Zagorski list 975

Kolar: 'Centar za zdravlje srca i mozga 'Krapinske Toplice' nacionalni je projekt i ja tražim da Vlada ima isti pristup prema direktnom financiranju strateških projekata za područje čitave Hrvatske'

2023.: Marija Bistrica i Bedekovčina ne odustaju: 'Želimo status grada!'

Kristina iz Tuhlja sa svojim bendom nastupa na Dori:

'Naša je pjesma

izvorno napisana za Josipu Lisac!'

Ana Dimov

Dr. Ana iz OB Zabok je zagorska najdoktorica po izboru pacijenata:

975 / godina 20 / 7.2. 2023. / cijena 1,5€

Neke zagorske općine zahtjev za promjenom statusa u grad podnijele su još prije više od tri godine

Općine Marija Bistrica i Bedekovčina ne odustaju: 'Želimo postati gradovi'

Postupak dobivanja promjene statusa općine u grad mora proći zahtjevne procedure. Prvo se šalje zahtjev prema Ministarstvu uprave, koje treba dati svoju suglasnost, nakon toga se traži suglasnost Vlade RH i na kraju se treba isto potvrditi glasanjem u Saboru RH. Za sada niti jedna općina nije dobila pozitivno mišljenje Ministarstva

Da su neke zagorske općine, na temelju provedenih studija i analiza, prema Ministarstvu pravosuđa i uprave uputile zahtjev za promjenom statusa, kojim traže da iz statusa općine postanu grad, pisali smo još 2020. godine dok se na odgovor nadležnog ministarstva čekalo, ali i prije, kada su ideje iznesene u javnosti i zahtjevi tek podneseni. Do promjene u međuvremenu, kao što znamo, nije došlo, ali ni do nekih pozitivnih pomaka, rješenja ili mišljenja, što su nam potvrdili iz općina Marija Bistrica i Bedekovčina. Odluke o pokretanju postupka za promjenu statusa Općine i statusa Grada ove su općine donijele proje nekoliko godina, a te je odluke 2019. godine podržala i Županijska skupština Krapinsko – zagorske županije. No, izgleda da se nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave s tim mišljenjem ipak nije složilo.

Ministarstvo: 'Nije opravdano pristupiti izmjenama'

Općina Bedekovčina postupak pokretanja dobivanja statusa grada pokrenula je 2019. godine, zahtjev je uputila Hrvatskom saboru 2020. godine, a odgovor dobila tek u lipnju lani! - Ministarstvo pravosuđa iznijelo je svoje mišljenje da je normativne aktivnosti u pogledu eventualnih izmjena Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj potrebno poduzimati sustavno i cjelovito, navodeći kako su zadnje izmjene tog zakona bile 2010. i 2013. godine te smatra da u ovom trenutku nije opravdano pristupati sporadičnim izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj – iznijela nam je odluku Ministarstva pročelnica u Općini Bedekovčina Sandra Vorih. Istaknula je i kako su iz Ministarstva naveli da provode projekt 'Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave' te da će temeljem prikupljenih podataka koji se tiču jedinica lokalne samouprave analizirati i njihov status. - Općina Bedekovčina i dalje je mišljenja da ispunjava sve pretpostavke za dobivanje statusa grada te i dalje planira poduzimati aktivnosti za rješavanje navedenog pitanja – kaže pročelnica. Naime, Studija opravdanosti zahtjeva za izmjenom statusa pokazala je da Bedekovčina zadovoljava sve relevantne kriterije za dobivanje statusa grada, obzirom da je nakon gradova Zaboka i Krapine, najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave na području Krapinsko – zagorske županije, mjesto s velikim brojem aktivnih trgovač-

Milički: 'Studija koju smo proveli u ovu svrhu pokazuje povijesne, pravne, prometne, gospodarske, financijske i ustrojstveno – upravne razloge za dobivanje statusa grada, pa se i dalje nadamo pozitivnom rješenju'

kih društava, OPG – ova i obrta koji omogućuju radna mjesta, općina s bogatim turističkim potencijalom te je jedan od najvećih obrazovnih centara županije.

Zahtjevna procedura izmjene

Načelnik Općine Marija Bistrica

kaže kako sam postupak dobivanja promjene statusa općine u grad mora proći zahtjevne procedure.Jedna od mogućnosti je da jedinica lokane samouprave broji preko 10.000 stanovnika i temeljem istoga zatraži promjenu statusa. U slučaju općine Marija Bistrica ta

mogućnost ne postoji, ali postoje druge okolnosti koje su navedene u izrađenoj studiji – naže načelnik Josip Milički. Što se same procedure tiče, prvo se šalje zahtjev prema Ministarstvu uprave, koje treba dati svoju suglasnost, nakon toga se traži suglasnost Vlade RH i na kraju se treba isto potvrditi glasanjem u Saboru RH. Naše su općine još daleko do potvrđivanja i glasanja u Saboru, obzirom da nažalost još nisu dobile niti pozitivna mišljenja Ministarstva. Ipak, načelnik Milički kaže kako se i dalje nadaju pozitivnom konačnom rješenju. – Studija koju smo prove-

li u ovu svrhu pokazuje povijesne, pravne, prometne, gospodarske, financijske i ustrojstveno – upravne razloge za dobivanje statusa grada. Isto tako je utvrđeno da ne postoje ustavne niti zakonske prepreke kao ni praksa da se izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koje bi usvojio Hrvatski sabor status Općine Marija Bistrica a time i njezin naziv promijeni u Grad Marija Bistrica. Budući da promjena statusa neće posljedično dovesti do novih dužnosti i obaveza za Mariju Bistricu odnosno neće dovesti do financijskog opterećenja

kao niti do poteškoća u radu tijela jedinice lokalne samouprave – kaže Milički, dodavši kako bi se svi poslovi koji su se obavljali i do sada u statusu Općine Marija Bistrica nastavili obavljati i u statusu Grada Marija Bistrica. No, bez obzira na provedene studije, mišljenja samih jedinica lokalne samouprave i njihovih čelnika, kao i želja mještana, izgleda da Ministarstvo ipak nije sličnog mišljenja, da bi dalo zeleno svjetlo, kako bi se mogla tražiti suglasnost Vlade, a onda, konačno, kako bi odluka o promjeni statusa, došla na glasovanje u Sabor.

Bedekovčina zadovoljava sve relevantne kriterije za dobivanjem statusa grada te ćemo i dalje poduzimati aktivnosti za rješavanje tog pitanja, kažu iz

Općine Bedekovčina

Jelena Klanjčić MARIJA BISTRICA/BEDEKOVČINA

Marija Bistrica dobila je pozitivno mišljenje i Zagrebačke nadbiskupije pri borbi za dobivanjem statusa grada

Nakon gradova Krapine i Zaboka, Bedekovčina je najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave u KZŽ

Županijski Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade predstavio je aktivnosti i izdvajanja u protekloj godini

KOLAR: 'Tražim da Vlada direktno financira Centar zdravlja, jer to nije pitanje politike, već zdravog razuma'

Na konferenciji za medije u Krapini predstavljene su aktivnosti i rad Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade u protekloj godini. Istaknuto je kako su izdvajanja ovog Upravnog odjela lani bila u visini od 40,16 milijuna kuna, od čega je najviše, 32 milijuna, otpalo na područje zdravstva, zatim 5,6 milijuna na područje socijalne skrbi te 16.5 posto na izdvajanja u civilno društvo, udruge i mlade.

Najveći korisnik OB Zabok

Što se zdravstva tiče, najveći izvor su sredstva za decentralizirana sredstva države, gotovo 19 milijuna kuna, a nakon toga su u podjednakim omjerima izdvajanja iz izvornog proračuna Krapinsko –zagorske županije te vlastita sredstva zdravstvenih ustanova, po 6,5 milijuna kuna. – Decentralizirana sredstva se raspoređuju između naših pet zdravstvenih ustanova koje su korisnici i namijenjena su otplati kredita, tekućem investicijskom izdvajanju i investicijama u prostor i opremu. Najveći korisnik tih sredstava je Opća bolnica Zabok s 8 milijuna kuna, a zatim Dom zdravlja KZŽ koji je prošle godine dobio više, zbog sanacije krovišta ambulante u Zlataru, a nabavljena su i sanitetska vozila i vozila za patronažu – pojasnila je pročelnica Odjela Martina Gregurović Šanjug. Specijalna bolnica Krapinske Toplice sredstva je koristila za medicinsku opremu i kredit namijenjen kupnji CT uređaja i mamografa, Bolnica Stubičke Toplice za dva kredita za uređenje prostora Maksimilijan te projekt izgradnje bazena, a Zavod za hitnu medicinu potrošio je manje sredstava nego što bude uobičajeno, zbog poremećaja na tržištu autoindustrije, slijedom čega nije bila moguća isporuka dvaju vozila hitne pomoći i ta su sredstva prebačena u ovu godinu.

Aktualni projekti

Što se tiče sredstava iz izvornog proračuna KZŽ, 5,6 milijuna kuna, polovica je otišla na timove Hitne medicinske pomoći u Klanjcu i Konjščini, kao i za projekte i kredite u specijalnim bolnicama u Krapinskim i Stubičkim Toplicama. - Važan pokazatelj ulaganja u zdravstveni sustav su specijalizacije, čiji broj iz godine u godinu raste. Traje nam 90 specijalizacija, a 25 ih je u postupku – kaže pročelnica. Naglasila je i kako je aktualno nekoliko velikih projekata: dogradnja Specijalne bolnice Stubičke toplice i druga faza izgradnje bazena

Petek: Za kapitalni projekt, Dom za žrtve nasilja Novi početak, gdje su trenutno su u fazi radovi na izgradnji novog objekta, prošle godine realizirano je 1,8 milijuna kuna

koja obuhvaća hotel visoke kategorije i slično te izradu dokumentacije za sanaciju oštećenja nastalih potresom u istoj bolnici, zatim projekt sanacije štete od potresa u bolnici u Krapinskim Toplicama i izgradnju centra srca i mozga, ali i izgradnju novog sjedišta Zavoda za hitnu medicinu.

Socijalna skrb

- U 2022. godini sve aktivnosti koje su predviđene u području socijalne skrbi Županija je realizirala s financijskom podrškom od 5 milijuna i 950 tisuća kuna. Od toga je 41 posto bilo decentraliziranih sredstava, a ostalih 59 posto iznad standarda osigurava KZŽ iz vlastitih sredstava i sredstva resornog ministarstva – rekla je zamjenica župana Jasna Petek, dodavši kako je za provedbu socijalnog plana od vlastitih sredstava osigurano preko 2,6 milijuna kuna. Za kapitalni projekt, Dom za žrtve nasilja Novi

početak, gdje su trenutno su u fazi radovi na izgradnji novog objekta, prošle godine realizirano je 1,8 milijuna kuna. Tu su i programi rane intervencije u kabinetu u Krapinskim Toplicama, dječji participativni proračun, različite pomoći JLS u opremanju igrališta za djecu, obilježavanje Dječjeg tjedna i aktivnosti koje su vezane za status Županija – prijatelj djece.

Programi udruga

- Posebnu pažnju dajemo svim udrugama koje rade s osobama s invaliditetom i fizičkim osobama s invaliditetom, a osiguravamo svake godine i određena sredstva za provođenje palijativne skrbi na području županije – ističe Petek, koja je spomenula i brojne druge aktivnosti u 2022. godini. Za programe namijenjene udrugama i mladima vlastita sredstva u 2022. godini bila su nešto veća od 2,6 milijuna kuna, a tu su natječaji za udruge, programi skrbi za starije, pomaganje Društvu CK, braniteljskim udruga-

Trenutno imamo čak 90 specijalizacija u tijeku, što je važan pokazatelj ulaganja u zdravstveni sustav, kaže Gregurović Šanjug

ma, sufinanciranje Centra za mlade u Zaboku, SOS telefon za žrtve nasilja i participativni proračun za mlade i stambeno zbrinjavanje. U ovoj godini nastavljaju se 4 kapitalna projekta u zdravstvu te projekt Sigurne kuće, a proračun je 5,4 milijuna eura. – Za zdravstvo 3,2 milijuna, socijalnu skrb 1,8, a u dijelu koji brine o organizacijama civilnog društva i mladima nešto manje 370 tisuća eura - rekla je Petek. Premalo decentraliziranih

sredstava

Župan Željko Kolar ovom je prilikom istaknuo svoje veliko nezadovoljstvo time što se decentralizirana sredstva države, koja su prvenstveno namijenjena za tekuće investicije i održavanje, nisu mijenjala tri godine. – Poskupjela je struja, plin, ostale režije, a mi za tu namjenu od države dobivamo ista sredstva. Mogli bismo puno više vlastitih sredstava ulagati u poboljšanje zdravstvene usluge, no to ne možemo jer moramo osigurati razliku novaca, koje je dužna osigurati država upravo kroz decentralizirana sredstva, što oni ne rade – rekao je župan, dodavši kako će za svu razliku koju je Županija trebala pokriti vlastitim izvornim sredstvima iz proračuna tražiti nadoknadu ministarstva gospodarstva, obzirom da opskrbljivač plina s kojim je Županija do sada imala ugovor nije imao dogovor s Ministarstvom o povlaštenoj cijeni plina, a HEP Opskrba nije se javljala na natječaje Županije, zbog čega je

Županija bila prisiljena plaćati plin po drugačijoj cijeni, od one koju je Vlada 'zamrznula'.

Izgradnja Centra zdravlja

Osvrnuo se i na izmjene zakona, prema kojima bi opće bolnice, tako i OB Zabok, trebale biti centralizirane. - Zadatak ministarstva i ministra je da stvori sustav koji je održiv. Ovaj za sada nije i funkcionira jedino zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. Ja sam duboko uvjeren da kad se stvori uređen sustav da ćemo bolje upravljati tim sustavom u Zagorju za Zagorje, nego što će se to raditi iz jednog mjesta za čitavo područje Hrvatske – zaključio je Kolar te ponovno pozvao premijera Plenkovića da razgovaraju o toj temi prije nego prijedlog zakona uđe u drugo čitanje u Saboru. Osvrnuo se i na 'Regionalni centar za zdravlje srca i mozga' Krapinske Toplice, koji je nacionalni projekt, obzirom da je skoro 80 posto stacioniranih pacijenata u Krapinskim Toplicama s područja čitave RH. Projekt je spreman za povlačenje sredstava, a župan smatra da bi ga se trebalo direktno financirati, kao i neke druge slične projekte kojima je direktno dodijeljen novac. - Ponovno ću premijeru i ministru podnijet zahtjev za sastankom i argumentima želimo pokazati da ovo jest potrebno RH. Ovo nije pitanje politike, već zdravog razuma, a ja tražim da Vlada ima isti pristup prema direktnom financiranju strateških projekata za područje čitave Hrvatske – zaključio je župan.

S. Pušec, J. Klanjčić KRAPINA

Novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić stigao u prvi posjet Zagorju

Ministar Bačić i župan Kolar optimistični o daljnjem tijeku obnove kuća u Zagorju

Župan Željko Kolar nakon sastanka i obilaska gradilišta istaknuo je kako je vrlo zadovoljan rezultatima sastanka

Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić stigao je prošle srijede u službeni posjet Krapinsko – zagorskoj županiji, gdje je održao sastanak sa županom Željkom Kolarom, gradonačelnikom Donje Stubice Nikolom Gospočićem, gradonačelnikom Pregrade Markom Vešligajem, načelnikom Općine Marija Bistrica Josipom Miličkim i načelnikom Općine Gornja Stubica Jasminom Krizmanićem. Nakon radnog sastanka ministar Bačić u društvu župana Kolara i marijabistričkog načelnika Miličkog, obišao je gradilište Područne škole u Lazu Bistričkom. Tamo se, naime, gradi nova zgrada škole, nakon što je stara zgrada srušena, budući da je bila oštećena u dva potresa.

Postigut dogovor

Župan Željko Kolar nakon sastanka i obilaska gradilišta istaknuo je kako je vrlo zadovoljan rezultatima sastanka s ministrom Bačićem.

- Želim pohvaliti izradu novog Zakona o obnovi, koji će smanjiti administraciju, skratiti procedure i omogućiti da konačno krenemo u obnovu s punim zamahom. Složili smo se da je obnova obiteljskih kuća, kao što je rekao i premijer Plenković, nestvarno spora, međutim isto tako moram reći da je u posljednjih nekoliko mjeseci na području Krapinsko – zagorske županije napravljen istinski iskorak.

Vi znate da sam ja mjesecima, neću reći godinama, govorio da neću govoriti o obnovi dok ona fizički ne počne na samom terenu. To se već u listopadu prošle godine konačno dogodilo. Na području Krapinsko – zagorske županije imamo četrnaest kuća koje su srušene, za desetak kuća je već odabran izvođač radova i one će biti srušene tijekom veljače i još imamo dvadesetak kuća koje bi sve trebale biti srušene do 01. svibnja. Ono što je za nas najvažnije, a još bitnije za ljude koji su stradali u potresu, jest to da će se do kraja veljače krenuti s izgradnjom prvih sedam zamjenskih kuća u Zagorju. Isto tako, izgradnja čak 80 posto zamjenskih kuća krenut će do kraja ove godine. To znači da bi do kraja ljeta, odnosno početka jeseni iduće godine, sve zamjenske kuće na području Krapinsko – zagorske županije trebale biti izgrađene. To je cilj koji smo si zadali, koji je realan i ostvariv, pogotovo što novi Zakon skraćuje proceduru – rekao je Kolar, dodavši kako vjeruje da ulazimo u novu eru obnove. - Danas smo dogovorili da se tih rokova držimo i s ministrom je dogovoreno da ćemo jednom mjesečno imati koordinaciju i vjerujem da ćemo svaki puta moći izaći van s konkretnim informacijama – zaključio je župan Kolar.

Milički zadovoljan

Zadovoljstvo planiranim izmjenama i dopunama Zakonom o obnovi izrazio je i načelnik Općine Marija Bistrica, Josip Milički, dodavši kako vjeruje da će taj novi zakon ubrzati obnovu obiteljskih kuća, ali i javnih objekata te infrastrukture na području općine Marija Bistrica. - Sakralni objekti su pri kraju. Iz programa Ministarstva kulture obnovljene su dvije crkve, bazilika, a naša područna škola također prati dinamiku i bit će na vrijeme završena. Infrastruktura bi isto tako trebala biti završena u rokovima, a ono što je najbitnije je da će se proces ubrzati i za obiteljske kuće – rekao je Milički.

Brojni projekti

Kolar: 'Do kraja veljače krenut će se s izgradnjom prvih sedam zamjenskih kuća u Zagorju. Isto tako, izgradnja čak 80 posto zamjenskih kuća krenut će do kraja ove godine'

Ministar Bačić rekao je kako je upravo župan Željko Kolar bio jedna od prvih osoba koju je nazvao nakon što je u Hrvatskom saboru imenovan ministrom, kako bi dogovorio sastanak i obilazak potresom pogođenih dijelova Krapinsko – zagorske županije i ustanovio stanje na obnovi. – Sastanak je bio uspješan i mogu reći da se na području Krapinsko – zagorske županije radovi na javnoj infrastrukturi i javnim zgradama, financiranim iz Fonda solidarnosti, provode iznimno dobro. Činjenica je da će ova Županija, kako stvari stoje, u potpunosti iskoristiti odobrena sredstva iz Fonda solidarnosti, a danas smo dogovorili kako ćemo odobriti i nove zahtjeve koje će Županija dostaviti ministarstvu, kako bismo još dodatno reali-

Bačić: 'Što se tiče obnove obiteljskih kuća, s time nismo zadovoljni i zbog toga radimo novi zakon kako bismo proceduru i postupak obnove pojednostavnili i ubrzali'

zirali određene projekte koji su na sastanku najavljeni. Za istaknuti je da je riječ o čak 132 projekta koji se u Krapinsko – zagorskoj županiji realiziraju, a koje ćemo do 30. lipnja u cijelosti dovršiti. Među tim objektima je i ova područna škola u Lazu Bistričkom, koju smo danas obišli – rekao je ministar Bačić.

Jasna zadaća

Kako je napomenuo, na ovom je sastanku županu i načelnicima predstavio i novi Zakon o obnovi koji će u petak uputiti u Vladu, a koji bi se na saborskoj raspravi trebao naći već sredinom veljače. –Novim zakonom omogućavamo da se na principu obnove javnih zgrada, na principu nabave koju provodimo za obnovu svih tih objekata koji su oštećeni u potresu, isto tako tu uvrsti i javna infrastruktura, što je do sada bila otežavajuća okolnost. Prema riječima župana Kolara, njegovih suradnika, kao i gradonačelnika te načelnika, na taj način smo još dodatno skratili procedure. Kao što je rečeno, i dalje ćemo zajedno pratiti realiza-

Milički: 'Sakralni objekti su pri kraju. Iz

programa

Ministarstva kulture

obnovljene su dvije crkve, bazilika, a naša područna škola također prati dinamiku i bit će na vrijeme završena'

ciju obnove svih projekata iz Fonda solidarnosti, kako bismo sve što je planirano i realizirali. Što se tiče obnove obiteljskih kuća, s time nismo zadovoljni i zbog toga radimo novi zakon kako bismo proceduru i postupak obnove pojednostavnili i ubrzali te kako bismo procesom obnove privatnih kuća jednostav-

nije i lakše upravljali. U tom smislu je i ravnateljica Fonda dobila jasnu zadaću da do treće obljetnice zagrebačkog potresa trebamo krenuti s izgradnjom obiteljskih kuća na prostoru Krapinsko – zagorske županije. Do polovice svibnja srušit ćemo sve kuće koje su dobile crvene oznake i nakon toga krenuti u izgradnju zamjenskih kuća. To nam je cilj i to smo danas dogovorili – rekao je ministar Bačić.

Ivan Kovačić MARIJA BISTRICA

Ministar Bačić u Zagorju

Željko Kolar

Branko Bačić

Josip Milički

Revitalizacija

Kumrovečke pruge sve je izglednija. Ima podršku svih političkih opcija, ali i Ministarstva prometa

Ivan Kovačić KUMROVEC

Čelnici hrvatskih i slovenskih gradova i općina 'sutlanskog kraja', kroz koje prolazi (već više od dva desetljeća zatvorena) Kumrovečka pruga, u četvrtak su se sastali u Kumrovcu kako bi raspravili o najnovijim događanjima vezanima uz njihovu inicijativu za ponovnom revitalizacijom te zapuštene pruge. Podsjetimo, riječ je o pruzi zatvorenoj 2000. godine, a za čiju revitalizaciju svako malo čelnici općina i gradova iz Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije, kao i iz susjedne Slovenije, pokreću inicijativu, koju potom Ministarstvo prometa i HŽ infrastruktura uredno odbiju. I tako već dva desetljeća. Podrška HDZ-a

No, ova posljednja inicijativa, koju je još u listopadu prošle godine pokrenuo načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt, ipak je, kako se čulo na sastanku, naišla na neki oblik podrške ministra prometa Olega Butkovića, a simptomatično je i to što je sastanku prisustvovao i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Krapinsko – zagorske županije, Zoran Gregurović, inače gradonačelnik Krapine, koji je time dao značajnu podršku ovoj inicijativi. – Revitalizacija Kumrovečke pruge je interes čitave županije i to je nadstranačko pitanje u kojem se ne gleda tko je iz koje političke opcije. Naravno da i mi kao Županijska organizacija HDZ-a dajemo podršku toj inicijati-

Kumrovečku prugu podržava i Butković

Prošlog tjedna u Kumrovcu je održan još jedan važan sastanak Inicijative za revitalizaciju Kumrovečke pruge

Šplajt: "Mi ćemo zajedno s projektantima i konzultantima, koji su već radili na takvim projektima, pronaći način kako revitalizaciju ove naše pruge u potpunosti isfinancirati iz EU fondova"

vi, ali i ja kao gradonačelnik županijskog središta, jer sve što se napravi u bilo kojem dijelu Zagorju donosi boljitak za sve nas, a ne samo za taj jedan dio – rekao nam je Gregurović te dodao kako će i on osobno učiniti sve što može da do revitalizacije ove pruge na koncu ipak dođe. Gregurovićevom podrškom zadovoljan je i Šplajt, inače predsjednik zagorskog HNS-a. - Bez visoke politike i njene podrške, teško je očekivati da se može nešto napraviti. Svi smo mi partneri u tom projektu, cijela Krapinsko – zagorska županija, a imamo i veliku podršku župana Željka Kolara. Tako da se sve političke opcije moraju uključiti u ovu priču i pomoći nama koji najviše trebamo tu prugu – pojasnio je Šplajt.

Zaključci sastanka

Inače, nakon samog sastanka, Šplajt je ponovno istaknuo kako je ulaskom Republike Hrvatske u Schengensku zonu nestala prepreka za revitalizaciju te pruge, koja na više mjesta prelazi rijeku Sutlu, odnosno, državnu granicu. – Schengen je uvijek od strane HŽ infrastrukture bio navođen kao prepreka, a sada kada te prepreke više nema, nadam se da će i oni uvidjeti da se revitalizacija naše pruge može isfinancirati iz sredstava EU fondova i to kao međunarodna suradnja Hrvatske i Slovenije. Svi mi imamo želju da se ta pruga revitalizira, ne samo zbog bolje demografske slike sutlanskog kraja, već i zbog toga što je riječ o najbližoj poveznici sa Slovenijom, s Celjem, a znamo svi da je onda i Austrija blizu – rekao je Šplajt te dodao kako je na ovom sastanku donijet i zaključak kojim se odbija ideja koju je svojevremeno iznijela HŽ infrastruktura, a prema kojoj bi se pruga revitalizirala samo od Savskog Marofa do Klanjca. Naime, prema toj inicijativi iz 2017. godine, revitalizirao bi se samo dio pruge koji prolazi samo kroz Hrvatsku

te nigdje ne prelazi državnu granicu. – Na to sad više ne pristajemo jer, ponavljam, Schengenska zona nam više nije prepreka, a nije nam prepreka ni to što na nekim dijelovima pruga katastarski prelazi na slovensku stranu, budući da je revitalizacija ove pruge također i u interesu Slovenije. Zato inzistiramo da pruga ide do Zagorskih Sela i da se spoji na slovensku prugu u Imenu –rekao je Šplajt te dodao kako je njihova inicijativa na ovom sastanku donijela još jedan važan zaključak.

– Mi ćemo zajedno s projektantima i konzultantima, koji su već radili na takvim projektima, pronaći način kako revitalizaciju ove naše pruge u potpunosti isfinancirati iz EU fondova, a kad mi pripremimo taj teren i predstavimo Hrvatskim željeznicama, onda one to neće moći odbiti. Jer ako mi nećemo biti inicijatori čitave priče, bojim se da od toga neće biti ništa. Dakle, napravit ćemo i projekt ako treba i predprijavljivanje na EU fondove i to ćemo predstaviti HŽ-u i Vladi RH, a onda nas nitko neće smjeti odbiti – najavio je Šplajt.

Podrška ministra

Njegov kolega, načelnik Općine Dubravica, Marin Štritof, otkrio nam je kako je njega i gradonačelnika Klanjca, Zlatka Brleka, početkom prošlog tjedna u svom uredu primio i ministar prometa Oleg Butković. – Prilikom našeg sastanka ministar Butković je nazvao predsjednika Uprave HŽ infrastrukture i dogovoreno je da ćemo iduće srijede kolega Brlek i ja imati sastanak s čelnicima HŽ infrastrukture, kao i predstavnicima Ministarstva prometa, a velika je vjerojatnost da na sastanku bude i sam ministar Butković, kako bismo raspravili o modelima financiranja. Naime, ima opcija da se i bez EU fondova realizira taj projekt. Postoje nacionalna sredstva, kredit Svjetske banke..., no to

Gregurović: "Revitalizacija Kumrovečke pruge je interes čitave županije i to je nadstranačko pitanje u kojem se ne gleda tko je iz koje političke opcije"

je odluka ministra, odnosno, odluka Vlade. U svakom slučaju, više informacija imat ćemo nakon sastanka u srijedu - rekao nam je Štritof te dodao kako je sad sve na ministru Butkoviću, budući da su sredstva za financiranje projekata ograničena, a on je taj koji određuje prioritete. Slovenski prijedlog Župan slovenske općine Bistrica ob Sotli, Franjo Debelak, na ovom je sastanku bio posebno aktivan, što samo dodatno pokazuje kako je i slovenska strana itekako zainteresirana za revitalizaciju pruge. - Kumrovečka pruga je potrebna kako Zagorju, tako i Kozjanskom i Obsotelju za razvoj, prije svega za turistički razvoj, budući da je pruga ekološki bolje rješenje od svih drugih oblika prijevoza. Mislim da je ova inicijativa dobra, tim više što se ne radi o projektu za kojeg treba izdvojiti veliku količinu novca jer pruga već postoji pa ne treba raditi otkup zemljišta. Prugu samo treba obnoviti, a za to postoje Europski fondovi. Dizanjem prometne infrastrukture na jedan viši nivo podigla bi se i kvaliteta života na čitavom ovom području s obje strane Sutle i zato pozdravljam ovu inicijativu. Do sad je bilo puno izgovora, ali sada izgo-

vora više nema, Schengena više nema, tvrde granice više nema. Sad samo trebamo tražiti rješenja. I ja sam sada zato predložio da se svi mi udružimo i naručimo studiju, projektnu dokumentaciju i odemo na obje vlade, hrvatsku i slovensku, s konkretnom idejom, iznosom troškova i rješenjima za financiranjem iz fondova. Ako će oni shvatiti da ćemo novac dobiti zato što se udružujemo, onda više neće biti razloga da se to ne riješi. Bez pruge smo već dvadeset godina, dvadeset godina nazadujemo, ali mi gradonačelnici i načelnici s obje strane granice smo jedinstveni da to moramo napraviti i mislim da ćemo uspjeti. Naravno, ne preko noći, možda tek kroz deset godina, ali ja se ipak nadam da će ova pruga biti ponovno u funkciji i puno prije nego za deset godina – rekao je Debelak. Spomenimo na kraju da su, uz gore navedene, kao glavni sudionici ove inicijative na prošlotjednom sastanku nazočili i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, načelnica Kraljevca na Sutli Blanka Stipčić Berić, načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak, načelnica Marije Gorice Marica Jančić, načelnik Brdovca Alen Prelec, načelnik Pušće Filip Bernardić te izaslanik gradonačelnika Brežica.

Robert Šplajt

Zoran Gregurović

Župan Kolar u Dubrovniku na sastanku sa županom Nikolom Dobroslavićem

Razgovor o zajedničkim izazovima dviju županija

DUBROVNIK - Župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar je u utorak, 31. siječnja, u prostorijama Dubrovačko – neretvanske županije u Dubrovniku održao sastanak sa županom Dubrovačko –neretvanske županije Nikolom Dobroslavićem. Tema sastanka bili su zajednički izazovi županija iz svih krajeva Hrvatske te međusobno informiranje o pojedinim projektima koji su specifični za svaku županiju. Na sastanku je sudjelo-

vao i zamjenik župana Dubrovačko – neretvanske županije Joško Cebalo, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević. Uz župana Željka Kolara na sastanku je bio i direktor Radija Kaj Drago Gradečak, koji je i ovom prilikom predstavio koncert U ozračju kaja na kojem su, uoči Feste sv. Vlaha i Dana grada Dubrovnika, nastupili brojni kajkavski i dubrovački izvođači. (zl)

Krapinsko-zagorska županija objavila je javne pozive za dodjelu sredstava za potrebe u kulturi te djelatnosti zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom

Županija osigurala više od 435 tisuća eura za projekte u kulturi

Prijave se šalju isključivo u elektroničkom obliku putem online servisa ePrijava Krapinsko-zagorske županije, do 22. veljače

Elvis Lacković

KRAPINA

Krapinsko - zagorska županija objavila je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu, kao i Javni poziv za djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom. Natječaje su u Krapini predstavile zamjenica župana KZŽ Jasna Petek i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec.

Novosti

Zamjenica župana uvodno je podsjetila da KZŽ već dugi niz godina objavljuje ove pozive, a napomenula je da je prošle godine u srpnju donesen novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju Javnih

potreba u kulturi, a Kulturno vijeće, kao i do sada sve prijave valorizira, temeljem određenih kriterija, koji su u uputama razrađeni. Ono što je novina, da Kulturno vijeće nakon provedenog postupka županu dostavlja prijedlog koji sadrži popis programa i projekata, ali i sa predviđenim iznosom financijske potpore. - Od 23. siječnja otvorena su dva Javna poziva, ukupne vrijednosti 435.400,00 eura odnosno nešto više od 3,2 mil. kuna –naglasila je Petek. Od toga na Javni poziv za kulturne djelatnosti, kulturno - umjetničko stvaralaštvo i transverzalna područja otpada 218.000,00 eura, odnosno nešto više od 1,6 mil kuna, a na Javni poziv za djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom 217.000,000 odnosno 1,6 mil. kuna. Zamjenica župana je pozvala sve koji rade i bave se kultur-

nom djelatnošću na području KZŽ da pogledaju ove Javne pozive i prijave svoje programe.

