Zagorski list 970

Začretja prosvjedovali na opasnom raskrižju na spojnoj cesti od Zaboka do Lepajci!

dana nakon prosvjeda dogodila se prva nesreća baš na tom raskrižju!

Do ranih jutarnjih sati slavilo se u hrvatskim i slovenskim pograničnim naseljima, kao i

Zagorci i Slovenci zajednički su proslavili Schengen. Najveća fešta bila je u Humu

HRVATSKO ZAGORJE – Novu 2023. godinu stanovnici pograničnih naselja u Zagorju dočekali su s posebnim veseljem, budući je ponoć označila i slubeno podizanje rampi i ukidanje graničnih kontrola na graničnim prijelazima. Svečano i veselo bilo je na Maclju i u Kumrovcu, ali ipak je najveća fešta bila u Hmu na Sutli, a poslije ponoći u susjednom Rogatcu, gdje se par tisuća ljudi okupilo kako bi proslavili ponovno 'spajanje' ta dva mjesta koja su, zapravo, jedna urbanistička cjelina koju dijeli tek na tom mjestu mala riječica Sutla. Stoga i ne čudi da je Župan Željko Kolar održao u ponedjeljak konferenciju za medije na temu ulaska Republike Hrvatske u Schengen, upravo na na graničnom prijelazu u Humu na Sutli.

Sloboda kretanja roba, ljudi i usluga Kako je istaknuo, nije slučajno da je njegova prva ovogodišnja pressi-

ca baš na toj lokaciji, jer ono što se u ponoć dogodilo na dočeku Nove i ulasku Hrvatske u Schengen zaslužuje posebnu pažnju. – Krapinsko – zagorska županija sa Slovenijom ima granicu od 102,6 km. Imali smo 12 graničnih prijalaza, i to 6 međunarodnih i 6 pograničnih te još 7 prijelaznih mjesta i 6 prijelaznih točaka. Znači, 23 mjesta koja su bila s rampom, ograđena, gdje se moglo na legalan način prijeći granica. Od 1.1. više toga nema i htio bih zahvaliti i načelniku Huma na Sutli i županu Občine Rogatec, ali i svim stanovnicima Huma na Sutli i Rogatca koji su ovdje pripredili jedan veličanstveni događaj, jer je bilo toliko pozitivne energije i sreće koju su ljudi iskazivali. Fasciniralo me što se teško mogli razlučiti tko se više veseli ulasku Hrvatske u Schengen – rekao je župan Kolar. Dodao je da će ovo mnogo olakšati svakodnevni život ljudi na području naše županije te istaknuo i veliki značaj za gospodarstvo. - Mi smo

Slavilo se i u

Ulazak u "Schengensku zonu", odnosno ukidanje granica između Hrvatske i Slovenije, prigodnim druženjem na samu novogodišnju noć obilježen je i na graničnom prijelazu Razvor. – 31. prosinca u ponoć obilježili smo ne samo ulazak u Novu godinu, nego i u Schengenski prostor čime smo postali dio velike europske obitelji. Veselimo se ulasku Hrvatske u Schengensku zonu i preseljenju te granične barijere na jugositočne granice Hrvatske. Naravno da to puno znači ne samo za Općinu Kumrovec kao pogranično mjesto, nego i za sva pogranična mjesta koja će se, po meni, osloboditi te granične barijere i

Kumrovcu

koja će, siguran sam, prosperirati i kroz gospodarstvo i kroz neke nove moguće investicije i kroz poboljšanje tih susjedskih odnosa s Republikom Slovenijom, tako da se svakako nadamo i još boljim prijateljskim odnosima – rekao je o značaju ulaska Općine Kumrovec u Schengensku zonu načelnik Robert Šplajt. Mještani ovih dviju susjednih, prijateljskih općina čestitali su si Novu godinu uz kuhano vino i šampanjac te uz prigodni kraći kulturno-umjetnički program. Prisutne je pozdravio i župan občine Bistrice ob Sotli Franjo Debelak koji je također podijelio zadovoljstvo što je Hrvatska napokon ušla u Schengenski prostor. (dž)

Krapinsko – zagorska županija sa Slovenijom ima granicu od 102,6 km. Imali smo 12 graničnih prijalaza, i to 6 međunarodnih

Pressica u Humu na Sutli

proslavili ulazak Hrvatske u Humu na Sutli i Rogatcu!

najjača županija u RH po broju registriranih prijevoznika i kamiona i ovo će našem gospodarstvu olakšati poslovanje, olakšati i ubrzati prelazak preko granice. Treba naglasiti da schengenski prostor pokriva 20 zemalja s Hrvatskom, 342 milijuna ljudi unutar eurozone, a schengenski prostor 420 milijuna ljudi i 27 zemalja Europe. Ta sloboda kretanja robe, usluga i ljudi pokriva najveći takav prostor na svijetu, a da je vezan za više država – rekao je župan.

'Uvijek je tu bilo jedinstvo' Načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša istaknuo je da Humčani i Rogačani nikad nisu ovaj prostor dijelili na dva dijela. - Bez obzira što su to dva mala mjesta, tu je uvijek bilo jedinstvo. I ovo što se sada desilo sa Schengenom, povratak u tu jedinstvenu cjelinu, govori da smo mi ipak ovdje praktički jedan narod sa dva prezimena, slovenska i hrvatska. Ovdje se nikada nije radila razlika, nikada se nije pitalo tko je tko, ovdje ima miješanih brakova, toliko hrvatskih državljana i s druge strane da je to nevjerojatno. To je posljedica našeg industrijskog dijela Huma na Sutli, gdje je s ove strane praktički bila industrija, dok je sa slovenske južne i sunčane strane bila izgradnja stambenih jedinica i dr. To je odavno od prije, od 1860. godine – rekao je Jutriša. Dodao je da ulazak u Schengen znači olakšanje građanima u jeku turističke sezone. – Također, kamioni iz Stražinog i Vetropackovog skladišta moći će direktno na državnu slovensku cestu. Tu je riječ o 250 šlepera dnevno koji izlaze i ulaze iz Straže – istaknuo je Jutriša. Osvrnuo se i na doček Nove u ponoć. - Obilježili smo ulazak Hrvatske u Schengen na relativno skroman način, i bili smo izuzetno iznenađeni velikim odzivom ljudi i s jedne i s druge strane, pa čak i onih koji su dolazili i iz Krapine, Petrovskog, Rogaške Slatine, ovdje je bila masa ljudi, preko 2000 ljudi. To je bilo spontano okupljanje i to je ono što pokazuje što su odavno željeli i priželjkivali – istaknuo je Jutriša.

'Nešto veličanstveno'

- To je bilo nešto stvarno veličanstveno – komentirao je i župan Občine Rogatec Martin Mikolič ovaj događaj. - Dana nam je mogućnost da opet zajednički gledamo u budućnost, na brojnim područjima, gospodarstva, prvenstveno kulture, druženja. Znamo što je bilo do 1991., mnoga društva koja su djelovala svatko u svom mjestu, djelovala su i zajednički i toga će u budućnosti biti sve više. I to su nam naši ljudi dokazali, da to naši ljudi, s jedne i druge strane Sutle žele i to su sad i dobili – rekao je Mikolič, dodajući da je velika prednost što više neće biti po-

Veselo i svečano bilo je i na Maclju

Granični prijelaz Macelj, inače najfrekventniji granični prijelaz u Republici Hrvatskoj po broju prelazaka putnika i vozila, obilježio je ulazak u Schengen uz veselje i radost tom povijesnom trenutku, ali i uz poneku suzu policijskih službenika koji su dugi niz godina proveli na poslovima granične kontrole i zaštite državne granice. U svečanom okruženju i međusobnom posljednjem zajedničkom druženju na graničnom prijelazu pored redovne smjene okupio se stanovit broj aktivnih policijskih službenika te nekoliko umirovljenika koji su imali želju osobno svjedočiti tom povijesnom činu nakon punih 31 godinu postojanja granice i granične kontrole. Simboličnom prolasku posljednjih vozila i putnika u režimu granične kontrole kao i prvom ulasku u Republiku Hrvatsku bez granične kontrole nazočili su načelnik PU krapinsko-zagorske Željko Košutić, posljednji načelnik PGP Macelj Damjan Vešligaj sa svojim pomoćnicima te gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, načelnik općine Đurmanec Damir Belošević i načelnik općine Jesenje Dario Cvrtila koji su tim putnicima uručili prigodne poklone. Svečanom ulasku u Schengenski prostor na GP Macelj odazvao se počasni konzul RH u Mariboru prof. dr. Šime Ivanjko koji je svečano otvorio šampanjac za sve prisutne i pri tome poželio puno sreće i zadovoljstva svima oni-

kazivanja osobnih dokumenata pri prijelazu. - Mnogi ljudi, unatoč tome što imaju obitelj s druge strane granice, nije se odlučio nedjeljom popodne otići u posjetu radi formalne procedure koju su morali prolaziti. Možemo biti sretni što toga sada više neće biti – istaknuo je, kao i velike gužve i kolone za ljetnih turističkih mjeseci.Naši ljudi vikendom se nisu mogli

ma koji će ubuduće prelaziti iz jedne u drugu državu EU bez granica i ograničenja. Interesantno je da su se tom svečanom trenutku "podizanja rampi" odazvali i oni policijski službenici koji su bili prvi na granici kod uspostave graničnog režima 10./11. listopada 1991. godine, a to su još uvijek aktivan u sustavu Stjepan Šalamon te umirovljeni policijski službenici Vinko Babić i Dragutin Briški koji su iznosili dojmove kako je to izgledalo prije 31 godinu kada je granica uspostavljena na način da su na cesti bile samo tri betonske prepreke - piramide i policijski automobil s upaljenim rotacijskim svjetlima. Osim njih troje tada su 1991. godine na uspostavi granice među prvima bili i Josip Bukvić (tada zapovjednik) te Valent Majcen, a kao prvi carinici tu su bili Mario Premec i Božidar Dvorščak. Nakon spuštanja zastava Europske unije i Republike Hrvatske nebo su parali pucnjevi vatrometa, a nakon toga službujući šef smjene Ivica Posilović putem radio veze, drhtavim i emotivnim glasom, u eter se posljednji puta obratio riječima zahvale za dugogodišnju suradnju svim ustrojstvenim jedinicama koje su bile od pomoći u rješavanju granične problematike te svima čestitao Novu Godinu. Nakon protokolarnih obaveza gotovo do jutra nastavilo se druženje okupljenih uz logističku potporu Nacionalnog sindikata policije. (zl)

normalno odvesti od svoje kuće, i doći kući, i po 4 – 5 sati. Na to sam mnogo puta upozoravao, predlagao rješenja, no uvijek smo došli do zaključka da nema rješenja dok god Hrvatska ne stupi u Schengen. I to se sada dogodilo. Nama, stanovnicima Rogaca pao je kamen sa srca pa i svima nama koji smo odgovorni za naše stanovništvo – zaključio je Mikolič. (sp)

U 2022. godini zabilježeno je u OB Zabok 88 poroda manje u odnosu na 2021. godinu

Prvog dana 2023. rodile su se dvije male Zagorke

Svatko ima pravo izbora, no naša je nova bolnica sa sjajnim liječnicima, sjajnim uvjetima i ja vjerujem da ne samo da ćemo opet doći do 900 ili 950 poroda godišnje, nego da ćemo prijeći i za nas magičnu brojku od 1000 poroda na godišnjoj razini, rekao je župan

ZABOK

Župan KZŽ Željko Kolar 1. siječnja posjetio je u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana prvorođene bebe i njihove majke u 2023. godini te ih i prigodno darivao. Prijepodne prvog dana nove godine rodile su se dvije djevojčice, Tara i Viktorija. Taru je rodila Petra Jakuš iz Brestovca Orehovičkog, a Viktoriju Petra Šalković iz Poljanice Bistričke. Tara i Viktorija - Prvi dan 2023. godine imali smo sreću da su nam se rodile dvije prekrasne djevojčice, Tara i Viktorija. Obje majke se zovu Petre, pa im čestitam na prekrasnim curicama. To je jedna prekrasna tradicija, ali time ne samo da poželimo dobrodošlicu novim Zagorkama ili Zagorcima i čestitamo njihovim roditeljima, nego na ovaj način odajemo i priznanje našoj bolnici i ovom odjelu, jer radi sjajan posao. Ovdje je rodilište – prijatelj djece, jedno od rijetkih u RH. Jedino što smo u 2022. godini zabilježili 88 poroda manje u odnosu na 2021., što sigurno nije podatak koji nas veseli. Ali iz podataka koje imamo, jedan dio majki se odlučuje na porod u zagrebačkim bolnicama. Svatko ima pravo izbora, no naša je nova bolnica sa sjajnim liječnicima, sjajnim uvjetima i ja vjerujem da ne samo da ćemo opet doći do 900 ili 950 poroda godišnje, nego da ćemo prijeći i za nas magičnu brojku od 1000 poroda na godišnjoj razini, a to je ono što bez

U 814 poroda lani rođeno 819 djece, jer se u pet slučajeva radilo o blizancima, a ukupno je rođeno 425 djevojčica i 394 dječaka

problema može raditi naša bolnica – rekao je Kolar. - Svake godine kontinuirano ulažemo i u našu Opću bolnicu Zabok, ali isto tako i u naše rodilište. S prim. Rajkom Furešom svaki puta napravimo jednu kratku analizu onoga što je potrebno za sam odjel, te smo dogovorili načelno investiciju do visine od pola milijuna kuna, a do kraja slijedećeg tjedna će nam dostaviti specifikaciju svojih potreba, pa ćemo na sastanku odlučiti koji su to prioriteti, a prema razgovoru izgleda da je rodilištu trenutno najpotrebniji jedan moderan ultrazvučni aparat i tu je negdje investicija oko 400 tisuća kuna, a ima i još nekih sitnih stvari koje su potrebne rodilištu, a svaka od njih u jednom malom detalju povećava i udobnost žena koje ovdje dođu na porod ili čuvaju trudnoću i vjerujem i da sa takvim manjim stvarima pridonosimo boljoj kvaliteti ali i atmosferi u bolnici, jer imamo sjajan medicinski kadar – zaključio je župan Kolar.

Godina preokreta?

Doc. dr. sc. Rajko Fureš, voditelj Odjela ginekologije i porodništva Zabok i bolnice hrvatskih veterana, osvrnuo se na novogodišnju noć na odjelu. - Veseli smo da su se rodile dvije djevojčice. Nadam se da je to pokazatelj da će i ova godina biti dobra i plodonosna i da će se dječji plač razlijevati diljem Hrvatske i KZŽ. Majke su dobro i nadamo se da će što kraće biti u rodilištu i što prije se vratiti u svoje obitelji – rekao je Fureš. Napomenuo je da je statistika za 2022. godinu lošija nego godinu dana ranije. -Imali smo 814 poroda, a godinu dana ranije 902. Na nivou RH opet su najgori demografski podatci do sada, pa apeliramo na sve da je budućnost ne samo KZŽ nego i RH samo u djeci, jer bez djece nema budućnosti i nadam se da će ova godina biti godina preokreta – rekao je Fureš. Dodajmo da je u 814 poroda lani rođeno 819 djece, jer se u pet slučajeva radilo o blizancima, a ukupno je rođeno 425 djevojčica i 394 dječaka.

Elvis Lacković

Ulaskom RH u Schengen nestale Kumrovečke pruge. Robert Šplajt ali HŽ i Ministarstvo prometa traže

Ivan Kovačić KUMROVEC

Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt, zajedno s čelnicima gradova i općina iz sutlanskog kraja s područja Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije te susjedne Slovenije, u listopadu 2022. godine ponovo je pokrenuo inicijativu za revitalizaciju pruge Savski Marof –Kumrovec – Imeno (SLO), koja je zatvorena sada već davne 2000. godine. Inače, revitalizacija ove jednokolosiječne pruge duge 38,5 kilometara svakih se nekoliko godina iznova pojavljuje kao jedna od važnih tema i za građane, poslovne subjekte, ali i turističke destinacije tog dijela Hrvatske, kao i susjedne Slovenije. No, ulaskom Slovenije u Europsku uniju i Schengensku zonu, pojavio se dodatni otežavajući moment za željenu obnovu i ponovo puštanje u promet te tzv. 'Kumrovečke pruge'. Naime, pruga velikim dijelom zapravo prati tok granične rijeke Sutle, ali na nekoliko mjesta prelazi državnu granicu između Hrvatske i Slovenije, stoga su sve inicijative gradova i općina Hrvatske željeznice i Ministarstvo prometa odbacivali uz izgovor kako revitalizacija pruge nije moguća dok god Hrvatska ne uđe u Schengensku zonu.

Nova inicijativa

Sada kada je ta prepreka uklonjena, Šplajt je ponovno pokrenuo čitavu priču, a kao i već mnogo puta do sada pridružili su mu se kolegice i kolege

Kolar: "Kako se najavljivao ulazak u Schengen, mi smo i 2018., i 2019., i 2020., i 2021. i sada 2022. godine pisali ministru Butkoviću i HŽ-u, pozivajući ih da u financijski plan i plan izgradnje infrastrukture za iduću godinu stave i Kumrovečku prugu. Nažalost, ni jedne godine se to nije dogodilo"

iz Zagorskih Sela, Kraljevca na Sutli, Klanjca, Brdovca, Dubravice, Marije Gorice, Pušže te iz slovenskih Brežica, Podčetrtka i Bistrice ob Sotli.Pokrenuli smo ponovo, ne znam već po koji puta, još jednu novu inicijativu prema Ministarstvu prometa i Hrvatskim željeznicama. Naime, do sad su uvijek imali izgovore da Kumrovečku prugu ne možemo revitalizirati zbog Schengenske zone. Sad kad tog izgovora više nema, imamo priliku pokrenuti tu staru priču jer to što je Kumrovečka pruga zatvorena već više od dvadeset godina je jako utjecalo na demografski pad cijelog sutlanskog kraja. Stoga su našu inicijativu da se ta pruga revitalizira potpisale i sve te jedinice lokalne samouprave iz Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije, jer svima je to jednako važno, a nakon ulaska u Schengen nema više zapreka za pokretanje tog projekta koji je bitan za cijeli naš kraj. S time da su nam se pridružili i župani sa slovenskog područja koje ta pruga također povezuje – ispričao nam je Šplajt.

Nezainteresiranost HŽ-a

Kako je naglasio, žali što se ministarstvo nije pokrenulo već ranije te prihvatilo neku od ranije pokrenutih inicijativa, kako bi se ulazak u Schengen dočekao barem s pripremljenom projektnom dokumentacijom. – Moglo se već ranije za tu prugu napraviti jedan zajednički europski projekt između Slovenije i Hrvatske i kojeg smo mogli financirati iz ove nove Interreg omotnice koja nam dolazi. No, eto, i na našu ovu novu inicijativu stigao je odgovor da to nije moguće zbog neraščišćenih graničnih odnosa između Hrvatske i Slovenije te da pruga dosta prolazi kroz katastarske općine Republike Slovenije, a to je samo izgovor zbog nerada i nebrige Hrvatskih željeznica. Oni su jednostavno nezainteresirani da se uđe u taj projekt. Stalno se traže neki novi razlozi i izgovori i prebacuje se loptica na slovensku stranu, a sa slovenske strane uistinu imamo i podršku, i želju, i volju da ta pruga ponovno zaživi – kaže Šplajt i dodaje kako je bilo i nekoliko inicijativa da se na tu temu održi bilateralni sastanak na visokoj razini, između slovenskog i hrvatskog ministarstva, no taj sastanak još nije održan. – Od strane našeg Ministarstva prometa očito nema dovoljno političke volje da se to pokrene. No, mi nećemo stati. Forsirat ćemo tu priču i dalje jer to može biti jedna jako dobra turistička ruta, a isto tako može biti jedan novi gospodarski pokretač čitavog našeg

Šplajt: "Da se čitava pruga rekonstruira i obnovi, s uređenjem svih željezničkih stanica, koštalo bi negdje oko 40 milijuna kuna. Vjerojatno je taj iznos sada nešto veći, no sve to smo mogli i još uvijek možemo isfinancirati iz EU fondova, pogotovo jer Europska unija takve projekte posebno prati i podržava"

kraja. Tu bi se opet mogli kao nekad spojiti na slovenske željeznice i ta pruga bi opet spajala Zagreb i Celje s Austrijom – rekao je Šplajt. Prazna obećanja

Inače, Vlada Republike Hrvatske još je 2019. godine u Krapini najavila da će projekt revitalizacije Kumrovečke pruge ući u Vladin investicijski program, odnosno, da će se revitalizirati, podsjeća Šplajt, no od tada se, kaže, nije napravilo apsolutno ništa. – Postojali su već i neki izračuni koliko bi ta revitalizacija koštala, ko-

ji su napravljeni 2019. godine. Znači, da se čitava pruga rekonstruira i obnovi, s uređenjem svih željezničkih stanica, koštalo bi negdje oko 40 milijuna kuna. Vjerojatno je taj iznos sada nešto veći, no sve to smo mogli i još uvijek možemo isfinancirati iz EU fondova, pogotovo jer Europska unija takve projekte posebno prati i podržava – podsjeća Šplajt, koji nam je rekao kako je neovisno o ovoj inicijativi, prije njih, početkom listopada, i Krapinsko – zagorska županija ponovo pisala ministarstvu i HŽ-u na istu temu.

Inicijativa Županije

Stoga smo o tome razgovarali i sa županom Željkom Kolarom, koji je napomenuo kako je već pet godina pokušava pokrenuti tu priču. - Prvi dopis vezan za Kumrovečku prugu sam ministarstvu poslao 2017. godine. Mi smo imali ideju tu prugu vratiti u funkciju još kad je Hajdaš bio ministar prometa. Naime, kad su se uvodili nagibni vlakovi prema Splitu, pa se modernizirala ta pruga, dio pragova i tračnica je izdvojeno, deponirano i bilo predviđeno za

sanaciju Kumrovečke pruge. To je napra-

Pruga velikim dijelom zapravo prati tok granične rijeke Sutle, ali na nekoliko mjesta prelazi državnu granicu između revitalizira, Hrvatske željeznice i Ministarstvo prometa odbacivali uz izgovor kako revitalizacija Kumrovečke

Načelnik Općine Kumrovec, zajedno s kolegicama i kolegama iz Zagorskih Sela, Kraljevca na Sutli, Klanjca, Brdovca,

Robert Šplajt na zapuštenoj željezničkoj stanici u Kumrovcu

nestale su prepreke za revitalizaciju Šplajt pokrenuo novu inicijativu, traže nove prepreke i izgovore!

vio Hajdaš kao ministar. Međutim, nakon što je došla nova vlada, nije došlo do realizacije toga, a obrazloženje je uvijek bilo da mi nismo u Schengenu, a da pruga nekoliko puta presijeca granicu, što je točno. No, ono što nije bilo točno je to što su govorili da su Slovenci protiv te pruge. A mi smo uvijek imali podršku Slovenije za revitalizaciju te pruge, i na razini ministarstva, a isto tako na razini kolega župana pograničnih slovenskih područja – ispričao nam je Kolar o počecima županijskih angažmana oko revitalizaciji Kumrovečke pruge.

Brojni dopisi

Kako je rekao, od 2017. godine, kad se intenzivnije počelo govoriti o mogućem ulasku Hrvatske u Schengensko područje, Krapinsko – zagorska županija kontinuirano je na temu pruge slala dopise Ministarstvu prometa i Hrvatskim željeznicama. –Kako se najavljivao ulazak u Schengen, mi smo i 2018., i 2019., i 2020., i 2021. i sada 2022. godine pisali ministru Butkoviću i HŽ-u, pozivajući ih da u financijski plan i plan izgradnje infrastrukture za iduću godinu stave i Kumrovečku prugu. Nažalost, ni jedne godine se to nije dogodilo. U međuvremenu je bilo i zajedničkih inicijativa Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije, pa je bilo i naše zajedničke inicijative s općinama i gradovima uz Sutlu, bez obzira na stranačku pripadnost. Bilo je i niz aktivnosti koje su gradovi i općine poduzimali sami, ali smo uvijek svi bili u kontinuitetu i uvijek s istim ciljem, a to je da se Kumrovečka pruga stavi u funkciju. Jer možete primije-

titi da tamo gdje nema pruge je puno slabija gospodarska aktivnost, a loša prometna povezanost dovodi do iseljenja stanovništva. To se pogotovo vidi u tom području, Zagorska Sela, Kumrovec, Klanjec, Kraljevec na Sutli i sigurno da bi vraćanje pruge itekako dignulo gospodarstvo, ali i olakšalo ljudima tranzit. Pogotovo u općini Zagorska Sela, koja je, praktički, prometno možda i najodsječenija općina u Krapinsko – zagorskoj županiji – komentirao je Kolar, dodavši kako je ministru Butkoviću poslao već osam službenih dopisa kojima ga poziva da dođe u Krapinsko – zagorsku županiju na službeni sastanak, no, ministar još uvijek nije stigao.

Odgovor ministarstva

Ipak, nešto je stiglo. Početkom studenoga, stigao je odgovor (nakon požurnice) na posljednji dopis kojeg je župan poslao ministarstvu početkom listopada 2022. godine. – Moram priznati da već dugo nisam vidio takav dopis, kojeg sam pročitao jedno tri, četiri puta i da nisam shvatio 'što je pisac htio reći'. Onda sam to proslijedio svojim resornim pročelnicama pa su i one to pogledale i ustvrdile da ni one ne razumiju koja je poanta tog odgovora. Tako da ćemo to pokušati dešifrirati s ministrom. No, ja sam u tom pismu vidio potrebu za sastankom na kojem bismo im mi još jednom objasnili što bi trebalo napraviti – rekao je župan Kolar. Što o tome svemu uistinu misli Ministarstvo prometa, pitanje je na koje već bezuspješno čekamo odgovor već više od tri tjedna, a objavit ćemo ga čim i ako stigne.

Misja: 'To je strateški važno i za Sloveniju!'

Peter Misja, župan slovenske općine Podčetrtek, također je potpisnik ovo inicijative, ali i dugogodišnji veliki zagovaratelj revitalizacije Kumrovečke pruge. Kako je rekao, on se još 2000. godine zalagao da se ta pruga ne ukine, a od kad je zatvorena, konstantno izražava interes da se ona ponovo revitalizira. – Sada kada više ne postoji Schengen kao izgovor, bilo bi dobro da se slovensko i hrvatsko ministarstvo dogovore da se ponovo uspostavi ta pruga. To bi bilo strateški važno i za Sloveniju i za Hr-

vatsku, kao alternativna prometna mogućnost ako se nešto dogodi na onoj pruzi Savski Marof – Dobova – Zidani Most, a s druge strane to bi stvorilo novu mogućnost nekog novog oživljavanja svih tih gradova i općina uz samu granicu. Mi smo sa slovenske strane pisali već desetak puta i našoj, slovenskoj Vladi, i sad kad je Hrvatska u Schengenu, sad više nema izgovora i mislim da je vrijeme da se ta pruga revitalizira jer je to interes svih nas s obje strane granice – rekao nam je Misja.

između Hrvatske i Slovenije, stoga su sve inicijative gradova i općina s obje strane granice, da se pruga ponovo pruge nije moguća dok god Hrvatska ne uđe u Schengensku zonu. Sada je taj argument prestao postojati

Brdovca, Dubravice, Marije Gorice, Pušće te iz slovenskih Brežica, Podčetrtka i Bistrice ob Sotli, pokrenuo inicijativu

Peter Misja

Župan Kolar i ministar Butković

Otvaranje dionice spojne ceste od Svetog Križa Začretja do Lepajci stvorilo je nekoliko opasnih raskrižja zbog

Mještani su prosvjedovali i blokirali raskrižje ceste u Svetom Križu Začretju jer je smatraju

Niti 48 sati kasnije na istom se raskrižju

Na prosvjedu se okupilo više od 250 građana, koji su neprekidnim hodanjem po pješačkim prijelazima

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U Svetom Križu Začretju, na križanju spojne ceste Sveti Križ ZačretjeLepajci i glavne svetokriške ulice Marije Jurić Zagorke, na jednom od ''spornih'' raskršća, lokalnom stanovništvu poznatom pod nazivom kod ''Šoštarića'', proteklog je utorka održan veliki prosvjed kojim su mještani tražili zatvaranje spojne ceste zbog nekoliko kritičnih raskrižja s lokalnim i županijskim cestama. Na prosvjedu se okupilo više od 250 građana, koji su neprekidnim hodanjem po pješačkim prijelazima na sat vremena blokirali cestu, a policija je kontrolirala da sve bude sukladno zakonu. Kako je već u najavi istaknula glavna organizatorica prosvjeda, Tatjana Belanović, ovo je bio prosvjed mirne naravi, kojim se tražilo zatvaranje spojne ceste dok god ne bude sigurna na svim kritičnim točkama. - Ovo je prosvjed svih nas. Malih i velikih. Mlađih i starijih. Religioznih i onih koji to nisu. Stranačkih i nestranačkih. Pješaka i vozača. Arhitektima, policajcima, prometnim stručnjacima, ali ni nikome od nas nije jasno kako se je ovo dozvolilo – istaknula je Belanović te podsjetila da su Hrvatske ceste zapravo priznale pogreške i zatražile analizu i najavile postavljanje semafora na jednom spornom raskršću, a kružni tok na drugom, no usprkos tome cesta je otvorena. Cilj prosvjednika je da se cesta odmah zatvori, dok se kritični dijelovi ne promijene. Četiri kritične točke

Belanović je na prosvjedu ponovila da se radi o četiri kritične točke: skretanje za Štrucljevo, raskrižje spojne ceste i ulice Matije Gupca, spojne ceste i ulice Marije Jurić Zagorke te prijelaz u Dukovcu. S obzirom da se spominje i skretanje za Štrucljevo, Belanović je potvrdila da je cilj izboriti zatvaranje cijele dionice Zabok – Lepajci, a ne samo ovog dijela, koji je pušten u promet nedavno. - Pokazalo se da su na spomenutom skretanju počele nesre-

Marko Kos: 'Nakon otvorenja prve faze mi smo iznijeli sve probleme, ukazali na nelogičnosti, možda i zastarjelih prometnih rješenja i nadali se poboljšanju. No, cirkulacija prometa se povećala i mislim da treba pristupiti boljim, kvalitetnijim i modernijim rješenjima'

će i to nam je prva kritična točka. Na ostalima srećom još nije bilo nesreće, no sad su praznici što spašava djecu, no vidjet ćemo što će biti za tjedan dana kada krene nastava - rekla je Belanović i podsjetila da u Dukovcu nema obilježenog pješačkog prijelaza, a raskrižje sa ulicom M. J. Zagorke nesigurno je jer je to cesta koja vidi do škole i djeca se ne usude prelaziti. - Tu tražimo kružni tok, a u Štrucljevu nedostaje dodatna traka koja bi omogućila sigurno skretanje – rekla je Belanović i dodala da ne vjeruje u obećanja Hrvatskih cesta. - Da vjerujemo u obećanja ne bi bili tu – zaključila je. Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos rekao je pred sam početak prosvjeda da je njegova želja dati potporu volji građana. -Nakon otvorenja prve faze mi smo iznijeli sve probleme, ukazali na nelogičnosti, možda i zastarjelih prometnih rješenja i nadali se poboljšanju. No, cirkulacija prometa se povećala i mislim da treba pristupiti boljim, kvalitetnijim i modernijim rješenjima – rekao je načelnik i naglasio da se očekuje ne samo mrtvo slovo na papiru, nego i realizacija. - Nadam se da će sve biti riješeno na najbolji mogući način – zaključio je Kos.

