NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK
issn 1334-4668
broj 1068 / godina 22 / 24.12.2024. / cijena 1,5€
Sretan Božić i uspješna nova 2025. godina!
'Samo izvanjsko slavlje
INTERVJU TJEDNA Vlč. Majk Rušec – Uoči Božića, za većinu najradosnijeg kršćanskog blagdana,
U božićnom ozračju koje ispunjava domove i crkve, župnik Majk Rušec govori o pravim vrijednostima ovog blagdana – ljubavi, zajedništva i vjere. Božić nije
Marta Čaržavec ZAGORSKA SELA
U nedjelju smo zapalili posljednju adventsku svijeću. Svaka od njih donosi poruku – nadu, mir, ljubav i radost. Paljenjem posljednje svijeće, simbol radosti, približili smo se Božiću. Je li Advent u današnjem vremenu ostao vjeran svojoj pravoj svrsi? Koliko ga preplavljuju neke druge stvari, recimo užurbanost i komercijalizacija?
Vlč. Rušec: Advent je vjeran sebi onoliko koliko smo mi vjerni njegovoj pravoj svrsi. Nitko od nas nije imun na komercijalizaciju svetkovina i blagdana, no ne smijemo iz vida izgubiti bit stvari – ne samo svetih vremena već i svega drugoga, jer u protivnom upadamo u besmisao. Ne možemo živjeti Advent bez Isusa – ako znamo da je to priprema za proslavu Božića, isto kao što ne možemo slaviti Božić bez Božića – Malog Boga koji je smisao i središte tog slavlja. Smatram da je u ovom smislu važno da mi kao pojedinci vjernici u tome budemo primjer. Da mi potpuno poznajemo, cijenimo i živimo svoje vrijednosti i tradiciju – ne bi se događala takva uspješna nametanja svega i svačega što nema veze ni s našom kulturom, ni vjerom, ni tradicijom. Promjena koju želimo vidjeti u svijetu mora i može započeti prvo u našem srcu. To je duh Adventa koji nas poziva da se uz Proroke i Evanđelje vratim na Početak, na
'Božić nas poziva na malenost i iskrenu jednostavnost kakvu su posjedovali pastiri, na radost i čistoću kakvu su posjedovali anđeli koji su pjevali slavu Bogu o događaju Kristovog rođenja, na mudrost i spremnost na pokret i akciju kakvu su imali mudraci s Istoka, te na ljubav i poslušnost Božjoj volji za naš život kakvom je bila ispunjena Isusova Majka Blažena Djevica Marija'
Bit, na temelj naše vjerničke nade i radosti, ali i na njen Smisao. Da usporimo i uvidimo što je uistinu važno i trajno u našem narodu i u životima naših obitelji i nas samih.
Badnjak je poseban dan iščekivanja Božića, a mnogi ga povezuju s obiteljskim okupljanjima, postom i molitvom. Što Badnjak simbolizira u kršćanskoj tradiciji?
Vlč. Rušec: Na Badnjak se događa duhovna uvertira u kulminaciju radosti koju iščekujemo. To je otvaranje prozora neba, kroz koji predosjećamo radost bez kraja čija nas punina čeka u vječnosti, a kojoj je temelj blizina Boga koji je u sebi punina ljubavi, radosti, svjetlosti... Upravo tim elementima bogati su običaji koji naš narod njeguje ovog svetog i posebnog dana. Simboli koji se koriste danas slični su onima koji su se koristili u starini, a svrha im je ostala ista. Nekada su se kuće pa i štagljevi, u nekim krajevima i bunari na ovaj dan kitili zimzelenim granama koje su bile preteče bora koji se pojavio tek pedesetih godina prošlog stoljeća. I bor i zimzelene grane podsjećaju nas na Onoga koji dolazi, Spasitelja koji je vječno mlad! U mom kraju Zagorja gdje sam rođen, u Maruševcu, drevni je običaj da se na Badnjak priprema koleda – kruh koji se radi uvijek okruglog oblika kako bi simbolizirao vječnost koja nam je – bez početka i kraja – otvorena Kristovim rođenjem. U sredini tog kruha se od tijesta načini znak križa –prepoznatljiv simbol Isusa Krista koji je izvor radosti i blagoslova za sve četiri strane svijeta, što simboliziraju četiri cijela oraha koja se na koledu postave između uglova znaka križa. Kada je koleda pečena ispod nje se stavlja zrnje kukuruza, graha, žita kao simbol plodnosti, u sredinu križa ubode se borova grančica koja ima tri izdanka – simbol Presvetog Trojstva. Nakon blagoslova obitelji, obično o Bogojavljenju, ovaj se kruh razlomi i kao blagoslovina po dio se odnese u vrt, na njivu, voćnjak i slično, kako bi blagoslov Božića ostao na njima. I adventski vjenčići svojim okruglim oblikom podsjećaju nas na Boga koji je vječan te baš poput kružnog oblika nema ni početka ni kraja. Slična je simbolika svjetla koje palimo na adventskim vijencima u crkvama i našim domovima te na javnim mjestima i trgovima, s tisućama lampica koje krajem Adventa obasjaju naše trgove i domove, i sa svijećom koja se nekad na Badnjak unosila u domove ili bi se pored četvrte adventske svijeće užigala i jedna bijela svijeća. Sva ta igra svjetla i tame podsjeća nas na Onoga koji nam se na Gori Preobraženja objavio upravo kao Svjetlo svijeta, kao svjetlo i naših životnih tama, koje samo Bog može i želi raspršiti.
U ponoćnim misama okupljamo se kako bismo slavili Isusovo
'Zvjezdari, obično ozbiljniji muževi obučeni kao tri kralja obilaze naše domove pjevajući pjesmu koja se od davnine prenosila s koljena na koljeno, o Betlehemskoj zvijezdi, štalici i poklonu kraljeva novorođenom Isusu'
rođenje. Koja je poruka te mise i kako nas ona priprema za Božić?
Vlč. Rušec: Crkva od davnina poznaje bdjenja koja su se danas zadržala uoči Uskrsa – vazmeno bdjenje, uoči Duhova – duhovsko bdjenje, te uoči Božića – mise polnoćke. Sva ova bdjenja žele nam dozvati u svijest važnost ovih temeljnih događaja našega spasenja. Ovom misom počinje liturgijska proslava rođenja Isusa Krista – Božića. Moć navike sve nas česti uljulja u duhovnom životu te nerijetko zaboravljamo radost i važnost ovih događaja koji se ponekad svode na običaj ili tradiciju. Čudesno je to kako je Bog ušao u naš svijet – u tijelu malenog nejakog djeteta, rođen od Marije Djevice, začet po Duhu Božjem. Sve su to silna otajstva u koja je čovjek uvijek iznova pozvan uranjati, diviti im se, zahvaljivati i živjeti s njima i od njih. Upravo nam misa polnoćka budi srce, ponos, uspomene, ali i živu vjeru u Božju blizinu koja se itekako i danas može osjetiti, ali samo ako joj se čovjek približi u jednostavnosti i budnosti srca, poput pastira u toj svetoj noći.
Što Božić predstavlja za vjernike, a što bi, prema Vama, trebao predstavljati u duhovnom smislu?
Vlč. Rušec: Božić je za vjernike temelj i uzrok sve naše radosti. Bog
koji uzima obličje čovjeka i ostaje s nama u sve dane do svršetka svijeta kako nam sam to obećava – najveća je čast koja je ljudskom rodu ikada iskazana. Nikada nam nitko neće ponuditi veću čast od one koju nam je Krist ponudio – a to je da postanemo prijatelji Božji i stanovnici neba. Svima nam je sveta dužnost da ovo temeljno značenje i radost Božića sačuvamo od raznih drugih sadržaja koji mu ne pripadaju a koji mu se žele "prišiti", kako bi ovaj temelj naše vjerničke radosti neoskvrnjen sačuvali za naraštaje koji za nama dolaze, a kojima će itekako biti potreban.
Kako biste opisali važnost Božića u današnjem vremenu kad se često naglasak stavlja na materijalno i vanjsko slavlje?
Vlč. Rušec: Samo izvanjsko slavlje je apsurd, to je kao da se slavi naš rođendan – ali bez nas. Nema smisla. Važnost Božića danas možda i više nego ikada dolazi do izražaja. Božić je dan obiteljskog okupljanja i zajedništva koje je danas toliko ranjeno i osiromašeno. Božić je prilika za susret s obitelji i prijateljima, braćom i sestrama u vjeri, a kao takav je i savršena prilika za susret s Bogom. Nama ljudima Boga je lakše spoznati kroz ljudsku radost i blizinu, a upravo to se događa u Božićnim susretima koji su puni iskrenih čestitanja, osmijeha, zagrljaja. Kroz zagrljaje naših bližnjih grli nas Bog. Zato je Božić itekako važan u ovo vrijeme kada je ambalaža važnija od sadržaja, izgled od nutrine, novac od ljubavi... Božić nas poziva da gledamo očima vjere i srca. Samo takav pogled može prepoznati Veličinu u malenosti i Vječnost u prolaznosti.
Na koje vrijednosti Božić podsjeća ljude, a često se zaborave tijekom ostatka godine?
Vlč. Rušec: Božić nas poziva na malenost i iskrenu jednostavnost kakvu su posjedovali pastiri, na radost i čistoću kakvu su posjedovali anđeli koji su pjevali slavu Bogu o događaju Kristovog rođenja, na mudrost i spremnost na pokret i akciju kakvu su imali mudraci s Istoka, te na ljubav i poslušnost Božjoj volji za naš život kakvom je bila ispunje-
na Isusova Majka Blažena Djevica Marija. Sve ove i još mnoge druge vrijednosti proizlaze iz Božje blizine – a to je srž Božića. Divna je radost da nas ta blizina prati i cijele liturgijske i građanske godine! Svaki dan može biti Božić ako smo svjesni te Božje blizine i u koliko s njom živimo naše živote. Bog je uvijek tu, pa i kada ga ne osjećamo, kada ga ne razumijemo, uvijek je tu onakav kakav nam se u Betlehemu objavio –jednostavan, vjeran, blag
Primjećujete li da vjernici danas pridaju veće značenje zajedničkom obiteljskom slavlju nego prije?
Vlč. Rušec: Na žalost čini mi se da je upravo suprotno te da je u svim krajevima prisutna tendencija izdvajanja obično mladih – bilo pojedinaca ili mladih obitelji u zasebna domaćinstva koja su nerijetko udaljena od njihovih rodnih kuća i krajeva te se to odražava i na obiteljskim susretima koji su bojim se rjeđi i kraći čak i za naše najveće svetkovine. Tome su doprinijela i sredstva komunikacije koja su ponekad prednost ali su počesto i izgovor, te smo zagrljaj, pogled i stisak ruke uz zagrljaj i poljubac zamijenili često "instant" sadržajima – porukama i fotografijama koje ne odražavaju dovoljno duh susreta koji bi se u tim svetim danima trebao događati između ljudi, obitelji i prijatelja.
Koje božićne tradicije još uvijek žive u Vašim župama? Primjećujete li da se neki običaji vraćaju ili pak gube?
Vlč. Rušec: U mojim župama žive običaji vezani za liturgijski hod Crkve tijekom božićnog vremena. To je blagoslov obitelji koji je izuzetno važan moment u pastoralnim nastojanjima, kada svećenik ima privilegiju ići u svaki dom svojih vjernika, i u ambijentu koji je svojstven obitelji ući u sve segmente njihovog života i tamo donijeti Krista i njegov blagoslov. Iako posjeti i blagoslov obitelji imaju i svoj napor, trudim se da to budu uistinu srdačni susreti ispunjeni molitvom, pjesmom i iskrenom ljudskom blizinom, a to isto doživljavam i primam od svojih župljana. Uistinu je privilegija moći ući u dom svih naših obitelji i biti dijelom njihovog hoda prema nebu, sa svime onime što život sa sobom nosi – nekada radost, a nekada i križeve i izazove, patnju i bolest, i sve drugo što tka naše živote. Osim blagoslova obitelji na blagdan Nevine Dječice imamo blagoslov djece, zatim blagoslov vina na blagdan Svetog Ivana što je važno svim našim vinarima kojih u našem kraju Bogu hvala imamo mnogo, te blagoslov vode i tamjana na Bogojavljenje ili Sveta Tri Kralja. Trudimo se da svi blagoslovi budu što dostojanstveniji jer su svakom vjerničkom srcu blagoslovine važna pomoć na putu prema svetosti. Jedan od običaja koji je specifičan za naš kraj, a koji se od starine zadržao jest i po-
nije samo vrijeme darivanja materijalnih poklona, već i prilika da darujemo svoje srce, posebno onima koji su sami, tužni ili zaboravljeni, ističe velečasni Rušec
hod Trikraljske zvijezde. Zvjezdari, obično ozbiljniji muževi obučeni kao tri kralja obilaze naše domove pjevajući pjesmu koja se od davnine prenosila s koljena na koljeno, o Betlehemskoj zvijezdi, štalici i poklonu kraljeva novorođenom Isusu. Zvjezdari sa sobom nose i zvijezdu – posebno uređenu i ukrašenu "kućicu" koja s jedne strane ima prikaz betlehemske zvijezde, a s druge strane prikaz štalice s malim Isusom. Običaj je da se pjevače daruje prikladnim darovima ili novcem te da ih se u kući ponudi okrjepom da ne klonu na dugom putu od kuće do kuće koji potraje do dugo u noć. Ponosni smo na naše zvjezdare i na tradiciju koju su održali u našem kraju.
Kakvo značenje imaju jaslice i božićni ukrasi u crkvi? Možete li podijeliti nešto o njihovom uređenju ove godine?
Vlč. Rušec: Jaslice u crkvama imaju nezamjenjivo mjesto, jer nam uprisutnjuju ono otajstvo o kojem ovih dana razmišljamo – Kristovo rođenje. Mi ljudi nismo samo duhovna bića poput anđela, nego dakako i materijalna, te imamo potrebu i duhovne stvarnosti prikazivati na materijalan, nama lakše shvatljiv način. Jaslice su posebno važne za djecu. Sjetimo se samo našeg djetinjstva, s kakvim oduševljenjem i pobožnošću smo promatrali figure kraljeva, Isusove Majke Marije i Josipa, ovčica, voleka i osleka te malog Isusa koji nam se blago smiješio iz svojih jaslica. Ovo je prva kateheza djeci, ali i mnogim odraslima o biti Božića –Božjoj blizini i blagosti, te nevjerojatnom načinu na koji je sam Bog ušao u naš krhki svijet. Zato se pripremi jaslica od davnina pridavala posebna pažnja i posebno mjesto u našim crkvama. Na tom tragu su i božićni ukrasi. Nakon Adventa u kojem prevladava ljubičasta liturgijska boja, instrumenti koji prema liturgijskim propisima u vrijeme Adventa služe samo kao tiha pratnja pjevanju vjernika, a crkva se ukrašava (slično kao i u korizmi) tek minimalno – dolazi tiha, svet noć bdjenja i mise polnoćke, u kojoj se nakon adventskog iščekivanja na nas izlijeva punina simbola božićne radosti – glasna glazba najčešće orgulja, radosna pjesma raspjevanih vjernika koja izlazi ne iz grla nego iz srca ganutog Božjom blizinom, blještavilo i sjaj kuglica, lampica i svijeća te svježina zelene mlade pšenice koja nerijetko ovijena našom trobojnicom krasi naše oltare. Otkako sam na ovim župama, trudim se da svake godine imamo ponešto drugačije ukrašene župne crkve. Pošto sam ljubitelj i kolekcionar starina, ove godine sam odlučio da naše crkve budu okićene u etno stilu. Moja majka Nevenka napravila je anđele od kukuruzovine, kojima smo okitili borove u kombinaciji s crvenim kuglicama, a ispred oltara stavit ćemo i malog Isuseka na slamici povijenog u domaće tkano
'Mi ljudi nismo samo duhovna bića poput anđela, nego dakako i materijalna, te imamo potrebu i duhovne stvarnosti prikazivati na materijalan, nama lakše shvatljiv način'
platno. Obavezan ukras su i jabuke i božićna pšenica, što u prostoru naših lijepih župnih crkava daje poseban ugođaj tradicije.
Božić donosi nadu i radost. Što biste poručili vjernicima koji se ove godine možda suočavaju s teškim životnim okolnostima?
Vlč. Rušec: Upravo u tamnoj noći zvijezde jasnije sjaje. U božićnoj noći pjevamo "On za nas trpi čim se rodi!". Samo Krist daje smisao patnji, trpljenju pa i smrti. Ako s
njime sjedinimo svoje križeve, bit će to put u blagoslov i nebo. Tada će nam naše poteškoće postati moćno duhovno oružje, a Bog sam bit će izvor našeg mira i snage za nošenje križa – sve do zore Uskrsnuća.
Kako pronaći mir i istinski doživjeti Božić u vremenu koje je često ispunjeno žurbom, obavezama i stresom?
Vlč. Rušec: Poteškoće ovog svijeta nadilaze nas. Zato nam je potreban izvor mira koji je također od nas veći – a to je Bog. Samo je u njemu mir dušo moja, samo je u Njemu spasenje, pjeva biblijski pisac. Neka to bude i naša molitva kada izgubimo mir u neverama ovog svijeta.
Što biste istaknuli kao glavnu poruku Božića ove godine? Kako ona može nadahnuti sve nas?
Vlč. Rušec: Glavna poruka svakog Božića je ista – Bog je s nama, nismo sami, nismo siročad prepuštena raljama ovoga svijeta i zla, nego smo ljubljena djeca Božja. Na nama je svake godine uvijek iznova otvoriti se ovoj istini naše vjere i s njom i od nje živjeti.
Kao župnik, imate priliku biti uz ljude u najvažnijim trenucima njihova života. Kako doživljavate blagdane kad ste okruženi tolikim emocijama vjernika?
Vlč. Rušec: To je neizmjerna privilegija i čast. Pratiti ljudske živote u njihovim najsvetijim trenucima jedna je od posebnosti i ljepota svećeničkog života, ali je dakako i odgovornost, baš poput svakog drugog dara. Na većim župama dogodi se da svećenik u jednom danu prože kroz cijeli ciklus ljudskog života. Prijepodne krštenja, vjenčanja, zatim popodne možda sprovod, ispovijed, sveta misa... Takvi dani imaju svoju ljepotu, ali i napor, te je potrebno čuvati se da ne upadnemo u rutinu zbog ponekad većeg broja slavlja sakramenata ili pak ispraćaja. Uvijek moramo imati na umu da je to ljudima poseban i svet trenutak, u kojem s nama trebamo susresti Gospodina i ljudima pomoći da ga susretnu, bilo u radosti, bilo u tuzi.
Što Vama osobno najviše znači u ovom vremenu iščekivanja i radosti Božića? Imate li neki omiljeni običaj ili trenutak?
Vlč. Rušec: Najposebniji trenuci su oni u kojima i sam susrećem
Krista koji je već među nama - U svetim sakramentima ispovijedi i svete mise, u Božjoj riječi. Sveta ispovijed je uistinu čudo Božjeg milosrđa u kojem na sebe Bog uzima naše slabosti i terete. Svaki puta me iznenadi koliko je uistinu Bog u sakramentima prisutan i djelotvoran za naše živote. Zato božićna ispovijed zauzima posebno mjesto u predbožićnom vremenu. Najposebniji trenuci su i slavlje misa polnoćki. Običavam u ulaznoj svečanoj procesiji donijeti kip djetešca Isusa koji položim u jaslice sa slamom pripravljene ispred glavnog oltara. To su posebni trenuci u kojima se i sam podsjećam na bit i radost svoje službe – a to je Krista donijeti svijetu i braći ljudima. To je neizmjerna radost i čast.
I za kraj, kakvu Božićnu čestitku želite uputiti svojim župljanima i našim čitateljima?
Vlč. Rušec: Želim svima ljudima dobre volje – Božić! Da spoznaju Boga koji u liku djeteta silazi u štalice naših života. On koji je naša radost i naša snaga neka svojom ljubavlju ispuni svu hladnoću naših srdaca, i donese mir koji samo on može i želi dati, a kojem smo svi tako potrebni u ovom nemirnom svijetu!
Božićno i novogodišnje vrijeme - vrijeme je kad se u Hrvatskoj, pa tako i u Zagorju, troši kao da nam je to zadnji
Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE
Prosinac je mjesec u kojem tradicionalno trošimo najviše: izdvaja se više za darove, kao i za blagdanski stol. Ovogodišnja blagdanska potrošnja ruši sve rekorde. Iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore ističu da se u prosincu za blagdane kupuju uglavnom neprehrambeni proizvodi, za razliku od drugih blagdana u godini. Da se ne odustaje od poklona, izdašnih čak i u čizmici Svetog Nikole, govori činjenica da su 5. prosinca, dan pred Nikolinje, Hrvati ukupno potrošili 128 milijuna i 300 tisuća eura, što je gotovo 40 milijuna eura više nego lani. Lani se u maloprodaji ostvarilo nešto više od 3,1 milijarde eura, a analitičari procjenjuju kako će se blagdanska potrošnja ove godine popeti na 3,3 milijarde minimalno. Tako bi, prema procjenama, božićna košarica ove godine ove godine bila skuplja i do 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanju jednog medija, ukupna košarica s 20 proizvoda sada košta 168,92 eura. Preklanjska košarica s istim proizvodima koštala je 125,53 eura, a 2021. godine 101,85 eura. Poskupljenje mesa
Prema procjenama Nezavisnih hrvatskih sindikata, troškovi blagdanskih obroka za tročlanu obitelj ove godine kreću se od 98 eura za najskromniju varijantu do čak 417 eura za tradicionalnu košaricu, što predstavlja osjetno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Unatoč poskupljenjima, hrvatski građani ne odustaju od tradicije. Pred Božić, tradicionalno je veća potražnja za mesom, stoga se očekuje i veliki porast izdataka za meso. Čeka se u redovima, s popisom u ruci, a ipak je cilj napuniti blagdansku košaricu što jeftinije. Najtraženije su purice, odojak, janjetina i teletina, a cijene ovih proizvoda variraju. Dok se kilogram domaće purice u nekim trgovačkim centrima mo-
že kupiti za 9,90 eura, za zagorsku puricu sad je već potrebno izdvojiti 17 eura, dok je cijena početkom prosinca bila 15 eura, što je tada pokazalo i naše istraživanje među proizvođačima. Cijena guski i patki kreće se od 12 do 15 eura, a za janjetinu će pred Novu godinu trebati izdvojiti i blizu 20 eura, dok je odojak oko 12. Prodavači uglavnom ističu kako su kupci vjerni tradicionalnim izborima, bez obzira na cijenu. No, činjenica je da mnogi građani, suočeni s visokim cijenama, kupuju i u susjednim zemljama poput Slovenije i Italije, gdje su određeni proizvodi jeftiniji. Lakše je onima koji dobe božićnicu. Lani je ona, u prosjeku, iznosila 350 eura. Dok je u državnim firmama božićnica sigurna stvar i očekuje je preko 95 posto ljudi, u privatnom
sektoru 85 posto ljudi očekuje božićnicu. No, sve to skupa nije dovoljno, ni u javnom ni u privatnom sektoru, kako bi se popratila poskupljenja.
Praćenje akcija
Kada se gledaju ukupno prehrambeni proizvodi, oni su u odnosu na prosinac prošle godine za 2, 8 posto skuplji. Iako se to ne odnosi na sve kategorije roba, jer neke su jeftinije, a neke su pak značajno poskupjele zbog nedostatka sirovine, ne čudi da je i potrošačka blagdanska košarica skuplja nego lani. No, iako se troši više, ne znači nužno da će se kući odnijeti više hrane ili poklona, a velika većina ljudi prati akcije, ne bi li uspjeli održati tradiciju blagdanskog stola, a opet proći nešto jef-
tinije ako određenu robu kupe na akciji. Istraživanja pokazuju da što se tiče upravo prehrambenih proizvoda, kupac u jednom periodu od mjesec dana kupuje u gotovo pet trgovačkih lanaca, odnosno trgovina, što dokazuje da su ljudi svjesni cijena i da se itekako pozabave praćenjem akcija, stoga glavni kriterij kud kupnje nije da je trgovina blizu, već cijena.
Odricanja nema
Unatoč izazovima, blagdanski će stolovi i ove godine biti bogato ukrašeni blagdanskim delicijama.
Bakalar, odojak, purica, kolači, fritule… I ne samo stolovi, već i prostor ispod božićnog drvca, ali i okućnice, obzirom da sve više ljudi, osim kupnje namirnica i poklona za najdraže, izdvaja sredstva za kupnju
lampica i raznih ukrasa, kojima prigodno osvijetle svoje prozore, balkone i dvorišta. Iako je sve to preskupo, odricanja za blagdane, čini se, neće biti. A o financijskom teretu razmišljat će se tek nakon blagdana, kad se sumiraju svi troškovi.
božićnih drvca
Pred blagdane se svake godine govori i o cijenama božićnih drvca. Cijene tako i ove godine variraju. Veliko čuđenje javnosti izazvalo je božićno drvce koje je u Zagrebu prodano za čak 1.000 eura! Iznimka je to, koju je anonimni kupac ponio sa sobom na Pantovčak. Realne cijene bo-
zadnji tjedan u životu. S obzirom na poskupljenja, razgovarali
žićnih drvca na sajmovima, kod trgovina i na punktevima prodaje kreću se uglavnom od 16 eura, koliko košta nordijska jela od oko 50 centimetara visine. Veća drvca pronaći se mogu već za 30 eura, no treba napomenuti da su to uža i manje gusta drvca. Prosječna cijena drvca visine 150 cm do oko 2 metra kreće se između 40 pa do 80 eura, a oni iznad 2 metra stoje i više od 100 eura. Sorta silver košra oko 40 eura za primjerke visine 170 do 180 centimetara, manji u tegli prodaju se za oko 30 eura. U nekim trgovinama drvca su se mogla kupiti i po akcijskim cijenama za čak do 30 eura visine do 2 metra, a premium jele visine do 200 cm po cijeni do 50 eura, dok su se rezane smreke do 2 metra po akcijskim cijenama mogle kupiti čak i za 21.99 na akcijama u nekim trgovinama u Zagrebu.
Anketa:
01
Vesna Hrvoj Šic
Oroslavje:
Potrošit ću k'o i inače, ne kupujem ono što mi ne treba. Pripremila sam već i poklone i sve za blagdanski stol, a što se tiče potrošnje, negdje sam na razini lanjske. Ne kupujem ništa skromnije nego lani, ali nisam primijetila neka veća poskupljenja od prošlog Božića, već je tada sve bilo skupo. Uglavnom sam već obavila cijeli šoping, pa tako i puricu za blagdanski stol, ona nije bila ništa skuplja nego lani. Puno se priča o poskupljenjima, no ja nisam primijetila neka veća poskupljenja naspram lani. No, držim se toga da kupujem samo ono što mi treba, ne pretjerujem.
02
Marija Kontent
Gornja Stubica:
Još nisam obavila kupovinu, ima-
Zbog inflacije, viših cijena, sve skuplje hrane, ali i mentaliteta koji nas tjera i ove godine da trošimo kao da nam je posljednji Božić, kao i zbog porasta plaća, analitičari procjenjuju da će ova blagdanska potrošnja dosegnuti, ako ne i premašiti, 3,3 milijarde eura
mo sam bor, i to umjetni, tako da zapravo još ni ne znam koliko ću potrošiti. Trebam špeceraj za kolače, meso, puricu, mlince, a evo sad kupujem poklone. Ja sam umirovljenica pa shodno tome i trošim, sve je jako skupo pa treba paziti na svaki euro, tako da će i pokloni biti nešto skromniji za djecu. Ipak, mislim da ću potrošiti više nego lani. Vlada nam je dala neku malu pomoć, no sve je skupo, čekovi za platiti visoki, a obitelj velika, pa kad se svi okupimo, treba ih sve počastiti.
03
Miroslav Slovic Oroslavje:
Uglavnom sam već sve kupio što nam treba, a budžet nisam imao planiran. Ili imate, ili nemate, to
vam jedino čini razliku. Što se tiče potrošnje, bit će negdje na razini lanjske, bez obzira na poskupljenja. Ali imam dosta poklona za kupiti, postal sam i deda ove godine, pa se za poklone malo povećao budžet. Po dućanima je sve skupo, pa šoping jako često obavljam u Sloveniji, tamo prođem 30 posto jeftinije. Za 150 eura auto mi je pun, za razliku od ovdje, gdje za 80 eura ne napunim mala kolica.
04
Sanja Šoštarić Bedekovčina:
Oko 250 eura sam potrošila do sad za sve što sam trebala kupiti za pripremu blagdanskog stola. I to je samo špeceraj, a poklone još nisam kupila. Nismo još kupili ni-
ti bor, pa niti ne znamo kako se cijene tu kreću. Sve skupa, bit će to sigurno puno više nego lani, obzirom na poskupljenja. Ovi izdaci za blagdane veliki su udarac na kućni budžet, puno se potroši za blagdane. Ali nakon toga malo prištedimo na nekim drugim segmentima.
05 Dorjan Kontrec Veliko Trgovišće:
Tata i ja živimo sami, tako da za božićni ručak smo potrošili oko 30 eura. Najveći izdatak su pokloni, ali u principu nisu to neki skupi pokloni, već sitnice. Jer, nije stvar u poklonu, nego u pažnji koju nekome damo. Kad se pak skupimo kod bake, cijela obitelj, onda je to druga priča. Od kolača, mesa, priloga, e tu već ode tristotinjak eura sigurno za nas desetak, a kad još na to stavimo poklone za sve… Ove godine svakako će se potrošiti više, obzirom na povišenje cijena.
06
Karla Tucman Pek Pojatno:
Onoliko koliko imamo, toliko ćemo trošiti. Ono što mora biti, bit će, no nećemo se razbacivati ničime. Držimo se tradicije što se tiče blagdanskog ručka i već sam sad potrošila više nego lani, a još nisam sve ni kupila. Na poklone izdvajamo dosta, još imamo i rođendane u prosincu, tako da me ovaj mjesec do nule doveo. Ali onda
bumo dalje šparali malo i to je to.
07 Miljenko Huljak Bedekovčina:
Sve je skupo, kaj god kupujete. Tako da će to s poklonima ove godine biti oko 250 do 300 eura. U svakom slučaju, to je više nego lani, obzirom na poskupljenja. No, bila je božićnica pa je malo lakše podnijeti. Božić je jednom na godinu, pa ne šparamo na tome, ali sve u nekim granicama razuma i normale, ne idemo u ekstreme. Gledamo na to da imamo pravi obiteljski ručak onak sve kak treba, a ove godine smo kupili i živo božićno drvce za 70 eura, lani smo imali umjetno.
08 Ivan Gregurić Štrucljevo:
Ne trošimo ništa više za blagdane, nego i inače. Kupili smo samo ono kaj nam treba, jer sve ostalo imamo doma. Penzioner sam i živim u skladu s time. Jesti imam, piti imam i to je to. Za Božić bude purica na stolu, ali doma smo ju shranili. A za kolače nismo potrošili puno, možda špeceraja za 20 eura. Mi ne pretjerujemo. Kaj nam znači da bude pun stol svega, ako nema tko pojesti. Nas je troje u kući i napravimo onoliko koliko nam treba, čemu bacati stvari. Poklon kupimo jedino kćeri, ali nismo izdvojili ništa više nego inače.
U Zaboku otvoren 31. prodajni centar PEVEX d.d s impresivnih, gotovo pet tisuća četvornih metara
ZABOK - Kraj ove godine donio je veliki iskorak za PEVEX d.d., koji je otvorio svoj 31. prodajni centar na adresi Prilaz dr. Franje Tuđmana 7F u Zaboku. S impresivnih gotovo 5000 četvornih metara, novi prodajni centar pružit će Zagorcima pristup širokom asortimanu od preko 20.000 proizvoda, čime se ovaj trgovački lanac još snažnije pozicionirao kao lider na tržištu.
PEVEX, poznat po svojim raznolikim i kvalitetnim proizvodima, u Zaboku donosi ponudu koja pokriva osam različitih segmenata, uključujući građevinarstvo, vrtlarstvo, opremu za dom i hobi proizvode. Otvaranje ovog centra u Zaboku nije samo poslovni potez, već i značajan doprinos lokalnoj zajednici, koja je ovime dobila mogućnost za bržu i jednostavniju nabavu raznovrsne robe bez potrebe za odlaskom u veće gradove poput Zagreba.
Najjača godina kompanije
Predsjednik Uprave PEVEX – a Krešimir Bubalo izrazio je zadovoljstvo zbog otvaranja 31. novootvorenog centra u Zaboku. - Gradonačelnik Zaboka uvelike nam je pomogao da budemo brzi, operativni i da u datim terminima otvorimo centar. Hvala Gradu i Županiji na brzini, a prije svega želim zahvaliti svojim suradnicima, 421 dioničaru kompanije koji su željeli da investiramo. Ove godine otvorili smo centralno skladište, neki dan otvorili centar u Poreču, danas u Zaboku, kupili smo dosta zemljišta za buduće gradnje. Gradimo u Gospiću, brzo ćemo početi Đakovo, Dugopolje, Varaždin i još nekoliko centara – najavio je Bubalo. Istaknuo je da je investicija u Zaboku vrijedna 8 milijuna eura. - Hvala tvrtki MDK Građevinar koja je u rokovima izvršila investiciju, hvala projektantu, uspješno razvijamo našu kompaniju – rekao je Bubalo te dodao da je 2024. godina najuspješnija godina u povijesti kompanije. - Mi jesmo prvi hrvatski trgovački lanac, djelujemo u 8 segmenata, i putem maloprodaje i veleprodaje, ali i putem kanala web prodaje. Drago mi je što su naši partneri ovdje danas s nama, hvala i njima na partnerskom
Hanžek: 'Važnost svake korporacije je čovjek, on je ključ svih uspjeha i realizacije'
odnosu, gledamo da omjer cijene i kvalitete bude izvrstan, to su prepoznali naši kupci, zbog njih postojimo. Ove je godine 11 milijuna ljudi u Hrvatskoj nešto kupilo u našim centrima. Pozivamo kupce da obave kupnju i na ovoj lijepoj lokaciji u Zaboku. Ovaj tjedan imamo posebne pogodnosti – naglasio je Bubalo. Važnost za lokalnu zajednicu Otvaranje zabočkog centra poka-
Bubalo: 'Gradonačelnik Zaboka uvelike nam je pomogao da budemo brzi, operativni i da u datim terminima otvorimo centar'
zalo je i važnost suradnje lokalnih vlasti i privatnog sektora. Gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek, istaknuo je koliko ovakvi projekti znače za lokalnu zajednicu, ne samo zbog povećanja dostupnosti proizvoda, već i zbog ekonomskog razvoja i otvaranja novih mogućnosti za lokalne poduzetnike i građane. - Nastavljamo politiku koja je ovdje od 1993. godine, a to je da su ulaganja u gospodarstvenike na vrhu prioriteta. Možda ne možemo financijski pomoći određene aktivnosti, ali možemo učiniti sve da investicija ne dođe u pitanje zbog administracije. Važnost svake korporacije je čovjek, on je ključ svih uspjeha i realizacije – poručio je Hanžek i pohvalio tvrtku MDK Građevinar čiji rad na objektima, trgovačkim centrima i proizvodnim halama dokazuje da domaće kompanije mogu zadovoljiti svjetske kvalitete u rokovima. Ovaj novi početak za PEVEX nije samo još jedan korak u rastu kompanije, već i važan trenutak za grad Zabok, koji je dobio trgovački centar kakav je lokalna zajednica dugo priželjkivala. (sp,mč)
Kraj godine PEVEX d.d. završava otvaranjem 31. prodajnog centra, u Zaboku. Na gotovo 5000 četvornih metara kupcima u Krapinsko-zagorskoj županiji u novom prodajnom centru dostupno je više od 20.000 proizvoda. Ukupna vrijednost investicije iznosi osam milijuna eura. PEVEX je dolaskom u Zabok otvorio 48 novih radnih mjesta.Osim što smo dolaskom u Zabok postali lokacijski dostupniji našim kupcima, svakako smo doprinijeli i gospodarstvu Krapinsko - zagorske županije jer smo otvorili nova radna mjesta. Daljnjim razvojem kompanije stvaramo sigurne temelje za buduće generacije. Ono što svakako želim istaknuti jest i činjenica kako ostvarujemo sve zacrtane planove pa je tako i otvorenje Zaboka ispunjenje naših ekspanzijskih ciljeva - rekao je prilikom otvorenja predsjednik Uprave PEVEX-a Krešimir Bubalo. Poput ostalih prodajnih centara koji su u kompanijskom vlasništvu, suvremeno je opremljen, energetski efikasan i potpuno prilagođen zahtjevima kupaca. Kupcima u Zaboku bit će omogućena kupovina kompletnog asortimana PEVEX-a s atraktivnim cijenama iz osam prodajnih programa: Građevina i boje, Željeznarija, Vrt i sezona, Elektronika, Dom i dizajn, Keramika i sanitarije, Kućanski uređaji te roba široke potrošnje. Uz to, na raspola-
ganju će biti i sve usluge koje imaju i ostali prodajni centri PEVEX.