Javni pozivi

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec pojasnila je neke od glavnih uvjeta natječaja kao i prioritetna područja u javnim pozivima koji su raspisani. Istaknula je i kako se prijave šalju na propisanim obrascima isključivo u elektroničkom obliku putem online servisa ePrijava Krapinsko - zagorske županije. Zadnji dan za dostavu prijava je srijeda, 22. veljače 2023. Javni pozivi objavljeni su na županijskoj web stranici. Pročelnica je dodala i kako će se 7. veljače u Poduzetničkom centru održati informativna radionica te je pozvala sve zainteresirane da se odazovu.

Za udrugebraniteljske 33.189

KRAPINA - Krapinsko - zagorska županija objavila je natječaj za financiranje aktivnosti braniteljskih udruga u ovoj godini. Potpore se odobravaju za programe i projekte usmjerene očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu i psihološkom i socijalnom osnaživanju te podizanju kvalitete života branitelja. Udruge prijavljuju programe u dva prioritetna područja: "zdravstvena

€

i socijalna zaštita" i "promicanje i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata". Ukupna planirana vrijednost javnog poziva je 33.180 eura. Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je 500 eura, a maksimalni ugovoreni iznos najviše 4.000 eura. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a objavljen je na web stranici KZŽ, gdje su dostupni i svi obrasci za prijavu. (zl)

Natječaj je otvoren do 6. ožujka

Zamjenica župana je pozvala sve koji rade i bave se kulturnom djelatnošću na području KZŽ da pogledaju ove Javne pozive i prijave svoje programe

Javne pozive predstavile su pročelnica Mirjana Smičić Slovenec i zamjenica župana Jasna Petek

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Vrijedna donacija tvrtke OMP – Obrada metala d.o.o. za OB Zabok

Četrnaest TV uređaja učinit će pacijentima boravak u bolnici ljepšim i ugodnijim

Kada čovjek nekoliko dana čeka na rješavanje svojih zdravstvenih problema, onda je vidljivo da mu svaki trenutak koji može zaokupiti mislima na neke druge stvari, ne samo o zdravstvenim problemima, dobro dođe u oporavku, rekao je Pleško

ZABOK - Tvrtka OMP-OBRADA

METALA d.o.o. iz Zaboka donirala je Odjelu za traumatologiju i ortopediju Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana četrnaest TV uređaja, zajedno s pripadajućom opremom. Kako je rekao direktor tvrtke, Vladimir Pleško, nedavno je doživio jednu povredu i morao koristiti usluge zabočke bolnice. Tada je primijetio da sobe na kirurgiji nisu opremljene TV uređajima. - Hvala svim djelatnicima bolnice, pogotovo kirurgije i traumatologije, operacija je izvršena uspješno, a kroz boravak sam primijetio da bi se mogao povećati komfor pacijenata. Kada čo-

vjek nekoliko dana čeka na rješavanje svojih zdravstvenih problema, onda je vidljivo da mu svaki trenutak koji može zaokupiti mislima na neke druge stvari, ne samo o zdravstvenim problemima, dobro dođe u oporavku. Odlučio sam tada bolnici donirati TV uređaje s pripadajućim nosačima i dogovorio s podizvođačem koji radi za našu tvrtku da će napraviti i ugradnju i montažu tih uređaja po sobama. Opremit ćemo i sobu za dežurnog liječnika, dežurne sestre i dva uređaja bi trebala ići u kirurške sale – rekao je Pleško. Zdravko Zelić, pročelnik službe za kirurgiju, zahvalio je na donaciji

Ravnatelj Tihomir Vančina zahvalio je na donaciji tvrtki OMP, kao i svim gospodarstvenicima koji kroz svoje donacije i javni društveni rad doprinose poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite

koja će uljepšati bolničke dane pacijenata, kao i Slaven Simon, voditelj odjela traumatologije i ortopedije OB Zabok. - Puno znači ova donacija što se tiče boravka pacijenata, da

im bude ugodnije, lakše i bolje, da se čim prije oporave – rekao je Simon. Ravnatelj OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina zahvalio je na donaciji tvrtki OMP,

kao i svim gospodarstvenicima koji kroz svoje donacije i javni društveni rad doprinose poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i uljepšavaju boravak pacijenata u bolnici. (sp)

agencija u Hrvatskoj'

Županija će s 217.160 € sufinancirati rad i aktivnosti ZARE

KRAPINA - Župan Željko Kolar i ravnateljica Zagorske razvoje agencije Karolina Barilar su u četvrtak, 2. veljače potpisali ugovore o sufinanciranju rada Zagorske razvojne agencije. Krapinsko-zagorska županija će temeljem ovog ugovora Zagorskoj razvojnoj agenciji dodijeliti ukupno 217.160 eura (1.636.192,02 kune) za financiranje aktivnosti prema Godišnjem planu rada i Financijskom planu ZARE za 2023. godinu i sukladno Odluci o izvršavanju Proračuna Krapinskozagorske županije za 2023. godinu. Župan Željko Kolar naglasio je kako je ZARA prošle godine čak 75% svojih prihoda ostvarila od strane Europske unije te da ona bez naknade radi ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, već i za sve općine i gradove s njenog područja. - ZARA je posebno važna za povlačenje europskih sredstava od strane malih općina i gradova koji nemaju ljudskih kapaciteta kako bi sami mogli pripremiti, aplicirati i nakon toga pratiti projekte do njihovog konačnog završetka. Nedavno smo istaknuli kako je ZARA prošle godine, u većoj ili manjoj mjeri, surađivala sa svim našim jedinicama lokalne samouprave te mogu istaknuti kako smatram da se ona u prošlim godinama opravdano pozicionirala kao jedna od najboljih razvojnih agencija u Republici Hrvatskoj –

poručio je nakon potpisivanja župan Kolar. Ravnateljica Karolina Barilar je nakon potpisivanja istaknula kako ZARA, kao regionalni koordinator, u svim svojim aktivnostima nastoji postavljati trendove te svim tijelima javne vlasti s područja KZŽ pružati usluge na najvišoj razini. - Zahvaljujem našem osnivaču - Krapinsko zagorskoj županiji što i ove godine podupire i prati rad Agencije kroz osiguranje sredstava za sufinanciranje rada Agencije u iznosu od 217.260,00 EUR. Navedena sredstva

omogućavaju nam provedbu projekta Znanjem za europsko zajedništvo ZEZ II financiranog iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2024-2020 kojim osiguravamo savjetodavnu podršku tijelima javne vlasti, kao i edukativne i promotivne aktivnosti te provedbu projekta CRO-SI-SAFE financiranog iz Programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska kojim se povezuju hitne službe na prekograničnom području te nabavlja oprema za njihov rad – kazala je ravnateljica Barilar. (zl)

Tijekom vikenda pet prometnih nesreća

HRVATSKO ZAGORJE - Tijekom proteklog vikenda od kaznenih djela evidentirano je pet kaznenih djela teške krađe. Od prekršaja PU krapinsko – zagorska izdvoja jedan prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jedan prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i jedan prekršaj iz Zakona o osobnoj iskaznici. Na prometnicama Krapinsko – zagorske županije tijekom vikenda zabilježeno je 5 prometnih nesreća. Četiri prometne nesreće bile su s materijalnom štetom te su se dogodile u Zaboku i Malom Taboru zbog neprilagođene brzine, u Stubičkoj Slatini zbog nekretanja vozilom na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika i u Borkovcu

zbog nekretanja vozilom sredinom obilježene prometne trake. Vozači koji su skrivili prometne nesreće u Borkovcu i Zaboku upravljali su vozilom pod utjecajem alkohola, vozač u Borkovcu s 3,21 promila, a vozač u Zaboku s 1,55 promila. U prometnoj nesreći do koje je došlo u Špičkovini zbog neprilagođene brzine jedna osoba zadobila je lakše tjelesne ozljede. Od ostalih događaja zabilježen je jedan požar na građevinskom objektu u Zlataru, te nekoliko dojava o materijalnim štetama nastalih uslijed jakog vjetra, na objektima i vozilima u Krapinskom Toplicama, Jalšju, Krapini, Donjoj Podgori te u mjestu Brezno Gora. Nema ozlijeđenih osoba. (zl)

Župan Kolar: 'ZARA se opravdano pozicionirala kao jedna od najboljih razvojnih

Ugovor sa županom Ž. Kolarom potpisala je ravnateljica ZARE K. Barilar

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Oroslavja donesene su neke izuzetno važne odluke koje utječu na kapitalne projekte u gradu, ali i koje će zasigurno utjecati na razvoj odnosa u Vijeću i donošenje budućih odluka

Smjena na čelnom mjestu u Gradskom vijeću, novi predsjednik je Ivan Tuđa

Osmero vijećnika oroslavskog Gradskog vijeća na posljednjoj je sjednici izglasalo smjenu dosadašnjeg predsjednika Vijeća Kristijana Sojča. Za novog su predsjednika izabrali Ivana Tuđu (SDP). Smjena predsjednika Vijeća i izbor novog u startu nije bila prva točka dnevnog reda, već rebalans proračuna. No, nakon traženja većine vijećnika da se redoslijed dnevnog reda promijeni, oroslavski su vijećnici prvo donijeli ovu važnu odluku.

Smjena predsjednika vijeća

Za smjenu Kristijana Sojča diglo se osam ruku, istih onih čiji je prijedlog i bila smjena: četiri HDZ –ove (Stanko Čičko, Daniel Vnuk, Emil Gredičak i Vladimir Crnec), tri SDP – ove (Ivan Tuđa, Branko Čičko i Danko Puščenik) te HNS –ova Zlatka Posavca. Oni su također i dali zajednički prijedlog da novi predsjednik bude Ivan Tuđa, dok su nezavisni vijećnici predložili Mladena Šakoronju. S osam glasova izabran je Ivan Tuđa, koji je zahvalio svim vijećnicima na potpori. - Nismo imali izbora. Daleko od toga da dosadašnji predsjednik nije radio za grad. Možda je radio više nego svi do sad. Ali ovo je naš subjektivan dojam, dojam dijela vijećnika koji su ga birali i odlučili da ih više ne može voditi. Željeli smo nekog drugog, drugog nisu dali, pa smo išli na smjenu, druge opcije nije bilo – rekao je Tuđa, dodavši kako vjeruje da će suradnja s ostalim vijećnicima i gradonačelnikom dobro funkcionirati, kao i da će se tenzije u Vijeću smiriti. Dodajmo i da su smijenjeni dosadašnji potpredsjednici Vijeća, nezavisni Jadranka Vuković i Roberto Kuleš te su za nove potpredsjednike izabrani Branko Čičko (SDP) i Zlatko Posavec (HNS).

Tko radi dobar posao, a tko ne

Smijenjeni Kristijan Sojč rekao je kako je ponosan na rad nezavisnih vijećnika te da će i dalje raditi i dati sve od sebe za razvoj zajednice, a komentirao je izbor svog nasljednika - Danas su HDZ, SDP i HNS za predsjednika Vijeća izabrali Ivana Tuđu, koji je javno priznao da je za vrijeme svog gradonačelničkog mandata sam sebi isplaćivao nekakve nezakonite naknade, jer je smatrao da mu te naknade pripadaju, jer je imao premalu plaću. Drugo važno za istaknuti je moju smjenu SDP uz podršku HDZ – a tražio prije 10 mjeseci. Za par minuta, koliko je večeras trajala ta procedura, njima je trebalo 10 mjeseci! Rekao bih i da su danas HDZ i SFP pokazali napokon javno da mjesecima tajno surađuju i smišljaju kako spriječiti uspjehe Viktora Šimunića i nas vijećnika s nezavisne liste. Imamo koaliciju SDP – a i HDZ – a i zanima me kako

će na tu činjenicu reagirati njihove središnjice, a s pravom se pitamo je li ovo danas iskorak prema dugo godina najavljivanoj velikoj koaliciji SDP – a i HDZ – a na državnoj razini. Da je ova osmorka s imalo morala i da poštuju svoje sugrađane, ponudili bi ostavke i omogućili raspisivanje izbora i dozvolili građanima da sami odluče tko radi dobar posao, a tko ne i kakvu vlast žele – zaključio je Sojč.

Prvi rebalans

Na dnevnom redu našla se jedna važna točka, a to je prvi rebalans proračuna za 2023. godinu. Upravo zbog te točke, vijećnike su pred sjednicu dočekali članovi i simpatizeri NK Oroslavje, djeca i roditelji sportaši, koji su svojim pritiskom željeli poručiti vijećnicima neka donesu rebalans, kako bi se moglo krenuti u izgradnju sportskih svlačionica. Prije izglasavanja rebalansa, projekt sportskih svlačionica predstavili su gradonačelnik Viktor Šimunić, Predsjednik NK Oroslavje Mladen Mrzljak te glavni projektant. Istaknuto je kako je projekt svlačionica napravljen prema pravilima FIFA – e za treću ligu, a Mrzljak je govorio o važnosti izgradnje sportskih svlačionica za budućnost kluba te u tijeku razrade ideja i izrade projekta od same dokumentacije i slično. Gradonačelnik Viktor Šimunić pojasnio je kako se rebalans proračuna odnosi samo na jednu točku, a to je da se dio sredstava iz viška koji je nastao prošle godine prebaci u stavku izgradnje sportskih svlačionica. Naime, procijenjena vrijednost projekta bila je oko 2 i pol milijuna kuna, dok najpovoljnija ponuda koja je pristigla na javni poziv iznosi oko 3,7 milijuna kuna, stoga je rebalansom bilo potrebno osigurati dodatna sredstva, kako bi se moglo krenuti u izgradnju.

Kreće izgradnja svlačiona

SDP – ov vijećnik Branko Čičko podnio je jedan amandman, u kojem je tražio da se smanje sredstva u programu ra razvoj turizma, točnije za manifestacije, i to za 20.000 eura, koji bi se prebacili za sufinanciranje Sportske zajednice grada Oroslavja. Gradonačelnik Šimunić predložio je da se tih

Izglasan je rebalans proračuna kojim se povećavaju sredstva za projekt svlačionica, kako bi se moglo krenuti u izgradnju

20.000 eura uzme iz nastalog viška te da se na taj način povećaju sredstva namijenjena Sportskoj zajednici, umjesto da se smanju-

ju sredstva za manifestacije, no taj njegov prijedlog nije prošao, dok je spomenuti amandman prihvatilo osmero vijećnika. Gradski su

vijećnici potom jednoglasno izglasali prve izmjene proračuna, što je naišlo na zadovoljstvo kod gostiju, predstavnika NK Oroslavje, ali i kod velikog broja okupljenih Oroslavčana, koji su vani čekali odluku. - Naravno da smo zadovoljni, a još me više veseli što je odluka donesena jednoglasno. Gradonačelnik će u sljedećim danima potpisati ugovor s izvođačem radova i mi se nadamo da će do kraja ove svlačione biti gotove. I to nakon 97 godina, što je veliki uspjeh za nogometni klub – rekao je predsjednik Kluba Mladen Mrzljak. Tko puno, a tko malo zuji Novonastalu situaciju i smjenu u Vijeću komentirao je i gradonačelnik Viktor Šimunić, koji je naglasio kako on, kao i Grad, i dalje rade te u nijednom trenutku nisu stali s radovima, koliko god ih se pokušalo kočiti. Na pitanje o tome hoće li moći i kako surađivati s novim predsjednikom Vijeća rekao je samo: Iz redova novog predsjednika vijeća pred par dana izjavili su da sam prevarant, da puno zujim, a malo meda dajem tak da… No, ne želim ulazit u sukobe. Ljudi budu pokazali i sami vidjeli tko puno zuji, tko malo zuji – rekao je gradonačelnik.

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

POTPISAN UGOVOR Za Krapinski športski savez Grad Krapina osigurao 200 tisuća eura

Kundih: 'Zahvaljujući Gradu, sport je sve jači u našem gradu'

Svake godine sredstva koja se osiguravaju za rad Sportskog saveza se povećavaju i od 2013. do sada smo sredstva udvostručili, kaže gradonačelnik Zoran Gregurović

UKrapini je prošlog tjedna gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović potpisao s predsjednikom Krapinskog športskog saveza ugovor o dodjeli financijskih sredstava za potrebe realizacije programa javnih potreba u sportu Grada Krapine za 2023. godinu. Grad tako Savezu dodjeljuje 200 tisuća eura, a Savez kao krovna organizacija raspodjeljuje ta sredstva prema svojim članicama, njih 17 klubova i udruga.

Sportska infrastruktura

- Svake godine sredstva koja se osiguravaju za rad Sportskog saveza se povećavaju i od 2013. do sada smo sredstva udvostručili. Imamo izuzetno aktivne udruge i sportaše, a najvažnije je da okupljaju sve više mladih. U vrijeme COVID - a bilo je teže trenirati i funkcionirati, možda je došlo do lagane stagnacije, no lijepo je da se nakon epidemije povećava broj djece i sportaša. Ponekad nisu sami rezultati toliko važni, koliko je važno da se što više djece i mladih uključuje u sportski život i život klubova – istaknuo je gradonačelnik. Dodao je da se osim ovih sredstava koja se dodjeljuju Savezu mnogo ulaže u sportsku infrastrukturu. -

U proteklih nekoliko godina praktički u svim našim mjesnim odborima sagradili smo sportska igrališta. Započeli smo s uređenjima fitness parkova odnosno parkova na otvorenom, trenutno ih imamo 4 na području grada, kod Sportskog centra u Podgori, kod OŠ Ljudevit Gaj, OŠ A. Cesarca i u Polju Krapinskom, a ove godine planiramo urediti još dva, jedan

Kundih: Velika je potreba za izgradnjom multifunkcionalne sportske dvorane

u Lepajcima kod područne škole i još na jednoj lokaciji koju ćemo naknadno odrediti. Kroz dvije do tri godine nam je cilj da se taj fitness na otvorenom napravi u svim mjesnim odborima –istaknuo je Gregurović.

Uređenje u Podgori

Mnogo se posljednjih godina ulagalo i u uređenje

Sportskog centra u Podgori. – Uređeno je novo igralište s umjetnom travom, pomoćno igralište, posijana nova trava, uređeno igralište za nogomet u kavezu, zamijenjeni reflektori na vanjskom otvorenom rukometnom igralištu. Uređuju se svlačionice. Osigurali smo i sredstva za projektnu dokumentaciju za multifunkcijsku dvorana na Sportskom centru u Podgori, u iznosu 46.450 eura,

Gregurović: Osigurali smo i sredstva za projektnu dokumentaciju za multifunkcijsku dvorana na Sportskom centru u Podgori, u iznosu 46.450 eura, a osigurana su sredstva i za projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju kuglane, za izgradnju montažnih tribina uz novo igralište s umjetnom travom, kao i za otkup zemljišta i izradu projektne dokumentacije za nove teniske terene

a osigurana su sredstva i za projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju kuglane. Želja nam je da se u budućnosti vrati kuglana, imali smo natječaj za projektnu dokumentaciju još prošle godine, no nažalost na natječaj nismo dobili niti jednu ponudu. Nadam se da ćemo ove godine biti bolje sreće i da ćemo uspjeti realizirati da se ove godine pripremi ta projektna dokumentacija – rekao je gradonačelnik. Osigurana su i sredstva za izgradnju montažnih tribina uz novo igralište s umjetnom travom, kao i za otkup zemljišta i izradu projektne dokumentacije za nove teniske terene. – Među ostalim projekatima koje planiramo provesti kroz ITU mehanizam, jedan je i revitalizacija sportskog centra u Podgori s novim sadržajima – zaklju-

Učenici trećih razreda OŠ Augusta Cesarca Krapina posjetili gradonačelnika Gregurovića

Pregršt zanimljivih pitanja za krapinskog gradonačelnika

du i gradonačelniku i istaknuo da se zadnjih godina zaista puno ulaže u sport. – Sve to dovelo do toga da imamo zaista puno mladih u svim sportovima, najviše ih je u nogometu, zatim rukometu, košarci, ali imamo i novih klubova, svate, kickboxing itd. Mislim da trenutno u gradu imamo preko 700 djevojčica i dječaka koji su u sustavu natjecanja i to je rezultat svega što Grad ulaže u sportske objekte, savez i klubove. Zahvaljujući Gradu, sport je sve jači u našem gradu. Nadam se da će Grad Krapina i dalje biti uz spot i sportaše, jer naši klubovi postižu zaista zavidne rezultate – rekao je Kundih te istaknuo veliku potrebu za izgradnjom multifunkcionalne sportske dvorane. - Kada bi se izgradila, onda bi naši sportaši mogli trenirati cijeli dan. Jer, sa sportskim dvoranama koje su nam na raspolagnju, imamo ograničeno vrijeme za treninge, trošak tih dvorana je velik, 40 posto našeg proračuna. Apeliram i na ljude u Županiji koja je osnivač dvorana da probaju smanjiti cijene tih dvorana dok Krapina ne dobije pravu gradsku sportsku dvoranu –zaključio je Kundih.

KRAPINA - Učenici trećih razreda Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina te područnih škola Podgora i Škarićevo zajedno sa svojim učiteljicama Tihanom Smrekar, Tamarom Šalković, Rominom Topolovec i Danicom Vlaisavljević u okviru svog školskog kurikuluma posjetili su krapinskog gradonačelnika. Gradonačelnik Zoran Gregurović je učenike ukratko upoznao s radom gradske uprave te aktivnostima koje Grad Krapina poduzima za dobrobit svojih građana. Učenice i učenici nakon predstavljanja su se

veoma brzo opustili i postavili gradonačelniku pregršt zanimljivih pitanja – od pitanja vezana za grad kao što je viseći most, balon za igranje tenisa, biciklističke staze pa do osobnih – voli li svoj posao, je li ga teško obavljati, koje mu je radno vrijeme, a na sva je pitanja gradonačelnik veoma strpljivo odgovarao. Posjet se na sreću svih okupljenih odužio, a gradonačelnik je poželio da mu dođu češće u posjet. Kazao je da će pokušati ostvariti što više idejea, kao npr. niže koševe za djecu s invaliditetom kod OŠ Augusta Cesarca. (zl)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

čio je Zoran Gregurović. Problemi

Saša Kundih zahvalio je Gra-

Sabina Pušec KRAPINA

Zoran Gregurović

Saša Kundih

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina jako je uspješno po povlačenju sredstava iz Eu fondova

'Rad u Crvenom križu izuzetno je stresan, izazovan i odgovoran'

Osim prijava na nove EU projekte, treba uspješno završiti projekte koji su nam u tijeku – kaže ravnatelj Davor Šimunović

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina jako je uspješno po povlačenju sredstava iz Eu fondova. - Do sada smo preko EU projekata dobili više od 4,5 milijuna €, broj zaposlenih varira od 15 do 80, tako da je rad u CK izuzetno stresan, izazovan i odgovoran. Osim prijava na nove EU projekte, treba uspješno završiti projekte koji su nam u tijeku – kaže ravnatelj Davor Šimunović.

Prošla godina

U 2022. godini nastavila se provedba projekta namijenjenog mladim osobama u dobnoj skupini od 15 do 29 godina koji ne rade, nisu u sustavu obrazovanja i nisu registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno NEET osobama. Projekt "Pokreni se, izmjeni se! ukupne vrijednosti 262.798,82 EUR (1.980.057,74 kuna) sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Također, nastavilo se s provedbom projekta "Gerontološki centar Zajezda" koji je odobren u sklopu poziva Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza, ukupne vrijednosti

1.809.727,32 EUR (13.635.390,48 kuna). U 2022. godini nabavljena su 3 vozila u sklopu projekta, isto tako nabavljena je informatička, tehnička te specijalizirana oprema koja će se instalirati u objekt. Radovi su u samom završetku te se njih završetak planira krajem veljače. Projekt "Žene za Zagorje 2" odobren u sklopu poziva "Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II" provodio se od 22.02.2021. do 22.06.2022. godine. Vrijednost projekta iznosila je 658.692,87 EUR (4.962.921,25 kuna). Na projektu je bilo zaposleno 56 radnica za pomoć u kući koje su brinule o 336 krajnjih korisnika na području djelovanja nositelja

projekta, GDCK-a Krapina te partnera, GDCK-a Pregrada i GDCK-a Klanjec. S ciljem osnaživanja radnog potencijala žena zaposlenih na projektu i formalnog usvajanja novih znanja i vještina jedna od projektnih aktivnosti bila je obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih

žena te su 22 žene završile osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju slastičar. Nakon zavr-

Šimunović: Do sada smo preko EU projekata dobili više od 4,5 milijuna €, broj zaposlenih varira od 15 do 80

šenog osposobljavanja i odrađene prakse 22 žene dobile su uvjerenje o završenom osposobljavanju za jednostavne poslove u zanimanju slastičar. Novostečenim znanjima i vještinama postale su konkurentnije na tržištu rada, a uvjerenja se upisuju u e-radnu knjižicu.

Projekti koji se nastavljaju u ovoj godini

- Projekt "Pokreni se, izmjeni se!" provodi se sve do srpnja ove godine, možemo reći da projektne aktivnosti ulaze u svoju završnicu. Na terenu će i dalje biti svakodnevno članovi mobilnog tima koji identificiraju neaktivne NEET osobe, informiraniju ih o projektnim aktivnostima i mogućnostima besplatnog osposobljavanja koje se upisuje u e-radnu knjigu. U sklopu aktivnosti pružanja podrške zaposlena je socijalna

mentorica koja obilazi sudionike

projekta te radi s njima pojedinačno u njihovim domovima kako bi se za svakog kroz aktivnosti usmjerene na samorazvoj izradio individualni plan radne aktivacije i većeg društvenog angažmana. Na projektu radi ukupno 8 osoba koji su zaposleni u GDCK Krapina, GDCK Klanjec i GDCK Pregrada, 3 od njih zaposleni su na projektu puno radno vrijeme – kaže Šimunović. U 2023. godini planirana su dva osposobljavanja: za računalnog operatera i eko poljoprivrednika te četiri jednodnevne radionice za razvoj i unapređenje mekih i/ili transverzalnih (prenosivih) vještina. To su radionice na sljedeće teme: vještine aktivnog traženja posla, stres i nošenje sa stresom, osnovne komunikacijske vještine te radionica pozicije i uloge u zajednici. Održati će se još najmanje dvije radionice in-

rada koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a njihov broj ovisi o novo uključenim sudionicima. Sudionicima se vraća trošak prijevoza 0,40 EUR/km, prijevozne karte ili im omogućimo dolazak na radionice i osposobljavanja. - Za sva dodatna pitanja i u uključivanje u projekt javite se na brojeve telefona 049/371-141 interni broj 5, 091/6081027 radnim danom do 15:00 sati ili nam pišite na koordinator.neet@ gmail.com – kažu u CK.

Započeo je i projekt "Žene za Zagorje 3"

Započeo je projekt "Žene za Zagorje 3", ukupne vrijednosti 196.793,24 EUR (1.482.738,68 kuna). Razdoblje provedbe je 12.12.2022. – 12.08.2023.

- Uz obvezne partnere na projektu, Hrvatski zavod za zapošljavanjePodručni ured Krapina te Centar

za socijalnu skrb Krapina, partneri su nam još Grad Krapina, Općina Đurmanec, Općina Petrovsko, Općina Radoboj i Udruga invalida rada Krapina. U sklopu projekta biti će zaposleno 30 nezaposlenih žena koje će pružati potporu i podršku za 180 krajnjih korisnika u nepovoljnom položaju. Cilj projekta je osnažiti i unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih žena, zapošljavanjem u lokalnoj zajednici koje će ublažiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva, te ujedno potaknuti socijalnu uključenost i povećati razinu kvalitete života krajnjih korisnika. Aktivnosti će biti zapošljavanje žena iz ciljanih skupina u svrhu potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju kroz programe zapošljavanja u lokalnoj zajednici. Trenutno smo zaposlili 21 radnicu za pomoć u kući – ističe Šimunović.

Krapinsko-zagorska županija poziva na dostavu prijedloga za dodjelu županijskih priznanja

KRAPINA - Krapinsko-zagorska

županija poziva na dostavu prijedloga za dodjelu priznanja Županije. Ovlašteni predlagatelji za dodjelu priznanja su župan, vijećnici Županijske skupštine, radna tijela Župa-

Rok

nijske skupštine, tijela gradova i općina s područja Županije, upravna tijela Županije, trgovačka društva, ustanove, građani i udruge građana,

političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe. Priznanja koja će se dodjeljivati u prigodi Dana Županije u 2023. godini su: Plaketa Krapinsko – zagorske županije za životno djelo (može se dodijeliti samo jedna plaketa), za doprinos ugledu i promociji Krapinsko – zagorske županije (dodjeluju se najviše dvije plakete), za iznimno postignuće u protekloj godini (dodjeljuju se najviše dvije plakete), kao i Povelja Krapinsko – zagorske županije (može se dodijeliti najviše 5 po-

formiranja o kretanjima na tržištu

Sabina Pušec KRAPINA

Obilježena 10. obljetnica zlatarskog Gljivarskog društva 'Medenka'

Posmrtno priznanje Krunoslavu Pavlini

ZLATAR - Gljivarsko društvo Medenka iz Zlatara obilježilo je desetljeće uspješnoga djelovanja. Na ovih dana održanoj izvještajnoj skupštini predsjednik "Medenke", Avelin Fijačko, podsjetio je kako je "Medenka", po osnivanju, bila 15. članica Hrvatskog mikološkogljivarskog saveza, koji danas ima 26 članica iz cijele Hrvatske. - Desetogodišnji rad udruge usmjeren je kako bi se udruga predstavila javnosti te da bi gljivarstvo učinila popularnim i edukativnim i povećala svoje članstvo. "Medenka" danas ima 135 članova, a edukacijama i gljivarskim druženjima stavljamo naglasak na opasnost od konzumiranja otrovnih i smrtonosno otrovnih vrsta gljiva, kao i na očuvanje gljivarskih staništa i uvažavanje biološke raznolikosti našega kraja - naglasio je Fijačko. Kad je o prošlogodišnjim aktivnostima riječ, Gljivarska udruga "Medenka" sudjelovala je u obilježavanju Dana Grada Zlatara, održala je tradicionalnu radionicu za kućni uzgoj gljiva bukovača, zatim predavanja o temi "Ljekovite gljive", sudjelovala je na gljivarijadama u Nedelišću, Zaprešiću, Radoboju, Glini, Ivancu, Oroslavju, Sv. Ivanu Zelini, Karlovcu, a gljivarilo se u Gorskom Kotaru i Istri. U Lovačkom domu "Zajček" početkom rujna organizirali su svoju 7. gljivarijadu "Gljivarenje v zlatarskome kraju". Nije izostao ni determinacijski stol s gljivama zlatarskoga kraja, u sklopu 52. Dana kajkavskih riječi. K tome, uređuju i dio javne povr-

šine kod župne crkve UBDM, nazvavši je Medenkinim trgom, na kojemu se nalazi i edukacijski drveni pano o otrovnim i jestivim gljivama zlatarskoga podneblja. Povodom obilježavanja 10. obljetnice dodijeljena su dva priznanja, zlatarskoj gradonačelnici Jasenki Auguštan - Pentek i posmrtno Krunoslavu Pavlini "za nesebični i prijateljski doprinos razvoju, promociji i unapređenju gljivarstva zlatarskoga kraja", koje je preuzela kći Sonja. (Željko Slunjski)

Rezultati ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo:

U pojedinim lokalnim vodovodima voda nije za piće

GORNJA STUBICA – Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić uputio je obavijest mještanima Gornje Stubice, odnosno korisnicima Lokalnog vodovoda Slani Potok, Brezje, Volavec, Lokalnog vodovoda Šagudovec 2, Lokalnog vodovoda Hum Stubički i Lokalnog vodo-

voda Jakšinec, da je nakon redovite kontrole vode koju je izvršio Zavod za javno zdravstvo KZŽ utvrđeno da voda nije ljudsku potrošnju. Shodno tome, Općina je za mještane osigurala besplatnu opskrbu zdravstveno ispravnom vodom iz Zagorskog vodovoda, na prostoru Sportskog centra. (zl)

Akcija 'I tebe se tiče' stigla i u Đurmanec

HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli nagradit će najbolje učenike i studente sa svog područja, zbog čega je objavila javni natječaj za dostavu prijedloga. Novčanim nagradama nagradit će se tri najbolja učenika srednjih škola, od čega jednog za četverogodišnje, jednog za petogodišnje i jednog za obrtnička zanimanja, odnosno trogodišnje obrazovanje. Nagrade iznose 265,45 eura. Nagradit će se i tri najbolja studenta s iznosom od 398,17 eura. Nagrade se dodjeljuju za školsku i akademsku godinu 2021./2022., a rok za podnošenje prijava je do 15. veljače. Natječaj i dokumentacija objavljeni su na mrežnim stranicama Općine Hum na Sutli. Objavljen je i javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu nagrada za posebna postignuća učenika sred-

njih škola. Nagradit će se učenici koji su osvojili jedno od prvih pet mjesta na pojedinačnim državnim natjecanjima, a učenici će dobiti pisano priznanje i novčanu nagradu od 132,72 eura za prvo mjesto do 39,82 eura za peto mjesto. Natječaj i potrebna dokumentacija također

su objavljeni na mrežnim stranicama Općine. Javnim pozivom Općina je pozvala i na dostavu prijedloga za dodjelu općinskih priznanja. Prijedlozi se šalju do 28. veljače, a kako prijedlog ispuniti, pojašnjeno je u pozivu koji je objavljen na općinskoj web stranici. (zl)

U šetnici postavljene table s porukama žrtava nasilja

ĐURMANEC – Kampanja 'I tebe se tiče', koja je nastala u suradnji Krapinsko – zagorske županije i Doma za žrtve nasilja 'Novi početak', nastavljena je u Đurmancu. U šetnici u centru mjesta postavljene su table s porukama žrtava nasilja. Riječ je o akciji koja ima za cilj jačanje senzibiliteta građana i osviještenosti o prisutnosti nasilja nad ženama, ali obiteljskog nasilja općenito te šalje jasnu poruku o potrebi prijavljivanja nasilja i podrške žrtvama nasilja u obitelji. Akcija je započe-

la 25. studenog 2021. godine u Krapini, na Dan borbe protiv nasilja nad ženama, a provest će se u svim zagorskim gradovima i općinama. Uz zamjenicu župana Jasnu Petek, početku akcije u Đurmancu prisustvovao je i tamošnji načelnik Damir Belošević, koji je pozvao mještane da prošeću šetnicom i pročitaju poruke žrtava nasilja i podrže ovu akciju, kako bi se učinio još jedan korak ka primjeni stanja u društvu i svijesti ljudi oko toga da je nasilje neprihvatljivo. (zl)

Općina Hum na Sutli nagrađuje najbolje učenike i studente, a dostaviti možete i prijedloge za općinska priznanja

Objavljeni su javni pozivi na koje se možete javiti

nezavisni regionalni portal

Općinsko vijeće Mača

donijelo je novu odluku

o ekonomskoj cijeni

boravka djece u Dječjem vrtiću Mačići

'Ekonomska cijena morala se korigirati na realan trošak po djetetu'

Ekonomska cijena sada iznosi 330 eura (2.486,39 kuna) mjesečno. Općina, kao osnivač, osigurava 60% ekonomske cijene, odnosno 198 eura (1.491,83 kn) po djetetu, a roditelj plaća 40%, odnosno 132 eura (994,55 kn)

Općinsko vijeće Mača donijelo je novu odluku o ekonomskoj cijeni boravka djece u Dječjem vrtiću Mačići. Ekonomska cijena sada iznosi 330 eura (2.486,39 kuna) mjesečno. Općina, kao osnivač, osigurava 60% ekonomske cijene, odnosno 198 eura (1.491,83 kn) po djetetu, a roditelj plaća 40%, odnosno 132 eura (994,55 kn). Nova cijena vrtića primjenjivat će se od 1. veljače.