Prva nesreća Nije prošlo ni 48 sati, a pokazalo se kako su mještani s pravom zabrinuti. Na križanju novootvorene spojne ceste s glavnom svetokriškom ulicom Marije Jurić Zagorke, upravo na onome na kojem su prosvjedovali građani, u četvrtak ujutro sudarila su se dva automobila, a u nesreće je teške tjelesne ozljede zadobila 56-godišnja vozačica. – Nije prošlo ni 48 sati od prosvjeda, nakon kojeg sam ponovo pisala Hrvatskim cestama, no oni ne vide nikakav problem. Čuli smo jutros Hitnu, izašli van, bili su i vatrogasci – na licu mjesta nam je ispričala Tatjana Belanović te odmah pozvala sve mještane da 'zatrpaju' Hrvatske ceste pozivima i mailovima te na taj način dodatno izvrše na njim pritisak. Očito je to urodi-

Direktor sektora održavanja Hrvatskih cesta, Dubravko Kos, rekao je kako je potrebno naći rješenje za sigurnost te da će se izgraditi i kružni tok i postaviti semafor, no to se ne može, kako je rekao, napraviti u 6 minuta

Marko Kos, Dubravko Kos i Tatjana Belanović

Hrvatske ceste postavile su dodatnu signalizaciju

zbog kojih su mještani zabrinuti za sigurnost

raskrižje nove spojne smatraju nesigurnom. dogodila nesreća

na sat vremena blokirali cestu i raskrižje

lo plodom, jer samo par sati kasnije direktor sektora održavanja Hrvatskih cesta Dubravko Kos stigao je u Začretje, na sporno raskršće, gdje su ga dočekali predstavnici prosvjednika, kao i načelnik Marko Kos. Ništa od zatvaranja

Iako su prosvjednici Dubravku Kosu ukazali na probleme koje donosi ovo raskršće i istaknuli kako traže

Tatjana Belanović: 'Pokazalo se da su na spomenutom skretanju počele nesreće i to nam je prva kritična točka. Na ostalima srećom još nije bilo nesreće, no sad su praznici što spašava djecu, no vidjet ćemo što će biti za tjedan dana kada krene nastava'

da se cesta zatvori, direktor sektora održavanja jasno im je dao do znanja kako se to neće dogoditi. Upozorio je kako se cesta ne može zatvoriti, jer ima uporabnu dozvolu. Na to je Belanović replicirala da, da bi se cesta zatvorila, treba volja direktora Hrvatskih cesta. - Ne, nije tako. Potrebno je rješenje prometne inspekcije da se cesta zatvori – ponovio je Kos, dodavši da će inspekcija doći, ako je građani pozovu. Na to se nadovezao načelnik Marko Kos. – Što je za nas drugo rješenje? Jer, prometna inspekcija je u nadležnosti Ministarstva prometa i utvrdit će da je cesta napravljena po pravilima struke. Oni će utvrditi da je sve ok, a za nas nije ok. Možda ona tehnički je ok, ali u skladu s vremenom nije ok – rekao je Kos. Također, istaknuo je kako Općina nije dobila ni-

kakvu obavijest o puštanju ceste u promet, kao ni oko toga da će se postavljati semafor i graditi kružni tok. – Za to čitam na zagorje.com, umjesto da domicilna općina dobije takve obavijesti od vas – dodao je načelnik Kos.

Dodatna signalizacija

Direktor sektora održavanja rekao je kako je potrebno naći rješenje za sigurnost te da će se izgraditi i kružni tok i postaviti semafor, no to se ne može, kako je rekao, napraviti u 6 minuta. – Ne, ali se moglo u osam mjeseci. A mi sad moramo čekati da prođe proces nabave, pa proces sklapanja ugovora i postavljanje semafora? Godina dana! Tko će od vas mirno spavati kad se nekome nešto ovdje dogodi? Osam mjeseci prošlo je od potpisivanja peticije, da se onda krenulo u raspisivanje javne nabave, semafor bi tu već bio – rekla je Belanović. Nakon poduže rasprave, dogovoreno je kako će se Hrvatske ceste postaviti treptajuće oznake, koje bi trebale skrenuti pažnju vozačima na dodatni oprez, što je i napravljeno do petka. Načelnik Marko Kos i prosvjednici najavili su kako će poslati prijavu prometnoj inspekciji, što su, kako doznajemo, i učinili, a Tatjana Belanović rekla je kako je osim prijave inspekciji poslala i zahtjev Hrvatskim cestama da joj dostave analizu sigurnosti na spornoj spojnoj cesti. (zl)

Provjerili smo koliko je pružnih prijelaza u Zagorju osigurano rampom i signalizacijom

'Za preglednost na pružnim prijelazima odgovoran je onaj tko tu cestu održava!'

Na području KZŽ imamo 118 željezničko – cestovnih prijelaza. Od toga su svega 33 prijelaza osigurana polubranicima i svjetlosno – zvučnom signalizacijom, dok ih je 10 osigurano samo svjetlosno – zvučnom signalizacijom

HRVATSKO ZAGORJE - Ponukani teškom prometnom nesrećom na pružnom prijelazu u Pustodolu u Donjoj Stubici, gdje je u naletu vlaka početkom prosinca život izgubila ženska osoba, obratili smo se s upitom Hrvatskim željeznicama, s ciljem da saznamo koliko je pružnih prijelaza u Krapinsko – zagorskoj županiji osigurano svjetlosnom signalizacijom i rampom.

Projekt modernizacije i osiguranja

Doznali smo kako na području naše županije imamo 118 željezničko – cestovnih prijelaza. Od toga su svega 33 prijelaza osigurana polubranicima i svjetlosno – zvučnom signalizacijom, dok ih je 10 osigurano samo svjetlosno – zvučnom signalizacijom, odgovorili su nam iz HŽ – a. Rekli su i kako su kroz projekt obnove i modernizacije 50 željezničko – cestovnih prijelaza na području županije obnovili ŽCP Dukovec, Horvati i Bračak, a u sklopu projekta obnovit će se i ŽCP Dijabaz, sve u sklopu projekta Svjetske banke 'Održive hrvatske željeznice u Europi'. – Također, kroz projekt osiguranja i modernizacije 95 ŽCP-a u Krapinsko - zagorskoj županiji, automatskim uređajem za osiguranje s cestovnim svjetlosnim signalima i polubranicima modernizirat će se i ŽCP-u Lovno I u Novom Golubovcu, a sredstva su osigurana kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Osim toga, na području Županije iz domaćih izvora će se financirati obnova dodatnih 12 ŽCP-a (Grabrovec, Štruc-

HŽ: "Preglednost na željezničkocestovnom prijelazu ili željezničkopješačkom prijelazu na području izvan pružnog pojasa mora osigurati pravna osoba koja održava cestu na tom području, a unutar pružnog pojasa tu preglednost mora osigurati upravitelj infrastrukture"

ljevo-stajalište, Začretje 3, Zubići, Pristava Krapinska, Donji Lipovec, Zagorsko naselje, Stubičke Toplice, Pustodol, Kolodvorska ulica, Matenačka ulica, Golubovec) – odgovorili su iz HŽ – a na naš upit o tome je li u planu modernizacija pružnih prijelaza, u smislu osiguravanja istih i postavljanja svjetlosno – zvučnih signalizacija i rampi.

Preglednost pružnih prijelaza

Nakon nesreće u Pustodolu, po društvenim mrežama javljali su se brojni mještani tamošnjeg naselja, kao i oni koji svakodnevno pu-

tuju tom dionicom i prelaze preko spornog pružnog prijelaza, s navodima kako je isti izrazito nepregledan. Isticali su kako se nadolazeći vlak s lijeve strane (ukoliko se krećete prema Pustodolu) koji dolazi iz smjera Donje Stubice gotovo uopće ne vidi, zbog raslinja na privatnom posjedu uz sami prijelaz. Zanimalo nas je stoga tko je odgovoran za održavanje preglednosti pružnih prijelaza. Prema njihovom odgovoru, to je odgovornost pravne osobe koja održava cestu na tom području. - Kontrola i odgovornost propisne preglednosti s ceste na željezničku prugu propisana je Pravilnikom nadležnog Ministarstva (MMPI), odnosno Pravilnikom o načinu osiguravanja prometa na željezničko cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge i Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava "Propisana preglednost", a i čijem čl. 100 je definirano sljedeće: 'Preglednost na željezničko-cestovnom prijelazu ili željezničko-pješačkom prijelazu na području izvan pružnog pojasa mora osigurati pravna osoba koja održava cestu na tom području, a unutar pružnog pojasa tu preglednost mora osigurati upravitelj infrastrukture (…) Upravitelj infrastrukture odgovoran je da se na željezničkoj pruzi ispred ŽCP-a ili PP-a koji je osiguran propisanom preglednošću postavi propisana signalna oznaka za davanje obavijesti strojovođi o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila' – odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture. (jk)

Kolar: 'Primarni i najbitniji je da ljudi ovdje u Zagorju

Ivan Kovačić KRAPINA

Redovito u ovom predblagdanskom tjednu razgovaramo s Vama o godini na izmaku i tradicionalno taj razgovor objavljujemo u prvom novogodišnjem izdanju Zagorskog lista. Pa evo, sjećam se da ste prošle godine u našem novogodišnjem razgovoru rekli da Vam je Proračun za 2022. godinu bilo teže napraviti nego bilo koji drugi do tad. Kao razlog za to naveli ste činjenicu da nije bilo poznato koji natječaji će tijekom godine biti otvoreni, zbog čega puno stavki niste mogli sa sigurnošću planirati. I sad ste nedavno donijeli Proračun za 2023. godinu. Je li ovog puta bilo lakše?

Kolar: U principu ne. Ništa se, nažalost, nije promijenilo zbog toga jer smo ove godine dobili jednu dodatnu otežavajuću okolnost, a to je agresija Rusije na Ukrajinu, zbog

planirane i za specijalne bolnice u Krapinskim i Stubičkim Toplicama, no, što će biti s Općom bolnicom Zabok? Zakon prema kojem bi nju od Županije trebala preuzeti država prošao je prvo čitanje u Saboru, navodno u veljači slijedi i drugo... Vi ste već u više navrata izrazili protivljenje tome, ali ako država određuje limite, cijene usluga i visinu plaća, zašto ste protiv toga da država preuzme onda i odgovornost za poslovanje i dugove koji se time stvaraju? Zar ne mislite čak da bi Županiji trebalo biti u interesu da se riješi te obaveze i odgovornosti na koju ima tako malo utjecaja?

Kolar: Pa neki moji kolege i razmišljaju tako i slažu se s vama, ali zbog toga što je sustav nakaradan i zbog toga što je takav sustav neodrživ. I ja sam to jasno i glasno rekao i ministru Berošu, kao i na sastanku Vlade u Splitu, da mi podržavamo reformu zdravstvenog sustava. Ona je neophodna. Ako se sjećate,

osim za investicije. A država se zadužuje i za tekuće poslovanje. To je razlika u toj fiskalnoj odgovornosti koju ima središnja vlast u odnosu na nas. I s tog aspekta zadatak ministarstva jest stvoriti sustav koji je održiv. A ja sam duboko uvjeren da, kad će postojati zdravstveni sustav koji je održiv, da ćemo mi bolje upravljati s njime, nego država. Jer mi znamo koji su prioriteti naših ljudi i koje su specifičnosti ovog prostora. I tu ćemo sigurno biti bolji. Mi smo već pokazali da znamo upravljati, ali mora biti održivi sustav. Dakle, pozdravljam odluku ministarstva da se ide u sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava, da se posebna pažnja posveti primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da se točno definiraju ovlasti sekundarog i tercijarnog dijela zdravstvenog sustava, odnosno, općih bolnica i kliničkih centara, ali smatram da bi nakon te reforme, iz gore spomenutih razloga, opće bolnice trebale ostati nama na upravljanje. Svi smo mi u nekom trenutku pacijenti i kad pitate bilo kojeg pacijenta što mu je važno, odgovor je da ima dobru i brzu uslugu, da nema dugih lista čekanja, da ima moderne tehnologije za liječenje... To interesira ljude. Njima onda nije bitno upravlja li bolnicom država ili županija. I tu nije riječ o onome što se pisalo želi li HDZ postaviti svoje ravnatelje ili...

Pa dobro, izbor ravnatelja je, da se ne lažemo, uvijek politička odluka. I Vas je sad HDZ napadao zbog izbora ravnatelja Specijalne bolnice Krapinske Toplice...

doktorice Dogan, nitko drugi nije član stranke. Prema tome, pokažite mi jedan takav primjer u Hrvatskoj gdje 95% čelnih ljudi raznih ustanova i institucija nisu stranački ljudi. I onda dođete do jednog mladog čovjeka, Danijela Javorića Barića, što sam ja usporedio s Gvardiolom jer niti je Dalić uzeo Modrića da igra jer je star, niti Gvardiola jer je mlad, nego zbog toga što su jedan i drugi genijalci. Tako i mene interesira kvaliteta, a ne godine. Mi se kunemo u mlade ljude, a kad vidimo da su spremni preuzeti odgovornost, onda u tome vidimo problem. Ja ću zamoliti Danijela da objavi svoj CV jer ja tako nešto nikad nisam vidio. On u svakoj godini svog školovanja ima ili dekanovu ili rektorovu nagradu. Godinu i pol dana je bio predsjednik Upravnog vijeća bolnice. I kako je moguće da je izabran sa svih 7 glasova ZA? Nije bilo preglasavanja 4:3, kao, da su članovi koje imenuje Županija bili ZA, a ostali protiv. Svi su podržali Danijela, pa čak i predstavnik države, ministarstva, neću reći HDZ-a, je glasao za njega. Prema tome, ja sam uvjeren da će on svojim radom vrlo brzo pokazati razloge zbog kojih je izabran.

čega su se dodatno poremetili uvjeti na tržištu. Mi smo prošle godine imali problema i s pandemijom, pa s dva potresa i uglavnom su se tu lomila koplja. Sada imamo problem nekontroliranog rasta cijena građevinskog materijala, energenata i repromaterijala, što je dovelo do toga da su nam svi projekti poskupjeli. S druge strane, u jednom se trenutku dogodila i nestašica materijala koja je na pojedinim gradilištima usporila i samu gradnju. S obzirom na to da je stigla nova financijska omotnica i NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti, op.a.), a da nisu definirani natječaji koji će biti otvoreni u narednom razdoblju, morali smo i sad vrlo pomno planirati te se fokusirati samo na one projekte za koje smo sigurni da će za njih biti raspisan natječaj ili za one koje smo sigurni da ćemo ih moći realizirati.

Izvijestili smo već koji su to projekti, a velike investicije su

ja već tri ili četiri godine govorim da je sustav mrtav. On funkcionira isključivo zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. Evo, Vlada je ponovno intervenirala s više od 700 milijuna kuna za plaćanje lijekova veledrogerijama. Znači, sustav je nakaradan i financijski neodrživ. I tu se slažem s ministrom Berošem. Limiti bolnica nisu dovoljni ni za plaće, a kamoli za režije i plaćanje lijekova. O investicijama neću ni govoriti. To mi krpamo iz našeg, županijskog proračuna. S druge strane, cijene zdravstvenih usluga su nerealne. Kao da mi dođemo u restoran na ručak, pojedemo ručak, dođe konobar i kaže '400 kuna', a mi mu kažemo 'u redu, evo vam 200'. I naravno, tu je problem i osiguravanja sredstava za plaće. Ne možete potpisati sporazum sa sindikatom i dignuti plaću za 6%, a osigurati financijska sredstva za 2%. To si nitko ne može priuštiti, a pogotovo ne lokalna i područna samouprava. Jer mi se ne možemo zadužiti,

Kolar: Pa jesu, napali su me, ali ja sam baš veseo i radostan zbog toga. Jer, znate kako se veli, svaki sudi po sebi. Vi znate da smo mi vrlo transparentni oko imenovanja ravnatelja i direktora naših ustanova i da je od mojih 11 pročelnica i pročelnika samo jedna kolegica članica stranke. I to je gospođa Vlatka Mlakar, koju smo dvije i pol godine nagovarali da dođe iz ministarstva raditi u Županiju. Ona je vrhunski stručnjak koja je u ministarstvu radila kroz nekoliko različitih vlada i mi smo sretni što je na kraju ipak odlučila voditi javnu nabavu i EU fondove u Krapinsko –zagorskoj županiji. I njeno dovođenje nema nikakve veze s njenim članstvom u stranci, već isključivo samo s njenom neospornom stručnošću. To dokazuje i sama činjenica da mi nismo penalizirani ni za jedan jedini projekt kojeg provodimo i to je zapravo fascinantna činjenica u ovim uvjetima. S druge strane, ako gledamo sve zdravstvene ustanove kojima je osnivač Krapinsko – zagorska županija, osim

Mi koji pomnije pratimo i izvještavamo o Županiji i županijskim projektima, primjećujemo da se nekako najveće investicije već dugi niz godina odnose na razne znanstvenoobrazovne i poslovne projekte, od REGEA-e, Poslovnog inkubatora, Poduzetničkog centra, Znanstvenog edukativno-zabavnog centra, Centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu... Zbog čega ste toliko fokusirani na te, nazovimo ih tako, stručne i znanstvene projekte, koji prosječnom građaninu nerijetko zvuče pomalo apstraktno?

Kolar: Gledajte, morate pratiti europske trendove, ne da bi bili korak ispred, nego da bi uopće mogli držati korak s naprednim zemljama. Jednostavno se nametnulo da su centri izvrsnosti nešto što će u budućnosti biti dominantno. Znači, svatko želi školovati svoje dijete u jednoj školi, u jednom centru gdje su najbolji mogući uvjeti baš za tu struku. I bilo je nekakvo uvriježeno pravilo da sve takve naprednije stvari mogu biti u Zagrebu, a ako već nije u Zagrebu, onda eventualno može nešto u Splitu, Osijeku ili Rijeci. Iako je naša Krapina najmanje sjedište županije u RH, moj tim i ja nismo se nikako mogli pomiriti s time da nam je to nekakva prepreka i da mi ne možemo biti među najboljima ili najbolji. I da ne možemo razvijati te centre kompetentnosti i biti ti koji diktiramo tempo.

I na neke stvari koje smo počeli raditi, kao što su Poslovni anđeli, Poduzetnički inkubator, Centar za robotiku i nove tehnologije, neki su čak počeli posprdno gledati i govoriti 'Baš budete vi to u Zagorju napravili'. No, na kraju se ispostavilo da sve poteze koje smo vukli, da smo bili u pravu. I ono što je bilo važno jest da smo mi vrlo jasno izdefinirali naše strateške ciljeve i točno smo znali što želimo i kud idemo. I to nam nitko do sada nije osporio, kao što nitko nikad nije rekao da ne radimo. Dakle, dvije stvari me još uvijek drže da sam 110 posto angažiran oko svega. Prva, to što nitko nikad nije rekao da ne radim i druga, ona legendarna, da sam previše među ljudima. To je top izjava. Znači da sam na dobrom putu. Jer ako ne radim i ako ne razgovaram s ljudima i ne slušam ljude, onda ne mogu dovoljno široko vidjeti koje su sve stvarne, one svakodnevne potrebe naših stanovnika. Ako to ne vidite, onda ne možete ništa ni napraviti. Niti ostvariti onaj naš primarni cilj koji nam je najbitniji i zbog kojeg radimo sve to što radimo, a to je da ljudi ovdje u Zagorju ostanu živjeti i raditi. Ono što je moja najveća prednost je u to da sam uspio složiti sjajnu ekipu, okružiti se s ljudima koji...

Kažu ljudi da se uglavnom okružujete sa ženama.

Kolar: Ja se okružujem s najboljima. Evo, Danijel Javorić Barić nije žena. Ali da, kolegice su dominantne. Vrlo su predane svojem poslu, nisu sklone nepotrebnom kompliciranju i vrlo su odgovorne. I ja sam ponosan što sam okružen takvim kolegicama i najveći benefit od toga je da među njima postoje barem dvije, tri kolegice koje bi bez nekih veći problema mogle preuzeti i moju poziciju.

Jel' to Vi sad ekskluzivno najavljujete povlačenje?

Kolar: Ne, ne najavljujem povlačenje. Ali nisam se ja rodio na funkciji župana. Moj benefit kojeg sam imao već u samom startu, kad sam postao gradonačelnik Klanjca, jest da imam svoju struku. Ja sam geodet po struci, volio sam svoj posao i volim svoj posao. Radio sam u struci 22 godine i 19 godina bio sudski vještak i još uvijek pratim što se u struci događa, iako je struka strahovito napredovala. Tako da ja nemam problema s tim da se sutra vratim u struku. I to se vidjelo u nekim potezima koje sam ja radio, jer nisam nikome ništa bio dužan, niti sam danas kome što dužan, niti se kome moram udvarati. Drugi benefit je taj, a takvih pri-

Zagorskog lista komentira događaje koji su bili aktualni tijekom protekle godine, kao i one koji nas očekuju

najbitniji cilj svega što radimo Zagorju ostanu živjeti i raditi'

nastavak ili barem velik utjecaj kroz 2023. godinu, župan Kolar je odgovarao poprilično otvoreno, spontano i direktno

Na

su čak počeli posprdno gledati i govoriti 'Baš budete vi to u Zagorju napravili'. No, na kraju se ispostavilo da sve poteze koje smo vukli, da smo bili u pravu"

mjera nema puno u Hrvatskoj, da sam na svim neposrednim izborima, na koje sam izlazio, pobjeđivao u prvom krugu. I kad imate takvu podršku ljudi, morate osjećati posebnu odgovornost. I morate komunicirati s tim ljudima jer ste dobili mandat da provedete program kojeg ste predložili. No, naravno, pozicija župana nije mjesto na kojem ću ja biti vječno. Mi smo svoje ciljeve postavili jasno i precizno i tako dugo dok te ciljeve ne postavimo na čvrste temelje, ja ću biti tu. Ključno je da ću biti tu dok ću imati podršku ljudi, kao i podršku mog najužeg tima. Kad ja vidim da su oni ispred mene i da brže trče od mene, onda ću se ja maknuti sam. To je sigurno. Dok god se ja u šest ujutro mogu s njima naći i razići se navečer u 22, mislim da još uvijek mogu nešto doprinijeti i dati.

I na kraju, budući da redovito pratimo sve vaše projekte koji su u tijeku, kao što i najavljujemo sve one koji su u planu, preskočit ćemo ovom prigodom njihovo ponovno nabrajanje, bit će za to još prilike. No, evo, ovaj razgovor, za kraj, dobra je prilika za Vašu novogodišnju poruku Zagorkama i Zagorcima. Što biste im poručili?

Kolar: Prije svega, hvala svima na potpori. Hvala članicama i člano-

vima Županijske skupštine na svakom prijedlogu, primjedbi i sugestiji. Vjerujte mi, ja svaku od tih sugestija i primjedbi osobno vrlo ozbiljno shvaćam. Nakon Skupštine, s jednim malim rokom odmaka, sve to analiziramo da vidimo možemo li to implementirati, odnosno, postoji li za to mogućnost provedbe ili ne. Isto tako, zahvaljujem svim poduzećima, kao i našim djelatnicima, što u Županiji, što u našim ustanovama. Zahvaljujem im na sjajno odrađenom velikom poslu kojeg odrađujemo, a naravno, zahvaljujem i svim načelnica-

ma i načelnicima, gradonačelnicima i gradonačelnici jer smo puno projekata odradili i u zajedničkoj suradnji s općinama i gradovima. Zahvaljujem i svim javnim poduzećima, Zagorskom vodovodu, HEP-u, državnim poduzećima, kao i Vladi RH, koja nam je preko svojih ministarstava partner u mnogim projektima. Nadam se da ćemo tu suradnju još više poboljšati i povećati s dva ključna projekta, budući da smo sve ostale manjeviše posložili. Ta dva ključna projekta koja još trebamo posložiti za 2023. godinu su brza cesta prema

Mariji Bistrici, jer nema opravdanja da nismo tih 6 i pol kilometara napravili, a drugi ključni projekt, kojeg smo već prije tri godine naveli, je proširenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, odnosno, izgradnja Centra za liječenje mozga i srca. I dakako, želim svim stanovnicama i stanovnicima Krapinsko – zagorske županije sretnu i uspješnu poslovnu 2023. godinu, ali bih naglasio i zdravu, jer zdravlje je na prvom mjestu. Naravno, i mirnu, da se okonča ovaj rat, ova agresija Rusije na Ukrajinu, prije svega

SHOW U OROSLAVJU NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA Ministarstvo pravosuđa i uprave odlučivat će o tome hoće li građani Oroslavja na prijevremene izbore

Predsjednik Vijeća prekinuo i napustio sjednicu, većina vijećnika je nastavila i izglasala proračun

Posljednja ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća Oroslavja, a kako se čini i posljednja u ovom sastavu, održana je 30. prosinca. Rebalans proračuna ponovo nije donesen, a prije izglasavanja proračuna za 2023. godinu, predsjednik Vijeća Kristijan Sojč, u dogovoru s ostalim vijećnicima Nezavisne liste, prekinuo je sjednicu. Ipak, kao većina, vijećnici HDZ-a, SDP-a i HNS-a su je nastavili

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Nakon što iz trećeg pokušaja nije izglasan rebalans proračuna, a prije točke o donošenju proračuna za iduću godinu, predsjednik Gradskog vijeća Oroslavja Kristijan Sojč prekinuo je sjednicu vijeća. Na sjednici gradskog vijeća koja je održana 30. prosinca ponovo se povela žustra rasprava oko rebalansa proračuna. Nakon što rebalans proračuna nije prošao i nakon konzultacije s vijećnicima s Nezavisne liste, predsjednik vijeća obratio se vijećnicima s objavom kojom prekida sjednicu vijeća, što bi značilo prijevremene izbore u Oroslavju.

'Ne želim biti predsjednik ovakvog vijeća'

'Kolege vijećnici! Zatražio sam stanku da se konzultiram s ostalim vijećnicima s nezavisne liste i zaključili smo da ovo stvarno više nema smisla. Pozivao sam vas na zajedništvo, ne znam ni sam koliko puta; pozivao sam vas da zajedno stvaramo bolje Oroslavje, da preuzmete dio odgovornosti i da svaki od vas odradi dio posla za svoj grad. To sam radio jer od prvog dana tvrdim da je 13 ljudi jače i pametnije od 5 i nekako sam se nadao da ćete nuditi kvalitetna rješenja, odraditi dio posla i omogućiti jak i brz napredak našeg grada. Stvarno sam vjerovao i još sad vjerujem da je to zapravo posao svakog gradskog vijećnika bez obzira iz koje političke opcije dolazi. No pokazali ste potpuno suprotno, gdje god ste stigli kočili ste ili lukavo sprečavali donošenje odluka i zapravo sve ukazuje na to da je vaš jedini posao bio podlo politiziranje i nered bez obzira na posljedice koje to ostavlja našem gradu i građanima. Jasan dokaz ovim tvrdnjama je činjenica da niti jednom i baš niti jednom niste predložili rješe-

Nakon napuštanja sjednice od strane predsjednika Vijeća, ali i zamjenika, preostali vijećnici nastavili su sjednicu i izabrali voditelja sjednice, no je li nastavak sjednice, kao i donesene odluke, legalan, znat ćemo nakon odluke nadležnog Ministarstva

nje za bilo koji problem, niti jednom niste viknuli dajte nama ovu temu, mi ćemo ponuditi rješenje; no istovremeno ste rušili jer eto imate većinu u vijeću pa možete. No lako za vaše političke ambicije i stil politiziranja, puno je gore i potpuno nedopustivo i neoprostivo radi vašeg politikantstva izgubiti 412.000 kn Europskog novca za naš vrtić. Iskreno nisam sretan ovime što slijedi, draža mi je bila opcija zajedništva, no očigledno s vama kao gradskim vijećnicima to nije moguće. 5 ljudi ne može potegnuti za 13, 5 može potegnuti za 5, a 13 za 13. Ja ne želim biti predsjednik ovakvog vijeća! Pozivali ste me na ostavku a niste bili niti dovoljno sposobni smijeniti me bez obzira na većinu koju držite u vijeću. Jasno je zašto me niste smijenili, niste jer bi u tom slučaju trebali konstruktivno raditi i ne bi mogli kritizirati gradonačelnika; a to vama nije u interesu. Mišljenja smo da je potrebno našim sugrađanima omogućiti da sami vele što misle o vašem i našem radu i sami odluče kakav grad žele; stoga prekidam ovu sjednicu... Hvala vam!', stoji u objavi koju je vijećnicima pre-

zentirao predsjednik Vijeća, nakon čega su on i ostali nezavisni vijećnici napustili sjednicu. Osmero vijećnika nastavilo sjednicu

Sojč je u svojoj izjavi za medije dodao i kako je sedam ili osam vijećnika konstantno opstruiralo rad vijeća, a ovo je rezultat svega što se dešavalo proteklih mjeseci. –Probali smo surađivali. No, ja s takvim Vijećem ne mogu i ne želim raditi i ovo je bila jedina mogućnost da grad dobije ono što treba – stabilnu vlast koja može stvarati – zaključio je Sojč. Vijećnik Danko Pušćenik (SDP, u vijeću nakon što je vijećnica Lucija Grabušić stavila mandat u mirovanje) istaknuo je kako smatra da je sjednica nezakonito prekinuta, jer za to nije bilo valjanih elemenata, stoga je ostatak, odnosno većina, osmero vijećnika HDZ – a, SDP – a i HNS - a, odlučila kako će nastaviti sjednicu, obzirom da imaju kvorum. Zbog neprisutnosti zamjenika predsjednika vijeća, izabrali su za voditelja sjednice Daniela Vnuka te nastavili s raspravama i izglasavanjem točaka po dnevnom redu. Tako su, između ostalog, i jednoglasno pri-

hvatili proračun za 2023. godinu. ZA proračun

- Niti jedan vijećnik HDZ – a ne želi pogušiti proračun niti ne želi da Grad dođe u krizu ili bilo kakve financijske troškove izvanrednih izbora. Predsjednik Vijeća se ne može pomiriti s tim da svaki vijećnik ima pravo glasovati onako kako misli da je najbolje za ovaj grad i građane grada Oroslavja – rekao je predsjednik oroslavskog HDZ – a Stanko Čičko te dodao kako je nastavak sjednice održan legalno. – Većina vijećnika ostala je na sjednici, a mi smo pozvali i nezavisne vijećnike da ostanu i sudjeluju u raspravi i donošenju odluka. Tako da, sjednica je legalna, legalno smo izabrali voditelja sjednice, gospođa pročelnica je vodila zapisnik i sjednica je po zakonu – zaključio je Čičko. - Mi smo bili za to da se proračun izglasa i da Grad može nastaviti s radom. Jer, novi izbori, kriza, par mjeseci pod izvanrednim financiranjem, mislim da to Gradu nije potrebno, pogotovo u situaciji kada su najavljeni natječaji. Nisu mi jasni razlozi napuštanja sjednice i neizglasavanja proračuna. Nas se prozivalo da pravimo probleme i da smo uzročnici zaustavljanja ra-

zvoja, a jedina osoba koja je u ovom trenutku djelovala destruktivno je predsjednik vijeća – rekao je Ivan Tuđa, ispred SDP – a. 'Ne bojim se izbora'

O cijeloj situaciji upitali smo i gradonačelnika Viktora Šimunića. –Lokalna politika su ljudi, pa mi je čudno kako neki ljudi, koji se do jučer nisu mogli smisliti, sada sjede zajedno za istim stolom i zajednički donose odluke. To smo vidjeli cijelo proteklo vrijeme, danas se samo još više pokazalo – rekao je gradonačelnik. Što se tiče samog nastavka sjednice, odnosno sastanka kako ga je on nazvao, obzirom da smatra da je bilo kakav nastavak sjednice bez predsjednika Vijeća ili zamjenika predsjednika nelegalan, zapisnik će biti poslan nadležnom ministarstvu. – Ja se ne bojim izaći na izbore, no prvo moramo pričekati do odluke ministarstva. Mislim da je ovaj nastavak bio nezakonit, ali ne želim donositi zaključke prije vremena – rekao je Šimunić. A što kaže Zakon, pričekat ćemo do odluke Ministarstva uprave – je li 'izglasani proračun' izglasan legalno ili će Oroslavčani ipak na prijevremene izbore.

