Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na
Ova će godina u Krapinskim Toplicama biti zapamćena po nekoliko vrlo značajnih investicija i projekata, uglavnom privatnih investitora Stigla potvrda: U Krapinske Toplice, nakon Plodina, sad stiže i SPAR. Prema najavi, otvorenje će biti u lipnju!
U Zagorju trenutno boravi 166 osoba izbjeglih iz Ukrajine. Mnoge žene su se kod nas i zaposlile, a 18 malih Ukrajinaca pohađa školu u Zagorju
Veliki val poskupljenja nije zaobišao niti auto dijelove, ni gume koje su sada aktualne pred zakonski rok zamjene, ali niti usluge mehaničara i vulkanizera Zagorci veće popravke
Val poskupljenja nije zaobišao niti auto dijelove, usluge mehaničara, kao ni gume koje su sada aktualne pred zakonski rok zamjene. Doznajemo kako u kućnom budžetu Zagorci balansiraju sa stavkom 'automobil'
Ljudi nemaju novaca i snalaze se kako mogu i znaju, jer popravak auta nije luksuz, nego nešto što se mora napraviti. Sve je češća opcija popravak starijeg automobila, nego kupnja novog ili drugog, jer ni rabljenih auta nema za prodaju i poskupjeli su, a novi se čekaju i do 600 dana za isporuku, kaže naš sugovornik, vlasnik autoservisa iz Oroslavja
Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJEPoskupljenja apsolut no svega nisu zaobiš la niti automobile, au todijelove, autousluge, kao niti gorivo, o čemu se već mjesecima govori. Financij ski okvir koji je u kućnom budžetu do nedavno bio predviđen za stav ku 'automobil', porastao je u sva kom pogledu i većini se teško no siti s poskupljenjima goriva. No, pred vozačima je sada i zamjena guma i kupovina novih zimskih guma, čije su cijene također pora sle za oko 25 posto. Odlazak auto mehaničaru znatno je skuplji nego početkom godine, jer su skuplji di jelovi, ali i usluge.
Ipak, automobil danas nije luksuz, nego potreba. Iako nam se čini da ih je u nekim dvorištima 'previše', jer jedna obitelj ima i više auto mobila, u ruralnim je sredinama nemoguće oslanjati se na javni prijevoz, stoga je automobil sva kodnevna potreba za osnovne ak tivnosti i obaveze, a samim time i svi troškovi koji idu uz njega. Bi lo da se radi o gorivu, popravku ili novim gumama, financijski je op terećenje. – Ljudi nemaju novaca. No popravak auta nije luksuz, to je nešto što se mora napraviti. Ali lju di se snalaze na više načina. Oba viti neki veći popravak, koji će ko štati primjerice i par tisuća kuna, prednost je u nekom auto servisu,
Žufić (Bedekovčina): 'Stavka za gorivo puno se osjeti, prije je to bilo 180 do 200 kuna za tjedan dana, sada 200 do 250'
gdje se može platiti na rate, jer takvu svotu nikome nije jednostav no iskeširati, nekima je to mjeseč na plaća. Dok one manje popravke ljudi sve više obavljaju 'na crno', kod nekog 'tko zna' u garaži. Pita nje je jedino koliko je to dobro rje šenje, koliko je dobro napravljeno – kaže vlasnik jednog auto servisa iz Oroslavja.
Znika (D. Stubica): 'Najmanje 30 posto mjesečno više trošimo na auto, a zimske gume kupio sam na proljeće dok još nisu poskupjele'
Upitali smo ga i popravljaju li se, usred ove krize, stariji automobi li više nego prije, kada su se mno gi ipak odlučivali češće na kupnju novog ili drugog. – Rabljenih auto mobila je malo na tržištu i posku pjeli su, a s novim je automobilima problem što ih nema na tržištu, čekaju se 300 do 600 dana, što je predviđeni rok isporuke, primje rice za Škodu ili Volkswagen. A to je tako jer nema dijelova, zbog ra ta u Ukrajini, gdje je najveća tvor nica kablova za autoindustriju, a problem je i s autočipovima, jer su proizvodnje za vrijeme lockdowna bile zaustavljane. Tako da, popra vak postojećeg automobila češća je opcija – pojasnio je naš sugovor nik. Što se pak tiče dijelova za au tomobile, oni poskupljuju na tjed noj bazi. – Recimo ulje, od početka godine poskupjelo je za oko 25 po sto, filteri za ulja s 50 kuna posku pjeli su na 68. Inflacija nije 12 po sto, kako je priznala Vlada, sigurno je 25, ako ne i 30 posto. Cijene će još rasti, ljudima je već sad teško, a bit će još teže od 1.1., dok i plaće ne porastu, jer s plaćom ispod 1000 eura se u Europskoj uniji ne mo že živjeti – kaže naš sugovornik.
Gužve pred izmjenu guma Pred vulkanizerskim radionicama gužvi još nema, iako je rok za za mjenu ljetnih guma u zimske 15. studenoga. Gužve će se, kaže vla snik vulkanizerske radionice Ma rio Žukina iz Donje Stubice, stvo riti u zadnji čas. – Da, najviše je posla na proljeće i jesen, kada se mijenjaju gume, no najviše je gu žvi pred sami rok izmjene, svi če kaju zadnji čas – kaže Žukina, koji se ovim poslom bavi već 30 godi na. Upitali smo ga i kakva treba biti zimska guma i jesu li gume i koliko poskupjele, te koliko će to utjeca ti na odluku mnogih o kupnji no vih guma. – Najbolja zimska gu ma je nova zimska guma, srednje
Vulkanizer: 'Zimske gume su poskupjele oko 25 posto, no radi sigurnosti na cesti ne vjerujem da će ljudi na njima šparati'
klase, srednjeg prema višem cje novnom rangu, radi sigurnosti na cesti u zimskim uvjetima. Cijene guma porasle su za 20 do 25 posto, no smatram da ljudi neće šparati na novim gumama i ne bi trebali, upravo radi sigurnosti – rekao je naš sugovornik.
Porasli troškovi na auto One koje smo zatekli pred spome nutim auto radionicama upitali smo i koliko više mjesečno moraju izdvajati na troškove auta. Ivan Žu
fić iz Bedekovčine kaže kako mje sečno na gorivo odlazi puno više nego do sada. – Radim u Kumrov cu i to je oko 60 kilometara dnevno na posao. Poskupljenje goriva pu no se osjeti. Prije sam tankao 180 do 200 kuna i to je bilo dovoljno za tjedan dana, a sada je to 200 do 250 kuna – rekao je naš sugovornik. Jo sipa Zniku iz Donje Stubice sreli smo kod mehaničara, na manjem popravku svjetla na automobilu. Znika se na obiteljskom gospo darstvu bavi proizvodnjom vina, pa su dostave klijentima svakod nevica. – Najmanje 30 posto mje sečno više trošimo na auto, gorivo nam je velika stavka, jer sam stal no na cesti, a i 2 do 3 puta tjedno
imamo dostave u Zagreb. Sad je još na redu i zamjena guma, a i uvijek dođe neki kvar. Inače, nove gume kupujem svake godine. Odnosno, kupim dvije nove za prednje kota če, a one od lani stavim na zadnje – rekao je Znika, dodavši kako je ove godine nove zimske gume ku pio već na proljeće i spremne čeka ju. – Pretpostavio sam da budu po skupjele, pa sam kupio na vrijeme – zaključio je Znika. Oni koji nisu razmišljali na taj način, uz mjeseč ne troškove goriva, redovne servi se i izvanredne kvarove, odnosno popravke, sada će morati, za sred nji cjenovni rang novog seta zim skih guma, izdvojiti i 400 do 800 kuna više nego lani.
UKrapini je održana do djela nagrade Zlatna kuna za 2021., koju naj uspješnijim tvrtkama dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Kra pina. Zahvaljujući najboljim po slovnim rezultatima u kategoriji malih trgovačkih društava u 2018., 2019. i 2020. godini, Kristalna ku na dodijeljena je tvrtki Rusanmikron iz Marije Bistrice. Tvrtka Rusan-Mikron d.o.o. obiteljska je tvrtka osnovana 1990. godine pod prvotnim imenom Mikron d.o.o., kao nasljednica obiteljskog obr ta. Danas se tvrtka bavi proizvod njom dijelova za lovačko i sportsko oružje, različitih nosača optičkih, noćnih i termovizijskih ciljnika. U sklopu tvrtke je i podzemna stre ljana dužine 100 metara, koja slu ži za razna ispitivanja. Tvrtka tre nutno ima pedesetak zaposlenika. Prisutan je stalni trend porasta proizvodnje i povećanja broja za poslenih, uz istodobno proširenje strojnog parka. Tvrtka plasira više od 95 posto vlastitih proizvoda na europska i mnoga svjetska tržišta. Željko Rusan, direktor tvrtke, re kao je da je velika čast tri godine zaredom biti najbolji u županiji. –To znači da smo se trudili da do bro poslujemo, napredujemo, širi mo se i dalje. I ovu godinu imamo porast prihoda, no rezultati sigur no neće biti tako dobri kao prošle godine, jer su došla teža vremena – rekao je Rusan.
U kategoriji malih trgovačkih dru štava za 2021. godinu plaketu "Zlat na kuna" dobila je tvrtka Vešligaj Gradnja j.d.o.o. iz Pregrade, osno vana 2019. godine. Trenutno ima 17 zaposlenih uz kontinuirano zapo šljavanje novih djelatnika. Primar na djelatnost tvrtke je graditeljstvo s naglaskom na visokogradnju. Tvrtka je prepoznata kao kvalite tan izvođač i pouzdan suradnik u svim poslovnim projektima na domaćem i europskom tržištu. Di rektor tvrtke Dalibor Vešligaj za hvalio je na nagradi i rekao da je
'Naši poduzetnici i obrtnici ponovno pokazuju žilavost i čvrste temelje na kojima je posloženo njihovo poslovanje i za sada odlijevaju ovim neviđenim uvjetima poslovanja'
nije očekivao. U kategoriji srednjih trgovačkih društava za 2021. godi nu plaketu "Zlatna kuna" dobila je tvrtka Monaris d.o.o. iz Gornje Stubice, koja djeluje od 2005. godi ne kao proizvođač gumeno-tehnič ke robe te izvozi preko 95% svojih proizvoda, a proizvodi se plasira ju za automobilsku industriju, bi jelu tehniku i građevnu industri ju. Kranji kupci u automobilskoj industriji su Volkswagen, Merce des i BMW. Tvrtka danas posluje na 6.500m² proizvodno-skladišnog prostora na lokaciji Gornja Stubi ca i Oroslavje i to na najsuvreme nijim strojevima i opremi. Godiš nje preradi preko 1.300T sirovine i trenutno radi na novom projek tu izgradnje vlastite mješaone gu menih smjesa. Direktor Ivan Mirt zahvalio je na nagradi i rekao da je ona zasluga djelatnika. – Mo naris kontinuirano i polako svake godine pokušava zaposliti što više djelatnika i imamo kvalitetan tim ljudi koji su svojim radom stvori li dobar temelj za uspješnost tvrt ke – rekao je Mirt. U kategoriji ve likih trgovačkih društava za 2021. godinu plaketu "Zlatna kuna" do bila je tvrtka OMCO Croatia d.o.o. iz Huma na Sutli. Tvrtka se ba vi proizvodnjom staklarskog ala ta odnosno kalupa koji se koriste u proizvodnji staklene ambalaže. Veći dio proizvoda odnosno više od 95% plasira se na inozemna tr žišta. Tvrtka je nastala i počela kao
mala radionica za popravak alata za izradu staklene ambalaže te se postepeno razvija unutar tvornice stakla "Straža". Od 1. siječnja 1997. godine "Straža-Alatnica" posluje u sustavu OMCO grupe iz Belgije. Pojedinačno kao tvornica OMCO Croatia je danas najveća tvornica takvog tipa proizvodnje na svijetu. Alat proizveden u OMCU-u danas se izvozi na sve svjetske kontinen te. Tvrtka danas zapošljava 770 dje latnika. Darko Ranogajec, direktor tvrtke Omco Croatia, kojoj ovo nije prva Zlatna kuna, rekao je da svaka od tih nagrada znači puno, a rezul tat je dugogodišnje aktivnosti koju provodimo, dugogodišnje politike i ulaganja. - Cilj je stvoriti stabilnu, jaku, konkurentnu kompaniju koja može živjeti i preživjeti i kroz kri ze kao što je bila korona i kroz do bra vremena, a biti spreman i za moguće krize koje dolaze. Prošla godina je bila godina na kojoj smo na početku još uvijek imali strah od pandemije, od rizika tržišta, no ti strahovi su se brzo odagna li, pandemija se smanjivala, a gos podarska aktivnost rasla. Sretna okolnost u toj godini je bilo da još tada nije bilo porasta cijena ener gije i materijala, pa smo onda na valu pozitivnih porasta potražnje i stabilnih inputa cijena i energije uspjeli postići jedan jako dobar re zultat na koji smo ponosni – rekao je Ranogajec. Što se budućnosti ti če, izrazio je bojazan. - Bojim se da
dolazi vrijeme stiskanja, smanjiva nja aktivnosti i orijentacije na dru gi način poslovanja. Do sada u ovoj godini mi nismo smanjivali svoju aktivnost, pripremamo velike in vesticije, ali smo oprezni jer vidi mo da dolazi do pada opće potroš nje – zaključio je Ranogajec.
Najbolja godina
Predsjednik HGK Županijske ko more Krapina, Josip Grilec, iznio je neke podatke za prošlu godinu, koja je bila najbolja u povijesti za gorskog gospodarstva. - U 2021. go dini 2585 poduzetnika je poslovalo, a ukupno je bilo 23464 zaposlenih. Prije 5 godina imali smo 18000 za poslenih u gospodarstvu, što je ogroman rast. Ostvarili smo 15 mi lijardi 761 milijuna kuna, 19 posto više nego 2020. godine, a ostvare na je bruto dobit od 1 milijarde i 66 milijuna. Produktivnost rada izno si 672 tisuće kuna, blizu sto tisu ća eura po zaposlenom, što je jako dobro za naše hrvatske prilike, pa i srednjeeuropske – rekao je Grilec. - Izvoz čini 5 milijardi 61 milijuna kuna, više od jedne trećine, a naj veći partneri su Njemačka, Slove nija, Austrija, Italija. Uvezli smo 2 milijarde 881 milijun, među bolji ma smo u državi. Prošle godine go dine isplatili smo prosječne neto plaće od 6767 kuna, prije par godi na je to bilo ispod 5000, idemo pre ma 1000 eura neto plaće – rekao je Grilec te čestitao dobitnicima na
grada, ili, kako je rekao, 'najbolji ma, koji su postali najbolji u naj boljoj godini'. Župan Željko Kolar čestitao je i zahvalio svim podu zetnicima i obrtnicima na svemu onome što čine za razvoj gospo darstva i zapošljavanja na područ ju Krapinsko – zagorske župani je. – Rekordan poslovni rezultat za 2021. godinu koji je preko 15 mili jardi i 300 milijuna kuna, u ovim uvjetima je doslovce ravan ču du. Bez obzira na agresiju Rusi je na Ukrajinu, totalno poremeće ne odnose na tržištu energenata i naftnih derivata koji su stvorili ogromne probleme poduzetnici ma i obrtnicima, naši poduzetni ci i obrtnici ponovno pokazuju ži lavost i čvrste temelje na kojima je posloženo njihovo poslovanje i za sada odlijevaju ovim neviđenim uvjetima poslovanja. No, vidjet će mo kako će to dugo biti moguće i koliko će to utjecati na poslovanje i do kraja godine i sljedeće godine. Na svjetskoj i europskoj razini, nitko se zapravo ne usudi progno zirati što će se zapravo događati preko zime. Velike čestitke poseb no nagrađenima dobitnicima Zlat ne kune, oni su vrh vrhova od niza sjajnih tvrtki koje posluju na po dručju Krapinsko – zagorske žu panije i ja im želim jedno normal no poslovno okruženje u kojem će oni onda pokazati da su među naj boljima u Hrvatskoj i Europi – če stitao je župan Kolar.
Na području Krapinsko – zagorske županije, prema službenim po dacima, trenutno bo ravi 166 izbjeglica iz Ukrajine, pri općio je proteklog petka Stožer civilne zaštite Krapinsko – zagor ske županije. Kako nam je ispri čao voditelj Službe civilne zaštite Krapina Josip Cigula, riječ je uglav nom o ženama i djeci, no ima i ne što muškaraca starije životne dobi, koji zbog starosti nisu obuhvaće ni mobilizacijom koju su naredi
Cigula: 'Što se tiče samih izbjeglica, one imaju pravo, kao i svi građani Republike Hrvatske, na godišnju naknadu od strane Centra za socijalnu skrb u maksimalnom iznosu od 3500 kuna, a dobivaju i jednom ili dva puta tjedno određenu količinu namirnica od Crvenog križa'
le ukrajinske vlasti. Svi oni smje šteni su u privatnom smještaju. – Naši građani koji su imali pro stor pogodan za prijem izbjeglica, javljali su se svojim općinskim ili gradskim stožerima civilne zašti te i dali su ponudu smještaja. Na kon toga je načelnik stožera odre đene jedinice lokalne samouprave išao u pregled te stambene jedinice i vlasniku objasnio koja su njego va prava i obaveze te ga upoznao s mogućnošću da, temeljem odluke Vlade, dobije i sufinanciranje troš kova smještaja kojeg pruža izbje glicama – ispričao nam je Cigula.
Iznos sufinanciranja, inače, ovisi o broju članova obitelji. Ukoliko je riječ o samcu, državna potpora iznosi 50 kuna dnevno, odnosno, 1500 kuna mjesečno, a kad je riječ o obitelji, onda se za jednog člana dobiva 40 kuna, za drugog 30, za trećeg 20, za četvrtog 10, ali uku pan iznos naknade ograničen je na 3600 kuna. No, kako je napomenuo Cigula, nisu svi pružatelji smješta ja tražili naknadu od države. - Što se tiče samih izbjeglica, one imaju pravo, kao i svi građani Republike Hrvatske, na godišnju naknadu od strane Centra za socijalnu skrb u maksimalnom iznosu od 3500 ku na, a dobivaju i jednom ili dva puta tjedno određenu količinu namir nica od Crvenog križa. Uglavnom, neki od njih imaju nešto svoje, a isto tako, mnoge žene su se zapo slile ovdje. Točan broj ne znamo, jer su se mnoge zaposlile direktno u kontaktu s poslodavcima, no,
imamo podatak da se preko Hrvat skog zavoda za zapošljavanje zapo slilo njih dvanaest – rekao nam je Cigula, dodavši kako je u škole na području Krapinsko – zagorske žu panije upisano osamnaestero dje ce izbjeglih iz Ukrajine, od čega je troje srednjoškolaca.
Broj ne raste Župan Željko Kolar dodao je kako ima i izbjeglica koji su došli kod rodbine koja živi u Zagorju te su preko rodbine pronašli i posao. –Što se tiče djece izbjeglica, koja po
hađaju školu u Krapinsko – zagor skoj županiji, moram zahvaliti svoj djeci u osnovnim i srednjim škola ma, svim učiteljicama i učiteljima, profesoricama i profesorima, koji se stvarno trude da im pruže što veću dobrodošlicu te da im pomo gnu da se što brže uklope u novu sredinu. Naime, morate znati da je dio njihovih obitelji ostao u Ukra jini, da su mnogi očevi na bojištu i da je to ogroman pritisak na djecu, ta neizvjesnost hoće li im roditelji preživjeti ili neće. Tako da je ta na ša gostoljubivost i gostoprimstvo,
po kojoj smo mi u Zagorju poznati, upravo sada najviše potrebna toj djeci i tim obiteljima, koje su pri vremeni smještaj našle u Zagorju – rekao je župan Kolar. Inače, ka ko je napomenuo Cigula, službe ni podaci MUP-a o broju izbjeglica na području KZŽ, mogu odudarati od stvarnog broja, a prema njego vom dojmu stvarni broj izbjeglica u Zagorju ne raste, već stagnira ili se čak i smanjuje, budući da se ne ki vraćaju u dijelove Ukrajine ko ji u ovim trenucima nisu poprišta ratnih sukoba.
Naš prognostičar analizirao je ovogodišnje vremenske prilike i meteorološke pokazatelje
Iza nas je godina s mnogo ekstrema, vruće i sušno ljeto, uživamo u mirnoj i toploj jeseni, a što nas čeka do kraja godine, teško je reći, kaže naš prognostičar
HRVATSKO ZAGORJE - Kao i proteklih nekoliko zima, tako ni ova nije donijela uobičajene zim ske uvjete kakve očekujemo od tog godišnjeg doba. Prvi mjesec ove godine bio je stupanj do dva topliji od višegodišnje normale, a oborina je bilo manje od prosjeka. Početak i kraj mjeseca donijeli su dnevne maksimalce oko 15 Celzi jevih stupnjeva, a sredina mjeseca je bila malo hladnija. Snijega goto vo nismo ni vidjeli, sasvim malo. Veljača je nastavila toplo uz puno
Srpanj je bio najtopliji mjesec ove godine, a broj vrućih dana (temperatura 30°C i viša) se popeo na ekstremnih 24!
Višegodišnji prosjek je 6 takvih dana - po tome se najbolje vidi koliko je ljeto bilo vruće
sunčanog vremena, a temperatu ra zraka u pojedinim danima na rasla je i do 18 stupnjeva. U takvim uvjetima nismo doživjeli nijednu snježnu epizodu.
Mraz 21. travnja
Ožujak je samo nastavio stopa ma veljače - bilo je relativno toplo uz višak sunčanih sati. Ono što je obilježilo treći mjesec je i ekstre mno sušno vrijeme. Zato je travanj ipak malo popravio kišnu bilancu, a i temperatura je bila u granica ma prosječne. Unatoč normalnoj količini kiše, količina sunca je bi la značajno veća od uobičajene pa je to bio još jedan mjesec sunčani ji od prosjeka. Možemo spomenuti da je 21. 4. zabilježen mraz, relativ no kasno. Peti mjesec je već donio prave ljetne karakteristike, bio je sunčaniji, topliji i sušniji od nor male. U nekim dijelovima Zagorja zabilježeno je čak 5 dana s tempe raturom preko 30°C. Rani poče tak ljeta nastavio se u lipnju koji je donio ekstremno temperatur no odstupanje od skoro +4°C u od nosu na prosjek! Završio je sušni je od uobičajenog lipnja, ali je bilo nekoliko ljetnih oluja. To ne čudi jer je temperatura došla do 30°C ili prešla tu brojku u čak 14 lipanj skih dana!
Suša uzela maha - Srpanj je bio najtopliji mjesec ove godine, a broj vrućih dana (tempe ratura 30°C i viša) se popeo na ek stremnih 24! Višegodišnji prosjek je 6 takvih dana - po tome se naj bolje vidi koliko je ljeto bilo vruće – ističe naš prognostičar Kristijan Božarov. Najtopliji dan je bio 23. 7.
Najtopliji dan je bio 23.7. kad se temperatura u Krapini popela na 38 Celzijevih stupnjeva
kad se temperatura u Krapini po pela na 38 Celzijevih stupnjeva. Pa preno ljeto se nastavilo i u kolo vozu, 5. 8. izmjereno je 36°C. Ljeto nije popustilo ni do kraja mjese ca, a suša je uzimala sve više maha. Prva polovica rujna bila je dosta topla, a zatim je u drugoj polovici mjeseca ljeto završilo uz obilne ki še i nižu temperaturu. Na prvi dan jeseni, 23. rujna, ponegdje je pri tlu bilo čak i slabog mraza. - Nakon to ga ušli smo u listopad koji nam od svog početka donosi suho, mirno i stabilo vrijeme. Tako i završavamo deseti mjesec koji će u nekim mje stima ispasti najtopliji listopad u povijesti mjerenja. 27. 10. je u Kni nu temperatura narasla na ljetnih 28°C. - Što nas čeka do kraja godine i nadolazeće zime teško je reći. Se zonske prognoze nisu odviše jasne i precizne, ali pokazuju da bi sije čanj mogao biti nešto hladniji uz veću mogućnost za snijeg. Vidjet ćemo, to je daleko od sigurnog - ka že Kristijan Božarov, uz napome nu da je u pripremi teksta koristio i podatke DHMZ – a. (sp)
Ovaj je projekt bitan za umirovljenike cijele Hrvatske zato što je to prvi puta da ćemo imati znanstvene i stručne radove koje ćemo prezentirati na dvije velike konferencije na koje ćemo pozvati našu Vladu i ministre, kaže Višnja Fortuna
Sabina Pušec OROSLAVJE
UHotelu Zagi u Orosla vju održana je u srijedu regionalna konferenci ja projekta Senior 2030 - Tematska mreža za politiku ak tivnog starenja u Hrvatskoj. Kako je pojasnila Višnja Fortuna, pred sjednica Matice umirovljenika Hr vatske, radi se o jednoj od pet kon ferencija koje se trebaju održati do kraja studenog. Riječ je o projektu Matice umirovljenika Hrvatske za koji su dobivena europska sredstva, a traje tri godine. Matica umirov ljenika na projektu ima partnere, među kojima je i 7 županija, pa ta ko i Krapinsko – zagorska županija. Veliko istraživanje među umirovljenicima
- U te tri godine ćemo iznjedriti 4 znanstvena rada, 3 stručna rada i puno podataka koje ćemo imati na temelju do sada učinjenog, a to su fokus grupe, okrugli stolovi i veli ko istraživanje, čije ćemo rezulta te danas prezentirati. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 800 umirovljenika na razini Hrvatske – kaže Fortuna. Istraživanje se od nosi na prevenciju siromaštva, mi rovinsku reformu, na robe i usluge koje su potrebne umirovljenicima, digitalnu revoluciju, sve ono što je potrebno umirovljenicima.
Fortuna: Prosječna mirovina narasla na 3250 kuna, ali to je u današnje vrijeme jako malo. I dalje ćemo tražiti povećanje usklađivanja mirovina i 10 posto povećanja mirovina, i opet ne bude previše
- Ovaj je projekt bitan za umirov ljenike cijele Hrvatske zato što je to prvi puta da ćemo imati znanstve ne i stručne radove koje ćemo pre zentirati na dvije velike konferenci je na koje ćemo pozvati našu Vladu i ministre. Nakon toga, nadamo se da se više niti jedna odluka, zakon, propisili pravo neće donositi kako netko misli da treba, već na teme lju tih naših istraživanja, znanstve nih i stručnih radova, a to bi bio ve liki iskorak. Na kraju konferencije tražit ćemo da u Saboru bude do nijeta Deklaracija o pravima umi rovljenika – istaknula je Fortuna. Dodala je da su umirovljenici uvi jek živjeli teško, a danas žive jako teško. - Umirovljenici su u najte žem položaju. Cijeli su svoj radni vijek radili i izdvajali kroz doprinos i sada kada bi trebali živjeti koliko –toliko dobro od tog svoga rada, oni žive, većina njih, u liniji siromaš tva. Prosječna mirovina narasla na 3250 kuna, ali to je u današnje vrije me jako malo. Kroz Nacionalno vi jeće Vlade RH mi smo imali 3 puta dodatak - covid dodatak, inflacijski dodatak, energetski dodatak, ali to je jednokratno. To je dobro, ali ne dostatno za normalan život – za ključila je Fortuna.
Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da Krapinsko – zagor ska županija gradi suradnički od nos s umirovljenicima i svim lju dima treće životne dobi. – Kroz proračun osiguravamo već niz go dina oko 400 tisuća kuna namije nih Matici umirovljenika kroz koju se distribuiraju ta sredstva ostalim udrugama umirovljenika. Važno je da su nam upravo osobe treće ži votne dobi važni suradnici u kre iranju socijalnih politika i usluga na području županije, suradnici u brojnim povjerenstvima i struč nim timovima. Upravo zadovolja nje potreba djece, mladih, starih, osoba srednje životne dobi pred stavlja cjelovitu sliku KZŽ na koji način bi trebalo kreirati politike da svi segmenti društva budu zadovo ljeni – napomenula je Petek.
'Tražit ćemo da Hrvatski sabor donese Deklaraciju o pravima umirovljenika!'
U Oroslavju je održana regionalna konferencija projekta Senior 2030
Sabina Pušec KRAPINA
Uorganizaciji LAG – a Ze leni bregi, ZIP Portala i SL Krapina Konzaltinga, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede te su organizaciji Krapinsko – zagor ske županije, Zagrebačke župa nije i Grada Krapine, u Poslovno – tehnološkom inkubatoru u Kra pini održala se konferencija "Poljo privreda i ruralni razvoj Zagorjastrategije, inovacije i održivost" za razdoblje 2023.-2027. godine.
Predsjednik LAG – a Zeleni bre gi Žarko Miholić istaknuo je da su lokalne akcijske grupe nevladine nepolitičke udruge koje daju zna čajan doprinos ruralnom razvoju područja kojeg pokrivaju. - LAG Zeleni bregi je u fazi izrade lokal ne razvojne strategije za razdoblje 2023. – 2027. i upravo ova konferen cija treba dati odgovor na to na koji način i kako gledamo poljoprivred nu politku u narednom periodu, a isto tako da na učinimo iskorak u izradi strategije i sve što je bit no i potrebno i uskladivo s politi kom koja se provodi ugradimo u nju, kako bi pripremili cjelokupan prostor koji LAG priprema za što uspješniju aplikaciju u narednom periodu – rekao je Miholić. Dodao je da je u omotnici 2017. – 2021. i prijelaznom razdoblju LAG je uku pno aplicirao oko 2,5 milijuna eura, odnosno preko 20 milijuna kuna, a 60 posto bilo je neposredno ugra đeno u obiteljska poljoprivredna gospodastva i male obrte. – Na taj način smo u velikom dijelu prido nijeli ruralnom razvoju područja, ne samo Krapinsko – zagorske žu panije odakle je 8 JLS, već i u dije lu Zagrebačke županije – istaknuo je predsjednik LAG – a, dodavši da očekuje da LAG bude još uspješniji i da se učini još značajniji iskorak u četverogodišnjem razdoblju te da što kvalitetnije pripreme dioni ke koji bi trebali biti aplikanti u tim natječajima. - Novac je svuda oko nas, ali ga treba znati uzeti. Ovo je prilika da saznamo puno više o to me – rekao je Miholić. - Značaj no je da je LAG ustrojen po leader sustavu. Tu je javni, civilni, gospo darski sektor, u kojem nitko nema većinu i radi se o partnerskom od nous, svima se na prostoru koji LAG pokriva daje mogućnost da budu dionici financijske omotni ce – napomenuo je Miholić. Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapi ne i potpredsjednik LAG – a Zeleni bregi, zahvalio je Vladi RH kao i re sornom Ministarstvu poljoprivre de što su prepoznali značaj LAG –ova i usmjerili značajna sredstva za LAG – ove. – Jer, to je onaj te melj od kuda sve kreće i na terenu se najbolje zna što, gdje i kako se može pomoći. Značajna sredstva su kroz natječaje usmjerena pre ma OPG – ovima, kroz gradove i općine za manje projekte, tako da
očekujemo da će se to nastaviti i dalje. Ovaj LAG je vrlo operativan, dinamičan, vrlo kreativan u razvo ju svojih programa. Bez obzira na sve opcije koje su uključene kroz ovaj LAG, i javni, i gospodarski i ci vilni sektor, svi zajedno pokušava mo raditi i napraviti najbolje što je najbolje za naše građane – dodao je Gregurović.
Pametna hrvatska sela
Predsjednica Odbor za poljopri vredu Hrvatskog sabora Marija na Petir istaknula je da je goto vo 200 sela ostalo bez stanovnika, a njih 700 je pred izumiranjem. -
Da bi ljudi ostali živjeti na selu, da bi se bavili poljoprivredom, mo ramo ih pitati što im treba. Zato ovakva komunikacija kroz LAG –ove, poduzetničke inkubatore, lo kalnu razinu je dragocjena jer naj bolje možmo od samih korisnika dobiti informaciju kako korigirati naše strateške dugoročne plano ve i usmjeriti ih da bi oni dali do danu vrijedost – istaknula je Petir. Napomenula je da je u tom proce
su neizostavna digitalizacija. - Hr vatska je po digitalizaciji rural nog prostora na 20. mjestu u EU, što znači da je pred nama jako ve lik posao. Zadali smo si ciljeve da do 2025. godine želimo imati sto postotnu pokrivenost širokopoja snim internetom. To je nužno, jer za pokretanje bilo kakvog poslo vanja na hrvatskom selu je potre ban internet. Ako želimo usposta viti kratke lance opskrbe hranom, ako želimo imati online prodaju, neke nove stanovnike sela privu ći, važno je da imamo digitaliziran
je Petir. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je putem Programa ruralnog razvoja do sada na području Krapinsko –zagorske županije ugovoreno pro jakata ili dobiveno u vrijednosti od gotovo 630 milijuna kuna pri čemu je do današnjeg dana ispla ćeno više od 485 milijuna kuna. - Putem Mjere 6. uloženo je oko 55 milijuna kuna, pri čemu je pod tim iznosom podržano 349 proje kata. Također smo putem Progra ma ruralnog razvoja poduprli 110 projekata iz Mjere 4 – rekla je mi
nistrica i istaknula važnost leader pristupa. – Važno je da se sve po trebe hrvatskog ruranog prostora čuju na način da polaze od onih ko ji tu doista žive i osjećaju te iza zove najbolje i da onda sučelimo taj pristup sa svime što imamo ka ko bismo na najbolji način odgovo rili takvih potrebama putem pri mjene ovog pristupa iz programa ruralnog razvoja. Do sada je LAG – ovima koji djeluju na području Zagorja dano 27 milijuna kuna, a do današnjeg dana isplaćeno je vi še od 22 milijuna kuna. Što se tiče budućnosti, Nacionalni strateški plan od kojeg se puno očekuje, za pet godina će biti vrijedan za cije lu Hrvatsku nešto manje od 3 mi lijarde i 800 milijuna eura, pri če mu teba naglasiti da je Vlada RH prvi put povisila sredstva okoja se odnose na nacionalno sufinan
ciranje s 15 na 20 posto – rekla je ministrica. Dodala je da su LAG –ovi dobro iskoristili svoje omot nice. – Koristili su 2,5 posto uku pnih sredstva Programa ruralnog razvoja, a u ovom razdoblju će ići na nešto malo ispod 6 posto, dakle sredstva su više nego udvostruče na. Izgradnja pametnih hrvatskih sela neće biti moguća bez omogu ćavanja mreže širokopojasnog in terneta velikog kapaciteta osobito u ruralnom prostoru. Da bi zau stavili negativne trendove u rural nom prostru, živjeti u ruralnom prostoru što se tiče modernih teh nologija mora biti privlačnije nego u urbanom prostoru. Pred hrvat skim poljoprivrednicima je izra zito izazovno vrijeme, no zajedno ćemo nastojati odgovarati na kri ze dodatnim potporama – zaklju čila je Vučković.
seoski prostor jer je to preduvjet za modernizaciju poljoprivrede –istaknula je, dodavši da se velike nade polažu u mlade poljoprivred nike, kojih je danas u Hrvatskoj 13 posto, a cilje je da ih do 2030. bu de 30 posto. - Oni mogu donijeti i konkuretnost i produktivnost hr vatskoj poljoprivredi, a na nama je da kroz Nacionalni strateški plan kojeg je Ministarstvo poljoprivre de pripremilo i uputilo na odobre nje Europskoj komisiji stvorimo preduvjete da najbolji projekti bu du poduprti i da mlade ljude za držimo na hrvatskom selu – rekla
ANTALIJA (Turska) - Svjetski in vesticijski forum poslovnih anđela (WBAF) održao je 23. – 26. listopada 2022. godine u Antaliji, Turska, svoj 6. po redu svjetski kongres. Okupiv ši preko 200 delegata iz svih dijelova svijeta, program kongresa potaknuo je razgovor o digitalnoj transforma ciji ekonomija u post-pandemijskim uvjetima. Delegaciju Republike Hr vatske predvodio je Željko Kolar, žu pan Krapinsko-zagorske županije. I ovoga puta ostvaren je zapažen na stup – startup iz Hrvatske, Silver Technologies, odabran je za prihvat investicije između 41 tvrtke na na tjecanju, a Krapinsko-zagorska žu panija primila je priznanje za jedno od 6 najbolje organiziranih događa nja Svjetskog investicijskog tjedna u konkurenciji od 130 svjetskih do gađanja.