Povećanje

Ekonomska cijena vrtića obuhvaća izdatke za radnike (bruto plaće, naknade i materijalna prava radnika); prehranu i uvjete boravka djece (materijalni izdaci, energija i komunalije, tekuće održavanje objekta i opreme, prijevoz djece); nabavu namještaja i opreme te nabavu sitnog materijala. Kako kaže načelnica Općine Mače, Mladenka Mikulec, do sada je ekonomska cijena bila 2000 kuna. – Uslijed krize, poremeća-

ja tržišta, poskupljenja energenata i svega što nam se dogodilo, to je postalo nedostatno. Kako je Općina osnivač vrtića, dužna je financirati njegove potrebe i van ekonomske cijene. Kako su troškovi porasli, došlo je do toga da se i ekonomska cijena morala korigirati na realan trošak po djetetu. Općinsko vijeće sukladno tome donijelo je odluku o novoj ekonomskoj cijeni. Povećanje je zapravo 491 kunu, od čega je obaveza roditelja 94 kune, a ostatak preuzima Općina – kaže načelnica. Djeca u drugim vrtićima i čuvaonicama

Nadalje, važno je reći da Općina sufinancira i boravak djece upisane u druge ustanove predkolskog odgoja i obrazovanja, odnosno čuvaonice i vrtiće, a za koju su roditelji predali zahtjev za upis u Dječji vrtić Mačići i zahtjev je u obradi, ali se još ne nalazi na listi čekanja ili se dijete nalazi na listi čekanja za upis u Dječji vrtić Mačići te u oba slučaja Dječji vrtić Mačići nema slobodnih mjesta za smještaj djeteta u Dječji vrtić Mačići. – Do sada je za tu dje-

Trošak roditelja je za prvo dijete iz iste obitelji 132 eura (994,55 kn), za drugo dijete iz iste obitelji 92,40 eura (696,19 kn) te za treće dijete 0 eura (0 kuna)

cu Općina financirala 50 posto ekonomske cijene. No, kako ti roditelji ne bi sada bili zakinuti, budući da će sada i drugi vrtići i čuvaonice

podići cijene, odlučili smo da će roditelja boravak njegove djece u takvoj ustanovi koštati jednako kao što bi plaćao u našem vrtiću, a osta-

tak će pokriti Općina Mače – kaže načelnica. Dakle, trošak roditelja je za prvo dijete iz iste obitelji 132 eura (994,55 kn), za drugo dijete iz iste obitelji 92,40 eura (696,19 kn) te za treće dijete 0 eura (0 kuna). Preostali iznos do pune ekonomske cijene druge ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba za dijete iz stavka 1. ovog članka plaća Općina Mače sve dok ekonomska cijena te ustanove ne prelazi iznos ekonomske cijene Dječjeg vrtića Mačići. U slučaju da je ekonomska cijena druge ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba veća od ekonomske cijene Dječjeg vrtića Mačići za dijete iz stavka 1. ovog članka Općina Mače sufinancira 60% ekonomske cijene te ustanove, a roditelj plaća 40% ekonomske cijene te ustanove. Vijeće je ujedno prihvatilo prijedlog odluke da se ravnateljici vrtića odredi puno radno vrijeme na mjestu ravnatelja. Usvojen je i Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću Mačići.

Grad Klanjec objavio je Javni natječaj za financiranje programa - projekata koje provode udruge na području Grada Klanjca za 2023. godinu

Za rad klanječkih udruga osigurano je 46.700 eura

KLANJEC - Grad Klanjec je 31. siječnja raspisao javni natječaj za financiranje programa, odnosno projekata koje provode udruge na području Grada Klanjca za 2023. godinu. Poziv je raspisan za tri područja: za javne potrebe u sportu, javne potrebe u kulturi te druge javne potrebe koje ostvaruju udruge i organizacije civilnog društva u ostalim područjima, kao što su zaštita okoliša, briga o zdravlju, briga o djeci i slično. Za

Zbog izgradnje zamjenskog potpornog zida uz crkvu sv. Nikole

Posebna regulacija prometa u Hrašćini

Uzoni gradilišta do 15. travnja vrijedit če posebna regulacija prometa uz potrebnu prometnu signalizaciju

HRAŠĆINA - Županijska uprava za ceste izdala je suglasnost za izgradnju zamjenskog potpornog zida uz crkvu sv. Nikole biskupa u Hrašćini. Zbog toga će u zoni gradilišta do 15. travnja vrijediti po-

sebna regulacija prometa uz potrebnu prometnu signalizaciju. Promet će se i dalje odvijati po dvije kolničke trake, a iznimno ukoliko to budu zahtijevali radovi postavit će se mobilni semafori. (zl)

Od ove godine prijave se mogu dostaviti i putem elektroničke pošte

ova tri područja predviđena su sredstva u iznosu:za sport 35.000 eura, kulturu u iznosu od 7.300 eura te za druge javne potrebe u iznosu od 4.400 eura. Rok u kojem su udruge dužne podnijeti zamolbu, iznosi 30 dana. Natječaj završava s 2. ožujkom 2023. godine, do kada je moguće podnijeti prijavu na predmetni natječaj. – Natječaj je raspisan na taj način da se mogu javljati udruge s područja Grada Klanjca, ali i udruge izvan područja Grada Klanjca, koje će svoje aktivnosti realizirati na području Grada. Od ove je godine omo-

gućeno da se prijave dostavljaju i elektroničkim putem, a ne samo u papirnatom obliku, tako da se one u istom roku i uz iste uvjete mogu dostaviti na e-mail procelnik@klanjec.hr. Treba još napomenuti i to, da udruge do kraja mjeseca imaju obavezu dostavljanja izvještaja o radu za proteklu godinu, jer svi koji neće dostaviti izvješće i opravdati sredstva, neće moći ostvariti financiranje u ovoj godini – izvijestio je pročelnik Grada Klanjca Gordan Šoban. (Davor Žažar)

Sabina Pušec MAČE

Dječji vrtić Mačići

Mladenka Mikulec

Nastavlja se asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Krapinskih Toplica, investicija vrijedna gotovo 240.000 €

Općina Krapinske Toplice asfaltira 3,8 kilometara nerazvrstanih cesta

Radovi će se odvijati u skladu s vremenskim prilikama, pa je tako njihov rok produžen na 31. ožujka ove godine

KRAPINSKE TOPLICE - Na području Općine Krapinske Toplice radovi ne staju. Naime, nakon završetka projekta izgradnje kružnog toka i spojnih cesta koji su promijenili vizuru centra mjesta, nastavljaju se i radovi na asfaltiranju nerazvrstanih cesta. Tako je trenutno u tijeku asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Male Erpenje, nakon čega se nastavljaju i u ostalim dijelovima Općine prema godišnjem planu.

Brojne dionice

Riječ je o nastavku prošlogodišnjih radova koje izvodi tvrtka Završni radovi Krešo d.o.o., a čitava investicija vrijedna je 1,8 milijuna kuna plus PDV, odnosno više od 238 tisuća eura, podsjeća načelnica Općine Gordana Jureković. -Radovi će se odvijati u skladu s vremenskim prilikama, pa je tako njihov rok, zbog lošeg vremena i zimskog perioda, produžen na 31. ožujka ove godine. Nakon odvojaka Pleški – Koprivnjaki u duljini od 550 metara te Belini – kroz staru Seču u duljini od jednog kilometra na području naselja Mala Erpenja, radovi se nastavljaju u naselju Hršak Breg gdje će se asfaltirati odvojak Mlinarić – Hršak u duljini od 170 metara, a potom i u Slivonji Jareku gdje će se odvijati radovi na odvojku ŽUC – Gašparići u duljini od 250 metara – kaže Jureković.

Centar mjesta

Također, napominje načelnica, ne-

Gordana Jureković: "Ukupna duljina svih dionica je oko 3.800 metara, a ova vrijedna investicija značajno će podići razinu prometne sigurnosti i komunalnog standarda svih mještana"

razvrstane ceste modernizirat će se i u naselju Krapinske Toplice i to u ulici Fučkarov Breg – Hršak Breg u duljini od 150 metara. U naselju Lovreća Sela asfaltirat će se dva odvojka – Špoljarov Brijeg – Erpenja u duljini od 400 metara te Horvati – Jagić u duljini od 100 metara. U naselju Čret asfaltirat će se odvojci Šoštarki u duljini od 260 metara te Prekrižje – Škrnjugi

– Plahutari u duljini od 150 metara, dok će u naselju Jurjevec modernizirani biti odvojci Fučki – Budinje u duljini od 450 metara te Habulinec – D507 u duljini od 330 metara. - Ukupna duljina svih dionica je oko 3.800 metara, a ova vrijedna investicija značajno će podići razinu prometne sigurnosti i komunalnog standarda svih mještana –rekla je Gordana Jureković. (zl)

Donacija Udruge 'Hrvatska

žena' Marija Bistrica potrebitim učenicima OŠ Marija Bistrica

MARIJA BISTRICA – Ovih dana, već drugu godinu za redom, realizirana je hvalevrijedna novčana donacija Udruge ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica za OŠ Marija Bistrica. Kako je rekao ravnatelj škole Dominik Karajić, donacija je realizirana na inicijativu predsjednice Udruge ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica Zdravke

Tkalčić, a i ove godine je namijenjena učenicima u potrebi, kojima je kupljena prigodna sportska odjeća. - Zahvaljujemo i knjižničarki Jasni Milički i psihologinji Vesni Tomorad koje su vrijedno prikupile sve informacije o učenicima, što je potrebno našim učenicima i realizirale donaciju. Plod ovakvih akcija je pomoć obiteljima kojima je to potrebno, a sve u cilju kako bi našim učenicima poklonili im ono što im je potrebno i što će ih razveseliti. Jako smo zahvalni i ponosni što smo izgradili predivan odnos s Udrugom Hrvatska žena Marija Bistrica te zahvaljujemo Udruzi na brizi za

naše učenike i na uključivanju u suradnju, nadamo se da ćemo i dalje zajedničkim snagama po -

svima kojima je to potrebito – rekao je ravnatelj Karajić. (Elvis Lacković)

Od 4. veljače do 1. lipnja 2023. županijska cesta MačeMihovljan (Ž2125) privremeno je zatvorena za promet

Započela je rekonstrukcija

mosta na Mliječnici

MAČE – Započeli su radovi na sanaciji cestovnog propusta Velika Reka u Maču, tzv. mosta na Mliječnici te je zbog toga od 4. veljače do 1. lipnja 2023. županijska cesta Mače - Mihovljan (Ž2125) privremeno zatvorena za promet. Za vrijeme zatvaranja ceste promet se preusmjerava relacijom Mače - Peršaves - Velika Petrovagorska - Novi Golubovec - Kuzminec - Mihovljan i obratno. – Prvi vjesnici proljeća u ovom kraju su ba-

geri. Most 'pri Lukiću' ide u rekonstrukciju, investitor su Županijske ceste Krapinsko – zagorske županije iz EU fondova. Nakon izgradnje ulaza i osiguranja gradilišta odlazi u povijest naš stari most kojim smo prošli tisuće puta. Izdržao je mnogo toga, sada je vrijeme da dobije novo ruho. Molimo sve za strpljenje, brzo će proći vrijeme gradnje – objavila je Mladenka Mikulec Šimunec, načelnica Općine Mače. (zl)

magati

U Dječje općinsko vijeće Veliko

Trgovišće izabrano 9 članova

VELIKO TRGOVIŠĆE - Jedinstveni upravni odjel Općine Veliko Trgovišće objavio je rezultate izbora za Dječje općinsko vijeće općine Veliko Trgovišće. Izabrano je 9 članova, i to iz OŠ Veliko Trgovišće Katja Kuš (5.a), Ana Jakopčević (5.b), Petra Kompesak (6.a), Roko Pavlinić (6.b), Toni Horvat (7.r) i Matija Marec (8.r). Iz PŠ Dubrovčan izabrani su Dora Barlović (5.d), Tin Pavlinić (6.d) i Elena Besednik (7.d). (zl)

Općina Hrašćina ponovno je nositelj hvalevrijednog projekta 'Zaželi faza III – Želim dostojanstvenu starost II – Projekt zapošljavanja žena'

'Onima najpotrebitijima na ovaj se način izlazi u susret i pruža pomoć'

Projekt će se odvijati na području općine Hrašćina narednih šest mjeseci, a vrijednost projekta je 65.618,16 eura

U prošloj godini na reciklažno dvorište u Pregradi zaprimljena

181 tona otpada

Najviše kilograma, točnije 61.188 kg otpada na glomazni otpad, zatim slijedi odjeća s 13.858 kg, građevinski materijali koji sadrže azbest s 13.690 kg, potom beton s 11.860 kg te odbačena električna i elektronička oprema s 11.034 kg

PREGRADA - U periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine na reciklažno dvorište zaprimljeno je ukupno 180.975,00 kg otpada. Najviše kilograma, točnije 61.188 kg otpada na glomazni otpad, zatim slijedi odjeća s 13.858 kg, građevinski materijali koji sadrže azbest s 13.690 kg, potom beton s 11.860 kg te odbačena električna i elektronička oprema s 11.034 kg, pokazalo je izvješće Niskogradnje d.o.o. koja upravlja reciklažnim dvorištem u Pregradi, a koje se našlo na dnevnom redu 11. sjednice Gradskog vijeća Grada Pregrade. U razdoblju od početka rada reciklažnog dvorišta pa do kraja prošle godine građani su ukupno predali 580.934,50 kg raznog otpada. Veći dio zaprimljenog otpada čini problematični otpad iz kućanstava, čije je zbrinjavanje ili odgovarajuću uporabu prije uspostave reciklažnog dvorišta kao primarnog privremenog sabirnog mjesta bilo otežano. Više od trećine otpada primljenog na reciklažno dvorište u navedenom razdoblju čini glomazni otpad, a značajan udio u količini zaprimljenog otpada čini problematični otpad iz kućanstvaodbačena električna i elektronička oprema, odjeća, plastika, metali, otpadne gume te građevinski otpad u raznim oblicima.Troškovi rada reciklažnog dvorišta za proteklu godinu iznose ukupno 8.996,10 eura, odnosno 67.781,12 kn, a odnose se na troškove plaće zaposlenika, sitan inventar i materijal za održavanje. (zl)

HRAŠĆINA - Općina Hrašćina ponovno je nositelj hvalevrijednog projekta "Zaželi faza III – Želim dostojanstvenu starost II –Projekt zapošljavanja žena", uz partnere Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Krapina i Centar za socijalnu skrb – Područni ured Zlatar Bistrica. Održana je početna konferencija projekta Želim dostojanstvenu starost-II te su potpisani ugovori sa 10 - ak žena koje će dalje brinuti o 60-ak korisnika. Projekt će se odvijati na području općine Hrašćina narednih šest mjeseci, a njegovi su glavni ciljevi zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih žena, posebice onih iznad 50 godina, te pomoć najpotrebitijima, osobama starije životne dobi u težem životnom položaju. Voditeljica projekta Nikolina Prišćan navela je da je vrijednost projekta 65.618,16 eura (494.400 kuna), financira se iz Europskog socijalnog fonda kroz operativni program 'Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020', a ugovor je potpisan krajem prošle godine.

Prepoznavanje potreba

– Činjenica da se projekt ponovno provodi na području Hrašćine pokazuje da Općina doista prepoznaje da postoje oni najpotrebitiji i na ovaj im način izlazi u susret i pruža pomoć – naglasila je Prišćan. U sklopu projekta zaposleno je ukupno 10 žena od kojih će svaka brinuti o šest krajnjih korisnika. – Krajnji su korisnici osobe u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, a kroz projekt će se vama, od-

nosno njima, osigurati higijenske potrepštine s kojima ćete vi u njihovim kućanstvima njima pomagati u održavanju osobne higijene, higijene doma i slično – pojasnila je voditeljica projekta. Rezultati koje se nastoji postići ovim projektom, kazala je Prišćan, su podizanje svijesti javnosti o problemu dugotrajno nezaposlenih žena pripadnica ciljane skupine, povećanje razine socijalizacije starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju, te povećanje mogućnosti zapošljavanja teško zapošljivih žena po završetku projekta. Veliko zadovoljstvo Veliko zadovoljstvo što se projekt na području Hrašćine nastavlja,

O 60 – ak korisnika

brinut će 10 – ak žena

izrazio je načelnik Branko Tukač koji je zahvalio svima koji su sudjelovali u prijašnjem projektu i omogućili da se on sada nastavi. – Ovo je sada drugi puta da se na području općine provodi ovaj projekt i vrlo je važan, posebice za sredinu poput naše. Prošlog je puta trajao godinu dana, a zadovoljni su bili i krajnji korisnici i gospođe koje su u sklopu projekta bile zaposlene. Ovoga će puta trajati šest mjeseci i moram istaknuti da zaista mnogo znači, kako za krajnje korisnike kojima je važno da netko s njima popriča, da im netko pomogne oko kućanstva i doveze najosnovnije stvari, a onda i za žene koje se pritom zaposle – rekao je zadovoljno načelnik Tukač. (zl)

U okviru realizacije prošlogodišnjeg programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture završeni su radovi na projektu modernizacije nerazvrstanih cesta

Asfaltirano novih 2,4 km nerazvrstanih cesta na području grada Pregrade

Dio troškova asfaltiranja sufinancirali su građani u visini od 30 posto cijene radova, dok je 70 posto troškova osigurao Grad Pregrada Proračunom za 2022. godinu

PREGRADA - U okviru realizacije prošlogodišnjeg programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture završeni su radovi na projektu modernizacije nerazvrstanih cesta na području grada Pregrade. Asfaltirano je novih 2,4 km nerazvrstanih cesta. Dio troškova asfaltiranja sufinancirali su građani u visini od 30 posto cijene radova, dok je 70 posto troškova osigurao Grad Pregrada Proračunom za 2022. godinu. Također je osigurano sufinanciranje Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 46.452,98 eura (350 tisuća kuna). Dodajmo da je iz mjere za brdovita područja Pregra-

de iz proračunskih sredstava Grada te uz sufinanciranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 15.926,74 eura (120 tisuća kuna) asfaltirana nerazvrstana cesta V27, V27.1 (L22007 – Šlogari -Grofelniki – vodcr. - Antonići – V30) u duljini od 700 metara. Izvođač radova bila je zajednica ponuditelja Niskogradnja d.o.o. za stambeno-komunalne djelatnosti, Pregrada i Strojni iskop – transport, vl. Vladimir Zajec iz Zaboka temeljem Ugovora o javnoj nabavi, asfaltirano je 2,4 km cesta, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 2,13 milijuna kuna, odnosno 282.292,22 eura s PDV-om. (zl)

Održana je početna konferencija projekta

Branko Tukač

zasigurno žele ovaj projekt i trebamo napraviti sve da ga realiziramo'

Kulturni dom prostirao bi se na gotovo 500 četvornih metara, dok bi sam objekt bio energetski pasivan što znači minimalne troškove koji se odnose na utrošak energenata

MIHOVLJAN - Općina Mihovljan spremno dočekuje raspisivanje natječaja za privlačenje europskih sredstava, a jedan od ključnih projekata trebao bi biti izgradnja Kulturnog doma u samom središtu Mihovljana. Buduća realizacija tog projekta neće samo izmijeniti vizuru tog dijela mjesta, već bi Kulturni dom mogao postati središtem brojnih društvenih i kulturnih događanja. Kako je u četvrtak prilikom prezentacije budućeg Kulturnog doma naglasio načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić, natječaji se očekuju u drugoj polovici ove godine.

'Treba krenuti u akciju'

- Ako želimo pokrenuti ovaj projekt treba krenuti u akciju, odnosno dovršiti svu potrebnu dokumentaciju i ishoditi građevinsku dozvolu. Moguće je da ćemo dobiti cjelokupna sredstva ili ćemo

ko je Općina na sličan način realizirala projekt izgradnje dječjeg vrtića. - Prije nekoliko godina dobili smo značajna sredstva preko EU fondova i uz naše minimalno učešće izgradili smo vrtić i time riješili jedan od velikih problema, prije svega naših mladih obitelji. Cilj je da na takav način realiziramo i projekt izgradnje Kulturnog doma u Mihovljanu koji će centru mjesta dati novi pečat i vizuru. Izgradnjom tog objekta osigurali bismo prostor nužan za naše udruge i za daljnji razvoj društvenih djelatnosti - zaključio je načelnik koji osobno vjeruje da će, ako se raspišu odgovarajući natječaji, Općina iskoristiti pruženu priliku.

Nedostaje kvalitetan urbani prostor

Predstavljajući idejno rješenje izgleda budućeg Kulturnog doma,

Prema idejnom arhitektonskom rješenju, Kulturni dom izgradio bi se na dvije etaže. Između ostalog, imao bi visitor centar u kojem bi se kroz

multimedijalne platforme predstavljala Općina Mihovljan sa svojom bogatom tradicijom i raznovrsnošću te veliku dvoranu koja bi postala mjestom održavanja

brojnih javnih događanja

morati dijelom financirati projekt iz proračuna, ovisno iz kojeg će se fonda sufinancirati projekt. No, jedno je sigurno - naši mještani zasigurno žele ovaj projekt i trebamo napraviti sve da ga realiziramonajavio je Bartolić, podsjetivši ka-

Tin Hršak iz tvrtke Hršak&Hršak istaknuo je kako u općini nedostaje upravo jedan kvalitetan urbani prostor i objekt koji bi trebao postati mjestom okupljanja i događanja. Prema idejnom arhitektonskom rješenju, Kulturni dom

izgradio bi se na dvije etaže. Između ostalog, imao bi visitor centar u kojem bi se kroz multimedijalne platforme predstavljala Općina Mihovljan sa svojom bogatom tradicijom i raznovrsnošću te veliku dvoranu koja bi postala mjestom

održavanja brojnih javnih događanja. - Kulturni dom prostirao bi se na gotovo 500 četvornih metara dok bi sam objekt bio energetski pasivan što znači minimalne troškove koji se odnose na utrošak energenata. Ujedno, sam objekt

Bartolić: Izgradnjom tog

objekta

osigurali bismo

prostor nužan za naše udruge i za daljnji razvoj

društvenih djelatnosti

bio bi gotovo savršeno uklopljen u okoliš - zaključio je Hršak. Na prezentaciji budućeg Kulturnog doma bili su i članovi Općinskog vijeća te predsjednici mjesnih odbora koji su jednoglasno dali podršku izgradnji Kulturnog doma. (sp)

'Naši mještani

OPĆINA MIHOVLJAN SPREMNA ZA RASPISIVANJE NATJEČAJA U pripremi kapitalni projekt izgradnje Kulturnog doma

Počeli radovi na sanaciji nestabilnog pokosa kod mjesnog groblja Radoboj

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih financijskih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosio je 95.799.407,79 HRK, koji je osiguran u Državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU)

RADOBOJ - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je početkom siječnja 2022. godine objavilo otvoreni Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za "Hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačkomoslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije". S obzirom da je potres

prouzročio veliku materijalnu i prirodnu štetu koja se očituje u narušenoj stabilnosti i degradaciji tla koja dovodi do erozije tla i stvaranja klizišta čime je dovedeno u pitanje sigurno korištenje okolnih građevina i infrastrukture te je potrebna obnova i sanacija narušenih prirodnih područja kako bi se izbjeglo daljnje urušavanje tla i građevina, svrha poziva bila je obnavljanje prirodnih područja pogođenih potresom od 28. i 29. prosinca 2020. godine kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla, a i moguća daljnja urušavanja te kako bi se zašti-

Radove izvodi Vodoprivreda Zagreb d.d., a rok za završetak radova je 31.05.2023. godine

tili ljudi, građevine, infrastruktura i okoliš. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih financijskih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosio je 95.799.407,79 HRK, koji je osiguran u Državnom proračunu, iz

Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Općina Radoboj je na predmetni Poziv prijavila operaciju Sanacije nestabilnog pokosa na lokaciji kod mjesnog groblja Radoboj, sa ciljem i opisom operacije – saniranje šteta nastalih uslijed potresa 28.i 29. prosinca 2020. godine na lokaciji mjesnog groblja Radoboj, te osiguranje stabilnosti tla odnosno sprečavanje daljnje erozije tla te oštećenja okolne infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta sanacije nestabilnog pokosa iznosi 2.000.000,00 kuna/265.445,62eura.Nakon provedenih svih potrebnih predradnji, is-

hođenja građevinske dozvole, provođenja postupka javne nabave za odabir izvođača radova, potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem, te uvođenja u posao istog, počeli su radovi na sanaciji nestabilnog pokosa. Radove izvodi Vodoprivreda Zagreb d.d., a rok za završetak radova je 31.05.2023. godine. Ovaj projekt je još jedan u nizu projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije na području Općine Radoboj, čime je još jedanput prepoznata kvaliteta projektnih prijedloga koje Općina Radoboj priprema u skladu sa najvišim standardima. (zl)

Održan sastanak s glavnim tajnikom Saveza Alpe - Jadran Thomasom Pseinerom i predstavnikom Ureda Štajerske vlade Gernotom Walterom

S glavnim tajnikom o zajedničkim projektima i viziji budućnosti

Konačni zaključak sastanka jest da su poboljšanje vidljivosti Saveza te razrada zajedničkih projekata prioriteti Saveza u godini pred nama

KRAPINA - Zamjenica župana Jasna Petek i pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i fondove

EU Vlatka Mlakar su u petak u sali za sastanke Krapinsko - zagorske županije u Krapini održale sastanak s glavnim tajnikom Saveza

Alpe - Jadran Thomasom Pseinerom i predstavnikom Ureda Štajerske vlade Gernotom Walterom.

Tema sastanka je bila vizija budućnosti Saveza Alpe - Jadran te zajednički projekti, nove inicijative i aktivnosti koje će se provoditi u 2023. godini. Istaknuto je kako

Savez nudi mogućnosti umrežavanja, razmjene mišljenja, ideja i iskustva te primjera dobre prakse, koje predstavljaju jednu od platformi za maksimalno iskorištenje potencijala Europske unije kroz niz različitih transnacionalnih, međuregionalnih i prekograničnih programa. Štajerska kao predsjedajuća regija, naglasak Saveza sada želi staviti na podršku

razvoju, pripremi i implementaciji "people-to-people" projekata te da Saveza Alpe Jadran bude platforma i servisna služba za međurei-

Tema sastanka je bila vizija

budućnosti Saveza

Alpe - Jadran te zajednički projekti, nove inicijative i aktivnosti koje će se provoditi u 2023. godini

gonalnu i transnacionalnu suradnju. Krapinsko - zagorska županija Savezu preporuča, kako je istaknula zamjenica župana Jasna Petek,

mapiranje ključnih izazova i zajedničkih tematskih područja za zajedničke projekte svih članica Saveza, kao preduvjet za budu-

će zajedničke prijave na europske fondove. Krapinsko - zagorska županija članica je Saveza Alpe - Jadran od 2013. godine, nakon što su

članovi Radne zajednice Alpe - Jadran, osnovne još davne 1978. godine, odlučili transformirati Radnu zajednicu u Savez Alpe Jadran te time doprinijeti izgradnji mirne, zajedničke i demokratske Europe te poboljšanju dobrih međususjedskih odnosa. Savez Alpe Jadran trebao bi jamčiti strateško povezivanje, zajedničku suradnju i osigurati daljnju izgradnju međusobnih odnosa svih članica Saveza, pri čemu se fokus stavlja na daljnji razvoj kooperacijske mreže i to svih uključenih dionika – potencijalnih partnera, administrativne razine, nevladinih organizacija te političke razine. Konačni zaključak sastanka jest da su poboljšanje vidljivosti Saveza te razrada zajedničkih projekata prioriteti Saveza u godini pred nama. Na sastanku je sudjelovala i voditeljica odjela za strateško planiranje i razvojne projekte Zagorske razvojne agencije Tanja Ivek. (zl)

Udruga Kajkaviana na sjednici Skupštine podvukla crtu pod uspješnom godinom

'Na različitim programima Kajkaviane u 2022. godini uživo ili online sudjelovalo je oko 1700 osoba'

DONJA STUBICA - Iza udruge

Kajkaviana vrlo je uspješna godina ispunjena brojnim projektima. Od uspješnih aktivnosti svakako je potrebno istaknuti završetak projekta "STUB-kultura", prvog sufinanciranog sredstvima ESF-a i Ureda za udruge Vlade RH u okviru kojeg je obnovljen prostor u Fellerovoj zgradi (2 prostorije i sanitarije) te održano ukupno 45 aktivnosti tijekom zadnjih 5 mjeseci provedbe projekta kao i završni festival 20.5.2022. Neke od uspješnijih aktivnosti pokrenutih o okviru tog projekta nastavljene su i nakon službenog završetka što jasno govori o potrebi za takvim sadržajima u našoj sredini (Čitateljski klub i Radionica o kajkavskom jeziku) te o opravdanosti otvaranja kulturnog centra Kajkaviana u Fellerovoj zgradi. Intenziviraju se i daljnji radovi na uređenju prostora u Fellerovoj zgradi za smještaj građe koja je zasada deponirana

Brojni uspješni projekti

Novi projekt "SPOJkaj – spoji se za kaj" uspješno je započeo u suradnji s PD "Stubičan" i Gradom Donja

Stubica i od niza planiranih aktivnosti u projektu koji traje do kolovoza 2023., u 2022. godini odrađena jedna radionica izrade tradicijskih poruka (Kaj u ruci – 15 polaznika), i jedan live streaming susret s pjesnicima na kojem su sudjelovale priznate i nagrađivane pjesnikinje: Mirjana Mikulec iz Oroslavja, Gordana Tkalec iz Zlatara te Zdenka Maltar iz Novog Marofa te set radionica za ojačavanje kapaciteta partnerskih udruga koje je vodila dr.sc. Goranka Horjan i koje su uključivale 10 radionica o strateškom planiranju; 4 radionice na temu upravljanja rizicima i sigurnosnim aspektima; 1 online radionica za poticanje volonterstva u OCD-ima; 1 pripremna radionica za volontiranje. U sklopu projekta "SNIMKAJ" koji je udruga Kajkaviana pripremila i prijavila s partnerima udrugom Kućni kolektiv iz Klanjca i udrugom Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu iz Zagreba na javni poziv Agencije za elektroničke medije za programe koji potiču razvoj medijske pismenosti, odobrene su aktivnosti koje su uključivale filmske radionice (glume i scenskog pokreta, snimanja i montaže te režije) za učenike viših razreda osnovne škole iz Gornje i Donje Stubice te 4 edukativna predavanja za roditelje i 3 webinara za učitelje o raznim temama vezanima uz medijsku pismenost. Na svakoj edukaciji sudjelovalo 50-80 polaznika, a kako su bile online, na nekima i polaznici iz raznih dijelova Hrvatske jer su bili privučeni eminentnim imenima i stručnjacima u području medijske pismenosti koji su sudjelovali u projektu: doc. dr.

sc. Lana Ciboci Perša, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, prof. dr. sc. Danijel Labaš, dr. sc. Ivan Uldrijan i dr. sc. Marina Gabelica. Prijava 28. festivala Orgulje Heferer u suradnji s umjetničkom gradionom orgulja Heferer na javni pozivi za potrebe u kulturi Ministarstva kulture i medija te na nekoliko javnih poziva za projekte u kulturi lokalnih samouprava za koje je odobreno financiranje, pozicionirala je udrugu Kajkaviana kao nositelja tog nacionalnog glazbenog projekta u okviru kojeg je odrađeno 17

kvalitetnih koncerata diljem Hrvatske (prvi i zadnji u Hrvatskom zagorju: 29.5.2022. u Humu Košničkom i 23.12.2022. u Gornjoj Stubici – ukupno 6 u Zagorju) za oko 1400 gledatelja. Izdavačka djelatnost nastavljena je objavom četverobroja časopisa Hrvatsko zagorje br. 1-4/2021 s temom Čitanje u siječnju 2022., a tijekom 2022. odrađene su i promotivne aktivnosti usmjerene na knjigu Vere Grgac "Majkina vraštva, vračejne i vračiteli" koje su zbog pandemije bile odgođene. Danica Leštek i Mario Šimudvarac rade na Rječniku kaj-

kavskoga govora stubičkoga kraja koji je višegodišnji izdavački projekt udruge.

