Zagorski list 961

Odobreni projekti za proširenje kapaciteta u dječjim vrtićima

HRVATSKO ZAGORJE - Na području Kra pinsko - zagorske županije bit će otvorena no va mjesta za polaznike dječjih vrtića nakon što su pozitivno riješene prijave gradova i općina na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz gradnje, dogradnje, rekonstrukcije i oprema nja predškolskih ustanova. Radi se o pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja za koji su sredstva osigurana kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. - 2026.. Prošlog su tjedna dobre vijesti stigle u brojne zagorske gradove i općine. Neki će graditi nove vrtiće, a neki dograđivati postojeće.

Pregrada

Gradu Pregradi odobrena su sredstva u visi ni od 5.471.999,99 kn kuna za projekt izgrad nje područnog objekta Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada. Naime, kako bi proširio ka pacitete matičnog vrtića, Grad Pregrada u par tnerstvu s Općinom Kraljevec na Sutli krenuo je u projekt izgradnje područnog dječjeg vrtića s ciljem omogućavanja upisa većeg broja djece u novom, opremljenom, kvalitetnom prosto ru. Planirana je izgradnja četiri jedinice u re dovnom programu, od toga dvije jasličke sku pine te dvije mješovite vrtićke skupine. Time će se smanjiti liste čekanja, povećati kvaliteta života djece i roditelja i omogućiti kvalitetan predškolski odgoj djeci. Izgradnja područnog dječjeg vrtića s kuhinjom planirana je na lo kaciji sajmišta kraj reciklažnog dvorišta, ko ja je u vlasništvu Grada Pregrade. Čestica se nalazi unutar građevinskog područja naselja javne i društvene namjene D4 - predškolska, što je definirano II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Pregra de donesenima na 5. sjednici Gradskog vije ća Grada Pregrade održanoj 9. prosinca 2021. Ukupna procijenjena vrijednost projekta izno si 11.761.500,00 kn.

Zabok

Grad Zabok dobio je 6 milijuna 840 tisuća ku na bespovratnih sredstava za izgradnju Po dručnog dječjeg vrtića Zipkica u Špičkovini. – Iznimno smo sretni što je ishod natječaja za vršio na ovaj način. Projekt je pripreman dugo i vrlo pomno. Veselimo se realizaciji projekta koji će uvelike doprinijeti poboljšanju smješta ja djece, ali i rasteretiti ma tični vrtić – rekao je gra donačelnik Ivan Hanžek, ujedno čestitajući svima koji su na projektu radili.

Valja reći kako su partne ri na projektu Grad Donja Stubica i Općina Sveti Križ Začretje, a kroz ovaj će se projekt izgraditi i opre miti područni dječji vrtić Zipkica u naselju Špičko vina te time proširiti kapacitete matičnog vr tića i omogućiti smještaj većem broju djece u novom, opremljenom, kvalitetnom prostoru dječjeg vrtića u naselju koje dosad nije imalo objekt dječjeg vrtića. Prošireni kapaciteti po drazumijevaju 5 dnevnih boravaka – 4 vrtićka i jedan jaslički u okviru kojih će biti moguće do datno smjestiti ukupno 92 djece što će smanji ti pritisak na matični vrtić, smanjiti liste čeka nja, povećati kvalitetu života djece i roditelja i omogućiti kvalitetan predškolski odgoj za dje cu iz okolnih naselja grada Zaboka.

Oroslavje

Gradu Oroslavju na natječaju je prošla pri java izgradnje područnog vrtića u Mokrica

mjeseci – kaže gradonačelnica Zlatara Jasen ka Auguštan – Pentek.

Konjščina

Krapini,

Mokricama, Hrašćini

nadograditi postojeći vrtići u

Mariji Bistrici, Bedekovčini

ma. - S velikim zadovoljstvom mogu reći da je prijava na natječaj za vrtić prošla i da bu du djeca adekvatno zbrinuta. Sad mi je lak še. Zaboravil budem odmah sva podmetanja kroz koja smo morali prolaziti i ne budem se na njih osvrtal, jer u ovoj priči je najbitnije da budu djeca imala odgovarajuće uvjete skrbi i da roditelji mogu imati brigu manje – kaže oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić ko ji je istaknuo i kako je ovaj veliki projekt na stao preko samo jednog vikenda. - Mogli smo svi zajedno polako na tome raditi i zaista mi je žao da neki ne dijele viziju suradnje na ko joj se temelji svaki uspješan i razvijen grad. Smatram da čim je više onih koji žele zasu kati rukave, tim bude svim građanima bolji život – rekao je još Šimu nić. Ukupna bespovrat na sredstva koja će Grad dobiti jednaka su traže nima u prijavi, odnosno 6.840.000,00 kn. - Veli ka fala svima koji su do prinijeli da se ovo ostva ri ali fala i svima koji su nas željeli spriječiti - pozi vam vas da nam se drugi put pridružite pa makar sa jednim smislenim prijedlogom – zaklju čio je gradonačelnik.

Krapina

I Grad Krapina, u suradnji s Općinom Pe trovsko, na natječaj Ministarstva prijavio je projekt izgradnje vrtića, a odobrena su im sredstva u iznosu od 13.680.000 kuna. Gra donačelnik Krapine Zoran Gregurović kaže da je u planu izgradnja vrtića uz dodatne sa držaje za 10 grupa od čega će četiri biti za ja sličke, a šest za vrtićke skupine. - Sredstva koja smo dobili značajno će nam pridonije ti u razvoju i kvaliteti života naših mještana. Ovim projektom očekuje se povećanje kapa citeta za 170 djece – kaže gradonačelnik. Ka

ko je u krapinski gradski vrtić kapaciteta za oko 200 mališana, realizacijom projekta kapa citet će se proširiti na 370 do 380 djece. Nova vrtićka zgrada bit će smještena u Ulici Fra nje Tuđmana. Hrašćina i Zagorska sela Novi će se vrtić graditi i u općini Hrašćina. Pozitivno je riješena prijava na natječaj za dječji vrtić koji bi imao 64 polaznika, a bespo vratna sredstva iznose 5,7 milijuna kuna. Ta ko će Općina ostvariti veliku želju i potrebu te po prvi puta imati dječji vrtić, kao i Opći na Zagorska sela, kojoj je odobren maksima lan iznos sredstava 1.728.000,00 kn za budući vrtić u Zagorskim Selima. Lijepu vijest ko mentirala je načelnica Ksenija Krivec Jurak. – Radi se o projektu rekonstrukcije postoje će zgrade u Zagorskim Selima u vrtić. Riječ je o kapitalnom projektu od iznimnog znača ja za našu Općinu. To bi bio prvi vrtić u po vijesti naše Općine i mjera kojom bi mlade zadržali doma. Moram zahvaliti Općini Ku mrovec na partnerstvu, s obzirom da smo odlučili provesti u praksu funkcionalno spa janje općina. Općina Zagorska Sela je nosi oc projekta te će ga samostalno financirati, ali će vrtić biti podružnica Dječjeg vrtića "Ja glac" Kumrovec. Naravno, projekt mora pro ći zakonsku proceduru i nadam se da će do kraja 2023. godine biti završen – rekla je na čelnica Zagorskih Sela.

Zlatar

Neke će općine i gradovi svoje vrtiće nado građivati. Lijepe su vijesti tako stigle u Zla tar. - Na natječaju NPOO prošao nam je pro jekt dogradnje Dječjeg vrtića Zlatarsko zlato u iznosu 3.672.000,00 kuna. Priznat nam je maksimalni iznos dogradnje tri nove skupi ne. Naravno, Grad Zlatar bi trebao sam finan cirati izgradnju i rušenje postojećeg starog dijela vrtića kako bi se mogao dograditi no vi dio na tom prostoru. Rok izgradnje je 36

Na području općine Konjščina je 133 živoro đeno dijete u vrtićkoj dobi, dok je njih 92 upi sano u program vrtića. S obzirom da je razlika između broja živorođene djece i one upisane u vrtić 41 mjesto, realizacijom predmetnog projekta dogradit će se prostori za dvije nove jedinice (312 m2 neto dograđene površine) te će se kapaciteti vrtića povećati za 40 mjesta. Projekt dogradnje obuhvaća izgradnju dodat ne dvije jedinice za boravak djece u prizemlju sa svim potrebnim pratećim sadržajem (sa nitarije, garderobe, predprostori, spremište i natkrivene terase). - Dogradnja čini funkcio nalnu cjelinu s postojećim vrtićem te u mini malnom opsegu zadire u postojeću strukturu građevine zbog stvaranja jedinstvene cjeline. Dograđeni dio će se priključiti na postojeće sustave grijanja, hlađenja, vodovoda i odvod nje te elektroinstalacija. Ukupna procijenje na vrijednost projekta iznosi 3.400.000,00 kn s PDV-om, od čega će kroz projekt biti bespo vratno financirano 2.448.000,00 kuna koliko je i bilo moguće dobiti i koliko je traženo u prijavi – kaže načelnica Anita Krok.

Marija Bistrica

Općini Marija Bistrica odobreno je 3.672.000,00 kn na natječaju za dogradnju Dječjeg vrtića Pušlek. U planu je dogradnja novog vrtića sa još tri nove jedinice, čime bi se kapacitet povećao za 70-ak djece, te bi ti me bile zadovoljene potrebe, odnosno u Op ćini vjeruju da lista čekanja više ne bi bilo. Riječ je o natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja, a odobren je maksimalan iznos za tri vrtićke jedinice koji se mogao prijaviti.

Bedekovčina

Općini Bedekovčina odobrena su sredstva u visini od 4.896.000,00 kuna za projekt završ ne faze dogradnje i opremanja dječjeg vrti ća. Općina je projekt Dogradnja i opremanje Dječjeg vrtića Bedekovčina, u partnerstvu s Gradom Donja Stubica, prijavila na javni po ziv Ministarstva znanosti i obrazovanja. U travnju ove godine otvoren je prvi dio dogra đenog dijela vrtića vrijedan oko 10 milijuna kuna, čime je kapacitet vrtića proširen na 180 djece. Ovim projektom realizirat će se završ na faza dogradnje i opremanja dječjeg vrtića koja obuhvaća dovršetak i kompletno opre manje katnog dijela građevine, ugradnju lifta, uređenje vanjskog dvorišnog dijela te dodat nih parkirališnih mjesta, čime će se poveća ti kapaciteti vrtića za 4 nova dnevna boravka odnosno 56-ero djece. Ciljna skupina su dje ca jasličke i vrtićke dobi s prebivalištem na području Općine Bedekovčina i Grada Donja Stubica. Ukupna procijenjena vrijednost pro jekta iznosi 5.955.488,75 kn, od čega će kroz projekt biti financirano 4.896.000,00 kuna. (jk, el,

Donja Stubica i Oroslavje u TOP 10 gradova po porastu broja vrtićaraca i prvašića

Dva zagorska grada po novo su se našla na TOP 10 ljestvicama lijepih vijesti i stati stika u Hrvatskoj. Portal grado načelnik.hr objavio je rezultate istraživanja o broju upisanih vrti ćaraca u hrvatskim gradovima, kao i broju upisanih prvašića. Tako se Grad Donja Stubica nalazi na tre ćem mjestu na ljestvici deset gra dova po broju prvi put upisanih vr tićaraca. Dok je lani donjostubički Dječji vrtić Bubamara upisao 35 djece, koji su vrtić upisali po pr vi puta, ove godine ta je brojka za desetero djece veća. Uz Donju Stu bicu, najveći pozitivni rast imaju Osijek, Vrlika, Sveti Ivan Zelina, Vukovar, Pleternica, Trogir, Lepo glava, Pazin i Biograd na Moru.