Prodajni centar PEVEX Zabok se nalazi na adresi Prilaz dr. Franje
Tuđmana 7F, a kupce čekaju broj-
ni popusti i pogodnosti povodom otvorenja. U tijeku je i nagradna igra u PC Zaboku kojoj PEVEX kupce daruje vrijednim nagradama. Dolazak prvog hrvatskog tr-
govačkog lanca u Zabok dio je investicijskog ciklusa PEVEX-a koji uključuje 40 prodajnih centara diljem Hrvatske. Trenutno traju radovi na gradnji prodajnog centra
u Gospiću, a u pripremi su Đakovo, Dugopolje, Varaždin, Požega i još nekoliko lokacija. PEVEX danas ima 31 prodajni centar u 27 hrvatskih gradova.
Izgradnja prve faze vrtića vrijedna je nešto više od 3,7 milijuna eura, a gradit će se vrtić s pet odgojno – obrazovnih skupina, dok će se u drugoj fazi dograđivati još četiri skupine
Jelena Klanjčić OROSLAVJE
UMokricama u Oroslavju uskoro započinje izgradnja Područnog dječjeg vrtića. Prva faza izgradnje podrazumijeva vrtić s pet odgojno – obrazovnih skupina, dok će se u drugoj fazi graditi još četiri. Time će konačno biti zadovoljeni kapaciteti smještaja djece u vrtićima u Oroslavju, koji su do sada, unatoč gradskom vrtiću i privatnom vrtiću, bili itekako nedostatni.
Kruna mandata
Povijesni trenutak za Oroslavje, naglašava gradonačelnik Viktor Šimunić. – Potpisan je ugovor za izgradnju najvećeg kapitalnog projekta u povijesti našeg grada. Uskoro i konačno kreće izgradnja prve faze područnog vrtića. To je kruna mojeg mandata, nešto na čemu smo moj tim i ja radili tri godine, od rada na projektiranju, prijavama, šparanju love. Iznimno sam ponosan danas, jer smatram da je danas vrtić najveća demografska mjera koju treba poticati i raditi – kaže gradonačelnik. Ova prva faza izgradnje vrijedna je nešto više od 3,7 milijuna eura. – Na natječaju NPOO dobili smo
'To je kruna mojeg mandata, nešto na čemu smo moj tim i ja radili tri godine, od rada na projektiranju, prijavama, šparanju love i iznimno sam ponosan danas'
mali više od 900.000 eura, a ostalo će pokriti Grad svojim sredstvima – kaže gradonačelnik. Prva faza gradnje
U prvoj fazi izgradit će se područni vrtić s prostorima za pet odgojno – obrazovnih skupina, a u toj prvoj fazi izgradit će se kuhinja i svi popratni sadržaji koji će pokrivati kompletan kapacitet vrtića, što je devet skupina, jer će se u drugoj fazi izgradnje graditi za još četiri skupine. Područni dječji vrtić u Mokricama gradit će tvrtka MDK Građevinar. Direktor i vlasnik tvrtke Krunoslav Pavlinić ističe kako im je izgradnja dječjih vrtića glavni biznis. – U protekle tri godine završili smo i sagradili 15 dječjih vrtića, a drago nam je da dan prije Badnjaka potpisujemo ugovor za još jedan u Oroslavju, gdje smo već 2019. radili na proširenju i dogradnji Dječjeg vrtića Cvrkutić. Nadam se da ćemo i ovoga puta zadovoljiti rok, kvalitetu i dogovorenu cijenu – ističe Pavlinić. Rok za izgradnju je 11 mjeseci.
Doseljavanja mladih obitelji Problem nedovoljnog kapaciteta smještaja u dva oroslavska vrtića postoji već godinama, zahvaljuju-
ći doseljavanjima mladih obitelji u Oroslavje proteklih godina. – Zahvaljujući također tome što se nije strateški razmišljalo. Mi smo na bogomdanom položaju i morala se razmatrati činjenica da će se
Poslovnim partnerima, djelatnicima te stanovnicima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025 godinu želi
ZAŠTITA - ZAGREB d.o.o. za zaštitarsku djelatnost
Josipa Pupačića 4, 10000 Zagreb
ljudi doseljavati – kaže gradonačelnik Šimunić. Prema Zavodu za statistiku, lani se u Oroslavje doselilo 350 ljudi. – Upravo to moramo predviđati i dalje i zbog toga smo odlučili graditi veliki vrtić, da
smještaj u njemu bude osiguran za svu djecu, da nam ljudi mogu i dalje odabirati naš grad za doseljavanje i znati da smještaj njihove djece u vrtiću neće biti problem –zaključuje Šimunić.
Građanima općine Sveti Križ Začretje i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI KRIŽ ZAČRETJE NAČELNIK OPĆINE SVETI KRIŽ ZAČRETJE
OROSLAVJE - Gradsko vijeće Oroslavja izglasalo je povijesno visoki proračun Grada za 2025. godinu u iznosu od 12,2 milijuna eura. Prema priopćenju kojega smo primili od Gradskog vijeća, vijećnici iz redova HDZ – a i SDP – a predložili su amandmane kojima su povećana izdvajanja za stipendije učenicima i studentima, a povećana su i planirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu, izgradnju nogostupa i izgradnju radne zone.
Amandmani HDZ – a i SDP - a U priopćenju Gradskog vijeća stoji kako su Vijećnici iz redova SDPa predložili povećanja proračuna u bitnim stavkama, kao što su pomoći Osnovnoj školi Oroslavje, pomoći Srednjoj školi Oroslavje, stipendije za učenike i studente te ulaganja u rješavanje govornojezičnih poteškoća djece. Vijećnici HDZ-a svojim su amandmanima predložili dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu, kao
Vijećnici iz
redova HDZ - a i SDP - a predložili su amandmane kojima su povećana izdvajanja za stipendije učenicima i studentima, a povećana su i planirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu, izgradnju nogostupa i izgradnju radne zone
Čestit Božić i sretnu novu 2025. godinu
želi Vam
što su izgradnja nogostupa, rekonstrukcija i asfaltiranje cesta u naseljima i radnoj zoni, izgradnja radne zone, subvencioniranje kredita malim i srednjim poduzetnicima, nabavu medicinskih uređaja za Dom zdravlja Oroslavje, izradu planske dokumentacije unutar programa prostornog i planskog planiranja, subvenciju izobrazbe za poljoprivrednike, potpore u poljoprivredi te sanacije šteta od elementarnih nepogoda poljoprivrednicima.
Najveći projekt - vrtić Proračun je izglasan sa svim tim amandmanima, a donesen je jednoglasno. Proračun je za Zagorski list komentirao gradonačelnik Viktor Šimunić, koji je istaknuo kako je glavni i kapitalni projekt izgradnja Područnog dječjeg vrtića u Mokricama. – Nitko nije zakinut za ništa, no izgradnja vrtića je najvažniji projekt i tome je posvećena velika većina proračuna. Naravno, našli smo mogućnost i sredstva da se izgrade teniske svlačionice i
Šimunić: 'Nakon povijesne godine koja je iza nas i izgradnje tri kapitalna projekta, mi u ovoj godini potpisujemo ugovor i za četvrti kapitalni projekt i mislim da je to fantastično za jedan ovakav mali grad i veliko ostvarenje'
druga faza igrališta u Mokricama, odnosno dječje igralište i vidjet ćemo da li ćemo uspjeti još što ugurati – kaže gradonačelnik, ističući
kako je to projekt na koji se dugo čekalo, da bi se riješio problem premalih kapaciteta smještaja djece u vrtiće u Oroslavju. – Nakon povijesne godine koja je iza nas i izgradnje tri kapitalna projekta, mi u ovoj godini potpisujemo ugovor i za četvrti kapitalni projekt i mislim da je to fantastično za jedan
ovakav mali grad i veliko ostvarenje – dodaje Šimunić. Osigurana su sredstva i za komunalnu infrastrukturu, dodaje, a dizane su i razne naknade. – Mi smo već za ovaj Božić podigli iznose stipendija, kao i božićnica te naknade za novorođene, a tako ćemo i druge godine –zaključuje gradonačelnik. (jk)
Zagorska 14, 10294 Donja Pusca bermes@bermes.hr + 385 1 3312 444
Trgovine: Trznica Dolac Zapresic, Trg Franje Tudmana 6 v v- -
Građanima grada Krapine i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Jelena Klanjčić
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, općinski vijećnici Gornje Stubice izglasali su jednoglasno proračun za narednu, 2025. godinu u visini od 12.194.365,00 eura. Naime, Proračunom Općine Gornja Stubica za 2025. planirani su prihodi i primici u iznosu od 11.765.185,00 eura te rashodi i izdaci u iznosu od 12.194.365,00 eura. Razlika između prihoda i primitaka i rashoda i izdataka, u iznosu od 438.180,00 eura pokriva se prenesenim viškom prihoda poslovanja sa stanjem na 31. prosinca 2024. godine. Najveći projekti - Proračun možda jest ambiciozan, međutim u njega smo uvrstili projekte koje imamo spremne za prijavu na natječaje koje će Vlada i nadležna ministarstva ras-
Krizmanić: 'Velika nam je želja konačno realizirati izgradnju sportske dvorane i mi smo za to osigurali sredstva u proračunu, nadamo se da će isto učiniti u Krapinsko - zagorska županija i nadležno ministarstvo'
pisati iduće godine. To su projekti izgradnje Sportskog centra, odnosno nogometnog igrališta i atletske staze, zatim izgradnja dječjih igrališta po Gornjoj Stubici, a nismo odustali ni od izgradnje ceste od Sekirevog Sela prema Karivarošu. Za te projekte imamo osigurana vlastita sredstva i realizirat ćemo ih ukoliko prođemo na natječajima koji su najavljeni za 2025. godinu –pojašnjava načelnik Krizmanić. U proračunu su osigurana i velika sredstva za komunalnu infrastrukturu. – Imamo veći broj cesta koje želimo završiti, a to su ceste koje povezuju domaćinstva i gdje ljudi žive, stoga ih je potrebno modernizirati i asfaltirati. Veći dio cesta obuhvatili smo ove godine, no ne možemo sve u jednoj godini, tako da ostatak planiramo u narednom periodu. Imamo i dva velika klizišta, s kojima ćemo se javiti na natječaj Hrvatskih voda – dodaje načelnik.
Sportska dvorana
Ističe i kako su u proračunu za 2025. godinu osigurana i sredstva za izgradnju sportske dvorane u Gornjoj Stubici. – Velika nam je želja konačno realizirati taj projekt, koji mnogo znači za sport i kulturu u našem mjestu. Stoga smo u proračunu predvidjeli naša sredstva za sufinanciranje sportske dvorane, a sada su na potezu Krapinsko – zagorska županija i nadležno ministarstvo, nadam se da će to učiniti i oni, kako bismo konačno dobili sportsku dvoranu kakvu Gornja Stubica zaslužuje – kaže Krizmanić. Još jedna bitna stavka svakako su sredstva za liječnike obiteljske medicine. – Osigurali smo 24.000 eura za sufinanciranje rada liječnika obiteljske medinice, sa željom da dođu i ostanu ovdje raditi – kaže načel-
Donesena je i Odluka o sklapanju Povelje o prijateljstvu s Općinom Jarmina. – Ovu smo suradnju s načelnikom Jarmine dogovorili prije oko mjesec dana prilikom zadnje posjete Jarmini zajedno s našom udrugom branitelja. Za Jarminu se kaže da je najistočnija zagorska općina, gdje je puno stanovnika porijeklom iz Hrvatskog zagorja, a naš se dijalekt tamo još uvijek njeguje. Odlučnu suradnju s tamošnjim udrugama imaju naša braniteljska udruga i Puhački orkestar, tako da su se stvorili preduvjeti za potpisivanje ove Povelje o prijateljstvu, koja će biti potpisana iduće godine, na svečanim sjednicama obiju općina, za Jurjevo, a javljaju se i mogućnosti potpisivanja povelja o kulturnim i sportskim suradnjama s drugim općinama i gradovima u drugim zemljama, s kojima imamo dobru suradnju zahvaljujući KUD – u Matija Gubec i Puhačkom orkestru – pojašnjava načelnik Krizmanić.
nik. Povećat će se i naknade na novorođene, i to za prvo dijete s 265 na 350 eura, za drugo s 395 na 500, za treće i četvrto s 530 na 700, za peto i svako sljedeće s 665 na 900 eura, dok će za blizance roditelji dobiti 1200 eura naknade. – Mjera je to kojom želimo dati svoj doprinos mladim obiteljima u trenutku rođenja njihove djece, kada im je najpotrebnije. Tako da Općina naknade isplaćuje u trenutku
kada roditelji podnesu zahtjev, ne čekamo za to određeni datum u godini, poput Dana općine ili slično – dodaje načelnik.
Izmjene prostornog plana
Među ostalim, donesena je i Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Gornja Stubica. – Već duže vrijeme primamo zahtjeve od stranaka, s objektiv-
nim i realnim zahtjevima poput prenamjena zemljišta u građevinska, s ciljem izgradnje objekata za život mladih obitelji, a omogućit će se izgradnja i u nekim dijelovima gdje će se ukinuti status industrijske zone – pojašnjava Krizmanić. Vijećnici su donijeli i Odluku o prodaju nekretnine u vlasništvu Općine, što se odnosi na zemljište na kojem će se graditi zgrada u kojoj će se nalaziti i novi Dom zdravlja. Moći će se javiti svi zainteresirani investitori, koji će potpisati ugovor s klauzulom da će na tom zemljištu morati graditi višenamjensku zgradu u kojoj će jedan dio prostora biti osiguran za uređenje modernog doma zdravlja. Sredstvima dobivenima od prodaje zemljišta Općina ima namjeru kupiti zemljište neposredno uz dječji vrtić, a u svrhu pripreme dokumentacije za proširenje vrtića. Dodajmo i da je donesen treći rebalans proračuna za 2024. godinu, kojim je proračun smanjen, obzirom na projekte koji nisu realizirani ove godine, već su prebačeni za narednu godinu, poput recikalžnog dvorišta, koje je u izgradnji, a završetak se očekuje početkom 2025. godine.
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica donesen je proračun za 2025. godinu
MARIJA BISTRICA – U četvrtak je održana 28. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Na zadnjoj ovogodišnjoj sjednici na dnevnom redu je bio Plan proračuna za 2025. godinu, zajedno sa pripadajućim planovima i programima, koji su njegov sastavni dio. Prihodi i rashodi
Planirani prihodi Općine Marija Bistrica za 2025. godinu iznose rekordnih 13.678,819,37 eura, koliko su predviđeni i rashodi. Kad je prihodovna strana u pitanju izdvajamo prihode od poreza na dohodak, koji su planirani u iznosu od 3.400.384,21 eura, dok je za Pomoći od subjekata unutar općeg proračuna planiran iznos od 1.344.746,61 eura. Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava planirane su u iznosu 2.569.769,00 eura. - Također, s obzirom na odlične financijske pokazatelje, u Plan 2025. god. ugrađen je višak u iznosu od 1.000.000,00 eura. Što se pak rashoda tiče, uz sve redovite rashode, u Programu Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, planirano je više od 8,4 milijuna eura. Uz redo-
Najavljena je invrsticija u D - zoni i izgradnja pristupne ceste, rekonstrukcija Tehnomehanike, idejno rješenje i izgradnja Spomen obilježja hrvatskim braniteljima, novi Sportskorekreacijski centar, dogradnja i opremanje novog dječjeg vrtića...
vita asfaltiranja, izgradnju objekata i uređaja vodoopskrbe i odvodnje, nogostupa, javnu rasvjetu i slično, tu je i investicija u D - zoni i izgradnja pristupne ceste, zatim Poduzetnička zona uz rekonstrukciju Tehnomehanike, idejno rješenje i izgradnja Spomen obilježja hrvatskim braniteljima na novom groblju, novi Sportsko-rekreacijski centar, dogradnju i opremanje novog dječjeg vrtića Pušlek, Uređenje Zagrebačke ceste i Donjeg trga, kao i Rekonstrukciju stare Upravne zgrade Tehnomehanike, u koju je plan preseliti Općinsku knjižnicu i čitaonicu. Načelnik Josip Milički rekao je kako je proračun, osim što je rekordan i socijalno osjetljiv i transparentan. - Proračun pokriva od naših najmlađih do najstarijih i pokušavamo svim pružiti iste mogućnosti – rekao je Milički. Oporba predložila osam amandmana, od nekih odustala
Dio oporbenih vijećnika, Jurica Mitrečić (HSS); Dražen Vadlja (HNS) i nezavisna Branimira Glavica, poslali su pred vijeće osam amandmana na proračun. Tražili su otvaranje stavke u proračunu za kapitalni projekt "Komunalni razvoj i opremanje ruralnih dijelova Općine Marija Bistrica" za financiranje projektne dokumentacije potrebne za javljanje na natječaje Ministarstava i dr. te EU fondova, ponavljajući kako se premalo ulaže u okolna naselja u odnosu na središnje. No, na Vijeću su od tog amandmana odustali. Zatim je zatraženo Povećanje financijskih sredstava za rad Mjesnih odbora za 30%, osiguravanje financijskih sredstava za izradu i postavljanja nadstrešnica - kućica na autobusnim stajalištima, zatim za Prometne table sa natpisima dobrodošlice i obavijesti ulaska u Općinu kao i za prigodni blagdanski Božićni nakit za vrijeme adventa 2025. godine i u narednim razdobljima za sva naselja. Jedan se amandman odnosio na zacjevljenje odvodnog kanala u zaselku Hižari-Bukvići u Selnici, jedan na nastavak projekta izgradnje nogostupa uz županijsku cestu u Selni-
ci, a jedan na kupnju kombi vozila u svrhu poboljšanja kvalitete života stanovnika svih dobnih skupina, za mlade i njihove sportske i druge aktivnosti i starijima koji nemaju svoj prijevoz put do liječnika i sl. Da bi se osigurala sredstva za te amandmane, dio oporbe predložio je micanje iz proračuna stavki: Uređenje Zagrebačke ceste i Donjeg trga, Rekonstrukcija ulice Kralja Tomislava i Program turističkih događanja - Aktivnosti Turističke manifestacije, sve skupa u iznosu od 170.000,00 eura. - Ne možemo i ne želimo svi živjeti u centru, omogućimo svim generacijama da imaju potrebnu komunalnu infrastrukturu tamo gdje žive, gdje im je dom a u isto vrijeme osigurati način da na ravnopravan i dostupan način mogu koristiti objekte i sadržaje javne namjene u centralnom naselju Marija Bistrica – poručila je oporbena trojka na kraju teksta u kojem je obrazložila svoje amandmane. Konstruktivna rasprava o amandmanima
Amandman kojim se tražilo povećanje sredstava za rad Mjesnih odbora je, na prijedlog načelnika prihvaćen djelomično, uz objašnjenje da će se sredstva ugraditi u prora-
čun na prvom rebalansu. Kad je u pitanju prijedlog da se iz proračuna izbace projekti Uređenje Zagrebačke ceste i Donjeg trga, te Rekonstrukcija ulice Kralja Tomislava, načelnik je pojasnio da se radi o važnim projektima, za koje predlagači smatraju da moraju ostati u proračunu. Što se tiče nadstrešnica na stanicama, načelnik je naglasio kako se, uz brojne probleme, te stvari rješavaju i postoje predviđena sredstva. Također, kad je u pitanju postavljanje tabli na ulasku u Općinu, načelnik je pojasnio da je već u tijeku nabavka tabli i sredstva su predviđena u proračunu, kao i za božićno uređenje više naselja. Odbijen je amandman za nastavak projekta izgradnje nogostupa uz županijsku cestu u Selnici. Načelnik je pojasnio da je nemoguće ići u taj projekt, s obzirom da u tom području postoji lokalni vodovod u vlasništvu druge općine. Amandman vezan za nabavku kombija je povučen, nakon objašnjenja da se radi o nerealnom zahtjevu, jer postoji puno problema i teškoća u realizaciji. Nakon rasprave o amandmanima novi je proračun prihvaćen jednoglasno, a od planova i programa vijećnik Jurica Mitrečić bio je suzdržan kod Pro-
grama građenja komunalne infrastrukture u 2025. godini i kod Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Marija Bistrica za 2025. godinu. Na kraju rasprave o proračunu predsjednik Vijeća Teodor Švaljek naglasio je kako je po pitanju svih amandmana odrađena konstruktivna rasprava, što je na kraju i rezultiralo jednoglasnim prihvaćanjem proračuna.
Nezadovoljni zbog aglomeracije
Pod točkom razno ponovno je na zahtjev nezavisne Branimire Glavice aktualizirano pitanje završetka radova Aglomeracije, jer je godina pri kraju, a na području Općine Marija Bistrica ima još dosta nezavršenih radova, iako je direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić prije dva mjeseca upravo na Općinskom vijeću obećao da će do kraja godina sve biti odrađeno. Stoga je s Vijeća ponovno poslan oštar apel prema investitoru i izvođaču da se promptno odrade preostali radovi. Ponovno je istaknuto iznimno nezadovoljstvo i sporošću i (ne)kvalitetom radova na području Općine Marija Bistrica, koji bacaju lošu sjenu na jedan važan i dobro zamišljen projekt. (Elvis Lacković)
Dodijeljena bespovratna sredstva usmjerena na poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Krapine
Ove godine pristiglo je ukupno 11 prijava od čega je devet ostvarilo pravo na bespovratna sredstva
KRAPINA - Grad Krapina već četvrtu godinu zaredom osigurava značajna sredstva u proračunu usmjerena na poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Krapine. Sredstva se dodjeljuju u okviru 4 mjere, i to za izgradnju ili kupnju prve nekretnine obiteljske kuće ili stana, rekonstrukciju obiteljske kuće kojom se osigurava novi stambeni prostor te sufinanciranje kamata stambenih kredita.
Ukupno 47.390,08 eura
- Ove godine u okviru javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji pristiglo je ukupno 11 prijava od čega je devet ostvarilo pravo na bespovratna sredstva. Dvoje korisnika dobilo je po 5.000 eura za gradnju obiteljske kuće te isto tako dva korisnika u istom iznosu za kupnju obiteljske kuće odnosno stana. Za mjeru 3, kojom se sufinancira kamata stambenog kredita, pravo je ostvarilo pet korisnika te je za njih osiguran ukupni iznos od 27.390,08 eura – pojasnio je prilikom dodjele ugovora u petak gradonačelnik Krapi-
'Znamo da ove mjere nisu presudne prilikom donošenja odluke hoće li netko ostati ili doći živjeti u Krapinu, ali su sigurno pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja'
ne i saborski zastupnik Zoran Gregurović. Na taj je način za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Krapine ove godine dodijeljeno ukupno 47.390,08 eura. Sredstva u okviru mjera za gradnju ili kupnju prve nekretnine isplaćuju se jednokratno u cijelosti u iznosu od 5.000,00 eura, dok se kamate stambenih kredita sufinanciraju kroz pet godina otplate kredita u iznosu do najviše 100 eura mjesečno. Osim tih mjera raspisan je bio i javni poziv za financijsku potporu usmjerenu na sufinanciranje troškova stanovanja mladih obitelji na području grada Krapine u ovoj godini.
Svaki euro dobro dođe
Na temelju provedenog javnog poziva za financijsku potporu usmjerenu na sufinanciranje troškova stanovanja mladih obitelji i mladih u 2024. godini, Grad Krapina dodijelio je financijsku potporu za troškove najma stana u uku-
pnom iznosu od 12.404,64 eura za 6 korisnika, mlade obitelji s djecom – kazao je Gregurović čestitajući svima kojima su dodijeljeni ugovori uz poruku da će Grad Krapina i dalje provoditi spomenute mjere. - Znamo da ove mjere nisu presudne prilikom donošenja odluke hoće li netko ostati ili doći živjeti u Krapinu, ali su sigurno pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja. Naravno da ćemo sa ovim mjerama nastaviti u narednim godinama jer nam je cilj pomoći mladim obiteljima kako bi lakše riješili svoje stambeno pitanje – poručio je gradonačelnik dodajući kako grad provodi i druge mjere ali i priprema odnosno realizira kapitalne projekte koji će mladim obiteljima ponuditi kvalitetne uvjete zasnivanja obitelji u Krapini i podizanja budućih naraštaja. - Uz niz potpora za roditelje čiji su mališani u vrtiću odnosno školi, a kojima im olakšavamo te troškove, radimo i na značajnim projektima poput izgradnje novog vrtića. Cilj je da naše obitelji imaju sve potrebno za zasnivanje obitelji i odgoja djece – zaključio je Gregurović. Jedan od korisnika koji je dobio bespovratna sredstva je Mario Osredečki koji se prijavio za mjeru sufinanciranja kamate stambenog kredita. - Svaki euro danas dobro dođe tako da će ova mjera "podebljati" kućni budžet moje obitelji. Ovo je kvalitetna mjera Grada Krapine na kojoj sam ja osobno zahvalan i dobro je da na taj način Grad izlazi ususret mladim obiteljima –rekao je Osredečki. (zl)
Kraj godine vrijeme je za rezime ovogodišnjih radova na gradskoj komunalnoj infrastrukturi Klanjca
KLANJEC - S početkom prosinca privedeni su kraju i ovogodišnji planirani radovi iz Programa izgradnje, ali i redovitog održavanja komunalne infrastrukture na području grada Klanjca. Uz uobičajeni program asfaltiranja nerazvrstanih cesta u gradskim naseljima, u 2024. godini realiziran je i projekt uređenja stepenica u ulici Lijepe naše, na popularnom klanječkom Prečkom putu. Za ovaj program izvanrednog održavanja stepeništa (nogostupa) Grad Klanjec prijavio se na Javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te ostvario pravo na sufinanciranje u iznosu od 29.000,00 eura. Nakon provedenog postupka javne nabave za izvođenje radova odabrana je tvrtka ŽELJO-GRAD d.o.o., dok ne nadzor provodila tvrtka KONTROL PROJEKT d.o.o. iz Jastrebarskog. Ukupna vrijednost ugovorenih radova koji su izvedeni u ugovorenom roku iznosila je 112.900,00 eura s PDV-om, a centar Klanjca i Mihanović Dol danas povezuju sigurne, estetski lijepe i ekološkom rasvje-
Tijekom studenoga okončani su i završni radovi na modernizaciji/ asfaltiranju nerazvrstanih cesta na području Grada Klanjca planirani za ovu godinu
tom ambijentalno vrlo decentno osvijetljene stepenice.
Modernizacija nerazvrstanih cesta
Tijekom studenoga okončani su i završni radovi na modernizaciji/ asfaltiranju nerazvrstanih cesta na području Grada Klanjca planirani za ovu godinu, a čije izvođenje sufinancirano prijavom na javni poziv Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske i to u iznosu od 40.700,00 eura. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosila je 151.028,25 eura s PDV-om, a postupkom javne nabave izabrani izvođač radova bila je tvrtka R-M Sprint d.o.o. iz Zaprešića. Usluga stručnog nadzora nad radovima postupkom jednostavne nabave dodijeljena je tvrtki AMARSEN d.o.o. iz Zagreba.
U ovoj II. fazi modernizacije/asfaltiranja nerazvrstanih cesta na području Grada Klanjca u 2024. godini obuhvaćene su sljedeće nerazvrstane ceste u gradskim naseljima: Novi Dvori – Knezić, Novi – Dvori Jambrešić – odvojak Turčić, Ledine – Zebolci, Novi Dvori –Lovrek i Police – Švigiri. Ukupna dužina novoasfaltiranih dionica iznosi cca 2.000 metara. Projekt uređenja i opremanja dječjeg igrališta
U ovoj je godini Grad Klanjec uredio i vrlo lijepo opremio još jedno dječje igralište i to zahvaljujući uspješnoj prijavi na poziv za dodjelu sredstava Središnjeg ureda za demografiju i mlade Republike Hrvatske. Za opremanje igrališta u prekrasnom zelenom ambijentu Spomen - parka znamenitih Klanjčana (uz nekadašnju zgradu dječ-
jeg vrtića) Gradu je odobreno sufinanciranje projekta u iznosu od 18.871,86 eura, dok je ukupna investicija s PDV-om iznosila 29.953,75 eura. Izvođač radova na ovom projektu bila je tvrtka KOVA d.o.o. iz Mraclina, koja je nakon opremanja igrališta u Lučelnici, vrlo lijepim i kvalitetnim spravama za naše najmlađe opremila i ovo novouređeno dječje igralište u centru Klanjca. Početkom iduće godine uredit će se i zeleni dio oko igrališta te vjerujemo da će u dijelu Spomena-parka nami-
jenjenog najmlađima uživati i oni, ali i njihovi roditelji, bake i djedovi. Održavanje komunalne infrastrukture
Programom održavanja komunalne infrastrukture izvedeni su uobičajeni godišnji radovi na profiliranju i nasipavanju kamenog agregata na nerazvrstanim cestama. Također je provedeno i čišćenje odvodnih kanala, kao i krpanje udarnih rupa. Od većih zahvata treba spomenuti i neke hitne sanacije,
Božić i sretnu novu 2025.
želi Vam Sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu Novu godinu želi vam
Hmtorx d.o.o. Veleprodaja i maloprodaja vijčane robe
• 099 740 1731 (Lea)
• 098 918 0274 (Petra) hmtorx@gmail.com
• Sveti Križ 291, Tuhelj
• Pavlovec Zabočki 164a, Zabok
poput propusta mostova u naselju Gredice, naselju Letovčan Tomaševečki i naselju Police, a zacjevljen je odvodni kanal u naselju Gredice. Nakon što je Komunalno poduzeće "Zelenjak" bilo prisiljeno ukloniti stabla čempresa na starom dijelu gradskog groblja (zbog svoje starosti, dotrajalosti ikorijenja koje je počelo dizati i oštećivati nadgrobne spomenike te bolesti uzrokovane potkornjakom), uređene su i asfaltirane sve staze na tom dijelu groblja. (zl)
RADOBOJ – Kako je kraj godine, o projektima koji su se tijekom 2024. provodili i provode i o budućim planovima razgovarali smo s načelnikom Anđelkom Topolovcem. Energetska učinkovitost
Kako Radoboj oduvijek prednjači u 'zelenim' i energetski učinkovitim projektima, i ove mu je godine odobreno nekoliko projekata energetske učinkovitosti i to iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. To su projekt Optimizacija i digitalizacija usluga i procesa, vrijednosti 25.134,08 eura, a iznos sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosio je 60 posto. U okviru ovog projekta izrađena je nova internet stranica, nabavljena je web platforma za objavu podataka, uveden je elektronički potpis, moduli za potrebe računovodstvenog poslovanja – modul za prijenos e-računa i e-likvidatura. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavljen je električni automobil, a realizirana je i izgradnja sunčane elektrane "Planinarski dom Radoboj". Ovaj je projekt također sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 60 posto. Na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavljen je koncem 2023. godine projekt izgradnje brze punionice za električna vozila, te je izdana odluka o financiranju za Općinu Radoboj. Projekt će se realizirati do ožujka 2025. godine, a odobrena su sredstava u iznosu od 20.000 EUR. Odobrena su i sredstva od Fonda za nabavku spremnika za odvojeno prikuplja-
'Danas je sasvim uobičajeno vidjeti naše mjesto ispunjeno posjetiteljima iz cijele Hrvatske i šire'
nje otpada s ciljem unaprjeđenja smanjenja količine biorazgradivog otpada te povećanje odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Projektom je nabavljeno 20 reciklažnih metalnih kanti, koje će služiti za odvojeno sakupljanje otpada i koje će se postaviti na frekventnim javnim mjestima po općini Radoboj, čime će se ujedno poboljšati svijest o važnosti pravilnog odvajanja otpada. Ulaganje u cestovnu infrastrukturu
Ulagalo se i u cestovnu infrastrukturu i realiziran projekt "Sanacija nerazvrstanih cesta i uređenje parkirališta". Projekt je bio prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije - Program podrške brdsko -planinskim područjima. Za njegovu realizaciju Ministarstvo je Općini dodijelilo 39.000 eura, čime se uredilo šest nerazvrstanih cesta na području Radoboja. Asfaltiralo se parkiralište na Bregima Radobojskim, izgrađen je nogostup uz županijsku cestu ŽC2123 u dužini od 120 metara. Osim nogostupa, izgradio se i pješački most kod naselja Mikši preko potoka Radobojčice, raspona šest metara. Realizacija ovog projekta sufinancirana je sredstvima Županijske uprave za ceste KZŽ, u iznosu 30.000 sura. U tijeku je i izvođenje radova na rekonstrukciji nerazvrstane ceste NC-RC ŽC 2122 - Dječji vrtić "Škrinjica", uz izgradnju nogostupa, oborinske odvodnje i javne rasvjete. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste sufinancirana je sredstvima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u iznosu 40.700 EUR. Radovi na rekonstrukciji još uvijek traju, te će do kraja ove godine projekt biti realiziran. Kroz projektni prijedlog rekonstruirat će se 305 metara nerazvrstane ceste. Izgradit će se nogostup u istoj razini sa kolnikom koji će biti razdvojen rubno - razdjelnom crtom te će se izgraditi i javna rasvjeta.
Udruge i mladi
- Tijekom 2022. godine završili smo s provedbom projekta "Ak-
tivni i nakon 65-e!", koji je za naše starije mještane zaista bio izvanredan projekt.Krajem prošle godine prijavili smo projekt "Zaželi za Radoboj", a Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike odobrilo maksimalan iznos prihvatljivih troškova, odnosno 459.000 aura bespovratnih sredstava za provedbu trogodišnjeg projekta "Zaželi za Radoboj". Projekt je započeo s provedbom 1. lipnja ove godine, na zadovoljstvo ukupno 54 korisnika za koje se brine devet zaposlenih žena – kaže načelnik. Tu su i brojni projekti vezani uz udruge, poput ulaganja u opremanje nogometnog igrališta, sportske akademije za najmlađe. Ministarstvo turizma i sporta odobrilo je Nogometnom klubu Radoboj putem poziva: Poticanje programa amaterskog bavljenja sportom i zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem, projekt "Sportska akademija za najmlađe", Radoboj 4kids... Ove je godine po drugi puta raspisan i natječaj za Participativni proračun za mlade, što je uspješan mehanizam identificiranja i ostvarivanja potreba mladih. -Već treću godinu zaredom se u Radoboju u Planinarskom domu, a u organizaciji Društva Naša djeca Radoboj, Općine Radoboj i Nikola Tesla Centra odvijaju NTC kampovi
za djecu. Kako svake godine povećamo broj kampova, tako su ove godine realizirana sveukupno četiri. Svojim prepoznatljivim programom, autor NTC programa dr. Ranko Rajović i predavači NTC tima, omogućavaju djeci učenje kroz igru i istraživanje. Nadolazeći projekti
Od projekata u fazi čekanja skoro godinu dana izdvojili bismo prijavljeni projektni prijedlog na programu prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. Općina je prijavila projekt "Forestfest" s partnerom općinom Beltinci Pomurske regije u Sloveniji. Vrijednost projekta iznosi 31.000,00 EUR. U fazi čekanja nalazi se i ovogodišnji prijavljeni projekt "Radboa" u partnerstvu s Muzejom Radboa, ZARA-om i Krapinskozagorskom županijom. Aktivnosti projekta uključuju rekonstrukciju i nadogradnju Zavičajnog muzeja Radboa čime bi se izložbeni prostor nadogradio na potkrovlje, a dogradilo bi se i dizalo koje bi omogućilo pristup osobama smanjene pokretljivosti i na potkrovni izložbeni prostor. Modernizirala bi se interpretacija muzejskog sadržaja novim multimedijalnim tehnologijama-aplikacijama, hologramima, igrama, 3 D Mappingom i drugim zanimljivim sadržajima.
Obogatio bi se stalni postav muzeja, te i realizirale nove zbirke. Projektom bi se ujedno i provele aktivnosti usmjerene na promicanje ravnopravnosti spolova, pristupačnost za osobe s invaliditetom te aktivnosti koje doprinose održivom razvoju. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.414.530,44 EUR. Projekt FEEL&TASTE spreman je za prijavu na Interreg Slovenija-Hrvatska. Radi se o jedinstvenom prekograničnom projektu povezanosti koji se temelji na bogatoj gastronomskoj i kulinarsko turističkoj ponudi. Projektom je predviđena realizacija FOOD PARKA u kojem bi poljoprivrednici proizvodili organsku hranu uz suradnju sa znanstvenim sektorom, dok će posjetitelji moći samostalno ubirati voće i povrće, uživati u zabavnim i edukativnim zonama, koristiti ugostiteljske objekte te rekreativnu infrastrukturu. Od projekata spremnih za prijavu na natječaj za ITU mehanizam imamo projektni prijedlog izgradnje turističke infrastrukture pod nazivom "Strahinjščica" u vrijednosti 3.318.070,21 EUR. Otvoren je i restoran "Hiža zagorskih štruklji" u centru Radoboja. Restoran je u vlasništvu Općine Radoboja, a zakupio ga je poznati zagorski kuhar Matija Cvrtila. - Želim istaknuti kako je ključno osigurati bolju i ljepšu budućnost, koja nam se svakodnevno otvara pred očima i za što svakodnevno radimo. Projektna ostvarenja i unapređenja infrastrukture u Radoboju postala su naša svakodnevica, kao da su oduvijek bila tu. Danas je sasvim uobičajeno vidjeti naše mjesto ispunjeno posjetiteljima iz cijele Hrvatske i šire, zahvaljujući bogatoj ponudi našeg Muzeja te lijepim prirodnim stazama koje privlače planinare i svim ostalim, da se tako izrazim, 'atrakcijama' koje privlače ljude u naš dio Zagorja. Nastavljamo s ostvarenjem ambicioznih projekata, s ciljem da naši mještani budu ponosni na svoju prelijepu općinu. Uvijek će nam biti na umu kako svim stanovnicima možemo pomoći na najbolji mogući način –zaključuje Topolovec. (zl)
S načelnicom Vesnom Mikulec razgovarali smo o protekloj godini i planovima za iduću
ZLATAR BISTRICA – Općinsko vijeće Općine Zlatar Bistrica usvojilo je proračun za 2025. godinu, u iznosu 5.549.000,00 eura, a načelnica Vesna Mikulec otkrila je koje neke od važnjih planova za nadolazeće razdoblje. - Još ove godine prijavljujemo na natječaj zelenu zgradu u Ulici Vladimira Nazora s ciljem njene rekonstrukcije i stavljanje u funkciju kao društveno - edukacijskog centra. Planira se prijaviti na natječaj rekonstrukcija nerazvrstane ceste u Erveniku, kao i rekonstrukcija i dogradnja Doma kulture. Radi se o velikim projektima za čiju su nam realizaciju neophodna sufinanciranja bilo iz europskih ili nacionalnih sredstava. Ono čemu ćemo pristupiti u veoma kratkom roku je adaptacija Društvenog doma u Veleškovcu za koji je Općini od strane Ministarstva branitelja odobreno 15.000€ sredstava za prilagodbu prostora osobama s invaliditetom. Pristupit će se i transformaciji Prostornog plana uređenja i Urbanističkih planova Općine te izradi 7. Izmjena i dopuna prostornog plana za što je općini odobreno ukupno 70.000 eura – kaže načelnica.