Podsjetimo, Krapinsko-zagorska županija je krajem 2019. godine us postavila prvi ured WBAF-a u Eu ropi te se time pozicionirala kao centralna lokacija za pristup pa metnom kapitalu. Konkretno, inve stitori i startupovi, priključivši se u WBAF HRVATSKA zajednicu, osi
Kolar: 'Kompetitivnost poduzetničkog ekosustava moguće je postići isključivo sinergijom aktivnosti svih dionika uz visoku razinu uzajamnog poštovanja, potpore i balansiranja između profita i kreiranja jasnog društvenog utjecaja'
guravaju pristup međunarodnoj in vestitorskoj mreži te koriste poten cijal internacionalizacije. Tijekom svog prvog nastupa na kongresu u 2019. godini, Županija je predstavi la ZEZ CENTAR ZAGORJE u sklo pu kojeg planira uspostaviti i hub za spajanje timova/startupova u sferi umjetne inteligencije. Tada je He lena Matuša, predstavljajući Kra pinsko-zagorsku županiju, sudjelo vala u odabiru i dodjeli nagrada za iznimna postignuća unutar WBAF zajednice. U 2020. godini, WBAF Hrvatska ured prima nagradu za najutjecajniji ured u WBAF mreži, a startup IDENTYUM iz Hrvatske odabran je među 100 startupova za prihvat WBAF investicije. Pande mijske 2021. godine kongres se seli u virtualni prostor da bi se ove, 2022. godine, ponovo održao uživo te oku pio preko 200 sudionika iz svih ze malja svijeta.
Ovogodišnji kongres obojan je te mom preživljavanja i rasta podu zetnika u uvjetima poremećenih lanaca dobave, loših demografskih trendova i sve veće pojavnosti deglobalizacije. - Samo uz prihvaćanje kreativnosti, inovacija i poduzetnič kog razmišljanja mogu kompanije pristupiti transformaciji poslovnih modela i redizajnu svojih strategi ja kako bi mogle identificirati nove prilike u post-pandemijskim uvje tima - naglasio je Baybars Altun tas, predsjednik WBAF-a. Sudioni ci kongresa zaključili su i naglasili nužnost zajedničkog djelovanja pri vatnog i javnog sektora u kreiranju novih poslovnih modela u trenut nim uvjetima. Prepoznavši upravo sinergiju poduzetnika i javne upra ve, župan Željko Kolar, uz svoje su radnice (Sanja Mihovilić, Karolina Barilar, Vlatka Mlakar, Helena Ma tuša), predvodio je hrvatsku dele gaciju kojoj su se pridružili i Snje žana Aston, WBAF međunarodni partner, startupovi Silver Techno logies (Tihana Petričević) te Scalable Global Solutions JCS (Markus Bor linghaus, Maja Pekas). Program je počeo sastankom s veleposlanikom
Republike Hrvatske u Turskoj, NJ/E Hrvojem Cvitanovićem. U svjetlu bilateralnih odnosa, razgovaralo se o jačanju suradnje u području turiz ma. Antalija je poznata kao atraktiv no turističko odredište koje se ba zira prvenstveno na kombinaciji sunca i mora, no postoje i dijelovi kontinenta koji se razlikuju po svo joj raznovrsnoj ponudi. Upravo je ovo dodirna točka međusobne su radnje koju će Krapinsko-zagorska županija dalje istražiti.
Zapažen nastup Hrvatske i Kra pinsko-zagorske županije Drugog dana kongresa, program su otvorili ministar Južnoafričke Re publike te predsjednik zaklade Nel son Mandela. Govore su održali i guverner Antalije, Ersin Yaziei, NJ/E Ban Ki Moon, tajnik UN-a od 2007. – 2016. godine te predsjednica Repu blike Kosovo Vjosa Osmani. Župan Kolar, uz ostale visoke uzvanike, protokolarno je nazočio i službe nom otvorenju kongresa. - Kompe titivnost poduzetničkog ekosustava moguće je postići isključivo siner gijom aktivnosti svih dionika uz vi
soku razinu uzajamnog poštova nja, potpore i balansiranja između profita i kreiranja jasnog društve nog utjecaja - izjavio je župan Kolar na predstavljanju. Kao predsjednik Upravnog odbora WBAF Hrvatska, Kolar je istaknuo da WBAF Hrvat ska pomiče umrežavanje na global noj razini, a ono dovodi do razmjene znanja, otvara vrata internaciona lizacije startupova te time ojačava uspjeh poduzetničke aktivnosti. Vo deći se ovom misijom rada WBAF Hrvatska, ured je ove godine osigu rao nastup jednog startupa iz Hr vatske – Silver Technologies – koji je pobijedio u natjecanju 41 startupa na Globalnoj financijskoj pozornici u okviru kongresa. Time se startup osigurao ulazak u pregovore oko re alizacije investicije. Silver Technolo gies – startup je kojeg vodi Tihana Petričević, a usmjeren je na jačanje kvalitete života starije populacije. Naime, Silver Monitor je pamet ni sat koji, u kombinaciji s aplika cijom, omogućuje praćenje vitalnih funkcija seniora u realnom vreme nu omogućujući zdravstvenim dje latnicima, ali i obitelji, bolju skrb za
WBAF, kao krovna organizacija, u 2022. godini organizirao je WBAF Investitorski tjedan u 130 zema lja svijeta. Obilježavanju ovog tjed na pridružila se i Republika Hrvat ska, odnosno WBAF Hrvatska ured kojeg predvodi Krapinsko-zagorska županija i Poduzetnički centar Kra pinsko-zagorske županije. Ovo do gađanje proglašeno je jednom od 6 najboljih unutar organizacije te je Helena Matuša, direktorica Podu zetničkog centra, primila priznanje za doprinos razvoju dijaloga inve stitora i startupova unutar WBAFa. Inače, WBAF ured Hrvatska jedan je od 8 ureda otvorenih od strane WBAF-a. Zajednicu čine uredi u Ga ni, Tanzaniji, Tajlandu, SAD-u, Ba hreinu, Albaniji, Nigeriji. Predsjed nici Upravnih odbora svih ureda, primili su i priznanje za svoj dopri nos i inicirani su u zajednički od bor svih ureda. Župan Željko Kolar, kao predsjednik Upravnog odbora WBAF Hrvatska, pristupio
zajed
Ova će godina u Krapinskim Toplicama biti zapamćena po nekoliko vrlo značajnih investicija i projekata
Iako je Spar već ranije počeo pripreme za izgradnju svog supermarketa u Krapinskim Toplicama, one su malo zastale nakon što su ih Plodine preduhitrile i ekspresno krenule u izgradnju. U kuloarima se pričalo kako je Spar zbog toga i odustao, što je u nekom trenutku možda bilo i točno, no, na kraju su se ipak odlučili za investiciju u Krapinskim Toplicama
Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE
UKrapinskim Toplicama 2022. godina, iako je njen početak bio obilježen pandemijom i raznim ograničenjima, na kraju će ipak vi še ostati upamćena po nekoliko značajnih investicija koje su tije kom nje započele ili čak do kraja bile realizirane. Ono što je trenut no najinteresantnije za same Kra pinske Toplice je svakako izgrad nja rotora u samom centru, što je oko 1,5 milijuna kuna vrijedna in vesticija Županijske uprave za ce ste, a koja bi trebala biti dovršena kroz tridesetak dana, dakle, svaka ko ove godine. Osim toga, tu je iz gradnja i nove, poveće stambeno –poslovne zgrade nasuprot topličke Aleje, ali kad su privatne investici je u pitanju, onda je do sad najza nimljivija lokalnom stanovništvu zasigurno bila ona koja se odnosi na izgradnju novog supermarketa Plodina, uz brzu cestu Klanječko
Jezero – Pregrada.
Izgradnja tog supermarketa pri sa mom je kraju, a prema nekim na javama on bi trebao biti otvoren početkom ili najkasnije sredinom prosinca ove godine. No, ono što će sigurno razveseliti brojne Topliča ne je činjenica da Plodine neće bi ti jedini supermarket u kojem će moći kupovati iduće godine. Nai me, kako nam je potvrđeno, usko ro svoj supermarket u Krapinskim Toplicama kreće graditi i veliki međunarodni trgovački lanac Spar
i to na parceli nasuprot novog Va trogasnog doma, na samom ulazu u Krapinske Toplice. - Trenutno je punom zamahu projektiranje i pri premanje dokumentacije potrebne za ishođenje građevinske dozvo le, a za koju očekujemo da ćemo je uspjeti ishoditi u zadnjim dani ma ove ili u siječnju iduće godine. Kako imamo dovoljno iskustva i sa zimskom gradnjom, ovisno o vremenskim uvjetima, gradnja bi mogla početi već krajem siječnja ili početkom veljače, a samo otvo renje bit će negdje sredinom idu će godine, najvjerojatnije u lipnju – kažu iz Spara.
Jureković: "Ovaj mali investicijski boom je i za mene osobno jedno veliko priznanje da smo na dobrom putu, da radimo ozbiljan posao, da kvalitetno lobiramo kod velikih investitora i nadam se da je to samo početak te da nam slijedi još puno investicija koje će unaprijediti našu općinu"
Iako je Spar već ranije počeo pri preme za izgradnju svog super marketa u Krapinskim Toplica ma, one su malo zastale nakon što su ih Plodine preduhitrile i ekspre sno krenule u izgradnju. U kuloa rima se pričalo kako je Spar zbog toga i odustao, što je u nekom tre nutku možda bilo i točno, no, na kraju su se ipak odlučili za inve sticiju u Krapinskim Toplicama. Takvim razvojem događaja iteka ko je zadovoljna i načelnica Opći ne, Gordana Jureković. – U Kra pinskim Toplicama prisutni su i Trgocentar, i Strahinjčica, i Kon zum, i Gavranović, no, za neke veće kupovine naši mještani često od laze u veće supermarkete u Zabo ku, gdje se nudi veći broj artikala i različitih proizvoda. Dolaskom ve ćih supermarketa, poput Plodina, i sada Spara, ponuda će za naše sta novnike, kao i posjetitelje, biti, na ravno, puno veća i to će u jednom dijelu doprinijeti povećanju kvali tete života naših mještana. S druge strane, tu je otvaranje sveukupno pedesetak potpuno novih radnih mjesta, što isto nije mala stvar. No, na koncu, ono što je možda i naj bitnije jest činjenica da su investi tori u našoj Općini prepoznali dobrog partnera, koji im je uvijek na raspolaganju i pruža im angažira ni suport u svemu što je u njego voj mogućnosti. Tako da je ovaj mali investicijski boom i za mene osobno jedno veliko priznanje da
Spar: "Kako imamo dovoljno iskustva i sa zimskom gradnjom, ovisno o vremenskim uvjetima, gradnja bi mogla počela već krajem siječnja ili početkom veljače, a samo otvorenje bit će negdje sredinom iduće godine, najvjerojatnije u lipnju"
smo na dobrom putu, da radimo ozbiljan posao, da kvalitetno lobi ramo kod velikih investitora i na dam se da je to samo početak te da nam slijedi još puno investici ja koje će unaprijediti našu opći nu – rekla nam je načelnica Jureko vić, dodavši kako ima još nekoliko ozbiljnih investicija u najavi, no, kao i do sad, dok ne počne njiho va realizacija, kaže, ne želi 'istrča vati pred rudo'. – Mislim da je mo jim Topličanima bilo dosta najava i obećanja novih projekata od ko jih, kao što se pokazalo, nikad nije bilo ništa. Zato ja to, kao što vidite, ne radim. Kad počnu radovi, tek ta da mogu nešto konkretno reći. Ta ko je bilo i s ovim investicijama o kojima sada pričamo, a tako će biti i dalje – odgovorila je Jureković na naše pokušaje da doznamo detalje o drugim novim investicijama ko je je spomenula.
MARIJA BISTRICA – Uprava groblja u Mariji Bistrici raspisala je Poziv za iskazom javnog in teresa za dodjelu na korištenje grobnih mjesta s kriterijima odabira. Uprava groblja na novoiz građenom dijelu mjesnog groblja Marija Bistrica dodjeljuje na korištenje grobna mjesta zajedno s izgrađenim betonskim okvirima i to: jednostruko grobno mjesto s izgrađenim betonskim okvirom, dvostruko grobno mjesto sa izgrađenim beton skim okvirom, izgrađenu grobnicu za tri pola ganja, izgrađenu grobnicu za šest polaganja ili kazetu za urne. Poziv će biti otvoren od 08. stu denoga 2022. do 26. siječnja 2023. godine. Pod nositelj zahtjeva dužan je zahtjev predati osob no u prostorije Općine Marija Bistrica, utorkom, srijedom i četvrtkom između 8 i 10 sati i to na ob veznom obrascu, koji se može preuzeti osobno
u Općini ili na web stranici Općine Marija Bistri ca. U slučaju da podnositelj zahtjeva nema pod mirene sve dospjele obveze prema Općini Mari ja Bistrica zahtjev će biti odbijen. Cjeloviti tekst Poziva nalazi se na web stranici Općine Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za fazu 3 programa Zaželi - program zapošljavanja žena
ZAGREB - Udruga Kućna po moć dana 25. listopada 2022. godine potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredsta va) s Ministarstvom rada, mi rovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za program Zaželi-program zapošljava nja žena. Ukupna vrijednost projekta je 889.920,00 kuna, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda. Projekt će se provoditi 8 mjeseci, dok će se aktivnosti potpore i podrš ke starijim i nemoćnim oso bama pružati 6 mjeseci, ka ko je propisano projektnom dokumentacijom. I ova faza projekta se provodi u surad nji s obveznim partnerima, Hrvatskim zavodomza zapo šljavanje PU Krapina i Cen trom za socijalnu skrb Zlatar Bistrica. Projektom će se po novno zaposliti 18 žena ge
rontodomaćica koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, koje će brinuti za 130 krajnjih korisnika zbog povećane potrebe za ovakvim oblikom izvaninstitucional ne skrbi. Trenutno je u tije ku natječaj za zapošljavanje žena na koji se zainteresira
ne kandidatkinje mogu javiti do 2.11.2022. godine. Također ovim putem obavještavamo da nam se slobodno jave za interesirani krajnji korisnici projekta, a to su starije i ne moćne osobe kojima je po trebna pomoć u kući kako bi ih uključili u projekt. (zl)
MARIJA BISTRICA – U nedje lju je u Svetištu MBB na raspo redu bila zahvalnica na kraju ho dočasničke sezone. Ujedno, ovo je bila prilika i za zahvalu broj nim volonterima zdravstvenim djelatnicima koji već pet godi na volontiraju u Svetištu MBB upravo za vrijeme hodočašća. Sve skupa okupila ih je dr. sc.
Sanja Kovačić iz Marije Bistrice, poznata po dugogodišnjem vo lontiranju. A okupila ih je 42-oje. Svi oni već pet godina vikendima kada bi mogli biti slobodni vo lontiraju u Svetištu i vode brigu sa zdravstvene strane za brojne hodočasnike koji posjećuju Na cionalno Svetište u Mariji Bistri ci. Uz zahvalnicu organiziran je susret volontera. Nakon mise rektor Svetišta MBB preč. Do magoj Matošević, ugostio ih je u župnom dvoru uz ručak i druže nje. Upravo preč. Matošević če sto ističe veliku vrijednost ovog volontiranja, jer uz njih se hodo časnici osjećaju sigurnije. U vri jeme vikenda, kada mnogi jedva
čekaju odmor, oni svoje slobod no vrijeme provode nesebično brinući o sigurnosti hodočasni ka, posjetitelja Svetišta u Mariji Bistrici. Za ovu prigodu volonte ri su dobili i prigodne majice. Na početku mise, koju je predslavio župnik iz Velikog Trgovišća vlč. Luka Slijepčević, preč. Matošević je zahvalio zdravstvenim volon terima, ali i drugima koji volon tiraju i vode brigu o održavanju hortikulture i čistoće Svetišta, kao i pomagačima oko liturgij
skih obveza, čitačima na misa ma, članovima udruga koji su rađuju, redarima i svima koji na bilo koji način pomažu u funk cioniranju našeg najvećeg naci onalnog Svetišta. Također, dan ranije, u subotu središnje mi se održana je proslava srebrnih i zlatnih bračnih jubileja. Pozi vu Svetišta odazvala su se četiri para koji su proslavili 25 godina braka i pet parova koji su pro slavili 50 godina braka odnosno zlatni pir. (Elvis Lacković)
Domaći proizvodi, zdrava hrana, tradicijske igračke, ručni radovi...
ZLATAR BISTRICA – Općina Zlatar Bistrica or ganizira Božićni sajam koji će se održati u subotu 3. prosinca u Domu kulture u Zlatar Bistrici u tra janju od 10 do 18 sati. Na ovom izložbeno – pro dajnom sajmu prezentirat će se domaći autohtoni proizvodi, zdrava hrana, proizvodi iz integriranog i eko uzgoja obiteljskih poljoprivrednih gospodar stava iz našeg kraja, ali i drugih županija te tradi
cijske igračke, ručni radovi i sl. Općina osigurava besplatni izložbeno – prodajni prostor i medij sku promociju sajma uz prigodni program, a za sve izlagače bit će osiguran besplatni ručak. Sto ga Općina poziva sve zainteresirane proizvođače da prijave svoje sudjelovanje na sajmu putem emaila zlatar-bistrica@zlatar-bistrica.hr ili na tele fon 049/461-073 do 21. studenog. (sp)
ZLATAR BISTRICA- Otvoren je natječaj za do djelu učeničkih stipendija u Zlatar Bistrici. Dodi jelit će se 15 stipendija učenicima srednjih škola u dvije kategorije: stipendija prema socijalnom statusu i stipendija za nadarene učenike. U natje čaju prema socijalnom statusu mogu sudjelovati učenici čiji prihodi po članu kućanstva ne prela ze 70 % prosječne plaće isplaćene u gospodar stvu Krapinsko-zagorske županije u prethodnoj
godini. U kategoriji za nadarene mogu se prijavi ti učenici koji su svih 8 razreda osnovne škole za vršili sa prosjekom 5,00. Jedan od uvjeta za obje kategorije je da domaćinstvo nema nepodmire nih obveza prema Općini. Obje stipendije iznose 350 kuna mjesečno. Zahtjevi se podnose na po sebnim obrascima koji se mogu podići u Jedin stvenom upravnom odjelu Općine ili putem web stranice Općine, zaključno sa 7. studenog. (sp)
ZLATAR BISTRICA - Ovih je dana izvršeno uvođenje u posao izvo đača radova za izgradnju i opremanje dječjeg igrališta u naselju Veleškovec. Uvođenje u posao održalo se na lokaciji budućeg igra lišta, a istom su prisustvovali općinska načelnica Vesna Mikulec te predstavnici izvođača radova Pludux art d.o.o. i stručnog nadzo ra LAD 1 studio d.o.o. Ugovorena vrijednost radova iznosi ukupno 345.307,50 kn, odnosno 45.830,18 €, a završetak radova očekuje se u siječnju sljedeće godine. Projekt izgradnje i opremanja dječ jeg igrališta u naselju Veleškovec sufinanciran je sredstvima Eu ropske unije putem LEADER – Podmjerae 19.2, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., LRS LAGa "Zeleni bregi", natječaja za provedbu tipa operacije 2.1.1. ulaga nja u opće društvenu infrastrukturu i pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo. (zl)
ZLATAR BISTRICA - Uslijed obil nih padalina krajem mjeseca ruj na, došlo je do prokišnjavanja di jela krovišta na objektu Dječjeg vrtića "Zlatni dani". Općina Zla tar Bistrica kao vlasnik objekta pristupila je hitnoj sanaciji dijela krovišta. Radovi na sanaciji dije la krovišta iznosili su 65.456,25 kuna, a izvođač radova je tvrtka Limarska radnja "Rod". S obzirom da je protekle godine saniran dio krovišta, završetkom ovih radova krovište je u cijelosti obnovljeno, kažu u Općini Zlatar Bistrica. (zl)
11.11. i 12.11.
Bogata ponuda hrane Mlado vino u neograničenim količinama Za zabavu su zaduženi TS ‘Črleni lajbeki’ od 19 sati Za ceremoniju je zadužen KEKO
Na slobodne vikende ovi zdravstveni djelatnici dolaze volontirati u Svetište
Izvođač radova je tvrtka Završni radovi Krešo iz Čreta, koja je bila najpovoljnija na e-javnoj nabavi, odnosno, povoljnija od varaždinske tvrtke Colas, budući da su se te dvije tvrtke jedine javile na objavljeni natječaj
Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICEProblem asfaltiranja ne razvrstanih cesta prvi je s kojim se aktualna op ćinska vlast u Krapin skim Toplicama suočila kad je nakon prošlogodišnjih izbora pre uzela upravljanje Općinom. Nai me, jedna od prvih stvari koju je napravila tada nova načelnica, Gordana Jureković, bilo je poni štavanje Odluke svojih prethodni ka, prema kojoj bi se Općina kre ditno zadužila za 5 milijuna kuna, kako bi se asfaltirao određeni broj nerazvrstanih cesta. Svoju odluku načelnica Jureković tada je obra zlagala konstatacijom da je nasli jedila Općinu s nesređenim finan cijama i velikim dugovima te da smatra kako bi bilo neodgovorno od nje da u tom trenutku Općinu
Jureković: 'Ugovor s izvođačem je sklopljen 14. listopada, a rok za izvođenje radova je 90 dana od sklapanja Ugovora, naravno, ukoliko će to vremenske prilike dozvoljavati. Radove ćemo financirati vlastitim sredstvima, koja su planirana Proračunom i nećemo se morati kreditno zaduživati'
još dodatno zaduži. Bez kredita
Sada, gotovo godinu i pol kasnije, pošto je konsolidirala općinske fi nancije, a nakon provedenog javnog natječaja, potpisala je 2.352.900 ku na Ugovor o modernizaciji neraz vrstanih cesta na području Općine Krapinske Toplice, a koji obuhvaća pripremne radove, izradu oborinske odvodnje i asfaltiranje 3.810 meta ra nerazvrstanih, makadamskih ce sta u šest naselja. – Ugovor s izvođa čem je sklopljen 14. listopada, a rok za izvođenje radova je 90 dana od sklapanja Ugovora, naravno, ukoliko će to vremenske prilike dozvoljava ti. Radove ćemo financirati vlastitim sredstvima, koja su planirana Prora čunom i nećemo se morati kreditno zaduživati – rekla je načelnica, do davši kako je izvođač radova tvrtka Završni radovi Krešo iz Čreta, koja je bila najpovoljnija na e-javnoj na bavi, odnosno, povoljnija od varaž dinske tvrtke Colas, budući da su se te dvije tvrtke jedine javile na objav ljeni natječaj.
Tako će se, ako vremenske prilike budu povoljne, do sredine siječnja iduće godine u Maloj Erpenji asfal
tirati odvojak Belini – Kroz staru se ču u duljini od 1000 metara te odvo jak Pleški – Koprivnjaki u dužini od 550 metara, a u naselju Hršak Bre gu odvojak Mlinarić – Hršak (170m) i odvojak Fučkarov Breg – Hršak Breg (150m). U Slivonja Jarku asfal
tirat će se odvojak od županijske ce ste do Gašparića dug 250 metara, a u Lovrećim selima odvojak Špolja rov Brijeg – Mala Erpenja (400m) i odvojak Horvati – Jagići (100m). U Čretu će se u ovom ciklusu asfaltira ti 260 metara dug odvojak Šoštarki i 150 metara dug odvojak Prekrižje –Škrnjugi – Plahutari, dok će se u Jur jevcu asfaltirati odvojak od državne ceste do Habulinca (330m) i odvojak Fučki – Budinje (450m).
Utijeku je tehnički izrazi to zahtjevna i 100 tisu ća eura vrijedna sana cija klizišta 'Vinski Vrh' u Poljanici Bistričkoj, na županij skoj cesti koja spaja Mariju Bistri cu i Konjščinu. Kako bi se uvjerili teku li radovi prema planu i obav ljaju li se zadovoljavajućom kva litetom, prošlog su petka gradili šte posjetili župan Željko Kolar, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i ravnatelj Županij ske uprave za ceste Stjepan Siro vec, koji je tom prilikom detaljni je objasnio javnosti kako je uopće došlo do stvaranja klizišta te na ko ji se način ono sanira. – Došlo je do oštećenja kolnika koje je nasta lo zbog klizanja pokosa terena uz samu cestu. Oštećenja su nastala na samom trupu kolnika, odnosno, nastale su uzdužne i poprečne pu kotine, a došlo je i do denivelaci ja samog kolnika uz njegov afini tet daljnjeg širenja. Kako bismo to spriječili te samim time omogući li da se promet normalno odvija, morali pristupiti izradi projektno – tehničke dokumentacije i ugo varanja izvođenja radova. Samom projektno – tehničkom dokumen tacijom predviđena je izrada 25 pi lota u razmaku od 1,5 metara, pro mjera 400 milimetara i dubine do osam metara. Na te pilote je izra đena potpuna zaštitna konstruk cija, AB zid visine do dva metra, a
Milički: 'Dosta turista i pješice i osobnim vozilima dolazi posjetiti ovu destinaciju, tako da zahvaljujem Županijskoj upravi za ceste i Županiji na ovoj sanaciji'
iza toga se izvodi drenažni sustav za prihvat oborinskih voda i sa ma sanacija kolnika u zoni klizi šta – objasnio je ravnatelj Sirovec te dodao kako će se, prema sadaš njoj dinamici, očekuje da bi radovi u potpunosti trebali završiti tije kom mjeseca studenog ove godine.
Župan Kolar dotaknuo se i same problematike klizišta koja je za dnjih nekoliko godina, što uslijed klimatskih promjena, što uslijed potresa, nažalost, u Zagorju iteka ko aktualna. Naglasio je da se na području Krapinsko – zagorske žu panije svaki mjesec otvara po jed no novo klizište, no, dobra je vi jest da se, kako je rekao, sanacija klizišta koja su nastala uslijed po tresa uspijevaju financirati kroz Fond solidarnosti, a koji priprema još jedan veći investicijski ciklus.Zatražili smo povećanje alokacije, jer smo dobili zahtjeve iz dvadese tak općina i gradova, koji su morali pripremati posebnu dokumentaci ju, kako bi se utvrdilo da su klizi šta nastala od potresa i za vrijeme potresa. Tu su još i propusti koji su također ozbiljno stradali u potresu ili im je narušena konstrukcijska
nosivost – rekao je Kolar, napome nuvši kako se u jednom četverogo dišnjem mandatu, kad je Županija u pitanju, saniraju klizišta u vrijed nosti od 20 do 22 milijuna kuna, a tri do četiri milijuna kuna uloži se u izradu projektne dokumentacije.
Važna sanacija
Načelnik Općine Marija Bistrica, Josip Milički, dakako, zadovoljan je što se ovo klizište sanira, a kako je naglasio, riječ je o vrlo projektu, budući da se iza tog klizišta nalazi crkva Vinski Vrh, prasvetište da našnjeg Svetišta Majke Božje Bi stričke, istaknuo je načelnik Ma rija Bistrice, Josip Milički. – Dosta turista i pješice i osobnim vozili ma dolazi posjetiti ovu destinaci ju, tako da zahvaljujem Županij skoj upravi za ceste i Županiji na ovoj sanaciji. Upravo na ovoj cesti koja povezuje Mariju Bistricu i Ko njščinu prošle smo godine sanira li jedno klizište koje se nalazi is pod prasvetišta i jedan propust na granici između općina Marija Bi strica i Konjščina – rekao je Milički naglasivši kako bi bez hitnih inter vencija i razumijevanja Županijske uprave za ceste ova važna promet nica bila uistinu teško prohodna.
Gradilište su posjetili župan Željko Kolar, načelnik Josip Milički i ravnatelj ŽUC-a Stjepan Sirovec
U tijeku je sanacija zahtjevnog klizišta na cesti između Marije Bistrice i Konjščine!
Sto tisuća eura vrijedna sanacija važnog klizišta trebala bi biti dovršena tijekom mjeseca studenog ove godineKlizište Vinski Vrh Načelnica Općine Krapinske Toplice potpisala je 2,35 milijuna kuna vrijedan ugovor s izvođačem radova Foto: Arhiva Zagorski list (Ilustracija)
Na temelju Odluke Gradonačelnika Gra da Zaboka KLASA: 940-05/22-01/002 UR BROJ: 2140-6-3/3-22-13 od 17. listopada 2022. godine Povjerenstvo za prodaju naslijeđe nog osobnog automo bila raspisuje sljedeći
za prodaju rabljenog osobnog automobila u vlasništvu Grada Zaboka
I. Grad Zabok pro daje rabljeni osob ni automobil mar ke Opel, model Astra 1.4 16V, u prometu od 19.12.2000., broj šasije W0L0TGF4815040959, po početnoj cijeni od 5.472,19 kuna / 726,28 EUR (fiksni tečaj kon verzije 7,53450).
II. Rok za dostavu po nuda je 8 dana od dana objave natječaja u „Za gorskom listu“. Ponu de se dostavljaju u za tvorenim omotnicama na adresu: GRAD ZA BOK, Zabok, ZIVTOV trg 10 s naznakom „ne otvaraj – natječaj za prodaju osobnog au tomobila“.
III. Predmetni osobni automobil prodaje se u stanju „viđeno-ku pljeno“. Natječajna do kumentacija dostupna je u Uredu Grada, Za bok, ZIVTOV trg 10, soba br. 7 ili na Inter net stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr.
GRAD ZABOK
KRAPINA - Na gradskom groblju u Krapini u ponedje ljak je održano središnje žu panijsko obilježavanje blag dana Svih svetih. Vijenac je položila delegacija Krapin sko-zagorske županije, pred vođena županom Željkom Kolarom, zatim delegacija Ministarstva hrvatskih bra nitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Svijeće su zapalile i članice obitelji poginulih hr vatskih branitelja, predstav nici braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagor ske županije, predsjednik i zapovjednik vatrogasne za jednice KZŽ Stjepan Skuli ber i Marijan Lovrenčić te čelnici jedinica lokalne sa mouprave predvođeni gra donačelnikom Grada Krapi ne Zoranom Gregurovićem. Nakon Krapine, župan Kolar lampaše je zapalio i u Zabo ku kod spomenika poginu lim policajcima, a potom i u Velikom Trgovišću kod biste Franje Tuđmana, u Klanjcu kod spomenika Auntunu Augustinčiću te na koncu u Kumrovcu kod spomenika Josipu Brozu Titu. - Svi sve ti su prilika da se prije svega mi svaki osobno prisjetimo naših najbližih, obitelji koji su nas napustili, prijatelja, susjeda, a uvijek je i posebno prilika da se prisjetimo svih poginulih hrvatskih branite lja. Kroz povijest, Zagorje je dalo niz velikih ljudi, koji su ostavili trag u povijesti dr žava u kojoj smo tada živjeli. Ovo je isto tako jedna prili ka da se sjetimo i njih da za palimo jednu svijeću i lam
Kolar: 'Vjerujem da je to dobra ljudska gesta, koju tako treba isključivo promatrati. Ona nema veze s politikom, još manje ima veze s dnevnom politikom. To ima veze jedino s ljudskošću'
paš i da im odamo počast za sve ono dobro što su napra vili u svojem životu za sve nas. Vjerujem da je to do bra ljudska gesta, koju tako treba isključivo promatrati.
Ona nema veze s politikom, još manje ima veze s dnev nom politikom. To ima ve ze jedino s ljudskošću – re kao je tom prigodom župan Kolar.(zl)
KONJŠČINA - Završeni su radovi na dvije nerazvrstane ce ste u Općini Konjščina. Asfaltirana je dionica Pavlići u Je lovcu duljine 200 m, a vrijednosti 204.700,00 kn (27.168,35€). Asfaltirana je i dionica Cvetki u Pešćenom duljine 90 m, a vrijednosti 119.875,00 kn (15.910,14€). Radovi u vrijednosti 324.575,00kn (43.078,50€) građani spomenutih zaseoka su financirali su u iznosu od 47.800,00kn (6344,15€) iliti 14,73%, dok se ostali troškovi pokrivaju iz proračuna Općine Ko njščina. Izvođač radova bio je Građprom d.o.o., dok je nad zor provodio G.N.P. – Trasa d.o.o. (zl)
GORNJA STUBICA - Opći na Gornja Stubica raspisala je natječaj za dodjelu učenič kih i studentskih stipendi ja za školsku/akademsku godinu 2022./2023. Dodije lit će se 15 učeničkih stipen dija po 200 kuna mjesečno te 20 studentskih stipendi
ja po 500 kuna mjesečno. Sve informacije oko prijave na natječaj, obrasca za prija vu i potrebne dokumentaci je možete dobiti u JUO Gor nja Stubica ili web stranici, a rok za dostavu je 16. stu denoga do 14 sati, bez obzira na način dostave. (zl)
DONJA STUBICA - Grad sko društvo Crvenog križa Donja Stubica organizira lo je proteklog tjedna akci ju dobrovoljnog darivanja krvi. Ukupno je prikupljeno 335 doza, a po prvi put krv je
darivalo devet darivatelja. U Stubičkim Toplicama priku pljena je 21 doza, u Gornjoj Stubici 51. U Donjoj Stubici krv je darovalo 99 darivate lja, u Oroslavju 91, a u Mari ji Bistrici 73 darivatelja. (jk)
ZLATAR - Grad Zlatar otvorio je internetsko savje tovanje sa zainteresiranom javnošću za nacrt Odlu ke o socijalnoj skrbi Grada Zlatara. - Pozivamo pred stavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do 08. studenog 2022. godine, dostave svoje prijedloge i ko mentare na predloženi Nacrt, putem obrasca na ma il: grad@zlatar.hr – kažu u Gradu. (sp)
Župan Kolar uz blagdan Svih svetih zapalio lampaše Titu, dr. Tuđmanu i braniteljima!
ZLATAR - Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba (1.10.2022.) te Međunarodnog dana međusobnog pomaganja (26.10.2022.) u organizaciji Centra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica dana 26. listopa da 2022. godine u prostoru Galerije izvorne umjetnosti Zlatar održana je stručna edukacija na tribinama. Edukacija je bila namijenjena struč njacima zaposlenim u ustanovama socijalne skrbi, socijalnim radnici ma, psiholozima, socijalnim peda gozima, pravnicima, medicinskim sestrama te stručnjacima drugih profesija.
Prilika za učenje
Prvo predavanje pod nazivom ''Iza zovi Covid pandemije iz perspektive osoba starije životne dobi koje žive u samačkim kućanstvima'' održala je Natalija Čaćko, mag.act.soc. iz Cen tra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica. Upoznala je prisutne s rezultatima svojeg kvalitativnog istraživanja čiji je cilj bio dobiti uvid u svakodnevni život osoba starije životne dobi ko
je žive u samačkim kućanstvima za vrijeme Covid pandemije. Iako je Co vid pandemija utjecala na sve dobne skupine, starije se osobe smatraju posebno rizičnom populacijom koja zahtijeva veću zaštitu. Pod promje nama koje su osobe starije životne dobi koje žive u samačkim kućan stvima doživjele za vrijeme pande mije su promjene u financijskim prilikama, fizičkom zdravlju, psi hičkom zdravlju, socijalnim odno sima i dnevnim aktivnostima. Čim benici koji su doprinijeli prilagodbi na Covid pandemiju osobama stari je životne dobi koje žive u samačkim kućanstvima su prethodno životno iskustvo, religioznost te socijalna podrška. Uz dobivene rezultate, ova se pandemija može smatrati prili kom za učenje gdje starije osobe mo gu povećati svoju sposobnost suoča vanja s budućim izazovima.