Područje cijele Hrvatske

U krizna vremena, kada se uglavnom štedi na kulturi, u udruzi Kajkaviana nadaju se da će njihov angažman ipak biti prepoznat i sukladno tome pravedno nagrađen adekvatnim priznanjem i osiguranjem potrebnih financijskih uvjeta za rad kako bi se uspješno proveli brojni projekti koji se već oblikuju u kreativnoj atmosferi udruge Kajkaviana. – Iz pozicije udruge

u kulturi koju vode i organiziraju volonteri zvuči pomalo nestvarno, ali istina je da se djelovanje udruge Kajkaviana širi na područje cijele Hrvatske. To je posebno značajan uspjeh za udrugu koja ima 50-ak članova, od toga većina koji su svesrdna podrška i tek nekoliko programski aktivnijih, jednu zaposlenu osobu (iz sredstava prijavljenih projekata - na mjestu voditelja projekata), djeluje u prostoru koji se još uvijek uređuje. Na različitim programima uživo ili online procjenjuje se da je tijekom prošle godine sudjelovalo oko 1700 osoba.

Mnoštvo kreativnih ideja i korištenje novih tehnologija pridonijeli su toj poziciji, a važno je naglasiti kako se sve to događalo u godini kada se ne može pristupiti najvećem blagu – zbirci Kajkaviana, jer je deponirana. Uspješna suradnja s Gradom Donja Stubica na osiguranju prostornih uvjeta rada i financijska podrška Krapinskozagorske županije u projektnim aktivnostima svakako su poticaji da se nastavi u tom smjeru – zadovoljna je ostvarenim u prethodnoj godini Ines Krušelj-Vidas, predsjednica Kajkaviane. (Davor Žažar)

Skupština Kajkavijane

"Nadamo se da će naš angažman biti prepoznat i sukladno tome pravedno nagrađen"

Fellerova zgrada u kojoj djeluje kajkaviana

U Gupčevom kraju velikom manifestacijom obilježava se 450. obljetnica

SPUNTALI SE GUPČEVI KMETI POD SLAVNOM 'Za svoje ideale spremni smo ak treba

Kmeti su se pod vodstvom Gupca okupili u Hižakovcu, a Tahyjeva ih je vojska dočekala pod Gupčevom lipom. Nakon što su savladali vješte vojnike, Gupčevi

Jelena Klanjčić GORNJA

Nećeme trpeti tiraniju, da nas nešči tlači, očeme biti ljudi i ako ljudi trebaju za svoje ideale hmrijeti, i na to sme spremni. Mi bumo one koji nas tlačiju skinuli s vlasti, pod cijenu vlastitog života!, pozvao je Matija Gubec svoje istomišljenike, kmete koji su se, nakon prikaza života seljaka kod Gupčeve hiže u Hižakovcu, okupili pod Gupčevom lipom u Gornjoj Stubici, na pobunu protiv vlastelina, protiv nameta Franje Tahyja, za pravicu!

Pobuna protiv tlake

gospodara

Krešimir Končevski, koji je utjelovio upravo vođu Seljačke bune, kaže kako je to događaj koji je sa svojim velikim značajem opstao

Ovogodišnje

izdanje bitke

okupit će

najviše

sudionika do

sada. Na

bojnom polju

borit će se 260

seljaka i vojnika iz 20

udruga iz

Hrvatske te po

dvije iz

Slovenije i Slovačke.

Družba vitezova

spremila je i brojne novitete

450 godina, koji je pokazao da ne treba trpjeti i da treba reći 'ne', boriti se protiv nepravde. – U ono vrijeme seljak više nije mogel trpeti tlaku koju su mu nametnuli gospodari, vlasniki sega na čemu su ondašnji seljaki živeli. Nisu više mogli kontrolirati vlastite familije, nisu imeli hrane, nisu se imeli s čim greti i krenula je buna. Gubec je vođa koji je tome 'dal kapu', ali odlučnost seljaka da se pobuniju bila je takva da se to nije dalo zaustaviti – rekao je Končevski. Nakon dvije pandemijske godine, kada se Buna obilježavala bez mogućnosti prisustva publike i sa smanjenim brojem sudionika, ove godine Puntanje kmetov izazvalo je veliki interes kod publike, koja se, nakon prikaza puntanja kmetova, koji su ovog puta nadjačali vlastelinsku vojsku, ostala zabavljati pod Gupčevom li-

STUBICA

SLAVNOM LIPOM: treba i hmrijeti!' obljetnica Seljačke bune

Gupčevi pobunjenici spremili su se za ključnu bitku

pom uz Črlene lajbeke i bogatu gastro ponudu.

Najveća bitka dosad

Pravi spektakl povodom obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune očekuje se iduće subote, 11. veljače, kada će biti uprizorena Bitka kod Stubice. – Puntanje smo riješili, kmete i bunu zdigli, pa pozivam sve da dođu sljedeći vikend u Donju Stubicu, gdje se u centru okuplja kmetska vojska, na čelu s Gupcem. Onda idemo pešice do dvorca Stubički Golubovec gdje počinje završna

Bitka kod Stubice, 15. jubilarna – najavio je predsjednik Družbe vitezova zlatnog kaleža Ivan Štefek, koji utjelovljuje jednog od glavnih likova Seljačke bune, jednog od vođa, Iliju Gregorića. Ovogodišnje izdanje bitke okupit će, kaže, najviše sudionika do sada. Na bojnom polju borit će se 260 seljaka i vojnika. – Osim 20 udruga iz Hrvatske, priključuju nam se po dvije udruge iz Slovenije i Slovačke. Samo bitku smo proširili, pojačali s uvodnim dijelom, Petricom Kerempuhom i novitetima koji ostaju iznenađenje. Naravno, pozivam sve da i nakon bitke ostanu s nama proslaviti jubilej uz koncert Majki – rekao je Štefek, dodavši kako Družba vitezova, koja je cijelo ovo obilježavanje i uprizorenje Seljačke bune i pokrenula prije 15 godina, svake godine raste i

dobiva nove članove.

Bogat program

događanja

Obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune u Gupčevom kraju najavila je i direktorica Turističke zajednice, koja je uz Družbi vitezova organizatora manifestacije. – Započeli smo s obilježavanjem danas kod Gupčeve lipe, nastavljamo u četvrtak u Muzeju seljačkih buna, prekrasnom izložbom Zorislava Drempetića Hrčića vezanom uz Seljačku bunu. U subotu, 11. veljače, od 9.30 sati kreće planinarski pohod u organizaciji PD Stubičan, od 11 sati u centru je Srednjovjekovni sajam, a u 13.30 okupljanje seljaka i povorka prema dvorcu. Nakon bitke, ponovo je fešta u centru grada, gdje od 15.30 svira Krešo Oremuš s bendom, a u 18 sati Goran Bare i Majke – najavila je Vnučec, dodavši kako se i ove godine očekuje velik broj posjetitelja. Prijašnja izdanja manifestacije okupila su i po 20 tisuća posjetitelja, najave su da će slično biti i ove godine. – Javljaju nam se agencije koje dovoze goste u Gupčev kraj, a prema sadašnjim informacijama, svi smještajni kapaciteti u ovom su kraju popunjeni, ali i u cijeloj Krapinsko – zagorskoj županiji – zaključila je Vnučec te pozvala posjetitelje na spektakularnu bitku u subotu, 11. veljače, koju ove godine nikako ne želite propustiti.

TRADICIJA SE NASTAVLJA: Najstariji fašnik u Hrvatskom zagorju i ove godine u centru Lobora

LOBOR - Najstariji fašnik u Hrvatskom zagorju i ove će se godine održati u centru Lobora. Riječ je o "Loborskom Fašinjeku" koji će se u organizaciji Općine Lobor i KUD-a Lobor održati u subotu, 18. veljače. Formiranje fašničke povorke zakazano je u 9.30 sati u centru Lobora, odakle će se krenuti prema Loborgradu po mladu. Okupljeni će povorku nastaviti prema Velikoj Petrovagorskoj, Petrovoj Gori i Vujnovcu, dok je povratak u centar Lobora predviđen za 14.45 sati. Prikaz Loborske svadbe u centru Lobora na redu je u 15 sati, nakon čega slijedi čitanje presude i spaljivanje fašnika te potom druženje u Društvenom domu Lobor uz glazbe-

ni program i gastronomsku ponudu. Ljubica Jembrih, načelnica Općine Lobor, u cilju očuvanja dugogodišnje loborske tradicije, promocije i organizacije loborskog fašni-

ka kao najjače manifestacije te vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji, poziva sve zainteresirane da se i ove godine pridruže velikoj fašničkoj povorci. - Tradicija koju nje-

gujemo i običaji koje ne smijemo zaboraviti odraz su našeg tradicionalnog loborskog fašnika. Jedan od najposjećenijih fašnika u Hrvatskoj ponovno poziva sve ljude dobre volje da se jedan dan, zajedno sa svima nama, prepuste smijehu, veselju, mašti i dobrom raspoloženju! – poručila je načelnica Jembrih. Dodajmo da će i ove godine biti organiziran i izbor za najljepšu malu masku te dječja povorka koji će se održati u utorak, 21. veljače u Društvenom domu Lobor. Formiranje povorke zakazano je u 15.30, dok će od 16 sati biti predstavljanje maski. Za najmlađe su osigurane i nagrade za najoriginalnije grupne i najoriginalnije pojedinačne maske! (zl)

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Bilje, a zdej več nie

Lukala sem nekteri dan svoje štikljece. Več su dosta stare, alji hčuvane. Baš su mi bile i ostale ljiepe. One kaj je zdej grde da jih nemrem nositi jer sem na štikljece rezdrla, kak se denes velji plastike. Plastika, kak plastika, ljehke se dene, alji denes je nema gdoj. Šoštarof ni za ljiek. Pravi šoštari i fušari davne su pomrlji, a nove nie nič zaškolane. Mi sme negda h selu imelji prec šoštarof. Kak god da jih je bilje pune, si su imelji pune posla. Negda nie bilje sakojačke štacune z obuču. Obuča se kupuvala tuj i tam h gradu h štacunu, na sieme ilji jih je pak šoštar napravil. Bilje gde se je obuča nabavila bila je skupa i ljudi su na nju dobre pazilji. Saku novu obuču neslje se k šoštaru kaj je na nju nabil tumplje. Tumple su bilji malji tienjki špleheki, tere je z maljemi čavljeki šoštar nabil na poplat gupca, pete i negda i zestrani. Tumplje su se metal kaj se poplati nej tak drlji. Ščem bi se tumplja rezdrla ilji opala naklu, mam se je metala nova, se dok se je imiela za kaj na poplat zabiti. Gda se je išlje po šundranem putu, spod poplati se je tuj i tam ziskrilje, ak se čoveku po kamenu posmeknulje. Posel šoštara nie bil ljiehki, alji su ljudi reklji da mu je dobre jer je njegef posel "pod krovem", a ne na vietru. Saki šoštar je moral imeti sake felje kalupe, kožu od tere se je obuča dielal, šila i kaj česa druguguga. Kak deteu su mi bilji jahke smiešni malji drveni ščapčeki, veljiki par miljimetre teri su su zvalji, kljinci. Morti radi toga kaj su bilji fejst malji ilji radi toga kaj su bilji sljični kljinjčekem tere se metalje h kuhane vine, teške je reči. Po njemu sme i mi dalji pajdašu teri je bil fejst malji, prišveljek Kljinec. Saki šoštar imel je i sake veljičine hlapce. Kak se unda škornji niesu delalji z ciferšljusem nek bez njega, teške ga je bilje zuvati. Unda se te pri šoštaru delalje z pomoču hlapca, a doma je njega malje gdoj imel, pak su se škornji zuvalji na pragu ilji jih je vljiekel nešče od hižne. Hlapec je bila drvena naprava tera je na jedne strane imiela rupu za petu. Z nogu teru nie triebalje zuvati, stalje se na kraj bez rupe za škorenj ilji cipul, a ona noga tera se zuvala diela se h rupu na hlapcu. Pri nas je največ posla imel jeden šoštar Joža. Gda je jemal babam meru za škornje ilji cipule, znal je babe šlatati. Jednem je te pasalje, a druge su ga špotale. Bil je poznati po tomu kaj je rekel da bi h životu da nie šoštar najrejše bil ženjska šlapa. Ljudi su ga pitalji za kaj? Unda njim je

rekel da radi toga kaj bi furt gledel ženjskam med nogami. Po sela ni na deljejke nie ni kolare. Kolari su negda delalji nasade i nasajalji motike, lupate i ves drugi halat. Delalji su z novič i popravljalji kotače za kola, svore, žrti, jarme i se kaj se je delalje od drieva za gospodaru. Za hižu stole, stolce i mebljine, ljiese rietke bi delalji kolari. Te su delalji tišljari, tere se denes još najde. Preštimavani meštri bilji su i cimermani. Kak su h Zagorju hižice največ bie drvene, kaj je malje čudne gda je rane bila ciglana. Nu, cigel je bil za seljake pre skup. Ljudi su imelji svoje huste ilji su jeftinieše došlji do drieva. Rabilje se je i stare drieve tere se mogle več put presložiti. Kak su bilji ljudi, cimermani, tie teri su delalji dome, do njih se je posebne držalje. One kaj denešnji mladi neznaju da onda nie bilje sakojake mašini za riezanje i boranje drieva. Se se delalje z ručnem halatem. Zacajhalje se je špagu tera je bila namočena h razmučenu crvenu gljine. Smočena špaga se na sakem kraju zvezala za dva čavlje ilji kljine, teri su se zabilji na kraje kre tere je trebalje piljiti. Unda se je napeta i pofarbana špaga napela i naglje pustila. Od farbe na špage ostal je trag na drievu po terem se drieve piljilje z furčenicu. Za kratke cajhanje bile su široke olofke, klajbusi, tere su se čuvale, kaj "oke h glave", jer su bilji skupi i teške jih je bilje nabaviti. Denes nie več ilji su rietki kovači. Mi imame sreču kaj ga još navike imame bljizu. Denes njegef posel nie takef kak je bil prie. Bez kovača h selu ilji barem bljizu bilje je grde živeti. Oni su delalji i potkavalji konje. Nie bilje hiže tera nie triebala srpe, vinjake, vile, lupate, motike i sakojači drugi halat za dielanje na gruntu. Se te i pune toga druguga delal je kovač. Kovač i kolar su nekak bilji "svezani". One kaj je kolar napravil od drieva, kovač je okoval. Z nabijanjem željeza, primera radi na kolni kotač viek kotača je bil dugi. Da se niesu okovalji, brze bi se rezdrlji. Kovači su delalji i se vrste kljine za kole, teljiežnjake i rinke. Cajti su se zmenilji. Denes je se moči kupiti po štacune. Takve kupljene po štacune je jeftiniejše, alji je kratki viek nucanja. I baš radi toga kaj se se jeftinieše more kupiti po štacune, nestalji su hnogi zanati bez tere mi negda, nej moglji živeti. Pak se radi toga kaj su nam h našem življenju bilji važni rade na nje zmisljim. Tak unda oni i dalje živiju h pameti onie teri su negda rabilji one kaj su oni delalji.

Uz 20. Recital radionice, predavanje, predstavljanje zbirke pjesama Željke Boc i pjesmenice uz jubilej

Tri dana programa u sjećanje na Željku i obilježavanje 20. Recitala njoj u čast

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske organizira Recital ljubavne poezije ''Željka Boc'', koji će se održati, kao i svake godine na samo Valentinovo, 14. veljače. No, kako je ove godine na rasporedu 20. recital, organizator je pripremio bogat popratni program, koji će potrajati tri dana. Inače, na natječaj za ovogodišnji recital pristiglo je 276 pjesama od čak 105 autora. Stručni sud u sastavu dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. Vesna Svaguša i pjesnik Enes Kišević, odabrao je 36 pjesama za izvođenje na samoj završnici kao i 60 pjesama od 54 autora, koje će biti objavljene u Zborniku ''Hod se nastavlja''. No, uz redovni zbornik ove godine bit će tiskana i pjesmenica ''Željela sam samo trajati'' povodom dvadeset godina Recitala ljubavne poezije u čast Željki Boc, a u kojoj će se naći sve nagrađene pjesme svih 20 recitala, osim naravno ovogodišnje nagrade publike i vjenčića publike, koje će biti poznate na samoj završnici. Također, tiskat će se i zbirka pjesama Željke Boc ''Nisam otišla'', u kojoj će mjesto naći odabrane pjesme iz njezine dvije zbirke izdane za života ''Latice i sreća'' i ''Geometrija''. Pjesme je odabrao Enes Kišević. U pripremi su sudjelovali i prof. Ivančica Tomorad kao urednica te prof. Marija Lamot i ravnateljica Općinske knjižnice i čita-

onice Marija Bistrica Mira Pižir, a u zbirci se nalazi 70 pjesama Željke Boc. Upravo predstavljanjem ove zbirke počinje trodnevni program pod nazivom Željkin spomenar – Pjesnički dani Željke Boc u Mariji Bistrici u nedjelju 12. veljače u 17 sati u Domu kulture u Mariji Bistrici. Zbirku će predstaviti upravo Kišević, Lamot i Tomorad, a pjesme će čitati Enes Kišević i Sonja Šarunić. Glazbeni gosti bit će Mirela Bačani Đunđek i Oliver Belošević, koji će izvesti četiri Željkine uglazbljene pjesme.

Prijavite se na radionice

Program se nastavlja u ponedjeljak 13. veljače već od 9 sati u Hotelu Kaj u Mariji Bistrici, a počinje predavanjem ''Srce poezije'' – Enes Kišević, dipl. glumac i pjesnik, predstavit će povijest poezije, počevši od razdoblja 2000 godina pr. Kr. recitiranjem odabranih pjesama. Sudionici će s izvoditeljem prepoznavati vrsnoću i stil pjesama. Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska govorit će na temu Osnove pjesničkoga stvaranja i predstaviti osnovne pojmove vezani uz proces pjesničkoga stvaranja poput nadahnuća i darovitosti, osobnoga i pjesničkoga iskustva, osjećajnosti i poetičnosti. U planu je i čitav niz radionica u Hotelu Kaj, prvi niz u ponedjeljak od 10.15 do 13 sati, drugi niz od 16 do 17.30 sati i treći niz u utorak 14. veljače od 11.30 do 13 sati. Radionice će vo-

diti Enes Kišević, prof. Vesna Svaguša, dr. sc. Nada Babić, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska i prof. Rosanda Tometić. Glavne teme su: Raznolikost pjesničkih oblika, Teme i granice ljubavnih pjesama, Stilske figure u pjesmama, Čitanje i recitiranje pjesme te Pisani lik pjesme – od slova do bjelina. Broj polaznika radionica je ograničen, pa je potrebna prijava na Facebook stranici Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, gdje se nalaze i ostali detalji radionica. U ponedjeljak program završava u Domu kulture u Mariji Bistrici predstavljanjem pjesmenice ''Željela sam samo trajati'', s početkom u 18 sati. Pjesmenicu će predstaviti Mira Pižir i Zrinka Jelaska, pjesme će čitati Dubravko Sidor i Rosanda Tometić, a u glazbenom dijelu programa nastupit će polaznici

Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Likovne urednice ove pjesmenice, ali i preostale dvije publikacije su Bernarda Cesar, Marija Juza i Monika Markić. Na samo Valentinovo, u Hotelu Kaj u 9 sati na rasporedu je predavanje Enesa Kiševića, u 10.30 u Svetištu MBB služit će se misa za Željku Boc, a sama završnica programa i 20. Recitala ''Željka Boc'' na rasporedu je u Domu kulture od 18 sati. Interpretatori su i ove godine Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, voditelji Jelena Januš – Grbić i Elvis Lacković, a glazbeni gost je Mladen Kosovec. Također, u Općinskoj knjižnici i čitaonici Mari-

ja Bistrica bit će postavljena prigodna izložba ''Hod se nastavlja'' - Izbor ilustracija iz zbornika Hod se nastavlja 2004. - 2023., koju je pripremila Bernarda Cesar i njezina Udruga ''Sintoment''. Izložba će se moći pogledati u radnom vremenu knjižnice do 1. ožujka, a u knjižnici će se i nakon Recitala moći nabaviti sve tri publikacije. Kišević je u 20 godina pročitao svih 6260 pjesama pristiglih na natječaj U ovih 20 godina ukupno je na natječaje ovog recitala poslano 6260 pjesama od 1563 autora. Organizatori kao zanimljivost ističu da je Enes Kišević svih 20 godina u stručnom sudu, što znači da je pročitao svih 6260 pjesama. Također, u 20 zbornika ukupno je objavljena 1151 pjesma od 790 pjesnika. Što se pak tiče nagrada, stručni sud odlučio je o tri nagrade, tri pohvale, Vjenčiću ''Željke Boc'', a dodijelit će i Jubilarni vjenčić ''Željke Boc'', kojeg će dobiti pjesnik zastupljen u 15 od 20 zbornika. Publika u dvorani će odlučiti o nagradi publike, a i ove godine nastavlja se praksa dodjele nagrade ''Vjenčić publike''. Ona će biti dodijeljena autoru ili autorici pjesme koja skupi najviše ''lajkova'' na Facebook stranici Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica na kojoj su objavljene sve pjesme, njih 60, koje ulaze u ovogodišnji zbornik Hod se nastavlja. Glasati se može do 9. veljače. (Elvis Lacković)

Kampanja 'Dan crvenih haljina' posvećena je prevenciji, prepoznavanju i liječenju moždanog udara i njegovih posljedica

U bolnici u Krapinskim Toplicama obilježen je 'Dan crvenih haljina'!

Na svom je predavanju neurolog Ivica Šćurić istaknuo kako se na neke rizične čimbenike ne može utjecati te je zbog toga važno na vrijeme utjecati na one koji se mogu mijenjati i tako značajno smanjiti rizik od moždanog udara

KRAPINSKE TOPLICEU Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice obilježen je "Dan crvenih haljina". U predvorju bolnice zdravstveno je osoblje besplatno mjerilo krvni tlak i glukozu svim zainteresiranima, a medicinsko-biokemijski laboratorij je iz krvi određivao kolesterol (HDL i LDL) te lipidogram.

Šesti

u Europi

Inače, kampanja Dan crvenih haljina posvećena je prevenciji, prepoznavanju i liječenju moždanog udara i njegovih posljedica, kako bi se potaknulo žene na brigu o svom zdravlju, naglasila važnost ranog prepoznavanja znakova moždanog udara, ali isto tako i podsjetilo zdravstvene djelatnike na neke specifičnosti moždanog udara kod žena. Akciju je svojim dolaskom u specijalnu bolnicu u Krapinskim Toplicama podržala i zamjenica župana Jasna Petek, koja je tom prilikom upozorila kako statistika pokazuje da je Hrvatska po smrtnosti od moždanog udara šesta u Europi. - Danas o tome snažno progovaramo upravo u Bolnici koja je važan rehabilitacijski centar za pacijente s cerebralnovaskularnim bolestima iz čitave Hrvatske. Treba reći da struka kaže da se 80 posto bolesti i slučajeva moždanog udara može spriječiti pravilnim načinom života, pravilnom prehranom te dovoljnim kretanjem – kazala je zamjenica Petek te uputila apel da se zdravije živi i

Dr. 'ŽeneDubroja: su često

sklone

zanemarivanju

vlastitih

simptoma, tako da ukoliko i dođe do moždanog udara kasnije se javljaju

liječniku, što za posljedicu ima i teži invaliditet i usporeni oporavak nakon moždanog udara'

bolest pokuša spriječiti samom prevencijom.

Podizanje svijesti

Zadovoljstvo odazivom građana na javnozdravstvenu akciju izrazili su načelnica Općine Krapinske Toplice

Petek: 'Treba reći da struka kaže da se 80 posto bolesti i slučajeva moždanog udara može spriječiti pravilnim načinom života, pravilnom prehranom te dovoljnim kretanjem'

Gordana Jureković i ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Danijel Javorić

Javorić Barić: 'Brojni su građani iskoristili priliku da odrade besplatne preventivne preglede mjerenja glukoze u krvi i određenih drugih laboratorijskih pretraga, kao i mjerenje krvnog tlaka'

njima. -Moždani udar kod žena je često puta dosta podcijenjen u neurologiji upravo iz nekih razlika koje postoje između muškaraca i žena. Žene su često sklone zanemarivanju vlastitih simptoma, tako da ukoliko i dođe do moždanog udara kasnije se javljaju liječniku, što za posljedicu ima i teži invaliditet i usporeni oporavak nakon moždanog udara – pojasnio je nakon javnozdravstvene akcije specijalist neurologije i voditelj Odjela za rehabilitaciju kraniocerebralnih bolesnika i akutnu neurologiju Ivan Dubroja.

Nezdrave navike

Barić. - Brojni su građani iskoristili priliku da odrade besplatne preventivne preglede mjerenja glukoze u krvi i određenih drugih laboratorijskih pretraga, kao i mjerenje krvnog tlaka – istaknuo je ravnatelj Javorić Barić te naglasio kako se ovakvim akcijama podiže svijest građanstva o važnim zdravstvenim pita-

Na svom je predavanju neurolog Ivica Šćurić istaknuo kako se na neke rizične čimbenike ne može utjecati te je zbog toga važno na vrijeme utjecati na one koji se mogu mijenjati i tako značajno smanjiti rizik od moždanog udara. - Veliku ulogu u porastu rizika za obolijevanje od moždanog udara čine i nezdrave navike kao što su nedovoljna tjelesna aktiv-

nost, povećana konzumacija alkohola, nepravilna prehrana, pušenje. Kod žena treba uzeti u obzir i postojanje specifičnih čimbenika rizika kao što su uzimanje oralnih kontraceptiva, prema nekim istraživanjima rizik je pove-

ćan u prvoj godini uzimanja, i korištenje hormonske nadomjesne terapije, osobito one s višim udjelom estrogena. Rizik od moždanog udara povišen je i u trudnica, pri čemu je najveći rizik u trećem tromjesečju i nakon porođa-

ja, učestalost je oko 20 moždanih udara na 100.000 trudnoća što bi u Hrvatskoj, s oko 35.000 trudnoća, bilo 6-7 slučajeva godišnje. Posebice su u riziku trudnice s preeklampsijom, skupom simptoma od kojih je vodeći visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće koja ne samo da može dovesti do moždanog udara u trudnoći ili neposredno nakon poroda već udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu. Migrena s aurom povezana je s povećanim rizikom od ishemijskog moždanog udara kod mlađih žena, osobito ako su prisutni i drugi čimbenici rizika poput pušenja ili korištenja oralnih kontraceptiva – naveo je među ostalim dr. Šćuric. (zl)

SJEĆANJE

dr. Ivan Dubroja

Danijel Javorić Barić

Jasna Petek

Večer uoči Valentinova slijedi premijera, a na samo Valentinovo prva izvedba nove Končićeve hit-predstave

Adam Končić uz Valentinovo premijerno izvodi svoju novu autorsku, suvremenu glazbeno-poetsku predstavu 'Kaj je ljubav'

Radnja ove treće po redu Adamove predstave, za razliku od prva dva Končićeva kabarea, smještena je u današnje vrijeme

Ivan Kovačić ZAGREB

Poznati zagorski glumac i glazbenik Adam Končić, nošen iskustvom i uspjehom dvaju glazbeno-poetskih kabarea "Noćas ću..." i "Adam i ona", koje je protekla dva desetljeća izvodio na zagrebačkim pozornicama, ali i onima širom Hrvatske, donosi dvoj novi autorski suvremeni glazbeno-poetski uradak. Kako nam je rekao, riječ je o glazbeno – poetskoj predstavi u kojoj ne nastupa sam, već uz glazbenu pratnju četvorice vrhunskih glazbenika. - U ovoj predstavi nastupam sa četvoricom glazbenika koji su inače članovi orkestra Zagrebačkog gradskog kazališta 'Komedija', budući da je ova predstava nastala u koprodukciji moje matične kazališne kuće 'Komedija' i Kulturne udruge GFUK, s time da će Udruga preuzeti gostovanja po Zagorju, a nadam se, nakon toga, i po Hrvatskoj –ispričao nam je Adam Končić.

Suvremenost

Radnja ove treće po redu Adamove predstave, za razliku od prva dva spomenuta Končićeva kabarea, smještena je u današnje vrijeme. Urbani prostor Zagreba, Krapine, Varaždina... u kojem se još uvijek pmogu osjetiti sramežljivi proplamsaji kajkavskog govora sa svim njegovim prilagodbama vremenu u kojem, mada stidljivo, ali još uvijek ponosno živi. Smještena u suvremenost ova glazbena predstava vješto koketira sa kabaretskom formom dono-

seći živuće autore manje-više kajkavske poezije čiji stihovi ponovno ne okolišaju već itekako korespondiraju sa publikom u gledalištu da-

Končić: "Vjerujem da će publici biti posebno zanimljivo da se predstava izvodi u Klubu kazališta Komedija, na staroj adresi Cesarčeva ulica 2, gdje se sjedi za stolovima i gdje se poslužuje piće"

jući ponovno posvetu ljepšem spolu. - Vjerujem da će publici biti posebno zanimljivo da se predstava izvodi u Klubu kazališta Komedija, na staroj adresi Cesarčeva ulica 2, gdje se sjedi za stolovima i gdje se poslužuje piće – najavljuje Končić.

Osam pjesama

Glazbene brojeve na kajkavskom jeziku od kojih su neki poznatiji, a neki tek trebaju afirmaciju, potpisuju autori Tomislav Goluban, Ivan Mikulić, Krešimir Končevski, Adalbert Turner i Ivan Kovačić, a izvodi ih violinist Petar Haluza, violončelist Vinko

Grubešić, gitarist Alan Dović i pijanist Tomislav Parmać. Aranžmane za sve brojeve potpisuje Josip Cvitanović gdje pored solo uvoda kvartet ima još dva instrumentalna broja u kojima prezentira virtuoznost sviranja na temu čardaša i tanga. U dramaturgiji izmjenjivanja glazbenih brojeva sa stihovima upućenim damama u gledalištu pronaći će se i pokoji kajkavski ovovremeni "štiklec", priča nam Končić, tematski također vezan na vječno inspirativni i intrigantni muško-ženski odnos. – U predstavi pjevam osam pjesama na kajkavskom, od čega ih je

šest obrada, a dvije su pisane baš za mene. Jedna je 'Još ti navek kerv gori' s kojom sam nastupio na krapinskom Festivalu 2018. godine i druga je 'Plavi leptir' s kojom sam nastupio prošle godine, a autor obiju pjesama je Ivan Kovačić – rekao nam je Adam Končić.

