Zagorski list 972

ISTRAŽILI SMO Kakva je zdravstvena slika stanovnika Krapinsko – zagorske županije

Zagorci najčešće umiru od kardiovaskularnih i malignih bolesti, a najviše umrlih starije je od 85

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Krapinsko – zagorska županija, po stopi prirodnog prirasta, gora je od hrvatskog prosjeka u zadnjih šest godina. Naime, 2016. godine stopa je iznosila -6,1, u KZŽ, a u Hrvatskoj -3,4. Svake se godine negativni predznak povećavao, da bi 2021. godine za našu županiju iznosio -7,7, a u Hrvatskoj -6,8, saznajemo u Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije. Kako kažu demografski podaci, 2021. godine ukupno je rođeno 1084 osoba, a umrlo 2015 ljudi u Zagorju, pa prirodni prirast iznosi -935. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za Krapinsko – zagorsku županiju 2020. godine iznosila je 15,9, što je više od stope mortaliteta u Hrvatskoj, koja je iznosila 14,1.

Uzroci

A od čega najviše umiru Zagorci, pitali smo dr. Marinu Stanković Gjuretek iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. – Među uzrocima smrti na prvom mjestu su kardiovaskularne bolesti (37,7%), a slijede maligne bolesti (21,3%). Među pojedinačnim dijagnozama najčešći je COVID – 19, hipertenzivna bolest srca, infarkt miokarda, dijabetes, moždani udar, rak pluća i kronična ishemična bolest srca – rekla je dr. Stanković Gjuretek, dodajući da je u 2020. godini najviše umrlih muškaraca bilo u dobi od 80 do 84 godine, a žena u dobi iznad 85 godina. 2021. godine, najčešći uzroci smrti bili su isti, a najviše umrlih muškaraca i žena bilo je u dobi iznad 85 godina. Stopa umrlih muškaraca na 1000 stanovnika je 17,3, a že-

na 16,1. Najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti u 2021. godini su za ženski spol rak debelog crijeva, rak pluća, a zatim rak dojke i želuca, rak jajnika te rak gušterače. Za muški spol također prednjači rak debelog crijeva, a slijede rak prostate, pluća, gušterače i jetre.

Odlasci liječniku

Što se zdravstvene zaštite tiče, na području Krapinsko - zagorske županije rade 73 ordinacije u djelatnosti opće/obiteljske medicine i 5 ordinacija u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece. Ordinaciju opće medicine korisnici su u 2021. godini posjetili 15,0 puta izračunato prema broju

U bolnicama imamo na raspolaganju više kreveta, a i duže tamo ostajemo

osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu, za RH je to iznosilo 14,1, a ordinaciju zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece korisnici su posjetili 10,7 puta za RH je to iznosilo 9,2. Na svakih 4,8 pregleda u djelatnosti opće medicine osiguranici su upućivani na 1 specijalistički pregled (RH na 2,7 pregleda u ordinaciji opće medicine upućuje se na jedan specijalistički), a u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece na svakih 5,2 pregleda u ordinaciji upućuje se na jedan specijalističkih pregleda (RH 4,8). - Prikupljeni podaci o bolestima i stanjima ne mogu poslužiti za određivanje udjela pojavljivanja pojedinih značajnih bolesti (ili skupina bole-

sti), nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja – kaže dr. Stanković Gjuretek. Zdravstvena zaštita u djelatnosti opće/obiteljske medicine najčešće se tražila zbog bolesti cirkulacijskog sustava, zatim iz skupine bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva i dišnog sustava. U djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece najčešće se koristila zdravstve-

Doktoru i zubaru idemo češće od hrvatskog prosjeka

Najčešći uzroci umiranja od malignih bolesti su za ženski spol rak debelog crijeva, rak pluća, a zatim rak dojke i želuca, rak jajnika te rak gušterače.

Za muški spol također prednjači rak debelog crijeva, a slijede rak prostate, pluća, gušterače i jetre

na zaštita zbog bolesti iz skupine dišnog sustava i skupine zarazne bolesti. U djelatnosti zdravstvene zaštite i liječenja usta i zubi na području Krapinsko - zagorske županije imamo 61 ordinaciju u kojima su zdravstvenu zaštitu potražile 33,7% osiguranih osoba (RH 32,6%). 9,9 bolničkih kreveta na 1000 stanovnika

Krapinsko – zagorska županija raspolaže s jednom općom bolnicom, OB Zabok, i pet specijalnih bolnica. Bolnice raspolažu s ukupno 1195 kreveta, što iznosi 9,9 kreveta na 1000 stanovnika. Za usporedbu, u Hrvatskoj je to 5,8 kreveta na 1000 stanovnika. U 2021. godini u zagorskim je bolnicama bilo hospitalizirano 26.947 bolesnika, a prosječna dužina liječenja bila je 9,9 dana, što je duže nego je prosjek u Hrvatskoj (7,8 dana). Što se COVID –a tiče, podaci Zavoda kažu da je u 2020. godini oboljelo 9.281 Zagoraca, a umrlo njih 225, godinu kasnije oboljelo je 14.312 osoba, a umrlo ih je 295, dok je u 2022. godini oboljelo 31.913, a umrlo 130 osoba.

Među pojedinačnim dijagnozama najčešći je COVID – 19, hipertenzivna bolest srca, infarkt miokarda, dijabetes, moždani udar, rak pluća i kronična ishemična bolest srca

Bolnice

stanovnika

Dr. Marina Stanković Gjuretek iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ

Pritisak mještana, ali i nalazi inspekcije Ministarstva mora, prometna i infrastrukture ipak urodili plodom

Hrvatske ceste izradile projektnu dokumentaciju, ishodile suglasnosti, osigurale novac i pokrenule postupak javne nabave za radove semaforizacije'

Zahtjevi mještana zapravo su vrlo jednostavni. Tražili su dodatno osiguranje i obećano im je da će ga dobiti na način da će se na raskrižju na južnom ulazu u Sveti Križ Začrteje sadgraditi rotor, a da će se na onom sjevernom raskrižju postaviti semafori. Mještani su ta rješenja prihvatili, ali njihov je zahtjev da se novootvorena dionica spojne ceste zatvori dok se projekt izgradnje rotora i semaforizacije raskrižja u potpunosti ne realizira

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Priča oko vrlo prometnh raskrižja u Svetom Križu Začretju, koja su nastala nakon puštanja u promet druge dionice spojne ceste Zabok –Krapina, podijelila je zagorsku javnost. Mještani tvrde da su opasna, ne samo za vozače, već posebice za djecu pješake, zbog čega su već jednom i prosvjedovali, ali i mnogo puta slali dopise Hrvatskim cestama da ih upozore na opasnosti koje 'vrebaju' na tim raskrižjima. S druge strane, većina komentatora na društvenim mrežama čudi se nezadovoljstvu mještana te komentiraju kako nije problem u cesti, niti u raskrižjima, već u vozačima koji 'ne poznaju ili ne poštuju prometna pravila i prometnu signalizaciju'. Iako to nikad nisu baš tako direktno i javno rekle, s njima se, razvidno je iz njihove komunikacije, uglavnom slažu i Hrvatske ceste.

Ophodar na raskrižju

Kako god bilo, na opasnom raskrižju ulice Marije Jurić Zagorke u Svetom Križu Začretju i nedavno otvorene druge dionice Spojne ceste Zabok - Krapina, na kojem su zabrinuti mještani prosvjedovali, Hrvatske ceste su obećale postaviti semafore. No, kako je nedavno rekao direktor Sektora održavanja Hrvatskih cesta, Dubravko Kos, proces semaforicacije tog raskrižja, kao i izgradnja kružnog toka na drugom opasnom raskižju na južnom ulazu u Sveti Križ Začretje, dugotrajan je proces, koji bi mogao trajati i godinu dana. Stoga su Hrvatske ceste proteklog

HC: 'Hrvatske ceste d.o.o. su prethodno izvele većinski dio predloženih mjera, dok će se ostale mjere koje se odnose na iscrtavanje oznake STOP na kolniku (te najave 50 metara prethodno na istu oznaku) te razmatranje iscrtavanja pješačkog prijelaza na crvenoj podlozi izvesti u najkraćem mogućem roku'

tjedna postavile na sporno raskršće jednog djelatnika, koji je tamo dežurao po dvanaest sati dnevno. Zanimljiva je to bila priča koja je zabavljala ne samo zagorsku, već i hrvatsku javnost, dok nam je na koncu u telefonskom razgovoru nije objasnila Tamara Đurijanček, glasnogovornica Hrvatskih cesta.Do nas u posljednje vrijeme stižu zamolbe mještana da se navedeno raskrižje dodatno osigura, jer, kako navode, vozači na tom dijelu dionice spojne ceste ne poštuju ograničenja brzine i ne zaustavljaju se kod pješačkog prijelaza da bi propustili pješake. Već drugi dan nakon što su nas tražili da raskrižje dodatno osiguramo jer se tamo dogodio sudar dvaju vozila, mi smo postavili dodatnu prometnu signalizaciju, takozvani svjetleći niz. Vi znate da Hrvatske ceste ne mogu kažnjavati vozače koji ne poštuju ograničenja brzine i cestovnu signalizaciju tako da za to Hrvatske ceste ne mogu biti ni odgovorne. Ali isto tako, evo, mi činimo sve da bismo dodatno pomogli vozačima da se naviknu na to novo raskrižje, ali i da bi se mještani i svi sudionici u prometu osjećali sigurnije. Kako su nam mještani rekli da se vozači ne zaustavljaju na zebri, a budući da je ovog tjedna počela nastava, mi smo odlučili ovaj tjedan na to raskrižje postaviti ophodarsko vozilo, kao i ophodara, budući da su i vozilo i ophodar vrlo uočljivi vozačima. To smo napravili isključivo s ciljem da se taj prvi tjedan dodatno skrene pažnja vozačima da moraju poštivati prometnu signalizaciju, ograničenja brzine i prometna pravila. Naš ophodar može i signalizirati vozačima da uspore ili stanu te tako pomoći pješacima prelazak preko zebre, ukoliko bi to bilo potrebno. Isto tako smo zamolili i policiju da u sklopu svojih redovnih aktivnosti ovih dana dodatnu pažnju posveti upravo nesavjesnim vozačima na toj dionici ceste i na tim raskrižjima. Dakle, ni u kom slučaju se ne radi ni o čemu drugome, već isključivo o našem nastojanju da reagiramo na zamolbe mještana – objasnila nam je Đurijanček.

Nalaz inspekcije

No, zahtjevi mještana zapravo su vrlo jednostavni. Tražili su dodatno osiguranje i obećano im je da će ga dobiti na način da će se na raskrižju na južnom ulazu u Sveti Križ Začrteje sadgraditi rotor, a da će se na onom sjevernom raskrižju postaviti semafori. Mještani su ta rješenja prihvatili, ali njihov je zahtjev da se novootvorena dionica spojne ceste zatvori dok se projekt izgradnje rotora i semaforizacije raskrižja u potpunosti ne realizira. Iz Hrvatskih cesta su im jasno

Inspekcija: 'Sukladnom inspekcijskom nadzoru, upravitelju ceste –Hrvatskim cestama d.o.o., predložene su mjere za dodatno povećanje sigurnosti na novoizgrađenoj dionici državne ceste DC1, koje su usvojene i koje će nakon izrade prometnog elaborata biti provedene na prometnici'

poručili kako ne mogu zatvoriti cestu jer nalog za to može jedino dati inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Stoga je predstavnica nezadovoljnih mještana, Tatjana Belanović, pozvala spomenutu inspekciju, koja je vrlo brza došla i pregledala čitavu dionicu, a na upit o rezultatima inspekcijskog nadzora Belanović je od inspekcije dobila sljedeći odgovor: "Inspekcija cesta MMPI izvršila je dana 30.12. 2022. godine inspekcijski nadzor spojne ceste Zabok (DC24) – Krapina (DC1). Sukladnom inspekcijskom nadzoru, upravitelju ceste – Hrvatskim ce-

stama d.o.o., predložene su mjere za dodatno povećanje sigurnosti na novoizgrađenoj dionici državne ceste DC1, koje su usvojene i koje će nakon izrade prometnog elaborata biti provedene na prometnici".

Odgovor Hrvatskih cesta

O tom inspekcijskom nadzoru, njegovom rezultatu i prijedlozima koje je inspekcija donijela, razgovarali smo i s glasnogovornicom Hrvatskih cesta. -Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju izvršila je inspekcijski nadzor kojim nisu utvrđeni nedostaci na cesti nego su predmetnim predložene određene dodatne mjere sigurnosti prometa u smislu izvedbe dodatne prometne signalizacije. Hrvatske ceste d.o.o.

su prethodno izvele većinski dio predloženih mjera, dok će se ostale mjere koje se odnose na iscrtavanje oznake STOP na kolniku (te najave 50 metara prethodno na istu oznaku) te razmatranje iscrtavanja pješačkog prijelaza na crvenoj podlozi izvesti u najkraćem mogućem roku. Napominjemo kako su iste mjere predložene na način da nisu obvezne za izvršenje, već isključivo prijedlog. U konačnici želimo napomenuti kako ćemo predmetno raskrižje sa županijskom cestom ŽC2160 semaforizirati te smo nastavno na navedeno izradili projektnu dokumentaciju, ishodili suglasnosti, osigurali sredstva te pokrenuli postupak nabave za radove semaforizacije – rekla je Tamara Đurijanček.

Raskrižje Sveti Križ Začretje

Tijekom prosinca 2022. izrađena je lista obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata u 2023. godini

Obrazovni programi u Zagorju u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata

HRVATSKO ZAGORJE - Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 15. srpnja 2010. godine Uredbu o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku u okviru provedbe Programa gospodarskog oporavka. Na temelju navedene Uredbe, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je Plan i metodologiju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izrade preporuka za obrazovnu upisnu politiku. Područni uredi/službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku. U izradi preporuka za područje Krapinskozagorske županije sudjelovala je Tematska radna skupina za tržište rada KZŽ, sukladno Sporazumu regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba (KZŽ, HZZ PU Krapina, OK KZŽ, HGK ŽK Krapina, Zagorska razvojna agencija d.o.o.). Tijekom prosinca 2022. izrađena je lista obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata u 2023. godini. Preporuke će osim srednjim školama i visokim učilištima (vezano za planove upisa) koristiti Krapinsko-zagorskoj županiji, općinama, gradovima i drugim dionicima tržišta rada kao smjernice

za dodjelu stipendija učenicima i studentima. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata u Krapinsko – zagorskoj županiji su, među trogodišnjim srednjoškolskim: Vozač/ vozačica motornog vozila, Konobar/konobarica, Bravar/bravarica, Prodavač/prodavačica, Zidar/ zidarica, Elektroinstalater/elektroinstalaterka, Kuhar/kuharica, Vodoinstalater/vodoinstalaterka, Monter/monterka suhe gradnje, Automehaničar/automehaničarka, Stolar/stolarica, CNC operater/CNC operaterka, Instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije, Soboslikar-ličilac/ soboslikarica-ličiteljica, Tesar/ tesarica, Pekar/pekarica, Tokar/ tokarica, Keramičar-oblagač/keramičarka-oblagačica, Mesar/ mesarica, Krojač/krojačica, Autolakirer/autolakirerica, Strojobravar/strojobravarica, Autolimar/autolimarica. Što se tiče četverogodišnjhi ili petogodišnjih srednjoškolskih programa, treba povećati broj upisanih i stipendiranih Medicinska sestri opće njege/medicinskih tehničara opće njege, što se stručnih studija tiče Rani predškolski odgoj i obrazovanje, od sveučilišnih studija Medicinu, Matematiku, Strojarstvo, Anglistika ili Engleski jezik i književnost, Informatika, Fizika, Građevinarstvo, Germanistika ili Njemački jezik i književnost, Edukacijska rehabilitacija, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Biologija i kemija, Farmacija, Elektrotehnika ili Elektrotehnika i informacijska tehnologija te Logopedija. (zl)

Problema u osiguravanju besplatnih obroka u zagorskim školama nema

Svi osnovnoškolci u Zagorju dobivaju besplatan školski obrok

Od 30 osnovnih škola kojima je KZŽ osnivač, u sklopu kojih djeluje 47 područnih škola, u 15 njih nema blagovaonice, i to u dvije osnovne škole, OŠ Lobor i OŠ Veliko Trgovišće, i 13 područnih škola

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Od ponedjeljka u svim osnovnim školama na području Hrvatske trebao je biti uveden jedan besplatni obrok za učenike. Iako je u mnogim školama stanje kaotično, jer jednostavno nemaju uvjete za provedbu ovog projekta, na području naše županije stanje je odlično, rekla je zamjenica župana Jasna Petek. - Svi zagorski osnovnoškolci su dobili besplatne obroke za koje je sredstva osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, u KZŽ zaista imamo uređen sustav školskih kuhinja i blagovaonica već dugi niz godina, sustavno ulažemo u opremu i zaista se možemo pohvaliti da s tim dijelom nemamo problema – ističe zamjenica župana.

Nije sve idealno

Ipak, nije sve idealno, kaže. – Neke su škole stare građevine, pogotovo područne škole, i nemaju blagovaonice. Dvije područne škole nemaju ni školske kuhinje, ali bez obzira na to, osigurava se, kao što se i do sada se osiguravao, topli obrok za tu djecu, na način da je ove dvije područne škole voženo iz matične škole, a u ovim školama koje nemaju blagovaonice, u njima se osiguravao obrok i prije, pa tako i sada, u učionicama na primjeren način –ističe Petek. Od 30 osnovnih škola kojima je KZŽ osnivač, u sklopu kojih djeluje 47 područnih škola, u 15 njih nema blagovaonice, i to u dvije osnovne škole, OŠ Lobor i OŠ Veliko Trgovišće, i 13 područnih škola. - U tim školama se i prije, pa i sada osigurava topli obrok odnosno školski

'U sljedećem razdoblju predstoji da škole koje nemaju svoju blagovaonicu, pogotovo matične, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti prijavimo na natječaj koji osigurava jednosmjensku nastavi u cjelodnevni boravak i uvjete koje za to treba, pa tako i blagovaonicu'

obrok za vrijeme trajanja nastave na način da se određeni prostori za vrijeme blagovanja naprosto prenamijene vrlo brzo u blagovaonicu, a za dvije područne škole, PŠ Hromec i PŠ Macelj, već se i od ranije kuha topli obrok i on se u posebnim posudama prevozi u područne škole. Tako to funkcionira i od prije – pojasnila je Petek.

Zanavljanje opreme

Dakle, problema u osiguravanju obroka nema, a postoje manji problemi u smislu zanavljanja neke opreme, stolaca. - No to su stvari koje se vrlo brzo i u hodu mogu riješiti, a ono što predstoji u sljedećem razdoblju je da u ovim školama, pogoto-

U dvije područne škole koje nemaju kuhinju topli obrok se vozi iz matičnih škola

vo u matičnim školama koje nemaju svoju blagovaonicu, sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te škole prijavimo na natječaj koji osigurava jednosmjensku nastavi u cjelodnevni boravak i uvjete koje za to treba, pa tako i blagovaonicu. Sva djeca su dobila obrok, dobivat će i dalje, i ove radove i sitnije nabave ćemo u narednom razdolju nabaviti –zaključila je Petek.

Svi

Potpisan je ugovor u sufinanciranju između Krapinsko – zagorske županije i Poduzetničkog centra KZŽ

Kolar: 'Kroz ulaganje u Poduzetnički centar pomažemo razvoju obrtništva i poduzetništva'

KRAPINA - Župan Željko Kolar i direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša su u četvrtak, 12. siječnja 2022. godine, potpisali ugovore o županijskom sufinanciranju rada Poduzetničkog centra KZŽ za 2023. godinu i za doznačivanje novčanih sredstava za obavljanje poslova upravljanja Poslovno tehnološkim inkubatorom Krapinsko - zagorske županije. Krapinsko - zagorska županija ovim ugovorima Poduzetničkom centru Krapinsko - zagorske županije dodjeljuje 238.300 eura (1.795.471,35 kuna), od čega se 155.300 eura (1.170.107,85 kuna) odnosi na sredstva za obavljanje poslova upravljanja Poslovno tehnološkim inkubatorom Krapinsko - zagorske županije te 83.000 eura (625.363,50 kuna) za sufinanciranje rada Poduzetničkog centra KZŽ. Župan Željko Kolar istaknuo je kako će ove potpore doprinijeti daljnjem jačanju konkurentnosti zagorskog gospodarstva, razvoja poduzetničkog ekosustava i start - up mreže.Kroz ulaganje u rad Poduzetničkog centra Županija pruža sustavnu podršku razvoju obrtništva i poduzetništva na svom području. Centar provodi programe koji su u skladu sa razvojnim trendovima i predstavljaju odmak od tradicionalnog pristupa i ustaljenih modela potpore. Veliku pažnju pridaju edukacijama, izrađeni su akceleracijski programi, kao i program eučionica investicijske spremnosti koja je namijenjena transformaciji ideje u održivi poslovni model –

naveo je župan Kolar te naglasio kako je u Krapinsko - zagorskoj županiji uspostavljen efikasan poduzetnički ekosustav s ciljem što boljeg i učinkovitijeg iskorištavanja svih potencijala za kvalitetan rast i razvoj poduzetništva te provedbu gospodarske politike. - Hvala Županiji što je i ove godine osigurala sredstva za rad Poduzetničkog centra, prvenstveno za upravljanje Poslovno – tehnološkim inkubatorom gdje planiramo upotpuniti cijelu infrastrukturu i ponuditi nove programe za poduzetnike s pod-

ručja naše županije, ali i šire. Drugi dio financiranja odnosi se na redovan rad Poduzetničkog centra, koji će poduzetnicima i dalje pružati kompetentne savjetodavne usluge za pripremu i provedbu njihovih projekata te im osigurati razne radionice i pristup informacijama, a treba istaknuti da ćemo izraditi i plan upravljanja poslovnim zonama te dakako biti aktivni na privlačenju ulaganja – poručila je direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko - zagorske županije Helena Matuša. (zl)

Uklonjeno 13 kuća oštećenih u potresu, još 11 ih je u pripremi za uklanjanje

Ukupno su podnijeta 44 zahtjeva za uklanjanje kuća na području KZŽ te je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine njih 40 ocijenilo prihvatljivim

KRAPINA - Župan Željko Kolar je u ponedjeljak, 9. siječnja, održao sastanak s ravnateljicom Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko - zagorske županije i Zagrebačke županije Snežanom Penović.

Najnovije aktivnosti

Ravnateljica Fonda za obnovu Snežana Penović izvijestila je župana Željka Kolara o najnovijim aktivnostima u procesu obnove od potresa te je naglasila kako je do sada na području Krapinsko - zagorske županije uklonjeno 13 kuća oštećenih u potresu, dok ih je još 11 u pripremi za uklanjanje. Župan Kolar istaknuo je zadovoljstvo što se na terenu sve više intenziviraju konkretni radovi obnove. - Nas prvenstveno zanimaju stvari koje su vidljive golim okom, a to je broj gradilišta na kojima se uklanjaju objekti, broj gradilišta na kojima se grade zamjenski objekti te dakako i oni gdje se radi konstrukcijska i nekonstrukcijska obnova – rekao je župan Kolar te istaknuo kako je već potpisano 7 ugovora za izgrad-

nju zamjenskih obiteljskih kuća. U tijeku je projektiranje te se do kraja veljače očekuje objava natječaja za izvođača radova te nakon toga i sama gradnja.

Pomoć kod pripreme i realizacije

Ukupno su podnijeta 44 zahtjeva za uklanjanje kuća na području Krapinsko - zagorske županije te je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine njih 40 ocijenilo prihvatljivim. Krapinsko-zagorska županija će i dalje Fondu za obnovu pružati punu pomoć kod pripreme i realizacije obnove oštećenih objekata. Tako su i na ovom sastanku dogovorene konkretne aktivnosti vezane uz 2 predmeta obnove, gdje su se u tijeku provedbe pojavile određene teškoće na terenu. Na sastanku su sudjelovali i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Stjepan Bručić i pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar. (zl)

HRVATSKO ZAGORJE - Tijekom proteklog vikenda evidentiran je jedan prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i jedan prekršaj iz Zakona o osobnoj iskaznici. Na prometnicama naše županije tijekom vikenda policija je zabilježila pet prometnih nesreća. Četiri prometne nesreće bile su s materijalnom štetom te su se dogodile u Vrankovcu, Gubaševu i Stubičkim Toplicama zbog nepropisnog mimoilaženje te u Svetom križu Začretje zbog oduzimanja prednosti prolaska. U prometnoj nesreći do koje je došlo zbog nedržanja vozila uz desni rub kolnika u Gornjoj Stubici tri osobe zadobile su teške tjelesne ozljede. Nesreća se desila 15. siječnja oko 17 sati. - Do prometne nesreće došlo je zbog nekretanja vozilom uz desni rub kolnika, kada je 43-godišnji vozač osobnog vozila prešao na suprotnu stranu kolnika i sudario se s osobnim vozilom kojim je upravljala 38-godišnjakinja sa kojom se u vozilu prevozio i 74-godišnji putnik. Vozilom Hitne medicinske pomoći 38-godišnjakinja, 43-godišnjak i 74-godišnjak prevezeni su u Opću bolnicu Zabok gdje su im utvrđene teške tjelesne ozljede. Od 17.40 do 20.15 sati zbog obavljanja očevida bila je zatvorena državna cesta DC 307 te se promet odvi-

jao obilaznim pravcima kroz Lepu Ves – izvijestila je Policijska uprava krapinsko – zagorska o detaljima nesreće. Od ostalih događaja, zabilježena su dva požara na građevinskim objektima u Jalšju i Proseniku, u kojima srećom nema ozlijeđenih osoba, te jedno trovanje plinom u Globočcu gdje je jedna osoba zadobila lakše tjelesne ozljede. Do trovanja ugljičnim monoksidom 20 – godišnjaka došlo je 13. Siječnja oko 17.30 sati u mjestu Globočec. Prema do sada prikupljenim informacijama, u kupaonici kuće, do trovanja je došlo najvjerojatnije zbog neispravnog plinskog bojlera. 20-godišnjak je prevezen u Opću bolnicu Zabok gdje je utvrđeno da je lakše ozlijeđen te je zadržan na daljnjem promatranju, obavijestila je policija. (zl)

Zabilježeno je i trovanje ugljičnim monoksidom u Globočcu, 20 godišnjak je lakše ozlijeđen i prevezen u OB Zabok

OBNOVA OD POTRESA Župan Željko Kolar je održao sastanak s ravnateljicom Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko - zagorske županije i Zagrebačke županije Snežanom Penović

Kreće 7,7 milijuna eura vrijedna obnova zgrada bolnice u Krapinskim Toplicama

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Ministarstvo zdravstva potpisalo je 7,7 milijuna eura vrijedan Ugovor, kojim će se u 100 - postotnom iznosu financirati obnova stare bolničke zgrade oštećene u potresu, ali i unaprijediti energetska učinkovitost nove zgrade.

Tri faze

Kako je pojasnila ravnateljica Željka Žnidarić, Ugovor s ministarstvom rađen je u tri faze. - Nakon potresa su na našoj staroj zgradi uočena znatna oštećenja i kad se otvorila prilika, mi smo se javili na javni poziv Ministarstva zdravstva za saniranje nastalih šteta. Tijekom ljeta prošle godine odobren nam je osnovni ugovor u iznosu od 560 tisuća kuna za sanaciju tih oštećenja, međutim, naknadnim pregledom utvrđeno je da postoje još neka oštećenja koja nisu odmah mogla biti vidljiva. Tada smo podnijeli zahtjev za izradom dodatka 1. tom ugovoru, koji je obuhvaćao sanaciju krovišta Marijinog bazena u staroj zgradi bolnice i sanaciju bazena u NBO objektu. I tada se ukupni iznos na-

šeg ugovora popeo na 3,6 milijuna kuna. Nakon toga otvorila se mogućnost za sanaciju ostalih oštećenja, kao i za ulaganja u poboljšice pa smo poslali zahtjev za sklapanje dodatka 2., koji obuhvaća cjelovitu energetsku obnovu NBO objekta, odnosno, novu fasadu i stolariju, izradu projektno – tehničke dokumentacije za cjelovitu obnovu stare zgrade bolnice i isto tako rekonstrukciju postojeće kotlovnice i glavne toplinske stanice. Ukupna vrijednost projekta tako nam se popela na nešto više od 58 milijuna kuna, odnosno, 7,7 milijuna eura – rekla je na prošlotjednoj konferenciji za novinare ravnateljica Žnidarić te dodala kako najveći posao i izazov tek sada slijedi, budući da se svi oni radovi koji se financiraju iz Fonda solidarnosti, moraju završiti do 30. lipnja ove godine.

Specifičan ugovor

Kako je istaknula ravnateljica Zagorske razvojne agencije, Karolina Barilar, riječ je o prvom ugovoru na području Krapinsko – zagorske županije koji podrazumijeva da iz njega proizlaze dvije različite vrste financiranja. – Ovaj se Ugovor financira iz dva različita mehanizma. Prvi je Fond solidarnosti po kojem trebamo završiti radove do 30. lipnja ove godine, a drugi je Mehanizam za oporavak i otpornost. Također je važno naglasiti da će oba mehanizma pokrivati 100 posto vrijednosti svih radova, kao i usluge stručnog projektnog nadzor, koordinatora te voditelja građenja – naglasila je Barilar.

Dugoročna ulaganja

Žnidarić: ' Nakon potresa su na našoj staroj zgradi uočena znatna oštećenja i kad se otvorila prilika, mi smo se javili na javni poziv Ministarstva zdravstva za saniranje nastalih šteta'

Kolar: 'Naravno da ćemo imati zamolbu prema svim našim pacijentima i korisnicima usluga za razumijevanje za sve ono što će se događati za vrijeme izvođenja radova, a svi koji će dolaziti u našu bolnicu imat će jasne upute s jasnim planom rada što se u kojem dijelu bolnice u kojem trenutku događa'

Željko Kolar, župan Krapinsko –zagorske županije, koja je osnivač topličke Bolnice, istaknuo je kako je riječ o velikoj i važnoj investiciji za zagorsko zdravstvo, koja će dugoročno riješiti i problem kotlovnice, odnosno, grijanja za čitava bolnički kompleks. – Sve to je rezultat rada ovih sjajnih ljudi koji stoje iza mene, ovog projektnog tima kojeg sam okupio i koji je, zajedno s projektantima, radio da bi došli do ovog rezultata. To je prvi korak, ali ogroman korak, a sada slijedi u najmanjem mogućem roku raspisivanje javnog natječaja, pronalaženje izvođača radova i utrka s vremenom da se provede kroz Fond solidarnosti provede barem ovih 30% radova, kako bi onda kasnije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost isfinancirali sve u 100 postotnom iznosu – rekao je župan Kolar. Dakako, za vrijeme izvođenja radova, pacijenti bi mogli naići na određene poteškoće, no o tome će se, najavio je Kolar, voditi posebna briga. – Naravno da ćemo imati zamolbu prema svim našim pacijentima i korisnicima usluga za razumijevanje za sve ono što će se događati za vrijeme izvođenja radova, a svi koji će dolaziti u našu bolnicu imat će jasne upute s jasnim planom rada što se u kojem dijelu bolnice u kojem trenutku događa. Hoće li biti nekih alternativih

pravaca, hoće li se u pojedinom trenutku određeni odjeli seliti, detalje o tome u ovom trenutku još ne znamo, ali sve ono što bi moglo dovesti do nekog nesnalaženja, svest ćemo na najmanju moguću mjeru – rekao je župan Kolar dodavši kako je riječ o dugoročnim ulaganjima, zbog kojih te vrste ulaganja u topličkoj bolnici neće biti potreb-

paniji i ndaležnom ministarstvu što su pronašli put i način kako bi se osigurala ovako velika sredstva potrebna za sanaciju naše stare bolničke zgrade, koja, osim što je itekako važna za zdravstvo čitave Hrvatske, nama Topličanima je i dodatno važna kao jedan od temelja naše topličke povijesti. S druge strane, kad govorimo o našoj Specijalnoj bolnici za

od 800 djelatnika. Tako da je za našu općinu to još jedna dodatna vrijednost ove naše bolnice i stoga mi je drago što će ovom obnovom pacijenti dobiti ugodniji i sigurniji boravak i zdravstvene usluge, ali isto tako i što će djelatnici bolnice imati sigurniji i ugodniji radni prostor, kojeg, bez sumnje, itekako zaslužuju – rekla je Jureković.

ne idućih barem tridsetak godina.