Brojni programi i aktivnosti

Dječji vrtić Bubamara trenutno pohađa 159 djece u osam odgoj nih skupina. – Ove godine nismo uspjeli upisati svega troje djece, a sva ostala djeca, zahvaljujući razu mijevanju naših teta i maksimal

noj iskorištenosti prostora kojeg imamo u našem vrtiću, su upisana. Trenutni boj djece je maksimum koji možemo upisati – kaže gra donačelnik Donje Stubice Niko la Gospočić. Osim redovitog desetosatnog programa, tu je program predškole, igraonice te rada s po tencijalno darovitom djecom ove godine po prvi puta. Unutar vrti ća formirana je folklorna skupi na i radionica malih vezilja, mala dramska skupina, provode se pro grami engleskog jezika te program prevencije zlostavljanja djece na mijenjen djeci predškolske dobi. – Imamo zaposlenog stručnog su radnika psihologa i logopeda na puno radno vrijeme, zdravstve nog voditelja i pedagoga na pola, dakle kompletan stručni tim, što svakako doprinosi kvaliteti rada s djecom. Svi odgojitelji i stručni tim redovito se stručno usavrša vaju, a dvije odgojiteljice krenule su na Montessori edukaciju te od sljedeće godine planiramo ofor miti jednu skupinu koja će raditi po principima Montessori peda gogije – rekla je ravnateljica vrti ća Snježana Benko, dodavši kako je tu i program logopedske čeka onice financiran EU sredstvima, koji će logopedsku terapiju učini ti pristupačnijom djeci u okruže nju, kroz logopedski kabinet i vjež be koje će se provoditi s djecom, dok su na listama čekanja za logo pedsku terapiju.

Izdvajanje za vrtiće

Izdvajanje za vrtiće (sufinanci ranje boravka u gradskom, ali i u drugim okolnim vrtićima) za Grad je oko 3,6 milijuna kuna. Trenutna cijena vrtića je 2.250,00 kuna. – To nije dovoljno za normalno funkci oniranje vrtića, ove godine naglo je porasla cijena energenata, namir nica i svih potrepština, a došlo je i do povećanja koeficijenata plaća, te

će doći i do novog povećanja nakon dogovora sindikata, tako da gotovo sigurno ćemo morati povećati eko nomsku cijenu vrtića na minimal no 2500 kuna po djetetu – pojasnio je gradonačelnik. Dodao je i kako je Grad je zadnjih godina u vrtić uložio preko 8,5 milijuna kuna, či me je vrtić nadograđen i napravlje na je energetska obnova, sanirani su svi sanitarni čvorovi i moder nizirana je kuhinja. Osim poveća nja kapaciteta vrtića i ulaganja u modernizaciju vrtića, Grad izdva ja sredstva i za projekte koji dopri nose ljepšem i kvalitetnijem dje tinjstvu najmlađih stanovnika, pa je tako puno uloženo u izgradnju dječjih igrališta u svim mjesnim odborima grada, a velika želja za buduće razdoblje je, kaže gradona čelnik, uređenje dječjeg igrališta u Sportskom parku.

Proračunska izdvajanja

Oroslavje se pak nalazi na ljestvici deset gradova u Hrvatskoj po po

rastu broja upisanih prvašića, što je lijepa vijest, obzirom na podat ke Ministarstva znanosti i obra zovanja, prema kojima se ove go dine upisalo 35.630 prvašića, što je za 1.249 učenika manje nego la ni. Uz Oroslavje, trend povećanja imaju Komiža, Grubišno Polje, Obrovac, Senj, Ozalj, Pag, Novi Vi nodolski, Rab i Kraljevica. U proš loj školskoj godini, prvi razred u Osnovnoj školi Oroslavje upisalo je 37 prvašića, a ove školske godi ne njih 45. Škola osim predviđenih programa pruža brojne izvanna stavne aktivnosti, a učenici posti žu vrhunske rezultate na natje canjima, dok obrazovni djelatnici primaju godišnje nagrade Mini starstva obrazovanja zbog svojih postignuća u radu s djecom. Tu je i program produženog boravka za prve i druge razrede, koji sufinan cira Grad, koji je ove godine, kako bi pomogao svojim osnovnoškolci ma i njihovim roditeljima, iz pro računa izdvojio 66.938,01 kuna za

nabavu obrazovnog materijala te je sufinancirao nabavu radnih bi lježnica s 84.878,47 kuna, školsku kuhinju za prvih šest mjeseci sa 115.104,00 kuna, a osigurana su i sredstva od 2 tisuće kuna za sufi nanciranje prijevoza u sklopu Ško le u prirodi – rekao je gradonačel nik Viktor Šimunić.

Mlade obitelji

Osim već spomenutih sufinanci ranja, koja se tiču isključivo ško le i boravka u školi, Grad osigurava sredstva kako bi se i na druge nači ne omogućilo malim Oroslavčani ma ljepše djetinjstvo, kroz razne ak tivnosti i programe, ali u uređenje dječjih igrališta. – Trenutno uređu jemo dječje igralište u Parku obite lji Prpić, a u planu je i uređenje igra lišta u Parku Vranyczany, što ćemo uvrstiti u proračun za iduću godinu. Uređujemo i ostala igrališta po nase ljima, nabavljamo nove sprave. Grad sufinancira troškove ljetovanja dje ce putem Društva Naša djeca, kao i troškove logopeda, osnovnoj ško li dodatno pomažemo sa 60 tisuća kuna, a u sklopu manifestacija uvi jek se trudimo pripremiti brojne ra znovrsne programe i za djecu – re kao je Šimunić. Osim porasta broja djece upisane u prvi razred, konti nuirano raste i broj djece koja treba ju smještaj u dječjem vrtiću, stoga nedavno nadograđeni gradski vrtić, zajedno s privatnim vrtićem na po dručju Oroslavja, ne zadovoljava po trebne kapacitete. Porast broja dje ce zadnjih se godina velikim dijelom dešava zbog toga što se u Oroslavje doseljavaju mlade obitelji s djecom. – Vjerujem da će u budućnosti još više ljudi doseliti ili htjeti doseliti u naš grad. Razloga je mnogo, od blizi ne Zagreba, savršenog geografskog položaja, do razno raznih pomoći ko jima našim roditeljima

ključio je gradonačelnik Oroslavja.

Kabinet za ranu intrevenciju Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice dobio još jednu vrijednu donaciju Županije

Krapinsko - zagorska županija uložila je preko

kuna da

se kod djece

ranije

i tretirale eventualne teškoće u razvoju

opremljeni Kabinet za ranu intervenciju, a njegove su usluge za roditelje potpuno

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Za djecu koja imaju teš koće u razvoju, jedna od najvažnijih stvari je tzv. 'rana intervencija', odno sno, što ranije uočavanje, detekti ranje i dijagnosticiranje njihovih razvojnih teškoća, kako bi sva ta djeca mogla dobiti pravovremeni i adekvatni stručni tretman koji im je potreban. Krapinsko – zagorska županija svemu tome posvećuje izrazito veliku pažnju, što i ne ču di kad se uzme u obzir da je već go tovo cijelo jedno desetljeće zamje nica župana upravo profesorica defektologije, Jasna Petek, koja je prije početka svoje političke kari jere radila kao nastavnica razredne nastave i defektologinja u tadaš njoj Osnovnoj školi pri Specijal noj bolnici za medicinsku rehabi litaciju Krapinske Toplice. Inače, u ožujku 2016. godine, ta je škola od vojena od Specijalne bolnice te je postala samostalna ustanova, od nosno, županijski Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, na čelu kojeg je, od osnutka do danas,

Rajačić: 'Uključivanjem djece u tretman rane intervencije na vrijeme, mogu se spriječiti teškoće kod djeteta koje smo primijetili, odnosno, detektirali, a time se kod djeteta razvija njegov maksimalni razvojni potencijal'

ravnatelj Antun Zupanc. Županijska ulaganja

U rujnu 2020. godine u Centru za odgoj i obrazovanje otvoren je i specijalizirani, suvremeno opre mljeni Kabinet za ranu interven ciju, a njegove su usluge za rodite lje potpuno besplatne, budući da rad kabineta i troškove djelatnica financira Krapinsko-zagorska žu panija, kao jednu od aktivnosti u projektu 'Krapinsko-zagorska žu panija - prijateljica djece'. Ovog po nedjeljka zamjenica župana Jasna Petek posjetila je spomenuti Kabi net kako bi predala još jednu vri jednu županijsku donaciju, ovaj puta u obliku didaktičke opreme.

- Preko 1,5 milijuna kuna ulože no je proteklih godina u programe rane intervencije koje se provo de u Centru za odgoj i obrazova nje Krapinske Toplice. Od 2016. go dine Županija podmiruje troškove stručnog djelatnika u predškolskoj skupini Centra za odgoj i obrazo vanje sa 150.000,00 kn godišnje, a ulagalo se i u uređenje i opremanje prostora te edukaciju stručnjaka iz područja rane intervencije, za što

da

financira

binetu jer svaki put iznova postoje potrebe za novim rehabilitacij skim sredstvima za rad – rekla je Petek te istaknula zadovoljstvom uspješnim radom kako samog Ka bineta za ranu intervenciju, tako i čitavim Centrom za odgoj i ob razovanje.