Termini predstava

Cijela predstava je, pojašnjava Končić, bazirana na temi ljubavi, kao što je to bio slučaj i u njegova prva dva kabarea. –Ovdje se recitira poezija suvremeneih pjesnika od kojih valja istaknuti Ladislava Prežigala, Zvonka Kudelića, Ene-

sa Kiševića i Željka Krznarića i cijela predstava veliča taj muško - ženski odnos, ali ne isključivo u pozitivnom smislu, već i u onom koji u ljubavnom odnosu ponekad zna biti i gorak. Naravno, predstava je u tom dramaturškom smislu dobro izbalansirana, u čemu sam imao pomoć kolegice Nine Kleflin, dakle, kućnog dramaturga kazališta Komedija – pojašnjava nam Končić. Inače, samu predstavu najavljuje video spot pjesme 'Kaj več od ljubavi vrijedi' na glazbu Ivana Mikulića i tekst Alena Orlića u obradi Adama Končića i aranžmanu Josipa Cvi-

tanovića u produkciji tvrtke Unimedia, a koji je snimljen u prostoru Kluba kazališta Komedija gdje će se i predstava izvoditi. Video spot će se premijerno pustiti u eter Croatian Music Chanela 8. 2. od 19 sati kada će se isti moći vidjeti i na You tube platformi. Spomenimo na kraju da će se premijera predstave održati 13. veljače od 20 sati u Klubu kazališta Komedija, a sljedeće izvedbe predstave su 14. i 27. veljače u istom prostoru. Predviđa se turneja Hrvatskim zagorjem u sklopu 16. GFUK-a i po Zagorju od 14. do 30. travnja.

Za sve informacije i rezervacije se javite na broj 099 250 39 16

11. 2. s početkom u 19 sati svira Laka meta 14. 2. s početkom u 18 sati uz klavijature i gitaru

Zagorka Kristina Iveković nastupa na ovogodišnjoj Dori sa svojim bendom Top of the Pop i Mariom Petrekovićem

Kristina iz Tuhlja po drugi put nastupa na Dori; ovog puta sa svojim bendom: 'Naša pjesma je pisana za Josipu Lisac'

'Putovanja' potpisuju autor glazbe Bruno Krajcar, autor stihova Daniel Načinović i aranžer Nikola Milat

IZagorje imaju svoju predstavnicu na ovogodišnjoj Dori, hrvatskom izboru za pjesmu koja će nas predstavljati na ovogodišnjem Eurosongu. Riječ je o 38-godišnjoj Kristini Iveković iz Tuhlja, koja je zagorskoj glazbenoj javnosti isprva bila poznata po brojnim nastupima na raznim zagorskim festivalima kajkavske i zabavne glazbe te po nastupu na Dori 2006. godine. Ovog puta na Dori ne nastupa kao solistica, već kao pjevačica benda Top of the Pop, koji je za ovu prigodu pripremio glazbenu suradnju s poznatim radijskim i televizijskim voditeljem i komičarem, Mariom Petrekovićem.

Osnivanje benda

Zagorski list je u posljednjih dvadesetak godina u više navrata pisao o Kristini, koja je prvi veliki iskorak na nacionalnu glazbenu scenu napravila još davne 2006. godine, kada je s pjesmom 'Zapisano na dlanu', po prvi puta nastupila na hrvatskom izboru za Eurosong. Isto je pokušala i naredne, 2007. godine, no tada žiri nije uvrstio njenu pjesmu u polufinalnu večer. U međuvremenu se, uz glazbenu karijeru, iskazala i kao televizijska te radijska voditeljica, no, eto, nakon petnaest godina, Kristina je ponovno odlučila pokušati 'upasti' na Doru i uspjela. Kao što smo već spomenuli, ovog puta kao članica benda, s kojim će

"Naša pjesma 'Putovanja' je, recimo, pop pjesma s elementima funka. Vedra je, vesela, optimistična i lepršava. Ja bih rekla 'fresh'. Kao

što i sam naslov govori, tema je putovanje, ali ono, životno putovanje i mislim da se svatko u njoj može pronaći jer govori o životnom putovanju u kojem se svi susrećemo i s dobrim, ali i lošim stvarima"

izvesti pjesmu pod nazivom 'Putovanja'. – Riječ je o bendu s kojim sam počela raditi 2015. godine, kad smo Nikola Milat i ja, koji smo core benda, počeli zajedno raditi nakon što smo se upoznali kao glazbenici na klupskoj sceni u Zagrebu. Skupili smo ekipu i počeli smo raditi kao izvođači, glazbenici na kruzerima. Kako su oni iz Istre, nakon par godina, točnije, 2018. godine, odlučila sam i ja odseliti u Istru gdje sada živim i radim. Osim što se bavim glazbom, radim i na Radio Medulin FM –priča nam Kristina.

Povijest pjesme

Iako već godinama vrlo uspješno sviraju zajedno kao 'gažerski' bend prepoznatljivog urbanog stila, do sada nisu snimali svoje pjesme. – Evo, sad smo snimili svoju prvu autorsku stvar i odmah Dora. (smijeh, op.a.) Inače, autor glazbe je Bruno Krajcar, a autor teksta Daniel Načinović, a kolega iz benda, Nikola Milat, je zaslužan za aranžman. Da budem iskrena, pjesma nije rađena za Doru. Snimljena je još prije godinu dana i tako je stajala, a nastala je još prije petnaestak godina i izvorno je, kad je napisana, bila namijenjena Josipi Lisac. No taj se plan nekako izjalovio pa je stajala u ladici petnaestak godina. Mi smo je sad malo prilagodili današnjim glazbenim trendovima. I, kako smo je imali snimljenu, a raspisan je natječaj za Doru i Eurosong, odlučili smo je poslati. No, velim, pjesma nije pisana za Eurosong pa smo tražili način kako da u nju dodamo taj

"Pjesma nije pisana za Eurosong pa smo tražili način kako da u nju dodamo taj neki moment koji je potreban za Doru i Eurosong. Tada se Bruno Krajcar sjetio Marija Petrekovića, pitali smo ga bi li on radio featuring na pjesmi, on je pristao i eto, nastupamo zajedno na Dori"

neki moment koji je potreban za Doru i Eurosong. Tada se Bruno Krajcar sjetio Marija Petrekovića, pitali smo ga bi li on radio featuring na pjesmi, on je pristao i eto, nastupamo zajedno na Dori – otkrila nam je Kristina. Poruka pjesme

Što se tiče same pjesme, kaže nam Kristina, ona je napravljena 'bendovski' s blagom dozom retro prizvuka. – Naša pjesma 'Putovanja' je, recimo, pop pjesma s elementima funka. Vedra je, vesela, optimistična i lepršava. Ja bih rekla 'fresh'. Kao što i sam naslov govori,

tema je putovanje, ali ono, životno putovanje i mislim da se svatko u njoj može pronaći jer govori o životnom putovanju na kojem se svi susrećemo i s dobrim, ali i lošim stvarima. Tako da će, vjerujem, svatko tko je čuje, pronaći u njoj barem jedan stih koji opisuje i neku njegovu životnu situaciju. No, pjesma je pozitivna i na kraju krajeva poruka pjesme je da dobro uvijek pobjeđuje, odnosno, da svjetlo uvijek pobjeđuje tamu – tumači nam Kristina.

Očekivanja od Dore

Naravno, svi koji se prijave na bilo koji festival, a posebno na Doru koja izvođačima potencijalno može otvoriti i međunarodne 'glazbene vode', pogotovo ako nastupe i na Eurosongu, imaju od tog nastupa i nekakva očekivanja, želje, ciljeve. Stoga smo i Kristinu pitali što ona i članovi njenog benda očekuju od nastupa na Dori. – Pa očekujemo pobjedu, naravno (smijeh, op.a). Ma, iskreno, očekujemo prvenstveno dobru zabavu. I do sad

je uistinu i bila. Malo je sve to skupa stresno, sve te pripreme... Jer kad upadneš na Doru naravno da ti život ne stane, nego i dalje radiš sve ostalo, imaš posao jedan, posao drugi. Mi svi u bendu smo multipraktici, svi radimo po nekoliko poslova i sad je ova priprema za Doru malo počela uzimati danak, malo smo umorni, ali eto, Dora se bliži, kostimi su gotovi i osmislili smo kako će to sve izgledati. Velim, očekujem prije svega dobru zabavu, a s Mariom Petrekovićem to zaista nije teško. S druge strane, s obzirom na to da kao autorski bend tek započinjemo svoju priču, Dora će tu biti kao jedna odlična platforma da dobijemo promociju koju inače ne bismo dobili, da pjesma dopre do jednog šireg kruga slušatelja i da se slušateljima svidi. Dakle, prvenstveno to vidimo kao promociju pjesme, ali i samog benda koji je do sad bio nepoznat na nacionalnoj glazbenoj sceni – otvoreno nam je priznala naša Zagorka Kristina Iveković, pjevačica benda Top of the Pop.

Njihovu pjesmu

Ivan Kovačić TUHELJ

Top of the Pop

Kristina Iveković

S Kristinom i njenim bendom nastupa i Mario Petreković /Foto:Pixsell

Doktorica Ana Dimova, specijalistica abdominalne kirurgije u Općoj bolnici Zabok, jedina je liječnica iz Krapinsko-zagorske

Ana, zagorska najdoktorica po izboru je, u većini slučajeva, dovoljno

Dr. Dimova redoviti je i nagrađivani gost i predavač na stručnim skupovima i kongresima abdominalne kirurgije i proktologije te koautorica nekoliko međunarodnih prospektivnih studija iz područja hitnih kirurških stanja. Osim što radi u bolnici, dio je tima Centra za minimalno invazivnu kirurgiju Specijalne bolnice Sv. Katarina, a k tome je i stalni sudski vještak iz područja opće i abdominalne kirurgije

Željko Slunjski ZABOK

Devetu godinu zaredom portal najdoktor.com objavio je popis najboljih liječnica i liječnika po izboru pacijenata u Republici Hrvatskoj. Kako naglašavaju, na temelju iskustava pacijenata stvaraju što je moguće realniju sliku o pojedinim doktoricama i doktorima. Za prošlu godinu na popisu iz Krapinsko-zagorske županije samo je jedno liječničko ime, dr. Ane Dimove, abdominalne kirurginje zaposlene u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Posebnost je što je šestu godinu zaredom na popisu najdoktora i to kao jedina žena te specijalnosti. Sve to i više je nego dovoljan razlog za razgovor s liječnicom koja od 2019. radi u Općoj bolnici Zabok (Bračak), rođenom Zagrepčankom, čiji je suprug, Makedonac Stefan, iz Štipa, najvećeg grada u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, također abdominalni kirurg zaposlen u istoj bolnici.

Doktorice, što Vam privatno znači biti na listi "najdoktora"?

Dr.Dimova: Neizmjerno mnogo! Koliko se god čovjek trudio odvojiti privatno od posla, to je nemoguće na svakom radnom mjestu gdje se ulazi bez "fige u džepu", a posebice ako pričamo o poslovima koji su više poziv nego zanimanje. Nemoguće je iz toga izolirati svoje intimne osjećaje, jer svaki put kada se daješ poslu, znaš da žrtvuješ vrijeme za svoju obitelj. Mi smo ovdje ipak zbog pacijenata, ne zbog zgrade, instrumenata, opreme ili

"Određenu razinu profesionalnosti jednostavno smo

dužni održati, jer, zamislite kako bi se bolesnici osjećali da se u njihovim najtežim trenucima

s njima "raspadne"

i njihov liječnik.

Ipak, empatičnost i pronalaženje u samom sebi

razumijevanja za tuđu patnju opet i opet iznova nužni su za odgovarajući pristup bolesniku"

samih sebe. Zato je njihovo mišljenje i ishod liječenja istinski smisao posla. Tvrditi da ovakvo priznanje nije beskrajno laskavo i najznačajnije u godini, značilo bi ili laž ili duboko poremećene porive zašto je netko odabrao medicinu.

Najdoktora biraju pacijenti, a naći se na listi znači da, osim stručnosti, imponirate im i osobno. Pacijenti imaju različita iskustva s bolničkim liječnicima, od ljubaznih i susretljivih do onih hladnih u komunikaciji i distanciranih. Kakav je Vaš princip?

Dr. Dimova: Određenu razinu profesionalnosti jednostavno smo dužni održati, jer, zamislite kako bi se bolesnici osjećali da se u njihovim najtežim trenucima s njima "raspadne" i njihov liječnik. Ipak, empatičnost i pronalaženje u samom sebi razumijevanja za tuđu patnju opet i opet iznova (čak i u nama privatno teškim danima) nužni su za odgovarajući pristup bolesniku. Osobno mislim kako moji pacijenti najviše vole to koliko im objašnjavam, crtam, sve dok im ne bude najjasnije moguće što im se trenutno događa, kakve su prognoze, kakvi dijagnostički i terapijski planovi za njih. Nažalost, u državnom zdravstvu, liječnici mahom nemaju dovoljno vremena posvetiti se svakom pojedinom bolesniku. Nerijetko trčimo između različitih radilišta, utrkujemo se s vremenom i obvezama, a i umor igra ulogu. Ali vremenom sam shvatila da je, zapravo, "najbrži" put stati i na miru objasniti bolesniku sve što ga zanima. Detaljno. Tada je bolja komunikacija, ali i sveukupni ishod liječenja. Manje je "šuma u kanalu", nepovjerenja i zabrinutosti. Umjesto da deset puta na brzinu obavljamo razgovor po nekoliko minuta, a i dalje ništa nije jasno. Čvrsto sam uvjerena kako je to dio koji osobno imponira mojim pacijentima. A i ja sam tako sretnija!

Koliko liječnik u svojoj kirurškoj praksi mora biti i psiholog?

Dr. Dimova: Mnogo. Često mi se činilo i previše. Iskreno, na samim počecima moje kirurške karijere, to me jako smetalo. Željela sam biti kirurg, a ne psihijatar ili psiholog. Jako sam se u tom pogledu promijenila. Pacijentima je, u većini slučajeva, dovoljno tek malo ljudskosti i empatije da od sebe daju duplo više pozitive i snage za borbu, suradnju u planu liječenja. Često kažem kako smo svi mi lošija verzija sebe kada smo bolesni. Ipak, u radu s ljudima uvijek postoje i oni koje je apsolutno nemoguće zadovoljiti, jer jednostavno traže konflikt. Ali to su iznimke koje potvrđuju pravila. Treba pokušati razumjeti psihološke reakcije na

bolest, ne osuđivati. Nama je to mrvu više strpljenja, a pacijentu može značiti sasvim drukčiju sliku. Nekad ste, u početku, radili u hitnoj, sada u klinici. Prednosti i mane?

Dr. Dimova: Radila sam u izvanbolničkoj hitnoj u maloj sredini koja gravitira Zagrebu, ali do odredišta ima 45 minuta vožnje. Također nema medicinsku sestru na terenu jer ona "pokriva" ambulantu. Takva se hitna bitno razlikuje od onih u urbanim sredinama, jer si jednostavno ne možete kao mlad liječnik priuštiti da svakog bolesnika upućujete u tercijarni centar. Nemate gotovo nikakve dijagnostičke mogućnosti osim svojih ruku, stetoskopa, tlakomjera. Naučite se raditi tako "polugoli i bosi". Upravo je to iskustvo, smatram, od neprocjenjive vrijednosti. Mislim da nije dobro odmah nakon fakulteta započeti specijalizaciju, osobito u većim bolnicama. Jednostavno tada bez sve sile vrhunske dijagnostike zapravo ni ne znate prakticirati medicinu. Ja sam u najveću državnu bolnicu došla nakon godine dana opisane hitne. Tamo sam, pak, učila potpuno drukčiju perspektivu: kako je raditi u bolnici u koju bolesnike šalju sve druge ustanove kada iscrpe svoje mogućnosti. Puno sam naučila na Rebru i cijeli život ću biti zahvalna za sve dobre, ali i loše primjere, iz kojih sam izvlačila neke svoje kirurške karakteristike. Potom, u OB Zabok, slijedi jedan treći milje. Za razliku od Rebra, ovdje se ne možete "sakriti" u masi liječnika. Morate u dežurstvu sami znati i moći pokriti patologije iz svoje uže specijalnosti. Meni to odgovara, jer izrazito volim operirati i sretna sam što prilike za to ovdje imam na pretek.

Jedna ste od rijetkih liječnica koja je specijalizirala abdominalnu/digestivnu kirurgiju i malo ih je u Hrvatskoj. Što podrazumijeva Vaš posao u bolnici, kakva su Vam iskustva, je li se pacijenti iznenade saznajući kako će ih operirati - žena?

Dr. Dimova: Teško bih mogla pobrojati koliko sam puta čula: "ako već moraš kirurgiju, zašto ne plastika ili vaskularna, neka grana prilagođenija ženama?". Ne znam. Obožavam upravo ovo čime se bavim, i koliko god teško bilo, sigurna sam da bi moj privatni život ispaštao još više da sam ja frustrirana i neostvarena jer sam radila kompromise mimo svojih snova. Ja sam specijalistica opće kirurgije i uža specijalistica digestivne/abdominalne kirurgije. U OB Zabok puno operiram, dežuram, te radim re-

dovnu digestivnu kiruršku ambulantu. Radila sam i u visokim stupnjevima trudnoće. Povremeno se dogodi da me pacijenti oslovljavaju sa "sestro". Ne ljutim se na to, simpatično je. Ako su uporni, jednostavno odem po "doktora". Kada, pak, nije vrijeme za šalu - nemam problema s povjerenjem bolesnika. Tada me shvate vrlo ozbiljno.

Jedna ste od rijetkih liječnica koja se bavi ženskom proktologijom. Dosadašnja iskustva i spoznaje?

Dr. Dimova: Malo je žena u abdominalnoj kirurgiji, a među "abdominalcima" malo nas se ozbiljno bavi proktologijom. Kada se to zbroji, jasno je da žena proktologa gotovo nema. S druge strane, iako su odavno pomirene s muškim ginekolozima, čini se da mnoge žene imaju izrazitu nelagodu pri proktološkim pregledima kod muških

kolega. Postoje žene kojima je to iz vjerskih razloga nemoguće, kao i one koje to jednostavno ne žele. Tako je krenula doslovce navala žena u moju ambulantu. A kada sam shvatila kolika je potreba za time, počela sam dodatno raditi i privatno. I vjerujte, krcate su mi sve ambulante. Sretna sam, ipak, što mi s povjerenjem dolaze i muškarci.

Nakon diplome u Zagrebu jedno ste vrijeme bili u SAD-u. Nije li bilo izazova, stručnih i financijskih, da tamo ostanete?

Dr. Dimova: Nikada me SAD nije privlačio kao trajno rješenje. Izvrsno je bilo iskusiti harvardske bolnice, stekla sam divna kolegijalna poznanstva, čak i prijateljstva od kojih se neka i danas njeguju, otvorena sam za povremene kraće programe usavršavanja i kongrese, ali za više od toga SAD mi ne dolazi u

Dr. Ana Dimova najviše voli operirati sa suprugom Stefanom, također zaposlenim u OB Bračak

Krapinsko-zagorske županije na listi najdoktora za 2022. godinu. Na toj se listi nalazi već šestu godinu zaredom

izboru pacijenata: 'Pacijentima tek malo ljudskosti i empatije!'

"Mi smo ovdje ipak zbog pacijenata, ne zbog zgrade, instrumenata, opreme ili samih sebe. Zato je njihovo mišljenje i ishod liječenja istinski smisao posla. Tvrditi da ovakvo priznanje nije beskrajno laskavo i najznačajnije u godini, značilo bi ili laž ili duboko poremećene porive zašto je netko odabrao medicinu"

obzir. Ne volim njihov modus vivendi. Bili smo u jednom trenutku "jednom nogom" u Danskoj, ali smo ipak odlučili ostati u Hrvatskoj.. Inače, što se kirurgije tiče, u mnogočemu se itekako imamo čime ponositi! Vjerujem da bi hrvatski pacijenti bili zaista negativno iznenađeni kada bi iskusili neke zapadnjačke zdravstvene sustave. Koliko u naš ulažemo, vjerujte, vrhunski je!Što se našeg ostanka tiče, ne znam što nosi budućnost. Ponuda iz inozemstva ima, vjerujem da ćemo Stefan i ja zajedno donijeti najispravniju odluku.

Na posao putujete iz Zagreba. Zacijelo je bilo mogućnosti rada u metropoli?

Dr. Dimova: Bilo je, i još uvijek ima. Ne znam, kada smo odlazili s Rebra, najvažnije nam je, kao mladim kirurzima, bilo da možemo operirati, vježbati ruke i mozak, u

okruženju koje nije toksično. Nisam željela puno paramedicinskih i politički kreiranih okolnosti radi kojih ću većinu dana na klinici držati kuke i čekati da nakon 50. godine počnem operirati jer je tako bilo mojem šefu, onom prije njega, i svima prije njih. Ta "nasljedna bolest" je za mene bila prevelik danak da bih ostala samo da mogu reći da radim u KBC-u. Zato sam, nakon malo manje od 10 godina, otišla. Zahvalna sam na svemu naučenom, dobrom i lošem, ali otkaz nisam požalila ni trenutka. U našoj, zabočkoj bolnici, nas je malo, a posla ima više nego dovoljno za sve i sve što je potrebno jest da radite, trudite se i operirate. To je sve što mi treba. Za sada smo ovdje zadovoljni.

U zabočkoj bolnici, kao abdominalni kirurg radi i Vaš suprug, dr. Stefan Dimov. Je li to poznanstvo iz vremena zajedničkog rada u KBC Zagreb?

Dr. Dimova: Tako je, poznanstvo i ljubav. On je došao na specijalističko usavršavanje iz Makedonije, a studij medicine je završio u Bugarskoj. Danas se šalimo da ne zna više na kojem jeziku misli, na kojem uči, a na kojem radi. Beskrajno sam sretna da se u Zagrebu i Zagorju osjeća dobro i da je prihvaćen. Mislim da je stasao u izvrsnog mladog kirurga, puno operira, a u meni ima i beskrajnu podršku i najvećeg kritičara.

Kako dvoje kirurga privatno funkcionira, tim više što ste roditelji troje djece? K tome oboje dodatno radite i u Sv. Katarini. Postoji li vrijeme za opuštanje?

Dr. Dimova: Uh. Ono što većina podrazumijeva pod opuštanje, toga se teško nađe. Ali nekako smo našli svoj recept za ovu fazu života. Troje vrlo male djece, s malim razmacima u dobi, jednostavno vas

natjera da se u svakodnevici naučite veseliti svemu, svakom zajedničkom trenutku, a s vremenom i da se opustite u najzahtjevnijim situacijama. Učimo kako se nasmijati umjesto izgubiti živce, i tako svaki dan u sitnicama. Često nas pitaju nije li nam previše zajedno živjeti i raditi, a istina je da se zapravo jedva vidimo, na obje lokacije. Pokraj djece smo zajedno, a ne stignemo tri riječi na miru razmijeniti. Na putu na posao i sa posla vježbamo dodatni strani jezik kojeg učimo. Na poslu smo često na različitim radilištima, tako da si zapravo kronično nedostajemo. I nitko sretniji od nas kada nas zapadne da zajedno stanemo za operacijski stol. Baš uživamo u tome.

Na posljetku, kako se osjećate u Zagorju, posebice suprug koji je iz Sjeverne Makedonije. Je li se navikao na neke zagorske

specijalitete?

Dr. Dimova: Mislim da je dobro prihvaćen i sretan. Meni, pak, zagorske krvi ne nedostaje, tako da je nekako sve sjelo na mjesto. Jedino ga nikako ne mogu natjerati da zavoli sir i vrhnje. Inače jako voli "prezvuršt" i bućnicu, koju je jednom nasred Bračka nazvao "malim burekićima", pa sam skoro u zemlju propala. Svi smo se na poslu tada baš dobro nasmijali.

A Vi na makedonske?

Dr. Dimova: Ah, teško je ne obožavati makedonske specijalitete. Prvo što mi je darovao bila je zemljana posuda za " gravče na tavče", jer obožavam kuhati. Preuzela sam recepte za svekrvine najpopularnije poslastice, ali ipak je suprug taj koji radi ono najbolje od makedonske kuhinje, npr. šarske pljeskavice.

'Jako je povećan prihvat životinja koje su koji su korisnici centara za socijalnu skrb, jednog kućanstva, koje su stare, bolesne

Nalaznik životinje

Sabina Pušec

SELNICA

Jeste li kada primijetili napuštenog psa ili mačku, da gladni ili ozlijeđeni lutaju ulicama? Jeste li tada okrenuli glavu ili im pokušali pomoći? Ako nemate uvjete da sami ponudite dom napuštenom stvorenju, za to postoji u našoj županiji Sklonište za napuštene životinje Luč Zagorja u Selnici u općini Marija Bistrica, koje je s radom započelo 2014. godine i uskoro će proslaviti svoj 9. rođendan. No, kako ljude zbunjuju razne informacije koje do njih dolaze o načinu zbrinjavanja, pitali smo voditeljicu Skloništa Mirjanu Zajec koja je zapravo prodecura s prijavljivanjem napuštene životinje.

Prijavljivanje

napuštene životinje

- Na području Krapinsko – zagorske županije mi smo jedino sklonište, a financiraju nas jedinice lokalne samouprave. Nalaznik životinje je dužan u roku od 3 dana od kada pronađe životinju obavijestiti isključivo komunalnog redara u svom gradu ili općini. Redar treba izaći na teren očitati čip. Ako je pas čipiran, obaviještava vlasnika psa koji dolazi po životinju. Ako nije čipiran, redar obavještava Sklonište i pas ide u Sklonište. To je bitno, jer svaka općina i grad vodi evidenciju koliko imaju napuštenih životinja i financira smještaj te životinje sa svog područja u sklonište. Mi ne možemo izlaziti van po dojavi nalaznika jer onda se događa problem da lokalna samouprava nema podataka o nalazniku, ne zna koliko životinja sa svog područja ima u skloništu i dolazi problem oko naplate. To ne znači da, ako netko javi skloništu da je vidio napuštenu životinju, mi nećemo dati uputu i pomoći, ali komunalni redar mora izaći na teren, imati mikročitač čipova i imati uvid u

'Od 262 psa koja su primljena u sklonište, bilo je 130 ženki i 132 muških. Takav omjer do sada nije bio slučaj, uvijek je bilo oko 70 posto ženski, a 30 posto muških. To ukazuje na to da se sve više razvija svijest o sterilizaciji. I to je barem neki

pozitivni pomak. Pomak je i sve veći broj prihvata pasa koji imamo. On ne znači da prije nije

bilo napuštenih

životinja, nego da sve više ljudi

shvaća što znači napuštena

životinja, da joj treba pomoći'

sustav – objasnila je Mirjana Zajec. Povećan broj prihvata mačaka

A iza Skloništa Luč Zagorja već je 9 godina rada. Sklonište je bilo među prvim no – kill skloništima u Hrvatskoj, a sada iza sebe ima ti-

suće spašenih i udomljenih pasa i mačaka. Što se prošle godine tiče, u sklonište su ušle 443 životinje, a udomljeno ih je 420. – To je odlična brojka. No, imamo 40 – ak pasa koji s nama ostaju iz godine u godinu, pa su neki tu još od 2018. i nitko ih ne želi udomiti – kaže

Mirjana. Zašto, pitamo se? – Neki od tih pasa su došli kao malo stariji psi od 6,7 godina. Ljudi mnogo teže udomljavaju starije pse. A još jedan problem, prilično nevjerojatan, ali istinit je – da su crni. Iz nekog razloga, mnogo ljudi ne voli crne pse. Dio pasa je pak bio i

agresivan kada je stigao, a kako su stariji čangrizaviji su, teže se prilagođavaju. No, postoji i par obitelji koje ponekad udomljuju starije pse. To su ljudi koji se toliko ne vežu za pse, već o njima skrbe, hrane ih, liječe, ali nisu toliko emotivni kada im dođe kraj. I onda kada tog psa kojeg su uzeli više nema, dođu i opet uzmu stariju životinju da joj uljepšaju vrijeme koje joj je preostalo. No takvi su ljudi rijetki – iskreno kaže Mirjana. Ono što je zanimljivo i specifično za prošlu godinu, u Sklonište su stigla 262 psa i čak 181 mačka, što je ogroman broj za mačke. - Prošla je godina bila nevjerojatna po pitanju mačaka, a zašto je to tako, zapravo ne znamo. Uz sve besplatne sterilizacije, akcije steriliziranja, smanjenja cijena na 50 posto, dvije akcije godišnje naših veterinarskih ambulanti, stvarno nam nije jasno od kuda tolike brojke. No, dobra je stvar što smo imali i puno udomljavanja mačaka, pa smo ta-

je dužan u roku od 3 dana od kada pronađe životinju obavijestiti isključivo komunalnog redara u svom gradu ili općini. Redar treba izaći na teren očitati

LUČ ZAGORJA NAVRŠILA JE VEĆ DEVET GODINA S voditeljicom jedinog skloništa za napuštene životinje

Mirjana Zajec, voditeljica Skloništa

Prošle godine povećan broj mačaka koje su stigle u sklonište

životinje u Zagorju, Mirjanom Zajec, razgovarali smo o izazovima i problemima s kojima se sklonište suočava

su ostale iza pokojnih vlasnika ili od ljudi skrb, a tu se redovito radi o više životinja iz

bolesne ili agresivne i nitko ih ne želi udomiti'

očitati čip. Ako je pas čipiran, obaviještava

'Imamo 40 – ak pasa koji s nama ostaju iz godine u godinu, nitko ih ne želi udomiti. Neki od tih pasa su došli kao malo stariji psi od 6,7 godina. A još jedan problem, prilično nevjerojatan, ali istinit je – da su crni. Iz nekog razloga, mnogo ljudi ne voli crne pse'

ko prošle godine udomili 102 mačke. Jedan dio je bio bolestan i eutanaziran, neke su na žalost same uginule, a dio je vraćen u prirodno stanište. To ne znači da vraćamo mačke na područje općine ili grada na kojem smo ih pokupili, nego je puštamo u prirodno stanište tu, u dvorište skloništa. Mačke vani imaju kućice, svoje zdjelice i te mačke isto udomljujemo, ako dođe netko i dopadne mu se ta mačka, može se udomiti. Idu van tek nakon sterilizacije i kada se očiste od parazita. Nema potrebe da te starije odrasle mačke, ako su zdrave, borave u zatvorenim prostorima i kavezima – pojašnjava voditeljica skloništa. Zbog velikog porasta broja mačaka koje stižu u sklonište, Mirjana Zajec apelira i na komunalne redare, i JLS, kao i na same nalaznike, da si, ako postoji kakva mogućnost, ostave pronađenu mačku. – Mogu se javiti i nama i općinama i gradovima, dogovorit

ćemo besplatne sterilizacije, financirat će se veterinarski dio od strane lokalne samouprave ili skloništa, ali pokušajte ostaviti tu mačku ili je sami s vremenom udomiti –kaže Mirjana. Pojavio se još jedan zanimljiv podatak, vezan za 2022. godinu. Naime, od 262 psa koja su primljena u sklonište, bilo je 130 ženki i 132 muških. – Takav omjer do sada nije bio slučaj, uvijek je bilo oko 70 posto ženski, a 30 posto muških. To ne znači da je manje ostavljenih životinja, ali ukazuje na to da se polako sve više razvija svijest o sterilizaciji. I to je barem neki pozitivni pomak. Također pomak je i sve veći broj prihvata pasa koji imamo. On ne znači da prije nije bilo napuštenih životinja, nego da sve više ljudi shvaća što znači napuštena životinja, da joj treba pomoći, da prijavljuju pronalazak, a ne ostavljaju je na cesti da se 'samo to riješi' ili dogodi nešto loše. Čak 98 posto napuštenih životinja

se ipak smjesti u sklonište – navodi Mirjana Zajec.