Zadovoljna načelnica

Zadovoljstvo ovom investicijom izrazila je i načelnica Općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković. – Želim izraziti zahvalnost vodstvu bolnice, Krapinsko – zagorskoj žu-

medicinsku rehabilitaciju, uvijek naglašavamo njezinu važnost za naše zdravstvo, za naš zdravstveni turizam, no mi tu u Krapinskim Toplicama ponekad zaboravljamo isto tako istaknuti da je riječ o najvažnijem i najvećem poslodavcu na području naše općine, koji zapošljava više

Barilar: 'Ovaj se Ugovor financira iz dva različita mehanizma. Prvi je Fond solidarnosti po kojem trebamo završiti radove do 30. lipnja ove godine, a drugi je Mehanizam za oporavak i otpornost. Također je važno naglasiti da će oba mehanizma pokrivati 100 posto vrijednosti svih radova'

Ukupna vrijednost projekta kroz tri se faze popela na nešto više od 58 milijuna kuna, odnosno, 7,7 milijuna eura

Ministarstvo zdravstva u tri je faze odobrilo velika sredstva za obnovu zgrada Specijalne bolnice Krapinske Toplice

Željka Žnidarić

Željko Kolar

Karolina Barilar

Jelena Klanjčić KRAPINSKE TOPLICE

UKrapinskim Toplicama predstavljen je novi ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice. Na samom početku konferencije za medije, župan Željko Kolar u ime osnivača bolnice zahvalio je dosadašnjoj ravnateljici Željki Žnidarić na dva uspješna mandata. –Ponovo dajemo naše povjerenje u mlade ljude i mladim, školovanim, obrazovanim i odgovornim ljudima dajemo mogućnost da pokažu što znaju i da upravljaju velikim sustavima – rekao je Kolar.

Dosadašnja ravnateljica opravdala povjerenje Takvo povjerenje dano je dosadašnjoj ravnateljici Željki Žnidarić i ona ga je, kaže Kolar, u osam godina mandata opravdala. - Pogotovo u drugom mandatu, kada je bilo izuzetno teških trenutaka, jer je korona najviše štete od svih zdravstvenih ustanova napravila upravo Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, gdje praktički mjesec i pol dana nismo mogli raditi posao rehabilitacije, a da nam nikada Vlada taj gubitak nije nadoknadila. Dva puta otvarali smo covid odjel, to je dodatno smanjilo kapacitete bolnice i mogućnost za nove prihode, a trebalo je i dva puta mijenjati samo organizaciju bolnice te uložiti dodatno novaca u taj dio opreme, a koja nije osnovna oprema koja je potrebna ovoj bolnici za provođenje rehabilitacije – rekao je Kolar te zahvalio Žnidarić što je do zadnjeg dana radila punim kapacitetom. Istaknuo je i kako je imenovana voditeljicom Odjela za javnu nabavu, planiranje i EU fondove bolnice te će ostati dio najužeg toma, kako u bolnici tako i u zdravstvu Krapinsko – zagorske županije.

Ulaganja u bolnicu i kadar

Donedavna ravnateljica Željka Žnidarić zahvalila je Upravnom

vijeću bolnice te Krapinsko – zagorskoj županiji na iskazanom povjerenju prije osam godina kao i na suradnji u dva mandata. – Bilo je to jedno uzbudljivo poslovanje, ali i neprocjenjivo radno i životno iskustvo, a najvažnije karike za funkcioniranje ove ustanove svakako su zaposlenici i pacijenti – rekla je Žnidarić, dodavši kako je za njena mandata u investicijsko održavanje i nabavu opreme uloženo preko 45 milijuna kuna, kako županijskih sredstava, tako i vlastitih sredstava bolnice. Dotaknula se i problema dovoljnog broja medicinskog osoblja, obzirom da je

znatan dio liječnika otišao u starosnu mirovinu, a još jedan dio liječnika uskoro će za to steći uvjete. – Od 2015. upućivali smo mlade liječnike na specijalističko usavršavanje i danas u bolnici imamo dvadesetak specijalizanata, što je zalog za budućnost, ali je zahtijevalo znatna uložena sredstva – rekla je Žnidarić. Istaknula je i kako financijski rezultati nisu niti približno toliko loši kao što se moglo čitati prethodnih mjeseci. - Situacija trenutno nije lagana, novi ravnatelj imat će puno posla za financijsku stabilizaciju, no pripremili smo i mnoge projekte uređenja bolničkih prostora i dogradnje bolnice, osobito ovaj koji uskoro kreće u realizaciju – rekla je Žnidarić te zahvalila svim zaposlenicima bolnice na suradnji i predanom radu, trudu i znanju.

Izazovi pred novim ravnateljem

Župan Kolar potom je predstavio novoizabranog ravnatelja, Danijela Javorića Barića te je istaknuo kako je izabran jednoglasno. – Novi ravnatelj bio je predsjednik Upravnog vijeća bolnice i u tom periodu je vrlo dobro upoznao poslovanje bolnice, bio je i detaljno upoznat sa svim projektima koje planira Krapinsko – zagorska županija kao osnivač, a i onima koje provodi sama uprava. Si-

guran sam da će on sa svojim timom koji je odabrao odgovoriti na sve izazove koji su pred nama, da ćemo završiti sve projekte koje smo započeli, a i pokrenuti neke nove – rekao je Kolar i poželio mu puno uspjeha. Na novinarsko pitanje o insinuacijama o stranačkom kadroviranju pri izboru ovog ravnatelja, Kolar je rekao kako je od 7 ravnatelja zdravstvenih ustanova samo jedna ravnateljica stranački opredijeljena te kako nitko od ravnatelja i direktora ostalih ustanova i centara nitko nema stranačku iskaznicu. - Da li bi to što je Danijel Javorić Barić član SDP – a uz sve vrline koje posjeduje trebalo biti eliminacijski faktor da mu ne damo mogućnost da radi i pokaže što zna? Smatram da ne – zaključio je Kolar.

U prvom planu financijska stabilizacija

Novi ravnatelj bolnice Danijel Javorić Barić zahvalio je na predanom radu donedavnoj ravnateljici, kao i članovima Upravnog vijeća na ukazanom povjerenju. – Vjerujem da sam u mandatu kada sam upravljao Upravnim vijećem pokazao ono što je za ovaj posao potrebno: posvećenost poslu i radnim zadacima, poznavanje sustava i spremnost hvatanja u koštac sa svim izazovima kojima se čovjek u tako odgovornoj poziciji može naći – rekao je no-

vi ravnatelj. Što se tiče planova, na prvom mjestu je, kaže, financijska stabilizacija. – Stanje je izazovno, ali ne i besperspektivno. Priča hrvatskog zdravstva jest jednim dijelom i priča koja prati i našu bolnicu, no vjerujem da imamo novih ideja koje bi svojoj realizacijom mogle potaknuti stabilizaciju. Pred nama je realizacija velikog projekta, koji će dati novu vizuru bolnice i doprinijeti stabilizaciji troškova u smislu potrošnje energenata, ali isto tako i na samom dojmu koji bolnica ostavlja – rekao je Javorić Barić i najavio skorašnje predstavljanje svog najužeg tima suradnika.

Fokus na ukazanoj odgovornosti

Također, na upit novinara, rekao je kako bi se osjećao loše kada bi smatrao da njegove godine ili stranačka iskaznica predstavljaju nešto negativno, što nije slučaj. - Ne sramim se svojih godina niti svega onoga što sam u 28 godina ostvario, kao ni svog stranačkog članstva. Vjerujem da postoje mnoge druge stvari koje čovjeka mogu odrediti i definirati. Osjećam se uzbuđeno, veselim se izazovima i moj fokus bit će na odgovornosti koja je na meni, na uspostavljanju financijske stabilnosti bolnice i rješavanju problema dugih lista čekanja

Župan Željko Kolar

su valjani'.

U obrazloženju Ministarstva

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Ministarstvo pravosuđa i uprave odlučilo je kako je nastavak sjednice Gradskog vijeća Oroslavja, nakon što je predsjednik Vijeća prekinuo i napustio sjednicu, važeći. Podsjetimo, sjednica je održana 30. prosinca, a nakon točke rebalansa, koji nije izglasan, predsjednik Vijeća Kristijan Sojč sjednicu je prekinuo i napustio zajedno s ostalim vijećnicima s Nezavisne liste. Osmero vijećnika HDZ – a, SDP – a i HNS – a sjednicu su nastavili kao većina i izglasali proračun, a potom je bilo na nadležnom ministarstvu da odluči je li taj nastavak bio legalan.

Odluka Ministarstva

Odluka Ministarstva pravosuđa i uprave stigla je početkom prošlog tjedna, u kojoj stoji kako je sjednica pravovaljana, jer je na njoj ostala većina vijećnika. U obrazloženju piše kako iz gradskog Poslovnika proizlazi da rad Gradskog vijeća može biti onemogućen samo u slučajevima kada sjednici nije nazočna većina vijećnika ili ona u tijeku

Uskoro bi trebala biti održana i sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se naći smjena predsjednika Vijeća

sjednice prestane postojati. Ministarstvo je ocijenilo kako je legalan bio i izbor člana koji će predsjedati i nastaviti voditi sjednicu (Daniel Vnuk, HDZ), a ukazali su i na posljedice koje bi za lokalnu samoupravu izazvalo nedonošenje proračuna za 2023. godinu. 'Slijedom svega navedenog, Ministarstvo pravosuđa i uprave ukazuje da je na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Oroslavja, tijekom cijelog njezinog trajanja, bio nazočan potreban broj vijećnika te da su sve odluke donijete potrebnom većinom glasova na osnovu čega je procijenjeno da je sjednica zakonita te da su odluke, donesene na sjednici, donesene u skladu sa zakonom', stoji u obrazloženju koje je pristiglo iz Ministarstva.

Ugrožavanje normalnog funkcioniranja Grada

Gradonačelnik Viktor Šimunić odmah je najavio kako će se na ovu odluku žaliti. - Nikada neću reći da mi je problem surađivati s bilo kojom strankom, ali mi je problem surađivati s ljudima koji su nedosljedni sebi, svojim biračima i građanima grada Oroslavja – ka-

že gradonačelnik. Unatoč odluci Ministarstva, prepucavanja preko medija u Oroslavju se nastavljaju. Naime, nakon što su vijećnici HDZ – a, SDP – a i HNS – a podnijeli zahtjev za razrješenjem predsjednika i zamjenika Gradskog vijeća, oglasio se i predsjednik vijeća Kristijan Sojč, koji je, između ostalog, istaknuo kako će njihov zahtjev biti uvršten za dnevni red iduće, 24. sjednice Gradskog vijeća. Rekao je i kako smatra da je sve sjednice odrađivao profesionalno i kompetentno, kao i da iznošenje jasnih i nedvojbenih stavova nije drskost, kako su ga 'optužili' u zahtjevu, već da svaki vijećnik ima pravo reći ono što misli. – Nije Grad talac jedne osobe, Grad je talac sustavnog višegodišnjeg pogodovanja, nepotizma, klijentelizma i ostvarivanja privatnih interesa. Po mojem dubokom uvjerenju ugrožavanje normalnog funkcioniranja Grada ostvaruje se nelikvidnošću i dugovima koje ste prouzročili, a ne razumnim i realnim upravljanjem gradskom blagajnom – rekao je, između ostalog, Sojč, a istaknuo je i kako je ponosan na konstruktivan rad vijećnika s nezavisne liste Mladena Šakoronje, Jadranke Vuković, Roberta Kuleša i Nataše Stražičić (prije nje Silvije Đonlagić) i na njihov doprinos razvoju grada.

Igranje političara

Podsjetio je i na minus na računu i dugove koje je ova vlast sanirala, kao i na financiranja koje je Grad osigurao u godinu i pol iz fondova EU te na druge projekte koje je ova vlast pokrenula i realizirala.Uvjeren sam da vas građani Oroslavja nisu birali da se igrate političara, nadmudrujete, podmećete i pametujete. Građani Oroslavja su vas birali da stvarate bolje Oroslavje, radite i trudite se, odvojite dio svojeg života i vremena za dobrobit našeg grada. Niste shvatili svoju pravu ulogu, tvrdite da ste birani i pripisujete si ovlasti vladara, ali dragi moji kolege u totalnoj ste zabludi. Šteta koju ste učinili svojem gradu je neprocjenjiva, no vjerujem da je barem popravljiva šteta koju ste učinili u ovih godinu i pol. Moj grad neće biti na koljenima ako ja neću biti gradski vijećnik, ali će biti ako vi budete i to je našim sugrađanima potpuno jasno – rekao je Sojč.

SDP traži odgovore od gradonačelnika

Umjesto odgovora Sojču, oroslavski SDP uputio je otvoreno pismo gradonačelniku Šimuniću. - Znate za onu poslovicu – puno zuji, malo meda daje? Upravo takav je Šimunić kao gradonačelnik Oroslavja. Kad je on u pitanju, naći će sve vrijeme ovoga svijeta da bude u me-

dijima i gradi sliku o sebi, ma kao da je veći i od samog Matije Gupca. Međutim, kad doma u Oroslavju treba zasukati rukave i nešto konkretno napraviti, naš slavni gradonačelnik se totalno pogubi i jedino što od njega možete očekivati je da se počne s nekim svaditi. A svaditi se zna. Taj je uvijek svakom loncu poklopac i ne libi se izreći gluposti i laži – stoji, između ostalog, u podužem priopćenju. Uputili su i nekoliko pitanja gradonačelniku, na koja su tražili odgovore. 'Zašto vijećnici Nezavisne liste Viktora Šimunuća nisu željeli prihvatiti proračun za 2023. koji je upravo Viktor Šimunić predložio? (…) Može li Viktor Šimunić biti konkretan kad kaže da ga se blokira u njegovom radu? (…) Zašto Viktor Šimunić koji je svoju 'slavu' stekao na

temi transparentnosti skriva podatke i troškovima za Dane grada i ne želi vijećnicima dati tražene informacije? (…) Neka Viktor Šimunić kaže javnosti tko se borio za izgradnju područnog vrtića. (…) Što se događa s Oroteksom?', stoji među pitanjima koja je uputila Gradska organizacija SDP – a. Naglasili su kako se nadaju da postoji šansa da će između svih svojih medijskih istupa Viktor Šimunić naći vremena za ovako važne stvari. – Štoviše, podsjećamo ga kako više nije u funkciji kandidata koji može govoriti sve i svašta te obećavati ljudima brda i doline. Sad je na poziciji gradonačelnika gdje se od njega očekuje da bude odgovoran i transparentan. Na kraju krajeva, zahvaljujući tome je i odnio pobjedu na izborima – zaključili su iz SDP –

a u priopćenju koje potpisuje predsjednica ogranka Lucija Grabušić. Uskoro

sjednica Gradskog vijeća

Gradonačelnik Viktor Šimunić na ovo se pismo nije javno očitovao. Na naše pitanje kako komentira sve ove navode SDP – a i ima li u planu dati odgovore na tražena pitanja, Šimunić nam je rekao kako zasada nema. – Sve u svoje vrijeme – dodao je. Grad će dalje funkcionirati i Gradsko vijeće postupati shodno odluci Ministarstva koja je donesena. Što bi značilo da će uskoro biti sazvana sjednica Gradskog vijeća, na čijem će se dnevnom radu naći prijedlog i izglasavanje smjene predsjednika Gradskog vijeća i njegovim potpredsjednika.

Praktički su sva naša društva i JVP osigurali opremu koja im je potrebna, nabavljena su i neka nova vozila, a posebno mi je drago što je u ovih nekoliko gdina uređeno nekoliko vatrogasnih domova na području grada, kaže krapinski gradonačelnik POTPISAN SPORAZUM Grad će VZ grada Krapine sufinancirati sa 75.000 eura

Sabina Pušec KRAPINA

UKrapini je potpisan Sporazum o financiranju Vatrogasne zajednice grada Krapine, koja je osnovana početkom prošle godine. - Iako smo mi i prijašnjih godina sufinancirali vatrogasnu djelatnost, to smo radili direktno kroz ugovore s našim dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Sada potpisujemo sporazum s VZ grada koja će dalje svojim članicama rasporediti sredstva – pojasnio je gradonačelnik Zoran Gregurović.

Ulaganje u vatrogastvo

VZ grada Krapine obuhvaća 4 dobrovoljna vatrogasna društva, DVD Krapina, DVD Škarićevo, DVD Lepajci i DVD Donja Šemnica, kao i JVP grada Krapine. Sporazum je u iznosu od 75.000 eura. – To je za financiranje zajednice i 4 DVD – a, a što se tiče JVP, za njih se sredstva osiguravaju direktno u proračunu Grada Krapine te i dodatna sredstva iz gradskog proračuna u iznosu oko 32.000 eura. Tu Grad, kada je potrebno za nabavu opreme ili slično, još osigurava i dodatna sredstva. Sredstva koja se izdvajaju su značajno veća od onoga što je propisano zakonom koliko Grad treba osiguravati, a prijašnjih godina smo sukladno potrebama osiguravali i veća sredstva, pa ćemo tako i ove godine kroz izmjene proračuna, ukoliko će to biti potrebno, osigurati dodatna sredstva – rekao je gradonačelnik. Gregurović je izrazio zadovoljstvo ulaganjem u vatrogastvo proteklih godina. – Praktički su sva naša društva i JVP osigirali opremu koja im je potrebna, nabavljena su i neka nova vozila, a posebno mi je drago što je u ovih nekoliko gdina uređeno nekoliko vatrogasnih domova na području

Gregurović: Nadam se da ćemo ove godine uspjeti riješiti imovinsko –pravne odnose i otkupiti zemljište, da bi u godinama pred nama kroz ITU mehanizam krenuli s izgradnjom novog Vatrogasnog centra u Krapini, čime bi bio riješen problem i JVP i DVD – a i osigurano vježbalište koje trenutno naši vatrogasci nemaju' Potpisan je sporazum o financiranju

zadnje dvije godine uređen je Vatrogasni dom u Lepajcima, gdje je zamijenjen dio stolarije, napravljena je fasada, a isto i u Donjoj Šemnici. Nakon niza godina je zamijenjena stolarija i napravljena fasada. Planovi

- Što se tiče onog što je pred nama, mi smo u proračunu za ovu godinu osigurali 600 tisuća kuna za početak, vezano za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa odnosno otkup zemljišta za potrebe izgradnje budućeg Vatrogasnog centra u Krapini, jer neovisno o tome što se uložilo u vatrogasne domove, JVP Krapina radi na dvije lokacije, u PP u Krapini i garažama kod poligona u Mihaljekovom Jarku. Zgrada Vatrogasnog doma u Krapini je starija, nema potrebne gabarite, a nova vatrogasna vozila su puno viša i veća i treba se prilagođavati na način ka-

kva vozila mogu ući u garažu, a ne kakva bi mi ponekad željeli. Iskreno se nadam da ćemo ove godine uspjeti riješiti imovinsko – pravne odnose i otkupiti zemljište, da bi u godinama pred nama kroz ITU mehanizam koji nam je na raspolaganju krenuli s izgradnjom novog Vatrogasnog centra u Krapini, čime bi bio riješen problem i JVP i DVD – a i osigurano vježbalište koje trenutno naši vatrogasci nemaju – rekao je Gregurović o planovima. Vjekoslav Kranjčec, predsjednik VZ grada Krapine, istaknuo je da je vatrogastvo na području grada Krapine u jako dobrom stanju što se tiče operative, opreme, vozila, a da Grad zaista mnogo pomaže. - Hvala gradonačelniku koji godinama ima za nas sluha. DVD Krapina je sada prošao na jednom natječaju EU za dodjelu bespovratnih sredstava za kupnju opreme koja je uništena i oštećena

Gradonačelnik Zoran Gregurović

Vatrogasni dom u Krapini

grada – istaknuo je Gregurović. Tako je na Vatrogasnom domu u Krapini zamijenjeno je krovište i uređen je sam dom, DVD Škarićevo je uredilo garažu, prilaz i dom, kroz

Općina Krapinske Toplice na natječaju dobila više od milijun eura. Sanirat će se klizišta i jedna ulica ponovo otvoriti

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Općinski proračun Krapinskih Toplica za 2023. godinu iznosi oko 4,9 milijuna eura. U razgovoru s načelnicom Općine, Gordanom Jureković, doznali smo koje su, uz redovita, uobičajena proračunska financijska izdvajanja, najbitnije stavke u tom proračunu.

Odobrena sredstva Kako nam je rekla, jedna od bitnijih stavki odnosi se na prijeko potrebne sanacije klizišta. - Javili smo se na natječaj i iz Fonda solidarnosti odobreno nam je blizu 8 milijuna kuna. Riječ je o sanaciji ulice Jakoba Badla, koja zbog klizišta već godinama nije u funkciji jer je neprohodna i za to je planirano 2,7 milijuna kuna. Također, za sanaciju klizišta u Mirnoj ulici, prema groblju, odobreno nam je 4,5 milijuna kuna, a radovi na toj sanaciji trebali bi krenuti uskoro. Isto tako, odobreno nam je i oko 500 tisuća kuna + PDV za sanaciju jednog manjeg klizišta u Maloj Erpenji. Jedina otegotna okolnost u čitavoj priči su nam rokovi jer sve mora biti završeno do 30. lipnja. Što znači da u tom roku trebamo sve isprojektirati, ishoditi građevinske dozvole, napraviti natječaj i odabrati izvođača te potom sve te radove realizirati. I to je ono što nas malo brine, ali, eto,

Jureković: 'Svjesna sam da su neka naselja na području naše općine tijekom prošle godine bila zapostavljena, ali naš je plan da se svake godine intenzivnije fokusiramo na pojedina naselja, tako ćemo se i ove godine fokusirati na ona naselja koja prošle godine nisu bila u fokusu. Na primjer, prošle godine nije ništa napravljeno u naselju Viča Sela, ali ove godine ćemo ih osvijetliti'

ja sam optimist i vjerujem da ćemo uspjeti sve to odraditi u tom kratkom roku – ispričala nam je načelnica Jureković.

Rasvjeta i asfalt

Što se tiče ravnomjernog investiranja i ulaganja u sva općinska naselja, načelnica Jureković ima zanimljiv pogled na to. -Svjesna sam da su neka naselja na području naše općine tijekom prošle godine bila zapostavljena, ali naš je plan da se svake godine intenzivnije fokusiramo na pojedina naselja, tako ćemo se i ove godine fokusirati na ona naselja koja prošle godine nisu bila u fokusu. Na primjer, prošle godine nije ništa napravljeno u naselju Viča Sela, ali ove godine ćemo ih osvijetliti, odnosno, oni će dobiti javnu rasvjetu. To je samo jedan primjer. Naime, smatramo da nije praktično da se svake godine u svakom naselju nešto malo pošto poto i reda radi napravi, nego da kad se krene investirati u jedno naselje, da se onda te godine tamo napravi maksimalno koliko je moguće – pojašnjava načelnica Jureković i dodaje kako će se nova, moderna rasvjeta s LED svjetiljkama tijekom 2023. godine postavljati i u dijelovima naselja Mala Erpenja, Klokovec, Selno, Oratje i Gregurovec. Isto tako, naglasila je, oko 2,6 milijuna kuna, odnosno, 347 tisuća eura, bit će potrošeno za asfaltiranje čak trinaest dionica nerazvrstanih cesta u šest naselja na

slijeđeni od prethodne općinske vlasti. - Ostali su dugovi za asfaltiranje cesta iz 2020. godine, koje mi već godinu i pol rješavamo. Počeli smo to odmah rješavati još 2021. godina, a samo protekle, 2022. godine smo za to platili milijun i 200 tisuća kuna. Ostalo nam je još za ovu, 2023. godinu platiti 650 tisuća

Jureković: 'Jedina otegotna okolnost u čitavoj priči su nam rokovi jer sve mora biti završeno do 30. lipnja. Što znači da u tom roku trebamo sve isprojektirati, ishoditi građevinske dozvole, napraviti natječaj i odabrati izvođača te potom sve te radove realizirati. I to je ono što nas malo brine, ali, eto, ja sam optimist i vjerujem da ćemo uspjeti'

ši prethodnici taj novac potrošili na nešto drugo, a projekt nisu ostvarili. Nas je na računu, kad smo preuzimali upravljanje Općinom, dočekalo tek 80 tisuća kuna. Isto tako, vrlo važna stavka je obaveza od 1,5 milijuna kuna, koliko je temeljem Sporazuma Općina bila dužna isplatiti DVD-u Krapinske Toplice za izgradnju novog vatrogasnog doma. Dok mi nismo došli, nije otplaćena ni jedna jedina kuna. Uspjeli smo tijekom 2021. godine isplatiti 400 tisuća kuna, a tijekom prošle, 2022. godine, isplatili smo preko 1,1 milijun kuna, dakle, sve. No, taj vatrogasni dom još uvijek nije u potpunosti plaćen. Naime, DVD Krapinske Toplice za njega je dužan još preko milijun kuna. Ne plaćaju se ni izvođači, niti kredit, tako da se bojim da će i to biti jedan veliki problem, ali to je obveza DVD-a – ispričala nam je načelnica Jureković.

Ovrha države

području općine, a isto tako planirano je i 139 tisuća eura za izgradnju nogostupa uz županijsku cestu od Zagrebačke ulice prema Vrtnjakovcu.

Vraćanje dugova

Što se tiče protekle, 2022. godine, ona je financijski, kaže načelnica, bila uglavnom obilježena vraćanjem velikih dugova koji su na-

kuna, dakle, sve to za ceste iz 2020. godine. Teška je to bila situacija koju smo zatekli, ali, srećom, eto, uspjela sam dogovoriti s dobavljačima da im ta stara dugovanja plaćamo postepenu, na rate. Isto tako vratili smo 400 tisuća kuna za projekt nogometnog igrališta, kojeg je Općina trebala završiti do ožujka 2021. godine, dakle, prije nego što je upravljanje Općinom

preuzeo sadašnji saziv Vijeća i prije nego što sam ja stupila na dužnost. Naime, bivši načelnik dao je Ministarstvu zadužnicu na 400 tisuća kuna, a kako projekt nije realizirao, Ministarstvo nam je poslalo obavijest da će nam poslati zadužnicu na naplatu ako ne vratimo 400 tisuća kuna koje je Općina dobila za taj projekt. I eto, morali smo iznaći sredstva kako bismo vratili te novce, budući da su na-

Također, kaže načelnica Jureković, bivša općinska vlast na čelu s HDZ-ovim načelnikom Ernestom Svažićem uzela je od države beskamatni zajam u iznosu od 1,3 milijuna kuna, kojeg nisu vratili, niti ga počeli vraćati. – Mene je bivši načelnik prilikom primopredaje uvjeravao da taj zajam Općina uopće neće morati vratiti. Tako da oni nisu otplatili ni kune, a država je onda nama prošle godine 'sjela' na račun i uzimali su si četiri mjeseca po 165 tisuća kuna, a to nas, nažalost, čeka i ove godine, dok se taj kredit ne

u cijelosti – rekla nam je načelnica Jureković.

Proračun Općine Krapinske Toplice za 2023. godinu iznosi oko 4,9 milijuna eura, a načelnica otkriva kako će se trošiti

ulica jakoba badla zbog klizišta je već par godina neprohodna

načelnica gordana jureković

Grad Krapina i u 2023. godini

Gradonačelnik: 'Uvijek ćemo izlaziti u susret svojim stanovnicima kako bi im olakšali svakodnevicu'

KRAPINA - Grad Krapina brine o potrebama svojih sugrađanima te će i u 2023. godini nastaviti pomagati svojim stanovnicima subvencioniranjem odvoza otpada i troškova prikupljanja i zbrinjavanja pelena.

Miješani komunalni otpad

Stanovnicima će Grad pomoći pri odvozu otpada uz uvjet prijavljenog prebivališta na području Grada Krapine te da za sakupljanje otpada koriste spremnik od 80 litara za miješani komunalni otpad. To pravo ostvarit će samačka domaćinstva sa primanjima do 200,00 EUR u iznosu od 7,50 EUR mjesečno i samačka domaćinstva sa primanjima od 200,01 do 275,00 EUR u iznosu od 4,50 EUR mjesečno. Uz zahtjev za ostvarivanje spomenutih prava podnositelj zahtjeva dužan je priložiti: presliku osobne iskaznice, potvrdu o visini primanja, izjavu da za skupljanje miješanog komunalnog otpada koristi kantu od 80 litara, potvrdu nadležnog tijela MUP-a da je na određenoj adresi pri-

javljen samo podnositelj zahtjeva te presliku računa za odvoz otpada.

