šimunec, koji ih prate i podržavaju u svakoj misiji, jer kako su rekle, bez njihove potpore priča Mačanskih mažoretkinja ne bi trajala 18 godina. (zl)
KRAPINA - POU Krapina, Galerija grada Krapine i Hrvatsko šumarsko društvo-ogranak Zagreb pozivaju građane na otvorenje izložbe "Šuma okom šumara". Izložba će bi-
Pratite svakodnevne aktualne
vijesti iz
Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
RADOBOJ - Kako u Radoboju planinari dočekuju novu godinu, to najbolje znaju članovi HPD-a Radoboj. Na staru godinu 26 članova HPD-a Radoboj i rekreativaca spremilo se na noćni pohod i doček nove godine na Strahinjčici. Okupili su se u 21 sat kod Planinarskog doma u Radoboju, a počeli su sa usponom u 22 sata. Nakon dolaska na vrh Dedek, točno u ponoć dočekali su novu godinu s vatrometom, najvišim u Zagorju. Uslijedilo je spuštanje i daljnje druženje i proslava Nove u Planinarskom domu u Radoboju. Ovaj događaj bio je ujedno i završni u sklopu aktivnosti drugog Adventa u Radoboju. (zl)
ti otvorena u petak, 10. siječnja 2025. u 19 sati u Galeriji grada Krapine. U prigodnom glazbenom programu nastupit će Ante Radak. Izložba se može razgledati do 24. siječnja. (zl)
GORNJA STUBICA - U četvrtak, 26. prosinca, na blagdan prvog kršćanskog mučenika sv. Stjepana, u Humu Stubičkom održano je tradicionalno godišnje proštenje kod Kapele sv. Stjepana. Misno slavlje predvodio je gornjostubički župnik, vlč. Nikola Jurković, a za prigodni domjenak za brojne posjetitelje pobrinuli su se mještani. (zl)
Uz domaćine, nastupili su mlada solistica na gitari Petra Pišković, Kvartet Stubaki
DONJA STUBICA - U blagdanskom raspoloženju i veseloj atmosferi koja je ispunila prostor Crkve Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, u petak, 27. prosinca održan je već tradicionalni božićni koncert, kojega svake godine organiziraju Puhački orkestar DVD – a Donja Stubica i Ženski vokalni sastav KUD – a Stubica. Uz domaćine, nastupili su mlada solistica na gitari Petra Pišković, Kvartet Stubaki i Puhački orkestar DVD-a Špičkovina, ko-
ji su prepunoj crkvi donijeli dašak posebne blagdanske atmosfere. Prigodne čestitke uputili su i donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić te župnik Ivan Brlečić, a organizatori zahvaljuju svim gostima na sudjelovanju, kao i publici na dolasku i svima koji podržavaju rad amatera u kulturi i udruga u gradu, posjećuju naša događanja i prepoznaju uložen trud i vrijeme u očuvanje tradicije i održavanje kulturnog života u Donjoj Stubici. (jk)
Prigodne čestitike uputili su donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić te župnik Ivan Brlečić
'Završetak
ZLATAR BISTRICA - Svečano i glazbom ispunjeno povečerje na još jednom u nizu tradicionalnih božićno-novogodišnjih koncerata KUEU Kaj u Zlatar Bistrici pokazalo je kako mala sredina ima osjećaj za amaterski rad entuzijasta i daje mu veliku podršku. Posjećenost koncerta bila je izvrsna i Dom kulture bio je ispunjen publikom koja je cca 100 minuta pripremljenog programa pomno pratila i izvedbe nagrađivala izdašnim aplauzom. - Završetak još jedne dinamične godine proslavili smo na najbolji mogući način i baš onak kak se to šika. Fokus koncerta je bio općenito na mladima. Naime, na sjednici Upravnog odbora odlučili smo kako ćemo, uz predviđene standardne izvedbe naših sekcija, program oplemeniti dodatno pozivanjem u goste vokalne solistice Sabine Kunštek, koja je sa tri izvedbe uz pratnju naših tamburaša pokazala toplinu i ljepotu svojeg raskošnog glasa, te nekolicine polaznika osnovnih glazbenih škola kojima smo željeli dati priliku da pokažu svoje umijeće muziciranja na različitim glazbenim instrumentima upravo pred domaćom publikom. Svojim slatkim izvedbama počastili su ovoga pu-
ta publiku: Fran Tomašković, violina; Dora Puklin, klarinet; Ernest Fulir, trombon; Filip Pikutić, saksofon te Josip Čiček, klavir. Imali smo i dva iznenađenja: solo gitaristički nastup člana našeg pjevačkog zbora, mladog basa Petra Šta-
be, inače učenika srednje glazbene škole, koji je svojom nadahnutom izvedbom na gitari razgalio duše u publici, te upečatljiv pjevački nastup četiriju vrlo nadarenih mladih djevojaka iz Bedekovčine: Sare Dekanić, Nadie Jakuš, Dore
Sedak te Glorie Svečnjak, od kojih su prve tri i članice našeg mješovitog pjevačkog zbora, formiranih u žensku vokalnu skupinu - poručuju iz KUEU 'KAJ'.- Posebno smo ponosni da smo imali i debitantski nastup članica i članova najmlađe tamburaške postave naše udruge koji su sa malo starijim kolegicama i kolegama iz srednje skupine tamburaša pokazali da za nastavak kontinuiteta muziciranja na tamburi u Zlatar Bistrici imamo snage i potencijala. Kao i uvijek, glavni nositelji koncerta svojim su izvedbama bili članice i članovi "odraslog" tamburaškog orkestra i mješovitog pjevačkog zbora, koji već rutinski, kaj ne znači i manje entuzijastično, ovakve zadaće prihvaćaju i precizno provode u djelo - dodaju. Općenito, žanrovski je program sadržavao i klasiku, i jazz, i suvremenu glazbu, šlagere i popularnu glazbu. Naravno, sveta riječ "KAJ" pri tome nije zaboravljena. (zl)
KLANJEC - Tradicionalni božićno - novogodišnji koncert u organizaciji Kulturno - umjetničkog društva "Antun Mihanović", Kulturnog centra i Grada Klanjca održan je u Klanjcu. U sportskoj dvorani Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec okupili su se članovi gotovo svih kulturno-umjetničkih društava klanječkog kraja i predstavili publici dio svog glazbenog stvaralaštva, a brojni posjetitelji i
ovaj su put svojim pljeskom, uzvicima odobravanja i podrške nadmašili sva očekivanja izvođača i organizatoraKoncert je pratio i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je svim okupljenima na koncertu uputio i tradicionalnu božićno-novogodišnju čestitku. Okupljene su pozdravili i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek te predsjednica KUD-a "Antun Mihanović" Melita Ulama. (zl)
RADOBOJ - U Sportskoj dvorani u Radoboju održan je tradicionalni Božićni koncert Puhačkog orkestra Radboa i Radobojskih mažoretkinja KUD-a "Zagorec "Radoboj. Program je bio ispunjen s prekrasnim glazbenim dijelovima i plesnim koreografijama Radobojskih mažoretkinja koje su ujedno i svojim nastupom sa svjetlećim efektima započele tradicionalni koncert. Božićne skladbe zasvirali su članovi Puhačkog orkestra Radboa pod vodstvom Kristijana Leša, akademskog glazbenika i profesora trombona. Nakon pjesama uslijedio je nastup dječje grupe Radobojskih mažoretkinja i solo nastup Lee Ferek Jambrek. Dugogodišnja voditeljica mažoretkinja bila je nastavnica u OŠ Side Košutić Radoboj Dragica Pospiš, od samog osnutka trenerica i koreografkinja im je
Uživanje u glazbi nastavilo se go-
stujućim Puhačkim orkestrom Lira Kraljevec na Sutli. Orkestar broji pedesetak članova zahvaljujući ponajprije mladima koji se redovno školuju u glazbenim školama te se priključuju orkestru. Orkestrom od 2021. godine ravna maestro Igor Kralj. Nakon božićnih skladbi nastavilo se s mažoret plesom i solo nastupom dugogodišnje mažoretkinje Adrijane Draganić, a potom je uslijedio i nastup Kadetkinja i Seniorki uz pratnju PO Radboa. Još jednim solo nastupom, ovog puta vokalnim počastila je sve prisutne Radobojčanka Valentina Gerić koja je otpjevala skladbu "Bijeli Božić". Za kraj, svi su zajedno publiku počastili izvedbom Radetzky marscha uz zajedničku fotografiju i želju publici i mještanima Radoboja da u što ljepšem ozračju dočekaju novu 2025. godinu. (zl)
KAJDA KROZ BOŽIĆ I PRVIH DVADESET ŽVG Kajda u Domu kulture u Maču proslavila veliku obljetnicu
MAČE – Kada su 2004. godine organizirale prvi koncert Vrijeme Božića, članice ŽVG Kajda iz Mača teško da su mogle pomisliti da će dvadeset godina kasnije, na istom mjestu u Domu kulture u Maču, zajedno sa brojnom publikom uživati u senzacionalnom i nezaboravnom koncertu, kojim su obilježile sjajnih dvadeset godina karijere, a ujedno promovirale svoj četvrti, a prvi Božićni CD. Emocije i pjesma
Koncert je održan u petak 27. prosinca, u vrlo dobro pogođenom terminu, pa je Dom kulture u Maču bio puno premali da bi stali svi koji su s Kajdama željeli proslaviti velikih prvih dvadeset. A Kajde, ko' Kajde, ne da nisu razočarale, nego su nadmašile same sebe i pružile više od 130 minuta prekrasnog božićnog ugođaja, fantastičnog pjevanja, pravi koloplet emocija i nekoliko sjajnih iznenađenja, pa je malo tko u publici izdržao da bar u nekom trenutku ne pusti koju suzu. Nije bilo lako niti njima na pozornici, no kao prave profesionalke sve su odradile bez greške, uz pomoć gostiju, koji su dodatno doprinijeli savršenom glazbenom i božićnom ugođaju. Kajde su tako u nekoliko pjesama pratili tamburaši KUD-a Ljudevit Gaj Mače, u kojem su mnoge od njih i krenule u svoj glazbeni put, a jedno od iznenađenja bila je i zajednička izvedba Božićne pjesme u kojoj su tamburaši postali vokalisti, a pridružili su im se i suradnici Branko Mutak, Robert Mihovilić, Toni Eterović, Milivoj Bezak i vlč. Matija Novački, danas župnik u Župi sv. Petra Apostola Petrovina kod Jastrebarskog, a nekada suradnik Kajdi i voditelj njihovih koncerata. Vlč. Novački biranim je riječima na kraju i govorio o Kajdama, čiji su rad prepoznali i čelnici lokalne i regionalne zajednice. Koncert su u cijelosti odgledali župan KZŽ Željko Kolar i načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec. Oni su dodijelili priznanja Kajdama, ali i obećali financijsku pomoć u organizaciji koncerta, Županija dodatno i otkup 100 CD-a. Brojni su i spon-
zori prepoznali vrijednost Kajdi i pomogli im, pa je 'glasnogovornica'
Martina Čehulić na kraju s pozornice odaslala zahvalu svima. Brojna koncertna iznenađenja
Svojim su pjesmama koncert uveličali članovi odlične Klape Kmeti iz Pregrade, zatim i TS Antique, a u nekoliko pjesama Kajde je na klavijaturama pratio i Toni Eterović, koji je i jedan od zaslužnih za spomenuti prvi božićni CD – "Oj djetešce moje drago", kojeg možete preslušati na You tubeu, ili još bolje nabaviti ga. Na orguljama Martin Žućko, na Cimbalu Tomislav Žirovec također su popratili slavljenice, a jedno od prekrasnih iznenađenja bila je izvedbe skladbe Branka Mutaka i Kajdi Vrijeme Božića. Ona je prvo krenula s projektora, da bi se nakon minute nastavila uživo uz Branka i Kajde, ali i male glumce iz spota za tu pjesmu, koji su u međuvremenu malo i porasli. Jedan od vrhunaca koncerta svakako je bio iznenađujući trenutak, kada su se u jednu božićnu pjesmu uključili mladi članovi KUD-a Ljudevit Gaj iz publike, a potom i muški vokali i izazvali ovacije ostatka publike. Kajde su oduševile i kada su na pozornicu pozvale dvije djevojke, kako su same rekle, velike obožavateljice, da s njima otpjevaju veliki hit ''Golubek moj beli'', ali i kada su pozvale kolegice s kojima su dijelile pozornicu u početcima ove prekrasne priče još u KUD-u. Iznenađenja je bilo i za same Kajde, koje su im pripremili muževi donijevši cvijeće, ali i mame s prigodnim darovima. Za vrhunsku izvedbu u voditeljskom dijelu koncerta prebrinula se uvijek nadahnuta i izvrsna Kristina Pavlović. ''Grande finale'' bila je zajednička izvedba Kajdi i gostiju svevremenske ''Neka cijeli ovaj svijet'' iz Mjuzikla ''Jalta, Jalta'', na koju su emotivno oružje položili i najizdržljiviji. No, pogrešno bi bilo zaključiti da je dobra organizacija koncerta, izvrstan izbor gostiju i provođenje u djela sjajnih ideja, koncert pretvorilo isključivo o koloplet sjećanja na dvadeset godina i igranje na
kartu emocija. Sve je to dalo dodatnu draž i kvalitetu, no Kajde su od prve pjesme iznova dokazale, da iako, kako same naglašavaju ni jedna nema formalno glazbeno obrazovanje, u glazbenom i pjevačkom
pogledu drže iznimnu kvalitetu, koju lako prepoznaje i struka i publika, pa je samo pitanje dana kada će se pokoja nominacija pretvoriti i u nagradu Porin. Iva Culi, Martina Turčin, Marina Marković, Di-
jana Bezak, Nikolina Vrlec, Željkica Mrkoci, Ana Čehulić i Martina Čehulić, prijateljice, kume, sestre, iznimne osobe i pjevačice, jednom riječju 'Kajde'' to su i te kako zaslužile. (Elvis Lacković)
PREDVODNICE MALIH VOKALNIH SASTAVA U ZAGORJU Iza Ženskog vokalnog ansambla Fiola radna je i uspješna godina, a ispred njih slavljenička. Naime, jedan od najdugovječnijih, ali i najpopularnijih ansambla iz Zagorja slavi ove godine 25. rođendan
ŽVA Fiola već više od 24 godine nastupa u istom sastavu: Mihaela Gradečak, Sabina Frgec, Ksenija Sović, Nataša Vlahović, Anita Lešković i Nataša Barlović. Povodom velike obljetnice i planova za 2025. godinu, razgovarali smo s jednom od članica zaduženom za komunikaciju s medijima, Sabinom Frgec
Jelena Klanjčić
GORNJA STUBICA
ŽVA Fiola postoji već 24 godine, a sve te godine djelujete u istom sastavu. Što vas drži na okupu? Koliko je važna sloga među članicama za dobro funkcioniranje ansambla?