Liste čekanja

je izdvojeno preko 100.000 kn. Što se tiče same današnje donacije, ri ječ je o didaktičkom materijalu ko ji je potreban za rad u ovakvom ka

Kako je pojasnila voditeljica Ka bineta za ranu intervenciju, Mar tina Rajačić, u Kabinetu se uslu ge rane intervencije pružaju kroz aktivnosti edukacijsko-rehabilita cijske procjene djece s teškoćama ili rizikom, savjetovanja roditelja i drugih članova obitelji, uključi vanje djece u tretman rane inter vencije te praćenje djece s teško ćama ili rizikom. Prema podacima koje je iznijela Rajačić, trenutno je na području Krapinsko-zagorske županije iskazana potreba za ne kim od oblika podrške koju pruža Kabinet u oko 120 djece, s time da je oko pedesetak djece uključeno u tretman rane intervencije, dok je u podršku savjetovanja i praće nja uključeno oko desetak djece.Uključivanjem djece u tretman ra ne intervencije na vrijeme, mogu se spriječiti teškoće kod djeteta ko je smo primijetili, odnosno, detek tirali, a time se kod djeteta razvija njegov maksimalni razvojni poten cijal. Važno je naglasiti da je odne davno u Kabinetu zaposlena jedna stručna osoba na puno radno vri jeme, odnosno, edukacijsko – re habilitacijski stručnjak koji pro vodi ranu intervenciju. Dakle, uz podršku i rad cijelog tima rane in tervencije, kojeg čine stručnjaki nje edukacijsko – rehabilitacijskog profila, pružaju se kvalitetne us luge rane intervencije. Time je u proteklih nekoliko mjeseci znat no smanjen broj djece na listi če kanja za edukacijsko-rehabilitacij sku procjenu i mogu s ponosom reći da smo trenutno na vrlo ma lom broj djece koja su na listi če

Petek: 'Od 2016. godine Županija podmiruje troškove stručnog djelatnika u predškolskoj skupini Centra za odgoj i obrazovanje sa 150.000,00 kn godišnje, a ulagalo se i u uređenje i opremanje prostora te edukaciju stručnjaka iz područja rane intervencije, za što je izdvojeno preko 100.000 kn'

kanja za procjenu. Kao što sam već napomenula, osim rane interven cije, pružamo i podršku te savjeto vanje stručnjacima različitih pro fila, najčešće u dječjim vrtićima na području Krapinsko – zagorske žu panije u vidu savjetovanja te struč nih edukacija - kaže Rajačić.

Prepoznati u Hrvatskoj

Zvjezdana Novina Repovečki u ime Centra za odgoj i obrazovanje za hvalila je Jasni Petek na donaci ji, kao i na svoj dosadašnjoj podrš ci i donacijama Županije. – Koliko je zapravo važan kabinet rane in tervencije u lokalnoj sredini, go vore brojevi koje je kolegica Raja čić spomenula, dakle broj djece, ali i broj stručnjaka koji nam se javlja ju za stručnu i savjetodavnu podrš ku. Samim time možemo reći da je naš kabinet u lokalnoj sredini pre poznat, a ono što je bitno, prepo znatljivi smo i na nacionalnoj ra zini, gdje je Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu,

kao krovna udruga za ranu inter venciju, prepoznala Krapinsko – za gorsku županiju kao partnera i naš Kabinet kao dionika petnaestomje sečnog projekta. Sve to nam je do datni suport da se u uslugu rane in tervencije ulaže i dalje te da se učini još dostupnijom na području naše županije. Naš cilj i vizija je osigura ti da usluga rane intervencije bude dostupna svima, bez obzira na ne čije materijalne mogućnosti ili ge ografski položaj – rekla je Novina Repovečki.

Zadovoljna načelnica

Načelnica Općine Krapinske Topli ce, Gordana Jureković, izrazila je zadovoljstvo što u topličkom Cen tru za odgoj i obrazovanje djelu je jedna takva vrsta kabineta, koji služi ne samo djeci iz Krapinskih Toplica, nego iz cijele Krapinsko –zagorske županije. - U ovom kabi netu, osim djece, podršku, pomoć i savjetovanje nalaze i roditelji koji se isto tako možda po prvi puta su sreću s nekim razvojnim poteško ćama u odgoju svoje djece. Drago mi je da je sve to upravo u Krapin skim Toplicama, u općini u kojoj se itekako brine o socijalnim usluga ma za njene stanovnike – zaključi la je Gordana Jureković.

Martina Rajačić

Županijska donacija didaktičke opreme

Kabinet za ranu intervenciju suvremeno je opremljen

Jasna Petek

Županijska uprava za ceste

Na 18 lokacija po Zagorju postavljeni su znakovi ograničenja brzine i protuklizne podloge na cesti

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Nove postavljene znako ve ograničenja brzine nedavno smo zamije tili na par lokacija po Zagorju, među ostalim u Pavlov cu Zabočkom, na dionici na kojoj su se zbog neprilagođene brzine dešavale brojne nesreće, a vozači koji tom dionicom vole 'potegnuti' zadavali su glavobolje tamošnjim mještanima. Iz Županijske uprave za ceste Krapinsko – zagorske žu panije rekli su nam kako su po na šoj županiji u proteklom razdoblju postavljeni novi znakovi ograniče nja brzine, i to na lokacijama koje imaju status mjesta stvarne ugro ze prometa, pa tako i u Pavlovcu Zabočkom.

Povećanje sigurnost i na lokacijama ŽUC je u Pavlovcu postavio znako ve ograničenja brzine na 40 km/h, zajedno sa znakovima koji upo zoravaju na mogućnost prisustva pješaka na cesti. – Ovi znakovi su postavljeni na takozvanim kontra stnim pločama fluorescentne žu te boje radi lakše uočljivosti. Osim toga, izvedene su bijele poprečne optičke crte upozorenja i crvene protuklizne plohe u nailasku na pješačke prijelaze. Znakovi i osta

Kako bi se podigla sigurnost na zagorskim cestama, ŽUC je proveo zahvat sanacije opasnih mjesta, kojega je sufinanciralo Ministarstvo unutarnjih poslova

la navedena oprema imaju funk ciju zaštite pješaka u blizini i na

pješačkim prijelazima kroz naselje Pavlovec Zabočki – kaže Stjepan Sirovec, ravnatelj ŽUC – a. Osim u Pavlovcu, ovakvi su radovi izve deni na još 18 lokacija po Krapin sko- zagorskoj županiji: u Krušlje vom Selu u Oroslavju (kod škole), u Ciglenici Zagorskoj (kod caffe 'Ani ta'), u Zagorskoj ulici u Bedekov čini, u Radoboju, zatim Borkovec/ Retkovec, Bušin/Pregrada, Lobor/ Stari Golubovec, Gornja Šemnica (Groboteki/Golubi), u Humu na Sutli, u Gornjem Hruševcu, No vom Golubovcu, Stubičkim Topli cama (kod Slamarice i kod Stub mara), u Zaboku (Ul. Grabrovec), u Novim Dvorima ('Erdody'), zatim

u Tuhlju (kod osnovne škole) te u Poznanovcu (kod područne škole i kod Inkopa).

Mjesta ugroze prometa Ove su lokacije, kažu iz ŽUC – a, detektirane kao mjesta stvarne ugroze prometa, prema eviden ciji Policijske uprave krapinsko –zagorske, zbog čega je Policijska uprava ishodila sufinanciranje ovih radova od strane Ministar stva unutarnjih poslova, kroz Na cionalni plan sigurnosti cestovnog prometa. – Nakon toga smo kre nuli u izvođenje radova zahvata Sanacije opasnih mjesta na župa nijskim i lokalnim cestama na po

dručju Krapinsko – zagorske župa nije. Osim prometne signalizacije i opreme, na nekim je lokacijama izvedeno i presvlačenje kolnika protukliznim asfaltom (vrsta tan koslojnog asfalta za ohrapljivanje kolnika) te postavljanje zaštitnih čeličnih odbojnih ograda – poja snio je još ravnatelj Sirovec. Na pomenuo je i kako se upravo kroz ovakvu suradnju s Policijskom upravom krapinsko – zagorskom detektiraju mjesta ugroze u pro metu, kako bi se intervencijama prometnim znakovima ili nekima od spomenutih radova na promet nicama, postigao cilj, a to je podi zanje razine sigurnosti prometa.

dovoljno

KRAPINA - U Krapini je prošlog petka održana svečana dodjela pri znanja dobrovoljnim darivateljima krvi, kako bi im se zahvalilo na ne sebičnom humanitarnom činu ko jim spašavaju živote. Predsjednik društva Crvenog križa KZŽ Petar Bedeniković rekao je kako je nakon dvije covid godine pauze konačno došlo vrijeme da se darivateljima da ovakva prilika za malo druže nja, ali i da im se podijele prizna nja koja su zaslužili svojim odri canjem i davanjem krvi. I sam je darivatelj, krv je dao preko sto pu ta. - S darivanjem krvi počeo sam još kao maturant, a onda intenziv nije devedesetih kada je bilo ratno stanje. Tada mi je to ušlo pod kožu pa sam nastavio, a sada sam u tim godinama kada više ne mogu da ti krv – rekao je Bedeniković, do davši kako svi koji daruju krv mo raju biti potpuno zdravi. Posebna su priznanja dobila i tri dariva telja sa 125 ili više darivanja: Vin ko Jagečić, Franjo Vučilovski i Da mir Fridelj. – Imam 127 darivanja, a krv sam počeo darivati 1982. Uvi

jek sam se htio uključiti u neki hu manitarni rad, a onda sam shvatio da je i darivanje krvi isto to. Na stavit ću i dalje, sve dok me zdrav lje bude služilo i da se ponovo ro dim, opet bih toliko puta dao krv – istaknuo je jedan od njih, Fra njo Vučilovski iz Svedruže. Zvjez dana Tretinjak iz Svetog Križa Za čretja također je primila priznanje, i to za 59 darivanja. – Nama je to u obitelji. Krv su darivali moji ro ditelji preko sto puta, suprug ima preko 50 darivanja, stariji sin 9, a i mlađi se sprema. To nam je tra dicija i zbog toga se dobro osje ćam. Kraj toliko darivanja, vjero jatno sam nekome i spasila život, ali nije važno kome, važno je da je to samo jedna mala sitnica, par mi nuta vremena, koja spasi nekoga – otkrila nam je Zvjezdana. Dari vatelje i dobitnike priznanja po zdravila je i Miljenka Mužar, sa

socijalnu skrb i mlade

Krapinsko – zagorskoj

koja je istaknula kako je ovo samo mala

nekome

za velike humane geste kojima

darivatelji spasili broj

Postavljeni su znakovi na takozvanim kontrastnim pločama fluorescentne boje, radi lakše uočljivosti, izvedene su bijele

pješačkih

a

nekim lokacijama i čelične odbojne ograde

– zagorske

u

s

Stubičkim

zebre

Provodi se

–

Redovni studenti od sada mogu putovati vlakom za

kuna mjesečno

U prošloj akademskoj godini studenti s područja Krapinsko – zagorske županije ostvarili su oko 43 tisuće putovanja, kupljeno je oko 14 tisuća karata, čak 545 mjesečnih, kažu iz HŽ - a