Gradonačelnik Zoran Gregurović, svjestan posljednjih poskupljenja, naglašava kako će gradska uprava uvijek izlaziti u susret svojim stanovnicima kako bi im olakšali svakodnevicu, a ovo je jedna u nizu takvih mjera koja će, prema riječima gradonačelnika, uvijek naći svoje mjesto u gradskom proračunu. Također, uz prebivalište kao uvjet, pravo na sufinanciranje troškova prikupljanja i zbrinjavanja pelena imaju roditelji za djecu do 3. godine života i osobe koje iz zdravstvenih razloga koriste pelene na način da im se odobrava korištenje 2 vreće za skupljanje pelena mjesečno. Zahtjev se podnosi Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, poslove gradonačelnika i gradskog vijeća na propisanom obrascu, a nužno je priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list djeteta, potvrdu liječnika da podnositelj zahtjeva iz zdravstvenih razloga koristi pele-

Pravo na sufinanciranje troškova prikupljanja i zbrinjavanja pelena imaju roditelji za djecu do 3. godine života i osobe koje iz zdravstvenih razloga koriste pelene na način da im se odobrava korištenje 2 vreće za

ne. Pružatelj usluge odvoza otpada, Krakom d.o.o. će temeljem evidencije korisnika kojima je odobreno pravo na pomoć, dostaviti Gradu Kra-

pini račun za sufinanciranje odvoza otpada, sa specifikacijom cijene pojedinačno po korisniku za sve korisnike na popisu. (zl)

LOBOR – Općina Lobor objavila je natječaj za prijavu projekata i institucionalnu podršku udrugama za 2023. godinu iz proračuna Općine Lobor. U Proračunu Općine Lobor predviđena su sredstva za financiranje različitih projekata i institucionalne podrške udrugama u 2023. godini. Ukupno predviđen iznos sredstava za financiranje projekata i institucionalnu podršku udrugama je 39.816,84 eura. Iznos koji će se temeljem ovog natječaja moći dodijeliti udrugama za potporu realizaciji njihovih programa i projekata, kojima će se zadovoljiti potrebe Općine Lobor i ciljevi definirani strateškim dokumentima,

je 38.489,61 euro. Sredstva su raspoređena po kategorijama: Javne potrebe u gospodarstvu 2.654,46 €, Javne potpore u sportu 17.253,97 €, Javne potpore u kulturi 13.272,28 €, Javne potpore za brigu o djeci i mladima, osobe s invaliditetom i osobe treće životne dobi 4.645,30 € te Javne potpore udrugama za razvoj civilnog društva 663,61 €. Podnositelj prijave može ostvariti pravo na korištenje podrške Općine Lobor za jedan program rada ili projekt s rokom provedbe do 31. prosinca 2023. godine. Prihvatljivi troškovi definirani su Pravilnikom o financiranju udruga građana koje djeluju na području Općine iz proračuna Općine. (zl)

Grad Zabok nabavio 220 stolaca za blagovaonicu osnovne škole

ZABOK - Da bi početak novog polugodišta školarcima bio malo veseliji, pobrinuo se Grad Zabok te nabavio 220 stolaca za školsku kuhinju, odnosno blagovaonicu. Moderni stolci u veselim bojama dočekali su školarce prvog dana nastave te odmah dobili same komplimente. Iako nije osnivač osnovne škole, Grad pomaže njen rad kontinuirano, a za namjenu nabave stolaca iz Proračuna je izdvojeno 9.635,68 eura. (zl)

Pelene

Grad će pomoći pri odvozu otpada uz uvjet prijavljenog prebivališta na području Grada Krapine te da za sakupljanje otpada koriste spremnik od 80 litara za miješani komunalni otpad samačkim domaćinstvima koja ispunjavaju kriterije

skupljanje pelena mjesečno

Gradonačelnik Zoran Gregurović

Podnositelj prijave može ostvariti pravo na korištenje podrške Općine Lobor za jedan program rada ili projekt s rokom provedbe do 31. prosinca 2023. godine

Donjostubički vatrogasci dobivaju novu opremu vrijednu više od 200 tisuća kuna

DONJA STUBICA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Stubica potpisalo je ugovor s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti EU, za zamjenu uništene vatrogasne opreme uslijed intervencija nakon serije potresa na našem području. Vrijednost ugovora je 210 tisuća 731 kunu, odnosno 27 tisuća 968 eura,

a stubički će DVD tim sredstvima nabaviti 13 kompleta osobnih vatrogasnih intervencijskih odijela, 12 vatrogasnih kombinezona, jednu stacionarnu radiostanicu, vatrogasne ljestve, užad i svjetiljke te akumulatorske bušilice i brusilice. Iz DVD – a kažu kako se radi o vrlo vrijednoj opremi, koja će bitno pridonijeti opremljenosti i intervencijskoj spremnosti društva, a trebala bi biti isporučena do kraja travnja ove godine. (zl)

Asfaltirano je novih 700 metara nerazvrstanih cesta na području Zlatara

ZLATAR - Na području Grada Zlatara asfaltirano je novih 700 metara nerazvrstanih cesta i to dionice Repno – Gornja Batina – 350 m te Ratkovec (Puljek) – Bizjače – 350 m. Vrijednost radova je 510.805,75 tisuća kuna, a sufinancira ih Mi-

nistarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine temeljem Javnog poziva za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2022. godini sa 100.000,00 kuna. (zl)

GORNJA STUBICA - Krajem siječnja kreće sanacija dvaju klizišta na području Gornje Stubice, za koja su potpisani ugovori s tvrtkom Vodoprivreda Zagreb d.o.o. Radi se o klizištima u naseljima Gusakovec i Jakšinec, koja su nastala prije nekoliko godina, a potresi su samo pojačali klizanje tla i stvaranje ugroze za obiteljske kuće. Procijenjena vrijednost radova je 190.761,32 eura, a sredstva su osigurana temeljem Poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za hitno obnavljanje pogođenih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla. Načelnik Jasmin Krizmanić kaže kako Gornja Stubica, kao i mnogi drugi dijelovi Krapinsko – zagorske županije, ima velikih problema s klizištima, koje je potrebno sanirati. – Na ovaj isti program imamo prijavljena još dva klizišta, za koja je već donesena odluka o financiranju preko Ministarstva te čekamo potpisivanje ugovora, nakon čega krećemo s traženjem izvođača radova, a onda i s radovima – rekao je načelnik. Istaknuo je kako su na području Gornje Stubice još tri klizišta, koja također stvaraju određe-

načelnik jasmin krizmanić potpisao je ugovor s izvođačem radova, koji bi trebali krenuti krajem mjeseca

ne, no načelnik kaže kako to nisu sva klizišta koja su otvorena, ima i onih koja ne stvaraju posebnu ugrozu za obiteljske kuće te će ih njih biti potrebno sanirati, shodno financijskim mogućnostima proračuna, odnosno preko mogućih natječaja. (J. Klanjčić) Uskoro kreće sanacija dvaju opasnih klizišta Potpisan je ugovor s izvođačem za radove vrijedne 190.761,32 eura Za sanaciju klizišta u Gusakovcu i Jakšincu Općina je dobila sredstva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Šplajt: 'Nastavljamo kontinuitet razvojnih programa i projekata' Održana prva ovogodišnja sjednica Predsjedništva HNS-a KZŽ

GORNJA STUBICA - Županijska organizacija HNS-a Krapinsko-zagorske županije održala je u Gornjoj Stubici prvu ovogodišnju sjednicu Predsjedništva na kojoj se uz članice i članove Predsjedništva okupio i znatan broj članova. Uz aktualne nacionalne i lokalne političke teme, poseban naglasak stavljen je na planove i aktivnosti daljnjeg jačanja HNS-ovih podružnica. - Nastavljamo kontinuitet razvojnih programa i projekata kojima ćemo podizati kvalitetu života i stvarati prilike za jačanje lokalnih

sredina. Želimo da HNS-ove općine i gradovi budu primjeri dobre prakse na svim područjima. Podršku građana nastavit ćemo stjecati rezultatima tamo gdje smo u vlasti te dobrim radom i umjerenim politikama tamo gdje smo u oporbi – poručio je tom prilikom Robert Šplajt, predsjednik Županijske organizacije HNS-a KZŽ. Da će i ova godina biti aktivna za članice i članove zagorskog HNS-a, potvrdio je i predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Jasmin Krizmanić. - I u ovoj godini nastavljamo s čitavim

nizom aktivnosti u našim podružnicama, kako bi i dalje jačali politike i vrijednosti HNS-a, ali prije svega doprinijeli razvoju i unaprjeđenju života u našim sredinama. Politikom rada i rezultata nastojat ćemo vrijednosti HNS-a ugrađivati u svakodnevni život, kao što HNS-ova rješenja ugrađujemo u brojne prijedloge zakona na nacionalnoj razini – poručio je Jasmin Krizmanić. Sjednica Predsjedništva zaključena je s najavom konkretnih aktivnosti koje će se realizirati u narednom periodu. (zl)

REPNO - GORNJA BATINA

Nastavlja se s izdašnim potporama za kupnju i gradnju prve nekretnine, a ove godine kreće i izgradnja novog dijela humskog dječjeg vrtića!

Ivan Kovačić HUM NA SUTLI

Hum na Sutli nastavlja sa svojom intenzivnom demografskom politikom, koja je pažnju javnosti na sebe privukla još 2021. godine kada je Općina počela dijeliti izdašnu financijsku pomoć obiteljima mlađim od 40 godina, koje kupuju ili grade svoju prvu nekretninu. – To je naša priča, odnosno, obećanje od prošlih lokalnih izbora i to smo napravili. Dakle, svake godine osiguramo potpore na razini od četiristo tisuća kuna godišnje za tu svrhu, a odnosi se na kupnju stana i gradnju ili kupnju kuće. Znači, riječ je o prvoj nekretnini koju stječe mlada obitelj, a iznos potpore je 50 tisuća kuna. Iako su nas počeli kopirati u Zagorju, što nam je drago, ipak nitko ne daje ni približno toliki iznos potpore – ispričao nam je načelnik Huma na Sutli, Zvonko Jutriša. Prve godine planirali su također 400 tisuća kuna, odnosno, potpore za osam obitelji, ali na kraju ih je podijeljeno šest, budući da se nije javio dovoljan broj mladih

obitelji na raspisani natječaj. – Da, to je bilo za 2021. godinu. Inače, mi natječaje radimo za godinu koja je istekla, jer ne možemo raditi natječaj za godinu koja traje. Dakle, sad ćemo krajem siječnja objaviti natječaj za 2022. godinu i očekujemo da će biti više prijava pa ćemo prenijeti ta dva koja su ostala iz 2021. i vjerojatno sada podijeliti deset potpora – najavio je načelnik Jutriša te dodao kako je i u Proračunu za 2023. godinu također predviđeno osam potpora, ali da će se i taj broj, ako se ukaže potreba, naknadnim rebalansom povećati.

Proširenje vrtića No, to nije jedina demografska mjera kojom se Hum na Sutli može pohvaliti. – Naš dječji vrtić otkako je osnovan se tijekom desetljeća stalno dograđivao, selio, a i naš sadašnji vrtić smo mi u dva navrata proširivali, a u jednom navratu ga čak potpuno obnovili. Isto tako smo na Prišlinu adaptirali jednu staru zgradu u vlasništvu župe i tamo napravili jednu izdvojenu vrtićku skupinu. No, uz sve to što smo napravili, mi i dalje

imamo djece iz Huma na Sutli koja su na listi čekanja. Stoga idemo u proširenje vrtića za tri nove vrtićke jedinice. Trenutno smo u pripremi idejnog projekta, a najveći problem je što smo vrlo skučeni s prostorom. Jedna od ideja je da se 'žrtvuje' igralište pa da se na krovu

PROČIŠĆAVANJE OTPADNE VODE JE ZALOG ZA BUDUĆNOST

Besplatno se priključite na mrežu javne odvodnje EU sufinanciranog projekta

Zagorski vodovod d.o.o. investitor je i korisnik EU sufinanciranog projekta „IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR“ kojim se stanovnicima na Projektom obuhvaćenom području gradova Zabok, Oroslavje, Donja Stubica i Zlatar te općina Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, Konjščina i Lobor, između ostalog, omogućava besplatno priključenje na sustav javne odvodnje. Bitno je istaknuti da je obveza priključenja na sustav javne odvodnje propisana čl. 55. st. 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj: 66/19.). Besplatno priključenje bit će moguće za sva kućanstva i druge objekte koji se nalaze na području koje je obuhvaćeno Projektom. Zagorski vodovod d.o.o. korisnicima osigurava besplatni priključak na mrežu javne odvodnje od spoja na uličnoj mreži do kon-

trolnog okna, a uključen je i trošak kontrolnog okna. Uobičajeno, bez EU sufinanciranja, svi troškovi izgradnje priključka idu na teret korisnika, no u ovom slučaju korisnici će imati samo trošak izgradnje interne instalacije.

Ovaj Projekt ima značajnu ulogu u poboljšanju vodno komunalne infrastrukture, očuvanju okoliša, uključujući i očuvanje čistoće voda za buduće naraštaje.

Projekt se sufinancira sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovorom o sufinanciranju projekta definirana je ukupna procijenjena vrijednost Projekta u iznosu od 598.099.185,26 kn, ukupni prihvatljivi troškovi procijenjeni su u iznosu od 478.479.348,21 kn, od čega bespovratna EU sredstva koja su dodijeljena Zagorskom vodovodu d.o.o. kao Korisniku iznose 321.355.962,44 kn.

Razdoblje provedbe Projekta je od 1. siječnja, 2014. godine do 30. lipnja 2023. godine. Više informacija na https://www.odvodnja-zabok-zlatar.hr/

zgrade napravi igralište, no, to je stvar o kojoj tek trebamo raspraviti i donijeti odluku. No, u svakom slučaju, tijekom ove 2023. godine mi svakako krećemo u prvu fazu izgradnje – najavio je Jutriša, dodavši kako je Općini već odobreno 3,76 milijuna kuna od strane Mini-

starstva znanosti za taj projekt, no, kako je riječ o složenoj gradnji, Općina će morati uložiti još otprilike 5 milijuna kuna vlastitih sredstava. – Osim što imamo puno domaće djece koja čekaju na vrtić, ako bi i ostalo koje mjesto slobodno, u Humu na Sutli radi jako puno ljudi iz drugih općina, tako da bi ga bez problema popunili s njihovom djecom – rekao je načelnik.

Potpore za novorođene

Osim poticaja za prve nekretnine mladih obitelji, kao i konstantna ulaganja u predškolski odgoj, odnosno u dječji vrtić, načelnik Jutriša podsjeća da, kad je demografska politika u pitanju, Općina također daje jednokratnu novčanu pomoć za novorođene. – Godišnje za to izdvojimo između 150 i 200 tisuća kuna. Za prvo dijete u obitelji dajemo novčanu pomoć u iznosu od 2 tisuće kuna, za drugo 4 tisuće, za treće 6 tisuća, za četvrto 8 tisuća i tako to raste – kaže načelnik

Zvonko Jutriša i dodaje kako demografsku politiku Huma na Sutli namjerava i dalje razvijati te čak intenzivirati.

teksta isključiva

Sadržaj

je odgovornost Zagorskog vodovoda d.o.o. Europska unija Zajedno do fondova EU

Izrada oglasa sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda.

Kad je demografska politika u pitanju, Općina također redovito daje jednokratnu novčanu pomoć za novorođene

Zvonko Jutriša

Novi CTR uređaj zabočkom rodilištu donirala tvrtka iz Krapinskih Toplica

Uređaj je vrijedan 16 tisuća kuna, odnosno nešto više od 2.100 eura

ZABOK - Odjel za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana dobio je CTG uređaj najnovije generacije, donaciju tvrtke Werk iz Krapinskih Toplica. Na donaciji su zahvalili ravnatelj bolnice Tihomir Vančina i voditelj odjela, dr. Rajko Fureš. Uređaj je vrijedan 16 tisuća kuna, odnosno nešto više od 2.100 eura, a kako je rekao dr. Fureš, naj-

češće se koristi u zadnjem tromjesečju trudnoće te prilikom poroda i njime se prate otkucaji srca djeteta i njegove karakteristike. Uređaj je to koji se svakodnevno koristi i ovaj novi odmah će u funkciju.

Uz još jednu zahvalu, dr. Fureš je dodao da se nada da će i ovo biti poticaj drugim donatorima da pomognu trudnicama, rodiljama i malim pacijentima. (zl)

Nova zgrada je već pod krovom, očekuje se da će učenici u njoj započeti novu školsku godinu

Još malo do završetka gradnje nove Područne škole Laz

Stara zgrada stradala je u zagrebačkom potresu, dodatno ju je oštetio petrinjski, a vrijednost radova izgradnje nove zgrade je 9,2 milijuna kuna ili 1,22

LAZ - Župan Željko Kolar proteklog je petka obišao radove izgradnje zamjenske zgrade Područne škole Laz, sedam mjeseci nakon što je ugovor o gradnji zamjenske zgrade potpisao s Krešimirom Šoštarkom iz tvrtke izvođača radova Završni radovi Krešo. Naime, stara školska zgrada Područne škole Laz stradala je u zagrebačkom potresu, dodatno ju je oštetio petrinjski potres te je odlučeno da se sruši i na njenom mjestu izgradi zamjenska zgrada. Vrijednost radova je 9,2 milijuna kuna ili 1,22 milijuna eura, što se s troškovima rušenja i izrade projektne dokumentacije penje na 9,8 milijuna kuna ili 1,3 milijuna eura. Nova zgrada je već pod krovom, očekuje se da će se radovi izgradnje završiti u travnju te će učenice i učenici u novu školsku godinu krenuti u novoj, prostranoj, energetski učinkovitoj, modernoj i lijepoj školi. U obilasku radova su zajedno sa županom Kolarom, među ostalima, bili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, ravnatelj Osnovne škole Marija Bistrica Dominik Karajić te viša stručna suradnica za investicije u Krapinsko - zagorskoj županiji Irena Šafranko. Kroz radove ih je vodio nadzorni inženjer iz tvrtke Jam-ing Ivan Požgaj. (zl)

Poziv građanima na javnu prezentaciju

MIHOVLJAN - Općina Mihovljan pozvala je građane na javnu prezentaciju idejnog rješenja projekta Kulturnog centra Mihovljan. Prezentacija će se održati u srijedu, 18. siječnja, u općinskoj vijećnici s početkom u 14 sati. Sve okupljene građane na skupu će o detaljima po-

bliže informirati predstavnici projektanata, tj. autori idejnog rješenja projekta. Građani su pozvani da dođu na skup i svojim prijedlozima daju konstruktivan doprinos u osmišljavanju konačnog koncepta projekta Kulturnog centra Mihovljan. (zl)

Odobreno financiranje Strategije zelene urbane obnove

LOBOR - Općini Lobor Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odobrilo je financiranje izrade Strategije zelene urbane obnove, objavila je načelnica Općine Ljubica Jembrih. Ova Strategija je dokument koji Općini Lobor otvara buduće mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Riječ je o strateškoj podlozi koja se donosi se za razdoblje od

5 do 10 godina, a odnosi se na ostvarenje ciljeva poput razvoja zelene infrastrukture, unapređenje kružnog gospodarenja prostorom, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama. Općina neće imati nikakvih troškova za izradu Strategije jer je Ministarstvo financira u 100% iznosu, i odobrilo je financiranje u iznosu od 14.599,51 eura. (zl)

Predložite kandidate za javna priznanja Grada Pregrade

PREGRADA - Grad Pregrada raspisao je javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Pregrade koja će se zaslužnim građanima podijeliti na svečanosti uz Dan grada Pregrade. Prijedlog mogu dati pravne i fizičke osobe s područja grada Pregrade, a dodjeljuju se sljedeća priznanja: Povelja Počasnog građanina grada Pregrade, Nagrada Grada Pregrade za životno djelo, Plaketa Grada Pregrade, Diploma Grada Pregrade i Zahvalnica Grada Pregrade. Prijedlozi se podnose u pisanom obliku do 10. veljače 2023. na e-mail adresu grad@pregrada.hr ili poštom na adresu GRAD PREGRADA, Upravni odjel za opće poslove i društvene djelatnosti, Josipa Karla Tuškana 2, 49218 Pregrada, s naznakom: "Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Pregrade". Sve pravodobno zaprimljene prijedloge razmotrit će Povjerenstvo za javna priznanja Grada Pregrade koje će potom uputiti

Općina Radoboj objavljuje sljedeću obavijest o raspisivanju

JAVNOG NATJEČAJA

za davanje u zakup zemljišta u vlasništvu Općine Radoboj Općinsko vijeće Općine Radoboj je dana 21.10.2022. godine donijelo Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje u zakup zemljišta u vlasništvu Općine Radoboj, u Gospodarskoj zoni proizvodno poslovne namjene „BROD“, u ukupnoj površini od 17.171 m ². Cjeloviti tekst Javnog natječaja objavljen je na oglasnoj ploči i web stranici Općine Radoboj (www.radoboj.hr ) dana 17.01.2023. Rok za podnošenje pisanih ponuda je 15 dana od dana objave javnog natječaja. Za sve informacije vezano za natječaj zainteresirani se mogu javiti na tel. 049/349-110, e-mail: opcina@radoboj.hr ili osobno na adresi Općina Radoboj, Radoboj 35, Radoboj.

KLASA: 372-01/23-01/0001 URBROJ:2140-26-23-3

milijuna eura

gradonačelniku Grada Pregrade zapisnik o prikupljenim prijedlozima radi sastavljanja konačnog prijedloga za dodjelu javnih priznanja, a Odluku o dodjeli javnih priznanja donosi Gradsko vijeće Grada Pregrade. (zl)

Sabina Pušec BUDINŠČINA

Vatrogasne zajednice općina Konjščina, Bedekovčina, Grada Zlatara, ZJVP Zabok, DVD Budinščina i DVD Hrašćina Trgovišće primili su u četvrtak novu vatrogasnu opremu vrijednu 17.431,90 eura ili 130.662,50 kuna, koju je financirala Krapinsko – zagorska županija. Primopredaja je održana u Budinščini, a kako je pojasnio predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije Stjepan Skuliber, ukazala se potreba da se nadoknadi oprema koja je uništena kod određenih intervencija, a posebno kod velikog i dugotrajnog požara prošle godine u Gotalovcu.

Pomoć mimo standarda - Hvala Županiji i županu što se za sredstva za redovnu djelatnost prema VZ KZŽ svake godine iznađe znatno više sredstava od minimuma koji je predvidio zakon. Od toga mi sufinanciramo razne programe, nabavke opreme i vozila, sufinanciranje izgradnje vatrogasih domova i spremišta, projektne dokumentacije, skrb o mladima, vatrogasna natjecanja, obilježava-

'Nakon požara u Termama Tuhelj naručili smo dva analizatora za detekciju kemijskih plinova. Sada smo u pregovorima za nabavu Geigerovog brojača koji će imati profesionalne postrojbe'

nje raznih obljetnica. Prošle je godine to financiranje bilo milijun i 150 tisuća kuna. Ali to nije sve, već nekoliko godina uvijek se iznađu i određena dodatna sredstva iz proračuna Županije za pomoć vatrogascima, tako da smo u zadnjih nekoliko godina nabavili i osnovnu zaštitnu opremu za sve naše profesionalne vatrogasce, određene alate, štemerice, baterijske alate. Nabavili smo raznu opremu da naši vatrogasci budu što operativniji – rekao je Skuliber. Dodao je da je županijski vatrogasni zapovjednik sa zapovjednicima ovog područja analizirao koju je opremu potrebno nabaviti. Županijski zapovjednik Marijan Lovrenčić također je zahvalio Županiji i županu što pomažu i mimo standarda. - Specifično u ovoj dodjeli je da smo dobili opremu koju su upravo zapovjednici s terena ukazali da im treba – rekao je Lovrenčić. U ime vatrogasnih zajednica i DVD – ova zahvalio je i predstavnik domaćina, DVD – a Budinščina Ivica Pažur. Načelnik Općine Budinščina Radovan Hercigonja zahvalio je svima koji su sudjelovali u gašenju velikog požara, kao i županu i Županiji na doniranoj opremi. - Daj Bože da oprema bude više potrebna za vježbu i natjecanja nego intervencije – rekao je Hercigonja. Župan Željko Kolar naglasio je tradiciju vatrogastva u Zagorju, dugu više od 140 godina.

Obnavljanje opreme nakon požara - Ne možete naći ni jedno mjesto da kroz povijest vatrogasnog društva barem netko iz generacije nije bio član, što nitko drugi nema. Sve generacije ljudi sudjeluju u radu vatrogastva i nama je posebno u interesu da se strahovito puno radi s vatrogasnom mladeži, jer ona garantira kontinuitet vatrogastva na našem području. Drago mi je da tu vidim puno mladih ljudi koji su već zapovjednici – rekao je župan. Dodao je da je nakon obilaska po-

Kolar: Iznos koji mi izdvajamo za rad je 92 posto veći od onoga što nam zakon nalaže, a kada dodamo ono što sufinanciramo i financiramo na ovakav način, onda je to i 200 posto

žarišta nakon velikog požara i razgovora s glavnim vatrogasnim zapovjednikom, dogovoreno da se popiše oprema uništena u požaru i da se ona obnovi. - Ovaj iznos koji mi izdvajamo za rad je 92 posto veći od od onoga što nam zakon nalaže, a kada dodamo ono što sufinanciramo i financiramo na ovakav način, onda je to i 200 posto. A ja sam uvjeren da i to nije dovoljno, no moramo se pokriti onoliko koliko nam poplun omogućuje – rekao je Kolar, dodavši da se prati stanje i ako se kod određenih intervencija primjeti da smo neke stvari mogli napraviti sami, bez pomoći sa stra-

ne, nabavlja se oprema. -To smo vidjeli na požaru u Termama Tuhelj i odmah smo naručili dva analizatora za detekciju kemijskih plinova. Sada smo u pregovorima za nabavu Geigerovog brojača koji će ponovno imati profesionalne postrojbe, da preveniramo svaku dodatnu opasnost koja bi vas mogla ugroziti – rekao je župan te zahvalio Općini Budinščina koja je bila logistička potpora za vrijeme gašenja požara. - Najčvršća spona između jedinica lokalne i regionalne samouprave je vatrogastvo, stoga hvala na svemu što radite za sigurnost ljudi, njihove imovine, a mi ćemo i dalje, pro-

cjenjujući ono što dolazi od strane predsjnika i vatrogasnog zapovjednika, stavljati u naše operativne planove za financiranje hitnih službi i svake godine još dodatno, u odnosu na sredstva koja izdvajamo direktno za Vatrogasnu zajednicu i pronalaziti prostora da sufinanciramo dodatnu opremu. Uveli smo prvi u Hrvatskoj da subvencioniramo kamatu za vatrogasna društva koja su krenula u uređenje domova kroz EU sredstva. Naš zadatak je da osiguramo opremu barem približno znanju, volji, želji koju vi ulažete u

Kolar.

Ukupna vrijednost radova za oba klizišta iznosi 169.179,11 eura s PDV-om

Potpisan ugovor za sanaciju dva klizišta u Vinogradskoj ulici

ZLATAR – Prošlog je tjedna potpisan Ugovor o izvođenju radova na sanaciji klizišta na području Grada Zlatara – Vinogradska 1 i Vinogradska 2. Ugovor je potpisala gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek s direktorom Tomislavom Harapinom izvođača radova Vodoprivreda Zagorje d.o.o. Ukupna vrijednost radova za oba klizišta iznosi 169.179,11 eura s PDV-om, tj. 68.247,40 eura s PDV-om za klizište Vinograd-

ska 1 i 100. 931,71 eura s PDV-om za klizište Vinogradska 2. Radovi će započeti u najkraćem roku, a završetak radova je predviđen do 30. travnja 2023. Radovi su u potpunosti financirani iz Fonda solidarnosti Europske unije temeljem poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava "Hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla", FSEU.2022.MINGOR.02. (zl)

Darivanje krvi u organizaciji GDCK Zlatar

Akcija traje do 19. siječnja

ZLATAR – Gradsko društvo Crvenog križa Zlatar organizira do 19. siječnja prvi ovogodišnji ciklus akcija dobrovoljnog darivanja krvi. U utorak 17. siječnja akcija će se održati u Srednjoj školi Zlatar, u srijedu u Domu kulture Zlatar Bistrica te u četvrtak, 19. siječnja u Općini Novi Golubovec. Prva tri dana akcije traju do

12 do 18 sati, s pauzom od 15 do 15.30, dok će se u Novom Golubovcu krv moći dati od 14 do 18 sati. Kako bi se opskrbilo zdravstvo Republike Hrvatske, dnevno je potrebno oko 800 doza krvi, ističu u Gradskom društvu i podsjećaju da krv nije moguće proizvesti već je jedini izvor toga lijeka čovjek – darivatelj krvi. (zl)

Na dvije lokacije u Budinščini Županijska uprava za ceste izvršila je radove

Uređen je most preko Krapinice i postavljen novi sloj asfalta na važnoj dionici za stanovnike

Propust je bio star i dotrajao te je dodatno oštećen u potresu, a sada je napravljen novi, armiranom betonskom konstrukcijom, s ogradom i pješačkom stazom

BUDINŠČINA - Završetak izuzetno važnih radova na dvije lokacije na prometnicama u Budinščini prošlog su tjedna obišli krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, ravnatelj Županijske uprave za ceste KZŽ Stjepan Sirovec te predsjednica općinskog vijeća Budinščine Dijana Margetić. Izvedeni su radovi na sanaciji propusta preko rijeke Krapinice, kao i radovi na 800 metara ceste koja povezuje rubna naselja općine.

Sigurnije prometovanje - Propust je bio star i dotrajao, a nakon potresa oštećenja su se dodatno manifestirala, zbog čega više nije zadovoljavao sigurnosne uvjete – pojasnio je ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec. Ovim radovima, napravljen je novi most armiranom betonskim konstrukcijom, s prijelaznim pločama i pješačkom stazom te ogradama. Vrijednost radova iznosi oko 94 tisuće eura, a radove je izvršila tvrtka Ciglenica te su financirani preko Fonda so-

Dionica ceste na kojoj je uređeno 800 metara, izuzetno je važna za stanovnike jer povezuje rubna naselja u općini, a iz ŽUC – a su najavili daljnje uređenje iste

lidarnosti. – Mještani su na korištenje tako dobili jedan novi most za sigurniji promet, a iz u sklopu redovnog programa, ŽUC će, najavio je ravnatelj, dovršiti i asfaltiranje na toj cesti, koja vodi prema mostu. Na drugoj lokaciji, izvedena je sanacija habajućeg sloja asfalta, u dužini od 800 metara. – Radovima vrijednim 46 tisuća eura uredili smo još jednu dionicu ceste, a potrebno je izvesti i daljnju sanaciju kolnika, kako bismo prometovanje učinili što sigurnijim i kvalitetnijim – rekao je Sirovec.

Osiguravanje bolje infrastrukture

Župan Željko Kolar istaknuo je kako su ovi radovi izuzetno važni da pro sigurnije prometovanje stanovnika, školskog autobusa i za si-

gurnost školske djece. – Da bi ljudi ostali ovdje živjeti, moramo im omogućiti najbolju moguću infrastrukturu, tako da vjerujem da će ovih 800 metara novog asfalta olakšati putovanje, a ove godine, ili sljedeće, asfaltirat ćemo sljedećih 900 metara, kako bi ta dionica bila kompletno renovirana – najavio je župan. Predsjednica Općinskog vijeća Budinščine Dijana Margetić zahvalila je Županiji i Županijskoj upravi za ceste što su prepoznali važnost ove investicije za dobrobit svih mještana. – Propust je bio problematičan, a ova dionica ceste koja je asfaltirana povezuje sva naša rubna naselja u općini. Nadam se da ćemo i dalje, u suradnji sa Županijom i Županijskom upravom za ceste, rješavati takve probleme – zaključila je Margetić. (J. Klanjčić)

Završetak radova je predviđen do 30. travnja

Općinsko vijeće Općine Kraljevec na Sutli krajem je protekle godine donijelo svoj proračun za 2023. godinu

'Predstojeća godina bit će godina kapitalnih investicija u Kraljevcu na Sutli'

KRALJEVEC NA SUTLI - S načelnicom Općine Kraljevec na Sutli Blankom Stipčić Berić razgovarali smo o tome kakav je općinski proračun za 2023. godinu, koje su to njegove kapitalne stavke i projekti koje građani mogu očekivati u godini koja je pred nama.