Ceste
Pitali smo načelnicu što je obilježilo ovu godinu, pa izdvajamo neke od važnijih projekata. U kolovozu ove godine uređena je i asfaltira-
'Naš Dječji vrtić
Zlatni dani uvijek je jedan od glavnih fokusa aktivnosti naše općine, pa tako i ove godine'
na nerazvrstana cesta Lo-1 Hajdeki-Šamci, u dužini 485m, a uređen je i dio nerazvrstane ceste u Lovrečanu koji će služiti kao proširenje gospodarske zone te je asfaltirana i nerazvrstana cesta u naselju Lovrečan – spoj Mikulci - Cetin. Dugi niz godina Općina je suočena sa lošim stanjem Kolodvorske ulice te se krajem prošle godine pristupilo radovima na njenoj rekonstrukciji i obnovi kolnika i sustava odvodnje i plinovoda. Radovi su u realizaciji u suradnji Općine Zlatar Bistrica, Zagorskog vodovoda, Plina Konjščina i HŽ infrastrukture. Izvedena je prva faza radova i priprema za nogostup duž Donje brestovečke ulice koja je nakon izvedenih radova postave rubnjaka asfaltirana u punoj širini od strane ŽUC – a. Općina je izradila prometni elaborat za postavljanje uspornika, odnosno uzdignutih površina na Lovrečanskoj cesti, na križanju Lovrečanske ceste i Sportskog prolaza. - Ove godine napokon se pristupilo i rekonstrukciji ceste u nadležnosti ŽUC-a, odnosno ceste između Lovrečana i Zlatara. Sretni smo da su radovi u jednoj fazi uspješno realizirani te s nestrpljenjem očekujemo njihov nastavak – kaže načelnica, dodajući da je veseli što je na području općine ostalo još nešto manje od 8 kilometara neasfaltiranih nerazvrstanih cesta.
Igralište
- Velik projekt koji imamo spreman je projekt rekonstrukcije nerazvrstane ceste u Erveniku, selu Petolasi. Ključna prometnica za našu općinu, dionica D29 u smjeru Zlatara obuhvaćena je radovima koji su u punom jeku. U rujnu ove godine realizirani su dugo priželjkivani radovi uređenja i sanacije prilaznih staza i asfalta parka ispred Doma
Cijenjenim korisnicima usluga, poslovnim partnerima blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu želi
i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
kulture. Dodatno, postavljene su klupe koje su osobno izradili namještenici Općine Zlatar Bistrica, a nabavljena je i jedna solarna klupa tvrtke QBen iz Zlatara. također, u isti park predviđena je i postava pametne solarne česme za pitku vodu iste tvrtke. Nabava je provedena i trenutno još čekamo isporuku i montažu – ističe načelnica. Općina Zlatar Bistrica je u procesu izrade strateških akata općine koji uključuju Strategiju zelene urbane obnove i Strateški plan očuvanja baštine Općine Zlatar Bistrica. U provedbi je i projekt širokopojasnog interneta čiji je nositelj Općina Bedekovčina. U projektu su zajedno Općine Bedekovčina, Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec, Sveti Križ Začretje i Zlatar Bistrica koje će dobiti vrhunsku infrastrukturu širokopojasnog pristupa. U tijeku je provedba projekta izgradnje sportskog igrališta u Zlatar Bistrici. Radovi su u završnoj fazi i primopredaja se očekuje ovih dana. Projekt uključuje jedno višenamjensko igralište za mali nogomet, odbojku i košarku, park sa zelenom površinom, urba-
nom opremom, klupom za dojenje i previjanje beba te česmom za vodu. Cijeli prostor uređen je na način da omogućuje nesmetan pristup i korištenje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Partneri na projektu su Nogometni klub "Ivančica" Zlatar Bistrica, Košarkaški klub Zabok i Odbojkaški klub Bedekovčina. Vrijednost projekta je 239.938,25 eura, od čega je 119.232,31 eura financirano od strane Ministarstva turizma i sporta. Vrtić i Dvorišče zagorskog purana
- Naš Dječji vrtić Zlatni dani uvijek je jedan od glavnih fokusa aktivnosti naše općine, pa tako i ove godine. Tako je od rujna uz sufinanciranje
Ministarstva demografije i useljeništva u iznosu od 26.000€ u Dječjem vrtiću omogućeno besplatno učenje engleskog jezika, a u istom projektu omogućeno je i besplatno učenje engleskog i za 1-4. razred osnovne škole. Općina kontinuirano radi na uređenju i opremanju dječjeg igrališta Dječjeg vrtića, uređena je terasa vrtića, a pred nama je
obnova starog dijela vrtića. Pristupit će se promjeni i obnovi sustava grijanja, a u narednom razdoblju odradit će se i obnova kuhinje, sanitarija, podova i dr. – kaže načelnica te dodaje da Općina brine o javnim dječjim igralištima, pa se ove godine dodatno uredilo igralište u Opasanjku postavljanjem mreže za odbojku i stola za stolni tenis. U narednom razdoblju planira se izgradnja dječjeg igrališta u naselju Lipovec. - Dvorišče zagorskog purana predstavlja jedan od kapitalnih projekata za našu Općinu. U tu svrhu Općina je kupila nekretnine u Ul. Vladimira Nazora, gdje se ukazuje prilika za realizaciju planirane projektne ideje centra društvenih događanja odnosno ''Dvorišča zagorskog purana'' kao zaštitnog znaka naše općine. Otkup zemljišta sa starom kućom i gospodarskim zgradama predstavlja početnu fazu projekta za oživljavanje središnje ulice u Zlatar Bistrici te da će predstavljati prepoznatljiv i turistički značajan element općine. Općina je trenutno u fazi pripreme strateških dokumenata te prijave na javni poziv Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Izrađen je projekt za rekonstrukciju zelene zgrade koja predstavlja prepoznatljiv element naše općine i u planu je očuvanje pročelja zgrade u izvornom obliku. Za projekt je ishođena građevinska dozvola i prijava je u tijeku – izvijestila je načelnica. I na kraju, ono što je razveselilo mnoge zmještane, je revitalizacija kina. Kinodvorana Doma kulture ponovno je oživjela s prikazivanjem filmova. Nabavu opreme sufinancirala je Krapinsko - zagorska županija. Prikazivanje filmova krenulo je u listopadu i do sada je održano 6 projekcija. (zl)
TUHELJ - U Dječjem vrtiću Potočić Tuheljski održan je prijem roditelja novorođene djece u drugoj polovici 2024. godine, kojem su prisustvovali načelnik Mladen Hercigonja, ravnateljica dječjeg vrtića Ana Ricijaš i predsjednica Društva naša djeca Snježana Romić. U drugoj polovici godine rođena su 3 mališana, tri dječaka, dok je ukupno u 2024. godini rođeno 16-tero djece, 13 dječaka i 3 djevojčice. Načelnik Hercigonja istaknuo je kako su mu prijemi roditelja novorođene djece najdraži i da se uvijek posebno osjeća.
Ravnateljica Ricijaš je svim mališanima poželjela dobrodošlicu, a predsjednica DND-a Snježana Romić poželjela je mnogo lijepih i sretnih trenutaka mladim obiteljima i da sve vrijeme koje imaju da iskoriste s djecom jer zapravo je vrijeme ono koje prebrzo leti. (zl)
Sre tan Božić i novu godinu želi vam
OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ZABOK K Š. Gjalskog 1
ZABOK - Konferencija za medije na kojoj je predstavljena Crowdfunding kampanje Društva multiple skleroze KZŽ za nabavu prilagođenog kombi vozila održana je u Zaboku. Društvo planira skupiti 50.000 eura potrebnih za nabavu vozila koje će omogućiti bolju mobilnost i veću kvalitetu života osoba s invaliditetom.
- Ljudi u Krapinsko-zagorskoj županiji su pokazali da su izuzetno empatični i plemeniti, tako da ne sumnjam da će i ova donacijska kampanja uspjeti. Pozivam sve one dobrog srca, privatne osobe i gospodarstvenike, da se uključe i pomognu u kupnji ovog kombija - poručila je zamjenica župana Jasna Petek i naglasila da će 10.000 eura, odnosno 20 % od potrebnog iznosa, biti osigurano u proračunu Krapinsko-zagorske županije za 2025. godinu. Društvo Multiple skleroze Krapinskozagorske županije djeluje 22 godine, ima više od 180 članova i pedesetak zaposlenih osoba – osobnih asistenata, pomoćnika u nastavi, zaposlenih za projekt Zaželi ili za pomoć u kući. "Za naše članove provodimo puno programa i projekata, terapije, a trenutno tražimo još 9 zaposlenika", kazala je predsjednica Društva Nada Smrekar. - Osobe s invaliditetom često se susreću s preprekom koja bi za mnoge mogla biti neprimjetna – nedostatak prilagođenog prijevoza. Ovo vozilo omogućit će siguran i udoban prijevoz korisnicima na terapije, preglede,
obrazovne ustanove i društvene aktivnosti. Ono nije samo sredstva prijevoza, već predstavlja slobodu, dostojanstvo i ravnopravnost za naše korisnike - istaknula je voditeljica Društva multiple skleroze KZŽ Svjetlana Pripeljaš. Građani, poduzeća i svi zainteresirani mogu donirati putem online platforme GOGETFUNDING.Sredstva se mogu donirati i na žiro račun Društva otvoren u Zagrebačkoj banci IBAN HR6723600001101650377. (zl)
ZABOK - Dodjela ugovora korisnicima koji su ostvarili pravo na potporu Krapinsko-zagorske županije kroz Javni poziv za udruge u području skrbi za umirovljenike i starije osobe održana je u Zaboku. Pravo na potporu ostvarilo je 15 udruga, kojima je za kupnju informatičke opreme dodijeljeno 6.734,56 eura. Ugovore su korisnicima uručili župan Željko Kolar i predsjednica županijskog Savjeta za umirovljenike i osobe treće životne dobi Đurđa Mohač. - Za ovaj Javni poziv smo za sljedeću godinu osigurali 10 tisuća eura. Prošle smo godine imali 12 udruga umirovljenika, ove godine 15 udruga, a sljedeće očekujemo barem 18 - naglasio je župan Kolar, dodavši da će se u slučaju potrebe osigurati i dodatna sredstva kako bi svi mogli ostvariti bespovratne potpore. Potpore su ostvarile Udruga umirovljenika Konjščina, Udruga umirovljenika Općine Sveti Križ Začretje, Općinska udruga umirovljenika Veliko Trgovišće, Udruga umi-
rovljenika Općine Tuhelj, Udruga umirovljenika općine Kumrovec, Udruga umirovljenika Jesenje, Udruga umirovljenika Bedekovčina, Matica umirovljenika Grada Zaboka, udruga umirovljenika općine Gornja Stubica, Udruga umirovljenika Donja Stubica, Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica, Udruga umirovljenika Marija Bistrica, Udruga umirovljenika Krapina ii Udruga umirovljenika Mihovljan. - Županija je za 2024. godinu nešto više od 66 tisuća eura izdvojila za rad udruga i financiranje
Matice, proračunom Županije je to za sljedeću godinu podignuto na 70 tisuća eura na čemu se zahvaljujemo i podržavamo. To je dokaz da Županija još i više brine o radu umirovljeničkih udruga - poručio je s dodjele predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Vladimir Crnec. Više o samome Javnom pozivu ispričala je Martina Gregurović Šanjug, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade. (zl)
Frana Galovića 11, Krapina • 049 300 669
Ljudevita Gaja 34, Krapina • 049 300 066
Zivtov trg 7, Zabok • 049 221 449
Ukupno planirani iznos sredstava ove godine 6.600,00 eura
LOBOR - Općina Lobor, nakon provedenog natječaja i odluke stručnog Povjerenstva za poljoprivredu, donijela je odluku o dodjeli sredstava za potporu poljoprivredi za 2024. godinu za 39 korisnika. Isplata sredstava na račune spomenutih 39 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kreće s objavom odluke. Prihvatljivi troškovi po zaprimljenim zahtjevima iznosili su 5.283,48 eura, dok je ukupno planirani iznos sredstava ove godine 6.600,00 eura. - Svi korisnici koji su podnijeli zahtjeve dostavili su potrebnu dokumentaciju, uključujući izjave o iznosima već dobivenih potpora male vrijednosti iz drugih izvora. Kroz ovakav oblik potpore, Općina Lobor nastoji pružiti financijsku podršku poljoprivrednicima za razvoj i održivost njihovih aktivnosti te osigurati daljnji napredak lokalnog agrarnog sektora - pojasnila je načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. Sredstva se dodjeljuju za
ukupno šest mjera, među kojima su sufinanciranje polica osiguranja usjeva, nasada i stoke, umjetno osjemenjivanje krava i krmača, poticanje povećanja proizvodnje voća i povrća, poticanje ekološke proizvodnje, nabavu opreme za uzgoj pčela, kao i za kupovinu rasplodnih mliječnih junica. - Sredstva za potporu poljoprivredi značajna su investicija u našu lokalnu poljoprivredu i našu budućnost. Ponosna sam što možemo pomoći našim poljoprivrednicima da nastave s razvojem svojih gospodarstava i doprinesu održivosti naše zajednice - izjavila je Jembrih. Općina Lobor ovom prilikom zahvaljuje svim korisnicima koji su sudjelovali u natječaju i podsjeća na važnost pravodobnog i pravilnog korištenja sredstava. A za osiguranje transparentnosti i učinkovitosti, stručni tim Povjerenstva za poljoprivredu u suradnji s Jedinstvenim upravnim odjelom Općine provest će kontrolu dodijeljenih sredstava na terenu. (zl)
Uoči božićnih blagdana, tradicionalno podijeljene naknade za novorođenčad
LOBOR - Općina Lobor nastavlja s provođenjem raznih demografskih mjera pa je tako po drugi puta ove godine održano darivanje novorođenčadi s područja općine. Općina Lobor jednokratne naknade za novorođenčad tradicionalno daruje uoči svečane sjednice Općinskog vijeća u srpnju, dok se drugo darivanje održava uoči božićnih blagdana.
Šestero mališana
Ovoga puta, darivanje se simbolično održalo u Dječjem vrtiću Ivančica, a svoj dar dobilo je šestero mališana. Roditelji su tako za prvo dijete dobili 435 eura, dok se za drugo dijete dobije 565 eura, a za treće i svako ostalo dijete 765 eura. - Uz to dobiju još i zlatni privjesak s grbom naše Općine i poklon kutijicu personaliziranu imenom djeteta. Početni simbolični znak pažnje od strane Općine prema našim mladim obiteljima - istaknula je načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. Dodaje kako joj je drago što svake godine imaju sve više djece, istaknuvši kako će im biti podrška kroz odrastanje - od sufinanciranja dječjeg vrtića, sufinanciranja udžbenika i radnih biljež-
049/223-113
nica, pa sve do osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kao i za vrijeme studiranja. Posebno se osvrnula na činjenicu da Općina Lobor svake godine dodjeljuje sve više učeničkih i studentskih stipendija. Tu su i potpore za mlade obitelji, posebice one koje se tiču rješavanja stambenog pitanja, za što bi se javni poziv trebao objaviti već u proljeće sljedeće godine.
Demografske mjere
- Ulaganje u demografske mjere, odnosno ulaganje u naše mlade, nam je prioritet jer je to ulaganje u našu budućnost. Znamo da na području Općine Lobor imamo jako puno infrastrukturnih projekata, kapitalnih projekata koje gradimo, a gradit ćemo i dalje. Ali, ono što je najbitnije je upravo ovo ulaganje u najmlađe, u naše mještane, u našu djecu, u našu budućnost, tako da nikada nismo i nikada nećemo štedjeti na tomeporučila je načelnica. Dodala je kako je za 2025. godinu u planu povećanje demografskih mjera te se pritom osvrnula i na novi demografski program Vlade Republike Hrvatske kojega je pohvalila. - Zajedno s Vladom radimo na demografskim mjerama. Vjerujemo da
će to uroditi plodom i da će novorođene djece svake godine biti sve više, a mi ćemo biti ti koji ćemo, osim financijske podrške, riješiti i komunalnu infrastrukturu i potrebe koje ima svaka mlada obitelj, a sve u cilju kako bi ostali živjeti na području naše općine - kazala je načelnica. Ujedno je zahvalila ravnateljici Dječjeg vrtića Ivančica, Suzani Matejaš, kao i svim djelatnicima vrtića koji su omogućili da se darivanje novorođene djece održi u prostorima dječjeg vrtića te je ujedno svima poželjela sretan i blagoslovljen Božić te zdravu i uspješnu novu godinu. Ravnateljica dječjeg vrtića, Suzana Matejaš istaknula je kako ih uvijek vesele ovakva događanja u vrtiću, dodavši kako se uvijek rado uključuju u sva događanja i manifestacije na području Općine Lobor. - U našem vrtiću trenutačno boravi 87 ero djece, imamo 17 zaposlenih, kompletan stručni tim, odgojitelje, stručni tim logopeda, pedagoga, zdravstvenu voditeljicu. Također se uključujemo i realiziramo mnoge projekte jer djeca najbolje uče čineći i kroz projekte upoznavajući se sa svojom užom i širom okolinom - kazala je ravnateljica. (zl)
ZLATAR - Gradsko društvo Crvenog križa Zlatar održalo je redovnu, izbornu skupštinu. Nakon osam godina, dosadašnji predsjednik, dr. Srećko Curiš, zahvalio je svima na suradnji, a članovi Skupštine su izabrali novo rukovodstvo u mandatu 2025. do 2029. Za predsjednicu je izabrana Vlatka Brlečić iz Lobora, a za potpredsjednice Mirica Hoić-Curiš iz Zlatar Bistrice i Renata Kreber Mikšaj iz Konjščine. Izabrani su članovi i ostalih tijela udruge i predstavnici u Društvu Crvenog križa KZŽ i Hrvatskom Crvenom križu. Gradsko društvo ima sada 1420 članova, 54 darivatelja krvi, među kojima ima i odlikovanih Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, a kao dugogodišnji članovi istaknuti su Dragutin Petanjek i Nada Fulir, koji već 50 godina doprinose Crvenom križu. (zl)
Općina Petrovsko
Mještanima općine Petrovsko i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić, zdravu i sretnu novu 2025. godinu žele
Općina Konjščina osigurala poticajno okruženje za svu djecu predškolske dobi
KONJŠČINA – Nedavno su završeni radovi na projektu dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Konjščina, kojim se, sukladno odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, osiguralo dodatnih 40 mjesta za djecu predškolske dobi. Projekt ukupne vrijednosti od gotovo 640 tisuća eura sufinanciran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s iznosom od gotovo 325 tisuća eura bespovratnih sredstava, dok je preostali iznos financiran iz Proračuna Općine. Velika važnost
- Izuzetno smo ponosni što smo uspješno priveli kraju ovaj projekt koji je od velike važnosti za Općinu Konjščina i njezine građane. Proširenje i opremanje vrtića neće samo doprinijeti razvoju potencijala najmlađih stanovnika općine, već i osigurati podršku njihovim roditeljima, koji sada mogu lakše uskladiti svoje obveze, znajući da su njihovi mališani u sigurnom, poticajnom okruženju, u skladu s najsuvremenijim pedagoškim standardima. Uz to, kako bismo im što više izašli u susret, prije dvije godine produljili smo radno vrijeme vrtića. Prije je vrtić radio do 15:30 sati, odnosno do 16:00 sati uz dežurstvo, dok sada vrata vrtića ostaju otvorena do 17 sati - istaknula je načelnica Anita Curiš Krok i naglasila da je Konjščina jedna od prvih općina u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je provela projekt dogradnje dječjeg vrtića zahvaljujući sredstvima iz NPOO-a. Na ukupno 312 četvornih metara novouređenog prostora nalaze se dvije nove jedinice za boravak djece s potrebnim pratećim sadržajem – poput sanitarija, garderobe, predprostora, spremišta i natkrivenih terasa. Novouređeni prostor opremljen je i suvremenim didaktičkim po-
Na ukupno 312 četvornih metara novouređenog prostora nalaze se dvije nove jedinice za boravak djece s potrebnim pratećim sadržajem
magalima i igračkama čime su osigurani svi preduvjeti za sretan rast i razvoj djece.
Mjera za majke poduzetnice i poljoprivrednice
S namjerom osiguravanja prostora za svu djecu, Općina Konjščina do kraja studenog sufinancirala je smještaj u igraonicama u susjednim mjestima, a početkom prosinca, zahvaljujući dovršetku projekta proširenja i opremanja vlastitog vrtića, osigurani su uvjeti za smještaj sve djece unutar Dječjeg vrtića Konjščina. Općina nastavlja
i s daljnjim ulaganjima usmjerenima na predškolski odgoj. U suradnji s Općinom Hrašćina radi se na rekonstrukciji i opremanju prostora u 'penzionerskoj' zgradi, za što su osigurana sredstva u iznosu od 114.673 eura. Krajem godine započet će i rekonstrukcija glavnog dječjeg parka nasuprot vrtića, a u tijeku je i opremanje zelenih površina dječjim spravama i u okolnim naseljima izvan centra Konjščine, čime se dodatno unaprjeđuje kvaliteta života obitelji s djecom. Konjščina je pritom jedina općina u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je uvela mjeru oslobađanja majki poduzetnica i poljoprivrednica od plaćanja vrtića u prvih godinu dana nakon otvaranja obrta, firme ili OPG-a. - Mjera za majke poduzetnice i poljoprivrednice pravi je primjer kako lokalna zajednica može pomoći roditeljima da usklade svoje poslovne obveze s obiteljskim životom. Naš cilj je nastaviti podržavati roditelje kroz ovakve i slične programe, jer je dobrobit obitelji temelj svake uspješne zajednice - dodala je načelnica Općine Konjščina. (zl)
Potpuno modernizirano dječje igralište DV Konjščina
KONJŠČINA - Nakon dograđenog dijela dječjeg vrtića za nove dvije skupine mališana, u Konjščini je uspješno završen još jedan projekt. Riječ je o potpunoj modernizaciji dječjeg igrališta Dječjeg vrtića Konjščina, u vrijednosti 66.106 eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva na čiji natječaj je bilo moguće prijaviti igrališta vezana uz dječje vrtiće. Zamijenjene su dotrajale sprave i postavljena je moderna oprema za igru te je ugrađena nova antistres podloga, kako bi se unaprijedila sigurnost prilikom korištenja igrališta. Ulaganje u modernu opremu omogućuje sigurnije i poticajno okruženje za igru i razvoj djece na otvorenom. Saborska zastupnica i načelnica Anita Curiš Krok rekla je kako je Općina Konjščina s veseljem ušla u ovaj projekt koji će doprinijeti kvaliteti života djece. - S brojnim spravama i sadržajima prilagođenima njihovoj dobi, djeca će uživati u svakodnevnom boravku na svježem zraku, razvijajući maštu kroz igru i učeći kroz interakciju s vršnjacima – istaknula je Curiš Krok i dodala kako će sa sličnim projektima nastaviti i dalje. (zl)
MAČE - U Maču su potpisani ugovori za dodjelu općinskih stipendija učenicima i studentima. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća donesena je odluka da stipendiju dobivaju svi prijavljeni učenici i studenti koji su ispunili formalne uvjete natječaja. Odobreno je 18 novih stipendija, odnosno devet stipendija za srednjoškolce, u mjesečnom iznosu od 50 eura, i devet studentskih stipendija u mjesečnom iznosu od 90 eura. Ugovore su stipendistima uručili predsjednik Općinskog vijeća Mladen Sedak Benčić i načelnica Općine Mladenka Mikulec Šimunec te im poželjeli sreću tijekom školovanja. (zl)
Poslovnim partnerima, djelatnicima te stanovnicima naše županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025 godinu želi
Ferrostil MONT • Sjedište: Zadarska 17 10000 Zagreb, HRVATSKA / CROATIA Ured: Prilaz dr Franje Tuđmana 11, 49210 ZABOK, HRVATSKA / CROATIA
www.ferrostilmont.hr
KONJŠČINA - Uoči božićnih blagdana, Općina Konjščina tradicionalno je za novorođenu djecu s područja općine dodijelila prigodne jednokratne novčane potpore. Ovoga puta potpora u iznosu od 400 eura dodijeljena je za sedmero mališana rođenih u periodu od 1. srpnja do 31. listopada, a mali znak pažnje uručila im je načelnica Općine Konjščina i saborska zastupnica, Anita Curiš Krok. Kako bi potaknuli demografske trendove te spriječili odlazak mladih obitelj s područja općine, od 1. siječnja ta nadoknada raste na čak 600 eura, a načelnica Curiš Krok ističe kako su djeca prioritet Općine. - Djeca su naša budućnost, budućnost naše Općine, stoga je izuzetno važno ulagati u njih. Želimo im omogućiti najbolje uvjete za nji-
hov rast i razvoj i zbog toga ih pratimo od najmlađe dobi, ulažemo u predškolski odgoj, pratimo ih kroz osnovnu i srednju školu, dodjeljujemo stipendije - nabrojala je načelnica Curiš Krok te dodala kako je Općina jedna od rijetkih, ako ne i jedina, koja ima mjeru za majke poduzetnice koje imaju pravo na jednu godinu besplatnog vrtića za dijete. Uz to što se povećava potpora za novorođenu djecu, načelnica je najavila još jednu novost. - S obzirom da smo mi Župa sv. Dominika, od sljedeće godine sva novorođena djeca koja će nositi ime Dominik, ili izvedenicu imena Dominik, dobiti će naknadu u iznosu od tisuću eura - istaknula je načelnica te je ujedno svim roditeljima i mališanima poželjela sretne i mirne blagdane te mnogo uspjeha u novog godini. (zl)
TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN regionalni distributer
TERMOPLIN d.d. VARAŽDIN vodeći regionalni distributer i opskrbljivač plinom za SZ Hrvatsku
Grupu TERMOPLIN čini:
• 51.000 zadovoljnih krajnjih kupaca
• preko 1.600 km plinske mreže
• preko 100.000.000 m3 distribuiranog plina
KLANJEC - Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek i predsjednica Gradskog vijeća Mirjana Smičić Slovenec održali su drugi ovogodišnji prijem za roditelje novorođenih beba, a roditelje i mališane dočekale su i ravnateljica Gradske knjižnice Adrijana Čelec te Petra Sinković iz Gradske uprave. Uz čestitke, roditelji osmero novorođenih malih sugrađana primili su i financijsku potporu Grada koja iznosi 265,45 eura za prvo dijete, 398,17 eura za drugo, 530,89 eura za treće, a za svako slijedeće dijete potpora se povećava za 132,72 eura. Ovaj put nije bilo prvorođenih, ali je zato u čak dvije klanječke obitelji stigao već četvrti mali član. Uz čestitku i želju da mališani budu prije svega zdravi i rastu okruženi pažnjom i ljubavlju, gradonačelnik je upoznao roditelje s programima kojima Grad Klanjec nastoji poboljšati kvalitetu života mladih roditelja i najmlađih sugrađana. Tijekom ove godine uredilo se i opremilo novim spravama dječje igralište u Spomen-parku znamenitih Klanjčana (kod starog vrtića) za što je Grad Klanjec dobio na natječaju Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade 19 tisu-
ća eura, a u programu izgradnje komunalne infrastrukture za iduću godinu je uređenje igrališta u Gredicama koje su zadnjih godina doživjele pravi "baby boom". Gradonačelnik i predsjednica vijeća složili su se i da je u idućoj godini svakako nužno povećati iznose financijske potpore na koji roditelji imaju pravo pri rođenje djeteta jer su u međuvremenu troškovi života znatno porasli. Uz želju da mališani budu prije svega zdravi i rastu okruženi pažnjom i ljubav-
lju, pozvali su roditelje da svojim prijedlozima aktivno sudjeluju u stvaranju što boljih uvjeta za život djece u našem gradu, a ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice "Antun Mihanović" uručila je roditeljima člansku iskaznicu s trogodišnjom besplatnom članarinom i najavila nove aktivnosti za najmlađe, ali i roditelje, koje ih očekuju u knjižnici u novoj godini. Grad Klanjec dočekao je tako kraj 2024. godine s 14 novih malih stanovnika. (zl)
U Konjščini dodijeljene nove stipendije,
KONJŠČINA - Saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok dodijelila je ugovore o stipendijama učenicima i studentima s područja općine. Općina Konjščina isplatit će 11 učeničkih redovnih stipendija, od toga ih je 5 novih za školsku godinu 2024/2025, dok ih prema programu populacijske politike isplaćuje 13. Povećan je i iznos stipendije, s
Svim kupcima nudimo:
• SIGURNU opskrbu plinom
• NAJPOVOLJNIJU CIJENU opskrbe plinom
• TRANSPARENTAN prikaz troškova
• INDIVIDUALNA I FLEKSIBILNA rješenja opskrbe plinom
• PROFESIONALNU I STRUČNU podršku krajnjim kupcima
Sretan Božić i uspješna Nova godina!
Svim postojećim i novim kupcima, posebice sa područja Ivanca i Svetog Ivana Zeline zahvaljujemo na ukazanom povjerenju!
Vjekoslava Spinčića 80 • VARAŽDIN • info@termoplin.com t 042 231 444 • www.termoplin.com
049/223-113
prijašnjih 39,82 eura, na 50 eura mjesečno. Što se tiče studentskih stipendija, Općina ih isplaćuje 15, od toga je 6 novih, a prema programu populacijske politike Općina isplaćuje 3 stipendije. Prijašnji iznos studentske stipendije bio je 53,09 eura mjesečno, a sada je 80 eura. Načelnica Curiš Krok tom je prilikom rekla kako su povećali iznos stipendija kako bi učenicima i
studentima na neki način pomogli oko svakodnevnih troškova. – Stipendije se odobravaju za cijelo vrijeme vašeg školovanja, budite ustrajni i marljivo učite jer ste vi budućnost naše zajednice. Želim vam mnogo uspjeha u vašem daljnjem školovanju i nadam se da ćete se nakon završetka škole i fakulteta vratiti u našu Konjščinu – naglasila je Curiš Krok. (zl)
Poslovnim partnerima, djelatnicima i svim stanovnicima Krapinsko-zagorske
županije želimo
čestit Božić i sretnu novu 2025. godinu!
Obilježen službeni početak rada Srednje glazbene škole Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u novim prostorima
Škola sada djeluje u zgradi 10 RGNC centra, na raspolaganju ima izuzetan prostor za kvalitetno glazbeno obrazovanje, od 500 metara četvornih
ZABOK - Službeni početak rada Srednje glazbene škole Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u novim prostorima obilježen je u četvrtak, 19. prosinca u Zaboku. Zabočka Srednja glazbena škola djeluje deset godina i do nedavno je bila u prilično skučenim prostorima Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću. Međutim, kako se škola širila, upućen je zahtjev Županiji, kao osnivaču, za novim prostorima koji su sada i službeno otvoreni. Škola sada djeluje u zgradi 10 RGNC centra, na raspolaganju ima izuzetan prostor za kvalitetno glazbeno obrazovanje, od 500 metara četvornih. Na službenom otvorenju bili su župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek. - Iznimno smo zadovoljni ovim novim prostorima. Nama je obrazovanje izrazito bitno i naravno da pratimo
'Imamo četiri razredna odjela koja primaju do desetak učenika s različitim instrumentima, te 18 programa. Od ove godine imamo i srednju školu za pjevanje, na što smo izuzetno ponosni'
razvoj svake škole, a vaša ravnateljica se uvijek trudi da nas motivira na ulaganje. Ovo je veliki iskorak za glazbenu školu, ali to je nešto što ste vi zaslužili - po -
ručio je u svom pozdravnom govoru župan Kolar. - Imamo četiri razredna odjela koja primaju do desetak učenika s različitim instrumentima, te 18 programa i
svake godine uzimamo onaj program koji je aktualan. Od ove godine imamo i srednju školu za pjevanje, na što smo izuzetno ponosni - istaknula je ovom pri-
likom ravnateljica Škole Božica Šarić. Okupljene na otvorenju pozdravio je i direktor RGNC grupe Anđelko Švaljek. (zl, foto: facebook ŠUDIGO)
Naš Marko Vešligaj u Europskom parlamentu Borba za jednakost, ruralne zajednice i manje sredine
Jedini ste Zagorec u Europskom parlamentu. Koliko možete od gore učiniti za Zagorje?
Europa nam pruža mnoge prilike i kao zastupniku u EP-u jedan od mojih fokusa će svakako biti borba za manje sredine i ruralne jedinice, a tu spada i naše Zagorje. Od dostupnih programa trenutačno, u razdoblju 2021.–2027., ističe se program "Europa bliža građanima", koji podržava održivi razvoj ruralnih područja kroz lokalne inicijative i pristup odozdo na gore. Ima za cilj osnažiti lokalne vlasti i omogućiti financiranje projekata koji najbolje odgovaraju potrebama lokalnih zajednica i nadam se da ćemo osigurati da naši Zagorci imaju puni pristup ovim sredstvima i prilikama. Europske politike i fondovi su tu upravo zato da se rješavaju problemi građana i da se razvoj država članica dovede na maksimum. Kohezijska politika ključna je za ravnomjerni ruralni razvoj kao glavna investicijska politika EU-a. Njezin rezultat je smanjivanje razlike među regijama, poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Ta politika mora ostati u fokusu i to je nama posebice važno za Zagorje. Kao gradonačelnik, svjestan sam izazova u povezivanju lokalnih zajednica s EU politikama, i baš zato već uključujem lokalne čelnike u izradu nacrta nove Kohezijske politike i veselim se njihovom doprinosu, kako bismo mogli u nove prioritete financiranja uvrstiti sve ono što je važno građanima. Jedino suradnjom može-
mo osigurati da EU ostane zajednica mira i prosperiteta za svakog građanina. A moja vrata su uvijek otvorena.
Potpredsjednik ste Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost iz redova Socijalista i demokrata. Europski institut za rodnu ravnopravnost objavio je novi indeks ravnopravnosti, na kojem je Hrvatska pala za četiri mjesta? Kako to komentirate?
Hrvatska je među najgorim europskim državama kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti i položaju žena. Na 24. smo mjestu od 27. država EU. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. U odnosu na 2023. godinu prestigli su nas Češka, Slovačka, Cipar, Estonija… Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena. Neugodno je da nas Europski institut za rodnu ravnopravnost svake godine upozorava na činjenicu da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan. To ukazuje na sistem-
Naknada štete od prirodnih nepogoda i više sredstava za poljoprivrednike
ske probleme u nizu područja; od tržišta rada do sudjelovanja žena u političkim procesima i donošenju odluka. Recimo premali je broja žena na čelu ministarstva i u Hrvatskom saboru, na pozicijama gdje se odlučuje. Žalosno je da je tako i moramo to promijeniti.
Europski parlament je usvojio dvije važne direktive, onu o suzbijanju nasilja nad ženama i onu o transparentnosti plaća kako bi se smanjio takozvani rodni jaz u plaćama. Što one konkretno znače?
Iznimno su važne obje direktive i Hrvatska ih mora implementirati u svoje zakonodavstvo. S direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama, relativno sam zadovoljan, jer ima nedostatke, poput izostavljanja silovanja kao kaznenog djela na razini EU. Komisija je predložila da svaki seksualni čin bez izričitog pristanka bude kažnjiv, no ta je odredba na kraju uklonjena, što smatram ozbiljnim propustom koji moramo ispraviti. Ne smijemo relativizirati seksualno nasilje niti odustati od principa "samo DA znači DA". Također, društvo mora snažnije osuđivati nasilnike, bez opravdanja koja smo mogli čuti kod nas, poput „tako vam je to u braku“. Nažalost, i institucije prečesto zakazuju, dodatno traumatizirajući žrtve. Mnogo je strašnih iskustava žena koje sam čuo, što potvrđuje da je sustavna promjena nužna. Naša uloga u Europskom parlamentu nije samo donošenje boljih zakona, već i inzistiranje na ovoj temi u javnosti kako bi se stvorilo društvo koje ne tolerira nasilje. Što se tiče direktive o transparentnosti plaća, 15. studenog je Dan jednakih plaća. Na taj dan žene počinju raditi besplatno do kraja godine, u odnosu na muškarce zbog razlike u plaćama za istovrijedna radna mjesta. Za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0.87. Apsurdno, no statistika ne laže. Hrvatska će morati prihvatiti Direktivu Europske unije i osigurati izjednačavanje plaća muškarca i žena do sredine 2026. godine, no pitam se zašto čekati toliko i pustiti da žene još nekoliko mjeseci rade besplatno u usporedbi sa svojim muškim kolegama?