Brojni problemi

Pozitivnih pomaka dakle ima, ali i mnogo problema. A jedan od njih, koji posebno bode u oči zadnjih godinu do dvije, kaže voditeljica skloništa, je da je jako povećan prihvat životinja koje su ostale iza pokojnih vlasnika, uglavnom bez rodbine, ili od ljudi koji su korisnici centra za socijalnu skrb. - Na žalost, u većini slučajeva u tim situacijama se ne radi o jednoj nego barem dvije i više životinja iz jednog kućanstva. One su bolesne, stare, često agresivne i njihovo je udomljavanje jako, jako teško. Usudila bih se reći 90 posto takvih životinja ostane tu u skloništu do kaja života. Zato upućujem jošjedan apel na komunalne redare, djelatnike centara za socijalnu skrb kao i na same veterinare koji su na terenu prilikom cijepljenja životinja, da obra-

te pažnju na takva kućanstva. Ne kažem da takvi ljudi, stari ili bolesni, ne trebaju imati životinju, no kod takvih se ljudi često nalazi veliki broj životinja o kojima ne mogu dobro brinuti, koje nisu sterilizirane i kastrirane i dalje se razmnožavaju pa problem postaje još veći. I to nisu problemi od prije koju godinu, već traju dugi niz godina. I kada se nešto dogodi, kada ti ljudi preminu, ili budu smješteni u neku ustanovu, mi onda na žalost moramo iz jednog kućanstva u sklonište smjestiti veći broj životinja, koje su uglavnom bolesne, pa su troškovi liječenja veliki, mnogo vremena uopće treba za socijalizaciju tih pasa, a onda jako puno vremena da se životinja udomi, ako se to uopće i desi. A moglo bi se tim ljudima i životinjama pomoći i ranije, napraviti plan, kada bismo imali dojavu, ili sterilizirati životinje i ostaviti ih vlasnicima, ili dio udomiti ranije. Osim toga, to je najveći problem za lokalnu samoupravu, jer na kraju troškovi idu njoj – govori o ovom problemu Mirjana, pojašnjavajući da uz to, svaka JLS ima u skloništu zakupljen određen broj smještajnih mjesta. A kod ovakvih slučajeva zna se dogoditi da jedno takvo kućanstvo popuni sva njihova mjesta u azilu. – Primjerice, jedna JLS ima zakupljenih 5 smještajnih mjesta, a imaju kod nas već 9 životinja, jer je iz samo jednog kućanstva došlo njih 6. Mi ipak životinje uzmemo, iako je premašen broj mjesta, jer smo s godinama i iskustvom naučili da moramo biti spremni na izvanredne situacije, pa s našim kapacitetom od 120 životinja, imamo ugovore s JLS za 84 smještajna mjesta, dakle ostavljamo dio prostora za takve slučajeve – objasnila je Mirjana. Smatra da su i komunalni redari dobili novim zakonom strašno veliki zadatak. – Edukacije za njih nema, ne postoji nitko tko bi im dao upute kako se ponašati, mnogi ne znaju sa životinjama, neki se i boje pasa,

i to nije posao za njih, no takav je zakon i mora se poštivati – dodaje Mirjana.

Zahvala volonterima

Problema je puno, stalno neki novi izazovi i mnoge se stvari moraju rješavati u hodu. Iako je udomljavanje mukotrpno, ipak su zadovoljni brojem udomljenih životinja. No troškovi su jako veliki. - Sve naše objave su promovirane, oglasi se plaćaju, imamo dosta životinja van EU udomljenih, a za sve njih se moraju pisati certfikati koje mi plaćamo, moraju biti dodatna cijepljenja, sve to puno košta. Lokalnim samoupravama je skup smještaj u sklonište, ali kada izračunamo i plin i struju i vodu i hranu, koja je poskupila, sve troškove goriva, amortizacije, plaće, oglašavanja, cijepljenje, čipiranje, strilizacije, kastracije... Za te pse trebaju i deke, podlošci, zdjelice, kavezi, vodilice, ogrlice, lijekovi, vitamini i preparati za stare pse... – kaže Mirjana. Ono što je pozitivno i dobro, i skloništu mnogo olakšava su volonteri, a bilo bi dobro, smatra voditeljica skloništa, da neke stvari, poput edukacija i drugih aktivnosti koje provodi sklonište, preuzme i Udruga za zaštitu životinja, s kojom postoji suradnja, ali bi trebala biti na većoj razini. – Sklonište surađuje s vrtićima, osnovnim i srednjim školama, provodi edukacije u skloništu i na tarenu, provodimo razne projekte. Moram zahvaliti ovim putem našem volonterima bez kojih niti udomljavanja niti socijalizacija niti edukacije niti sve što radimo ne bi bilo moguće, jer nas 5 djelatnika je premalo za takve stvari, a volonteri su oni koji odrade veliki posao. I puno im hvala, puno hvala Heleni, Anamariji, Martini, Nikoli, Valentini, Sari, Marti, Silviji, Beli, Uni i svim curama i dečkima iz Osnovne škole Zlatar. To je dugogodišnja vjerna ekipa – uz smiješak govori Mirjana.

vlasnika psa koji dolazi po životinju. Ako nije čipiran, redar obavještava Sklonište i pas ide u Sklonište, pojašnjava Mirjana Zajec

DAJMO DJECI KORIJENE I KRILA U Dječjem vrtiću Palčica u Dubrovniku je održana podjela tradicijskih

Tradicijske igračke oduševile mališane

Podjelu tradicijskih drvenih igračaka Dječjem vrtiću Palčica omogućila je Krapinsko-zagorska županija, a župan Željko Kolar naglasio je kako se kroz ovaj projekt, koji se provodi u cijeloj Hrvatskoj, čuva naša kultura i baština

DUBROVNIK - U Dječjem vrtiću Palčica u Dubrovniku je u utorak 31. siječnja 2023. održana podjela tradicijskih dječjih drvenih igračaka u sklopu projekta Dajmo djeci korijene i krila. Podjelu tradicijskih drvenih igračaka Dječjem vrtiću Palčica omogućila je Krapinsko - zagorska županija, a župan Željko Kolar naglasio je kako se kroz projekt Dajmo djeci korijene i krila, koji se provodi u cijeloj Hrvatskoj, čuva naša kultura i baština. - To je uvijek najbolje i najpametnije raditi s djecom, jer tako ih odgajamo i učimo našim korijenima, kako bi znali odakle potječu – poručio je župan Kolar. Prigodan program održala su djeca iz Dječjeg vrtića Palčica, koji su se izrazito obradovali velikoj kutiji tradicijskih dječjih drvenih igračaka s područja Marije Bistrice. Sve okupljene je na samom po-

čeku pozdravila ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Franica Lasić, dok je na poklonu zahvalio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, pohvalivši projekt koji potiče sve nas da razmišljamo o tome kako je to nekada bilo i prenosimo to na buduće naraštaje. O projektu Dajmo djeci korijene i krila i nastanku tradicijskih drvenih igračaka pričao je direktor Radija Kaj Drago Gradečak. Dječji vrtić Palčica je centralnih objekt Dječjih vrtića Dubrovnik i 124. vrtić u Hrvatskoj u koji je stigao projekt Dajmo djeci korijene i krila. Projekt zajednički provode Radio Kaj i Etnografski muzej u Zagrebu. On se u dječjim vrtićima ostvaruje od rujna 2013. godine, edukacijom najmlađih o potrebi čuvanja baštine te darivanjem tradicijskih drvenih igračaka, koje je UNESCO uvrstio na reprezentativnu listu zaštiće-

Projekt također ukazuje na značaj proizvodnje drvenih igračaka, ali i drugih proizvoda od drva, promovira ekološku proizvodnju, koja obuhvaća ekološke materijale, od drva, preko veznih materijala, do boje

ne kulturne baštine. Potporu projektu daje i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Janaf,

ali i brojne jedinice lokalne samouprave – županije, gradovi i općine od kojih stalno Krapinsko-zagor-

ska županija i Grad Zagreb. Ovim bi projektom svi sudionici, od Etnografskog muzeja i Radija Kaj, do

Kajkavske popevke odzvanjale Dubrovnikom

DUBROVNIK - U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku je 31. siječnja održan veliki koncert U ozračju kaja. Župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar je zajedno s brojnim posjetiteljima pratio kako kajkavske popevke izvode Tereza Kesovija, Mia Dimšić, Matija Cvek, Marko Škugor, Klapa Kaše, Branko Greblički Ventek, Rajko Suhodolčan, Roko Vušković, Klapa Brv, Kirjales, Ella i Iva Ranogajec Inkret, Ivan Benc, Mirko Švenda Žiga i Gordana Ivanjek Tušek. - Sama atmosfera u Dubrovniku, gdje trenutno nema puno stranih turista, ali ljudi koje sam sreo na Stradunu, domaćih ljudi, pričaju, što je najvažnije od svega, o ovom koncertu. To je zapravo već i prije održavanja koncerta, ispunjenje cilja. Kajkavske pjesme naš su identitet i rijetko tko si je mogao zamisliti da je brojne poznate kajkavske popevke napisao jedan Dubrovčanin, a tu činjenicu ne znaju mnogi naši ljudi i to je još nešto ne čemu moramo mi raditi. Ovo nije običan koncert, ovo je spektakl, niti je ovo obično mje-

sto, ni simbolika nije obična - rekao je prije samog koncerta župan Kolar. Koncert 'U ozračju kaja' organi-

zirali su Radio Kaj i Grad Dubrovnik te su direktor Radija Drago Gradečak i gradonačelnik Mato Franković

istaknuli da su ovim koncertom, uoči Feste sv. Vlaha i Dana grada Dubrovnika, htjeli povezati sjever i jug

Hrvatske, ali i izraziti zahvalu Dubrovčanima Vlahi Paljetku, Terezi Kesoviji, Đeli Jusiću i Dubrovačkim

dječjih drvenih igračaka u sklopu projekta

u Dubrovniku

Centar za odgoj i obrazovanje 'Krapinske Toplice' pokreće još jedan u nizu hvalevrijednih stručnih projekata

Grupe podrške za roditelje djece s poremećajem iz spektra autizma u CZOO-u 'Krapinske Toplice'

Cilj je omogućiti roditeljima djece s poremećajem iz spektra autizma stručnu, savjetodavnu i psihološku pomoć

KRAPINSKE TOPLICE - Ove godine Centar za odgoj i obrazovanje 'Krapinske Toplice' priprema organiziranje grupa podrške za roditelje djece s poremećajem iz spektra autizma. Višegodišnje iskustvo stručnjaka Centra u ovakvim grupama podrške poznato je roditeljima učenika koji se školuju u Centru, te pozdravljaju i podržavaju ovakav oblik pružene podrške i pomoći. Potaknuti pozitivnim reakcijama roditelja, stručnjaci Centra odlučili su se pružiti potporu svim roditeljima djece s poremećajima u spektru autizma (skraćeno, PSA) koji žive u našoj županiji, te su stoga uputili poziv roditeljima da im se jave.

Međusobna podrška

donatora, prema riječima autorice Mirjane Drobina, trebali našim najmlađima dati KORIJENE identiteta i KRILA mašte – koje će pronijeti kroz život, kako bi današnja djeca i svojoj djeci mogla prenijeti vrijedno i u svijetu prepoznato

Hrvatsko nasljeđe. Projekt također ukazuje na značaj proizvodnje drvenih igračaka, ali i drugih proizvoda od drva, promovira ekološku proizvodnju, koja obuhvaća ekološke materijale, od drva, preko veznih materijala, do boje. (zl)

Kako su napomenuli, pokretanjem grupa podrške cilj je omogućiti roditeljima djece s poremećajem iz spektra autizma stručnu, savjetodavnu i prema potrebi, psihološku pomoć. - Kroz stručno vođenje omogućit ćemo roditeljima strukturiranu i kontinuiranu podršku, mjesto gdje će se naći "sa sebi sličnima" te moći izraziti svoje nedoumice, probleme, podijeliti svoje iskustvo s ciljem osnaživanja samog sebe, kao i čuti iskustva i osnažiti druge sudionike. Isto tako, to je mjesto gdje će roditelji moći dobiti stručnu podršku i savjete te se prema ukazanoj potrebi dodatno educirati u, njima zanimljivim, područjima. U takvom okruženju sigurni smo da nas nitko neće ismijati, nitko nas neće odbaciti, nitko nam neće nametati svoje mišljenje, niti ćemo se na bilo koji način osjećati segregirano. U grupama podrške roditelji će upoznati roditelje sa sličnim problemima, dobit će iskustvene savjete drugih roditelja, razvit će nova poznanstva, a nerijetko i nova prijateljstva i biti će usmjeravani od strane stručnjaka kako postupiti u nekoj situaciji ili kako najlakše prebroditi stresni događaj –pojašnjavaju iz centra.

trubadurima, za skladanje i izvođenje prekrasnih kajkavskih popevki: Popevke sem slagal, Fala, Popevka za ljubav, Mi smo dečki… Koncert je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te mu je prisustvovao i saborski zastupnik Žarko Tušek kao izaslanik predsjednika Sabora i Vlade, župan Međimur-

ske županije Matija Posavec, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić zajedno sa zamjenikom Joškom Cebalom, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović zajedno sa zamjenikom Ivicom Hršakom, predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica te mnogi drugi. (zl)

'U grupama podrške roditelji će upoznati roditelje sa sličnim problemima, dobit će iskustvene savjete drugih roditelja, razvit će nova poznanstva, a nerijetko i nova prijateljstva i bit će usmjeravani od strane stručnjaka kako postupiti u nekoj situaciji ili kako najlakše prebroditi stresni događaj'

Stručni kadar

Grupe podrške vodit će edukacijske rehabilitatorice Zvjezdana Novina Repovečki koja je pokrenula i dugi niz godina organizirala okrugle stolove namijenjene roditeljima djece s poremećajem iz spektra autizma i idejni je začetnik pokretanja ovakvog vida podrške roditeljima na području naše županije te Martina Fučkar, edukacijska rehabilitatorica. Obje stručnjakinje su djelatnice Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice s dugogodišnjim iskustvom rada s djecom s poremećajem iz spektra autizma i njihovim obiteljima, a prema ukazanoj potrebi u realizaciju uključit će se i Maja Papić, magistra psihologije. Grupe podrške održavat će se u prostorima Centra za odgoj i obrazovanje Krapin-

'Kroz stručno vođenje omogućit ćemo roditeljima strukturiranu i kontinuiranu podršku, mjesto gdje će se naći "sa sebi sličnima" te moći izraziti svoje nedoumice, probleme, podijeliti svoje iskustvo s ciljem osnaživanja samog sebe kao i čuti iskustva i osnažiti druge sudionike'

ske Toplice. U prvoj godini realizacije planirano je održati 3 susreta, a prvi susret planiran je u travnju, mjesecu obilježavanja Svjesnosti o autizmu.

Anonimni upitnik

U svrhu dobivanja podataka o potencijalno zainteresiranim roditeljima za sudjelovanje u grupama podrške iz Centra pozivaju sve zainteresirani roditelje djece s poremećajem iz spektra autizma da ispune anketni upitnik koji mogu naći na sluužbenoj stranici Centra ili do njega mogu doći jednostavnim skeniranjem QR koda objavljenog uz ovaj članak. -Anketni upitnik je anoniman, a dobiveni podaci koristit će se isključivo u svrhu planiranja i organiziranja navedene aktivnosti za roditelje. Ne treba nam uvijek savjet. Ponekad je potrebna samo ruka za podršku, rame za plakanje, uho za slušanje i duša koja razumije. Zato pozivamo sve zainteresirane roditelje da u medijima prate daljnje informacije o načinima prijave i terminima održavanja grupa podrške. Veselimo se novim, zajedničkim, iskustvima -poručili su iz Centra za odgoj i obrazovanje 'Krapinske Toplice'. (zl)

Centar raspolaže sa stručnim kadrom

Skeniranjem ovog koda doći ćete do anonimnog upitnika

Centar za odgoj i obrazovanje 'Krapinske Toplice'

mališane

ZDRAVO

I FINO Društvo "Naša djeca" Zabok i Savez društava "Naša djeca" Hrvatske u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu organizirali su dvije radionice zdravoga kuhanja

Na praktičan i zabavan način o važnosti pravilne prehrane

ZABOK - Društvo "Naša djeca" Zabok i Savez društava "Naša djeca" Hrvatske u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu u okviru izložbe Lica gladi organizirali su dvije radionice zdravoga kuhanja Zdravo i fino za djecu od 6 do 12 godina. Na maloj kuharskoj radionici djeci se na praktičan i zabavan način, uz razgovor o hrani i njenom utjecaju na zdravlje, osvijestilo važnost zdrave i pravilne prehrane te ih se potaknulo na usvajanje zdravih prehrambenih navika i pokazalo kako da samostalno pripremaju nekoliko jednostavnih i zdravih međuobroka. Doručak i međuobroci posebno su važni tijekom dana, jer održavaju potrebnu dnevnu energiju, potrebnu za učenje, slobodne aktivnosti, igru. Ujedno su to i trenuci u danu kad i djeca i odrasli uzimaju nešto uz put, na brzinu, prvo što nam se nađe pri ruci, što su često onda nezdrave grickalice i pekarski proizvodi. Zato su se na radionici pripremali: ukusan i zdravi smoothie – Zelenko, namaz od avokada i slanutka – humus, djeca su sjeckala povrće te radila zdrave sendviče, i naravno zdravu slasticu – orijentalne sezamove kuglice sa suhim marelicama, grožđicama i datuljama, tzv. energetsku bombu. Koristile su se zdrave raznolike namirnice, kao što su svježe voće i povrće, sjemenke te orašidi, bogati mineralima, vitaminima, biljnim masnoćama i prirodnim šećerima. Igrala se i igra upoznavanja na temu voća i povrća te je predstavljen CD "Zdravo i fino". Prezentaciji nisu mogle odoljeti niti mame djece polaznika i polazni-

Pripremao se ukusan i zdravi smoothie – Zelenko, namaz od avokada i slanutka – humus, djeca su sjeckala povrće te radila zdrave sendviče, i naravno zdravu slasticu – orijentalne sezamove kuglice sa suhim marelicama, grožđicama i datuljama, tzv. energetsku bombu

ca te su i one zajedno s djecom degustirale sve što su djeca zajedno s voditeljima radionice pripremila i bile su oduševljene jelima, aktivnim sudjelovanjem djece te nači-

nom na koji se djecu podučava pravilnoj prehrani. Radionicu je vodila Snježana Krpes, voditeljica radionica zdravoga kuhanja te asistenti projekta Zdravo i fino Vjekoslav

Flegar, Anja Kolarić i Helena Ban uz voditeljicu projekta Jasenku Borovčak. Cilj europsko nagrađivanog projekta Zdravo i fino jest promovirati, odgajati i podučavati

Nova predstava Teatra ''Vende tam''

i mlade o zdravoj prehrani, stjecanju zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova života te pružiti informacije o sve većem problemu pretilosti u djece i mladih. (zl)

same ne zlo misliti'

Međunarodna izložba

maski u krapinskoj Galeriji

KRAPINA - U subotu 11. veljače u 18 sati u Galeriji grada Krapine otvorit će se Međunarodna izložba maski na kojoj sudjeluje više od 120 autora iz Hrvatske i Slovenije. Otvorenje će biti pod maskama, uz zabavno - glazbeni program. Dođite! (zl)

MARIJA BISTRICA – Nakon što su oduševili krajem prošle godine sa dvije predstave najmlađih i srednje grupe, članovi Teatra ''Vende tam'' iz Marije Bistrice, koji je pokrenula u uspješno vodi glumica Nevena Vukes, već na početku godine priredili su novu predstavu, i to za odrasle. Ovaj puta na sceni bistričkog Doma kulture predstavit će se najstarija skupina ovog teatra. Naime, u petak 10. veljače na rasporedu je premijera komedije ''Biti, piti il' popevati… Kak vam paše, same ne zlo misliti''. Tekst je za ovu prav kajkavsku komediju napisala Anita Klemar, režiju potpisuje Nevena Vukes, za kostime je zadužena Željka Hubak, a glume: Inga i Mia Hajnić, Paulina Švaljek, Leona Habazin, Lea Kovačić, Nika Grabušić, Kornelija Božić, Lara Sugnetić i Klara Kurešić.

Premijera u petak počinje u 20 sati, cijela ulaznice je donacija od 3 eura. Ulaznice se mogu kupiti na dan predstave, a kako kažu u Teatru sav prihod će koristiti za daljnji razvoj. Ulaznice se mogu i rezervirati pu-

tem maila teatarvendetam@gmail. com. Također plan je da ova predstava zaživi i nakon premijere, pa je tako krajem veljače planirano gostovanje u Konjščini, a u planu su i druga gostovanja. (Elvis Lacković)

djecu

'Biti, piti il' popevati…Kak vam paše,

Dječji Fašnik v Zlataru

ZLATAR - Na fašnički dan, 21. veljače od 16 sati održat će se Dječji Fašnik v Zlataru, uz show mađioničara Magic Leona, ples, glazbu, krafne i nagrade za najkreativnije maske. Fašničko veselje održat će se u gradskom parku, a program organizira Društvo Naša djeca

Zlatar uz pomoć Grada

Zlatara, Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića Zlatar i Turističke

zajednice Zlatni istok Zagorja. (zl)

Na temelju Zaključka Gradonačelnika o prodaji vatrenog oružja u vlasništvu Grada Pregrade, KLASA:406-05/22-01/02, URBROJ: 2140-5-02-22-01, od 19.12.2022., Grad Pregrada raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU VATRENOG ORUŽJA

Akcija Srce dobrote župnog Caritasa

I. PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje obuhvaća sljedeće oružje iz rješenja o nasljeđivanju:

1. PA puška s glatkom cijevi, MAROCCHI- ATA, A12 Sporter, tv. broj: 05/795, kalibra 12/76

Početna cijena: 550 € (4.143,98 KN)

2. Puška s glatkim cijevima, TOZ M63 (H-DB), tv. broj: X12313-65, kalibar 16/70

Početna cijena: 250 € (1.883,62 KN)

3. Pištolj, Crvena zastava M88 A, tv. broj: 28567, kalibra 9 mm Para

Početna cijena: 200 € (1.506,90 KN).

FISKNI TEČAJ KONVERZIJE 7,53450 kuna za 1 EUR

II. NAČIN I UVJETI PRODAJE

Natjecati se mogu sve pravne i fizičke osobe koje imaju važeće odobrenje za nabavu oružja dostavom zatvorenih pisanih prijava za svako oružje pojedinačno, neposredno ili poštom preporučeno na adresu: Grad Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, 49 000 Pregrada, s napomenom ''Ne otvarajJavni natječaj za prodaju oružja pod rednim brojem ___'' u roku za dostavu ponuda.

Isti Ponuditelj može dati ponudu za kupnju jednog ili više predmeta prodaje. Za svako oružje podnosi se posebna ponuda. Oružje koje je predmet javnog natječaja čuva se u dežurnoj Policijskoj postaji Krapina, Franje Tuđmana 10, gdje se može i pogledati u uredovno vrijeme pon- pet od 8:00 do 14:00.

Oružje se kupuje po principu viđeno- kupljeno, i kupac ne može kasnije isticati prigovor nedostataka predmeta kupoprodaje.

Osobe koje sudjeluju u natječaju dužne su položiti jamčevinu, koja iznosi 10% početne cijene oružja, na žiro račun Grada Pregrade: HR2523400091835200009, otvoren kod Privredne banke, poziv na broj: HR68 9016- OIB UPLATITELJA, proračun Grada Pregrade te naznaku „jamčevina za oružje“.

Dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (npr. potvrda banke o izvršenom plaćanju) prilaže se uz ponudu u zatvorenoj omotnici.

III. ROK ZA DOSTAVU PONUDE

Rok za podnošenje pisanih ponuda je 15 dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu. Natječaj će se objaviti i na mrežnoj stranici Grada Pregrade www.pregrada.hr te na oglasnoj ploči Grada Pregrade.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće biti razmatrane.

IV. SADRŽAJ PONUDE

Ponuda se podnosi za svako oružje pojedinačno i mora sadržavati:

1. osobne podatke ponuditelja (ime, prezime, adresa, OIB, broj telefona)

2. iznos ponuđene cijene

3. dokaz o uplati jamčevine

4. fotokopiju osobne iskaznice ili rješenje o upisu u sudski ili drugi odgovarajući registar

5. javna isprava, važeće odobrenje za nabavu oružja na svoje ime

6. potvrda da ponuditelj nema dugovanja prema Gradu Pregradi.

V. ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s najvišom ponuđenom kupoprodajnom cijenom. U slučaju iste ponuđene cijene, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja je ranije pristigla. Svi će ponuditelji o ishodu natječaja i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja biti obaviješteni u roku od 30 dana.

Ponuditelju koji ne uspije u nadmetanju, jamčevina će biti vraćena bez kamata. U slučaju da sudionik natječaja s najpovoljnijom ponudom odustane od ponude, kao i od sklapanja Ugovora o kupoprodaji Grad Pregrada zadržava jamčevinu, a prednost na natječaju ima sljedeća najpovoljnija ponuda.

VI. OSTALE ODREDBE

Informacije o natječaju mogu se dobiti u uredovno radno vrijeme (od 7:00-15:00 sati) na broj telefona 049/376-052.

Grad Pregrada zadržava pravo odustati od prodaje pokretnina koje su predmet Javnog natječaja, poništiti Javni natječaj, kao i ne izabrati najpovoljnijeg ponuditelja, bez navođenja razloga.

KLASA: 406-05/22-01/02

URBROJ: 2140-5-02-23-03

Pregrada, 07.02.2023.

GRAD PREGRADA Gradonačelnik Marko Vešligaj,v.r.

ZABOK - Caritas župe svete Jelene Križarice u suradnji s udrugom "Sveta Marta" te vjeroučiteljima Ksenijom Miškulin i Danijelom Cvetkom organiziraju prodaju prigodnih ukrasa u nedjelju, 12. veljače, nakon misnih slavlja povodom

spomendana svetoga Valentina i dan godišnjeg župnog klanjanja. Ovih dana članice udruge sv. Marta vrijedno su izrađivale prigodna srčeka koje su zatim učenici ukrašavali u školi. - Cijena manjih srčeka bit će 2.00 eura, a veća 3.00 eura. Sav

prihod ići će za potrebe župnog Caritasa, a ako želite donirati veći iznos za prigodne artikle možete to učiniti na izlazu kod naših vrijednih volontera. Hvala svima na angažmanu i dobroti koju iskazujete potrebitima – kažu u Caritasu. (zl)

Dođite na fašnik u

Mihaljekovom Jarku

KRAPINA – U nedjelju

19. veljače održat će se maškare u Mihaljekovom Jarku. Okupljanje sudionika i dijeljenje brojeva za tombolu najavljeno je za 14:30, ispred prostorija Mjesne zajednice na poligonu u Krapini. Povorka će se formirati te krenuti prema sajmištu, gdje bi program trebao početi u 15 sati. Organizatori poručuju da ima za svakog ponešto, za najmlađe su pripremili prigodnu dječju predstavu, moći će se fotografirati sa štulašem, za malo starije tu je nastup Carpona benda i Andrije Kosa te besplatne krafne, kobasice i sok. Tombola je vrijedna, zato planirajte dolazak, kupnju pa možda nešto i osvojite, ne dobiva svaka ali može se osvojiti električni romobil, smart TV, tablet… Dođite! (zl)

Predstavljamo vam fotohajgu – jedinstveni spoj fotografije i haiku stihova koji zajedno čine neraskidivu cjelinu, a koja potječe iz Japana

Fotohajgom bave se i

Zagorci: autorica fotografija je Sandra Šamec, a autor haikua Franjo Ordanić –oboje Oroslavčani i oboje zaljubljenici u umjetnost i književnost

OROSLAVJE – Hajga je specifična japanska umjetnička forma gdje likovno djelo i haiku dijele isti prostor, međusobno se nadopunjuju, a nikako ne objašnjavaju jedno drugo. Ovakav spoj likovnog i literarnog izričaja, baš je po mojoj mjeri – ukratko nam je objasnio što je hajga Franjo Ordanić, magistar tehničke iz Oroslavja koji haiku stihove zapisuje već 7 godina. Na ideju o suradnji sa Sandrom Šamec, diplomiranom knjižničarkom i ravnateljicom Gradske knjižnice Oroslavje, Franjo je došao vidjevši njezine fotografije s dalekih putovanja. – Volim putovati i upoznavati nove ljude i kulture tako da sam do sada osim Europe imala priliku posjetiti i nekoliko zemalja u Aziji i Sjevernoj Americi. S dalekim putovanjima pojavile su se želja i potreba da svoje uspomene sačuvam u srcu i slici pa sam tada kupila i svoj prvi fotoaparat. Strastveni sam zaljubljenik u prirodu i planine i koristim svaku moguću priliku da budem negdje u šumi ili van grada. Najviše uži-

"Proces

fotohajgi je dvosmjeran: ponekad fotografija inspirira nastanak stihova, a nekad gotov haiku traži fotku u koju će se savršeno smjestiti"

vam kad se sa svojom kamerom nađem u prirodi kojoj se ne prestajem diviti, koja nikad ne razočara i koja mi uvijek pokazuje svu svoju ljepotu na najrazličitije načine u svako doba dana ili godine. Upravo tamo nastaju najimpresivnije fotografije i najčešći motivi za fotohajge – ukratko nam se predstavila naša simpatična sugovornica Sandra, koja rijetko kamo ide bez fotoaparata u ruci.

Proces dvosmjeran

Tako je na Franjin prijedlog nastala suradnja koja je urodila s nekoliko izložaba, zbirkom, radionicama i međunarodnim natječajem "Haiku kraj Mogile" u Oroslavju. – S pojmom hajga odnosno fotohajga prvi sam se put susrela tek kad sam upoznala Franju koji je bio čest gost naših kulturnih događanja u knjižnici. On je u to vrijeme počeo više pažnje posvećivati japanskoj kratkoj formi pjesme u kojoj je bio od samog početka iznimno uspješan, a nakon što je vidio neke od mojih fotografija s putovanja rodila se ideja za spajanjem naših hobija. Trebalo mi je malo vremena da shvatim kakvi se motivi najljepše slažu s haiku pjesmom, a zatim sam počela i svjesno ostavljati prostor za poeziju i više razmišljati o jednostavnosti fotografije – kaže nam Sandra, a Franjo dodaje kako je proces stvaranja fotohajgi dvosmjeran, ponekad fotografija inspirira nastanak stihova, a nekad gotov haiku traži fotku u koju će se savršeno smjestiti. Proces nastanka ovih unikatnih umjetničkih djela, zapravo je vrlo spontan. – Često kad idem na neko mjesto na kojem još nisam bila ili je pak jednostavno vani predivan dan, uzmem sa sobom fotoaparat i njime bilježim ono što mi je oku lijepo. Ponekad se među snimljenim motivima nađe upravo ona fotografija koju smatram idealom inspiracijom za nastanak nove fotohajge i koju nakon obrade šaljem

Franji. Njegov trenutak inspiracije na fotografiju može doći isti tren, a može doći i s odmakom vremena. Osim toga, hajga može nastati i obrnutim procesom u kojem prvo nastaje haiku, a zatim se traži fotografija koja se s njime stapa u fotohajgu. Ono što je karakteristično za fotohajgu jest da u tom spoju poezija ne opisuje sliku već traži asocijaciju na nju – opisala nam je Sandra kako se rađaju fotohajge ovog kreativnog dvojca. Međunarodni natječaj "Haiku kraj mogile"

Oroslavski umjetnici iza sebe imaju nekoliko izložbi, u Zagorju i SAD-u, a redovno objavljuju i u specijaliziranim časopisima. –Iza nas su po dvije domaće izložbe u Oroslavju i Zaboku, i dvije u web THF Gallery u SAD-u. Nastojimo biti inovativni, inspirativni i promicati radost stvaranja, stoga pozitivna reakcija publike nikad nije izostala. Prosječno imamo dvije objave mjesečno u domaćim i svjetskim specijaliziranim časopisima, blogovima, i galerijama i tim tempom kanimo i nastaviti. Radionicama fotohajga i dalje ćemo nastojati privući što više mladih da se i sami okušaju u stvaranju hajge, a krajem veljače raspisujemo novi, sedmi po redu natječaj "Haiku kraj mogile". Do kraja godine prikupit će se materijala i za treću izložbu... Veliki vjetar u leđa dalo nam je priznanje Hrvatskog književnog društva za zbirku fotohajga "Lepet Krila", jedinu takvu u Hrvatskoj, što nam daje za pravo da se nadamo dobrim vijestima iz Amerike gdje na natječaju "Touchstone Award" konkuriramo za najbolju zbirku Hajga u svijetu objavljenu 2022. godine – otkrivaju nam zagorski kreativci koji još zasigurno imaju puno toga za reći na umjetničkom području, sudeći prema pozitivnim reakcijama – na veliko zadovoljstvo ljubitelja umjetnosti. (Davor Žažar)

'Nastojimo biti inovativni, inspirativni i promicati radost stvaranja, stoga pozitivna reakcija publike nije izostala'

stvaranja

Ivana Kotarski profesorica je Hrvatskoga jezika iz Brestovca Orehovičkog koja ljubav prema jeziku i književnosti prenosi učenicima srednje Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, a u slobodno vrijeme piše pjesme

"Nisam se ja odlučila za pisanje pjesama, već su pjesme nekako odabrale mene"

Davor Žažar BRESTOVEC OREHOVIČKI

Naša simpatična sugovornica, profesorica Hrvatskog jezika Ivana Kotarski iz Brestovca Orehovičkog, kaže da je čitanje i pisanje prate od najranije dobi. - Uvijek se nešto pisalo, sastavljalo, čitalo. Zahvalna sam roditeljima jer su mi omogućili odrastanje uz knjige. Veliku je ulogu odigrala i moja učiteljica razredne nastave Rozalija Popović. Mislim da je bio četvrti razred osnovne škole, oko Dana državnosti. Trebalo je napisati domoljubnu pjesmu, sastavila sam je i pročitala u razredu, a ona je svojim odobravanjem i podupiranjem dala podstrek mojoj imaginaciji i izričaju. I mislim da više nikada nisam stala. Znate, riječi, sintagme, stihovi, strofe, izazovu te, zažive negdje u tvojemu biću, jednostavno odaberu tebe da ih iznjedriš, pokloniš im život, pustiš ih u svijet. Smatram da se nisam ja odlučila za pisanje pjesama, već da su pjesme nekako odabrale mene – pojasnila nam je svoju ljubav prema poeziji Ivana. Pjesme namijenjene svim ljubiteljima poezije

Iako do sada nije objavila samostalnu zbirku pjesama, njene pjesme su ugledale svjetlo dana u različitim zbornicima i časopisima. – Dvije su pjesme objavljene 2010. godine u 1. zbirci studentske poezije Moj tata plače u kinodvoranama, 2016. godine nekoliko je lirskih ostvaraja objavljeno u zborniku Susret riječi (Bedekovčina, 2016.) koji se svake godine objavljuje u sklopu istoimene bedekovčanske manifestacije. Nadalje, neke od pjesama objavljene su u časopisu Hrvatsko zagorje (2021.). U Trojezičnome mrežnom zborniku VESNI PARUN uz 100. obljetnicu pjesnikinjina rođenja Sunčano inje pjesnikinje objavljena je pjesma Hoćeš li? na hrvatskome jeziku te u prijevodu na engleski i njemački

'Naglasak

na

ali je ono u svakome mojem

rastače se

u velikoj mjeri

Polukni da bi videl

Lučem te. Stihuga. Čez druge teri te znaju i teri znaju mene.