Kapitalni projekti

– Proračun za 2023. godinu iznosi 1.649.000 eura i temelji se na nekoliko kapitalnih projekata. Radi se o projektima koji su temeljeni na već dobivenim odlukama. Nedostaje nam još jedino ugovor za vrtić, koji ćemo vjerojatno uskoro potpisati. Tu je dakle 4.320.000,00 kuna za izgradnju dječjeg vrtića, 1.277.000,00 kuna za sanaciju cesta od potresa, 724.000,00 kuna za sanaciju klizišta u Kapelskom vrhu i 364.000,00 kuna za izgradnju parka Otok ljubavi. Za sve to smo već dobili odluke i za to su za ovu godinu osigurana sredstva iz vanjskih izvora – izvijestila je načelnica. Osim navedenih kapitalnih projekata Općina planira i redovno održavanje prometne infrastrukture. – Na održavanju se do sada vrlo malo radilo, a pojačano održavanje smo pokrenuli prošle godine, dakle da se održavanje obavlja redovitim tempom: od krpanja rupa do sanacije manjih dijelova prometnica. Prošle godine nas je zadesilo nevrijeme kada su sve šodrane ceste bile jako stradale. Sve smo to sanirali i tako planiramo održavanje i dalje ostaviti na jednom višem nivou. Znam da to nije dovoljno, ali s obzirom da se proteklih 20 godina nije baš pu-

no ulagalo u održavanje, želimo tim tempom nastaviti i dalje te stvarati bolje uvjete što se tiče infrastrukture – rekla je Stipčić Berić. "U ovih godinu i pol dana uspjeli smo povećati općinski proračun za više od 150%"

Načelnica dodaje kako su prošle godine malo pažljivije baratali sredstvima kako bi što bolje završili godinu i stvorili preduvjete za investicije u 2023.. – Kada bi se sve to sveukupno zbrojilo, mi smo u ovih godinu i pol dana uspjeli povećati proračun za više od 150%. Osnovna sredstva proračuna su oko 4 milijuna kuna, a odobrenih odluka i potpisanih ugovora za dodatna sredstava iznose 7,7 milijuna kuna. Ukupni proračun za 2023. godinu nam iznosi oko 12 milijuna kuna, s time da tu nismo uključivali nikakve dodatne projekte osim ovih za koje smo dobili odluke. No, mi i dalje šaljemo prijave na natječaje, tako

da ćemo za sva dobivena sredstva raditi rebalans. Jako sam sretna jer smo uspješno zaključili 2022. godinu i platili sve obveze. Sad smo realno na pozitivnoj nuli i možemo krenuti raditi onako kako bi trebalo – zadovoljna je usvojenim proračunom Stipčić Berić. Načelnica stoga s dosta optimizma gleda u 2023. godinu. – Veselim se tome da napokon možemo smireno i lijepo raditi. Izuzetno sam ponosna da smo u godinu i pol uspjeli toliko povećati proračun potkrijepljen odgovarajućim odlukama. Htjela bih još jednom zahvaliti predsjedniku Vijeća i vijećnicima na dobroj suradnji, jer bez suradnje i zajedničkog rada ništa od ovog ne bi bilo moguće. Najbitnije u radu jedne općine je da svi idemo u istom smjeru i zajednički radimo na dobrobiti Kraljevca na Sutli – zaključila je načelnica Stipčić Berić. (Davor Žažar)

Iz Fonda solidarnosti saniran i propust u Bregovitoj ulici u Zlataru

ZLATAR - Župan Željko Kolar i ravnatelj Županijske uprave za ceste Stjepan Sirovec su u petakobišli nedavno saniran propust u Bregovitoj ulici u Zlataru. Župan Željko Kolar je nakon obilaska sa stručnjacima Županijske uprave za ceste naglasio važnost ovog projekta za promet na području Grada Zlatara. - Nalazimo se uz sam centar grada, na dosta prometnoj cesti prema Donjoj Batini. Bio je u izuzetno lošem stanju, a sada smo osigurali sigurnost i nesmetano odvijanje prometa u vremenu pred nama – rekao je župan Željko Kolar te naglasio kako je ovo jedan od čak osam propusta koji je završen kroz Fond solidarnosti. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sirovec podsjetio je kako je stanje ovog propusta pogoršano uslijed velikih potresa, zbog čega su pristupili pripremi projektno-teh-

nički dokumentaciju i ishođenju građevinske dozvole te prijavi sanacije propusta na Fond solidarnosti Europske unije. - Vrijednost radova je bila nešto manja od 1.200.000 kuna. Krenuli smo u devetom mjesecu prošle godine i sada, nakon zavr-

šetka, mogu reći da imamo još jedan objekt koji znatno pridonosi sigurnosti prometa – betonski propust sa pješačkom stazom, zaštitnim ogradama i rekonstruiranom kolničkom konstrukcijom u zoni zahvata – naglasio je ravnatelj Sirovec. (zl)

Započela izgradnja dječjeg igrališta u Lugu Poznanovečkom

ćemo prostor za kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece, ali i roditelja'

LUG POZNANOVEČKI - Započeli su radovi na izgradnji dječjeg igrališta kod Spomen doma u Lugu Poznanovečkom. Projekt je odabran za sufinanciranje putem natječaja LAG-a Zeleni bregi, a Ugovor o financiranju potpisan je s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Izvođač radova je obrt Građevinar "Hrvoj". Projektom je predviđena izgradnja i opremanje novog dječjeg igrališta kod Spomen doma u Lugu Poznanovečkom, koje će se sastojati od prostora sa spravama za dječju igru, višenamjenskog prostora za dječju igru, uređene zelene površine prekrivene travom i odgovarajućom vegetacijom, panel ograde koja je predviđena oko cijelog igrališta, elemenata urbane opreme te pripadajuće komunikacijske pješačke površine. Opći cilj projekta je poboljšanje uvjeta i uvođenje novih usluga kroz stvaranje adekvatnog, kvalitetnog i sigurnog prostora za boravak djece na otvorenom, svakodnevnu igru na rekreacijskoj i kreativnoj

opremi igrališta uz razvoj motorike, fizičke koordinacije i socijalnih vještina djece – najmlađih članova zajednice. Cilj je usađivanje navika aktivnog života i tjelesne aktivnosti čime se indirektno utječe na zdravlje i navike djece od malih nogu, kažu iz Općine Bedekovčina. Novo dječje igralište bit će površine 224,50 kvadrata, od čega 201,70 m2 unutar ograde igrališta, postavit će se panel ograda oko dječjeg igrališta, izgraditi pristupne pješačke staze, montirati sprave za igru, urediti zelena površina i odgovarajuća vegetacija, postaviti klupe za sjedenje i koševi za otpatke te osigurati prostor za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, roditelja te ostalih stanovnika naselja Lug Poznanovečki, ali i područja čitave općine. Ukupna vrijednost projekta: 80. 150,64 eura odnosno 603.895,00 kuna, a iznos potpore je 32.917,22 eura odnosno 248.014,80 kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. (zl)

Potpisan ugovor za sanaciju propusta Kralji u Gornjoj Konjščini

Dodijeljena su bespovratna financijska sredstva u iznosu od 133.552,33 EUR (1.006.250,00kn) što je najveći mogući iznos sufinanciranja

KONJŠČINA - Općinska načelnica Anita Krok potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti i EU s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture za sanaciju propusta na kčbr.1798/1, ko.o. Konjščina i dijela nerazvrstane ceste na kčbr. 1789/1790, ko.o. Konjščina. Dodijeljena su bespovratna financijska sredstva u iznosu od 133.552,33 EUR (1.006.250,00kn) što je najveći mogući iznos sufinanciranja s ciljem vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu. Narednih tjedana provesti će se postupak javne nabave za odabir izvođača radova koji moraju biti realizirani do 30.6.2023. godine. (zl)

'Uredit

Proračun iznosi 1.649.000 €, kojim će se između ostalog, realizirati i nekoliko kapitalnih projekata

'Jako sam sretna jer smo uspješno zaključili 2022. godinu i platili sve obveze. Sad smo realno na pozitivnoj nuli i možemo krenuti raditi onako kako bi trebalo'

Blanka Stipčić Berić

RADOBOJ - U Sportskoj dvorani u Radoboju održana je završna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati programa "Dječja škola nogometa" kojeg provodi Nogometni klub Radoboj u suradnji s Općinom Radoboj kroz Programsku aktivnost Poticanja programa bavljenja amaterskim sportom i zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem kao dijelu sportskog programa kojeg sufinancira Ministarstvo turizma i sporta. Od 6 do 18 godina Program je bio namijenjen aktualnim polaznicima škole nogometa od šeste do osamnaeste godine starosti s ciljem povećanja polaznika Dječje škole nogometa za 15 članova te proširiti svijest stanovnika općine Radoboj o zdravom načinu života od najranije dobi. Slijedom navedenog, cilj provedbe programa jest bio omogućiti besplatno bavljenje nogometom što većem broju korisnika uz očuvanje i unapređenje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja djece. Obzirom da je na kraju provedbenog razdoblja broj registriranih igrača u pojedinoj kategoriji Nogometnog kluba Radoboj porastao na 86 igrača, Nogometni klub Radoboj i Općina Radoboj izražavaju zadovoljstvo ispunjenjem zadanog cilja. Nogometni klub Radoboj zahvaljuje Ministarstvu turizma i sporta i Općini Radoboj što su prepoznali vrijednost i kvalitetu programa Dječje škole nogometa i na potpori koju pružaju u provedbi programa te članovima kluba, roditeljima i volonterima koji su pomagali u provedbi projekta kako kod edukativnog dijela programa tako i u radu sportskog dijela i ostalih aktivnosti kojima su pridonijeli uspješnoj realizaciji projektnih aktivnosti. Ministarstvo turizma i sporta

Dječja škola nogometa u organizaciji Nogometnog kluba Radoboj

provodi se od 2016. godine. Godine 2022. program Škole dječjeg nogometa, prijavljen je na natječaj za sufinanciranje sportskih programa poticanja lokalnog sporta i sportskih natjecanja u 2022. godini objavljen na stranicama Ministarstva turizma i sporta. Program je sufinanciran od strane Ministarstva turizma i sporta uz odobrena sredstva za njegovu realizaciju koja su iznosila 131.251,59 kuna, Ministarstvo turizma i sporta u iznosu od 105.001,27 kuna i Općina Radoboj u iznosu od 26.250,32 kuna. Osim pružanja financijske potpore, Općina Radoboj kao vanjski suradnik u provođenju programa, Nogometnom klubu Radoboj besplatno ustupa na korištenje Sportsku dvoranu i nogometno igralište. Provedba programa bila je usmjerena na provođenje aktivnosti sukladno uzrastima u sklopu treninga unutar same škole nogometa što podrazumijeva nastavne metode, metode obuke, metode trenažnih opterećenja, metode treninga, metode razvoja pojedinih psihosomatskih sposobnosti, metode demonstracije te živu riječ, a provođenje programa osiguralo se angažmanom kvalificiranog voditelja Ivana Šemničkog. Kvalificiranost se dokazuje posje-

dovanjem trenerske licence i UEFA licence što predstavlja temelj za adekvatnu edukaciju polaznika škole. Osim rekreativnog aspekta provođenja programa, u program su uključene i edukativne radionice u organizaciji povremenog pomoćnog suradnika voditelja sportskog djela programa, Gordana Poslončeca, diplomiranog kineziologa i učitelja tjelesnog odgoja u Osnovnoj školi Side Košutić u Radoboju, te uz pomoć samih trenera Nogometnog kluba Radoboj, diplomiranih kineziologa Maje Cesarec, Branimira Leška i Tomislava Leška. Edukativni program uključuje predavanja kroz sferu prevencije nasilja u sportu i fair play igre gdje su se osim samih polaznika Dječje škole nogometa uključili i članovi drugih sportskih udruga s područja općine Radoboj, članovi NK Sveti Križ Začretje te djeca u dobi od četvrte do šeste godine iz Dječjeg vrtića Škrinjica. Cilj je edukativnih predavanja bio osvijestiti sudionike o huliganstvu i drugim oblicima neprihvatljivog ponašanja sa svrhom senzibiliziranja polaznika o vrijednostima i potrebni kulturnog i poštenog navijanja bez agresije uz fokus na osnovna pravila fair play igre, kulturu igre i sporta i moralna načela u sportu kroz vri-

jednosti poštenog natjecanja, poštovanja prema igračima, prijateljstvu, timskom duhu i jednakosti. Također, naglašene su i važnosti sporta kao sastavnog dijela kulture suvremenoga društva, a također i bitnog faktora u promociji svoje zemlje te učinci na raznovrsne djelatnosti, posebice turizam. Rast zainteresiranosti Programom su osigurana sredstva za nabavu opreme neophodne za rad nogometnog kluba te za samu promociju provedbe programa kako bi se ispunili ciljevi vidljivosti programa. Nabavljena oprema uključuje dresove, prepone, golove, mreže za golove potrebne za aktivnosti vezane za same nogometne aktivnosti no osim toga nabavljena je i oprema za poticanje ostalih psihomotornih i fizičkih aktivno-

sti za sve dobne skupine polaznika škole nogometa, što uključuje zvučne lopte, regulirajuće lukove, pilates lopte, tatami podloge, kikiriki lopte i psihomotorni padobran. - Promotivne aktivnosti koje su se odvijale u sklopu programa doprinijele su kako vidljivosti suradnje Nogometnog kluba Radoboj, Općine Radoboj i Ministarstva turizma i sporta, tako i vidljivosti same škole nogometa što je povećalo njenu popularnost i utjecalo na rast interesa među mladima za njihovo sudjelovanje u aktivnostima u sklopu programa. Rast zainteresiranosti vidljiv je iz povećanja broja registriranih igrača na 86 u pojedinim kategorijama Nogometnog kluba Radoboj čime možemo biti zadovoljni jer je ispunjen glav-

Hercigonja: 'Proračun je ujedno socijalan i razvojni, ali prije svega realan i ostvariv'

TUHELJ - Ovogodišnji je proračun Općina Tuhelj, sukladno Zakonu o uvođenju eura donijela u eurima, a on iznosi 2.319.669 eura, odnosno oko 17,5 milijuna kuna. – Vodili smo računa o tome da taj proračun bude ujedno i socijalan i razvojni, ali prije svega realan i ostvariv. Posebno bih želio istaknuti da je to konsolidirani proračun. Od tog iznosa na financiranje našeg proračunskog korisnika, a to je naš Dječji vrtić Potočić Tuheljski, otpada 280.000 eura za djelatnost ove naše ustanove. Od ostalih stavki značajnih za istaknuti je to, da ćemo svakako nastaviti s izgradnjom i uređenjem naše komunalne infrastrukture, posebnu ćemo brigu voditi i o socijalnim kategorijama i nastaviti s našim programima vezanim uz poticanje gospodarstva – ukratko je predstavio proračun načelnik Mladen Hercigonja. Proračun karakterizira značajno ulaganje u komunalnu infrastrukturu na koju otpada oko 980.000 eura.– I u 2023. godini nastavit ćemo ulagati u našu komunalnu infrastrukturu, asfaltiranje cesta i proširenje javne rasvjete. U tijeku je sanacija klizišta na nerazvrstanoj cesti u Svetom Križu. Vrijednost radova kreće se oko 200 tisuća eura. Ugovori su potpisani, radovi su u tijeku, ostvarili smo 100% financiranje iz Fonda solidarnosti. Očekujemo lijepo vrijeme da bi radovi mogli biti završeni. Nastavit ćemo s uređenjem i asfaltiranjem naših nerazvrstanih cesta. Za tu namjenu smo predvidjeli negdje oko 280.000 eura. Asfaltirat će se nerazvrstane ceste u Pristavi, Tuhlju i Svetom Križu, Glogovcu Zagorskom i u Banskoj Gorici. Ići ćemo u rekonstrukciju nerazvrstanih cesta u Svetom Križu, spojna cesta Monako-D-205 i u

Banskoj Gorici, odvojak Haramina. Ukupna vrijednost sanacije tih dviju cesta je oko 180.000 eura, a izvor financiranja je Fond solidarnosti za štete izazvane potresom. Ostale ceste ćemo financirati iz vlastitih izvora. Proširit ćemo i javnu rasvjetu u naseljima Trsteno, Glogovec Zagorski, Črešnjevec, Tuheljske Toplice i Sveti Križ. Za tu namjenu u proračunu smo planirali sredstva u iznosu od 47.000 eura.

Ove godine smo napokon krenuli i s realizacijom projekta izgradnje nogostupa uz županijsku cestu koja spaja Tuhelj i Tuheljske Toplice. U 2023. godini namjeravamo napraviti jednu fazu, počevši od završetka Tuhlja na početku Svetog Križa pa u duljini od 600 metara – najavio je tuheljski načelnik.

Ove će se godine započeti i s uređenjem centra Tuhlja. – Kao jedan od najznačajnijih projekata za 2023. godinu predvidjeli smo izgradnju parkirališta u centru Tuhlja vrijednosti oko 152.000 eura i planiramo da bi ono bilo gotovo do Velike Gospe, odnosno Dana Općine Tuhelj. To je značajan infrastrukturni projekt za centar Tuhlja, jer ćemo time uvelike olakšati parkiranje i povećati sigurnost pješaka u Tuhlju. Mi već duže vremena imamo gotov projekt i građevinsku dozvolu za uređenje trga u centru Tuhlja i to je predviđeno u proračunu za 2023. godinu. Vrijednost projekta kreće se između 200 i 230 tisuća eura. Čekamo odgovarajući natječaj da to možemo prijaviti i ostvariti sufinanciranje. Također, ovdje u centru Tuhlja planiramo asfaltirati prostor oko općinske zgrade,

vrijednost tih radova planirana je u visini od 13.500 eura. Predvidjeli smo i asfaltiranje prostora kod Vatrogasnog doma i izgradnju podzemne električne instalacije. Želimo taj prostor urediti da sve bude uređeno za potrebe održavanja raznih manifestacija. Za tu namjenu planirali smo sredstva u visini od 22.000 eura – izvijestio nas je Hercigonja. U Tuheljskim Toplicama u planu je izgradnja parka s fontanom te dovršetak izgradnje vodovodne mreže. – Već smo krenuli s projektom izgradnje i opremanja parka s fontanom u Tuhelj-

skim Toplicama smješten na ulazu u kompleks bazena. Pri kraju nam je natječaj za odabir izvođača radova. Bio bi već i završen, ali zbog tehničkih problema na koje mi nismo mogli utjecati, morali smo ga ponoviti. U 2023. godini u planu je i proširenje vodovodne mreže u Tuheljskim Toplicama u Bolničkoj ulici. Naša je općina 99% pokrivena vodovodnom mrežom s mogućnošću priključka. Realizacija tog projekta predviđena je u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom i Zagorskim vodovodom na način da sva tri dionika, Općina Tuhelj, Krapinsko-zagorska županija i Zagorski vodovod podijelimo troškove, svaki po jednu trećinu. Tu su predviđeni troškovi od 10.000 eura za izgradnju glavne vodovodne mreže u dužini od 400 metara, kako bi se i onim ljudima koji još nemaju tu mogućnost omogućio priključak na vodovodnu mrežu – rekao je načelnik Hercigonja.

"

Ulaganjem u naše najmlađe investiramo u našu budućnost"

Općina Tuhelj također je u proračunu osigurala sredstva usmjerena na djecu i mlade. – Dodijelili smo 34 pomoći pri školovanju i studiranju, 19 pomoći srednjoškolcima koji pohađaju deficiratna zanimanja i 15 pomoći studentima. Tu smo povećali sredstva u odnosu na prethodne godine, pa smo tako učeničke pomoći podigli s 53 na 67 eura, a studentske se kreću u rasponu od 59 – 79 eura. U odnosu na prošlu godinu porasle su za oko 13 eura, jednako kao i učeničke. Značajnije smo podigli i iznose pomoći za novorođenu djecu, tako da smo za prvo novorođeno dijete povećali pomoć sa 132 na 398 eura, za dru-

go dijete sa 265 na 530 eura, a za treće i svako sljedeće dijete sa 663 na 796 eura. U svrhu sufinanciranja boravka djece u dječjem vrtiću mi izdvajamo 62,5 % ekonomske cijene vrtića, koja iznosi 2.400 kuna, dakle 1.500 kuna sufinancira općina, a 900 kuna financiraju roditelji. Na godišnjoj razini u 2023. za tu smo mjeru predvidjeli oko 190.000 eura. Iz proračuna ćemo i dalje sufinancirati prijevoz učenicima srednjih škola, radne bilježnice i radne materijale za učenike osnovnih škola i udžbenike za učenike srednjih škola. U sklopu mjera vezanih uz naš socijalni program to je ulaganje u naše najmlađe i mislimo da je to stvarno vrijedno i dobro investirano, da je to investicija u našu budućnost – kaže načelnik. Općina Tuhelj i dalje će subvencionirati poljoprivrednike i nastaviti s mjerom subvencioniranja pomoći pri otvaranju novih obrta. – Drago nam je da se godišnje otvara 4-5 obrta na području naše općine, što znači da si naši mladi ljudi na taj način ostvaruju svoju egzistenciju, a mi im u tom početku nastojimo pomoći s 1.000 eura bespovratnih sredstava. Natječajna procedura nije komplicirana, nastojali smo to što je više moguće pojednostaviti da mladim ljudima koji na ovaj način kreću u svijet rada u tome pomažemo. Ovom mjerom ne podupiremo otvaranje trgovinskih i ugostiteljskih obrta, već proizvodna i obrtnička uslužna zanimanja. Eto, toliko ukratko o proračunu i planovima za 2023. za koju mislim da su realni i ostvarivi planovi. Postavljeni su ambiciozno, ali bez ambicioznih planova nema ni rezultata – zadovoljan je proračunom za godinu koja je pred nama Hercigonja. (Davor Žažar)

KUMROVEC - Proračun Općine

Kumrovec za 2023. godinu predstavio nam je načelnik Robert Šplajt. – Proračun je najvećim je dijelom namijenjen održavanju komunalne infrastrukture, programu predškolskog odgoja, upravljanju okolišnim resursima te razvoju turizma. Puno je tu projekata uključeno i nadamo se da ćemo s ovim realnim proračunom uspjeti sve to realizirati. Od većih projekata tu bih izdvojio sanaciju klizišta u naseljima Dugnjevec i Ravno Brezje. Tu je i sanacija oštećenih cesta u naselju Podgora, Razvor Vrhi i u Risvici prema risvičkoj crkvi. Sve to, zajedno s klizištima, bi trebalo biti sanirano do konca svibnja, naravno ako to vremenski uvjeti do-

puste. Izdvojio bih i završetak radova na Centru za posjetitelje, čiji bi donji dio ove godine napokon trebali završiti i staviti u funkciju, kako bi kompletan bio u službi turizma – izdvojio je veće projekte predviđene za ovu godinu Šplajt. Osim većih radova Općina planira i održavanje svojih redovnih djelatnosti, kao i za održavanje komunalne infrastrukture za koje su također osigurana sredstava. – Puno novaca nam ode i na predškolski odgoj, prvenstveno na Dječji vrtić "Jaglac", čiju ekonomsku cijenu sufinanciramo sa 60%, jednako kao i na održavanje komunalne infrastrukture. Kad je riječ o upravljanju imovinom, predviđen je trošak od preko 200.000 eura. Počeli

smo i s obnavljanjem javne rasvjete, odnosno zamjenom starih ra-

svjetnih tijela novima – izvijestio je Šplajt. Načelnik Kumrovca kaže da je proračun realan te da bi se trebao uspješno realizirati, a i više od toga, a bude li dodatnih priljeva financijskih sredstava prema potrebi se lako može napraviti i rebalans proračuna. – Početkom godine trebali bismo preuzeti i Titovu rezidenciju, Općina Kumrovec bi je trebala dobiti na upravljanje od Ministarstva državne imovine. Pokrenuli bismo tu priču i u nju smjestili kulturno-ugostiteljski centar. Nadam se da će ova godina biti bolja od zadnje dvije u kojima smo prebrodili Covid i suočili se s posljedicama rata u Ukrajini i inflacijom – optimističan je kumrovečki načelnik. (Davor Žažar)

"Izgradnjom parkirališta krećemo s uređenjem centra Tuhlja"

Robert Šplajt

Nesvakidašnji fenomen u Zagorju: općine Zagorska Sela ne radi

Ivan Kovačić ZAGORSKA SELA

Bojačno, Bratkovec, Brezakovec, Gornji Škrnik, Harina Žlaka, Ivanić Miljanski, Kuzminec Miljanski, Luke Poljanske, Miljana, Plavić, Poljana Sutlanska, Pušća i Zagorska Sela. To su nazivi svih trinaest naselja na području općine Zagorska Sela, najzapadnije općine ne samo Krapinsko – zagorske županije, već i čitave sjeverozapadne Hrvatske. U toj pograničnoj općini, koja se uz granicu sa Slovenijom prostire na 25 četvornih kilometara, prema posljednjem popisu živi tek devetstotinjak stanovnika.

Uređeni, ali zatvoreni Kao i većina Zagorca, i stanovnici Zagorskih Sela uglavnom su druželjubivi i vedri ljudi, također poznati i po svom gostoprimstvu i dobrim

Mještanin: 'Mi pijemo tu pred dućanom. Dobro da još imamo penez i za tu. Kaj da vam drugo velim? Bolje da damo euro nego dva eura. A ista je doza. No, šalu na stranu, ovdje u centru se ne isplati otvarati bertiju jer ne bi imali profita. Ne bi imali ni za najam. Ali dolje u Miljani je druga priča.'

zabavama. No, posljednjih nekoliko mjeseci, od kad je zatvoren Caffe bar 'Miljana', u istoimenom naselju u sklopu seoskog turizma Šumak, na području čitave općine, u svih trinaest naselja, nema ni jedne jedine bertije u kojoj bi se družili, popili piće, razglabali o aktualnim temama pa ako treba i ponekad s društvom i 'zaružili'. Zanimljivo, spomenuti Caffe bar 'Miljana', koji je usput rečeno vrlo lijepo uređen, tek je kojih tridesetak metara udaljen od također lijepo i moderno uređenog Caffe bara 'Trgocentar', koji je u vlasništvu istoimenog zagorskog trgovačkog lanca, tik pored njihovog dućana u Miljani. No, i Trgocentrov kafić je zatvoren i to, kažu nam mještani, još od ljeta prošle godine.

Skupi energenti

S druge strane, još je zanimljiviji podatak da u samom centru općine, odnosno u naselju Zagorska Sela, koje ima najviše stanovnika među svih trinaest naselja, kafića nema već zadnjih dvadesetak godina, a u prostor u kojem je nekada bio, s vremenom se proširio lokalni dućan, također u vlasništvu Trgocentra. –Da, istina je, trenutno nemamo ni jedne bertije na području općine. Ta koja je bila u centru Zagorskih Sela ne radi već barem jedno dvadeset godina, a Caffe bar 'Miljana', kako mi je osobno rekao vlasnik, zatvoren je sada preko zime. Naime, energentni su toliko poskupjeli da je vlasnik izračunao da mu se jednostavno ne isplati raditi preko zime, no, na proljeće, koliko ja imam informacija, planira ponovno otvoriti. Što se tiče Trgocentrovog kafića u Miljani, razgovarala sam i s direktorom Bratkovićem i koliko znam, on isto poduzima neke aktivnosti oko toga da se i njihov kafić ponovno otvori – ispričala nam je načelnica Zagorskih Sela, Ksenija Krivec Jurak. Vikend izlasci Kako nam je rekla, nije primijetila

Bratković: 'Mi smo bili prisiljeni zatvoriti kafić ne zbog lošeg prometa, već smo imali poteškoća s pronalaskom radne snage. No, mogu vam reći da su u tijeku pregovori s jednim poduzetnikom koji bi trebao od nas iznajmiti taj kafić u Miljani i otvoriti ga. Vjerujem da ćemo pregovore uspješno privesti kraju te da će i taj naš kafić uskoro ponovno biti otvoren'

da mještani nešto posebno negoduju zbog činjenice da na području cijele općine nema ni jednog kafića, no, napominje, ionako to nije tema kojom bi se općina trebala i mogla baviti. – A eto, zbog toga što nema bertije se više družimo na nekim manifestacijama i događanjima. Zato i mogu izraziti zadovoljstvo posjećenošću i Božićnog koncerta i Adventa kojeg smo organizirali, a gdje se baš vidjelo da su ljudi željni druženja, razgovora, izmjena iskustava i tog nekog našeg zajedništva, koje bez sumnje postoji. Što se tiče mladih, oni često odlaze na razne koncerte u susjednu Sloveniju, najviše u dvoranu u Podčetrtek, tako

da im je sad i ovaj ulazak u Schengen dobro došao. Druga opcija im je izlazak u Zabok, jer u ostalim, bližim mjestima isto nema neke ponude za izlazak. U redu, ima kafića u Kumrovcu i Desiniću, ali za neki vikend izlazak uglavnom idu u Zabok ili Sloveniju – ispričala nam je načelnica.

Pred dućanom

Nakon razgovora s načelnicom, koja nam je potvrdila da otvorenog kafića na području općine nema, odlučili smo obići spomenute lokacije, zatvorene kafiće i otvorene trgovine te razgovarati s mještanima. Kako i dolikuje, prvo smo

posjetili središnji, lijepo uređeni objekt u samom centru Zagorskih Sela, pedesetak metara udaljen od općinske zgrade, u kojem se, osim ambulante, u prizemlju nalazi trgovina Trgocentra, dok je na katu privatni frizerski salon. Ispred trgovine, u dijelu koje je prije dvadesetak godina bila već spomenuta bertija, petnaestak minuta prije podnevna naišli smo na nekolicinu mještana koji su se krijepili popularnim 'bombicama' i pokojom pivom. –Dobar dan. Mi smo iz Zagorskog lista i tražimo upravo vas. Naime, čuli smo da na području vaše općine nema ni jedne jedine bertije. –započeli smo razgovor sa susretljiv

Još je zanimljiviji podatak da u samom centru općine, odnosno u naselju Zagorska Sela, koje ima najviše stanovnika od

VJEROVALI ILI NE Iako Zagorce nepravedno bije glas kao ljude koji vole provoditi vrijeme u bertiji, u jednoj zagorskoj

Centar naselja Zagorska Sela

Mještani se druže pred dućanom

Susjeda se sjeća 'boljih vremena'

općini dokazuje se sasvim suprotno. Naime, na teritoriju cijele općine nema bertije, a one koje su radile, zatvorene su

Zagorju: Na području čitave radi niti jedna jedina bertija!

od svih trinaest općinskih naselja, kafića nema već zadnjih dvadesetak godina, a u prostoru u kojem je bio, sada je dućan

Krivec Jurak: 'Zbog toga što nema bertije se više družimo na nekim manifestacijama i događanjima. Zato i mogu izraziti zadovoljstvo posjećenošću i Božićnog koncerta i Adventa kojeg smo organizirali, a gdje se baš vidjelo da su ljudi željni druženja, razgovora, izmjena iskustava i tog nekog našeg zajedništva, koje bez sumnje postoji'

društvom koje nam je jednoglasno odgovorilo: 'Nema! Zato pijemo tu!'.