Drugo predavanje pod nazivom ''Uloga socijalnog radnika u palija
Općina Mače raspisala je natječaj za dodjelu stipendija srednjoškolcima i studentima
MAČE - Općina Mače raspisala je natječaj za dodjelu stipendija srednjoškolcima i studentima. Ove se godine dodjeljuje 8 učeničkih i 8 studentskih stipendija. Učenič ke stipendije iznose 200 kuna odnosno 26,54 eura mjesečno, a studentske 66,36 eu ra mjesečno. Stipendije se dodjeljuju za razdoblje od 1. rujna tekuće godine do 30. lip nja iduće godine za učeničke stipendije te od 1. listopada tekuće godine do 31. srpnja iduće godine za studentske stipendije. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju svi re dovni učenici srednjih škola i studenti s područja Općine Mače koji, osobno, a i njiho vi roditelji ako su u braku ili samo jedan roditelj kojemu je učenik ili student povjeren na odgoj i čuvanje, posvojitelji ili skrbnici imaju prebivalište na području Općine Mače te koji su državljani Republike Hrvatske i nisu korisnici stipendije odobrene od strane Krapinsko-zagorske županije ili drugih državnih tijela. Zahtjevi se podnose na poseb nom obrascu koji izdaje Jedinstveni upravni odjel Općine Mače, a zainteresirani učeni ci i studenti ga mogu podići za vrijeme trajanja natječaja u prostorijama Jedinstvenog upravnog odjela ili skinuti sa web stranice Općine Mače. Rok za podnošenje zahtje va je 15 dana od dana objave natječaja, a zaključno do 8. studenog do 15 sati bez ob zira na način dostave. Zahtjev s potrebnim prilozima dostavlja se osobno ili prepo ručenom poštom na adresu: Općina Mače, Odbor za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija, Mače 30, 49251 Mače, s naznakom "Natječaj za dodjelu stipendija". (sp)
MAČE - Općina Mače obavještava sve korisnike nerazvrstane ceste u Velikom Komoru oznake K-11 G. Čehulići da su po čeli radovi na sanaciji klizišta (kod kuć nog broja Veliki Komor 114), te će na vedenom dionicom prometovanje biti otežano. Radove izvodi tvrtka "TARAC" – građevinarstvo, prijevoz i trgovina iz Bedekovčine. Preporuka korisnicima predmetnog puta je korištenje obilaznih pravaca. – Mole se miještani za razumi jevanje – kažu u Općini Mače. (zl)
tivnoj skrbi'' održala je Miljenka Ši mec, mag.soc.rada, iz Službe za pro duženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin. Imenovana je govorila o ulozi soci jalnog radnika kao člana multidisci plinarnog bolničkog palijativnog ti ma koji svojim individualiziranim i holističkim pristupom prema bole sniku, u simbiozi s drugim stručnja cima, procjenjuje, inicira, koordinira
i realizira post hospitalno zbrinjava nje bolesnika. Prikazala je svoj pro fesionalni rad u kojem se susreće s potrebom i problematikom zbrinja vanja velikog broja bolesnika, kroni čarima u terminalnoj fazi bolesti i visoke životne dobi, među kojima se nalaze i brojni bolesnici s neuroko gnitivnim poremećajima s kojima je komunikacija značajno otežana. U praksi primjećuje da se obitelji su
očavaju sa sve težim zbrinjavanjem bolesnika unutar vlastite obitelji, bez adekvatnih usluga u zajednici i ne dostatkom kvalitetnih smještajnih kapaciteta, a posljedice tih nedosta taka i bolesti su izazovi koji nas čeka ju. - Cjeloživotno učenje danas je ne zaobilazno u svim područjima rada, a posebice čini okosnicu u unapre đenju rada u sustavu socijalne skr bi. U ovom izuzetno izazovnom vre menu u kojem živimo svima nama od velike je važnosti pružanje podrš ke i pomoći u savladavanju prepre ka s kojima se možda nikada prije nismo sreli, a najbolji put prema to me je osuvremenjivanje i jačanje na ših osobnih i profesionalnih kapa citeta kako bi kao stručnjaci ojačali, postali što kompetentniji i samim time uspješniji u prevladavanju kriznih situacija, promicanju pro mjena, osnaživanju korisnika u sa mostalnom zadovoljavanju život nih potreba te njihovom aktivnom uključivanju u život zajednice – ka že ravnateljica zlatarbistričkog Cen tra Marija Kurtanjek. (zl)
Nakon izazovne godine, odlične vijesti za loborske poljoprivrednike
Velik broj naših ljudi bavi se poljoprivredom, od toga živi i prehranjuje svoju obitelj, a na nama je da potičemo njezin razvoj te unapređujemo i potičemo konkurentnost i razvoj svih grana poljoprivrede, kaže načelnica Jembrih
LOBOR - Nakon izazovne godine u kojoj su zagorske poljoprivrednike pogodile brojne prirodne nepogode, iz Općine Lobor stižu im odlične vi jesti. Naime, radi daljnjeg ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, Op ćina Lobor ove će godine svojim po ljoprivrednicima dodijeliti potpore u iznosu od 50.000 kuna.
Što se sufinancira
I načelnica Ljubica Jembrih pozva la je poljoprivrednike s područja Općine da se prijave na natječaj i ostvare pravo na potporu koja će im, sasvim sigurno, uvelike pomo ći u razvoju njihove proizvodnje.Budući da su naši poljoprivrednici zbog nezapamćene suše ove godi ne zbrajali velike gubitke na svojim poljoprivrednim površinama, Opći na im želi što više pomoći kako bi kvalitetno i uspješno nastavili ra zvijati svoju poljoprivrednu proi zvodnju. Velik broj naših ljudi ba vi se poljoprivredom, od toga živi i prehranjuje svoju obitelj, a na nama je da potičemo njezin razvoj te una pređujemo i potičemo konkuren tnost i razvoj svih grana poljopri vrede, kao i proizvodnju zdravih i domaćih proizvoda na koje smo po nosni – rekla je načelnica Jembrih. Općina će svojim poljoprivredni cima sufinancirati police osigura nja usjeva, nasada i stoke te umjet no osjemenjivanje krava i krmača u maksimalnom iznosu od 1.500 ku na po korisniku godišnje. Potiče se i povećanje proizvodnje voća i povr
ća i ekološke proizvodnje najviše do 5.000 kuna, odnosno do 3.000 kuna po korisniku godišnje. Općina Lo bor svojim poljoprivrednicima do djeljuje i potpore za nabavu opreme kojom se potiče uzgoj i zadržavanje pčelinje zajednice koje su od važno sti za oprašivanje u lokalnoj zajed nici što će sufinancirati s 50 kuna po pčelinjoj zajednici, a maksimal no do 3.000 kuna.
Prilikom dodjele potpora uzima ju se u obzir prihvatljivi troškovi
u 2022. godini, a za svih pet mjera Općina Lobor u svom je proračunu osigurala ukupno 50.000 kuna. Ko risnici potpore mogu biti obitelj ska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, trgovačka društva i dru ge pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem na području Općine Lo bor. Rok za dostavljanje zahtjeva za dodjelu potpora je 20. prosinca, a detaljnije informacije o javnom pozivu, kao i upute za prijavitelje nalaze se na službenoj web strani ci Općine. (zl)
Rok za dostavljanje zahtjeva za dodjelu potpora je 20. prosincaEdukacija stručnjaka zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u organizaciji Centra za socijalnu skrb Zlatar Bistrica
GORNJA STUBICA – Čla novi Udruge branitelja Do movinskog rata 'Sveti Juraj' Gornja Stubica i načelnik Gornje Stubice Jasmin Kriz manić, položili su 25. listo pada cvijeće i zapalili lam paše kod spomen biste Rudolfa Perešina, u Spomen parku u centru Gornje Stu bice koji nosi ime po ovom junaku. Time su mu odali počast i obilježili ovaj važan datum, odnosno 31. obljet
nicu povijesnog Rudijevog preleta zrakoplovom MIG 21 iz JNA u Klagenfurt. Naj poznatiji Gornjostubičanec Rudolf Perešin, rođen u Ja kišncu 25. ožujka 1958. ogid ne, tada je iz JNA prebjegao na hrvatsku stranu, a slije tanjem u Austriju privukao je pozornost čitavog svije ta, fotografijom pokraj svog borbenog zrakoplova i poru kom: 'Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!'. (jk)
Približiti djeci staklo kao svestran i pri rodan materijal koji se može lako i u potpunosti reciklirati, već je godinama cilj aktivnosti koje Vetro pack Straža d.d. provodi u školama. Ovog su ih puta oduševili radionicama pu hanja stakla na kojima su i oni sami mogli ispuhati ma le staklene balone. Teško je opisati njihovo oduševlje nje kad vide što se sve mo že raditi sa zagrijanim sta klom, a još teže kad sami napušu stakleni balončić1 Puhanje stakla pokazivao im je slovenski staklopu hač Zvonko Drobnič, a ra dionice su provedene u os novnim školama u Humu na Sutli, Pregradi i Desini ću i obuhvatile su gotovo 400 djece. U humskoj ško li, Zvonku su se pridružile i profesorica Zinka Kobu la Kamenšek s učenicama Anom Preglej i Patricijom Ružak iz Šolskog centra Rogaška Slatina (staklarski smjer) koje su provele radi onice crtanja na staklu i sla ganja staklenih mozaika. Uz
kreativno izražavanje, djeca su upoznata s recikliranjem stakla i njegovom važnošću u očuvanju prirode i održa vanju našeg okoliša lijepim i čistim. I svi su na kraju ra dionica obećali da će redo vito odnositi praznu stakle nu ambalažu u kontejnere za staklo. Jer dobre navike usvajaju se od malih nogu!
Gradonačelnik Klanjca ugostio darivatelje krvi te im uručio zahvalnice i priznanja
KLANJEC – Povodom Dana darivatelja krvi u RH, grado načelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek primio je prošlog tjed na darivatelje krvi s područ ja djelovanja Gradskog druš tva Crvenog križa Klanjec te im uručio zahvalnice i prizna nja. Zahvalnice su primili za 10 puta darovanu krv: Sanja Borošak, Dariš Bašić, Kreši mir Štih, Silvio Novak, za 20 puta darovanu krv: Karlo Ve selinović, Mario Harapin, Kri
stijan Vrančić i Filip Petrišić, za 30 puta darovanu krv: Mir ko Staroveški. Priznanja i za hvalnice su primili za 50 puta darovanu krv. Daniel Boro šak, Mario Marić i Matija Ma kek, za 75 puta darovanu krv: Ervin Šoban i Željko Ilić, dok je Dragutin Šoštar primio pri znanje Republike Hrvatske, odnosno odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Ka tarine Zrinske, za 100 puta da rovanu krv. (dž)
RADOBOJ - Zbog velikog interesa za razgled izlož be "Sveci s bregov-SOS za Svece" u kapeli sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim, produžujen je slobodni posjet izložbi svim zainte resiranim posjetiteljima. Novi termini posjeta su od 3. do 5. studenog 2022.
od 15 do 18 sati. Također će biti omogućen posjet izložbi za grupe posjeti telja tijekom radnog vre mena Muzeja Radboa od ponedjeljka do subote od 8 do 16 sati uz prethodnu najavu na brojeve telefona Muzeja Radboa: 049/350118 i 091/725-7685. (zl)
Produžen slobodni posjet izložbi 'Sveci s bregov-SOS za svece'
KUMROVEC - U Muzeju "Staro selo" Kumrovec, 5. studenog, s početkom u 11 sati, u sklopu manifestacije Martinje u Kumrovcu, u malom izložbenom prostoru Muzeja "Staro selo" Kumrovec, otvara se izložba Vinogradari-ljubitelji dobre kapljice, autorice Anite Paun Gadža. U Hrvatskom zagorju ljudi su nekada živjeli isključivo od onoga što su sami proizveli. Bavili su se obrtima, poljodjelstvom, stočarstvom, ali i vinogradarstvom. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina bio je poznat svim staležima. Osim što su ga proizvodili za vlastite potrebe, višak uroda mogao se prodati i na taj način nadomjestiti slabi prihodi poje-
dinaca. Od najstarijih vremena ono se upotrebljavalo kod različitih vjerskih obreda, a poznata su i njegova antiseptička i terapeutska svojstva. Prihvaćanjem novih sorti javlja se i želja za unapređenjem proizvodnje, što je krajem 19. i početkom 20.st. rezultiralo osnivanjem udruga u koje se učlanjuje sve više proizvođača vina. Zajedničkim aktivnostima, organiziranjem mnogobrojnih predavanja i edukacija danas imamo vrhunske kvalitete vina za koje pojedinci dobivaju brojne nagrade na vinskim sajmovima. Ljubav prema vinogradu i vinu od davnina pa sve do danas prikazan je i na spomenutoj izložbi. (zl)
Delegacija Općine Kumrovec na čelu s načelnikom Robertom Šplajtom posjetila je grad Berovo u Republici Sjevernoj Makedoniji
SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Općini Sveti Križ Začretje u okviru natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja odobreno je 2.488.000,00 kuna bespovratnih sredstava za dogradnju Dječjeg vrtića Sveti Križ Začretje. U planu je dogradnja novog vrtića sa još dvije nove jedinice, čime bi se povećao kapacitet postojećeg vrtića za četrdesetak djece. - Sada nam predstoji potpisivanje
ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, provedba postupka javne nabave te u što skorije vrijeme početak samih radova. Sredstva koja smo dobili značajno će pridonijeti razvoju i kvaliteti života naših mještana te omogućiti smještaj većem broju djece te, nadamo se, zaokružiti priču za sretno i zdravo djetinjstvo najmlađih u Svetom Križu Začretju – poručuju iz Općine. (zl)
KUMROVEC - Suradnja između Kumrovca i Berova započeta 2019. godine nastavila se posjetom kumrovečke delegacije ovom mjestu smještenom na istoku Makedonije.
Europa za građane
– Upoznali smo se 2019. kroz projekt Europa za građane koji ujedinjuje europska povijesna mala mjesta. Već smo onda planirali da kroz razne projekte s područja kulture i obrazovanja te održivog razvoja s njima nastojimo napraviti neki kvalitetan projekt. Ovaj posjet je početak te naše konkretne suradnje, gdje smo se u Berovu upoznali s njihovom kulturom i obrazovanjem – izvijestio nas je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. Predstavnici kumrovečkih institucija i udruga obišli su i razgledali berovske institucije na lokalnoj razini: Dječji vrtić, Osnovnu školu, Srednju školu, Dom za starije i nemoćne, Dom kulture i muzej, Javnu vatrogasnu postrojbu, gdje su održani radni sastanci s razmjenjivanjem iskustva i dobre prakse.
"Makedonci jako puno ulažu u obrazovanje"
– Ovim posjetom mogli smo usporediti njihov način razmišljanja i života s potrebama naše općine i vidjeti koje stvari oni rade kvalitetnije od nas i nešto od njih naučiti. Mogu izdvojiti da imaju kvalitetno obrazovanje u kojeg puno ulažu. Imaju i jedan kvalitetan projekt, a to je stavljanje propale imovine u
Sljedeće godine na Dan mladosti Kumrovec će se pobratimiti s makedonskim Berovom i bugarskim mjestom Bolyarovo
funkciju na način da su se te zgrade pretvorile u kvalitetne domove za starije i nemoćne kojima upravlja javna ustanova koja djeluje pod okriljem općine. Koliko god Makedonci možda bili u financijski težoj situaciji nego mi, puno sredstava izvlače preko predpristupnih fondova Europske unije i donacija raznih ambasada te ostalih oblika pomoći – prenio je pozitivna iskustva iz Makedonije kumrovečki načelnik.Uspješna prijateljska suradnja nastavit će se sljedeće godine u Ku-
mrovcu na Dan mladosti i radosti, 25. svibnja, kada će se pobratimiti Kumrovec, Berovo i bugarski grad Bolyarovo. – Namjerno je izabran taj datum na Dan mladosti i radosti kao jedan od simbola Kumrovca. Tada ćemo se pobratimiti s Općinom Berovo i Općinom Bolyarovo iz Bugarske, koju sam također posjetio nedavno. Potpisat ćemo tada tripartitni sporazum između naše tri općine i nastaviti jednu stvarno dobru kvalitetnu prijateljsku suradnju – najavio je Šplajt.
"Vidjeli smo puno primjera dobre prakse, a pogotovo projekt kojim su propalu imovinu stavili u funkciju, pretvarajući zgrade u domove za starije i nemoćne"
Nagradu je Baueru uručio gradonačelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek, koji je ujedno izrazio zadovoljstvo ovogodišnjom manifestacijom. – Dani Ksavera Šandora Gjalskog bili su bogati programima za najmlađe, za malo starije, za ljubitelje slika i umjetnosti te pisane riječi. Veseli nas da se tradicija održavanja uručenja nagrada nastavila i ove godine, da imamo laureata koji je to izuzetno zaslužio i po onima koji se bave teorijom književnosti, ali i po onima koji vole čitati stvari koje nas podjećaju na bližu ili dalju prošlost. Moram zahvaliti Ministarstva kulture i informiranja na podršci u organizaciji, Županiji kao i prijateljskim gradovima Poreču i Crikvenici na suradnji koja se nastavlja uspješno i ove godine, a vjerujem da će se nastaviti i u narednim godinama – rekao je gradonačelnik Hanžek
Sabina Pušec ZABOK
UDvorcu Gjalski u Gre dicama kraj Zaboka dodjelom ovogodiš nje književne nagrade Ludwigu Baueru za roman Dvostruki život Eve Braun završila je manifestacija Dani Ksa vera Šandora Gjalskog. Nagradu dodjeljuje Društvo hrvatskih knji ževnika i Grad Zabok uz potporu Ministarstva kulture RH, Krapin sko – zagorske županije te gradova Poreča i Crikvenice, a sastoji se od statue s imenom dobitnika, povelje i novčanog iznosa.
Novi roman 'Kuća'
- Rekao bih da mi je ova nagrada po sebno draga, velikim dijelom jer je dodjeljuju književnici, ali i zato što nosi ime stvarno velikog hrvatskog književika koji je meni još od dje tinjstva puno značio. Pišem velikim dijelom novopovijesne romane. No vopovijesni su utoliko što se protok povijesti prikazuje s gledišta nekog običnog čovjeka, ne onih vrhunskih likova koji se pojavljuju u udžbeni cima ili se uspomene na njih čuva ju u muzejima. Obični ljudi najče šće su žrtve povijesti. Pokušavam izraziti književnu istinu o različitim periodima povijesti, a ovdje je riječ o prijelomnim godinama, uoči 90 –ih, stjecanja hrvatske samostalnosti i vrijeme Domovinskog rata – rekao je Ludwig Bauer, dodavši da vjeru je da se običan čovjek može pronaći među likovima njegove knjige. - Ako se gleda u retrospektivi, onda svatko tko je poživio taj period može pre poznati koliko se vrijeme mijenjalo i koliko smo se zapravo i mi promi jenili unutar toga, u skladu ili pod utjecajem vremena – rekao je Bau er, otkrivši da uvijek piše novi ro man, pa tako i sada. - Radni naslov je Kuća, riječ je o gradnji kuće prven stveno u razdoblju socijalizma u ko
jem je stalno manjkalo upravo onog materijala koji vam za gradnju kuće treba, a susretali ste se s nekim bi rokratskim zamkama, koje su bile totalno apsurdne iako je sistem pre tendirao da ide u korist običnog čo vjeka – otkrio je ovogodišnji laureat. Nagradu je Baueru uručio gradona čelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek, koji je ujedno izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim manifestacijom. – Da ni Ksavera Šandora Gjalskog bili su bogati programima za najmlađe, za
malo starije, za ljubitelje slika i um jetnosti te pisane riječi. Veseli nas da se tradicija održavanja uručenja nagrada nastavila i ove godine, da imamo laureata koji je to izuzetno zaslužio i po onima koji se bave te orijom književnosti, ali i po onima koji vole čitati stvari koje nas podje ćaju na bližu ili dalju prošlost. Mo ram zahvaliti Ministarstva kulture i informiranja na podršci u organiza ciji, Županiji kao i prijateljskim gra dovima Poreču i Crikvenici na su
Mala nagrada Gjalski dodijeljena je učenicima osnovnih škola. Na ovo godišnji natječaj pristiglo je 56 proznih uradaka 9 škola, sudjelovalo je 38 učenika i 14 mentora. Stručnu prosudbu izvršilo je povjerenstvo kojega su činile urednica, novinarka i fotografkinja Branka Primorac te članice prof. Ines Krušelj – Vidas i prof. Ljerka Gajski Markulin. Pr vu nagradu osvojila je Ema Jambrek za svoj rad 'Zazelenilo se' (8.r. OŠ Bedekovčina, mentorica: Vesna Košutić), druga nagrada pripala je Emi Mihovilić za rad 'Požari, suše i druge…' (8.r. OŠ Sv. Križ Začretje, men torica: Monika Zaplatić, a treća Mellanie Jakšić za rad 'Multipla sklero za' (8.r. OŠ M. Gupca Gornja Stubica, mentorica: Vesna Jakopović). Po hvaljeni su i radovi ovih učenika: Ema Ocvirek, Helena Gregurić, Noa Krušelj, Tia Glumpak, Lota Belošević, Borna Šlogar, Ema Mraz. Nagra đenim učenicima i mentorima čestitke su uputile ispred Grada Zaboka Petra Vrančić Lež te zamjenica župana Jasna Petek. (jk)
radnji koja se nastavlja uspješno i ove godine, a vjerujem da će se na staviti i u narednim godinama – re kao je gradonačelnik Hanžek.
Što čini veličinu jedne nagrade?
Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika istaknuo je da je ova nagrada izrasla u najve ću nagradu koju dodjeljuje Druš tvo hrvatskih književnika, ali i ko ju uopće prozni autor u Hrvatskoj
može dobiti. - Što čini veličinu jed ne nagrade? To nije ime nagrade, iako je ovo lijepo ime, nije čak nije ni novčani iznos koji prati tu na gradu, nego popis koje su knjige dobile tu nagradu. Jesu li zaživje le i preživjele kasnije, a stvarno na popisu knjiga koje su nagrađene ovom nagradom ima divnih knjiga i autora. To je jedna od najiščeki vanijih nagrada hrvatskih pisaca. Ne samo da smo danas dobili no vog autora koji se može ponositi
Na sam rođendan velikoga gredičkog pisca 26. listopada u Galeriji grada Zaboka književnica, profesorica, znanstvenica i povjesničarka književno sti Julijana Matanović održala je Književno-znanstvenu tribinu posve ćenu Ksaveru Šandoru Gjalskom i njegovim autobiografskim zapisima. Tribina je organizirana u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Kulturne manifestacije "Dani Ksavera Šandora Gjalskog". Matanović se osvrnula na autobiografske zapise K. Š. Gjalskog i argumentirala u pet ključnih točaka zašto je on književni klasik. Ova je tribina osvijetlila i no va mjesta u bogatom opusu Gjalskog, navela je na promišljanje o mogu ćim interpretacijama, o dijelovima koji podliježu novim iščitavanjima, a ponajprije podsjetila da baštinu i nasljeđe treba čuvati i cijeniti i da Gjal ski zaslužuje mjesto klasika u hrvatskoj književnosti. (jk)
Bauer: Rekao bih da mi je ova nagrada posebno draga, velikim dijelom jer je dodjeljuju književnici, ali i zato što nosi ime stvarno velikog hrvatskog književika koji je meni još od djetinjstva puno značio
Dodijeljene su i Srednje nagrade Gjalski, učenicima srednjih škola. Na natječaj je pristiglo 28 radova iz 10 srednjih škola, a prosudbeno je povjerenstvo, sastavljeno od članica Irene Labaš – Veverec i Ljubi ce Anđelković – Džambić te predsjednice povjerenstva Sanje Ždra lović, odlučilo o najboljima. Tako je najboljim radom proglašen rad 'Nikak i nikak', Antonele Cesarec (2.r. SŠ Pregrada, mentorica: Mari na Škrnjug). Drugo mjesto osvojila je Ivona Herout, 'Nebo od misli' (SŠ Krapina, mentorica: Dunja Belošević), a treće Dina Draganić, 'Pla stična adaptacija' (SŠ Krapina, mentorica: Dunja Belošević). - Jako sam sretna i puno mi znači što sam osvojila prvu nagradu, tim više što je sastavak posvećen mojoj prabaki i pisan je po stvarnom događaju –ponosno nam je otkrila prvonagrađena Antonela Cesarec iz Orosla vja. Pohvaljeni su i radovi ovih učenika: Sara Hohnjec, Roko Knezić, Tina Milijaš, Paula Sviben, Ana Delost i Nikolina Gmaz. Nagrađenim i pohvaljenim učenicima čestitali su i predstavnici Krapinsko – za gorske županije te Grada Zaboka, a za glazbeni predah pobrinule su se mlade glazbene nade. (jk)
tom nagradom, nego će se i nagra da ponositi njime, jer se nagrada ponosi svojim bivšim dobitnicima – rekao je Krilić, zahvalivši Gra du Zaboku, Krapinsko – zagorskoj županiji i Ministarstvu na podrš ci te posebno čestitavši Društvu hrvatskih književnika, jer ova na grada pokazuje da je kriterij kvali tete i izvrsnosti jedini kriterij koji ih vodi pri odlučivanju o nagradi. Seid Serdarević, urednik Fraktu re, rekao je da je Bauer jedan od naših ponajboljih pisaca, ne samo za odrasle nego i za djecu. - On ne samo da je odličan autor, nego je i osoba velikog srca, koja će sva kome pomoći i koja je mnoge pis ce i uvela u književni rad svojim radionicama. Ludwig Bauer, osim toga, jedan je od najvažnijih na ših autora novopovijesnih roma na. Ti romani pokazuju kakva je naša povijest ovdje u našoj zem lji u drugoj polovici 20. st. i koli ko ona utječe na sve nas – rekao je Serdarević.
Portret autora Župan Željko Kolar uputio je če stitke laureatu i izrazio zadivlje nost njegovom biografijom. - Slu šajući sve nagrade koje su do sada osbojili i čitajući biografiju ostao sam zaprepašten što ste sve u ži votu radili i kada ste stigli ovo napisati. 18 romana, toliko dječ je književnosti, biti u Bratislavi, Pragu, Zagrebu, Londonu, Washi ngtonu, stvarno impresivno, bi ti scenarist za Profesora Baltaza ra - nevjerojatno kakva karijera i
samo vam je stvarno Ksaver Šan dor Gjlaski falio u vašim vitrina ma – rekao je Kolar te poklonio u ime Županije Ludwigu Baueru njegov portret. Ivica Poljičak, iza slanik ministrice kulture i medija, rekao je da ga posebno raduje kada se dodjeljuju nagrade od onih koji i sami pišu. - U toj živoj komuni kaciji između autora, publike, na kladnika, uvijek je nekako nape to. Onog trenutka kada ste to vi napisali, predali, knjiga ide publi ci, slušajući orazloženje već sam dopustio svojoj mašti da se neka ko upetljam između korica i tu je možda i najveća vrijednost. Kada
vidimo opis dosadašnjih dobitni ka nagrade Gjlaski, to je dobitak nas kao publike da ćemo moći uži vati u djelima odnosno konkret no u Dvostrukom životu Eve Bra un nakon šo je autor stavio zadnju točki i prepustio nam to djelo, na kon što ga je nakladnik otisnuo i omogućio publici da ga uzme, čita i u njemu uživa. Drago mi je što smo pokrovitelji ove prestižne na grade, riječ je o raznovrsnoj knji ževnoj manifestaciji i to ćemo na staviti raditi i ubuduće – rekao je Poljičak. Na svečanosti je ulomak iz nagrađenog djela interpretirao Seid Serdarević.
Kud god da se čovek obr ne ove dane prati ga slji ka sakojačke rožic i lam puše. Platnene, plastične i žive rožice vabiju kupce. A kak je besparica h žepe, kupci odmeravaju kak bi prešlji jeftiniejše, a dobre. Denes važiju nektere no ve šege i morati se je za Sesvete dobre pokazati za svoje pokonjike. Treba se večne počivaljište na še drage ščem bolje obre diti. Če nej bilje tak mam bi krenulji ogovori i špti, a toga sa saki čuva. Bilje kak bilje te su caj ti da se hnogi pune več zmisljiju na svoje pokoj ne. Cajti su te gda se obi laziju grobeki onie teri su negda cinfralji življe nje, denes živučem lju dem. Kak je denes se po vezane z penezi, mam i po grobeke ilji večne "vi kendice" moreš videti ku ljike gdoj ima gljiboki žep. Onem teri več niesu med nami sejene je kak tie večne počivaljište zgledi. One kaj je istina da največ ljudi cinfra večne počiva ljište radi žive i njihovo ga larmanja, nek več put pokojne. Prie su naše gro bljiča bila pune zemlene grobeke teri su bilji po cinfrani same k Sesveta mi. Nie se prie tak pune hodilje po grobja porihta vat čez ljete. Pokojnikem se došlje morti za godiš njicu smrti ilji imendan prekrižiti i vužgati sveči cu. Grobeki su se cinfra lji i rihtalji same pred Se svetami. Saki kak je znal i mogel obrihtal je gro bek tak kaj ga je pocinfral z divlji kostanji, rožicami, peskecem, črnu zemljicu, miehnjem…. Ženjske su doma h vrteku kre plote gajbale sesvečke rožice. Kak je unda bilje bolje zi mne vrieme čuvale su jih od mraza i mrzleščice tak kaj bi je h večer pokriva le. Od rožic, bušpana, ti se, borovine i druguga ze lenja, plelji su se venčeci. Od šibovoga pruča napra vil se obruč po terem su se hpletale rožice skup z zelenjem. Sredine venče ca napravil se drveni kri žec za teruga se privezala repa ilji kupčec miehnja. Hu nje su se pikale rožice. Na same Sesvete, poklje obeda išlje se na grobiče. Na križ se je del venčec i pri grobeku svojuga po konjika stalje se se dok je bil gotvof blagoslov gro beka. Poklje toga se išlje prejti po grobeke pajdaše i druge familjije. Kak je negda bila siročija, nie se
na sakem grobeku vužga la svečica. Bilje je dosta da se pokojnik prekrižil i nad njegvem grobekem zmolji. Prie kak da je bi lje tiše na grobljiču. Lju di niesu larmalji nek su šefetalji med sobu, ak bi se zestalji z pajdaši ilji fa miljiju. Denes je se nekak drugač. More se čuti lar manje i smieh. Saki caj ti nosiju nove šege. One kaj je ipak ostalje iste da se obilaziju grobeki dra ge familjije i pajdaše. Dok čovek obilazi se te grobe ke, nemre a da se ne zmi slji onie teri su mu negda cinfralji življenje. Ščiplje pri duše, gda se zmislji na cajta gda je ostal bez svoje starce, životnoga suput nika, brače, pajdaše…Se svetske je vrieme da njim se barem z moljitvu, h ti šine, od srca velji fala za se one kaj je bilje ljipe, a da se histe vrieme poza bi na se kaj nie bilje do bre. Navike se znalje reči za čoveka gda skonča ovo zemaljske življenje: "Naj mu Bog oprosti griehe jer ja mu jesem." Z gorečami lampušeki, z šnjofem Se svetke rožic sprehajaju se cajti spomenka na davne prešle cajte i ljudi tere več duge nie. Z žalosti h srcu, alji senek i radošču zmi šljavam se onie teri su nam negda bilji svetleča zviezda na životnem pu tecu. Gruntame o onie te ri su nas nafčilji životnim mudrostima, radišnjosti i poštenju. Treba se zmi sljiti i onie teri su nam daruvalji svoje cajte i lju baf. Žal za njimi, gda več prejde več cajtof, tak fejst ne peče ni ne bolji. Žal se unda obrne h zmišljava nje na trage kaj su nam tie naši dragi pokonji ki ostavilji h naša življe nja. Dok se h pred Sesvet ske vrieme španciram po dvorišču posljednje stane ljudskuga roda, zmisljim se sie onie teri su bilji na moje životne putece. Jed nak prekrižim se one tere sem znala, pajdaše i dru ge. One teri su mi na ži votni putec metalji rožice kak i one teri su tuj i tam delji trnek ilji šušminje. Si oni su sakom čoveku pomagalji skrojiti životni putec kak su znalji i mo glji. Od stare šege za Se svete malje kaj je ostalje. One kaj se još more na praviti, a delalje se negda da se na Sesvete h večer na stolu ostavi kupičička vina i vode kaj bi se naši pokonjiki moglji okriepi ti če nas dojdu poluknuti.
ZLATAR - Zahvaljujući kon tinuiranoj cjelogodišnjoj izlagačkoj aktivnosti Galeri je izvorne umjetnosti, Zlatar živi intenzivnim likovnim životom. Tako je gradona čelnica Jasenka Auguštan Pentek u petak, 21. listopada, otvorila osmu ovogodišnju izložbu pod nazivom "Plavo svjetlo za plavi cvijet irisa". "Plavo svjetlo" naziv je ne profitne Udruge željezniča ra slikara iz Zagreba čiji su članovi o ovogodišnjem Me đunarodnom prazniku rada tri dana sudjelovali u hu
manitarnoj likovnoj kolo niji. Bila je održana u Bra niteljsko-socijalnoj radnoj zadruzi "Breza" u Petrovoj Gori,a projekt je financiran iz programa za kulturu 2022. Grada Zagreba. A iris je plavi cvijet, simbol Udruge CROILCO, koja okuplja osobe sa kolo, ileo i uro stomama, ko jima je zbog tumora ili upal nih bolesti crijeva ugrađena trajna stoma. Svake godine zadnju subotu u svibnju obi lježava se Dan plavog irisa, a u listopadu Svjetski dan osoba sa stomom, o čemu je
prigodom otvorenja izložbe govorila predsjednica Udru ge Marija Banjad. Članovi ma Udruge željezničara sli kara ovo nije prva izložba u Zlataru. Ove godine sudje luje 11 autora koji su izlo žili dvadesetak slika. Među njima su Alen Kasumović iz Zaprešića i Stjepan Per ković iz Zagreba koji slika ju ustima i nogama. Motivi su pretežito vezani uz za gorsko podneblje, od starih hiža, bregova do kokota i za gorskog purana. Svakog au tora kratko je predstavila
predsjednica Udruge "Plavo svjetlo" Tanja Horvat. Ugo đaju su pridonijeli svojim nastupom Boris Brežnjak (gitara) i Dario Hanžek (har monika) te Vokalna skupina DORA. Izložba je prodajna, a "Plavo svjetlo" tako priku pljenim sredstvima nasto ji pomoći Udruzi CRO-Ilco na osvješćivanju građana u ranoj prevenciji karcinoma debeloga crijeva. Izložba je postavljena do 6. studenoga, a može se razgledati subo tom i nedjeljom od 10 do 12 sati. (Željko Slunjski)
Održan 1. endurance Konjščina, utrka daljinskog jahanja na udaljenosti 20 km
KONJŠČINA – U Konjščini je održan 1. endurance Ko njščina, odnosno prva utrka daljinskog jahanja na udalje nosti od 20 km. Svoje spret nosti, izdržljivosti i natjeca teljski duh odmjerilo je 18 jahačih parova iz Zagorja i ostalih dijelova Lijepe naše. Staza utrke bila je odlično or ganizirana, a svoju izdržlji vost, sposobnost i taktičnost najbolje su pokazali Antonio Dijanek na grlo Security tag gidran 5, koji je osvojio prvo mjesto, Ana Klanjčić na grlu 594 Khalida Fekhra, kojoj je pripalo drugo mjesto te Ele
na Car na grlu Brown Su gar s osvojenim trećim mje stom. U ime pokrovitelja, domaćina i sponzora nagra de su dodijelili izaslanik žu pana Miljenko Štabek, u ime općine Konjščina načelnica Anita Krok, a u ime Konjič kog saveza Josip Knezić te u ime sudaca Senka Budimir. Iz Konjičkog saveza KZŽ za hvaljuju svima koji su teh nički pripomogli događaju, kao i Krapinsko – zagorskoj županiji te Općini Konjščina, ali i svim natjecaterljima, or ganizatorima, vatrogascima i sponzorima. (zl)
ZABOK - Udruga dragovolja ca i veterana Domovinskog rata Krapinsko - zagorske županije kao partner u pro jektu ratnim stazama 103. brigade HV-a na prijedlog udruge Veterana 103. briga de donirala je Odlukom Sre dišnjeg odbora udruge, pet stolnih računala Općinskoj organizaciji udruge hrvat skih dragovoljaca Domovin skog rata Sunja. Ratni dani provedeni na Sunjskom rati štu evocirani su kroz posjetu pripadnika 103. brigade opći ni Sunja početkom listopa da te su tada obiđeni prosto ri na kojima je 103. zagorska brigada borbeno djelova la za trajanja Domovinskog rata. Kroz dvodnevno druže nje dogovorena je i suradnja
na drugim područjima dje lovanja braniteljskih udru ga. Kao potpora radu brani teljske udruge OO UHDDR Sunja, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog ra ta KZŽ kroz projekt infor matičkog opismenjavanja hrvatskih branitelja i člano va njihovih obitelji te udru ga civilnog društva poklonila je pet kompleta stolnih raču nala sa programima. Donaci ju su uručili predsjednik Jo sip Horvatin i tajnik UV 103. brigade Josip Puh, a ispred OO UHDDR Sunja donaci ju je primio predsjednik Ivi ca Mikulić. U ugodnom dru
ženju uz sjećanja na ratne dane dogovoreni su i budu ći zajednički susreti i aktiv nosti. (zl)
UGaleriji Antuna Augustinčića, u okruženju skulptura konja i jahača, održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen novi, zajednički program svih muzeja okupljenih u Muzeje Hrvatskog zagorja nazvan "Na konju u Muzeje". Program je namijenjen obiteljima s djecom, trajat će od 5. studenog do 4. prosinca 2022. godine, kada slijedi velika završnica u Kumrovcu uz paljenje adventske svijeće te dolazak sv. Nikole i Krampusa u kočiji koju će vući konji. Svoj djeci će biti podijeljeni slatki poklončići, a najsretniju obitelji koja se bude uključila u program "Na konju u Muzeje", Centar "Ritam s konjem" iz Stubičkih Toplica, partner projekta, nagradit će školom jahanja.