Predsjednik Vijeća Kristijan Sojč prekinuo je sjednicu i napustio je s četvero vijećnika s Nezavisne liste Gradski vijećnici niti iz trećeg pokušaja nisu izglasali rebalans proračuna

Gradonačelnik Viktor Šimunić smatra kako nastavak sjednice nije bio legalan, no kaže kako će

o tome donijeti nadležno ministarstvo

Nakon prekida, sjednicu je nastavilo osmero vijećnika HDZ - a, SDP - a i HNS - a

Krapinsko – zagorska županija dodijelila stipendije novim studentima za akademsku godinu 2022./2023.

'Stipendije su nam veliki vjetar u leđa da se nastavimo truditi i ulagati u vlastitu budućnost'

Dodijeljena je 71 stipendija prema kriterijima nadarenih studenata, socijalnom kriteriju te za deficitarna zanimanja

ZABOK – Prošlog su tjedna dodijeljeni ugovori o stipendijama Krapinsko – zagorske županije za 71 studenta. Ispred domaćina, Gimnazije A.G Matoša Zabok, okupljene je pozdravila ravnateljica Bibijana Šlogar, dok je pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec istaknula je kako su obrađena 172 zahtjeva. Dodijeljeno je 28 stipendija po kriteriju nadarenih

studenata, 30 stipendija po socijalnom kriteriju te 13 stipendija za deficitarna zanimanja. – Zajedno sa stipendijama otprije, odnosno studentima i učenicima koje već stipendiramo od prijašnjih godina, imamo ukupno 428 stipendija, 113 studentskih i 315 učeničkih, što je veliki iskorak i sjajno ulaganje – rekao je župan Željko Kolar te je najavio kako će se rebalansom proračuna osigurati dodatna sredstva, kako bi se stipendije koje sa-

Župan Kolar: Na području Krapinsko – zagorske županije ima kvalitetnog posla, a prosjek plaća posljednjih je godina rastao. To je poziv mladim ljudima da kad završe fakultete ostanu ovdje živjeti i raditi, a mi ćemo ulaganjem u školstvo, infrastrukturu, civilno društvo, stvarati bolje uvjete za što kvalitetniji život

da iznose 700 kuna mjesečno (za nadarene i po socijalnom kriteriju) povećale na 800 kuna mjesečno, a stipendije za deficitarna zanimanja putem kojih studenti dobivaju 800 kuna mjesečno podigle na 900 kuna. Do 15. siječnja isplatit će se prve tri rate, a nakon rebalansa u trećem mjesecu i povećanja naknada jednokratno će se isplatiti i ostatak. – Na području Krapinsko – zagorske županije ima kvalitetnog posla, a prosjek plaća posljednjih je godina rastao. To je poziv mladim ljudima da kad završe fakultete ostanu ovdje živjeti i raditi, a mi ćemo ulaganjem u školstvo, infrastrukturu, civilno društvo, stvarati bolje uvjete za što kvalitetniji život – zaključio je župan. Koliko im znače stipendije, potvrdile su nam i jedne od stipendistica, Lea Mraz i Marija Ban, koje su istaknule kako će im ovaj mjesečno dodatak itekako puno značiti za ulaganje u vlastitu budućnost i osamostaljenje te su jedan dodatni vjetar u leđa i poticaj da budu što bolje u studiju kojega su odabrale. (jk)

Početna konferencija treće faze projekta 'Zaželi danas za sretnije i bolje sutra'

Za 130 korisnika brinut će 18 žena

Projekt se provodi na području s općina Novi Golubovec, Mihovljan, Mače, Lobor, Zlatar Bistrica, Konjščina te grada Zlatara

VINIPOTOK - U prostorijama udruge "Kućna pomoć" održana je početna konferencija treće faze projekta "Zaželi danas za sretnije i bolje sutra". Na početku konferencije okupljenima se obratio predsjednik udruge Damir Hubak te ukratko predstavio rad udruge, njene ciljeve kao i projekte koje udruga provodi. Istaknuo je kako je cilj udruge prvenstveno omogućiti kvalitetniji život starijih i nemoćnih osoba.

Cilj projekta Cilj projekta "Zaželi" aktivnosti kao i broj sudionika bili su glavna tema konferencije. Projektom se omogućava zapošljavanje 18 žena s najviše srednjoškolskim obrazovanjem, koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a koje će pružati usluge pomoći u kući (obavljanju kućanskih poslova, održavanju osobne higijene i okućnice te pružaju podršku kroz razgovor i druženje) za 130 korisnika u nepovoljnom položaju s područja općina Novi Golubovec, Mihovljan, Mače, Lobor, Zlatar Bistrica, Konjščina te grada Zlatara identificiranima za pri-

Projekt je financiran iz sredstava Europske unije, Europskog socijalnog fonda, kroz Operativni program, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., ukupne vrijednosti 889.920,00 kn s vremenom provedbe od 8 mjeseci

manje usluge pomoći koja im nije osigurana iz drugih izvora. Nastavak ovog projekta, iako na kratko vrijeme, nije razveselio samo žene koje su dobile posao već i krajnje korisnike koji su u pauzi do početka projekta s nestrpljenjem čekali svoje brižne žene i njihovu pomoć.

'To nije samo posao'

Projekt je financiran iz sredstava Europske unije, Europskog socijalnog fonda, kroz Operativni program, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., ukupne vrijednosti 889.920,00 kn s vremenom provedbe od 8 mjeseci. Osim nositelja projekta, konferenciji su prisustvovali i predstavnici obaveznih partnera, HZZ i CZSS Zlatar Bistrica te predstavnici susjednih općina. Predstavnice partnera su čestitale na trudu i pružile podršku u daljnjem radu. Naglašeno je kako osobe treće životne dobi trebaju ovakve projekte te kako usluge koje žene pružaju nemaju cijenu. Svime navedenim, složila se i voditeljica koja je zaključila kako ženama zaposlenima na projektu nije samo posao obilaziti krajnje korisnike odnosno nisu samo puke zaposlenice koje rade i dobivaju plaću, koje svakog dana prevale i po 40 km kako bi donijele lijekove i pomoć, izmjerile tlak, platile račune ili samo skuhale kavu. Često puta jedino one nabace osmijeh na lice svojim korisnicima i jedine znaju o njima baš sve, pa čak i krvnu grupu. Posao nije lak, ali ima svrhu i ne bi ga mijenjale. Davno je odnos s korisnicima prerastao onaj poslovni i srećom da je tako. Olakšati stare dane razbiti monotoniju i tišinu, biti kći i psiholog, medicinska sestra- na sve pristaju jer kada vidite kako ih dočekaju teško je i pomisliti da je ovo samo posao. (zl)

Krapina dobiva novo mjesto okupljanja i rekreacije - gradit će se vježbalište na otvorenom!

Krapina je jedini grad iz Krapinsko-zagorske županije za koji su odobrena sredstva na natječaju Hrvatske lutrije u iznosu od 90.414 kuna, odnosno 12.000 eura za opremanje Parka za vježbanje na otvorenom

KRAPINA - Pred sam kraj još jedne izazovne godine odlične vijesti stižu u grad Krapinu, jedini grad iz Krapinsko-zagorske županije za koji su odobrena sredstva na natječaju Hrvatske lutrije u iznosu od 90.414 kuna, odnosno 12.000 eura za opremanje Parka za vježbanje na otvorenom. Na potpisivanju Ugovora uz gradonačelnika Grada Krapine Zorana Gregurovića, prisustvovala je i ravnateljica Osnovne škole "Ljudevit Gaj" Krapina Vlatka Družinec kod čije Područne škole Lepajci je i planirana izgradnja Parka za vježbanje na otvorenom. Prema uvjetima natječaja dizajn i veličinu svog vježbališta, gradovi i općine biraju sami uz uvjet da minimalno jedna sprava u Parku bude namijenjena osobama s invaliditetom. Park će biti smješten uz dječje igralište pored Područne škole "Ljudevit Gaj" Lepajci, a Gradu Krapini odobren je najveći mogući iznos. Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović na svečanosti u Zagrebu potpisao je ugovor za realizaciju ovog hvalevrijednog projekta i zahvalio Hrvatskoj lutriji što kroz ovakve projekte pozitivno utječe na razvoj društva brinući o zdravlja građana. - Presretan sam ovim božićno-novogodišnjim poklonom za naše Krapinčane i Krapinčanke. Početak vježbanja i zdraviji život jedna je od najčešćih odluka u novoj godini, a sada će se, kada se ovaj Park realizira, naši građani toga moći i pridržavati, i to potpuno besplatno. Nema članarina kao

u teretani, boravi se na svježem zraku i kvalitetno provodite vrijeme u druženju sa svojom obitelji i prijateljima, pritom čineći dobro svom zdravlju, a mislim da je ono što svi jedni drugima želimo upravo zdravlje, ono je najvažnije – rekao je Gregurović. Dodao je kako slični parkovi već postoje u većim gradovima ali i na području Krapine pa će ovo biti peti takav park na području Krapine gdje će građani svoje slobodno vrijeme moći provoditi u sportu i rekreaciji. Uprava Hrvatske Lutrije i gradonačelnici i načelnici predstavnici gradova i općina iz 20 županija 28. prosinca u Zagrebu su potpisali ugovore o dodjeli sredstava za opremanje Parkova za vježbanje na otvorenom. Povodom obilježavanja 50 godina rada i s ciljem ulaganja u lokalne zajednice kroz povećanje broja sportskih sadržaja u gradovima i općinama Republike Hrvatske, Hrvatska Lutrija raspisala je Natječaj za dodjelu sredstva jedinicama lokalne samouprave za opremanje Parkova za vježbanje na otvorenom. Dodijeljena su sredstva za opremanje jednog parka za vježbanje na otvorenom u jednoj općini ili gradu u svakoj županiji te da minimalno jedna od sprava u Parku za vježbanje mora biti namijenjena osobama s invaliditetom. Najveći iznos koji se mogao dodijeliti jednoj jedinici lokalne samouprave u svakoj županiji je 90.414,00 kn (12.000,00 EUR), a gradovi i općine sami su birali dizajn i veličinu svog vježbališta. (zl)

Vlasnici potpisali ugovore s Fondom za obnovu za šest zamjenskih kuća u Donjoj i Gornjoj Stubici

Izgradnja zamjenskih kuća kreće na proljeće

Jelena Klanjčić GORNJA/DONJA STUBICA

Izgradnja prvih zamjenskih kuća u sklopu obnove od potresa na području Donje i Gornje Stubice trebala bi krenuti u ožujku. Ugovore s Fondom za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije potpisala su četiri vlasnika iz Gornje i dva iz Donje Stubice. Nove kuće

Idejna rješenja budućim vlasnicima kuća predstavile su Gordana Pokrajčić i Željka Mutnjaković Prebeg iz Fonda. - Sva smo njihova pitanja u vezi izgradnje ovako riješili na licu mjesta, upoznali smo ih sa pozicijom novih objekata, rasporedom prostora u kući, gabaritima i slično. Svi od nas očekuju da budemo aktivniji i brži, jer, naravno, najvažnije je da čovjek ima topli dom, ali moram istaknuti da se Fond zaista trudi da sve ubrza. Svaki dan dobivamo nove odluke, a evo tako su i ove rezultat aktivnosti koje smo proveli u zadnjem periodu – pojasnila je Gordana Pokrajčić, savjetnica ravnateljice Fonda. Nakon potpisivanja ovih ugovora,

Ako izgradnja počne na proljeće kako je najavljeno, obitelji će sljedeći Božić dočekati u svojim novim kućama

kreće se u izradu glavnih i izvedbenih projekata. – To bi trebalo biti gotovo do veljače, nakon toga će se pokrenuti natječaji za izvođače radova, kako bismo ih imali do sredine trećeg mjeseca i mogli krenuti s otvaranjem gradilišta – rekla je Željka Mutnjaković Prebeg, direktorica Stručnog sektora za kontrolu praćenje i provedbu obnove. Dodala je i kako su tu i projekti za konstrukcijsku obnovu, od čega su dva gotova i već je vani natječaj za izvođača radova, a za ostale bi trebali biti gotovi u veljači. Za desetak kuća tek slijedi ugovaranje projektiranja.

Ugovori

Načelnik Gornje Stubice rekao je kako su ovi ugovori lijepa i ohrabrujuća vijest za gornjostubičke obitelji. – Ovi ugovori znače i početak izgradnje, što bi se, prema dinamici, trebalo desiti početkom proljeća. Dugo smo to čekali, početak izgradnje je konačno na vidiku – rekao je Krizmanić, dodavši kako uz ovo, na području Gornje Stubice ima interesa i za samoobnovom, za što su već donesena rješenja za isplatu sredstava za izgradnju kuća obiteljima koje su krenule u obno-

vu samostalno. Na stranicama Fonda objavljen je iskaz za javni interes i projektantima i izvođačima radova. – Pozivamo ih da se jave, kako bismo ih mogli pozvati na informativne razgovore, da vidimo za koju vrstu obnove su zainteresirani – kažu iz Fonda. – Naše je područje tradicionalno vezano uz obrte koji se bave građevinom i vjerujem da ćemo naći izvođače i da će se upustiti u izgradnju zamjenskih kuća – rekao je načelnik Krizmanić. Iz Fonda su posebno napomenuli i kako se na natječaje mogu javljati i zajednice ponuditelja, kako bi zadovoljili uvjete stručnosti, a ne samo obrti koji imaju zaposlene inženjere. Gradonačelnik Donje Stubice rekao je kako su potpisana dva ugovora za zamjenske kuće, od ukupno četiti za koliko ih je donesena odluka da se ide u obnovu. - Moram priznati da je to sretan i lijep trenutak za obitelji, jer se vidi svjetlo na kraju tunela. Ako se sve obistini od strane Fonda i Ministarstva graditeljstva, a vidimo da su počeli raditi puno jačim intenzitetom, te će obitelji sljedeći Božić dočekati u svojim novim kućama - istaknuo je Gospočić.

Dvije

Ukupni planirani prihodi i primici Općine Konjščina za 2023. godinu iznose 3.309.781 eura

Općinsko vijeće Konjščine donijelo proračun za 2023.

KONJŠČINA - Održana je 19. sjednica Općinskog vijeća Općine Konjščina na kojoj je donesen Proračun Općine Konjščina za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. sa 8 glasova za i 3 suzdržana. Prihvaćeni su svi amandmani, a rasprava je bila konstruktivna. - Kao i prošle godine dana je mogućnost svim građankama i građanima da sudjeluju u kreiranju proračuna, pa su i u ovogodišnji proračun su ubačeni svi prijedlozi sukladno financijskim, tehničkim i realnim mogućnostima – kaže načelnica Anita Krok.

'Uravnotežen i realan' Novi Zakon o proračunu koji je donesen 144/21, čl. 38., 39. i 42. propisuje da se proračun dostavi na 2. razini

'Pred nama je izazovna godina, ali daljnjim racionalnim planiranjem i ovaj proračun će biti izvršen s ciljem poboljšanjem kvalitete života naših građana'

ekonomske klasifikacije, ali odlukom općinske načelnice isti je vijećnicima predan na 5. razini uz detaljna obrazloženja svake stavke. Ukupni planirani prihodi i primici Općine Konjščina za 2023. godinu iznose 3.309.781 eura (24.937.545 kn), odnosno 22,57% manje u odnosu na tekući plan za 2022. godinu, a ukupni planirani rashodi i izdaci za 2023. iznose 3.182.274 eura (23.976.843 kn), odnosno 18,39% manje u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. Razlika ukupnih prihoda i primitaka i ukupnih rashoda i izdataka od 127.507 eura (960.702 kn) odnosi se na pokrivanje dijela proračunskog manjka iz prethodnih godina. - Proračun koji

predlažemo je uravnotežen i realan, a otvaranjem svake mogućnosti za prijavu na projekte redovito će se proračun ići u rebalans što će sigurno donijeti njegovo povećanje – kaže načelnica.

Projekti

Ovogodišnji proračun obuhvaća ključne projekte poput dogradnje dječjeg vrtića, rekonstrukcije ribičke kućice, vatrogasnog doma u Galovcu, rekonstrukcije dječjeg parka, vatrogasnog poligona i sportskih terena, a tu je i dalje redovito ulaganje u stipendiranje, vatrogastvo, obrazovanje, civilno društvo, tekuće održavanje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta, ali i sve druge aktivno-

sti i mjere koje provodi Općina Konjščina. - Kao najveća stavka u proračunu i ove godine su osigurana sredstva za djelatnost predškolskog odgoja u DV Konjščina čiji smo osnivač. Osim toga, napravljen je plan Uravnoteženja- zbog nemogućnosti pokrivanja prenesenog proračunskog manjka iz prethodnih godina temeljem članka 37. Zakona o proračunu (NN 144/21). Hvala svim vijećnicima na sudjelovanju, prijedlozima i kritikama. Pred nama je izazovna godina, ali daljnjim racionalnim planiranjem i ovaj proračun će biti izvršen s ciljem poboljšanjem kvalitete života naših građana – zaključuje načelnica. (zl)

Konačno kreće obnova državne ceste Zagorska Sela - Razvor

KUMROVEC - Veseli nas što konačno možemo podijeliti radosnu vijest o rekonstrukciji državne ceste D229, dionica Zagorska SelaRazvor DC 205, koja kreće već početkom sljedeće godine – kažu u Općini Kumrovec. Naime, trenutno je projekt na Javnom savjetovanju do 28.12.2022., nakon toga slijedi raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova. - Riječ je o vitalnoj prometnici za ovaj dio županije koja povezuje općine Kumrovec i Zagorska Sela, trenutno u izrazito lošem stanju te zahtjeva kompletnu rekonstrukciju. Vrijednost radova obnove dionice u dužini od oko 4 kilometra iznosi oko 21 milijun kuna - potvrdili su član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić i načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. (zl)

Proračun Općine Zlatar Bistrica za 2023. godinu iznosi 2,6 milijuna eura

Fokus je na poboljšanju infrastrukture

ZLATAR BISTRICA - Na 13. sjednici Općinskog vijeća Općine Zlatar Bistrica usvojen je Proračun za 2023. godinu s Projekcijama za 2024. i 2025. godinu. Usvojeni Proračun iznosi 2.653.726,15 € (19.994.500,00 kn), te je za 24,45 % veći u odnosi na 2022. godinu. Proračunski rashodi su planirani prema predviđenim prihodima te je proračun uravnotežen. U proračun Općine uključen je Financijski plan proračunskog korisnika Dječjeg vrtića "Zlatni dani" Zlatar Bistrica u iznosu od 406.264,52 € (3,061.000,00 kn). Kao i prošle godine, dana je mogućnost svim građankama i gra-

Planira se izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu starog dijela vrtića, izgradnja sportskorekreacijskih terena ispod školske sportske dvorane, sanacija društvenih domova, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje autobusnih stajališta i dr.

đanima da sudjeluju u kreiranju proračuna putem javnog savjetovanja. Za provedbu proračuna planirane su prijave na javne natječaje za dodjelu sredstava koji će biti raspisivani tijekom 2023. godine. Ovogodišnji proračun ima fokus na poboljšanju infrastrukture, a obuhvaća izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu starog dijela vrtića, izgradnju sportsko-rekreacijskih terena ispod školske sportske dvorane, planira se sanacija društvenih domova, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje autobusnih stajališta i provedbu projekata za povećanje sigurnosti u prometu, formiranje biciklističkih ruta, uređenje javnih površina, poticaji za rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima, otkup zemljišta za realizaciju projekta "Dvorišča zagorskog purana", sredstva za rad civilnog društva, osnivanje savjeta mladih i osiguranje sredstava za najosjetljivije skupine kroz socijalne programe. Planirana su sredstva za razne programe koje će Općina i dalje nastaviti provoditi, kao što su jednokratne pomoći za novorođenu djecu, škola plivanja i nastava engleskog jezika u Osnovnoj školi, logopedski kabinet, prijevoz učenika osnovne i srednje škole, nabava udžbenika za osnovnu i srednju školu, financiranje prehrane u osnovnoj školi, stipendije, te sufinanciranje boravka djece u Dječjem vrtiću "Zlatni dani" Zlatar Bistrica. Općina će i nadalje više poticati i davati podršku poljoprivrednicima, OPG-ovima i gospodarstvenicima u vidu subvencija i organizacija aktivnosti s ciljem promicanja i unapređenja gospodarstva. (zl)

Predstavljen kamion marke MAN, model TGL, godine proizvodnje 2019. s prijeđenih 101.583 kilometra

Županija za 100 tisuća eura kupila rabljeni kamion za učenike SŠ Konjčina

KONJŠČINA - U srijedu prijepodne predstavljen je novonabavljeni kamion kojeg je Krapinsko – zagorska županija kupila za učenike koji se u Srednjoj školi Konjščina školuju za zanimanje vozača. Kako je istaknula županijska pročelnica za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu, Mirjana Smičić Slovenec, kamion je nabavljen putem javnog natječaja na kojeg se javio samo jedan ponuđač i to tvrtka BMD stil iz Bedenice. – Riječ je o kamionu marke MAN, model TGL, godine proizvodnje 2019. s prijeđenih 101.583 kilometra, a ukupna vrijednost javne 597.456,78 kuna bez PDV-a, odnosno, s PDV-om 746.820,98 kuna – rekla je Slovenec.

Zanimanje vozača deficitarno

Župan Željko Kolar istaknuo je kako je zanimanje vozača deficitarno u Krapinsko – zagorskoj županiji i da su svi učenici koji su se Županiji javili za stipendije, stipendiju i dobili. – U ovoj školskoj godini imamo 18 učenika i nadamo se da će taj broj rasti sljedeće godine. – S obzirom na program nastave, u trećoj godini ide praktična nastava pa je došlo vrijeme da kupimo i kamion. Ovaj kami-

Želimo maksimalno iskoristiti ovu financijsku omotnicu, kaže načelnik Topolovec

RADOBOJ - Općina Radoboj je po prvi puta proračun za 2023. donijela u eurima. Općina na raspolaganju ima iznos od 3.259.155 eura, a u proračun su ušli oni projekti za koje su se sredstva mogla osigurati već u 2022. godini. - Među njima su dva kapitalna projekta. Jedan od njih je sanacija klizišta na našem mjesnom groblju u vrijednosti 338.975 eura, a drugi je sanacija nerazvrstanih cesta na području Radoboja u vrijednosti 255.165 eura. Sredstva će za oba spomenuta projekta biti osigurana iz Fonda solidarnosti Europske unije, među kapitalnim projektima još su i asfaltiranje javnih puteva te nogostupa vrijedno 92.910 eura, izgradnja ceste do planinarskog doma, a uredit će se cesta od Radobojskog Strahinja do planinarske kuće na vrhu Strahinjčice, a za što je predviđeno 88.260 eura, te izgradnja nogostupa i čeličnog mosta za pješake kod zaseoka Mikši čime bi naselja Radoboj i Jazvine u potpunosti bili povezani nogostupom uz županijsku cestu. Vrijednost tog projekta je 35.175. eura –kaže načelnik Anđelko Topolovec. Manji, ali ne manje važni Uz ove kapitalne, u proračunu su osigurana i sredstva za brojne druge, nešto manje, ali ne i manje bitne projekte. - Osigurali smo i sredstva za nekoliko projekata za koje

on je 2019. godine, ali izgleda kao novi, a na njemu su i duple komande koje su potrebne za održavanje nastave i to je, rekao bih, odlična kupovina. Ono što treba napomenuti jest da, kako bi ovaj kamion bio u punoj funkciji, treba sagraditi i novi poligon. Jedan dio zemljišta je ustupila Općina, jedan dio zemljišta je u otkupu od sredstava koje je škola dobila od prodaje stana, a Krapinsko – zagorska županija je osigurala u

Proračunu još dodatnih 900 tisuća kuna za samu izgradnju i opremanje poligona – rekao je župan te dodao kako je i za nabavku kamiona u Proračunu bilo osigurano 900 tisuća kuna, te da je ostalo neiskorištenih oko 153 tisuće kuna, pa će ta sredstva čuvati također za uređenje poligona.

Poligon

Načelnica Konjščine, Anita Krok istaknula je kako je Općina napra-

vila darovni ugovor prema Srednjoj školi Konjščina u kojem je darovala zemljište. – Vjerujem da će Srednja škola opravdati to povjerenje, a i da će Krapinsko – zagorska županija i dalje ulagati u školstvo u Konjščini. Ravnateljica Milojka Ratajić zahvalila je Krapinsko – zagorskoj županiji te napomenula kako su do sada imali kamion u najmu te da će im stoga ovaj novonabavljeni, vlastiti kamion puno značiti. (ik/sp)

Proračun Općine Radoboj za 2023. godinu iznosi 3,3 milijuna eura

smo s Fondom za zaštitu okoliša već i potpisali ugovore. Jedan od njih je solarni sustav na našem Planinarskom domu za što je osigurano 5310 eura, a ujedno smo i za uređenje samog okoliša oko doma osigurali sredstva putem LAGa 'Zeleni bregi' – navodi načelnik. Općina je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila i sredstva za projekt provođenja optimizacije i digitalizacije usluga i procesa te za kupnju energetski učinkovitog vozila, a radi se o 74.455 eura. Nadalje, dio proračuna, 126.355 eura, namijenjen je za uređenje nekoliko igrališta. - Plan je na igralištima uz centralnu i dvije područne škole, napraviti gumirane, multifunkcionalne podloge.