Inicijator ste usvajanje rezolucije "Sigurno mjesto za žene" u Hrvatskoj. Usvojena je u mnogim jedinicama lokalne samouprave, pritom je naša Krapinskozagorska županija prva koja ju je prihvatila. Je li ona donijela promjenu?
Cilj inicijative je da se usvajanjem rezolucije „Sigurno mjesto za žene“ („Safe Place for Women“), koju je predložila naša grupacija PES u Odboru regija EU, potaknu lokalne jedinice na proaktivno djelovanje. To uključuje pružanje pomoći žrtvama fizičkog nasilja, provođenje edukativnih programa, rad na prevenciji te odlučno osuđivanje svakog oblika diskriminirajućeg javnog diskursa usmjerenog prema ženama i djevojkama, bilo da se radi o društvenim mrežama, medijskim istupima ili ponašanju u javnom prostoru. Rezolucija nije ostala mrtvo slovo na papiru. Naša županija, kao i gradovi i općine unutar nje, kontinuirano povećavaju sredstva za Sigurnu kuću i programe koje rezolucija obuhvaća. U ovaj su proces uključeni i brojni društveni dionici, poput sportskih klubova, kulturno-umjetničkih društa-
va, lokalnih udruga i medija. Ovi koraci od izuzetne su važnosti za podizanje svijesti o problemu nasilja nad ženama u manjim sredinama. No to su procesi koji traju.
Jedini ste predstavnik Hrvatske u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. A dobre vijesti iz Europske unije, čini se, stižu poljoprivrednicima, pogotovo mladima?
Nekoliko je dobrih vijesti. Poljoprivreda čini čak 31% zajedničkog proračuna i jedan je od prioriteta. Naša grupacija Socijalista i demokrata izborila je povećanje sredstava za poljoprivredu, s naglaskom na mlade poljoprivrednike, od 30 milijuna EUR te još 40 milijuna za promicanje održivih i visokokvalitetnih proizvoda. To je prilika i za naše mlade poljoprivrednike. Europska komisija povećala je i gornju granicu minimalnih potpora s 25 na 50 tisuća EUR, što će pomoći u suočavanju s inflacijom i visokim troškovima. Dobra vijest je i da se uvodi središnji registar za minimalne potpore na nacionalnoj razini, čime se administracija prebacuje s poljoprivrednika na državu, što je korak ka smanjenju birokracije, što smatram itekako potrebnim. Posebno sam sretan što je Europski parlament prošli tjedan odobrio korištenje novih financijskih kanala za financiranje oporavka u državama članicama pogođenim katastrofama povezanim s klimatskim promjenama. O tome sam mnogo govorio u kampanji i na tome smo radili. Prihvaćena su dva konkretna prijedloga. Prvi će omogućiti da se neiskorištena sredstva iz Europskog poljo-
privrednog fonda za ruralni razvoj usmjere prema poljoprivrednicima te će svaki korisnik imati pravo na fiksni iznos sredstava koji će, prema prijedlogu, iznositi do 42 tisuće eura. Drugi prijedlog pod nazivom RESTORE omogućuje brže i izravne kanale za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa te dodatna sredstva za ublažavanje socioekonomskih posljedica tih katastrofa. Prijedlog će se odnositi na prirodne katastrofe u razdoblju od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2025. i maksimalno sufinanciranje projekata obnove će biti čak do 95%. Ovo su konkretni i opipljivi koraci.
Općina Lobor nastavlja s mjerama pomoći mladim obiteljima
Sredstva su raspoređena kroz četiri različite mjere koje pokrivaju gradnju, kupnju, rekonstrukciju nekretnina te sufinanciranje kamata na stambene kredite
LOBOR - Općina Lobor nastavila je i ove godine s provedbom demografskih mjera kojima pomaže mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja. U sklopu javnog poziva za 2024. godinu, u petak su dodijeljena bespovratna sredstva za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Sredstva su raspoređena kroz četiri različite mjere koje pokrivaju gradnju, kupnju, rekonstrukciju nekretnina te sufinanciranje kamata na stambene kredite.
Najveći interes
Među korisnicima ove mjere istaknula se velika zainteresiranost za sufinanciranje gradnje i kupnje obiteljskih kuća, kao i za financijsku potporu za rekonstrukciju stambenih prostora. Na temelju spomenutog javnog poziva pri-
stiglo je pet zahtjeva koji su zadovoljili uvjete propisane Odlukom. Najviše interesa bilo je za mjeru 2 koja predviđa sufinanciranje kupnje obiteljske kuće ili stana u iznosu do 50 posto kupoprodajne cijene, a najviše do 4.000,00 eura. Stigla su tri prijedloga i povjerenstvo je prihvatilo sva tri te odredilo iznos sufinanciranja u maksimalnom iznosu od 4.000,00 eura. Za mjeru 1. sufinanciranje gradnje obiteljske kuće u iznosu od 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 4.000,00 eura, pristigao je jedan zahtjev koji je i odobren u maksimalnom iznosu. Također, jedan zahtjeva pristigao je i za mjeru 4 koja se odnosi na financijsku pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni
'Zadovoljstvo mi je vidjeti kako naši programi poticanja stambenog zbrinjavanja mladih obitelji ostvaruju konkretne rezultate i stvaraju bolje uvjete za život u našoj općini. Mladim obiteljima želimo omogućiti da ostanu i grade budućnost upravo ovdje, u Loboru'
Pri kraju preuređenje Pastoralnog centra u Zlataru
ZLATAR - Grad Zlatar privodi kraju preuređenje Pastoralnog centra, koji će početkom iduće godine postati novi dom za dvije vrtićke skupine. Radovi na ovom važnom projektu teku prema planu, ističe gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek, a mališani bi u siječnju trebali useliti u moderno opremljen prostor prilagođen njihovim potrebama za igru, učenje i razvoj. Završeni su radovi na podovima, a garderobe za najmlađe su spremne. Sljedeći koraci uključuju postavljanje namještaja i rasvjete. Tehnički pregled objekta zakazan je za 8. siječnja 2025.,
prostor u iznosu do 50 posto prihvatljivih troškova, a maksimalno u visini do 2.655,00 eura. Taj je zahtjev također odobren u iznosu od 1.955,27 eura. Saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, prilikom dodjele sredstava naglasila je kako sve što se ulaže u infrastrukturu na području Općine neće značiti puno ako u Općini ne ostanu mlade obitelji, mlade osobe.
Cilj
- Zadovoljstvo mi je vidjeti kako naši programi poticanja stambenog zbrinjavanja mladih obitelji ostvaruju konkretne rezultate i stvaraju bolje uvjete za život u našoj općini. Mladim obiteljima želimo omogućiti da ostanu i grade budućnost upravo ovdje, u Loboru. Ove mjere nisu samo financijska podrška, već i poruka da računamo na njih i cijenimo njihov doprinos našoj zajednici. Moramo se pobrinuti za očuvanje našeg Lobora kao mjesta za ugodan i kvalitetan život - poručila je Jembrih. Dodala je kako je ostanak mladih u Loboru poticaj za daljnje ulaganje u razvoj infrastrukture i ostalih popratnih sadržaja koje mlade obitelji trebaju za osnivanje obitelji i podizanje novih naraštaja. - Naš je cilj da sve što mlade obitelji danas trebaju za podizanje obitelji i imaju ovdje u Loboru. Iz godine u godinu sve smo bliže tom cilju - zaključila je Jembrih. (zl)
Dragi naši kupci i poslovni partneri, S velikim zadovoljstvom i ponosom obavještavamo vas da smo našu trgovinu i servis Stihl - Horti ekskluziv preselili na novu, prostraniju lokaciju! Od sada nas možete pronaći na adresi Prilaz dr. Franje Tuđmana br 1 Zabok, gdje smo za vas pripremili još ugodniji prostor, bogatiju ponudu i poboljšanu uslugu kako bismo odgovorili na sve vaše potrebe i želje. Preseljenje na novu lokaciju važan je korak u našem poslovanju, ali ono što nas posebno veseli je što ćemo upravo ovdje moći još bolje biti uz vas ako tražite kvalitetne proizvode, pouzdane usluge ili samo prijateljski savjet. Vaša podrška tijekom ove godine razlog je našeg uspjeha i motivacija da rastemo i razvijamo se zajedno s vama. Zahvaljujemo vam se što ste dio naše priče, a veselimo se što ćemo na novoj lokaciji zajedno stvarati nove uspomene. Pozivamo vas da nas posjetite i uvjerite se u sve što smo za vas pripremili. Naša vrata širom su otvorena, a srce uvijek toplo za svakog od vas. Vaš Horti ekskluziv d.o.o.
Čestit i blagoslovljen Božić te uspješnu novu 2025 godinu!
Bračni par Zebec iz Gornje Stubice otrgnuo je od zaborava običaj kićenja bora kakvog se sjećaju iz djetinjstva
U ova moderna vremena tehnologije koja je preuzela dječju maštu i kreativnost, teško da djeci više možemo vratiti taj osjećaj za zajedničku igru. No, ono što možemo jest prenijeti im tradiciju i običaje po kakvima su nekada živjeli njihovi pradjedovi i prabake
Jelena Klanjčić
GORNJA STUBICA
Božićno drvce – veliko ili malo, umjetno ili pravo, s lampicama ili bez lampica, s kuglicama ovakvih i onakvih boja. Različiti se običaji oko kićenja božićne jelke njeguju diljem svijeta, no sigurni smo da gotovo nitko ne kiti bor kao naši sugovornici, Ivanka i Stjepan Zebec iz Gornje Stubice.
Tradicija nastala iz praktičnosti
Ivanka i Stjepan već 54 godine otkako su u braku svaki Badnjak kite bor na poseban način, koji im je od djetinjstva prirastao srcu. Da bi ga okitili, prvo ga je potrebno montirati na strop. Ako se pitate zbog čega na strop, onda zasigurno niste upoznati s tradicijom Zagorja, prema kojoj se bor u starim, drvenim i malim zagorskim kućama nekada kitio upravo na stropu. Više su to bile grane, jer cijeli bor, jasno, nije stao na strop, pa se na drvene grede montirao samo odrezani široki donji dio bora ili pak samo nekoliko grana. Ivanka i Stjepan kažu, prvenstveno iz praktičnih razloga. – Kućice su bile male, drvene, sve je u njima bilo stisnuto i velike familije, pa bi bor zauzeo puno mjesta. Zbog toga su ga naši dedeki i tateki stavljali na strop – prisjeća se 74 – godišnja Ivanka, rodom iz Jakšinca. – Ja imam jednu šelnu pričvršćenu za gredu, koja se otvara i tak montiram borek. Prije su ga čavlićima pribijali za drvene grede i drveni strop. Samo neki su imali bor koji bi stajao u kutu kuće – dodaje Stjepan. Rumene jabučice, bombončeki, papirnate
Stjepan: 'Gazda kuće donesel je onda slamu, koja se stavila pod stol, ali i na stol i na nju je onda išel stolnjak. Djeca su se igrala na slami pod stolom, a nekad bi i prespali tak do jutra'
rožice i lanceki bili su ukrasi koji su se stavljali na bor. Nije bilo ovakvih šarenih kuglica kao danas. – Ukrasi su se i po mjesec dana prije pripremali, radile su se rožice i zvjezdice, zavisi kak je ko mogel – kaže Ivanka. – A jabučice bi deca trgala i brzo pojela, pa se i zato bor stavljal gore, da nam nije bil nadohvat ruke. Još i dan danas se zmislim kak su me opominjali 'Štefek, pazi da nebuš jabuku trgal' – dodaje 78 – godišnji Stjepan.
Badnja večer uz pjesmu
Badnjak je, slažu se, posebno za djecu, uvijek bio uzbudljiv dan. Bor bi otac donio iz šume, a djeca su jedva čekala da padne mrak, da ga donese u kuću. – Živjelo se tada skromnije, ali puno veselije. Vladala je drugačija atmosfera, svi smo čitavi dan bili ushićeni radi kićenja bora, a ako je bilo snijega, a uglavnom je, roditelji bi nam dozvolili i da se sanjkamo po noći. To su bili posebni doživljaji! Da se mogu u ono vrijeme vratiti, drage volje bih, barem što se tiče raspoloženja i veselja ljudi –priča Ivanka, dok Stjepan dodaje kako je pjesma nekada bila glavna uz sva događanja i sve poslove, pa tako i na Badnjak. – Kad je bor bil okićeni, onda je bilo veselja i pjesme. Gazda kuće donesel je onda slamu, koja se stavila pod stol, ali i na stol i na nju je onda išel stolnjak. Djeca su se igrala na slami pod stolom, a nekad bi i prespali tak do jutra – priča nam Stjepan. S veseljem i posebnom svečanošću išlo se na polnoćku. – Pješice, naravno. Skupilo se ljudi po cesti pa se pjesma čula i oko crkve, ali i po okolnim selima, a ne brundanje auta, k'o danas. To je bila divota, nešto prekrasno! A baka je navečer na stolu ostavila raspelo. Ujutro bi nama djeci rekla da je to mali Isus, koji se te noći rodio, došao k nama u kuću – prisjeća se Ivanka.
Da se ne zaborave običaji 'A pokloni na Božić?', pitamo nadobudno, iako svjesni činjenice da ta današnja tradicija nekada nije postojala ni u tragovima, pa tako ni pred 50 i više godina kada su naši sugovornici bili djeca. – Ma kakvi pokloni! Nije se imalo od čega. Mesa ako smo imali za jesti jednom
Ivanka: 'Baka je navečer na stolu ostavila raspelo. Ujutro bi nama djeci rekla da je to mali Isus, koji se te noći rodio, došao k nama u kuću'
tjedno! Ali zato je božićni stol uvijek morao biti bogat – kaže Stjepan. Ivanka se nadovezuje sjećanjima na blagdanski stol kakav je pripremala njezina baka. - Pripremala se hladetina. Pekla se digana gibanica, stepa i kukuruzni kruh u krušnoj peći, a obavezno i purica s mlincima, što je tradicija koja je i danas ostala obavezna za blagdanski stol – zaključuje Ivanka. No, da su barem ostali i oni drugi običaji kojih se sjećaju –velike obitelji i ogromno veselje djece koja su se puno više igrala, družila i osmišljavala igre, maštala. U ova moderna vremena tehnologije koja je preuzela dječji maštu i krea-
Ivanka: 'Kućice su bile male, drvene, sve je u njima bilo stisnuto i velike familije, pa bi bor zauzeo puno mjesta'
tivnost, teško da djeci više možemo vratiti taj osjećaj za zajedničku igru. No, ono što možemo jest prenijeti im tradiciju i običaje po kakvima su nekada živjeli njihovi pradjedovi i prabake, uz kakve Ivanku i Stjepana vežu samo lijepa sjećanja. Upravo zbog tih sjećanja i drže do te tradicije svoga djetinjstva, nastavljaju je njegovati i čuvati od zaborava i prenijeti na mlađe naraštaje, svoju unučad i praunučad.
U Krapini održana 1. međužupanijska izložba malih životinja u organizaciji Hrvatskog kluba uzgajatelja pomeranskih gušana
Sabina Pušec KRAPINA
Proteklog vikenda Krapinčani i njihovi gosti mogli su uživati u predivnoj izložba malih ljepotana –pomeranskih gušana i drugih malih životinja u Sportskoj dvorani OŠ "Ljudevit Gaj" Krapina. Zanimljivu 1. međužupanijsku izložbu malih životinja organizirao je Hrvatski klub uzgajatelja pomeranskih gušana, a kako je rekao Miroslav Svekrić, predsjednik Hrvatskog kluba uzgajatelja pomeranskih gušana, izloženo je bilo više od 350 malih životinja, uzgajivača iz gotovo cijele Hrvatske.Ima kunića, kokica, golubova svih vrsta, ima se što vidjeti. Nadamo se da će kroz tri dana što više ljudi doći i pogledati sve te ljubimce, uloženo je puno truda – rekao je Svekrić te dodao da je izložba u Krapini organizirana nakon 40 godina.
Majstor uzgoja pomeranskih gušana Europski majstor uzgoja pomeranskih gušana, Vladimir Haramina iz Krapinskog Vidovca, jedan od najpoznatijih uzgajivača golubova u svijetu, pokrenuo je inicijativu da se organizira ova izložba, na kojoj je, iz tog razloga, i poseban naglasak na pomeranskim gušanima. - Klub je osnovan prije dvije godine u Krapinskom Vidovcu, kako
'U današnje vrijeme imati kvalitetnu životinju iziskuje puno vremena i financija, sve je poskupjelo. To su dosta zahtjevne ptice, pitome, traže pažnju. Danas je teško naći i vremena za sve to'
Gregurović: 'To što Haramina radi je izuzetno velika stvar, nagrade koje osvaja i prenosi ima Grada Krapine, no uvijek je najteže biti 'prorok u svojem selu'
bismo prezentirali kvalitete i vrline ovih ptica. Naša regija prednjači u njihovom uzgoju, po te ptice dolaze ljudi iz cijelog svijeta i dive
se našoj sposobnosti uzgoja – kaže Haramina, koji se uzgojem ba-
vi već 20 godina i dobitnik je brojnih vrijednih priznanja i nagrada. - Moja želja i cilj bio je da nakon svih tih silnih godina, 40 godina organiziramo ovu izložbu, da naša djeca vide da nije sve u mobitelima, već da postoje stvarna bića, stvarna ljepota. Nije nam bilo važno koliko će biti životinja, već da organizacija bude na vrhuncu, da uzgajivači koji su nam došli iz različitih dijelova zemlje vide da je to profesionalno odrađeno, u sklopu svih pravila i normi koje zahtijevaju i razne veterinarske inspekcije, jer u današnje vrijeme ishoditi dolzvolu je jako teško. Moja velika odgovornost kao predsjednika izložbe je da sve prođe u zakonskim normativima – kaže Haramina. Kvalitetu uzgoja 'pomeranaca' u četiri boje već dva desetljeća drži na visokom nivou. - U današnje vrijeme imati kvalitetnu životinju iziskuje puno vremena i financi-
ja, sve je poskupjelo. To su dosta zahtjevne ptice, pitome, traže pažnju. Danas je teško naći i vremena za sve to. Ponosan sam što godinama uspijevam održavati te rezultate i zahvaljujem Gradu što je stao iza mene. Priprema izložbe je trajala jako dugo – rekao je ovaj domaći majstor uzgajivač. Hvala entuzijastima
Izložbu je posjetio i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, koji je zahvalio svim entuzijastima koji se bave uzgojem, a posebno Haramini i njegovim suradnicima koji su pokrenuli inicijativu da se ovakva izložba ovdje organizira. - Grad uvijek podržava ovakve manifestacije - rekao je Gregurović te dodao da je Grad Krapina Vladimiru Haramini za njegove uspjehe u uzgoju dodijelio priznanje Grada Krapine. – Jer, to što radi je izuzetno velika stvar, nagrade koje
osvaja i prenosi ima Grada Krapine, no uvijek je najteže biti 'prorok u svojem selu' i možda je ova izložba dobra prilika da ljudi čuju za to i saznaju s čime se naši ljudi bave. Vladimir Haramina i njegova obitelj su tome posvećeni i na tome im treba čestitati i poduprijeti ih – istaknuo je Gregurović.
Sretan i blagoslovljen Božić te obilje ljubavi, obiteljske sreće i prije svega želi Vam Županijski odbor HDZ-a KZŽ i predsjednik Zoran Gregurović zdravlja u novoj 2025. godini
Svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije želimo čestit Božić i sretnu novu 2025. godinu
Građanima grada Donja Stubica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Piše:
Nevenka Gregurić
Denes deca h školje i na veronavuku vučiju se oko Božiča. A iste tak cajti do Božiča su puni sakojačke piesmic po štacune, alji na stranjske jezike, teri popievaju o Božiču. Tuj su i bedasti teri spominjaju deda božičnjaka, pak se se i oko njega vrti. Mene je pital jeden moj malji hnuk, za kaj se tuj i tam povieda o bieljem Božiču. Unda bi ja rekla, da me je potegnul za jezik, pak niesem znala stati. A one kaj sem ja njemu poviedala, malje se zmisljim i podeljim z vami. Bilji Božič, rekla sem mu, zval se radi toga kaj je za Božič navike bil snieg. Ja ne pamtim da je Božič prie jedne dvojset ljiet bil bez snega. Tak su unda, cielje selje, huste i polja bilji pokriti z snegem, pak je se bilje bilje. Negda je i tak snieg bil visoki, kaj se malji nebi vidlji gda bi išlji po tiri teru bi ljudi napravilji. Z krove hižic pokrite z snegem, same bi se videl sivi dim, a z strehe visele sige. Nje sme si mi deca jemalji i ljizalji, pak nam je te bilje kaj sladoljed. Starci bi nas vidlji i več put špotalji da se bume prehladilji ilji obetežalji jer su hu tem ledu bile i sakojačke zmazanoče od krova.I hu te beljine mi sme dočakalji Božič. Od tud je i ostal Bielji Božič. Unda nie bilje sakojačke štacune kaj si bi ljudi moglji kaj česa kupiti za kinđanje cimera, pak su se ljudi delalji doma. Tejeden dva, pred Božič puce su se zestajale i delale kinče za cinfrati zelenu kiticu i dom. Po tomu kak je teri dom bil nacinfran, dečki su šacalji puce i tak znalji tera je vredneša za ženidbu. One kaj je još bilje unda, a denes ostane same h spominjanju nas starieši, da su ljudi med sobu pajdašuvalji. Unda nie bilje moderne mašinki, pak su jedni z drugemi vodilji spomenke, šaljilji se med sobu, povedalji kaj je novuga, a negda i za popievalji. H te skromnosti bilje je pune veselja i radosti. Za Bilji Božič, ščistila se hiža i rihtal dom za najveseljieši svetek h ljetu. Saki je znal svoj zadatak. Puce i deca su se briguvalji za kinč, ženjske za dobru koštu, a muški za zelenu kitu i badnjak. Badnjak je bilje suhe depše drieve ilji bi reklji veljiki suk. Njega bi se još po ljetu našlje med drvi. On je moral biti tak debelji i suhi kaj je gorel cielu noč h šporetu i tak držal ogenj da gori čez Svetu noč. Mužki su i naciepalji drf kaj se čez Božične dane nie čulje cipenja sekire, pririhtalji bi i naciepalji koruznice za blage, kak i napukalji siena h kopiču, da se čez svetek ne moraju delati vekši posli. Ženjske su rihtale melju za gibenje, klale živi-
nu i pekle gibenice i sitne kolačeke. Pri tomu su pomagale pucice i puce. Od maljena su se vučile kak trieba pririhtati koštu za svetke, alji i za druge dane. Ženjske su bile skupa h sakem poslu, a dejčešinci z ocem. Dobre se znalje komu je kaj zadatak delati pri hiže. Znalje se reči da se od maljena mora vučiti biti dober i marljiv čovek. Dan pred Bielji Božič, badnjak ciela je hiža "bila na noga". Još se del zadnji glanc na hižu, pokinđale se prsnice obesilji ljusteri od slame i sakojačke rožice po kipce po hiže. Hiža je dišla po kuhilu i pecilu. Z te malje hižic, zamotene h snieg, mogel se čujti same smieh, a negde, kak pri mene i božične pesme. Dok je počel opadati mrak, h cajtu pred Bielji Božič, muški bi donesel fižu kitu smreke, jele ilji bora, kaj je mogel fuste najti i deti ju h čošek kuhnje ilji pak oviti na drveni kolut i privezati za prsnice. Rietki su unda imelji cielje drieve. Toga su unda delji h komoru na stol, jer h kuhinje nie mogel biti. Deca i ženjske kinđale bi tu zelenu kitu gde god bila. Kinđanje nej bilje bez pesme. Gda je kinđanje bilje gotove, gazda hiže prešel bi van po slamu teru je del pod stol. Te je bilje kak zmišljavanje na cajte gda se je Isus rodil na slamice. Nutre bi se valjali najmlaši. Pri bogata hiža, gazdi bi hitilji nekaj drobne penez h slamu, pak jih bi deca iskala.Ženjske bi na stol zmetale bažulj, šenicu, koruzu, a unda prekrile z najljepšem stolnjakem. Tak prekriti stol bil je do Tre Kralje. Moralje se dobre paziti da se ne fljuda, jer se nie smel meniti. Droptinje tere bi ostalje poklje košte se je skup z stolnjakem odneslje van gdje je bila košta za živinu. Tuj bi se steplje kaj si bi živinica malje pojiela, svetuga. Poklje kaj se je nakinđala zelena kitica, ma gde god bila, deca su se reshitalji po selu. Hodilje se gled gdoj ima ljepši cimer. Dece su sljinne curele od svieljene bombone teri su viselji z cimera. Šteči su bilji i jabuk božičnic i riepic tere su visele z cimera ilji bile složene pod njim.A unda prie odhajanja na polnočku saki, pak i mlajši dobilji sme jesti mocice. Dece se je napravila malje slabeše, alji dost jahka kaj nas je griela na putu i pri polnočke. Srečni, bez dare pod cimerem dočakalji sme Bielji Božič, z največim darem teri se more dati, z familjiju. One kaj bi trebal biti najvekši dar i zedej, darujte jedni druge sobu, a unda vam bu Božič, makar ne bielji srečen. BLAGOSLOVLJENI VAM I SREČEN BOŽIČ.
Oraščići Zlatice Hanžek, članice zlatarske Udruge žena, proglašeni su, odlukom stručnoga žirija, najboljim Grad Zlatar i Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića
Željko Slunjski
ZLATAR
Oraščići Zlatice Hanžek, članice zlatarske Udruge žena, proglašeni su, odlukom stručnoga žirija, najboljim božićnim kolačićem Grada Zlatara. Pripala joj je i novčana nagrada, 180 eura, koju dodjeljuju Grad Zlatar i Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića. Drugo mjesto svojim medenjacima osvojila je Ljerka Levanić i nagradu 120 eura. Sudjelovala je i sa spužvastim kolačićima. Predstavljala je Udrugu umirovljenika Zlatar. Treće mjesto pripalo je Sandri Petreković i njezinim kuhanim kolačima,
Publika je najboljom proglasila rajsku pitu Ljerke Bujanić iz Zlatara i nagradila je poklon paketom
članici KUD-a Belec, ujedno i nagrada od 60 eura. Publika je najboljom proglasila rajsku pitu Ljerke Bujanić iz Zlatara i nagradila ju poklon paketom. Sudjelovalo je 11 natjecateljica, kojima
je na sudjelovanju zahvalila, a nagrađenima čestitala, saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara, Jasenka Au-
Dana žalosti u Republici
ZLATAR - Srednja škola Zlatar već dugi niz godina njeguje suradnju s Dječjim domom Sv. Josipa u Hrvatskom Leskovcu, a tu
su tradiciju nastavili i ove godine. Učenici su u pratnji vjeroučitelja Krunoslava Podhraškog i nastavnika Kristijana Lončarića posje-
Svim građankama i građanima Krapinsko-zagorske županije sretne blagdane i novu 2025. godinu želi
tili Dječji dom kako bi djeci uručili božićne poklone koje su zajednički prikupili svi razredi. Za vrijeme adventa učenici su prikupljali
igračke, slatkiše, školski pribor, odjeću i druge korisne stvari. Sve prikupljeno bilo je pažljivo upakirano kako bi djeci uljepšalo blagda-
Neka Vam nadolazeći Božić donese osmijeh i zadovoljstvo, a Nova godina ispunjenje svih osobnih i poslovnih želja!
Sretan Božić i Novu godinu želi Vam
KOMUNALNO-ZABOK D.O.O ZABOK
najboljim božićnim kolačićem Grada Zlatara. Pripala joj je i novčana nagrada, 180 eura, koju dodjeljuju
Hrvatskoj, odgođeno za nedjelju, na prostoru ispred župne crkve UBDM. Atmosfera je bila vrlo ugodna, zahvalju-
ne. Ova humanitarna akcija ne bi bila moguća bez velikog truda učenika, podrške njihovih roditelja i angažmana nastavnika, koji su zajednički omogućili njezino ostvarenje. Pri dolasku u Dječji dom, djelatnici i djeca doma ugodno su nas primili te se zahvalili na donacijama. Susret je protekao u toploj i blagdanskoj atmosferi, a učenici su imali priliku vidjeti koliko ovakve inicijative znače djeci u domu. Ova akcija još je jedan primjer kako zajedništvo i solidarnost mogu donijeti radost onima kojima je najpotrebnija. Srednja škola Zlatar redovito organizira humanitarne projekte s ciljem poticanja učenika na promišljanje o važnosti pomaganja drugima, a ovu su akciju i ove godine organizirali nastavnici Ana Hudi i Krunoslav Podhraški. Dječji dom Sv. Josipa otvoren je za donacije tijekom cijele godine, a svi građani pozvani su da razmisle o mogućnosti sudjelovanja u sličnim akcijama. Male geste pažnje i dobrote mogu napraviti veliku razliku, osobito u blagdansko vrijeme, kada je važno dijeliti toplinu i podršku s onima kojima je to najpotrebnije. (zl)
jući i Društvu "Naša djeca" i njihovoj agilnoj predsjednici Aniti Habazin, koji su za publiku pripremili tople napit-
ke, od čaja do kuhanoga vina. Vrhunac je raspoloženja bio kada se među publikom pojavio Djed Božićnjak, u pratnji
je najmlađe!
www.ljekarnesvaljek.com
• facebook.com/ljekarne.svaljek.hr • instagram.com/ljekarne.svaljek
Lorena Italo, pharm.teh.
Kašalj predstavlja automatski, prirodni refleks (bez čovjekove volje) koji pomaže da se iz dišnih putova izbace sekret, razni iritansi, strane čestice i mikroorganizmi. Kašalj se sastoji od tri faze: udisanja, izdisanja te automatskog otpuštanja zraka (s ili bez sekreta) iz pluća, obično popraćenog prepoznatljivim zvukom. Adekvatno liječenje ovisi o uzroku, a uvijek na umu valja imati i mjere sprječavanja širenja zaraznih bolesti.
VRSTE KAŠLJA
Kašalj može biti kratkotrajan, akutan, ali i kroničan. Akutni kašalj (trajanje kraće od tri tjedna) je najčešće posljedica infekcije gornjeg respiratornog puta, uglavnom kod prehlade. Drugi najčešći uzroci akutnog kašlja su upala pluća, upale sinusa te alergijske reakcije. Nadalje, kronični kašalj se najčešće javlja u pušača kao posljedica kroničnog bronhitisa, a nekad može biti i jedini simptom raka pluća.
KAKO IH PREPOZNATI?
Osnovna podjela kašlja je prema stvaranju sluzi, jer se i liječenje prema tome bitno razlikuje. Tako razlikujemo produktivni kašalj (vlažni, odnosno mokri kašalj) i neproduktivni (od-nosno suhi nadražajni kašalj) prilikom kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi. Suhi kašalj može biti vrlo iritantan i bolan jer se javlja kao odgovor na nadražaj ili upalu u dišnim putevima, ali
bez prisutnosti sluzi koja bi olakšala izbacivanje. Često se javlja kao prvi simptom nekog stanja dišnih puteva prije nego što se sluz počne stvarati. Kod produktivnog kašlja dolazi do prekomjernog nastajanja sekreta koja se taloži na dišnim putevima. Nakupljena sluz otežava disanje, te je organizam nastoji izbaciti van prirodnim mehanizmom iskašljavanja.
NAJBOLJE SUPSTANCE ZA UBLAŠAVANJE KAŠLJA I NJIHOVE KOMBINACIJE Bijeli sljez je jedno od najdjelotvornijih sredstava za liječenje bolesti dišnog sustava. Zahvaljujući viskom sadržaju sluzi, bijeli sljez oblaže, štiti i umiruje sluznicu dišnog sustava. Vrlo je djelotvorno biljno sredstvo za ublažavanje kašlja i izbacivanje nakupljene sluzi, te često dolazi u kombinaciji sa trputcem. Trputac je vrlo djelotvoran lijek protiv suhog nadražajnog kašalja. Doprinosi olakšanju kod nadražaja gornjih dišnih puteva. Djeluje na smirivanje kašlja i upale usne sluznice i ždrijela. Ima snažno antimikrobno djelovanje. Timijan je tradicionalni biljni lijek koji pospješuje razrjeđivanje bronhijalne sluzi i izlučivanje bronhi-jalnog sekreta. Djeluje protuupalno i antiseptički. Ljekoviti pripravci jaglaca odavno se koriste za lakše iskašljavanje i razrjeđivanje guste bronhijalne sluzi. Gotovi pripravci se uglavnom miješaju sa sljezom i timijanom i takva kombinacija vrlo je uspješna kod kroničnog bronhitisa i jakog kašlja.
Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, provjerite stanje kože, razgovarajte o prehrani, terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.
www.ljekarnesvaljek.com te na našim Facebook i Instagram stranicama
Kupujte i online: www.eljekarna24.hr
ZLATAR - Nakon obilježavanja punih 30 godina postojanja i umjetničkoga djelovanja Udruge likovnih umjetnika "Zlatarska paleta" 2023. godine, u ovoj su se godini nastavile tradicionalne izložbe povezane uz najveće kršćanske blagdane. 31. "Zlatarska božićnica" otvorena je u Galeriji izvorne umjetnosti u Zlataru. Posjetitelji mogu do 19. siječnja pogledati umjetnička djela 21 autora. Na otvorenju su govorili Božena Slunjski, v. d. ravnateljice Galerije izvorne umjetnosti u Zlataru, Jasenka Auguštan-Pentek, saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Zlatara, Darko Varga, predsjednik Udruge likovnih umjetnika "Zlatarska paleta" i Tina Marušić, autorica predgovora u katalogu. Zajednički su uputili božićne i novogodišnje lijepe želje i naglasili važnost duhovnoga oporavljanja čovjeka, nasuprot i unatoč konzumerističkom načinu života, i izazovima kojima smo okruženi.
Iz pijeteta prema žrtvama tragičnog događaja u zagrebačkoj OŠ Prečko, izložba je otvorena u tišini, bez glazbenog popratnog programa, za koji su bile zadužene članice Ženske vokalne skupine "Dora" KPD-a "Zlatarjeve". (zl)
Sretan Božić i nova 2025. godina!
Svim građanima želimo sretan Božić i novu 2024. godinu uz obilje zdravlja, sreće te mnogo osobnog i poslovnog uspjeha i zadovoljstva u godini pred nama.
Gradonačelnik
Ivan Hanžek, oec. Gradsko vijeće Grada Zaboka Gradska uprava
želi svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu
Završila 21. manifestacija ''Advent u Zagorju': U Svetištu MBB upaljena četvrta svijeća na adventskom
MARIJA BISTRICA – Kod mise
zornice, na četvrtu nedjelju došašća, u Svetištu MBB upaljena je četvrta svijeća na adventskom vijencu Krapinsko-zagorske županije u sklopu manifestacije Advent u Zagorju. Svijeću je upalilo rektor Svetišta MBB preč. Tomica Šestak, koji je i predslavio misu, dok je izaslanik župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, viši stručni suradnik za odnose s javnošću i protokol Damir Galoić, upalio četvrtu adventsku svijeću vijenca koji se cijelo Došašće nalazi u Bazilici MBB. Na misi su nazočili i načelnik Općine Huma na Sutli Zvonko Jutriša, načelnik i predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Josip Milički i Teodor Švaljek, te ispred organizatora DPK ''Zeleni bregi'' Marinela Katona Jurić. Ova manifestacija humanitarnog karaktera pokrenuta je 2004. godine i do danas je svake godine donacijama u predbožićno vrijeme pomagala brojnim potrebitima. Na prvu nedjelju Došašća, u Humu na Sutli upriličen je kulturno-umjetnički program ovogodišnje manifestacije ''Advent u Zagorju'', uz prikupljanje sredstava, ove godine za Udrugu distrofičara Krapina, pa
je druga svijeća upaljena u prostorijama Udruge, dok je treća upaljena u Radoboju. Organizatori ''Adventa u Zagorju 2024.'' su Općina
V srcu radost, v duši veselje, v žepu penez, osmijeh na licu, želje su upućene svim žiteljima, Zagor kama i Zagorcima u KZŽ i van nje povodom dolazećeg Božića i nastupajućeg Novog 2025 . leta.