Sve jedinice Muzeja oko zajedničke teme Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol uvodno je predstavio program, napomenuvši da je ideja nastala još prije dvije godine. - Ideja je bila da se sve jedinice Muzeja okupe oko jedne zajedničke teme. Konj povezuje svih pet muzeja, počevši od Krapine i prapovijesti i evolucije konja, u Stubici imamo borbene konje, kočije su iz 18. stoljeća u Dvoru Veliki Tabor, za Kumrovec kao dječja igračka je jedan simboličan konj na UNESCO zaštićenoj listi nematerijalne baštine, a u Klanjcu možda i neprepoznatljiviji Augustinčićev spomenik miru – rekao je Sabol te zahvalio Josipu Kneziću iz Centra ''Ritam s konjem'' iz Stubičkih Toplica, koji je i pokrovitelj ovog programa, jer će svi sudionici sudjelovati u nagradnoj igri, a najsretniji od njih dobit će bogatu nagradu. - Ovakav način rada s publikom, s djecom, a program je namijenjen obitelji-
ma s djecom, ne postoji u hrvatskim muzejima, ovo je prvi puta da se pet različitih muzeja okupilo u jedan zajednički program i nadam se da je ovo samo početak suradnje – rekao je Sabol.
Radionice će provoditi muzejske pedagoginje - Radionice će se održavati subotom i nedjeljom u 10 i 14 sati. Namijenjene su djeci koja za 46 kuna dobe drevnog konjića, knjižicu u kojoj se nalaze tekstovi o temama posebno za svaki muzej i naljepnice koje se lijepe na određena mjesta, što će pomoći upoznavanju tema. U cijenu je uključena i radionica, a raspored je takav da će u jednom danu biti mogu-
će posjetiti dvije radionice –pojasnila je Kristina Pavlović iz Dvora Veliki Tabor. Ulaznica za muzej se posebno plaća, a sva djeca koja barem jednom sudjeluju u radionici ulaze u završno izvlačenje za nagradu. Izrađeno je 500 konjića, koje će djeca ukrašavati na radionicama. Završnica je u Muzeju Staro selo Kumrovec, stoga je tamošnja muzejska pedagoginja Tatjana Brlek izrazila nadu da će projekt dodatno doprinijeti popularizaciji dječjih drvenih igračaka, koje su prepoznatljivost i simbol Hrvatskog zagorja. Muzejska pedagoginja iz Muzeja seljačkih buna Jelena Bužanić pojasnila je da će se na radionicama baviti konjem u smislu njegovog značenja u vojnoj povijesti, dok će Muzej krapinskih neandertalaca odrađivati prošlost i anatomiju konja te će, kako je rekla Lorka Lončar Uvodić, polaznici radionica biti upoznati s konjem iz prapovijesti i njegovom evolucijom. U Dvoru Veliki Tabor tema će biti konj u službi prijevoza te će se govoriti o kočijama u vrijeme 18. i 19. stoljeća, dok je Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu obrađivati konja u umjetnosti, s naglaskom na veliki
Augustinčićev spomenik konja koji se u nalazi u Galeriji, odnosno u originalnom izdanju u New Yorku.
Predsjednik Centra "Ritam s konjem", koji se kao partner uključio u ovaj projekt, Josip Knezić izrazio je zadovoljstvo zbog uključivanja. - Ponosni smo biti dio ove priče i jako nas raduje da svi manji klubovi, koji djeluju u Zagorju i izvan njega mogu biti dio jednog koncepta, a to je koncept koji se zove ''Na konju u muzeje''. Neki kažu da danas konj nema svrhu, ali ja tvrdim da ima svrhu i to edukativnu i rehabilitacijsku. Upravo u Centru ''Rima s konjem'', koji posluje od 2014. godine stavili smo naglasak na dva područja djelovanja, rehabilitaciju uz pomoć konja, te edukacija poput škole jahanja, terenskog jahanja, natjecanja i dr. Najveća dobrobit je da približimo konje djeci od malena - rekao je Knezić i dodao kako vjeruje da će i ovaj program privući veliki broj obitelji s djecom i da će se puno djece zaljubiti u konje. Mi ćemo se potruditi da kroz nagradu ta ljubav preraste i u nešto više – zaključio je Knezić.
ZABOK - Tijekom rujna i listopada u Društvu "Naša djeca" Zabok održana je strip radionica pod mentorstvom Irene Jukić Pranjić, strip crtačice, animatorice i ilustratorice u organizaciji DND Zabok i udruge GOKUL – Građanske organizacije za kulturu. U radionici su sudjelovali članovi i članice Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma DND-a Zabok te ostala zainteresirana djeca iz cijele Krapinsko-zagorske županije. Tema radionice bila nasilje i odgoja za nenasilje s naglaskom na vršnjačko nasilje. Djeca su kroz radionicu promišljala o situacijama nasilja koja ih okružuju i na koji se način nasilje može riješiti i transformirati u nešto pozitivno. Likovna i strip
umjetnica Irena upoznala je djecu s procesom stvaranja stripa, a kroz režiranje kadrova i crtanje, djeca su stvarala svoje priče, ponajviše inspirirana likovima životinja, te ih ilustrirala u strip formatu. Radovi nastali na radionici bit će izloženi u Gradskoj knjižnici u Zaboku povodom Dana Konvencije UN-a o pravima djeteta. Radionica je provedena zahvaljujući podršci Krapinsko-zagorske županije i Ministarstva kulture i medija u sklopu projekta "Odrasli čujte naš glas, dječja su prava bitna za nas" i programa "KIKI u gradu", a kroz ovakve edukativne radionice želi se djeci dati mogućnost da upoznaju nove umjetničke izričaje, poručuju organizatori. (zl)
OROSLAVJE - Udruga mladih Feniks u sklopu projekta "Oroslavski kulturnjak" organizira predstavu "BEBA" koju će izvoditi Mirna Medaković Stepinac i Ljubomir Kerekeš iz Kerekesh teatra. Predstava se igra u petak, 4. studenoga u Domu kulture Oroslavje s početkom u 20 sati. Cijena ulaznice je 50 kuna, a ulaznice će se prodavati u prostori-
jama Udruge mladih Feniks (Andrije Gredičaka 12A, Oro tržnica, 2. kat) ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 18 do 20 sati, u Gradskoj knjižnici Oroslavje, u Bistro -pizzeriji "Nina" te na sam dan predstave u Domu kulture Oroslavje od 19 sati. Događanje se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH. (zl)
DONJA STUBICA – U galeriji Kulturno turističko informativnog centra u Donjoj Stubici u petak, 4. studenoga u 18 sati otvara se izložba slika koje su nastale na 4. Likovnoj koloniji u or-
ganizaciji Udruge branitelja Domovinskog rata 'Sveti Juraj' Gornja Stubica. Uz otvorenje izložbe, u prigodnom programu sudjelovat će učenici osnovne glazbene škole iz Gornje Stubice. (zl)
Zagorski vodovod d.o.o. Zabok obavještava korisnike vodnih usluga da će u razdoblju od 24. listopada do 11. studenog 2022. godine vršiti redovnu zamjenu vodomjera na području Općine Bedekovčina, naselja Brestovec Orehovički, Grabe, Kebel, Križanče, Lug Orehovički, Lug Poznanovečki, Martinec Orehovički, Orehovica, Poznanovec, Pustodol Orehovički, Vojnić-Breg, Zadravec, Židovinjak i Grada Zlatara, naselja Borkovec, Cetinovec, Donja Batina, Donja Selnica, Ervenik Zlatarski, Ladislavec, Petruševec, Ratkovec, Repno, Zlatar, u razdoblju od 31. listopada do 11. studenog na području Općine Mače, naselja Frkuljevec Peršaveski, Mače, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Veliki Komor, Vukanci te u razdoblju od 14. studenog do 02. prosinca 2022. godine na području Općine Zlatar Bistrica, naselja Ervenik, Lipovec, Lovrečan, Opasanjek, Veleškovec, Zlatar – Bistrica i Općine Mihovljan, naselja Frkuljevec Mihovljanski, Gregurovec, Kuzminec, Mihovljan.
Redovna zamjena vodomjera obavlja se sukladno Zakonu o mjeriteljstvu ( NN 74/14., 111/18.) i pripadajućim propisima. Troškove redovne zamjene vodomjera snosi Zagorski vodovod d.o.o.
Korisnik može nazočiti zamjeni vodomjera i tada potpisuje Nalog za zamjenu vodomjera. Ukoliko Korisnik usluge ne prisustvuje zamjeni vodomjera, primjerak Naloga o zamjeni vodomjera ostavlja mu se u poštanskom sandučiću.
Mole se korisnici usluga Zagorskog vodovoda d.o.o. da osiguraju pristup vodomjeru na način da isti nije zaključan ili na sličan način nedostupan. Odstupanja od navedenih datuma moguća su uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ili nastupa drugih nepredvidivih okolnosti.
Ovog petka zabavite se uz 'Bebu'
Otvara se izložba slika nastalih na nedavnoj koloniji u Gornjoj Stubici
Mirica Škvorc (79) iz Prosenika kraj Tuhlja, uspješna je pjesnikinja, koja je više od četrdeset godina plodne karijere okrunila ovih dana izdavanjem prve zbirke pjesama
Usvom domu u Proseni ku na kućnom broju 111 dočekala nas je naša su govornica Mira Škvorc još pod dojmom vrlo uspjele pro mocije svoje prve pjesničke zbir ke kojom je nakon više od četiri desetljeća objavljivanja pjesama u raznim časopisima na neki način zaokružila svoj dosadašnji stvara lački opus. Po zanimanju krojači ca, svoj pjesnički talent otkrila je sasvim slučajno početkom 1980ih godina kada počinje pisati pr ve pjesme.
–Poeziju sam otkrila u teškoj ži votnoj situaciji. Pjesme su mi da le silnu snagu i smisao mome ži votu. Pjesme sam počela pisati 1980. godine. Za dva mjeseca na pisala sam ih 40. Prije sam ihsa mo izgovarala, nisam zapisivala, bili su to uglavnom aforizmi. Moj rad je tada zamijetio urednik ča sopisa "Kaj" koji me savjetovao da pjesme ipak zapisujem. On mi je rekao da moram sama naći svoj stil pisanja. Dao mi je jedno dva deset knjiga, da čitam, da vidim kako drugi pišu, antologije i slič no. Dopisivali samo se i onda je re kao da je sve točno napisano, toč ka, zarez, gdi kaj treba, a samo sam osnovnu školu završila– ispriča la nam je o svojim pjesničkim po čecima Mira. Ubrzo je uslijedio i prvi javni nastup, u Klanjcu na Dan žena 1981. godine te objave brojnih pjesama u časopisima ti jekom osamdesetih godina. No, nakon početnih uspjeha Mira je 1988. prestala s pisanjem pjesama. – Kad sam počela s pisanjem, četr deset pjesama sam napisala za dva mjeseca, al' sam si mislila "Kud ću s tim?" pa sam bježala od pisanja, opterećenje mi je to bilo. Al' nisam mogla nit' jednu pozabiti. Pisala sam i dok sam hodalau školu u Za bok. Onda sam se zaposlilai deset let nisam ništa napisala. Sakuplja la sam biljke kad sam išla s posla i proučavala ih – govori nam Mira koju i danas nije napustio interes za biljke, o čemu između ostalog svjedoči i lijepo uređen vrt ispred Mirine kuće u Proseniku.
sam pisala pjevajući' Samohrana majka troje djece Josi pa, Štefice i Marijane,Mira se pje sništvu vraća 1998. godine kada je osvijestila koliko joj pjesme puno znače. – Nikada nisam znala kada ću pisati i što ću napisati. Nisam imala temu, sve je išlo spontano, prvo pjesma, onda naslov. Inspi racija su mi ljudi, životinje, ptice, priroda, svemir i sve što me okru žuje. Omiljeni motivi su mi: lju bav prema zavičaju i govor mojega kraja. Nikada nisam razmišljala o tome koje bi mi pjesme bile poseb no drage, sve su one u meni rasle i dio su mene. Pjesme su mi du hovna hrana,koja mi daje utjehu u
Promocija zbirke 'Moj je živut igra reiči' održana je u Tuhlju, uz sudjelovanje uglednih gostiju prof. dr. sc. Đure Blažeke i dr. sc. Anite Celinić. Stihove je vr lo uvjerljivo interpretirao Zlatko Ilijaš, u glazbenom dijelu nastupio je Andrija Slaviček, dok je program vodio Davor Žažar. Zbirku je izdao Ogranak Matice Hrvatske u Čakovcu te je kruna dosadašnje karijere 79-godišnje pjesnikinje. Predstavljanje ovog vrijednog, dugo očekivanog izdanja izazvalo je veliko za nimanje tuheljske publike pa se za svečanost promocije doslovce tražila sto lica više. Zbirku je predstavio upravo prof. dr. sc. Đuro Blažeka te se osvrnuo na originalnost pjesničkog izričaja i dodao kako ova zbirka udahnjuje novi ži vot često stereotipnom kajkavskom pjesništvu. Dr. sc. Anita Celinić, istaknu ta hrvatska jezikoslovka, kroatistica i dijalektologinja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja s Mirom Škvorc surađuje dugi niz godina, u svom se izlaganju osvrnula na govor tuheljskog kraja te je istaknula veliki doprinos Mire Škvorc istraživanju lokalnog govora. Čestitali su i Snježana Romić u ime župana Željka Kolara, načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja, predsjednik Ogranka MH u Klanjcu Vitomir Zamuda, a prisutnima se obratila i samoza tajna pjesnikinja te je najavila skoro objavljivanje još jedne zbirke. Pjesničku večer organizirali su Ogranak MH u Klanjcu i Općina Tuhelj uz podršku OŠ Li jepa naša i DV Potočić Tuheljski.
teškim trenucima – opisala je svo ju poeziju pjesnikinja iz Proseni ka. Do sad su Miri uglazbljene tri pjesme, no kako sama kaže, volje la bi da ih bude uglazbljeno puno više. – Neke pjesme sam i pisala pjevajući. I trebalo mi je samo pet minuta da ih napišem.Velika mi je želja da mi se pjesme uglazbe. Na nekima i piše "za uglazbiti". Tu su pjesme na štokavskom, a imam ih
i na kajkavskom. Ak' kaj vredi, nek' mi se uglazbi – otkriva svoje neo stvarene želje pjesnikinja. Povo dom objavljivanja zbirke "Moj je živut igra reiči" Mira kaže da je sretna što je bar jedan dio njenih pjesama "zbrinut". – Zahvaljujem svojoj kćeri Marijani Županić Be nićkoja mi je pomogla u izdavanju ove zbirke i unuci Sanji Horvat ko ja mi je sa znakovima pomogla pi
sati pjesme. I dalje pišem kad mi dođe inspiracija. Najčešće noću kad se probudimradim obradu na pjesmama za koje smatram da ni su dovršene.Pripremam drugu zbirku pjesama na standardnom govoru i idiomu tuheljskoga kraja koja će se zvati "Svoju psihu da doh stihu" – zaključuje pjesniki nja koja niti u 80. godini života ne posustaje sa stvaralaštvom.
'Pjesme su mi kao moja duhovna djeca, koja me vode kroz život i daju mi utjehu'Ekskluzivno objavljujemo Mirinu dosad neobjavljenu pjesmu
Obiteljsko gospodarstvo Enjingi danas obrađuje 50 hektara vinograda na položajima Hrnjevac, Venje i Mitrovac u Kutjevačkom vinogorju. Vinogradi, prosječne starosti 15 godina, podignuti su na osunčanim, južnim obroncima Krndije na izuzetnim ilovastim, pjeskovitoilovastim i kamenitim tlima, na podlozi od škriljevca i granita. Vinogradi stariji od 35 godina brižno se čuvaju zbog izuzetne kvalitete koju daju, a novi nasadi se podižu u gustom sklopu, do 8500 trsova po hektaru. Takav način uzgoja omogućava opterećenje manje od kilogram grožđa po trsu i postizanje visoke kvalitete vina. Niski prinosi, 7-8 tona po hektaru, a u specijalnim berbama (kasne berbe, izborne berbe) i manji od 5 tona po hektaru izvlače najbolje iz sorata Graševine, Rajnskog rizlinga, Zweigelta, Pinota crnog, Pinota sivog, Traminca mirisnog, Sauvignona, Cabernet sauvignona, Merlota i Rizvanca. Osim vinograda, na ukupno 200 hektara nalaze se i livade oranice i pašnjaci po kojima boravi i 250 grla Angus goveda. Goveda se uzgajaju prvenstveno za proizvodnju vlastitog kvalitetnog stajskog gnojiva. Zbog male količine stajnjaka, kojeg godišnje proizvedu goveda (par tona), kao dodatak Ivan Enjingi se odlučio za visoko kvalitetno organsko gnojivo Plantellu Organik koje se koristi ekološkom uzgoju trajnih nasada kao što je vinograd kako bi sve ostalo u parametrima najkvalitetnije eko proizvodnje koja traje već 36 godina. Kako goveda pasu i po vinogradu, važno mu je kvalitetno organsko gnojivo koje će pomoći i za dobru ispašu a sve to pruža mu sada Plantella Organik za ekološki uzgoj.
Najstariji vinograd je zatravnit i tamo krave vrše ispašu pola godine i duže. Kad bi se ti vinogradi gnojili stajnjakom od krava, krave ne bi pasle travu u tim vinogradima. Uz pomanjkanje stajnjaka ovo je važan razlog zbog kojeg se iskusni vinogradar Ivan Enjingi odlučio za peletirano ekološko gnojivo Plantella Organik. Ovih dana je obavljena osnovna jesenska organska gnojidba Plantella Organikom i gnojivo se deponiralo klasičnim deponatorom do trideset centimetara dubine što neće poremetiti sustav korijenja u vinogradu. Plantella Organik je 100% organsko gnojivo s dugotrajnim djelovanjem i do šest mjeseci i upotrebljava se za ekološku proizvodnju. Povećava rodnost tla i poboljšava kvalitetu i količi-
nu uroda. Karakterizira ga i mala potrošnja te poboljšanje prozračnosti tla i povećanje sposobnosti zadržavanja vode. Bogato je i huminskim i fulminskim kiselinama koje pomažu pri stvaranju humusa. Sadrži najviši postotak suhe tvari, najviši postotak organske tvari, a upravo je to potrebno u zemlji. Iz Plantellinih pokusa i u drugim vinogradima rezultati su bili takvi da su prinosi bili trideset posto veći, sadržaj šećera je bio viši i isto tako vitamina je bilo više u samom grožđu kojeg se ispitivalo.
Iskustvo slavnog vinogradara Ivana EnjingiaGospodin Ivan Enjingi kazao nam je: Sve činim da proizvodim što je moguće bolje, ali najvažnije je da bude najzdravije i za to sam puno međunarodnih nagrada dobio, za moj doprinos čak čovječanstvu što proizvodim najzdravija vina. Plantella Organik gnojivo je sa visokim postotkom suhe tvari i koje će osigurat normalan razvoj loze i neće da buja loza, ali će dobit dobru i veliku količinu grožđa. Za visokokvalitetno vino važno je odabrati pravi položaj, sastav tla koji igra veliku ulogu, nadmorsku visinu, imati južnu ekspoziciju svjetla, a iza toga je i podloga onih loza koje se sade, sorte, gnojidba i rezidba. Osim svih tih uvjeta, koje sam nabrojio, sa tim vinogradom živjeti, imat’ osjećaj, i ne gledat samo rezultate ekonomske, neg treba prvenstveno brinut
o zdravstvenom stanju, ali zdravstveno stanje da se grožđe ne otruje jer danas koja sredstva se koriste, to su živi otrovi i mislim da takvo grožđe, vino, ne bi ni jeo ni pio.
A njegovo visokokvalitetno vino iz ekološkog uzgoja Venje prepoznato je u cijelom svijetu, kako crno tako i bijelo. Ipak, u Ivanovu srcu posebno mjesto zauzima graševina. Pitali smo ga zašto. Izdvajam ju zato što je najbolja. Puno ti više vraća nego što joj daješ. (GRAŠEVINA)
I upravo predan rad i kvaliteta dobivena ekološkom proizvodnjom proširili su Ivanova vina širom svijeta. Glavno tržište još uvijek je Hrvatska, ali izvozi i u Ameriku, Aziju
i širom Europe. Korištenje Plantelle Organik pomoći će mu smanjiti troškove proizvodnje, ali i povećati urod te samu kvalitetu što će ga odvesti po još novih svjetskih nagrada i zadovoljnih kupaca.
To će potvrditi njegov status prave lektire hrvatskog vinarstva, kako ga je prozvala stručna savjetnica Plantelle Milica Sekulić, stručni savjetnik za Plantellu
bacc.ing.agr. Milica Sekulić stručna savjetnica Plantelle Unichem Agro d.o.o. 092 194 1694
info@plantella.hr
Klasik je po definiciji općepriznati pisac čija djela imaju trajnu vrijednost, a upravo takav je Božidar Brezinščak Bagola koji će 9. studenog u Narodnoj knjižnici Hum na Sutli, pod pokroviteljstvom općinskog načelnika Zvonka Jutriše, proslaviti svoj 75. rođendan uz promociju jubilejne, desete pjesničke zbirke Djedomir.
Bagola je rođen 9. studenog 1947. u selu Vrbišnica, općina Hum na Sutli. Srednju vjersku školu završio je na Svetom Duhu u Zagrebu. Već kao gimnazijalac pisao je pjesme, pripovijetke i književne osvrte. Studij teologije započeo je u Ljubljani, nastavio u Eichstättu i Münchenu, a diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. Zbog pripovijetke "Žrtva unatoč svemu", objavljene u Večernjem listu 15. prosinca 1973., bilo mu je uskraćeno ređenje za svećenika, te je kao diplomirani teolog i "gastarbajter" upisao studij filozofije u Münchenu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1978. Iste godine vratio se u rodni kraj i zaposlio se kao prevoditelj s njemačkog jezika, urednik radničkih novina i rukovoditelj službe za informiranje i kulturu u tvornici stakla, danas Vetropack Straža. Od 1990. do 1993. bio je kadrovski direktor tvornice, od 1993. do 1996. načelnik općine Hum na Sutli, od 1996. do 2001. ravnatelj Humskog kulturnog središta, od 2001. do 2009. načelnik općine u dva uzastopna mandata, a od 2009. do odlaska u mirovinu 2012. knjižničar Narodne knjižnice u Humu na Sutli. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskog filozofskog društva, Esperantskog društva Trixini, a 1. listopada 2021. dodijeljena mu je povelja počasnog člana Društva slovenskih pisateljev u Ljubljani. Dobitnik je "Nagrade fonda A. B. Šimić" za prvu pjesničku zbirku 1971. godine; "Nagrade dr. Stjepan Kranjčić" za duhovno pjesništvo 2010.; "Nagrade Rikard Jorgovanić" za pjesničku zbirku na materinskom humskom govoru 2013. i "Nagrade Franjo Horvat Kiš" za najbolji putopis 2017. Predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi; Krapinsko-zagorska županija dodijelila mu je 2007. plaketu za životno djelo, a Općina Hum na Sutli 2017. priznanje za životno djelo. Do sad je objavio deset knjiga pjesama, četiri romana, tri knjige pripovijedaka, tri knjige eseja i dvije knjige dnevničkih zapisa. Bio je inicijator i jedan od urednika Enciklopedije Hrvatskog zagorja koja je svečano promovirana u Termama Tuhelj potkraj travnja 2017. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2021. u brojnim je knjižnicama Hrvatskog zagorja predstavljena njegova vodič-knjiga pod nazivom Književnim stazama
Hrvatskog zagorja. Ta vodič-knjiga povezuje sve zaseoke, sela i gradove u kojima su rođeni ili su živjeli i jedno vrijeme djelovali hrvatski književnici. Obrađeno je preko devedeset pjesnika i proznih pisaca. Knjiga je prvobitno namijenjena za terensku nastavu hrvatskog jezika i književnosti te promidžbu kulturnog turizma Hrvatskog zagorja, zaokružene pokrajine koja obuhvaća cijelu Krapinsko - zagorsku županiju te dijelove Varaždinske i Zagrebačke županije. Uz ova enciklopedijska izdanja uredio je i monografije tvornice stakla Straža, općine Hum na Sutli, Grada Pregrada i Grada Klanjca.
Uz autorska i urednička djela, Bagola se dokazao i kao vrstan prevoditelj. - Da, tome je pomogla i ljubav prema stranim jezicima. Prevodim s njemačkog, slovenskog i esperantskog jezika. S njemačkog sam na hrvatski preveo petnaest teoloških djela, pet psiholoških i četiri djela o smislenom, duhovnom, zdravom životu. Sa slovenskog na hrvatski preveo sam deset pjesničkih knjiga (Aškerc, Kette, Murn, Kocbek, Menart, Zajc, Taufer, Senegačnik, Novak, Cunta), osam proznih djela (Jurčič, Kovačič, Kocbek, Möderndorfer, Skubic, Peršak, Komelj, Partljič) i sedam djela stručne literature (Bavcon, Trstenjak, Ramovš, Rode, Stres, Cerar, Peršin). S esperanta sam preveo tek nekoliko dužih i kraćih članaka, putopisa i prikaza – kaže Bagola, koji je bio i politički aktivan. - Odmah po zapošljavanju u svom rodnom kraju bio sam imenovan tajnikom Samoupravne zajednice za kulturu (SIZ) tadašnje općine Pregrada. S pokojnim profesorom Jožom Štimcem zauzimao sam se za obnovu Velikog Tabora i očuvanje imena Ulice Janka Leskovara u Pregradi. Poslije demokratskih promjena izabran sam u travnju 1993. za prvog općinskog načelnika novoustrojene općine Hum na Sutli. Tu dužnost obnašao sam u još dva mandata (2001-2009). Bio sam predsjednik najbrojnije općinske organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) te član Županijskog vijeća za kulturu KZŽ – ispričao je Bagola. U najranijem djetinjstvu, kako sam piše, maštao je o tome kako će jednog dana postati netko tko se neće mučiti poput njegovih roditelja na škrtim njivama. Rodno selo Vrbišnica i malo širi zavičaj Hum na Sutli očaravali su ga srednjovjekovnim dvorcem Mali Tabor, baroknim crkvama i kurijama, što je u njemu razbuktavalo maštanje o hrvatskim plemenitašima i njihovu gospodskom životu. Školovanje i akademsko znanje stjecao je u Zagrebu, Ljubljani, Münchenu i Beogradu. Na tim životnim postajama imao je priliku upoznavati Hrvatsku iznutra i izvana, s vjerskog, ideološkog i emigrantskog vidika. Kad je 1978. diplomirao filozofiju u Beogradu, iznenadio je brojne prijatelje i kolege svojim povratkom u rodni kraj. Vratio se na svoju očevinu s dvije diplome, čime su se obistinila maštanja iz ranog djetinjstva.
Svoj pjesnički, spisateljski, prevodilački, publicistički i politički rad nastojao je od samog početka usklađivati s obiteljskim obvezama. Bio je oženjen s Brankom Mirčić iz Vareša u Središnjoj Bosni, vrsnom suprugom i majkom koja mu je rodila dvije kćerke (Estera, Viktorija) i sina (Igor). Proživjeli su u sretnom obiteljskom ozračju trideset i dvije godine (1979-2011). Supruga Branka umrla je s tek navršenih šezdeset godina.
U našim čestim razgovorima Bagola je rado isticao da svoj svje-
tonazor ili pogled na svijet izgrađuje i učvršćuje s jedne strane čitanjem Biblije te čitanjem djela kršćanskih, budističkih i komunističkih mudraca, a s druge strane čitanjem njemu srodnih pisaca i filozofa kao što su Lautreamont, Novalis, Hölderlin, Prešern, Schopenhauer, Kierkegaard, Nietzsche, Kocbek, Selimović, Kiš i drugi. Zahvaljujući predavanjima iz teologije i filozofije - naš sugovornik ističe kako je došao do spoznaje da mora polaziti od sebe kao čovjeka s individualnom, osobnom dušom i razmišljanjem. Spoznao je da bez vječnog Svjetla ne može na ovom svijetu postojati nikakva nada. Čovjek može biti velik u tehnici i taktici, ali najteže je biti velik u iskrenosti. Biti iskren znači tražiti vlastite odgovore i pronalaziti rješenja, znači biti vjeran sebi, a istovremeno požrtvovan u rješavanju društvenih zadaća. Često je znao govoriti kako njegove pjesme ispisuje pra-sumnja u njemu, upitnost postojanja, vjere, ljubavi, smrti i vječnosti. Crtice, priče i romane piše tragajući za samim sobom u suživotu s drugima. Najviše mu je, dodaje, na životnom i spisateljskom putu stalo do toga da bude i ostane individuum, osobnost u odvažnom i potresnom smislu riječi, sam svoj dokaz, istinski
svjedok vremena. Kao takav nada se svijetloj budućnosti koju mogu stvarati samo svjesne,odgovorne i radišne osobnosti, a nipošto stranački bukači i pokvarenjaci, osobe pravedne prema sebi i drugima, osobe kojima je ponajprije stalo do vječne mudrosti pred kojom im neće biti teško priznati svoje pogreške. Stvaralački radostan nastavlja na tragu Ante Kovačića, Rikarda Jorgovanića Ksavera Šandora Gjalskog, Janka Leskovara, Gustava Krkleca i zagorskih književnika. Bio je jedan od osnivača Hrvatskozagorskog književnog društva (HZKD) i njegov predsjednik u sva četiri dosadašnja mandata (2002-2022). Svečano obilježavanje dvadesete obljetnice održat će se u subotu 17. prosinca 2022. s početkom u 18 sati u velikoj dvorani Grada Klanjca. Ponosan je na činjenicu da se u proteklih dvadeset godina radilo složno, poletno i vrlo uspješno. Na požrtvovnoj suradnji, suradničkom razumijevanju i susretljivosti zahvaljuje svim suradnicima, a ponajviše tajnici Snježani Horvatin i lektoru-korektoru mr. sc. Ivanu Cesarcu. Želja mu je da se tako nastavi dalje s pomlađenom ekipom novoizabranih dužnosnika - zaključio je s ponosom živi klasik Hrvatskog zagorja!
MARIJA BISTRICA – U subotu je u Dvorani Božjeg milosrđa u sklopu Svetišta MBB održana završnica 24. Recitala Josip Ozimec, Marija Bistrica 2022. Riječ je o Recitalu u organizaciji Radija Marija Bistrica, na koji se ove godine javilo 54 autora iz svih dijelova Hrvatske sa ukupno 216 radova, od toga 64 na kajkavskom, 132 na standardu i 20 na čakavskom. Stručni sud u sastavu dr. sc. Ivo Kalinski, profesorica Ivančica Tomorad i don Anton Šuljić odabrao je 24 rada za izvođenje na samoj završnici recitala, kao i 66 radova za objavu u zborniku ''Došel bum v Bistricu''. Stihove su kazivali Jelena Januš-Grbić i Josip Klapač, a pjesmom je događaj uveličala Klapa ''Bistrica''. Stručni sud dodijelio je po tri nagrade u svim jezičnim kategorijama. Tako je treću nagradu u kategoriji čakavske poezije dobio Franko Stipković iz Zagreba za pjesmu ''Arcizi, bili arcizi'', drugu Nevenka Erman iz Žminja za pjesmu ''Ono naše'', a prvu Josip Klarić iz Gračišća za pjesmu ''Vrieme za bolji sanj''. U kategoriji radova na standardu treću je nagradu dobio Ivan Novački iz Poznanovca za pjesmu ''Zadnji vagon'', dru-
gu Mirjana Mikulec iz Oroslavja za pjesmu ''Novogodišnja noć'', a prvu Slavica Sarkotić iz Lekenika za pjesmu ''Mama''. Treću nagradu u kategoriji kajkavskog narječja dobio je Vinko Hasnek za pjesmu ''Duše iščeju svoj dom'', drugu Nada Starčević Lopac iz Varaždinbrega za pjesmu ''Komaček sreće'', a prvu Dubravko Havojić iz Križevaca za pjesmu ''Sejem vu petek''. Na-
Omiljena liječnica koja piše pjesme predstavlja svoju prvu zbirku
MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i Udruga Stav organiziraju predstavljanje prve zbirke poezije Sanje Kovačić ''Ti se princezo moja, uvijek smij''. Predstavljanje će se održati u subotu 5. studenoga u Općinskoj knjižnici i čitaonici u Mariji Bistrici s početkom u 18 sati. Zbirku će predstaviti urednik Marinko Micak, stihove će kazivati Ivana Škrlec i Zlatko Ožbolt, uz glazbenu pratnju Nike Kovačić na gitari. Program će moderirati Ana Kruhak. Dr. sc. Sanja Kovačić radi kao liječnica na Odjelu neurologije u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. No, osim što je vrlo stručna i omiljena liječnica,
MARIJA BISTRICA – U nedjelju je u Vatrogasnom domu u Mariji Bistrici, u organizaciji VZO Marija Bistrica i VZKZŽ održano osposobljavanje za zvanje vatrogasni dočasnik 1. klase. Riječ je o osposobljavanju koje traje šest sati, a predavači su bili Tomislav Novosel, zamjenik zapovjednika VZKZŽ i Velimir Babić zapovjednik VZO Marija Bistrica. Na osposobljavanje su se odazvala 23 vatrogasca i dvije vatrogaskinje, i svi su uspješno završili osposobljavanje i postali vatrogasni dočasnice(e) 1. klase. Najviše je bilo članova iz DVD Sveti Matej, iz VZO Gornja Stubica – 12 (Božo Labaš, Milan Bigec, Ivan Bigec ml, Ivan Bigec st., Branko Ivanić, Robert Ivanić, Slavko Sever, Luka Labaš, Mario Blagec, Željko Boltek, Stjepan Kletuš i Jo-
sip Labaš). Iz iste vatrogasne zajednice dolazi i Kristina Rafaj iz DVD Šagudovec. Iz VZO Marija Bistrica novim dočasnicima 1. klase postalo je šest članova DVD Tugonica –Podgrađe (Dražen Pezić, Zijad Redžić, Nikola Klemar, Matija Klemar, Filip Korpar i Žarko Pozaić), četiri člana DVD Marija Bistrica (Matija Bajsić, Dario Semper, Damir Babić i Ivan Čukman) i Ana Bukvić iz DVD Selnica. Jednog novog dočasnika 1. klasa ima sada i DVD Jertovec iz VZO Konjščina, a to je Tihomir Bakšaj. Uvjerenja je uručio predsjednik VZKZŽ i VZO Marija Bistrica Stjepan Skuliber, koji je čestitao svima i zahvalio im što i dalje ustrajavaju na vatrogasnom osposobljavanju, a administrativni dio odradio je tajnik VZKZŽ Rajko Jutriša. (Elvis Lacković)
gradu publike dobila je Slavica Sarkotić za pjesmu ''Mama'', čime je spojila prve nagrade suda i publike za istu pjesmu, što je prvi puta u povijesti ovog recitala. Recitalu su u ime pokrovitelja prisustvovali predstavnik KZŽ Viši stručni suradnik za odnose s javnošću i protokol Damir Galoić i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. (Elvis Lacković)
vrlo je aktivna na mnogim drugim poljima. Članica je nekoliko udruga, organizatorica brojnih događanja poput obilježavanja Tjedna mozga, suradnica Svetišta MBB, a preko 30 godina bavi se volonterskim radom, pa je tako 2015. godine primila i državnu nagradu za volontiranje. Uz sve to bavi se pisanjem poezije, povremeno se javlja na razne recitale, gdje je i nagrađivana, a sada se odlučila da izbor svojih pjesama objavi u zbirci, koja će premijerno biti predstavljena upravo u Mariji Bistricu, kao još jedna događaj u Mjesecu hrvatske knjige u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Startao je u Iloku, pa je nakon istočnog dijela Hrvatske obišao planinske vrhove u Zagorju, a potom kreće prema jugu. Cilj mu je, kaže, napraviti nešto što još nitko nije – prijeći obilaznicu u jednom komadu vlastitim pogonom
Jelena Klanjčić ZABOKNa zanimljivom, a zasigur no nesvakidašnjem pro putovanju Hrvatskom, u Zaboku smo sreli 37 – godišnjeg Spli ćanina. Oduševljen zagorskim krajo likom, ali i ljudima koji su ga ugosti li, Dane Opara otkrio nam je kako je na proputovanju Hrvatskom plani narskom obilaznicom, najpopular nijom obilaznicom koja se sastoji od 158 hrvatskih planinarskih i otočnih vrhova. Daneova je misija napraviti nešto što još nitko nije - cijelu obila znicu prijeći u jednom komadu, vla stitim pogonom: biciklom, pješice, tr čeći, penjanjem i kajakom.