Frgec: Okupila nas je prvenstveno ljubav prema glazbi i glazbenom stvaralaštvu, što nas je i održalo na okupu sve ove godine. Da je bilo izazova, bilo je. U pitanju je šest različitih karaktera, šest različitih načina života, rasporeda i treba to sve uskladiti. Nije nimalo jednostavno, jer kako nas je svega šest, odmah se osjeti ako koje nema. Rješenje je u razumijevanju, kompromisu i imanju zajedničkog cilja, a to je da se družimo te da našim slušateljima prenesemo emociju i poruku kroz glazbu. Ne bih željela da zvuči pomalo pretenciozno u odnosu na muške ansamble, ali nama ženama je puno izazovnije i teže uskladiti privatno, poslovno sa slobodnim vremenom, a u ovih 25 godina uvijek je jedna od nas kratko izbivala zbog majčinstva. Evo, nas šestero ima sveukupno devetnaestero djece te nas veseli što se neki od njih aktivno bave glazbom i na neki način su društveno angažirani u zajednici u kojoj žive.
Kakvim se danas sjećate početaka ansambla?
Frgec: Sada bih se usudila reći da smo bile poprilično hrabre, na neki način i avangardne, jer onda kada smo mi počinjale nije baš bilo puno malih vokalnih ansambala. Naš prvi nastup bio je na Festivalu pjevača amatera Oro nota u svibnju 2000. i odmah smo osvojile 1. nagradu publike. Izvele smo tada Gibbonijevu pjesmu 'Projdi vilo' u klapskoj obradi. Uslijedili su nastupi u Omišu i Kaštel Kambelovcu gdje smo također osvojile nagrade. Zagorke u Dalmaciji gdje je klapsko pjevanje gotovo dvostoljetna tradicija! Možete samo zamisliti koliko smo jednim dijelom bile iznenađene, a istovremeno jako ponosne što smo na najbolji mogući način predstavile ne samo sebe, već i našu županiju. Na Omiškom festivalu, u večeri izvornih dalmatinskih napjeva, nastupile smo u zagorskim nošnjama naših baka što je bila želja organizatora. Kako smo malo prebirale po fotografijama i uspomenama vidjele smo da smo dosta nastupale, osvajale brojna priznanja, pohvale (što publike što stručne prosudbene komisije, glazbenih kritičara). Nastupale smo i na humanitarnim koncertima, događanjima te sura-
đivale s brojnim udrugama, sastavima, izvođačima i autorima.
Na što ste najviše ponosne tijekom ove 24 godine djelovanja?
Frgec: Teško je izdvojiti samo jednu stvar. Mislim da možemo biti ponosne na minuli rad, što smo zapravo bile predvodnice malih vokalnih ansambala koji njeguju a cappella izričaj, ali posebno na ono najvažnije, da smo ostale vjer-
Fiole najavljuju slavljenički koncert u lipnju, ali i izdavanje prigodne monografije
ne sebi, iskrene i autentične kako nas je opisala, nažalost danas pokojna, poznata muzikologinja i glazbena kritičarka Bosiljka Perić Kempf. Nije nevažna niti činjenica da smo 4 puta nastupile na Festivalu orgulja Heferer na kojem većinom nastupaju akademski školovani glazbenici, stoga nam je to još veća čast, jer se glazbom bavimo amaterski i nemamo formalno glazbeno obrazovanje. Tu je i Povelja Općine Gornja Stubica za 20 godina kontinuiranog glazbenog stvaralaštva, a 2023. upriličen je i prijem kod župana Kolara, čime je dano dodatno priznanje našem ra-
du, ali, usudila bih se reći, i svim ostalim malim vokalnim ansamblima koji djeluju na području naše Županije i nesebično pridonose glazbeno - kulturnim sadržajima i događanjima.
Kakvu sve glazbu izvodite i gdje sve nastupate? Što pjevate onako najradije, za vlastiti gušt?
Frgec: Repertoar nam je poprilično šarolik, od crkvenih korala, srednjovjekovnih skladbi, Mozarta, kajkavskih popevki pa do obrada popularnih pop skladbi za vokalne sastave. Nismo se usko specijalizirale, odnosno odredile za određeni žanr i možda je u tome naša prednost ili kako je Pero Gotovac opisao naš prvi nosač zvuka 'prava mala bombonijera skladbi i izvedbi'. Čuti i vidjeti nas može se na obilježavanju društveno - kulturnih događanja diljem Županije, ali i izvan nje te na raznim manifestacijama iz kulture kao i festivalima. Što najradije pjevamo? Kako vrijeme odmiče, sve su nam draže takozvane starogradske pjesme ili svevremenske ljubavne balade poput 'Moja posljednja i prva ljubavi'. Primijetile smo da je ta Terezina pjesma jako dobro prihvaćena i među mlađom publikom.
Pjesma 'Vužgi jenu luč' najviše je osvojila srca Zagoraca i postala je jedna od najpoznatijih novijih zagorskih skladbi. Što biste rekle, koja je njezina posebnost?
Frgec: Da, u pravu ste. To je pjesma koja i nakon 17 godina izaziva pozitivne reakcije publike, pjesma s kojom nas ona jednostavno poistovjećuje. Prilikom gostovanja na jednoj radio postaji, vodi-
telj je to pojasnio ovim riječima: 'U ovoj su se pjesmi jednostavno spojili tekst, glazba, izvedba i nastala je magija'. Mislim da je ovo možda najbolji opis zašto ova pjesma živi i dalje.
Koliko je važno prenijeti emociju na publiku, zajedno s interpretacijom pjesama i kako to uspijevate?
Frgec: Izuzetno važno. Publika mora osjetiti emociju, poruku koju šaljete glazbom i tekstom. Na našem nedavnom koncertu u Kajkavijani publika je jednostavno pjevala s nama, što naše autorske pjesme, što poznate, svevremenske skladbe u našoj obradi. Kako uspijevamo? Kada stanete pred ljude i počnete pjevati zaboravite na stvarnost oko sebe i prepuštate se glazbi, muziciranju i trenutnom doživljaju. Glazba nas oplemenjuje ili, da citiram Krležu, 'glazba je lirska paučina između mozga i srca'.
Izdale ste nekoliko nosača zvukova?
Frgec: Do sada smo izdale četiri nosača zvuka. V kesni čas, 2001., Veselje ti navješćujem 2002., Vužgi jenu luč, 2011. te posljednji U srcu Majke Marije 2022. Sudjelovale smo i na snimanju " Cithare Octocorde" (radi se o koralnim napjevima iz 18.stoljeća).
Nastupate li i dalje po festivalima?
Frgec: Festivale smo nekako zanemarile što zbog nedostatka vremena, ali i financija. Djelujemo kao udruga u kulturi i vrlo smo ograničene resursima, no unazad 4 go-
dine uspjele smo 2 puta nastupiti na "Krijesnici" (izdavale smo i nosač zvuka istovremeno) i to na poziv gđe Tanje Gregurović. Zadnje smo nastupile 2023. na Krijesnici s pjesmom 'Naj zapreti ljubljene oči' autora Rajka i Zdenke Suhodolčan. U ovih naših 24 godine nastupale smo i na Krapinskom festivalu, na festivalu 'Pjesma i tambura', Omiškom festivalu, na Festivalu klapa u Kaštel Kambelovcu, kao i na festivalima duhovne glazbe.
Kakva je bila godina iza nas? Na čemu se radilo?
Frgec: Kada se malo osvrnemo unazad imale smo (za naš pojam) dosta nastupa, što samostalnih što gostujućih. Tako smo bile gošće na slavljeničkom koncertu Savskih valova iz Zaprešića (ove godine obilježili su 25 godina rada), a u suradnji s Kajkavijanom iz Donje Stubice održale smo samostalni koncert u sklopu projekta "Kultura na recept." Nikako ne znači da su ostali nastupi manje važni, jer svima smo se jednako veselile i rado se odazvale. Koliko su nam prilike to dopuštale, naravno, pri čemu prvenstveno mislim na vrijeme i privatno-poslovne rasporede članica. Ove godine, nažalost, nismo sudjelovale niti na jednom festivalu, jer smo sve raspoložive resurse odlučile usmjeriti na iduću, slavljeničku godinu.
Iduće godine slavite čak 25 godina rada. Kakvi su planovi za tu veliku obljetnicu, ali i generalno za naredno razdoblje?
Frgec: Jako smo ponosne na tu činjenicu, jer nije lako održati se sve te godine i još k tome u istom sastavu. Jako je puno izazova tu, kao što sam već spomenula ranije. Kako je u pitanju 25 godina djelovanja obilježile bismo ga slavljeničkim koncertom krajem lipnja u sklopu 'Ljeta u dvorcu Oršić', a detalje ćemo dogovoriti najkasnije do sredine siječnja kako bismo sa što manje stresa (ako je to uopće moguće) radile na realizaciji. U planu je izdavanje i kratke monografije kako bismo slikama, ali i tekstom trajno zabilježile naš rad i stvaralaštvo u ovih proteklih 25 godina uz 4 izdana nosača zvuka. Ove godine voljele bismo nastupiti na Krapinskom festivalu i Krijesnici, što opet puno ovisi o vremenu kojeg ćemo imati na raspolaganju. I na samome kraju, iskoristila bih ovu priliku da u ime svih članica Fiole, zahvalim Zagorskom listu na medijskom praćenju svih ovih godina te da svim čitateljicama i čitateljima, zaželim mirnu, zdravu i uspješnu novu 2025. godinu.
DUGA RESA - I ove je godine, sada već dosegnuvši punoljetnost (osamnaesti puta), a u organizaciji Kluba podvodnih aktivnosti "Vodomar" Duga Resa, uspješno isplaniran, organiziran i uzorno proveden tradicionalni Božićni rafting na krškom biseru, rijeci Mrežnici, uzvodno od Duge Rese, na samo Štefanje 26. prosinca 2024. godine. Jedinstven po svojoj posveti, uz slogan "Zajedno za Mrežnicu", i ovogodišnji je raftinga na kojemu je sudjelovalo 104 raftingašica/raftingaša (među njima veliki broj ronilaca) iz cijele Hrvatske u ili na dvadesetak različitih plovila (raftova, kajaka, kanua i SUP-ova) s ciljem podizanje svijesti o važnosti očuvanja rijeke Mrežnice u sveobuhvatnom procesu zaštite te prelijepe i jedinstvene hrvatske rijeke kao dijelu "Kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne Europe". Ove se godine rafting organizirao po prvi puta na zaštićenoj Mrežnici obzirom je ranije ove godine ta rijeka proglašena značajnim krajobrazom i spomenikom prirode. Ujedno, tako su se i obilježili blagdani ali i poslala jaka potvrda o potrebi očuvanja sve devastiranije prirode. Na spustu po Mrežnici opet su s posebnim veseljem sudjelovali i zagorski raftingaši iz posade "Zagorje zelene", a društvo na raftu su im činili raftingaši iz Međimurja. Članovi zagorskog dijela posade rafta na spustu po Mrežnici, ali i raftingu općenito, već se s ponosom mogu nazvati veteranima. A pokazalo se kasnije, i vrijedilo je ponovno doći. Po okupljanju posada raftova ispred DVD-a Duga Resa na Jozefinskoj cesti slijedilo je oblačenje posebnih neoprenskih odijela primjerenih za rafting u ovom dijelu godine, a onda prevoženje kombijima do polazne točke koja je bila uzvodno u Belavićima kod "Voško-
vog stadiona". Otiskivanje raftova od obale uz ispračaj brojnih pratitelja i prijatelja ove aktivnosti bilo je oko 11.00 sati. Nakon plovidbe živopisnim dijelom Mrežnice, uživanju u spustu i prelasku preko sedrenih barijera - slapića koji su u ovo doba godine zbog visokog vodostaja ipak snažni i poprilično zapjenjeni, zatim međusobnom druženju na usputnom odmorištu na polovici puta, pa onda šireći veselje, a najmlađima dijeleći slatkiše, Maja, Rafaela, Monika, Ivan, Josip i Zdravko, kao i podupiruči član Blaženka, dobre su volje stigli na cilj kod Gradskog kupališta Duga Resa iza 13.00 sati. Tu ih je dočekao, kao i uvijek do sada, popriličan broj znatiželjnih Dugorešana koji sve ove godine vjerno i sa zanimanjem prate Božićni rafting. Slijedilo je druženje uz ručak, kuhano vino, gemište i fritule. Svi su sudionici raftinga za uspomenu ponjeli sa sobom kapu Djeda Mraza koju su nosili tijekom spusta, prigodnu šalicu, naljepnicu i magnet, ali i ono najvažnije, osjećaj posebnosti druženja na prelijepoj Mrežnici i pridonošenju širenja i jačanja svijesti o očuvanju te doista jedinstvene hrvatske rijeke sastavljene od dva
izvorišna kraka i koja teče u dužini od 63 km, te se ulijeva u Koranu kod Karlovca. Stisnuta između Dobre i Korane odolijeva djelovanju čovjeka i trudi se ostati onakvom kakva je oduvijek bila: neukroćena sa svoje 93 sedrene barijere i čineći mnoga usputna jezerca i živopisne slapove, te je ujedno dom velikom broju životinjskih i biljnih vrsta. Vrijeme je, premda prohladno sa izmjerena 2°C, ali sunčano, zapravo bilo naklonjeno raftingašima, sa za ovo doba godine i prikladno "toplom" Mrežnicom (izmjerenih 5°C). To je osim za rafting bilo "taman" i primamljivo za usputno kupanje, a konačno i masovni skok u vodu velikog broja raftingaša po dolasku na cilj. Zagorski su se raftingaši na kraju zahvalili organizatorima raftinga KPA "Vodomar" Duga Resa koji su imali potporu u Turističkoj zajadnici Četiri rijeke, inicijativi Zajedno za rijeke i nevladinoj organizaciji The Nature Conservancy, na pozivu, prijemu i gostoprimstvu. Na povratku u Zagorje svi sudionici raftinga složno su zaključili da je druženje bilo nezaboravno i da će nagodinu ponovno sudjelovati na njemu. (Tekst i slike: Senčar/Pahanić)
Hrvatski planinarski savez nagradio dva zagorska planinara
Hanžek najbolji domaćin, Rogina
ZAGREB - Na kraju svake godine Izvršni odbor Hrvatskog planinarskog saveza tradicionalno priređuje svečanu Novogodišnju sjednicu na kojoj se, uz osvrt na rad u posljednjih 12 mjeseci, dodjeljuju godišnje nagrade udrugama i pojedincima koji su se istaknuli planinarskim radom i ostvarenjima u tekućoj godini. Nagrade se dodjeljuju u 14 kategorija, a dobitnicima su uručene na svečanosti 23. prosinca 2024. u sjedištu Hrvatskog planinarskog saveza u Zagrebu. Nagrade su dobitnicima uručili predsjednik HPS-a Darko Berljak i zamjenik predsjednika Izvršnog odbora HPS-a Davor Rogina. Ove godine među nagrađenima su i dva zagorska planinara. U kategoriji Najbolji domaćin planinarske kuće nagrada je dodijeljena Dragutinu Hanžeku, domaćinu planinarske kuće Majer na Ivanščici (HPD
Oštrc), za cjelokupnu brigu i srdačnost u prihvatu planinara, koju je prenio iz iskustva ranijeg rada u Pasarićevoj kući na vrhu Ivanščice, a posebno za angažman na uređenju kojim je udahnuo novi život planinarskoj kući na Majeru iznad Lobora. U kategoriji najboljeg dužnosnika HPS-a nagrađen je Davor Rogina, član HPD Kuna gora iz Pregrade, za "rad i aktivnosti zamjenika predsjednika Izvršnog odbora HPS-a, zamjenika pročelnice Komisije za vodiče HPS-a, markaciste koji se istaknuo instruktorskim radom na tečajevima za vodiče, uređivanjem putova, angažmanom u pripremi planinarske obilaznice Dinara, vođenjem zapisnika na Skupštini HPS-a, vođenjem Stanice planinarskih vodiča Zagorje te proaktivnim sudjelovanjem u izvršavanju zadaća Izvršnog odbora". (Željko Slunjski)
HVALEVRIJEDNA INICIJATIVA
Podijeljeno 340 paketa za najugroženije
ZABOK - U Tjednu solidarnosti Hrvatskog Crvenog križa, od 8. do 15. prosinca 2024. godine, Volonterski klub Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, učenici i zaposlenici škole, proveli su akciju prikupljanja prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština za socijalno ugrožene osobe i obitelji. Od prikupljenih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština Gradsko društvo Crvenog križa Zabok složilo je 7 božićnih paketa pomoći za socijalno ugrožene osobe i obitelji. Gradsko društvo Crvenog križa Zabok u prosincu je podijelilo 340 paketa hrane socijalno ugroženim osobama i obiteljima, korisnicima zajamčene minimalne naknade, socijalno ugroženim osobama stariji-
ma od 65 godina, te obiteljima s troje i više djece.Realizirana je i podjela paketa hrane kupljenih iz sredstava prikupljenih humanitarnom akcijom "Solidarnost na djelu 2024." Dio paketa hrane osiguran je humanitarnom akcijom, "Vaš dar za pravu stvar", koja je organizirana u zabočkom Kauflandu u razdoblju od 8. do 15. prosinca 2024. godine, uz pomoć volontera iz četiri srednje škole s područja djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Zabok. Dio namirnica prikupljen je u poslovnicama Konzuma u Zaboku, Bedekovčini i Velikom Trgovišću. Zahvaljujemo na donaciji obitelji B.K. ! "Svaka donacija korak je bliže boljem životu onima kojima je pomoć najpotrebnija — budite dio promjene!" (zl)
DONJA STUBICA - U organizaciji Multimedijalnog centra STUBKLUB, Dječjeg vrtića Bubamara i Društva naša djeca Donja Stubica, u nedjelju 22. prosinca održana je u Donjoj Stubici po prvi puta zimska manifestacija pod nazivom Mali Božić u Stubici. Manifestacija je zamišljena i organizirana kao druženje djece i roditelja iz Donje Stubice, a dobrodošli su bili i svi mali Zagorci koji su se željeli zabaviti kroz Božićne blagdane.