Podloge bi bile iscrtane tako da bi se na igralištima moglo igrati više sportova poput nogometa, tenisa, badmintona, košarke i slično. Naravno, tu je uračunata i zamjena dotrajalih igrala, a sve za što veću sigurnost naših najmlađih. Uz to, velika je stvar što su osigurana i sredstva za kupnju zemljišta za izgradnju potpuno novog dječjeg igrališta u naselju Gorjani Sutinski. Nadalje, što se tiče mladih, u proračunu je velik dio sredstava namijenjen obrazovanju - predškolskom, osnovnoškolskom, srednjoškolskom i studentskom. Iako se radi o doista velikom iznosu, za djecu i mlade u Radoboju nika-

da nije bilo teško izdvojiti potrebna sredstva. - Za sufinanciranje predškolskog obrazovanja predviđeno je 213.600 eura, za osnovnoškolsko obrazovanje 32.110 eura, za srednjoškolsko obrazovanje planira se izdvojiti 29.865 eura, a tu ulaze i stipendije za naše studente. Uvijek se trudimo da opravdamo naziv kojeg već godinama imamo, 'Općina prijatelj djece'- kaže Topolovec. Što se tiče programa vezanih uz kulturu i religiju, iz proračuna općine će se izdvojiti 73.370 eura, za programe vezane uz rekreaciju i šport izdvojeno je 61.990 eura, a za programe vezane uz područje socijalne zaštite, Općina je u novom proračunu izdvojila 45.655

eura. Od ostalih projekata koje je važno istaknuti, Općina je u suradnji s Hrvatskim vodama pripremila projektnu dokumentaciju za šetnjicu koja bi se protezala od crkve do planinarskog doma, uz potok Radobojčicu. - Projekt kojeg čekamo već nekoliko godina i bili smo prvi koji smo za njega pripremili dokumentaciju u suradnji s Krapinsko - zagorskom županijom, je proširenje škole za cjelodnevni boravak i jednosmjensku nastavu u Radoboju. Nadamo se da bude 2023. godine konačno raspisan natječaj za taj projekt i da ćemo uspjeti u suradnji sa Županijom aplicirati i dobiti sredstva te na taj način konačno krenuti u re-

alizaciju tog projekta kojeg već dugo priželjkujemo i koji nam je doista potreban. Također, Općina se maksimalno uključila i u projekt koji je već u tijeku, projekt širokopojasnog interneta do svake kuće, i načelnik se nada da će taj projekt završiti u planiranim rokovima. Borba za eure iz fondova

- Mi smo općina koja se doista bori da privuče što više EU sredstava i borimo se da iz tih izvora povučemo što više novaca. Izvorni su nam prihodi relativno mali s toga je naša želja da ovu financijsku omotnicu koja traje do 2027. godine iskoristimo maksimalno, a mi ćemo se, kao i dosad, financijski naprezati koliko god možemo jer kod tih svih projekata moramo osigurati i vlastiti dio sredstava. Za 2023. godinu smo dosta novaca planirali za financiranje projektno - tehničke dokumentacije za neke buduće projekte koji će se u Radoboju financirati iz te omotnice, a uz spomenuti projekt škole, velika nam je želja da uredimo stari Društveni dom. Tu isto tako nikako ne smijemo zaboraviti mogućnosti ITU mehanizma s Gradom Krapinom te se i tu pripremamo s projektnom dokumentacijom za dvije ceste koje bi spajala dva sportsko-rekreacijska centra i to bi doista bilo pokretanje 'outdoor' turizma u punom smislu. (zl)

Krapinsko – zagorska županija je osigurala u Proračunu još dodatnih 900 tisuća kuna za samu izgradnju i opremanje poligona

'U ovoj školskoj godini imamo 18 učenika koji se školuju za vozače i nadamo se da će taj broj rasti sljedeće godine'

Načelnik Anđelko Topolovec

Društvu Crvenog križa KZŽ odobren je projekt u vrijednosti 625.213,50 kuna

KRAPINA - Ravnatelj Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije Davor Šimunović prisustvovao je svečanom potpisivanju ugovora za projekte prijavljene na Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za ulaganje C.1.5. R4.I1Infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane objavljenog u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027. Društvu Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije odobren je projekt Ulaganje u infrastrukturno opremanje banke hrane, Hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije ukupne vrijednosti 625.213,50 kn (82.980,09EUR), od čega se dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 500.000,00 kn (66.361,40 EUR), a razliku od 125.213,50 kn (16.618,69 EUR) financirati će Krapinsko – zagorska županija. Cilj projekta je ojačati infrastruktur-

ne kapacitete prijavitelja Hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije u svrhu stvaranja osnovnih preduvjeta za povećanje količine donirane hrane, čime će se doprinijeti smanjenju otpada od hrane te povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva na području Krapinsko – zagorske županije. Kako riješiti problem prekomjernog bacanja hrane, ali i nedovoljnog doniranja hrane pred istek roka trajanja, izazov je s kojim se suočavaju sve zemlje EU. Jedno od rješenja je osnivanje banke hrane koja će unaprijediti sustav doniranja hrane, što će utjecati na smanjenje količine otpada od hrane, ali i pomoći socijalno ugroženim stanovnicima. Krajnje primatelje hrane identificiraju Centri za socijalnu skrb i posrednici u lancu doniranja hrane kojih je u našoj županiji 5 (GDCK Donja Stubica, GDCK Klanjec, GDCK Krapina, GDCK

Pregrada, GDCK Zabok). U sklopu projekta predviđena je nabava rashladnog uređaja, električnog viličara, rashladnog vozila, informatičke opreme, promidžba i vidljivost te usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom. Projekt će trajati od 01.01.2023. do 30. rujna 2023. godine. Njegovom realizacijom doprinijeti ćemo infrastrukturnom opremanju Društva Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije u svrhu jačanja kapaciteta banke hrane za prihvat, skladištenje i podjelu donirane hrane. Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su i ravnatelji GDCK Krapina, GDCK Pregrada i GDCK Zabok. Navedenim Društvima uručeni su ugovori za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranje hrane: GDCK Krapina u iznosu od 200.684,32 kn, GDCK Pregrada 99.911,95 kn i GDCK Zabok 96.171,37 kn. Čestitamo Društvima te im želimo puno uspjeha u realizaciji projektnih aktivnosti. (zl)

Ministarstvo branitelja s 900 tisuća kuna sufinancirat će nastavak izgradnje Spomen hiže Rudolfa Perešina

GORNJA STUBICA - Ministarstvo hrvatskih branitelja s 900 tisuća kuna sufinancirat će nastavak izgradnje Spomen hiže Rudolfa Perešina u Jakšincu, odnosno njezino unutarnje uređenje. Ugovor s ministrom branitelja Tomom Medvedom potpisao je nedavno načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić. Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave kao izraza zahvalnosti i u znak sjećanja na žrtve stradale u Domovinskom ratu, s ciljem očuvanja uspomene na sve hrvatske brani-

telje, sve stradale civile i događaje iz Domovinskog rata. Namjera je utjecati na podizanje kvalitete idejnih rješenja spomen-obilježja i njihove izvedbe, kao i poticati sustavno pristupanje gradnji spomen-obilježja i planiranju potrebnih sredstava. Osim za Gornju Stubicu, jučer su potpisana još dva ugovora za kapitalne projekte sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen – obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Sufinanciranjem ova tri projekta Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja podupirati projekte usmjerene na upoznavanje i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata, s posebnim naglaskom na istaknute pojedince kao što je bio Rudolf Perišin. (zl)

Potpisan ugovor za

Bernard Hostić dobitnik je nagrade reciklažnog dvorišta u Pregradi

PREGRADA - Nakon pregleda podataka o predaji otpada u reciklažno dvorište, Niskogradnja d.o.o., kao upravitelj reciklažnog dvorišta, i ove godine nagradila je jednog od najaktivnijih sugrađana u 2022. godini, koji redovito predaje otpad u reciklažno dvorište prigodnom nagradom. Ove godine to je Bernard Hostić, koji je na reciklažno dvorište predao otpad ukupno 23 puta. Prigodnu nagradu uručili su mu gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj i direktor Niskogradnje d.o.o. Marijan Peer. Od početka ove godine pa do kraja studenoga, građa-

ni su na reciklažno dvorište predali ukupno 173 tone raznog otpada, što je za 15 tona više nego prošle godine. Među predanim otpadom prednjači glomazni otpad, razne vrste građevinskog otpada, plastike, otpadnih guma i stare elektroničke i električne opreme, jedne od najraširenije vrste opasnog otpada iz kućanstava. - Upućujemo čestitke Bernardu, a ostale građane još jednom pozivamo da se priključe zajednici građana koji svojom svjesnošću i pravilnim odlaganjem otpada doprinose čistoći i uređenosti našeg grada – kažu u Gradu. (zl)

Svečani prijem novorođene djece rođene u razdoblju listopad - studeni 2022. godine

Naknada za rođenje prvog djeteta iznosi 1.500,00 kn, za rođenje drugog djeteta u obitelji 2.000,00 kn, a za treće i četvrto 2.500,00 kn te za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 5.500,00 kn

BEDEKOVČINA - Svečani prijem novorođene djece rođene u razdoblju listopad - studeni 2022. godine održao se 28. prosinca 2022. godine u prostorijama Općine Bedekovčina. Nazočne roditelje i djecu pozdravio je načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban te tim putem upoznao roditelje s aktivnostima koje Općina Bedekovčina provodi na području brige o djeci i mladima. Općina Bedekovčina organizi-

ra svaka 3 mjeseca prigodno druženje s roditeljima i njihovim bebama, prilikom kojega upoznaje najmlađe članove zajednice te im uz iskrene čestitke i dobre želje dodjeljuje naknadu za novorođenčad. Naknada za rođenje prvog djeteta iznosi 1.500,00 kn, za rođenje drugog djeteta u obitelji 2.000,00 kn, a za treće i četvrto 2.500,00 kn te za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 5.500,00 kn. U razdoblju od listopad - stude-

ni 2022. g. rođeno je 11 djece, 5 djevojčica i 6 dječaka. Tom prilikom načelnik Darko Ban uputio je čestitku, poželio im je puno sreće, zdravlja i veselja na putu odrastanja, te im podijelio poklon paket. Prisutne roditelje pozdravila je i ravnateljica Dječjeg vrtića Bedekovčina Dijana Šaronja koja je održala predavanje o prvim godinama života djece, te udijelila brojne stručne savjete vezane uz odgoj i brigu o djeci. (zl)

Potpisani ugovori za stipendije u Hrašćini

Završeni zidarski radovi i postavljeno krovište na DVD - u Pregrada

PREGRADA - Radovi na rekonstrukciji, nadogradnji i dogradnji vatrogasnog doma i spremišta uspješno se nastavljaju. Završeni su zidarski radovi i postavljeno je krovište, a slijedi postava crijepa i izvedba obrtničko-instalaterskih radova. Novi prostor u suterenu će imati moderno spremište, na katu proširenu glavnu dvoranu i spomen sobu, dok će se na nadograđenom potkrovlju

nalaziti uredi DVD-a i Vatrogasne zajednice, arhiva, dvorana za sastanke i muzej vatrogastva. Ukupna vrijednost investicije iznosi 4.600.000,00 kn od čega je 90% financiranje iz EU fondova, točnije Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok je 10% iznosa osigurano u Proračunu Grada Pregrade. Dovršetak izgradnje objekta očekuje se u prvoj polovici 2023. godine. (zl)

HRAŠĆINA - Načelnik Branko Tukač potpisao je ugovore o dodjeli stipendija Općine Hrašćina za tekuću školsku i akademsku godinu. Provedenim natječajem predviđena je bila dodjela tri stipendije učenicima srednjih škola po 250 kuna te tri studentske stipendije po 500 kuna mjesečno. Prema objavljenoj konačnoj rang listi, šest je zahtjeva bilo za studentske i tri za učeničke stipendije, no na kraju su svi zahtjevi odobreni jer je u međuvremenu troje studenata dobilo državnu stipendiju. Prilikom potpisivanja ugovora, načelnik Tukač je čestitao dobitnicima stipendija i poželio im uspješan nastavak školovanja. (zl)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja

U krapinskoj Gradskoj vijećnici održano je potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja

Još 13 mladih obitelji dobilo pomoć za rješavanje svog stambenog pitanje na području Grada Krapine

KRAPINA - Nizom poticaja, programa i ulaganja Grad Krapina nastoji dati vjetar u leđa poboljšanju demografskih trendova te zadržavanju mladih obitelji na svom području. Tako je u krapinskoj Gradskoj vijećnici održano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju mladim obiteljima na području Grada Krapine za izgradnju ili kupnju kuće, kupnju stana, dogradnju ili rekonstrukciju kuće s osiguravanjem novog stambenog prostora te sufinanciranje kamate stambenih kredita.

430 tisuća kuna

Gregurović:

'Svjestan sam da ovo nije mjera zbog koje se netko odlučuje nastaniti na području grada Krapine, ali je svakako mjera koja će mladim obiteljima pomoći i olakšati da krenu s rješavanjem svojeg stambenog pitanja'

Tom prilikom potpisano je 13 ugovora u vrijednosti od gotovo 430 tisuća kuna, a gradonačelnik Zoran Gregurović je pojasnio da će se ove godine isplatiti potpore u iznosu od nešto više od 348 tisuća kuna, dok će se ostatak potpora dodjeljivati kroz mjeru sufinanciranja kamata za stambene kredite koje će mlade obitelji dobivati još narednih četiri godina. - Od spomenutih 13 potpora dvije se odnose na mjeru za izgradnju obiteljskih kuća te osam potpora za kupnju obiteljske kuće ili stana, a tri potpore odnose se na mjeru za sufinanciranje kamata na stambene kredite - pojasnio je gradonačelnik Gregurović dodajući da je poznata činjenica da su u prvim godinama kamate na

kredit najveće i ova mjera predviđa sufinanciranje do 50 posto iznosa kamata odnosno maksimalno 750 kuna mjesečno. - Ovo je druga godinu da provodimo ove mjere za naše mlade obitelji i namjeravamo nastaviti i dalje. U projekciji proračuna za slijedeću ali i naredne godine predviđena su sredstva za ove mjere u iznosu od pola milijuna kuna preračunato u novu valutu - najavio je gradonačelnik.

Svjestan je da ovo nije mjera zbog koje se netko odlučuje nastaniti na području grada Krapine, ali je sva-

kako mjera, napomenuo je, koja će mladim obiteljima pomoći i olakšati da krenu s rješavanjem svojeg stambenog pitanja.

Pomoć dobro dođe

Jedan od korisnika potpore, Goran Pavlinić odlučio se za mjeru potpore 35 000 kuna jednokratno koju će iskoristiti za opremanje stana.Mi smo stan već opremili, no to nisu to bila naša sredstva već sredstva banke koja ćemo sada vratiti da bude manja rata kredita. U svakom slučaju ovaj iznos nije zane-

mariv i sasvim sigurno će pomoći za kućni budžet i opremanje samog stana – rekao je Pavlinić. Inače, najveći iznos dodijeljenih potpora za kupnju stana ili kuće te izgradnju kuće iznosi 35 tisuća kuna, a kamatna stopa za stambeni kredit sufinancira se u iznosu od 50 posto, odnosno u maksimalnom iznosu od 750 kuna mjesečno kroz pet godina, dok se za rekonstrukciju kuće kojom se osigurava novi stambeni prostor dodjeljuje jednokratna potpora u iznosu do 20 tisuća kuna. (zl)

LOBOR - Dok druge općine i gradovi bilježe negativne demografske trendove, u Općinu Lobor ove se godine doselilo više stanovnika nego što ih se odselilo. Među brojnim mjerama koje Općina provodi s ciljem zadržavanja svog stanovništva su i poticaji za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji koje je uvela ove godine. Tako su u utorak po prvi puta četiri mlade obitelji dobile bespovratna sredstva za rješavanje njihovog stambenog pitanja za što je Općina iz svog proračuna izdvojila 100.000 kuna. Zadovoljstvo što je Općina iz svog proračuna uspjela osigurati sredstva za još jednu hvalevrijednu mjeru čiji je cilj zadržati mlade obitelji izrazila je i načelnica Ljubica Jembrih. - Mladi su se mogli prijaviti na četiri mjere. Mjera 1 odnosila se na sufinanciranje gradnje obiteljske kuće, mjera 2 na sufinanciranje kupnje obiteljske kuće, mjera 3 na sufinanciranje kamatne stope za kredite za kupnju i mjera 4 na financij-

sku pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja – objasnila je načelnica Jembrih. Za mjeru 1 zaprimljena je jedna prijava, za mjeru 2 dvije, dok je za mjeru četiri stiglo najviše prijava, njih četiri od kojih je jedna zadovoljila uvjete. - Sufinanciranje je iznosilo 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 30 tisuća kuna za mjere 1 i 2, a za mjeru 4 također do 50 posto prihvatljivih troškova, a maksimalno do 20 tisuća kuna – rekla je Jembrih. Općina je za ove poticaje u svom proračunu osigurala 100.000 kuna, a načelnica Jembrih naglasila je kako će ova potpora sigurno biti vjetar u leđa mladim obiteljima da ostanu u Loboru i tamo grade svoj život i dom.Drago mi je da se još mladih obitelji odlučilo ostati ovdje u našem Loboru koji je inače u 2022. godini bilježio pozitivan demografski trend. To dugujemo i svim mjerama koje Općina provodi s ciljem zadržavanja svog stanovništva – zaključila je Jembrih. (zl)

Gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović

Doček u podne na trgu u Mariji Bistrici bio je posebno sretan za Petru iz Bedekovčine. Kupila je tri tombole i osvojila novi auto!

Kovačić MARIJA BISTRICA

Zagorci su u novu, 2023. godinu, simbolično ušli već 31.12.2022. u podne. Naime, već tradicionalno, u Mariji Bistrici je održan 'silvestrovski' Doček u podne, ovaj puta uz glazbeni program Kavalira i Eliksir benda, koji su pred desetak tisuća ljudi na središnjem marijabistričkom trgu usred bijela dana napravili pravu novogodišnju feštu. Bez sumnje da su dobrom raspoloženju pridonijeli i vrijedni te darežljivi članovi Udruge vinogradara Marija Bistrica koji su dijelili vino, a po običaju, u Mariji Bistrici nije nedostajalo ni bogate ugostiteljske ponude. Sretna Petra Ono što je posebno zanimljivo istaknuti jest da je nakon dvije 'korona-godine', ovog puta tijekom Adventa u Mariji Bistrici ponovno organizirana i Božićna tombola s brojnim vrijednim nagradama, no posebnu pažnju svakako je privlačila glavna nagrada, potpuno novi au-

tomobil Hyundai Bayon. Nevjerojatnu sreću imala je Petra Sopina iz Bedekovčine, koja je u subotu prijepodne stigla na 'Doček u podne' u Mariju Bistricu. Kako je još uvijek bila u tijeku prodaja Božićne tombole, koja se prodavala kroz cijeli Advent, a u kojoj su bile osigurane brojne vrijedne nagrade, Petra je u subotu, došavši u Bistricu, kupila tri tombole.

Izvlačila djeca

Nakon koncerta i svečanog odbrojavanja u podne, prodaja tombola je nastavljena do 13 sati, nakon čega su počele pripreme te potom i samo izvlačenje nagrada. Dobitnike su izvlačila djeca iz publike koja su se sama javila, svako dijete po pet dobitnika, a glavnu nagradu, novi automobil Hyundai Bayon, dobila je upravo Petra. Ključeve joj je odmah uručio Miroslav Štagar, predstavnik glavnog sponzora tombole, Hyundai Štagar, a izvlačenje je vodila i nadgledala javna bilježnica Marija Cividini. Petra je, naravno, bila u vidnom šoku. No, kako i ne bi bila? Došla se u Mariju Bistricu zabaviti, a kući se vratila kao vlasnica novog vozila.

Dobitnike su uz nadzor javne bilježnice izvlačila djeca iz publike koja su se sama javila, svako dijete po pet dobitnika

Ivan

Nova se u podne dočekala i u Stubakima

STUBIČKE TOPLICE – Izuzetno zabavnim i posjećenim dočekom u podne primakla se kraju manifestacija Advent u Stubakima. Nova godina dočekana je uz zagorske popevke i odličan šti-

Provedbom projekta Novi početak na području Krapinsko-zagorske županije uspostavlja se cjeloviti sustav skrbi i podrške za žrtve nasilja u obitelji na višoj razini. Ujedno se provode brojne preventivne aktivnosti s ciljem osvještavanja šire zajednice o prisutnosti obiteljskog i partnerskog nasilja, prepoznavanju obiteljskog i partnerskog nasilja te dostupnim oblicima pomoći za žrtve nasilja. Nositelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, a partneri na projektu su Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK i Centar za socijalnu skrb Krapina. Projekt financira Europska unija kroz Europski socijalni fond u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i traje do prosinca 2023. godine.

Na području Krapinsko-zagorske županije, na tajnoj lokaciji, proteklih dvije godine djeluje sigurna kuća - Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK, koja zlostavljanim ženama i žrtvama obiteljskog nasilja pruža sigurno privremeno utočište. Osnivač Doma je Krapinsko-zagorska županija, a s radom je započela 7. prosinca 2020. godine. U proteklih dvije godine rada Doma NOVI POČETAK osiguran je smještaj i skrb za 47 korisnika - žene i djecu žrtve nasilja u obitelji. U okviru smještaja korisnicima osigurana je prehrana i osnovne higijenske potrepštine, odjeća i obuća te školska oprema za djecu. Stručnu pomoć i podršku u osnaživanju za život bez nasilja korisnicima pružaju psihologinja i socijalna radnica Doma. Projektne aktivnosti uključuju rekonstrukciju i opremanje skloništa za žene žrtve nasilja i žrtve na-

mung kojega je pripremio Kvartet Gubec. Dječica su i ovog vikenda uživala u prigodnim predstavama, kao i klizanju. Napomenimo i da je posebno ugodno bilo na predbožićnom koncertu sestri

silja u obitelji na trajnoj lokaciji te uspostavu SOS telefona i savjetovališta. Projektom Novi početak omogućeno je proširenje postojeće usluge SOS telefona i savjetovališta, čime je ona postala dostupnija korisnicima. Usluga SOS telefona i savjetovališta je umjesto dosadašnjih pet dana u tjednu po šest sati, dostupna pet dana u tjednu po deset sati te prvu subotu u mjesecu.

Značajan dio projektnih aktivnosti odnosi se na edukacije i okrugle stolove namijenjene stručnjacima koji se u svom radu susreću sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. Kvalitetna savjetodavna i stručna pomoć, prilagođena specifičnim potrebama žrtava nasilja, neophodna je u osnaživanju žrtava za život bez nasilja. Dio edukacija namijenjen je i samim korisnicima smještaja i savjetovališta. Izradit će se edukativni video materijali i dokumentarni filmovi, tiskati vodiči, brošure i priručnici kroz koje će se ukazati na problematiku rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji kao i na prava žrtava. Posebna je vrijednost ovih edukacija odnosi se na edukaciju mladih o nasilju u vezama, a koje započinje već u prvim romantičnim vezama u teeneagerskim danima te eskalira u partnerskim odnosima u odrasloj dobi. Tijekom 2022. godine Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK organizirao je sljedeće eduka-

Marije i Ivane Husar, koji je održan 23. prosinca. Pred nama je još jedan dan događanja na manifestaciji, pa je tako zatvaranje Adventa predviđeno za 6. siječnja uz Barajt band. (jk)

Krapinsko-zagorska županija

cije za stručnjake i stručnjakinje, ali i korisnice skloništa i savjetovališta:

• Karakteristike traume i prevladavanje stresa, u suradnji s SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava;

• Edukacija izgradnja kapaciteta stručnjaka koji pružaju socijalne usluge i rade sa žrtvama nasilja u obitelji, a posebno stručnjaka koji rade s mladima, u suradnji s SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava;

tim

ma usluga, u suradnji s udrugom Pragma;

holog, a po potrebi se uključuje i vanjski stručni savjetnik – pravnik. Smještaj u Dom može se realizirati temeljem rješenja ili preporuke nadležnog centra za socijalnu skrb, a hitan smještaj moguće je ostvariti temeljem zahtjeva policije u bilo koje vrijeme. U sklopu projekta planirana je nabava usluge vođenja savjetovališta i SOS telefona. Sukladno tome, Krapinsko-zagorska provela je postupak jednostavne nabave usluge vođenja savjetovališta i SOS telefona za žrtve nasilja u obitelji u sklopu Projekta Novi početak, u kojem je odabrana ponuda Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI iz Zagreba s kojim je i potpisan ugovor. Vrijednost postupka je 144.000 kn, a provodit će se 12 mjeseci – počevši od 1. prosinca 2021. do 30. studenog 2022. godine.

• Edukacija na temu izgradnje kapaciteta stručnjaka - djelatnika skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja te druge stručnjake koji intenzivno surađuju s djelatnicima skloništa i savjetovališta, u suradnji s udrugom UZOR iz Rijeke

Usluga će se odnositi na rad sa žrtvama nasilja kroz savjetovanje, informiranje i podršku uživo u savjetovalištu, putem SOS telefona, elektronske pošte i Facebook stranice, pravno savjetovanje za žrtve nasilja, grupni rad sa žrtvama nasilja u obitelji, aktivnosti informiranja i podizanje svijesti javnosti, organizacija javnih događanja i edukacija – za stručnjake i građane, te analitičke aktivnosti praćenja pojavnosti nasilja u obitelji.

• Edukacija za tim za pružanje izvaninstitucijskih usluga u sklopu projekta, a na temu horizontalnih politika u radu s korisnici-

(ženama i muškarcima) i djeci. Usluge su besplatne za korisnike. Sveukupno je dosad upućeno 26 upita za smještaj. Upiti su upućeni za ukupno 69 osoba, od toga 23 žene, 3 muškarca i 43 djece. Dosad je realizirano 21 smještaja - 11 žena i 10 djece. Stručni

• Grupne i individualne edukacije i podrška/mentoring za žrtve nasilja s ciljem jačanja samopouzdanja i motivacije za uključivanje u svijet rada, u suradnji s Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Od listopada 2022. godine u suradnji s CESI provode se eduka-

Najvažnija novost u odnosu na raniju uslugu SOS telefona i savjetovališta je veća dostupnost korisnicima. Umjesto dosadašnjih pet dana u tjednu po šest sati, usluga će biti dostupna pet dana u tjednu po 10 sati te prvu radnu subotu u mjesecu, putem linija 091 639 2810 049 639 281, kao i putem e-maila: sos@cesi.hr.

Sadržaj ovog oglasa isključiva je odgovornost nositelja projekta, Krapinskozagorske županije

cije u svim srednjim školama na području Krapinsko zagorske županije i tri osnovne škole na temu prevencije rodno uvjetovanog nasilja i nastaviti će se zaključno s lipnjem 2023. godine. U okviru ove edukacije, učenici sudjeluju u radionicama u kojima se informiraju o prepoznavanju nasilja u svojim vezama, o obilježjima kvalitetnih veza, ali i o tome kako mogu potražiti pomoć u slučaju da oni ili njihovi prijatelji/prijateljice doživljavaju nasilje u vezi. Dosadašnje iskustvo provedbe ove edukacije pokazuje da su mladi veoma zainteresirani za ovu temu i imaju potrebu o njoj razgovarati, a nakon sudjelovanja u ovakvim radionicama skloniji su potražiti pomoć odraslih osoba vezano za doživljavanje nasilja u vezi ili ukoliko prepoznaju nasilje u vezi svojih prijatelja i prijateljica. U okviru ove edukacije, provest će se i edukacija profesora i stručnih suradnika škola te učenika srednjih škola (vršnjačkih edukatora) o rodno uvjetovanom nasilju i pojavnosti elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja među mladima te educiranje djece i mladih u svrhu razmjene provjerenih informacija i znanja među vršnjacima. Osim toga, izrađeni su promotivni materijali za učenike poput edukativnih letaka, plakata, brošura, penkale, bedževi, privjesci za ključeve, blokovi za pisanje i dr. na temu „Nasilje u romantičnim vezama“.

Provedbu aktivnosti u okviru projekta Novi početak, možete pratiti na internetskim stranicama Krapinsko-zagorske županije i Doma NOVI POČETAK, kao i na društvenim mrežama Doma NOVI POČETAK (Facebook i Instagram).

Doma čine socijalni radnik i stručni savjetnik – psi-

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Edukacija na temu „Karakteristike traume i prevladavanje stresa“, 21. lipnja 2022. god., Zabok

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Nove ljete

Na tom mladom ljetu, željim vam sve najbolje na ovom svetu.

Mir veselje, to su srca moga želje.

Daj vam Bog guščiče račiče, fačiče, Pune lagve vina, pune škrinje žita, pune pobelare penez, a največ mira i božjuga blagoslova….

Ljiepe želje nigdar ne kesniju, pa tak ni ova jedna od položarove čestitke negda. Rane hjutre još za mraka dejčeci, položari išlji su od hiže do hiže rajiti ilji čestitati Nove ljete. Za svoje želje i rajenje dobilji su nekaj penez, pak su si unda za te moglji kupiti, cipule, škornje, hlače ilji kaj njim je triebalje. Bilje je i hiž h tere niesu štelji iti. Hu tahiža živelji su lakotnjaki i zločesti ljudi pak su jih položari zaobilazilji. Negda su ljudi jedni drugem od srca željelji se najbolše, gda su se pred cirkvu zestalji prie poldašnje meše, na Nove ljete. Pri čestitanju su lukalji jeden druga h oči. Se te, denes se več i rietke spomene. Postalji sme žrtveni, ne bi rekla janci, nek jarci, stranjskuga življenja, pak se svoje odhitavame i rievame lucke napre. Denes več i retke gdoj komu napiše z ruku i z poštu pošlje čestitku za Božič ilji nove ljete. Si koristime moderne mašinke, kaj je morti i h redu jer cajti ideju napre. One kaj nie h redu i je za saku osudu, kaj su hnogi ljieni napisati svojemi riejčjami čestitku. Rejše zemeju sljiku Deda Mraza, teruga su prekrstili h Deda Božičnjaka, kaj je još veča sramota i unda pošiljaju okolji k pajdašem: "Merry Christmast!" ilji pak Heppy New Year!" Ja na takve čestitke ne odgovaram z čestitku. Ipak pokažem da sem ju prijela, jer takef je red. Nu takva čestitka za bilje kaj, za svetke, za rojeni dan ilji za kaj druge več me resrdiju ilji bume reklji ražalostiju nek me razveseljiju. Po miljijunti put veljim, ljudi poštujte svoje, ljubite svoju grudu zemlje svoj govor. Tad vas buju i drugi poštivalji. Mene su navlačilji i kažnjavalji radi kajkafskoga govora h školje

i na fakultetu, alji ja sem se držala svojuga i na svoje došla. Ove dane si hmenjikujeme, nemame pune posla i ovak, a kam gda su svetki, pak unda napiši svojem pajdašu onak od srca,:"Srečne ti nove ljete…budi mi zdraf…željim ti mira… željim ti sreču….Gda vaš pajdaš dobi takvu čestitku, bu mu pri srcu drage. Gruntal si bu, da ga pajdaš ima rad gda mu se tak z ljiepu želju hjavil. Naše ljiepe šege morame si vrnutii same mi, ne radi sebe, nek radi svoje dece teri buju od nas neke nafčilji i unda ne straha o propadanju domače šegi. A jedna od domače šegi je negda bila svetkuvanja Blagdana Sveta tri Kralja. Tie svetek je bil konec Božičnuga slavlja i blaguvanja. Na tie dan su ženjske tere su imele živinicu zbavljale svoje zagovore pred tremi kralji, a na tie dan se išlje h cirkvicu po frišku svetu vodu. Z nju su se poškropilji svi hižni, živina, dom i dvorišče. Hiža baz svete vode nie mogla biti. Gda se je zleglje kakve blage z svetu mu se vodicu namazal gupček, a pernate živine se diela kapljpica svete vodice h posudu z vodu. Sveta voda je spašavala ljudi i se oko njega od sie zloči. Dan prie Tre Kralje po selu su hodilji tri dejčeki. Na rešetu su njim napravilji zviezdu i h večer su došlji pred hižu, vužgalji svečicu h rešetu ilji bateriju, prislonilji na oblog i zapopievalji:

"O sveta tri kralja, o blažen vam dan, kad Sveti kralj maladi z neba poslan.