Vrhovi Hrvatske
U Zaboku je Danea ugostio Slaven Ivančić, ponudivši mu smještaj, dok osvaja planinarske vrhove Zagorja. –Krenuo sam iz Iloka i prošao oko ti suću kilometara, očekujem još oko četiri tisuće do cilja i oko 150 tisu ća metara uspona – ispričao nam je Dane. U Zagorju je prošao Ivanšči cu, Strahinjčicu, Cesargradsku go ru, a odmah nakon našeg razgovora uputio se na Medvednicu. – Mo ram priznati da sam do sada, od cije le Hrvatske, najmanje bio u Zagorju. Sada sam se iznenadio ljepotom Za gorja, ovim brežuljcima u jesen kada je sve u bojama, a zalaske sunca če sto hvatam upravo na vrhovima, pa je pogled s Ivanščice bio spektaku laran – ispričao nam je, dodavši ka ko je napravio puno fotografija. Ipak, priznao je kako je biti stalno na pu tu na vlastiti pogon dosta naporno. – Od jutra do poslije mraka bicikli
ram, penjem vrhove, spavam u ša toru, a često i kod dobrih ljudi koji me ugoste. Na ovako nešto ne mo žeš se uputiti nespreman. Inače se bavim planinskim trčanjem, vesla njem, bicikliranjem, tako da sam bio spreman, samo sam to sve ma lo intenzivirao prije polaska. Za pra vu avanturu ne morate ići na drugi kraj svijeta, možete si je sami napra viti doma. Cilj mi je upoznati cijelu Hrvatsku i to kroz ovakav izazov ko
ji sam sam sebi postavio, ovom obi laznicom u jednom komadu, na vla stiti pogon – ispričao je još. Put pod noge Sa sobom, osim bicikla, i kajaka koji će mu biti potreban na Jadranu, no si četrdesetak kilograma opreme po trebne za spavanje i higijenu, nešto hrane koju svako malo kupuje kad prolazi kroz gradove, te puno navi gacijske opreme. – Imam i satelitski
pratitelj na sebi, koji odašilje uživo moju lokaciju, pa me svi zainteresi rani u mojoj avanturi mogu pratiti preko moje web stranice ili društve nih mreža – kaže Dane. Nakon što se oprostio sa Zagorjem, ovaj je pu stolov krenuo prema Samoborskom gorju i Žumberku, a potom prema Karlovcu i Petrovoj gori. Čekaju ga još Gorski kotar, Učka, Kvarnersko otočje, Velebit, Dinara, Biokovo, pa sve do Dubrovnika, a onda preko Pe
lješca kajakom do Mljeta, Lastova, Korčule, Visa, Hvara, Brača i Šolte do cilja – rodnog Splita. – Ovisno o vre menskim prilikama ove jeseni i zime, do cilja će mi trebati dva do tri mjese ca. Vjerujem da će biti lijepih sunča nih dana, ali i kiše, magle, blata, valo va i snijega na vrhovima – zaključio je, nakon čega se pozdravio s nama, a mi smo mu poželjeli sretan put, sa što manje poteškoća, a što više lije pih slika, kakve je ponio iz Zagorja.
ZLATAR BISTRICA - U srijedu je u Dječjem vrtiću "Zlatni dani" organizirana radna akcija u svr hu projekta "Zasadi stablo, ne bu di panj". Odgojitelji su u suradnji s roditeljima uredili i zamijeni li povišene gredice novim, dopu nili sadnicama eteričnog i ljekovi tog bilja te postavili novoizgrađeni kompost. U realizaciji je i formi ranje gredica za sadnju jagoda. (zl)
KRAPINA - Oni koji su posjeti li Muzej krapinskih neandertalaca znaju da grobovi pričaju zanimljive priče, a osim onih koje govore o ne andertalcima i kromanjoncima, od danas se na Hušnjakovu mogu sa znati i nove, drugačije priče koje su stigle iz Arheološkog muzeja Zadar. Naime u krapinskom muzejuje uz brojnu publiku otvorena gostujuća izložba "Ispričat ću ti priču…" ko ja prikazuje predmete pronađene na zadarskom gradskom području Relja gdje je otkrivena i istražena velika nekropola iz antičkog razdo blja. Autorica izložbe, viša kusto sica Timka Alihodžić upoznala je publiku s izložbom kroz zanimlji
vo predavanje u kojem je ispričala priče koje se vežu uz grobove prika zane na izložbi. Uz autoricu, publici se obratio i voditelj Muzeja krapin skih neandertalaca Eduard Vasilje vić, a izložbu je službeno otvorio ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagor ja Jurica Sabol. Ukoliko i vas zani ma s kakvim predmetima su poka pani stanovnici antičkog Zadra, tko je bila žena pokopana u grobu 11 i tko je u Zadar donio sifilis, razgle dajte izložbu "Ispričat ću ti priču…" u staroj muzejskoj zgradi Muzeja krapinskih neandertalaca. Izložba koja je također prilagođena slijepim i slabovidnim
'Zasadi stablo, ne budi panj' u Zlatar Bistrici
veliki jubilej brenda Hrvatskog zagorja
te
Jelena Klanjčić DONJA STUBICA
Radio Stubica svečanim je programom i pred stavljanjem monografije u Sportskoj dvorani Do nja Stubica prošlog petka proslavio 50. rođendan. Senka Susović, Seba stijan Fuštin, Karmen Ljubić, Mir jana Bašak, Mladen Knezić, Darko Kolar i Enes Tvrtković, na čelu s di rektorom Mladenom Kukasom, či ne ekipu koja je posljednjih godina Radio Stubicu učinila najslušanijim radijem u našoj županiji, radijem koji se prati van granica Zagorja, ali i Lijepe naše, radijem kojega sluša telji cijene zbog informativnih emi sija, a vole zbog zabavnih emisija. Posebnosti Radija Stubice
Direktor Mladen Kukas govorio je o počecima djelovanja Radija, o na precima kroz povijest te digitalnom dobu u kojem sada djeluje. - Radio je kao tradicionalan medij opstao usprkos novim tehnologijama, jer ima jednu prednost, a ta je da ga je moguće konzumirati, kao ni jedan drugi medij, bilo gdje, dok se vozi te u autu, na radnom mjestu, dok obavljate neke poslove… Nove teh nologije koje su mu pokušale uzeti dio publike zapravo su mu omogu ćile određene iskorake da i sam ši ri svoju bazu publike. Danas putem interneta bilo koju radijsku posta ju možete slušati u bilo kojem dije lu kugle zemaljske. Nedavno smo gledali, Radio Stubicu je u jednom
'Pedeset godina jednog medija je puno, a za to su zaslužni prvenstveno ljudi koji čine ovaj radio i na tome im zahvaljujem', rekao je donjostubički gradonačelnik Gospočić
za slobodu govora i pluralizma, mogućnost različitog mišljenja, ali i kulturu javnog ophođenja
tjednu barem jedanput upalio pu tem interneta netko u 95 zema lja svijeta! Ponosan sam da je Ra dio Stubica napravila iskorak te da već godinu dana imamo kanal pu tem kojega uživo možete gledati na še emisije – rekao je, između osta log, Mladen Kukas, a kao posebnost ovog radija istaknuo je posebno do bar informativni program, ali i neke specifične sadržaje, poput vremen ske prognoze. Zahvalio je svima ko ji su radili na osnivanju Radija, slu šateljima, poslovnim partnerima, Gradu Donja Stubica kao većin skom vlasniku te, naravno, kolega ma i kolegicama s kojima radi.
Monografija s presjekom rada
Ovom je prigodom izdana mono grafija, koju su na poklon dobili svi gosti na svečanosti. U njoj se, iz među ostalog, nalazi dokumenti rani povijesni prikaz rada, i to za hvaljujući arhivi Pučkog otvorenog učilišta, razgovori s djelatnicima i brojne fotografije koje prate rad od prvog dana nadalje. Rođendan su Radiju čestitali mnogi; među njima državni tajnik Ministarstva poljo privrede Zdravko Tušek, predsjed nik saborskog odbora za gospodar stvo Žarko Tušek, predsjednica
Udruge radijskih nakladnika Regi ja Sjever Anica Plantić, kao i brojni zagorski gospodarstvenici te čelnici zagorskih općina i gradova, ispred kojih je čestitke uputio gradonačel nik Zaboka Ivan Hanžek, koji se u svom govoru prisjetio i eminentnih i legendarnih novinara s početaka Radija. Sa sjetom je ovim povodom govorio i donjostubički gradonačel nik Nikola Gospočić, istaknuvši ka ko je cijelo djetinjstvo odrastao uz Radio Stubicu, koji se svakodnevno slušao u kući. – Radio Stubica jedan je od najprepoznatljivijih temelja grada Donja Stubica, prepoznat ne samo u cijelom Hrvatskom zagor ju, nego i šire. Mislim da 50 godi na dugu tradiciju radija nema nitko u Zagorju. U kriznoj situaciji, kada je bila u pitanju opstojnost Radija, donesene su odluke da Grad sanira dugovanje i da Radio ostane javni medij u većinskom vlasništvu Gra da, što se pokazalo kao odlična od luka. 50 godina postojanja jednog medija je puno, a za to su zaslužni prvenstveno ljudi koji čine taj ra dio i na tome im zahvaljujem – re kao je Gospočić.
Medij dostupan svima Čestitke je uputio i krapinsko –zagorski župan Željko Kolar.
Za
čovjeka 50 godina nije puno, želi proživjeti puno više, a za 50 go dina jednog radija možemo reći da je puno. To je 50 godina infor miranja javnosti o svim događa jima bitnima za razvoj stubičkog kraja, ali i cijele Krapinsko – za gorske županije. Radio Stubica je medij dostupan svima, koji ne radi razliku između malih i veli kih, bogatih i siromašnih. Koliko je ljudi iz inozemstva preko ra dio emisija Radio Stubice održa valo kontakt s domovinom! Ko liko se ljudi javlja u eter, želi nešto prokomentirati, kritizira ti, sugerirati, i to ima svoju teži nu. Čestitam direktoru Kukasu i čitavoj ekipi, možete biti po nosni na tome što radite za in formiranje javnosti, za slobodu govora i pluralizma, mogućnost različitog mišljenja, ali i kulturu javnog ophođenja – rekao je Ko lar te je uručio direktoru Radija posebnu zahvalnicu župana za doprinos informiranju javnosti. Slavljenik je za svoje goste pri premio i prigodan domjenak uz Črlene lajbeke, a u svečanom su programu svojim izvedbama su djelovali učenici Osnovne glaz bene škole pri OŠ Matije Gupca Gornja Stubica.
Pučko otvoreno učilište Krapina kao nakladnik obogatilo je svoju web stranicu e - knjigom
KRAPINA - Pučko otvoreno učilište Krapina kao nakladnik obogatilo je svoju web stranicu e-knjigom autora Dragutina Kozine pod nazivom 'Na še urbane glazbe'. Riječ je o prikazu djelovanja puhačkih orkestara, odno sno limenih glazbi na području Kra pinsko-zagorske županije. Prezenti rani su podaci o radu i nastajanju 27 orkestara. – Od 32 općine i grada na koliko je razdijeljeno podučje Hrvat skog zagorja samo jih pet nema svo ju limenu glazbu ili puhački orkestar. To je iskaz popularnosti ovog glazbe nog izričaja u našim krajevima. Da nije tako sve bi ostalo na nekoliko or kestara, koji niti su mogli niti će mo ći nicati i egzistirati, bez volje onih koji se žele svrstati u puhače, a niti će moći bez podrške onih koji ih že le slučati – kaže autor. - POU Krapi na uključilo se u ovaj projekt jer drži mo važnim i društveno opravdanim uključivati se u aktivnosti koje do prinose spoznajama o radu i broju puhačkih orkestara ili limenih glaz bi koje djeluju na području Krapin sko - zagorske županije. Uključivanje u ovaj projekt samo je nadogradnja na dugogodišnju uspješnu suradnju Pučkog otvorenog učilišta Krapina s Gradskim puhačkim orkestrom Kra pina koji su suorganizatori koncera ta na Starom gradu te bižićnih kon cerata u Festivalskoj dvorani – kažu u POU Krapina. Gradski puhački or kestar Krapina bio je partner Puč kom otvorenom učilištu Krapina i u projektu Ključ kulture za sve ge neracije. Svakako treba spomenuti i već tradicionalne nastupe Puhačkog orkestra "Petrovsko – Špoljari" u Fe stivalskoj dvorani o Božiću. E-knjiga može se naći na adresi: https://kra pina.net/NaseUrbaneGlazbe/mobi le/index.html. (zl)
Riječ je o prikazu djelovanja puhačkih orkestara, odnosno limenih glazbi na području Krapinskozagorske županije
Iako u Njemačkoj živi i radi već više od pet godina, osim korijena i obitelji Kristijana Požgaja iz Lobora uz Zagorje veže i prva pjesma i spot koji je snimio
Jelena Klanjčić LOBOR
Iako ga je pitanje egzisten cije, kao i mnoge mlade Za gorce, natjeralo da preseli u Njemačku, 29 – godišnji Kristijan Požgaj iz Lobora svoju veliku ljubav, glazbu, nije ostavio za sobom, već ju je 'poveo' sa so bom. Uz rad na građevini u Nje mačkoj, Kristijan je nedavno u Za gorju snimio i svoju prvu pjesmu, a tak i njoj pripadajući spot prvi jenac. Ljubavna balada 'Učini što moraš' zabavnog žanra nedavno je predstavljena publici, a s tema tikom izgubljene ljubavi sigurni smo da će se dopasti mnogim slo mljenim srcima.
Sa svojom je prvom pjesmom Kri stijan nastupio na Daruvarskom festivalu zabavne glazbe 'Dar fest 2022.'. Autor teksta i glazbe je Andrija Kos, naš domaći glazbe ni kantautor koji je na sceni već preko 30 godina. – U pjesmi sam se, mogu reći, snašao poprilič no dobro i bio sam veoma uzbu đen s obzirom da mi je sve to pr vi puta i da je to bilo nešto novo za mene. Naravno, tokom nastan ka pjesme puno su mi savjetima pomogli Nenad Hoić, koji je zaslu žan za aranžman pjesme i Mario Plantak, u čijem studiju je snima na pjesma – ispričao nam je Kri stijan. Spot za pjesmu sniman je u dvorcu Sveti Križ Začretje i na Bedekovčanskim jezerima u Be dekovčini, a za montažu odličnih kadrova zaslužan je Rikard Jadan. - Što se snimanja spota tiče, u pr vom djelu snimanja vladala je ve lika trema i nesigurnost s obzi rom da je to za kolegicu iz spota Karlu Novosel i mene bilo novo iskustvo i prvi puta da smo ispred
'Trenutno glazbu i život u Njemačkoj kombiniram tako da uglavnom sviram gitaru u slobodno vrijeme najviše za svoju dušu i da vježbam glas, zbog daljine je teže kombinirati nešto više'
kamere, ali smo se snašli dovoljno dobro. U drugom djelu snimanja atmosfera je već bila opuštenija, znali smo što i kako uglavnom ide i što nas čeka, pa smo puno lakše to odradili i uz sve to lijepo se za bavili – otkrio nam je ovaj glazbe nik, koji već ima godine i godine bavljenja glazbom iza sebe. Glazba od malih nogu Glazba je u njegovom životu, kaže, od malih nogu. – Još otkako sam imao sedam godina. Moj otac je u
to vrijeme svirao bubnjeve i imao je ekipu s kojom je svirao. Uglav nom su kod nas u kući održavali vježbe i tako sam ja zavolio glazbu te kasnije i sam krenuo tim putem – prisjetio se. Ozbiljnije početke u glazbi imao je već sa 16 godina, ka da je počeo svirati bubnjeve s eki pom iz osnovne škole, a kasnije i s ekipom iz srednje škole. – Na kra ju smo okupili bend pod imenom Grupa Corleone, u kojem sam bio vokal i bubnjar, a kasnije samo pje vač – kaže. Iako je s glazbom nakrat
ko prekinuo 2016. kada je zbog po sla preselio u Njemačku, gdje radi kao monter suhe gradnje, odlučio joj se ponovo posvetiti. – Prvenstve no je bila ideja da snimim pjesmu samo za uspomenu. Kako je vrije me nosilo svoje i kako sam se upo znavao sa postupkom nastanka pje sme, jedno se vezalo sa drugim i na kraju sam uz savjete drugih odlu čio da snimim spot i da krenem oz biljnije u to. Trenutno glazbu i ži vot u Njemačkoj kombiniram tako da uglavnom sviram gitaru u slo bodno vrijeme najviše za svoju du šu i da vježbam glas, jer zbog dalji ne malo mi je teže kombinirat nešto više – ispričao je još. Ipak, smatra da se može živjeti od glazbe, no tre ba vremena da se do te razine do đe. – Konkurencija je velika i ima jako puno glazbenika, tako da nije kod svih isto. Može se lijepo zara diti u glazbi, ali u većini slučajeva treba još neki posao uz to – zaklju čio je Kristijan, pred kojim su mno gi planovi. No, kako kaže, laganim korakom prema naprijed, kako ne bi sve stalo na jednoj pjesmi. Narav no, tu su i planovi za povratak u Hr vatsku, kako bi se mogao više po svetiti glazbi.
ZABOK – Održane su radionice u okvi ru projekta 'VolontirAJMO zajedno kroz krizne situacije', na kojima su partne ri radili na jačanju kapaciteta za pru žanje odgovarajuće reakcije na nastale krizne situacije (potrese, poplave, poža re i sl.), kako bi lakše koordinirali budu ćom nastalom situacijom, aktivnostima i volonterima na području Zaboka, Pre grade i Donje Stubice. Partneri su pred stavili svoj djelokrug rada i potrebe s ko jima se susreću na terenu, a kroz grupni rad radilo se na raspravi i sistematiza ciji što rade dobrovoljna vatrogasna društva, gradska društva crvenih križe va, gradovi i ostale organizacije civil noga društva (udruge) u slučaju kriznih situacija, kao i potrebama koje navede ne vrste organizacija imaju. Navedeno je doprinijelo mapiranju usluga i potre ba navedenih organizacija. Također, ra dilo se na definiranju izgleda i sadrža
Gradsko društvo Crvenog križa Zabok, Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Pregrada, Hrvatski Crve ni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica, Pregrada.info - Udruga za mlade, Multimedijalni centar STUB – KLUB, Grad Zabok, Grad Pregrada, Grad Donja Stubica, Dobrovoljno va trogasno društvo Zabok, Dobrovoljno vatrogasno društvo Pregrada i Dobro voljno vatrogasno društvo Donja Stubi ca. Projekt "VolontirAJMO zajedno kroz krizne situacije" (UP.04.2.1.11.0275), je sufinancirala Europska unija iz Europ skog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 385.299,32 kuna, od čega je 15% iz Državnog prora čuna Republike Hrvatske, te 85% iz Eu ropskog socijalnog fonda. (zl)
Želja je svakog vinara da vrenje mošta (alkoholna fermentacija) protekne kako treba tj. da sav šećer odvrije do kraja te da se dobije zdravo, mlado vino bez poremećaja u mirisu i okusu. Pa ipak, ponekad dolazi do problema u fermentaciji koji uzrokuju usporeni tijek vrenja ili čak potpuni prekid. Prekid vrenja znači da je fermentacija zaustavljena prije nego je ukupno dostupan šećer u moštu pretvoren u alkohol i CO2(ugljični dioksid). Vrenje može biti zaustavljeno našom intervencijom (ukoliko želimo proizvesti vino s ostatkom neprovrelog šećera) ili može biti spontano zaustavljeno, protivno našoj želji. Spontani zastoji vrenja uvijek dovode do problema u proizvodnji vina i ako se ne rješavaju dovode do vina čiji će okus biti presladak i vrlo često s povišenim hlapivim kiselinama. Vino se ne smije ostaviti u takvom stanju nego se mora čim prije reagirati kako bi se proces vrenja ponovno pokrenuo. Vina s ostatkom šećera biološki su vrlo nestabilna i zahtijevaju od vinara puno više brige i pažnje tijekom dozrijevanja. Zastoji fermentacije puno se češće događaju kod mošteva koji kreću na vlastitim kvascima i kod mošteva koji nisu taloženi. Taloženje i primjereno sumporenje mošta te zatim korištenje selekcioniranih kvasaca i hrane za kvasce bitno smanjuje mogućnost da se vrenje prekine. Kako bismo izbjegli opasnost od prekida fermentacije moramo zadovoljiti određene uvjete koji počinju higijenom podruma i opreme. Prljava ili nepravilno očišćena oprema povećava mogućnost negativnih mikrobioloških čimbenika poput divljih kvasaca i bakterija koje kvare vino i uzrokuju zastoje. Drugi su faktor ekstremne temperature fermentacije jer previsoke ili preniske uzrokuju ugibanje kvasaca. Naglo zahladnjenje u slabije izoliranim podrumima često dovodi do usporavanja fermentacije pa i prekida. Uzrok može biti i rehidrata-
cija kvasca na preniskoj ili previsokoj temperaturi i temperaturni šok kod rehidratacije kvasca. Razlika u temperaturu između smjese pripremljenog kvasca i mošta u koji se dodaje kvasac ne bi smjela biti veća od 10° C. Previsoka razina sumpora koji je dodan prilikom taloženja mošta je često ograničavajući faktor za sam početak vrenja. Nedostatak hranjivih tvari, uključujući nedostatak dušika ili određenih aminokiselina također je česti faktor za zastoj fermentacije. Previsoka koncentracija već stvorenog alkohola također može uzrokovati zastoj vrenja jer većina sojeva kvasaca nije tolerantna na vrijednosti više od 14 vol.%. Ukoliko se zastoj vrenja dogodi, potrebno je ustanoviti uzrok zastoja i čim prije reagirati. Ukoliko nismo sigurni je li vrenje stalo, mošt možemo odnijeti u vinarski laboratorij gdje će se pregledom stanja mošta i analizom to utvrditi. Ponovno pokretanje vrenja ovisi o mnogo faktora. Ako su moštevi zdravi (bez prisustva bakterija) i sa relativno mnogo neprovrelog šećera ponekad će biti dovoljno samo malo podizanje temperature i lagano
miješanje taloga kako bi kvasci ponovno pokrenuli vrenje. Mnogo su teži slučajevi kada je neprovrelog šećera malo, a stvorenog alkohola mnogo. U takvim slučajevima vrenje neće krenuti bez ponovnog dodavanja kvasaca i pravilne prilagodbe na uvjete u bačvi. Soj kvasca koji može pokrenuti zaustavljeno vrenje je Saccharomyces cerevisiae var. Bayanus. Priprema kvasaca za pokretanje vrenja u takvim situacijama je nešto drugačija od pripreme kvasca za vrenje mošta. Zbog prisutnog alkohola rehidrirane (aktivirane) kvasce ne smijemo direktno dodati u vino jer bi alkohol trajno oštetio stanice kvasca. Zato je nakon rehidratacije kvasca u vodi (15-20 minuta) potrebno napraviti prilagodbu u smislu da se toj otopini dodaje mošt u nekoliko navrata. U pripremljeni kvasac postupno treba pomalo dodavati vino kako bismo mu snizili temperaturu i prilagodili ga na stvoreni alkohol. Kada je temperatura kvasca i mošta otprilike jednaka ulijemo ga u bačvu. Temperaturu u bačvi nakon što smo pokrenuli vrenje treba održavati između 18-20 ° C.
Uutorak 25. listopada 2022. godine u Zagrebu održana je svečana dodjela nagrade za “Najbolji županijski EU projekt 2022.“ i konferencija “EU fondovi 2021.-2027.“ , u organizaciji Hanza media u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te portalom župan.hr a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
zabok • 103
brigade
• Sadnice voćaka
8
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Kvasac Bayanus 10 gr 5,49 kn
Fermaid E 100 gr-hrana za kvasce 29,99 kn Maćuhice 4,99 kn
Na natječaj za najbolji ovogodišnji EU projekt od pristiglih 47, u finale je ušlo 37 projekata u pet kategorija. U kategoriji doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici treće mjesto, prema odluci stručnog ocjenjivačkog suda, pripalo je EU projektu Zagorje ABECEDA Prirode Krapinsko-zagorske županije. Nositelj projekta Zagorje ABECEDA Prirode bila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, a partneri Krapinsko-zagorska županija i Zagorska razvojna agencija.
Projekt Zagorje ABECEDA Prirode počeo je s provedbom 31. siječnja 2017. godine te je završen 31. kolovoza 2021. Ukupna vrijednost projekta je 4.589.418,50 kn, a sufinanciran je bespovratnim sredstvima
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU preko 85%. U sklopu projekta izgrađena je jedinstvena Staza kroz krošnje u Zelenjaku duga 125 metara, s najvećom visinom od 5 metara. Staza vodi među krošnje na način da se što je moguće više približava velikim stablima. Duž same staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Zaštićenoga krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora, koja se skulpturom trube, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himne Lijepa naša, a koja prati cijelu stazu isprepleće s temom glazbe.
Dio projekta bilo je i opremanje i uređenje Centara za prirodu „Zagorje“ u Radoboju koji kroz multimedijalna rješenja daje prikaz zaštićenih područja kroz virtualnu stvarnost i video produkciju 360°, prikaz zaštićene flore i faune kroz hologramske jedinice, pad hrašćanskog meteorita kroz projekciju sa zvučnim efektima, simulaciju Židovske jame itd. Također, uređene su i tri zelene učionice u Radoboju, Zelenjaku i na Strahinjčici - edukacijski poligoni za održavanje škole u prirodi opremljeni tablama i različitim didaktičkim pomagalima.
Foto: Mario JurinaZABOK - Zanimljivu su utakmicu odigrali Zabok i Spissky Rytieri u 4. kolu Alpe Adria cupa. Krajnji rezultat bio je 80:88, iako je Zabok u prvoj četvrtini imao 14 koševa razlike (20:6), nakon samo četiri minute utakmice u kojima je Prskalo postigao 16 koševa uz tricu 4-4. Gosti su se polako počeli buditi. Kod gostiju dobro mu je pari rao Juriček, no Zabok je na poluvrijeme ipak otišao s deset koševa razlike (56:46). Trica Zaboka nakon prvih dvadeset minuta bila je 72% (8/11). Goste je u 3. četvrtini pokrenuo Washington koji je na nizao 8 koševa i prije zadnjih deset minuta oni su se približili na zaostatak od samo tri koša 69:66. Tricom Hlivaka rezultat je u 34. minuti izjednačen 72:72, a prvi puta su poveli minutu kasnije na kon trice Granića (74:75). Zabok je bio sve lošiji u napadu, s druge strane u samoj završnici razigrao se McGlynn i gosti su na kraju zasluženo slavili s osam koševa razlike (80:88). Kod Zaboka Marko Prskalo postigao je 18 koševa uz 5 skokova, Marko Perović debiti rao je s 15 koševa i 9 skokova, a Jarvis Garrett imao je double-dou ble učinak od 14 koševa i 10 skokova. Najefikasniji igrač utakmice bio je Viktor Juricek s 26 koševa i 4 skoka, dok je 224 centimetara visoki Michael Fusek postigao 13 koševa.
ZABOK - SPISSKY RYTIERI 80:88 (33:21, 23:25, 13:20, 11:22)
ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 100, SUCI: Tiberiu Lucaciu, Mishel Kricheli, Raphaela Reiner.
ZABOK: Martinko 5, Kučan 5, Tomić, Lukačić 2, Črnjević, Stipaničev 6, Tomas 7 (2-2), Perović 15 (5-7), Prskalo 18, Antonić, Garrett 14 (3-4), Jacović 7. TRENER: Jurica Smiljanić SPISSKY RYTIERI: Sokolovskyi, McGlynn 11 (3-7), Mrvis 7 (4--5), Granić 9, Washington 8, Antoni 6, Hlivak 8, Makula, Juriček 26 (6-6), Fusek 13 (3-4), TRENER: Teo Hojč
trener Zaboka: "Čestitke gostima, radi se o dobroj momčadi. Veći dio utakmice odigrali su u istom ritmu. Krajem treće četvrtine dali smo im pre lagano da se razigraju, što je na kraju presudilo. Čestitke i mojoj momčadi. Prvo poluvrijeme bio je vrlo dobro, idemo dalje napor no trenirati".
Marko Prskalo
igrač Zaboka: "Gosti su zasluženo slavili i ja im na tome čestitam. Malo smo po pravili šut, ali nije bilo dovoljno. Okrećemo se dalje novim uta kmicama".
Teo Hojč
trener Spissky Rytieri:
"Jako samo bio nezadovoljan našom obranom u prvom poluvre menu, Zaboku smo dozvolili sve. Drugo poluvrijeme smo primili 24 koševa i samo tako moja momčad može pobijediti. Uz obranu poboljšali protok lopte i to nam je donijelo pobjedu. Hvala Zabo ku na gostoprimstvu i želim im svu sreću u nastavku sezone". (tz)
5. kolo HT Premijer lige košarkaša HrvatskeZABOK - Teško, ali zasluženo, Za bok je stigao do svoje prve ovosezon ske pobjede u HT Premijer ligi. U 5. kolu Zabočani su u Gradskoj sport skoj dvorani nakon produžetka sa vladali Bosco rezultatom 94:87. Bila je to i više nego uzbudljiva utakmica u kojoj je Zabok na kraju imao više prisebnosti, a pobjedu su mu doni jeli velika borbenost napadački sko kovi u produžetku. Počelo je odlič no za Zabok, prvo je u seriju koševa ušao Perović, na njega se prvo nado vezao Črnjević, a potom i Garrett ko ji u 8. minuti pogađa tricu za +12 Za boka (24:12). Redove gostiju serijom koševa probudio je Krapić koji je u seriju od 9:0 ugradio sedam koševa, pa je na ulasku u zadnju minutu na semaforu stajalo 24:21, da bi Črnjević pogodio tešku tricu za +6 Zaboka na kon prvih deset minuta igre (27:21). Novom tricom Garretta Zabok na ulasku u drugu četvrtinu ima +9 (30:21). Kod gostiju se tada budi Kra jinović koji u 17. minuti vraća stvari na početak (37:37). Zabok ipak na po luvrijeme odlazi s minimalnim vod stvom (45:43), nakon polaganja Lu kačića. Treću četvrtinu tricom za +5 (48:43) otvara Garrett. No vrlo do bri Krajinović pokreće seriju gostiju od 8:0 i u 23. minuti rezultat je 48:51. Ostatak četvrtine igralo se uglav nom koš za koš, da bi se u zadnjih deset minuta ušlo rezultatom 59:61. Važnu tricu u 34. minuti za vodstvo Zaboka od četiri koša postiže Mar tinko (65:51), no samo dvije minute kasnije ponovno su u vodstvu gosti nakon polaganja Matića (69:71). U sa moj završnici dvije je trice povezao Kučan, pa se u zadnju minutu ušlo rezultatom 79:76. Samo 19 sekundi prije kraja Katura tricom vraća stva ri na početak (79:79). Slijedila je solo akcija sjajnog Garretta koji osam de setinki prije kraja utakmice polaže za 81:79. Činilo se da je kraj, ali gosti su uspjeli izjednačiti nakon parabo le P. Babića koju je prihvatio Matić i sa sirenom položio za 81:81 za pro dužetak. Taj je koš nakratko šokirao domaće, ali brzo su se pribrali ušli u produžetak sa serijom od 5:0 na
kon trice Garretta i polaganja Pero vića. Kod rezultata 92:87, Črnjević je promašio oba bacanja, ali Zabok je nakon toga čak četiri puta uspješno skočio u napadu, Perović je izborio slobodna bacanja iz kojih je mirno položio za 94:87 i tu je priči bio kraj. Prvo ime utakmica i Zaboka bio je Jarvis Garrett koji je upisao 29 koše va (trice 5/9), uz 9 asistencija i 3 sko ka. Odličan su bili i Marko Perović s 19 koševa uz 7 skokova, Antonio Čr njević sa 17 koševa i 7 skokova i Ivan Kučan s 13 koševa i 9 skokova. Naj bolji u redovima gostiju bio je Luka Krajinović s 22 koša, te po 4 skoka i asistencije. Luka Katura upisao je 17 koševa uz 7 skokova, dok se Ante Krapić zaustavio na 13 koševa. Za bok je ostvario čak 20 koševa u na padu, što sam pokazuje veliku želju momčadi Jurice Smiljanića za pobje du. Pamtit će je Smiljanić kao prvu premijerligašku u svojoj trenerskoj karijeri.
U srijedu kod Cibone, u subotu dolazi DepoLink Škrljevo
Pred Zabočanima je naporan tje dan. Prvo u srijedu u utakmici 6. ko la gostuje kod Cibone u Zagrebu već u srijedu, a onda u utorak u svom standardnom terminu dočekuju Škrljevo, koja je jedina momčad bez pobjede trenutno, no to nikako ne smije zavarati Zabok. Bit će to izni mno teška utakmica.
ZABOK - BOSCO 94:87 (27:21, 18:22, 14:18, 22:20)
ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 200, SUCI: Gracin, Katić i Barišić.
ZABOK: Martinko 4 (1-2), Kučan 13, Tomić, Lukačić 5 (1-1), Črnjević 17 (1-3), Stipaničev, Tomas 2, Perović 19 (2-2) Prskalo 5 (1-1), Antonić, Garrett 29 (4-4), Lež. TRENER: Jurica Smiljanić BOSCO: Kos, Krajinović 22 (8-10), Matić 11 (1-1), Kuzmanović 3 (1-2), Katura 15, P. Babić 3, Radulović, Primorac 11 (1-6), L. Babić 9 (1-2), Čović, Krapić 13. TRENER: Ivan Tomas
SLOBODNA BACANJA: Zabok: 10/13
(73%); Bosco: 13/23 (56%) DVICA: Zabok 24/43 (55%); Bosco: 31/49 (63%)
TRICA: Zabok 12/37 (32%) (Garrett 5, Kučan 3, Črnjević 2, Martinko, Perović); Bosco: 4/23 (18%) (Katura 3, Krapić) SKOKOVI: Zabok: 49 (29+20) (Kučan 9, Črnjević 7, Tomas 7, Perović 7, Prskalo 5, Stipaničev 5, ...); Bosco: 36 (25+11) (Katura 8, Primorac 7, P. Babić 5, ...)
ASISTENCIJE: Zabok 22 (Garrett 9, Kučan 4, ...); 21 (P. Babić 7, Krajinović 4, ...)
VALORIZACIJA: Zabok: 105: Garrett 34, Perović 21, Kučan 18, Črnjević 14, ...; Bosco: 91 (Katura 20, Krajinović 18, Krapić 12, ...)