Blagdansko raspoloženje
- Vrijeme je odlično poslužilo, jer je događaj održan na otvorenom, tj. na zimskoj terasi i dvorištu dječjeg vrtića što je bila i sama namjera da se osjeti malo taj duh zime i Božića, a nije bilo ni tako previše hladno obzirom na protekle dane – zadovoljan je organizacijom Zvonimir Babić iz STUB-KLUB-a koji je bio zadužen za glazbenu tehniku i scensku rasvjetu, a i čitav je vrtić bio osvijetljen u blagdanskom ruhu. Na samome početku Babić je uputio svima božićnu čestitku uz želje da se i djeca i roditelji više međusobno druže, razgovaraju, igraju i općenito međusobno komuniciraju jer u uvjetima današnje tehnologije često smo svi prikovani uz neke TV ekrane i mobitele i ponekad ne vidimo probleme koji nas okružuju i osobe kojima je možda potrebna pomoć, topla riječ, utjeha. Mali Stubičanci su zadovoljno sjedili na klupicama i na hrpi drvenih saonica obloženih sa toplim dekicama dok se gledali predstavu za djecu pod nazivom 'Tko će biti Djed Mraz' u izvedbi
članova Društva Naša djeca Donja Stubica koju su vježbali na intenzivnim dramskim radionicama ove jeseni. Mali glumci su bili Mila Bezik, Anja Štokan, Natalija Blagec, Lota
Habulin, Ena Štokan, Helena Mikulec, Lara Mirt, Karla Gospočić, Leona Spevec i Marija Papić. Djecu je uvježbala Božica Babić, predsjednica DND-a koja je ujedno osmislila i izradila scenografiju za samu predstavu, a glazbenu podlogu je odabrao i prilagodio Martin Babić.
Pokloni za djecu
Nakon predstave svi posjetitelji su pozvani da se okrijepe uz vrhun-
MARIJA BISTRICA – Kulturno - umjetničko društvo 'Laz' prošlu je godinu završilo velikim Božićnim koncertom, koji je održan u subotu 28. prosinca u Domu kulture u Mariji Bistrici. Svoje umijeće pokazale su sve sekcije KUD-a: Veliki i Mali tamburaški sastav, Mješoviti zbor te Dječja i Odrasla folklorna skupina. Na samom početku djeca su izvela i prigodan Božićni igrokaz, a koncert su uveličali i gosti: Ženski vokalni sastav ''Ježice'', Klara Gabud na flauti i Ivan Mihovec Miki. Bio je to posljednji nastup KUD-a 'Laz' na kraju uspješne 2024. godine, u kojoj je KUD proslavio i 20. rođendan. Koncert je završio zajedničkim nastupom svih izvođača. (Elvis Lacković)
ske tople i slatke fritule. Djeci se dijelio topli čaj, a odrasli su uživali uz odlično kuhano vino, a sve uz zasluge kuharica i odgajateljica Dječjeg vrtića Bubamara. - Uvijek nam je želja da se naša djeca i roditelji druže i povezuju međusobno jer neka prijateljstva i poznanstva započinju u vrtićkoj i predškolskoj dobi i ostaju za čitav život pa je i ovo bila jedna lijepa blagdanska prigoda da se svi me-
đusobno poveselimo i počastimo – oduševljena je odazivom Bubamaraca i njihovih roditelja ravnateljica dječjeg vrtića Snježana Benko. Došao i upečatljivi Djed Mraz koji je djeci podijelio darove te se sa njima veselo fotografirao na posebnom fotopointu napravljenom za ovu manifestaciju kao i za samu predstavu, a riječ je o velikim saonicama Djeda Mraza koje su izradili članovi STUB-KLUB-a na svo-
jim kreativnim radionicama ove zime. Uslijedio je pravi mali disko gdje su se kako djeca tako i roditelji rasplesali uz svima najpoznatije domaće hitove koje im je puštao D.J. Zvonček pritom ih animirajući u svom zabavnom stilu. Sa djecom je veselo zaplesao i Djed Mraz te je razgibao stare kosti nakon čega se vratio svojim sobovima koji su ga odveli na nove puteve do neke nove djece. (zl)
NAKON BLAGDANA Vrijeme je za detoksikaciju organizma
Nakon svinjetine, sarme, kolača, alkohola, vraćamo se u 'normalu'. Vrijeme je za detoksikaciju organizma. Niz je namirnica koje nam mogu pomoći očistiti organizam. Spomenimo samo neke.
Avokado, rajčica i špinat, cikla, mrkva, šparoge
Avokado je bogat glutationom. Ovaj antioksidans prisutan je u tijelu, a funkcija mu je zaštititi stanice od oksidacije i očistiti naše tijelo od teških metala. Poput rajčice i špinata, potiče proizvodnju jetrenih i probavnih enzima. Cikla i mrkva također su bogati glutationom. Ovim namirnicama bogatim flavonoidima i beta-karotenom pomažemo jetri da se regenerira i obavi svoju pročišćavajuću ulogu. Zahvaljujući svojoj diuretskoj funkciji pomažu u procesu čišćenja aktiviranjem funkcija jetre i bubrega koji eliminiraju toksine. Povrće i voće
Zeleno povrće izuzetno je bogato klorofilom. Ovaj asimilativni pigment može apsorbirati toksine i pročišćavati krv od teških metala. Konzumiranje brokule i cvjetače povećava proizvodnju enzima glukozinolata u tijelu, pomažući eliminiranju kancerogenih tvari i drugih toksina. Jabuke, bogate pektinom, olakšavaju proces čišćenja jetre. Jabučni sok također se pre-
poručuje za detoksikaciju jetre.
Biljni čajevi, agrumi
Korijen maslačka pomaže jetri da razgradi masti. Zelenim čajem opskrbljujemo organizmu opskrbu antioksidansa poput katehina, važnog spoja za rad jetre. Čaj od ružmarina omogućava poticanje proizvodnje žuči što pomaže u probavi i reducira probleme s jetrom. Agrumi, grejpfrut i limun, su još jedan izvor glutationa bogati vitaminom C i antioksidansima. Potiču proizvodnju enzima za detoksikaciju jetre i žuči i poboljšavaju proces čišćenja jetre.
Kurkuma i
češnjak, orašasti plodovi Kurkuma je korijen iz Indije koji ima mnoga ljekovita svojstva. Sudjeluje u detoksikaciji jetre potičući proizvodnju žuči i oslobađajući jetrene kanale. Također djeluje na otkrivanje alergija na određenu hranu. Češnjak ima zaštitnu ulogu u detoksikaciji jetre, a sadrži velike količine prirodnih sastojaka poput alicina i selena koji pomažu u čišćenju jetre. Orašasti plodovi su dobar izvor glutationa, omega-3 masnih kiselina koje pomažu jetri da izbaci amonijak, supstancu odgovornu za određene bolesti. Također potiču oksigenizaciju organizma, piše Agroklub. Eto, savjeti su tu, prionite.
Nova 2025. godina pruža brojne mogućnosti za planiranje odmora i slobodnog vremena
Nova 2025. godina pruža brojne mogućnosti za planiranje odmora i slobodnog vremena. Iako dva blagdana padaju na nedjelju, uz 14 neradnih dana, zaposlenici mogu očekivati nekoliko prilika za produžetak odmora. Već sama Nova godina, 1. siječnja, pala je na srijedu i pružila mogućnost spajanja s prvim vikendom u godini, 4. i 5. siječnja, a 6. siječnja, Sveta tri kralja, bio je u ponedjeljak. Uz samo dva dana godišnjeg, neki su mogli odmarati čak šest dana. Od siječnja do travnja trebat ćemo malo duže pričekati za odmor, ali proljeće je druga priča. Uskrs se u nadolazećoj godini obilježava 20. travnja, a Uskršnji ponedjeljak, kao i svake godine, donosi dodatni neradni dan. Praznik rada, 1. svibnja bit će u četvrtak, pa ako uzmete slobodan dan u petak, imate četverodnevni odmor. Nedugo zatim slijedi Dan državnosti koji se obilježava 30. svibnja i pada na petak koji sam po sebi otvara produženi vikend. U četvrtak, 19. lipnja je Tijelovo, pa uspijete li uzeti jedan slobodan dan na poslu, imat ćete čak četiri dana opuštanja, a istog tog vikenda, 22. lipnja, je i Dan antifašističke borbe. Kolovoz prati dva važ-
na dana - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te blagdan Velike Gospe. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti državni je praznik, neradni dan i blagdan kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" oslobođen grad Knin. 2025. godine obilježava se u utorak. Mogućnost spajanja s vikendom daje i blagdan Velike Gospe koji je 15. kolovoza - u petak. Nekoliko značajnih datuma koji pružaju dodatne prilike za pla-
niranje odmora i obiteljskih okupljanja donosi kraj godine. Studeni je, kao i svake godine, u tužnom tonu. Mjesec je to za prisjećanje na one kojih više nema pa se tako 1. studenog 2025., u subotu, obilježava blagdan Svih svetih. Nedugo zatim, 18. studenog, dolazi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i pada na utorak. Božić 2025. bit će u četvrtak, a Sveti Stjepan dan nakon - u petak. Takav raspored daruje četiri dana uživanja u blagdanskom raspoloženju do Nove godine 2026. (zl)
KRALJEVEC NA SUTLI – U Osnovnoj školi Pavla Štoosa održana je volonterska kreativna radionica u suradnji s Općina Kraljevec na Sutli i LAG Zagorje-Sutla. Nekoliko učenika viših razreda su zajedno s učiteljicom prirode i biologije, školskom knjižničarkom, v. d. ravnatelja i djelatnicama Općine Kraljevec na Sutli ukrasili hodnik na gornjem katu škole. Oslikali su tegle i zasadili cvijeće i tako uljepšali prostor. - Zahvaljujemo Općini i LAG-u na suradnji i omogućenim sredstvima za radionicu! – poručuju iz škole. (zl)
Četrdesetgodišnji radni vijek učiteljice Ankice Krajnik i spremačice Đurđice Šimunec novija je povijest zlatarskoga školstva
'Četrdeset
Učiteljica razredne nastave, Ankica Krajnik, nakon 44 godina radnoga vijeka, umirovljena je prije nekoliko mjeseci, a s posljednjim danom 2024. Đurđica Šimunec, spremačica i kuharica u Područnoj školi u Donjoj Batini
Drugo polugodište ove školske godine u zlatarskoj Osnovnoj školi Ante Kovačića počelo je u petak sjednicom Nastavničkoga vijeća,a završilo prigodnom svečanošću u školskome predvorju i ispraćajem dviju djelatnica u zasluženu mirovinu. Učiteljica razredne nastave, Ankica Krajnik, nakon 44 godina radnoga vijeka, umirovljena je prije nekoliko mjeseci, a s posljednjim danom 2024. Đurđica Šimunec, spremačica i kuharica u Područnoj školi u Donjoj Batini. Zahvala
Za višedesetljetni predani rad zahvalio im je, ali i podsjetio na njihovo djelovanje, ravnatelj prof. Marijan Posarić. - Prigoda je to da se s članovima kolektiva koji odlaze u mirovinu prisjetimo lijepih zajedničkih trenutaka, možebitno jedni drugima oprostimo trenutke slabosti te im u konačnici zahvalimo na svemu dobrome što su učinili za svojega radnog vijeka u ovoj ustanovi. Zatvoriti tako jedno i otvoriti novo poglavlje u knjizi života nije nimalo lako, pogotovu ako se to mora dogoditi, kako se to činovnički kaže, po sili zakona. - na-
glasio je Posarić. Ankica Krajnik 1. rujna 1980. krenula je u svojevrsnu neizvjesnost, neizvjesnost učiteljskoga posla, ne znajući što je čeka na tom putu. Kao mlada učiteljica svoj učiteljski put započela je u područnoj školi u Petruševcu. Nakon tri i pol mjeseca "selila" se preko južnih obronaka gore Ivanščice, u OŠ Lobor, gdje je ostala tri i pol godine. Sljedeće tri školske godine poučavala je mališane u područnoj školi u svojoj rodnoj Martinščini. Naposljetku, 1. rujna 1987. došla je u matičnu školu u Zlataru.