Lučem te čez zid na fejsbuku.

Ze strani, dok spijam gamiljični čaj.

I kat okneca tam otpiram, lučem te poskrivečki. Lučem te tak kak otec i mati lučeju svoju decu.

Vidim. Nemrem reči da ne vidim, a zdrave su mi oči.

Vidim kam to pelja i...

KRIČALA BI!

Rekla bi ti

STANI! i NAJ! i POČINI SI MALE, SVOJU GLAVU MISLJI!

Rekla bi ti, elji mučim. Saki muora za se videti, sam poluknuti. Saki muora sam doseči.

Odi, prejdi, obrni se, polukni da bi videl.

jezik. Zbirka zasad nije objavljena iako je u planu – otkriva nam svoje planove pjesnikinja iz Brestovca Orehovičkog. Njezine pjesme, kaže, namijenjene su svim ljubiteljima poezije, a inspiraciju pjesnikinja crpi svuda oko nas. – Nemam neku ciljanu publiku, moje pjesme su namijenjene svima dovoljno otvorenima za poetski izričaj. Demografski gledano, razumljive su svima iznad petnaeste godine života. Recipijent je ionako onaj koji ima zadnju riječ i, ovisno o stanju njegove svijesti, danu, emociji, događajima, susretima, poimanjima, razini stresa ili sreće upisuje svoje značenje u svaku pjesmu. Inspiracija je svuda oko nas. Često su to neki triggeri, svakodnevne situacije, pročitana vijest, izazvana emocija, proživljeno, odgledani film ili pročitana knjiga, vrijeme, okoliš, osoba. Voziš se u autu, pogledaš prema Sljemenu i nadru riječi.

Eto ti pjesme! Hvala Bogu na mobitelima pa sad mogu snimit misli koje onda prepravim i fiksiram na papir – otkriva nam Ivana kako nastaju njene pjesme.

Učenici kao

najiskreniji kritičari

Reakcije na poeziju mlade autorice sasvim su različite. – Pjesme su nekima iznimno dobre, katkad netko bude osupnut, obuzet emocijom, neki priželjkuju zbirku, neki se pronalaze u njima, a nekima su vjerojatno i strašno loše. Sve je to u redu, pjesme žive svoj život. Jako je zanimljivo proučavati značenja koja ljudi pripisuju pjesmama. Primjerice, pjesma Šinjel svojevrsni je omaž, moja korespondencija s djedom u vidu stihova. Za

istu sam pjesmu dobila komentar kako koketira s promiskuitetom i pleše na granici. Recepcija je stvar tankoćutnosti, čitalačkoga iskustva, horizonta očekivanja i stanica te emocija od kojih je sačinjen svaki pojedini čitatelj ili čitateljica – ispričala nam je Ivana. Neki Ivanini učenici znaju da njihova profesorica piše pjesme, neki ne znaju pa se, kad saznaju, iznenade. – Vjerujte mi, oni su najizravniji i najiskreniji kritičari. Potičem stvaralaštvo i vjerujem da se na učenike može utjecati primjerom pa katkad i pročitamo poneku moju ili njihovu pjesmu. Bilo je zanimljivo iskustvo na satu kada smo radili različite pristupe književnome tekstu pa nam je kao polazni tekst poslužila pjesma K. Sanje Baković. Pročitala sam tada učenicima i svoju pjesmu Dobro jutro, ovo iznad nas je nebo (Baja-

ga) s istom tematikom. Mislili su, naime, da obje pjesme pripadaju istoj autorici iako su uočili razlike u stilu. Mnogi su se opredijelili za moju pjesmu ne znajući da sam ja autorica i ostali iznenađeni kada sam im priznala – kroz smijeh nam je ispričala mlada pjesnikinja. Najljepši posao na svijetu Ivana smatra da se bavi najljepšim poslom na svijetu, pored kojeg ostaje ponešto i slobodnog vremena za hobije i aktivni odmor. – Predajem Hrvatski jezik u srednjoj školi koja svakome dopušta izraz njegove osobnosti i kreativnosti! Zaista volim svoj posao i svoje učenike pa onda i sve što vole mladi! (smijeh) Pišem, čitam, vozim bicikl, osmišljavam projekte, a tu i tamo treniram jogu. Volim i pobjeći nekamo na dan, dva, tri; istražiti druga mjesta i sredi-

ne, skočiti poneki bungee ili otići na zip-line – otkriva nam svoj način "punjenja baterija" naša sugovornica. Ivana pjesme većinom piše na standardnom jeziku, iako sve više promišlja i bilježi i na kajkavskome narječju. – Naglasak nije stavljen na Zagorje, ali je ono u svakome mojem stihu, rastače se strofama. Čovjeka u velikoj mjeri oblikuje kulturni identitet pa sam tako i ja oblikovana Brestovcem, Bedekovčinom, Zabokom, našim ljudima, običajima, pričama, odnosima. Prvotno Zagorjem, a onda i svim ostalim mjestima i gradovima. Tu sam rođena, tu sam rasla, tu su mi korijeni. Ponosna sam kaj sam Zagorka i zahvalna kaj je baš tu falačec mojega neba – predstavila se čitateljima Zagorskog lista mlada autorica pred kojom je, uopće ne sunmnjamo svijetla pjesnička budućnost.

nije stavljen

Zagorje,

stihu,

strofama. Čovjeka

oblikuje kulturni identitet pa sam tako i ja oblikovana Brestovcem, Bedekovčinom, Zabokom, našim ljudima, običajima, pričama, odnosima.'

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Rezidba vinove loze

Vinova loza je biljka penjačica koja je u prošlosti rasla slobodno i neograničeno. Kada je čovjek upoznao njezinu uporabnu stranu, započeo je s njenim uzgojem na način da si olakša posao skidanja grozdova. Rezidbom je lozu prisilio i obuzdao da ne raste previše „divlje”, pa tako i danas kroz rezidbu usklađuje svoje potrebe sa zahtjevima te plemenite biljke. Rezidba vinove loze spada među prve zimsko-proljetne radove u našim vinogradima. S rezidom uravnotežujemo rodnost i opterećenje što ima važnu ulogu u formiranju kvalitete grožđa i vina koje želimo proizvesti. U vinogradarskoj tradiciji poznati su različiti uzgojni oblici koji se ovise o sorti, podlozi, položaju i drugim faktorima. Kod vinove loze razlikujemo jednogodišnje i dvogodišnje drvo i staro drvo. Iz starog drva raste dvogodišnje drvo na kojem raste jednogodišnje drvo koje je rodno. Broj zimskih pupova na jednogodišnjem drvetu koji ostaje na trsu nakon reza zove se opterećenje. Opterećenje je u načelu određeno sustavom uzgoja (npr. dvokraki uzgojni oblik se reže na 16 do 24 pupa), ali na optimalan broj pupova po trsu će utjecati uvelike i kondicija trsa, plodnost tla,

klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje opterećenje porast mladica je veći i obrnuto. Rodnost svih pupova po dužini rozgve nije ista. Bazalni pupovi su slabije rodni, prema sredini rozgve rodnost se povećava, dok se pri vrhu ponovno smanjuje. Osim toga, važno je poznavati i osobine svake sorte ili skupine sorata. Iz zimskih pupova, razviti će se u sljedećoj vegetaciji mladice koje nose rod, osim u slučaju oštećenja glavnog pupa, kada će se mladice razviti iz suočica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajućih pupova koji se nalaze ispod kore, uglavnom se razvijaju nerodne mladice koje služe za korekciju uzgojnog oblika ili pomlađivanje trsova. Bujniji trsovi se u pravilu opterećuju više, a slabo bujni manje od uobičajenog broja pupova za neki uzgojni oblik. Naime, kada bi ostavljali jednak broj pupova ne uvažavajući bujnost i kondiciju trsa, kod bujnih trsova bi imali veliki porast mladica, tjeranje velikog broja spavajućih pupova, te slične pojave kao i kod prevelike ishranjenosti vinove loze poput osipanja u cvatnji i povećanu osjetljivost na bolesti i štetnike. Nasuprot tome, ostavljanje velikog broja pupova na slabo bujnom trsu iscrpljuje trs, smanjuje njegovu

kondiciju te dovodi do velikog broja nepotjeranih pupova, nerazvijenih mladica koje se ne mogu upotrijebiti niti kao prigojno drvo, niti mogu ishraniti grozdove koji se na njima razvijaju. Na plodnijim tlima gdje su u pravilu mogući viši prinosi, opterećenja po trsu su veća te se reže duže. Obrnuto, siromašna tla i niža ishranjenost trsa zahtijevaju oštriji rez tj. manje opterećenje. Na broj pupova i dužinu rodnog drva utječe i sorta, odnosno genetski uvjetovana rodnost pojedinih pupova. Većina sorata zapadnoeuropske grupe kojima pripada velik dio kultivara za kontinentalna vinogorja (traminac, pinot sivi, crni i bijeli, rajnski rizling, sauvignon, merlot, cabernet i dr.) kao i stolne sorte kao što su afus-ali, muškat hamburg, plemenka imaju slabiju rodnost bazalnih pupova, pa će takve sorte zahtijevati rezidbu na dugo rodno drvo (lucnjeve). Za razliku od njih, sorte poput kraljevine i frankovke dobro rađaju i na bazalnim (najdonjim) pupovima te se mogu rezati na kraće rodno drvo. Alat kojim ćemo vršiti rezidbu treba biti naoštren i dezinficiran. Stablo i krakove trsa priliko rezidbe dobro je očistiti od stare kore i na taj način odstraniti razne nametnike i bolesti.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Vodena staništa i njihovo očuvanje

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Nema ništa ljepše od zvuka žuborenja vode i laganog osvježavajućeg povjetarca u vrućim ljetnim mjesecima. Svatko se barem jednom rashladio u potoku ili rijeci i zaklonio pod bujnom priobalnom vegetacijom. Micanjem priobalne vegetacije mijenja se slika vodotoka i tek tada shvatimo da je vodotok bez vegetacije nezanimljiv. Ali rijeke i potoci nisu samo ukras u prirodi i mjesto za opuštanje, već i mjesto na kojem žive mnoge biljke i životinje. Uz potoke, koji teku kroz kultivirani poljoprivredni krajolik, lako uspijeva bujna vegetacija ako ima dovoljno vode i svjetla. Tamo zajedno raste zeljasti sloj bilja, grmlje i drveće. Obalna vegetacija igra važnu ulogu, učvršćuje obale korijenskim sustavom, štiteći okolno zemljište od erozije. Krošnje drveća omogućavaju manje promjene u temperaturi vode i vlažnosti zraka. Raznolikost biljaka i životinja u priobalju je izuzetno velika u usporedbi s poljoprivrednim zemljištem. Obalna vegetacija Vodena staništa životinjama pruža utočište od grabežljivaca, prostor za razmnožavanje i hranjenje. Migracijske rute odvijaju se duž vodotoka. Obalni pojas s bogatom vegetacijom i prisutnim životinjama ima i druge pozitivne učinke na poljoprivredu: humusni sloj se formira brže i učinkovitije, organizmi sudjeluju u razgradnji organske tvari, bujna trajna vegetacija je mjesto zimovanja životinja s poljoprivrednog zemljišta pogotovo oprašivača važnih za poljoprivredu. Kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi vodeno stanište pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:

• Očuvate prirodni tok šumskih potoka.

• Održavate prirodni oblik oba-

la i potoka s prirodnim plićacima i šljunkom.

• Očuvate i pomlađujete obalnu vegetaciju godišnjom rezidbom grana drveća (vrba, joha, jasen, ..).

• Ostavite plodonosne vrste kao što su trešnja, hrast, klen, jarebika, kupina, glog i crni trn.

• Zimi raščistite obalnu vegetaciju prije gniježđenja ptica.

• Vegetaciju prorjeđujte između 1. kolovoza i 1. ožujka.

• Kad prorjeđujete vegetaciju, održavate kontinuitet duž vodotoka (krošnje stabala moraju se međusobno dodirivati).

• Održavate vertikalni sloj (bilje, grmlje, drveće) prilikom prorjeđivanja vegetacije.

• Vegetaciju razrijedite naizmjence, ne na obje obale istovremeno. Uklonite odrezani materijal u potpunosti iz vodotoka i nemojte ga spaljivati.

• Uklanjajte samo grane i debla koja su nagnuta ili srušena u korito.

• Održavate različite faze rasta grmlja i drvenastih vrsta.

• Ostavite suho drveće koje ne predstavlja opasnost od samostalnog rušenja u korito rijeke.

• Očuvajte stabla s debelim deblima.

• Uklanjajte otpad i druge odbačene predmete jer za visokog vodostaja to su glavni krivci za plavljenje i uništavanje obalnih zemljišta.

• Ne upotrebljavajte gnojiva ili sredstva za zaštitu bilja najmanje 5 metara od vodotoka.

• Izbjegavajte sjetvu i sadnju invazivnih stranih vrsta biljaka.

• Ne puštajte u prirodu strane vrste životinja iz svojih akvarija ili vrtnih ribnjaka.

• Ne odlažite zemlju ili odrezane dijelove biljaka u potoke.

Izvor:

Brošura (Ne)vidljive veze

Foto: Mario Jurina

18. kolo HT Premijer lige

košarkaša

Hrvatske

Škrljevo uvjerljivo savladalo Zabok

ŠKRLJEVO - Nakon četrnaest utakmica bez pobjede DepoLink Škrljevo je u 18. kolu uvjerljivo slavilo protiv Zaboka sa čak 27 koševa razlike (93:77). Bilo je ovo najlošije izdanje košarkaša Zaboka u cijeloj sezoni, nažalost u najgori mogući čas jer su domaće na neki način „dignuli iz mrtvih“ i ako dođe do nekog međusobnog kruga između ove dvije momčadi Škrljevo ima 2:0 uz veliku koš - razliku. Pred samu utakmicu redove domaćih pojačao je Derryck Thornton, dok je u Zabok za sada samo „stigao“ Timothy Bond. Učinak domaćeg Amerikanca bio je neuporedivo veći i Thornton je nakon malo lošijeg ulasku u utakmicu na kraju bio jedna od glavnih „poluga“ domaćih na putu prema i više nego zasluženoj pobjedi. Gosti su loše otvorili utakmicu i nakon nepune dvije minute već je bilo 7:0, a nakon polaganja u početku raspoloženog Barišića u 3. minuti domaći prvi puta dolaze do dvoznamenkastog vodstva (12:2). U seriju koševa nakon toga ušao je Griffin, pa tako domaći u 7. minuti imaju već 14 koševa viška (19:5). U samoj završnici prve četvrtine Zabok je preko Garretta i Tomasa uspio stići do deset koševa manjka (21:11), prije ulaska u drugih deset minuta igre. Unatoč odličnoj igri Lukačića u drugoj četvrtini Zabok je u 16. minuti imao ponovno 14 koševa manjka 36:22). No tada su domaći stali. Razigrao se u potpunosti Perović, jednu kontru istrčao je Buljević i do „velikog odmora“

Zabok je uspio smanjiti prednost domaćih na samo šest koševa razlike (39:33). Do poluvremena su

kod domaćih 10 koševa upisali Barišić i Griffin, dok je kod Zaboka s 8 koševa najefikasniji bio Perović, a Buljević je dodao 7 koševa. Gosti su imali čak 8 skokova u napadu u prve dvije četvrtine. Zabok je prvo poluvrijeme odigrao bez ijedne zabijene trice, a onda su u nastavku za samo minutu i pol trice postigli Buljević i Garrett i Zabok se približio na samo dva koša zaostatka (41:39) i tu je zapravo za njih priči bio kraj. Domaće redove nakon toga s osam uzastopnih koševa pokrenuo je Jelić, dvije je kontre istrčao Rajčić i Škrljevo u 26. minuti ima ponovno lijepu prednost od 12

koševa (55:43). Poslije trice Antunovića, šeste domaćih u trećoj četvrtini, Škrljevo se vratilo na 14 koševa viška (61:47), no u posljednjim sekundama tog dijela utakmice Tomas je položio uz dodatno slobodno bacanje za 61:50. Na uvodu u zadnjih deset minuta za nepune tri minute domaći preko Barišića i Thorntona rade seriju od 13:0 dolaze do 22 koševa viška (73:51) i tu je utakmica riješena. Bilo je samo pitanje s koliko će ju razlike domaći dobiti. Na kraju utakmicu je završila s 27 koševa razlike za domaćih (93:66). U redovima domaćih najefikasniji je s 19 koševa uz 4 skoka

bio Luka Barišić. Derryck Thornton je na predstavljanju postigao 16 koševa uz 5 skokova i 3 asistencije, a sjajnu je utakmicu odigrao i Ramme Griffin koji je utakmicu završio na 15 koševa, 7 skokova i 6 asistencija. Na 15 koševa zaustavio se i Martin Jelić, dok je kapetan Mario Rajčić upisao 14 koševa uz 4 asistencije. Kod Zaboka s 14 koševa uz 5 skokova najefikasniji je bio ponovno Marko Perović dok su se Luka Tomas i Jarvis Garrett zaustavili na 11 koševa. Dvoznamenkast učinak imao je i Lukša Buljević koji je zabio 10 koševa i 4 puta uspješno skočio. (zl)

DEPOLINK ŠKRLJEVO 93

ZABOK 66

(21:11, 16:22, 22:17, 32:16).

MAVRINCI: Sportska dvorana, GLEDATELJA: 250, SUCI: Hordov, Stanković i Modrić.

DEPOLINK ŠKRLJEVO: Jelić 15, Bart, Kujundžić (0-2), Thornton 16 (5-5), Rajčić 14, Antunović 10 (1-2), Griffin 15 (1-1), Smojver, Butorac, Ćosić 2, Barišić 19 (2-2), Svoboda 2 (2-2).

TRENER: Damir Rajković

ZABOK: Martinko, Buljević 10 (12), Lukačić 8, Stojanović, Črnjević, Stipaničev 9 (2-3), Tomas 11 (1-1), Perović 14 (6-6), Bond 3, Atnonić, Garrett 11 (1-2), Jacović. TRENER: Domagoj Kujundžić.

SLOBODNA BACANJA: Škrljevo: 11/14 (78%); Zabok: 11/14 (78%)

DVICA: Škrljevo: 23/41 (56%); Zabok: 20/49 (40%)

TRICA: Škrljevo: 12/28 (42%) (Jelić 3, Antunović 3, Rajčić 2, Ramme 2, Thornton, Barišić); Zabok: 5/16 (31%) (Garrett, Buljević, Stipaničev, Bond)

SKOKOVI: Škrljevo: 39 (28+11) (Antunović 11, Ramme 7, Barišić 4, ...); Zabok: 34 (22+12) (Buljević, 5, Lukačić 5, Perović 5,...)

ASISTENCIJE: Škrljevo: 16 (Ramme 6, Rajčić 4, ...); Zabok: 11 (Garrett 3, ...)

VALORIZACIJA: Škrljevo: 109 (Ramme 27, Antunović 19, Thornton 16, Barišić 16, Rajčić 14, Jelić 10, ...); Zabok: 59 (Perović 12, Tomas 10, ...)

Ostali rezultati 18. kola: Furnir – Cedevita 75:92

Bosco – Šibenika 63:95

Zadar – Dinamo Zagreb 79:70

Cibona – Alkar 110:72

Split – Gorica (16.2.)

7. kolo I. Hrvatske stolnoteniske lige-zapad

Zabočani pobjedom otvorili nastavak prvenstva

ZABOK - U prvoj utakmici nastavka prvenstva u I. HSL-zapad, stolnotenisači Zaboka uvjerljivo su slavili protiv druge momčadi Libertas Marinkolora iz Dubrovnika rezultatom 4:1. Zbog ozljede nije mogao nastupiti prvi „reket“ Zabočana, Mislav Posavec, ali ga je uspješno zamijenio Dario Ilijiić. U prvom meču protiv Filipa Mikulića Ilijić se dosta mučio, jer dugo nije bio u natjecateljskom pogonu. Uspio se izvući u pet setova, donijeti prvi bod u utakmi-

ci i osloboditi ostatak momčadi pritiska. Iza njega je Petar Bašić svladao najboljeg igrača gostiju Marka Veniera 3-1. Petar je odigrao hrabro i dosta čvrsto, pa je protivnik gubio samopouzdanje i na kraju pokleknuo. Očekivala se i pobjeda Hrvoja Martinca u trećem pojedinačnom meču protiv Vedrana Đurđevića, ali je gostujući igrač odigrao vrlo dobro. Pomalo je čak iznenadio Hrvoja, koji se cijelog meča nije oslobodio grča te je izgubio u pet setova. To ipak nije

ostavilo traga na njemu, pa je zajedno s Ilijićem uvjerljivo nadigrao goste u igri parova. Iza parova, Ilijić je nakon gubitka prvog seta, glatko dobio preostala tri seta protiv Marka Veniera za konačno slavlje momčadi Zabok. U idućem 8. kolu 18.02.2023. godine Zabok je opet domaćin vodećem Marathonu i Dugom Selu. Poslije sedam odigranih kola i deset odigranih mečeva Zabok ima omjer

7-3 i dijeli četvrtu poziciju sa Srdočima. (zl)

STK ZABOK

STK LIBERTAS M. II

Dario Ilijić – Filip Mikulić 3:2

(7:11, 14:12, 9:11, 11:9, 11:3)

Petar Bašić – Marko Venier 3:1

(11:9, 9:11, 14:12, 11:7)

H. Martinec – V. Đurđević 2:3

(11:9, 8:11, 11:7, 9:11, 7:11)

Ilijić & Martinec – Venier & Mikulić 3:0

(11:5, 11:9, 11:4)

Dario Ilijić – Marko Venier 3:1

(9:11, 11:3, 11:6, 11:4)

Poredak:

1. Marathon 19 (38-9)

2. Velika Gorica 19 (36:13)

Na kuglani „ZIVT“ u Zaboku odigrano finale kupa KZŽ u kuglanje

Kuglači Obrtnika iz

Oroslavja zasluženi pobjednici zagorskog kupa

ZABOK - Pomalo iznenađujuće, ali sasvim zasluženo, kuglači Obrtnika iz Oroslavja prvaci su kupa Krapinsko-zagorske županije u kuglanju. Oroslavčani su iznenadili mladu i poletnu momčad Zaboka koja odlično gura u rangu više u odnosu na njih, I B HKL-sjever, dok su oni sedmi u II. HKL-sjever. Krajnji rezultat bio je 5:3 u korist Obrtnika (O), uz 65 čunjeva viška (33603295). Obje su momčadi osvojile po tri boda, a presudila su naravno dva boda koja se dobivaju za prednost u čunjevima. Odlične Oroslavčane predvodili su Šoštar koji je oborio 583 i Tuđa koji se zaustavio na 572 čunja. Oroslavčani zapravo nisu imali ni jednog lošeg pojedinca u svojim redovima, tako je Bratković oborio 562, Kuharić 551, Boromisa 548, a Kovačićek 544 čunja. Zabočanima nije pomoglo ni odlično izdanje Filipa Sedlara koji se zaustavio na 594 čunjeva.

OBRTNIK (O) – ZABOK 5:3 (12:12) (3360-3295)

N. Boromisa – F. Sedlar 0:1 (548-594)

J. Kovačićek – M. Huis 0:1 (544-558)

B. Kuharić – B. Tomek 0:1 (551-560)

Ž. Šoštar – L. Grljač 1:0 (583-545)

D. Bratković – D. Hršak 1:0 (562-547)

D. Tuđa – S. Finger+J. Kobelščak 1:0 (572-361+130)

POBJEDE ZAGORSKIH ODBOJKAŠICA

VINICA/STRAHONINEC

– Nastavljeno je nakon male pauze i natjecanje u 4. HOL sjever, gdje Zagorje ima dvije ekipe. Vodeći Bedex 2 je stigao do još jedne uvjerljive pobjede, ovaj puta kod Vinice 2. Bilo je čistih 3:0, po setovima 25:10, 25:23 i 25:9. Za Bedex 2 igrale su: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Bedex 2 je ovom pobjedom zadržao prvo mjesto na ljestvici sa 33 boda, a u 13. kolu dočekuje Kitro Varaždin 4.

Toplice 2 do pobjede

Toplice 2 su u ovom kolu gostovale kod Totovca 2 i stigle do pobjede 3:2. Prvi set dobile su domaće odbojka-

Odbojka, 1.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje U13

šice sa 25:20, no tada Toplice 2 izvode preokret i dobivaju dva seta zaredom, sa 25:21 i 25:20. Mogle su Toplice 2 i do sva tri boda, koja bi donijela i 3:1 pobjeda, no četvrti set ipak je u tijesnoj završnici otišao na domaću stranu sa 26:24. Ipak, pet set uvjerljivo sa 15:5 odlazi na stranu Toplica 2, koje tako dolaze do nova dva boda. Za Toplice 2 igrale su: Josipa Marković, Taša Šivalec, Laura Mišković, Marija Šturman, Lana Horvatiček (kap.), Mia Vrančić, Lana Završki, Eva Barić, Vivienne Reister, Dora Halapir, Jana Piljek i Sara Završki; trener Robert Halapir. Toplice 2 nakon ovog kola drže šesto mjesto sa 24 boda, a u 13. kolu idu na još jednu gostovanje, kod Nedelišće Eltinga 2. (Elvis Lacković)

Toplice 1 u doigravanje za šesto mjesto

IVANEC – Odbojkašice

Toplica 1 u maloj odbojci u kategoriji najmlađe kadetkinje U13, u nedjelju su na rasporedu imale i četvrto okupljanje u 1. HOL u kojoj se natječu sa klubovima iz varaždinske i međimurske regije. Odigrale su zadnje tri od četiri planirane utakmice u ovom prvom dijelu natjecanja. Naime, Lepoglava 2 je odustala od natjecanja pa su protiv nje sve ekipe dobile sa dva puta po 25:0. Pored toga Toplice 1 su pobijedile Kneginec sa 2:1 (25:5,11:25,15:11), a poražene su od Kitro Varaždina 1 sa 1:2 (17:25,25:22,8:15) i od Ivanca sa 0:2 (5:25, 19:25). Za Toplice 1 igrale su Eva Grilec, Nika Grilec, Lara Kralj, Marta Šoštarko, Elena Krklec, Anja Gradiški, Sara Makek, Gabi Pavrlišak, Viktorija Reister, Rea Vorih,

Dorotea Kroflin, Karla Večerić, Mia Podgajski i Lana Gorički; trener Robert Halapir. Ovim okupljanjem završeno je prvo od natjecanja u dvije skupine sa po pet ekipa. Toplice su osvojile treće mjesto u skupini A sa 17 bodova. Prema pravilima doigravanje je planirano također sa skupinama po pet ekipa, pa je uz prve i druge ekipe iz obje skupine, mjesto među pet našla i bolja trećeplasirana ekipa. To je ipak ekipa OK Plavi, koja je u skupini B osvojila 19 bodova. Tako će Toplice 1 u ovoj kategoriji nastaviti natjecanje u borbi za poredak od šestog do devetog mjesta, s obzirom da je Lepoglava odustala. U tom će doigravanju igrati sa Knegincem, Totovcem i Štrigovom. (Elvis Lacković)

Odbojka, 3. HOL sjever, 10. kolo: Vinica 1 - Bedex 1 1:3, Totovec 1 - Toplice 1 3:0

Bedex 1 krenuo novom pobjedom, poraz Toplica 1

VINICA/STRAHONINEC

– Krenuo je nastavak natjecanja odbojkašica u 3. HOL sjever u kojoj se natječu i dva zagorska kluba. U 10. kolu vodeći Bedex 1 gostovao je kod Vinice i samo nastavio gdje je stao u prvom dijelu prvenstva. Trenerica Ivana Čehulić naglašava da je ovo bila jedna od tri najbolje odigrane utakmice, dinamična, intenzivna i borbena s obje strane. Bolje su krenule domaće odbojkašice i prvi set odbile u svoju korist 25:19. No, tada kreće preokret Bedexa 1, koji drugi i treći set osvaja sa po 25:16, a sva tri boda osigurava i sa 25:19 u četvrtom setu. Za Bedex 1 igrale su:

Monika Kozjak, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Rea Herceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Tako odbojkašice prve eki-

pe iz Bedekovčine dolaze do važne pobjede protive ekipe koja nije puno zaostajala na ljestvici. Bedex 1 je tako zadržao vodstvo na ljestvici sa 23 boda, tri više od Totovca 1, a u 11. kolu dočeku-

je Plavi 2. Totovec 1 prejak za

Toplice 1

Toplice 1 su pak gostovale kod Totovca 1, koji se bori za sam vrh i bio je siguran protiv Toplica 1. Prvi set domaće su odbojkašice dobile sa 25:18, a kako je utakmica odmicala Totovec 1 bio je sve uvjerljiviji. Drugi st završio je sa 25:10, a treći sa 25:12. Za

Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo (kap.), Dora Halapir, Leona Šoštarko, Ines Đurđan, Vida Bastić, Veronika Mužar i Jana Ulama; trener Dario Zagvozda. Na ljestvici Toplice 1 drže sedmo mjesto sa devet bodova, a u 11. kolu su slobodne. (Elvis Lacković)

SIP BERAČ KUKURUZA, KOSE, PRSKALICE KŽK, DESTA, OLT, CREINA, ULJA, REMENI, LEŽAJEVI,...

Odbojka, 4. HOL sjever, 12. kolo: Vinica 2 – Bedex 2 0:3, Totovec 2 – Toplice 2 2:3

Lagana pobjeda Splita protiv Zaboka

ZABOK - Zabok nije uspio ozbiljnije parirati Splitu u utakmici 19 kola HT Premijer lige. Fizički znatno nadmoćniji gosti imali su veliku premoć u skoku, a uz to su imali 60% šuta za tricu i za dvicu, pa su lagano došli do pobjede od 33 koša viška (76:109). Gosti su bolje otvorili utakmicu. Nakon trice Shortera na ulasku u 6. minutu gosti su imali devet koševa viška (9:18) i natjerali su domaćeg stratega Kujundžića na prvu minutu odmora. No Zabok je ponajviše zahvaljujući raspoloženom Bondu, koji je postigao 12 koševa u prvoj četvrtini, pola minuta prije kraja prve četvrtine stiglo na na tri koša zaostatka (23:26). Poslije napadačkog skoka i ubačaja Sulivana gosti su na kraju prve četvrtine imali pet koševa viška (23:28). Na nesreću domaćih, Bond je na ulasku u 11. minutu morao izaći zbog tri prekršaja. Gosti su u 13. minuti preko Nelsona prvi puta došli do dvoznamenkastog vodstva (26:36). Sredinom druge polovice druge četvrtine razigrao se kod gostiju Shorter, zahvaljajući kojem su gosti na „veliki odmor“ otišli s 14 koševa viška (36:50). Domaće redove u drugoj četvrtini predvodio je odlični kapetan Črnjević koji se do pouvremena zaustavio na 12 koševa, dok je Shorter positgao poen više. Tricom Mavre gosti su u 23. minuti došli na 19 koševa viška (36:55), da bi Runjić minutu kasnije s linije slobodnih bacanja doveo goste do 20 koševa viška (38:58). Novom tricom Mavrre i polaganjem Shortera iz kontre Split dolazi do +25 (38:63) i tjera Kujundžića na novu minutu odmora. S dvije uzastopne trice Shorter je u 26. minuti povisio prednost gostju na 30 koševa viška (39:69) i riješio bilo kakve dvojb oko pitanja pobjednika. Tiš-

ma je atraktivnim zakucavanjem doveo goste do +39 (54:39) u 34. minuti, da bi nakon četiri uzastopna koša Šarića u 36. minuti Split došao na 40 koševa viška (60:100). Na kraju Zabok 76 Split 109.