Ostali rezultati 5. kola: Alkar - Šibenka 63:86
Dinamo - DepoLinko Škrljevo 94:87 Zadar - Furnir 92:71 Gorica - Cibona 82:108
Cedevita Junior - Split 87:62
Parovi 6. kola: Cibona - ZABOK (srijeda 2.11. u 19 sati)
Split - Dinamo Zagreb DepoLink Škrljevo - Gorica Zadar - Cedevita Junior Bosco - Alkar Furnir - Šibenka
Parovi 7. kola: ZABOK - DepoLink Škrljevo (subota 5.11.u 19 sati)
Cedevita Junior - Furnir Alkar - Cibona Dinamo Zagreb - Zadar Šibenka - Bosco Gorica - Split
Poredak:
1. Cibona 9 (+39)
2. Zadar 9 (+30)
3. Šibenka 8 (+64) (-1)
4. Dinamo Zagreb 8 (+20)
5. Split 8 (+6)
6. Alkar 8 (-6)
7. Cedevita Junior 7 (+25) (-1)
8. Furnir 7 (-42)
9. ZABOK 6 (32)
10. Gorica 6 (-37)
11. BOSCO 6 (-46)
12. DepoLink Škrljevo 5 (-40).
POŽEGA - U organizaciji SK Požega u maloj dvorani "Tomislav Pirc" u Požegi održan je I. Turnir olimpijskih nada u gađanju zračnom puškom i zračnim pištoljem na razdaljini od deset metara. Boje KZŽ branili su strijelci i streljačice SD Veliko Trgovišće. U konkurenciji juniorskoj konkurenciji zračne puške Denis Sinković je s 595 krugova osvojio 5. mjesto, Pavao Hac bio je 12. s 588.9 krugova, Tin Bjonda 19. (568.2), Ma-
tija Ćuk 24. (546.9), a Lovro Seljan 26. mjesto (534). U konkurenciji mlađih juniora u istoj disciplini Pavao Hac bio je jedanaesti, Tin Bjonda sedamnaesti, a Lovro Seljan osvojio je 23. mjesto. Kod kadeta Pavao Hac osvojio je 7., Tin Bjonda 9., Matija Ćuk 13., a Lovro Seljan 15. mjesto. Kod mlađih kadeta Tin Bjonda je bio četvrti, a Matija Ćuk osmi. Karla Bartolović odnijela je pobjedu kod juniorski u istoj disciplini s 607 kru-
gova. U konkurencji juniorki u zračnom pištolju Nika Ćuk bila je treća s 521 krugom, a Patricija Seljan osvojila je 12. mjesto s 470 krugova. Nika Ćuk ujedno je bila druga u konkurenciji mlađih juniorki i najbolja u konkurenciji kadetkinja, pa se tako čak tri puta penjala na pobjedničko postolje. Patricija Seljan osvojila je treće mjesto u konkurenciji mlađih kadetkinja, također u zračnom pištolju. (T. Zrinšćak)
MARIJA BISTRICA – Pri kraju je natjecateljska sezona u TK Marija Bistrica. Kao i svake godine na kraju se igra završnica Piramide – natjecanja članova TK Marija Bistrica, koje se odvija kroz cijelu sezonu, a završava mastersom 16 najboljih, koji su plasman među 16 osigurali kroz mečeve u kojima se po određenim pravilima igrači međusobno izazivaju. U nedjelju je na rasporedu bilo finale i to već šesto međusobno između Nevena Bertovića i Dražena Sušinjaka. I jednom i drugom to je bilo sedmo finale u zadnjih osam godina. U polufinalu nisu imali većih problema. Sušinjak je sa 6:1 i 6:0 pobijedio Josipa Vrtarića, a Bertović je sa 6:3 i 6:4 bio bolji od Ivice Pavleka. A finale je bila prva poslastica, prepuno sjajnih poteza i udaraca, ali i iznimno dramatično. Prvi set otišao je na stranu Bertovića 6:2. U drugom nakon velike borbe dolazi se do tie breaka kojeg dobiva Sušinjak i odvodi meč u treći set u kojem se igra produženi tie break. Sušinjak je stigao do 9:5, dakle imao četiri vezane meč lopte, no
Bertović je okrenuo. Na 9:7 Sušinjak je promašio ''zicer'' na mreži. Na kraju se otišlo u igru na ''dva razlike'', meč lopte su se izmjenjivale, da bi Bertović iskoristio onu kod 14:13 i slavio sa konačnih 6:2, 6:7, 15:13. Ovo mu je četvrta uzastopna piramida, a peta ukupno. Ima još naslov iz 2015., dok je Sušnjak pobjeđivao od 2016. do 2018. godine. Bila je ovo 16. Piramida TK Marija Bistrica. Bertović je tako već na pet naslova, Sušinjak je ostao n tri, koliko ima i Elvis Lacković, koji je ovo natjecanje osvajao 2009., 2011. i 2012. Po jedan naslov imaju Berislav Tomorad (2008.), Zdenko Cipriš (2010.), Marko Horvat (2013.) i Matija Muhek (2014.). Dodajmo da do kraja sezone meč za 3. mjesto moraju još odigrati Vrtarić i Pavlek, a odigrat će se i završnica parova. Sušnjak u parovima može tražiti utjehu, jer će sa Tomislavom Jantolekom igrati u finalu protiv Ivice Pavleka i Ivice Koledića. Za treće mjesto igrat će Tomislav Forko i Josip Vrtarić protiv Bertovića i Tomislava Friščića. (Elvis Lacković)
OROSLAVJE – Ove je godine Teniski savez Krapinsko-zagorske župani je organizirao Zagorsku ligu, za koju se prijavilo osam klubova, članova Teniskog saveza KZŽ. Liga je završena u subotu mečom za treće mjesto i velikim finalem. U polufinalu ŠTK Zlatar je pobijedio TK Zagorec Kra pina, a TK Oroslavje je bio bolji od TK Stubica. U meču za 3. mjesto Stu bica je bila uvjerljiva te je sa 5:0 pobijedila Zagorec. Vanja Brundula po bijedio je Gorana Horvata 4:6, 6:3, 6:0, Nikola Gospočić bio je bolji sa 6:0 i 6:1 od Roberta Borovečkog, Marko Barić je pobijedio Stjepana Škrleca 6:1, 6:2, Damir Kraševac Darka Pavića 6:0, 6:2, dok je par Gospočić/Lon čarić bio bolji od para Pavić/Belošević 6:1, 7:6. Finale između Oroslavja i Zlatara je pak bilo puno zanimljivije i odlučili su ga parovi. Pojedinačne bodove za Oroslavje donijeli su Filip Glumpak, koji je sa 1:6, 6:3, 6:1 pobijedio Ivana Svibena i Predrag Ilić, koji je sa 6:3, 6:4 svladao Božida ra Petrinca. Za Zlatar bodove u pojedinačnim mečevima donijeli su Ni kola Žeželj, koji je sa 6:0 i 6:4 dobio Vedrana Gorupeca i Lana Preis, koja je sa 6:1 i 6:4 pobijedila Božidara Krajcara. Pobjednika su tako odlučivali parovi, koje su dobili Oroslavčani. Par Gorupec/Glumpak sa 6:3, 3:6 i 6:2 slavio je protiv para Žeželj/Sviben. (Elvis Lacković)
DONJA ŠEMNICA - U organizaci ji Županijskog školskog sportskog saveza održano je Prvenstvo župa nijskih osnovnih i srednjih škola u crossu, a uz domaćinstvo područ ne škole "Ljudevit Gaj" iz Krapine, Donja Šemnica, u Donjoj Šemnici održano je Županijsko prvenstvo u krosu za učenike osnovnih i sred njih škola. U konkurenciji učenica 5. i 6. razreda osnovnih škola najvi še je uspjeha imala Osnovna škola K. Š. Gjalski iz Zaboka s 31 negativ nim bodom, drugo mjesto pripalo je OŠ V. Kovačića Hum na Sutli s 38, a treće OŠ Veliko Trgovišće s 49 ne gativnih bodova. Pojedinačnu po bjedu odnijela je Helena Dinjar (OŠ Oroslavje), druga je bila Vita Kanto ci (OŠ V. Kovačića Hum na Stuli), a treća Izidora Herceg (OŠ V. Trgovi šće). Kod učenika 5. i 6. razreda naj
bolja je bila OŠ Krapinske Toplice s 23, druga je bila OŠ M. Gupca Gor nja Stubica s 40, a treća OŠ Đurma nec s 57 negativnih bodova. Pojedi načno najbolji je bio Petar Hren (OŠ M. Guboec, G. Stubica), drugo mje sto osvojio je Patrik Topolovec (OŠ Đurmanec), a treće Toto Šipek-Gla vač (OŠ V. B. Stubičke Toplice). Kod učenica 7. i 8. razreda najbolja je bila OŠ K. Š. Gjalski Zabok s 15 negativ nih bodova, drugo mjesto osvojila je OŠ D. Stubica s 38, a treće OŠ Đur manec s 47 bodova. Pojedinačnu po bjedu odnijela je Jana Vrdoljak (OŠ K. Š. Gjalski Zabok), druga je bila La ura Vrhovec (OŠ A. Cesarec Krapi na), a treća Lorena Škreb (OŠ Ko njščina). U konkurenciji učenika 7. i 8. razreda najviše uspjeha imala je OŠ Side Košutić Radoboj s 22, dru go mjesto osvojila je OŠ Oroslavje s
25, a treće OŠ Donja Stubica s 27 ne gativnih bodova. Ian Jurinec (OŠ Be dekovčina) odnio je pojedinačnu po bjedu, drugi je bio Adrijan Veseljak, a treći Jakov Risek (oba OŠ Side Ko šutić, Radoboj). SŠ Zlatar pobjedila je u konkurenciji srednjih škola u konkurenciji djevojaka s 13 negativ nih bodova, ispred Gimnazije A.G. Matoš Zabok s 15 i SŠ Pregrada s 25 negativnih bodova. Nika Rihtarić (SŠ Zlatar) bila je najbolja pojedin ka, druga je bila Jana Hren (G. A. G. Matoš), a treća Lana Hegol (SŠ Zla tar). I kod mladića pobjednika je bi la SŠ Zlatar s 13, druga je bila SŠ Za bok s 15, a treća SŠ Bedekovčina s 26 negativnih bodova. Pojedinačni po bjednik bio je David Posavec, drugo mjesto osvojo je Fran Gorupec (oba SŠ Zlatar), a treći je bio Niko Škrlec (SŠ Zabok). (T. Zrinšćak)
GLINA - Uz prisustvo osam hrvatskih klubova, među kojima je bio i Wolf Gym iz V. Trgovišća, u Glini je održano PH u u wushuu i to u disciplinama Shou i Sanda light. Wolf Gym nastupio je sa 11 natjecatelja u obje discipli ne. U seniorskom uzrastu nastupili su: Alen Jagušić, Lucia Prekrat, Leon i Lea Beber, u juniorskom uzrastu nastupili su: Ivan Gašparić, Ivan Bar lović, Lea Špoljar i Lucia Prekrat, u kadetskom uzrastu nastupili su: Ivan Gašparić, Ivan Barlović, Nik Špoljar i Martin Prekrat, a u uzrastu cicibana nastupili su Josip Križnik i Fran Muselin. Državne naslove za Wolf Gym u diciplini Shou osvojili su Nik Špoljar u kadetskom i Lea Špoljar u juni orkom uzrastu te u disciplini sanda light 4 naslova: Nik Špoljar i Martin Prekrat u kadetskom, Lea Špoljar u juniorkom i Lea Beber u seniorskom uzrastu. Devet srebrenih medalja osvojili su: Ivan Gašparić u diciplini tui shou u juniorskom, u disciplini sanda light u kadetskom i juniorskom uzrastu, Lucia Prekrat u disciplini sanda light u juniorskom i seniorskom uzrastu, Lea Beber u disciplini tui shou u seniorskom i Fran Muselin u ci cibanskom uzrastu te u disciplini sanda light Leon Beber i Alen Jagušić u seniorskom uzrastu. Jedanaest brončanih medalja osvojili su: Ivan Barlo vić u disciplinama tui shou i sanda light u kadetskom i juniorskom te Jo sip Križnik u cicibanskom uzrastu. U disciplini tui shou Leon Beber i Alen Jagušić u seniorskom, Lucia Prekrat u juniorskom, Martin Prekrat u ka detskom te Fran Muselin u cicibanskom uzrastu. (T. Zrinšćak)
PREGRADA /TOTOVEC – Polovi čan učinak za dva zagorska kluba u 3. HOL sjever. Toplice 1 stigle su do po jede, a Bedex 1 je doživio prvi poraz. Toplice 1 su u Pregradi dočekalo Ka štel 2 i slavile sa 3:1 (25:21, 24:26, 25:15, 25:19). Prvi set domaće su odbojkaši ce dobile sa 25:21, ali je drugi otišao na stranu gošći 26:24. Ipak Toplice 1 u dva slijedeća seta dolaze do 25:15 i 25:19 i tako do 3:1 pobjede i nova tri boda. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo, Lana Horvatiček, Leona
Šoštarko, Ana Poljak, Dora Halapir, Monika Kozjak, Vida Bastić i Vero nika Mužar; trener Dario Zagvozda. Odbojkašice Bedexa 1 u ovom su ko lu doživjele prvi poraz i to kod To tovca 1. Bilo je 3:1 (25:13, 20:25, 25:22, 25:23). Bedex 1 loše ulazi u 1. set i siti dolazi na stranu domaćih odbojkaši ca sa uvjerljivih 25:13.No, Bedex 1 se vraća i drugi set osvaja sa 25:20. Slje deće dva seta su bila neizvjesna, ''na nož'', no uz dosta neprisiljenih gre šaka Bedexa 1 i nažalost ozljedu jed
ne od ključnih igračica Marije Sre bak odbojkašice Totovca zasluženo odnose pobjedu. Bedex 1 igrao je u sastavu: Barbara Kovač (kap.), Ema Jambrek, Iva Gorički, Lucija Pran čić, Marta Vurnek, Sara Balen, Ma rija Srebak, Lucija Mrkoci, Rea Her ceg i Lana Pripeljaš; trenerica Ivana Čehulić. Bedex 1 vodi na ljestvici sa 9 bodova, dok su Toplice 1 na 6. mjestu sa 6 bodova. U 5. kolu Bedex 1 je slo bodan, a Toplice 1 gostuju kod Lud brega 1. (Elvis Lacković)
organizaciji Županijskog školskog
saveza
ZABOK - Nakon 15 godina preda nog i kvalitetnog rada Ivica Jelen čić nije tražio još jedan mandat na čelu Sportske zajednice Grada Za boka, već se odlučio povući u zaslu ženu mirovinu. Njegovu eru obilje žio je vrlo kvalitetan rad i SZGZ je u vrijeme njegova mandata posta vila zaista visoke standarde rada.
Za to su ga Skupštinari nagradili pljeskom. Novi predsjednik Sport ske zajednice Grada Zaboka je Ne nad Borovčak, član I. O. rukomet nog kluba Zabok koji je vrlo aktivan i u veteranima NK Mladost Zabok.
On je bio i jedini kandidat, a pri je isticanja kandidature skupio je
17 potpisa Skupštinara. Na samoj Skupštini prisustvovalo je 29 od 39 članova Skupštine, koji su Borov čaka javnim glasanjem jednoglasno izabrali za novog predsjednika. No vi dopredsjednik je Branko Sadaić, a uz njih dvojicu u Izvršnom odbo ru će participirati Ozren Hanžek, Tomica Turk, Matija Grabrovečki, Oliver Vranić i Sandra Turković. U Nadzorni odbor odabrani su Ivi ca Vrdoljak (predsjednik), Dušan Ostojić i Vladimir Huis, a njihovi zamjenici su Nikola Herceg, Tomi slav Žigman i Martin Goluban. Svi oni također su potvrđeni jednogla sno. Novi predsjednik zahvalio je
dosadašnjem predsjedniku na kva litetnom radu, a kao osnovni zada tak dao si je za cilj sa svojim su radnicima i u suradnji s Gradom Zabok izraditi strategiju zabočkog sporta. Pred novim predsjednikom već su zahtjevni zadaci oko izrade proračuna i organizacije Izbora najboljih sportaša. Uz brigu za naj veću i najkvalitetniju sportsku obi telj u Hrvatskom zagorju, očekuje ga i upravljanje Gradskom sport skom dvoranom. Nimalo laki zada ci, no Borovčak je mlad, uporan i ambiciozan čovjek i želimo mu od srca da bude uspješan na ovoj za htjevnoj funkciji. (tz)
KUTINA - U Kutini je održan kickboxing turnir „Kutina Open 2022.“ na kojem je nastupilo 49 klubova sa 361 natjecate ljem u 454 startova. Na turniru su na stupile i članice Kickboxing kluba Kra pina u tri kickboxing discipline. Kao i obično, članice kluba postigle su od lične rezultate. Tako se Antonela Ce sarec, nakon što je prije nekoliko da na dobila prvu nagradu Gjalski među srednjoškolcima, vratila svom sportu i osvojila prvo mjesto među juniorkama
do 55 kg u disciplini point fighting. Ines Petanjko među starijim kadetkinjama do 55 kg natjecala se je u point fightin gu gdje je osvojila drugo mjesto te je i u light contactu osvojila drugo mjesto. Rina Pavić među juniorkama do 65 kg u light contactu osvojila je prvo mje sto dok se Anđelka Tušek natjecala se u kick lightu gdje je u starijim kadetki njama početnicama osvojila prvo mje sto, a u skupini starijih kadetkinja je bi la druga. (Milorad Videković)
TOTOVEC/ŠTRIGOVA – Zagor ske odbojkašice odigrale su i 4. ko lo u 4. HOL sjever. I Bedex 2 i To plice 2 igrali su u gostima. Bedex 2 stigao je do nove, već četvrte po bjede, ovaj puta kod Totovca 2. Pr vi set bio je iznimno uvjerljiv jer su gošće domaće igračice ostavila na samo 5 poena. Iz te perspekti va drugi set je izgledao kao izjed načeniji, no i on je otišao na stra nu Bedexa 2 sa sigurni 25:14, da bi u trećem bilo 25:9. Za Bedex 2 su igrale: Ema Jambrek (kap.), Mar
ta Vurnek, Lorena Mikulec, Lau ra Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvi rek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehu lić. Toplice 2 su prvi pita ove se zone gostovale i to kod Štrigove 2. Prvi set bio je iznimno zanimljiv i dobile su ga domaće odbojkaši ce sa 27:25. To kao da ih je opusti lo, pa su drugi set dobile sa sigur nih 25:15. No, Toplice 2 se vraćaju i treći set odlazi na njihovu stra nu sa 25:16. Ipak za sva tri boda Štrigova 2 osvaja 4. set sa 25:23 za
ukupnih 3:1. Za Toplice 2 igrale su: Paula Posarić, (kap.) Patricija Spe vec, Jana Piljek, Petra Žigovečki, Korina Sedak, Nika Malečić, Ema Macan, Lana Horvatiček, Nikoli na Posarić, Lana Šuper, Kristina Šantek, Lana Hlupić, Tea Đurek, i Lana Halapir; trener Robert Hala pir. Bedex 2 je na drugom mjestu sa maksimalnih 12 bodova, Topli ce 2 su šeste sa 6 bodova. U 5. ko lu Bedex 2 dočekuje Lepoglavu 1, a Toplice 2 gostuju kod Ludbrega 2. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – U subotu i nedjelju u Mariji Bistrici održano 5. kolo županij ske lige u streljaštvu – disciplina serijska zračna puška. U ukupno devet kategori ja nastupilo je 106 strijelaca i streljačica i 21 ekipa. Kod stalkića, a to su najmla đi natjecatelji slavio je Mateo Ulama sa 169 krugova, ispred Jakova Šoštara (167) i Maksa Jurinčića (157) svi iz Predionice Klanjec, koja je slavila ekipno ispred Tek stilca i Velikog Trgovišća. Kod mlađih stal kića nije bilo ekipa, ali je pojedinačno naj precizniji bio Bartol Zagorec iz Tekstilca sa 148 krugova. Drugi je bio Lovro Iva nić iz Metalisa sa 143 kruga, a treća Ema Herceg iz Velikog Trgovišća sa 141 kru gom. Kod kadeta prvi je bio Tin Bijonda sa 186 krugova, drugi Matija Čuk sa 184, oba Veliko Trgovišće, a treći David Maj cen iz Predionice sa 183 kruga. Ekipno je slavila Predionica ispred Tekstilca i Veliko Trgovišća. Kod kadetkinja prva tri mjesta otišla su u Veliko Trgovišće, koje je eki pno slavilo ispred Strijelca Krušljevo Se lo. A pojedinačno slavila je Iva Herceg sa 181 krugom, ispred Sare Fekeža sa 176 i Valentine Hac sa 173 kruga. Kod juniora
slavio je Martin Vlahek iz Marije Bistri ce sa 169 krugova, drugi je bio Denis Sin ković iz Velikog Trgovišća sa 164 kruga, a reći Adrian Tremljan iz Marije Bistrice sa 161 krugom. Ekipu je imala samo Marija Bistrica. Kod juniorki prva dva mjesta za Veliko Trgovišće. Prva je bila Marta Štur lan sa 182, a druga Marta Kolarić sa 177 krugova, dok je treća Lorena Uroić iz Ma rije Bistrice pogodila 142 kruga. Kod seni orki dvostruka pobjeda za Veliko Trgovi šće. Mihaela Oborovečki je pogodila 175, a Karla Bartolović 170 krugova. Treća je bila Stela Bartolović iz Predionice. Kod se niora ekipnu pobjedu odnijela je domaća Marija Bistrica, ispred Metalisa i Velikog Trgovišća. Pojedinačno slavio je Nikola Gašpar iz Velikog Trgovišća sa 180, dru gi je bio Marko Matejaš iz Marije Bistrice sa 178, a treći Mario Bokun iz Metalisa sa 176 krugova. I konačno kod veterana sla vio je Robert Belko sa 187 krugova, drugi je bio Boris Galoić sa 180, oba Marija Bi strica, a treći Krunoslav Kolarić iz Velikog Trgovišća sa 174 pogođena kruga. Ekipno je slavila Marija Bistrica ispred Velikog Tr govišća i Tekstilca. (Elvis Lacković)
U derbiju kola Zrinski J uspio je uzeti bod lideru Jadranu LP, ko ji je i dalje jedina neporažena momčad lige. Sesvete su i dalje prvi pratitelj nakon uvjerljive po bjede protiv Zagorca KR. Korak s vodećim dvojcem drži i Bjelovar koji je u ovom kolu uzeo bodove Marsoniji na njenom travnjaku. Slast gostujuće pobjede osjetilo je i Dugo Selo kod Međimurja. Opa tija je sve bolja iz kola u kolo, pa se nakon domaće pobjede protiv Hrvaca popela već na šesto mje sto. U slavonskom derbiju Belišću je bio dovoljan jedan pogodak za pobjedu protiv Osijeka II, a Mla dost je bila nešto uvjerljivija pro tiv Grobničana. Golijada u Trnju sa šest golova završila je podje lom bodova. U idućem kolu kra pinski Zagorec ima težak zadatak na svom travnjaku gdje ga u su botu 5.11. u 14 sati očekuje Mla dost Ždralovi. (Tomislav Zrinšćak)
LISTA STRIJELACA
8
Nikola Marić (Jadran LP)
7
Selmir Mahmutović (Marsonia),
6
MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Igor Lepinjica (Jadran P), Nail Omerović (Osijek II), ..
Sesvete - ZAGOREC KR 4:0 Međimurje - Dugo Selo 0:2 Jadran LP - Zrinski J 1:1 Marsonia - Bjelovar 0:2 Opatija - Hrvace 2:0 Belišće - Osijek II 1:0 Mladost Ž. - Grobničan 3:1 Trnje - Jadran P 3:3
Hrvace - ZAGOREC KR (subota 3.9. u 16,30 sati) Osijek II - Dugo Selo Bjelovar - Grobničan Jadran P - Zrinski J Međimurje - Trnje Jadran LP - Mladost Ždralovi Marsonia - Sesvete Opatija - Belišće
U11. prvenstvenom kolu SuperSport Druge NL krapinski Zagorec go stovao je kod drugopla siranih Sesveta i doživio, očekivani, poraz rezultatom 4:0. Što napisa ti o samoj utakmici? Ništa! Samo mogu napraviti „copy paste“ sa prethodnih gostovanja Zagorca jer smo opet vidjeli nemoć i (ne) kva litetu igrača Zagorca. Od prve mi nute domaćin je dominirao i sa svim zasluženo visoko pobijedio te mogu samo citirati svog kole gu novinara koji je rekao: “Vratar Zagorca Bruči i pored četiri gola u mreži igrač je utakmice u Sesveta ma, već u prvom poluvremenu spa sio je Zagorec od debakla, skinuo je zicer Abramoviću dva puta, obra nio Topiću udarac s bijele točke i još dvije reakcije, zbog čega se na odmor otišlo sa samo dva gola za ostatka. I u nastavku Bruči je obra nio čast gostiju i poraz 4:0 sveo na prihvatljiv rezultat po prikazanoj igri njegove momčadi“. Što napi sati o njima? Što napisati o igrači ma Zagorca? Što napisati o Upra vi? – jer ovako očajan rezultat nije donio samo jedan dio kluba (igra či) već svi zajedno. Jednom ili sa više riječi ova polusezona Zagor ca mogla bi se opisati – turbulen tna polusezona puna preokreta! Sve je počelo još u srpnju kada su nogometaši Zagorca uporno pitali najodgovornije – Upravu kluba –kada će već jednom početi pripre me za dolazeću sezonu. I nekako se krenulo, i kasnilo se punih se dam dana u odnosu na ostale li gaše. Potpisao se sporazum o su radnji s prvoligašem Goricom koji je donio sve osim dobrog jer u ja to krapinskog kluba „sletjeli“ su juniori Gorice koji svojom kvali
tetom, pokazali su ovih jedanaest kola, najvjerojatnije ne zadovolja vaju igrama u trećem rangu hrvat skog nogometa. Na klupu Zagorca sjeo je Sven Raić, mladi trener ko ji je uspješno vodio juniore Gori ce, i u 4 kola upisao dvije pobjede, jedan remi i poraz da bi nakon to ga Uprava kluba uručila mu otkaz uz obrazloženje da parafraziram: „Nezadovoljni smo ulaskom u se zonu.“ Tek nakon tog poteza Upra ve počinje kaos u redovima kluba. Klub igra bez trenera puna tri kola da bi se dogodilo da na utakmicu u Ploče putuju samo igrači i pomoć ni trener Barišić. I konačno, naš lo se rješenje – na trenersku klu pu nekoliko dana prije utakmice sa Marsoniom sjeda Damir Petravić koji ne može donijeti pomak una toč velikom trudu jer igrači ne re agiraju na šok terapiju već nakon utakmice sa Marsoniom (domaći poraz 0:2, op.a.) prisiljavaju novi nara da napiše:“ Na ovoj su tekmi ipak dvije stvari bile dobre! Prva je da se ne mora trošiti prašak za pranje rublja jer koliko su oznojili dresove na današnjoj utakmici bez brige mogu u njima odigrati i sli jedeću prvenstvenu utakmicu jer još uvijek mirišu na omekšivač ru
blja. Druga je stvar da su riješili pi tanje plaća. Naime, sada kada zatra že isplatu plaće može im se uvijek odgovoriti kako ste igrali i borili se za boje kluba tako će te i dobiti pla će!“ Nakon što nikako da se poslože u klubu Uprava vuče još jedan, po kuloarskim pričama neočekivan i nepotreban, potez – daje otkaz tro jici igrača: Sunagiću, Kožiću i Gali ću tako da ionako tanak roster još više smanjuje a da sve ne bi bilo baš tako lako pobrinuo se dvojac iz Gorice – Kulenović i Vujačić – koji napuštaju klub i vraćaju se u Gori cu. Dodamo li tome da zbog težih ozljeda ovu polusezonu su završi li – Strabić- ili je nisu niti počeli –Turniški - vidljivo je da trener Pe travić i njegov pomoćnik Barišić moraju biti vrsni kemičari kako bi od „lošeg materijala“ napravili „za dovoljavajući proizvod“. I zato se pitam da li je ipak istinito ono što sam prije nekoliko dana objavio na svom facebooku: "Ovako se ne igra za svoj klub. Svatko može imati loš dan, ali igrati bez srca, želje i gladi za pobjedom - za svaku je osudu.“
Znam da je istinito jer u posljed njih sedam kola osvojeno je od mo gućih 21 samo, brojkom (1) i slovi ma (jedan) bod uz tri (3) postignuta
i čak 22 primljena gola! Kako ne bi iz teksta proizašlo da su svi igrači loše odigrali i da nemaju kvalitete zbog potpune istine napisati ću da jedini koji su po mom sudu zadovo ljili potrebe ovog ranga natjecanja borbenošću, zalaganjem i kvalite tom su: kapetan Smrekar te Bru či, Landripet, Braun i Majcenić te ću napisati da je i prolaznu ocjenu, za nijansu, zaslužio i Jug. Ne smi je se svesti organizacija kluba na onome što će učiniti tajnik kluba, šef omladinske škole ili netko treći jer koliko god željeli nekog pohvali ti onda možemo samo već navede ne, a ostali – znači najodgovorniji da ih sada više ne nabrajam mora ju sjesti, stisnuti glave skup i kazati otvoreno gdje su pogriješili!? Vrije me je dragi moji, ako već nije preka sno, da se pokrenete. Svoj slijedeći prvenstveni susret Zagorec igra na svom terenu u subotu, 5. studenog u 14,00 sati, protiv ekipe koja ga je izbacila iz kvalifikacija za viši rang – Mladost Ždralovi. Navijači dođi te i pomognite svom klubu.
SESVETE - ZAGOREC 4:0 (2:0)
SESVETE - Igralište: SC Sv. Josip Radnik. Gledatelja: 300. Glavni sudac: Vukančić (Benkovac) Pomoćni suci: Jerbić (Osijek) i Mik (Lipik). Četvrti sudac: Čulina (Prigrada) Delegat: Solomunn (Sisak). Kontrolor suđenja: Volf (Viškovo)
STRIJELACI: 1:0 - Petrović (11), 2:0 - Topić (33), 3:0 - Brigić (74), 4:0 - Janušić (88)
SESVETE: Jelavić, Vukasović (od 76 Janušić), Kulenović, Zorica, Topić (od 76 Baršić), Abramović (od 76 Cvitanović), Opačić (od 61 Šuart), Laštro, Brigić, Petrović (od 61 Turčin), Boune Mody Mamadou
Trener: Rajko Vidović
ZAGOREC: Bruči, Matković, Sanogo (od 76 Topolovec), Jug, Vinski (od 64 Bračević), Smrekar, Majcenić, Karaković, Landripet, Elijah Chukwu Chikwado (od 76 Kovačić), Cetina
PETRINJA - U iznimnom nervo znoj utakmici 11. kola III. NL-cen tar, Mladost (P) i Gaj Mače podijeli li su bodove odigravši 1:1. Utakmica je završena s čak tri crvena kartona, dva u redovima domaćih, a jedan na strani Gaja. Već u 2. minuti doma ći su poveli. Nakon kornera s lijeve strane lopta je odbijena ravno na nogu Miokovića koji je snažno za kucava u mrežu za 1:0. Gaj najbolju priliku ima u 32. minuti kada Cvrti la s desne strane izlazi sam prema domaćem vrataru Gugecu, ali puca pokraj gola. Od 40. minute Gaj je s igračem manje, nakon što je Sam bol u prekidu igre udario Marovi ća, pa mu je sudac Meić dodijelio direktni crveni karton. Ipak i s igra čem manje Gaj uspijeva poravnati u sudačkoj nadoknadi prvog dije la nakon što je Haramustek čini se centrirao, a lopta je sretno završila u mreži domaćih za 1:1. Mladost je pritiskala u nastavku s igračem vi
še, ali sve je to bilo prilično jalovo. S druge strane Gaj je čekao kontru, ali bezuspješno. Od 82. minute sna ge u ljudstvu su brojčano poravna te nakon što je Papić udario Maza lovića koji je ležao na travnjaku, pa
je i njemu sudac Meić opravdano pokazao crveni karton. U sudačkoj nadoknadi nakon dva žuta kartona isključujući crveni dobio je i doma ći igrač Lovrić, no bilo je premalo vremena da Gaj materijalizira broj
čanu prednost, pa je ova rastrgana i nervozna utakmica završila remi jem. (T. Zrinšćak)
MLADOST (P) GAJ MAČE 1:1 (1:1)
PETRINJA: igralište Mladosti, GLEDATELJA: 150, SUCI: Meić, Mrkoci i Matić.
STRIJELCI: 1:0 Mioković 2', 1:1 Haramustek 45'+1.
MLADOST (P): Gugec, Pipalović (46' Papić), Lovrić, Šipuš, Handanović, Miočinović (46' Alapić), Vranić, Marović, Mioković (72' Jandrić), Baniček, Hrnčević (90' Khalić). TRENER: Ivica Vidović GAJ MAČE: Strahonja, Cvrtila, Brlečić, Sambol, Haramustek, Josipović (76' Šaban), Sedak (58' Vukadin), Ivetić, Mazalović, Tepšić, Gregurić (46' Krpanec). TRENER: Marijan Glavica
CRVENI KARTONI: Sambol 40' (udaranje suparničkog igrača u prekidu igre), Papić 82' (udaranje suparničkog igrača dok je ležao na zemlji), Lovrić 90'4 (dva žuta kartona).
Karlovac i Lučko vode mrtvu utr ku za naslov jesenskog prvaka III. NL-centar. Karlovčani su kao gosti uvjerljivo slavili kod Vrbovca, dok je Lučkom bio dovoljan jedan pogo dak za sva tri boda protiv Segeste. Prvi pratitelj vodećeg dvojca, Maksi mir, pretrpio je domaći porazom kod Kurilovca koji se probio na osmu po ziciju. Vrapče je bilo uvjerljivo u do maćoj pobjedi protiv Bistre. Na kon dugo vremena slavila je i Sava Strmec i to protiv Ravnica u derbi ju začelja. Utakmice Lukavca protiv Samobora i Mladosti protiv Gaja za vršile su remjem uz po pogodak na svakoj strani. HAŠK je izborio važnu pobjedu protiv Ponkvi, a u golijadi od sedam golova Dinamo OO je sla vio protiv Trešnjevke. U idućem kolu šestoplasirani Gaj na svom travnja ku u nedjelju 6.11. u 11 sati dočekuje HAŠK. (Tomislav Zrinšćak)
LISTA STRIJELACA13
Jacob Tarasenko (Segesta)
10 Frano Medić (Maksimir)
9
Vladimir Burić (Trešnjevka)
8
Vlatko Martinović (Vrbovec), Filip Hodak (Maksimir), Karlo Josipović (Trešnjevka), Darko Vučić (Dinamo OO)
Mladost - GAJ MAČE 1:1
Dinamo OO - Trešnjevka 4:3 HAŠK 1903 - Ponikve 2:1
Lukavec - Samobor 1:1
Kurilovec - Maksimir 1:0
Sava Strmec - Ravnice 2:0
Vrapče - Bistra 3:0
Vrbovec - Karlovac 1919 0:4
Lučko - Segesta 1 :0
GAJ MAČE - HAŠK 1903 (nedjelja 6.11. u 11 sati)
Segesta - Dinamo OO
Karlovac 1919 - Lučko
Bistra - Vrbovec
Ravnice - Vrapče
Maksimir - Sava Strmec
Samobor - Kurilovec
Ponikve - Lukavec
Trešnjevka - Mladost P
Milorad Videković PREGRADAUPregradi je odigran derbi Druge HNLŽ skupina „A“ između do maće Pregrade, trećeplasirana ekipa prvenstva, i lidera lige Gorice iz Velike Gorice. Nakon 90 minuta susreta sasvim zasluženo bodove u Goricu no se gošće pobjedom 3:0. Tijekom cijelog susreta gledali smo dominaciju Gorice koja je uistinu kvalitetnija ekipa uz pu no veći i kvalitetniji roster od domaćih igračica. No, prvo poluvrijeme je Pregra da obrambeno odigrala gotovo idealno. Punom koncentracijom, velikom borbe nošću i agresijom nisu dozvoljavale da igračice iz Gorice stvore neke izglednije prilike pred njihovim vratima tako da se na odmor otišlo nedirnutih mreža. Slu šajući komentare tijekom odmora mo glo se naslutiti da ne vjeruju previše u očuvanju nedirnute mreže Ivane Kozina jer vidjelo se od prve minute da su go šće kvalitetnije, a na klupi su imale pu no širi roster te da će umor, nakon što uđu svježe igračice, učiniti svoje. Potpu no točna razmišljanja, jer u 57. minu ti dosuđen je slobodan udarac u korist Gorice na visini od 18 metara. Loptu je
uzela i smjestila u sam donji lijevi kut su parničkog gola Mia Kalašić. Nakon to ga sve je bilo pitanje vremena – da li će gošće postići još koji pogodak, i jesu u 67. minuti Barbara Legin te u 78. mi nuti Anita Straka, ili neće. Na kraju sa svim realno: Pregrada 0, Gorica 3. No, svaka pohvala za igru, borbenost i hti jenje mladim igračicama Pregrade jer to je izrazito mlad sastav koji, ustvari, čini budućnost kluba.
ŽNK PREGARAD 0 (0)
HNK GORICA 3 (0)
PREGRADA. Igralište NK Pregrade. Gledatelja:100. Sudac: Filip Meglić (Krapinske toplice). Pomoćnici: Velimir Brezak (Špičkovina), Franjo Skozrit (Dubrava Zabočka).
Strijelci: 0:1 Kalašić 57'; 0:2 Legin 67'; 0:3 Straka 78'.
PREGRADA: Kozina, Jalšavečki (77. Hanžek), Bočkaj, Brgles, Marec, Gorupec, Golubić, Šćukanec – Hopinski, Stanković, Vešligaj, Sinković. Trener: Rudolf Hustić. GORICA: ban, Vallila, Karagić (63. Štokan), Cicijelj, Hansen, Godinić (27. Grubešić, 76. Straka), Van As (79. Klarić), Legin, Kalašić, Pavičić (76. Tokić), Lucić. Trener: Marko Biljan.