Bolje euro, nego dva

U podužem razgovoru kojeg smo vodili s mještanima, saznali smo da je nekad na tom mjestu bila trgovina lokalne poljoprivredne zadruge, a pored nje kafić. Kasnije je kafić preseljen u drugi prostor unutar iste zgrade, ali prošlo je već dobrih dvadesetak godina otkako je zatvoren. – Tamo u Miljani, gdje je sad Trgocentrova bertija, prije nekih dvadesetak i više godina bio je popularni kafić Teksas. To je bilo u starom objektu. Onda kad je vlasnik Mini mljekare Veronika iz Desinića to kupio, dao je sve srušiti i napraviti novi objekt i u njemu isto otvorio kafić. No, poslije je on to prodao Trgocentru, no, eto, Trgocentar je

ubrzo zatvorio bertiju, ali dućan radi – ispričao nam je jedan od naših sugovornika, a drugi se nadovezao kako njima, koji su već u zrelijim godinama, bertije i ne fale previše. –Mi pijemo tu pred dućanom. Dobro da još imamo penez i za tu. Kaj da vam drugo velim? Bolje da damo euro, nego dva eura. A ista je doza. No, šalu na stranu, ovdje u centru se ne isplati otvarati bertiju jer ne bi imali profita. Ne bi imali ni za najam. Ali dolje u Miljani je druga priča. Ogroman broj ljudi, ma već više od pola ljudi tu iz Zagorskih Sela sad radi u Sloveniji i puno njih bi tamo usput stalo na kavu ili pivu kad idu s posla – kaže nam drugi naš sugovornik. Ovako, dodaje, nemaju izbora, već im se i oni koji rade u Sloveniji u poslijepodnevnim satima pridruže ispred dućana. – Poslije posla vam svi tu sparkiraju aute i dojdeju na pivu – tvrdi mještanin.

Druženja nedjeljom

No, čak i kad bi netko htio sad otvoriti kafić u naselju Zagorska Sela, tvrde naši sugovornici, ne bi imao niti gdje. – Ovdje nema gdje. Nema ni lokacije koja bi bila uređena za to, a ne znam gdje bi se uopće mogla ovdje u blizini urediti. Zato je stalno bertija bila samo ovdje kraj dućana, ali, evo, ni tu je već odavno nema

– priča nam sugovornik kojeg smo pitali bi li on sada iz Zagorskih Sela, da je bertija u Miljani otvorena, išao tamo na piće. – A sad baš u ovom trenutku ne bi. Ja sam sad dopeljal tu tetu u dućan i na poštu pa smo odlučili popiti pivicu. Ali ja vam ionak u kafić idem retko kad. Ako idem u Zabok stanem u Kumrovcu u bertiji, a kad idem u Desinić, onda stanem tam. No, da delaju bertije u Miljani, išel bi nedeljom popodne na pijaču. Tam se uvek znalo i kartati vikednom, ljudi su se družili i uvek si nekog tam srel – ispričao nam je naš sugovornik te dodao: 'Sad smo u problemu. Nemremo iti u kleti jer nemamo po kaj kad nam je prošle godine sve potukla tuča, a u dućanu je sve poskupelo od kad je euro uveden. Čak nam je i piva poskupjela'.

Počelo s koronom

Otišli smo potom i u susjednu Miljanu, gdje smo obišli dva ranije spomenuta caffe bara, no, tamo nismo zatekli gotovo nikoga. Lijepo uređeni okoliš i terasa OPG-a Šumak, odnosno, Caffe bara 'Miljana', uistinu nas je privlačila na taj sunčani dan kad smo stigli u obilazak, ali, kao što su nam i rekli, bertija je bila zatvorena. Kroz prozor obližnjeg Caffe bara 'Trgocentar' vidjeli smo da je

i on lijepo i moderno uređen, ali također zatvoren, a ispred tamošnjeg dućana nismo zatekli nikoga. Tek u dućanu, osim prodavačica, zatekli smo zaposlenicu jedne tvrtke iz susjedstva, koja si je došla po gablec. –A već vam dugo taj kafić ne dela. A znal je ponekad biti pun. Dosta vam tu ljudi prolazi i onda su znali stati i popiti pijaču. Prvo vam je počelo to s koronom, a onda, ak se dobro sjećam, prošle godine negdje po ljetu je skroz zatvoren – ispričala nam je susjeda.

Uskoro promjene Na koncu, iako je ekonomski sasvim razumljivo da u jednoj maloj općini s manje od tisuću stanovnika ugostiteljskim objektima nije lako poslovati tijekom cijele godine, a pogotovo sada kada su troškovi drastično porasli, nekako nam je ipak

zanimljiva bila činjenica da u Zagorju postoji jedna cijela općina bez ijedne jedine bertije. No, prema svemu sudeći, ta bi se činjenica uskoro trebala promijeniti, barem ako je suditi po riječima načelnice Krivec Jurak koja nam je rekla kako će se Caffe bar 'Miljana' na proljeće ponovno otvoriti. S druge strane, mi smo u razgovoru s direktorom Trgocentra, Darkom Bratkovićem, doznali još jednu novost. – Mi smo bili prisiljeni zatvoriti kafić ne zbog lošeg prometa, već smo imali poteškoća s pronalaskom radne snage. No, mogu vam reći da su u tijeku pregovori s jednim poduzetnikom koji bi trebao od nas iznajmiti taj kafić u Miljani i otvoriti ga. Vjerujem da ćemo pregovore i dogovore uspješno privesti kraju te da će i taj naš kafić uskoro ponovno biti otvoren – najavio je Darko Bratković.

Mještanin: 'Ja vam ionak u kafić idem retko kad. Ako idem u Zabok stanem u Kumrovcu u bertiji, a kad idem u Desinić, onda stanem tam. No, da delaju bertije u Miljani, išel bi nedeljom popodne na pijaču. Tam se uvek znalo i kartati vikednom, ljudi su se družili i uvek si nekog tam srel'

Caffe bar 'Miljana' je zatvoren već par mjeseci

Caffe bar 'Trgocentar' u Miljani ne radi još od prošlog ljeta

Ksenija Krivec Jurak, načelnica Općine Zagorska Sela

Za dušu za spomenek

Tajna jedne viljice

Več put gda nekaj pišem, zgledi da se plačem za prošle cajte. Morti negda je i te istina. Nu ja se na te cajte zmisljim, ne da bi se plakala, nek da mi cinfraju ove staračke dane. Nie se negda kak denes veljiju, bilje grde. Bilji su unda ljiepi cajti, a radost i veselje pune veče. Unda si se raduval, ak si dobil več cukara, kakvu naranđu, Adriju ilji keksicu. Denes nemreš nič kupiti od deteta do starijše da bi se raduvalje. Morti za jeden kratki cajt i te je te.

Negda, gda sem ja bila mlada i gda sme se ženilji hodil si od familjije do familjije pozavat h gosti. Niesu se pozabilji ni pajdaši, a ni kumstve. Dobre se znalje kakef je red, gdoj bu za stoljem smel sedeti, a iste tak komu je red kaj kupiti. H cajtu gda se je ženila moja mati, familjija i kumstve je je daruvalje našvavani vručnik, zidnjak, koprdeku, cinfrasti vanjkušek i rušicu. Za fanjkuše, tuhe i strožake, kak i mebljin morala se pobrinuti sama z svoju familiju.

Gda sem se ja ženila unda su več ljudi bilji bolje stajuči pak je postal nekakef red kupička. Največi dar su kupuvalji vienjčani kumi. Moji su se jahke skazalji. Kupilji su mi veljiki frižidier i posudu za jelje ilji bi reklji, špajs servis. Jedni su kupilji poplune, krevetninu, pajdaši nekaj od staklovinja, a susedi i pajdašice kuhinjske krpe i vručnike. Nektere još denes čuvam i unda se zmisljim, sie onie drage ljudi teri su mi cinfralji jeden od najljepše cajte h mojem življnju, ženidbu. Zmisljim se na hnoge ljudi tere več denes nie med živemi, alji se iste tak zmisljim i sega onuga kaj sme skupa preživelji. Bilje je tuj i smieha i suzi, bilje je tuj sakojačke hamuljiji, tere su kak h knjiga zapisane h moja možđena i unda jih tuj i tam "preljistam". Tak mi je unda življenje ljiepe z temi semi spomenki.

Branekof jeden rođak, bogatun, dal je Braneku peneze za mužikaše i nie štel drugač čujti. On je bil z doljnje kraje i pri njemi je bila takva šega. Njegva ženjska je donesla ljiepi beštek. Bil je složen h bramaste samstate koštulje. Dobila sem još tri bešteke, alji ovie je bil nekak najfineši i njega sme čuvalji. Negda su h selu ljudi imelji gosti, krstitke, kermine ilji fieštalji za gode, doma, a ne po restorane. Saki nie imel dosta posude i bišteka nek sme jeden drugomu posujavalji. Unda se dobre pazilje da ti on gdoj je posudil vrne cielje i čiste. Stvari tere su se posujavale koristile su se same za posujavanje i do-

ma gda je bila kakva veseljica. Moj Branek i ja, i naši pajdaši sake sme ljete na Nogometnomu igrališču organiziralji za nas, šesnejst pare čakanje Novuga ljeta. Bile su te veseljice o tere još dien denes pripoviedame i rade se zmisljime. Tam nie bilje posude pak sme se donašalji od doma. I tak sme te na ljieta delalji. Nu, prešlji su cajti, mi ostarelji, ljudi se zmenilji i kak te več ide, ostajeju same ljiepi spomenki. Prie Novuga ljeta moja hnukica imiela je prvi rođendan. Nas je prec gda se skupime, pak su tuj i pajdaši, kumi i doma nie mesta za fieštanje. Unda sme odabralji da bu fešta na igraljišču, tam gde sme negda mi slavilji Nove ljete. Moje su pucke zrihtale salu, posložole stole kak se šika. Zdej več nie triebalje od doma nositi posude. Se su nove generacije kupile i tam ima sega, od teniere, bešteka, kupic…. I fešta je pri nas počela. Nekteromu detecu je opala viljica, pak sem ja išla po frišku. Niesem lukala h ladicu nek sam same porinula ruku, da zemem jednu viljicu, med njih još jahke pune. Gda sem ju, ne gleduči, zela i išla ju pod vodu oprati, nekja je steplje z menu. H ruka mi je bila viljica z mojuga bišteka, tera je sigurne ostala prie trideset ljite tam. Bila je te viljica z bišteka mojuga Braneka teru je dobil od rođaka. Zela sem viljicu i šla najprie do prve čeri. Nič niesem rekla same sem ju pokazala.

A ona velji: "Mama od kud ta naša viljica tuj?"

Nič niesem rekla, prešla sem do druge i trejte čeri. Saka od njih je prepoznala našu viljicu i čudila se kak je tuj ostala. Od toga bešteka još imam doma dva nožeke, tri žljice i dvie viljice. Njim je bilje čudne, kak je još ta tuj ostala. Mene nie bilje te čudne. Bilje mi je same drage, kaj sem med, več od pedeset viljic, ne gleduči, zgrabila baš svoju, Branekovu, teru sme dobilji na dar.

Malje me pri srcu h čeknulje, prešla sem van, pogledala z zvezdane nebe i sama sebe rekla:

"Zdej sem sigurna da si ova viljica nosi tajnu i poruku. Znami si tuj na fešte gde si i trebal biti. Nu, Bog je odlučil drugač. Ja sem si i unda gruntala kak i navike, o nomu kaj me je vučila moja babica gda je rekla: "Naši su pokojni navieke z nami. Čuvaju nas, alji nam se nedaju videti."

Tu tajnu čuva i moja viljica tera se našla h moja ruka, a da ni sama niesem znala kak. Alji sem znala, za kaj. I baš te za kaj, grieje moje spomenke.

Humanitarni pub kviz u Oroslavju

OROSLAVJE - U organizaciji Grada Oroslavja održan je još jedan humanitarni pub kviz, u Domu kulture u subotu, 7. siječnja. Okupio je 16 timova iz cijelog Zagorja, koji su se kroz tri sata pitanja različitih kategorija borili za prvo mjesto. Najbolji je tako bio tim 'Legija Slanaca', drugo mjesto osvojila je ekipa 'Sigma', a treće 'A je to'. Organizatori zahvaljuju Moto klubu 'Zagorski orlovi' na pomoći i podršci u organizaciji, Udrugi vivara i vinogradara 'Putar' na donaciji vina kao i svim sponzorima koji su omogućili da najuspješniji timovi budu nagrađeni za svoje znanje. Prikupljen iznos od kotizacija i konzumacije odlazi u prave ruke, a iz Grada najavljuju kako će ovakva događanja u humanitarne svrhe svakako ponoviti. (zl)

OROSLAVJE - Turistička zajednica Grada Oroslavja poziva vas na lijepi početak nove godine, uz kazališnu predstavu 'Tvorničke postavke' u Domu kulture. Predstava Kazališta Moruzgva održat će se 27. siječnja s početkom u 19 sati, a ulaznice po cijeni od 7 eura možete kupiti u Turističkoj zajednici grada Oroslavja i Gradskoj knjižnici Oroslavje u njihovo uredovno radno vrijeme. (jk)

Piše: Nevenka Gregurić

Vrijednom inicijativom zagorskog

HNS-a zasvijetlilo u selu Batkovec

BRATKOVEC - Zahvaljujući vrijednoj inicijativi HNS-a Zagorska Sela, 2023. godina za jednog je mještanina ove općine doslovno započela svjetlom. Naime, Dragutin Jurak, 76-godišnji mještanin iz sela Bratkovec, jedini je na području ove općine koji do sada nije imao

struju, a ni javnu rasvjetu do svoje trošne drvene kuće. No to je sada promjenjeno. Uz kuću gospodina Juraka postavljena je solarna lampa i to zahvaljujući inicijativi predsjednika HNS-a Zagorska Sela, Marija Podhraškog te uz potporu Županijske orgnizacije HNS-a

KZŽ. Solarnu lampu donirala je Županijska organizacija HNS-a, a pocinčani stup na koji je lampa montirana, doniralo je poduzeće Vepel d.o.o. iz Velinca. - Sve dok oko nas žive ljudi u potrebi, naša je zadaća da pomažemo - poručio je ovom prilikom predsjednik Žu-

Dragutin Jurak, 76-godišnji mještanin iz sela Bratkovec, jedini je na području ove općine koji do sada nije imao struju, a ni javnu rasvjetu do svoje trošne drvene kuće

panijske organizacije HNS-a Robert Šplajt. - Nitko ne smije ostati sam i nezbrinut. Svaka inicijativa kojom unapređujemo život naših sugrađana je važna, a svaka akcija pomoći potrebitima još važnija. Upravo na taj način gradimo bolje društvo jednakosti, solidarnosti i

društvene odgovornosti - zaključio Robert Šplajt. HNS Krapinsko - zagorske županije protekle je godine imao nekoliko humanitarnih donacija i akcija s ciljem pomoći onima kojima je to najpotrebnije, a takve će se inicijative nastaviti i tijekom ove godine. (zl)

Vincekovo ove godine u punom sjaju, sprema se fešta u Gornjoj Stubici

SUBOTA 21.1.2023. Kod restorana Rody, Gornja Stubica

PROGRAM PROSLAVE:

12:00 - Sveta misa kod kapelice sv. Vinka u Modrovcu, Gornja Stubica

13:00 - Okupljanje gostiju kod restorana Rody i kulturno umjetnički program: Puhački orkestar VZO G. Stubica, Udruga kuburaša Marija Bistrica, Hands & VoiceTomi i Vladek, KUD Stubica, gosti iz Slovenije, TS Pet za pet, Klapa Bistrica, Rajko Suhodolčan, Branko Greblički Ventek

Blagoslov vinograda: vlč. Nikola Jurković Domjenak i zajedničko druženje uz zabavni program Meštar ceremonijala: Željko Novosel

GORNJA STUBICA - U subotu, 21. siječnja, obilježit će se blagdan svetog Vinka u Gornjoj Stubici. Vincekovo će se uz svetu misu, ali i sve ceremonije slavljenja prvih radova u trsju, održati ove godine, već tradicionalno, no konačno u punom sjaju. Program proslave započinje u 12 sati svetom mi-

som kod Kapelice sv. Vinka u Modrovcu, a potom se slavlje seli kod Restorana Rody, gdje je okupljanje od 13 sati. U bogatom kulturno –umjetničkom programu nastupit će Puhački orkestar VZO G. Stubica, Udruga kuburaša Marija Bistrica, Hands & Voice -Tomi i Vladek, KUD Stubica, gosti iz Slo-

venije, TS Pet za pet, Klapa Bistrica, Rajko Suhodolčan te Branko Greblički Ventek. Prve radove i vinograd gazde Zdravka Klanjčića blagoslovit će gornjostubički župnik Nikola Jurković, a meštar ceremonijala bit će Željko Novosel. Nakon programa slijedi domjenak i druženje uz zabavni program. (jk)

MARIJA BISTRICA - Dramska udruga ''Kaj'' iz Zaboka ponovo je gostovala u Mariji Bistrici i to u nedjelju. U organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, ovaj puta na rasporedu je bi-

la odlična komedija ''Baka Sofija'', autorice i režiserke Đurđice Seleš, s već prokušanom ekipom glumaca. Kakve sve peripetije se proživljavaju, kad se u malom stanu nađu tri generacije žena, donosi

upravo nova sjajna predstava, koja je nasmijala i zabavila publiku u Mariji Bistrici, koja s nestrpljenjem iščekuje novu predstavu ove vrijedne i marljive amaterske kazališne skupine. (Elvis Lacković)

Iza Muzeja Hrvatskog zagorja uspješna je godina, a predstavio ju je, kao i planove za 2023. godinu, ravnatelj MHZ – a Jurica Sabol na konferenciji za medije u Muzeju krapinskih neandertalaca

Pušec KRAPINA

Iza Muzeja Hrvatskog zagorja uspješna je godina s rekordnim brojkama posjetitelja, a predstavio ju je, kao i planove za 2023. godinu, ravnatelj MHZ – a Jurica Sabol na konferenciji za medije u Muzeju krapinskih neandertalaca. Iako 2022. godina za muzej nije počela najbolje, jer su još uvijek na snazi bile korona –mjere, pa grupnih posjeta nije bilo pune dvije godine, zabilježen je u to vrijeme znatan porast individualnih i obiteljskih posjeta u svih 5 ustrojstvenih jedinica.

Izložbe

- Imali smo tu sreću da za razliku od zagrebačkih muzeja nismo imali tako velike štete od onih potresa. Uz našu redovnu djelatnost, što je svim muzejima temeljno, zapravo su događanja koja privlače sve veći broj posjetitelja prije svega izložbe, kojih je bilo čak 25 u Muzejima Hrvatskog zagorja.10 izložbi je bilo čak oranizirano ovdje u Muzeju krapinskih neandertalaca. Tu se bile i autorske izložbe, izložbe naših kustosa, go-

Bilo je više od 30.000 stranih posjetitelja, najviše iz Slovenije, zatim Njemačke, Italije, Austrije, a tijekom ljeta tu su Česi, Slovaci i Poljaci te Nizozemci

stujuće izložbe iz drugih kulturnih ustanova u našim muzejima, pa čak i međunarodne izložbe. Tu bih izdvojio Rođendan u Hermanovom brlogu, slovenski muzej iz Celja gostovao je punih 6 mjeseci u Dvoru Veliki Tabor, Kumrovcu su već tradicioalno bile organizirane izložbe na temu uskršnjih pisanica i vinogradarstva, u Muzeju seljačkih buna prvi puta je bilo riječi i o sportu u Hrvatskom zagorju, što je dosta pobudilo interes šire javnosti, ovdje u Krapini je bila izložba Krš i špilje sjeverne Hrvatske, a imali smo i gostujuće izložbe, putujuće izložbe o krapinskom pračovjeku, sa čak smo imali 3 gostovanja. Započeli smo u gradskom muzeju Nova Gradiška, zatim Arheološki muzej Zadar i zadnje gostovanje je bilo u muzeju u Đakovu. Sve te izložbe obišlo je negdje oko 24 tisuće posjetitelja – rekao je Sabol te izdvojio da je najviše posjetitelja, nešto manje od 50 tisuća, vidjelo izložbe Muzeja krapinskih neandertalaca. – To govori da smo na dobrom putu i da česte suradnje s drugim srodnim ustanovama polučuju i dobre rezultate – ističe ravnatelj.

Pedagoške aktivnosti

Dodao je da su zagorski muzeji vrlo posebni i prepoznatljivi po pedagoškim aktivnostima i edukativnim radionicama koje se organiziraju u svih 5 muzeja. - Osim redovnih radionica koje organiziraju i provode naše vrijedne muzejske pedagoginje, lani smo imali prvi put imali jedan zajednički pedagoški projekt, 'Na konju u muzeje'. Na finalu manifestacije je biloviše od 50 – ak djece koji su već dva mjeseca obilazili naše muzeje. Tu je partner bio Centar Ritam s konjem iz Stubičkih Toplica i glavna nagrada škola jahanja za najsretnijeg dobitnika. Osim toga projekta, valja spomenuti suradnju Muzeja krapinskih neandertalaca sa srednjoškolcima i

REKORDNA GODINA: zagorja prošle godine

Najposjećeniji je Muzej krapinskih neandertalaca s 134.230 posjetitelja, pa slijede Muzej Staro selo Kumrovec, slijedi Dvor Veliki Tabor, Muzej seljačkih buna i Galerija A. Augustinčića

program S neandertalcem u animaciji te oslikavanje freski u dvoru Veliki Tabor. Na pedagoškim programima bilo je više od 8.600 sudionika, najviše u Muzeju krapinskih neandertalaca, 2741 osoba – kaže Sabol.

Posebna događanja

Osvrnuo se i na posebna događanja, poput Tabor Film Festivala koji se provodi već 20 godina. –U Gornjoj Stubici u Dvorcu Oršić imali smo okupljanje luksuznih automobila, drugu godinu za redom Znanstveni piknik koji nam je u Oršiću donio zaista veliki broj posjetitelja i učenika osnovnih i srednjih škola, ne samo iz Zagorja, već i iz Zagrebačke županije. U Kumrovec se vratio Dan mladosti s oko 10 tisuća došlo posjetitelja, tradicionalno se održava i Ljeto

u Dvorcu Oršić s različitim koncertima, priredbama, kazališnim predstavama i 2022. godine bilo je nikad posjećenije – zadovoljan je Sabol. Tu je i Martinje u Kumrovcu te Međunarodna noć šišmiša u suradnji s Javnom ustanovom Zagorje zeleno u krapinskom Muzeju. 39.438 posjetitelja okupilo se na tim posebnim događanjima, na kojima je Muzej Staro selo Kumrovec privukao najveći broj posjetitelja. Kada su se otvorile granice, bilo je i stranih posjetitelja. – Bilo je više od 30 000 stranih posjetitelja, najviše iz Slovenije, zatim Njemačke, Italije, Austrije, a tijekom ljeta tu su Česi, Slovaci i Poljaci te Nizozemci. Zanimljiv je podatak da su najbrojniji strani posjetitelji Galerije A. Augutinčića i Starog sela Kumrovec posjetitelji iz SAD – a, njih 6000 prošle godine. Ima-

Sabina

GODINA: Muzeje Hrvatskog godine obišlo 301.508 posjetitelja

to 77,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a kako se svi uspoređujemo s 2019. godinom, opet je porast od 13,4 posto. Smatram da su ovo lijepe brojke obzirom na vremena, imali smo sreću što su naši muzeji poprilično veliki, imamo i muzej na otvorenom, dva dvorca, nismo imali nikakve probleme prilikom prihvata svih tih posjetitelja. Bez voditelja, kustosa i pedagoga koji osmišljavaju i provode programe i zajedno u sinergiji integriranim pristupom upravljanju dolazimo do itekako hvalevrijednih brojki i rezultata. Hvala i medijima koji nas vjerno prate. Napravljeno je 1305 je medijskih objava što se tiče Muzeja Hrvatskih zagorja u 2022. godini, a po ustrojstvenim jedinicama, za krapinski Muzej bilo je najviše, 415 objava, prate ga Tabor, Muzej seljačkih buna, i Galerija A. Augustinčića – rekao je Sabol. Planovi za 2023. godinu Ravnatelj je govorio i o planovima za 2023. godinu. – Još više događanja, a želje su još veće. Nadam se da ćemo uspjeti sve izrealizirati.

Pred nama su tri velike obljetnice, uskoro je 450. obljetnica Seljačke bune, 50 godina rada Muzeja Seljačkih buna u Gornjoj Stubici i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja. Počeli smo s radom 1.1.1993., a centralna velika svečanost bit će na Međunarodni dan muzeja 18.5. u atriju Dvorca Oršić. Ono što je pred nama krajem siječnja i početkom veljače bazirano na Seljačku bunu i na Muzej seljačkih buna, je 9. veljače otvarenje izložbe Izbor Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića, prvog direktora Muzeja Hrvatskg zagorja. Kroz cijelu veljaču u Muzeju seljačkih buna osigurali smo 50 posto popusta na individualne i obiteljske ulaznice, uključili smo se i u manifestaciju Bitka kod Stubice u organizaciji s TZ Gornja i Donja Stubica, ima besplatnih vodtsva, radionica i to sve kroz siječanj, a s izložbom o Seljačkoj buni 24. veljače gostujemo u Sloveniji u muzeju u Brežicama – otkrio je Sabol. Ono što predstoji, a možda je najteže, kaže, je realizacija konstruktivne konstrukcijske obnove dvor-

ca Oršić iz Fonda solidarnosti za što je dobiveno nešto manje od 32 milijuna kuna. U tijeku je izdavanje posebnih uvjeta od strane Konzervatorskog odjela, raspisivanje javne nabave i onda se kreće u građevinski dio i opremanje jedne moderne čuvaonice za pohranu muzejske u Muzeju seljačkih buna. - Sve ćemo to kroz taj fond pokušati napraviti do 30. lipnja, kada nam je rok da izrealiziramo taj ugovor. Želja se polako pretvara u realizaciju, prijavljujemo i projekt nadogradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, visitor centar na krovu muzeja. 3. veljače je rok za natječaj koji je raspisalo Ministartsvo turizma i sporta i nadam se da ćemo ove godine konačno riješiti, u dogovoru s Gradom Krapinom i pitanje Kneippove zgrade te rješavanje te problematike koja je goruća već gotovo 50 godina ovdje na Hušnjakovu. Nastavljamo s izložbama, imamo ponovno i Trijenale zagorskog suvenira, bit će festivala, koncerata, pregršt događanja, manifestacija... – najavio je Jurica Sabol.

mo i ugovorenu suradnju s jednom turističkom agencijom koja čitave godine dovodi posjetitelje iz SAD – a za obilazak Kumrovca i Klanjca – ističe Sabol.

Brojke

Kada se podaci zbroje, najposjećeniji je Muzej krapinskih neandertalaca s 134.230 posjetitelja, pa Muzej Staro selo Kumrovec, slijedi Dvor Veliki Tabor, Muzej seljačkih buna i Galerija A. Augustinčića. - Ovaj redoslijed je godinama isti. Kumrovcu još uvijek nedostaje jedan znatan broj Slovenaca koji su prije korone bili gotovo pa iznad hrvatskih posjetitelja – kaže Sabol. Ukupno, sva događanja, postave, izložbe, kurije, nalazišta i dr., u 2022. godini u Muzejima Hrvatskog zagorja posjetilo je 301.508 posjetitelja. - Porast je

Seljačkih buna u Gornjoj Stubici i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja, kaže Jurica Sabol

pred muzejima

velika,

obljetnica seljačke bune ljeto u dvorcu oršić prošle godine bilo je najposjećenije do sada

Turizam Marije Bistrice nakon dvije pandemijske godine uspješno se oporavlja

Povećao se broj posjetitelja koji u 2022. iznosi 676.000, što je povećanje od 20% u odnosu na 2021. godinu, a povećanje je vidljivo i u dolascima i noćenjima turista, gdje je ostvareno 10.688 dolazaka i 16.835 noćenja, što je povećanje za 69% u dolascima i 61% u noćenjima

MARIJA BISTRICA - Turizam Marije Bistrice nakon dvije pandemijske godine uspješno se oporavlja. Povećao se broj posjetitelja koji u 2022. iznosi 676.000, što je povećanje od 20% u odnosu na 2021. godinu, a povećanje je vidljivo i u dolascima i noćenjima turista, gdje je ostvareno 10.688 dolazaka i 16.835 noćenja, što je povećanje za 69% u dolascima i 61% u noćenjima u odnosu na 2021. Otvorena su i dva nova privatna smještaja; kuća za odmor Villa Max i kuća za odmor "Katica".

Prednjače Poljaci

Na prvom mjestu stranih turista opet su Poljaci s ostvarenih 1.945 dolazaka i 2.017 noćenja, a važno je istaknuti da se broj turista iz Izraela povećao s 2 dolaska i 10 noćenja u 2021. na 234 dolaska i 542 noćenja u 2022. godini. Nakon ukidanja većine epidemioloških mjera, održana su sva tradicionalna događanja. Ljeto u Mariji Bistrici je održano bez ograničenja, te su održana već tradicionalna događanja: Dan mjesnih odbora, Susret klapa, Javnopokazna vatrogasna vježba, Ljetna glaz-

bena večer KUD-a "Lovro Ježek", te Biciklijada 4 kapelice, Bistrička noć, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Biciklijada Selnica Gusakovec. Posebno treba istaknuti Zabavno – sportski vikend koji se održao zadnjeg vikenda u lipnju na nogometnom igralištu koji je privukao oko 6.000 posjetitelja u dva dana.