Preživjela desetke ministara obrazovanja
- Četrdeset i četiri godine rada nisu samo brojka, to su tisuće dana posvećenosti, požrtvovnosti i marljivosti. U tom se razdoblju svijet umnogočemu promijenio – stigao je internet, mobiteli, umjetna inteligencija, ali jedno se nikad nije promijenilo: važnost ljudskoga rada, nježni dodir ili stisak ljudske ruke, topla ljudska riječ… Generacije učenika poučavala si, kako to običavamo reći, školskoj ali i životnoj abecedi. Prenosila si im ne samo znanje nego i temeljne ljudske vrijednosti, do kojih se, eto, u današnje vrijeme sve manje drži- naglasio je ravnatelj Posarić i nastavio: Preživjela si desetke ministara
Željko Slunjski ZLATAR 'Vaš je trud donosio toplinu ne samo u prostore tamošnje škole već i u srca ondašnjih đaka i svih učiteljica i učitelja koji su ih poučavali'
ložna stalnoj raspravi. Premda bismo te mogli titulirati učiteljicom staroga kova, naravno u krajnje pozitivnom smislu, uvođenje suvremenih metoda poučavanja korištenjem digitalnih tehnologija nije te nimalo obeshrabrilo. Spremno si se uhvatila ukoštac s različitim digitalnim alatima i programima, educirala se u tom području gotovo do posljednjeg dana, dajući tako primjer upornosti i mnogo mlađim kolegama.
Stara peć batinske škole
obrazovanja, obrazovne standarde ovakve ili onakve provenijencije, pokušaje reformi, propale reforme, no u svome si radu ostala vjerna i dosljedna sebi, makar to i ne bilo uvijek u skladu sa suvremenim pedagoškim stremljenjima, koja su ionako u nekim segmentima pod-
Jednako emotivno prof. Marijan Posarić govorio je i o gospođi Đurđici: - U našu pitoresknu batinsku školicu, koja broji sada već 113 ljeta, došli ste davne 1985. godine. Iz dana u dan, i tako gotovo četiri desetljeća, dočekivali ste ujutro na vratima škole, s osmijehom na licu, generacije batinskih pučkoškolaca, brinući se o tome da im bude
toplo, da im prostorije škole budu čiste i uredne i da dobiju ukusan obrok.U početku je bilo prilično teško, posebice zimi kada se kuhalo i ložilo na drva. Već je i u dječjim pjesmicama opjevana stara peć batinske škole koja se često dimila i dimnjak nije vukao kako treba. No, unatoč takvim i sličnim nezgodama Vaš je trud donosio toplinu ne samo u prostore tamošnje škole već i u srca ondašnjih đaka i svih učiteljica i učitelja koji su ih poučavali. Školske dane i brigu o tamošnjim đacima dijelili ste sa svim učiteljicama koje su za Vašega radnog vijeka radile u batinskoj školi, a najviše, naravno, s dugogodišnjom voditeljicom i dobrim duhom te škole, učiteljicom Đurđom Kostanjevečki. Učiteljica Đuka i teta Đukica – ostavit će neizbrisiv trag u sjećanju malih i velikih Batinaca i svih nas koji smo surađivali s njima dvjema.
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Iako sve voćne vrste zahtijevaju planiranje i pripremu prije sadnje, kod uzgoja oraha stvari su još ozbiljnije i zahtjevaju osobitu pažnju prilikom izbora povoljnih agroekoloških uvjeta za njegovo stanište. Orah uspijeva na zemljištima različite plodnosti, od bogatih humusom, pjeskovitih, pa do najsiromašnijih skeletnih zemljišta. Ipak, za uzgoj oraha najpogodnija su duboka i rastresita tla sa povoljnim vodozračnim režimom te dobrim kemijskim i biološkim osobinama. Teška i vlažna tla manje su pogodna za njegov uzgoj jer su hladnija i teža za obradu pa će se korijen u takvim tlima razvijati samo u površinskom sloju. Takva će stabla biti ljeti osjetljivija na sušu, a zimi prema niskim temperaturama. Laganija zemljišta redovito su toplija i ukoliko se obavlja odgovarajuća gnojidba i navodnjavanje, stabla oraha dobro napreduju i daju kvalitetne plodove koji ranije dozrijevaju i u zimski period ulaze fiziološki spremnija. Prednost sadnje oraha na laganijem zemljištu ogleda se i u jednostavnijoj obradi u odnosu na teška zemljišta. Nedostatak lakih zemljišta je što slabije zadržavaju vodu i hranjive tvari. Može se reći da je potrebno zadovoljiti dva osnovna preduvjeta u pogledu zemljišta kako bi se orah uspješno razvijao i davao obilne i redovite prinose s dobrom kvalitetom plodova. Prvi je da ima povoljan režim vlažnosti gdje voda mora uvijek biti na raspolaganju korijenu, a drugi je da zemljište bude dovoljno i stalno aerirano da bi se u njemu korijen oraha mogao dobro razvijati i funkcionirati. Korijen oraha se ne može razvijati u neaeriranom zemljištu. Ovaj zahtjev isključuje uzgoj oraha na močvarnom zemljištu. Orah se može uzgajati na nadmorskoj visini do 1000 m. Sa povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura zraka zbog čega kasni dozrijevanje te su prinosi oraha nesigurniji i neredovitiji. Ekspozicija ili položaj
prema stranama svijeta može imati jači ili slabiji utjecaj na uzgoj oraha. Na većim nadmorskim visinama pogodnije su južne ekspozicije, dok na manjim nadmorskim visinama južne ekspozicije nisu presudne. Bitan je i nagib terena koji je važan zbog osvjetljenosti i primjene mehanizacije. Blagi nagib terena ima izvjesne prednosti nad potpuno ravnim površinama, a očituje se u tome što je izraženije strujanje zraka, pa je manja opasnost od smrzavanja. Terene sa većim nagibom poželjno je terasirati gdje se terasama daje kontra pad od oko 5% i pad po dužini od 0,5-1% zbog odvodnje viška vode sa terasa. Za sadnju oraha zemlju treba pripremiti što obuhvaća krčenje drvenastih biljaka s terena, vađenje žila i svih drvenih ostataka iz zemljišta, jer se tako umanjuje opasnost od truleži korijena u novom nasadu. Gnojid-
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
ba oraha je vrlo važna agrotehnička mjera jer različiti organi oraha troše različite količine hranjivih tvari. Lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik. Gnojidba pomaže u otpornosti prema mrazu, bolestima i štetnicima, pomaže u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovječnosti stabla. Važno je znati da mlade sadnice oraha najveće potrebe imaju za dušikom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem svibnja i početkom lipnja. Količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 grama, a svake sljedeće sve do pete godine količina se povećava dva puta. Orah se najčešće uzgaja u obliku piramide. Visina stabla ne bi smjela prelaziti 100 – 150 cm jer stabla s višim deblom kasnije ulaze u rod. Ako se orah uzgaja zbog drva, onda deblo treba biti više kako bi se zadovoljili standardi za drvnu industriju.
pilje i jame Hrvatskoga zagorja predstavljaju neprocjenjivi prirodni resurs koji je od izni-mne važnosti za georaznolikost i bioraznolikost te kulturnu baštinu ovoga područja. Ukup-na duljina svih istraženih speleoloških objekata u Hrvatskom zagorju iznosi 2589 m, dok ukupna duljina umjetnih objekata iznosi 953,9 m. Ukupna dubina svih istraženih prirodnih speleoloških objekata iznosi 643 m. Samo je u posljednjih pet godina istraženo 95 novih speleoloških objekata. Godine 2021. pronađena je i istražena špilja Sutinščica u općini Ma-če koja ima najveću duljinu svih podzemnih kanala od 254 m. Godine 2023. pronađena je i istražena jama Gliboka na Ravnoj gori ko-
ja ima najveću dubinu od -30 m. Najveći broj istraženih speleoloških objekata nalazi se na Ivančici i Ravnoj gori. Najdulji speleološki objekt na Ivančici je Ivijeva jama sa 44,4 m. Najdulji speleološki objekt na Stra-hinjčici je Gnjusna jama sa 39 m. Pregled speleoloških objekata Hrvatskoga zagorja napisala je Speleološka udruga Krašev-ski zviri iz Ivanca. Članak je objavljen je u časopisu Ivanečka škrinjica (broj 15, prosinac 2024.).
Tekst možete pronaći i na linku: https://sukz.hr/publikacije-i-literatura/
Tekst: Vinka Dubovečak, Damir Androić, Jurica Jagetić Fotografija: Mario Musulin
14. kolo FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske, ZABOK -Alkar 82:78
Zabok je prekinuo neugodnu seriju od tri uzastopna poraza teškom, ali zasluženom pobjedom protiv borbenog Alkara u 14. kolu FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske. Krajnji rezultat je bio 82:78. Gosti su otvorili serijom 0:5, da bi raspoloženi Cinac postigao devet koševa u nizu i u 4. minuti doveo domaće do prvog vodstva (9:8), Savić je to tricom „podebljao“ na 12:8, a Cinac novim košem na 14:8. S druge strane bio je razigran Svoboda koji u 8. minuti veže dvije trice i dvicu vraća stvari na početak (18:18), što domaćeg stratega Tomasa tjera na minutu odmora. Prva je četvrtina završila rezultatom 23:23 poslije trice Shawa sa sirenom. Poslije prvih deset minuta Cinac je na kontu imao već 16 koševa i 6 skokova, a s druge stra-
ne Svoboda 15 koševa. Drugih deset minuta bolje su otvorili gosti i u 15. minuti nakon ubačaja Tomaševića s linije slobodnih bacanja na semaforu je stajalo 29:33. Gosti su bili u stalnom vodstvu, no Zabok je ipak minutu prije kraja s dva vezana koša Cinca uspio stići do vodstva (41:40). U samoj završnici Črnjević promašuje dva slobodna bacanja, pa gosti košem Huntera odlaze na „veliki odmor“ s minimalnom prednošću (41:42).
Do poluvremena Cinac je postigao 21 koš, Svoboda je ostao na 15 iz prve četvrtine. Alkar je u nepunu minutu nastavka serijom od 5:0 došao do šest koševa viška (41:47). U 24. minuti s dvije vezane trice Lužaić vraća stvari na početak (52:52).
Na tu seriju gosti uzvraćaju serijom od 9:0 (52:61) i u 27. minuti su
na rubu dvoznamenkastog vodstva što trenera Tomasa tjera na minutu odmora nakon što je iz kontre položio Kučan. Neugodnu seriju teškim ubačajem prekida Rajčić (54:61). U samoj završnici treće četvrtine Zabok koševima Cinca i Bašića uspijeva u zadnjih deset minuta ući sa samo pet koševa zaostatka (58:63). Zadnjih deset minuta košem za -3 otvara Cinac (60:63), a isti igrač minutu kasnije iz „odbojke“ približava Zabok na -1 (62:63), pa je gostujući strateg Milačić nakon serije Zaboka od 8:0 prisiljen pozvati minutu odmora samo nakon minutu i pol igre u četvrtoj četvrtini. Tricom Lužaića serija se nastavila na 11:0 i Zabok je poveo (65:63). Kada je Savić tricom uz dodatno slobodno bacanje doveo Zabok do +7
(79:72) minutu i 51 sekundu prije kraja utakmice činilo se da je pitanje pobjednika riješeno. No samo šest sekundi prije kraja Shaw tricom približava goste na -3 (81:78). Stvari je u svoje ruke uzeo Bašić koji pogađa jedno slobodno bacanje za konačnih 82:78, a gosti više nemaju vremena za preokret. S double-double učinkom od 29 koševa i 10 skokova Dino Cinac bio je prvo ime Zaboka, ali i cijele utakmice. Milan Lužaić pridružio je 14 uz 3 asistencije, a Emil Savić 13. Odličnu je rolu imao i Lovre Bašić koji je bio miran s linije slobodnih bacanja u samoj završnici, a utakmicu je završio na 10 koševa i 9 asistencija. Goste su s po 18 koševa predvodili Noa Svoboda i Eric Hunter, s time da je Hunter upisao i 6 asistencija.
ZABOK – ALKAR 82:78
ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 500, SUCI: Rogić, Hartman i Barišić.
ZABOK: Sikirić, Lužaić 14, Cinac 29 (2-4), Rajčić 4, Tomas 6, Herceg, Savić 13 (4-5), Črnjević 4 (0-3), Sow 2, Cvitanović, Pavković, Bašić 10 (3-4).
TRENER: Ivan Tomas
ALKAR: Shaw 6, Pavela, Kučan 2, Matulina, Svoboda 18 (1-1), Krešić 9, Jusup, Gurley 9, Tomašević 6 (22), Hunter 18 (0-1), Jukić 10, Porobić.