O sretna li zvijezda što svietljila vam, kad sinka je djava porodila nam.

A kud će te sada na daleki put kad zima i snieg vlada i vjetar je ljut.

O pođite kralju u prosti mu stan kad svetu je svemu radostan dan.

O sveta tri kralja mi molimo vas, svima dare ste dali, darujte i nas.

I tak, poklje Tre Kralje, još vam naj cinfra življenje jeden cajt nakinđani cimer, a ja vam željim zdravlja h nove.

Gornjostubičke udruge na čelu s KUD – om Matija Gubec pripremile tradicionalni novogodišnji koncert 'Svim ljudima dobre volje'

Uz pjesmu, tamburicu, zavidne vokale, poznate skladbe, mlade talente i ples u novu godinu!

GORNJA STUBICA – Tradicionalni novogodišnji koncert 'Svim ljudima dobre volje', u organizaciji Kulturno – umjetničkog društva 'Matija Gubec', uz pomoć gornjostubičkih udruga i Općine Gornja Stubica, održan je 30. prosinca u Sportskoj dvorani Osnovne škole Matije Gupca. Po prvi puta, na koncertu su nastupili i polaznici Dječjeg vrtića 'Jurek', a mališani su sa svojom odgojiteljicom Monikom Stinčić pripremili glazbeno – scen-

ski prikaz božićnih običaja kajkavskog govornog područja, pod nazivom 'Videl bum Jezuša'. Još jedno iznenađenje pripremili su iz vrtića, naime, posebno za ovu prigodu oformili su vokalnu grupu djelatnica koje je pripremila Nataša Vlahović, zaposlenica vrtića, a ujedno i članoca ŽVA Fiola (koje su također trebale nastupati, no odgodile su nastup zbog bolesti). Djelatnice vrtića izvele su pjesmu 'O kakva to svetlost'. Stalni sudionici

ovog koncerta gornjostubičke su udruge koje redovito nastupaju na događanjima u svome mjestu, održavaju koncerte, ali i brojna gostovanja. Nastupili su učenici Osnovne škole Matije Gupca i osnovne glazbene škole pri OŠ Matije Gupca, a kroz njihove nastupe vidjeli smo kako se njeguje tradicija glazbe u ovom kraju te mnoge mlade talente koji se obrazuju u glazbenoj školi. Tamburaški orkestar KUD – a 'Matija Gubec' nastupio

je uz soliste Danijelu Benko i Dragutina Mikulića, a nastupio je i Tamburaški sekstet KUD – a Matija Gubec novi tamburaški ansambli koji je osnovan ove godine. Zapjevali su Vokalisti svetog Jurja, zasvirao je Puhački orkestar VZO Gornja Stubica, a predstavile su se i folklorne grupe KUD – a Matija Gubec, od najmanjih do najstarijih. Sve u svemu, uz pjesmu, tamburicu i ples krenulo se ka dočeku nove godine. (jk)

Magdalena Tepuš dobitnica nagrade 'Emil Paravina'

Posebnost Nagrade "Emil Paravina" je da je to godišnja nagrada djeci, a također djeca biraju svoje ambasadore i prvake dječjih prava među osnovnoškolcima diljem Republike Hrvatske

RADOBOJ - Savez društava "Naša djeca" Hrvatske, osnivač je jedinstvene nagrade "Emil Paravina" - djeci za promicanje i zalaganje za dječja prava, dječju participaciju, suradnju i pomoć svojim vršnjacima. Posebnost Nagrade "Emil Paravina" je da je to godišnja nagrada djeci, a također djeca biraju svoje ambasadore i prvake dječjih prava među osnovnoškolcima diljem Republike Hrvatske. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: djetetu pojedincu i skupini djece. Nagrada "Emil Paravina" u kategoriji djeteta pojedinca pripala je Magdaleni Tepuš, članici Druš-

tva "Naša djeca" Radoboj i učenici OŠ Side Košutić (Područna škola Gornja Šemnica), prijavitelj: Društvo "Naša djeca" Radoboj. Nagrada "Emil Paravina" za skupinu djece pripala je, ravnopravno, vijećnicima XIII. saziva Dječjeg gradskog vijeća grada Opatije (vijećnici dobitnici: Lana Golubović, Fran Rubeša i Lejla Sinanović), prijavitelj: Društvo "Naša djeca" Opatija i dječjem forumu Društva "Naša djeca" Poreč (članovi dobitnici: Sara Vajagić, Chiara Petretti, Chiara Mačinić, Paolo Mačinić i Denis Brković), prijavitelj: Društvo "Naša djeca" Poreč. (zl)

Prijem u županiji za Miss Universe Hrvatske, Arijanu Podgajski, prije odlaska na svjetski izbor

Župan Kolar: ''Dobro se osjećaj onakva kakva jesi i s ovim smiješkom, koji obara s nogu''

KRAPINA - Župan KZŽ Željko Kolar upriličio je prijem za Arijanu Podgajski, koja će predstavljati Hrvatsku na izboru za Miss Universe, jednom od četiri najveća svjetska izbora ljepote. Procjenjuje se da će ga pratiti više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Trenutna Miss Universe je Indijka Harnaaz Sandhu. Prošlogodišnja Miss Universe Hrvatska bila je Ora Antonia Ivanišević iz Dubrovnika. Arijana Podgajski, 20-godišnja studentica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa koja je titulu Miss Universe Hrvatske 2022. ponijela krajem svibnja u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu, s prvim danima nove godine putuje u Ameriku, na 71. (svjetski) izbor Miss Universe koji će se održati u New Orleansu 14. siječnja 2023. godine. Nakon prijema novinarima su se uz Arijanu obratili i Sanja Škrinjar, voditeljica Ureda Turističke zajednice KZŽ i župan Željko Kolar.

Poseban poklon

Voditeljica Ureda Turističke zajednice KZŽ Sanja Škrinjar naglasila je kako je za sve natjecateljice na izboru u Americi pripremljen poseban poklon kao zaštitni znak Zagorja. - Naravno da je to u prvom redu licitarsko srce, narukvica sa srcem, a to je kombinacija, s obzirom da je srce drveno, a znamo da su licitarska srca i drvene tradicijske igračke na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine. Veseli nas da će duh Zagorja u malom dijelu i Arijana prenijeti svim natjecateljicama koje će sudjelovati na izboru za Miss Universe Svijeta - rekla je Škrinjar. Župan Željko Kolar rekao je kako je prijem za Arijanu Podgajski kako da bi joj zaželjeli sretan put, s porukom da se smiješka. - Ima takav zarazan osmijeh koji će oboriti s nogu svakog člana suda. Ujedno želimo zahvaliti što će dio Zagorja prenijeti čitavom svijetu, jer prema informacijama koje imamo, 172 zemlje svijeta će imati neku vrstu prijenosa sa ovog događaja. To je ogromna promocija. Uključili smo se u sam postupak nabavke haljine s kojom će Arijana prezentirati svoju zemlju - rekao je Kolar i zahva-

Arijana: Nadam se da ću se prije svega lijepo zabaviti i idem s razmišljanjem da sam već sad postigla puno. Vrlo sam ponosna i sretna

lio Arijani što je odabrala da će to biti s motivima KZŽ – bajke na dlanu i uz dvije kombinacije licitarskog srca, pa će sama odabrati varijantu koju će nositi na izboru. Župan je Arijani zaželio puno sreće i uspjeha. - Ono što je najbitnije od svega da se dobro zabaviš, da prezentiraš Hrvatsku, KZŽ i Krapinu na najbolji mogući način i da se dobro osjećaš onakva kakva jesi i s ovim smiješkom, koji obara s nogu i s pristupačnošću jedna mlade osobe, koja kao da ide na vikend u Poreč – poručio je Arijani župan.

Korak po korak

Arijana je zahvalila na poklonima, koje je osigurala KZŽ, a riječ je o narukvici i lančiću Zlatarne Vrančić. Naime, na svjetskom izboru Arijana će nositi tradicijski nakit s motivima licitarskog srca iz zlatarne Vrančić, utemeljene je 1990. godine. Kad je u pitanju trema, Arijana je naglasila da ona postaje sve veća kako se bliži sam izbor. - Što se tiče haljine, jako mi se sviđa priča i drago mi je da imam priliku predstaviti svoje Zagorje na tako bitnom izboru. Nadam se da ću se prije svega lijepo zabaviti i idem s razmišljanjem da sam već sad postigla puno. Vrlo sam ponosna i sretna - istaknula ja Arijana, a na pitanje o budućnosti rekla je kako ide korak po korak. - Nisam neka osoba koja planira daleku budućnost, idem korak po korak – zaključila je Arijana Podgajski. Predstavljanje u tzv. nacionalnim kostimima na svjetskom izboru

Miss Universe jedan je od najzanimljivijih segmenata priprema za veliko finale i fanovi iz cijeloga svijeta obožavaju vidjeti šarenilo i maštovitost kreatora, kostima

i instalacija. Tom šarenilu Hrvatska će se pridružiti u nešto umjerenijem izdanju, no još uvijek na način da se istakne naša baština i prirodne ljepote. Kreatorica halji-

ne je Mina Petra. Na prednju stranu je mlada akademska slikarica Antonia Maričević ručno oslikala promotivni logotip Krapinsko-zagorske županije. (Elvis Lacković)

Konjščinski je vrtić bio jedan od prvih dječjih vrtića u Zagorju

KONJŠČINA - U Kulturno i turističko-informativnom centru održana je svečana priredba povodom 60. godišnjice Dječjeg vrtića Konjščina. Polaznici dječjeg vrtića i djelatnici su pjesmom, plesom i recitacijama obilježili ovaj veliki rođendan. Održane su razne aktivnosti, od dana otvorenih vrata, skupljanja igračaka do izložbe slika te je izdana i prigodna brošura. Mnogo se promijenilo Ravnateljica DV Konjščina Marina Benjak-Bregeš uvodnim je govorom istaknula važnost vrtića u Konjščini jer je bio jedan od prvih dječjih vrtića koji su djelovali u Hrvatskom zagorju i navela da su prvi prostori bili vrlo skromni, opremljeni samo osnovnom opremom gdje je radila jedna odgojiteljica. Protekom vremena, zbog sve veće potrebe za organiziranim odgojno-obrazovnim radom prostori vrtića su se mijenjali, broj skupina se povećavao, a tako i djelatnika. Opisala je današnje stanje pa tako danas u Pionirskoj ulici broj 2. djeluje 5 skupina u kojima boravi 99-ero djece te je trenutno zaposleno 23 djelatnika. Istaknula je da su se kroz sve ove godine susretali sa raznim zahtjevima i poteško-

Općina Konjščina kao osnivač Dječjeg vrtića i dalje radi na povećanju prostornih kapaciteta, poboljšanju uvjeta rada i povećanju standarda kako bi mališani imali čim bolje uvjete u svojoj prvoj zajednici izvan obitelji

ćama, no uvijek se pronašlo neko rješenje i vrtić je i sada tu. Općinska načelnica Anita Krok istaknula je da se u 60 godina vrtića mnogo toga promijenilo, od lokacije, poboljšanja uvjeta i standarda, unapređenja metoda rada, ali ono što se nije promijenilo je ljubav i požrtvovnost djelatnika prema djeci i profesionalnost prema roditeljima.

Poboljšanje uvjeta rada Općina Konjščina kao osnivač Dječjeg vrtića i dalje radi na povećanju prostornih kapaciteta, poboljšanju uvjeta rada i povećanju standarda kako bi mališani imali čim bolje uvjete u svojoj prvoj zajednici izvan obitelji. Načelnica je istaknula da predškolski odgoj osim odgojno – obrazovne uloge koju ima za naše mališane ima i veliku ulogu za roditelje kojima je time omogućeno usklađivanje privatnih i profesionalnih obaveza. Upravo daljnje ulaganje u usluge i standard predškolskog odgoja smatra najvećom i najvažnijom demografskom mjerom naše Općine. Općinska načelnica je zaklju-

čila da razvitak sigurno ne bi bio moguć bez vrijednih djelatnica i djelatnika dječjeg vrtića, djece koji su polazili ili polaze naš vrtić i njihovih roditelja te im se zahvalila na tome. Na obilježavanju velikog rođendana DV Konjščina bila je i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Andreja Silić ko-

ja je pohvalila pozitivnu suradnju sa djelatnicima te da će i dalje biti na raspolaganju kako bi odgojno-obrazovni rad bio na najvišem nivou. Priredbi je prisustvovala i zamjenica župana KZŽ Jasna Petek koja je pohvalila dugogodišnji rad dječjeg vrtića, istaknula ulogu predškolskog odgoja te da KZŽ bri-

ne za sve svoje vrtiće i stoji na raspolaganju za dalje i na kraju uručila zahvalinicu KZŽ DV Konjščjna za dugogodišnji rad. Priredbu su uveličali mnogi roditelji i obitelji polaznika vrtića, ali i bivši polaznici vrtića od kojih se moglo čuti kako je to nekad bilo u DV Konjščina. (zl)

Badnjak u kući obitelji Slavena Potnika u Tuheljskim Toplicama doista je poseban dan

'Izazov je pronaći dovoljno veliko drvce na koje stane svih 186 kuglica'

Ovaj trgovački putnik odnedavno sa zagorskom adresom veliki je zaljubljenik u unikatne kuglice za bor koje skuplja već četvrt stoljeća

Davor Žažar TUHELJSKE TOPLICE

Slaven Potnik iz Zagreba s obitelji se nedavno preselio u Tuheljske Toplice, gdje nas je ljubazno dočekao i otkrio nam svoj nesvakidašnji hobi koji je posebno aktualan u ovo blagdansko doba. Naime, Slaven skuplja kuglice za bor koja se svaka razlikuje jedna od druge.

"Svaka kuglica ima svoju priču"

– Kuglice skupljam preko 25 godina. Oduvijek sam volio božićne ukrase te sam nastojao pronaći neobične i unikatne kuglice za svoju kolekciju. Moje je pravilo da uvijek kupujem samo staklene kuglice koje su po mogućnosti ručno izrađene. Broj kuglica u mojoj kolekciji svake godine raste no sada ih imam oko 186 – ispričao nam je ovaj simpatični zaljubljenik u božićne ukrase. Za Slavena svaka kuglica ima svoju priču i sjećanje, a između gotovo 200 kuglica ima i svoje omiljene. – Moja obitelj i ja svake godine tradicionalno zajedno kupujemo nove kuglice. Također nastojimo da sa svakog putovanja kao uspomenu donesemo jednu kuglicu. Stoga kada kitimo bor svaka kuglica sa sobom donosi i sjećanje. Najdraža mi je kuglica s obiteljskog putovanja u Budimpeštu. Kada smo u 8. mjesecu na preko 30°C obišli cijeli grad kako bi smo pronašli trgovinu s Božićnim kuglicama. Pronašli smo prekrasnu kuglicu koja svojim izgledom podsjeća na Fabergéova jaja Romanovih – otkriva nam svoju omiljenu kuglicu Slaven. Nakon 25 godina skupljanja kuglica ostale su i brojne anegdote koje je naš domaćin spremno podijelio s nama. – Kada je mlađa kćer bila mala, u našoj obitelji bila su dva bora: "mama bor" i "beba bor". Kćer je plastičnim kuglicama kitila mali plastični bor s kojim se voljela igrati i nositi

ga svugdje sa sobom. Kada smo išli nekome u posjet u vrijeme blagdana i "beba bor" je išao zajedno s nama, a navečer je morao spavati kraj "mame bor". Posebno me veseli da su se i supruga Alenka te kćeri Valentina i Domenika uključile u moj hobi. Biranje kuglica i kićenje bora postali su važni događaji u našoj obitelji – kaže Slaven. "Najbitnije je da je obitelj na okupu"

Ovu simpatičnu obitelj, koja se nedavno doselila u Tuheljske Toplice očekuje prvi Božić u novom domu. – Još se uvijek prilagođavamo životu u novoj sredini. Sretni smo što imamo ljubazne susjede koji su nas dobro prihvatili. Još se nismo do-

govorili gdje će stajati bor, u svakom slučaju zauzimati će središnje mjesto u našem novom domu. Ove godine izbor bora biti će lakši jer u kući imamo više prostora za veći bor na koji će nadamo se, stati sve kuglice i ukrasi. Smisao Božića i osjećaji koji se vežu uz njega za mene i moju obitelj ostat će isti jer najbitnije je da je obitelj na okupu i da radosno iščekujemo i slavimo Isusovo rođenje – ispričala nam je obitelj Potnik kojoj želimo još puno lijepih Božića u njihovom novom zagorskom domu.

"Biranje kuglica i kićenje bora postali su važni događaji u našoj obitelji"

Klanječkim planinarima stiglo je vrijedno priznanje

Davor Žažar KLANJEC

Napore klanječkih planinara na uređenju Planinarske kuće i okoliša na Cesargradu te na srdačnom prijemu planinara prepoznao je i Hrvatski planinarski savez koji je HPD-u Cesargrad dodijelio Godišnju nagradu za najboljeg upravljača planinarske kuće u 2022. godini.

Radilo se tijekom cijele godine

Tijekom cijele godine radilo se na uređenju kuće i okoliša. – Nabavili smo pet masivnih drvenih kompleta stol-klupe, uredili kompletnu unutrašnjost objekta što uključuje nove krevete u spavaonicama u potkrovlju, zamijenili preostala dva dotrajala prozora, izradili okvi-

re oko svih prozora i ulaznih vrata, obnovili blagovaonski namještaj, izveli još dosta manjih stolarskih radova, izradili cokl oko kuće i osposobili sanitarni čvor. U proljeće kao i svake godine, proveli smo veliku radnu akciju uređenja okoliša, redovito ga održavali kroz godinu, i ono na što smo također ponosni, nakon niza godina uspješno smo proveli ZK ispravni postupak te se uknjižili kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi planinarska kuća – izvijestila nas je o provedenim aktivnostima predsjednica Društva Sanja Smolčić.

Veliko zalaganje

Brojne provedene akcije ne bi bilo moguće provesti bez velikog zalaganja članova Društva. – Posebno smo ponosni na veliki trud naših "dežurnih" koji su tijekom cijelog razdoblja osiguravali dežurstva te

primali brojne planinare i izletnike koji nas posjećuju u sve većem broju što je također bio jedan od preduvjeta za ovo vrijedno priznanje. Također moram podsjetiti i na izlet za osobe s invaliditetom Pruži mi ruku – zajedno do Japice, na kojem smo bili suorganizator i vrlo uspješno organizirali prijem za sve sudionike. Izlet je naišao na brojne pozitivne reakcije diljem planinarske zajednice, a također bio i medijski popraćen u emisiji Šesto čulo na Hrvatskom radiju – dodala je predsjednica Sanja Smolčić. Povodom dobivenog priznanja HPD Cesargrad zahvaljuje svim svojim članovima aktivistima, Gradu Klanjcu, županu Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorskoj županiji, Javnoj ustanovi Zagorje zeleno, Hrvatskom planinarskom savezu te brojnim donatorima koji podržavaju rad Društva.

Prijem novorođenih beba u Klanjcu

Uz čestitke, roditelji su primili i financijsku potporu Grada

Održan četvrti prijam novorođenčadi za 17 beba u Pregradi

PREGRADA - U gradskoj vijećnici u Pregradi održan je četvrti prijam novorođenčadi u 2022. godini, ujedno i posljednji u 2022. godini, za 17-ero beba i njihove obitelji. Tom prilikom gradonačelnik Marko Vešligaj uputio je čestitku roditeljima te im podijelio tzv. "paket za super početak", koji Grad Pregrada dodjeljuje novorođenoj djeci s područja Pregrade, a koji sadržava osnovne potrepštine za bebe potrebne sva-

kom novom roditelju. Za prvo dijete Grad Pregrada dodjeljuje novčani iznos od tisuću kuna i prigodni dar u naravi u vrijednosti 1.500 kuna, dok se za drugo i svako iduće dijete ostvaruje novčani iznos od dvije tisuće kuna i prigodni dar u vrijednosti od 500 kuna. Inače, od početka ove godine pa do sredine prosinca rođeno je 62 djece, što je za desetero više rođenih nego u prošloj godini. (zl)

KLANJEC - Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek održao je drugi prijem za roditelje novorođenih beba. Uz gradonačelnika, roditelje i mališane dočekale su i v.d.ravnateljice klanječke Gradske knjižnice Snježana Horvatin te Andreja Antolić Petrišić iz Gradske uprave. Uz čestitke, roditelji su primili i financijsku potporu grada koja iznosi 2.000 kn za prvo dijete, 3.000 kn za drugo, 4.000 kn za treće, a za svako slijedeće dijete potpora se povećava za tisuću kuna. Iako bi svi bili puno zadovoljniji da se ponovila prošla godina kada je na prosinačkom prijemu bilo čak 19 novorođenih malih Klanjčanki i Klanjčana, široki osmijeh na licu gradonačelnika dočekao je i ovogodišnjih sedam najmlađih stanovnika našeg grada. Grad Klanjec dočekao je tako kraj 2022. godine s 24 nova mala stanovnika, a možda će još koja lijepa vijest stići iz rodilišta do kraja godine. Uz čestitku i želju da mališani budu prije svega zdravi i rastu okruženi pažnjom i ljubavlju, gradonačelnik je upoznao roditelje s

radom novog dječjeg vrtića. Uz to Grad Klanjec financira produženi boravak u školi, dovršeno je uređenje novog dječjeg igrališta u Lučelnici, a gradit će se i nova. V.d. ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice "Antun Mihanović" Snježana Horvatin uručila je roditeljima člansku iskaznicu s trogodišnjom besplatnom članarinom i najavila kako će dolaskom nove ravnateljice počet-

kom iduće godine knjižnica, koja će se privremeno preseliti u stari vrtić, biti bogatija za nove aktivnosti za najmlađe, ali i roditelje. U drugoj polovici 2022. godine rođeni su: Teo Huzanić, Novi Dvori 2, Vid Čelan, Dol Klanječki 3, Leo Mulavdić, Lučelnica 26B, Lorena Sušec, Police 68, David Ricijaš, Ružmarinska ul. 15, David Somek, Novi Dvori 28, Borna Smodila, Gredice 120A. (zl)

Zagorske pjesnikinje iz svijeta zdravstva

HRVATSKO ZAGORJE - Što je zajedničko umirovljenoj inženjerki laboratorijske dijagnostike Dragici Reinholz, specijalistici neurologije dr. Sanji Kovačić i primalji Kristini Mrkoci? Ponajprije svijet rada - zdravstvo. Zatim, šire zavičajno podneblje. Dragica je iz Zlatara (odrasla u Vukancima, općina Mače), Sanja iz Marije Bistrice, a Kristina iz Mača. A rođena je u Vučaku, u donjostubičkome kraju. I ono što ih najviše nadahnjuje svijet je pjesništva. One su naše 'zagorske Parunice', koje su pod okriljem grčke boginje Erate, muze lirskog i ljubavnog pjesništva, tijekom 2022. godine predstavile publici svoje pjesničke prvijence, koji su naišli na pozitivan odjek kulturne javnosti. Dragica "Držim se za zrak", Sanja "Ti se, princezo moja, uvijek smij", a Kristina "Sasvim nešto ljubavno". Ovo jesenske promocijske doživljaje jamačno će doživotno pamtiti, što zbog treme i osjećaja odgovornosti, što zbog poticajnog uspjeha i nepodijeljenoga priznanja svoje životne i radne okoline.

Posvećene umijeću liječenja Dragica je svoj radni vijek počela u medicinsko-biokemijskom laboratoriju u Domu zdravlja Sesvete, a najveći dio provela u zlatarskoj ispostavi Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije. Doktorica Sanja 20 godina radi u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Prije toga radila je u Domu zdravlja Zlatar, a ogledala se i u radu sa studentima kao znanstveni asistent na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu. Kristina, nakon što je 1984.godine u Zagrebu završila Srednju školu za medicinske sestre, primaljski smjer, zaposlila se u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj. Počela je raditi na odjelu zdrave novorođenčadi. Nakon rođenja svojeg petog djeteta, 2002. promijenila je odjel i počela raditi na odjelu za intenzivnu njegu prijevremeno rođene djece ili bolesne djece rođene u terminu. Od prije četiri godine na odjelu je post intenzivne skrbi na kojemu se nada dočekati mirovinu. Dakle, 20-ak godina radi s "palčičima", što je prepoznatljiv naziv za djecu rođenu prije vremena.

Prestali se bojati korone

Osim po promocijama svojih pjesničkih zbirki, zanimalo nas je po čemu će još pamtiti 2022. godinu na odlasku? - Osim promocije u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića i zlatarskoj Gradskoj knjižnici u rujnu, pamtit ću zauvijek moje unuke koji su me svakodnevno čuvali od prolaznosti, bezličnosti, besmisla i tuge. U radosti i ispunjenju, duhovnom i emotivnom, učimo od djece prave vrijednosti života - kaže Dragica, a dr. Sanja naglašava: - Ova, 2022. godina, bila je, zapravo, lijepa. Prestali smo se bojati korone kao ranije (jer je prevladao soj virusa koji nije toliko strašan). Vratili smo se druženjima i počeli smo više cijeniti te male velike radosti. I još je važno u ovom kontekstu nagla-

siti kako sam se ove godine podosta družila s pjesnikinjama i pjesnicima, što mi je predivno jer se volim družiti s pjesničkim dušama. Iz nekog razloga me to umiruje… A Kristina će 2022. pamtiti po svojoj prvoj pjesničkoj nagradi.Na Recitalu ljubavne poezije "Željka Boc", koji organizira Općinska knjižnica i čitaonica u Mariji Bistrici, osvojila sam drugu nagradu stručnog žirija za pjesmu "Slika", što mi je veliko ohrabrenje. O putu do izdavanja prve zbirke iskustva su različita. Za Dragicu odluka i hrabrost su najvažniji i najteži dio puta. - Izaći iz svoje sigurne zone, prekoračiti vlastiti prag i uputiti se u svijet koji ne poznajete je, dakako, izazov i smjelost. Kad se napravi taj prvi, najvažniji, korak, on dalje polako vodi do cilja. Dr. Sanja nije osjećala neke teškoće na putu do objavljivanja svojega pjesničkog prvijenca, što ponajprije zahvaljuje svojem uredniku, prof. Marinku Micaku i suprugu Bruni, tajniku Muzeja Hrvatskog zagorja. Njih su dvojica odradili sve tehničke zadaće, a Sanju su, s vremena na vrijeme, pitali je li suglasna s ovim ili onim. Miljenica, kćer Nika, glazbena studentica u Osijeku, napravila je naslovnicu i put do promocije bio je otvoren. Iskustvo Kristine je drukčije, jer ponajprije put do izdavanja zbirke bio joj je nepoznanica. Sama je našla lektora, a rješenje naslovnice potpisala je članica šire obitelji Ana Lukina, visokoobrazovana likovna umjetnica. K tome, tražila je sponzore, a savjetom i novčano pomogla su i djeca te brat Krešimir sa suprugom Marijom. Kristina pjeva isključivo o ljubavi žene i muškarca, a u ljubavne stihove često se skriju motivi mora,rijeka, ljeta, jeseni... Svoj prvijenac "Sasvim nešto ljubavno" posvetila je suprugu Franji, koji je umro prije dvije godine.