HRVATSKO ZAGORJE - Re dovni studenti u Hrvatskoj sa da mogu putovati vlakovima za samo 75 kuna mjesečno. Nai me, od 1. listopada na temelju Zaključka Vlade RH uveden je pilot – projekt povoljnijeg prije voza redovnih studenata, kojim se omogućava neograničeno ko rištenje željezničkog prijevoza za oko 113.000 redovnih stude nata na području RH. Time su omogućena neograničena sva kodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mje sta studiranja i povremena pu tovanja, kao što su jednodnev ni izleti, odlasci liječniku, na ljetovanje i druga putovanja. Ovo pravo ostvaruju redovni studenti, na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevo za s odgovarajućim profilima. Mjesečne karte preuzimaju se na blagajnama. Izrada pametne

kartice s profilima za povoljni ji prijevoz redovnih studenata naplaćuje se 20 kn (2,65 €). Pro fil na pametnoj kartici vrijedi do 30. rujna 2023. godine, do kada će se projekt i provoditi. Iz HŽ Putničkog prijevoza kažu kako će ovaj projekt doprinijeti pove ćanju mobilnosti studenata, za ustavljanju iseljavanja u urbane sredine i podršci demografskoj revitalizaciji te poboljšanju ži votnog standarda građana i po ticanju korištenja željezničkog prijevoza. - U akademskoj go dini 2021./2022. studenti s pod ručja Krapinsko – zagorske žu panije ostvarili su oko 43 tisuće putovanja, a kupljeno je oko 14 tisuća karata, od kojih 545 mje sečnih karata. Uvođenjem po voljnijeg prijevoza redovnih studenata očekuje se povećanje broja korisnika – rekli su nam iz HŽ Putničkog prijevoza. (jk)

ANKETA Pitali smo građane podržavaju li sindikate u njihovim zahtjevima za povećanjem osnovica plaća te koliko bi trebala iznositi minimalna plaća

Građani se suočavaju s ogromnim rastom troškova, no na žalost, plaće ne prate te troškove

Građani se suočavaju s ogromnim rastom troškova, no na žalost, pla će ne prate te troškove. Sindikati su krenuli u borbu i pregovore za po većanjem plaća. Realnost je da već dugo postoji deficit medicinskih se stara, liječnika, teško je naći kadar profesora, informatičara, koji ni su niti motivirani za rad u javnim službama. Za sada pregovori Vlade i sindikata javnih službi nisu polučili zadovoljavajuće rezultate. Sindika ti traže ukupno povećanje osnovice plaća od 13 posto, a Vladini pregova rači ponudili su povećanje od četiri posto odmah te još dva posto idu će godine. Pregovori se nastavljaju, no ako se ne ispune zahtjevi sindi kata, najavljuju se i sindikalne akcije i prosvjedi. Pitali smo naše sugrađa ne podržavaju li sindikate i što opće nito misle o plaćama u Hrvatskoj te kolika bi trebala biti minimalna pla ća da bi se od nje moglo donekle do stojanstveno živjeti. (sp)

01 Suzana Postružin Veliko Trgovišće:

Trebale bi biti veće plaće, to je si gurno. Minimalna plaća, da bi bi la dovoljna za neki donekle nor malan život, trebala bi biti barem 5000 tisuća kuna. Apsolutno sam na strani sindikata koji traže pove ćanje plaća, podržavam ih potpu no. U današnje vrijeme većina ljudi krpa kraj s krajem, teško je preži vjeti od mjeseca do mjeseca, cije ne stalno rastu. Svaki tjedan s evi di razlika u cijenama, a na osnovne životne potrebe, koje su neophod ne, i otiđe najviše.

02

Marijan Regvat Kumrovec:

Svakako sam za povećanje plaća i borbu sindikata. Primanja nika ko nisu dovoljna. Općenito, neovi sno od traženja sindikata, nekakva minimalna plaća treba bi biti ba rem 800 eura, da bi se moglo do nekle pokriti osnovne potrebe. Na

žalost, na hranu trošimo najviše.

03

Branko Bunčec Prosenik:

Nije nam do plaća, već do plača, ta kva je situacija na žalost danas u Hrvatskoj. Plaće moraju rasti, da bi ljudi mogli pokriti hranu i re žije. Ovisno kakve tko ima 'ape tite', no ispod 1.000 eura plaća ne bi smjela biti. Ako se uspoređuje mo s Europskom unijom, koje smo dio, npr. medicinske sestre koje ra de u Njemačkoj, imaju 26.000 ku na plaća, a naše... Mirovine su isto premale, država nije blagonaklo na prema nama, porezi nam puno oduzimaju, da li je to ispravan mo del, neka netko drugi procijeni.

04Marija Kolar Zabok:

Plaće i penzije su puno premale. Situacija je takva da svaki dan sve pokupljuje, narod više to ne može pratiti. Minimalna plaća, da bi čo vjek donekle dostojanstveno mo gao živjeti, ne bi smjela biti ispod 10.000 kuna, a daleko smo od toga. Katastrofa. Umirovljenici, većina, su na rubu siromaštva.

05

Sabina Tisanić Kadoić Zabok:

Naravno da podržavam sindika te, moraju se boriti za povećanje plaća. Od sadašnjeg minimalca ne može živjeti nitko. Najmanje 5000 kuna bi morao biti da bi se done kle dalo. Pogotovo sada, kada sve poskupljuje.

Alen Vnučec Sveti Križ Začretje: Podržavam borbu sindikata. Pla će treba povećati općenito, a mi nimalna plaća trebala bi biti 1000 eura najmanje. S obzirom da bude još gore, cijene i dalje rastu, trebale bi plaće pratiti i povećanje cijena.

06

Zagorci: 'Podržavamo sindikate u borbi za veće plaće. Minimalac bi trebao biti barem 1000 eura'

Projekt uzgoja

sorti vinove loze

zaštitimo i autohtono zagorsko vino bit ćemo jedinstveni u Europi'

000

Agronomskim

000

sljedeće

Elvis Lacković SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Župan Željko Kolar sa su radnicima obišao je ma tičnjak/rasadnik i mladi vinograd autohtonih so rata vinove loze Hrvatskog zagor ja. Riječ je o rasadniku u Mirkov cu i mladom vinogradu u Komoru Začretskom, sve na području Op ćine Sveti Križ Začretje. Riječ je o velikom projektu koji je započeo još 2006. godine, koji u svojoj če tvrtoj fazi polako dolazi i do svog krajnjeg cilja, a to je uzgoj autoh tonih zagorskih sorti vinove loze i naravno proizvodnja vina upravo od tih sorti.

Plodonosna suradnja

Sanja Mihovilić, pročelnica Uprav nog odjela za gospodarstvo, poljo privredu, turizam, promet i komu nalnu infrastrukturu istaknula je kako je 2006. godine prepozna ta potreba da se krene u istraži vanje koje su to autohtone sorte na području Hrvatskog zagorja i sklopljena je suradnja s Agronom skim fakultetom, koji ovaj projekt koji se provodi već 16 godina mo že kvalitetno voditi. - KZŽ je osi gurala sredstva za ovaj projekt, pa je do sada već uloženo 1,2 miliju na kuna – rekla je Mihovilić i do dala da se do sada o projektu pri čalo, a sada imamo i vinograde iz kojih dolaze kvalitetna autohto na vina sorti koje su se pokazale kao dobre. - 2012. godine priključila nam se i tvrtka Trgocentar bez ko je ova suradnja ne bi bila tako plo donosna – rekla je Mihovilić. Edi Maletić, profesor s Agronomskog fakulteta, voditelj projekta revita lizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, naglasio je kako je ovo jedan od njihovih naj uspješnijih projekata. - Cilj mu je bio najprije da pronađe sve te sta re zagorske sorte, da ih spasi, da ih identificira, opiše, kolekcioni ra i revitalizira, a to znači vraća nje tih sorata u zagorske vinogra de – naglasio je Maletić. Podsjetio je da je projekt krenuo obilaskom starih zagorskih vinograda i tra ženjem starih sorti. - Nekada smo našli po jedan, dva ili tri trsa koje smo doslovce u zadnji čas spasili. To su prije svega te stare 'zagor ske beline', kojih smo pronašli uku pno osam, a sve skupo dvadesetak starih sorti, od kojih većinu mo žemo vezati za Hrvatsko zagorje, i koje su se stoljećima uzgajale ov dje, pa su prije nekakvih 50-60 go dina zapostavljene. Naš je zadatak bio da utvrdimo koje su nepraved no zapostavljene i koje zaslužuju po svojim karakteristikama danas da se vrate u zagorske vinograde – rekao je Maletić. - Hrvatsko za gorje je odlična vinogradarska po dregija i tu se zaista mogu dobiti odlična, pogotovo bijela vina, ali mi smo htjeli, pored ovih internaci onalnih sorti, vratiti i te stare za

gorske sorte i mislim da smo u to me uspjeli, jer u ovoj četvrtoj fazi projekta sad se možemo pohvaliti i rezultatima, a to su ovi vinogra di koji su zaista vrhunski uspjeli i koji su posađeni na pravim vino gradarskim položajima – rekao je Maletić i dodao da se tijekom pro jekta osigurava proizvodnja sadni ca, što je jako važno, a rasadnička proizvodnja razvijena je u suradnji s Trgocentrom. - Jedva čekamo pr ve rezultate, odnosno prvo grožđe s ovih pozicija, koje su ne samo vi zualno prekrasne, nego su odlične i što se svih kriterija koje vinogra dari postavljaju pred vinovu lozu tiče – zaključio je Maletić.