Želje vam odašilju nositelji identiteta i tradicije, Članice Zajednice amaterskih kulturno-umjetničkih udruga
Krapinsko-zagorske županije
Sretan i blagoslovljen
Božić, sretnu novu godinu te mnogo uspjeha na privatnom i poslovnom planu svim korisnicima i poslovnim partnerima želi Zagorski metalac
Bili su prva takva udruga u Hrvatskoj, a onda se ta ljubav prema srednjem vijeku proširila na cijelu Hrvatsku, gdje zlatnog kaleža ovog je prosinca proslavila 20 godina djelovanja, u kojima je stvorila brend 'Bitke kod Stubice, najveće
Povodom ove obljetnice, razgovarali smo s predsjednikom udruge Ivanom Štefekom, koji je u udruzi od samog početka, potpredsjednikom osam godina. Otkrili su nam tko je došao na ideju osnivanja udruge, što ih drži na okupu te koliko su ponosni što je manifestacija
Ove godine slavite 20 godina udruge. Jedna lijepa obljetnica za udrugu koja je zaista napravila odličan posao svojom 'Bitkom kod Stubice', koja je odavno prerasla granice Hrvatske. No, vratimo se, za početak, malo u povijest, na same početke. Odakle uopće ideja za osnivanjem udruge i prikazivanjem srednjeg vijeka?
Štefek: Udruga je osnovana službeno 2004. godine, no mi smo se našli 2003. godine, kad smo radili Seljačku bunu na Kapelščaku u Stubičkim Toplicama. Za realizaciju toga zadužen je bio Muzej seljačkih buna, a u organizaciji općina Stubičke Toplice i Gornja Stubica te Grada Donja Stubica. Pokretači svega bili su djelatnici Muzeja seljačkih buna, naš prvi predsjednik udruge Tomislav Drempetić Hrčić i Zlatko Mirt Medo. Tada smo se počeli družiti i vidjeli smo da nas zanima ista priča, srednji vijek. Kako se u Muzeju seljačkih buna od 2000. održavao viteški turnir, rodila se suradnja kroz koju smo počeli prikazivati srednji vijek. Onoliko koliko se to tada moglo, u smislu opreme, koju je tada bilo teško pribaviti. Išlo se po opremu u Sloveniju, koristili smo plastične oklope iz Muzeja koji su ostali od snimanja filma 'Seljačka buna', pa smo ih obnovili malo, sašili tunike, tako da smo, koliko – toliko, izgledali k'o vitezovi. Danas kad vidimo te slike, malo nas je i sram. Ali ona se nije moglo bolje. No, mislim da smo u ovih 20 godina pokazali koliko smo se zapravo trudili, da nismo odustali i da (još uvijek) težimo boljem.
Od nekoliko entuzijasta na početku, nastala je udruga koja je dugo godina radila odličan Viteški turnir u Gornjoj Stubici. Jesu li se članovi sami nudili za sudjelovanjem?
Štefek: Uvijek je za viteški turnir trebalo puno statista, kao i danas na Seljačkoj buni. I uvijek su se pojavili oni koje je to zanimalo i stvorila se grupa od desetak ljudi. Tada su, uz mene, aktivni bili Tomislav Drempetić Hrčić, Zlatko Mirt Medo, Slaven Tomašković, Siniša Klanjčić, Matija Štefek, Dubravka Boroša, a s vremenom su nam se pridružili mnogi članovi iz Donje Stubice, ali i okolice. Naša udruga bila je prva takva udruga u Hrvatskoj, a naš viteški turnir prvi viteški turnir u Hrvatskoj. Kad su drugi vidjeli tu priču, željeli su svoje viteške turnire. I to je postajalo sve atraktivnije, priča se nekako počela širiti sama od sebe. Organizirali su se viteški turniri po cijeloj Hrvatskoj i mi smo počeli s nastupima, a na-
Bitka košta oko
50.000, a u njenu je organizaciju uključeno oko 500 ljudi
kon toga nastajale su i druge udruge. Onda je to bilo nešto sasvim novo, zanimljivo i onima koji su htjeli sudjelovati, kao i posjetiteljima.
Tko je osmišljavao borbe, mačevanje, kako ste došli do pravilne obuke?
Štefek: Naš prvi predsjednik, Tomislav Drempetić Hrčić, došao je u kontakt s Mačevalačkim savezom Hrvatske, iz kojega nam je gospodin Sanjin Kovačić držao školu mačevanja. Naučio nas je sedam osnovnih poteza napada i obrane i zapravo se dan danas naše borbe temelje na tim potezima, od kojih stvaramo koreografije. Ono što mi prikazujemo jest borba mačevanjem koju svi hvale, jer je realna. Odnosno, trudimo se da uvijek izgleda što je realnije moguće, tako da uz glumu unosimo žar u borbe da bi one izgledale 'za praf'.
No, za pretpostaviti je da uz iskustvo to više i nisu naučene koreografije, već improvizacija.
Štefek: Parovi za borbe su uglavnom isti, svaki ima svog para i svi se već znaju, tako da se ubacuje i improvizacija. Kad netko nešto zezne, ovaj drugi predvidi, pa uspori udarac ili ga usmjeri na drugu stranu, da ne dođe do ozljede. Ali i oprema je napredovala. Mačeve nam je radio jedan kovač iz Bedekovčine, te mačeve i danas koristimo, ali kupujemo opremu najviše vani. Oprema je jako skupa, no sada imamo metalne rukavice koje prije nismo imali, zato je i bilo ozljeda. Samo prave metalne rukavice koštaju 400 eura. Kad bi se jedan vitez obukao u oklop i svu opremu, zajedno s oružjem, to ne bi koštalo ispod 5000 eura. Kad smo već kod ozljeda, je li ih bilo puno?
Djanješić: Obzirom na sport, ili hobi, kojim se bavimo, bilo je izuzetno malo ozljeda, naspram kolike su šanse da se dogode. Jer kod svakog udarca može se izgubiti prst, oko, uho. Postoje razne udruge u Hrvatskoj koje rade scensko mačevanje. Mi smo bili na tragu tome, no ipak smo se odlučili za realniji prikaz. Scensko mačevanje je kaskadersko i scensko kazališno, gdje
'Naša udruga bila je prva takva udruga u Hrvatskoj, a naš viteški turnir prvi viteški turnir u Hrvatskoj. Kad su drugi vidjeli tu priču, željeli su svoje viteške turnire. I to je postajalo sve atraktivnije, priča se nekako počela širiti sama od sebe'
udarci ne idu u tijelo, 'heklaju' po zraku i ne postoji mogućnost da se netko ozlijedi. Naše mačevanje je realno i trudimo se da tako i izgleda. No, nije uvijek idilično. Nekad na nastupima žele da se mačujemo u mraku ili lošim svjetlosnim uvjetima, pod vatrom, bljeskalicama, na skliskom terenu… Puno je tu faktora i čimbenika o kojima moramo voditi računa da bi nastup izgledao realno.
Dubravka Boroša, odnosno 'Crna kraljica', bila je prva žena koja se okušala u mačevanju i radila je to vrlo vješto i atraktivno. Imate li još članica koje su u tome?
Štefek: Dubravka je bila prva, dugo i jedina, no imali smo još par cura koje su se mačevale i danas imamo. No, Dubravka je nekako uvijek bila najatraktivnija sa svojom ulogom Crne kraljice, atraktivna dje-
vojčicama osobito, ali je privukla i druge žene koje su se htjele okušati.
Kad se sjetite prve Bitke kod Stubice, kako je sama organizacija, a i sve skupa, izgledalo tada naspram danas?
Štefek: Seljačka buna je bio prvi naš projekt, kojega smo odlučili realizirati prilikom 800 godina spomena Stubice. Bilo je buna prije, ono što sam spomenuo, 2002. i 2003. u Stubičkim toplicama, bila je i 2007. u Muzeju seljačkih buna, no te bune nisu zaživjele i 2009. godine pokazala se prilika da napravimo svoju. Osigurali smo sredstva od Grada Donja Stubica i išli smo u projekt za koji smo bili sigurno da možemo napraviti, jer smo već do tada imali iskustva i prakse sa sličnim manifestacija po Hrvatskoj, gdje smo sudjelovali i u organizaciji i izradi scenarija. No, imali smo problem ljudstva. Nismo htje-
li da se na bojnom polju skupi 30 sudionika, mi smo težili brojci 300. Skupljali smo sudionike iz udruga po Hrvatskoj i Sloveniji i skupilo se 250 ljudi na bojnom polju, a imali smo i dosta statista iz naših lokalnih udruga. Ta prva Bitka bila je kod Majsecovog mlina 2009., gdje smo je odigravali svake godine do 10. izdanja, koje je održano kod dvorca Golubovec.
Mogli bismo reći da je ta nova lokacija bila prekretnica da se manifestacija digne na jedan viši nivo u i Donju Stubicu privuče više od 20.000 tisuća posjetitelja?
Štefek: Te godine nismo uspjeli dogovoriti lokaciju kod Majsecovog mlina. Bilo je raznih prijedloga za lokacije, no onda smo pričali s gradonačelnikom i odlučili iskoristiti dvorac i veliki prostor oko njega. Svi su bili u strahu, jer je to van centra i bilo ka-
gdje su se osnivale udruge i organizirali turniri po uzoru na Viteški turnir u Gornjoj Stubici. Družba vitezova najveće manifestacije u Krapinsko – zagorskoj županiji koja u Donju Stubicu privuče i do 20.000 posjetitelja
potpredsjednikom Matijom Djanješićem koji je u udruzi 15 godina te Sebastijanom Žukinom, koji je član udruge posljednjih manifestacija koji su započeli sami i s malim financijskim sredstvima, prerasla u ovako nadaleko poznatu i nagrađenu
kve logističke potpore, struje, vode, ugostiteljstva… Ništa nije bilo nadohvat ruke. No, sve smo to dopeljali gore, uz pomoć Grada i Turističke zajednice. Po nekoj procjeni, tada je bilo oko 20.000 posjetitelja, što nikako ne bismo mogli prihvatiti da smo ostali na lokaciji Majsecovog mlina.
Od samih početaka pa do posljednjih godina, Bitka kod Stubice prerasla je u ogromnu manifestaciju koja, uz poseban scenarij svake godine, ima specijalne efekte, iznenađenja i još štošta što ju je diglo na visoku razinu. Koliko je zapravo posla oko toga?
Djanješić: Činjenica je da o tome razmišljamo cijelu godinu. Dosta zbog privatnog posla idem po Hrvatskoj i gledam inovativnosti, osmišljavam što bi bilo dobro uključiti. Većinu godine razmišljamo o Buni, pa nas nekako uvijek iznenadi da cijela ta godina ulaganja i truda prođe za sat vremena, koliko traje Bitka. U cijelu priču uključeno je preko 500 ljudi. Od sudionika na bojnom polju kojih je oko 250 do 300, zatim logistike, osiguranja, parkinga, marketinga, u što su uključene sve stubičke udruge i daju svoj doprinos na razne načine. Jedine godine probao sam voditi evidenciju radnih sati utrošenih u Bunu i ispalo je da sam zadnjih 30 dana prije Bune imao oko 360 radnih sati kroz pisanje scenarija, telefoniranja, dogovaranja, postavljanje bojnog polja… Promatraču je teško shvatiti koliko je to komplicirano. Na sam dan bitke, kolega do mene uživo miksa četrdesetak glazbenih kanala, od zvuka mačeva, urlika, vrana, konja, vatre, vjetra, uživo gledamo što bi pasalo i tako se dodaje. Nakon godina održavanja, bilo je nekako za očekivati da dignemo Bitku na jedan viši nivo, što radimo zadnjih godina. Željeli smo nešto bolje, ljepše, efektnije, tako da je tu i snimljena matrica i cijela je Bitka istempirana. Ja sam u sjeni, nitko me ne vidi, a hendlam cijelom Bitkom, niti jedna postrojba ne krene dok ja ne kažem, a ako se nešto zezne, improvizira se na licu mjesta. Zanimljivo je to. Dosta stresno, puno adrenalina, no onaj finalni osjećaj, kad vidim sve te sretne ljude koji kažu 'u, kak je bilo dobro', potvrda je da radimo dobar posao.
Koliko je izazov ostati na tom nivou koji ste dosegli i ponuditi svake godine nešto novo, obzirom da velika većina posjetitelja dolazi svake godine?
Djanješić: Upravo zbog njih je činjenica da niti jedne godine Bitka nije bila ista. Koliko god je ista lokacija, a svi znamo povijesne činjenice koje se ne mogu promijeniti, mi možemo promijeniti ono što je 'sad', poslati poruku. Za veliku 450. obljetnicu Seljačke bune napravili smo tako da nema pobjednika. U tom je trenu bio jako aktualan rat u Ukrajini, pa smo kraj osmislili tako da svi vojnici poginu i leže na polju, a ostaju Gubec i Tahy i govore kako ovo nema smisla. Povijest učimo i znamo, ona se ne mijenja, ali s našim malim dosjetkama trudimo se dati nešto zanimljivo i ak-
tualno. No, i tu smo oprezni, jer se ne želimo miješati u političku sliku Hrvatske i to izbjegavamo.
Iz svega toga nastao je i daleko poznati poklik 'Buna traje!', koji sada već ne čujemo samo za vrijeme manifestacije, već ga se često može čuti u nekim prigodama, okupljanjima i to ne samo u ovom kraju, već i šire.
Djanješić: Mislim da taj poklik 'Buna traje!' zapravo govori sve. Mi kažemo da buna kod nas uvijek traje, jer o njoj uvijek razmišljamo i razgovaramo. Ali ovaj je poklik neka naša ostavština, buntovništvo, poruka. S njim smo rekli sve, a ljudi su ga prihvatili.
Od prošle godine još jedan novitet, promjena glumca koji utjelovljuje Matiju Gupca.
Štefek: U mojoj 'karijeri', to je četvrti Gubec. Na prvoj Buni u Stubičkim Toplicama glumio ga je Božidar Staroveški, nakon toga Zlatko Mirt Medo, a potom Krešimir Končevski i sad Igor Frajtag. S tim da je ovaj treći Gubec još živ, ne prenosi se uloga nakon smrti. Naime, sam Končevski ulogu je prihvatio nakon što je umro Zlatko Mirt Medo. Bilo je to pred samu Bunu i morali smo u mjesec dana naći nekoga tko bi to mogao dobro odraditi. Prošlo je sedam godina i odlučili smo se za promjenu. Svojom pojavom isplivao je Frajtag. Trebalo nam je neko vrijeme da se dogovorimo, a njega smo zadnjega pitali. Zapravo, nismo ga ni pitali, samo smo mu rekli 'ti si novi Gubec'.
Djanješić: Postoji još i jedna naša šala, koju je rekao Končevski, da je stari Gubec bio osam godina u toj ulozi i nažalost preminuo, pa je Krešo nakon sedam rekao da neće do osme ipak doći, za svaki slučaj. Budemo vidli kak bude to išlo s Frajtagom.
Tu su i mlade nade udruge. Sebastijan, koliko si dugo u udruzi i što te privuklo?
Žukina: Osam godina sam član. Ta cijela Bitka i povijest su me zanimali jako. Zapravo sve to o vitezovima bili su dječji snovi koji su se krenuli ostvarivati kada sam počeo raditi s udrugom.
Djanješić: Mi u udruzi imamo i vitezove i streličare, kmetove, ali svi krenu od Bune, to je prvi pokusni test. I onda isplivaju oni koje to zanima, a oni koji nisu toliko zagrižnjeni, odu. Plan je da su prvu godinu svi kmetovi, više-manje iz logističkih razloga, jer nemaju opremu, a i da vide što im više odgovara, koje uloge.
Žukina: Ja sam sve te uloge prošao i bilo je jako zanimljivo, a sad sam vitez. Iz početka mi je bilo draže biti streličar, ali s godinama, dečki su mi rekli da je vrijeme da se počnem mačevati, pa sam došao do viteza.
Štefek: Težimo tome da svi budu sve. Pripremamo članove da svi znaju i gađati lukom i strijelom, pucati iz vatrenog oružja, mačevati se.
Je li velik interes za učlanjivanjem u udrugu i da li se javljaju djeca, mladi ili ima i starijih? Kako se zapravo postaje članom i koliko udruga sad ima članova?
Djanješić: Posljednja Buna nam je donijela pet novih članova. Jednu gospođu od šezdesetak godina i četiri člana u rasponu od 18 do 30 godina. Najčešće nam dođi mladi članovi, a interes je uvijek najintenzivniji oko Bune.
Štefek: Startalo ih je osmero u stažiranje, no pet ih je završilo i njih smo primili u udrugu na posljednjoj skupštini početkom prosinca, kad smo i proslavili 20 godina. Stažiranje trebaju odraditi svi da bi bili primljeni, a ono podrazumijeva ispunjavanje obaveza koje im dajemo kroz godinu. Imamo određeni broj nastupa i toga se treba pridržavati. Nije dovoljna samo volja, treba biti prisutan. Ne želimo primati u udrugu veći broj članova, koji onda nisu aktivni. Zbog toga stažiranje godinu dana. Trenutno imamo 33 aktivna člana, a kroz udrugu je prošlo 80 članova.
Djanješić: Ta 33 člana odradila su ove godine 15 viteških turnira, u prosjeku 21 osoba po turniru, što je puno i pohvalno. U Hrvatskoj postroji dvadesetak ovakvih udruga, no mi smo najbrojniji, što se tiče aktivnih članova.
Puno je to gostovanja, kako to sve stižete?
Štefek: To je minimalno godišnje. Prije 15 godina imali smo i po 50 nastupa godišnje, što znači svaki vikend. Tada su ti turniri bili jako popularni, no s godinama su mnogi propali, baš kao i naš viteški turnir u Gornjoj Stubici, za koji mi je žao da se ugasio.
Djanješić: Nakon 2009. svako je selo imali svoj viteški turnir i to je zapravo bilo bezveze, jer se gubila čar. Onda smo otišli na turnir u Poljskoj, jedna od najvećih evenata, gdje u bitci sudjeluje 2000 oklopljenih vitezova, koje gleda 100.000 ljudi, pada kiša i nitko se nije maknuo. To je onda za respekt i za naučiti mnogo.
Naša je Bitka mnogoljudna upravo zahvaljujući raznim prijateljstvima i uzajamnim gostovanjima koja njegujete s udrugama po Hrvatskoj, ali i inozemstvu?
Štefek: Sigurno da ovisi o tome. Uvijek nam udruge rado dođu, jer smo dobri domaćini, a ljudi to ne zaboravljaju i rado se odazovu.
Djanješić: Svi hvale Bunu. Naši gosti iz drugih udruga uvijek dođu s pozitivnim stavom i svi su uvijek veseli. Ne dođu samo odraditi, već s entuzijazmom. Ove godine imali smo 22 udruge i ta se pozitivna atmosfera osjetila prije, za vrijeme bitke i poslije. Sada već imamo problem da nam se javljaju male udruge koje bi željele doći sudjelovati, no postavili smo određene standarde, tako da neke moramo i odbiti.
Koliko košta bitka?
Štefek: 50.000 eura, to je financijski plan za bitku za sljedeću. Znači, samo za Bitku, bez zabavnog sadržaja. Odlučili smo uložiti u opremu, za koju uvijek težimo da bude bolja, a sve to zahvaljujući Gradu Donja Stubica i Krapinsko – zagorskoj županiji te sponzorima koji su nas prepoznali i bez kojih sigurno ne bi mogli sve ovo ostvariti.
Koliko ste ponosni na to kako Bitka sada izgleda i na brend koji ste stvorili?
Štefek: Ponosni smo jako. Nakon prve Bitke 2009. godine odlučili smo to raditi i dalje. Nismo imali veliki iznos na ras-
polaganju, par godina bila je i kriza, dok se nije uključio Grad Donja Stubica s više razumijevanja za našu manifestaciju. Potom se uključila i Turistička zajednica svojim radom i financiranjem zabavnog dijela manifestacije, što smo mi do tada sve financirali sami. Kad smo se tu rasteretili, mogli smo više ulagati u samu Bitku i širiti je. Najveće priznanje svemu tome je i nagrada Simply the best za najbolju manifestaciju, koju smo dobili 2015. godine. Potom je HRT snimio dokumentarni film 'Buna traje' o udruzi i pripremanju Bune, koji je bio prikazan 29.1. 2018. prije manifestacije. To su priznanja za nas da smo na dobrom putu i da delamo dobar posel.
Nakon 2015. Bitka je još uznapredovala, tako da bi bilo vrijeme i za neku novu nagradu. A što možemo očekivati na sljedećoj Bitci 2025.?
Štefek: Trudit ćemo se i dalje više raditi na kvaliteti, a ne na kvantiteti, jer imamo zadovoljen jedan nivo što se tiče broja sudionika na bojnom polju, ali i publike, to su brojke taman za Stubicu. Tako da sad težimo kvaliteti i sljedeće godine ubacit ćemo neke novitete, da bude zanimljivije i drugačije.
Djanješić: Svake godine pripremimo neka iznenađenja. Nikad ne odamo prije tko će pobijediti, volimo zaintrigirati ljude, a najbitnije nam je da se posjetitelji dobro provedu i da doma ponesu neku poruku, da nešto pojedu i potroše, ali i nauče, jer Bitka je prvenstveno edukativnog karaktera.
Edukativnog karaktera, ali s dobrom zabavom i popratnim sadržajima, manifestacija koja je prerasla u brend ne samo Gupčevog kraja, nego i cijele županije, a poklik 'Buna traje' to i dokazuje, koliko je prepoznata.
Štefek: Bilo gdje u Hrvatskoj kad velimo 'buna', svi znaju da treba reći 'traje'. To je provjereno.
Djanješić: Da, uvijek pali. Čak nam ponekad malo ide i na živce. No, to smo osmislili i proširili i nema sad povratka (smijeh). Kako bilo, činjenica je da kad 20.000 ljudi nakon Bitke viče 'Bunaaa trajeee!', to je taj osjećaj koji nam govori da radimo dobar posao.
Otkriven spomenik posvećen poginulim braniteljima grada Pregrade, njihovoj neizmjernoj hrabrosti, ljubavi
Marta Čaržavec
Nadomak trga, ispred zgrade gradske uprave, u Ulici Josipa Karla Tuškana, u petak je svečano otkriven spomenik poginulim braniteljima grada Pregrade, a na inicijativu tamošnjih branitelja koji su financijski zajedničkim snagama realizirali Grad Pregrada i Krapinsko - zagorska županija. Spomenik je to posvećen poginulim braniteljima grada Pregrade, njihovoj neizmjernoj hrabrosti, ljubavi prema domovini i spremnosti na žrtvu. Spomenik je svečano otkrila majka poginulog branitelja Josipa Vešligaja čija je hrabrost i žrtva neizbrisivo utkana u povijest naše domovine.
Uspomena i dom
Tijekom Domovinskog rata više od 35 hrabrih branitelja s područja grada Pregrade odazvalo se pozivu domovine kao dragovoljci. Njihova nesebična žrtva ostavila je neizbrisiv trag u našoj povijesti – osam ih je položilo svoje živote, šest ih je ranjeno, a jedan je pretrpio teške posljedice smrzavanja. Gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, istaknuo je da je spomenik podignut za ljude koji su zaslužni da danas živimo u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj, ljude koji su se 1991. godine, u tenisicama i trapericama, odazvali zovu domovine i ostvarili ono što smo svi željeli. - Ovaj je spomenik najmanje je što tim ljudima možemo odati, počast. Trg gdje je on postavljen je mjesto susreta, mjesto gdje treba zastati, pogleda-
Vešligaj: 'Za to su se branitelji borili, za budućnost i za kvalitetan život i njihova žrtva upravo zato nije bila uzaludna'
Kumrovec
Gorupić: 'Neka ovaj spomenik bude mjesto sjećanja, ponosa i zajedništva te trajna zahvala našim junacima'
ti, pokloniti se i dati duboko poštovanje prema svima koji su izgubili život. On je spomen svima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i spomen na sve ono što su 90-ih godina napravili. Neka živi uspomena na sve preminule branitelje, na one koji su dali svoje najvrednije, svoje živote – rekao je gradonačelnik pa najavio kako će se Društveni dom u Cigrovcu, odakle je bio Josip Vešligaj, zvati upravo po njemu. Taj će dom, dodao je, biti i dom hrvatskih branitelja grada Pregrade. Bit će to i muzejski prostor posvećen njihovoj borbi, ali i prostor koji će koristiti buduće generacije. - Za to su se branitelji borili, za budućnost i za kvalitetan život i njihova žrtva upravo zato nije bila uzaludna – zaključio je Vešligaj.
Navek živi, ki zgine pošteno
Branitelj i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Pregrada Mladen Gorupić istaknuo je da je dužnost svih nas da čuvamo trajnu uspomenu na hrvatske branitelje, prenosimo njihove vrijednosti budućim generacijama... - Ovaj spomenik neka ne bude samo kamen jer je on trajni podsjetnik na žrtvu i simbol zahvalnosti koju im dugujemo. Neka ovaj spomenik bude mjesto sjećanja, ponosa i zajedništva te trajna zahvala našim junacima. Njihova imena vječno žive u našim srcima, neka im je laka hrvatska gruda – rekao je Gorupić. Navek živi, ki zgine pošteno, rečenica je isklesana u spomenik koju je posebno naglasio župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. - Iako Zagorje nije bilo u neposrednoj ratnoj opasnosti, mi Zagorci smo znali da se domovina brani i u Slavoniji, Vukovaru, zadarskom zaleđu, Baniji, Srijemu... Ne-
Mještanima općine Kumrovec i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić
i sretnu novu 2025. godinu žele
Kolar: 'Sve je to bilo pod zapovjedništvom prvog hrvatskog predsjednika, našeg Zagorca Franje Tuđmana'
ma ni jednog pedlja Hrvatske gdje se nismo borili i nažalost, nema ni jednog dijela Hrvatske gdje netko od naših Zagoraca nije izgubio svoj život. Sve je to bilo pod zapovjedništvom prvog hrvatskog predsjednika, našeg Zagorca Franje Tuđmana. Možemo biti ponosni na sve ono što smo učinili u Domovinskom ratu i moramo biti ponosni na te ljude. Najbolji među nama položili su svoje živote na oltar domovine. Svi mi, moramo učiniti apsolutno sve da mlađe generacije učimo o tome što je bio Domovinski rat, kako smo krvavo i teško stekli svoju nezavisnost – poručio je Kolar, a izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, državni tajnik Darko Nekić obećao je financijsku
Olujić: 'Obveza je svih nas da čuvamo uspomenu na naše poginule, a mi ostanimo i budimo vjerni domovini'
potporu za dom u Cigorvcu. Ogroman doprinos velikih ljudi - Povijesna je činjenica da su Zagorje i zagorski branitelji dali ogroman doprinos u Domovinskom ratu, rekao bih čak iznadprosječan obzirom na broj stanovnika. Taj doprinos treba cijeniti i svjedočiti. S ovog mjesta obećajem da će se i Ministarstvo uključiti u akciju doma za branite-
Mještanima općine Mače i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
ljubavi prema domovini i spremnosti na žrtvu
Trg gdje je on postavljen je mjesto susreta, mjesto gdje treba zastati, pogledati, pokloniti se i dati duboko poštovanje prema svima koji su izgubili život, istaknuo je gradonačelnik i i zastupnik u EU parlamentu Marko Vešligaj
lje, spomen muzeja ili spomen sobe, kako god da ćete ga zvati – rekao je Nekić. Bili su to veliki ljudi, a mnogi od njih danas više nisu među nama, rečenica je koju je uputio izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za obranu, umirovljeni general-bojnik Ivica Olujić koji je podijelio osobno iskustvo posjeta Antunovcu na komemoraciji. - Poginulo je 18 hrvatskih branitelja u obrani Osijeka. Pitao sam domaćine tko su bili ti ljudi koji 1991. godine poginuli. Kaže, bili su uglavnom ljudi iz okolnih sela, iz Antunovca i Čepina i iz Pregrade i njenih okolnih mjesta. To je bilo nešto što nisam znao. Bili su to veliki ljudi, a mnogi od njih su i danas s nama. Ovaj je spomenik toga simbol, pod-
Nekić: 'S ovog mjesta obećajem da će se i Ministarstvo uključiti u akciju doma'
Lobor
sjetnik tog velikog vremena. Obveza je svih nas da čuvamo uspomenu na naše poginule, a mi ostanimo i budimo vjerni domovini – zaključio je Olujić.
Križ i krug
Kako smo spomenuli na početku, spomenik je otkrila Marija Vešligaj, majka Josipa Vešligaja koji je svoj život položio s tek navršenih 18 godina. Bio je to posebno emotivan trenutak pun ljubavi, tuge i ponosa. Spomenik je podignut prema idejnom rješenju kipara Ivana Tuđe, profesora likovne kulture i likovne umjetnosti, a nadahnut je ciklusom "Križ i krug", čiji elementi simboliziraju duboke i univerzalne vrijednosti. Križ, kao vječna oznaka Kristove muke, i krug, kao odraz savršenstva i transcendencije, stvaraju jedinstvenu harmoniju oblika i značenja. Središnji dio spomenika, izrađen od zelenog stakla, ističe povezanost s bojama našeg grada, dok se njegova monumentalnost ogleda u jednostavnosti i simboličkoj snazi. Na kraju svečanosti, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Ivan Mikec blagoslovio je spomenik.
Mještanima općine Lobor i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić
i sretnu novu 2025. godinu žele
ZLATAR - Zlatar se uistinu može podičiti kako prosinac živi u glazbeno-umjetničkome raspoloženju, kojim obiluje cijelo mjesečna manifestacija Zlatarska božićnica. Za veselje najmlađih pobrinuo se Boss teatar sa svojim voditeljem, Denisom Bosakom, a odraslima je bila namijenjena predstava "Na kavici u podne" Teatra Gavran, s dvoje odličnih glumaca komičara, Mladenom Gavran i Vedranom Komeričkim. Učenici zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića u petak su,prije blagdanskih praznika, ispratili ovu, 2024. godinu, odlično osmišljenom i izvedenom božićnom priredbom, pripremljenom sa svojim učiteljima, na kojoj im je čestitala i gradonačel-
nica Jasenka Auguštan Pentek. Ako je istinita ona narodna "šećer dolazi na kraju", onda je to Adventski koncert Kulturno-prosvjetnog društva "Zlatarjeve", održan u nedjelju u zlatarskoj župnoj crkvi. Počeo je združenim nastupom crkvenoga zbora i Ženske vokalne skupine DORA, pod dirigentskim vodstvom župnika, vlč. Dragutina Cerovečkog. A zatim je slijedilo glazbeno predstavljanje sekcija, od kojih je svako publika, koja je u velikom broju ispunila crkveni prostor, nagradila pljeskom. Posebice posljednju točku programa, harmonikaško-gitaristički orkestar pod vodstvom prof. Mislava Svibna, kad su se, za nastupe u crkvi neuobičajeno, čuli uzvici "još".
Simpatije su pobudili i "Marijini slavuji", dječji zbor koji tri godine djeluje u sklopu crkve i broji 34 dječice, od vrtićke do ranoškolske dobi,čija je voditeljica entuzijastički raspoložena Jasminka Krušelj. Zajedno s Danijelom Vargom vodi i Žensku vokalnu skupinu DORA, koja je stalni sudionik svih važnijih događaja u Zlataru. A tko da ne zaplješće malim gitaristima neumornog Borisa Brežnjaka, kad zasviraju svevremensku Tihu noć i Mehki snežek? Uspješnosti Adventskog koncerta pridonijele su i gošće, članice Ženske vokalne skupine loborskoga KUD-a. Svoj voditeljski debi imala je prof. Ljiljana Cvetko, članica DORE. (Željko Slunjski)
ZLATAR BISTRICA – U nedjelju je blagdanska atmosfera u Zlatar Bistrici nastavljena na U programu su sudjelovale Zlatarbistričkih mažoretkinja, Dječji vrtić, učenička udruga "Pinklec, Udruga vinogradara, vinara i podrumara Cetin i drugi. (zl)
Novi Golubovec
Mještanima općine Novi Golubovec i svim žiteljima i sretnu novu 2025. godinu žele Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić
Marija Bistrica
Mještanima općine Marija Bistrica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
Tu je i Doček u podne, koji počinje već u 10.30 sati na Staru godinu, ove godine uz čak tri banda: Kavalire, Full gas i Gibery sons te izvlačenje tombole, u kojoj je glavni zgoditak automobil Hyundai Kona
MARIJA BISTRICA – Vikend adventskih običaja ''Adventa u Mariji Bistrici'' počeo je već u petak, Izložbom akademskog kipara
Vrhunac u nedjelju
Zbog Dana žalosti u subo-
Pavla Hudeka, uz 80. godišnjicu rođenja ''...sanjam u bojama...,'' u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica, a u Ca e baru Dioniz je održana Pjesnička večer udruge Stav Stihoklepanje ''Posvećeno Petri''.
Građanima grada Pregrade i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
GRADSKO VIJEĆE
tu predviđen koncert grupe Magazin je odgođen i održat će se 4. siječnja. Vrhunac Vikenda adventskih običaja je bio u nedjelju. U 10 sati uz Svečanost paljenja četvrte adventske svijeće nastupili su Limena glazba KUD-a ''Lovro Ježek'' i Klapa ''Bistrica'', a Udruga ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica prodavala je kolače u humanitarne svrhe. Na rasporedu je bio i Adventski (do)ručak uz Tomislava Špičeka, koji je uz članice Udruge Hrvatska
Poslovnim partnerima, djelatnicima i svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije želimo čestit Božić i sretnu novu 2025. godinu!
www
žena Marija Bistrica, i upalio četvrtu svijeću. Događaj su glazbom popratili ''Črleni lajbeki''. U Domu kulture održana je predstava ''Tiha noć'' Bistričkog teatra ''Vende tam'', a u Hotelu ''Kaj'' "Paint & Wine" by Giart. Događaja ima još Iako je iza nas i četvrti Adventski vikend, događaja u sklopu ''Adventa u Mariji Bistrici'' ima još. Već na Badnjak tu je tradicionalni Bistrički badnji ručak uz podjelu ribica, a ove godine i rižota na središnjem bistričkom trgu. Ribice će pripremiti Restoran ''Dobro nam došel prijatel'' i Bistro ''Mladost'', a rižoto članovi Udruženja obrtnika Stubica. Već na Štefanje na ras-
Klanjec
Građanima grada Klanjca i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Zbog Dana
žalosti u subotu predviđen
koncert grupe
Magazin je odgođen i održat će se 4. siječnja
poredu je tradicionalna Glazbena večer uz KUD ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica, u Domu kulture u Mariji Bistrici. Nastupit će sve sekcije KUD-a: i to četiri folklorne: Tičeki, Srčeka, Žveglice i Ježi, zatim mala i velika limena glazba, mali i veliki tamburaši i Mali vokalni sastav ''Ježice''. Početak je u 17 sati. Na istom mjestu, u subotu 28. prosinca, također od 17 sati Božićni koncert održat će i KUD Laz, koji će također nastupiti sa svim svojim sekcijama uz nekoliko gostiju. Tu je i Doček u podne, koji počinje već u 10.30 sati na Staru godinu, ove godine uz čak tri banda: Kavalire, Full gas i Gibery sons, te izvlačenje tombole, u kojoj je glavni zgoditak automobil Hyundai Kona. S obzirom na spomenutu odgodu, tu je i koncert grupe Magazin u subotu 4. siječnja od 19 sati na trgu, a zadnji sadržaj ''Adventa u Mariji Bistrici'' je klizalište ''Bistrička ledena bajka'', koje radi sve do 12. siječnja. (Elvis Lacković)
Još jedna
božićna priča" u podrumu Župnog dvora Krapina
U organizaciji Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina ižupnika vlč. Davora Štuljana
KRAPINA - Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina i krapinski župnik vlč. Davor Štuljan i ove godine u podrumu Župnog dvora Krapina organiziraju "Krapinsku božićnu priču" koja će se održati 27. prosinca u 19 sati. Stihove Marije Hlebec, Aleksandra Horvata, Ivana Novačkog i Albine Štimac
interpretirat će Denis Bosak i Martin Grđan. U glazbenom dijelu programa sudjeluju vokalni solisti Max Avdich, Gordana Ivanjek Tušek, Tanja Mršić, Ella i Iva Ranogajec Inkret, Mirko Švenda Žiga, Vanja Turner i Marko Vukes te uz glazbenu pratnju Karla Kukovačeca i Doris Tkalčević. (zl)
Mlana Prpića 77/1, 049/516-013, www.solar-zagorje.hr
Cijenjenim kupcima, poslovnim partnerima i svim ljudima dobre volje želimo blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu!
www.solar-zagorje.hr
Advent u Oroslavju nastavlja se programom na Badnjak, 24. prosinca, kada će nastupiti Grupa Ma3x. u Četvrtak, 26. prosinca nastupaju Kumovi, 27. prosinca Stela Rade, 28. prosinca Dvorjani i Karla Mikalužić, 29. prosinca Vikendaši, a Advent završava Dočekom u podne, 31. prosinca, kada će vas na Oro trgu zabavljati Footloose band
Mještanima općine Krapinske Toplice i svim
Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Pun trg ljudi, a srca još punija! U Oroslavje stigli Moto Mrazovi i Djed Božićnjak
'GRLITE
OROSLAVJE - U sklopu oroslavskog Adventa, zbog obilježavanja Dana žalosti, proteklih se dana nisu održavali planirani koncerti. Ipak, nedjelja je donijela radost na ulice Oroslavja zahvaljujući dolasku Moto Mrazova, koji već 15 godina zaredom uveseljavaju građane. Uz Moto Mrazove, u grad je stigao i Djed Mraz, a prije dolaska u Oroslavje posjetili su bolnicu za potrebite u Pustodolu, gdje su donijeli veselje i poklone. – U paketima koje smo donijeli nalaze se slatkiši, sokovi i razni drugi darovi. Ove godine imamo više od 20 motora u koloni, uključujući quadowe, saonice i prikolice. Veseli nas što možemo unijeti radost i osmijehe, kako u Oroslavju tako i u ustanovama koje posjećujemo. Uz podršku sponzora, donatora, Grada Oroslavja i članova kluba, svake godine uspijevamo prikupiti sredstva za ovu akciju. Čestitamo Božić i Novu godinu svim klincima i ljudima dobre volje – istaknuo je Ivan Šalec, predsjednik Moto kluba Zagorski orlovi. – Svaka čast Zagorskim orlovima koji iz godine u godinu organiziraju ovu divnu akciju. Grad će, dokle god sam na njegovu čelu, s punim srcem podržavati ovakve inicijative. Prekrasno je vidjeti trg prepun djece, roditelja, djedova i baka. Grlite se, ljubite se, čuvajte se. Naš trg nije samo pun ljudi, već i pun srca, a to je najvažnije. Ovaj događaj je postao prepoznatljiv, i već treću nedjelju zaredom trg je prepun. Dolaze nam ljudi iz svih krajeva, i to nas čini posebno ponosnima – istaknuo je gradonačelnik Šimunić. U isto vrijeme, posjetitelje su zabavljali glazbeni sastavi Zsa Zsa i Hands&Voice (Tomy i Vladek). (mč)
Poslovnim partnerima, djelatnicima te stanovnicima naše županije blagoslovljen Božić i sretnu novu
2025. godinu želi
Mještanima općine Konjščina i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije 5
Pri ocjenjivanju pozornost se obraćala na boju, miris, okus i izgled, a tročlana komisija u sastavu Branka Kveža, Vjerana Leža i Josipa Horvatina odlučila je o najboljima
Marta
Čaržavec BEDEKOVČINA
Usklopu adventskih događanja u Bedekovčini, na Trgu Ante Starčevića u nedjeljno je jutro započeo novi gastro-zabavni program u Zagorju - prva Čvrčkijada. Za organizaciju je zaslužna Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina, Udruga Našenina – vezilje Bedekovčina, OPG Kvež i Općina Bedekovčina, a koliko je uspješna govori podatak da se okupilo čak 18 ekipa koje su se natjecale u pripremi najboljih čvaraka, a pobjedu je odnijela ekipa Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije.