Rekordna posjećenost Dočeka

Uspješna turistička 2022. godina u Mariji Bistrici Advent u Mariji Bistrici" je 2022. godine posjetilo preko 50.000 posjetitelja, a tu je i Doček u podne koji je ove godine zabilježio rekordnu posjećenost od oko 12.000 posjetitelja

Ove godine je i po drugi puta održan Trail "Za dušu i tijele Mirko Fulir" koji je okupio oko 125 natjecatelja iz cijele Hrvatske, a posebno treba istaknuti da je važnost ovog sportskog događanja prepoznao i HTZ te dodijelio sredstva za njegovo održavanje. "Advent u Mariji Bistrici" je 2022. godine posjetilo preko 50.000 posjetitelja, a tu je i Doček u podne koji je ove godine zabilježio rekordnu posjećenost od oko 12.000 posjetitelja, čime se još jednom dokazalo da je ova manifestacija ključna za produljenje turističke sezone ne samo u Mariji Bistrici, već i u cijeloj županiji. (el)

Prvo predavanje 1. opće planinarske škole u Radoboju održano u Centru za prirodu Zagorje u Radoboju

RADOBOJ - U četvrtak, 5. siječnja, u prostorijama Centra za prirodu Zagorje održalo se prvo predavanje za polaznike 1. Opće planinarske škole u Radoboju. Prvo predavanje bilo je na temu "Povijest planinarstva" u kojem se kroz evolucijski prikaz čovječanstva ukazalo na mjesto i ulogu planinarstva u današnjem vremenu, te generalni "Uvod u planinarstvo". Predavanje je održao Alan Čaplar, istaknuti hrvatski planinarski publicist, urednik, vodič, instruktor te popularizator planinarstva. Također i autor knjiga poput "Planinarski vodič po Hrvatskoj" i "Planinarski udžbe-

nik". Predavanje je bilo interaktivne prirode u kojem se uključilo polaznike u temu kroz razgovor. Plan je da se kroz naredna tri mjeseca planinarsko znanje i vještine prenesu na sva 33 polaznika. Sljedeće predavanje biti će iz prve pomoći, a prvi izlet u sklopu planinarske škole od Milengrada do Bele.

Nakon završetka škole svi polaznici koji steknu uvjete polagat će završni ispit i svi koji ga uspješno polože dobit će diplome Hrvatskog planinarskog saveza. HPD Radoboj svim polaznicima želi sreću i uspješan nastavak svog planinarskog obrazovanja. (zl)

Balkon Blaženke Vidoša, Hiža bake Roze i zgrada u Pionirskoj 1 najljepše su okićeni ovih blagdana

'Lajkanjem' svojih favorita, građani su izabrali ovogodišnje pobjednike

KONJŠČINA - Kao i lani, i ovih blagdana birale su se najljepše okićena zgrada, kuća i balkon u općini Konjščina. Nakon prikupljanja prijava, fotografije prijavljenih lokacija su i objavljene u albumu na Facebook stranici Općine Konjščina. Općina je pozvala građane na glasanje o pobjednicima. 'Lajkanjem' svojih favorita, građani su izabrali ovogodišnje pobjednike. Zgrada s najviše lajkova osvojila je prigodni bon od 700 kuna. Kuća s najviše lajkova osvojila je prigodni bon od 500 kuna, a balkon s najviše lajkova osvojio je prigodni bon od 300 kuna, drugo mjesto 200 kuna, a treće mjesto 100 kuna. - Zbog malog broja prijavljenih, sve prijave su nagrađene. Molimo sve da svoje nagrade preuzmu u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Konjšćina. Nagrade će se izdati u naravi u eurima – kaže načelnica Općine Konjščina Anita Krok. Evo tko je ove godine osvojio nagrade - u kategoriji balkoni 1. mjesto pripalo je Blaženki Vidoša, a drugo Ani Zatezalo. U kategoriji kuće, pobjeda je pripala Hiži bake Roze, a 2. mjesto Miljenku Jakopoviću. U kategoriji zgrade, pobjedu je odnijela zgrada na adresi Pionirska 4. (sp)

KRAPINSKE TOPLICE - U Kinu

Toplice u Krapinskim Toplicama prošlog je petka održana premijera kratkometražnog eksperimentalnog filma 'Doba', autora Marte Čaržavec i Florijana Lacka. Radi se o projektu dvoje mladih umjetnika, filmu koji prikazuje život jedne osobe kroz proljeće, ljeto, jesen i zimu. Autorica, redateljica i glumica filma, kolegica novinarka Marta Čaržavec, otkrila je kako se ideja za ovaj film rodila dok je na završ-

noj godini studija glume radila na tekstu za diplomski rad. – Film je namjerno koncipiran u četiri godišnja doba i film možete gledati od koje god točke krenete, on ima svoju liniju i ima smisla. Polazišna ideja filma je sloboda, a što se glume tiče, u filmu je ruban moment mene kao Marte i lika u filmu, i po tome je film specifičan. Scene se izmjenjuju jedna za drugom, što se može preslikati na naš život. Ono što dolazi na kraju, ovisi o vjeri, a

ja sam to povezala i s tradicijom –ispričala je Čaržavec. Jedan od autora projekta, snimatelj i montažer Florijan Lacko, rekao je kako nisu željeli napraviti klasični kratkometražni film, već malo eksperimentirati. Zbog toga je pri snimanju i montiranju korištena moderna tehnologija. – Željeli smo pokazati kako nas neimanje opreme, poput kamera i računala, ne smije spriječiti da možemo nešto stvoriti i pokazati publici. Zato smo i

snimali i montirali na mobitelu. U takvom načinu postoje određena ograničenja, no zapravo je bilo super i jednostavno, a koristili smo i neke moderne tehnologije kojima smo postigli zvučne efekte, kao i umjetnu inteligenciju, što je zapravo zbor koji se pojavljuje u filmu – rekao je Lacko. Inače, projekt je sufinanciran kroz natječaj Javnih potreba u kulturi Krapinsko – zagorske županije, stoga je osim obitelji, prijatelja i drugih posjetite-

lja, kao i nekih zagorskih načelnika i gradonačelnika, premijeri filma prisustvovao i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. – Od Marte uvijek možemo očekivati nešto drugačije, nešto inovativno, a mislim da je svatko od nas večeras u ovom filmu mogao pronaći sebe –rekao je Kolar te čestitao autorima na uratku, dodavši kako će Krapinsko – zagorska županija uvijek podržavati mlade ljude i ovakve projekte. (rj, jk)

Advent u Stubakima, manifestacija koja je u Stubičkim Toplicama održana po drugi puta i ove je godine organizatorom Romanom Rogovićem porazgovarali smo o tome kako je uopće nastala ideja organizacije jednog

'Kućice koje smo napravili su u novi brend koji ćemo

Advent u Stubakima i ove je godine privukao izuzetno velik broj posjetitelja, što ne čudi obzirom na bogat i raznovrstan program koji ste ponudili. Otkrijte nam za početak odakle uopće ideja za prvi advent, koji je već 2021. polučio veliki uspjeh?

Rogović: Program obilježavanja adventa u Stubičkim Toplicama provodio se i nekoliko godina prije, no ne u ovakvom obimu, kao zadnje dvije godine. Ideja da se to proširi na ovaj način došla je godinu dana prije prvog adventa, u periodu oko Božića, kada smo se vozili kroz mjesto. Primijetili smo kako je rano mrak i nekako je sve tužno, a trebalo bi biti veselo, osobito u tom predblagdanskom vremenu. Rekli smo

'Jako sam zadovoljan Adventom, dvije godine za redom doslovce iz ničega napravili smo daleko najveću manifestaciju u Stubičkim Toplicama, procjenjujemo s oko 20 tisuća posjetitelja. Osim domaćih, privukli smo posjetitelje iz okolnih županija, što je bio i cilj'

'Za sada imamo osam velikih kućica i šest malih, no nastavljamo proizvodnju. Tu je i kompletna oprema, od stolova, ogradi, klizališta, generatora i pozornice koja je zaista posebna, s backstageom, sobom za tehniku i velikim videozidom'

'idemo nešto napraviti, da se mogu djeca družiti, ali i odrasli'. Svi su i zbog korone bili povučeni u svoje domove i jedva su čekali neke događaje, druženje i zajedništvo. Pa smo krenuli probati. Prve godine nije bilo lako to sve provesti, uz epidemiološke mjere. Zbog toga smo usko surađivali sa Županijom i Stožerom na dnevnoj bazi i tako proširivali dozvole. Vidjeli smo koliko je manifestacija bila dobro prihvaćena, pa smo prošle godine u kolovozu odlučili da idemo ponovo.

Ove ste godine sve još obogatili, program je svakog vikenda bio zaista raznovrstan.

Rogović: Zvijezda vodilja moje supruge i mene je da svaki advent bude drugačiji. Ne želimo imati iste izvođače iz godine u godinu ili da sve isto izgleda. Željeli smo dodati nešto drugačije i novo, da bude in-

teresantnije. Zbog toga smo se za glazbeni program potrudili da imamo veliki i široki asortiman svega. Imate ljude koji u to doba vole isključivo adventsku glazbu, za njih smo imali sestre Husar. Za mlade smo imali urbaniju glazbu, TBF primjerice, a oni koji su odrasli uz Prljavce mogli su uživati u Aerodromu. Primijetili smo da recimo Škoro i TBF vuku svoje fanove i određenu populaciju. A domaći ljudi, koji dolaze iz centralnog Zagorja, najviše vole domaće izvođače, poput Kvarteta Gubec i Črlenih lajbeka i moram vam priznati da takvi izvođači nose najkvalitetnije posjetitelje i sigurno ćemo jačati taj segment. Uglavnom, u svakom segmentu smo odabrali nešto, tako i za djecu. Imali smo predstave namijene za najmanje uzraste, radionice za malo veću djecu. Šest smo puta i darivali djecu, koja su bila oduševljena, samo na poklone za

djecu potrošili smo 65 tisuća kuna. Velik je bio odaziv na darivanja, i samo smo prve večeri kada je stigao Sveti Nikola podijelili 1100 poklon paketa. Tinejđerima je pak najatraktivnije bilo klizalište.

Klizalište se nekako kroz božićne filmove najčešće veže uz to adventsko vrijeme i bilo je pun pogodak, dolazili su posjetitelji iz raznih krajeva?

Rogović: Klizalište ima jednu posebnu energiju. Djeca su nam zaista dolazila iz svih krajeva, rađala su se nova prijateljstva. Imali smo najveće klizalište, kod nas se za 10 kuna moglo klizati bez ograničenja, a niti 200 para klizaljki nije bilo dovoljno. Za kraj polugodišta imali smo i disco night, s posebnim efektima s parom i vatrom, tako da smo detaljno ušli u svaki segment adventa. Klizalište je veliki trošak i skupo

što se tiče tehnologije i pripreme, za što je potrebno puno ljudstva, a zahtjevno je i održavanje. Zbog toga nam je izuzetno žao što vremenski uvjeti nisu dozvoljavali da klizalište bude u funkciji cijelo vrijeme. No, pokušat ćemo ga postaviti u Roses Designer Outlet centru i nadam se da će uspjeti još mjesec dana tamo raditi, što će, naravno, ovisiti o vremenskim uvjetima.

Nije bio cilj privući samo publiku iz Zagorja, nego i iz okolnih županija, što vjerujem da ste uspjeli?

Rogović: Što se tiče onih najbližih, Zagrepčana, bilo je vikendaša, ali i onih koji su dolazili baš zbog Adventa. Okolnim smo hotelima dali našu ponudu, koju su mogli prezentirati svojim gostima. Tako da, bilo je izuzetno drago čuti goste iz drugih krajeva. Primjerice, jedna gospođa nam je ispričala da je došla

na

Posebno za ovo izdanje Adventa dizajnirane su drvene kućice, u kojima su svoju ponudu imali ugostitelji i drugi ponuđači. Na kućicama s dizajnom licitara koji ih je oslikavao. Nakon što su izazvale veliko oduševljenje posjetitelja, Rogović ih je odlučio pretvoriti u novi, 'Wood mood'

Jelena Klanjčić STUBIČKE TOPLICE

Zbog

zbog svog dizajna, kućice su oduševile posjetitelje, a zbog atraktivnosti i funkcionalnosti i one koji su u njima imali svoju ponudu

godine zbog bogatog i raznovrsnog programa tijekom više od mjesec dana privukla velik broj posjetitelja. S jednog ovakvog adventa, kako je zadovoljan ovogodišnjim izdanjem Adventa, ali i o novom brendu kojega pokreće

napravili za ovaj Advent prerasle ćemo nuditi cijeloj Hrvatskoj'

Atraktivne mobilne kućice 'Wood mood'

Kruno Vlahović, koji je zadužen za dizajn i oglašavanje Adventa, ali i 'Wood mood' brenda koji će nuditi ove posebno dizajnirane kućice, zajedno sa svom opremom potrebnom za neki festival ili manifestaciju, kaže kako je cilj i ove godine bio napraviti raznovrstan program, kako bi svakog posjetitelja barem jedan vikend potaknuli da dođe na advent, na kojem je sav sadržaj, osim konzumacije jela i pića, bio besplatan. – Zagorce treba maknuti iz kuće, osobito u božićno vrijeme. Obzirom da smo mi više kućni ljudi, to nam je bio izazov. Zagorci nemaju tu naviku navečer se toplo i debelo obući i ići šetati po adventu, kao recimo Zagrepčani. Stoga je filozofija Adventa bila u mjesec dana napraviti koncept sa širinom ponude za svakoga.

doček u podne iz Zadra. Rođena u Zagorju, preselila je u Zadar, a na doček u podne ovamo je došla kako bi poslušala svoj omiljeni Kvartet Gubec. Uglavnom, po razgovorima i naglascima smo čuli da je bilo dosta ljudi iz Dalmacije, osjetilo se da je čak bilo više gostiju van županije, nego domaćih i mislim da smo time uvelike utjecali na turističku ponudu Stubičkih Toplica.

Tko je ekipa koja stoji iza cijelog projekta? Tko je brinuo o detaljima, o odabiru izvođača, programu…?

Rogović: Nikola Kristić bio nam je glavni savjetnik što se tiče izvođača. Zbog organizacije različitih fe-

A što se tiče kućica, mislim da će brend 'Wood mood' na kojem sad radimo, polučiti jedan veliki uspjeh, jer osim što su atraktivne, kućice su izuzetno mobilne i lako se slažu, a uz svu drugu opremu, imamo i pozornicu koja je odlično napravljena, uz dvije zasebne prostorije iza i odličnu akustiku, koju su hvalili svi izvođači – rekao je Vlahović. Svi zainteresirani za ove prekrasne kućice, pozornicu i ostalu festivalsku opremu mogu se informirati o njihovom najmu na broju telefona 098/523-058.

ukupno lijepu sliku. Sve što se tiče marketinga, dizajn i brend te oglašavanje Adventa odradio je Kruno Vlahović iz Mrak studija, a veliko hvala i svima koji su slagali kućice, radili podlogu za klizalište i posjetitelje, pozornicu i razglas…

Osim bogatog i raznovrsnog programa za velike i male, svih detalja koji su ukrašavali advent i dali jedan poseban božićni duh, ove godine imali ste još jednu posebnost – posebno uređene i dizajnirane drvene kućice. Odakle za to ideja?

kvim nečim. Bila bi šteta ne pokazati ih dalje kroz ostale manifestacije u Zagorju, ali i šire. Imamo osam velikih kućica i šest malih, no nastavljamo proizvodnju. Osim kućica, imamo i kompletnu opremu u ponudi, od stolova, ogradi, klizališta, generatora i pozornice koja je zaista posebna. Ima backstage koji može biti grijani ili ljeti s hlađenjem, kao i sobu za tehniku te veliki videozid.

Sve u svemu, jeste li zadovoljni ovogodišnjim izdanjem Adventa, posjećenošću i atmosferom?

za potrebe otvorenja posudila Županija u zadnji čas. Ono što je najvažnije, jest da je to manifestacija koja se ne financira iz javnog novca, nego u potpunosti privatno, i to je velika stvar.

Upravo to se mnogi pitaju, zbog čega ste odlučili svoj privatni novac uložiti u jednu takvu veliku i skupu manifestaciju?

stivala, ima iskustva u tome, pa je predlagao umjetnike i pregovarao i dogovarao s njima nastupe. Njegova supruga Jadranka ugošćivala je umjetnike, dogovarala im ručkove i sve njihove zahtjeve u backstageu te koordinirala njihov boravak u Stubakima. Onaj dio koji advent čini adventom, radila je moja supruga Nikolina. Ona je bila zadužena za ukrašavanje, penjala se po ljestvama, postavljala i slagala ukrase, kitila borove i osmišljavala detalje koji su dali cjelovitost izgledu prostora, ona je ženska ruka festivala, koja je konstantno nadzirala površinu leda na klizalištu, zalijevala ga i bila sveprisutna kako bi i najmanje detalje tako posložila da imamo

Rogović: Htjeli smo nešto drugačije, posebno. Osim sve ostale opreme koju smo kupili, kao i novu pozornicu, odlučili smo se za ovakve kućice. Pola smo ih napravili, pola kupili, obradili, pofarbali i ukrasili, u čemu nam je izuzetno puno pomogao Goran Lendrec, koji se bavi oslikavanjem i izradom predmeta i igračaka u stilu licitara, odnosno zaštićene tradicijske baštine ovoga kraja. Bili smo u početku skeptični, no bio je to pun pogodak. Lijepo za oko, nešto drugačije, a ugostiteljima funkcionalno. Za kućice smo napravili cijeli proizvodni pogon, gdje su se oblikovale i bojale i iz svega toga nastao je jedan posao iz kojeg ćemo napraviti jedan novi biznis, brend pod nazivom 'Wood mood', kojega ćemo iznajmljivati.

Kućice su zaista posebne, imate li već interesenata za njih?

Rogović: Crvene smo već rezervirali za župana Kolara, njemu su se dopale. Trenutno smo u izradi i kreiranju brenda 'Wood mood'. Ciljat ćemo uglavnom na naš sjeverni kraj i Zagorje, pošto su napravljene u tom stilu, pa ćemo ih pokušati približiti u Zagorju svakoj turističkoj zajednici, svakoj manifestaciji i svakoj priči koja ima potrebu za ta-

Rogović: Jako sam zadovoljan. Mi smo dvije godine za redom doslovce iz ničega napravili daleko najveću manifestaciju u Stubičkim Toplicama, procjenjujemo da je to oko 20 tisuća posjetitelja, točne brojke još čekamo iz brojača kojega smo imali postavljenog. Osim domaćih, privukli smo posjetitelje iz okolnih županija, dolazili su i brojni načelnici i gradonačelnici okolnih općina i gradova, a Advent je otvorio župan, na čemu mu zahvaljujemo, kao i na dodatnoj pozornici koju nam je

Rogović: Društveno sam odgovorna osoba. Odrastao sam u Austriji, gdje je običaj da kad nešto zaradite, onda to i podijelite, da sudjelujete aktivno u društvo u kojem jeste. Htio sam dati zajednici jedan faktor zabave, sporta. Nisam to u početku planirao u toj mjeri, međutim srce me ponijelo i zbog toga je to preraslo u ovako veliku manifestaciju.

Sad nema više odustajanja, rađaju li se već ideje za sljedeći advent, iako smo tek na početku godine?

Rogović: Volio bih ovo nastaviti, iako bih volio da netko drugi preuzme organizaciju, jer je to izuzetno intenzivan posao, s puno detalja i dva mjeseca napornog posla, uza sve druge poslovne i privatne obaveze. No, moj je stav i dalje da to treba biti u privatnim rukama i da se za to ne treba koristiti javni novac. Takvi festivali trebali bi sami sebe nositi. Naravno, za to treba dugi dah, u prvi i drugi advent uložio sam 2 milijuna kuna, a prvih par godina nema nikakve zarade. No, ne radimo to niti radi zarade, nego da dopeljamo nešto u Stubake u predbožićnom vremenu. Sad imamo i neku društvenu obavezu zbog koje ćemo to nastaviti i dalje raditi. Ljestvicu smo postavili visoko i sad ne možemo natrag, samo naprijed, tako da se nove ideje već rađaju.

licitara i tradicijskih drvenih igračaka, koji ne čini samo posebnost, već i zaštićenu baštinu Zagorja, radio je cijeli tim ljudi, predvođen Goranom Lendrecom mood' brend koji će nuditi turističkim zajednicama, ali i svima drugima zainteresiranima sa njihova događanja, manifestacije i festivale

Doček u podne svojim je nastupom začinio Kvartet Gubec

Roman Rogović, organizator Adventa u Stubakima

'Jednu posebnu energiju imalo je klizalište, na kojega su dolazili mladi iz raznih krajeva, stoga ćemo ga postaviti u Roses Designer Outletu i nadati se lijepom vremenu u sljedećih mjesec dana'

'Životna mi je želja romane izdati u SAD-u ili Velikoj Britaniji'

Davor Žažar BEDEKOVČINA

Iva Šaronja iz Bedekovčine promotorica je izdavačke kuće Alfa d.o.o. No, osim što Iva knjige promovira, ona ih i piše. Do sada je napisala dva romana pod pseudonimom, a trenutno radi i na trećem čiji se izlazak očekuje u 2023. godini. Naša simpatična sugovornica s pisanjem romana započela je sasvim slučajno. – To je bilo prije, sad već 9 godina. Iako u životu pretpostavljam da ništa nije slučajno, ja sam stvarno počela. Nisam jedna od onih pisaca ili spisateljica koji su oduvijek nešto pisali, zapisivali ili jednostavno pisuckali. Ja stvarno nisam. Ali rekla bih da je taj poriv nekako spontano došao iznutra – ispričala nam je o svojim književnim počecima Iva. "Moji romani bi se mogli svidjeti svima onima koji ne ljube sustav u kojem živimo"

Do sad je Iva napisala dva romana koje je žanrovski dosta teško definirati, jer se isprepliću različiti elementi. – S obzirom da imam problem sa stavljanjem svojih romana u određenu žanrovsku ladicu, definirala sam ih kao real-fi. Zvuči pomalo oksimoronski iako zapravo nije, jer koristim realne elemente i to one koje čine društvo s početka 21. stoljeća, po pitanju ideologije, klase i rase, koje zatim stavljam u hipotetske ili fikcijske situacije. Ali žanrovski, ima elemenata socijalne fikcije, soft sci-fi elemenata, zombie apokalipse u prvom dijelu i postapokalipse odnosno distopije u drugom dijelu. U nekakvom podžanru isprepliću se elementi trilera, horora, pa čak i akcije. Romani su namijenjeni svima koji i inače preferiraju gore navedene žanrove, iako nosi snažan politički naboj u smislu kritike neoliberalnog kapitalizma, što je posebno vidljivo po stavovima i načinu razmišljanja glavne junakinje, tako da bi se mogao svidjeti i svima onima koji ne ljube sustav u kojem živimo, a opet nisu nužno ljubitelji žanrovske književnosti.– opisala je svoje stvaralaštvo Iva. Iako radi u izdavačkoj kući romane Iva još, što je pomalo i ironično, nije objavila. – Prvenstveno zbog toga jer mi je cilj (a i životna želja) romane izdati u SAD-u ili Velikoj Britaniji, dakle na engleskom govornom području. Radnja romana je smještena u SAD-u, likovi su Amerikanci s američkim mindsetom u glavi. Ponekad maštam kako bi bilo lijepo da mi roman objavi jedna od "big five" izdavačkih kuća - Penguin Random House, HarperCollins, Hachette, Macmillan ili Simon&Schuster, ali bila bih posve zadovoljna i s nekim puno manjim izdavačem (smijeh). Zasad u Hrvatskoj nisam ni pokušavala izdati. Jednom kad budu izdani, vje-

rujem da bi mogli biti objavljeni i na hrvatskom, ali kao prijevod. Pišem na hrvatskom, ali prvi roman, odnosno prvi dio romana sam u vlastitoj režiji prevela na engleski jezik – ispričala nam je Iva.

"Ljudi koji su imali priliku pročitati romane jako su zadovoljni"

Romane koji još nisu objavljeni imao je priliku pročitati uski krug ljudi, a dojmovi su vrlo pozitivni. – Dvoje urednika koji su imali prilike pročitati romane, između ostalog rekli su da definitivno nose potencijal, što sam, naravno shvatila kao pozitivnu kritiku. Moji beta čitači su jako zadovoljni. I obitelj i prijatelji su mi velika podrška. Ne samo podrška, nego i vjerni beta čitači, a po potrebi i žestoki kritičari. Neke kritike zaista stoje pa ih uvažim i po potrebi korigiram rukopis, neke naravno s gnjušanjem odbacim (smijeh). Teško je biti objektivan kod čitanja vlastitog rukopisa tako da je svaki beta čitač zlata vrijedan – kaže spisateljica iz Bedekovčine. Trenutno Iva radi na svojoj 3. knjizi koja je nešto sasvim drugačije. – Za razliku od prva dva, relaksirana je. U pitanju je onako tipičan ženski chick litich (čik litić) sa snažnom erotskom komponentom, ali pisan kao struja svijesti. Izuzetno je zabavan, odnosno meni ga je izuzetno zabavno pisati. S obzirom da bih taj roman pokušala izdati u Hrvatskoj, zasad ne bih ulazila u detalje. Neki bi mogli reći kako je za još uvijek poprilično konzervativno podneblje i poprilično provokativan. Na sreću ja nisam jedna od tih – opisala nam je roman na kojem trenutno radi autorica. Svoje je romane autorica odlučila objaviti pod pseudonimom. – Mislim da, barem što se pisanja tiče, nije toliko važno tko je pisao, nego što je napisano. To se posebno odnosi na romane prvijence i ne etablirane pisce. Tako da je u tom smislu sasvim ne važno je li nešto napisala Iva Šaronja ili xyilonka. A i meni osobno lakše je biti skrivena iza pen imena. Ne volim nepotrebna isticanja. Ali tko zna, kad dođe trenutak objavljivanja, možda se i predomislim –kaže Iva. Iako kaže da ne voli baš planirati jer se planovi često izjalove Iva bi romane željela objaviti. – Predugo već skupljaju prašinu na hard discu. U perspektivi mi je i želja napisati i treći dio. Tako bih imala zaokruženu trilogiju. Zapravo to mi je bio plan od samog početka, jer i prvi i drugi dio romana završavaju sa cliff hangerom. Što se tiče romana na kojem trenutno radim, ako će sve ići po planu (kojeg nemam - smijeh) njega bih, kao što sam rekla, voljela izdati ovdje u Hrvatskoj. Mogu se samo nadati da će tako i biti. Uz malo sreće možda još ove godine – ispričala nam je autorica kojoj želimo puno uspjeha u spisateljskoj karijeri.

Otvorena

bjelovarskog salona fotografije 'Šuma okom šumara'

KRAPINA - U Galeriji grada Krapine je u suorganizaciji POU Krapina, Galerije grada Krapine i HŠD Ogranak Zagreb otvorena izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara" koji je održan u Bjelovaru u lipnju 2022. u organizaciji HŠD Ogranak Bjelovar. U Krapini se izložba fotografija s bjelovarskog salona fotografije već tradicionalno održava u siječnju te njome započinje i nova izložbena sezona Galerije koja ove godine obilježava i 30-tu godišnjicu djelovanja. 26 autora

Na 17. bjelovarski salon fotografije "Šuma okom šumara" prijavilo se 26 autora - tri iz Mađarske, jedan iz Slovenije i 22 domaćih autora s 271 fotografijom, od čega su 194 pojedinačnih fotografija i 16 serija sa

77 fotografija. Ocjenjivački sud pregledao je pristigle fotografije, predložio za nagrađivanje i odabrao za izlaganje 215 fotografije i to 15 serija sa 63 fotografije i 152 pojedinačne fotografije od svih 26 autora. Na 17. salon fotografije pristiglo je manje fotografija nego je uobičajeno, ali fotografije su iznad prosječne kvalitete i stoga je veći dio pristiglih fotografija odabran za izlaganje.

Krapinčanka Marija Hlebec

Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije Krapinčanke Marije Hlebec koja je u okviru 17. bjelovarskog salona fotografije kao nagrađivana autorica (osvojila je Grand prix 16. salona) imala samostalnu izložbu. Uz fotografiju Marija je zaljubljenik i u poeziju, pa je na otvorenju izložbe pročitala dvije pjesme iz svoje

zbirke "Pođi u šumu, zagrli stablo". Prisutne je na otvorenju izložbe pozdravila ravnateljica POU Krapina Grozdana Pavlović i članica Upravnog odbora HŠD Ogranak Zagreb Jolanda Vincelj. O izložbi je govorila kustosica Galerije Vesna Kunštek, a otvorio ju je predsjednik Gradskog vijeća Mladen Gregurović. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2023., a može se razgledati radnim danom od utorka do subote od 10 do 13 sati. (zl)

Vincekovo u Mariji Bistrici 22. siječnja kod Frajtakove kleti

MARIJA BISTRICA- Udruga vinogradara Marije Bistrice, uz pokroviteljstvo Općine Marija Bistrica i Turističke zajednice Općine Marija Bistrica, organizira u nedjelju 22. siječnja obilježavanje Vincekovoga. Doček gostiju je planiran na Trgu Pape Ivana Pavla II u Mariji Bistrici u 12 sati, a nakon pozdrava organizatora i nastupa Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek, oko 12.30 uslijedit će odlazak u Vinogorje Podgorje Bistričko kod kleti i vinograda Josipa Frajtaka, gdje će ceremonijal Vincekovog predvoditi dugogodišnji suradnik bistričkih vinogradara dr. sc. Stjepan Pepeljnjak – biškup Štef. Uz njega već tradicionalno u programu sudjeluju i članovi KUD-ova ''Lovro Ježek'' i ''Laz'' s prijateljima pjevačima, koji se okupljaju na Martinje i Vincekovo te glazbeni sastav ''Bistrički licitari'', a svoj doprinos dat će pucnjevima i članovi Udruge kuburaša ''Marija Bistrica''. U programu je i blagoslov vinograda, a za sve posjetitelje po popularnim cijenama osigurani su kuhano vino i kobasice. (Elvis Lacković)

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i ove godine organizira Recital ljubavne poezije ''Željka Boc'', koji će se održati, kao i svake godine na samo Valentinovo, 14. veljače. Na natječaj za ovogodišnji, 20. po redu recital pristiglo je 276 pjesama od čak 105 autora. Sama završnica recitala održat će se na Valentinovo u Domu kulture u Mariji Bistrici, s početkom u 18 sati. Kroz stručni sud o najuspješnijim radovima ove će godine odlučivati dr. sc. Nada Babić, dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. Vesna Svaguša i pjesnik Enes Kišević. Rezultati će biti poznati 1. veljače, a najbolji radovi bit će objavljeni u zborniku ''Hod se nastavlja'' i izvedeni na završnici recitala. Interpretatori su i ove godine Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, a glazbeni gost Mladen Kosovec. No, kako je ove godine velika obljetnica, točnije 20. Recital, organizator planira trodnevno događanje koje će uključiti zanimljive radionice, ali i promociju

Sabina Pušec RADOBOJ

Prošla godina je za Muzej Radboa bila jedna od najaktivnijih godina od svojeg otvorenja za javnost, lipanj 2017. godine. Naime, godina 2022. počela je izložbom "Rudnik koji život znači – skrivena rudarska baština Zagorja". Izložba je za cilj imala predstavljanje bogate rudarske baštine Radoboja i Pregrade. Izložba je napravljena u koautorstvu Muzeja Grada Pregrade i Muzeja Radboa,a povezuje Radoboj i Pregradu, dva mjesta s rudraskom tradicijom, jer nakon prestanka rada ugljenokopa Mirna u Radoboju, postrojenje žičare, koja je ugljen prevozila iz Radoboja u Krapinu, preseljeno je u Pregradu i nastavljeno je prevoženje ugljena u Lupinjak. Osim toga, veći broj rudara iz Radoboja, nakon toga se zaposlio u pregradskom ugljenokopu. Izložba je uz predstavljanje postojeće građe dvaju muzeja imala i za cilj daljne sakupljanje rudarskih predmeta koji se u sklopu izložbe predstavila. Muzej Radboa sudjelovao je u manifestaciji Noć muzeja 2022. na temu "Muzeji između stvarnog i digitalnog 2022". Događanja povodom Noći muzeja održala su se i u dugitalnog obliku, naime, kako je Mu-

Arheološka istraživanja bit će temelj za realizaciju geološkoarheološkog parka putem kojeg bi se prezentirale prirodne i povijesne posebnosti Radoboja

zej Radboa partner i voditelj nekoliko Europskih projekata, održao je online predavanje "Povijest rudarstva i školstva na području Radoboju " za djecu i mlade u sklopu projekta "Kreativno online". Projekt se inače izvodi u partnerstvu s Općinom Radoboj, a nositelj je KUD "Zagorec" Radoboj.