Na tri lokacije 18.000 loza Mladen Kantoci, voditelj proizvod nje tvrtke Trgocentar naglasio je kako je na tri lokacije koje su obi đene posađeno oko 18 000 loza. –Pokrenuli smo proizvodnju 2012. godine podizanjem prvog matič njaka vinove loze od kuda su se uzimali pupovi, da bi prošle godi ne krenuli u proizvodnju sadnog materijala. Proizvodnja loznih ci jepova ide dalje i mi ćemo za 2023. godinu proizvesti nekakvih 40-ak tisuća sadnica, koje će biti ponuđe ne kroz našu prodajnu mrežu za interesiranim vinogradarima – za ključio je Kantoci. Poznati hrvatski gastronom Radovan Marčić nije skrivao uzbuđenje napomenuv ši da se radi o priči koja je za nje ga senzacija. - Moje poznavanje za gorskih vina kreće prije 40 godina, kada je bilo vino ''ne piti''. Zadnjih godina zagorska vina su sve bolja, a sada ovdje svjedočim nekom no vom početku – zaključio je Marčić. Načelnik Općine Sveti Križ Začre tje Marko Kos rekao je kako ga po sebno veseli što se sve skupa odvi ja na ovom području, ispod kapele Svetog Vida. - Postoji dokumenta cija da su upravo iz ovih područja po cijeloj Europi bila distribuirana vina. Vraćamo se svojim korijeni ma i koristimo ove sjajne položa je za proizvodnju ovih vrhunskih vina. Lagana lepršava zagorska vi na mislim da mogu biti dika svima nama i veselimo se da će u buduć nosti na svakom zagorskom stolu naći se autohtoni proizvod – rekao je Kos i zaključio kako je ovo ne sa mo projekt nego i poduhvat, koji u budućnosti može dati ogromne rezultate i na eno - gastronomskoj sceni, ali na turističkoj sceni i KZŽ i Općine Sveti Križ Začretje. Odlična vinska regija Župan Željko Kolar je uvodno na glasio da je KZŽ vinska regija i to odlična vinska regija. - Poseb no nas veseli što smo sada doš li u četvrtu fazu i što ćemo sada moći proizvoditi vina od zagor skih autohtonih sorata te da će mo kroz matičnjak moći ponuditi sadnice, koje će KZŽ subvencio nirati s 50 %. Konkretno to znači

tržište izbaciti prvih

000 čokota, otprilike

beline'', a KZŽ će sufinancirati

% sadnice

Maletić: Jedva čekamo prve rezultate, odnosno prvo grožđe s ovih pozicija, koje su ne samo vizualno prekrasne, nego su odlične i što se svih kriterija koje vinogradari postavljaju pred vinovu lozu tiče

da će Trgocentar, kao naš partner zajedno s Agronomskim fakulte tom sljedeće godine na tržište iz baciti prvih 30 000 čokota, otpri like 20000 ''Svehrvatske beline'' i 10000 ''Svetokriške beline'', a KZŽ će sufinancirati 50 % sadnice. Na ravno da će cijena biti formirana u proljeće prije puštanja u proda ju – rekao je župan. - To znači da ćemo 2024. godine broj sadnica po većati za 100 %, dakle na 60000, a 2025. još dodatno za 20 000, dakle na 80 000 sadnica. Čitavo vrijeme će KZŽ kroz svoje mjere ruralnog razvoja sufinancirati sadnice. To znači da smo došli u fazu kad nu dimo našim velikim vinarima, uz subvenciju od 50 % da u svoje vi nograde zasade autohtone sorte, da iz njih proizvode vrhunska za gorska vina i da počnu brendirati

''Zagorsku belinu'', koju želimo kao vino zaštiti uz pomoć struke i na šeg stalnog partnera, najstručni jeg u Hrvatskoj, Agronomskog fa kulteta, a pomoću ljudi kao što je gospodin Radovan Marčić i bren dirati. I to je nešto čemu ćemo se posvetiti u naredne tri godine – re kao je Kolar je podsjetio da stalno ističemo da smo jedina regija koja ima zaštićen kompletan meni, pu ricu kao glavno jelo, prilog mlinci, desert štrukli, dodatak Bagremov med zagorskih brega, a sad nam je želja da zaštitimo i ''Zagorsku be linu'' kao vino. - U tom trenutku ćemo biti sigurno jedinstveni u Europi i uz našu Turističku zajed nicu,

naš ovi brending i promo ciju, ćemo sigurno biti zanimljivi europskom tržištu kao destinaci ja – rekao je župan Kolar.

Širokopojasni pristup internetu uskoro dostupan na području Krapine i susjednih općina

'Kako bi naši bregi ostali naseljeni, kako bi u njima živjele mlade generacije, nužno je da imaju brzi internet'

22 milijuna kuna, sufinancirati Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija

KRAPINA - Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije Hrvat ske, započeo je projekt izgradnje optičke infrastrukture na područ ju Krapine te općina Đurmanec, Je senje, Petrovsko i Radoboj, čime će za gotovo 11.000 korisnika na ovom području biti omogućen brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu. Riječ je o jednom od 13 projekata prema kojima će Hr vatski Telekom do kraja 2023. go dine izgraditi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s, i to za gotovo 150 tisuća novih korisnika na područjima gra dova, općina te sub-urbanih i ru ralnih dijelova Hrvatske. Projekt se provodi sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područ jima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te je ukupna vrijednost projekta iz gradnje optičke infrastrukture na području Krapine i susjednih opći na gotovo 60 milijuna kuna. Hrvat ski Telekom će investirati više od 37 milijuna kuna u ovaj projekt, dok će preostali iznos, oko 22 milijuna kuna, sufinancirati Europska uni ja iz Europskog fonda za regionalni

Veleučilište

Započeo je projekt izgradnje optičke infrastrukture na području Krapine te općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, čime će za gotovo 11.000 korisnika na ovom području biti omogućen brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup internetu

razvoj u okviru Operativnog pro grama Konkurentnost i kohezija. Razvoj poduzetništva i gospodarstva

Realizacijom ovog projekta una prijedit će se korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-ško le, e-zdravlje, a velike brzine i do stupnost interneta pridonijet će

daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti. - Hrvat ski Telekom, najveći privatni in vestitor u digitalizaciju Hrvatske, s prosječnim godišnjim ulaganji ma većima od jedne i pol milijar de kuna, kontinuirano radi na po većanju dostupnosti svojih usluga te povezuje sve u Hrvatskoj s prili kama koje pruža digitalizacija. Ula ganjem u ovaj projekt osiguravamo stanovnicima Krapine i susjednih općina brz i kvalitetan pristup in ternetu što će, u konačnici, pove

ćati kvalitetu života lokalnog sta novništva. Gospodarski efekti ovog investicijskog ciklusa iznimno su značajni budući da povećanje brzi ne interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj dovodi do osnivanja novih kompanija, otva ranja novih radnih mjesta te pove ćanja efikasnosti javnih i privatnih usluga - izjavio je Milan Meden, direktor Sektora za implementa ciju i operacije u pristupnoj mre ži Hrvatskog Telekoma.Next Gene ration Access – NGA mreža koju će

Hrvatski Telekom izgraditi u sklo pu ovog projekta bit će otvorena, što znači da će svi ostali operatori i davatelji usluga elektroničkih ko munikacija imati otvoren pristup mrežama te će, isto kao i HT, biti u prilici nuditi svoje maloprodaj ne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje pro jekt obuhvaća. Stanovnici s pod ručja obuhvata Projekta koji su za interesirani za izvedbu priključka na vlastitom objektu mogu se ja viti na e-mail adresu: PrikljucakDurmanec@t.ht.hr.

Važan projekt

- Veoma sam ponosan što je Grad Krapina dio ovog važnog projek ta jer svijet u kojem živimo stre mi k digitalizaciji. Sjetimo se samo pandemije covid-a kada smo svi bi li prikovani uz kuće i kad su učeni ci imali on-line nastavu. Internet je bio sve! Ovaj projekt omogućava svim građanima Grada Krapine, i u centru i na periferiji dostupnost brzog interneta. Kako bi naši "bre gi" ostali naseljeni, kako bi u nji ma živjele mlade generacije nužno je da imaju brzi internet što ovaj projekt rješava u potpunosti - ista knuo je gradonačelnik Krapine Zo ran Gregurović. (zl)

standarde temeljene na znanstvenim međunarodnoj suradnji i sporazumima s

KRAPINA - Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina održalo je promo ciju sedme generacije prvostupnica i prvostupnika u Festivalskoj dvo rani. Tom je prilikom dekan Nenad Sikirica podsjetio kako je Veleuči lište 2019. postalo javno i studenti mogu studirati bez plaćanja škola rina, a istaknuo je i međunarodnu suradnju i projekte te izdvojio spo razume sa gospodarstvom i insti tucijama koje su posebno važne za studente. - Posebno mi je zadovolj stvo objaviti i istaknuti najnoviju uspostavu suradnje između Vele učilišta i ugledne domaće kompa nije IN2, što će nam otvoriti vrata suradnje u znanstveno-istraživač kim i stručnim projektima te una prjeđenju nastave sudjelovanjem vanjskih suradnika i modifikaci jom nastavnih planova, programa i materijala, ali širokim mogućno stima obavljanja prakse i zapošlja vanja naših studenata – rekao je dekan, a dodao je i kako sporazu mom s Pomorskim fakultetom u Rijeci omogućava studentima koji završe tri godine prometne logisti ke mogu upisati nastavak studija

-

što će nam otvoriti vrata suradnje u znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima – rekao je dekan

na sveučilišnom diplomskom stu diju u Rijeci. Između ostalog, dekan je zahvalio studentima što su oda brali VHZK za svoju prvu diplomu. Svečanoj promociji prisustvovali su i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade KZŽ Martina Gregurović-

Šanjug te zamjenik gradonačelni ka Grada Krapine, koji su čestitali diplomantima i diplomanticama. Istoga je dana održan i Dan otvore nih vrata Veleučilišta, ispred Sred nje škole Krapina te ispred Pučkog otvorenog učilišta Krapina, gdje su potencijalnim budućim studenti

Veliki projekt Grada Zaboka iznimno dobro napreduje

Zabočki moderni centar urbane kulture polako dobiva svoj oblik

ZABOK - Radovi na centru urbane kulture re –GENE RATOR u Zaboku iznimno dobro napreduju. Potvrđu ju to i fotografije koje smo snimili na samom gradili štu. Prema riječima pročel nice Upravnog odjela za EU fondove i strateške projekte Valentine Đurek, na sva tri objekta budućeg centra ur bane kulture užurbano se radi. – Radi se i na Silosu i na Regeneratoru i na Inku

batoru. Na Silosu su izvede ni armirano – betonski rado vi na kvadratnim stupovima na trećem katu, a u tijeku su radovi na izradi krovne gre de i dizala na 3. katu – obja snila je Đurek dodajući kako se na Inkubatoru montira nosiva čelična konstrukcija interijerskog stubišta, a radi se i na izradu druge među katne ploče što je preduvjet za radove na montaži čelič ne konstrukcije. Na objektu

prvostupnika te Dan otvorenih vrata

znanstvenim radovima, gospodarstvom'

re – GENERATORA monti rana je čelična konstrukcija 'kaveza' za klimu na krovu, a u tijeku je i ugradnja i mon taža visoko profiliranog tra peznog lima na krovu. Pod sjetimo, re-GENERATOR je projekt kojim se obnavlja brownfield industrijsko na sljeđe grada Zaboka. U fo kusu je zapuštena tvornička hala tvornice "ZIVT" koja će biti pretvorena u moderan centar urbane kulture re-

GENERATOR. Grad Zabok ovim projektom uspostav lja centralnu točku za razvoj kulturnog i kreativnog sek tora Krapinsko-zagorske žu panije i Urbane aglomeracije Zagreb. Projektom će se ob noviti/rekonstruirati indu strijski pogon ukupne neto korisne površine 2.195,90 m2 koji se nalazi u samom cen tru grada Zaboka te će se za jednici ponuditi prostor za osobni i kreativni razvoj. (zl)