TRENER: Damir Milačić
Ostali rezultati 14. kola: Kvarner 2010 – Dubrovnik 83:77
Split – Cedevita junior 82:92
Cibona – Šibenka 91:60
Vrijednosnice Osijek – DinamoZagreb 88:90
Dubrava – Zadar 68:61
Sjajno izdanje igrača Ivana Tomasa
Kakva utakmica košarkaša Zaboka. Hit prvenstva, Kvarner 2010, ostao je „zaleđen“ u Zaboku na -27 (89:62) u 15. kolu FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske. Izuzmemo li prvu četvrtinu bilo je ovo možda i najbolje ovosezonsko izdanje Zaboka koje je zasluženo zaključeno visokom i uvjerljivom pobjedom. Pobjeda je tim već što je Zabok u gostima kod Kvarnera poražen sa 17 koševa viška, pa budu li ove dvije momčadi imale isti broj bodova na ljestvici, Zabok će biti u prednosti. Zabok je otvorio s 5:2, no gosti su iz minute u minutu napredovali i u 5. minuti utakmice preko Šantelja stigli do +5 (10:15), na što je domaći strateg Tomas morao reagirati minutom odmora. Nažalost po domaće u prvom mahu nije napravljen neki iskorak u igri, što više gosti su stigli na +9 (15:24) u 9. minuti, no onda je prvo Savić povukao jednu kontru, a potom pogodio i tricu (20:24) i natjerao gostujućeg trenera Nazora na minutu odmora 44 sekunde prije kraja prve četvrtine. Košem Šantelja gosti nakon prvih deset minuta imaju šest koševa viška (20:26), uz 10 koševa Čakaruna i 7 Bilea, dok je Zabok sa 7 koševa predvodio Savić. Gosti su nakon dvije i pol minuta igre u drugoj četvrtini bez koša, što koriste Sikirić i Savić i Zabok je u 13. minuti na -1 (25:26). Atmosfera u dvorani „proključala“ je u 14. minuti kada je Cinac ukrao loptu i iz kontre zakucao za vodstvo Zaboka (30:28), a nova „euforija“ je nastala kada je to isto u 16. minuti napravio i Bašić, pa je Zabok otišao na +5 (35:30), a Nazor zatražio novu minutu odmora. Domaći su i dalje u boljem ritmu, po-
gotovo u obrani, pa je tako Cinac u 18. minuti položio +18 (41:33), a na isti način je Luka Tomas doveo Zabok do dvoznamenkastog vodstva (43:33), minutu prije kraja. Na „veliki odmor“ otišlo se rezultatom 47:36. Zabok je dobro krenuo i u nastavak, pa je tako kapetan Črnjević uz koš i dodatno bacanje donio svojoj momčadi 18 koševa viška (60:42), da bi se u zadnjih deset minuta ušlo rezultatom 66:52. Kapetan Črnjević tricom je u 34. minuti prvi put donio Zaboku prednost veću od 20 koševa (76:54). Gosti su jednostavno bili razbijeni i nisu imali odgovora na igru Zaboka, a konačnih 89:62 tricom je postavio odlični Sikirić. Domaći su u ovoj utakmici imali čak šest igrača s dvoznamenkastim brojem koševa. „Zadarska veza“, Antonio Sikirić i Lovre Bašić, postigli su po 16 koševa, s time da je Sikirić i 7 puta uspješno skočio, a Bašić 3 puta asistirao. Emil Savić zaustavio se na 12 koševa i 4 skoka, dok su Dino Cinac, Milan Lužaić i Antonio Črnjević postigli po 10 koševa, s time da je Cinac 6 puta uspješno skočio, a Lužaić pridružio i 5 asistencija. Kod gostiju Marijan Čakarun postigao je 16 koševa uz 5 skokova, a Chudier James Bile zaustavio se na 15 koševa, 8 skokova i 4 asistencije.
ZABOK – KVARNER 2010 89:62
(20:26, 27:10, 19:16, 23:10)
ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 350, SUCI: Vulić, Bajramović, Strikić.
ZABOK: Sikirić 16 (-2), Lužaić 10 (4-4), Cinac 10 (4-5), Rajčić 6 (1-2), Tomas 5 (1-1), Herceg, Savić 12, Črnjević 10 (1-1),
Sow 1 (1-2), Cvitanović, Pavković 3 (12), Bašić 16. TRENER: Ivan Tomas KVARNER 2010: Ogrizović, Bile 15 (4-5), Marinelli 5, Čakarun 16 (2-3), Pepelar, Lisica 5, Smojver, Jelenković 7, Miličević 6, Đugum, Šantelj 8 (4-6).
TRENER: Ante Nazor
Ostali rezultati 15. kola: Alkar – Dubrava 81:71
Vrijednosnice Osijek – Zadar 60:58 Dinamo-Zagreb – Cibona 91:90
Šibenka – Split 55:83 Cedevita junior – Dubrovnik 102:79
Poredak: Zadar 28 (+234)
Cedevita junior 26 (+139)
Split 25 (+205) (-1) Cibona 24 (+86)
Dinamo-Zagreb 22 (-19) ZABOK 22 (-76)
Kvarner 2010 21 (-3) (-1)
Dubrava 21 (-80)
8. izdanje mini nogometne lige „Terme Jezerčica Gupčev kraj“ ide prema samom kraju
Šibenka 19 (-131) (-1)
Alkar 18 (-109) (-1)
Vrijednosnice Osijek 18 (-148 (-1) Dubrovnik 17 (-98) (-1)
Parovi 16. kola: Dubrava – ZABOK
Kvarner 2010 – Cedevita junior Dubrovnik – Šibenka
Split – Dinamo-Zagreb
Cibona – Zadar
Vrijednosnice Osijek - Alkar
Zanimljivo je bilo pretposljednjeg natjecateljskog dana na 8. izdanju mininogometne lige „Terme Jezerčica Gupčev kraj“. Krenulo je sa četiri utakmice u kojoj su se tražile vize za četiri mjesta u četvrtfinalu gdje su već čekali Graditeljstvo Merkaš, Bio Vet, Salvus i Down town&Vinarija Petrač. Prva je svoje mjesto u četvrtfinalu našla MG Gorupec pobjedom nakon penala protiv momčadi Tim prijatelji. Potom se Perfa propisno namučila s Lakirnicom Androić, dok je Grgec građenje Bistra bila uvjerljiva protiv Martiva logistike. Izuzetno je bio zanimljiv dvoboj između momčadi Mega bar&Gym i Gluhak design&CB Bull koja je završena rezultatom 3:2. Prvo mjesto u polufinalu dograbilo je Graditeljstvo Merkaš pobjedom nad MG Gorupec od 4:2. Bio Vet je izborio polufinale teškom pobjedom protiv Perfe, isto kao i Grgec građenje Bistra koja je prošla Salvus nakon izvođenja penala i izborila treću vizu za polufinalu. Jedino momčad CB Down town&Vinarija Petrač nije imala nikakvih problema u četvrtfinalu i poslala je snažnu poruku pred polufinale pobjedom protiv momčadi Mega bar&Gym od čak 7:0. U srijedu 8. siječnja očekuje nas veliki finalni
dan. Otvorit će ga u 17,30 sati prvim polufinalem Graditeljstvo Merkaš i Bio Vet, a već u 18,05 očekuje nas drugo polufinale Grgec građenje Bistra - CB Down town&Vinarija Petrač. Slijedi revijalna utakmica zagića Stubice i Oroslavja, a u 19,15 je utakmica veterana za 3. mjesto. U 19,50 je seniorska utakmica za treće mjesto, u 20,40 veteransko finale, a veliko seniorsko finale na rasporedu je u 21,15 sati. Nikako nemojte propustiti ovu veliku završnicu u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici u organizaciji NK Stubica.
Rezultati, petak: MG Gorupec – Tim Prijatelji 3:1 p
Lakirnica Androić – Perfa 1:2
Grgec građenje Bistra – Martiva Logistika 6:1
Mega bar&Gym – Gluhak design&CB Bull 3:2
MG Gorupec – Graditeljstvo Merkaš 2:4
Perfa – Bio Vet 1:2
Grgec građenje Bistra – Salvus 6:5 p
Mega bar&Gym – CB Down town&Vinarija Petrač 0:7
Raspored završnice, srijeda 8.1.2025. godine 17,30 Prvo polufinale seniori
Graditeljstvo Merkaš – Bio Vet 18,05 Drugo polufinale seniori Grgec građenje Bistra - CB Down town&Vinarija Petrač
18,40 revijalna utakmica zagića Oroslavje – Stubica 19,15 utakmica veterana za 3. mjesto Fiziobalance – Jedinstvo Začretje
19,50 utakmica seniora za 3. mjesto 20,40 finale veterani CB Roses –Rudan d.o.o./Fergy građenje 21,15 FINALE SENIORI
Završeno 38. izdanje malonogometnog turnira 'Zagorska zipka'
Pred šestotinjak gledatelja odigran je finalni dan 38. izdanja najpoznatijeg zagorskog malonogometnog turnira „Zagorska zipka“. Bio je to mali nogomet za pamćenje, a na kraju je završilo zasluženim trijumfom momčadi Mesnica Fabekovec za koju su igrali poznati krapinski „hakleri“. U finalu su s 5:1 uvjerljivo savladali odličnu momčad Graditeljstvo Merkaš, uz po dva pogotka Majcenića i Hanžića, dok je jednom poentirao Rumbak. Počasni pogodak za Graditeljstvo Merkaš postigao je Cingulin. Neka nam momčadi ZIM i Graditeljstvo Merkaš ne zamjere ali svojevrsno finale prije finala bio je polufinalni ogled Mesnica Fabekovec – McClean. Bila je to utakmica kakvu „zipka“ dugo nije vidjela. Mesnica Fabekovec povela je s 2:0, a onda je Darko Jagić s dva maestralna pogotka vratio McClean u igru (2:2). McClean je totalno preokrenuo preko Kanceljaka (2:3), da bi 23 sekundi prije kraja Borna Vidiček koji je kao igrač-vratar poskidao puno teških udaraca McCleana postigao pogodak za 3:3 i onda se krenulo na penale gdje je Mesnica Fabekovec imala prednost u vidu vratara Gorana Malogorskog. U prvoj seriji je Malogorski s(p)retno obranio udarac Frančini i to je na kraju presudilo. Vidiček je pogodio treći odlučujući penal za ulazak Mesnice Fabekovec
u finale i s pravom se promovirao u junaka utakmice. Odlično je bilo i prvo polufinale. Graditeljstvo Merkaš gubilo je s 4:0 protiv momčadi ZIM, uspjelo preokrenuti na 4:5, da bi Postonjski zabio za 5:5 i krenulo se na penale. Nažalost momčadi ZIM Postonjski je promašio prvi penal, dok su svi iz Graditeljstva Merkaš zabili i rezultatom 6:8 probili se u finale. U utakmici za treće mjesto McClean je pobijedio ZIM s 3:1 i tako nakon dva pobjednička pehara i zipke, ovaj puta podignuo pehar za treće mjesto. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Matija Majcenić iz pobjedničke momčadi, dok je njegov momčadski kolega Borna Vidiček najbolji vratar turnira. S 11 golova najbolji strijelac turnira je Matija Majcenić iz momčadi Graditeljstvo Merkaš. Najboljim pojedincima i momčadima nagrade su dijelili naši legendarni „dinamovci“ Damir Krznar i Mihael Mikić uz tajnika SK KZŽ Branka Piljeka i predsjednika SU Zabočki lavovi Marka Deaka. Zabočki lavovi ponovno su nadmašili sami sebe. Bila je ovo najbolje organizirana „Zagorska zipka“, a mali nogomet još kvalitetniji nego na prijašnjim izdanjima, tako da je njihov kvalitetan rad itekako prepoznat od „haklera“. Svakako moramo spomenuti i suce. Zagrebački suci Branko Pajk i Damir Šešerin uz Za-
bočke lavove najzaslužniji su što se ovaj turnir vratio na staze stare slave. Imali su ogroman pritisak na leđima, a odradili su ga vrhunski. -Moram prvo istaknuti organizaciju koja je stvarno bila na jako visokom nivou. Moram pohvaliti i gospodu suce stvarno su kroz cijeli turnir držali isti kriterij. Nije bilo nikakvih repova poslije bilo koje utakmice. Bilo je užitak igrati pred velikim brojem gledatelja. Mislim da smo na kraju zasluženo osvojili prvo mjesto. Polufinalna utakmica je bila jako zahtjevna i uspjeli smo to riješiti u našu korist. Iako smo uvjerljivo slavili u finalu i ta je utakmica bila iznimno zahtjevna iako ne izgleda tako. Bitna mi je momčad, godi biti najbolji igrač, ali uvijek je to u drugom planu. Bitna je momčad – završnu ocjenu turnira dao je najbolji igrač i veliki sportaš Matija Majcenić.
Polufinale
ZIM – Graditeljstvo Merkaš 6:8 p (5:5) (Vukić, Postonjski 2, Bobek 2/Kranjčec 2, Kanceljak 2, Merlin)
McClean – Mesnica Fabekovec 5:6 p (3:3) (D. Jagić 2, Kanceljak/Majcenić, Vidiček 2)
Revijalna utakmica veterana: Mladost Zabok – Zagorec KR 3:4 (Vančina, Poljak, Pilski/Kos 2, Malogorski, Podgajski)
Za 3. mjesto
MCCLEAN – ZIM 3:1
GLEDATELJA: 600, SUCI: Pajk i Šešerin
STRIJELCI: 1:0 D. Jagić, 2:0 Mat. Bobek, 2:1 Postonjski, 3:1 Mat. Bobek
MCCLEAN: Mat. Bobek, D. Bobek, N. Bobek, D. Jagić, T. Jagić, Kanceljak, Frančina, Videk. VODITELJ: Dubravko
Vujica
ZIM: Sokolić, Tepuš, Cicnjak, Vukić, Postonjski, Pušec, Behin, Bobek, Kuharić.
FINALE
MESNICA FABEKOVEC –
GRADITELJSTVO MERKAŠ 5:1
GLEDATELJA: 600, SUCI: Pajk i
Šešerin.
STRIJELCI: 1:0 Rumbak, 2:0 Majcenić, 3:0 Hanžić, 3:1 Cingulin, 4:1 Majcenić, 5:1 Hanžić
MESNICA FABEKOVEC: Vidiček, Kunštek, Rumbak, Hanžić, Pasariček, Majcenić, Strabić, Malogorski.
VODITELJ: Mladen Fabekovec
GRADITELJSTVO MERKAŠ: Domiter, Kranjčec, Kanceljak, Merlin, Šoštar, Pulek, Maleković, Jurić, Cingulin.
Konačni poredak: Mesnica Fabekovec
Graditeljstvo Merkaš McClean ZIM
U Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održana završnica Dvoranskog prvenstva u nogometu za mlađe dobne kategorije NS KZŽ
U organizaciji NS KZŽ u Gradskoj sportskoj dvorani održana je završnica Dvoranskog prvenstva za mlađe dobne kategorije. Otvorili su je juniori utakmicom za treće mjesto u kojoj je ŠN Jedinstvo/ Vatrogasac s 3:0 savladala Oštrc, da bi u juniorskom finalu Zagorec KR s 2:0 slavio protiv NŠ Radoboj/Rudar M. Nakon juniora na red su došli kadeti. U utakmici za treće mjesto Zagorec KR je s 1:0 slavio protiv Pregrade, da bi u zabočkom finalu Mladost Z 1 s 3:0 slavila protiv Mladosti Z 2. U konkurenciji zagića treće mjesto pripalo je Toplicama koje su s 2:1 bile bolje od Tondacha, a pobjedu je odnijela Stubica pobjedom od 1:0 protiv Zagorca KR. Kod limača u utakmici za 3. mjesto Zagorec KR 1 s 3:0 je slavio protiv Stubice, dok je u finalu Zagorec VT 1 s 2:1 bio bolji od Rudara DZ.Matija Gubec slavio je u utakmici za treće mjesto kod mlađih pionira rezultatom 1:0 protiv Pregrade, dok je u finalu Zagorec KR 1 slavio protiv Mladosti Z 1s minimalnih 1:0. U utakmici za treće mjesto u konkurenciji pionira Zagorec VT slavio je s 1:0 protiv Zagorca KR, dok su pioniri Jedinstva u posljednjoj utakmici dana slavili s 1:0 protiv Pregrade 2. Mlade snage zagorskog nogometa pokazale su odličan mali nogomet, a organizacija je, kao i uvijek, bila na zavidnom nivou.