Međunarodni projekt arheoloških istraživanja Muzej Radboa sudjelovao je također i u obilježavanju Međunarodnog dana Muzeja. U svibnju su imali i jednu terensku nastavu s učenicima OŠ Side Košutić Radoboj, a Radobojska ljetna događanja u organizaciji Općine Radoboj, Muzeja Radboa, Osnovne škole Side Košutić Radoboj i brojnih radobojskih udruga održala su se prošle godine već šesti put zaredom. - Središnji su događaj tijekom godine u Radoboju, a svake su godine sve bogatija i sve posjećenija te upotpunjuju provođenje ljetnih dana u dobroj zabavi, kulturnim i društvenim aktivnostima i mnoštvu drugih kreativnih sadržaja namijenjih svim dobnim skupinama. Radobojska ljetna događanja prošle su godine trajala više od

dva mjeseca, a ukupno je posjetilo i naravno sudjelovalo u raznovrsnim aktivnostima i događanja preko 1500 ljudi. - Krajem kolovoza prošle godine započeo je međunarodni projekt arheoloških istraživanja Općine Radoboj i Muzeja Radboa pod vodstvom Davora Špoljara, v.d. ravnatelja Muzeja grada Pregrade uz zamjenika voditelja Jakova Mlinarević, magistra arheologije i doktorskog studenta na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu. U dvotjednom istraživanju sudjelovao je i arheolog svjetskog glasa, znanstvenik i sveučilišni profesor na londonskom University Collegeu (UCL), Mark B. Roberts. Istraživanja su se provodili na arheološkim visinskim naseljima, zaštićenim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima Radoboja s ciljem pručavanja prostornih lokaliteta, geomorfoloških obilježja, smještaja u europske kulturne i civilizacije krugove i naseljavanja od prapovijesnih vremena. Tijekom listopada, u sklopu manifestacije Dani Općine Radoboj, Muzej Radboa, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Općina Radoboj organizirao je Stručno-znastveni skup

"Dan Očure-SOS za Svece" i izložbu "Sveci s bregov". Sva su događanja vezana uz kapelu sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim u Radoboju. Održana je radionica za djecu "Pozlati svog sveca-anđela" teStručno-znanstveni skup" Dani OčureO kapeli svetog Jakoba". Od strane ukupno 24 eminentnih referentica i referenata izložene su teme s područja arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti, sakralne arhitekture, konzervatorsko-restauratorske i zavičajno-muzejske perspektive koji su zadnjih godina sudjelovali na različite načine u spašavanju i očuvanju petstoljetne gotičke i barokizirane kapele sv. Jakoba na Očuri. Izložba "Sveci s bregov-SOS za svece" svečano je otvorena u sklopu proslave Dana Općine Radoboj, 20. listopada u kapeli sv. Jakoba. Zbog velikog interesa javnosti za razgled izložba je nekoliko puta produživana, što je jako pohvalno jer nam govori o velikoj zainteresiranosti javnosti za ovakvim oblikom prezentiranja. Uoči svetkovanja sv. Barbare, zaštitnice rudara provedeno je 2. prosinca prvo istraživanje usmene povijesti u Muzeju Radboa. Kazivači su bili Štefanija Cerovec i Stjepan Ranogajec iz Radoboja, koji je dan prije, 1. prosinca navršio 91 godinu. Pod moderatorstvom red. prof. mr. art. Zvjezdane Jembrih i ravnateljice Muzeja Rad-

boa Ivane Hazulin Pospiš razgovaralo se o običajima u Radoboju uz rudarstvo, tradiciju, legende, mitove i još o puno zanimljiv stvari koje su legitimni i jedinstveni izvori koji govore o pomalo zaboravljenim vremenima određenih povijesnih događaja i razdoblja.

Projekti

Projekt istraživanja usmene predaje predstavlja nastavak aktivnosti i u ovoj godini, te će biti također i dio Erasmus + projekta "Seniori za baštinu"/ "SOS for Heritage" kojima je cilj uključiti osobe starije životne dobe u društvene aktivnosti i njihova saznanja, sjećanja i mudrosti uvrstiti u dosadašnja znanja i spoznaje o mjestima Općine Radoboj. Erasmus + projekt provodio se od 1.09.2019. godine do 31. 8. 2022. uz odobreno financiranje od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije u iznosu 31.774,00 EUR. Godina 2022. je godina završetka još dva europska projekta u kojima je Muzej Radboa bio partner i voditelj projektnih aktivnosti. Projekt "Aktivni i nakon 65-e!" je projekt Općine Radoboj uz partnerstvo s Gradskim društvom Crvenog križa u Krapini, Centrom za socijalnu skrb u Krapini

sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a uku-

predpandemijsko smo i premašili' njegovog otvorenja za javnost

raznovrsnim aktivnostima i događanja preko 1500 ljudi

Knjiga o mnogim nepoznatim činjenicama o Nikoli Tesli

pna vrijednost iznosi nešto više od 1.476.024 kn. Kreativno online naziv je još jedno odobrenog EU projekta pod oznakom UP-02.1.1.14.0041 prijavljenog od strane KUD-a "Zagorec" Radoboj u partnerstvu s Općinom Radoboj i Muzejom Radboa. Ukupna vrijednost projekta iznosi 347.715,13 kn.

Posjetitelji i planovi - Muzej Radboa redoviti posjećuju školske grupe, koje su nas u lijepom broju posjetile tijekom 2022. godine. Tijekom 2022. održalo se sveukupno 20 muzejskih i drugih radionica te 18 stručnih vodstva muzejskim postavom. Muzej Radboa započeo je s radom 27.6.2017. te se od tog datuma bilježi broj posjetitelja. U 2021. godini bilježi se povećanje broja posjetitelja u odnosu na pandemijsku 2020. godinu za 147%.

Ukupno je Muzej Radboa tijekom 2021. godine posjetilo 2.279 posjetitelja. Za razliku od 2020. godine, kada se većina aktivnosti odvijala isključivo u virtualnom prostoru, u 2021. godini primjećujemo ponovno vraćanje posjetitelja u Muzej. Tijekom 2022. godine možemo reći da smo se s brojkama posjetitelja vratili na predpandemijsko razdoblje, točnije na 2018. godinu, s tim da smo i nju s brojkama posjetitelja premašili. Muzej Radboa za 2022. godinu bilježi 3.175 posjetitelja – ka-

že ravnateljica. Planovi su nastaviti s projektnim prijavama na županijske i nacionalne natječaje kao i na europske fondove. - Tijekom ove godine nastavit ćemo s istraživanjima lokalne usmene povijesti, u planu je provođenje druge faze arheoloških istraživanja, a nadamo se da će ova istraživanja biti temelj za realizaciju geološko-arheološkog parka u našem mjestu putem kojeg bi se prezentirale prirodne i povijesne posebnosti Radoboja. Također pripremamo nove programe za posjetitelje, trenutni smo u završnom planiranju za program manifestacije Noć muzeja. Nadamo se i da ćemo uspjeti realizirati dopunu arheološke, rudarske i geološke zbirke te također i uspostavu nove koja će biti smještena u prostoriji gdje se nalazi arheološka i drugi dio rudarske zbirke s tim da će se uspostavom numizmatičkog odjela slijediti povijesni kontinuitet i kronologija. Planiramo raznovrsne radionice i kreativne sadržaje. U planu za ovu godinu također je i tisak zbornika Stručnog skupa "Dani Očure-SOS za svece" i nastavak suradnja s mnogim institucijama. I u ovoj godini nastojati ćemo pružiti novim sadržajima nova iskustva i jedan sasvi nov i jedinstven doživljaj prošlosti kojeg je vrijedno posjetiti u Muzeju Radboa – zaključuje ravnateljica.

MARIJA BISTRICA - Predstavljanje knjige ''Nikola Tesla ispod paučine'' su u sklopu obilježavanja 80. obljetnice smrti velikog izumitelja, organizirali Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici i Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica. Pedesetak okupljenih u bistričkoj knjižnici je gotovo 90 minuta pozorno pratilo autora Marija Filipija, koji je svoju knjigu te samim time lik i djelo Nikole Tesle predstavio kroz mnoštvo zanimljivih priča i dogodovština te prikaz više izvornih dokumenata i fotografija. - Ne upuštajući se suviše u tehničko objašnjavanje Teslinih izuma, za što kao politolog ni nemam odgovarajuće znanje, liku izumitelja prilazim s ljudske strane, predstavljajući njegove osobine, osjećaje i reakcije u odnosu s drugim ljudima. Za to mi je bilo potrebno istraživanje osobito američkih autora, posebno novinara, koji su o Tesli pisali izrazito detaljno – naglasio je na samom početku Filipi, koji je rezultate svog dugogodišnjeg istraživanja povijesnih izvora i proučavanja literature iznio u knjizi, čije je treće izdanje u opsegu od čak 512 stranica tiskano 2022. godine. - Ovaj veliki izumitelj je bio društven i suosjećajan, čovjek duboke vjere, filozof prirode, pjesnik znanosti. S umom koji je nedostižan drugim ljudima, a ipak skroman i topao u susretu s ljudima, spreman pomoći, ali i oprostiti strašna zla'– istaknuo je Mario Filipi, koji je govorio o zanimljivostima iz Teslinog života od djetinjstva pa sve do smrti, ali i o odnosu drugih prema Tesli i nakon kraja njegova života. Predstavljanje knjige obogaćeno je i zanimljivim pokusa od strane učenika Osnovne škole Marija Bistrica Juraja Galoića i Pauline Švaljek, pod mentorstvom i uz pomoć učiteljica fizike Ivančice Hopek Kramar i Karmen Prugovečki. Uvodni pozdrav je u ime organizatora uputio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Damir Galoić, a

ističemo da su među okupljenima bili i predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek, ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Mira Pižir. Mario Filipi rođen je 1950. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1972. godine na Fakultetu političkih znanosti. Radio je kao novinar te se na početku Domovinskog rata pridružio braniteljima kao ratni snimatelj i fotore-

porter. U blizini Vukovara je ranjen te je izgubio ruku i nogu. Unatoč fizičkom invaliditetu Filipi je cijelo vrijeme izrazito aktivan te je do sada objavio tri knjige, zbirku pjesama i jednu monodramu. Dva puta je pokušao preplivati La Manche, u mladosti je bio i svjetski juniorski prvak u veslanju, a zanimljivo je da je 2009. godine ušao u polufinale Supertalenta. (Elvis Lacković)

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Cvatnja i oprašivanje lijeske

Europska lijeska (Corylus avellana L.) vrlo je stara voćna vrsta jer se na temelju pronađenih ostataka peludi procjenjuje da je postojala već 8000 godina prije nove ere. Lijeska je uglavnom rasprostranjena u umjerenoj kontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lijeske na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Smatra se da su položaji na kojima se uspiješno uzgaja vinova loza dovoljno dobra područja i za uzgoj lijeske. Osnovni faktor proizvodnje lješnjaka su klimatske prilike, a naročito, temperature i oborine. Lijeski je za dobar urod potrebno dosta svjetla, tako da intervencije u smislu rezidbe treba provoditi svake godine. Na taj ćemo način ostvariti najbolje preduvjete za tvorbu cvatnih pupova, smanjiti mogućnost pojave bolesti i poboljšati rast preostalih mladica. Općenito se smatra da je za lijesku kritična apsolutna minimalna temperatura od -26 °C. U periodu dubokog zimskog mirovanja, ako nastupi postupno zahlađenje, velik broj sorti lijeske podnosi kraće vrijeme temperature od -25 °C pa čak -30 ° C. Ono što lijesku razlikuje od većine ostalih voćnih vr-

sta je njezina cvatnja i oprašivanje. Lijeska je jednodomna biljka, što znači da se na istoj biljci razvijaju i muški i ženski cvjetovi. Cvjetovi lijeske su jednospolni što znači da se u muškim cvjetovima nalaze samo prašnici, a u ženskim tučak. Ženski se cvjetovi zameću u jesen, maleni su i slični lisnim pupoljcima. Grupirani su u cvatove s tri do petnaest cvjetova. Prepoznajemo ih po tamnocrvenim, končastim, dvodijelnim njuškama tučka koje vire iz otvorenih cvjetova, a smještene su na jednogodišnjim grančicama u pazušcu lista. Muški cvjetovi su skupljeni u rese dugačke 4 - 20 cm, a zameću se potkraj lipnja do sredine srpnja. Potkraj prosinca posve su oblikovani i spremni za cvatnju. Čim prođe nužno razdoblje mirovanja pri temperaturama nižim od 7°C, kad malo zatopli, u kontinentalnom području Hrvatske lijeska počinje cvasti. Ženski cvjetovi mogu primati pelud 3 – 5 tjedana, svaki cvijet cvate 1 - 5 dana, a svaki tučak je sposoban za oprašivanje 15 dana. Na prosječnom grmu lijeske razvije se do 1 kg resa sa 30 g peluda. U svakoj je resi 130 - 260 ljuskastih cvjetova koji se sastoje od prašničke niti s prašnicom na vrhu. U svakoj je prašnici oko pet milijuna peludnih zrnaca. Ona su tako sitna da ih u

jednom kubičnom centimetru ima 15 - 17 milijuna. Raznosi ih vjetar na udaljenost od 150 do 300 m. Pelud pada na njuške tučka što znači da je obavljeno oprašivanje. No oplodnja će se dogoditi tek kad temperatura poraste iznad 9°C - najpovoljnija temperatura za oplodnju je 15 - 20°C - a to može biti u svibnju i lipnju, čak šest mjeseci nakon cvatnje. Pri uzgoju lijeske važno je znati vrijeme i redoslijed cvatnje ženskih i muških cvjetova za pojedine sorte. Naime, cvatnja se ne odvija istodobno, već muški cvjetovi mogu započeti i završiti cvatnju prije ženskih ili ženski prije muških. Ponekad se cvatnja ipak djelomično podudara ili ženski i muški cvjetovi cvatu istodobno. Redoslijed cvatnje u pojedinim godinama ovisi ponajviše o vremenu. Ako je zima hladna i duga, najprije cvatu ženski cvjetovi, a potom muški. Za blagih zima je obrnuto: muški cvjetovi cvatu prije ženskih. Zato je pri sadnji lijeske važno osigurati oprašivače izborom tri do četiri različite sorte, primjerice istarski duguljasti, rimski, halski krupni i piemontski. Time se osigurava redovita i dobra rodnost lijeske, jer je različito vrijeme cvatnje ženskih i muških cvjetova i slaba oplodnja čest uzrok njene nerodnosti.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Vrteks zimski 2,2x5,5 m 44,99 kn

Sadnica ruža 19,49 kn

Božićna zvijezda 31,99 kn

Dojavite nalaz mrtve, ozlijeđene ili bolesne divlje i strogo

zaštićene vrste

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16), svaka osoba dužna je prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja slučajno uhvaćene i/ili usmrćene, odnosno ozlijeđene ili bolesne jedinke divlje i strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku 24 sata, na način kako je to predviđeno u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju koji vodi Zavod. Više o tome možete pročitati: https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodnevrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ ukljucite-se-u-zastitu/sustavza-dojavu-i Popis strogo zaštićenih vrsta na području Krapinsko-zagorske županije: - Vidra - Sve vrste šišmiša - Dabar - Puh orašar - Jastreb - Kobac - Škanjac - Leganj - Bijela roda - Golub dupljaš - Vodomar - Zlatovrana - Pčelarica - Pupavac - Mali sokol - Sivi sokol - Sokol lastavičar - Vjetruša - Crvenonoga vjetruša - Dugorepa sjenica - Kugara - Dugokljuni puzavac - Kratkokljuni puzavac - Vodenkos - Strnadica cikavica - Crnogrla strnadica - Žuta strnadica - Juričica - Češljugar - Zelendur - Sjeverna juričica - Čižak - Batokljun - Krstokljun - Žutarica - Piljak - Lastavica - Prugasta trepteljka - Bijela pastirica - Gorska pastirica

- Crvendać - Bjelovrata muharica - Crnoglava muharica - Mala muharica - Slavuj - Sivkasta bjeloguza - Mrka crvenrepka - Šumska crvenrepka - Crnoglavi batić - Vuga - Jelova sjenica - Plavetna sjenica - Kukmasta sjenica - Velika sjenica - Planinska sjenica - Crnoglava sjenica - Sivi popić - Vatroglavi kraljić - Zlatoglavi kraljić - Brgljez - Zidarčac - Zviždak - Šumski zviždak - Crnokapa grmuša - Siva grmuša - Grmuša pjenica - Pjegava grmuša - Palčić - Planinski djetlić - Veliki djetlić - Crvenoglavi djetlić - Mali djetlić - Crna žuna - Vijoglav - Siva žuna - Zelena žuna - Mala ušara - Ušara - Ćuk - Šumska sova - Jastrebača - Kopnena kornjača - Zelembać - Zidna gušterica - Smukulja - Četveroprugi kravosas - Šara poljarica - Ribarica - Bjelica - Crvenkrpica - Poskok - Žuti mukač - Gatalinka - Mala zelena žaba - Močvarna smeđa žaba - Šumska smeđa žaba - Veliki vodenjak

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Šibenka bolja od Zaboka

Važna pobjeda Zaboka u Sinju nakon produžetka

SINJ - Poslije domaćeg poraza od Gorice, Zabok je u Sinju odigrao odličnu utakmicu i nakon produžetaka slavio rezultatom 87:81, nakon što je u regularnom dijelu utakmica završena rezultatom 75:75. Uz pobjedu Zabok je anulirao i pet koševa razlike. Podsjetimo, Sinjani su jesenas u Zaboku slavili rezultatom 80:75, što nije nevažno ako će ove dvije momčadi na kraju imati jednak broj pobjeda. Prva četvrtina prošla je uglavnom u vodstvu Zaboka koji je nakon prvih deset minuta imao dva koša viška (22:24), iako nije imao rješenja za Polutka koji je u tom dijelu utakmicu zabio 13 koševa. U samo četiri minute nastavka domaći rade seriju od 11:0 uz dvije trice Svaline i jednu Marića i u 14. minuti nadomak su dvoznamenkastog vodstva (33:24). Zabočki „post“ prekinuo je košem za 33:26 Lukačić, a na veliki odmor otišlo se rezultatom 36:31. Treća četvrtina većim je dijelom protekla u ravnopravnoj igri, da bi si Zabok minutu prije kraja utakmice priskrbio pet koševa viška (59:64). No do kraja četvrtine četiri koša upisuje odlični Polutak i Zabok u zadnjih deset minuta ulazi s minimalnim vodstvom. Zadnjih deset minuta utakmice odlično je otvorio Tomas i Zabok je zahvaljujući njemu u 35. minuti došao do šest koševa viška (65:71). Alkar odgovora serijom od 9:0 koju tricom u 37. minuti zaključuje Tomašević i prelazi u novo vodstvo (74:71). Kod rezultata 74:73, Črnjević radi nesportsku pogrešku na Polutku, koji pogađa jedno slobodno bacanje za 75:73, a potom radi osobnu u napadu na Črnjeviću i to petu, što je možda i bio ključni detalj za daljnji rasplet utakmice. Minutu prije kraja Črnjević polaže za 75:75. Slijede dva loša napada s jedne i druge strane, da bi Tomašević teško promašio iz „odbojke“ sa sirenom, pa se otišlo u proužetke. U dodatnih pet minuta na parketu je postojala samo jedna momčad, Zabok. Domaći su četiri i pol minute ostali bez koša, dok je Zabok zabio osam i otišao na nedostižnih 75:83. Gabriel Marić uspio je s dvije trice malo ublažiti poraz Alkara na šest koševa manjka (81:87). Kod domaćih najbolji je s 30

koševa i 4 skoka bio Imran Polutak, dok je Gabriel Marić upisao 12 koševa (trice 4/5). Zabok je s doubledouble učinkom od 17 koševa i 15 skokova predvodio Marko Perović, a odličan je bio i Luka Tomas koji je upisao isti broj koševa uz 9 skokova i 4 asistencije. Lukša Buljević zaustavio se na 16 koševa uz 7 skokova, Jarvis Garrett upisao je 13 uz 8 asistencija, a sve bolji Antonio Črnjević imao je double-double učinak od 11 koševa i 10 skokova, čemu je pridodao i 4 asistencije. Zabok je imao neviđenu dominaciju u skoku od 54-31, od čega je 19 koševa Zabok ostvario u napadu. (zl)

ALKAR – ZABOK 81:87

(22:24, 19:12, 22:28, 12:11, p 6:12)

SINJ: GŠD Ivica Glavan-Ićo, GLEDATELJA: 300, SUCI: Vovk, Peić i Muhvić.

ALKAR: Zukanović, Bašić 2 Marić 12, Vojedilov, Putnik 4 (2-2), Polutak 30 (3-4), Svalina 12, Tomašević 7, Vučić 4 (2-2), Jukić 4, Rajačić, Lisica 7.

TRENER: Luka Bujas

ZABOK: Martinko, Stojanović, Tomić, Buljević 16 (6-8), Lukačić 4 (2-2), Črnjević 11 (3-4), Stipaničev 2, Tomas 17 (2-3), Perović 17, Garrett 13, Jacović 7 (2-2).

TRENER: Domagoj Kujundžić

SLOBODNA BACANJA: Alkar: 7/8 (87%); Zabok: 15/19 (78%)

DVICA: Alkar: 22/42 (52%); Zabok: 24/53 (45%)

TRICA: Alkar: 10/35 (28%) (Marić 4, Svalina 3, Polutak, Tomašević, Lisica); Zabok: 8/21 (38%) (Garrett 3, Buljević 2, Tomas, Perović, Jacović)

SKOKOVI: Alkar: 31 (22+9) (Lisica 7, Tomašević 4, Putnik 4, Polutak 4, ...); Zabok: 54 (35+19) (Perović 13, Črnjević 10, Tomas 9, Stipaničev 5, ...)

ASISTENCIJE: Alkar: 29 (Bašić 10, Svalina 7, Lisica 6, ...); Zabok: 23 (Garrett 8, Buljević 4, Črnjević 4, Tomas 4, ...)

VALORIZACIJA: Alkar: 93 (Polutak 27, Svalina 16, Lisica 15, Marić 12, ...);

Zabok: 110 (Perović 29, Črnjević 18, Tomas 17, Buljević 14, Garrett 13, ...) Ostali rezultati 14. kola:

Furnir – Split 75:79

DepoLink Škrljevo – Zadar 71:85

Cibona – Cedevita junior 78:80

Bosco – Dinamo Zagreb 111:105 Šibenka – Gorica 100:70

ZABOK - Zabok nije uspio povezati pobjedu iz Sinja protiv u ovom trenutku znatno moćnije Šibenke. Akcije Zaboka dodatno su pale kad se saznalo da neće nastupiti bolesni Buljević. Domaći su se borili koliko su mogli, ali Šibenka je za njih u ovom trenutku jednostavno rang više. Iako je imao dosta problema s branjenjem Paića, Zabok je u 6. minuti došao do vodstva od 18:10, čemu su znatno pripomogle dvije uvodne trice Jacovića i jedna Garretta. No sjajni Paić je u samo minutu povezao dvije trice i približio goste na dva koša zaostatka (18:16). Gosti su ponovno u vodstvu nakon trice Brocića u 9. minuti (20:23), što Kujundžića tjera na minutu odmora. Do kraja četvrtine Zabok nije postigao koš, a s druge strane položio je Jambrović i nakon prvih deset minuta na semaforu je stajalo 20:25, uz čak 16 koševa Paića (šut iz igre od 75%). Gosti su puno bolje ušli u drugu četvrtinu i nakon kontre koju je uspješno realizirao Brocić u 15. minuti prvi puta stignuli do dvoznamenkastog vodstva (24:34). Nakon dvije dobre reakcije Stipaničeva u napadu uspio je približiti na 32:38, da bi se se na „veliki odmor“ otišlo s rezultatom 34:42 uz 21 koš Paića, dok je s druge strane s 9 koševa najefikasniji bio Tomas. Treću četvrtinu s pet uzastopnih koševa otvorio je Paić, a isti je igrač u 26. minuti pogodio tricu i svoj 29 koš za vodstvo gostiju od 15 koševa razlike (46:61). Odgovorio je tricom Tomas (49:61), a Maleš koji je u odsustvu Milalića vodio momčad odmah je pozvao minutu odmora. Zabok se nakon trice Jacovića uspio spustiti na -9 (54:63) u 28. minuti, ali onda je izveo nekoliko loših napada, a gosti su uz nekoliko „čudnih“ sudačkih odluka nakon tri ubačaja Klarina s linije slobodnih bacanja stigli do 14 koševa viška (54:68). Tricaški raspoloženi Jacović uspio je postići tricu uz dodatno slobodno bacanje nakon prekršaja, pa se u zadnjih deset minuta ušlo rezultatom 58:68. Domaći su u zadnjih deset minuta ušli tricom Perovića (61:68), ali tu su stali i gosti su serijom od 6:0 ponvno stigli do „ugodnih“ +13 (61:74). Tračak nade s pet uzastopnih koševa donio je u 35. minuti Zaboku Garrett (66:74), no Pleadin i Jambrović su dvije i pol minute prije kraja tricom i dvicom za 69:83 riješili pitanje pobjednika. Na kraju Zabok 74 Šibenika 89. Kod Zaboka najefikasniji je bio Marko Perović koji je upisao 20 koševa uz 5 skokova, Fran Jacović zaustavio se na 16 koševa 4 skoka i 5 asistencija, dok su Luka Tomas i Jarvis Garrett postigli po 15 koševa, čemu je Tomas pribrojao i 9 skokova uz 6 asistencija. Goste je predvodio fantastični Pavao Paić s 33 koša (šut iz igre 75%) uz 6 skokova, a odličan je protiv svoje bivše momčadi bio i Patrik Jambrović koji je upisao 16 koševa uz 7 skokova. Vrlo dobar je bio i Srđan Brocić koji je upisao 12 koševa uz 6 asistencija.

ZABOK – ŠIBENKA 74:88 (20:25, 14:17, 24:26, 16:20)

ZABOK: Martinko, Stojanović, Tomić, Lukačić, Črnjević 4 (2-2), Stipaničev 4, Borovčak, Perović 20 (3-3), Prskalo, Garrett 15, Jacović 16 (1-1). TRENER:

Domagoj Kujundžić

ŠIBENKA: Skorić 11 (0-2), Kakar 1 (1-2), Klarin 3 (3-3), Pleadin 10 (2-2), Howard, Brocić 12, Antić 2, Jambrović 16 (3-3), Šarić, Škugor, Paić 33 (6-8).

SLOBODNA BACANJA: Zabok: 11/13 (84%); Šibenka: 15/20 (75%)

DVICA: Zabok: 15/31 (48%); Šibenka: 23/38 (60%)

TRICA: Zabok: 11/40 (27%) (Jacović 5, Garrett 3, Tomas 2, Perović); Šibenka: 9/24 (37%) (Paić 3, Brocić 2, Pleadin 2, Skorić, Jambrović)

SKOKOVI: Zabok: 40 (23+17) (Tomas 9, Stipaničev 5, Perović 5, Garrett 4, Jacović 4, ...); Šibenka: 37 (28+9) (Pleadin 7, Jambrović 7, Paić 6, ...)

ASISTENCIJE: Zabok: 18 (Tomas 6, Črnjević 5, Jacović 5, ...); Šibenka: 18 (Brocić 6, Pleadin 4, ...)

VALORIZACIJA: Zabok: 81 (Perović 20, Tomas 17, Jacović 17, Garrett 12, ...); Šibenka: 104 (Paić 35, Jambrović 19, Pleadin 16, Brocić 14, ...)

Ostali rezultati 15. kola: Alkar – Furnir 76:84 Gorica – Bosco 67:73

Dinamo-Zagreb – Cibona 77:71 Cedevita junior – DepoLink Škrljevo 97:81

Zadar – Split (igra se 17.1.)

Poredak: 1. Cedevita junior 26 (+137)

Šibenka 26 (+54)

Cibona 25 (+163) (-1)

Split 25 (+111) (-1)

Zadar 24 (+167) (-2)

Bosco 20 (-145)

Parovi 16. kola: Bosco – ZABOK Furnir – Zadar Split – Cedevita junior DepoLink Škrljevo – Dinamo-Zagreb Cibona – Gorica Šibenka - Alkar

U

subotu u gostima kod Bosca

U subotu u 18 sati u Trnskom Zabok će odigrati još jednu vrlo važnu utakmicu protiv Bosca kojeg vodi bivši trener Zaboka Ivan Tomas. Bit će to zanimljiv dvoboj trenera Ivana Tomasa u redovima Bosca i njegovog brata Luke igrača Zaboka. Osim trenera Tomasa boje Zaboka branili su i sadašnji igrači Bosca Primorac, Jurič, Babić i Krapić, a na tom je putu bio i Radulović. Svi oni zasigurno će biti izuzetno motivirani protiv svog bivšeg kluba, no najveća opasnost Zaboku ipak prijeti od talentiranog Luke Krajinovića koji igra u velikoj formi. Zabok bi trebao biti jači za Lukšu Buljevića, koji je zbog temperature izostao protiv Šibenke. Sve u svemuočekuje nas zanimljiv dvoboj. (FOTO: Mladen Ban)

Toplice 1 do sjajnog drugog mjesta

VARAŽDIN – Male odbojkašice Toplica 1 krajem prošle godine plasirale su se u doigravanje za prvaka u 1.