Na području Grada Klanjca u tijeku su radovi na asfaltiranju

Radovi vrijedni milijun kuna trebali bi biti dovršeni do konca listopada, a klanječke ceste bit će bogatije za 1725 metara novog asfalta

Općina Bedekovčina raspisala natječaj za dodjelu stipendija

Stipendiraju se srednjoškolci, studenti i kategorizirani sportaši

ma predstavljeni programi i studiji te mogućnosti studi ranja na VHZK. Dekan Ne nad Sikirica tom je prigo dom istaknuo kako svake godine dižu standard stu diranja na Veleučilištu, i to osobito u područjima veza

nima uz nove tehnologije, što se vidi i iz toga da je upis svake godine sve veći. Pro grame i studije predstavili su svim zainteresiranima i prodekan za nastavu Robert Spudić te prodekan za zna nost Renato Filjar. (jk)

KLANJEC - Grad Klanjec svake godine presvuče asfaltom oko 2 kilometra i time doprinese boljoj kvaliteti života svojih stanovnika. Tako su i ovih dana u tijeku ra dovi na asfaltiranju prometnica na klanječkom području. Asfal tira se pet nerazvrstanih cesta: Police – Sinkovići, Gornje Gredi ce – Šoštari, Ulica Otona Iveko vića, Predionička ulica i odvojak u Erdödijevoj ulici. Ukupna metra ža novog asfalta bit će 1725 me tara. Vrijednost radova je oko milijun kuna zajedno s PDV-om, od čega je 260.000,00 kuna su financirano sredstvima dobive nim na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja, a ostalo su sredstva Grada Klanjca. – Prili kom odabira dionica, prvenstve no vodimo računa o tome koli ko ljudi živi na tome području i koliko djece putuje prema škola ma pa da se tim ljudima osigura ju bolji uvjeti odlaska prema školi i poslu – pojasnio je gradonačel nik Zlatko Brlek. Nakon završet

ka ovih radova ostat će još preko 20 kilometara neasfaltiranih ce sta na području Grada Klanjca. – Uz neasfaltirane, ima i dosta cesta koje su već godinama as faltirane, no asfalt je u takvom stanju da ćemo ih morati presvu ći novim slojem asfalta. Dobar dio cesta koje su trenutno ne asfaltirane prolazi područjem za koje smatram da u ovom trenut ku još uvijek nema stanovništva i nisu dovoljno frekventne da bi trebale biti asfaltirane – dodao je gradonačelnik. (Davor Žažar)

Bedekovčini sredstva za sanaciju klizišta

BEDEKOVČINA - Mini starstvo mora, prometa i infrastrukture odobrilo je Općini Bedekovčina financi ranje projekta "Sanacija ne stabilnosti na NC PZ-031 u mjestu Poznanovec – klizi šte Mlinarići" u 100%-tnom iznosu. Cilj projekta je sana cija štete te obnova redov nog funkcioniranja sustava u području prijevoza kako bi

se osigurali uvjeti za svakod nevno nesmetano prometo vanje stanovništva. U sklo pu projekta predviđene su aktivnosti pripreme projek tno-tehničke dokumentaci je te izvedba radova sanaci je. Procijenjena vrijednost projekta je 687.800,00 ku na. Operacija se financira iz Fonda solidarnosti Europ ske unije. (zl)

Udruzi osoba s invaliditetom odobren projekt 'Zaželi-ostvari II'

ZLATAR - Ministarstvo ra da, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je treću Odluku o fi nanciranju projekata u okvi ru otvorenog trajnog pozi va za dodjelu bespovratnih sredstava "Zaželi – program zapošljavanja žena – Faza III., a kojom je odobreno i fi nanciranje Udruzi osoba s invaliditetom Krapinsko –zagorske županije za projekt

"Zaželi – ostvari II", a čiji je partner na projektu i Grad Zlatar. Vrijednost projekta iznosi 494.400 tisuća kuna, uz stopu vlastitog sufinanci ranja od 0 posto. Obuhvaće no je 60 korisnika s područja Grada Zlatara i Općina Zlatar Bistrica i Mače. – Čestitamo Udruzi na uspješno prijavlje nom projektu i želimo puno uspjeha u realizaciji – poru čili su iz Grada Zlatara. (zl)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina raspisala je natje čaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i redovi tim studentima te kategoriziranim sportašima s područja Općine Bedekovčina. Pravo na dodjelu stipendija, natječaje i svu potrebnu dokumentaciju moguće je preuzeti sa web stranice Općine Bedekovčina te osobno u Općini Bedekov čina. Zahtjevi se podnose do 2. studenog. (zl)

jedinstvenom mjestu, kod kapele sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim,

Svečanost je održana

z bregov – SOS za svece'

'Biser ste Hrvatskog zagorja svojom ljepotom i svojim uspjesima'

Općina Radoboj pro slavila je svoj dan u četvrtak, a sve čanost se održala ovoga puta u nešto drugačijem okruženju, na jedin stvenom mjestu, uz kulturno do bro - gotičku kapelu sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim. Naime, ti jekom četvrtka i petka Radoboj je bio domaćin jedinstvenog događa nja, Stručno – znanstvenog skupa "Dani Očure-O kapeli svetog Jako ba", posvećenog dr. sc. Miji Koradeu (1947. – 2020.) istraživaču i promi catelju hrvatske povijesti, kulture i sakralne baštine) i izložbe "Sve ci s bregov-SOS za Svece ". Stručni skup i izložba su popraćeni Kata logom izložbe i Knjižicom sažeta ka radova koji su prezentirani od strane uglednih znanstvenika na Stručnom skupu. Ovim projektom Muzej Radboa s partnerom Akade mijom likovnih umjetnosti Sveu čilišta u Zagrebu, Općinom Rado boj, Konzervatorskim odjelom u Krapini i suradnicima, te pod po kroviteljstvom Krapinsko-zagor ske županije i Ministarstva kulture i medija, želi prije svega znanstve noj, stručnoj, a posebice široj jav nosti prezentirati vrijednost kapele sv. Jakoba na Očuri i njezina okoli ša te potaknuti oživljavanje i očuva nje ovoga zanemarenog sakralnog objekta i njegova potencijalnog kul turnog krajolika koji svojom vrijed nošću i značenjem nadilaze lokal ne okvire. Na početku svečanosti sve prisutne je pozdravio načelnik Općine Radoboj Anđelko Toplovec. - Hvala svima koji ste pomagali u razvoju naše općine, posebno eki pi ljudi koja je pripremala velik do gađaj za našu općinu, Znanstveni skup koji je rezultirao ovom izlož bom. Hvala mojoj vrijednoj ekipi, koja radi vrijedno na svim projek tima – zahvalio je Topolovec.

Čestitke

U ime gradonačelnika i načelnika, čestitke je uputila načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih. – Čestitam na svim uspjesima i projektima ko ji su realizirani u Općini Radoboj, projekata ima puno, a ono što ima mo priliku primjetiti je da se Ra doboj razvija u smjeru u kojem je potrebno, zadržavanja naših ljudi na našim bregima – rekla je Jem brih. Župan Željko Kolar čestitao je na svim realiziranim projektima. –Imamo pripremljenu građevinsku dozvolu za dogradnju škole u Rado boju i čekamo natječaj za NPO. Vje rujem da u tom natječaju možemo napraviti još jedan iskorak što se ti če samog ulaganja u obrazovanje. Veselim se našoj budućoj suradnji za buduće europske projekte koji su nam svima neophodni da bi pobolj šali uvjete života na našim bregima i da nam ovdje ljudi ostaju, jer to je ključna stvar koju svi moramo na praviti. Čestitka na ovom sjajnom

projektu, na znanstvenom skupu, izložbi, poseban pozdrav svima ko ji su sudjelovali u tome. Rijetko gdje je vidljivo toliko kreativnosti u organiziranju samih Dana opći ne, jedva čekam, Anđelko, da nas s nečim iznenadiš i iduće godine –rekao je župan. Čestitke je uputio i saborski zastupnik Žarko Tušek. - Imate posbean osjećaj za povije sne, kulturne i prirodne vrijednosti ovog dijela Hrvatskog zagorja i kako to implementirati u današnjicu i ra zvoj Radoboja u budućnosti. Rado boj nije samo jedno lijepo mjesto na bregima pored našeg glavnog grada nego je mjesto koje svojim vrijed nostima, tradicijom i marom svo jih ljudi stvara perspektivu samu za sebe i našeg Zagorja i Hrvatske u cijelosti, kroz Muzej Radboa, Kuću zagorskih štrukli, Vinove loze, Pla ninarski dom. Vikednom je tu pu no turista, planinara, ljudi koji ži ve s ovim mjestom i na neki način sve ono divno što imate ste kroz pametnu viziju i pametne projek te u suradnji sa Županijom i dobro osmišljenim operativnim progra mima Vlade RH uspjeli ovdje im plementirati. Biser ste Hrvatskog zagorja svojom ljepotom i svojim uspjesima – pohvalio je Radoboj čane Tušek.

Sveci z bregov

Izložba "Sveci s bregov" smješte na je u samoj crkvi, a predstavlje no je 12 restauriranih skulptura koje su nekad bile dio bogatog ba roknog inventara crkve sv. Jakoba. U sklopu izložbe postavljena je ko pija gotičke skulpture Bogorodica s djetom iz Očure i ona će u ovoj kapeli trajno ostati kao simbol po četka oživljavanja i očuvanja ovog sakralnog objekta. Autori koncepta ove izložbe, vizualnog identiteta i li kovnog postava su su prof. umjet nosti Zvjezdana Jembrih, Sanja Ba rać Krištofić, magistra umjetnosti Ana Božićević, dr. znanosti Danko Šourek, Tessa Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić. Izložbu je otvorio dekan Akademije likovnih umjet nosti Sveučilišta u Zagrebu Tomi slav Buntak. – Ovaj krasan objekt spaja i srednji vijek i barok i sva ova razdoblja, a opet imamo Majku Božju postavljenu u svetište ovog objekta. Moram zahvaliti i osjetlji

Svečanost je bila i prigoda za dodjelu općinskih nagrada. Nagradu za najljepšu okućnicu dobio je Malogorski Jan ko, za najljepši balkon Darinka Cerovečki, a za opći dojam Marina Jurinjak. Dodijeljena su i priznanja uspješnim učenicima i mentorima na županijskim natjecanjima. Nagrađeni su Roko Hrvoj za 2. mjesto na natjecanju iz Hr vatskog jezika (mentorica Tamara Poljak Lovrenčić), Lara Hrvoj za 1. mjesto iz Matematike i Lana Šalković za 2. mjesto iz Matematike (mentorica Tatjana Hršak), zatim Roko Roca za 3. mjesto iz Fizike (mentorica Dubravka Ki slejak Hmelina), Luka Cerovečki za prvo i Emil Cigula za 3. mjesto iz Informatike (mentorica Ivana Švaljek), Jakov Risek za 1. mjesto u TZK Crossu (mentor Gordan Poslončec), Elena Miljan i Fran Šalković za 3. mjesto na smotri učeničkih zadruga (mentorica Ivana Švaljek). Nagrađena je i Ana Laura Klarić koja je na likovnom natječaju 'Hrašćinski kraljuš' osvojila 1. mjesto (mentorica Martina Zaplatić).