REZULTATI
Juniori
Za 3. mjesto
OŠTRC – ŠN JEDINSTVO/VATROGASAC 0:3
SUCI: Kožar i Jerneić.
STRIJELCI: 0:1 Kučko 12’, 0:2 D. Vorih 13’, 0:3 Jurman 19’.
OŠTRC: Kulji, Ig. Štahan, Novosel, Kljak, Mijatović, Benčić, Dugorepec, Iv. Štahan. TRENER: Danijel Mijatović
ŠN JEDINSTVO/VATROGASAC: K. Vorih, Jurman, Kučko, L. Vorih, Černjević, Vukić, Pavlinić, D. Vorih, Vukić. TRENER: Tomica Junković
FINALE
ZAGOREC KR – NŠ RADOBOJ/RUDAR (M) 2:0
SUCI: Turčin i Meglić.
STRIJELCI: 1:0 Ružak, 3’, 2:0 Jazbec 14’.
ZAGOREC KR: Sinković, Frinčić, Presečki, Ružak, Jazbec, Cigula. TRENER: Marko Pastorčić NŠ RADOBOJ/RUDAR (M): Leško, Kuhta, Cigula, Dačnik-Kovačić, Cesarec, Grozdek, Varjačić.
TRENER: Robert Varjačić Konačni poredak: 1. Zagorec KR, 2. NŠ Radoboj/ Rudar (M), 3. ŠN Jedinstvo/Vatrogasac, 4. Oštrc Najbolji igrač: Ivan Jazbec (Zagorec KR)
Najbolji strijelac: Dario Frinčić 5 golova (Zagorec KR)
Najbolji vratar: Leo Sinković (Zagorec KR)
Kadeti
Za 3. mjesto
ZAGOREC KR 1 – PREGRADA 1:0
SUCI: Mihaljinec i Komorski.
STRIJELAC: 1:0 Đurek 13’.
ZAGOREC KR 1: Šalković, Peruško, Kovačić, Guhak, Hlebec, Presečki, Cesarec, Škudar, Radovečki, Đurek. TRENER: Darko Kunštek
PREGRADA: Horvat, Špiljak, Hajdinjak, Hrestak, Burić, Zdolc, Hriberski, Vrhovski. TRENER: Josip Golubić
FINALE
MLADOST Z 2 – MLADOST Z 1 0:3
SUCI: Turčin i Komorski.
STRIJELCI: 0:1 Martinić 8’, 0:2 Matuša 9’, 0:3 Gregurić 20’.
MLADOST Z 2: Hučić-Žukina, Medić, Srebačić, Plavić, Šobak, Androić, Merkaš, Papić, Rumbak, Raškaj. TRENER: Marko Poslon
MLADOST Z 1: Piljek, Matuš, Tuđa, Martinić, Mutak, Pilski, Poslek, Nesek, Gregurić. TRENER: Mate Fio
Konačni poredak: 1. Mladost Z 1, 2: Mladost Z 2, 3.
Zagorec KR 1, 4. Pregrada
Najbolji igrač: Fritz Martinić (Mladost Z 1)
Najbolji strijelac: Borna Đurek 10 (Zagorec KR)
Najbolji vratar: Luka Piljek (Mladost Z 1)
Zagići
Za 3. mjesto
TONDACH 1 – TOPLICE 1:2
SUCI: Peharec i Jerneić
STRIJELCI: 0:1 Dragčević 9’, 1:1 Jakuš 12’, 1:2
Dragčević 19’.
TONDACH 1: Martinić, Stanić, Mohač, Supina, Ptičar, Videk, Orsečak, Sente, Jakukš, Petrovečki.
TRENER: Leon Voloder
TOPLICE: Vinković, Dragčević, Očić, Habus, Đurđan, M. Peček, L. Peček, Štingl, Mustač, Barić.
TRENER: Josip Fort
FINALE
ZAGOREC KR 1 – STUBICA 0:1
SUCI: Komorski i Mihaljenec
STRIJELAC: 0:1 Lisak 7’.
ZAGOREC KR 1: Vincelj, Malarić, Jurić, Kuhar, Artić, Merkaš, Pastorčić. TRENER: Marko Pastorčić
STUBICA: Putak, Gardio, Belinić, Lendrec, Novak, Lisak, Ljubić, Mlinarić, Vlahović. TRENER: Slaven Belinić
Konačni poredak: 1. Stubica, 2. Zagorec KR 1, 3. Toplice, 4. Tondach 1.
Najbolji igrač: Marko Lisjak (Stubica) Najbolji strijelac: Mateo Malarić 12 (Zagorec KR) Najbolji vratar: Mateo Putak (Stubica)
Limači
Za 3. mjesto
ZAGOREC KR 1 – STUBICA 3:0
SUCI: Peharec i Mihaljinec
STRIJELCI: 1:0 Peruško 8’, 2:0 Jagić 17’, 3:0 Varjačić
18’.
ZAGOREC KR 1: Piljek, Peruško, Jagić, Medvedec, Glavač, Varjačić, Malogorski, Sertić, Puljek. TRENER: Ivan Anić-Ćurko
STUBICA: Strugar, Bartolek, Jakopović, Beljak, Mikić, Čmarec, Šiltić, Benko, Horvat, Pear, Martinić.
TRENER: Renato Černjević
FINALE
RUDAR DZ – ZAGOREC VT 1 1:2
SUCI: Meglić i Komorski
STRIJELCI: 0:1 Ljubej 1’, 0:2 Pongrac 19’, 1:2 Sente 16’.
RUDAR DZ: Knezić, Sente, Šoprek, Vorel, Bedeniković, Babić, Tomek, Balija, Kralj, Ciglar, Šturlan, Očić. TRENER: Nikola Lešković
ZAGOREC VT 1: Fuček, Habulinec, Cvok, Halambek, Ljubej, Pongrac, Herceg, Pavlinić, Pavliša, Leš, Zajec. TRENER: Renato Žavrljan
Konačni poredak: 1. Zagorec VT 1, 2. Rudar DZ, 3. Zagorec KR 1, 4. Stubica
Najbolji igrač: Fran Ljubej (Zagorec VT 1) Najbolji strijelac: Luka Mutak 7 (Mladost Z) Najbolji vratar: Jan Fuček (Zagorec VT 1)
Mlađi pioniri
Za 3. mjesto
PREGRADA – MATIJA GUBEC 0:1
SUCI: Peharec i Mihaljinec.
STRIJELAC: 0:1 Kletuš 1’.
PREGRADA: Hršak, E. Brezak, Špoljar, Ivanjko, V. Brezak, Horvat, Fišter, Rožić, Novak, Svečak, Jurak. TRENER: Boris Cesarec
MATIJA GUBEC: Mučnjak, Ilinić, Haramustek, Lukina, Družinec, Kletuš, Bekina, Vulama. TRENER: Bruno Drempetić
FINALE
ZAGOREC KR 1 – MLADOST Z 1 1:0
SUCI: Kožar i Meglić
STRIJELAC: 1:0 Matanović 15’.
ZAGOREC KR 1: Krumpak, Petrić, Kos, Žavrljan, Matanović, Pastorčić, Mokrovčak, Ravenščak, Franko, Kos, Bezak, Juranić. TRENER: Nino Kos
MLADOST Z 1: Horvat, Tretinjak, Jurjec, Jurički, Pikutić, Vukman, Zajec, Perhot. TRENER: Nenad Kovačić
Konačni poredak: 1. Zagorec KR 1, 2. Mladost Z 1, 3. Matija Gubec, 4. Pregrada 1.
Najbolji igrač: Borna Žavrljan (Zagorec KR 1)
Najbolji strijelci: Vid Korunda (Zagorec VT), Martin Tretinjak (Mladost Z) po 10
Najbolji vratar: Oto Krumpak (Zagorec KR 1)
Pioniri
Za 3. mjesto
ZAGOREC KR 2 – ZAGOREC VT 2 0:1
SUCI: Komorski i Peharec
STRIJELAC: 0:1 Belas 5’.
ZAGOREC KR 2: Ferenčak, Novak, Čavužić, Hršak, Veseljak, Rafaj, Kozina, Horvat, D. Kovačec, Škudar, K. Kovačec, Gregurović. TRENER: Marko Marjanović
ZAGOREC VT 2: Grah, Gregurek, Kramarić, Kralj, Belas, Halambek, Slovenec, Šimec, Pavlinić.
TRENER: Petar Vuk
FINALE
PREGRADA 2 – JEDINSTVO 0:1
SUCI: Jerneić i Kožar
STRIJELAC: 0:1 Vinski 9’.
PREGRADA 2: Ivanjko, Hršak, Hrženjak, Bosnar, Fiket, Gorupić, Lovrenščak, Krsnik. TRENER: Dejan Kolar
JEDINSTVO: Šoštarić, Vinski, Kotarski, Bešker, Kozina, J. Kudelić, M. Kudelić, Ščuric, Vinski, Golub, Krznar, Bobek. TRENER: Silvio Vukić.
Konačni poredak: 1. Jedinstvo, 2. Pregrada 2, 3. Zagorec VT 2, 5. Zagorec KR 2. Najbolji igrač: Matija Kotarski (Jedinstvo) Najbolji strijelac: Matija Kotarski 6 (Jedinstvo) Najbolji vratar: Fran Šoštarić (Jedinstvo)
U prostorijama NK Mladost Zabok održana je Izvanredna izborna skupština na kojoj je došlo do promjene čelne osobe kluba. Nakon petnaest godina s mjesta predsjednika zbog privatnih razloga i zasićenja odstupio je Tihomir Vančina, a novi predsjednik je Igor Akmadžić. -Bio sam i uvijek ću biti „dijete“ Mladosti. Napravili smo puno u ovih petnaest godina i možemo biti ponosni na naš rad. Hvala svima koji su na bili koji način sudjelovali, a sada je vrijeme za nove snage koje će vjerujemo biti uspješne. Molim vas da svi podržimo Igora – riječi su Tihomira Vančine, sada već bivšeg predsjednika Mladosti Zabok. Novi predsjednik Mladosti Zabok, Igor Akmadžić, poznati nogometaš. Igrao je na poziciji napadača. Nakon što je prošao kompletnu školu Dinama, zaigrao je prvo za Arminiu Bielefeld, potom za izraelski Hapoel Beit Shean, a igra i za portugalsku Coimbru. Zbog loma noge u 26. godini prekinuo je karijeru i posvetio se školovanju. Diplomirani je ekonomist, savjetnik je Uprave Hrvatske elektroprivrede, a uspješno vodi i lanac ljekarni od kojih se jedna nalazi u Dubravi Zabočkoj. Akmadžić je pomogao
klub već nekoliko posljednjih godina, a sada će ga i službeno voditi, nadamo se uspješno. Razumije nogomet, kreće se u nogometnim krugovima, a uz to je i ozbiljan poslovni čovjek. Na njegov zahtjev promijenjen je i Statut kluba koji će Upravnom odboru dati veće ovlasti. Uz novog predsjednika članovi UO kluba bit će i Dalibor Tuđa koji će i dalje obavljati funkciju dopredsjednika, Marko Deak vlasnik tvrtke Forgebit, Krešimir Ugarković direktor u HEP-u i Vedran Tolić član Nadzornog odbora tvrtke Kraš. Funkciju tajnika i dalje bi trebao obavljati Božidar Mokrovčak. -Moji prvi prioritet bit će da ovu sezonu osvojimo prvo mjesto i plasiramo se u viši rang, a odmah nakon toga dat ćemo sve od sebe da na glavnom igralištu postavimo kvalitetnu umjetnu travu što bi bilo od neprocjenjive vrijednosti za razvitak kluba. Odrazilo bi se to i na omladinski pogon, ali na taj način bi u naši „dvorište“ mogli privući poznate klubove i reprezentacije – najavio je prve korake Akmadžić. Bivše vodstvo ostavilo je Akmadžiću čistu situaciju. Klub nema nikakvih dubioza u vidu dugovanja prema bilo kome. Izvješće o poslovanju za 2024. godinu pod-
nijela je izvršna direktorica kluba, Martina Hajdaš-Dončić. Proračun kluba prošle je sezone bio 140.000 eura, od čega je 33.000 eura dobiveno od Grada Zaboka, dok je čak 75% proračuna namaknuto
od sponzora i donatora što je za svaku pohvalu. Akmadžić je nazočne obavijestio i promjeni trenera. Umjesto Drage Bartolića klub će voditi Zoran Vukelić, kojem je ovo treći mandat u Mladosti Zabok, a
od zagorskih klubova uspješno je trenirao i Tondach i Gaj Mače. Vukelić bi već 10. siječnja trebao obaviti prozivku i službeno započeti pripreme za nadolazeću polusezonu od koje se puno očekuje.
U petak starta 3. Zimski kup NS KZŽ u malom nogometu za seniore i veterane koje će se održati u Krapini
seniorskih i 19 veteranskih momčadi na
U organizaciji NK Radoboj u petak starta 3. Zimski kup NS KZŽ u malom nogometu za registrirane klubove i igrače NS KZŽ u konkurenciji seniora i veterana. Ove godine okupilo se 25 seniorskih i 19 veteranskih momčadi. Sve utakmice odigravat će se u dvorani Srednje škole u Krapini. Turnir starta u petak 10.1. u 17,00 sati kada ćemo vidjeti kompletno prvo kolo u seniorskoj konkurenciji, a otvorit će ga Tondach i Ivančica 2. Taj prvi dan vidjet ćemo ukupno devet seniorskih utakmica. Izuzetno će biti zahtjevna i naporna subota (11.1.) kada će na rasporedu biti dva veteranska kola i jedno seniorsko. Igrat će se od 9 ujutro, pa do 23,30, a vidjet ćemo ukupno 23 utakmice, od čega 14 veteranskih i 9 seniorskih utakmica. Nešto manje bit će zahtjevna nedjelja u kojoj ćemo vidjeti kompletno 3. kolu u obje konkurencije, što znači sedam veteranskih i devet seniorskih utakmica. Podsjetimo naslov pobjednika u seniorskoj konkurenciji brani Tondach koji je u prošlogodišnjem finalu savladao Jedinstvo nakon izvođenja penala, dok je treće mjesto osvojio Klanjec 2 pobjedom nad Đalskim od 6:3. U konkurenciji veterana naslov brani Zagorec KR koji je u finalu bio bolji od Oroslavja s 2:1, dok je treće mjesto osvojio Inkop nakon što je boljim izvođenjem penala slavio protiv Radoboja s 2:0.