Ljubav, dobrota i radost

Doktorici Sanji muze su naklonjene najčešće kasno popodne. Katkad i noću, ali tada do jutra zaboravi stihove koji joj pokvare san. Neki i "prežive". - Moja najvažnija tema je misterij života. Opisujem ga kroz rođenje, smrt, ljubav, tugu, radost, promatranje određenih

pojava u ovom divnom matriksu u kojem smo se našli nekom nebeskom logikom - spominje dobitnica Državne nagrade za volontiranje, najvišeg priznanja na području volonterstva u Republici Hrvatskoj 2015. godine. Ljubav, dobrota i radost Dragičine su teme, ne samo u pjesništvu, jer piše i priče. Stihove katkada i sanja, pa ih uju-

tro zapiše, premda ima i onih koji odlete u svemir. Za nju su " pjesnici ljudi koji žive u miru sa sobom i sa ostatkom svijeta". I ovdje priči o trima pjesnički talentiranim damama nije kraj, jer Kristina pjeva u KUD-u u Zlatar Bistrici, voli šetnje sa psom i putovanja, a srcu su joj prirasli stihovi Vesne Parun, Josipa Pupačića, Antuna Branka Šimića,

ali i bluesa i jazza. Pjesnički joj je uzor, dakako, velika Vesna čiji se život ugasio 25. listopada 2010. godine u bolnici u Stubičkim Toplicama. Za uglednu liječnicu Vesna je "kraljica hrvatskog ženskog pjesništva". A Dragica se ne usudi govoriti o velikim pjesnicima kao svojim uzorima, jer uz Vesnin su bok Cvetajeva, nedavno preminuli Ivica Jembrih, Ujević, Šimić... ali i krapinska poetesa Marija Lamot. K tome i slika i sudjeluje na izložbama. Srcu joj je prirasla i književnica Ivana Bodrožić, koja je na omotu Dragičine zbirke napisala kako "samozatajno, blago i jasno govori o onome što zna; o životu koji je ponekad pun obilja, ponekad okrutan, često nepredvidiv i nepravedan, ali uvijek lijep, samo ako mu se otvorimo i priznamo da je veći od nas". (Željko Slunjski)

Dobriše Cesarića... Slušanje glazbe zadovoljstvom ispunjava i dr. Sanju, koja, kao i Kristina, pjeva u zboru u Mariji Bistrici i malom vokalnom sastavu. Posjećuje sve moguće koncerte, ponajprije one rock glazbe,

Dragica Reinholz i Marija Lamot

Kristina Mrkoci

Sanja Kovačić

Zbirke zagorskih Parunica

Suradnja Aquatike i Muzeja krapinskih neandertalaca

KRAPINA/KARLOVAC - Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac i Muzej krapinskih neandertalaca potpisali su sporazum o suradnji. Ovo nije prvi puta da ove dvije ustanove surađuju. Prije dvije godine je Muzej krapinskih neandertalaca gostovao svojom izložbom pod nazivom "Krapinski pračovjek" u Aquatici, i to od Noći muzeja 31. siječnja do 22. kolovoza 2020. godine. Uspješno povezivanje ovih atraktivnih ustanova tijekom 2020., potaknula je i nastavak suradnje pa je ove godine dogovorena međusobna promocija kroz ponudu povoljnije cijene ulaznice. Točnije, radi se o tome da će posjetitelji Aquatike u periodu od 3. siječnja do 28. veljače 2023. godine dobiti i kupon s 50 % popusta na individualne i obiteljske cije-

ne ulaznica u Muzeju krapinskih neandertalaca. Također, i posjetitelji Muzeja krapinskih neandertalaca će u istom vremenskom periodu dobiti kupon s popustom od 50 % na individualne i obiteljske cijene ulaznice za Aquatiku –slatkovodni akvarij Karlovac. Zahvaljujući suradnji ovih ustanova, posjetitelji će u atriju Muzeja krapinskih neandertalaca moći razgledati i gostujuću izložbu Aquatike pod nazivom "PLANKTON – divovi u kapljici vode", a koja će biti otvorena u utorak, 3. siječnja 2023. te će se moći razgledati do 28. veljače. Izložba "PLANKTON - divovi u kapljici vode" podijeljena je u dvije cjeline prezentirane na 12 plakata na hrvatskom i engleskom jeziku. U prvom dijelu izložbe prezentirano je što plan-

kton predstavlja, od kuda potječe, kako se kreće, kako ga dijelimo i koja mu je važnost. Drugi dio odnosi se na specifične i zanimljive vrste planktona. Izložba završava porukom koliko je zapravo plankton važan jer on na svojim leđima nosi život na Zemlji, daje mu temelj i osnova je za hranidbeni lanac. Većina plakata su zapravo odvojene cjeline i na njima se nalaze slike popraćene ilustracijama i raznim zanimljivostima koje imaju ulogu "wow faktora" te privlače posjetitelja. Svaki plakat prati simpatičan i duhovit naslov kojem je zadaća dodatno zaintrigirati posjetitelja i ukazati na temu o kojoj plakat govori. Autori izložbe su Juraj Petravić i Ivana Kaleb Vuletić iz Aquatike – slatkovodnog akvarija Karlovac. (zl)

Drveni bambiji razveselili vrtićke mališane u Donjoj i Gornjoj Stubici

DONJA/GORNJA STUBICA - Sedam drvenih bambija od nedavno krasi dvorišta ispred Dječjeg vrtića Bubamara u Donjoj Stubici i Dječjeg vrtića Jurek u Gornjoj Stubici. Rezultat je to kreativnih radionica sa drvom u okviru projekta Malo drugačije reći – NE! koji je tokom 2022. godine provodio Multimedijani centar STUBKLUB iz Donje Stubice. Obzirom da je projekt provođen u suradnji sa Zajednicom klubova liječenih alkoholičara KZŽ, i to na aktivnostima kreativnih radionica, upravo su pojedini članovi zajednice KLA KZŽ vrsni majstori i vješto barataju pojedinim alatima i električnim uređajima, pa su tako nastali i drveni bambiji. Kreativne radionice su se odvijale kroz studeni i prosinac u Parku za ekstremne sportove Polygon u Donjoj Stubici, na njima je sudjelovalo ukupno 12 volontera. - Mladi su učili i usvajali od starijih pojedine kreativne vještine, u ovom slučaju vještine obrade drva, a starijima je bilo drago što mogu svija znanja prenijeti na mlađe generacije – istaknuo je Zvonimir Babić, voditelj projekta. Izrađeno je 14 bambija koji su postavljeni kod dječjih vrtića u Donjoj i Gornjoj Stubici, gdje su ih

dočekali veseli mališani koji su im odmah dirali "vuheka, rogeke i noseke" te se veselili što će se imati sa čime igrati vani na otvorenom.

Trenutno se na kreativnim radionicama izrađuju hoteli za kukce koji će također biti postavljeni na području stubičkog kraja. (zl)

ZAGREB/OROSLAVJE - Humanitarna akcija ,Lucijino svjetlo' ove je godine realizirana osmu godinu za redom, hvalevrijednom donacijom Klaićevoj bolnici u Zagrebu. Inicijatorica akcije Snježana Stepan iz Oroslavja, predstavnici Moto kluba Zagorski orlovi i Dječjeg vrtića Šlapica posjetili su jučer Klaićevu bolnicu i uručili donaciju inhalatora, higijenskih potrepština te, naravno, slatkiša za svako dijete u bolnici i time doprinijeli da se odjelom za Pulmologiju,alergologi ju,imunologiju i reumatologiju (a i dalje) proširi pozitivan duh Božića, kakvog zaslužuje svaki pacijent, ali i zaposlenik bolnice. Pokretačica humanitarne akcije, Snježana Stepan, rekla je kako je akciju pokrenula nakon što je, zbog teške bolesti, izgubila svoju kćer Luciju. – Nakon dugog vremena koje sam provodila u bolnici s kćeri, ali

i sinom s poteškoćama u razvoju, uvidjela sam nedostatke s kojima se nose zaposlenici, ali i pacijenti, osobito kako se osjećaju bolesnici i njihove obitelji, posebno i ovo blagdansko vrijeme i odlučila sam pokrenuti akciju i na neki način ih uveseliti. Počeli su se uključivati i javljati dobri ljudi, donatori koji, evo, pomažu da se ova humanitarna akcija provodi već osam godina – ispričala nam je Snježana te je i ove godine zahvalila donatorima koji su se uključili: Osnovnoj školi Oroslavje, Osnovnoj školi Donja Stubica, DV Šlapica iz Oroslavja, MK Zagorski Orlovi te svim ostalim pojedincima uključenima u akciju. - Ovo je tek bio prvi dio donacija, uskoro će za Klaićevu i drugi dio, a to samo ide u prilog tome da ljudskoj dobroti i humanosti ponekad zaista nema kraja – zaključila je Snježana. (J. Klanjčić)

Održan je još jedan koncert u spomen na iznimnog stubičkog gitarista Mikija Knezića

Na 11. memorijalu Mikijev štim 'prašio' se dobar rock

DONJA STUBICA - Deset godina nakon iznenadnog odlaska Mikija Knezića njegovi stari prijatelji i zagorski glazbenici nisu zaboravili na svojeg dobrog gitarskog duha Mikija te su organizirali još jedan 'Mikijev štim'. Jedanaesti po redu memorijalni koncert u čast preminulog iznimnog stubičkog gitarista održan je opet na samom kraju 2022. godine u caffe baru TIN u Donjoj Stubici. Miki Knezić je posljednje godine svojeg života podredio iskjučivo glazbi koju je toliko jako volio pa je u svojoj kući vježbao i po nastupima promovirao mnoge mlade glazbene nade i talente zagorskog kraja, ali i u Zagrebu, pa je stoga i ovaj memorijal pokrenut od strane upravo tih njegovih prijatelja, glazbenika, caffe bara TIN te Multimedijalnog centra STUB-KLUB kao glavnog organizatora obzirom da su mnoge probe i svirke bile upravo u prostorijama ove udruge gdje je Miki rado navraćao, a mladi tamo redovito vježbaju te stvaraju glazbu i danas. Ove godine se u organizaciji posebno izdvaja ime Dobrivoja Posavca – Frica, starog Mikijevog

nog rocka, hard rocka i rock&rolla, a na pozornici su im se od Zagoraca pridružili stubičanci Dalibor Moštak na gitari, Dalibor Strugar Strugi na bas gitari, bubnjar Ivica Šipek – Jura, a onda i najpoznatiji zagorski usnoharmonikaš Krešo Oremuš. U pauzi Koliba benda nastupili su akustično Grad bez ljubavi, projekt koji su ove godine činili Denis Lončar iz Oroslavja na gitari i Zvonimir Babić iz Donje Stubice kao vokal u interpretaciji najboljih pjesama neprežaljene proročanske grupe Azra. Zahvaljujući Dobrivoju Posavcu Fricu na početku i na kraju večeri posjetitelji su mogli pogledati i film o životu Mikija Knezića koji je nastao za potrebe prvog memorijala prije 10 godina te se na taj način prisjetiti Mikijevih svirki sa poznatim glazbenicima, ali i nekim mladim nadama koje sviraju još i danas. Kao i svake godine sve vizuale memorijala je izradila Anja Knezić, Mikijeva kćerka, a pokrovitelji ovogodišnjeg memorijala su bili Središnji državni ured za demografiju i mlade, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica. (zl)

Najlepši cajti jubilarne 'Božićne priče'

KRAPINA - Jubilarna, deseta "Božićna priča", u lijepo funkcionalno uređen podrumski prostor župnog dvora u Krapini, u petak, 30. prosinca, privukla je pozornost brojnih posjetitelja, ne samo Krapinčana. Uživali su u tematskim stihovima troje pjesnika, Natalije Bajer koja piše turopoljskom kajkavštinom, jer je podrijetlom iz Turopolja, a živi u virovitičkom kraju te dvojice pjesnika iz varaždinskoga podneblja, Tomislava Ribića i Tibora Martana iz Mađareva u novomarofskom kraju. Njihove su stihove kaziva-

li dramski umjetnici, Biserka Ipša i Denis Bosak. A u glazbenom dijelu programa izvodili su se božićni napjevi i pjesme te birane popevke s prošlih krapinskih Festivala. Karlo Kukovačec na klavijaturama i violinistica Doris Tkalčević uspješno su pratili redom zapažene pjevačke nastupe Gordane Ivanjek Tušek, Tanje Mršić, Ive Ranogajec Inkret i njezine kćeri, gimnazijalke Elle, kumrovečke sopranistice Josipe Lončar i " međimurskog slavuja" Bojana Jambrošića. Dlanovi se nisu štedjeli, posebice kad su Iva

i Ella zapjevale popevku koncertu prisutnoga Ivana Hršaka Belka "Najlepši cajti". Naime, glazbenik iz Petrovskoga uglazbio je vlastite stihove, a popevku je posvetio jubileju "Božićne priče". Među posjetiteljima bio je i doajen krapinske festivalske pozornice, Hrvoje Hegedušić, sa suprugom Ljerkom. Na početku programa sudionike je pozdravio Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, a na kraju krapinski župnik, vlč. Davor Štuljan koji nije krio zadovoljstvo što se uspješno nastavlja

tradicija započeta za župnikovanja njegova prethodnika, vlč. Tomislava Šestaka. U jubilarnoj " Božićnoj priči" uživali su i gvardijan Franjevačkoga samostana Franjo Tomašević i zamjenik krapinskog gradonačelnika Ivica Hršak. Jubilarni program održan je zahvaljujući sponzorstvu Hrvatske pošte i razumijevanju Radija KAJ. A jubilarci su bili desetljetni organizator i kreator "Božićne priče", Radovan Novina i voditelj Željko Slunjski. Kako i priliči jubileju, nije izostala ni slavljenička torta. (žs)

Božićni koncert KUD-a 'Laz'

MARIJA BISTRICA – U petak je u Domu kulture u Mariji Bistrici koncert održao KUD ''Laz''. Bio je to povratnički božićno-novogodišnji koncert. KUD ''Laz'' predstavio se folklornim sekcijama i to velikom s dvije koreografije i dječjom, koja je na početku izvela mali igrokaz, a kasnije i jednu koreografiju. Na nastupili su i Zbor veterana i Tamburaški orkestar KUD-a "Laz". Kao gosti nastupili su KUD "Prigorec" Markuševec, KUD "Lovro Ježek" Marija Bistrica sa malim folklornim sekcijama ''Žveglice'' i ''Srčeka'', uz pratnju tamburaša i Ivan Mihovec Miki, koji je ujedno voditelj svih folklornih sekcija KUD-a ''Laz'', kao i Zbora ali i KUD-a "Prigorec" Markuševec. Tamburaše vodi Tatijana Lenart, koja zbog obveza nije mogla biti na koncertu, koji su posjetom uveličali rektor Svetišta MBB, ali i župnik Župe sv. Andrija Laz preč. Domagoj Matošević, supsidijar u Svetištu i obje župe vlč. Mirko Brlić i ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić. (Elvis Lacković)

"frenda" koji je okupio svoj Koliba bend (mnogo više poznat po zagrebačkim klupskim svirkama) i koji je kao okosnica nosio glazbenu

svirku čitave večeri. U sastavu Koliba benda su osim gitarista Frica još i Ante Milas na klavijaturama i glavni vokal pojedinih pjesama,

Danko Petrin na bas i prateći vokal i Dubravko Trkelj – Duba – na gitara i vokalu. Dečki su dobro "prašili" čitavu večer standarde stra-

Božićni koncert Glazbene škole u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – U Domu kulture u Mariji Bistrici pred Božić je održan Božićni koncert Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Na početku je izveden Glazbeni igrokaz ''Orašar'', koji je sa svojim flautisticama pripremila prof. Ivana Pavlović. Nakon toga u još 20tak točaka nastupili su učenici od 2. do 6. razreda, Zbor glazbene škole i za kraj Komorni sastav tam-

bura i Kvartet flauta. Učenike su pripremili profesori i profesorice: Dina Katnić, Antun Ivić, Mislav Sviben, Tatijana Lenart, Tanja Da Silva, Stin Lebar, Robert Međugorac, Marko Markuš, Branimir Norac, Luka Norac, Igor Dorotić, Jurica Tušek, Ivana Pavlović i Mirta Lovrić. Za klavirsku suradnju bila je zadužena prof. Dina Katnić. (Elvis Lacković)

Teatar 'Vende tam' godinu zaključio s dvije sjajne predstave

MARIJA BISTRICA – Teatar ''Vende tam'' Marija Bistrica, koji je pokrenula i uspješno vodi Nevena Vukes, u tjednu pred Božić gledateljima u Mariji Bistrici ponudio je čak dvije predstave. Prvo je na rasporedu bila predstava ''Pastir koji je pronašao Božić''. Riječ je o predstavi najmlađe skupine ovog teatra. Nakon puno probi, zalaganja i marljivog vježbanja, čak 29 malih glumaca zavladalo je scenom bistričkog doma kulture u nadahnutoj i djeci prilagođenoj predstavi, koja je privukla oko 250 gledatelja. No, osim što su mali i slatki, pa niti eventualne greškice nitko ne bi ni primijetio, a kamoli zamjerio, oni su zapravo zajedno sa svojim voditeljicama,

jer Neveni u radu s baš najmlađima pomaže Klara Kurešić, odradili ogroman posao i brojnoj publici prikazali sjajnu predstavu. Inače, riječ je o tekstu Sonje Tomić, u režiji Nevene Vukes, uz asistenticu režije Klaru Kurešić. Mladi glumci koji su jednako zabavili i sebe kao i publiku su: Patrik Gabud, Magdalena Švaljek, Lucija Jakopović, Benjamin Labaš, Lana Osrečak, Erika i Naomi Jakšić, Zvonko i Lukas Pajer, Lana i Dora Lusavec, Barbara Perić, Karla Jakopović, Lora Fijan, Maja Fuček, Ana Osrečak, Vida Bezak, Paola Bekina, Eva Grbić, Tesa Stanić, Emma Ivak, Tia Bregeš, Lucija Parlov, Lan Sugnetić, Thea Novosel, Lorena Dijanić, Leon Kušec,

Marta Robina i Eni Habazin. Dan kasnije je pak nastupila starija grupa sa predstavom ''Božićni problemi – princ se ženi'', Mateje Popovića, u režiji Nevene Vukes. Publiku su oduševile: Ana Raškaj, Lana Kušić, Lea Jakopović, Greta Ciglenečki, Evelin Roksandić, Ema Jantolek, Gita Dragčević, Tia Glumpak, Korina Škof, Marija Perić i Vanesa Ptiček. U obje predstave za kostimografiju je bila zadužena Željka Hubak, za scenografiju Timo Škrlec, Mateja Krnjak i Nevena Vukes, koja je na kraju zahvalili roditeljima, publici i svom malom timu i najavila u veljači i treću predstavu, najstarije grupe teatra u kojoj su srednjoškolci i studenti. (Elvis Lacković)

Božićna glazbena večer uz KUD ''Lovro Ježek''

MARIJA BISTRICA – KUD ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica svake godine na Štefanje održava koncert, koji već nekoliko godina ima naslov Božićna glazbena večer uz KUD ''Lovro Ježek'', a održava se u Domu kulture u Mariji Bistrici. Ovaj pita program otvorili članovi najmlađe folklorne sekcije ''Žveglice'', pod vodstvom Lucije Skuliber i još jednom oduševili koreografijom ''Pjesme i plesovi Slavonije''. Nakon njih svoj obol koncertu dali su i članovi Tamburaškog orkestra pod vodstvom prof. Roberta Mihovilića, koji je u jednoj od pet izvedenih skladbi, uz svoje tamburaše i zapjevao. Koreografiju ''Špengljarske igre – Međimurje'' izvela je malo starija folklorna skupina ''Srčeka'', pod vodstvom Karmen Klancir, a prisutnu publiku

sa tri pjesme uz klavirsku pratnju prof. Dine Katnić, počastile su i ''Ježice''. Riječ je o Malom vokalnom sastavom pod vodstvom prof. Tatijane Lenart. Kao gošća nastupila je Nikolina Hižar, koja je uz klavirsku pratnju Ivice Riđana izvela dvije Božićne skladbe. Pri kraju koncerta svoje su mjesto na pozornici zauzeli članovi Limene glazbe, prvo Pomladak, a nakon toga i odrasla sekcija, obje pod ravnanjem Mihaela Križančića. Za kraj svi sudionici izveli su pjesmu ''Narodi nam se''. Voditeljica je bila i sama članica KUD-a Natali Gabud. Predsjednik KUD-a ''Lovro Ježek'' Ivan Palanović iskoristio je ovu priliku za podjelu darova bivšim predsjednicima KUD-a, a koji više nisu aktivni, kao i slavljenicima, koji na Štefanje slave imendane. (Elvis Lacković)

Veseo i zabavan Božićni pub kviz u Radoboju

RADOBOJ - U organizaciji Savjeta mladih Općine Radoboj, održan je u prostorijama Muzeja Radboa, Božićni pub kviz. Kviz se sastojao od 5 tematskih cjelina: "Povijest", "Božićni običaji i tradicija", "Božićni filmovi", "Božićne pjesme" i "Bonus pitanja".

Sveukupno to je činilo oko 50-tak zanimljivih pitanja, koja su sve podsjetila zašto toliko volimo Božić i zbog čega je ovo najposebnije vrijeme u godini. Za tri najuspješnije ekipe bile su osigurane i nagrade. Prvo mjesto osvojila je ekipa "Grinč", drugo mje-

sto ekipa "Gnomovi" i treće mjesto ekipa "Zvončići". Cijeli događaj prošao je uz puno veselja, zabave i smijeha, a Savjet mladih Općine Radoboj već razmišlja o novim zabavnim aktivnostima koje nas očekuju sljedeće godine. (zl)

Jedna godina u gradu kroz događanja, aktualnosti, ali i istraživanja povijesti, baštine te zanimljive portrete

ZABOK - U Gradskoj galeriji Zabok 22. prosinca predstavljen je Godišnjak grada Zaboka za 2021. i 2022. godinu. Ovo je deveto izdanje godišnjaka kojega izdaje Ogranak Matice hrvatske Zabok, kao svojevrstan poklon građanima Zaboka na kraju godine, s pregledom protekle godine. Okupljene je pozdravila predsjednica Ogranka Sandra Babnik Lončar. - Ove godine pokušali smo uhvatiti korak s vremenom da bi aktualnosti, teme i tekstovi bili iz tekuće godine te da bi se čitatelji na kraju godine prisjetili svih kulturnih događanja, aktualnosti i novosti od siječnja do prosinca, a svojevrsno bi se tako zaokružilo jedno poglavlje, jedna godina, jedno razdoblje poput božićnog poklona svima vama, upakiran u knjigu u kojoj svatko može pronaći zanimljivosti o kojima želi pročitati, informirati se, educirati se ili zabaviti – rekla je Babnik Lončar te zahvalila svima, posebno urednici Tini Marušić, koja je i predstavila novi godišnjak.Ovo izdanje ima devet rubrika, koje sadrže tekstove različitih autora. Neki od njih pišu za nas od početka, a sudjeluju i brojni mlađu autori – pojasnila je Marušić. Godišnjak kroz devet rubrika i 23 teksta prati povijest i prošlost Zaboka, donosi istraživanja baštine, gospodarstvo, odnosno zabok kao

sredite rada Hrvatskog zagorja, zatim zanimljive portrete i intervjue, jubileje i godišnjice, prati događanja tijekom cijele godine diljem Zaboka, a neke od rubrika su i osvrti i stvaralaštvo te inicijative i važni projekti za društvo i grad. Marušić je, između ostalog, zahvalila svim vrijednim autorima i suradnicima, grafičkom dizajneru Igoru Vranješu na izvrsnoj dugogodišnjoj suradnji, brzini i profesionalnosti, kao i lektoricama Katarini Halambek Švec, Dubravki Krznar i Luciji Mlakar; Vedrani Gudek koja je napravila završnu korekturu

broja i Branku Janjaninu i Dragutinu Škreblinu na ustupljenim fotografijama Zaboka i detalja iz zabočkoga kraja. Istaknula je kako je godišnjak svakom Zabočaninu dostupan besplatno, i to u Gradskoj knjižnici, a za podizanje istog mogu se javiti i članovima Ogranka. Tijekom predstavljanja, ulomke iz Godišnjaka čitali su Sandra Babnik Lončar i Ivica Balagović. U glazbenom intermecu sudjelovali su učenici iz Gimnazije A. G. Matoša i polaznici srednje glazbene škole Margareta Frgec, Anja Šoštarić i Petar Žukina. (jk)

Zlatarska Tiha noć

ZLATAR - U Zlataru, na blagdan sv. Stjepana ili popularno Štefanje, održan je cjelovečernji koncert KPDa Zlatarjeve. U prostor župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije privukao je brojne posjetitelje, koji su uživali u glazbenim dostignućima Zlatarščana razne životne dobi koji amaterski djeluju u pjevačkim zborovima, orkestrima ili su instrumentalni solisti. Gotovo da nema priredbe u zlatarskome kraju u kojoj ne sudjeluje Martin Žučko, talentirani mladi glazbenik koji na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji studira orgulje. Dakako, oduševio je varijacijama na temu božićnih pjesama, ali i Baghovom fugom u G duru. I tko da ne zaplješće najmlađima, Marijinim slavujima, pod vodstvom Jasminke Krušelj, koja entuzijastički vodi i Žensku vokalnu skupinu DORA. Bez

njihova sudjelovanja teško je pojmljiv bilo koji događaj u Zlataru tijekom godine. A zlatarski župnik, vlč. Dragutin Cerovečki, bdije nad Župnim zborom UBDM, koji je pjevao "Rekoše, rekoše proroci" i "Nebesa". Orkestar KPD-a, pod vodstvom Borisa Brežnjaka, također zaslužuje pljesak, kao i Nikola i Elena Šrajbek, on s gitarom, a Elena s violončelom, učenik glazbene škole, Luka Bokun, svirajući gitaru, a Ines Vuk s francuskom prepjevanom božićnom pjesmom "Mehi snežek". Uspjehu koncerta pridonio je i komorni orkestar KPD.a Zlatarjeve pod vodstvom akademski obrazovanoga glazbenika Mislava Svibna. Program je održan u sklopu manifestacije "Zlatarska božićnica", koja završava 5. siječnja novogodišnjim koncertom KUD-a Belec. (Željko Slunjski)

"Proslavimo blagdan u miru" – odličan španjolski film u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – U Domu kulture u Mariji Bistrici u subotu 7. siječnja na rasporedu je projekcija filma "Proslavimo blagdan u miru". Riječ je o trenutno vrlo popularnoj obiteljskoj glazbenoj komediji. Španjolski redatelj Juan Manuel Cotel, autor poznatih filmova "Najveći dar" ili "Marijina zemlja", uspješno prikazanih i u Hrvatskoj, opet je ponudio lijepu i nadahnjujuću filmsku priču. ''Proslavimo blagdan u miru'' prekrasna je glazbena komedija za cijelu obitelj, koja je kao jedno od velikih iznenađenja španjolske kinematografije. Ovaj film, koji je više tisuća ljudi financiralo putem crowdfundinga, uspio se više tjedana održati na TOP ljestvici 10 najgledanijih filmova, natječući se s velikim holivudskim produkcijama u jednom od najkonkurentnijih razdoblja u godini. Film dolazi iz produkcijske kuće Infinito +1, iz koje ističu da ne žele biti samo pasivni promatrači tolikih raspada obitelji, nego i dio rješenja ove pandemije, koja zadaje duboku

bol svakoj odrasloj osobi ili djetetu koje zbog toga pati. U Mariji Bistrici film se može pogledati u subotu 7. siječnja od 19 sati, a ulaznice se mogu kupiti jedan sat prije početka projekcije. (Elvis Lacković)

RADOBOJ - Općina Radoboj tradicionalno je podijelila božićne pakete socijalno ugroženim osobama i obiteljima. Prije početka božićnih blagdana podijeljene su prehrambene i higijenske potrepštine, a paketi su dostavljeni na adrese mještana kojima je pomoć najpotrebnija. Ukupno je podijeljeno 70ak paketa, a božićni paketi podijeljeni su najstarijim mještanima, socijalno ugroženim te nepokretnim i teže pokretnim osobama.Ovom malom, simboličnom, božićnom akcijom namjera je uljepšati i uveseliti blagdanske dane i omogu-

ćiti da svi mještani Radoboja osjete radost božićnih blagdana te da ih provedu u što veselijem ozračju – kažu u Općini. (zl)

Predstavljen Godišnjak grada Zaboka u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Zaboku

Povodom Božića podijeljeni paketi za socijalno ugrožene i najstarije stanovnike Radoboja

"Ljepota zagorske nošnje je u njenoj jednostavnosti"

Davor Žažar PREGRADA

Gospođu Slavicu posjetili smo u njenom domu u Pregradi gdje "punim plućima" živi umirovljenički život. Vitalna 88-godišnjakinja čitav je život posvetila proučavanju narodne nošnje pregradskoga kraja, a dosad je sašila više desetaka izvornih nošnji. Ljubav prema šivanju otkrila je još u djetinjstvu.

Početak potrage

– Jako sam bila vezana sa svojom babicom, uvijek sam bila s njom. Nas je bilo pet sestara, ja sam bila druga po redu. Kako sam baki pomagala, tako sam uz djevojke i babicu učila kućanske poslove, sve ono oko kuće te ručne radove razno-razne što su cure radile, to sam ja odmah morala isto kako su one delale. Moja teta je šivala, radila ručni rad, babica ju je učila pa bi došle i druge djevojke k nama, naročito zimi, u nedjelju popodne, kaj se je radil ručni rad, čipka se heklala, štrikalo se... Tak sam ja sebi već u drugom razredu osnovne škole naštrikala čarape, a štrikala sam i drugima – prisjeća se svojih prvih susreta sa šivanjem Slavica. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, priča nam gospođa Slavica, ta se nošnja počela mijenjati, skraćivati, ali još 1950-ih godina starije bake još su uvijek nosile narodnu nošnju sličnu onoj Slavičine babice. – U dubini svoje duše htjela sam imati takvu haljinu kakvu je imala moja babica. To me je skroz pratilo i čučalo u meni. Na prvom Branju grozdja bila je jedna jedina djevojčica u šestinskoj narodnoj nošnji. Odmah sam išla šivati tu šestinsku nošnjicu i još ju imam doma. Međutim, žene u povorci koje su išle iza kola nisu imale tako lijepe nošnje, na kojoj je svaka faldica morala biti speglana, kak je imala moja babica. Tad sam počela razmišljati na koji način bi došla do originalnih nošnji i počela sam proučavati literaturu, koje zapravo ima vrlo malo. To je onda u meni sazrijevalo, tako da sam onda drugu godinu

'Ljudi su mi nosili stare nošnje s tavana, sve žute, flekave, prašnjave. To im je bilo žal hititi, pa su to deli v ladicu i to je v ladici na tavanu stajalo godinama. Ja sam htela baš te kiklje, janjke'

već krenula u potragu gdje ću naći nošnje i podatke o njima – ispričala nam je Slavica čija je potraga za originalnim nošnjama ubrzo dala rezultata.

Slavica je obnovila ili u potpunosti zašila više desetaka narodnih nošnji

U svom ormaru Slavica ima nekoliko desetaka nošnji koje je sama sašila prema originalnom predlošku, a najstarija originalna nošnja potječe još iz 1880. godine. – Ljudi su mi nosili stare nošnje s tavana, sve žute, flekave, prašnjave. To im je bilo žal hititi, pa su to deli v ladicu i to je v ladici na tavanu stajalo godinama. Ja sam htela baš te kiklje, janjke. Jedanput sam dobila šest takvih, ali su bile izjedene od miševa i onda sam krenula s onima koje su bile najmanje oštećene. Počela sam šivati, ali vidla sam da to nije to. Sad sam ja opet morala istraživati kak' se to šiva. Najteže mi je bilo uopće shvatiti mušku košulju i njene rukave. Sjećala sam se gospona iz djetinjstva koji je imal na sebi takvu nošnju, ali su me mučili rukavi. Jednog dana mi je jedna gospođa donesla takvu košulju na popravak, ja sam bila presretna. Odmah mi je bilo sve jasno. Bili su kod mene svi stručni ljudi koji bi o tome nešto trebali znati, gospodin koji ima posudionu narodnih nošnji, a i vrhunski stručnjaci iz folklora. Uvijek sam nastojala pitati nešto u vezi te nošnje, istraživala sam. Prošlo je puno vremena dok nisam tu pronašla izvornu zagorsku nošnju iz 1880. Interesantno je da se ona ovdje u Pregradi uopće nije mijenjala, jer nisam našla starije nošnje koje bi zamijenile ovu. Ona je jednostavno nestala, promjena tu nije prodrla – otkriva nam Slavica koja je obnovila ili u potpunosti zašila više desetaka narodnih nošnji. Tradicijsku narodnu nošnju pregradskog kraja prije svega odlikuje jednostavnost. – Ona je vrlo jednostavna. Nema krojenja, samo su komadi koji se spajaju, gdje je nešto široko, to se nabere i to ispadne jedan dio. Ili se nekaj odreže, kao rukavi recimo. Rukav se rezal na mjestu gdje je bil uski (na duljini

rukava) i ušival na mjesto gdje ga je trebalo proširiti (ispod ruke), tak' da se je svaki komadić mogel iskoristiti, jer se teško došlo do platna. Tkalci su doma tkali platna od la-

na širine sedamdeset centimetar i svo se platno iskoristilo. Rukavi su se prišivali za kragnu. Određena širina stavljala se za prednjicu, za zadnji dio, širina za dužinu rukava i tako se iskoristio svaki komadić. Naša je nošnja najjednostavnija, nema krojenja, nema otpada, jer su ljudi nekad živjeli vrlo skromno – opisuje nam nošnju pregradskog kraja Slavica.