Njegovanje tradicije
Kako nam je objasnio predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina, Stjepan Jelavić, ideja se rodila kroz dugogodišnje sudjelovanje udruge na sličnim manifestacijama. - Pošto već godinama sudjelujemo na natjecanjima po cijeloj Hrvatskoj i pripremamo fiševe, gulaše, grah i slično, došli smo na ideju na obnovimo naše stare običaje i organiziramo Čvrčkijadu te tako njegujemo tradiciju kak' su naši stari talili špek i pekli čvrčke. Vjerujem da će biti veliko zanimanje za ovo događanje i da će ono postati tradicija. Na ovoj prvoj Čvrčkijadi okupilo se 18 eki-
Kraljić: 'Dobili smo špek, narezali po svom, na malo veće kocke, lagana vatra i kad je počelo otpuštanje masti stavili smo sol, a kad je počelo žarenje stavili smo mlijeko'
Tuhelj
Janković: 'Došli smo na ideju na obnovimo naše stare običaje i organiziramo Čvrčkijadu te tako njegujemo tradiciju kak' su naši stari talili špek i pekli čvrčke'
pa. Bilo ih je planiramo 25 za subotu, no pošto smo odgodili događanje za nedjelju, ekipa je nešto manje, no mi smo jako zadovoljni – ispričao je Stjepan Jaković. Pri ocjenjivanju pozornost se obraćala na boju, miris, okus i izgled, a tročlana komisija u sastavu Branka Kveža, Vjerana Leža i Josipa Horvatina odlučila je o najboljima. - Svi čvarci su bili u redu, dobri, a odlučivale su nijanse. Najbolje čvarke pripremila je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije i osvojila prvo mjesto prve Čvrčkijade. U užem krugu bilo je osam ekipa i onda smo odabrali četiri najboljeobjasnio je predsjednik ocjenjivačke komisije Branko Kvež. Četiri najbolja
Pobjednička ekipa nije se nadala pobjedi, a kažu kako neke tajne ili posebnog sastojka nema. -
Kvež: 'U užem krugu bilo je osam ekipa i onda smo odabrali četiri najbolje'
Nismo se nadali pobjedi. Nismo imali nikakve posebne pripreme, radili smo po domaći. Dobili smo špek, narezali po svom, na malo veće kocke, lagana vatra i kad je počelo otpuštanje masti stavili smo sol, a kad je počelo žarenje stavili smo mlijeko. Nema tajne ni posebnog sastojka. Žena mi je doma rekla da ju ne smijem osramotiti - rekao je kroz smijeh Ivan Kraljić iz pobjedničke ekipe. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Udruga invalida i dragovo-
Mještanima općine Tuhelj i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Bedekovčina
ljaca Domovinskog rata Bedex 1, na treće Našenina – vezilje Bedekovčina, a četvrto mjesto zauzeo
Mještanima općine Bedekovčina i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić
i sretnu novu 2025. godinu žele
Zlatar
Građanima grada Zlatara i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Advent u Zaboku pripremio cijeli jedan dan posvećen djeci
ZABOK - Nakon što su odgođeni koncerti Opće opasnosti i Indire, koji su trebali biti održani u subotu, odnosno petak, u nedjelju je u Zaboku održan Dječji dan. - Djeca su radost i trebamo im dati radost, bez obzira na to kakva su vremena, a vidimo da nažalost nisu baš lijepa. Za klince smo pripremili predstavu, tu su i maskote i klaun Balonko, a najmlađi su se razveselili i poklonima koje smo im podijelili –kaže Maja Šimunić Hranić ispred organizatora, Grada Zaboka. Osim zabave za klince i klinceze, organizatori su, zajedno s Udrugom vinara i vinogradara Grozd pripremili besplatnu podjelu ribica i kuhanog vina, a zasvirat će i Antonio i Vid. Okupljene je svojim dolaskom počastila i pobjednica Su-
perstara Karla Miklaužić, kojoj su se razveselili mnogi. Prilikom ovog iznenadnog posjeta Zaboku, Karla nam je otkrila kako su se dojmovi nakon pobjede konačno malo smirili. – Tih mjesec dana bilo je jako stresno, ali istovremeno jako dobro, bila sam kao u nekom nerealnom svijetu – priznaje Karla i dodaje kako su je posebno razveselile lijepe poruke i pohvale Zagoraca, nakon pobjede u Superstaru. - Kad sam se vratila doma, dobila sam jako lijepe poruke i svi su me pohvalili i jako sam sretna tu gdje jesam – kaže Karla. 'Suzom za zagorske brege' u finalu Karla je osvojila ne samo Zagorce, već i brojne gledatelje iz drugih krajeva Hrvatske, od kojih su neki po prvi puta čuli pjesmu, ali ih je oduševila. Kar-
Mještanima općine Zagorska Sela i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
la nam otkriva kako je upravo ovu pjesmu za finalnu emisiju odabrala u dogovor s mamom. – Htjela sam u finalu izvesti pjesmu koja će doći do svih srca i mislim da sam s njom odradila najbolji posao i dala sto posto od sebe, iako taj dan nisam imala glasa. Hvala svima koji su glasali za mene, koji i nisu iz Zagorja, to mi puno znači – kaže Karla, dodavši kako ju je doček u Humu na Sutli jako iznenadio. - To je bilo neke najbolje na svijetu! Nisam očekivala doček, a kamoli da bu me toliko ljudi došlo gledati. Baš je bilo lijepo, imala sam tremu, ali onu pozitivnu i bilo je super! – zaključuje. U sklopu Adventa u Zaboku, očekuje vas i koncer A strane 29. prosinca, kao i Doček Nove godine, 31. prosinca, uz Fiškale i Gazde. (jk)
općine Gornja Stubica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
Hrašćina
Mještanima općine Hrašćina i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić
ZAPIS ZA BUDUĆE NARAŠTAJE Predstavljena monografija grada Zaboka na gotovo 500 stranica na kojoj su radili brojni stručnjaci iz raznih područja
Monografija se sastoji od preko 20 priloga koje je napisalo više autora, koji opisuju društveni, gospodarski, politički i kulturni život grada Zaboka, od njegovog prvog spomena do konca 1990-ih godina
ZABOK - U Multimedijalnom centru u Zaboku održana je promocija monografije grada Zaboka "Od plemićkog posjeda do modernog grada". Ovo vrijedno djelo na skoro 500 stranica, nastalo je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest uz sudjelovanje dvadesetak autora, a izrada je trajala oko godinu i pol dana.
Zabok kao veliko središte Okupljene je pozdravio gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek. Rekao je da Hrvati nisu skloni pisati, pa povijest koja nije napisana nije se dogodila. Istaknuo je kako bi svaki grad trebao imati jednu knjigu sa zapisima za buduće naraštaje. – Sjećanja blijede, podaci blijede, faktografija se gubi. Nadam se da smo od zaborava otrgnuli dio povijesti grada Zaboka i da smo to možda učinili u zadnji trenutak. Dobro je da je kao završna godina monografije odabrana 1995., jer bi sve dalje od toga bili subjektivni - rekao je Hanžek. Spomenuo je i ulogu Milana Prpića u razvoju Zaboka, kao i važnost Zivta kao majke razvoja Zaboka, a istaknuo je i koliko je Zabok veliko središte danas. –Svi prodajni centri u Zaboku nalaze se između 3. i 4. mjesta u Hrvatskoj po prometu. To ne mogu učiniti Za-
Ovo vrijedno djelo na skoro 500 stranica, nastalo je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest uz sudjelovanje dvadesetak autora, a izrada je trajala oko godinu i pol dana
bočani, nego to čine svi Zagorci koji su redovito u Zaboku – rekao je. Povijest grada
Zamjenik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest i jedan od urednika monografije, Josip Mihaljević govorio je o nastajanju knjige gdje su se obratili i drugim institucijama koje su stručne za određena područja. Podsjetio je da arhivski zakoni ne dozvoljavaju ulazak u dokumentaciju koja nije starija od 30 godina, pa se i iz tog razloga stalo na 1995. godini. Istaknuo je da ova knjiga ne govori samo o povijesti Zaboka, već i povijesti Zagorja i zahvalio je svima koji su sudjelovali u radu, posebice autorima te Miljenku Jerneiću kao pokretaču te Branku Janjaninu koji je sakupio sjajnu arhivu o Zaboku, koja je također korištena u nastanku monografije. – Ova znanstvena monografija posvećena je povijesti grada i obrađuje i geografsku prošlost Zaboka, ali i kulturu od srednjeg vijeka do današnjeg dana. Pokrivena je kompletna povijest te su autori s Instituta i fakulteta koji su to sve analizirali i istraživali arhive, došli do novih spoznaja koje do sada nismo znali o ovom gradu, bogatom kulturom i poviješću – rekao je Mihaljević.
Više od 20 priloga
Na promociji su govorili i jedni od autora i suradnika, Vedran Klaužer
Građanima grada Oroslavja i svim
žiteljima Krapinsko-zagorske županije
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
i Domagoj Knežević, kao i recenzent monografije, Stipica Grgić, stručni suradnik sa Znanstvenog instituta za povijest, koji je rekao da je trebalo puno komponenti istražiti, zbog čega je bilo uključeno više stručnjaka. – Monografija se sastoji od preko 20 priloga koje je napisalo više autora, koji opisuju društveni, gospodarski, politički i kulturni život grada Zaboka, od njegovog prvog
Veliko Trgovišće
Mještanima općine Veliko Trgovišće i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
spomena do konca 1990-ih godina. U njoj je dano sadašnje stanje stvari, odnosno kako smo došli do današnjeg grada Zaboka, što je sve utjecalo da njegov razvitak, tko su bili ljudi i gospodarske aktivnosti, trgovina, veze, sve što je utjecalo i oblikovalo grad Zabok kakav danas znamo. Autori su većinom bili povjesničari uz iznimke drugih stručnjaka na neke druge teme. Pokušali smo za-
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
okruženo svaki za svoju temu dati pregled povijesti. Svima bih preporučio da uzmu monografiju u ruke, zabave se i usput nešto nauče – zaključio je Grgić. U glazbenom djelu programa nastupili su Doris Tkalčević, Antonio Hranić i Vid Kotarski. Do kraja prosinca monografija se može kupiti u Gradskoj knjižnici Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku po promotivnoj cijeni od 25 eura. (zl)
Kraljevec na Sutli
Mještanima općine Kraljevec na Sutli i svim
žiteljima Krapinsko-zagorske županije
Vrijedna donacija stigla u zabočku bolnicu, ovaj put od strane zabočkog udruženja obrtnika
'Želimo
U duhu blagdanskog darivanja i zajedništva, Udruženje obrtnika grada Zaboka uljepšalo je dane pacijenticama i osoblju Opće bolnice Hrvatskih veterana u Zaboku
ZABOK - U duhu blagdanskog darivanja i zajedništva, Udruženje obrtnika grada Zaboka odlučilo je uljepšati ove, ali i buduće dane pacijenticama i osoblju Opće bolnice Hrvatskih veterana u Zaboku. S ciljem pružanja barem malog trenutka radosti i ugodnijeg boravka, uručili su im vrijedan poklon – novi televizor, vrijedan oko 1000 eura. Voditelj odjela, prim. dr. sc. Rajko Fureš, spec. ginekologije i opstetricije zahvalio je Udruženju obrtnika na vrijednoj donaciji, naglasivši kako je svaka pomoć itekako dobrodošla. - Sva se oprema stalno treba obnavljati i svaki prilog je dobrodošao ako želimo odgovoriti na najsuvremenije i najnovije zahtjeve naših rodilja, trudnica, ginekoloških pacijentica. Sigurno je da će nam ova donacija pomoći za naše pacijentice kako bi što ugodnije provele boravak u našem rodilištu i na ginekologiji pa se nadam da će im boravak ostati u još ljepšem sjećanju. Zahvaljujemo Udruženju na njihovoj plemenitoj gesti i nadamo se daljnjoj suradnji - rekao je Fureš. Predsjednik Udru-
Fureš: 'Svaki prilog je dobrodošao ako želimo odgovoriti na najsuvremenije i najnovije zahtjeve naših rodilja, trudnica, ginekoloških pacijentica'
Čaržavec: 'Blagdansko vrijeme nam je posebna prilika da pokažemo humanost i unesemo toplinu u zajednicu'
ženja obrtnika grada Zaboka Miro Čaržavec ističe kako je humanitarna nota djelovanja Udruženja postala tradicija. - Kao i svake godine, blagdansko vrijeme nam je posebna prilika da pokažemo humanost i unesemo toplinu u zajednicu. Ove godine odlučili smo se za Opću bolnicu Zabok, odnosno odjel ginekologije i porodništva, kako bi se pacijentice, ne samo iz naše županije nego i šire, osjećale ugodnije tijekom svog boravka - rekao je Čaržavec. Ova donacija Udruženja obrtnika grada Zaboka još je jedan primjer kako male geste solidarnosti mogu unijeti veliku radost i poboljšati svakodnevicu onima kojima je to najpotrebnije. Blagdansko vrijeme uvijek nas podsjeća na važnost zajedništva i brige za druge, a ovakve akcije potvrđuju koliko zajednica može postići kada se udruži s istim ciljem. Uručenju donacije prisustvovala je i ravnateljica OB Zabok dr. Andreja Filija, predsjednik Upravnog vijeća OB Zabok Petar Vrančić, potpredsjednik Udruženja obrtnika grada Zaboka Mario Očić i glavna sestra Odjela za porodništvo i opstetriciju Josipa Vdović. (m)
KRAPINA - Kroz promociju zbirke pjesama "Izvor žedan ljubavi", održanu u Gradskoj knjižnici Krapina, autor Cvjetko Lež podijelio je svoje viđenje današnjeg svijeta, upozoravajući na kronični nedostatak ljubavi i naglašavajući nužnost društvene promjene. Leževa zbirka osvrće se na današnji svijet koji autor vidi kao "bolestan" zbog nedostatka ljubavi – prema čovjeku, prirodi i redu. Autor ističe da se život društva pomaknuo prema površnim vrijednostima, dok su prave ljudske vrijednosti poput morala, znanja, osobnosti i karaktera postale relativizirane. - Svijet je postao mjesto u kojem je važno biti dobro, a ne biti dobar. Također, ističe se kako je problem što javno mnijenje oblikuju masovni mediji, tiktokeri, influenceri i drugi ljudi upitnih kvalifikacija koji nam prezentiraju vrlo sumnjiv sadržaj, a kojeg većina uzima zdravo za gotovo - naglasio je Lež. Također je istaknuo kako se nalazimo u vremenu koje zahtijeva promjene ako želimo opstati. Tijekom promocije sudjelovala su i dva gosta od kojih je jedan bio poznati glumac i voditelj radijskog etera Dubravko Sidor koji s Ležom surađuje već 27 godina. Drugi gost bio je Igor Siročić, glazbenik koji je svojim glazbenim talentom i umijećem dodatno uljepšao i oplemenio promociju. Promocija zbirke pjesama "Izvor žedan ljubavi" održana je u organizaciji Gradske knjižnice Krapina i Družbe "Braća hrvatskog zmaja" - Zmajski stol u Krapini. Darko Varga, u ime Družbe, okupljenima je predstavio biografske podatke autora. Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Maja Vukina Bogović, koja je i sama pro-
čitala jednu od pjesama izrazila je zadovoljstvo što je upravo promocije zbirke pjesama posljednje događanje ove godine. Na promociji zbirke pjesama "Izvor žedan ljubavi" bio je i saborski zastupnik te gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, koji je podsjetio kako je samo događanje dio bogatog programa u sklopu ovogodišnjeg Adventa
u Krapini. - Zahvaljujem organizatorima promocije i samom autoru zbirke pjesama i porukama koje su svima nama uputili. Vrijeme adventa najbolja je prilika da malo zastanemo od svakodnevnog ubrzanog ritma života i razmislimo o stvarima koje zaista predstavljaju prave životne vrijednosti - završio je Gregurović. (zl)
RADOBOJ - U nedjelju je održan Advent kod Planinarskog doma u Radoboju. Advent je organizirao HPD Radoboj za sve mještane Općine Radoboj, a posebno za djecu. Organizirali su i dolazak posebnog gosta, Djeda Božićnjaka. Djed Božićnjak nije došao sam, pratili su ga vilenjaci i Grinč. Dok su roditelji uživali u kuhanom vinu, ginu i kobasicama, djeca su se slikala s Djedom Božićnjakom, a u međuvremenu su se zasladila fritulama. Za slikanje je bio pripremljeno nekoliko fotopointova, a sva su djeca, i to njih preko 70, dobila diplome da su bili jako dobri tijekom cijele godine. (zl)
Mještanima općine Desinić i svim žiteljima i sretnu novu 2025. godinu žele Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić
Mještanima općine Radoboj i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Mještanima općine Zlatar Bistrica i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
Projekt realiziran u sklopu inicijative 'Ukrajinski jezik u muzejima svijeta' prve dame Ukrajine
KRAPINA - U koncept Muzeja krapinskih neandertalaca uspješno je implementiran audio vodič na ukrajinskom jeziku. To je ukupno deveti vodič na stranom jeziku u ovoj muzejskoj ustanovi, koji će itekako biti od koristi posjetiteljima iz Ukrajine te će doprinijeti da se oni bolje upoznaju s ovim povijesnim lokalitetom, a ukoliko su svoj dom našli ovdje, da se još bolje integriraju u zajednicu.
Implementacija vodiča Ovaj je projekt realiziran u sklopu inicijative "Ukrajinski jezik u muze-
'Lani petstotinjak Ukrajinaca posjetilo ovaj muzej, što je lijepa brojka koja je potaknula implementaciju ovog vodiča, koji će biti poziv gostima iz Ukrajine da se vrate i da muzej stekne novu publiku'
jima svijeta", supruge predsjednika Ukrajine Olene Zelenske. Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol istaknuo je kako je ova priča s Ukrajinskim veleposlanstvom u Zagrebu pokrenuta prije više od godinu dana. – Cijeli proces trajao je duže nego što smo očekivali, obzirom da smo imali neke tehničke poteškoće. Izvorni materijal na hrvatskom jeziku je star preko 15 godina i nismo mogli pronaći fizičke zapise te smo morali slušati i prepisivati cijeli audio vodič koji traje 75 minuta na hrvatskom, potom su to u Veleposlanstvu Ukrajine prevodili na ukrajinski i onda je bilo potrebno još to i snimiti na uređaje koje smo nabavili iz Francuske, a koji se koriste u najpoznatijim svjetskim muzejima. Kompletan sadržaj snimili su kolege Stipe Komić i Mario Tadić – rekao je ravnatelj Sabol i dodao kako je lani petstotinjak Ukrajinaca posjetilo ovaj muzej, što je lijepa brojka koja je potaknula implementaciju ovog vodiča, koji će biti poziv gostima iz Ukrajine da se vrate i da muzej stekne novu publiku.
Poticanje kulture i umjetnosti
Svečanost je pratio i zamjenik krapinskog gradonačelnika Mladen Gregurović koji je prenuo pozdrave gradonačelnika i zadovoljstvo što je krapinski muzej prvi dobio tu čast da dobije vodič na
Općina Mihovljan
ukrajinskom jeziku. Prisustvovala je i supruga Opunomoćenog Veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Kirilič Vasilja, Nina Kirilič, u ime ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fucsa načelnica samostalnog Sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje Staša Skenžić te u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek državna tajnica Dražena Vrselja.Ovaj audio vodič treba biti početak i primjer implementacije ovakvog načina tumačenja muzejske koncepcije. To poticanje kulture i umjetnosti nam je iznimno važno, kao i prisutna želja povezanosti s ukrajinskom državom i umjetnicima. Rat i agresija to su pomaknuli na
Hum na Sutli
Mještanima općine Hum na Sutli i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije
jedan drugi smjer, a ovo sve pokazuje koliko je potrebno u tim groznim vremenima poraditi na tome da je ukrajinski jezik pristupačan i u ovakvim oblicima rada ustanova i kulturi – rekla je državna tajnica
Dražena Vrselja.
Inicijativa supruge predsjednika Ukrajine
Obratila se i supruga veleposlanika
Nina Krilič, koja je, između ostalog, zahvalila Hrvatima na neprekidnoj podršci Ukrajini. Prisutan je bio i Oleksandr Rogovskyi, čiji nas glas vodi kroz vodič, a prikazan je i govor prve dame Ukrajine, Olene Zelenske. Kako je već istaknuto, ovaj projekt realiziran je u sklopu njene inicijative "Ukrajinski jezik
u muzejima svijeta". Društvene aktivnosti prve dame Ukrajine prije rata imale su tri glavna smjera djelovanja: zdravlje budućih generacija, jednakost prilika i kulturna diplomacija, u sklopu čega je i pokrenuto uvođenje audio vodiča na ukrajinskom jeziku u muzejima diljem svijeta. Godine 2020. u sklopu inicijative prve dame Ukrajine pokrenut je projekt nabave više od 50 audio vodiča na ukrajinskom jeziku u nekima od najznačajnijih kulturnih institucija u više od 30 zemalja svijeta, a u ovom hvalevrijednom projektu sada je i Muzej krapinskih neandertalaca, kojem je ovo još jedno u nizu priznanja. U svom govoru, Olena Zelenska zahvalila je ravnatelju Sabolu i cijelom timu, kao i ukrajinskom veleposlanstvu. - Mislim da Hrvati, koji su prije 30 godina sami izborili svoju neovisnost i slobodu, to dobro razumiju. I zahvalni smo što sada na vašim prostorima ukrajinski jezik može odjekivati u obliku ovog audio vodiča. On će govoriti o povijesti i snazi ljudskog znanja i znanosti, koji su uvijek jači od razaranja i uništavanja. Upravo o tome govori cijeli projekt ukrajinskih audio vodiča, koji provodimo u vodećim spomenicima svijeta. Mi kažemo: kultura, civilizacija i sjećanje – pobijedit će svako nasilje', stoji u govoru. Za glazbeni dio programa pobrinula se glazbenica Ana Del. (J. Klanjčić)
blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu žele
Mještanima općine Mihovljan i svim žiteljima Krapinsko-zagorske županije želimo blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu! NAČELNIK OPĆINE MIHOVLJAN Svi m ž
jima K r apins k o-zagors k e županije želimo blagoslovljen Božić i sretnu novu 2025. godinu
GORNJA STUBICA - Kako se ponašati u slučaju potresa i na koga se i koje službe mogu u tom slučaju osloniti, naučili su polaznici Dječjeg vrtića 'Jurek' u Gornjoj Stubici, gdje je protekle srijede održana Vježba civilne zaštite Općine Gornja Stubica 'Potres 2024.'. Scenarij je obuhvaćao potres koji je pogodio Gornju Stubicu, a u kojem je stradao vrtić, gdje se nalazilo 80 djece, zajedno s djelatnicima. Djeci je pojašnjeno kako se moraju ponašati u slučaju potresa, a potom je izvršenja evakuacija, gašenje požara i potraga za nestalim djelatnicima, kao i zbrinjavanje ozlijeđenih. U Vježbi su, osim djelatnika i polaznika vrtića, sudjelovali gornjostubički DVD – ovi Gornja Stubica, Sveti Matej, Dobro Zdenci i Šagudovec, potom Policijska postaja Donja Stubica, Zavod za hitnu medinicu KZŽ Ispostava Donja Stubica, HGSS Stanica Zlatar Bistrica te GDCK Donja Stubica, a prema riječima načelnika Stožera Civilne zaštite općine Gornja Stubica, Stjepana - Svemirka Čekolja, ovakva se vježba organizira svake godine te je i ovoga puta pokazala spremnost službi civilne za-
štite i žurnih službi. Vježbu je pratio i općinski načelnik Jasmin Krizmanić koji je čestitao sudionicima na prikazanome i zahvalio na dobro pripremljenoj te kvalitetno i dobro odrađenoj vježbi. – Sve su službe pokazale da su dobro koordinirane i odradile su odličan posao, čime dokazuju spremnost da u slučaju velikog potresa na adekvatan način zbrinu najugroženije, a to su djeca. Drago mi je da je ova vježba odrađena upravo kod najosjetljivije skupine društva, u dječjem vrtiću. Važno je vježbati kako postupiti u ovakvim situacijama i educirati u tome najmlađe, koji moraju s time biti upoznati, kako bi znali što napraviti u ova-
kvim kriznim situacijama. Ono što je najvažnije je da su naše službe spremne, ali i da su djeca ozbiljno shvatila ovu edukaciju i odgovorno sudjelovala u vježbi – rekao je načelnik Krizmanić. Ravnateljica Dječjeg vrtića 'Jurek' Božica Hrestak ističe kako je cilj senzibilizirati djecu za ovakav neželjeni događaj, kako bi djeca kroz vježbu vidjela kako bi to stvarno moglo izgledati, ali i da imaju povjerenje u odrasle osobe i u to da će one učiniti sve da bi ih zaštitili. - Upravo to je ključni faktor koji pomaže da se smanji stres i strah, a samim time i panično reagiranje u slučaju ovakvih događaja – zaključila je ravnateljica. (J. Klanjčić)
GORNJA STUBICA – Proteklog je petka, u Galeriji Pod lipom, otvorena Božićna izložba likovnih radova Likovne radionice 'Lipa'. Likovna radionica 'Lipa' započela je s radom kao jedna od sekcija Kulturno – umjetničkog društva 'Matija Gubec'. Napuštena kuća pod Gupčevom lipom 1990. godine obnovljena je u likovnu radionicu i galeriju, koju otvara Ivan Lacković – Croata i od te godine radionica prati događanja i sudjeluje na kulturnim manifestacijama po Zagorju, ali i šire te surađuje s likovnim udrugama. Trenutno okuplja pedesetak umjetnika raznih stilskih opredjeljenja i stupnjeva likovnog obrazovanja te redovito postavlja samostalne, ali i zajedničke izložbe u Galeriji Pod lipom. Ova, već tradicionalna Božićna izložba, okupila je više umjetnika i predstavila njihove radove, a nakon izložbe održana je kratka promocija zbirke pjesama 'Z moje duše vu tvoje srce', autorice Gordane Pavlinić. Organizator izložbe je KUD Mati-
Poznata stubička kreativka Jadranka Blagec u galeriji KTIC – a u Donjoj Stubici otvorila prigodnu izložbu anđela koje izrađuje posebnom tehnikom
Svi su radovi napravljeni od sušenog lišća koje skupljam u prirodi tijekom cijele godine, onda sušim i mrvim, pa lijepim u mozaik. Poznajem šume toliko dobro da već znam kad koja biljka raste ili dozrijeva i kako se ponaša kad se posuši, kaže Jadranka
Jelena Klanjčić
DONJA STUBICA
Prošlog je petka u galeriji KTIC – a u Donjoj Stubici, svoju izložbu anđela postavila i otvorila poznata Stubička kreativka i ljubiteljica prirode Jadranka Blagec. Jadranka se već dugi niz godina bavi istraživanjem prirode, sakupljanjem bilja, pretvaranjem prirode u umjetnost na razne na-
'Bitna je ljepota koju prenosiš drugima i koliko tvoj rad govori, a moji anđeli mnoge usrećuju'
čine, prenošenjem svojih kreativnih misli na istomišljenike kroz radionice, ali i njegovanjem i očuvanjem zagorske tradicije stubičkoga kraja.
Lijepljenje sušenih listića U nekoliko je već navrata izlagala svoje radove, koji uvijek naiđu na oduševljenje posjetitelja, jer se u njima vidi posebna ljubav prema prirodi, koja je Jadranki nepresušna inspiracija, ali i jedna pozitiva, ljepota života. Tako je bilo i prilikom ove izložbe, na kojoj je Jadranka izložila 58 anđela, napravljenih tehnikom mozaika, odnosno lijepljenjem sušenih listića biljaka. - Svi su radovi napravljeni od sušenog lišća koje skupljam u prirodi tijekom cijele godine, onda sušim i mrvim, pa lijepim u mozaik. Poznajem šume to-
liko dobro da već znam kad koja biljka raste ili dozrijeva i kako se ponaša kad se posuši, odnosno koju boju ima, kako bih mogla dobiti sve potrebne boje koje trebam da bi nastali anđeli. Krila im radim od jedne biljke koja se zove dukat, a raste na Sljemenu. S nje skidam plaštić, a ispod ostaje svjetlucavo bijela boja, taman za krila. Često koristim primjerice ko-
privu da bih dobila zelenu – priča nam Jadranka. Priroda kao inspiracija Ovu izuzetno rijetku tehniku biljem osmislila je upravo Jadranka. – Tehnika je nastala kad sam imala volju za stvaranjem i slikanje, a nisam bila u financijskoj situaciji da kupim boje i sve potrebno. Najpristupačnije mi je bilo bilje, obzirom da sam stalno bila, i još uvijek sam, okružena prirodom i puno boravim u prirodi i tada sam otkrila da postoji mogućnost da se bavim umjetnošću, samo to nisu bile boje i platno, nego papir i bilje – kaže Jadranka. Jadranka i inače, u svim svojim kreativnim radovima, koristi prirodne materijale, najčešće neke grančice, kore drveta ili bilo što zabačeno, što pronađe u šumi ili prirodi. –Sad već i sama prepoznajem da mi je to dar, da u nečem takvom vidim umjetnost i čim više taj dar njegujem, imam osjećaj da ga više mogu koristiti. U drveću vidim svašta, u lišću, puno ideja mi dolazi za stvaranjem, nemam ni toliko vremena, koliko imam ideja, jer priroda je neiscrpni motivator, ali i izvor materijala. Svako godišnje doba donosi mi nešto novo i svugdje ima robe – dodaje.
Simbolika anđela
Anđeli u raznim licima, položajima i bojama i ovog su puta oduševili okupljene u KTIC – u. Jadranka je uspjela prenijeti ono što je htjela, jednu pozitivu i osjećaj topline, koju ovi anđelčići pružaju. - U početku je moja tehnika ljudima bila smiješna, govorili su da nisam profesionalni umjetnik. No, ja sam tu našla prvenstveno svoje zadovoljstvo, a sada su i drugi to počeli drukčije doživljavati. Jer, bitna je ljepota koju prenosiš drugima i koliko tvoj rad govori, a moji anđeli mnoge usrećuju. Ta-
kva su vremena da smo svi dosta loše. Imamo više nego ikad, ali nismo zadovoljni, a oko nas postoji toliko ljepote koja nam pokazuje da sreću treba pronaći u malim stvarima. Simbolika anđela nekome može dati puno lijepih i pozitivnih osjećaja –zaključuje autorica. Ovoga puta, Jadranki se na izložbu pridružio i njezin brat Nikola Tučkar, koji je izradio veliko božićno drvce od drva koje je skupio u šumi, stoga se tu također nameće poveznica ljubavi s prirodom, naš kao i kod sestre. – Drvce je
napravljeno od grani bukve i drva trešnje, koje sam skupio u šumi. Drvo je potom trebalo obraditi i zaštititi uljem, a za samu izradu trebala su mi tri vikenda – kaže Nikola. Otvorenje izložbom svojim je promišljanima o svrsi života obogatio Stubičanec Mijo Rak, koji je sa svojom suprugom Sanjicom zapjevao i jednu prigodnu adventsku pjesmu, a prigodne je stihove pročitala Jadrankina kćerka Magdalena. Izložbu je otvorio donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić.
GRadi se o baroknoj kući koja je originalno izgrađena u 19. stoljeću, a preoblikovana početkom 20. stoljeća
rad Donja Stubica proveo je operaciju pod nazivom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade na adresi Trg Matije Gupca 26, Donja Stubica“, u sklopu Programa provedbe mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačkomoslavačke županije, koja se financira iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost te Državnog proračuna Republike Hrvatske. Cilj operacije je obnova zgrade javne i društvene namjene koja se nalazi na Trgu Matije Gupca 26 – bivša zgrada Caritasa u Donjoj Stubici, oštećene u potresu, kao i provedba cjelovite i energetske obnove. Sama cjelovita obnova kulturnih dobara javne namjene na kojima je moguća provedba energetske obnove, a osigurana je unutar Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.2026., kroz inicijativu Energetska obnova zgrada oštećenih u potresu, kao nastavak provedbe mjera zaštite financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije. Kroz provedbu ovih mjera predviđena je realizacija cjelovite revitalizacije i odgovarajuća prenamjena prostora uz zaštitu i očuvanje svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Javna zgrada na adresi Trg Matije Gupca 26 nalazi se u kulturno-povijesnoj cjelini grada Donje Stubice te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-4662. Radi se o baroknoj kući koja je originalno izgrađena u 19. stoljeću, a preoblikovana početkom 20 stoljeća. Zidovi su većim dijelom izvedeni od NK opeke. Visina zgrade je suteren, prizemlje i tavan, a krovište je višestrešno. Međukatna konstrukcija izvedena je iznad suterena kao svod od opeke, dok je iznad prizemlja drveni grednik. Aktivnosti koje su provedene kroz ovu operaciju su priprema projektno-tehničke dokumentacije, izvedba radova, promidžba i vidljivost, izrada projekta cjelo-
vite i energetske obnove, izvođenje radova cjelovite i energetske obnove, stručni nadzor i drugi sudionici u gradnji. Projektom je obnovljena konstrukcija zgrade te unaprijeđeni temeljni zahtjevi za zgradu s naglaskom na uštedu primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obno-
ve. Uz obnovu vanjske ovojnice, projektom je izveden sustav centralnog grijanja/hlađenja putem dizalice topline zrak/voda te postavljanje fotonaponske elektrane na krovu zgrade. Ukupna vrijednost operacije je 1.651.586,39 EUR, a prihvatljivi troškovi financiraju se iz Fonda solidarnosti EU u iznosu od 799.749,28
REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo kulture i medija
EUR, Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 796.878,37 te Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 54.958,74
EUR. Razdoblje provedbe operacije za konstruktivnu obnovu je od 1. travnja 2022. godine do 31. prosinca 2023. godine, a za cjelovitu i energetsku obnovu od 21. prosinca 2023. godine do 30. lipnja 2026. godine. Operacijom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade na adresi Trg Matije Gupca26, Donja Stubica“ obnovljen je i revitaliziran objekt kulturne baštine u vlasništvu Grada Donje Stubice, u svrhu javne i društvene namjene te kulturne valorizacije grada.
Naziv projekta: Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade na adresi Trg Matije Gupca 26, Donja Stubica
GRAD DONJA STUBICA
'Financira Europska unija – NextGenerationEU Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.'