Skupine Seniori
A: Tondach, Pregrada, Ivančica 2
B: Jedinstvo, Sloga 1, Zagorec VT
C: Klanjec 1, Stubica, Vatrogasac
D: Đalski, Oštrc, Milengrad
E: Mladost Z, Inkop, Radoboj 2, F: Rudar DZ, Ivančica, Klanjec 2
G: Oroslavje, Matija Gubec, Sloga 2, Lobor
H: Radoboj, Mladost MB, Ivančica
Veterani
A: Zagorec KR, Jedinstvo, Mladost Z 2, Tondach
B: Oroslavje, Pregrada, Toplice
C: Inkop, Rudar DZ, Ivančica
D: Radoboj, Stubica, Jedinstvo 2
E: Mladost Z 1, Petrovsko, Oštrc
F: Klanjec, Matija Gubec, Golubovec
Raspored utakmica
Petak 10.1. – seniori 1. kolo
17,00 Tondach – Ivančica 2
17,40 Jedinstvo – Zagorec VT
18,20 Klanjec 1 – Vatrogasac
19,00 Đalski – Milengrad
19,40 Mladost Z – Radoboj 2
20,20 Rudar DZ -Klanjec 2
21,00 Oroslavje – Lobor
21,40 Matija Gubec – Sloga 2
22,20 Radoboj – Desinić
Subota 11.01. Veterani 1. kolo:
9,00 Zagorec KR – Tondach
9,40 Jedinstvo – Mladost Z 2
10,20 Oroslavje – Toplice
11,00 Inkop – Ivančica
11,40 Radoboj – Jedinstvo 2
12,20 Mladost Z 1 – Oštrc
13,00 Klanjec – Golubovec Veterani 2. kolo:
13,40 Zagorec KR – Mladost Z 2
14,20 Jedinstvo – Tondach
15,00 Pregrada – Toplice
15,40 Rudar DZ – Ivančica
16,20 Stubica – Jedinstvo 2
17,00 Petrovsko – Oštrc
17,40 Matija Gubec – Golubovec
Seniori 2. kolo
17,40 Pregrada – Ivančica 2
18,20 Sloga 1 – Zagorec VT
19,00 Stubica – Vatrogasac
19,40 Oštrc – Milengrad 2005
20,20 Inkop – Radoboj 2
21,00 Ivačnica 1 – Klanjec 2
21,40 Oroslavje – Sloga 2
22,20 Matija Gubec – Lobor
23,00 Mladost MB – Desinić
Nedjelja 12.1. Veterani 3. kolovoz
11,00 Zagorec KR – Jedinstvo
11,40 Mladost Z 2 – Tondach
12,20 Pregrada – Oroslavje
13,00 Rudar DZ – Inkop
13,40 Stubica – Radoboj
14,20 Petrovsko – Mladost Z 1
15,00 Matija Gubec – Klanjec
Seniori 3. kolo:
15,40 Pregrada – Tondach
16,20 Sloga 1 – Jedinstvo
17,00 Stubica – Klanjec 1
17,40 Oštrc – Đalski
18,40 Inkop – Mladost Z
19,00 Ivančica – Rudar DZ
19,40 Oroslavje – Matija Gubec
20,20 Sloga 2 – Lobor
21,00 Mladost MB - Radoboj
Ispostava Donja Stubica "Stolarija Ćuk" vl. Nedjeljko Ćuk, Stubičke Toplice, Obrtnička 4
1 ADMINISTRATIVNI REFERENT / ADMINISTRATIVNA REFERENTICA
Rok prijave: 17.1.2025
VODOLIM INSTALACIJE
d.o.o., Donja Stubica, Nova ulica 3A
1 ADMINISTRATOR/ICA
Rok prijave: 22.1.2025
MENAL USLUGE d.o.o., Stubičke Toplice, P. Preradovića 34
1 CVJEĆAR/ICA-PRODAVAČ/ ICA - ZAGREB
Rok prijave: 10.1.2025
MARIO COMMERCE d.o.o., Gornja Stubica, Lovačka 3
2 HELPDESK AGENTA/ AGENTICE - SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Rok prijave: 10.1.2025
ANEO SOLUTIONS obrt za grijanje i klimatizaciju vl. Darko Sinković, Gornja Stubica, Gusakovec 56
2 MONTERA/MONTERKE
KLIMA I RASHLADNIH
UREĐAJA
Rok prijave: 16.1.2025
Stolarska zanatska radnja, stolarski obrt, vl. Mirjana Lisak, Donja Stubica, Golubovečko Naselje 33
2 POMOĆNA DJELATNIKA/ POMOĆNE DJELATNICE NA MONTAŽI
2 STOLARA/STOLARICE
Rok prijave: 11.1.2025
Global Gaming Services d.o.o., Stubičke Toplice, Strmec Stubički 124
1 SLUŽBENIK/CA ZA KORISNIČKU PODRŠKUNOĆNI RAD - ZAGREB Rok prijave: 30.1.2025
Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Ulica Matije Gupca 2
1 UČITELJ/ICA INFORMATIKE Rok prijave: 8.1.2025
Ispostava Klanjec
VEPEL d.o.o., Kumrovec, Velinci 19/A
1 CNC OPERATER/KA
2 ELEKTRONIČARA/ ELEKTRONIČARKE
1 LAKIRER/KA
1 VOZAČ/ICA TERETNOG
VOZILA I RUKOVATELJ/ICA
GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
Rok prijave: 15.1.2025
VETERINARSKA AMBULANTA KLANJEC d.o.o., Klanjec, Sutlanska 5
1 DOKTOR/ICA
VETERINARSKE MEDICINEOVLAŠTENI VETERINAR/KA
Rok prijave: 13.1.2025
"ZAGOREC" - trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo vl. Silvija Zagorec, Kaljevec na Sutli, Kraljevec na Sutli 72
1 KONOBAR/ICA
Rok prijave: 30.1.2025
NAVIS CNC SOLUTIONS
d.o.o., Tuhelj, Glogovec
Zagorski 38
6 OPERATERA/OPERATERKE
NA CNC STROJEVIMA S FANUC UPRAVLJANJEMSVETI KRIŽ ZAČRETJE
Rok prijave: 20.1.2025
Ispostava Krapina
M. I. HRŠAK d.o.o., Krapina, Frana Galovića 17
2 CNC OPERATERA/ OPERATORICE
2 VOZAČA/VOZAČICE
VILIČARA
Rok prijave: 15.1.2025
KRALJEVIĆ LTI d.o.o., Krapina, Bobovje 51A
1 DISPONENT/ DISPONENTICA
Rok prijave: 18.1.2025
JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33
5 ELEKTRIČARA/KI
Rok prijave: 28.2.2025
JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33
1 INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE Rok prijave: 23.1.2025
JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33
1 KONSTRUKTOR/ICATEHNOLOG/INJA Rok prijave: 31.1.2025
"HORVAT-MONT" proizvodnja, trgovina i usluge vl. Zdravko Horvat, Đurmanec, Ravninsko 32
1 MONTER/KA - ZAGREB Rok prijave: 13.1.2025
AlumatriX d.o.o., Krapina, Matije Gupca 46
3 RADNIKA/CE U PROIZVODNJI ROLETA, ALUPVC STOLARIJE Rok prijave: 7.1.2025
MARIJA SOLEN d.o.o.,
K.
Đurmanec, Donji Macelj 95D
1 SKLADIŠTAR/KA
Rok prijave: 10.1.2025
Autoprijevoz Risek prijevoz, trgovina i usluge vl. Dario Risek, Krapina, Donja Šemnica 284 1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA, C+E, KOD 95 Rok prijave: 17.1.2025
Ispostava Pregrada ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2
4 DJELATNIKA/CE NA ODJELU RUČNOG I STROJNOG POLIRANJA
3 RADNIKA/CE NA STROJNOJ OBRADI METALA (CNC OPERATERA/KE)
Rok prijave: 16.1.2025
ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2
1 SAMOSTALNI/A REFERENT/ ICA U RAČUNOVODSTVU
Rok prijave: 9.1.2025
BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4
1 ELEKTRIČAR/KA
Rok prijave: 16.1.2025
BRENTA d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 89/1
1 IT MANAGER/ICA
Rok prijave: 9.1.2025
HUMKOM d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 175
2 KOMUNALNO
GRAĐEVINSKA RADNIKA/CE Rok prijave: 30.1.2025
KLET GREŠNA GORICA obrt za turizam, poljoprivredu i usluge vl. Matija Podboj, Desinić, Taborgradska ulica 35
2 KONOBARA/KONOBARICE
1 KUHAR/KUHARICA
1 POMOĆNI RADNIK/ RADNICA U KUHINJI
Rok prijave: 13.1.2025
Bistro & Catering .Point obrt za ugostiteljstvo vl. Valentina Brežnjak, Pregrada, Ulica Janka Leskovara 39/1
1 KUHAR/ICA
Rok prijave: 31.1.2025
Dom za starije osobe Golubić, Pregrada, Benkovo 95
2 NJEGOVATELJICE/ NJEGOVATELJA Rok prijave: 27.1.2025
GP ŠPILJAK d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 61/1
1 OPERATER/KA NA CNC
ALATNIM STROJEVIMAGLODAČ/ICA
1 OPERATER/KA NA CNC STROJEVIMA - TOKAR/ICA
1 RADNIK/CA NA CNC I RUČNOM NAVARIVANJUVARIOC
Rok prijave: 13.1.2025
Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli, Hum na Sutli 203 1 POMOĆNI RADNIK/CA (KRŠ)
Rok prijave: 13.1.2025
TENA-G d.o.o., Pregrada, Kostelgradska 11
1 PRODAVAČ / PRODAVAČICA
ALATA I PRIBORA - SPLIT
Rok prijave: 23.1.2025
MINI MLJEKARA - VERONIKA d.o.o., Desinić, Put Matije Gupca 5
2 RADNIKA/CE U MLJEKARIMLJEKARA/ICE - SIRARA
Rok prijave: 31.1.2025
KUNATEKS d.o.o., Pregrada, Josipa Štruka 2
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA
Rok prijave: 13.1.2025
Ispostava Zabok
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ
Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 ARHITEKT/ARHITEKTICA U ODJELU PROJEKATA
Rok prijave: 20.1.2025
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 MLAĐI PRODAJNI
SAVJETNIK / SAVJETNICASPLIT
Rok prijave: 25.1.2025
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 REFERENT/REFERENTICA PRODAJE
Rok prijave: 16.1.2025
Ured ovlaštenog arhitekta Mario Kvež, mag.ing.arch., Bedekovčina, Brestovec Orehovički 38A
1 ARHITEKT/ICA
Rok prijave: 13.1.2025
Prijevoz i usluge Preberina d.o.o., Veliko Trgovišće, K. Š. Đalskog 30A
2 KONOBARA/KONOBARICE
2 KUHARA/KUHARICE
Rok prijave: 11.1.2025
"CHEMO-ZABOKY" trgovina,
ugostiteljstvo, pekarnica vl. Božidar Tkalčević, Zabok, Ulica Baltazara Zabokya 1
1 KONOBAR/KONOBARICA
1 PEKAR/PEKARICA
1 RADNIK/RADNICA U FAST
FOOD-U
Rok prijave: 31.1.2025
Društvo multiple skleroze Krapinsko - zagorske
županije, Zabok, Trg Dragutina Domjanića 6
1 OSOBNI/A ASISTENT/ICAJEZERO KLANJEČKO
1 OSOBNI/A ASISTENT/ICAŠPIČKOVINA
Rok prijave: 7.1.2025
TRGOCENTAR d.o.o., Zabok, 103. Brigade 8
2 POLJOPRIVREDNA
TEHNIČARA/TEHNIČARKE - P
58 KRAPINSKE TOPLICE
2 PRODAVAČA/ICE - P 43
LUČELNICA
3 PRODAVAČA/PRODAVAČICE
- P 17-ZABOK-GRAĐEVNI MATERIJAL
2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE
- P 37 KRAPINSKE TOPLICE
2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE
U SAMOPOSLUZI 21-BEDEKOVČINA
2 PRODAVAČA/ PRODAVAČICE, P-80 (SUPERCENTAR)
2 VOZAČA/ICE KAMIONA S KRANOM U GRAĐEVNOM MATERIJALU P 171 PREGRADA
Rok prijave: 31.1.2025
"ALUMONT" al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko
Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113
2 POMOĆNA RADNIKA/ RADNICE
2 STOLARA/STOLARICE
Rok prijave: 19.1.2025
MEDITEX d.o.o., Zabok, Ulica Ravnice 2
2 PRODAJNA PREDSTAVNIKA/ PREDSTAVNICE ZA SREDIŠNJU HRVATSKU I SLAVONIJU
Rok prijave: 19.1.2025
ČVEKKOP obrt za zemljane radove vl. Srećko Čvek, Zabok, Jakuševec Zabočki 7
1 TESAR/TESARICA
Rok prijave: 29.1.2025
SPORTSKA ZAJEDNICA
GRADA ZABOKA, Zabok, Prilaz Janka Tomića 2a
1 VODITELJ/VODITELJICA
SPORTSKE DVORANE ZABOK
Rok prijave: 17.1.2025
JAKUŠ - MEJAREC d.o.o., Bedekovčina, Pustodol
Orehovički 71A
1 VOZAČ/ICA C KATEGORIJE - ZAGREB Rok prijave: 8.1.2025
DH LOGISTICS d.o.o., Zabok, Martinišće 89 1 VOZAČ/ICA C KATEGORIJEZAGREB-SUSEDGRAD Rok prijave: 9.1.2025
DH LOGISTICS d.o.o., Zabok, Martinišće 89
1 VOZAČ/ICA C KATEGORIJESVETA NEDELJA Rok prijave: 10.1.2025
VALOVITI PAPIR - DUNAPACK d.o.o., Zabok, Trebež 2 3 VOZAČA/VOZAČICE VILIČARA Rok prijave: 16.1.2025
BRAVARIJA PREŽIGALO d.o.o., Krapinske Toplice, Maturovec 22a
5 ZAVARIVAČA/ZAVARIVAČICE TIG POSTUPKOMNJEMAČKA Rok prijave: 25.1.2025
Ispostava Zlatar POZAIĆ GRADNJA obrt za građevinske usluge Stjepan Pozaić, Zlatar, Kaštelska 12A 1 GRAĐEVINSKI/KA RADNIK/ CA
2 ZIDARA/ICE Rok prijave: 16.1.2025
"AUSPUH - SERVIS - PALE" vl. Darko I Željko Pale, Konjščina, Krapina Selo 30d 1 MONTER / MONTERKA
AUSPUHA - VARAŽDIN Rok prijave: 12.1.2025
GMRL Vlahek obrt za završne građevinske radove vl. Goran Vlahek, Lobor, Završje Loborsko 27
2 MONTERA/KE SUHE GRADNJE - ZAGREB Rok prijave: 12.1.2025
PREIS-SUPER d.o.o., Zlatar, Trg Slobode 16
1 PRODAVAČ/ICA - ZLATARBISTRICA
Rok prijave: 11.1.2025
GOGO - BUS d.o.o., Hrašćina, Maretić 3
3 VOZAČA/ICE AUTOBUSAZAGREB
Rok prijave: 30.1.2025
CENTAR-ŠKUDAR d.o.o., Mihovljan, Novi Golubovec 32
1 VOZAČ/ICA POKRETNE TRGOVINE
Rok prijave: 17.1.2025
VREMENSKA SLIKA: Prvi dani 2025. godine su ovdje kod nas na sjeveru prošli uglavnom bez snijega, a još su jednom ove zime snježni pokrivač dobili gorski krajevi. Sad nam slijedi nova ju-žina do četvrtka uz jedan kraći oborinski val u utorak kasno popodne. Sljedeći oborinski val tre-bao bi stići u petak kad će biti kiše, možda i kratkotrajnog snijega. Nakon toga će ostati hladnije, ali uglavnom suho vrijeme u danima vikenda. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Utorak počinje uz jaku južinu i dosta visoku jutarnju temperaturu. Sredinom dana još uvijek suho, možda i uz malo sunca, a zatim će se jače naoblačiti. Kasno po-podne i navečer kiša uz kratkotrajno okretanje vjetra na sjeverac i osvježenje.