Timothy Bond najbolji u redovima Zaboka

Zabok je s 26 koševa i 3 asistencije predvodio Timothy Bond, dok je Marko Perović utakmicu završio na 17 koševa i 4 skoka. Antonio Črnjević pridružio je 12 koševa. Odličnu utakmicu odigrao je Shannon Shorter koji je zabio 25 koševa uz 90% šuta iz igre (trice 6/6) čemu je pridodao i 4 asistencije. Markel Sulivan upisao je 15 koševa uz 7 skokova, dok se Mate Kalajžić zaustavio na 13 koševa i 4 asistencije.

ZABOK – SPLIT 76:109

(23:28, 13:22, 13:33, 27:26)

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 400, SUCI: Vulić, Gracin i Hordov.

ZABOK: Martinko, Stojanović 2 (2-2), Buljević 7 (2-2), Lukačić, Črnjević 12 (4-4), Stipaničev 3, Tomas 4, Perović 17 (7-8), Bond 26 (3-3), Antonić 2 (01), Garrett 3 (1-2), Jacović. TRENER: Domagoj Kujundžić

SPLIT: Sullivan 15 (3-3), Gizdavčić 4 (1-1), Kalajžić 13 (6-9), Tišma 10 (2-2), Shorter 25 (1-1), Jukić 6, Dubravčić 2, Nelson 7 (1-1), Mavra 11, Šarić 5 (3-3).

TRENER: Srđan Subotić

SLOBODNA BACANJA: Zabok: 19/22 (86%); Split: 21/24 (88%)

DVICA: Zabok: 18/40 (45%); Split: 26/44 (59%)

TRICA: Zabok: 7/22 (31% (Črnjević 2, Perović 2, Buljević, Stipaničev, Bond); Split: 12/20 (60%) (Shorter 6, Mavra 3, Kalajžić, Tišma, Runjić)

SKOKOVI: Zabok: 20 (10+10) (Perović

4, ...); Split: 44 (27+17) (Jukić 14, Sullivan 7, Nelson 4, ...)

ASISTENCIJE: Zabok: 16 (Buljević 4, ...); Split: 20 (Runjić 4, Shorter 4, ...)

VALORIZACIJA: Zabok. 70 (Bond 23, Perović 18, Črnjević 15, ...); SPLIT: 136 (Shorter 28, Sullivan 2, Jukić 20, Kalajžić 13, Runjić 11, Mavra 11, Tišma 10, ...)

Ostali rezultati 19. kola: Dinamo Zagreb – Cedevita junior

86:95

Bosco – Furnir 60:86

Šibenka – Cibona 56:87

Alkar – DepoLink Škrljevo 86:78

Gorica – Zadar (6.2.)

Poredak:

1. Cedevita junior 34 (1588-1393)

2. Cibona 33 (1595-1329) (-1)

3. Split 32 (1554-1407) (-1)

4. Šibenka 32 (1433-1370)

5. Zadar 30 (1448-1290) (-2)

6. Furnir 29 (1493-1499)

7. Dinamo Zagreb 27 (1535-1592)

8. Alkar 25 (1471-1592)

9. ZABOK 24 (1405-1566)

10. Bosco 24 (1487-1703)

11. DepoLink Škrljevo 23 (1448-1599)

12. Gorica 20 (1329-1446) (-2)

Parovi 20. kola:

Zadar – ZABOK (10.2. u 18 sati)

Furnir – Dinamo Zagreb

Cedevita – Gorica junior

DepoLink Škrljevo – Šibenka Cibona – Bosco

Split – Alkar

U petak gostovanje u Zadru

U idućem 20. kolu Zabok očekuje teško gostovanje u Zadru kod istoimenog domaćina. Domaći su naravno apsolutni favorit u ovoj utakmici. Nakon 20. kola slijedi trotjedna pauza u HT Premijer ligi. Prvo će se odigrati Final-eight kupa Krešimira Ćosića u Zagrebu, a nakon toga slijede utakmice reprezentacije u sklopu pretkvalifikacija za Europsko prvenstvo protiv Švicarske i Austrije. (zl)

Košarkaški klub Krapina s mlađim kategorijama kreće s natjecanjima!

KRAPINA - Mlađi kadeti košarkaša Krapine su ove godine opet u natjecanju i odigrat će 14 utakmica u VI. ligi. Prvu utakmicu igraju u nedjelju 05.02. kad idu na gostovanje u Otočac. Nakon više od tri mjeseca tre-

ninga i pripremne utakmice u Zaboku sa vršnjacima iz KK Ksavera i pobjedom 65:29 nadaju se uspješnoj sezoni. Treneri Filip Križnik i Dino Štefanić vodit će ekipu kroz natjecanja, nadaju se dobroj igri i napretku

svih igrača kojima je ovo prva natjecateljska sezona u kojoj će svi dobit svoju priliku. Juniori Krapine igrat će prema ostvarenim rezultatima iz prošle sezone 3. Juniorsku ligu i odigrati 14 utakmica. Iz juniorskog

pogona nekoliko igrača je uključeno u rad seniorskog pogona i odigrali su svoje prve seniorske minute. Trener Filip Križnik vjeruje u svoje igrače i nada se dobrim igrama svoje ekipe koja ima i nekoliko iskusni-

jih igrača koji su već dio seniorske ekipe. U prvom kolu u Krapinu dolazi ekipa Pešće, utakmica se igra u nedjelju 05. veljače sa početkom u 16 sati u dvorani Srednje škole Krapina. (Milorad Videković)

Trećeligaš iz Mača ulazi u posljednju fazu priprema

Gaj želi borbu za prvih pet pozicija

MAČE - Nogometaši Gaja pod vodstvom trenera Marijana Glavice ulaze u zadnju fazu priprema. Momčad nije pretrpjela velike promjene u kadru, tek jedan odlazak, jedan dolazak i jedan povratak nakon ozljede.

U Maču više ne stanuje odlični Luka Radić, koji je pokrivao poziciju lijevog beka i lijevog krila, a uz to je bio drugi strijelac jeseni iza Haramusteka. Novi igrač Gaja postao Marko Pranjić, koji je branio boje Sesveta, a

pokriva krilne pozicije, a uz to spada i u kvotu zaštićenih igrača (U-21). Velika je stvar za Gaj što se u momčad nakon teže ozljede u potpunosti vratio lijevi bočni igrač Karlo Deak.

- Bez obzira na odlazak Radića mislim da ćemo biti bolji i konkuretniji nego na jesen. Dolazak Pranjića i Deaka puno nam znači i siguran smo da ćemo napraviti korak prema naprijed u proljetnom dijelu prvenstva – govori nam trener Mari-

ZABOK - U 15. kolu I B HKL - sjever kuglači Zaboka remizirali su protiv Ponikve (4:4). Očekivalo se da će Zabok protiv desete momčadi lige upisati nove bodove, no momčad iz zapadnog dijela Zagreba iznenadila je, odigrala odličnu utakmicu i na kraju zasluženo nosi bod u utakmici koja je bila na momente i dramatična. Počelo je idilično za Zabočane. Sjajno su u prvom bloku odigrali Sedlar i Medić. Sedlar se zaustavio na 613, a Medić na 594 čunja. Zabok je imao 2:0 u tom trenutku i lijepu prednost u čunjevima. U drugom bloku Hršak je teško, ali zasluženo osvojio bod, no kombinacija Finger-Tomek naišla je na vrlo raspoloženog T. Kerhina koji je oborio 609 čunjeva i akcije gostiju počele su raste. Odličan je u zadnjem bloku bio i Huis koji je osvojio bod uz 598 čunjeva. Ljubić se je trudio protiv Hečimovića, koji je treći igrač lige, no na kraju je morao priznati poraz. Kako je Zabok imao četiri osvojena boda, a Ponikve devet čunjeva više (3464-3473), bodovi su podijeljeni. Unatoč remiju Zabok se probio na treće mjesto, nakon što je Novska poražena u Pakracu od momčadi Pakrac - Papuk. U idućem kolu Zabok očekuje ve-

jan Glavica. Gaj je do sada odigrao sedam pripremnih utakmica. Serija je počela pobjedom protiv Zeline (3:0), nakon toga su savladane Ponikve (2:1), slijedila su dva poraza od Bjelovara (1:2) i Mladosti Ždralova (2:4), potom remi protiv Save Strmec (2:2), pa poraz protiv Križevaca (2:3) i na kraju ove nedjelje minimalna pobjeda protiv zabočke Mladosti (1:0). - Zadovoljan sam pripremnim periodom, evidentno podižemo nivo

igre iz utakmice u utakmicu. Malo smo podbacili protiv Križevaca, ali ta nam je utakmica došla dan nakon vrlo jakog treninga, tako da nas taj poraz ne zabrinjava – otkriva nam Glavica. Ovog vikenda Gaj očekuje „generalka“ protiv Golubovca, a onda već 19.2. kreću prvenstvene obaveze. Za Gaj tjedan ranije jer ga očekuje zaostala domaća utakmica 17. kola protiv Vrapča, a već iduće nedjelje u 18. kolu, prvom kolu nastav-

Odigrano 15. kolo I B Hrvatske kuglačke lige-sjever

Zabok i Ponikve remizirali

ka, bit će domaćin Vrbovcu. -Sav naš fokus je na utakmici protiv Vrapča. Radi se o odličnoj momčadi koja nije slučajno pri samom vrhu i drži četvrtu poziciju. Čeka nas teška i zahtjevna utakmica, ali vjerujem u našu pobjedu. Idemo utakmicu po utakmicu, ova momčad ima kvalitetu i iskreno se nadam da ćemo na kraju prvenstva završiti među prvih pet momčadi gdje nam je i mjesto –završio je Glavica. (zl)

ZABOK – PONIKVE 4:4 (12:12) (3464-3473)

F. Sedlar – D. Mezak 1:0

D. Medić – K. Kerhin 1:0

D. Hršak – B. Štetić 1:0

S. Finger+B. Tomek – T. Kerhin 0:1

M. Huis – N. Mance 1:0

T. Ljubić – F. Hečimović 0:1

Ostali rezultati 15. kola:

Pakrac-Papuk – Novska 6:2

Zrinski-Pivovara – Medveščak 1958 3:5

Lepoglava – Slavonac 5:3

Obrtnik Torbar – Nove nade 2:6

Fortuna – Ciglenica 5:3

Poredak:

1. Medveščak 1958 26

2. Nove nade 25

3. ZABOK 20

4. Novska 19

5. Pakrac-Papuk 17

6. Fortuna 15

7. Zrinski-Pivovara 13

8. Lepoglava 12

9. Ciglenica 11

10. Ponikve 11

liki derbi za treće mjesto u gostima kod Novske. Bit će to utakmica

sezone za ovu mladu momčad koja radi sjajne stvari u ovoj sezoni.

11. Slavonac 7

12. Obrtnik Torbar

marijan glavica trener gaja

tomislav haramustek najbolji igrač gaja u jesenskom dijelu prvenstva

martin huis

Zagorec odigrao još jednu pripremnu utakmicu

Dubrava Tim Kabel-Zagorec 2:0 (1:0)

Milorad Videković

ZAGREB

Dubrava Tim Kabel – Zagorec 2:0 ( 1:0 ). Stadion: Klaka. Gledatelja:80. Sudac: Čuljak. Strijelci: 1:0 Ljubanović (30); 2:0 Tomek (60). Dubrava

Tim Kabel: Šarkanj, J. Palić, Ferdinand, T. Palić, I. Ljubanović, Petriško, Agba, Hoić, Tomek, Dobrić.

Još su igrali: Kramer, T. Ljubanović, Čerovec, Barišić, Tomas, Raužan, Gucić, Lazar, Kamga, Pavlović i Ozi. Trener: Damir Milinović.

Zagorec: Vinceljak, Landripet, Orlović, Jug, Čondrić ,Cruce – Corcy, Kanceljak, Dunić, Smrekar, Adžić, Bračević. Još su igrali: Junior, Topolovec, Sanogo, Krznar, Jazbec, Ružak, Barišić, Sekou i Kovačić.

Trener: Perica Vidak. Krapinski

Zagorec nastavlja sa odigravanjem pripremnih utakmica. Nakon sraza sa Vrapčem ovoga puta suparnik je krapinskom drugoligašu bio prvoligaš Dubrava Tim Kabel. Bilo je zanimljivo vidjeti sastav domaćina iz zagrebačke Klake – Dubrave – jer u prvih jedanaest bila su čak trojica donedavnih igrača Zagorca – Hoić, Agba i Ikena dok je na klupi sjedio trener Damir Milinović, prošle sezone trener krapinskog kluba. Zagorec u bitno drugačijem sastavu od jeseni jer u prvih jedanaest bilo je tek četiri igrača - Landripet, Jug, Smrekar i Bračević. Bruči, Strabić i Majcenić izostali su zbog povreda ili fakultetskih obveza dok su ostali igrači koji su u prošloj polusezoni branili plave boje kluba iz Krapi-

ne napustili klub. Na klupi Zagorca također nova lica – Perica Vidak, glavni trener, i Kristijan Mitrečić, pomoćni trener. Bila je to zanimljiva utakmica u kojoj je klub iz višeg ranga, Dubrava Tim Kabel, zasluženo pobijedio rezultatom 2:0, iako smo dojma da je rezultat bio u drugom planu te je trenerima bilo važno vidjeti nove snage u klubu jer ubrzo počinju i prvenstvena natjecanja. Ono što može veseliti navijače Zagorca je bitno drugačija igra njihovih ljubimaca te da je u usporedbi sa pripremnom utakmicom koju su odigrali prije sedam dan protiv Vrapča vidljiv napredak u njihovoj igri. Pred trenerima Zagorca, Vidak i Mitrečić, je još veliki posao jer je ovo potpuno nova ekipa i treba ih dobro uigrati ali je svakako pozitivno i to da je pred njima još punih 21 dan treninga i nekoliko pripremnih utakmica te

I Tondach se priprema za nastavak sezone

vjerujem, da ćemo u proljeće gledati neki novi Zagorec u pozitivnom smislu. Perica Vidak, trener

Zagorca: „Zadovoljan sam i stvarno naporno radimo i ovaj smo tjedan u najjačem dijelu priprema i zato sam zadovoljan i igrom a pogotovu sa odnosom igrača prema igri. Istina, ima još dosta taktičkog prostora s obzirom na potpuno novu ekipu ali i naglašavam da se još nismo u potpunosti ekipirali jer potrebne su nam igrači za još dvije- tri pozi-

cije ali s onim što smo do sada vidjeli možemo biti zadovoljni.“ Damir Milinović, trener Dubrave Tim Kabel: „Sada smo u najtežem periodu priprema gdje se utakmica igra svaka tri dana te puno treninga unutar tjedna. Zagorec se predstavio u jednom dobrom svjetlu te vjerujem da će još podići svoju formu i da će do početka prvenstva biti potpuni spremni i prikazati igru na koju su navikli njihovi navijači u Krapini“.

'Pokušat ćemo ugroziti vodećega'

BEDEKOVČINA – Već dosta dugo traju pripreme za nastavak sezone i u NK Tondach iz Bedekovčine. Trener Drago Bartolić okupio je igrače još 21. siječnja, odmah nakon što su osvojili malonogometno zimsko neslužbeno županijsku prvenstvo, točnije Zimski kup u malom nogometu za registrirane klubove NSKZŽ. I baš je finalna utakmica tog turnira ponudila dramu, jer je odlučena doslovce četiri sekunde prije kraja, fantastičnim golom Marka Mlinarića. A upravo ovaj sjajni mladić, znakovitog imena i prezimena, koje odmah asocira na istoimenu legendu Dinama iz osamdesetih, stigao je u zimskog m prijelaznom roku i tako pojačao redove Tondacha, jer u suprotnom pravcu nije bilo transfera, dakle trener Bartolić može računati na sve igrače, s kojima je i na jesen polučio odličan rezultat. Jer, podsjećamo, Tondach je jesenski dio sezone u 4. NL središte skupna A završio na sjajnom drugom mjestu, sa četiri boda iza vodećeg Golubovca, a čak sedam više od trećeg Zagreba. U sklopu priprema za proljetni nastavak planirano je i šest pripremnih utakmica. Prva je odigrana još krajem siječnja. Golovima Fran-

Tondach

Mladost iz Zaboka sa 3:0. U tjednu iza nas odigrao je Tondach još dvije utakmice. Bobinec je zabio jedini gol u porazu od Bistre 1:2, a

protiv krapinskog Zagorca 18. veljače i generalku protiv Croatie Hrastje 25. veljače. Naime, već 4. ožujka na rasporedu je prvi proljetno kolo

i odmah i prvi zagorski derbi. Naime, Tondach će dočekati Rudar iz Dubrave Zabočke. Kako nam je rekao trener Bartolić, cilj je zadržati trenutni plasman i pokušati ugro-

ziti Golubovec na vodećoj poziciji. U svakom slučaju, očekuje nas vrlo zanimljivo proljeće i velika borba dva zagorska predstavnika za naslov. (Elvis Lacković)

čine, Bobinca i Merlina

je pobijedio

nakon toga stigla je pobjeda protiv Radoboja 7:0. Dva gola zabio je Boronjek, a po jedan Mlinarić, Merlin, Gredelj, Frtalj i D. Bosec. Do nastavka prvenstva Tondach će još

igrati protiv Save Strmec 11. veljače,

232 Stubičke Toplice, Ulica Stjepana Jožinca 14 098 251 701

Na prodaju nudimo kuću od cca 905 m² na ograđenoj i uređenoj okućnici od 237 m². Dvije spavaće sobe, struja, voda, plin kanalizacija. Centralno grijanje je na plin, a u potkrovlju je kamin na drva. 1/1, bez tereta, uporabna, nova vanjska stolarija.

79.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

227 VELIKO TRGOVIŠĆE, strogi centar 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.

218 KRAPINSKE TOPLICE, Vrtnjakovec 098 251 701

Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske i državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica 9 km od centra Zaboka.

130.000 €

Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u

Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S).

Rok završetka: 05/2024. 098 250 391

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

211 Zabok, Martinišće 098 251 701

Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)

135.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

196 ZABOK, Špičkovina 098 251 701

Prodajemo građevinsko zemljište (2.153 m²). Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz. Nalazi se nasuprot kuće na adresi: Špičkovina 138 A, Zabok.

23.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.

54.500 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano i sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.

49.000 €

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 3.474 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Udaljeno od centra 450 m. Nalazi se nasuprot kuće na adresi K.Š.Gjalskog 9.

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

210 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, centar 098 251 701

Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.

98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 755 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Nalazi se uz kuću na adresi Martinišće 51 B.

204 Tuheljske Toplice, Mala Erpenja 211 B 098 251 701

Prodajemo kuću/vikendicu (cca 70 m²) na okućnici od 4.082 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija interijera.

45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

PRODAJETE NEKRETNINU

nazovite 098 251 701 IMAMO KUPCA!

233 ZABOK, Picelj 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice,

228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701

Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj i uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.

105.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja stana u potkrovlju.

199 ZABOK, Grdenci 95 098 251 701

Prodajemo odmah useljivu prizemnicu od cca 65 m2 na ograđenoj okućnici od 853 m2 s gospodarskom zgradom. Struja, voda, plin, uporabna ...

59.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Zdravo zimsko vrijeme

VREMENSKA SLIKA: U posljednjem tjednu siječnja i početkom veljače opet smo imali blagi rast temperature i više suhog vremena što je svakako dobrodošlo s obzirom na veliku količinu oborina koja je pala ranije. Za vikend je zapuhao olujan sjeverac uz koji je temperatura zraka značajno pala, a vjetar je mjestimice uzrokovao i materijalnu štetu. Čini se da u ovih tjedan dana nastavljamo hladnije, ali uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena. Svaka noć u ovom tjednu će biti u minusu, a dnevna temperatura će polagano rasti tek na kraju tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Suho zimsko vrijeme će se nastaviti i tijekom utorka. Jutro vrlo hladno uz mraz i temperaturu koja bi se mogla spustiti na -7 Celzijevih stupnjeva. Danju pretežno sunčano uz slab, tek ponegdje do umjeren sjeveroistočni vjetar. Najviša temperatura će u ranim popodnevnim satima narasti samo na stupanj-dva iznad nule. S dolaskom večeri opet minus.

U srijedu se nastavlja suho i djelomično sunčano vrijeme. Mjestimice može biti umjerene ili povećane na-

oblake, ali bez oborina. Vjetar i dalje slab do umjeren sjeveroistočni pa će dojam hladnoće i dalje biti pravi zimski. Jutarnja temperatura između -7 i -4, a najviša dnevna između 0 i 3 Celzijeva stupnja.

I druga polovica tjedna ostaje suha, stabilna i hladna. U četvrtak puno sunčanog vremena, samo ponegdje uz malo naoblake. I dalje će biti slabog, povremeno i umjerenog sjeveroistočnog vjetra. Ostaje podjednako hladno kao prethodnih dana. Dosta noćnih minusa, a danju neki mršavi plus.

U petak slično. Suho, pretežno sunčano i hladno. Nakon mraznog jutra dan će ipak biti stupanj-dva topliji, a i vjetra će biti manje pa će se činiti malo ugodnije.

I vikend nam donosi povoljne vremenske prilike. I dalje uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena. Očekujemo polagani porast temperature zraka. Jutra će i dalje biti mrazna, ali dnevna temperatura će ipak biti sve viša, možda u nedjelju i ponedjeljak blizu desetke. Možemo reći da bi hladnoća krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna polako popuštala, ali još nema nekog velikog zatopljenja.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Martina Lisak

Donja Stubica

Sara Premužak

Desinić

Martina Humljak

Bedekovčina

Lana Bratković

Zlatar Bistrica

Katarina Cesarec

Krapina

Jelena Korpar

Zlatar

Ivanka Vranić

Sveti Križ Začretje

Djevojčice su rodile:

Tea Penezić Klanjec

Marina Hmelina Đurmanec

Tamara Đurđević

Zabok

Nikolina Sekalec

Donja Stubica

Marina Rod Kralj Mače

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK

17.02. PETAK 19:30

Kazališna predstava “SUSJEDI“

Igraju: Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Tamara Šoletić i Antonija Stanišić Šperanda

Trajanje predstave: 85 minuta

Cijena ulaznice: 10 €

Pretprodaja ulaznica:Pučko otvoreno učilište Zabok, Kumrovečka 8. od ponedjeljka do petka od 7:30 do 15:00 sati.

Rezervacija ulaznica: 049/221183 i mail: kino.zabok@gmail.com

Najpoznatiji susjedi došli su na kazališne daske i za vas su pripremili nešto gotovo izvedivo kao nemoguća misija, a to je – realizirati dvije ženidbe u isto vrijeme. Na putu punom prečaca i zavrzlama, još će nekoliko puta provjeriti i odanost tj. vjeru u pravu ljubav kod svojih “bo-

Jim Al-Khalili: Svijet po fizici knjiga

U svojem novom djelu Svijet po fizici kvantni fizičar Jim Al-Khalili pruža fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu. Bacajući novo svjetlo na duboke spoznaje suvremene fizike, Al-Khalili nam približava ono što nam ova silno važna znanost govori o svemiru i prirodi same stvarnosti...

ljih polovica”. Poznato je da prava ljubav ne treba provjeru, a još je poznatije da su žene inteligentnija bića od muškaraca. Pogotovo od našeg dvojca. Ferdo, Jura, Lili i Bela nasmijat će vas do suza, podsjetiti vas na najbolja vremena i ostaviti trag u vašim srcima – zauvijek.

PETAK 10. veljača -6 0C 4 0C

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK

Jim Al-Khalili: Svijet po fizici 975

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

0C 8 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 975

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

12.02.

NIKICA U POTRAZI ZA

Orginalni naziv: Le trésor du petit

Nicolas

Žanr: komedija, obiteljski

Redatelj: Julien Rappeneau

Uloge: I. Debrabant, J. P. Rouve, A. Lamy, P. Arditi, G. Gadebois

Trajanje: 103 min

Cijena ulaznice: 4,50 €

ASTERIX I OBELIX:

SREDNJE KRALJESTVO

Izvorno ime:Asterix & Obelix: The Middle Kingdom Žanr:komedija, pustolovina

Uloge:G. Lellouche, G. Canet, M. Cotillard, V. Cassel, Z. Ibrahimović Režija:Guillaume Canet

Trajanje filma: 111 min.

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: IVANKA BANJŠAK, RAZVOR 85, 49295 KUMROVEC

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 975

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Ako ste se ikad pitali zašto vam godi tužna glazba… Ako u kišnim danima pronalazite utjehu i nadahnuće… Ako intenzivno reagirate na glazbu, likovne umjetnosti, prirodu i ljepotu… Onda vam sjeta neće biti strana...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ŠTEFICA MERKAŠ, ŠTRUCLJEVO 89, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Knjigu će dobiti poštom

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Susan Cain: Sjeta 975

Susan Cain: Sjeta knjiga

10.02. PETAK 18:00

NEDJELJA 17:30

BLAGOM

10.02. PETAK 20:00

12.02. NEDJELJA 19:30

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati

od utorka do petka prema

najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

TEREZIJA GVAJEC CVJETNA 7, 49290 KLANJEC Nagradni pojam: KINESKOP

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

Pred vama je jedan mirni tjedan kojeg ćete provesti u obiteljskoj idili. Posao vas neće zabrinjavati. Partner će vam pružiti znatno više ljubavi nego što ćete očekivati. Potrebno vam je više odmora.

SAVJET TJEDNA: Ne zaboravljajte na dogovore!

Bik (21.travnja - 21. svibnja)

Kada bi uvijek bilo kao u tjednu koji je pred vama. Zabavno i burno bit će na poslu, a burno i na ljubavnom polju. Jedna ljubavna priča ide u dobrom smjeru. Čuvajte grlo.

SAVJET TJEDNA: Preuzmite inicijativu!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Puno ćete vremena provoditi na poslu. Za neke probleme činit će vam se da su veći nego što uistinu jesu. Za bolju komunikaciju s partnerom trebali biste se sami potruditi. Pijte više tekućine.

SAVJET TJEDNA: Pokažite da vam je stalo!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja)

Bit ćete skloni naglim promjenama na poslu bez obzira na posljedice. Morate se naučiti kontrolirati. U ljubavi vas očekuju nagli preokreti, ali s pozitivnim ishodom. Vratite potrošenu energiju.

SAVJET TJEDNA: Oprezno vozite!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza)

Bit ćete uspavani i nezainteresirani za događaje oko sebe. Ali kada je u pitanju ljubav, tu će biti prvi. Izlasci i veća društvena okupljanja još su uvijek vaša omiljena mjesta. Bit će prisutna mala doza nervoze.

SAVJET TJEDNA: Usvojite zdrave životne navike!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)

Bit ćete dobro raspoloženi i motivirani za posao. No, postat ćete i puno svadljiviji. Odnos s partnerom traži puno više truda, posebno s vaše strane. Nadoknadite san.

SAVJET TJEDNA: Ne trošite bez potrebe!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Ovaj tjedan bit ćete vrlo racionalni, štedljivi i usredotočeni na posao. U svojoj radnoj sredini osjećat ćete se dobro. Odgovarat će vam malo bučnija i društvenija atmosfera, te izlasci. Pijte puno tekućine.

SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga)

Kako bi ostvarili poslovne ciljeve morat ćete dobro zapeti, ali i pronaći kompromis s kolegama. Slobodno se prepustite ljubavnom zanosu. U organizam unosite zdraviju hranu.

SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv na kavu!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)

Trudit ćete se misliti na posao, no misli će vam zaokupljati mnogi drugi problemi. Ljubavna veza će se stabilizirati, a vi postati puno bolji prema partneru. Zdravlje zahtijeva pažnju.

SAVJET TJEDNA: Ne posuđujte novac!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja)

Vodit ćete dinamičan način života. Prema svima ćete biti ljubazni i osvajati simpatije na svakom koraku. Više sluha trebali bi imati za svog partnera. Bavite se nekom sportskom aktivnošću.

SAVJET TJEDNA: Vjerujte u sebe!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače)

U poslu neće biti značajnih promjena, samo vodite računa da ne zapostavljate svoje obveze. Ljubavni život polako poprima bolju poziciju. Pazite na kralježnicu.

SAVJET TJEDNA: Budite ozbiljni!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka)

Povratak na posao nakon blagdana neće biti lak. Lako ćete sklapati poslove i nova poznanstva. Mogli biste se upustiti u jedan ljubavni odnos koji će vam donijeti samo probleme. Bit ćete fizički iscrpljeni.

SAVJET TJEDNA: Naviknite se na posao!

SATIRENEWS

Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

Jednom se Zagorcu konačno osmjehnula sreća. U dvorištu mu je 'osvanuo' izvor nafte

VELJAČA

UTORAK, 07.02. BI. Pio IX. papa; Rikard; Držislav

Zagorcu je nasred dvorišta iz čistog mira odjednom počela izvirati na a: 'Izvor je očito tuliko velik i pritisak je tuliko jak

da mi je čez asfalt probilo'

ZABOK - Sav uzbuđen nazvao je našu redakciju prošlog tjedna Srećko Dizelčec iz jednog sela iz okolice Zaboka, želeći s nama podijeliti radosnu vijest. Naime, kako nam je zadihano ispričao preko telefona, na njegovom se dvorištu pojavio izvor nafte. Pozvao nas je da ga posjetimo, no, kako nam se nije dalo ići na teren, već smo odlučili čekati da ekipa novinara s ozbiljnog zagorskog portala napravi tu priču i obradi temu, pa da mi sve to samo prepišemo, rekli smo mu da smo trenutno zauzeti i da nam može poslati fotografije, a da ćemo razgovor obaviti putem telefona.

Otkrivanje izvora

Iako pomalo razočaran što ga nećemo osobno posjetiti, Dizelčec je pristao s nama razgovarati telefonom. – Ja još nemrem dojti k sebi. Snoćke sem kesno z terena došel doma i parkeram ja kombija na dvorišće. Rekoh, denes je lepa, sunčana subota i nič ne bum delal. Igram se ja vani na dvorišču z pesekom, hičem mu lopticu, on mi ju nosi. I v jednem trenutku loptica prejde pod kombi i tam ostane. I ja se prignem da zemem lopticu, kad ono, imam kaj videti. Ispod kombija čez asfalt zvira čista nafta – u jednom dahu nam je ispričao Dizelčec.

Velika stvar

Kako je rekao, glavni razlog što nas je nazvao nije bio taj da s nama podijeli sretnu vijest, nego da nam se požali na, kako je rekao, 'institucije koje ne rade svoj posao'. – Makar je bila subota, ja sem nazival sve žive okolo. Od Rudarskoga fakulteta, do Ministartsva gospodarstva, INU, Hrvatske šume... ma nema koga nisem zval. Čak sem na kraju zval precednika našeg mesnog odbora tuj vu selu jer on je vu HDZ-u pa rekoh, morti on more Plenkoviću hjaviti. Ali ništa. Niko živ mi se ni hjavil na telefona. Pa jel vi to morete verovati. Naše institucije ne delaju nič. A ovo nije mala stvar. To je veliko otkriće. Izvor je očito tuliko velik i pritisak je tuliko jak da mi je čez asfalt probilo. Pa ja mislim da ak država tuj napravi bušotinu, celo Zagorje more pri meni tankerati zabadav. Ali nemreš ti do nikoga dojti. Dajte vi to malo čez novine pogurajte – ispričao nam je Dizelčec te poslao fotografiju svog izvora.

Srečko Dizelčec: „Ovo nije mala stvar. To je veliko otkriće. Izvor je očito tuliko velik i pritisak je tuliko jak da mi je čez asfalt probilo. Pa ja mislim da ak država tuj napravi bušotinu, celo Zagorje more pri meni tankerati zabadav“

SRIJEDA, 08.02. Jeronim Emil.; Jozefina Bak.

ČETVRTAK, 09.02. Skolastika; Apotonija. Sunčana

PETAK, 10.02.

STEPINĆEVO SUBOTA, 11.02. GOSPA LURDSKA; Dan bolesnih

NEDJELJA, 12.02.

6. KROZ GOD. Eulalija; Melecije, Zvonimir PONEDJELJAK, 13.02. Katarina Ricci, Božidara

imendani ime tjedna

Sretan imendan, Zvonimir!

Zvonimir je staro slavensko muško ime, čije značenje dolazi od imperativa zvoni, zvoniti i imenice mir koja se često javlja u slavenskim imenima. Skraćeni oblik ovog imena je ime Zvonko, a ženski oblici Zvonimira i Zvonka. Skriveno značenje imena govori kako je Zvonimir je naočit, inteligentan i racionalan, a Zvonko zanimljiv, otvoren i nadaren.

kolodvor u zaboku

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

jeste li znali?

...da li ste znali da kosti goluba teže manje od perja?

...da li ste znali da otisci medvjeda koale ne mogu se razlikovati od otisaka ljudi?

...da li ste znali da samo 4 od 20 000 vrsta pčela proizvode med?

autobusni