"Voljela bih da se naša narodna nošnja zaštiti kao kulturno dobro"

Nakon desetljeća proučavanja narodnih nošnji, Slavica je prikupila opsežnu dokumentaciju, a velika joj je želja da se nošnja zaštiti kao materijalno dobro. – Kad sam u detalje napisala čitav moj sastav "Od sjemenke do narodne nošnje"

poslala sam u Krapinu na konzervatorski odjel, pa su oni poslali u Zagreb, bilo je to 2018. godine. Nakon skoro tri godine dobila sam dopis u kojem su napisali da je to preopširno, da se to ne može zaštititi. Isti sam odgovor dobila od Ministarstva kulture, da se ona ne može zaštititi, jer za to nema odgovarajućeg članka zakona po kojem bi to mogli napraviti. A ja bih baš voljela da se to zaštiti. U životu sam napravila sve što sam željela napraviti, a sad je na društvu da se to prikaže svijetu na neki način, jer ja za to više nemam snage. Ako bi pak Zagorci htjeli knjigu o narodnoj nošnji, ja to sve već imam napisano i to se može objaviti sutra – rekla nam je ova simpatična gospođa, velika zaljubljenica u narodne nošnje.

Cijeli život sakuplja ih i šiva, a velika joj je želja zagorsku narodnu nošnju pregradskoga kraja zaštititi kao kulturno dobro

Umirovljena učiteljica Slavica Reiner (88) iz Pregrade velika je zaljubljenica u zagorske narodne nošnje

Biraju se najuređenije božićne lokacije Općine Konjščine

KONJŠČINA - Kao i lani, i ove godine biraju se najljepše okićena zgrada, kuća i balkon u Konjščini. Prijave se prikupljaju do 6. siječnja 2023. godine. U subotu 7. siječnja sve slike koje će pristići na adresu: projekti@konjscina.hr bit će objavljene u albumu na Facebook stranici Općine Konjščina. – Moći ćete ih lajkati do 10. siječnja u 12 sati kada ćemo i proglasiti pobjednike – kažu u Općini Konjščina. Zgrada s najviše lajkova osvaja prigodni bon od 700 kuna. Kuća s najviše lajkova osvaja prigodni bon od 500 kuna. Balkon s najviše lajkova osvaja prigodni bon od 300 kuna, drugo mjesto

Na temelju Zaključka Gradonačelnika o prodaji vatrenog oružja u vlasništvu Grada Pregrade, KLASA:406-05/22-01/02, URBROJ: 2140-5-02-22-01, od 19.12.2022., Grad Pregrada raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU VATRENOG ORUŽJA

I. PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje obuhvaća sljedeće oružje iz rješenja o nasljeđivanju:

1. PA puška s glatkom cijevi, MAROCCHI- ATA, A12 Sporter, tv. broj: 05/795, kalibra 12/76

Početna cijena: 550 € (4.143,98 KN)

2. Puška s glatkim cijevima, TOZ M63 (HDB), tv. broj: X12313-65, kalibar 16/70

Početna cijena: 250 € (1.883,62 KN)

3. Pištolj, Crvena zastava M88 A, tv. broj: 28567, kalibra 9 mm Para Početna cijena: 200 € (1.506,90 KN).

FISKNI TEČAJ KONVERZIJE 7,53450 kuna za 1 EUR

II.

NAČIN I UVJETI PRODAJE

Natjecati se mogu sve pravne i fizičke osobe koje imaju važeće odobrenje za nabavu oružja dostavom zatvorenih pisanih prijava za svako oružje pojedinačno, neposredno ili poštom preporučeno na adresu: Grad Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, 49 000 Pregrada, s napomenom ‘’Ne otvarajJavni natječaj za prodaju oružja pod rednim brojem ___’’ u roku za dostavu ponuda.

Isti Ponuditelj može dati ponudu za kupnju jednog ili više predmeta prodaje. Za svako oružje podnosi se posebna ponuda. Oružje koje je predmet javnog natječaja čuva se u dežurnoj Policijskoj postaji Krapina, Franje Tuđmana 10, gdje se može i pogledati u uredovno vrijeme pon- pet od 8:00 do 14:00.

Oružje se kupuje po principu viđeno-kupljeno, i kupac ne može kasnije isticati prigovor nedostataka predmeta kupoprodaje. Osobe koje sudjeluju u natječaju dužne su položiti jamčevinu, koja iznosi 10% početne cijene oružja, na žiro račun Grada Pregrade: HR2523400091835200009, otvoren kod Privredne banke, poziv na broj: HR68 9016- OIB UPLATITELJA, proračun Grada Pregrade te naznaku „jamčevina za oružje“. Dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (npr. potvrda banke o izvršenom plaćanju) prilaže se uz ponudu u zatvorenoj omotnici.

ROK ZA DOSTAVU PONUDE

III.

Rok za podnošenje pisanih ponuda je 15 dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu. Natječaj će se objaviti i na mrežnoj stranici Grada Pregrade www.pregrada.hr

te na oglasnoj ploči Grada Pregrade. Nepotpune i nepravovremene ponude neće biti razmatrane.

IV.

SADRŽAJ PONUDE

Ponuda se podnosi za svako oružje pojedinačno i mora sadržavati:

1. osobne podatke ponuditelja (ime, prezime, adresa, OIB, broj telefona)

2. iznos ponuđene cijene 3. dokaz o uplati jamčevine

4. fotokopiju osobne iskaznice ili rješenje o upisu u sudski ili drugi odgovarajući registar

5. javna isprava, važeće odobrenje za nabavu oružja na svoje ime

6. potvrda da ponuditelj nema dugovanja prema Gradu Pregradi.

V. ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s najvišom ponuđenom kupoprodajnom cijenom. U slučaju iste ponuđene cijene, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja je ranije pristigla.

Svi će ponuditelji o ishodu natječaja i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja biti obaviješteni u roku od 30 dana.

Ponuditelju koji ne uspije u nadmetanju, jamčevina će biti vraćena bez kamata. U slučaju da sudionik natječaja s najpovoljnijom ponudom odustane od ponude, kao i od sklapanja Ugovora o kupoprodaji Grad Pregrada zadržava jamčevinu, a prednost na natječaju ima sljedeća najpovoljnija ponuda.

VI. OSTALE ODREDBE

Informacije o natječaju mogu se dobiti u uredovno radno vrijeme (od 7:00-15:00 sati) na broj telefona 049/376-052.

Grad Pregrada zadržava pravo odustati od prodaje pokretnina koje su predmet Javnog natječaja, poništiti Javni natječaj, kao i ne izabrati najpovoljnijeg ponuditelja, bez navođenja razloga.

KLASA: 406-05/22-01/02

URBROJ: 2140-5-02-22-02 Pregrada, 03. siječnja 2023.

GRAD PREGRADA

Darivanje najmlađih članova DVD-a Pavlovec

PAVLOVEC - Dobrovoljno vatrogasno društvo Pavlovec 23. prosinca 2022. godine darivalo svoje najmlađe članove prigodnim božićnim poklonima. Prijedlog na darivanje djece nakon duge tri godine dao je upravnom odboru i sam mentor djece Mateo Papišta, isti prijedlog je jednoglasno prihvaćen na prošlom UO-u DVD-a. Samu organizaciju uz mentora Papište imali su i predsjednik

kao i zapovjednik društva. Krenulo se u kupnju božićne jelke koju su ujedno najmlađi vatrogasni članovi okitili sa kuglicama koje su donijeli i okitili bor. Sve to začinio je Djed Mraz koji je sa sobom donio prigodne božićne poklone i poklonio djeci koja su bila prisutna. DVD Pavlovec je za djecu pripremio sokove i razne slatkiše dok je za roditelje i odrasle koji su pomagali bilo pripremljeno

ukusno fino kuhano vino. Mentor djece na kraju darivanja zahvalio se predsjedniku i zapovjedniku te cijelom upravnom odboru na odluci o darivanju djece te zahvalio i samim roditeljima na pomoći oko prijevoza na vatrogasna natjecanja. Predsjednik DVD-a je svim prisutnim zaželio sretan i blagoslovljen Božić te sretnu i puno uspješniju, ali i izazovniju novu 2023. godinu. (zl)

Ur.br.: 01- 4809/4-22 • Zabok, 27.12.2022.godine

OBAVIJEST

Temeljem Odluke Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana ur.br.: 01-4704/7-22, od 14.12.2022.godine, na web stranici Opće bolnice Zabok I bolnice hrvatskih veterana, dana 03.01.2022.godine objavljen je javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, Bračak 8, Zabok.

Osnovni podaci o poslovnom prostoru:

ukupne površine 43,8 m².

Zakupac poslovnog prostora ima pravo koristiti zajedničke prostorije: WC muški 8,1 m2 , WC ženski 7,8 m2, WC za osobe s invaliditetom 4,3 m2; što ukupno iznosi 20,2 m2.

Namjena poslovnog prostora: prodaja mješovite robe.

Ostali podaci relevantni za zakup, nalaze se u tekstu Natječaja.

Gradonačelnik Marko Vešligaj

Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (u daljnjem tekstu: Bolnica), daje u zakup poslovni prostor koji se nalazi u prizemlju glavne građevine Bolnice, na adresi Bračak 8, Zabok,

Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana

RAVNATELJ

Tihomir Vančina, dipl.oec

o objavi javnog natječaja za zakup poslovnog prostora opće bolnice zabok i bolnice hrvatskih veterana

osvaja 200 kuna, a treće mjesto 100 kuna. Prijavu izvršava vlasnik lokacije okićenog mjesta slikom na

mail u kojom i navodi lokaciju.Natjecati se može samo u jednoj kategoriji. Sretno! (sp)

Ispostava Donja Stubica

"STOLARIJA ĆUK" vl. Nedjeljko Ćuk, Stubičke Toplice, Obrtnička

4

2 CNC OPERATERA/CNC OPERATERKE

1 DJELATNIK/DJELATNICA ZA ODRŽAVANJE POGONA

1 LAKIRER - LAKIRERICA / DJELATNIK/DJELATNICA U ZAVRŠNOJ OBRADI

1 POMOĆNI SKLADIŠTAR/ POMOĆNA SKLADIŠTARKA

4 STOLARA/STOLARICE

Rok prijave: 20.1.2023

LACKOVIĆ d.o.o., Marija Bistrica, Tugonica 148

1 DJELATNIK/CA U PROIZVODNJI, ODRŽAVANJU, SKLADIŠTU

Rok prijave: 8.1.2023

Ljekarne Dogan, Gornja Stubica, Trg Svetog Juraja 10

1 FARMACEUTSKI TEHNIČAR/ FARMACEUTSKA TEHNIČARKA

1 MAGISTRA/MAGISTAR FARMACIJE

Rok prijave: 11.1.2023

"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a

1 KNJIGOVOĐA/ KNJIGOVOTKINJA

6 SAMOSTALNIH INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (M/Ž)

4 SAMOSTALNA VODOINSTALATERA/ SAMOSTALNE VODOINSTALATERKE Rok prijave: 22.1.2023

Global Gaming Services d.o.o., Stubičke Toplice, Strmec Stubički 124

1 PROGRAMER/KA - ZAGREB Rok prijave: 16.1.2023

Ispostava Klanjec

Dom za starije i nemoćne osobe

Rezidencija Kastelan, Tuhelj, Bolnička Ulica 2

1 ČISTAČ/ICA - ZAGREB-NOVI ZAGREB Rok prijave: 9.1.2023

Dom za starije i nemoćne osobe Rezidencija Kastelan, Tuhelj, Bolnička Ulica 2

1 KUHAR/ICA - TUHELJSKE TOPLICE

5 MEDICINSKIH SESTARA/ MEDICINSKIH TEHNIČARATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 31.1.2023

Ivan Hrvoj, Tuhelj, Bolnička Ulica 13a

1 KUHAR/ICA - TUHELJSKE TOPLICE

1 MEDICINSKA SESTRA/ TEHNIČAR - TUHELJSKE TOPLICE

1 SOCIJALNI RADNIK/CATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 21.1.2023

Instalacije Stiperski vl. Drago Stiperski, Kraljevec na Sutli, Kapelski Vrh 53

1 MONTER/KA CJEVOVODAZAGREB

1 POMOĆNI/A MONTER/KA CJEVOVODA - ZAGREB Rok prijave: 13.1.2023

TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4

1 VODITELJ/ICA SLASTIČARNE Rok prijave: 15.1.2023

Ispostava Krapina

METALAC KRAPINA d.o.o., Krapina, Zagrebačka cesta 20

1 CNC OPERATER/OPERATERKA - GLODAČ/GLODAČICA

1 SKLADIŠTAR/SKLADIŠTARKABRAVAR/BRAVARICA

Rok prijave: 5.1.2023

DEJASI EPC d.o.o., Krapina, Matije Gupca 67

5 FASADERA/KI - ITALIJA

5 POMOĆNIH RADNIKA/CAITALIJA

Rok prijave: 8.1.2023

MARIJA MODNA ODJEĆA obrt za proizvodnju i trgovinu vl. Josip Smiljanec, Đurmanec, Donji Macelj 95B

1 GLAČAR/ICA

1 KNJIGOVOĐA/TKINJARAČUNOVOĐA/TKINJA

2 ŠIVAČA/ŠIVAČICE

Rok prijave: 27.1.2023

AUTO CENTAR STOP d.o.o., Krapina, Ulica hrvatskih branitelja 4

1 KONOBAR/ICA

Rok prijave: 5.1.2023

SKRB ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, Gornje Jesenje, Lužani Zagorski 23

2 MEDICINSKE SESTRE/ TEHNIČARA ZA POSLOVE NJEGE U KUĆI

Rok prijave: 31.1.2023

Udruga distrofičara Krapina, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 45

1 OSOBNI ASISTENT/ ASISTENTICA - VELIKO TRGOVIŠĆE

Rok prijave: 8.1.2023

PRESEČKI d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15

1 RADNIK/CA U PEKARIPREGRADA

Rok prijave: 8.1.2023

MB-TRANSGRADNJA d.o.o., Krapina, Kralja Petra Svačića 20

1 VODITELJ/ICA RADOVA Rok prijave: 22.1.2023

Ispostava Pregrada

KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8

3 BRAVARA/ICE KOVINSKIH KONSTRUKCIJA - NJEMAČKA

3 ELEKTRIČARA/KE - NJEMAČKA Rok prijave: 22.1.2023

KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8

3 MONTERA/KE VENTILACIJENJEMAČKA Rok prijave: 31.1.2023

BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4

2 ELEKTROTEHNIČARA/KE ZA PROCESNU TEHNIKU Rok prijave: 13.1.2023

JAGER GRADITELJSTVO d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 17/3

8 KONOBARA/ICA - MURTER

10 KUHARA/ICA - MURTER

2 KUHARA/ICE MAJSTORA/ICEMURTER

2 KUHARA/KUHARICEMURTER

3 RECEPCIONARA/KE - MURTER

8 SERVIRA/KE / POMOĆNA KONOBARA - MURTER

3 SOBARA/ICE - MURTER

5 SOBARA/ICA - MURTER

1 VODITELJ/ICA (MANAGER) HOTELA COLENTUM - MURTER Rok prijave: 31.1.2023

OKIROTO d.o.o., Pregrada, Janka Leskovara 36

4 OPERATERA/KE ROTOLIJEVA Rok prijave: 31.1.2023

REZIDENCIJA ŠTROK d.o.o., Desinić, Put Veronike Desinićke 1A

1 POMOĆNI/A RADNIK/CA Rok prijave: 27.1.2023

Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli, Hum na Sutli 203

1 PREGLEDAČ VILIČARIST/ICA Rok prijave: 9.1.2023

Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli, Hum na Sutli 203

1 STROJOSTAKLAR/KA

mala burza radnih mjesta

Rok prijave: 3.1.2023

MINI MLJEKARA - VERONIKA d.o.o., Desinić, Put Matije Gupca 5 2 PRODAVAČA/ICE - ZAGREB Rok prijave: 16.1.2023

DW Reusables Hum dd, Hum na Sutli, Hum na Sutli 123

5 RADNIKA/CA U PROIZVODNJI 2 TEHNOLOGA/INJE PROIZVODNJE

2 VODITELJA/ICE PROIZVODNJE NA SMJENI Rok prijave: 22.1.2023

KUNATEKS d.o.o., Pregrada, Josipa Štruka 2 4 ŠIVAČA/ŠIVAČICE Rok prijave: 8.1.2023

BKL PROM obrt za prijevoz vl. Kristina Lupinski, Hum na Sutli, Lupinjak 16

1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 16.1.2023

Ispostava Zabok

KOVINOTOKAR obrt za strojnu obradu metala vl. Ivan Vlašić, Veliko Trgovišće, Dubrovčan 177A

1 ALATNIČAR/ALATNIČARKA Rok prijave: 7.1.2023

Logopedski kabinet Kiki d.o.o., Sveti Križ Začretje, Vrankovec 8

2 MAG. LOGOPEDA/INJE Rok prijave: 27.1.2023

Ljekarna Jadranka Šoštarić, mr.pharm., Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3b

1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE Rok prijave: 31.1.2023

OPREMA ŠPOLJAR d.o.o., Zabok, Gubaševo 31a

1 POMOĆNI RADNIK/RADNICA KOD IZRADE TENDI I CERADI

Rok prijave: 19.1.2023

Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13 1 RAVNATELJICA / RAVNATELJ USTANOVE SOCIJALNE SKRBI - PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE (ZABOK) Rok prijave: 28.5.2023

ZAGORSKI DVORAC DVA d.o.o., Krapinske Toplice, Gregurovec 5 2 RECEPCIONARA / RECEPCIONARKE - ZABOK Rok prijave: 15.1.2023

MDK GRAĐEVINAR d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 3B

1 RUKOVATELJ/ICA TORANJSKOM DIZALICOM - KRANOM Rok prijave: 18.1.2023

ELMAKS d.o.o., Zabok, Dubrava Zabočka 185

1 SERVISER/KA KUĆANSKIH APARATA - ZAGREB Rok prijave: 4.1.2023

Obiteljski dom Pernjek, Krapinske Toplice, Ulica Škrnik 5 1 SOCIJALNI RADNIK/RADNICA Rok prijave: 31.1.2023

LA-RO PROMET d.o.o., Bedekovčina, Pustodol Orehovički 1/B

1 VOZAČ/ICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 27.1.2023

Ispostava Zlatar VETERINARSKA AMBULANTA KONJŠČINA d.o.o., Konjščina, Donja Konjščina 26 1 VOZAČ/ICA U

HIGIJENIČARSKOJ SLUŽBI Rok prijave: 5.1.2023

GOGO - BUS d.o.o., Hrašćina, Maretić 3

3 VOZAČA/ICE AUTOBUSAZAGREB Rok prijave: 12.1.2023

Savjeti naših agronoma

poljoprivreda

Zimsko mirovanje voćnih vrsta

Zimsko mirovanje voćnih vrsta traje od otpadanja lišća pa sve do faze bubrenja pupova. To je genetski uvjetovana pojava u kojoj se odvijaju važni fiziološki i biokemijski procesi o kojima ovisi tijek razvoja voćaka tokom godine. U tom periodu prestaje vidljivi rast nadzemnih organa, a unutar biljke odvijaju se važni procesi. Period zimskog mirovanja može se podijeliti na početnu fazu mirovanja, na duboko-biološku fazu, na ekološku fazu i na završno mirovanje. Početna faza zimskog mirovanja nastaje znatno prije opadanja lišća. U ovom razdoblju odvijaju se biokemijski procesi usmjereni na sintezu zaštitnih tvari s ciljem povećanja otpornosti tkiva prema niskim temperaturama. Ovaj proces prati nakupljanje ugljikohidrata i njihov prelazak u hidrolizirajuće forme. Pri temperaturama nešto nižim od 0°C dolazi do pretvaranja škroba u šećer i na taj način se povećava otprnost stanica prema niskim temperaturama. Pri još nižim temperaturama, sadržaj šećera i lipida u stanicama se povećava uz istovremeno odvajanje protoplazme od stanične stijenke i značajni gubitak vode iz stanice. Ovaj proces se nastavlja i u razdoblju fiziološkog mirovanja. Duboko biološko mirovanje predstavlja nastavak početnog mirovanja pri neophodnoj sumi niskih temperatura. Ovo razdoblje traje različito kod pojedinih vrsti voćaka, s tim da fiziološka potreba mirovanja traje 15-60 dana. Za uspješno fiziološko mirovanje neophodne su temperature niže od 5°C. Temperature više od 5°C produžavaju ovo razdoblje. Kod većine kontinentalnih vrsta za uspješno formiranje cvjetova neophodno je 800 do 1.200 sati sa temperaturom od oko 5°C. Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsti se razlikuje i kreće se kod jabuke od 45-60 dana, a kod kruške 40 do 45 dana. Prema stabilnosti razdoblja fiziološkog mirovanja voćke se dijele u dvije grupe. U jednu grupu spadaju voćke sa kratkim i nestabilnim zimskim mirovanjem poput badema, marelica, šljiva, trešanja, višanja i nekih sorti krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 15-30 dana. U drugu skupinu spadaju voćke sa dugim i stabilnim mirovanjem poput jabuka, breskvi, veći broj sorti krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 45-60 dana. Prinudno-ekološko mirovanje je posljedica djelovanja niskih temperatura koje traju i nakon fiziološkog mirovanja, nakon čega su voćke spremne za vegetaciju. U uvjetima umjereno kontinentalne klime period sa niskim temperaturama traje duže nego što su fiziološke potrebe voćaka. Završno mirovanje predstavlja prijelaz iz mirovanja u vegetaciju, kada se dešavaju procesi suprotni početnoj fazi.

U ovom razdoblju povećava se količina vode u stanicama i počinje kretanje sokova od korjena i starijih dijelova k mlađim dijelovima stabla. Ovaj proces teče postepeno i ne javlja se istovremeno na svim dijelovima stabla. U godinama sa većim temperaturnim kolebanjima, dolazi do oštećenja stabla koji su izloženi jačem zagrijavanju (pucanje kore debla i skeletnih grana). Pod utjecajem niskih temperatura ovaj proces se ne može zaustaviti. Zbog toga je krajem zime uputno na neki način usporiti kretanje vegetacije. Krečenje voćki smjesom gašenog vapna i sumpora je vrlo značajna pomotehnička mjera kojom se sprječava zagrijavanje stabla i time odgađa početak kolanja sokova koji mogu dovesti do pucanja kore. Ovom se mjerom usporava kretanje vegetacije za 7-10 dana, što je najčešće dovoljno da se izbjegnu smrzavanja. Rane na kori voćaka nastale smrzavanjem često su mjesto ulaska štetnika koji ubrzavaju propadanje oštećenih stabala.

Zagorje plastic free - završetak projekta

Javna ustanova Zagorje zeleno u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom kraju je privela projekat 'Zagorje plastic free', koji je odobren od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje projekata poticanja „Plastic free zone“, odluka br. 2022/023954 i Ugovor br. 2022/023955.

Provedbom projekta 'Zagorje plastic free' želi se doprinijeti smanjenju korištenja plastičnih proizvoda na području Krapinsko-zagorske županije, poticanju korištenja višekratnih proizvoda proizvedenih od prirodnih materijala koje je moguće ponovno upotrijebiti, nakon upotrebne prenamijeniti ili reciklirati.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Vrteks zimski 2,2x5,5 m 44,99 kn

Reagens za mjerenje SO2 u vinu 100 ml 44,99 kn

Meki mamac za glodavce 150 gr 13,99 kn

Posebnu važnost u projektu ima informiranje i edukacija javnosti i djelatnika županije i ostalih županijskih institucija s naglaskom na ograničavanju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, štetnosti plastike za prirodu i mogućnost smanjenja plastike u svakodnevnoj uporabi. Zbog toga smo u okviru projekta izradili i Plan smanjenja količine plasti-

ke u Centru za prirodu Zagorje te ostalim prostorima javne namjene te u uredima u koji sadrži primjere u obliku aktivnosti vezane za smanjenje upotrebe plastike, ponovnu upotrebu i recikliranje od kojih pojedine institucije mogu odabrati one koje se uklapaju u njihovo poslovanje i pokušati ih primijeniti u praksi. Također smo dali izraditi promotivne materijale (metalni lončić, staklena boca, platnena torba za kupovinu, vrećice za vaganje voća i povrća, ručnik) s ciljem da se s tim proizvodima, koji se mogu koristiti višekratno, zamijeni korištenje plastičnih proizvoda - plastičnih čaša, boca, vrećica te papirnatih ubrusa. U okviru promotivnih aktivnosti, u Krapini smo, 15. prosinca, organizirali i događanje 'Dan bez plastike' na kojem smo navedene promotivne materijale i dijelili.

Ostale aktivnosti koje smo na projektu proveli su: dizajn vizuala i promo materijala te nabava koševa za sortiranje otpada. Vrijednost projekta je 149.485,29 kuna od čega 80% iznosa sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

U subotu u Zabok stiže

Tomislav Zrinšćak ZABOK

Iza košarkaša Zaboka je jedna turbulentna polusezona, koja se na kraju i dobro završila s obzirom kako je započela. U dvanaest odigranih kola momčad su vodila tri trenera, što je dosta nespecifično za Zabok. Momčad je u sezonu uveo Jakša Vulić. Od početka priprema Vulić se susretao s brojnim problemima. Na dispoziciji nije imao kapetana Antonia Črnjevića (bolest) i najboljeg strijelca Lukšu Buljevića (ozljeda), koji su se tek kasnije priključili momčadi, a klub im nije našao zamjene. Poslije sjajne prošle sezone u kojoj je Zabok vodio do šestog mjesta, Vulić je startao s tri poraza (Gorica 71:53, Furnir 75:71 i Alkar 75:80) od kojih je posebno bio onaj domaći protiv Alkara, koji su mnogi stavili njemu na teret. Unatoč tome Vulić je svoj posao u Zaboku obavio krajnje profesionalno i ostavio je dobar trag u Zaboku. Nakon njega momčad je preuzeo pomoćni trener, dobri „zagrebački dečko“ Jurica Smiljanić. On je startao porazom od Šibenke (68:57), da bi u petom kolu Zabok protiv Bosca stigao do svoje prve pobjede (94:87) teško izborene nakon produžetaka. Smiljanić je još upisao očekivani poraz u gostima kod Cibone (96:59) i bolan domaći poraz DepoLink Škrljeva (80:91). Poslije sedam kola Zabok je bio prikovan za dno uz omjer 1-6.

Kujundžić vratio samopouzdanje igračima Smiljanića je naslijedio poznati strateg Domagoj Kujundžić, a on se ponovno vratio na poziciju pomoćnog trenera. U međuvremenu

momčad se pojačala Markom Perovićem, što je bio pun pogodak jer je Perović uz Jarvisa Garretta zasigurno najbolji igrač Zaboka u ovoj polusezoni. Na samom startu svog mandata Kujundžić je startao nesretnim porazom kod Splita (84:81). Do dvije sekunde prije kraja Zabok je bio u vodstvu no ni to nije bilo dovoljno za pobjedu. Unatoč porazu vidjelo se da je momčad znatno napredovala, pogotovo na mentalnom planu. Poslije gostovanja u Splitu Zabok je dočekao Zadar i očekivano je poražen (70:85), a nakon toga i kod Cedevite junior (75:70). No ti su porazi bili očekivani, a Kujundžić je u njima radio svojevrsnu pripremauza samu završnicu, koja je odrađena vrhunski. Zabok je prije dva zadnja jesenska kola imao omjer 1-9, a onda je prvo u Zaboku pao Dinamo Zagreb (82:77), a potom i Gorica (91:84), pa je tako omjer na kraju bio 3-9, a Zabok se s posljednjeg dvanaestog mjesta probio na deveto, s kojeg čega nastavak sezone.

- Kad se sve zbroji i oduzme moramo biti zadovoljni devetom pozicijom, no predstoji nam težak posao. Na početku mog puta u Zaboku čekali su me Split, Zadar i Cedevita i te smo utakmice odigrali bez pritiska rezultata, a ujedno smo ih iskoristili za uigravanje za nama najvažniji dio sezone. Protiv Dinama pobjedom smo skinuli veliki teret sa sebe, a onda smo s još više samopuzdanja dobili Goricu i popravili dojam – riječi su Domagoja Kujundžića. U prvom kolu nastavka prvenstva, nadamo se u sretnom trinaestom kolu za Zabok, u Gradsku sportsku dvoranu stiže Furnir. Zaboku će to biti već treći službeni ogled s ovom momčadi, jer su se s Furnirom našli i u kupu. U prvenstvu je Zabok u Dubravi poražen rezultatom 75:71, a u kupu na istome mjestu rezultatom 74:69. U obje je utakmice Zabok imao svoje šanse, a uvoj drugoj u kupu bilo je i dosta kalkuliranja jer je Zabočane tri dana nakon te utakmice čekala puno važnija u HT

Premijer ligi protiv Dinama. - U kup utakmici protiv Furnira dosta smo kalkulirali i nismo ušli 100%, jer nam je prioritet bio Dinamo i HT premijer liga. Bit će ovo sasvim jedna nova i drugačija utakmica. Furnir je iznimno kvalitetna i dobro vođena momčad od mog kolege Jeronima Šarina, što pokazuje i trenutni plasman na ljestvici (šesto mjesto) i ja mu na tome čestitam, no učinit ćemo sve i dati sve od sebe da dobijemo ovu za nas jako važnu utakmicu – govori nam Kujundžić. Nakon Furnira Zabok će već u utorak ili srijedu put Sinja gdje ga čeka Alkar, a onda već u subotu put Zagreba gdje će gostovati kod Bosca. Tri iznimno važne utakmice koji će itekako odrediti sudbinu Zaboka na kraju prvenstva. Kujundžić nam je otkrio da bi bio zadovoljan s dvije pobjede, što neće biti lako. Najvažnije je da je Zabok uspio sačuvati Marka Perovića, a protiv Furnira nastupit će i oporavljeni Fran Jacović, kao i novopridošli krilni igrač

Poredak:

Cibona 23 (1058-887)

Zadar 22 (1059-916)

Šibenka 21 (884-850)

Cedevita junior 20 (973-889)

Dinamo Zagreb 17 (955-1015)

Alkar 15 (908-983)

ZABOK 15 (883-974)

DepoLink Škrljevo 15 (922-1018)

Bosco 15 (966-1087)

Gorica 944 14 (944-1002)

Parovi 13. kola: ZABOK – Furnir (subota 7.1. u 19 sati) Gorica – Alkar

Dinamo Zagreb – Šibenka Cedevita junior – Bosco Zadar – Cibona Split – DepoLink Škrljevo

Igor Stojanović. Zabok čuva pravo na registraciju još jednog igrača, a hoće li je iskoristiti svakako će puno ovisiti o ishodu prve tri utakmice. (FOTO: Mladen Ban/ KK Zabok)

BEDEKOVČINA – Iako su formalno odigrana sva kola prvog dijela natjecanja u 3. i 4. HOL sjever u kojima se natječu i dva zagorska kluba, zagorski derbi u obje lige bio je odgođen, pa su zaostale utakmice 6. kola odigrane u četvrtak 29. prosinca. Domaćin je bio Bedex u obje lige i stigao je do dvije pobjede, kojima je samo potvrdio naslove ''jesenskih'' prvaka u obje lige. Sjajan je to uspjeh za odbojkašice Bedexa. U 3. HOL sjever Bedex 1 slavio je u zagorskom derbiju protiv Toplica 1 sa 3:0. Prva dva seta bila su zanimljiva i rezultatski neizvjesna, no u oba su slavile domaće odbojkašice sa po 25:23. To kao da ih je oslobodilo, pa su u trećem setu bila uvjerljive i sa 25:12 stigle do 3:0 pobjede i prvog mjesta na polovici sezone. Za Bedex 1 igrale su: Ema Jambrek, Iva Gorički, Lucija Prančić, Marta Vurnek, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo (kap.), Veronika Mužar, Leona Šoštarko, Matea Popović, Lana Horvatiček, Dora Halapir, Ana Poljak, Vida Bastić i Ines Đurđan; trener Dario Zagvozda. U ovoj ligi natječe se devet klubova, a Bedex 1 je u osam kola sakupio 20 bodova, tri više od Totovca 1, dok su Toplice 1 na sedmom mjestu sa devet bodova. U ovoj su ligi odigrane sve planirane utakmice.