Od 27. do 29. listopada od 15 do 18 sati bit će omogućen slobodni posjet izložbi svim zainteresiranim posjetiteljima. Moguće je i posjet izložbi za grupe posjetitelja tijekom radnog vremena Muzeja Radboa od ponedjeljka do subote od 8 do 16 sati uz prethodnu najavu na brojeve telefona 049/350-118 i 091/725-7685

vosti Županije i Općine Radoboj, da daju takvo reprezenativne točke ko je se mogu pokazivati i u Europi i svijetu. Nadam se da ćete nastavi ti s ovakvim projektima, a vjeru

jem da će Akademija uvijek iznaći mogućnosti da pomogne – rekao je Buntak. Zvjezdana Jembrih rekla je da je izložba svjedočanstvo višego dišnjeg rada. - Hvala svima nezna nima koji su ikada ugradili materi jal i duhovnu i materijalnu energiju u ovu kapelu. Hvala svima koji su ovdje kročili stoljećima i održali je u ovom prostoru kao jedno sveto mjesto. Hvala svim istraživačima i

promicateljima koju su objavljiva li podatke o ovoj kapeli da ona ni je zatrta. Hvala i onima koji su ži vjeli oko ove kapele i održavali tihi plamen da opstane, studentima ko ji su marljivo radili, kolegama s Odj seka za konzerviranje i radnoj ekipi koja je bila sa mnom, organizacij skom odboru Znanstveno – struč nog skupa, ekipi koja je u organiza ciji izložbe – zahvalila je Jembrih.

Hvala svima koji ste pomagali u razvoju naše općine, a posebno ekipi ljudi koja je pripremala velik događaj za našu općinu, rekao je načelnik Topolovec

DAN OPĆINE

Sabina Pušec

Nagrađeni učenici

Stručno

Uzvanici na svečanosti

Zvjezdana Jembrih

U akciji GDCK Krapina prikupljeno 406 doza krvi

KRAPINA - U organizaciji Grad skog društva Crvenog križa Kra pina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagre ba prikupila je 406 doza krvi u če tvrtom ovogodišnjem ciklusu da rivanja krvi. Akcijama je pristupilo 484 dobrovoljnih davatelja krvi, a 78 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U četiri dana u Pučkom otvorenom učilištu u Kra pini prikupljeno je 293 doza, u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurman cu 65 doza krvi i u akciji u Srednjoj školi Krapina 48 doza krvi. Krv je prvi put dalo 18 dobrovoljnih da

vatelja krvi. - U Gradskom druš tvu Crvenog križa Krapina izuzet no smo zadovoljni sa odazivom u ovom posljednjom ciklusu dariva nja krvi u ovoj godini. Zahvaljuje mo Restoranu "Zagorka" Đurma nec i Srednjoj školi Krapina što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog da vanja krvi. Posebno zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su se nesebično odazvali na ovogodišnje akcije te ih poziva mo na novi ciklus darivanja krvi ko ji se planira održati u siječnju 2023. godine – kažu u GDCK Krapina. (zl)

Stipendije za učenike, srednjoškolce i sportaše

Rok za prijavu je 2. studenog

LOBOR - Općina Lobora objavi la je natječaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studen tima i natječaj za dodjelu sportske stipendije. Za sportsku stipendi ju mogu se prijaviti učenici ili studenti sportaši, čiji su rezulta ti vrednovani i potvrđeni od stra ne Hrvatskog olimpijskog odbora. Ukupno se dodjeljuju dvije sport ske stipendije, visina stipendije propisana je Pravilnikom, ovisno o kategoriji sportaša, prema rješe

nju HOO-o. Što se tiče stipendi ja za redovne učenike i studente, razvrstane su u tri kategorije, za nadarene; po socijalnom kriteri ju i za deficitarna zanimanja. Za htjev se može predati samo u jed noj kategoriji. Učenička stipendija iznosi 350 kuna, a studentska 500 kuna mjesečno. Natječaji, s obras cima zahtjeva i ostalim uvjetima, objavljeni su na web stranici Opći ne Lobor. Rok za prijavu je 2. stu denog. (sp)

Podnesite zahtjev za nakandu troškova ogrjeva

ZLATAR BISTRICA – Općina

Zlatar Bistrica poziva korisnike zajamčene minimalne nakna de s područja Općine Zlatar Bi strica da podnesu zahtjev za pri znavanje prava na naknadu za troškove stanovanja (naknada za troškove ogrjeva) za 2022. godi nu. Zahtjevu se obavezno prila žu dokazi o udovoljavanju uvje tima za priznavanje predmetnog prava. Obrazac zahtjeva nalazi

se na službenoj web stranici Op ćine, kao i u službenim prostori jama Općine Zlatar Bistrica, te se možepodnijeti osobno u Je dinstvenom upravnom odjelu Općine Zlatar Bistrica ili se ša lje preporučeno poštom na adre su Općina Zlatar Bistrica, Jedin stveni upravni odjel, Vladimira Nazora 56, 49 247 Zlatar Bistrica. Zahtjev se može podnijeti najka snije do 3. studenog. (sp)

Župan Kolar proglasio prirodnu nepogodu zbog suše na području Općine Konjščina

KONJŠČINA - Župan Željko Ko lar proglasio je 20. listopada pri rodnu nepogodu zbog suše na po dručju Općine Konjščina, nastalu zbog izostanka padalina i visokih temperatura pri čemu su nastale velike materijalne štete na poljo privredi. Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih ne pogoda zaprimat će prijave šteta od oštećenika sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedi ca prirodnih nepogoda nakon čega su dužni prvu i konačnu procije njenu štetu prijaviti županijskom povjerenstvu putem Registra šte te. Prijavu štete mogu podnijeti poljoprivredni proizvođači upisa ni u Upisnik poljoprivrednika za štete na poljoprivrednim površi nama na području općine Konjšči na zaključno do 27. listopada do 15 sati. Prijava se predaje na Obras cu PN na adresu Općine Konjšli na, Ivice gluhaka 13, 48282 Konjšči na, radnim danom od 7 do 15 sati. Dodatne informacije mogu se do biti na broj telefina 049/465-905.Kod prijave tj. ispunjavanja obras ca, morate uz uobičajene podatke

obavezno upisati brojeve katastar ske čestice i ARKOD čestice te pro cjenu štete u % za kulturu na kojoj je nastala šteta i površinu odnosno broj stabala ili trsova. Prijavljuju se samo one površine koje se nala ze na području Općine Konjščina. Sredstva za ublažavanje i djelomič no uklanjanje posljedica nepogo da ne dodjeljuju se za štete kako je utvrđeno u članku 20. Zakona o ublažavanju i uklanjanju poslje

dica prirodnih nepogoda u sluča ju štete na imovini koja je osigura na, u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine ma nja od 60 posto vrijednosti imovi ne, za štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta. Prilikom raspodje le sredstava pomoći za djelomič nu sanaciju šteta od prirodnih ne pogoda, iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5% iznosa ko načno potvrđene štete na imovi ni pojedinog oštećenika. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda RH sukladno Zakonu određuje kriterije za do djelu sredstava pomoći za sev šte te nastale uslijed svih prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske te nije moguće unapri jed odgovoriti hoće li se dodjeljiva ti sredstva pomoći, jer je postupak prijava šteta tek započeo te Držav ni povjerenstvo ne raspolaže pot punim podacima o ukupnim na stalim štetama ulsijed prirodnih nepogoda na području RH – napi minju u Općini Konjščina. (sp)

U utorak je OŠ Josipa Broza Kumrovec bila je domaćin JumicaruProgramu prometne kulture za najmlađe

Osnovci iz četiri škole učili o ponašanju u prometu

KUMROVEC - U utorak je na igra lištu OŠ Josipa Broza u Kumrov cu bilo vrlo živo. U sklopu projek ta Jumicar kojim se učenici drugih razreda osnovne škole educiraju o ponašanju u prometu u Kumrov cu se okupilo stotinjak djece iz če tiri osnovne škole s područja naše županije. Uz učenike škole doma ćina sudjelovali su i učenici OŠ Pa vla Štoosa iz Kraljevca na Sutli, OŠ Krapinske Toplice i OŠ Veliko Tr govišće.Preventivna akcija pod na zivom "Program prometne kulture za najmlađe" provodi se u organi zaciji Udruge Preventivni program o sigurnosti u cestovnom prome tu u suradnji s tvrtkom Jumicar

Hrvatska i partnerima: PU KZ, PP Klanjec, Županijsko društvo CK KZŽ, DCK Klanjec, DVD Kumro vec pod pokroviteljstvom: Mini starstva znanosti i obrazovanja RH, Krapinsko – zagorske župani je, Općine Kumrovec, Veliko Trgo višće, Krapinske Toplice i Kralje vec na Sutli. Drugi razredi prošli su obuku o cestovnom prometu, prvoj pomoći i protupožarnoj za štiti te kroz igru mnogo toga nau čili. Polaznici programa dobro su se snašli na simuliranoj promet nici na kojoj su promet regulira li njihovi stariji kolege. – Općina Kumrovec podržava ovakve akci je gdje se djeca educiraju o sigur

nosti u prometu i uviđaju koliko je potrebno poštivati prometna pra vila i biti preventivno educiran, a kasnije i biti oprezan kao sudionik u prometu. Svakako ćemo i dalje podržavati ovakve akcije tijekom kojih djeca upoznaju i odgovorne poslove kojima se naše žurne služ be bave – rekao je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. – S rado šću smo ugostili učenike i učite ljice drugih razreda okolnih škola kako bi učenici kroz "Program pro metne kulture za najmlađe" nau čili kako se ponašati u prometu–rekla je Maja Preglej ravnateljica OŠ Josipa Broza Kumrovec. (Da vor Žažar)

Poljoprivrednici, prijavite štetu

poljoprivrednim površinama na području općine Konjščina

Nastavljeni radovi na Sokolskom domu, festivalskoj dvorani u Zlataru

'Stoljetna ljepotica' oblači se u novu fasadu

Sabina Pušec ZLATAR

Konačno su započeli ra dovi na našoj Sokolani, festivalskoj dvorani ko ja je potreba grada Zla tara i susjednih općina jer je jedina takva festivalska dvorana u ovom dijelu županije. Na žalost, nakon potresa i epidemije smanjena su sredstva Ministarstva kulture koje većim dijelom financira obnovu So kolane, tako da smo za ovu godinu dobili 500 tisuća kuna – kaže gra donačelnica Zlatara Jasenka Augu štan – Pentek.