Ukupna vrijednost operacije je 955.057,36 EUR
Grad Donja Stubica proveo je operaciju pod nazivom „Izrada projektne dokumentacije i pro-vedba mjera zaštite zgrade Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica, Nova ulica 1, Donja Stu-bica“, u sklopu Poziva „Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinskozagorske i Zagrebačke županije“, koja se financira iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost. Cilj operacije je obnova zgrade javne i društvene namjene, Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica, oš-tećene u potresu, kao i provedba cjelovite i energetske obnove. Sama cjelovita obnova kulturnih dobara javne namjene na kojima je moguća provedba energetske obnove osigurana je unutar Mehanizma za oporavak i otpornost, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.2026., kroz inicijativu Energetska obnova zgrada oštećenih u potresu, kao nastavak provedbe mjera zaštite financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije. Kroz provedbu ovih mjera pred-viđena je realizacija cjelovite revitalizacije i odgovarajuća prenamjena prostora uz zaštitu i oču-vanje svih kulturnopovijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije pro-stora i sadržaja. Javna zgrada Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica nalazi se u kulturno-povijesnoj cjelini grada Donje Stubice te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-4662. Radi se o građevini koja je izgrađena prije 1968. godine. Zidovi su većim dijelom iz-vedeni od NF opeke. Zgrada se sastoji od prizemlja i kata, a krovište je višestrešno. Međukatna konstrukcija izvedena je u sustavu drvenog grednika. Iako je građevina dobro održavana i u proteklom razdoblju obnavljana s vanjske strane ugradnjom ETICS sustava te ugradnjom nove stolarije, pretrpjela je oštećenja u potresu koji se dogodio 22.3.2020. godine. Aktivnosti koje su provedene kroz ovu operaciju su
priprema projektno-tehničke dokumentacije, izvedba radova, promidžba i vidljivost, izrada projekta cjelovite i energetske obnove, izvođenje radova cjelovite i energetske obnove, stručni nadzor i drugi sudionici u gradnji. Projektom je obnovljena ovojni-ca zgrade, uveden sustav centralnog grijanja/hlađenja putem dizalice topline zrak/voda, postav-ljena fotonaponska elektrana na krovu zgrade te izvedena punionica za električna vozila. Ukupna vrijednost operacije je 955.057,36 EUR, a prihvatljivi troškovi financiraju se iz Fonda soli-darnosti EU u iznosu od 281.206,45 EUR te Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 673.850,91 EUR. Raz-
doblje provedbe operacije za konstruktivnu obnovu je od 1. travnja 2021. godine do 31. prosinca 2023. godine, a za cjelovitu i energetsku obnovu od 21. prosinca 2023. godine do 30. lipnja 2026. godine. Operacijom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica Nova ulica 1, Donja Stubica“ obnovljena je zgrada Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica, gdje će se nastaviti održavati edukacije i druge aktivnosti poput izložbi, promocija knjiga, književnih susreta, predstava, predavanja i sl., kojima Pučko otvoreno učilište obogaćuje kulturni život građana Donje Stubice.
REPUBLIKA
kulture i medija
Naziv projekta: Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade POU Donja Stubica, Nova ulica 1, Donja Stubica
'Financira Europska unija – NextGenerationEU Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.'
MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica organizirala je izložbu akademskog kipara Pavla Hudeka, uz 80. godišnjicu njegova rođenja ''...sanjam u bojama...,''. Izložba je otvorena u petak, a može se pogledati u radnom vremenu knjižnice do 24. siječnja. Izložbu je otvorio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, o velikom bistričkom umjetniku, koji je umro 2009. godine govorila je prof. Ivančica Tomorad, a u glazbenom dijelu je nastupio Jan Ciković na gitari. Svoja sjećanja na Hudeka prenijela je i ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica Mira Pižir, koja je na realizaciji izložbe zahvalila obitelji Hudek, a program
otvorenja moderirala je Ana Kruhak. Pavao Hudek rođen je 5. ožujka 1944. godine u Mariji Bistrici. Osnovnu školu je završio u Mariji Bistrici, a srednju u Zagrebu. Na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1969. godine u klasi profesora Augustinčića – Michelia. Živio je u Mariji Bistrici i svojim je djelovanjem zadužio, jer su tragovi njegove umjetnosti prisutni na mnogim mjestima. Između ostalog, Hudek je autor prvog loga Turističke zajednice Općine Marija Bistrica, a ispisao je ogroman broj zavjetnih pločica u Svetištu MBB-e. Ova je izložba pokušaj očuvanja sjećanja na velikog bistričkog umjetnika. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – U Caffe baru Dioniz u Mariji Bistrici u petak je održana Pjesnička večer udruge Stav Stihoklepanje ''Posvećeno Petri'', u sjećanje na prerano preminulu Petru Ptiček, koja je i pokrenula ove pjesničke večeri, upravo u Dionizu, u suradnji sa Sanjom Kovačić, koja je kasnije i osnovala Udrugu STAV, i nastavila organizaciju ovog adventskog događanja, koje je u proteklom razdoblju održavano u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica, a kao zanimljivost nudi osim čitanja stihova i pokušaj ''Stihoklepanja'', a to je trenutak večeri u kojem svi posjetitelji dobe zadatak napisati i pročitati pokoji stih. U čast Petri, ove je godine Pjesnička večer ponovno održana u 'njenom' Dionizu, a sudjelovale su pjesnikinje Sanja Mendek, Petra Friščić, Dragica Reinholz i Elvira Belošević te pjesnik Zvonko Kudelić – Žuna. Program je moderirala Eva Kreber Pille, kazivanje stihova na gitari je pratila Nika Kovačić, a večer je sa izvedbe dvije pjesme uveličala i mlada pjevačica Hannah Očić Grabušić, polaznica škole pjevanja prof. Valentine Mekovec Gabud. U planu je bio dolazak više pjesnikinja, no one su zbog viroze u zadnji čas morale otkazati, uključivši i organizatoricu Sanju Kovačić. Oni koji su sudjelovali, kao i gosti i Petrini
prijatelji, uživali su u poeziji i sa sjetom se prisjetili omiljene Petre, čiji prerani odlazak prije nešto vi-
še od godinu dana za sve koji su ju poznavali i dalje izgleda nestvarno. (Elvis Lacković)
Najmlađi članovi 'Bistričkog teatra Vende tam' izveli predstavu 'Tiha noć'
MARIJA BISTRICA – Za kraj godine aktivni Bistrički teatar Vende tam, koji vodi Nevena Vukes, ponudio je publici u Mariji Bistrici novu predstavu najmlađe skupine od četiri do 11 godina. Čak 24-ero malih glumaca udružilo je snage i izvelo predstavu ''Tiha noć'', po tekstu Paula Leadona. Režiju potpisuje Nevena Vukes, asistentica režije je Nika Grabušić, a za kostime i lutke bila je zadužena Željka Hubak. U predstavi su glumili i brojnu publiku oduševili: Helena Topolovec, Klara Vlahek, Marta Robina, Megan Eva Sakač, Aleks Čičko, Viktorija Tomorad, Ivan Parlov, Marija Šala, Lucija Klanjčić, Doris Pejić, Lucija Parlov, Korina Čiček, Magdalena Kruhak, Lucija Bingula, Jan Androić, Zvonko i Lukas Pajer, Nika Hercigonja, Karla Jakopović, Ema Do-
ZABOK - U Dječjem vrtiću Zipkica održan je Božićni sajam koji već tradicionalno organiziraju djelatnici vrtića. Vrtić je tako bio prepun djece i roditelja koji su uživali u ponuđenim sadržajima u prekrasnom prigodno ukrašenom prostoru vrtića. - Što se tiče prodajnih štandova, ponudili smo razne ukrase koje su vrijedno proteklih mjesec i pol izrađivale odgojiteljice vrtića. U suradnji s roditeljima, pripremili smo i kolače koji su se prodavali po simboličnim cijenama. Na svakom katu vrtića, djeca i roditelji mogli su se zabaviti na kreativnim radionicama ili zaigrati društvene igre. Veliko oduševljenje izazvali su likovi Djeda Mraza te Disnijev lik Minnie pa se stajalo u redu za slikanje ili za ples. Vrhunac večeri bila nam je prigodna predstava u kojoj se puno plesalo i pjevalo i zapravo smo na na taj način poželjeli sve najbolje povodom nadolazećih blagdana našoj djeci i roditeljima. Također, želimo zahvaliti svim roditeljima koji su nam na bilo koji način pomogli u organizaciji sajma - rekla je ravnateljica DV Zipkica Dijana Lovinčič – Crnković. (zl)
lčić, Nina Cvetko, Sofija Klaužer, Lucija Habazin i Lan Sugnetić. Tako e još jednom predstavom završila godina za ovaj vrijedan teatar,
koji već u prvom kvartalu 2025. godine priprema novu predstavu, ovaj puta najstarije skupine. (Elvis Lacković)
ZABOK - U DV Zipkica Zabok završen je još jedan ciklus "Rastimo zajedno" radionica, no ovaj put za odgojitelje sa ciljem njihovog osnaživanja u području rada i suradnji s roditeljima. Odgojitelji navode kako su im radionice bile korisne, stekli su više samopouzdanja, ali su i spremniji kritički promišljati i preispitivati svoje postupke. Osobito su im bile korisne razmjene iskustava i općenito rad na sebi kao profesionalcu i osobi. U odnosu s roditeljima navode da su ih radionice potakle da se više usmjere na razumijevanje i pružanje podrške. Sveukupno, procjenjuju kako su radionice bile i poučne i zabavne. Radionice su provodile dugogodišnje voditeljice iz Dječjeg vrtića Zipkica: Karmela Herčko, Tamara Miletić Damjanović i Silvija Dugorepec, koje su zajedno s Ankicom Arl prisustvovale i na 13. godišnjoj konferenciji "Rastimo zajedno", održanoj u Osijeku u mjesecu listopadu. Napominjemo kako je program "Rastimo zajedno" dugogodišnji program za podršku roditeljstvu koji se stalno razvija i obogaćuje, prati potrebe suvremenog roditeljstva i vodi računa o kvaliteti i učinkovitosti. Također, uključuje svake godine sve veći broj roditelja, majki i očeva. Konferencije su postale mjesto na kojem se predstavlja i sumira vlastiti rad u proteklom razdoblju, propitkuju uloge u u sustavu odgoja i obrazovanja, proširuju znanja i iskustva, radi na novom zamahu, osnaživanju i jasnim ciljevima za svakodnevno djelovanje. (zl)
Dođite na koncert i preslušajte novi album
MARIJA BISTRICA – Ženska vokalna grupa Kajda ove godine slavi dvadeset godina zajedničke pjesme, a tim povodom održat će koncert pod nazivom "Kajda kroz Božić i prvih 20". Koncert će se održati 27. prosinca 2024. u Maču, u Domu kulture, s početkom u 19 sati. Na ovoj posebnoj večeri, uz proslavu velikog jubileja, Kajde će predstaviti i svoj četvrti album, ali prvi božićni CD – "Oj djetešce moje drago", koji je izašao 30. studenog ove godine i kojeg možete poslušati i na You tubeu. Glazbeni program dodatno će obogatiti njihovi gosti: Instrumentalisti s CD-a, KUD Ljudevit Gaj Mače, Klapa Kmeti, Toni Eterović i TS Antique. Novi album, točnije CD moći će se nabaviti na koncertu. "Dođite, zapjevajte s nama i budite dio naše
KRAPINSKE TOPLICE – U Osnovnoj školi Krapinske Toplice održana je završnica Literarnog natječaja "Knjige su zakon", koja je okupila mlade autore, njihove mentorice i brojne zaljubljenike u umjetnost riječi. Natječaj je to koji potiče učenike da u svojim sastavcima iznose vlastite misli o knjigama i čitanju te da budu promotori istih. Na natječaj je pristiglo tridesetak radova iz devet škola u našoj županiji, a stručno je povjerenstvo odabralo najbolje. Autorica prvonagrađenoga rada je Mirta Gregurić (mentorica: Valerija Novak, OŠ K.Š. Gjalskog Zabok), a drugonagrađena je Dora Kužnar (mentorica Lucija Laljak, OŠ K.Š.
Gjalskog Zabok). Treća je nagrada ostala u školi domaćinu u rukama Lucije Golubić (mentorica Nikolina Hršak), a pohvalu za svoj rad dobio je Marko Očić (mentorica: Nikolina Hršak, OŠ Krapinske Toplice). Učenici i mentorice nagrađeni su vrijednim knjigama izdavačkih kuća Alfa i Profil, a Školska knjiga svakog je sudionika nagradila primjerkom Modre laste. Koordinatorica Natječaja, prof. Sonja Kuštan, zahvalila se učenicima i mentorima na suradnji te izrazila zadivljenost zrelošću učeničkih promišljanja o čitanju i ulozi knjiga u vremenu u kojem suvremena tehnologija preuzima primat nad pisanom riječi. (zl)
Kad je Jela Zucalo iz Dubrovnika prije 26 godina dočekala rođenje svog unuka Ivana, nije mogla ni slutiti da će njezin život poprimiti posve novi smjer. Dubrovnik su ostavili iza sebe, a sreću pronašli u Krapinskim Toplicama gdje su okruženi pozitivom
Marta Čaržavec KRAPINSKE TOPLICE
UZagorju, u Krapinskim Toplicama, Ivan (26) i njegova baka Jela (75) pronašli su svoj mir nakon što ih je život stavio na teške kušnje. Ivan, rođen u traumatičnim okolnostima s dijagnozom cerebralne paralize, i njegova baka, koja je postala njegov glavni oslonac, žive priču o borbi, ljubavi i nesalomivom duhu. Kad je Jela Zucalo prije 26 godina dočekala rođenje svog unuka Ivana, nije mogla ni slutiti da će njezin život poprimiti posve novi smjer. Rođenje u sjeni tragedije Ivanova majka bila je trudna sedam mjeseci kada je doživjela tešku prometnu nesreću i završila u komi. Liječnici su odlučili hitno izvesti carski rez kako bi spasili Ivana. Iako se isprva činio zdravim, ubrzo su otkrili da ima samo pet posto funkcionalnog mozga.On je bio normalno dijete kad se rodio, a onda su ga stavili na promatranje i vidjeli da je voda u mozgu, odnosno da ima samo pet posto mozga. Ja sam se onesvijestila nakon što su mi rekli da će moj Ivan biti teški invalid. Kad sam se probudila pitala sam samo gdje da idem dalje. Išli smo na Goljak, snimili su i učitali mu CT. On je bio normalna beba, razvijao se, sve normalno, ali voda je učinila štetu – priča nam baka Jele. Život ih je vodio kroz razne bolnice i rehabilitacijske centre, ali ključan preokret dogodio se kad su saznali za Krapinske Toplice. - Radila sam u kompleksu hotela koji je kupio jedan Zagorac i dolje je bilo 400 zagorskih radnika. Rekli su mi da dođem s njim u Krapinske Toplice, da će on prohodati. Ivan tada ni-
Ivanova majka bila je trudna sedam mjeseci kada je doživjela tešku prometnu nesreću i završila u komi. Liječnici su odlučili hitno izvesti carski rez kako bi spasili Ivana. Iako se isprva činio zdravim, ubrzo su otkrili da ima samo pet posto funkcionalnog mozga
Ivan: 'Krapinske Toplice su zakon. Ja sam ovdje sretan, imam ovdje lijepi život'
je znao ni govoriti, niti išta drugo. Onda mi je umro muž – prisjeća se kroz suze. - Ja više nisam imala što izgubiti. Slali su nas na Korčulu, pomaka nije bilo. Zvala sam Krapinske Toplice, pitali su me da li nam je bitno da smo za Božić u Dubrovniku. Rekla sam da je meni Božić tamo gdje je moj Ivan. Došli smo 19. prosinca, prije 14 godina. Mi smo za taj naš, prvi Božić ovdje, bili sami u bolnici. Tako je počelo. Nakon 15, 20 dana, Ivan se sam okrenuo na stranu, on se mrdnuo, on se pomaknuo. Sada imamo momka koji hoće da se ženi – kaže baka Jele uz smijeh. - Sve imam, samo trebam curu – dodaje Ivan.
Novi početak u Krapinskim Toplicama
Danas, nakon 14 godina u Toplicama, Ivan je mladić pun volje za životom kojem se ne vraća rodni grad. - Ivan kaže da će u Dubrovnik samo kad umre. Dogovorili smo se jednom da ćemo ići pa da okupamo i našli smo prijevoz tko će nas odvesti. Nakon tri dana, Ivan plače. Ja sam mislila da ga je netko povrijedio, nešto mu rekao, a kaže on meni: ˝Baba, razumi me, ja ne bi išo˝. I nismo otišli, tu je sretan –priča Jele. - Meni je ovdje lijepo –kaže nam Ivan. - Samo kad je Ivan sretan i ja sam. Kao da mene više briga za mene. Samo nek on živi dok ja živim. On je svaku večer u kafiću, njega svak tu pozna i svi ga vole. Tu mu je sreća, u Dubrovniku ga svi žale i to ga rastužuje, boli ga duša. To njega smeta. Tu je pozitiva i to njega diže – govori Jele. Borba za bolje sutra Unatoč svakodnevnim izazovima, Jela i Ivan ostaju zahvalni na podršci zajednice. - Naši anđeli iz Huma na Sutli organizirali su humanitarnu večer kako bismo mogli nastaviti terapije. Bez njih ne bismo bili ovdje - priča baka Jele. Prisjetila se vremena kad je bilo izrazito teško. Kaže, bila je borba. - Nismo imali novaca, pa hoćemo li nastaviti... ali uz pomoć dobrih ljudi sve je puno lakše. Dogurali smo tako 14 godina. To su naši anđeli. Mi možemo plaćati stan, ali za Ivana trebam plaćati dodatne vježbe, svaki sat je 45 eura privatno. On je dobro dogurao, skoro je počeo hodat, u hodalici hodao, fizioterapeut ga je pridržavao od iza, ali onda mu je kuk iskočio iz zdjelice, korona je bila, nismo smjeli nikamo. Sad se ponovno borimo da ga vratimo na noge. To je moja želja. Da
Baka Jele: 'Došli smo 19. prosinca, prije 14 godina. Mi smo za taj naš, prvi Božić ovdje, bili sami u bolnici'
mogu, oba bih oka izvadila da on hoda. Kad bi mi netko obećao da će on prohodati, ja bih ga samo voljela vidjeti kako hoda i nakon toga mi vadite oba oka. Ja sam sam mlađa, prodala bih bubreg i kupila nam kedija. Nije lako tražiti, lijepo je kad možeš dati. Ali drugog izbora nemamo. Skromni smo, normalno – kaže Jele kroz suze. No, financijska situacija ostaje izazov. Jele prima 680 eura kao njegovateljica, dok Ivan dobiva samo 230 eura mjesečno. - Treba voditi više računa o invalidima. S ovim primanjima samo razmišljaš kako preživjeti - priča Jele. Dnevna rutina i snalažljivost Dan im započinje uobičajeno – baka kuha, čisti i brine o Ivanu, dok on odlazi u šetnje, kupuje namirnice, pa čak i sam obavlja poslove u banci. - Ujutro se dignem, popijem kavu, dignem njega, sredim ga. On ode u šetnju, ja počistim, operem veš, skuham ručak i čekam njega. Onda imam popodnevni odmor. On sam ode na ćevape, sam naruči, vole ga dolje u 'Šestici' to je strašno. Navečer, ako mu je volja malo vježba. Jako je snalažljiv, on ode u dućan sam, donese što treba. Pomaže drugima. On piše, sam ode u banku. Sam jede,
sam pije. Uspjeh je u svemu, samo ne hoda sam. S mobitelom barata, laptopom. Ne može baš čitati knjigu, recimo, ali jako voli muziku i domaće, zagorske kobasice – govori baka Jele s osmijehom i dodaje da je Ivan osjećajan i pažljiv prema njoj. - Ako mi je visok tlak, pita me sto puta kako sam. On brine za mene - kaže Jele. Ljubav i nada Ivan će uskoro dobiti nova kolica. - Bruno mi ih je kupio – kaže nam Ivan pa se prisjetio svoje pokojne prijateljice. - Ona je Ivanu, tri godine, svaki mjesec donosila 200 kuna i punu kesu slatkiša, posteljine. Za vrijeme korone, ja nisam jednu masku kupila. Odjednom, nije je bilo mjesec dana, završila je u krevetu. Umrla je. Na smrti je svom
mužu i kćeri rekla da kad sretnu
Ivana da mu daju po 30 eura jer on ne može sam zaraditi. To su ljudi sa srcem i dušom bez kojih mi ne bismo bili ovdje. Kažu, nije Ivan samo vaša briga, bako. To je velika stvar – zaključuje bake Jele, a Ivan kaže: - Krapinske Toplice su zakon. Ja sam ovdje sretan, imam ovdje lijepi život. Unatoč brojnim izazovima, Ivan i baka Jele pronašli su svoj dom i podršku koja im je omogućila dostojanstveniji život. Njihova borba daleko je od završene, ali uz nesalomiv duh i pomoć dobrih ljudi, svakodnevno dokazuju da se život može graditi i iz najtežih situacija. U vremenu kada solidarnost često nedostaje, ovo je primjer kako zajedništvo i empatija mogu promijeniti nečiju sudbinu.
Dra�� na�� �ita����i�� � �ita�����, s�i�l� n�� �� n�����p�� d�b� � go����! V������ iš����v��j� B��ić�, ������� d����� ���ra��j�, p��i������ �i���, ��r� � ���b���, ��� � d���v��j�.
N�������n� �m� ��e��� št� �m� � ��� go����, � ��ra���� � p������m�, ������� b��i���� �����ec�� r���e������ ��ko� o� va�!
D��i���� ��e�e� �����ec� �� F���� Se�l�� �� Mač�. F���� �� �� ��rad�va� d�������� �r���vo��m� � ��ka� k�k� �� �� � ��eg�v� ��i����� ���va�� � zag�r���� ���i��j�m� � �v� b��i�n� �������. Va� Zag�r��� �is�
SLASTICE 'TRI UŽITKA'
vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem III Jankovčica 2a 49221 Bedekovčina 049/551 072 049/226 064 pratite nas i na FB profilu i Instagramu slasticetriuzitka@gmail.com
OPG IVAN ČEFKO
OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Če o, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka, pekmeza od aronije, čaja i praha.
Odvojak Tršinski 9 Zabok 098/977 8371 ice o@gmail.com h ps://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCe o/
MEDIČARNA ŠĆURIC vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni,
licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja) Podgorje Bistričko 29 49246 Marija Bistrica 049/469 486 098/966 5067 Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com
MASSA LOVITA d.o.o.
Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina
Josipa Haramusteka 5 49245 Gornja Stubica 049/290 903 049/290 904 lovita@email.t-com.hr
MINI MLJEKARA VERONIKA
Kvalitetna hrvatska sirovina, marljivi farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika te kratki lanci opskrbe jamče vrhunsku kvalitetu i izuzetan okus svakog našeg proizvoda!
Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na
www.veronika.hr
OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje
Sekirišće 78
49223 Sv. Križ Začretje 098/169 4647 049/228 158 brankokvezopg@gmail.com
OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna
info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr
OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo
Gornja Podgora 53A 49240 Donja Stubica 098/903 9033 098/512 584
ZMH HORVAT – Frozy Zagorski štruklji
Apiterapija
Kuća za odmor
Veliki Bukovec 27 49251 Mače 091/535 3303 radovan.herceg@gmail.com
PERFA - BIO d.o.o.
Sretna jaja slobodnih nesilica
Golubovečka 44
49240 Donja Stubica 049/286 1 20 049/286 125
Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o. Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina 049/426-200 Fax: 049/426-219 zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.frozy.hr
ULJARA SINKOVIĆ Proizvodnja i prerada bučinog
ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova
Zagorska ulica 17c 49221 Bedekovčina 091/1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com
OPG SOJČ KRISTIJAN Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju
: Radost prirode 098/251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com
ZEBRANO
Zebrano Zagorski mlinci ručno su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda.
Brestovec Orehovički 12d 49221 Bedekovčina 049/638 610 049/238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Štete od glodavaca na poljoprivrednim površinama javljaju se tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom razdoblju glodavcima je dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su im kao hrana dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi nasadi u blizini šuma. Protiv glodavaca čovjek se bori tijekom samog uzgoja, a još i više za vrijeme kasnijeg skladištenja poljoprivrednih usjeva. Dolaskom zime, štetni glodavci sele se u tople prostore gdje stvaraju štetu u skladištima prehrambenih proizvoda i stajama. Glodavci su vrlo nepoželjni u čovjekovoj blizini, jer osim što uništavaju usjeve u polju i zatvorenim proizvodnim prostorima, hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima, oštećuju amabalažu i robu, a dlakama, slinom, urinom i izmetom zagađuju hranu u spremištima. Osim svega navedenog mogu biti prenositelji uzročnika opasnih bolesti čovjeka i domaćih životinja (mišja groznica, salmonela, trihineloza...). Ustanovljeno je da više od 20 zaraznih
i parazitskih bolesti životinja i ljudi prenesu upravo glodavci svojim izlučinama i kontaktom s namirnicama. Mjere borbe protiv glodavaca mogu se podijeliti na preventivne mjere, mehaničke mjere, biološke mjere i kemijske mjere suzbijanja. Preventivne mjere suzbijanja počinju već kod građenja skladišta. Njima se onemogućava pristup glodavcima u unutrašnjost građenjem od kvalitetnog i čvrstog materijala, stavljanjem žičanih zaštitnih mreža, zatvaranjem svih vrsta pukotina itd. Svim tim mjerama smanjuje se brojnost populacije unutar zatvorenih prostora. Osim ovih mjera postoje i mehaničke mjere – hvatanje glodavaca klopkama, mamcima, ljepilom itd. U biološke mjere ubrajaju se korištenje prirodnih neprijatelja kao što su pas, mačka, mungos, kuna itd. Ipak, najčešća mjera je suzbijanje kemijskim sredstvima tzv. rodenticidima. Najčešći tipovi rodenticida u novije su vrijeme zatrovani mamci (mješavina pšeničnog zrna i otrova). U zadnje vrijeme najviše se koriste mamci koji pripadaju skupini antikoagulanata tzv. druge generacije. Ove vrste rodentici-
da djeluju već nakon jednokratnog uzimanja. Nakon uzimanja tih mamaca glodavci polako malaksaju i postupno ugibaju naizgled prirodnom smrću ne izazivajući uznemirenost ostalih iz skupine. Mamci se postavljaju na skrovita mjesta, a preporučuju se postaviti u kutije, cijevi ili slične posude kako ne bi došli u kontakt s hranom, vodom ili domaćim životinjama. Glodavci u danu pojedu oko 10 % hrane s obzirom na težinu pa je bitna smrtonosna doza u proizvodu kako bi glodavac s malim unosom mamka bio suzbijen. Ova se vrsta rodenticida postavlja u zatvorenom prostoru (na suhom) u hrpice od 15 g na razmake 3-5 m (ako se suzbijaju miševi) ili hrpice od 45 g na razmake 5-10 m ako se suzbijaju štakori. U primjeni mamaka svakako treba upotrebljavati zaštitne rukavice radi samozaštite, ali i sprječavanja prenošenja mirisa ljudske kože na raspoređene mamce. Naime, glodavci imaju jaka osjetila mirisa, a miris ljudske kože odbija ih. Osim navedenih rodenticida dosta su popularna i ljepila protiv glodavaca koja se nanose u tankom sloju na kartonsku podlogu.
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Kako
Zima je godišnje doma u kojem sve miruje. Priroda kao da je utonula u duboki san. Stabla su ostala bez lišća, a grane čekaju da ih zaogrnu snježne pahuljice. Cvrkut ptica je skoro nestao jer je većina odletjela na daleki i topli jug. Životinje koje su i ostale, pobjegle su u svoja skrovišta gdje čekaju toplije dane. Jež, vjeverica, jazavac, puh, šišmiši, žabe spavaju zimski san. Kukci su skriveni ispod debelog sloja otpalog lišća. Priroda pokazuje koliko lijepa može biti zimi. Bliži se Božić, najradosnije doba godine obilježeno obiteljskim okupljanjima, kićenjem bora, spremanjem slasnih delicija u toplini doma. Za takvo posebno razdoblje i priroda se priprema kako bi zablistala u božićnom svjetlu i duhu. O tome nam mogu posvjedočiti crveni plodovi božikovine u našim šumama. Božikovina je jedna od biljaka koje tradicionalno obilježavaju Božić. Crvene bobice na crnogoričnom stablu tise nalik su kuglicama na borovima kojima su ukrašeni naši domovi. Još jedna poznata vrsta koja svojim plodovima krasi stabljike u ovo doba godine je šipak. Poznat i pod imenima, kao što su divlja ruža, pasja ruža, šipurak i šip, šipak spada među najstarije poznate biljne vrste koje su se rabile za ishranu. Razni stari zapisi i arheološki nalazi govore o uporabi šipka već u kamenom dobu. Još su stari Rimljani vjerovali da šipak liječi bjesnoću pa odatle i potječe znanstveni naziv biljke Rosa canina što u prijevodu znači pasja ruža. Zimi u šumi možemo naći crvene bobice veprine. Veprina je trajni zimzeleni polugrm, naraste od 30 do 90 cm visine. Stabljika joj je drvenasta, razgranjena, obrasla nepravim listovima, koji su kožasti, tvrdi i prema vrhu uši-
ljeni i bodljikavi. Plodovi su joj kuglice crvene boje, promjera oko jednog cm. Imaju slatkasto meso i obično po dvije velike, ovalne, s jedne strane spljoštene, tvrde i bjelkaste sjemenke kojima se hrane razne životinje. Od crvenih bobica prelazimo na žućkaste. Imela je vrlo zanimljiva biljka zato što je poluparazit. Često raste ispod granja na drveću, a njeno korijenje crpi hranjive tvari iz drveta. Od ranih vremena imela se smatrala vrlo magičnom, misterioznom i svetom biljkom u Europi. Smatralo se da pospješuje boljitak života i plodnost, štiti od otrova i djeluje afrodizijački. U božićno vrijeme, s njezinih bi se grana otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali da je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njezinim mladicama, kako bi se zaštitili od zla. Trnina se ističe svojim crnim plodovima koji dozrijevaju od kolovoza do listopada, ali su tada izrazito trpkog okusa. Za konzumaciju u svježem stanju pogodan je nakon pojave nekoliko mrazova, u studenom ili prosincu. Osim kulinarske i ljekovite uporabe, zbog svoje fine strukture drvo trnine upotrebljava se za izradu drški alata, štapova i palica. Češeri bora, jele, smreke te plodovi bršljana, divlje kruške i jabuke, kurike, veprine, gloga i drugih vrsta kao božićni ukrasi krase stabljike i drveća te daju usnuloj prirodi notu šarenila zbog čega nastaje Božić u prirodi i toplina u našim srcima. Blagoslovljen Božić i Sretnu Novu 2025. godinu žele vam djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno!
Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno
Aktualni prvak Hrvatske i trenutno jedina neporažena momčad FAVBET Premijer lige, Zadar, bez većih je problema u svojoj dvorani s 27 koševa razlike (80:53) u 13. kolu. Za Zabok je bilo najvažnije da se ova utakmica uopće odigra. Naime zbog vremenskih neprilika i zatvorenih cesta prema jugu Hrvatske Zabočani su kasnili na utakmicu skoro sat i pol, no vodstvo Zadra i službene utakmice odlučili su im dati priliku da se ova utakmica odigra i da Zabok nema dodatne konzekvence. Kada na utakmicu putuješ 9 sati i igraš bez tri stožerna igrača (Sikirić, Lužaić i Črnjević) teško je očekivati bilo kakav otpor najboljoj hrvatskoj momčadi. Zabok se čak i dobro držao prvo poluvrijeme, do osme minute imao minimalan zaostatak 18:11, da bi tricom Gilberta i s dva ubačaja Kalajžića s linije slobodnih bacanja domaći u drugu četvrtinu prenijeli pet koševa viška. Nakon što je Zabok dvije minute u drugoj četvrtini ostao bez koša Proleta tricom priskrbljuje domaćinu prvo dvoznamenkasto vodstvo (22:11), da bi se na „veliki odmor“ otišlo s rezultatom 38:25. U samo dvije minute treće četvrtine domaći rade seriju od 9:0 i odlaze na velikih 47:25., a nakon treće četvrtine na semaforu je stajalo 58:35. Zabok je imao dobro razdoblje na ulasku zadnju četvrtinu i serijom od 7:0 spustio se na 58:42, no domaći su se vrlo brzo oporavili od tog uvodnog šoka i do kraja utakmica njihova je prednost konstantno rasla. Minutu prije kraja Klarica pogađa za najvećih +29 (80:51), da bi Ivan Pavković položio za konačnih 80:53. Jedini igrač s dvoznamenkastim brojem koševa u redovima Zaboka bio je Emil Savić koji je upisao 10 koševa uz 6 asistencija, dok su Luka Tomas i Luka Cvitanović postigli po 9 koševa. Josip Pavković je u svom debiju postigao
4 koša i uhvatio 6 skokova. Kod domaćih Krševan Klarica postigao je 15 koševa uz 7 skokova i 3 asistencije, a Mate Kalajžić zaustavio se na 14 koševa, 7 skokova i 3 asistencije.
ZADAR – ZABOK 80:53
(16:11, 22:14, 20:10, 22:18)
ZADAR: SD Krešimir Ćosić, GLEDATELJA: 300, SUCI: Jurčević, Bajramović i Copić.
ZADAR: Mihailović 10 (2-2), Kalajžić 14 (7-9), Wahl 8 (2-2), Klarica 15,
Proleta 3, Žganec 6 (2-3), Baković 7, Dundović, Gilbert 10 (1-2), Torbarina 7 (1-3). TRENER: Danijel Jusup
ZABOK: Sikirić, I. Pavković 2, Lužaić, Cinac 8 (1-4), Rajčić 5, Tomas 9 (12), Herceg, Savić 10 (3-3), Črnjević, Cvitanović 9, J. Pavković 4 (2-2), Bašić 6. TRENER: Ivan Tomas
Danijel Jusup
trener Zadra:
“Kasniji početak nas je malo poremetio, krenuli smo sat i pol ka-
3. HRL središte: 13. kolo: RK Rekreativac – RK Bedekovčina 27:33
BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine su u 13. kolu 3. HRL središte gostovali kod Rekreativca. Želja je bila prvi dio sezone završiti pobjedom i potvrditi borbu za sam vrh. Kako Rekreativac u ovoj sezoni nije u vrhu, pobjeda je bila i imperativ. Krenulo je izjednačeno, a onda se Bedekovčina počela odvajati i na odmor se otišlo sa 13:18. U nastavku pobjeda je samo potvrđena sa ukupnih 27:33. Bedekovčinu je predvodio Dejan Končić sa 14 golova, čime je zasjeo i na vrh ljestvice strijelaca sa 120 golova. Ovime je završio prvi dio sezone. Nakon polovice natjecanja Bedekovčina drži treće mjesto sa 22 boda, a u veljači, u nastavku natjecanja, gostuje kod Metalca 2, koji također ima 22 boda, ali i utakmicu manje.
snije. Bilo me je strah i ozljeda, nije lako držati tenziju, nekako smo uspjeli to prebroditi. Podijelili smo minutažu, nitko se nije ozlijedio i idemo dalje prema sljedećoj utakmici.”