U srijedu opet uglavnom suho. Jutro će biti hladnije uz temperaturu oko nule i mjestimičnu mag-lu. Danju sunčana razdoblja, a poslijepodne će ponovno zapuhati umjeren jugozapadni vjetar, stiže nam nova južina pa će danju biti iznadprosječno toplo.
Ta jaka južina bi se trebala zadržati i tijekom četvrtka.
UTORAK 7. siječanj
SRIJEDA 8. siječanj
Uglavnom suho, djelomično sunčano, vje-trovito i toplo. Zato će već jutarnja temperatura biti u plusu, a najviša dnevna možda dogura i do 15 Celzijevih stupnjeva. Puhat će jak jugozapadni vjetar koji najavljuje promjenu u petak.
Naoblačenje i oborine uz okretanje vjetra s jugozapadnog na sjeverni dogodit će se tijekom noći na petak. U početku kiša, ali je s padom temperature moguća susnježica, mjestimice i malo mok-rog snijega. No, već tijekom poslijepodnevnih sati oborine će prestati. Temperatura niža nego prethodnih dana, ali ostajemo u blagom plusu do mraka kad će zahladiti ispod nule.
U danima vikenda opet više suhog vremena, a postoji mogućnost i za sunčana razdoblja. Noći i jutra hladniji uz mraz, a danju prohladno uz sunčana razdoblja. Dnevna temperatura će biti samo malo u plusu, a dojam hladnoće će pojačavati povremeno jak vjetar sjevernih smjerova.
Manja mogućnost za nove slabe oborine postojat će početkom sljedećeg tjedna. No, to treba još pratiti u dnevnim prognozama.
siječanj
NEDJELJA 12. siječanj -3 0C 2 0C
ČETVRTAK 9. siječanj 7 0C 15 0C PONEDJELJAK 13. siječanj -3 0C 1 0C
PETAK 10. siječanj 1 0C 3 0C
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Petra Rumbak
Krapina
Daria Petrinšak
Tuhelj
Lorena Ugarković
Donja Bistra
Valentina Belobrk
Krapinske Toplice
Mateja Vukić
Poznanovec
Mateja Žnidarić
Zabok
Marija Pešec
Gornja Stubica
Roberta Moćan
Donja Stubica
Karla Grbavac
Zlatar Bistrica
Silvija Filko
Radoboj
Sandra Plečko
Zabok
Jasmina Benčić
Martinjak
Konjščina
Dunja Leš
Oroslavje
Katarina Šprem
Rakovec
Ivana Krznar
Zabok
Nina Pavlović
Zagreb
Kristina Maljuga Mateša
Bedekovčina
Petra Draganić Golub
Krapina
Lucija Kusić
Prigorje Brdovečko
Ivona Sičaja
Sesvete – Kraljevec
Antonija Kovač
Zaprešić
Laura Babić
Zlatar
Martina Duh Pranjić
Dugo Selo
Djevojčice su rodile:
Tamara Knežević Salaj
Vrbovec
Marina Visković Drpić
Zagreb
Mara Vlahov
Split
Valentina Burek
Budinščina
Nikolina Tarade
Krapinske Toplice
Glorija Korman
Gornja Stubica
Valentina Pavlinić Čep
Pregrada
Katarina Števinović
Hum na Sutli
Paola Paloš
Virovitica
Valentina Jankec
Jakovlje
Ivana Hađar
Lobor
Jelena Pelko
Zlatar
Martina Leljak
Krapina
Teodora Dumbović
Mače
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: MARTIN KOLAR, UL. BREGI ZABOČKI 6, 49 210 ZABOK
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1069
POSTERI I PLAKATI SVIH
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Fisher: Bolja polovica knjiga
Iris je za dlaku izbjegla sudbinu svoje sestre blizanke: oteta usred bijela dana, nestala bez traga. Budući da je policija uvjerena da je Piper pobjegla, a dokaza nema, jedini putokaz su Irisine nejasne uspomene i slučaj se vrlo brzo gasi.
Od toga dana, Iris opsesivno traga za sestrom...
Tarryn Fisher: Bolja polovica
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Don Winslow: Grad u plamenu
Danny Ryan bio bi običan lučki radnik u Providenceu, savezna država Rhode Is-land, da njegov otac nije bio uvaženi šef irske mafije, koji je maknut u stranu zbog pretjeranog alkoholizma. Ovako, iz poštovanja prema bivšem šefu, ili možda zbog činjenice da je oženio kćer sadašnjeg šefa Petera Murphyja, ponekad dobije neki poslić da zaradi koju pinku. Povremeno nekoga istuče da brže naplati dug ili po-maže tovariti ukradenu robu, ali Danny najviše voli kad je na ribarskom brodu na harpunu, u lovu na sabljarke...
Don Winslow: Grad u plamenu 1069
Adresa:
Ime i prezime: Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
nezavisni regionalni portal
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.
Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona: Nagradni pojam:
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje
od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
radno vrijeme za posjetitelje
od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje:
Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME
utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Muzej 'Staro selo' kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.
Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede
i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.
Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
muzeji hrvatskog zagorja
NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke
NASELJE STUBIČKI KAMENJAK 15A, 49240 DONJA STUBI-CA Nagradni pojam – BERBA GROŽĐA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ
Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr / +385 49 203 772
Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Ovo je razdoblje kada se od vas zahtijeva ozbiljniji pristup na ljubavnom planu. Nagomilale su se obveze na radnom mjestu i od vas se očekuje efikasan rad. Osjećaji su vam podijeljeni na dvije strane. Probleme podijelite s prijateljima. SAVJET TJEDNA: Pokušajte se izboriti za jače pozicije na radnom mjestu!
Bik (21. travnja - 21. svibnja) Zov pustolovine privlačit će vas više od svega. Zvijezde vam savjetuju da bi sada trebali više težiti stabilnom odnosu u kojem ćete znati na čemu ste i što možete očekivati. Umorni ste od posla, predahnite. SAVJET TJEDNA: Vodite računa o važnim dokumentima!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Predstoje vam zanimljivi kontakti i poznanstva. Na pomolu je nova ljubavna veza. Ovaj tjedan kretat ćete se u društvu osebujnih osoba. Na poslu ne radite ništa na svoju ruku jer bi vam to moglo prouzročiti probleme. Naučite obuzdati svoju nestrpljivost. SAVJET TJEDNA: Treba vam više sna!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Tjedan će vam proteći u dobrom raspoloženju. Pratit će vas dojam da vas ne razumiju ni bližnji, a ni partner. Povećat će vam se i obveze na poslu, no dodatne obveze donijet će vam i priliku da pokrpate svoj financijski budžet. Bit ćete i emocionalno osjetljivi. SAVJET TJEDNA: Bavite se nekom sportskom aktivnošću!
Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) U top formi ste. Samopuzdanje vam raste, pokazivat ćete inicijativu za sve i svašta. Predlagat ćete izlaske, putovanja i svima se nametati kao prirodni vođa, a velike su šanse da postignete uspjeh u svemu čega se prihvatite. SAVJET TJEDNA: Ne pretjerujte s alkoholom!
Djevica (23. kolovoza -22. rujna) Ovo je za vas stresno, ali ipak pozitivno razdoblje. Sve izazove i otežavajuće okolnosti prebrodit ćete zahvaljujući vašoj odlučnosti i strpljivosti. Nemojte biti egocentrični u svom privatnom životu, vodite računa i o osjećajima drugih. SAVJET TJEDNA: Ne dajte se izbaciti iz takta!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Tjedan pred vama bit će u znaku ljubavi. Vage u stalnim vezama bit će prilično svojeglave i nespremne na prilagodbu. Nove ljubavne veze nailaze na prepreke. Ne zaboravljajte na obiteljske obveze. Materijalna situacija zahtijeva i dalje oprez, dok ćete u poslu biti i dalje vrlo angažirani. SAVJET TJEDNA: Budite pomirljivi! Škorpion (23.listopada -21. studenoga) Krivo ćete se ponašati i na ljubavnom i na poslovnom planu. Bit ćete svojeglavi i prkosni. Opasnost od pogrešnih financijskih i poslovnih odluka bit će pojačana, osobito krajem tjedna. Pokušajte oživjeti tu monotoniju. SAVJET TJEDNA: Ne komplicirajte ljubavnu situaciju!
Strijelac (22.studenoga -21. prosinca) Vaš partner osjećat će se prikraćeno, jer mu ne poklanjate dovoljno pažnje. Osim što ste skloni flertu, situaciju dodatno zaoštrava to što vi tome ne pridajete nikakvu pažnju. U poslu će vam ići dobro, samo se nemojte iscrpiti. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!
Jarac (22. prosinca -20.siječnja) Odlučni ste da promijenite nešto u svom životu na bolje. Svi kontakti koje uspostavite u ovom vašem povoljnom razdoblju bit će isplativi. Zdravlje vam je solidno, iako osjećate mali umor. SAVJET TJEDNA: Uživajte u lijepim stvarima!
Vodenjak (21. siječnja -18. veljače) Prijateljstvo s jednom osobom prerasta u nešto više. Tuđe propuste u poslu nećete tolerirati, pa ćete se često zbog toga sukobljavati s kolegama. Ne prihvaćajte dodatne obveze sa strane. SAVJET TJEDNA: Mogli biste primiti iznenadan ljubavni poziv!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Trenutak je da pokažete svoje ambicije i ispravno procijenite svoje poslovne sposobnosti. Ako objektivnije sagledate situaciju uvidjet ćete da iza svakog problema koji vas muči postoji izlaz. U tome će vam pomoći prijatelji. SAVJET TJEDNA: Klonite se stresnih situacij
STOLJEĆIMA POZNATI ZAGORSKI LIJEK DOBIO PRIZNANJE MEDICINSKE STRUKE
Sve me boli, duša traži, rakijom me sveg namaži, kao kad sam dite bia ja – opjevao je legendarni, pokojmuduši, Arsen Dedić u pjesmi 'Dida moj'. Ljekovitost rakije poznata je diljem Balkana, no, ljekovitost rakije drožđenke ili drožejnke, koja se dobiva od droži, odnosno vinskog taloga, u Zagorju je oda-vno dosegla status vrhunaravnog eliksira. Odmah da uputimo neupućene, nije riječ o rakiji koja se nešto naročito pije, već o magičnoj tekućini čije eksterno nanošenje na bolesne ili oštećene dijelove tijela čudotvorno liječi u svega nekoliko minuta. Urodilo plodom
Svjedočanstva o čudotvornom djelovanju rakije drožđenke na ljudski organizam ne nedostaje. Prema podacima Zagorskog zavoda za statističke podatke o utjecaju objava statističkih podataka na zdravlje ljudi, rakija drožđenka izliječila je čak 238% više oboljelih nego hodočašće u Međugorje i čak 327% više nego hodočašće na Mariju Bistricu. Upravo zbog toga poznati zagorski proizvođač rakije drožđenke, prof. Božek Drožek, kroz niz je aktivnosti unatrag nekoliko desetljeća vršio pritisak na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje da 'drožđenku' prizna kao lijek te da se ona može prodavati u ljekarnama, ali i dobiti na recept. Kako nam je ekskluzivno otkrio, upravo proteklog tjedna njegovi su napori urodili plodom. Zadovoljen sem
Naime, kako nam je ispričao Drožek, ključna prekretnica bila je kad je nedavno otkriven slučaj iz Lobora, kad je jednoj starici unuk slučajno nožem odsjekao prst, nakon čega je ona čitavu ruku uronila u lonac rakije drožđenke. Nije prošlo ni pola sata, tvrde svjedoci, a starici je izrastao novi prst i to s prstenom od 24 karatnog zlata. Ni najtvrdokorniji birokrati Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nisu mogli ignorirati ovakvo biološko, ali i alkemijsko čudo, stoga su odlučili da će od 30. veljače ove godine rakija drožđenka biti dostupna u svim bolje opremljenim ljekarnama, a i liječnici obiteljske medicine moći će za nju napisati recept, odnosno, kronični pacijenti moći će je dobivati besplatno. – Jake sem zadovoljen – kratko je komentirao Drožek.
Ključna prekretnica bila je kad je nedavno otkriven slučaj iz Lobora, kad je jednoj starici unuk slučajno nožem odsjekao prst, nakon čega je ona čitavu ruku uronila u lonac rakije drožđenke. Nije prošlo ni pola sata, tvrde svjedoci, a starici je izrastao novi prst i to s prstenom od 24 karatnog zlata
SIJEČANJ
UTORAK, 07.01. Rajmund; Rajko; Lucijan SRIJEDA, 08.01. Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil ČETVRTAK, 09.01. Julijan; Miodrag; Julijana PETAK, 10.01. Agaton; Dobroslav; Grgur X. SUBOTA, 11.01. Honorat; Higin; Neven NEDJELJA, 12.01. Krštenje Gospodinovo. KROZ GOD. Ernest; Tatiana PONEDJELJAK, 13.01. Hilarije; Veronika
ime tjedna
Sretan imendan, Neven! Neven je ime domaćeg podrijetla. Naziv ukrasne biljke uzet je za osobno ime. Potječe iz novijeg vremena kada se u narodu razvio običaj davanja imena po nazivu cvijeća. Po narodnom običaju izbor cvjetnog imena predstavlja izraz roditeljske želje da dijete bude prije svega lijepo, nježno, milo, ljupko i profinjeno.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
jeste li znali?
...da je upaljač izmišljen prije šibice?
...da krtica može iskopati oko 90 m tunela za jednu noć?
...da je kazna za ubijanje mačke prije 4.000 godina u Egiptu bila smrt?