BREZOVA – Protekle nedjelje prije početka utakmice 10. kola 2. zagor ske lige između Vatrogasca i Mlado sti iz Belca, na simboličan način obi lježen je prestanak aktivnog igranja Danijela Merkaša, kojeg mnogi pri jatelji znaju pod nadimkom ''Danč''. Gotovo cijelu svoju nogometnu kari jeru je proveo u svom matičnom NK Vatrogasac, gdje je bilo i uspona i pa dova, no već sa 19 godina je pono sno preuzeo kapetansku vrpcu seni orske ekipe. Tadašnji trener, a sada predsjednik kluba Josip Krog, u njemu je prvi prepoznao karakteristike vođe i lidera i dao mu tako mladom tra ku. Danijel je Vatrogasac uvijek do življavao posebno emotivno, posebi ce što je među osnivačima kluba bio i njegov djed. Samim tim uspješno je odolijevao ponudama iz drugih sredi
na. Od 1998. do 2016. godine nepre kidno je igrao za Vatrogasac, a onda dolazi do privremenog gašenja klu ba koji se nekoliko sezona ne natječe. Merkaš tako 2016. prelazi u susjed no Jedinstvo, s kojim osvaja svoje pr vo dvoransko prvenstvo županije za registrirane klubove. No, već sljedeće sezone 2017. godine prihvaća najve ći izazov te prelazi u Tondach, s ko jim osvaja 1. zagorsku ligu, još jedno dvoransko prvenstvo i nastavlja igru i u 4. NL središte. No, 2019. godine Va trogasac se opet budi i nakon dvije godine u Tondachu, na poziv današ njeg predsjednika Josipa Kroga, vraća se u matično jato i ponovno kao ka petan predvodi ekipu do naslova u 2. zagorskoj nogometnoj ligi. Biranim ri ječima o Merkašu se izrazio i sam Jo sip Krog: ''Danijel ili bolje reći ''Danč''
U11. kolu 4. NL Središe Skupi na A u Humu na Sutli odigran je zagorski derbi između do maće Straže i Tondacha iz Bedekovči ne. Nakon zanimljivih 90 minuta mreže su ostale nedirnute te je svakom riva lu pripao po bod, unatoč tome što je tijekom utakmice teško bilo razaznati tko je drugi (Tondach), a tko četrnaesti (Straža) na prvenstvenoj ljestvici jer po svemu onom što je viđeno Tondach je uzeo bod jer puno više su prikazali do maći igrači. Prvo poluvrijeme u potpu nosti je pripalo domaćim igračima koji su vrlo brzom i agresivnom igrom stva rali veliki broj prilika pred vratima sigur nog Družinca. Tako je već u petoj minu ti susreta Biruš imao odličnu priliku, ali je njegov lob završio za malo iznad vra tiju da bi već tri minute kasnije odlično pucao Firer sa 18 metara, ali je Družinec obranio neugodan udarac i izbacio lop tu u korner. U 20. minuti opet je Biruš imao dobru priliku nakon jednog cen taršuta, ali njegov udarac glavom po
slao je loptu pored vratiju već svlada nog Družinca. Pravu buru negodovanja domaćih igrača izazvala je 28. minuta kada je odličnu povratnu loptu Biruša Vidićek uklizavajući poslao u mrežu ne moćnog Družinca. Na iznenađenje do maćih navijača i igrača pomoćni sudac Jakovac podiže zastavicu označavaju ći zaleđe što prihvaća glavni sudac Jan ković i poništava gol Straže. Po onom što sam vidio, a bio sam u liniji, sudac Janković poništio je regularni gol! Kad već spominjem suca naglašavam da je danas on zaista bio najslabiji akter su sreta jer svojim čudnim odlukama i do djelom kartona (pokazao 14 žutih kar tona; 6 Straži i 8 Tondachu s tim da je Frtalju ih pretvorio u crveni karton) iza zivajući veliku nervozu kod obje ekipe. Nakon toga Straža i dalje pokušava do ći do vodstva dok se gosti dobro bra ne i igraju iznenađujuće slabo da bi u
45. minuti priliku za vodstvo domaći na propustio Firer te se na odmor otiš lo nedirnutih mreža. Vidjevši da njegova ekipa ne reagira kako treba, trener Ton dacha Bartolić odmah na početku dru gog poluvremena mijenja četiri igrača – u svlačionici su ostali Bartolec, Bosec, R. Jurina i Mirt dok umjesto njih ulaze Boronjek, Frančina, Bosec i Bobinec) te je igra Tondach u drugom poluvreme nu poprimila drugačiji izgled. Za razli ku od prvog poluvremena kada praktič ki nisu uputili niti jedan udarac u okvir gola sigurnog Draškovića, koji je svojom mirnoćom i samopouzdanjem ulijevao dodatnu sigurnost svojim suigračima u obrani, u drugom poluvremenu bilo je nekoliko poluprilika a izrazita prilika za postizanje pogotka ukazala se u 74. mi nuti. Napad Tondacha išao je preko li jeve obrambene linije Straže te je lopta ubačena na drugu stativu gdje je doče
uvijek mi je bio desna ruka. Od pio nirskih dana do seniora uvijek je izvr šavao sve moje nogometne zamisli. Sretan sam i zadovoljan što smo kao tadašnji perspektivni juniori osvojili naslov prvaka te kao seniori potvrdi li da imamo kapacitet za prvaka. Ia ko se klub stavio u mirovanje, nakon ponovnog aktiviranja odmah druge sezone osvojili smo naslov, po mom mišljenju i najdraži pehar našem ka petanu ''Danču''. Sretan sam što mo gu sa zadovoljstvom zaključiti da sam surađivao sa fenomenalnim sporta šem i čovjekom. Želim da ovaj klub velikim koracima krene prema boljit ku sa sportašem kao što je Danijel. Sretno'' – riječi su predsjednika Kro ga, koje jasno daju do znanja, da će Danijel Merkaš i nakon aktivne kari jere ostati u klubu. (Elvis Lacković)
kuje Frtalj i odlično puca ,ali uklizao je Gajster i izvrsnim blokom izbacio lop tu u korner. Do kraja susreta više nije bilo prilika, ali je opći dojam s obzirom na prikazano da je Tondach uzeo bod jer prema prikazanom pobjedi je puno bliže bila Straža. No, nogomet je igra u kojoj se postižu golovi, a kako to doma ći igrači, unatoč prilikama, nisu učinili –svakom po bod.
„Bilo je ovo naše malo slabije iz danje. Protivnik je u prvom polu vremenu bio puno bolji, u drugom smo se malo konsolidirali. Osvo jili smo bod i želim sreću u na stavku prvenstva i straži te svaka ko i nama“.
trener Straže: “Mislim da smo danas bili puno bolja ekipa. Nismo iskoristili pri like koje smo imali i rezultat je ta kav kakav je. Čestitam i jednoj i drugoj ekipi na odličnoj tekmi“.
Iza nas je 11. kolo 4. NL središte skupina A sa čak tri zagorska derbija. U nji ma su domaće ekipe oso vjila samo bod. Još u subo tu Straža i Tondach igrali su bez golova. Na nedjelj noj ''matineji'' u Zaboku Golubovec je odnio sva tri boda s minimalnih 0:1, dok je Rudar DZ zabio četiri go la u Klanjcu, a slavio je 3:1 preokretom, jer je prvi gol bio auto gol. Sjajna je bila Stubica, koja je sa 1:0 pobi jedila jako Blato, pa se ko načno popela malo sa sa mog dna. Golubovec i dalje ne zna za poraz i vodi sa 29 bodova, a Tondach zaosta je samo tri boda (26). No, Polet (SK) i Zagreb na 3. i 4. mjestu za Golubovcem za ostaju već 10 bodova. Sjaj ni Rudar DZ, koji je, ne tako davno bio na zadnjem mje stu sada je već 5. sa 17 bodo va. Mladost Zabok drži 11. mjesto sa 13 bodova, koliko ima i 13. Klanjec. Straža na 14. i Stubica na 15. mjestu imaju po 10 bodova. U 12. kolu na rasporedu je jedan zagorski derbi. U nedjelju u 14 sati Golubovec će do čekati Stubicu. U nedjelju je na rasporedu još jedna utakmica 12. kola, također u Zagorju, u kojoj Rudar DZ dočekuje Odru. Ostali zagorski predstavnici igra ju u subotu i to svi u gosti ma. Tondach će na drugo uzastopno gostovanje i to kod Brezovice, Klanjec će gostovati kod Poleta, Mla dost Zabok kod Zagreba, a Straža kod Blata. U Za grebu se igra od 11, ostale utakmice su od 14 sati. U preostale dvije utakmice Vojnić 95' dočekuje Prečko, a Špansko Sesvetski Kralje vec. (Elvis Lacković)
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
DONJA STUBICA – Stubica je u 11. kolu 4. NL središte skupina A doče kala Blato. U utakmicu su domaći ni ušli sa zadnjeg mjesta, a Blato je na viskom petom mjestu, no Stu bica je pokazala u zadnje dvije uta kmice, u dva zagorska derbija da se diže i nada za dobar rezultat je po stojala.
Na odmor Stubica sa minimalnim vodstvom
Nije baš dobro počelo za domaći ne. U 5. minuti dobra lopta na Ma tiju Jurišića kojeg na 40 metara ru ši Dario Matuša. Slobodan udarac izvodi Marcelo Suden, ali bilo je to nešto između udarca i ubačaja pa je David Mužina lako uhvatio loptu. No, u 6. minuti nakon loše reakcije u izlasku domaćina, do lopte dola zi Benito Elez i s lijeve strane spu šta se u kazneni prostor. Na nekih 12 metara malo iskosa, ali u izvr snoj situaciji puca, no Mužina sjaj no brani. No, ni za domaću priliku nije trebalo čekati dugo. U 9. minu ti Nikola Pešec se probio po desnoj strani i ubacio, a na nekih 7 metara Filip Nikola Petir puca glavom, no lopta odlazi na drugu stranu. Usli jedilo je novo ubacivanje, a ovaj pu ta glavom puca Pešec, od zemlje pa obrana otklanja opasnost. U 17. mi nuti gosti su opet zaprijetili. Nakon akcije po desnoj strani lopta dolazi do Lovre Čilića koji puca sa 20 me tara, jako, ali pored gola. U 21. mi nuti Leon Lipovac je dobio loptu na desnoj strani, nakon osvojenih 10 - ak metara puca i on, ali nepre cizno. U 33. minuti gosti ubacuju iz kornera, a domaća obrana pot
puno samog ostavlja Luku Kneže vića na 10 metara, no ovaj se dugo namješta i na kraju traljavo puca i upropaštava izvrsnu priliku. U 37. minuti dobra akcija Stubice na sre dini otvorila je vrlo dobru situaci ju za dodavanje Matije Drempe tića za Pešeca, ali lopta za zicer je malo preduga. No, u 39. minuti Pe tir se iznenada našao u kaznenom prostoru nakon loše reakcije obra ne gostiju, Ivan Mihaljević ga ruši i to je kazneni udarac. U 40. minuti precizan je Drempetić koji šalje gol mana Dominika Turčića u jednu, a loptu u drugu stranu. Do kraja pr vog poluvremena nije bilo prilika, pa Stubica na odmor odlazi sa 1:0. Blato pokušavalo, Stubica izdržala
Gosti počinju nastavak pokušajem iz slobodnjaka sa 40 metara u 47. minuti. Suden je ubacio loptu no to se pretvorilo u udarac, s kojim Mužina nije imao problema. Suden je pucao i u 52. minuti iz igre, ali u blok, pa se lopta odbila do Čilića na 14 metara, ali sa Matušom na leđi ma, napadač gostiju nije uspio upu titi udarac. No, u 58. minuti Čilić je pucao i to sjajno sa 13 metara ma lo iskosa. Nije to naizgled bila neka obećavajuća akcija gostiju, no Čilić je dobio loptu u vrlo dobroj pozici ji i pogodio prečku. Stubica prije ti u 62. minuti, kada Pešec pokuša va iz slobodnjak sa 30 metara dosta iskosa. Pozicija daleko od idealne, ali jak udarac Pešeca prolazi malo pored suprotne stative. U 65. minu ti Drempetić je primio loptu na 20 metara, prevario dva igrača i osta
vio povratnu za Jakova Kormana, koji gađa uz lijevu stativu Bruči ća, koji brani. Na drugoj strani, u 72. minuti nakon ubacivanja s lije ve strane, Jurišić je vrlo dobroj si tuaciji, ali glavom puca pored go la. U 76. minuti Pešec pokušava iz slobodnjaka sa 30 metara sa stra ne. Odlučio se za izravan udarac, no Bručić to lako hvata. Blato sve više stišće u završnici, ali Stubica odo lijeva. U 87. minuti Robert Glavač je primio jednu loptu na lijevoj sra ni, ušao u sredinu i sa 25 metara pu ca preko gola. U 2. minuti nadokan de Glavač donosi jednu loptu na 16 metara za Kormana, koji daje de sno za Vlahovića, koji puca preko gola. Zadnji udarac imaju gosti no Luka Tudjek sa 25 metara puca vi soko preko gola i veliko slavlje do maćina može početi. Pobjeda koja jako puno znači i za samopouzda nje, a i znači bijeg sa dna, odmah za dva mjesta. (Elvis Lacković)
Damir Srebačić trener NK Stubica: ''Borbena utakmica do samog kraja i neizvjesna. Izvrsna ekipa Blata, sa četiri vrhunska igrača u sredini, ali moji su igrači borbom dokazali da možemo osvajati bodove, a to nam je sada najvažnije.''
Mladen Muškovac trener NK Blato:
''Stubica je do tri boda došla na na šu grešku. Igra podjednaka, rastrga na, sva nikakva, teren težak za igru. Neiskorištene neke šanse, polušan se naše, pred kraj i Stubice. Zaslu žena pobjeda domaćina.''
LISTA STRIJELACA 9
Luter Filip (4 KU) (NK Odra) 8
Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko)
Vujica Dubravko (NK Golubovec) 7
Ćavar Marko (NK Polet (SK)) 6
Bobek Dario (NK Golubovec)
Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec)
Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)
Vidićek Borna (NK Straža) 5
Frtalj Karlo (3 KU) (NK Tondach)
Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach)
Navrotskyi Maksym (NK Zagreb) Patrun Matej (NK Sesvetski Kraljevec)
Pešec Nikola (NK Stubica) Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ)) Vlatković Niko (NK Polet (SK)) 4 Bakek Dorijan (NK Rudar (DZ))
Drempetić Matija (2 KU) (NK Stubica)
Lasić Ivan (1 KU) (NK Polet (SK)) Turk Patrik (2 KU) (NK Mladost Zabok)
Špansko - Brezovica 3:0 S. Kraljevec - Vojnić 95' 5:0 Prečko - Polet (SK) 2:3 Klanjec - Rudar DZ 1:3 Odra - Zagreb 1:0
Mladost Z - Golubovec 0:1 Stubica - Blato 1:0 Straža - Tondach 0:0
Brezovica – Tondach 05.11. 14 h
Blato – Straža 05.11. 14 h
Golubovec – Stubica 06.11. 14 h
Zagreb – Mladost Zabok 05.11. 11 h
Rudar DZ – Odra 06.11. 14 h
Polet (SK) – Klanjec 05.11. 14 h
Vojnić 95' – Prečko 05.11. 14 h
Špansko – S. Kraljevec 05.11. 14 hBlato – Rudar DZ 03.09.2022. 17.30 h
Golubovec – Zagreb 04.09.2022. 17.30 h
4.
ZABOK - Lider Golubovec po gotkom Vujice došao je do mini malne pobjede i sva tri boda u za gorskom derbiju u gostima kod zabočke Mladosti. Nije to bila ne ka nezaboravna partija prve mom čadi lige, ali Golubovec je pokazao disciplinu, borbenost i kocentra ciju što je na kraju presudilo. Na kon kornera D. Bobeka gosti prvi puta prijet epreko Riseka, no nje gov udarac glavom završava pokraj gola. Ključni detalj utakmice do godio se u 12. minuti. Po uzoru na svog brata Matiju u utakmici pro tiv Tondacha, Mihael Benčić ne shvatljivo je "darivao" Vujicu koji je krenuo sam prema vratima i ia ko je već otišao poprilično ukoso prema desnoj strani, uspio je za vrnuti loptu u mrežu za 0:1. Šest minuta kasnije Vujica je bio ko rak ispred Tarlea, krenuo je sam prema Mihovliću, ali ovaj je dale ko istrčao i izbio loptu u aut. Mi nutu kasnije Košćak prvo s lijeve strane ubacuje na M. Benčića čiji udarac glavom brani Škvorc, lop ta se odbija ponovno Košćaku koji još jednom dobro centira, ali ovaj Krajačić neprecizno puca glavom. Krajačić je pokuša efektno "ška ricama" u 35. minuti, ali bio je to preslab udarac. Poslije greške Šo štara u 42. minuti D. Bobek odlič no poslužuje Vujicu koji kreće sam prema Mihoviliću, ali domaći vra
tar sjajno brani njegov udarac. U nastavku prvi prijete domaći, toč nije Krajačić čiji dobar udarac iz okreta u 50. minuti brani Škvorc.
Da nevolja za domaće bude još ve ća, iz igre je u 53. minuti zbog oz ljede morao izaći stoper Tarle. Mi nutu kasnije prijete domaći nakon slobodnjaka Kotarskog, no Kraja čić loše puca glavom pokraj gola. Od 68. minute gosti su s igračem manje. Kresonja je u igri bio ravno dvije minute, no ozljedio se, a kako su gosti imali samo dva pričuvna igrača, nije ga imao tko zamijeniti. Domaći prvi put prijete i igračem više preko Košćaka u 75. minuti, no njegov dobar udarac brani Škvorc. Minutu kasnije nakon greške To meka D. Bobek osvaja gotovo 50 metara travnjaka, pa mu je malo
ponestalo snage za udarac koji bra ni Mihovilić. Pokušaj centaršuta s lijeve strane u 80. minuti umalo je iznenadnio Škvorca koji odbija loptu u korner. Tri minute kasnije u dobrim su pozicijama prvo Hra stinski, a potom i Škrlec, ali od lično funkcionira gostujući blok. Dario Bobek ponovno je na sceni u 86. minuti kada osvaja još jed nu loptu i kreće prema Mihoviliću koji i ovaj puta izlazi kao pobjed nik. Najbolju priliku za poravna nje domaći imaju u 89. minuti ka da Škrlec odlično centrira s desne strane, a Mihael Benčić s tri me tra udaljenosti puca u Škvorca. Do kraja utakmice bilježimo pokušaj Tumpića, točnije njegov centaršut s lijeve strane, koji je umalo preva rio Škvorca, no ovaj je uspio odbi
ti loptu u korner i bodovi putuju u Golubovec. (T. Zrinšćak)
Mladost Zabok: "Greška u početku utakmice kod jedinog pogotka usmjerila je uta kmicu prema našoj nervozi. Na pravili smo dosta individualnih pogrešaka bez pravog pritiska. Drugo poluvrijeme nakon što su oni imali igrača manje imali smo inicijativu, nažalost nismo imali sreće, ali nismo ni zaslužili sreću. Svaka čast Golubovcu na borbeno sti, energiji i želji. Ima ih jedanaest, ali oni jednostavno "ginu" na trav njaku. Bez toga nema rezultata".
Golubovec:
"Jedna odlična utakmica pred pu no gledatelja u lijepom ambijentu. Apsolutno zaslužena pobjeda moje momčadi. Imali smo izrazitije pri like, bili smo opasniji i konkretni ji. Uz pogodak imali smo još dvatri "zicera". Domaći su pokušavali dugim loptama i centaršutevima, ali mi smo im to pustili jer zna mo to kvalitetno braniti. Zadnjih 25 minuta imali smo igrača manje, ali Mladost nije stvorila ni jednu izglednu priliku. Čestitam Mla dost na fer i korektnoj borbi i že lim njenim igračima puno sreće u nastavku prvenstva".
KLANJEC - Rudar DZ apsolutni je hit prvenstva IV. NL-središte Za greb - skupina A. Ova mlada mom čad ulovila je ritam nakon nešto lošijeg starta i sada iz kola u kolo oduševljava svoje navijače. U ovom je kolu Rudar DZ u zagorskom der biju slavio u gostima kod Klanjca re zultatom 3:1. I dok mnogi muku mu če s U-21 igračima, Rudar DZ ih u prvih jedanaest ima čak osam. Upr vao oni su riješili utakmicu. Prvi je pogodak za Rudar DZ postigao osa mnaestogodšnji Lovro Topolovec, drugi sedamnaestogodišnji Dorijan Bakek, a treći šesnaestogodišnji Ni kola Mutak. Ovakvo blago u IV. NLsredište Zagreb - skupina A nema nitko. Moramo spomenuti i trenera Maria Videka, koji odlično vodi ove poletarce. Domaćin je u utakmicu ušao bez četiri standardna igrača, ali to nimalo ne umanjuje i više nego zasluženu pobjedu gostiju. Doma ći su bolje počeli. U 4. minuti Vra bec oštro puca iz slobodnog udarca, Gelo odbija loptu do Leša koji pu ca preko gola. U 10. minuti domaći vodet. Drčić ubacuje iz slobodnog udarca s desne strane, a nes(p)retni Valaško postiže glavom efektni au togol za 1:0. Gosti se prvi puta pojav ljuju u 15. minuti kada J. Videk dobro centrira s desne strane, a Rhadi gla vom puca u Žigmana. Minutu ka snije na drugoj strani Vrabec pogađa
vanjski dio mreže. Sredinom prvog dijela Rudar DZ je polako zagospo dario igrom. U 30. minuti F. Videk s desne strane ubacuje za Rhadi ja, ali ovaj puca glavom preko go la. F. Videk dobro puca u 36. minuti iz daljine, ali je zamalo neprecizan. Iz daljine pokušava i Bogović u 40. minuti, ali nema problema za vrata ra Gelu. Minutu kasnije gosti dola ze do izjednačenja. Ferček je oštro pucao iz daljine, Žigman odbija rav no na nogu Topolovca koji iz nepo sredne blizine efektno zabija za 1:1 i to je bilo zadnje vrijedno spomena u prvom poluvremenu. U nastavak bolje kreću gosti. Tako u 52. minuti J. Videk daje upotrebljivu loptu do Šuška, ovaj niže nekoliko igrača do mačih, nakon čega se lopta sretno odbila do Bakeka koji puca po sre
dini gola i sprema loptu u mrežu za 1:2. Isti igrač iz dobre pozicije mi nutu kasnije puca pokraj gola. Tri minute kasnije na drugoj strani iz daljine pokušava Lovrek, ali je ne precizan. Novu odličnu priliku go sti imaju u 57. minuti kada Bake ka odlično centrira s desne strane, a Šušak sam samcat na drugoj sta tivi s tri metra udaljenosti puca gla vom pokraj gola. Klanjec uzvraća u 60. minuti preko Leša koji iz dobre pozicije puca pokraj gola. Rudar DZ je aktivniji i traži treći pogodak i rje šenje utakmice, pa tako u 63. minu ti oštro puca Bakek, ali Žigman do bro brani. U 72. minuti stoper Pole dugom loptom pronalazi aktivnog Rhadija koji spušta za Šuška, ali ovaj puca pokraj gola. Ferček pokušava efektno iz okreta u 81. minuti, ali
je zamalo neprecizan. I onda potez utakmice u 84. minuti. Šesnasetogo dišnji Mutak "prehladio" je svog ču vara na desnoj strani, u maniri Ale na Bokšića krenuo je silovito prema vratima domaćih i rutinirano pogo dio za konačnih 1:3 i više nego za služeno slavlje gostiju. (T. Zrinšćak)
Dragutin Tomašković Klanjec: "Mislim da smo igrali protiv mlade i kvalitetne momčadi, znali smo nji hove dobre strane, pripremali smo se da ih anuliramo, ali nismo uspje li u tome. Kod vodstva od 1:0 imali smo nekoliko situacija za povećanje vodstva i trebali smo usmjeriti uta kmicu u drugom smjeru, ali nismo uspjeli i gosti su zasluženo slavili".
"Čestitam svojoj momčadi. Dali smo sve od sebe i odradili sve što smo se dogovorili na tehničko-tak tičkom planu. Prvo poluvrijeme smo bili malo oprezniji, ali očekiva li smo da bi domaćin mogao pasti u nastavku, što se i dogodilo. Osjeti li smo da možemo, išli smo na po bjedu i uspjeli smo u tome. Iz kola u kolo se dižemo, naši mladi igrači igraju za svaku pohvalu. Hvala našoj publici koja nas prati i domaćinu na fer i korektnoj utakmici".
MLADOST Z 0 (0) GOLUBOVEC 1 (1) ZABOK: igralište SC Zaseka, GLEDATELJA: 150, SUCI: Komorski, Peharec i Horvat. STRIJELAC: 0:1 Vujica 12'.
MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić, Košćak, Šoštar (62' Škrlec), Mi. Benčić, Krajačić, Tomek (85' Tumpić), Tarle (53' Tepuš), Črnjević (46' Kotarski), Žugec, Brezak (62' Hrastinski). TRENER: Stjepan Poljak
GOLUBOVEC: Škvorc, HorvatVuk, M. Bobek, Poslon, Risek (46' Leško), Kostanjevec, Vujica, N. Bobek, D. Bobek, Sokolić, Vukić (66' Kresonja). TRENER: Tomislav Škudar
KLANJEC 1 (1) RUDAR DZ 3 (1) KLANJEC: igralište Klanjca, GLEDATELJA: 200, SUCI: Vrljić, Gabrić i Čabraja. STRIJELCI: 1:0 Valaško 10' (ag), 1:1 Topolovec 41' 1:2 Bakek 52', 1:3 Mutak 84'.
KLANJEC: Žigman, F. Pavlinić, Bogović, Zrnc, Drčić, Trbušić, K. Pavlinić (63' F. Petrišić), Lovrek (63' Humski), Vrabec, Leš, I. Petrišić (71' Pleško). TRENER: Dragutin Tomašković
RUDAR (DZ): Gelo, Krznar, Topolovec (66' Gregurić), Pole, J. Videk, Rhadi, F. Videk (88' Martinić), Bakek (80' Mutak), Valaško, Ferček (88' Tuđa), Valaško (46' Šušak).
TRENER: Mario Videk
STUBICA 1 (1) BLATO 0 (0) SUCI: Petričević, Jelić, Kordej GLEDATELJA: 80 STRIJELAC: 1:0 Drempetić 40' 11m, STUBICA: Mužina, Petir (46' Glavač), Božić (36' Korman), Matuša, Vlahović, Pešec (90+1' Benko), Kelava (85' Iskrić), Drempetić, Mar. Landripet, Pirički (64' Grabušić), Mat. Landripet ;trener: Damir Srebačić
BLATO: Turčić, Čagalj, Tonković, Mihaljević (60' Papić), Mudronja (70' Tudjek), Jurišić, Suden, Lipovac, Elez (60' Eterović), Knežević (83' Brkić), Čilić; trener: Mladen Muškovac
STRAŽA 0 (1) TONDACH 0 (1)
HUM NA SUTLI Igralište NK Straža. Gledatelja: 100. Sudac: Marin Janković (Karlovac). Pomoćnici: Zvonko Lesar (Cetingrad), Roberto Jakovac (Karlovac). Delegat: Božo Volić (Zagreb).
STRAŽA: Drašković, Kodelić, Rafaj, Gajster, Firer, Janžek, Boršić (61. M. Čuček), Vidićek, Mikša (46. Peček), G. Čuček, Biruš . Trener: Robert Varjačić.
TONDACH: Družinec, Bartolec (46. Boronjek), Kralj, Hendija, Borovčak, Merlin (66. Horvat), L. Jurina (90. Kovjanić), Bosec (46. Frančina), R. Jurina (46. Bosec), Mirt (46. Bobinec).
Trener: Drago Bartolić. Žuti kartoni: Straža: Vidićek (28), Janžek (55), M. Čuček (66); Peček (73), Gajster (80), Rafaj (90).
Tondach: Bosec (38), Bartolec (41), Hendija (54), Kralj (60), Bobinec (73), Borovčak (77).
Crveni kartoni: Frtalj (77).
lige Vatrogasac je dočekao Mladost iz Belca. Mladost se bori za priklju čak vodećoj dvojki, a u toj kalku laciji bila je potrebna pobjeda kod Vatrogasca, koji se pak u drugom dijelu nogometne jeseni sve više diže.
Vatrogasac na odmor sa 2:1
Prvi pokušaj, nakon početnog is pitivanja snaga, bilježimo u petoj minuti i to na strani gostiju. Silvio Buden je pokušao sa ruba kazne nog prostora, no njegov udarac od lazi pored stative golmana Damira Jambreka. Nije se dugo čekalo na prvu domaću šansu. U sedmoj mi nuti nakon kornera za Vatrogasac s desne strane, u prigodi je Kristijan Jurina, koji puca dobro glavom, no pogađa nekog od obrambenog igra ča gostiju, od kojeg se lopta odbija u novi korner, ovaj puta bez veće opasnosti. No, sljedeće dvije pri like u dvije uzastopne minute bi vaju realizirane. U 17. minuti novi korner za domaćine, ovaj puta s li jeve srane. Ubacio je Renato Maj sec, na nekih 7-8 metara, a ovaj pi ta Jurina je bio precizniji i glavom lijepo dijagonalno pogađa malu mrežicu gola koji je branio Matija Ožvald za 1:0. No, radost domaćina kratkog je vijeka. Praktički odmah po kretanju s centra gosti dolaze do poravnanja, u 18. minuti. Po li jevoj strani probio se Danijel Hu njak, ušao u kazneni prostor i po zemlji dijagonalno pogađa pored stative za 1:1. U 24. minuti u prilici je za goste Antun Bručić, koji ula zi u kazneni prostor. Jambrek izla zi sa gola, Bručić puca pored nje ga, ali i pored desne stative. U 34. minuti opet je Jambrek bio izvan gola, iz drugog plana stiže D. Hu njak ali puca pored lijeve stative. U 35. minuti Patrik Potočki gura Iva na Kroga u šansu za domaće. Krog
''rolanjem'' vara Ožvalda, ali odlazi previše ukoso, pa ne puca nego da je povratnu, na koju nailazi R. Maj sec. Ožvald je na lijevoj strani gola, pa R. Majsec gađa uz desnu stati vu, ali promašuje za dva metra. U istoj minuti na drugoj D. Hunjak sa 20 metara pogađa prečku, lopta se odbija do Silvija Klarića, koji pu ca malo pored stative možda ju čak lopta i dodiruje. I onda, u 39. minu ti stiže rješenje utakmice. Nakon ubačene lopte s desne strane, Luka Majsec puca, Ožvald i Ivan Krog se nekako nalaze na zemlji, lopta po gađa Kroga u tijelo, ali on snalažlji vo sa zemlje šalje loptu u mrežu za novo vodstvo domaćina, 2:1 na po luvremenu.