HOL najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina, Odbojkaškog saveza Varaždinske županije. U subotu je u Varaždinu na rasporedu bilo prvo od dva okupljanja doigravanja za prvakinje, a odigrano je šest kola, odnosno svaka od četiri pla-

sirane ekipe u završnicu odigrala je po dvije utakmice svatko sa svakim. Kao što je napomenuo trener Toplica Robert Halapir, nekakav interni cilj je treće mjesto, no on je prebačen, a malo je nedostajalo da se Toplice 1 nakon ovog okupljanja nađu i na samom vrhu. Na njemu je ipak zasad Kitro Varaždin 1, koji je dobio obje utakmice protiv Toplica 1, ali sa tije-

snih 2:1. U prvoj je utakmici bilo 15:2, 12:15 i 15:8, a u drugoj 15:5, 6:15 i 15:10, s tim da su Toplice 1 i vodile u trećem setu. No, sve preostale utakmice Toplice 1 su dobile. Od Nedelišća Elting bile su bolje 2:1 (8:15, 15:1 i 15:10) i 3:0 (15:5, 15:3, 15:5), dok su Kaštel pobijedile također jednom sa 2:1 (5:15, 15:5 i 15:6), a drugi puta sa 3:0 (15:6, 15:11, 15:11). Tako nakon ovog okupljanja drže

drugo mjesto sa 12 bodova, dva manje od Kitro Varaždina 1 i pet više od Kaštela. Za Toplice 1 igrale su: Sara Habus, Nika Krznar, Mila Čehulić, Sara Galunić, Isabela Hitrec, Erin Juranić, Leonarda Kucelj, Jana Muraja i Nika Belina; trener Robert Halapir. Drugo i zadnje okupljanje, dakle završetak sezone za ovaj uzrast na rasporedu je 11. veljače. (Elvis Lacković)

Održana Izborna skupština Stolnoteniskog saveza Krapinsko - zagorske županije

Predsjednik Branko Krkalo

ĐURMANEC - U nazočnosti Željka Pavića, saborskog zastupnika i izaslanika župana Krapinsko – zagorske županije Željka Kolara te Branka Piljeka, tajnika Športske zajednice Krapinsko – zagorske županije u Đurmancu je održana Izborna skupština Stolnoteniskog saveza Krapinsko – zagorske županije. Skupština je protekla u ugodnom ozračju na kojoj su jednoglasno prihvaćena izvješća o radu za proteklu godinu, financijsko izvješće i izvješće nadzornog odbora. Nakon toga se pristupilo glasanju za čelnike Saveza koji su jednoglasno prihvaćeni od članova Skupštine. Predsjednika saveza je Branko Krkalo, tajnik Krešimir Puljko dok su članovi Nadzornog odbora Željko Šegina, predsjednik, mario Zrinski, član i Tibor Jakopec, član. Donesena je i Odluka da predstavnici Stolnoteniskog saveza KZŽ u Skupštini zajednice Krapinsko – zagorske županije budu: Branko Krkalo, Željko Šegina, Nikola Gospočić i Josip Stjepan Petrinjak. Na samoj skupštini u raspravi najviše je dominiralo jedno pitanje - problem sa škol-

skim sportskim dvoranama gdje je posebno istaknuto da primjerice u Mihovljanu baš i nemaju sluha za sport te tako njihov klub nema uvjete za rad. Objašnjenje oko funkcioniranja školskih sportskih dvorana u svjetlu osnivačkih prava Županije dao je Željo Pavić, naglasivši da ravnatelji škola imaju niz mogućnosti izaći u susret sportašima – međutim sve ovisi o njihovoj dobroj volji te uputio predstavnike klubova koji imaju problema da se obrate županijskim službama. Branko Krkalo, novi stari predsjednik saveza naglasio je koje su glavne smjernice aktivnosti Saveza u ovoj godini: „Organizirati i pratiti regularnost ligaških natjecanja; organizirati kup natjecanje između jesenskog i proljetnog djela sezone; organizirati završni turnir i dodjele nagrada za 2023. godinu; po mogućnosti organizirati utakmicu reprezentacije; aktivno se uključiti u traženju sponzora; prikupiti financijske izvještaje svih klubova te raditi na omasovljavanju Saveza novim klubovima i ekipama.“ (Milorad Videković)

Odbojka,

Zaslužena pobjeda

DONJA STUBICA - Nakon sedam natjecateljskih dana u Donjoj Stubici završena je mininogometna liga „Gupčev kraj“ u vrlo dobroj organizaciji NK Stubica. Ovogodišnji pobjednik je momčad Perfa, koju su prema naslovu vodili odlični igrači Tondacha Frtalj, Frančina i Bobinec, dok je su na vratima imali odličnog Volodera. U finalnom ogledu Perfa je s 2:1 savladala Graditeljstvo Merkaš, koje je slovilo za velikog favorita, ali u finalni dan ušlo je bez svog najboljeg igrača, Matije Kanceljaka, koji nije mogao nastupiti zbog ozljede. Graditeljstvo Merkaš povelo je lijepim pogotkom Turka, ali stvari je na početak brzo vratio prekrasnom solo-akcijom Bobinec. Pobjednički pogodak za Perfu postigao je, a tko bi drugi nego Karlo Frtalj. U utakmici za treće mjesto Niskogradnja Veverec&Zagorje plast s 2:0 nadvisila je momčad Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak. Poražena momčad iz utakmice za 3. mjesto, Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak odigrala je finalni dan bez nekolicine igrača, a svakako su najviše nedostajali vratar Goran Malogorski i igrač Karlo Stiperski koji su i najzaslužniji što je ova momčad došla do završnice. Tko zna kako bi se ova liga za njih završila da su ova dva igrača bila prisutna u finalnom danu. Prethodno u prvom polufinalu Perfa je lakše od očekivanog s 3:0 slavila protiv momčadi Niskogradnja Veverec&Zagorje plast, dok je utakmica u kojoj je Graditeljstvo Merkaš s 1:0 slavilo protiv momčad Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak bila uzbudljiva do samog kraja. Iz redova pobjedničke Perfe dolaze nam i tri najbolja pojedinca. Tako je za najboljeg igrača proglašen Andrija Frančina, s 10 golova najbolji je strijelac Karlo Frtalj, a najbolji

vratar Leon Voloder. Možemo reći Perfa je uzela sve. Uz pehar, prijelazni pehar i medalje pobjednička momčad osvojila je poklon bon u restoranu Lagvić, karte za kupanje u vodenom parku Terme Jezerčica i komplet dresova u Rost športu. Graditeljstvo Merkaš nagrađeno je medaljama, peharom, poklon bonom u restoranu Pivnica Tomek i kompletom dresova u Rost športu i kartama za kupanje u Termama Jezerčica, a trećeplasirana Niskogradnja Veverec&Zagorje plast osvojila je pehar, medalje, poklon bon u restoranu Zagi i kartama za kupanje u Termama Jezerčica. Četvrtoplasirana momčad Ozo konfekfcija&Oro plast Mrzljak nagrađena je peharom. Nagrade su dijelili gradonačelnik Grada Donja Stubica Nikola Gospočić, predsjednik NK Stubica Krešimir Vlajčević, direktor Radio Stubice Mladen Kukas, tajnik NK Stubica Branko Mirt-Menoti, voditeljica škole nogometa NK Stubica Sandra Belinić, dopredsjednik kluba Tomislav Staniša i predsjednik Sportske zajednice Grada Donja Stubica Igor Čajko. Finalni dan su revijalnim utakmicama uveličali limači Stubice i Oroslavja, kao i zaposlenici tvrtki Metalis i NGH te se nekoliko vrlo atraktivnih koreografija Zlatarbistričke mažoretkinje. (zl)

REZULTATI

Polufinale: Perfa – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 3:0 (Zrnc, Frtalj, Frančina)

Grad. Merkaš – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 1:0 (Mlinarić)

Revijalna utakmica zagića: Stubica – Jedinstvo 1:1

Revijalna utakmica zaposlenika: Metalis – NGH 1:2

ZA 3. MJESTO

Niskogradnja Veverec&Zagorje plast – OZO konfekcija&ORO plast MRzljak 2:0

SUCI: Mihaljinec i Kumpar

STRIJELCI: 1:0 P. Havliček 21', 2:0 Čičić 25'.

Niskogradnja VEverec&Zagorje plast: Krajinović, Čičić, P. Havliček, Baneković, Perković, Palčić, I. Havliček, Veverec.

OZO konfekcija&ORO plast Mrzljak: Grlić, Junković, Dlesk, Grabušić, Frinić, Iskrić, Pišković.

FINALE

Perfa – Graditeljstvo Merkaš 2:1

SUCI: Kožar i Mihaljinec

STRIJELCI: 0:1 Turk 7, 1:1 Bobinec 10', 2:1 Frtalj 18'.

PERFA: Voloder, J. Videk, Tkalčević, Bosec, Jurina, Zrnc, Boronjek, Frtalj, Filipec, Frančina,

Bobinec, Bartolec.

GRADITELJSTVO MERKAŠ: Končevski, Turk, Kuharić, Tepuš, Kranjčec, Koprivnjak, Šoštar, Mlinarić, Merlin, Bobek.

Konačni poredak: 1. Perfa 2. Graditeljstvo Merkaš 3. Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 4. Ozo konfekcija&Oro

Najbolji pojedinci: Najbolji igrač: Andrija Frančina (Perfa) Najbolji strijelac: Karlo Frtalj – 10 golova (Perfa) Najbolji vratar: Leon Voloder (Perfa)

remizirao kod Slavonca

SLAVONSKI BROD - Kuglači Zaboka osvojili su samo bod protiv pretposljednjeg Slavonca. Šteta, bila je to lijepa prilika za novu pobjedu protiv pretposljednje momčadi lige. Zabok je doduše imao puno pehova pred ovu utakmicu u vidu ozljeda Huisa, Hršaka, Pavrlišaka i Fingera. Hršak i Finger uspjeli su se koliko toliko oporaviti i nastupiti, dok su Huis i Pavrlišak morali izostati. Uz to nedostajalo je i malo sreće. Tako je Hršak poražen za tri, a Medić za samo dva čunja. Najefikasniji u redovima Zaboka bio je Toni Ljubić s 580 čunjeva, Hršak je oborio 566, ali nažalost ostao bez boda, dok se Sedlar zaustavio na 563 čunja. U idućem 13. kolu Zabok očekuje veliki derbi u kojem na svojoj kuglani dočekuje drugoplasiranu momčad lige Nove nade. (zl)

SLAVONAC – ZABOK 4:4

(10-14) (3255-3284)

S. Liović – L. Mikulec 1:0 (553-498)

A. Kovač – D. Hršak 1:0 (569-566)

Z. Jurišić – T. Ljubić 0:1 (520-580)

Z. Vaić – D. Medić 1:0 (546-544)

M. Liović – S. Finger 1:0 (572-533)

R. Marić – F. Sedlar 0:1 (495-563)

Ostali rezultati 12. kola:

Medevščak 1958 – Ponikve 7:1 (3685-3314)

Ciglenica – Novska 2:6 (3412-3489)

Nove nade – Pakrac-Papuk 7:1 (3504-3402)

Zrinski pivovara – Fortuna 5,5:2,5 (3431-3376)

Lepoglava – Obrtnik-Torbar 6:2 (3286-3201)

Poredak: 1. Medevščak 1958 20 (70-26)

Nove nade 20 (65,5-30,5)

Monografija „Povijest zagorskog nogometa“ uskoro će u tisak

Branko Piljek: 'Molim za pomoć pri prikupljanju klupskih fotografija'

ZABOK - Tajnik Športske zajednice KZŽ, Branko Piljek, gotovo petnaest godina radi na monografiji pod nazivom „Povijest zagorskog nogometa“. Nakon dogovora sa županom Željkom Kolarom počela je grafička priprema knjige. Završetak grafičkih radova trajat će negdje do sredine mjeseca veljače. Tijekom proteklog stoljeća u zagorskom su nogometu ostvareni vrijedni rezultati, odigrano je petnaestak tisuća seniorskih utakmica u kojima je nastupilo isto toliko zagorskih nogometaša. Vrijedne rezultate i aktere trebalo je za -

bilježiti, kako zbog onih koji su te rezultate ostvarili, tako i zbog onih koji se nogometom bave danas ili će se tim najpopularnijim sportom tek početi baviti. Mnogi od aktera zagorskog nogometa ostavili su duboki trag u nogometu sjeverozapadne Hrvatske, a dio njih je postao nezaobilazan u raspravama o povijesti hrvatskog nogometa. Obrađena materija obuhvaća nogometna događanja od 1938. godine zaključno sa sezonom 2021./2022. Gradivo koje autor posjeduje obuhvaća zamalo sve što je o zagorskom nogometu ikada objavljeno. Mo-

nografija je koncipirana na način da će svaki klub imati u prosjeku dvadesetak stranica koje se će sadržavati analizu svih sezona, izdvojene najbolje utakmice i klupske fotografije. Procjena je da će knjiga imati 1.000 stranica. - Za završetak projekta nedostaju mi klupske fotografije. Dopuna knjige fotografijama bit će moguća do kraja siječnja te je ovim putem molim sve klubove i pojedince da me kontaktiraju putem e-maila: branko.piljek1@kr.t-com. hr ili na broj mobitela: 098/303909. Unaprijed se zahvaljujem na pomoći – riječi su Branka Pilje -

Izborna Skupština Zagorca 17. siječnja

KRAPINA - Pred krapinskim Zagorcem je teška proljetna polusezona. Naime, jesen su završili na pretposljednjem mjestu sa devet bodova, koliko ima i posljednje Međimurje. Zadnjeg dana stare godine Upravni je odbor kluba prihvatio ostavku predsjednika Miljenka Merkaša te za vršitelja dužnosti predsjednika, do izvanredne izborne skupštine, izabrao Josipa Grileca da uz pomoć Tomislava Pernjeka, direktora kluba te ostalih članova Upravnog odbora pripremi izvanrednu izbornu skupštinu a istovremeno da „posloži“ igrački kadar i stožer s obzirom da je stručni stožer kluba koji je vodio klub u jesenskoj polusezoni napustio klub. Prvi potezi su već povučeni te je za prvog trenera postavljen Perica Vidak, koji je trenersku karijeru gradio kroz omladinsku škole HNK Gorice i seniore Kurilovca, a nakon godinu dana u Lučkom priključio se stožeru Tomislava Stipića, koji je vodio ambicioznog latvijskog prvoligaša, Aude koja je pod vodstvom trenera Stipića i njegovog pomoćnika Vidaka senzacionalno osvojila i naslov pobjednika Kupa. U igračkom kadru će zasigurno biti velikih promjena jer klub su napustili, između ostalih, Braun, Cetina, Matković, Jug itd. Koja nova lica ćemo vidjeti u plavom dresu Zagorca saznat ćemo u ponedjeljak kada Zagorec ima prvu prozivku da bi samo dan kasnije, 17. siječnja 2023. godine, bila održana Izvanredna izborna Skupština kluba. (Milorad Videković)

BEDEKOVČINA – U organizaciji NS KZŽ i NK Tondach, prošloga je vikenda započeo Zimski kup u malom nogometu za registrirane klubove KZŽ. Vidjeli smo dobar, na trenutke i odličan mali nogomet, u također odličnoj organizaciji i uz suđenje trojke Kožar, Meglić, Komorski. Prvoga dana krenulo je sa nekoliko iznenađenja, no na kraju kada se sve skupa zbroji, ona su više bila plod ‘’šarenih’’ sastava nekih ekipa, no na kraju su neki početne kikseve popravili i više-manje bez većih iznenađenja otišli u dio natjecanja na ispadanje. Valja napomenuti da se za nastup kod seniora nisu odlučili najbolje pozicionirani zagorski klubovi Zagorec KR i Gaj Mače, a od sedam zagorskih četveroligaša izostala je Straža, no Tondach nastupa sa dvije ekipe i obje su bez poraza osvojile prva mjesta u svojim skupinama. Prva mjesta osvojili su i Golubovec, Klanjec, Mladost Z i Rudar DZ od četveroligaša, Rudar M iz 1. zagorske lige i Đalski iz 2. zagorske lige. Od drugoligaša dalje je prošao i Radoboj. No, prave stvari tek počinju utakmicama osmine finala, koje seniori igraju u subotu, a nakon pauze odmah i četvrtfinale. Podsjetimo, naslov brani Golubovec.

(s) STUBICA – SLOGA 1:2

SUCI: Meglić, Komorski, STRIJELCI: 0:1 Punek 1’; 1:1 Pešec 3’, 1:2 Kuljak 25’; STUBICA: Pirički, Grabušić, Matuša, Vlahović, Pešec, Kelava, Mar. Landripet, Mat. Landripet, Mužina, Korman; SLOGA: Cerovec, Kosovec, Frčko, Kucljak, Punek, Slukan, Kuljak, Rusek

(s) GOLUBOVEC – RADOBOJ 1:1

SUCI: Meglić, Komorski, STRIJELCI: 0:1 Škrelc 18’; 1:1 N. Bobek 19’ GOLUBOVEC: Škvorc, N. Bobek, Poslon, Vukić, Sokolić, Kostanjevec; RADOBOJ: Hrvoj, Tušek, Škrlec, Šalković, Potočki, Smrečki, D. Švaljek, Vidović, Fruk, F. Švaljek

I kod veterana bez iznenađenja

Veteranski turnir ove je godine okupio 18 ekipa podijeljenih u šest skupina, pa su praktički nakon razigravanja po skupinama otpale samo dvije ekipe. Iznenađenja nije bilo, a jedan pravi derbi viđen je već u skupini D, gdje su se našli Zagorec KR 1 i Mladost Z 1 i odigrali bez golova. Bila je to vjerojatno i najjače skupina, jer su u njoj bili i veterani Matije Gupca, koji su namučili i jedne i druge i nastavljaju dalje natjecanje sa trećeg mjesta. Jedine dvije ekipe koje su natjecanje završile po skupinama su Inkop i Mladost Z 2. Veterani će svoje utakmice osmine finala odigrati već u petak, a u subotu su na rasporedu četvrtfinalne utakmice. (el)

SENIORI

SUBOTA 14. siječnja HOštrc Tondach 2 1:4HOštrc Desinić 0:2 HZagorec VTDesinić 1:0HZagorec VTTondach 2 0:2 GStubica Sloga 1:2GRudar M Sloga 4:0

PETAK 13. siječnja

FMladost ZMilengrad 2005.2:2FInkop Milengrad 2005.4:1

ETondach 1Toplice 8:1EIvančica Toplice 3:3 AGolubovec Radoboj 1:1DLobor Omladinac 5:1 BKlanjec Vatrogasac 5:1CMatija GubecĐalski 0:3 CJedinstvoĐalski 1:1BPregradaVatrogasac 5:1 DRudar DZOmladinac 3:0AOroslavjeRadoboj 0:2

NEDJELJA 15. siječnja

HOštrc Zagorec VT 0:6AGolubovecOroslavje 4:0 HDesinić Tondach 2 1:2BKlanjec Pregrada 2:1 GStubica Rudar M 3:2CJedinstvoMatija Gubec5:5 FMladost ZInkop 1:0DRudar DZLobor 4:1 ETondach 1Ivančica 3:3

SUBOTA 14. siječnja

NEDJELJA 15. siječnja

FJedinstvo Ivančica 3:2AStubica Pregrada 0:3 ERadoboj Toplice 4:3FJedinstvo Tondach 1:1 DMatija Gubec Zagorec KR 1 1:2ERadoboj Oroslavje 1:3 CZagorec KR 2Mladost Z 2 2:0DMatija GubecMladost Z 1 0:3 BPetrovskoInkop 4:0CZagorec KR 2Oštrc 2:0 AKlanjec Pregrada 5:1BPetrovskoRudar DZ 1:2 FTondach Ivančica 1:3AKlanjec Stubica 2:0 EOroslavjeToplice 3:1 DMladost Z 1Zagorec KR 10:0 COštrc Mladost Z 2 5:0 BRudar DZ Inkop 5:2 AKlanjec Stubica 2:0

VREMENSKA SLIKA: Prva polovica najhladnijeg mjeseca u godini nije mu opravdala tu titulu. Vrijeme je više nalikovalo na rano proljeće nego na zimu. Ovaj tjedan nam ipak donosi niže temperature, a mjestimice i snijeg. U nekim danima se očekuje i kiša. Temperatura zraka će iz proljetne koju smo imali zadnja tri tjedna, polako prijeći u zimskije vrijednosti, osobito prema kraju tjedna. Nije to neka ekstremna zima, ali ipak ćemo imati zimska obilježja. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nam donosi promjenjivo vrijeme. Puno oblaka, povremeno može biti kiše i to osobito u noći i ujutro te ponovno krajem dana. Popodnevni sati možda prođu suho, čak i uz nešto sunca.

U višim predjelima za vrijeme trajanja oborina nije isključena susnježica. Temperatura zraka bi ipak cijeli dan trebala ostati u plusu.

I srijeda ostaje vrlo promjenjiva. Očekujemo većinom oblačno vrijeme, a povremeno može biti i oborina. Kiše, a krajem dana možda i malo susnježice. Naime, temperatura zraka će još

uvijek biti u solidnom plusu. Tijekom dana možda još proviri i koja zraka sunca.

Od četvrtka postupno hladnije tako da bi tijekom četvrtka eventualne oborine bile uglavnom u obliku susnježice ili snijega. Puhat će sjeveroistočni vjetar pa se temperatura ni sredinom dana neće puno odmaknuti od nule. Zasad ne izgleda da bi bilo puno oborina nego u nekoj manjoj količini.

U petak i u danima vikenda nastavlja se vjetrovito i hladnije vrijeme. Puno oblaka, a sunčanih razdoblja će biti malo i rijetko. Povremeno može biti oborina, uglavnom u obliku snijega. Zasad nisu u planu neke velike količine snijega, ali moguće da je se tijekom tjedna i poveća prognozirana količina oborina. Uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar imat ćemo dojam prave zime. Noćne temperature u minusu, a danju oko nule. Ako idete nekamo na put, računajte na zimsku opremu.

Čini se da i početak sljedećeg tjedna nastavlja hladno, a još može biti i malo snijega. Ipak ćemo osjetiti zimsko vrijeme.

Dječake su rodile:

Mateja Jagečić

Veliko Trgovišće Snježana Vorih Sveti Križ Začretje

Snježana Špiranec Sveti Križ Začretje Valentina Čižmek

Zlatar

Djevojčice su rodile:

Tajana Pavlinić

Oroslavje Marina Žiljak

Donja Bistra

Klaudija Križić Gornja Stubica

Orginal naziv:Sanctuary

Daisy Quokka Žanr. Animirani Redatelj: Ricard Cussó Glume: Trajanje filma: 88 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

Dobitnik/ica DVIJE KARTE

972

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

knjiga

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

Orginalni naslov: Plane Žanr: akcija,triler Glume: Gerard Butler, Mike Colter, Yoson An, Tony Goldwyn, Daniella Pineda… Redatelj: Jean-François Richet Trajanje filma: 107 min Cijena ulaznice: 4,50 €

Meksiko 1970-ih. Opasnost vreba sa svih strana. Čak ni Maite, naizgled sasvim obična i usamljena tajnica koja život trati u potrazi za fiktivnom romansom u je inim ljubavnim stripovima, i koja se nimalo ne osvrće na sve veći broj aktivističkih protesta koji haraju gradom, nije pošteđena. Kada njezina susjeda Leonora, prekrasna studentica umjetnosti, netragom nestane pod sumnjivim okolnostima, Maite se iznenada nađe uronjena u svijet studentskih radikala i disidenata...

Silvia Moreno-García: Baršunasta bijaše noć 972

Ime i prezime: Broj telefona:

Adresa:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Knjigu će dobiti poštom

Silvia Moreno-García:

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje 098 171 11 18

mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Moguće je da se sretnete s osobom koja vam je nekad mnogo značila. Malo ćete kasniti s dovršetkom poslova za što će biti najviše kriva slaba koncentracija. Nevolje očekujte sa starijim članovima obitelji. Bolje ste. SAVJET TJEDNA: Naučite slušati!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Moguć je novi ljubavni početak s osobom znatno mlađom od vas. I prijateljske veze bit će zadovoljavajuće. U ovom tjednu možete očekivati novčane dobitke. Zdravlje dobro. SAVJET TJEDNA: Oslonite se na sebe!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Još samo ovaj tjedan možete očekivati nepovoljne odnose s kolegama, a onda ćete svima postati zanimljivi i dragi. Preispitivat ćete svoje osjećaje i doći do zaključka kako još volite bivšeg partnera. SAVJET TJEDNA: Zdravije se hranite!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Ljubavni život dobit će na značaju, a vi mu posvećivati više pažnje nego inače. Popravit će vam se zdravlje i postat ćete psihički stabilniji. U poslu bez većih promjena. Čuvajte se viroza. SAVJET TJEDNA: Budite dovoljno uporni!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Ovog tjedna bit ćete dobro raspoloženi za što će biti zaslužni mnogobrojni poslovni i privatni trenuci. Možete očekivati novu ljubav koja će vam donijeti sreću i zadovoljstvo. Naučite smanjiti stres. SAVJET TJEDNA: Ne bježite od osjećaja!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Očekujte mnogo uzbudljivih društvenih događaja, podršku mlađih kolega i priznanja. Ne glumite osjećaje pred osobom koja vas dobro poznaje. Posvetite se više obiteljskom životu. SAVJET TJEDNA: Oprezno u prometu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Poslovi su vam u zastoju, a koncentracija loša. Posvetite se privatnom životu, a za bolje poslovne dane pričekajte kolovoz. Zdravlje u redu. SAVJET TJEDNA: Iskrenim razgovorom riješite neke dvojbe!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Da bi ostvarili dobre rezultate svoje ideje morate provesti u djela. Jedna vas osoba jako privlači, no vi uporno bježite od tih osjećaja. Energije imate dovoljno što će se odlično manifestirati na vaš društveni život. SAVJET TJEDNA: Odmorite!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Nakon dužeg perioda lošeg privatnog života napokon se to popravlja. I dalje ste skloni pretjeranom i neracionalnom trošenju. Bit ćete umorni, klonite se bilo kakvih fizičkih aktivnosti.

SAVJET TJEDNA: Ne ulazite u svađe s partnerom!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja Živci će vam biti posebno tanki i osjetljivi. Mogli biste biti i ogovarani. Pokušajte što mirnije preživjeti ovo nepovoljno razdoblje. Jarci u vezama mogli bi se naći u iskušenju. Na svoje ste zdravlje zaboravili.

SAVJET TJEDNA: Bavljenje sportom je korisno!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Bit ćete snalažljivi i bez problema i s lakoćom završiti nagomilane poslove. Ljubavni odnos iziskuje kompromis. U ovom osjetljivom razdoblju pažljivo brojite novac i čuvajte važne dokumente.

SAVJET TJEDNA: Budite optimistični!

Ribe (19. veljača - 20. ožujka) U svemu se oslonite na suradnike, ali ipak dvaput provjerite informacije. Ako ste slobodni prepustit ćete se strasnoj ljubavnoj vezi. Nitko vam neće moći pokvariti ljubavnu sreću.

SAVJET TJEDNA: Više se smiješite!

Dobitnik/ica nagradne križaljke

SATIRENEWS

Članovi Udruge 'Prijatelji ljudi', točnije, njihov ogranak 'Remetinec', uputio zanimljiv prijedlog

Udruga 'Prijatelji ljudi - Remetinec': 'Z obzirom na to da bude broj bivših ministrov ukoro isti ko broj braniteljov, mi sme predložili da se organizera za njih i Ministarstvo bivših ministrov!'

Franjo Hadzec, Zagorec koji se prije nekoliko godina preselio u zagrebačko naselje Remetinec, te tamo osnovao i obitelj, postao je vrlo ugledan i angažiran član lokalne zajednice. Svoje slobodno vrijeme uglavnom provodi vodeći tamošnji lokalni ogranak Udruge 'Prijatelji ljudi', koja se intenzivno bavi zaštitom prava ljudi te raznim kanalima lobira kako bi se prema ljudima društvo konačno počelo ponašati kao prema ostalim živim bićima, budući da ljudi to, kako pojašnjavaju iz Udruge, zapravo i jesu.

Pomoć ljudima

U skladu sa svojim načelima i temeljnim principima, članovi Udruge detektirali su novu skupinu ljudi za koju smatraju da je ugrožena i da joj treba posebno pomagati. – E vi znate kuliko je ministrov Plenković zmenil zadnjih par let? Znate? Ne znate! Normalno da ne znate. Gdo bi to pratil? Pa to se menjaju ko na traki. To već ne znaš gdo, kaj, gde i zakaj. Ministri se menjaju ko treneri Hajduka. I gde onda svi ti ministri završiju kad ih Plenković zmeni? E znate to? E ne znate. Naravno da ne znate kad vas za to nije briga. A nas je briga. Mi tim ljudima hoćemo i moramo pomoći – ispričao nam je Hadzec.

Registar

Kako je napomenuo, brige i posla oko tih ljudi ima jako puno. – To nije samo tak da buš ti rekel nekomu da se brine za te ljude. Od toga ne bu niš. Briga za te ljude mora biti organizerana i sustavna. Prvo treba napraviti registar bivših ministrov. Onda treba videti jel ima među njima koji lažni bivši ministar. Onda treba napraviti popis ili ljestvicu po materijalnom statusu. Da vidimo jel treba komu donirati sapun, četkicu ili nekaj slično. Treba pratiti i njihove hobije. Recimo, ak neko lepo crta, da mu se donese i papera i bojica. Jednostavno, nemremo ih samo tak pustiti da se snalaziju sami. Zato bi svakak najbolje bilo da se osnuje Ministarstvo bivših ministrov koje bi o svemu tomu vodilo brigu – smatra Hadzec.

„E vi znate kuliko je ministrov Plenković zmenil zadnjih par let? Znate? Ne znate! Normalno da ne znate. Gdo bi to pratil? Pa to se menjaju ko na traki. To već ne znaš gdo, kaj, gde i zakaj. Ministri se menjaju ko treneri Hajduka“

SIJEČANJ

UTORAK, 17.01.

Antun Opat; Vojmil; Lavoslav SRIJEDA, 18.01.

Margareta; Izabela; Priska ČETVRTAK, 19.01.

Mario; Kanut; Ljiljana PETAK, 20.01.

Fabijan i Sebastijan SUBOTA, 21.01.

Agneza; Janja; Neža NEDJELJA, 22.01.

3. KROZ GOD. Vinko đakon i muč.; Vinka PONEDJELJAK, 23.01. Emerencijana, Milka; Vjera

Sretan imendan, Ljiljana! Ljiljana je žensko ime i jedno je od najčešćih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko deset tisuća Ljiljana. Etimolozi smatraju da ime Ljiljana dolazi od imenice "ljiljan", a koja označava naziv cvijeta, a prije svega iz težnje roditelja da svojoj ženskoj djeci daju ime koje je lijepo, nježno i ljupko. Prema drugoj teoriji, ime je porijeklom iz engleskog jezika, točnije ono je izvedenica je od ženskog imena "Lilian" ili "Liliana", a značenje ostaje istoprofinjena, lijepa, dražesna, čudesna, predivna.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

„Prvo treba napraviti registar bivših ministrov. Onda treba videti jel ima među njima koji lažni bivši ministar. Onda treba napraviti popis ili ljestvicu po materijalnom statusu. Da vidimo jel treba komu donirati sapun, četkicu ili nekaj slično“

…daje naš probavni sustav dug je 9 metara i ima površinu jednaku teniskom igralištu?

…da žirafe imaju plave jezike?

…da su psi inteligentni (prosječno) kao dvogodišnje diijete, a svinje kao trogodišnje?

signal.print.zabok