Bedex 2 također do malog naslova

Puno uzbudljivija bila je utakmica u okviru 4. HOL sjever između Bedexa 2 i Toplica 2. U ovu su utakmicu gošće iz Toplica krenule sjajno i prvi set dobile sa 25:11. Tom su dodale još jedan set, sa 25:19 i time se približile pobjedi. No, Bedex

2 se diže i treći set osvaja u svoju korist sa uvjerljivih 25:8. Možda je baš četvrti set bio prijelomni, a njega Bedex 2 dobiva sa 25:20, da bi u petom slavio sa 15:11 i tako stigao do pobjede 3:2. To su nova dva boda, s kojima se izjednačio na 27 bodova sa Ludbregom 2, no zbog boljeg bod količnika Bedex 2 je i sada u vodstvu, a ima i utakmicu ma-

nje protiv Nedelišće Eltinga, koji je inače na sedmom mjestu. Toplice 2 su na petom mjestu sa 22 boda, što je također super rezultat, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da Toplice 2 ovu ligu igraju sa dvije ekipe, koje se mijenjaju iz kola u kolo, kako bi se šansa pružila što većem broju djevojaka. Za Bedex 2 zagorski derbi igrale su:

Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Daria Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Za Toplice 2 igrale su: Patricija Spevec, Veronika Mužar, Korina Sedak, Antonija Pozaić (kap.), Ana Sedak Benčić, Lana Horvatiček, Lana Završki, Ana Po-

ljak, Nikolina Posarić, Paula Posarić, Vivienne Reister, Vida Bastić, Ines Đurđan i Lana Halapir; trener Robert Halapir. Tako je kalendarska godina okončana sa zagorskim derbijima, koji će zasigurno i u budućnosti otvoriti još više vrata ovom sportu u Zagorju, koji ova dva kluba uspješno promoviraju. (Elvis Lacković)

MAKARSKA - U organizaciji KBK Mawassi iz Makarske u Makarskoj je održan 5. memorijalini kicboxing turnir „Davor Jović“ koji je okupio četiristotinjak najtecatelja i natjecatelja iz hrvatskih klubova, te klubova Srbije i BiH. Među njima su bili i natjecatelji zabočkog kluba BTI pod vodstvom Zvonka Kara-Braca. U zabočkom finalu kod starijih kadetkinja u kategoriji do 65 kg, disciplina pointfighting, Lorena Zeba nadmašila je svoju klupsku kolegicu Kiaru Bratković. Helena je tako bila zlatna, a Kiara srebrna. Na turniru je nastupio i Riko Ljubić koji je u kategoriji do 32 kg na kraju uzeo peto mjesto. Trener Zvonko Kar bio je zadovoljan nastupima svojih natjecatelja na samom kraju sezonu. Slijedi im zasluženi odmor, a uskoro i novi turniri. (tz)

Tomislav Zrinšćak ZABOK

Nakon 64 odigrane utakmice završeno je 36. izdanje najpoznatijeg zagorskog malonogometnog turnira „Zagorska zipka“ u organizaciji sportske udruge „Zabočki lavovi“. Finalni dan na ovom sjajno organiziranom turniru okupio je četristotinjak gledatelja, a zasluženi pobjednik je momčad iz Špičkovine, McClean 1, koja je od početka slovila za favorita turnira, a da je to bilo opravdano pokazalo se u finalnom danu kada je momčad Maria Videka odnijela dvije uvjerljive pobjede i zasluženo stigla do naslova. Finalni dan počeo je zabočkim ogledom između momčadi McClean 1 i Wildschweine. McClean je u toj utakmici bio i više nego uvjerljiv i slavio sa 6:0 uz po dva pogotka Tomislava Jagića i Dubravka Vujice, dok su se jednom među strijelce upisali Robert Kuharić i Dario Bobek. Uvjerljiv je na kraju bio i Bio Vet protiv momčadi Štefan Kumrovec. Prvo poluvrijeme prošlo je u izjednačenoj igri. Bio Vet je poveo pogotkom Šoštarića, a stvari je na početak vratio Medved. Nakon pogodaka Haramusteka i Šoštarića Bio Vet je došao do uvjerljivog vodstva, pa je momčad Štefan Kumrovec na poziciju igrača-vratara stavila Danijela Vincelja. No ni to nije pomoglo, jer su Šoštarić i Haramustek s po pogotkom postavili konačnih 6:1 i odveli svoju momčad u finale. Zanimljiva je bila utakmica za 3. mjesto. Štefan je bio veliki favorit, ali zabočki Widschweine nije se dao do samog kraja. U prvoj polovini nastavka na semaforu je stajalo 3:3, a onda su Leljak i Hanžić doveli svoju momčad u vodstvo od 5:3. Jurica Kotarski uspio je postići pogodak za konačnih 5:4, ali za preokret nije više bilo ni vremena ni snage. U finalu se očekivala zanimljiva utakmica do samog kraja, no pravo uzbuđenje je izostalo. Bio Vet se do početka drugog poluvremena uspio odupirati specifičnoj igri McCleana bez vratara, u kojoj je najvažniju ulogu igračavratara imao Matija Bobek, a on ju je obavljao odlično. Kod rezultata 2:2 pogotke za McClean 1 postižu Kanceljak i D. Bobek (4:2), nakon

čega ulogu igrača-vratara kod Bio Veta preuzima Tihomir Šoštarić. To baš nije najbolje funkcioniralo pa su Tomislav Jagić i Matija Bobek s dva nova laka pogotka doveli McClean 1 u vodstvo od 6:2. Haramustek je s dva uzastopna pogotka smanjio na 6:4, da bi točku na i stavio Frančina pogotkom za 7:4 i veliko i zasluženo slavlje momčadi McClean 1 moglo je početi. Iz momčadi McClean dolaze nam i najbolji igrač Tomislav Jagić, kao i najbolji strijelac Dario Bobek koji je postigao 10 golova. Za najboljeg vratara proglašen je Vedran Pušec iz momčadi Bio Vet. Pobjednička momčad nagrađena je s 12.000 kuna, medaljama, peharom i zipkom, drugoplasirana momčad bila je bogatija za 4.000 kuna uz pehar i medalje, a trećeplasirana za 2.000 kuna, uz pehar i medalje. Iako nije bilo planirano „Zabočki lavovi“ su s 1.000 kuna nagradili četvrtoplasiranu momčad Wildschweine. Najbolji pojedinci nagrađeni su statuama. Nagrade su dijelili legendarni nogometaš Dinama, a danas trener Maribora, Damir Krznar, Josip Čuček bivši jedan od osnivača „Zagorske zipke“ i Tomislav Polanović ravnatelj osnovne škole Ksaver Šandor Gjalski u kojoj je turnir i održan. Finalni dan revijalnom su utakmicom oplemenile djevojčice iz Škole nogometa Zabok i djevojčice iz NK Sutla-Laduč. Za zabavu je bio zadužen duo Antonio i Vid, a koliko su u tome uspjeli najbolje govori činjenica da je fešta nakon turnira potrajala do ranih jutarnjih sati. Turnir je obilježila sjajna organizacija sportske udruge „Zabočki lavovi“, koja je bez pretjerivanja vratila turnir na staze stare slave. „Zabočki lavovi“ znali su da je na ovom turniru najvažniji segment suđenje, pa su upomoć pozvali iskusne zagrebačke malonogometne suce, što se pokazalo dobitnom formulom.

UTAKMICA ZA 3. MJESTO:

WILSDSCHWEINE – ŠTEFAN KUMROVEC 4:5

STRIJELCI: 1:0 J. Kotarski, 1:1 Medved, 1:2 Hanžić, 2:2 Vin. Kotarski, 2:3 S. Vincelj, 3:3 Vin. Kotarski, 3:4 Leljak, 3:5 Hanžić, 4:5 J. Kotarski

WILDSCHWIENE: Mihovilić, Vin. Kotarski, J. Kotarski, Srebačić, M. Kotarski, Vid Kotarski, Jurina.

VODITELJ: Mario Draganić ŠTEFAN KUMROVEC: Malarić, S. Vincelj, Hanžić, Leljak, Švaljek, Medved, Presečki, Artić, D. Vincelj.

FINALE:

McCLEAN 1 – BIO VET 7:4

GLEDATELJA: 400, SUCI: Šešerin i Šimac. STRIJELCI: 1:0 D. Bobek, 1:1 Drempetić, 2:1 Vujica, 2:2 Šoštarić, 3:2 Kanceljak, 4:2 D. Bobek, 5:2 T. Jagić, 6:2 M. Bobek, 6:3 Haramustek, 6:4 Haramustek, 7:4 Frančina.

McCLEAN 1: M. Bobek, N. Bobek, D. Bobek, Vujica, D. Jagić, Frančina, Kuharić, Kanceljak, T. Jagić.

VODITELJ: Mario Videk BIO VET: Pušec, Lešković, Korman, Haramustek, Postonjski, Drempetić,

Raspored

Završeno je natjecanje po skupinama u mininogometnoj ligi „Gupčev kraj“

Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak i MNK Gorbi dohvatili završnicu

Tomislav Zrinšćak DONJA STUBICA

Posljednje, peto kolo mininogometne lige „Gupčev kraj“ ponudilo je nekoliko vrlo zanimljivih i bitnih ogleda. Posebno je bilo zanimljivo u skupini B gdje su Gradnja Ivča i Kamen Kučiš odlučivali o prvom mjestu. Gradnja Ivča dobila je tu utakmicu s uvjerljivih 4:1, a Kamen Kučiš se na kraju morao zadovoljiti trećim mjestom, nakon što je Bio Vet bez borbe s 3:0 dobio utakmicu protiv Vrha koji nije došao na utakmicu. U istoj skupini o četvrtom mjestu koje vodi u završnicu odlučivali su Zabok sport caffe i Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak. Zabočki klinci pružili su odličan otpor, ali presudilo je iskustvo Oroslavčana koji su na kraju zasluženo slavili rezultatom 3:2 uz odlučujući pogodak Piškovića. Iznimno je važna bila utakmica MNK Gorbi – Metalna galanterija Gorupec koja je odlučivala o trećem o četvrtom mjestu u skupini C. MNK Gorbi je bio uvjerljiv i slavio s 5:1 i tako „kupio vizu“ za završnicu. U pretposljednjoj utakmici dana CB Bull je sa čak 14:0 slavio protiv momčadi Nikad skupa uz 6 pogodaka Filipa Pavlinića. Na kraju su direktan plasman u četvrtfinale izborili Graditeljstvo Merkaš, Gradnja Ivča, Perfa i Caffe bar Bull kao najbolja drugoplasirana momčad. Poslije petog kola održano je i izvlačenje parova za završnicu u kojem su sudjelovale preostale dvije drugoplasirane momčadi, te treće i četvrtoplasirane momčadi. Ždrijeb je bilo poludirigiran, pa su tako dvije druogoplasirane momčadi za protivnike dobile četvrtoplasirane momčadi. Tako će se u srijedu od 18,05 prvo odigrati četiri utakmice play offa, nakon kojih

će Graditeljstvo Merkaš, Gradnja Ivča, Perfa i Caffe bar Bull u nastavku večeri dočekati svoje protivnike u četvrftinalu.

Rezultati 5. kola:

Gradnja Ivča – Kamen Kučiš 4:1 (Tepuš 2, Košarić, Brcko/Kipa)

Perfa – Iskra Lobor 2:4 (Frtalj 2/Đurinec, Dumbović 2, Šalković)

Graditeljstvo Merkaš – Španeri 3:0 bb Vrh – Bio Vet 0:3 bb

Metalna Galanterija Gorupec – MNK Gorbi 1:5 Landripet/Brezec 2, Bubalo, Kelava (ag), Škarica Pizzeria Oro Goro – NGH Grupa 7:0 (Pisk, Šaban 2, Novina 2, Brlečić, Sambol)

Zabok sport caffe – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 2:3 (Poslek, Škrlec/Junković, Dlesk, Pišković)

Caffe bar Bull – Nikad skupa 14:0 (F. Pavlinić 6, Drčić 3, K. Pavlinić 2, Leš, Bogović 2) MNK Šerfa – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 2:2 (Lončarić, S. Vukić/Palčić, Grabušić)

Poredak

Skupina A 1. Graditeljstvo Merkaš 13 (17:0) 2. Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 11 (18:3)

Pizzeria Oro Goro 9 (14:5)

MNK Šerfa 7 (10:11)

Španeri 3 (10:25)

NGH Grupa 0 (2:27)

Skupina B 1. Gradnja Ivča 10 (13:7) 2. Bio Vet 10 (10:6) 3. Kamen Kučiš 10 (11:9) 4. Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 7 (11:9) 5. Zabok sport caffe 6 (10:8) 6. Vrh 0 (3:19)

Skupina C 1. Perfa 12 (22:8) 2. Caffe bar bull 12 (24:6) 3. Iskra Lobor 9 (11:11) 4. MNK Gorbi 6 (12:8) 5. Metalna galanterija Gorupec 6 (11:19) 6. Nikad skupa 0 (2:30)

Raspored, srijeda 04.01.2023. godine Play off

18,00 Kamen Kučiš – MNK Šerfa 18,40 Bio Vet – Iskra Lobor 19,15 MNK Gorbi – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast Mrzljak 19,50 Pizzeria Oro Goro – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak

Četvrtfinale

20,25 Perfa – pobjednik Kamen Kučiš – MNK Šerfa 21,00 Graditeljstvo Merkaš – pobjednik Bio Vet – Iskra Lobor 21,35 Gradnja Ivča – pobjednik MNK Gorbi – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast Mrzljak 22,10 Caffe bar Bull – pobjednik Pizzeria Oro Goro – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak

Bioveta nesretno ispala u osmini finala 'Kutije šibica'

Tomislav Zrinšćak ZAGREB

Malonogometna momčad iz Donje Stubice, Bioveta, ove je godine branila čast zagorskog malog nogometa na najvećem hrvatskom malonogometnom turniru „Kutija šibica“. Nakon četiri uzastopne pobjede Bioveta je zaustavljena u osmini finala od momčadi Unijabeton rezultatom 4:2. Velika šteta, jer Bioveta je na poluvremenu vodila s 2:1 nakon što je dva pogotka postigao Dino Postonjski. Do 40. minute na semaforu je stajalo 2:2, a onda je u Unijabeton na brzinu postigla dva pogotka i priskrbila si „Štefanje“ na „Kutiji šibica“ na kojem se vrlo lako moglo naši mjesto i za Biovetu. Svoj put na „kutiji“ Biove-

ta je započela visokom pobjedome protiv MNK Janje Vidikovac od čak 9:0. Šoštarić je bio ključan igrač u drugom kolu u minimalnoj pobjedi od 1:0 protiv vrlo jake momčadi Furnir-Sportske novosti. U 3. kolu Bioveta je bila uvjerljiva protiv Velučilišta Laloslav Ružička Vukovar s 4:1, a nakon toga je savladana momčad Brda za ulazak u osminu finala nakon penala poslije sjajnih obrana Vedrana Pušeca. Sjajan put nažalost je nesretno zaustavljen u osmini finala, ali unatoč tome ova momčad mora biti ponosna na svoje izdanje na ovom turniru. Za momčad Bioveta nastupili su: Vedran Pušec, Dino Kovačec, Tihomir Šoštarić, Jakov Korman, Dino Postonjski, Karlo Deak, Matko Benko, Luka Radić, Tomislav Haramustek, Matija Drempetić, Nikola Lešković

i Rino Katunarić. S pet postignutih golova Dino Postonjski dijeli jedanaesto mjesto na ljestvici najboljih strijelaca „Kutije šbica“, dok je Tomislav Haramustek upisao četiri gola. (FOTO: kutija.sibica.hr)

BIOVETA – MNK Janje Vidikovac 9:0 (Postonjski, Haramustek 3, Radić, Katunarić, Korman, Lešković, Drempetić)

BIOVETA – Furnir – Sportske novosti 1:0 (Šoštarić)

BIOVETA – Velučilište Lavoslav Ružička Vukovar 4:1 (Haramustek, Postonjski 2, Kovačec)

BIOVETA – Brda 3:1 p (Radić)

BIOVETA – Unijabeton 2:4 (Postonjski 2) – na poluvremenu vodili 2:1, u 40. minuti primili 2 gola.

Lijepo priznanje za kineziologinju iz Donje Stubice

DONJA STUBICA - Sandra Belinić dobitnica je Godišnje nagrade za doprinos razvoju školskog sporta u RH za školsku godinu 2021./2022. Profesorica kineziologije iz Donje Stubice, Sandra Belinić, prava je pokretačica i žena snažne energije. Prepoznao je to i Hrvatski školski sportski savez koji joj je na preporuku Sportsko-školskog saveza KZŽ dodijelo Godišnju nagradu za doprinos razvoju školskog sporta u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2021./2022. Sandra je profesorica kineziologije u osnovni školama u Zlatar Bistrici i Mariji Bistri-

ci, gdje je veliki broj djece uspjela uključiti u sportske aktivnosti. U Zlatar Bistrici imao i vježbaonicu za djecu svih uzrasta. Paraleleno provodi dva projekta, „Sportski praznici“ i „Vrtim zdravi film“. U projektu „Sportski praznici“ zajedno sa svojim kolegom Mislavom Crnkovićem četiri tjedana tijekom ljetnih praznica u Zlatar Bistrici daje razne sportske programe i uključuje ih u velik broj sportskih aktivnosti, ovisno o njihovim afinitetima. U sklopu projekta „Vrtim zdravi film“ Sandra predaje djeci o zdravoj prehrani, koja je itekako važna, ali nažalost poprilično za-

nemarena. Uz to Sandra vodi prstiće u NK Stubica već tri godine, a od ove je jeseni unutar NK Bistra pokrenula žensku nogometnu sekciju. Krenula je s petnaestak djevojčica i djevojaka, a sada ih na popisu ima čak 33. Posebno joj je drago što je u nogometu aktivna i njega šestogodišnja kćerkica Issa. -Iako su nagrade drage i poticajne, sve ovo što radim ne radim radi njih. Potiče me velika ljubav prema sportu koju pokušavam prenijeti i na svoje učenike. Hvala kolegama koji su me predložili za nagradu – riječi su Sandre Belinić. (tz)

Sandra

VREMENSKA SLIKA: Južina je i ove godine učinila svoje pa je temperatura zraka u danima božićnih i novogodišnjih blagdana bila iznadprosječno visoka. Na Staru i Novu godinu hvatali smo maksimalce između 16 i 19 Celzijevih stupnjeva tako da smo i u novu godinu ušli toplo. Tijekom ovog tjedna temperatura će se malo sniziti, ali i dalje nema prave zime. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak nešto više oblaka, a mjestimice može pasti i sasvim malo kišice. Jugozapadni vjetar će oslabjeti i okrenuti na slab sjeveroistočni pa će temperatura zraka ipak biti nešto niža nego u ponedjeljak. Iz proljeća prelazimo u jesen. Jutarnje vrijednosti malo ispod 10, a najviše dnevne malo iznad 10°C.

Srijeda nam donosi izmjenu oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Ujutro može biti i mjestimične magle. Vjetar većinom slab, a temperatura zraka relativno ugodna. Ujutro nekoliko stupnjeva iznad nule, a najviša dnevna oko 11 Celzijevih stupnjeva.

Slično i tijekom četvrtka. Uglavnom suho, moguća su i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura blizu nu-

le pa je moguć slab mraz, a dnevni maksimalac i dalje ostaje oko desetke ili malo iznad te brojke.

Petak bez veće promjene. Kombinacija jutarnje magle i oblaka, a danju očekujemo i duža sunčana razdoblja. Moglo bi malo zajužiti pa bi dnevna temperatura možda bila stupanj-dva viša nego u četvrtak.

Čini se da slične vremenske prilike ostaju i tijekom vikenda. Većinom suho i relativno toplo vrijeme sa sunčanim razdobljima. Temperatura zraka i dalje iznad normale za prvu polovicu siječnja. Jutarnje od 1 do 6, a dnevne do 11 ili 12 Celzijevih stupnjeva.

U ponedjeljak nešto promjenjivije. Uz više oblaka mjestimice može pasti i malo kiše. I dalje nisu neke posebno niske temperature u planu. Više primjerene studenom nego siječnju koji je u prosjeku najhladniji mjesec u godini.

970

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ivana Košanski Hum na Sutli Marina Belinić Jakovlje Emina Jaić Zagreb

Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

knjiga

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

Utrka s vremenom nova je uzbudljiva noir avantura već poznatog psećeg detektiva Melkiora. U ovom nastavku pratimo Melkiora, djevojčicu Taru i njihove prijatelje koji istražuju zanimljiv slučaj nestale kuharice njihove voljene slastičarke. No zagrebavši ispod površine, naša će se družina uvući u puno zapetljaniji slučaj i bit će potrebno upotrijebiti vrlo pomne i strateške metode kako bi ga raspetljali...

Nives Madunić Barišić: Utrka s vremenom 970

Ime i prezime: Broj telefona:

Adresa:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Knjigu će dobiti poštom

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME

travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje 098 171 11 18

mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

Bit ćete u odličnoj intelektualnoj formi, a najviše će vam od ruke ići poslovi koji zahtijevaju komunikacijsku vještinu i pismenost. Ojačat će i vaše ljubavne spone s partnerom. Zdravi ste.

SAVJET TJEDNA: Nastavite s pozitivnim promjenama!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Nećete skrivati vašu iznenadnu ambicioznost. Poslovi će vam ići od ruke, a mogli biste osim pohvala dobiti i novčanu nagradu. S partnerom biste trebali češće provoditi vrijeme. Nedostajat će vam energije.

SAVJET TJEDNA: Opreznije budite za volanom! Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Planirati ćete sastanke, putovati, kratko rečeno, briljirati. Vaših pet minuta stiglo je i u ljubavi. Prema nekome će se probuditi snažni osjećaji. Premalo ćete spavati.

SAVJET TJEDNA: Nemojte se previše umarati!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Čekajte prave prilike za akciju. Sada nije povoljno vrijeme za ništa takvo. Ni na ljubavnom planu nije onako kako bi trebalo biti. Pronađite način kako ugoditi partneru. Pazite na ozljede!

SAVJET TJEDNA: Držite se reda!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) I dalje ste nastavlja vaše sjajno razdoblje. Imat ćete pregršt novih ideja, a zvijezde će vam biti i više nego naklonjene. Iskoristite ove pogodnosti na ljubavnom planu. Povremeni umor.

SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svakome!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ma kako teško bilo u zadnje vrijeme na poslovnom terenu iz borbe ćete izaći kao pobjednik. Prema partneru ćete često biti nepovjerljivi i ljubomorni. Borit ćete se sa iscrpljenošću.

SAVJET TJEDNA:Odmorite se!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Netko će znati cijeniti vašu predanost poslu. S partnerom očekujte prolazna nezadovoljstva. Ukoliko vam se netko sviđa krenite naprijed. Trošit ćete previše energije.

SAVJET TJEDNA: Nađite vremena samo za sebe!

Škorpion(23. listopada -21. studenoga) Neugodne i zahtjevne poslove ako je ikako moguće odgodite, jer će vam radna sposobnost biti umanjena. U komunikaciju s partnerom potrebno je uložiti puno više strpljenja nego što ga imate. Pad imuniteta.

SAVJET TJEDNA:Izađite s društvom!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) U poslu opreznije birajte suradnike. Nisu svi kakvima se predstavljaju. Raspoloženje će vam se popraviti pa ćete biti društveni i otvoreni za ljubav. Bit ćete skloni ozljedama.

SAVJET TJEDNA: Oprezno s oštrim predmetima!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vaše poslovne obveze će se povećati, pa ćete morati obavljati i poslove za koje niste plaćeni. Bit ćete sumnjičavi i ljubomorni prema partneru. Puno obveza znači i puno stresa.

SAVJET TJEDNA: Budite u kondiciji!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Slobodno odahnite. Bit će sve manje briga i problema, a sve više razloga za zabavu. Samci bi se mogli zbližiti s nekim koga dugo poznaju. Zdravlje redovito kontrolirajte.

SAVJET TJEDNA Ostanite svoji!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Oslabljena koncentracija usporit će vas u radu. Moguće su pogreške i kritike. S partnerom niste trebali ustrajati na iskrenosti. Smanjite unos masne hrane i pripremite se za more.

SAVJET TJEDNA: Budite na oprezu!

nagradne križaljke

SATIRENEWS

Zagorci koji žive uz samu granicu sa Slovenijom zabrinuti zbog ulaska u Schengen i najavljenog micanja žice:

'Kak bume zdej znali gde su mejaši?

Ak bude Janez zoral i pedelj mojega, ja vam garanteram da bum ga tužil'

Idok su mnogi Zagorci slavili ulazak Republike Hrvatske u Schengensko područje i činjenicu da se s graničnih prijelaza miču kontrole, provjere osobih iskaznica i putovnica, dio Zagoraca koji živi u pograničnom području baš i nije oduševljen tim činom.

Stari pajdaši

Naime, kako nam je ispričao jedan od Zagoraca čija je njiva tik uz slovensku granicu, on i nekoliko njegovih susjeda poprilično su zabrinuti najavljenim micanjem žilet žice koja već godinama dijeli dvije države. – Glejte, ja nemam nič protiv Slovencof. Oni su moji stari pajdaši, prijatelji i susedi. Ali znate kak se veli, družba je družba, a služba je služba. Moreme si mi biti dobri kuliko hočemo, ali ak oni zdej mekneju žicu i granicu, kak bume onda znali gde su mejaši? Ak bu Janez zoral i pedelj mojega, ja vam garanteram da bum ga tužil. Bormeč budem – ispričao nam je jedan od zemljoposjednika. Red se mora znati

Sličnu stvar čuli smo i od njegovog prvog susjeda, također Zagorca, stočara čija je livada na kojoj raste djetelina isto tako tik uz slovensku granicu. – Ak mekneju žicu i spučeju mejaše, ja bum zabil nove. Pa neki red se mora znati. V redu je to sve da sme mi sad opet skupa v iste deržave i da sme si dobri. Ali da već ne bu milicije i mejašof, to ne podržavam. Pa znate kaj te bude. Ak Janezove krave dojdeju na moju detalju, ja bum ih sve z vilami spikal – pun ogorčenja i zabrinutosti rekao nam je naš sugovornik.

„Ak mekneju žicu i spučeju mejaše, ja bum zabil nove. Pa neki red se mora znati. V redu je to sve da sme mi sad opet skupa v iste deržave i da sme si dobri. Ali da već ne bu milicije i mejašof, to ne podržavam. Pa znate kaj te bude. Ak Janezove krave dojdeju na moju detalju, ja bum ih sve z vilami spikal“

SIJEČANJ

UTORAK, 03.01.

Ime Isusova, Mladenka SRIJEDA, 04.01.

Anđela; Borislav; Emanuel ČETVRTAK, 05.01.

Miljenko; Emilijana; Radoslav PETAK, 06.01.

BOGOJAV. TRI KRALJA SUBOTA, 07.01.

Rajmund; Rajko; Lucijan NEDJELJA, 08.01.

Krštenje Gospodinovo. Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil PONEDJELJAK, 09.01. Julijan; Miodrag; Julijana

Sretan imendan, Julijana! Julijana je varijanta imena Julija. Ime latinskog porijekla izvedeno od grčkog "ioulianos" što znači "blistav" ili latinskog "Iulius" što znači "Julijevac" tj. iz porodice Julijevaca, čiji je najpoznatiji pripadnik bio rimski diktator Gaj Julije Cezar.

MISE MARIJA BISTRICA

Zornice u Došašću svaki dan u 6.30 Subota 6.30, 11, 18 sati Nedjelja 6.30, 9, 11, 16 sati Radni dan 6.30, 10.30, 18 sati

…da u visokim planinama Nepala žive divovske pčele? Duljina njihova tijela iznosi do 3 cm, a te pčele proizvode poseban med koji može izazvati halucinacije kod ljudi.

…da, kad se okupate u vrućoj vodi, potrošite otprilike isti broj kalorija kao da ste hodali 30 minuta?

…da životinje izbjegavaju strujne vodove jer se boje ultraljubičaste bljeskove koji se javljaju uz njih?

ime tjedna

jeste li znali?

NISU