Nakon zanimljivih prvih 45 minu ta, u kojima smo vidjeli i tri gola, a moglo ih je biti i još, nastavak je po nudio jako malo, gotovo ništa, što je u ovim okolnostima, naravno, odgovaralo domaćinima, koji su za držali vodstvo i stigli do tri boda. Izdvajamo tek nekoliko situacija. U 50. minuti nakon kornera za goste glavom puca Silvio Klarić po sredi ni gola, a Jambrek jednom rukom atraktivno brani i prebacuje loptu preko prečke. Na drugoj strani, u 57. minuti D. Hunjak uzima loptu, okreće se s njom, prodaje ''lažnjak'' i puca sa ruba kaznenog prostora, ali pored lijeve stative. U 75. minu ti Bručić pokušava sa ruba kazne nog prostora po zemlji, ali Jambrek i to brani. I konačno u 85. minuti za domaćine sa 25 metara iz slobod nog udarca puca Marko Đurinek, gađa preko živog zida, ali Ožvald je na mjestu. Tako Vatrogasac dolazi do pobjede, kojom dolazi na četvr to mjesto. Mladost je ostala treća, ali gubi malo korak sa Radobojem na drugom mjestu. Sada je razlika četiri boda. (Elvis Lacković)
Zagorec (Kr)
6233221 +11 20
Segesta 11 623 19 9 +10 20
Vrapče 10 53223 15 +8 18
Dugo Selo 11 515 2416 +8 16
Moslavina 11 5152320+3 16
Devetka 10 424 19 17 +2 14
Kurilovec 10 415 18 19 -1 13
Trešnjevka 10 415 16 19 -3 13
Špansko 11 3442329-6 13 13. NK Sesvetski Kraljevec 11 326 1618 -2 11 14. NK Zagreb 10 2174 17 -13 7 15. ŠNM NK Naftaš Ivanić 10 217 12 33 -21 7 16. NK Mladost - Buzin 10 118838-304
II.NL CENTAR KADETI 1. NK Zagreb 10 901 31 7 +24 27 2. NK Hrvatski dragovoljac 11 81233 17 +16 25 3. NK Samobor 10 80239 15 +2424
NK Devetka 11 614 1915 +4 19
NK Dugo Selo 11 53320 18 +2 18
NK Vrapče 10 451 13 10 +3 17
NK Sesvetski Kraljevec 11 425 14 17 -3 14
NK Naftaš Ivanić 10 424 1424 -10 14
NK Špansko 11 3358 13 -5 12
NK Ponikve 11 254 13 21-8 11
NK Trešnjevka
U najavi 10. kola 1. zagor ske nogometne lige posta vili smo pitanje može li vo deća četvorka prići kroz kolo neokrznuto. Očito ni je mogla, dapače nitko nije bio uvjerljiv, a dva su rezul tata iznenađujuća. Također, palo je samo deset golova, od čega sedam u dvije uta kmice. Vodeće Jedinstvo ra no je povelo kod Sloge, u 14. minuti i tu je minimalnu prednost očuvalo do kra ja, pa u zadnje jesensko ko lo ulazi sa 23 boda, tri više od Pregrade, koja je također sa minimalnih 1:0 svladala Oroslavje i sada ima 20 bo dova. Oštrc je do prije dva kola bi na vrhu bez poraza, a onda je uslijedio poraz u derbiju kod Jedinstva. No, malo je tko očekivao da će Zlatarščani vezati i drugi poraz i to kod kuće od Ru dara iz Mihovljana, opet sa minimalnih 0:1. Oštrc je ta ko pao na treće mjesto sa 18 bodova. A mogao je i ni že, da je Ivančica pobijedi la u Velikom Trgovišću. Ali nije. Iako je na istom tere nu kolo prije zadnji Matija Gubec upisao jedino jesen sku pobjedu, Ivančica, koja se bori za sam vrh upisala je 0:0 i već peti remi, i sa da na četvrtom mjestu ima 17 bodova. Rudar M je zla tarskom pobjedom izbio na peto mjesto sa 15 bodova a šesto je Oroslavje sa 14. In kop je sa 3:0 pobijedio Lo bor i preskočio ga na lje stvici. Sada je Inkop sedmi sa 12, a Lobor osmi sa 11 bo dova. Na devetom mjestu je Zagorec VT sa 10 bodo va, a Sloga je deseta sa de vet bodova. U derbiju zače lja Mladost MB je nakon duge loše serije ipak po kazala zube i sa 4:0 slavi la kod Matije Gupca. Mla dost je ostala 11. ali sada sa devet bodova, a Matija Gu bec je na samom dnu sa pet bodova. U 11., posljed njem jesenskom kolu vode će Jedinstvo dočekuje Za gorec VT, kao svojevrsnu meč loptu za jesenski na slov. U teoriji dosta mu je i bod. Druga Pregrada go stuje kod Mladosti MB, ko ja ako se pribere može i te kako biti opasna. Oštrc go stuje kod Lobora u Novom Golubovcu, a Ivančica do čekuje Matija Gubec. Oro slavje je domaćin Inkopu, a u Mihovljanu kod Ruda ra gostuje Sloga. Utakmice se igraju u nedjelju 6. stu denoga u 14 sati, s tim da će se utakmica između Lo bora i Oštrca odigrati u Zla taru. Kako su nam potvrdi li iz Lobora, dogovorom je došlo do zamjene domaćin stva. (Elvis Lacković)
POZNANOVEC – Inkop je u 10. ko lu 1. zagorske lige dočekao Lobor. Bi la je to utakmica susjeda na ljestvi ci, Inkop je u nju ušao sa dva boda manje od Lobora, pa ga je pobjedom mogao i preskočiti. To se i dogodilo, a utakmica je praktički riješena u tri minute. Naime, Mihael Škrlec je u 33. minuti zabio za vodstvo domaći na, sa samo tri minute kasnije Nikla Jakopec je povisio na 2:0. U nastav ku Škrlec je svojim drugim golom, u 66. minuti postavio konačnih 3:0, pa se Inkop, kolo prije kraja nalazi na sedmom mjestu. U 11. kolu Inkop će u goste Oroslavju. (Elvis Lacković)
GORNJA STUBICA – U 10. kolu 1. zagorske nogometne lige derbi za čelja odigran je u Gornjoj Stubici. Ujedno je to i vječni derbi susjeda u kojem je Matija Gubec dočekao Mladost MB. Kolo prije Matija Gu bec stigao je do prve pobjede, a no vim je uspjehom mogao i preskoči ti Mladost MB i spustiti je na zadnje mjesto. No, već u otvaranju bolje je krenulo gostima i već u 6. minuti Mihael Belko ide na golmana Leo na Benka, koji ga ruši, a sa 11 metara siguran je Dario Frajtak. Do odmo ra gosti dižu na 0:2. Nakon duplog pasa sa Matijom Čukmanom, An drija Pisk je u 28. minuti zabio za 0:2. Od domaćih pokušaja izdvaja mo onaj Darka Šimunića, koji je pu cao iskosa, ali je Dominik Babić izvr sno obranio. U nastavku domaćini pokušavaju povratak, ali osim po kušaja iz prekida, nema neke veće opasnosti za gol gostiju. Na drugoj pak strani M. Čukman pogađa preč ku, da bi u 84. minuti sve bilo riješe no. Frajtak je kratko izveo slobodan udarac za Gabrijela Radikovića, koji sam izlazi na Benka i daje povratnu za M. Čukmanu, koji lagano pogađa za 0:3. No, to nije sve. U 89. minuti novi penal ovaj puta na A. Pisku, a sa 11 metara siguran je M. Čukman za konačnih 0:4. Malo lakše se diše u Mariji Bistrici, a u jako teškoj situ aciji ostaje Matija Gubec. Zanimlji vo da je Mladost u devet utakmica zabila tri gola, a u ovoj četiri. (Elvis Lacković)
ZLATAR – Oštrc je u 10. kolu 1. za gorske nogometne lige dočekao Ru dar iz Mihovljana. Nakon što je pao na drugo mjesto porazom kod Jedin stva, Oštrc je tražio povratak pobje dama. Osim toga, taj poraz kod Je dinstva bio je prvi Oštrca ove jeseni. Zlatarščani su stoga htjeli povratak pobjedama. Ali, kako to ponekad bi va, stvari se okrenu u možda neo čekivanom pravcu. Oštrc nije nika ko uspio stići do gola, a onda, da šok bude veći, Nino Grozdek je u 42. mi nuti doveo Rudar M u vodstvo. Ta ko se na odmor otišlo sa 0:1. Oštrc je imao još 45 minuta da preokre ne utakmicu, no ovaj puta nije išlo. Rudar M se do kraju uspio obrani ti i stići do super pobjede, kojem je stigao na peto mjesto i najugodnije je iznenađenje ove jeseni. Taj rezul tat mogu i podebljati u zadnjem je senskom kolu, kada im u goste do
lazi Sloga. (Elvis Lacković)
PREGRADA – U 10. kolu 1. zagorske nogometne lige Pregrada je dočeka la Oroslavje. Bio je tu susret treće i pete ekipe s ljestvice između ko jih su prije utakmica bila samo tri boda razlike. Oroslavje muku mu či sa igračkim kadrom, ali ovaj puta situacija se popravila, pa je na klu pi bilo i pet zamjena. Mala je ironi je da je Oroslavje pobjeđivalo u za dnje vrijeme gotovo bez zamjena, a sad je ipak stigao poraz. No, pobjeda Pregrade je minimalna, a osigurao je je Sven Golubić golom u 36. minuti. Tom pobjedom Pregrada se vratila na drugo mjesto ljestvice, ovaj pu ta iza Jedinstva, a u zadnjem jesen skom nastupu gostovat će kod Mla dosti MB. (Elvis Lacković)
KONJŠČINA – Sloga je u 10. kolu 1. zagorske nogometne lige dočekala vodeće Jedinstvo. Domaćini doma ove sezone vrlo dobri, gosti stigli po nova tri boda u borbi za jesenski na slov. Darko Kunštek zabio je na vri jeme, u 14. minuti za goste, koji su mogli mirnije u nastavak utakmi ce. No, kako je vrijeme odmicalo, re zultat se nije mijenjao. Na odmor se otišlo sa minimalnih 0:1, a u nastav ku Jedinstvo je zadržalo vodstvo i stiglo do važne pobjede. Prije jesen skog zadnjeg kola Jedinstvo ima tri boda prednosti pred Pregradom, pa mu je i od u zadnjem kolu prije pa uze dovoljan za jesenski naslov. U Sveti Križ Začretje stiže Zagorec VT, pa se Jedinstvo nada punom plijenu. (Elvis Lacković)
VELIKO TRGOVIŠĆE – U 10. ko lu 1. zagorske nogometne lige Zago rec je u Velikom Trgovišću dočekao Ivančicu. Gosti su stigli u boljoj po ziciji na ljestvici i tražili su novu po bjedu za priključak na vrhu. Zago rec VT je pak kolo prije također igrao na domaćem terenu. Dočekao je po sljednji Matija Gubec i izgubio. Bila je to prva pobjeda uopće ove jeseni za klub sa dna ljestvice, pa se i Ivan
čica, koja se bori za sam vrh nada li da može do sva tri boda. No, ovaj puta nije išlo. Mreže se nisu tresle uz sve pokušaje i Ivančica iz Velikog Trgovišća nosi ''samo'' bod. (Elvis Lacković)
Kunštek Darko (4 KU) (NK Jedinstvo (SKZ))
Špoljar Dario (NK Pregrada)
Golubić Roman (NK Pregrada)
Gregurić Karlo (NK Oštrc)
Jakopec Nikola (1 KU) (NK Inkop) Petrić Mihael (NK Oštrc)
Risek Jurica (2 KU) (NK Rudar (M)) Šumiga Mario (1 KU) (NK Ivančica (ZB))
Slukan Siniša (2 KU) (NK Sloga Konjščina)
Kolar Dejan (NK Pregrada)
Nasić Fran (NK Oroslavje)
Petaj Roberto (NK Lobor)
Škrlec Mihael (NK Inkop)
Škvorc David (NK Ivančica (ZB))
Vukić Martin (NK Jedinstvo (SKZ))
Ivančica – Matija Gubec Jedinstvo – Zagorec VT Rudar M – Sloga Lobor – Oštrc (u Zlataru) Oroslavje – Inkop Mladost MB – Pregrada
je je iz kaznenog udarca u vodstvo, već u drugoj minuti doveo Nikola Sokser. No, do odmora Omladinac izjednačava. U 22. minuti za 1:1 zabio je Hrvoje Horvat. U nastavku, u 65. minuti Karlo Pleško pogađa za 1:2, a u 75. minuti Horvat svojim drugim golom potvrđuje potpuni preokret i već je 1:3. Mario Škrapec-Runjak u 82. minuti smanjuje na 2:3. Bio je to konačan rezultata, Omladinac je ta ko stigao do prve jesenske pobjede, a pri tome je i propustio realizira ti kazneni udarac. (Elvis Lacković)
RADOBOJ – U 10. kolu 2. zagorske lige Radoboj je dočekao Đalski. Pet je bodova zaostatak Radoboja za De sinićem, pa je pobjeda bila impera tiv u finišu jesenskog dijela natjeca nja. Put ka pojedi domaćina utro je Matija Vidović u 12. minuti golom za 1:0, a na odmor se otišlo sa 2:0, na kon što je Luka Topolovec zabio u 40. minuti. U nastavku sve je dile me riješio u 59. minuti Josip Smreč ki golom za 3:0. U završnici Radoboj je stigao i do petice u mreži Đalskog. David Švaljek je zabio u 84. minu ti za 4:0, da bi Tin Fruk u prvoj mi nuti sučeve nadokande pogodio za konačnih 5:0. Dobra je vijest za Ra doboj stigla i iz Krapinskih Toplica, gdje je vodeći Desinić odigrao 2:2, pa je sada razlika tri boda. (Elvis Lac ković)
BUDINŠČINA – U 10. kolu 2. za gorske lige Milengrad 2005. je doče kao Omladinac iz Dubrovčana. Bio je to derbi začelja, susret dvije eki pe sa po četiri boda na dnu ljestvi ce, s tim da Omladinac do ove uta kmice nije upisao ni jednu pobjedu. Krenulo je odlično za domaćine, ko
KRAPINSKE TOPLICE – U 10. ko lu 2. zagorske lige Toplice su dočeka le vodeći Desinić. Kako je prednost lidera na ljestvici prije ovog kola bila pet bodova, u ovoj je utakmici Desi nić mogao osigurati jesenski naslov. No, nije krenulo najbolje za vodeću ekipu lige. Naime, u 12. minuti Ma tija Škrnjug zabio je za vodstvo do maćina. No, na odgovor gostiju nije se čekalo predugo, u 21. minuti Ne ven Krizman je izjednačio. U na stavku Matija Hajdinjak, u 64. mi nuti pogađa za 1:2, no da se pitanje jesenskog naslova prolongira za 11. kolo pobrinuo se Mario Štefanić ko ji je u 84. minuti postavio konačnih 2:2. Desinić je i dalje najbliži tome da na zimsku pauzu ode sa prvog mje sta, no u 11. kolu ima neugodno go stovanje kod Mladosti u Belcu. (El vis Lacković)
Iza nas je 10. kolo 2. zagorske nogometne lige. Vodeći Desi nić i dalje ne zna za poraz, ali u ovom kolu drugi puta nije pobijedio. Lider je kod Topli ca odigra 2:2 i propustio teo retski osigurati jesenski na slov kolo prije kraja. Desinić vodi sa 26 bodova, a Radoboj sada ima 23, nakon uvjerljivih 5:0 protiv Đalskog. Vatroga sac je sa 2:1 pobijedio Mladost Belec, pa se digao na četvrto mjesto sa 12 bodova. Mladost je ostala treća, ali sada sa če tiri boda zaostatka za Rado bojem (19). Pete su Toplice sa 12, šesti Đalski sa 10 bodova, a Omladinac je konačno sti gao do prve pobjede. U gosti ma su slavili kod Milengrada 2005. i sada su sedmi sa se dam bodova, dok je Milen grad 2005. posljednji sa četi ri boda. Druga zagorska liga ove se sezone igra trokružno, a u jesenskom dijelu ostaje za odigrati još 11. kolo. Vodeći Desinić ima težak izazov, jer gostuje kod Mladosti u Bel cu. Radoboj je domaćin To plicama i u te dvije utakmi ce kreirat će se poredak na vrhu. U preostale dvije uta kmice sastaju se Omladinac – Vatrogasac i Đalski – Milen grad 2005. Utakmice se igraju u nedjelju 6. studenoga s po četkom u 14 sati. (Elvis Lac ković)
LISTA STRIJELACA: 7
Božiček Antonio (NK Vatrogasac (B))
6
Hanžić Hrvoje (NK Đalski) Hunjak Danijel (NK Mladost Belec) Švaljek David (NK Radoboj)
5
Bručić Antun (1 KU) (NK Mladost Belec) Majsec Renato (3 KU) (NK Vatrogasac (B)) Smrečki Antonio (NK Radoboj)
4
Kranjčec Dražen (3 KU) (NK Toplice) Lončarić Marko (NK Desinić) Lončarić Mario (NK Desinić) Sokser Nikola (2 KU) (NK Milengrad 2005) Vidović Matija (NK Radoboj)
PAROVI 11. KOLA: Radoboj – Toplice Đalski – Milengrad 2005. Omladinac – Vatrogasac Mladost B –
Bregana
Ilovac
Ispostava Donja Stubica
MOJA MEĐA d.o.o., Donja Stubica, Obrtnička 1
2 DIPLOMIRANA INŽENJERA GEODEZIJE (M/Ž)
2 GEODETSKA TEHNIČARA (M/Ž)
Rok prijave: 7.11.2022
Paragon movasys d.o.o., Oroslavje, Park Vranicany 3
1 DISPONENT/ICA - RADNIK/CA U ODJELU NABAVE
1 ZAMJENIK/ZAMJENICA VODITELJA KVALITETE
Rok prijave: 8.11.2022
TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31
2 DJELATNIKA/DJELATNICE NA BAZENSKOJ RECEPCIJI
2 KONOBARA/KONOBARICE
2 KOZMETIČARA/KOZMETIČARKE
1 SLASTIČAR/KA / PEKAR/ICA
Rok prijave: 24.11.2022
DUE-DI d.o.o., Marija Bistrica, Tugonica 60
1 INŽENJER DRVNE TEHNOLOGIJE (M/Ž)
5 POMOĆNIH RADNIKA U STOLARIJI (M/Ž)
3 SAMOSTALNA STOLARA (M/Ž)
Rok prijave: 30.11.2022
Ljekarne Šćuric, Donja Stubica, Viktora Šipeka 16
1 MAGISTAR/RA FARMACIJEJAKOVLJE
Rok prijave: 17.11.2022
Muzeji Hrvatskog Zagorja, Gornja Stubica, Samci 64
1 MUZEJSKI/A TEHNIČAR/KAKRAPINA
Rok prijave: 3.11.2022
Obiteljski dom Pustodol zastupa Anita Lisak, Donja Stubica, Pustodol 169d
1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA
1 SOCIJALNI RADNIK/CA
Rok prijave: 23.11.2022
Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ZDENKA PETKOVIĆ, Marija Bistrica, Kralja Tomislava 24
1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE Rok prijave: 19.11.2022
M.B. ČIČKO d.o.o., Oroslavje, Viktora Gorupeca 2
1 POMOĆNI BRAVAR/BRAVARICADUBRAVA ZABOČKA Rok prijave: 18.11.2022
Osnovna škola Marija Bistrica, Marija Bistrica, Zagrebačka 15
1 POMOĆNIK/ICA U NASTAVI Rok prijave: 2.11.2022
MOJI PROZORI I VRATA d.o.o., Donja Stubica, Toplička cesta 97
2 RADNIKA/RADNICE U PROIZVODNJI/MONTAŽI PLASTIČNE STOLARIJE Rok prijave: 25.11.2022
Ispostava Klanjec
Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska Sela 47A
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR
2 NJEGOVATELJA/NJEGOVATELJICE
STARIJIH OSOBA Rok prijave: 30.11.2022
Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska Sela 47A
1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA RADNICA Rok prijave: 31.12.2022
MGG GAŠPAR j.d.o.o., Klanjec, Lučelnica Tomaševečka 75C
1 POMOĆNI RADNIK/CA Rok prijave: 15.11.2022
Osnovna škola Antuna Mihanovića, Klanjec, Lijepe naše 41 1 POMOĆNIK/POMOĆNICA U NASTAVI Rok prijave: 3.11.2022
Ivan Hrvoj, Tuhelj, Bolnička Ulica 13a
1 SOCIJALNI RADNIK/CATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 20.11.2022
Obrt za prijevoz Ptujec Transport vl. Danijel Ptujec, Kraljevec na Sutli, Pušava 8A 1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 13.11.2022
Ispostava Krapina
PEKRIS INDUSTRIE d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 5 10 BRAVARA/ICA - MONTERA/KI 10 ELEKTRIČARA/KI ZA INDUSTRIJSKE OBJEKTE
5 INSTALATERA/KI PLIN / VODA / GRIJANJE (G/W/H)
5 MONTERA/KI ZA MONTAŽU TRANSPORTNE I PROCESNE OPREME
5 ZAVARIVAČA/ICA PE
5 ZAVARIVAČA/ICA TIG Rok prijave: 5.11.2022
LALS MEDIA d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 151
1 DJELATNIK/CA U MARKETINGU
1 NOVINAR/NOVINARKA Rok prijave: 8.11.2022
FAMILIJA obrt za ugostiteljstvo vl. Lana Lovrentjev i Miljenko Huljak, Krapina, Ljudevita Gaja 16
2 DOSTAVLJAČA/ICE U OBJEKTU BRZE PREHRANE
2 KUHARA/ICE U OBJEKTU BRZE PREHRANE Rok prijave: 26.11.2022
DMK obrt za ugostiteljstvo vl. Maja Jakšić, Krapina, Mihaljekov Jarek 28
1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 19.11.2022
SKRB ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, Gornje Jesenje, Lužani Zagorski 23
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR ZA NJEGU U KUĆI - PREGRADA Rok prijave: 30.11.2022
ZAGORJE INTERNATIONAL d.o.o., Krapina, Kardinala Stepinca 2 2 NOVINARA/NOVINARKE Rok prijave: 13.11.2022
KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA Rok prijave: 25.11.2022
VUČNA SLUŽBA POSILOVIĆ obrt za prijevoz, trgovinu, iznajmljivanje
vozila i usluge vl. Marko Posilović, Đurmanec, Đurmanec 93
1 VOZAČ/VOZAČICA VUČNE SLUŽBE Rok prijave: 25.11.2022
Ispostava Pregrada
ROTING obrt za obradu metala
i trgovinu vl. Tomislav Svečak, Pregrada, Vrhi Pregradski 8/1
1 CNC OPERATER/KA - TOKAR/ICA Rok prijave: 10.11.2022
BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4
1 ELEKTROTEHNIČAR/KA ZA PROCESNU TEHNIKU Rok prijave: 10.11.2022
BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4
2 MEHANIČARA/KE
1 OBRAĐIVAČ/ICA METALA ODVAJANJEM ČESTICA Rok prijave: 20.11.2022
REZIDENCIJA ŠTROK d.o.o., Desinić, Put Veronike Desinićke 1A
1 FIZIOTERAPEUT/KINJA
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR
1 POMOĆNI RADNIK/CA Rok prijave: 5.11.2022
PICIKATO d.o.o., Hum na Sutli, Strmec Humski 57/1
2 KONOBARA/ICE - KRAPINA Rok prijave: 25.11.2022
PICIKATO d.o.o., Hum na Sutli, Strmec Humski 57/1
3 KUHARA/ICE - PIZZA MAJSTORA/ MAJSTORICE - KRAPINA Rok prijave: 15.11.2022
OKIROTO d.o.o., Pregrada, Janka Leskovara 36
2 OPERATERA/KE ROTOLIJEVA Rok prijave: 30.11.2022
KOSTEL PROMET d.o.o., Pregrada, Janka Leskovara 36/3
1 SKLADIŠTAR/KA Rok prijave: 13.11.2022
KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8
2 VODITELJA/ICE GRADILIŠTANJEMAČKA Rok prijave: 30.11.2022
Ispostava Zabok
POSSIBLE d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 151/C
1 3D DIZAJNER / DIZAJNERICA INTERIJERA - SPLIT
1 DIZAJNER / DIZAJNERICA INTERIJERA - SPLIT Rok prijave: 7.11.2022
BRAVARIJA DIJAKOVIĆ d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ciglenica Zagorska 58a
1 BRAVAR/BRAVARICA Rok prijave: 11.11.2022
ADAPTIVE CONTROL TECHNOLOGY d.o.o., Bedekovčina, Čajkovljansko Naselje 13b
1 INSTALATER/INSTALATERKA FOTONAPONSKIH SUSTAVA Rok prijave: 17.11.2022
LILLY obrt za ugostiteljstvo i samoposlužna autopraona, Zdravko Mlakar i Petra Valjak,
Bedekovčina, M. Gupca 10
1 KONOBAR/KONOBARICA
2 KUHARA/KUHARICE Rok prijave: 4.11.2022
Ca e bar "CENTAR PUB" vl. Mirjana Jagarčec, Bedekovčina, S. Radića 1
1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 22.11.2022
Ugostiteljstvo Ivana Besednik j.d.o.o., Veliko Trgovišće, Ravnice 64
2 KONOBARA/KONOBARICEZABOK Rok prijave: 6.11.2022
Pizzeria "GLORIA" vl. Slavica Jurina, Zabok, Lug Zabočki 71f
1 KONOBAR/KONOBARICA
1 KUHAR/ICA -PIZZA MAJSTOR/ICA Rok prijave: 17.11.2022
POZNANOVEC poljoprivredna zadruga, Poznanovec, Zagorske Brigade 9
1 KONOBAR/KONOBARICABRESTOVEC OREHOVIČKI Rok prijave: 31.12.2022
JOŽA-PEK d.o.o., Bedekovčina, Stjepana Radića 17
2 KUHARA/KUHARICE Rok prijave: 31.12.2022
Obiteljski dom Bešker, Sveti Križ Začretje, Trg Hrvatske Kraljice Jelene 12
1 KUHAR/KUHARICA
1 SOCIJALNI RADNIK/RADNICA Rok prijave: 15.11.2022
Ustanova za zdravstvenu njegu SANTA VITA, Krapinske Toplice, Ulica Ljudevita Gaja 25
5 MEDICINSKIH SESTARA/ MEDICINSKIH TEHNIČARA
5 NJEGOVATELJA/NJEGOVATELJICA Rok prijave: 25.11.2022
"ALUPROM" metalne konstrukcije vl. Božica Blažičević, Krapinske Toplice, Vrtnjakovec 35
2 MONTERA/MONTERKE AL I PVC STOLARIJE
2 POMOĆNA RADNIKA/RADNICE Rok prijave: 15.11.2022
Srednja škola Bedekovčina, Bedekovčina, Ljudevita Gaja 1
1 NASTAVNIK/ICA TJELESNE
I ZDRAVSTVENE KULTUREPRIPRAVNIK/ICA Rok prijave: 3.11.2022
PEKARNICA HORVAT obrt za proizvodnju pekarskih proizvoda i trgovinu vl. Marija Horvat Starman, Veliko Trgovišće, Ulica S. Radića 40
1 PEKAR/PEKARICA Rok prijave: 31.12.2022
ZAVRŠNI RADOVI KREŠO d.o.o., Krapinske Toplice, Čret 168/a
2 POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNIKA/RADNICE Rok prijave: 30.12.2022
INSTALOTEHNA d.o.o., Bedekovčina, Križanče 22
2 POMOĆNA INSTALATERA/ INSTALATERKE
2 RADNIKA/RADNICE ZA INSTALATERSKE POSLOVE Rok prijave: 5.11.2022
ZAGORSKI DVORAC DVA d.o.o., Krapinske Toplice, Gregurovec 5 3 POMOĆNA KUHARA/KUHARICE Rok prijave: 30.11.2022
"ALUMONT" al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113 2 POMOĆNA RADNIKA/RADNICE Rok prijave: 15.11.2022
"ALUMONT" al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113
2 STOLARA/STOLARICE Rok prijave: 30.11.2022
Strojarske instalacije Piljek j.d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ciglenica Zagorska 126A 2 POMOĆNA RADNIKA/RADNICE
MAJSTORU ZA GRIJANJE, VODU, KLIMU Rok prijave: 6.11.2022
Srednja škola Bedekovčina, Bedekovčina, Ljudevita Gaja 1 1 POMOĆNIK/ICA U NASTAVI Rok prijave: 3.11.2022
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Ljudevita Gaja 2
1 RAVNATELJ/RAVNATELJICA Rok prijave: 3.11.2022
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 RAZVOJNI INŽENJER/INŽENJERKA Rok prijave: 21.11.2022
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 VODITELJ/ICA ODJELA
MALOPRODAJE - ZAGREB Rok prijave: 13.11.2022
MDK GRAĐEVINAR d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 3b 1 RUKOVATELJ/ICA GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
1 VOZAČ/VOZAČICA DOSTAVNOG VOZILA Rok prijave: 4.11.2022
MIRA SISTEM d.o.o., Zabok, Prilaz Dr. F. Tuđmana 3
1 RUKOVATELJ/RUKOVATELJICA
STROJEM ZA REZANJE I SAVIJANJE LIMOVA Rok prijave: 17.11.2022
ELMAKS d.o.o., Zabok, Dubrava Zabočka 185
1 SERVISER/KA KUĆANSKIH
APARATA - ZAGREB Rok prijave: 11.11.2022
Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o., Veliko Trgovišće, Ulica Dr. Stanka Pinjuha 16 5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA
2 TEHNIČARA/TEHNIČARKE NA ODRŽAVANJU Rok prijave: 16.11.2022
Općina Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3
1 VIŠI STRUČNI SURADNIK/ SURADNICA ZA FINANCIJE I PRORAČUN Rok prijave: 10.11.2022
ETI INŽENJERING d.o.o., Zabok, Tisanić Jarek 63
1 ZIDAR/ZIDARICA Rok prijave: 23.11.2022
Ispostava Zlatar Općinski sud u Zlataru, Zlatar, Trg slobode 14a
1 ADMINISTRATIVNI REFERENT/ ICA - SUDSKI ZAPISNIČAR/KAKLANJEC Rok prijave: 3.11.2022
Autoprijevoznik Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1 1 DISPONENT/ICA - REFERENT/ICA U DOMAĆEM I MEĐUNARODNOM TRANSPORTU Rok prijave: 20.11.2022
Autoprijevoznik Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1 1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA HLADNJAČE
Rok prijave: 19.11.2022
VOLAN obrt za prijevoz, posredovanje i ugostiteljstvo vl. Željko Ščapec, Mače, Mače 31B
1 DISPONENTICA/DISPONENT Rok prijave: 3.11.2022
KUĆNA POMOĆ, Lobor, Markušbrijeg 130B
18 GERONTODOMAĆICA (M/Ž) Rok prijave: 2.11.2022
Udruga osoba s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije, Zlatar, Park hrvatske mladeži 2 10 GERONTODOMAĆICA (M/Ž) Rok prijave: 2.11.2022
ENUCLEO PROJEKTI d.o.o., Zlatar, Martinečka 42
1 GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/KAZAGREB
Rok prijave: 18.11.2022
ŠUMIGA obrt za ugostiteljstvo vl. Stjepan Šumiga, Zlatar Bistrica, Lipovec 90
2 KONOBARA/KONOBARICE Rok prijave: 24.11.2022
Udruga Sveta Ana za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije, Lobor, Markušbrijeg 130b
1 LOGOPED/ICA - FONETIČAR/KA Rok prijave: 2.11.2022
"REGAL-MONT" elektro-monterski obrt vl. Damir Gojak, Mihovljan, Mihovljan 31
5 MONTERA/KI Rok prijave: 23.11.2022
ANA obrt za trgovinu i vulkanizaciju vl. Željka Ščapec Smetiško, Mače, Mače 24C
1 POMOĆNI/A RADNIK/CA U VULKANIZACIJI Rok prijave: 5.11.2022
PONJAN obrt za autoprijevoz i uslužno piljenje trupaca vl. Viktor Ponjan, Mače, Mače 61 1 RADNIK/CA NA PILANI
1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG VOZILA
Rok prijave: 17.11.2022
MAT-PROM d.o.o., Konjščina, Jertovec 203/d
1 RUKOVODITELJ/ICA PROIZVODNOG POGONA Rok prijave: 12.11.2022
VREMENSKA SLIKA: Posljednjih tjedan dana u nizinama je bilo sve više magle. U pojedinim danima i mjestima ta magla je potrajala i cijele dane. U okolnom brdovitom području i na Jadranu je sunčano i nevjerojatno toplo za datum - u planinama je temperatura rasla do 28°C, a na Jadranu ponegdje i do 30 Celzijevih stupnjeva! Temperatura zraka ostaje relativno ugodna i u sljedećih tjedan dana, uključujući i blagdan Svih svetih. Najljepše će biti u planinama i na Jadranu uz puno sunca i topline. Jedna jača kiša ide oko petka. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Blagdan Svih svetih donosi nam djelomično sunčano i suho vrijeme. Ujutro i prijepodne će biti magle i niskih oblaka, ali bi trebao zapuhati i umjeren jugozapadni vjetar koji će pomoći u raspuhivanju magle pa će sredinom dana i poslijepodne biti djelomično sunčano i toplo. Noćna temperatura zraka između 8 i 11, a najviša dnevna uz dosta sunca i južinu između 21 i 24 Celzijeva stupnja. U prošlosti je za blagdan Svih svetih znalo biti snijega ili barem mraza, a sada imamo kasnoljetne temperature.
U srijedu nešto oblačnije, a čini se da bi moglo pasti i malo kiši-
ce. Jutarnja temperatura u porastu, a dnevna ipak nekoliko stupnjeva niža nego u utorak zbog više oblaka i prestanka južine. Vjerojatno ćemo u popodnevnim satima imati 16-19°C. Četvrtak bi nam trebao donijeti uglavnom suho vrijeme uz kombinaciju oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Ujutro je moguća magla uz temperaturu oko ili malo ispod 10°C, a danju i dalje ugodno, između 16 i 19 Celzijevih stupnjeva.
U petak je izvjesna promjena vremena. Naoblačenje s kišom, sjevernim vjetrom i padom temperature. Trenutno se glavnina kiše čini za drugi dio dana i noć na subotu. Dnevna temperatura dosta niža nego prethodnih dana, ali to će biti potpuno normalno za ovaj datum.
U subotu ujutro i prijepodne još može biti kiše, a poslijepodne izgleda više suhog vremena, ali i dalje uz puno oblaka i nešto nižu temperaturu zraka nego u prvoj polovici tjedna.
Za nedjelju i ponedjeljak prognozira se većinom suho i stabilnije vrijeme. To ponovno znači i veliku mogućnost za maglu, a nije isključena ni pojava slabijeg jutarnjeg mraza ako noći budu vedre. Početkom tjedna možda malo zajuži, ali u nizinama je moguće da ostane maglovito i svježe.
Dječake su rodile: Valentina Tumpa, Sveti Križ Začretje Petra Šagud, Gornja Stubica Lucija Gaberšek, Bedekovčina Mihaela Mužar, Krapina
Djevojčice su rodile: Mateja Pioker, Zagreb Marina Besednik, Krapinske Toplice Ana – Marija Krsnik, Đurmanec
Marija Vrtarić, Marija Bistrica Matea Pozaić, Zlatar Barbara Petek, Pregrada Nina Lazar, Klanjec
Valentina Pratnemer, Zlatar
Bilješke o jednom pogubljenu surov je krimi roman o vrijednosti empatije i neizbježnoj tragediji. Ansel Packer bit će pogubljen za dvanaest sati. Zna što je učinio i sada će platiti za svoje zločine. Ali ne želi umrijeti. Želi biti slavljen, želi biti shvaćen...
Kupon pošaljite
sljedećeg
adresu: Zagorski
nagrađuju
Tuhelj obiteljskom
IZVORNO IME: Little vampire Žanr: animirani film Redatelj: Joann Sfar Jezik: sinkronizirani Država: Francuska Trajanje filma: 82 min. Cijena ulaznice: 30,00 kn / € 3,98
IZVORNO IME: Prey for the Devil ŽANR: horor REDATELJ: Daniel Stamm ULOGE: Virginia Madsen, Jacqueline Byers, Colin Salmon, Ben Cross TRAJANJE FILMA: 93 min Cijena ulaznice: 30,00 kn / € 3,98
Adresa:
anamarija@zagorski-list.net
Igor je volio žene, alkohol, masnu hranu i cigarete. Volio ih je toliko da ga je u 45. godini pokosio srčani udar. Kako je bio dobar čovjek, raspoređen je u raj. Po dolasku na odredište, poželio je taj sretan rasplet proslaviti uz žene, alkohol, masnu hranu i cigarete. Tada se morao suočiti s užasnom istinom da je u raju izvanbračni seks zabranjen, piju se samo voda i sokovi, jelovnik je surovo dijetalni, a duhana nema ni za lijek...
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Zagorjedigital d.o.o.
Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada
t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati
ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec 49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža zabok t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica Samci 64 49245 Gornja Stubica
049
049
grupa i
049 587
msb@mhz.hr
RADNO VRIJEME
1.
i
Uskrs,
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC
(049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
1. listopada do 31. ožujka
dan osim ponedjeljka
9 do 15
siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26.
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Nagomilale su se obveze na radnom mjestu i od vas se očekuje efikasan rad. Osjećaji su vam podijeljeni na dvije strane, ni sami ne znate kako ih riješiti. Probleme podijelite s prijateljima i poslušajte njihov savjet, rado će vam pomoći. SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!
Bik (21. travnja - 21. svibnja) Posao vas je počeo sve više opterećivati. Zvijezde vam savjetuju da bi sada trebali više težiti stabilnom odnosu u kojem ćete znati na čemu ste i što možete očekivati. Umorni ste od posla, predahnite. SAVJET TJEDNA: Vodite računa o važnim dokumentima!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Predstoje vam zanimljivi kontakti i poznanstva. Na pomolu je nova ljubavna veza. a poslu ne radite ništa na svoju ruku jer bi vam to moglo prouzročiti probleme. Naučite obuzdati svoju nestrpljivost. Obiteljskim odnosima pružite više vremena. SAVJET TJEDNA: Naspavajte se!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Povećat će vam se obveze na poslu. Teško ćete stizati sve na vrijeme, pa će vas često hvatati i nervoza. Pokušajte ne naglo reagirati na svaku primjedbu, posebno ako dolazi od partnera. Opustite se malo. SAVJET TJEDNA: Održavajte liniju!
Lav (23. srpnja -22.kolovoza) Predlagat ćete izlaske, putovanja i svima se nametati kao prirodni vođa, a velike su šanse da postignete uspjeh u svemu čega se prihvatite. Nemojte se upuštati u flertove ako ste u braku ili dugoj vezi, jer biste mogli biti otkriveni. Relaksirajte se. SAVJET TJEDNA: Prestanite pušiti!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ovo je za vas stresno, ali ipak pozitivno razdoblje. Nemojte biti egocentrični u svom privatnom životu, vodite računa i o osjećajima drugih. Ovih dana do vas će doprijeti i kojekakve glasine. Vodite računa o svom zdravlju. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Nove ljubavne veze nailaze na prepreke. Ne zaboravljajte na obiteljske obveze. Materijalna situacija zahtijeva i dalje oprez, dok ćete u poslu biti i dalje vrlo angažirani. Šećite, vježbajte, ne zapostavljajte duh i tijelo. SAVJET TJEDNA: Ne upuštajte se u svađe!
Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Ovo je vaše povoljno razdoblje u kojem će vas pratiti sreća. U poslu će vam krenuti na bolje, a ljubavni život procvasti. I oni u dugim vezama i samci nailazat će nam ljubavne šanse. Zdravlje sve bolje. SAVJET TJEDNA: Ne zaboravite na sitne poklone! Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Društveni život Strijelaca dobit će na kvaliteti, neće to biti samo isprazni razgovori, a vaše mišljenje bit će uvažavano. U poslu će vam ići dobro, samo se nemojte iscrpiti. Posvetite više pažnje njezi kože. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!
Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Poslovne obveze gomilat će se iz dana u dan. Poželjet ćete više povjerenja, iskrenosti i kvalitetnijih zajedničkih trenutaka na ljubavnom planu. Zdravlje dobro, bez obzira na povremeni umor. SAVJET TJEDNA:Ne opterećujte se nevažnim stvarima!
Vodenjak (21. siječnja -18. veljače) Prijateljstvo s jednom osobom prerasta u nešto više. Tuđe propuste u poslu nećete tolerirati, pa ćete se često zbog toga sukobljavati s kolegama. Ne prihvaćajte dodatne obveze sa strane. Hranite se zdravo. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka)
Ovo je razdoblje povoljno da pokažete svoje ambicije i ispravno procijenite svoje poslovne sposobnosti. Nerealna ljubavna očekivanja mogla bi vas razočarati. No, ne dajte se uvući u crne misli, već se izborite za sebe. Pronađite neki hobi. SAVJET TJEDNA: Ne budite lijeni!
Otkako je inflacija u EU debelo premašila deset posto, a postcovid poremećaji na tržištu dodatno otežali nabavu različitih vrsta roba, bilo da je riječ o materijalima ili gotovim proizvodima, najveći problem za sada ipak nije nestašica, već izrazito velika poskupljenja. U globaliziranim i višestruko povezanim lancima razmjene dobara i usluga, ne postoji gospodarska grana koja nije pogođena poskupljenjima pa su tako i proizvođači oružja te popratnog streljiva znatno podigli cijene.
Stoga i ne čudi što policija u posljednje vrijeme vrlo intenzivno i dalje provodi svoju kampanju pod krinkom 'Manje oružja – manje tragedija' u kojoj pozivaju građane da im besplatno predaju svoje zalihe koje čuvaju na tavanima i u podrumima za 'nedajbože'. No, iako građani nerijetko i predaju policiji veće količine oružja i streljiva, a nešto se oružja i streljiva zaplijeni i kad se uhite sitni 'kokošari' s par kila kokaina, koje najčešće policiji prijave ozbiljni narko-majstori, koji uvoze po nekoliko kontejnera tjedno, to sve nije dovoljno za nadoknadu dodatnih troškova nastalih zbog poskupljenja.
Zbog svega toga, policija je prisiljena na štednju, a kako je najavio njen glavni šef, štednja će se prvo odraziti na streljivo. – Građanima je dobro poznata policijska praksa i pravilo oko upotrebe vatrenog oružja od strane policijskih službenika. Naime, uvijek se prvo ispali hitac upozorenja u zrak, no sada ćemo tu praksu morati ukinuti zbog velikog poskupljenja streljiva – rekao je šef policije te dodao kako ovu svoju najavu smatra svojevrsnim upozorenjem, umjesto pucanja u zrak. – Ovime smatram da su građani upozoreni – rekao je.
Uvijek se prvo ispali hitac upozorenja u zrak, no sada ćemo tu praksu morati ukinuti zbog velikog poskupljenja streljiva – rekao je šef policije te dodao kako ovu svoju najavu smatra svojevrsnim upozorenjem, umjesto pucanja u zrak. – Ovime smatram da su građani upozoreni – rekao je
STUDENI UTORAK, 01.11.
SVI SVETI; Svetislav, Sveto SRIJEDA, 02.11.
Dušni dan; Duško; Duška ČETVRTAK, 03.11. Martin Porres; Hubert PETAK, 04.11. Sv. Karlo Boromejski; Dragutin SUBOTA, 05.11.
Srijemski mučenici; Mirko NEDJELJA, 06.11. 32. KROZ GOD. Leonard; Vedran; Sever PONEDJELJAK, 07.11. Engelbert; Anđelko
Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati
Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati
…da ljudsko oko može razlikovati deset milijuna boja?
…da je leptirima osjet okusa na nogama?
…da dijete od 4 godine prosječno upita dnevno 437 pitanja?
imendani ime tjedna jeste li znali?Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalunezavisni regionalni portal Globalna kriza i rekordna inflacija izazvale su poremećaje i na tržištu streljiva Sretan imendan, Mirko! Ime Mirko je nastalo od imenice mir. Ženski oblik ovog imena je ime Mirka. Mirko i Mirka su moćni, iskreni i radosni, govori skriveno značenje njihovog imena. Ilustracija/Luka Satnzl/Pixsell