Ivan Tomas:
Zahvaljujem svim akterima utakmice, sucu, delegatima i Zadru što su nas sačekali, imali smo velikih problema na putu. S obzirom na ime i jačinu protivnika i na sta-
Isti broj bodova ima i Maksimir Pastela 2, a nisu daleko ni Pavleki sa 21 i Zagorica sa 20 bodova. Dakle bit će to vrlo zanimljivo proljeće. (Elvis Lacković)
RK REKREATIVAC – RK BEDEKOVČINA 27:33 (13:18)
ZAGREB, ŠD Trešnjevka - Kutija šibica; GLEDATELJA: SUCI: Kolenko, Lazar (oba Varaždin)
BEDEKOVČINA: Pavetić, K. Kuleš 5, Srebačić 1, Mohač 4, Skočaj, Jambrek, D. Končić 14(1), R. Končić, Jus, Pripeljaš 6, Tkalčević, Martinić 1, Šoštar 2; trener: Zlatko Belančić
katalozi
nje u kojem se nalazimo, na težak put, realno nismo mogli puno bolje. Meni je kao treneru jako žao, vidiš da bi se moglo parirati ali puno je ozljeda i bolesnih, od Cedevite se ne možemo sastaviti, to nas prati cijelu sezonu. Sikirić je out, Saw se ozlijedio, Lužaića bole leđa, Bašić je bio dva tjedna bolestan, uglavnom kad smo pomislili da smo se skupiti opet nevolje. Dolaze nam jako bitne utakmice, malo smo zabrinuti, nadamo se da ćemo se skupiti.”
blokovi
kuverte
fascikli
reklamne cerade
roll up-ovi (pingvini)
oslikavanje automobila i izloga
personalizirani kalendari
personalizirane poklon vrećice
upaljači
kemijske olovke
Sjajne vijesti iz Varaždina gdje je održano pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u kuglanju
Sjajne vijesti stižu nam s varaždinske kuglane Drava gdje je održano pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u kuglanju za seniore i seniorke. Zabočanka Klara Sedlar, kuglačica Frozy Zaboka, po prvi puta je u svojoj bogatoj karijeri postala pojedinačna prvakinja Hrvatske i to na vrlo uvjerljiv način. U finalu je Klara s 3:1 (614:577) bila bolja prve nositeljice i kuglačice Rijeke Matee Juričić. Valja spomenuti da je Matea Juričić jedna od tri kuglačice na svijetu koja je uspjela prebaciti 700 čunjeva, što još više daje na snazi naslovu Zabočanke. U finalu Juričić jednostavno nije imala šanse. Sve je počelo još prošlog tjedna na kvalifikacijama u Koprivnici. Juričić je bila prva s ukupno 1262 čunja (628+643), Valentina Gal druga s 1236 (617+619), dok je Klara Sedlar bila treća s 1225 čunjeva (629+596). A onda je krenula serija u Varaždinu. U osmini finala s 4:0 (615-572) poražena je Helena Bolić-Picer (Kustošija Zagreb). Nakon toga u četvrtfinalu s 3:1 (614593) savladana je Vanesa Bogdanović (Mlaka Rijeka), a potom istim rezultatom (618-582) u polufinalu Valentina Gal (Mlaka Rijeka), da bi već u opisanom finalu s 3:1 (614577) Matea Juričić (Rijeka). Klara je jedina kuglačica koja je u završnici imala četiri nastupa preko 600 čunjeva i to najbolji govori o njenoj snazi i njenoj stabilnosti. Imala je četiri nastupa u rasponu od 614 do 618 čunjeva. Takvu stabilnost imaju samo velike šampionke, a Klara Sedlar to jest. Treće mjesto osvojila je Amela Nicol Imširović kao kuglačica Kustošije Zagreb, no poznato je da Amela na dvojnu registraciju igra za Frozy Zabok. Amela je kvalifikacijama bila četvrta s 1210 (604+606) oborenih čunjeva, a nakon dvije pobjede u polufinalu je s 2:2 i 16 čunjeva razlike (613-597) savladala viceprvakinja Hrvatske
Mate Juričić. Svakako treba pohvaliti i mladu Zabočanku kuglačicu Frozy Zaboka Magdalenu Škreblin koja se uspjela plasirati među osam najboljih hrvatskih kuglačica. U kvalifikacijama je Magdalena bila deseta s 1165 (581+584) oborenih čunjeva. U osmini finala s 3:1 (610:595) bila je bolja od Valentine Smuđ (Mlaka Rijeka), da bi pružila sjajan otpor Valentini Gal u četvrtfinalu, ali je na kraju poražena s 3:1 (564-554) uz samo deset čunjeva zaostatka. U isto vrijeme na istom mjestu završnicu su imali i seniori. Novi prvak Hrvatske je kuglač Osijeka Mario Mušanić koji je u finalu s 2:2 uz osam čunjeva prednost (640-632) nadvi-
sio svog klupskog kolege Marka Tomića, dok su treće mjesto podijelili Darko Zovko (Nove nade) i Dario Duda (Grmoščica). Odličan je bio kuglač Frozy Zaboka Filip Sedlar koji je na kraju završio među osam najboljih hrvatskih kuglača. U kvalifikacijama je oborio 1221 čunj (615+606), što mu je bilo dovoljno za jedanaesto mjesto. U osmini finala je nakon 2:2 (574-556) izbacio Nedeljka Jeličića (Đurđenovac), no u četvrtfinalu je nakon velike borbe poražen od viceprvaka Marka Tomića. Na kraju je bilo 2:2 (605-596) uz samo devet čunjeva prednosti za Tomića. Bila je ovo velika nedjelja zabočkog kuglanja pred kojim su lijepi dani.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu Sretan Božić i
nezavisni regionalni portal
nezavisni regionalni portal Želimo vam
čestit Božić i sretnu novu 2025. godinu
Završeno natjecanje po skupinama na 38. Zagorskoj zipki
Prošlog vikenda, točnije u petak i subotu odigrano je 20 preostalih utakmica po skupinama, a od četvrtka i „Štefanja“ kreće onaj zanimljiviji dio na ispadanje. U protekla dva tjedna vidjeli smo pravu „plejadu“ iznimnih „haklera“, a ono najbolje nas tek čeka. Na „Štefanje“ nas čeka osam izuzetno uzbudljivih i kvalitetnih utakmica osmine finala. Program započinje u 18, a završit će oko 23,30 sati. Gledatelji će imati zaista što za vidjeti. A što nas tek čeka u petak na četvrtfinalu koje su „Zabočki lavovi“ upotpunili s niz revijalnih utakmica omladinskog pogona NK Mladost Zabok? Četvrtfinalni dan počinje u 18, a trajat će do oko 22,15 sati. I na kraju veliko finale je na rasporedu u subotu 28. prosinca. Finalni dan počinje također u 18 sati, a nakon dva polufinala vrlo zanimljivu revijalnu utakmicu odigrat će veterani Mladosti Zabok i Zagorca KR. Utakmica za treće mjesto na rasporedu je u 20,15, a nakon toga u 21 nas očekuje velika i bogata tombola. Veliko finale na rasporedu u 21,45 sati, a negdje oko 22,30 netko će ponosno u zrako podići 38. Zagorsku zipku. Nikako nemojte propustiti ovaj malonogometni spektakl u odličnoj organizaciji Zabočkih lavova.
REZULTATI
Petak 20.12.
DVD Donja Šemnica -&CB bar 10 – R cars 1:2
Kupilek – CB Deny 1:1
R cars – Industrijski podovi Vrhovec 1:1
Kupilek – Inox Lončarić 6:2
DVD Donja Šemnica -&CB
bar 10 – Industrijski podovi
Vrhovec 3:0
Mesnica Fabekovec – SD
Đurmanec 3:0
Graditeljstvo Merkaš – SU Grabrovčani 15:1
Mesnica Fabekovec – Majsecov mlin 6:2
Graditeljstvo Merkaš – Leško transporti 1:0
SD Đurmanec – Majsecov mlin 8:3
SU Grabrovčani – Leško transporti 0:11
Subota 21.12.
Grafo&Kiwi – Beauty centar
Minnie 2:5
Lug sport – Tim prijatelji 3:2
Usluge prijevoza Pustak – R-N-I cleaning service 2:5
Grafo&Kiwi – The best life
Konjščina 5:4
Lug sport – Usluge prijevoza Pustak 2:2
Tim prijatelji - R-N-I cleaning service 3:3
Beauty centar Minnie - The best life Konjščina 1:0
Lug sport - R-N-I cleaning service 1:3
Tim prijatelji – Usluge prijevoza Pustak 7:1
RASPORED ZAVRŠNICE
Osmina finala, četvrtak 26.12.
18,00 Wildscheine – Mesnica Fabekovec
18,40 Miha-mont – SD Đurmanec
19,20 CB Deny – Graditeljstvo Merkaš
20,00 Gluhak design – Leško transporti
20,40 ZIM – Kupilek
21,20 R-cars – Grgec građenje Bistra
22,00 McClean – DVD Donja Šemnica&CB 10
22,40 Beauty centar Minnie –R-N-I celaning service
Četvrtfinale petak 27.12.
18,00 Prvo četvrtfinale
18,45 Revijalna utakmica limača ŠN Zabok
19,15 Drugo četvrtfinale
20,00 Revijalna utakmica mlađih pionira ŠN Zabok
20,30 Treće četvrtfinale
21,15 Revijalna utakmica
djevojčica ŠN Zabok
21,45 Četvrto četvrtfinale
Finalni dan, subota 28.12.
18,00 Prvo polufinale
18,45 Drugo polufilnale
19,30 Revijalna utakmica
veterana Mladost Zabok –Zagorec Krapina
21,00 Tombola
21,45 FINALE
Deset godina prošlo je… Puno suza, jedna tuga, jedna rana, jedna bol, tvoje ime na usnama, voljeni naš Hrvoje. Kad osjetimo da klonemo, kad nas tuga snađe, zatvorimo oči i odemo u naš svijet, u kojem si s nama i gdje ćemo te uvijek naći i gdje ćeš vječno postojati. Ne damo te vremenu ni daljini. Hvala ti što si svoj kratki život podijelio sa nama - godinu po godinu. Veliko srce, ljubav, dobrota, ljepota… Sve si nam to pružio, sine naš. Samo je ljubav veća od tuge. Voljeni naš anđele, mirno snivaj svoj vječni san, u mislima s nama koračaš svaki dan. Fališ nam neizmjerno… volimo te beskrajno…
Tvoji roditelji
Odigrano 4. kolo 8. izdanja mininogometne lige „Terme Jezerčica – Gupčev kraj“
Zanimljivo je bilo 4. pretposljednje kolo po skupinama na 8. izdanju mininogometne lige „Terme Jezerčica – Gupčev kraj“. U prvoj se utakmici Bio Vet lakše od očekivanog obračunao s momčadi Gluhak design&CB Bull i tako se probio na drugo mjesto skupine A. Mega bar&Gym rutinskom je pobjedom protiv momčadi TT inžinjering očuvao prvu poziciji u skupini B. U vrlo važnoj utakmici Metalna Galanterija Gorupec svladala je Perfu s 3:2 pogotkom Piškovića u samoj završnici utakmici. Jedan, ali vrijedan pogodak Josipa Mlakara donio je pobjedu momčadi CB Down Town&Vinarija Petrač protiv Martiva logistike. Momčadi CB Down Town&Vinarija Petrač jedina je sa stopostotnim učinkom nakon četiri kola. U tvrdoj i neizvjesnoj utakmici Majsecov mlin i Joga Bonito remizirali su uz po pogodak na svakoj strani i obje su momčadi stigle do svog prvog boda. Vrijedni Antonio Kožuh donio je Salvusu važnu pobjedu protiv uvijek borbene momčadi Buna pub&Generali osiguranje. Poslastica večeri bila je neizvjesna utakmica između momčadi Grgec građenje Bistra i Graditeljstvo Merkaš koja je završila bez pobjednika, a bod je momčadi sa središtem u Bistri donio pogotkom Petar Tomek. Iskra Lobor nanijela je prvi poraz Lakirnici Androić, a Tim prijatelji uvjerljivo su slavili protiv mlade momčadi Kamen Kučiš. Čeka nas peto kolo u kojem je dosta nepoznanica i love se vize za što bolje pozicije za samo završnicu. Zbog blagdana Božića peto kolo iznimno se igra u petak 27. prosinca. Liga je iznimno dobro posječena, utakmice su vrlo kvalitetne, a NK Stubica je po običaju organizator na nivou. (T. Zrinšćak)
REZULTATI 4. KOLA
Bio Vet - Gluhak design&CB Bull 3:0
Ima mnogo teških dana, kad oživi svaka rana.
Gledam ulicu, pusta je... Čekam tvoje korake, nema ih.
Ne pomjeram se...
Nije važno da li je prošla godina, dvije, pet...
Evo prošlo ih je deset...
Čak i kada prođe cijeli život, nikada neću prestati da ti se nadam.
Smrt nas ne može razdvojiti, sjećanja ne mogu otići i ona su vječno živa za nas.
Nedostaješ mi puno... puno...
Tvoja teta Nina i baka
TT Inžinjering – Mega Bar&Gym 0:2
Metalna Galanterija Gorupec – Perfa 3:2
Martiva Logistika - CB Down Town&Vinarija Petrač 0:1
Majsecov mlin – Joga Bonito 1:1
Buna pub&Generali osiguranje – Salvus 1:2
Grgec građenje Bistra – Graditeljstvo Merkaš 2:2
Iskra Lobor – Lakirnica Androić 2:1
Tim Prijatelji – Kamen Kučiš 4:0
POREDAK PO SKUPINAMA
Skupina A: 1. Graditeljstvo Merkaš 10, 2. Bio Vet 9, 3. Grgec građenje Bistra 7, 4. Gluhak design&CB Bull 6, 5. Joga Bonito 1, 6.
Majsecov mlin 1.
Skupina B: 1. Mega Bar&Gym 10, 2. Metalna galanterija Goruprec 9, 3. Salvus 9, 4. Perfa 4, 5. Buna Pub&Generali osiguranje 1, 6. TT
Inžinjering 1.
Skupina C: 1. CB Down Town&Vinarija Petrač 12, 2. Lakirnica Androić 7, 3. Martiva Logistika 6, 4. Iskra Lobor 6, 5. Tim Prijatelji 4, 6. Kamen Kučiš 0.
RASPORED 5. KOLA, PETAK 27.12.
17,30 Metalna galanterija Gorupec – Slavus
18,05 CB Down Town&Vinarija Petrač – Lakirnica Androić 18,40 Graditeljstvo Merkaš - Gluhak design&CB Bull 19,15 TT inžinjering - Buna pub&Generali osiguranje
19,50 Iskra Lobor – Tim prijatelji
20,25 Bio Vet – Majsecov mlin
21,00 Perfa – Mega bar&Gym
21,35 Martiva Logistika – Kamen Kučiš 22,10 Grgec građenje Bistra – Joga Bonito
TUŽNO SJEĆANJE
22. 12. 2014. – 22. 12. 2024.
Veliko priznanje za mladog nogometaša Zaboka igrača Lokomotive Niko Tišljarić debitirao je za U-17 reprezentaciju Hrvatske
Često tražite neke velike priče, a one su vam tu ispred nosa. Talentirani mladi nogometaš iz zabočke „čokoladne zgrade“, Niko Tišljarić, debitirao je za nogometnu U-17 reprezentaciju Hrvatske u utakmici protiv Ukrajine koju je Hrvatska dobila s 2:1, a Niko je dobio priliku svoje sjajno nogometno znanje pokazati cijelo drugo poluvrijeme. Veliko je to priznanje za mladića koji je 21. kolovoza navršio šesnaest godina. - Zadovoljan sam, ali uvijek može bolje. Nadam se da ću i dalje biti dio U-17 reprezentacije i pokazivati još bolje igre – kratko je svoj prvi nastup za U-17 „vatrene“ opisao Niko Tišljarić. Nogometno je prohodao sa šest godina u prstićima Mladosti Zabok. Od početka se vidjelo da je izuzetno talentiran i igrač koji radi razliku. Zamijetila je to i Lokomotiva pa se na poziv trenera Aleksandra Tepšića prije tri godine preselio u starije pionire zagrebačkog prvoligaša. Od kada je došao, čvrsto je
zauzeo mjesto u prvom sastavu kako u starijim i pionirima, tako i kadetima. Niko jednostavno nije trebao nikakvu prilagodbu i uskoro je poslao stožerni i ponajbolji igrač prvo starijih pionira, a potom i kadeta Lokomotive. Pokriva pozicije prednjeg i zadnjeg veznog igrača, a ove godine je za kadete Lokomotive u jesenskom dijelu prvenstva odigrao svih četrnaest utakmica i postigao pet golova čime je i najbolji strijelac svoje momčadi. Tako dobre igre nisu ostavile ravnog ni trenera U-17 reprezentacije Maria Budimira, koji mu je opravdano poslao poziv. Ponuda mu ne nedostaje, ali sve njegove misli vezane su isključivo uz Lokomotivu u kojoj se kaže najbolje osjeća. Upravo je sa svojim klubom potpisao jedno i pol godišnji stipendijski ugovor s mogućnošću produženja na još godinu i pol, no čvrsto vjerujemo da će vrlo brzo potpisani i prvi profesionalni ugovor.
Povjerenstvo za izbor najboljih sportaša KZŽ odlučilo
Povjerenstvo za izbor sportaša u sklopu Sportske zajednice KZŽ temeljem pravilnika i bodova donijelo je odluku od Izboru najboljih sportaša KZŽ, koju je kasnije jednoglasno prihvatio Izvršni odbor krovnog tijela zagorskog sporta. Kao i prošle godine i ove godine su najbolji plivačica i plivač Olimpa Zabok Jana Pavalić i Vili Sivec. Drugo mjesto kod seniora osvojio je samostrelac Martin Oborovečki, a treći je plivač Petar Pavalić, koji je svoje školovanje kao i Vili Sivec nastavio u Americi. Kod seniorki druga je samostrelka Mihaela Oborovečki, a treća triatlonka Marija Lukina. Najveću nagradu u sportu, onu za Životno djelo, ove će godine dobiti plivački trener Ivica Androić i hrvački sudac Zvonko Očić. Sasvim zasluženo. U konkurenciji najboljih sportaša od 14-18 godina najbolji je strijelac Pavao Hac, drugi je nogometaš Borna Đurek, a treći savate borac Matej Čelec. U istoj konkurenciji kod djevojaka najbolja je plivačica Emma Horvat, druga je triatlonka Helena Dinjar, a treća plivačica Vanja Bartol. U konkurenciji perspektivnih sportaša 10-14 godina najbolji je stolnotenisač Lovro Posilović, drugi je nogometaš Marko Gregurek, a treći altetičar Marko Pavlović. U konkurenciji perspektivnih sportašica 10-14 godina imamo čak dvije stolnotenisačice Zagorca i klupske kolegice Lovre Posilovića. Najbolja je Sara Rivetti, druga je Stella Presečki, a treća tenisačica Tia Jurinec. Naj-
bolja muška momčad je Košarkaški klub Zabok, drugo mjesto osvojilo je Streljačko društvo Veliko Trgovišće, dok su treće podijelili Atletski klub Zabok i Kuglački klub Frozy Zabok. Najbolja ženska ekipa je SD Veliko Trgovišće, drugo mjesto pripalo je ženskoj ekipi Atletskog kluba Zabok, a treće Kuglačkoj ekipi Frozy Zabok. Četiri ravnopravne nagrade za godišnji razvoj sporta dobili su Dragutin Bakliža, Mislav Crnković, Krunoslav Kušan i Kuglački klub Frozy Zabok, dok je stolnoteniski klub Zagorec dobio nagradu za Promicanje zagorskog sporta. Ove godine su nagradu za najbolje sportaša van županije s pravom dobila čak trojica sportaša. To su olimpijci Petar Gorša i Matija Gregurić, te nogometni vratar Dominik Kotarski koji je debitirao u službenoj utakmici za „vatrene“, a sjajno čuva vrata PAOK-a, drugoplasirane momčadi grčkog nogometnog prvenstva. Najboljom sportašicom van županije proglašena je atletičarka Kristina Tenšek. Za najperspektivnije sportaše van zagorskih sportskih klubova proglašeni su nogometaši Patrik Topolovec i Vilim Posilović koji je i vrsni stolnotenisač, dok je najperspektivnija sportašica sjajna gimnastičarka Erika Iskrić. I na kraju košarkaš Zaboka Antonio Črnjević proglašen je za najboljeg sportaša iz ekipnih sportova, drugo mjesto u toj konkurenciji osvojio je nogometaš Zagorca KR Karlo Stiperski, a treće rukometaš Zagorca Ivan Bogdanić.
Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 10. kolo: Brcko – Bedex 1:3
DUGO SELO – Odbojkašice Bedexa u 2. ligi regije sjever – skupina sjever odigrale su utakmicu 10. kola, u kojoj su gostovale od OK Brcko. Bedex je slavio sa 3:1. U prva dva set činilo se da će Bedex do brze 3:0 pobjede, nakon 17:25 i 14:25. No, opet pad u trećem setu, koji koriste domaće odbojkašice i dobivaju ga sa 25:18. No, Bedex se brzo pribrao i sa 25:19 stigao do konačne pobjede 3:1. Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Ema Jambrek, Marta Vurnek, Barbara Kovač
(kap.), Ema Ocvirek, Leona Šoštarko, Marija Srebak, Lucija Mrkoci i Lana Pripeljaš; trenerica Ivana Čehulić. U 11. kolu Bedex dočekuje Totovec, krajem siječnja. Trenutno Bedex je na drugom mjestu sa 14 bodova. (Elvis Lacković)
Odbojka, 4. HOL sjever: 12. kolo: Toplice 3 –Bedex 3 3:1; Lepoglava – Toplice 2 3:1
MAČE/LEPOGLAVA – Nastavljeno je natjecanje odbojkašica u 4. HOL sjever, u kojoj se natječu i tri zagorske ekipe. Na rasporedu je bilo 12. kolo, a odigran je još jedan zagorski derbi. Toplice 3 su u Maču dočekale Bedex 3 i slavila sa 3:1. Nakon 25:22 u prvom setu, Toplice 3 su drugi set odbila sa 25:6, no tada se vraćaju gošće i Bedex 3 dobiva treći set sa 25:11. Ipak u četvrtom setu Toplice 3 slave sa 25:16 i dolaze do 3:1 pobjede. Za Toplice 3 igrale su: Klara Kurko, Lana Gorički, Tessa Bekina, Dora Žnidarić, Tara Vrančić, Dora Šuper, Lana Šimunić, Vedrana Orešić, Lucija Polanščak (kap.), Nika Ščukanec, Nea Peklarić; trener: Robert Halapir. Za Bedex 3 su igrale: Ema Kos, Antonija Kaplić, Mila Jurinec, Maja Lončarić, Hana Martinić (kap.), Martina Šoštarić, Lea Gorup, Antonija Jakuš, Karla Salar, Marija Mišar; trenerica: Marija Srebak. Toplice 2 su pak gostovale kod Lepoglave. Slavile su domaće odbojkašice sa 3:1. Prvi set dobile su domaće odbojkašice, u drugom uzvraćaju Toplice 2, a utakmicu je odlučio neizvjestan treći set, koji je dobila Lepoglava, koja onda lako dobiva četvrti set za konačnih 3:1. Za Toplice 2 su igrale: Nea Herceg, Barbara Futivić, Erin Juranić, Magdalena Korade, Ema Markuš, Ana Poljak, Jana Sinković, Korina Sinković, Marta Šoštarko, Lana Šuper, Lara Vančina; trenerica: Marija Poljak. Za Toplice 2 su igrale: Marta Šoštarko, Erin Juranić, Magdalena Korade, Korina Sinković, Lara Vančina, Mia Vrančić (kap.), Barbara Futivić, Lana Šuper, Jana Sinković, Ana Poljak; trenerica: Marija Poljak. Na ljestvici Toplice 2 su na četvrtom mjestu sa 16 bodova, Toplice tri na devetom sa osam bodova, a Bedex 3 je na 12. mjestu bez bodova. U 13. kolu, koje je na rasporedu u veljači Toplice 2 dočekuju Team, Toplice 3 gostuju kod Ludbrega 2, a Bedex 3 dočekuje Lepoglavu. (Elvis Lacković)
Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije, RK Bedekovčina
BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine nisu nastavili natjecanje u mlađim kategorijama u 2. HRL. U 11 kategorija u 13. kolu trebala je gostovati kod Novske, kao i U 15 kategorija u 15. kolu. U 13 kategorija je pak u 11. kolu trebala gostovati kod Dugog Sela. No, kako su sve te utakmice na rasporedu bile u subotu, kada je u Hrvatskoj bio proglašen Dan žalosti, nisu odigrane. Kategorija U 17 je već ranije
završila prvi dio sezone, pa će sve četiri kategorije imati nastavak u veljači i ožujku, a moguće je da će do tada odigrati i podosta zaostalih utakmica. Trenutno na ljestvicama U 11 kategorija drži šesto mjesto sa deset bodova, U 13 kategorija je sedma sa osam bodova, U 15 kategorija je šesta sa 15 bodova, a U 17 kategorija proljeće čeka na sedmom mjestu sa dva boda. (Elvis Lacković)
ZAPREŠIĆ – Nastavljena je sezona u mini rukometu za zagorske klubove. U nedjelju je u Zaprešiću na rasporedu bilo treće okupljanje u Mini rukometnoj ligi ZRS-a za dječake i djevojčice. RK Bedekovčina je odigrala dvije utakmice, protiv Dinama Zagreb i protiv Dubrave Zagreb i slavila u obje, u prvoj sa 9:7, a u drugoj sa 9:6. Za Bedekovčinu su igrali: Jan Petek, Patrik Lacković, Kais Mikulec, Martin Novosel, Fran Fabijan Cankovski, Erik Vurnek, Michael Novosel; trener Denis Mikulec. Zagorec je pak u muškoj kategoriji također odigrao dvije utakmice protiv Metalca 3 i Zaprešića 2 i obje izgubio 4:10 i 6:13. Za Zagorec su igrali: Toni Haramina, Matej Presečki, Tomi Hudi, Fran Đurić, Petar Klasić,
Gabriel Kušer, a pomogle su i im i djevojčice Tena Bucifal, Laura Pintar, Dora Belošević Nika Markovina u prvoj, te Laura Pintar i Cvita Gregurović u drugoj utakmici. Trenerica: Ana Čiček Golub. Na ljestvici Bedekovčina drži sedmo mjesto sa osam, a Zagorec 19. mjesto sa tri boda. U konkurenciji djevojčica natječe se Zagorec i na ovom je okupljanu odigrao dvije utakmice. Protiv Mladosti Sv. Martin završilo je 7:7, dok je protiv Lokomotive Zagreb Zagorec pobijedio 9:8. Za Zagorec su igrale: Dora Belošević, Tena Bucifal, Stefani Leljak, Nika Markovina, Laura Pintar, Borna Mladić, Cvita Gregurović ; trenerica: Ana Čiček Golub. Zagorec drži treće mjesto sa devet bodova. (Elvis Lacković)
1/1, nema tereta za građevinu je izdana uporabna dozvola. Grijanje je na drva.
VREMENSKA SLIKA: Sve smo bliže Božiću, a ove godine napokon možemo očekivati primje-renije temperature nego što smo to imali prošlih godina u vrijeme božićnih blagdana. Postoji mo-gućnost i za povremene oborine, u gorju snijeg pa će u tom dijelu Hrvatske Božić biti bijeli. I kod nas u nizinama možda bude malo susnježice ili slabog snijega tako da sljedećih dana imamo šansu vidjeti i pahulje, ali čini se samo dekorativno. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Na Badnjak relativno hladno i vjetrovito vrijeme. Veći dio dana suho, a krajem dana i u Badnjoj noći postoji mogućnost za malo kiše ili susnježice. Bit će vjetro-vito uz jak sjeverac i temperaturu do 5 Celzijevih stupnjeva.
Na Božić još ujutro oblačnije. Zatim bi veći dio dana trebalo biti sa sunčanim razdobljima, osobi-to u popodnevnim satima. I dalje će puhati umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova pa će ostati hladno. U odnosu na prošle godine, ovaj Božić barem nema južine.
Blagdan sv. Stjepana donosi nam nastavak vjetrovitog i hladnog vremena. Bit će puno oblaka, ali i nešto sunčanih razdoblja. Temperatura zraka koji stupanj iznad nule, a sjeverac će održavati zimski dojam.
U noći na petak i u petak ujutro opet postoji mala mogućnost za susnježicu. Čini se da bi tijekom petka bilo uglavnom suho uz manje vjetra. Poslijepodne postoji šansa i za kraća sunčana razdob-lja, a temperatura zraka neće se bitnije mijenjati u odnosu na prošle dane.
Prognostički materijali pokazuju da je oko subote izvjesno uglavnom suho i hladno vrijeme. Opet bi malo mogao pojačati sjeveroistočni vjetar pa će temperatura biti samo malo iznad nule.
U nedjelju i ponedjeljak većinom suho i hladno zimsko vrijeme primjereno dobu godine. Noći u minusu, a dani u laganom plusu. Mjestimice može biti dugotrajne magle ili niskih oblaka.
Na kraju svima želimo sretan Božić!
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Ana-Kleopatra Pavlović
Zagreb
Marija Strabić Petrovsko
Marija Trčak
Zlatar
Valentina Hren
Gornja Stubica
Martina Čukelj Petrač
Budinšćina
Mirela Vrkić
Zlatar
Buga Marija Šimić Milošev
Zagreb
Marija Platužić
Marija Bistrica
Katarina Klanjčić
Gornja Stubica
Djevojčice su rodile:
Danijela Špoljar
Zlatar
Renata Marković
Bedekovčina
Izabela Pelko
Konjščina
Valentina Šešerko
Oroslavje
Valentina Knežević
Sesvete
Valentina Žegrec
Bedekovčina
Dunja Mareković Klasić
Krapina
MULTIMEDIJALNI CENTAR
KINO DVORANA ZABOK kino
14.12. SUBOTA 18:00 15.12. NEDJELJA 17:30
NIKO 3
Orginalni naslov: Niko 3: Beyond the Northen Lights
Žanr:animirani, sinkroniziran
Režija: Kari Juusonen, Jørgen Lerdam
Trajanje: 86 min.
Cijena ulaznice: 4,50 €
14.12. SUBOTA 20:00 15.12. NEDJELJA 19:30
GOSPODAR PRSTENOVA:RAT ROHIRRIMA
Orginalni naslov: The Lord of the Rings: The War of the Rohirrim
Žanr: animirani, akcija
Režija: Kenji Kamiyama
Trajanje: 134'
Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: BRANKA KORENIĆ, MAČE 24, 49251 MAČE
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1068
Adresa: Ime i prezime: Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6,
Paige Toon: Samo ljubav tako boli knjiga
Sve što je Wren dosad gradila, u sekundi se pretvorilo u prašinu kad je saznala za zaručnikovu nevjeru. Potpuno izgubljena bježi iz grada na očevu farmu u Indiani. Ondje pronalazi spokoj u poljima kukuruza i noćnom plesu krijesnica. Iako joj je srce još ranjeno, upoznaje braću Jonasa (notorni srcolomac) i Andersa (udovac koji je izgubio suprugu u tragičnoj nesreći).
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
KARLO RODEK, ZAGREBAČKA 72, 10291 PRIGORJE BRDOVEČKO
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica
do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Sarra Manning: London, s ljubavlju
London, grad u kojem živi gotovo devet milijuna ljudi, ima i 270 stanica podzemne željeznice. London s ljubavlju roman je u kojem je upravo grad i njegova željeznica važan pokretač ljubavne priče koja počinje kad se u kasnim tinejdžerskim godinama upoznaju Nick i Jennifer. On je visoki, privlačni mladić u kožnatoj jakni s madežom nad gornjom usnom. Ona je alternativka kestenjaste kose koja želi izgraditi karijeru u izdavačkoj industriji. Njihovo prijateljstvo čvrsto je i premda postoje obostrane simpatije, to ne pokazuju. Kad ih okolnosti razdvoje, ponovno se nalaze – slučajno ili sudbinski – upravo na stanicama podzemne željeznice...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: MARINA GUDEK, GORNJA KONJŠČINA 53, 49 282 KONJŠČINA
Knjigu će dobiti poštom
autobusni kolodvor u zaboku (049) 639 529
kruhikiflice
kruh_kiflice
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica. Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Ime i prezime:
Broj telefona: Nagradni pojam:
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
radno vrijeme za posjetitelje
od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje:
Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Muzej 'Staro selo' kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.
Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.
Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede
i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.
Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV
Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr
RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno
Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
23.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
hrvatskog zagorja
NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke
ANTE STARČEVIĆA 34C, 10431 SVETA NEDJELJA Nagradni pojam – UMJETNA INTELIGENCIJA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ
Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr / +385 49 203 772
Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Ovo će biti za vas povoljan tjedan, ako uspijete potisnuti svoju˝pretjeranu osjetljivost.. Ljubavni problemi koji vas muče su mali i riješiti će se već ovaj tjedan. Porast će vam i ljubavni apetiti. SAVJET TJEDNA: Nervozu nemojte liječiti šopingom!
Bik (21.travnja - 21. svibnja) Bit ćete ovaj tjedan među najsretniji znakovima. U prvom planu bit će financije, pa vas očekuje mogućnost da zaradite znatno više nego inače. U ljubavi ste sretni i svima simpatični. Ovaj tjedan zvijezde su na vašoj strani. SAVJET TJEDNA: Više izlazite!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Čeka vas mala, poprilično neugodna kriza. Mogli biste se razočarati postupkom osobe koju volite, te početi razmišljati o prekidu. U poslu vas očekuju uspješni kontakti s inozemstvom koje bi trebali iskoristiti. SAVJET TJEDNA: Budite tolerantni!
Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete izvrsno raspoloženi, jer će vam cvjetati u ljubavi. Odjednom ćete postati popularni u društvu, te ostvarivati ugodne društvene kontakte. Očekuju vas i vesele vijesti vezane uz posao. SAVJET TJEDNA: Ne slušajte kritike zavidnih osoba!
Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Očekuju vas ozbiljni poslovi, nakon kojih će stići i odlični rezultati. Nastojite obogatiti svoj ljubavni život i partneru priredite ugodno iznenađenje. Zdravije se hranite i kontrolirajte tlak. SAVJET TJEDNA: Razmislite o zajedničkom životu s partnerom!
Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Poslovi vam se odvijaju solidno i zarada vam je odlična. U obitelji vas čeka odlična smirujuća atmosfera. Čeka vas obnavljanje i uspostavljanje kontakata s uglednim ljudima i prijateljima. Vezane Djevice su i dalje nezadovoljne ljubavnim životom. SAVJET TJEDNA: Pazite u prometu!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Očekuju vas komplicirani odnosi u obitelji. Ako živite sami nećete se lako odlučiti na zajednički život s nekim, jer vam, poznavajući vas, vaša samostalnost puno znači. U pogledu ljubavi trebali biste biti odgovorniji, a pogledu financija puno oprezniji. SAVJET TJEDNA: Čuvajte se prehlada i ozljeda!
Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Raste vam ugled u društvu, a mogli biste primiti i javno priznanje za rad. Osobito spretni i uspješni bit ćete ako vam je posao vezan za komunikaciju, trgovinu ili promet. Osoba koja vam je nekad puno značila pokazat će se u negativnom svjetlu. SAVJET TJEDNA: Smanjite svoju tvrdoglavost!
Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Ovaj tjedan Strijelcima neće biti lako. Čekaju vas nevolje na poslu, a moguće su vijesti koje će vam dodatno pokvariti posao i oneraspoložiti vas. Suzdržite se ovaj tjedan nepotrebnih komentara kako pred partnerom, tako i pred nadređenima. SAVJET TJEDNA: Ne dajte se obeshrabriti!
Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ovo je jako važno razdoblje za vas, jer su vam svi planeti jako dobro aspektirani što bi poduzetni Jarčevi trebali iskoristiti. Ljubavni partner vas u svemu podržava zbog čega ste vi izuzetno sretni. Zdravstvena situacija vam je loša, iscrpljeni ste SAVJET TJEDNA: Odredite dane za odmor!
Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) U privatnom životu možete očekivati i poneku neugodnost. Vaš partner mogao bi pokazati određenu sumnju u vašu vjernost. Iskrenim razgovor sve ćete riješiti. Popravljaju vam se i financije. U izvrsnoj ste formi. SAVJET TJEDNA: Ne dopustite drugima da vam se miješaju u život!
Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Jedini izvor briga i dalje će vam biti financijski problemi. U ovom razdoblju ćete i tjelesno ojačati i popraviti zdravlje. Prijatelji će vam u svemu pomagati i biti od velike koristi. SAVJET TJEDNA: Budite ležerni u svakoj situaciji!
TJEDNA – Uoči Božića, razgovarali smo s Djedom Mrazom
Putem internetske aplikacije, proteklog smo vikenda kratko razgovarali s Djedom Mrazom, u Zagorju poznatijim kao 'Dedek Mrazek'. Kako napreduju pripreme za njegovu najvažniju radnu noć u godini, jesu li pokloni spremni i hoće li stići na vrijeme, samo su neka od pitanja koja smo mu postavili.
Bok, deda. Kak si je?
Mrazek: A čuj sinek, kaj da ti velim? Malo sam prehlađen, a i star sam. Druge je dobre.
Pa buš mogel delati?
Mrazek: Normalno da da. Pa delam celo vreme. Pripremamo se već par meseci.
I kak napreduju pripreme?
Mrazek: Ide pomalu.
Pokloni su spremni?
Mrazek: Jesu. Kakvo je to pitanje? Pokloni su spremni uvek dva dana prije Božića. Pa kakve onda to pripreme još imaš?
Mrazek: To ti sad hoćeš mene isprovocirati?
Niti govora.
Mrazek: Dobre, žuri mi se. Te još kaj zanima?
Pa zanima me, budući da si prehlađen, e buju pokloni stigli na vreme? Bar nam Hrvatima.
Mrazek: Poruči svim Hrvatima, a posebno Zagorcima, da se ne trebaju brinuti. Jesam malo prehlađen, ali sve bum stigel. Ak mi slučajno ne bu bolje, opet ne trebate brinuti. Bum vam poslal poklone s HP expressom tak da ih svi dobijete na vrijeme.
'Poruči svim Hrvatima, a posebno Zagorcima, da se ne trebaju brinuti. Jesam malo prehlađen, ali sve bum stigel. Ak mi slučajno ne bu bolje, opet ne trebate brinuti. Bum vam poslal poklone s HP expres-som tak da ih svi dobijete na vrijeme'
PROSINAC UTORAK, 24.12. Badnjak; Adam i Eva SRIJEDA, 25.12. ROĐENJE GOSP. BOŽIĆ ČETVRTAK, 26.12. Stjepan Prvomučenik PETAK, 27.12. Ivan, ap. i evanđ.; Janko SUBOTA, 28.12. Nevina dječica; Mladen NEDJELJA, 29.12. Sv. Obitelj Toma Becket; David; Davor PONEDJELJAK, 30.12. Sabin; Liberije; Trpimir
Sretan imendan, Stjepan! Sveti Stjepan je prvi kršćanski mučenik, jedan od sedmorice đakona u počecima Crkve. Njegovo mučeništvo zabilježeno je u novozavjetnoj knjizi Djela apostolska. Njegovo ime na grčkome jeziku znači ‘kruna’, ‘vijenac’, odnosno, prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent aramejskog kelil (sirsko kelila, ‘kruna’). U hrvatskom se to ime javlja i kao Kruno, Krunoslav, Kruna, Krunoslava.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
ime tjedna jeste li znali?
...da sivi vuk može težiti i do 70 kg i suprotno uvriježenom mišljenu, nije mesojed već svejed?
...da Eskimi u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž?
...da se gavrani uvrštavaju među najpametnije životinje, a u tinjedžerskoj dobi partijaju u bandama?