Još oko 3,5 milijuna

Prvi dio okvirnog sporazuma s PDV – om iznosi 1.490.670 kuna. Od to ga, 500 tisuća je od Ministarstva, a ostatak sredstava od skoro mili jun kuna financira Grad Zlatar. –Prijavili smo se na natječaj Mini starstva, mnogo zaštićenih zgrada u Hrvatskoj ide na sanaciju, pa će mo vidjeti koliko će biti moguće do biti sredstava, no voljeli bismo ko načno završiti taj objekt, za što je potrebno još oko 3,5 milijuna, ku na nakon ovih radova – dodaje gra donačelnica. Radovi koji su u tije ku, a trebali bi biti završeni do kraja godine ili početka iduće, tiču se za vršetka vanjskog dijela objekta, ka ko bi se zgrada konzervirala zbog vlage te se u nju dovela električna energija i grijanje, da se mogu zavr šiti unutarnji radovi i da se spriječi

daljnje oštećivanje. - U ovoj fazi su uključeni su zidarski radovi uređe nja fasade, obrada sokola, pročelja, iprofilacija žbukom, prozori, izra da sistemske ventilirane staklene fasade na stražnjem dijelu dogra đene zgrade. Time bi izvana kom pletno završili zgradu i vjerujem i nadam se da bi do kraja sljedeće godine mogli s radovima završava ti unutrašnjost i otvoriti vrata za ra zne manifestacije i događanja koja

se planiraju u Sokolani – kaže gra donačelnica, dodajući da sve radove Konzervatorski zavod iz Krapine i bit će koordinacije na tjednoj razini. 12,2 milijuna kuna Ukupno, s ovim radovima koji će se izvršiti, bit će od početka obno ve i rekonstrukcije Sokolskog do ma utrošeno 12,2 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture dalo 10,2 milijuna, Grad je sudjelovao s 2,4 milijuna, a Krapinsko – zagor ska županija s 95 tisuća kuna. – To je ono što se tiče samog projekta, no Grad je plaćao još dodatne priključ ke, tako da je to veći iznos, jer smo trebalo kompletnu novu trafostani cu i još neke dodatne stvari – napo minje Jasenka Auguštan – Pentek. U untrašnjosti objekta većina radova je zapravo završena. – Još su potreb ni neki detalji, ograde, pod na podi zanje. Naime, radi se o ukošenom podu koji se može prema potrebi izravnati kako bi se vadile stolice za neki vid događaja, poput koncerata. Naime, to je financijski zahtjevno, no projekt je u početku napravljen da bi dvorana bila multifunkcional

Radovi su vrijedni 1.490.670 kuna. Od toga, 500 tisuća je od Ministarstva, a ostatak sredstava od skoro milijun kuna financira Grad Zlatar

Općina Konjščina poziva građane

Sudjelujte u kreiranju jednog od najvažnijih dokumenata Općine!

Bogata ponuda hrane Mlado vino u neograničenim količinama Za zabavu su zaduženi TS ‘Črleni lajbeki’ od 19 sati Za ceremoniju je zadužen KEKO

na, s obzirom da Zlatar nema neke druge dvorane, poput sportske. Da dobijemo sportsku dvoranu, to se ne bi trebalo raditi, no kada smo došli i zatekli taj projekt, nismo ga mijenjali, jer bi to zahtijevalo novu građevinsku dozvolu i još veće troš kove – pojašnjava gradonačelnica. Zajedničkim snagama

Po završetku svih radova i stav ljanja dvorane u funkciju, Zlatar i okolica dobit će festivalsku dvo ranu u kojoj će se organizirati ka zališne predstave, kino projekcije, koncerti… – Želimo da ta dvora na stvarno onda i zaživi, a ne da bude samo ukras gradu, da orga niziramo što više događanja koja do sada nismo mogli bez adekvat nog prostora. Dvorana bi vjerojat no već bila gotova da nije bilo po tresa, pandemije, krize, sada su tu novi troškovi s energentima, no nadamo se da nam to ipak neće da lje zaustavljati radove, nego da će Grad uspjeti zajedničkim snagama s Ministarstvom kulture i KZŽ ko načno završiti taj objekt – zaklju čuje gradonačelnica.

KONJŠČINA – U cilju povećanja tran sparentnosti procesa izrade prijedlo ga proračuna Općine Konjščina za 2023. godinu i uključivanja šire javno sti da svojim prijedlozima, mišljenji ma i preporukama sudjeluju u kreira nju jednog od najvažnijih dokumenata Općine Konjščine, Općina Konjščina poziva građane i ostalu zainteresira nu javnost da dostave svoje prijedloge projekata i programa za koje smatraju da ih je potrebno provesti na područ ju općine Konjščine. Prijedlozi projek ta/programa uz obrazloženje mogu se predati pismenim putem na mail adre su racunovodstvo@konjscina.hr; po štom na adresu Općine Konjščina, Ivi ce Gluhaka 13, Konjščina ili osobno u pisanom obliku u JUO, Odsjek za fi nancije, a zaključno do datuma 28. li stopada 2022. godine. Nakon isteka roka za dostavu prijedloga, općinske će službe analizirati svaki pristigli pri jedlog, te će se u skladu s financijskim i zakonskim mogućnostima provedbe isti uvrstiti u konačan prijedlog Prora čuna Općine Konjščine za 2023. godi nu koji će se uputiti Općinskom vije ću Općine Konjščine na usvajanje. (sp)

Dostavite prijedloge za javna priznanja Grada Krapine

KRAPINA - Odbor za priznanja Gra da Krapine objavio je Javni poziv za do stavu prijedloga za dodjelu priznanja grada Krapine za 2022. godinu. Iz Gra da pozivaju građane, udruge građana, vjerske zajednice, političke stranke, tr govačka društva, ustanove te druge pravne osobe s područja Grada Krapi ne da dostave prijedloge/inicijativu za dodjelu javnih priznanja Grada Krapi ne. Dodijelit će se nagrada za životno djelo, priznanje za počasnog građani na, povelja, plaketa, grb te mala plake ta Grada Krapine. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja može se dati i posmrt no, a svi prijedlozi se dostavljaju osob no ili poštom na adresu Grada. Rok za dostavu je 30. listopada ove godine. (zl)

Grad Pregrada objavio natječaj za učeničke i studentske stipendije, a dodijelit

i

PREGRADA - Grad Pre grada objavio je natječa je za dodjelu financijskih potpora učenicima i stu dentima, ali i top stipen dije za izvrsne studente. Pravo na učeničke i stu dentske stipendije ostva ruju svi redovni učenici

srednjih škola i redovni studenti s prebivalištem na području Pregrade ko ji žive u obiteljima čiji do hodak po članu kućanstva nije veći od 3000 kuna, odnosno 398,17 eura, a ko ji ne primaju stipendiju iz gradskog, županijskog

stipendija

ili državnog proračuna. U ovoj akademskoj godi ni dodijelit će se i 10 top stipendija za izvrsnost u mjesečnom iznosu od 700 kuna, odnosno 92,91 eura. Svi detalji mogu se prona ći na službenoj web strani ci Grada Pregrade. (zl)

'Želimo da ta dvorana stvarno onda i zaživi, a ne da bude samo ukras gradu, da što više događanja organiziramo koje do sada nismo mogli bez adekvatnog prostora'

Jasenka Auguštan - Pentek

Zabok ima mobilno reciklažno dvorište

UPUTE ZA RAZVRSTAVANJE OTPADA NA KUĆNOM PRAGU!

zadnje vrijeme u jav nosti je dosta negodo vanja građana o tome kako grad Zabok nema reciklažno dvorište, te da građani nemaju gdje odložiti razne vrste otpada, i da se zato otpad odlaže pored posuda na zelenim otoci ma… Istina je da ne postoji fiksno reciklažno dvorište, ali već dugi niz godina-od 2016. u funkciji je mobil no reciklažno dvorište. U mobilno reciklažno dvorište može se odlo žiti 50-tak raznih vrsta manjih ko ličina otpada. Mobilna reciklažna dvorišta su pokretne jedinice na mijenjene za odvojeno prikuplja nje i skladištenje manjih količina iskoristivih i drugih vrsta otpada iz kućanstva. Svaki petak mobil no rec. dvorište je na drugoj loka ciji (ukupno 13 lokacija tj. naselja grada Zaboka). Osim u mobilno re ciklažno dvorište građani Zaboka mogu svaki dan uz najavu dove sti otpad predviđen za odlaganje u reciklažno dvorište , u Komunalno dvorište na adresi K.Š. Gjalskog 31, Zabok(staro sjedište Komunalnog - Zabok ). Ukoliko korisnici imaju veće količine otpada, imaju pravo jedanput godišnje dobiti kontejner od 5m3 za glomazni otpad.

Niže navodimo popis stvari ko je se smiju staviti u kontejner za glomazni otpad:

1. KUPAONSKA OPREMA: kada (plastična, fiberstaklena, metalna i sl.), tuš kada, sauna, kada za djecu, kupaonski ormar i police, zavjesa ili pregrada za tuš ili kadu, nosač za vjese (karniša), umivaonik, toalet i bide (školjka i daska), slavina za vo du, nosač tuša, crijevo za tuš, stalak za ručnike i sl., ogledalo;

2. STVARI ZA DJECU: krevet za di jete, stolica i hodalica za dijete, ve će igračke, dječja kolica, auto sje dalica za dijete;

3. PODNE OBLOGE: tepih, laminat, linoleum, parket, krzno i sl.;

4. NAMJEŠTAJ: ormar, komo da, ladičar, vitrina, noćni ormarić i sl., polica (npr. ugradbena, samo stojeća, zidna i sl.), stol (npr. rad ni, za računalo, kuhinjski, za blaga vaonu, toaletni i sl., stolac, klupa, barska stolica, zidni/stolni sat ve ćih dimenzija, daska kod uzglavlja kreveta, stalak (stolni, zidni za npr. tv/hi-fi), fotelja, naslonjač, krevet, tabure, madrac, nadmadrac, pod nica kreveta, okvir za sliku većih di menzija, prozorske zaštitne rešetke i grilje, sobne pregrade;

5. KUHINJSKA OPREMA: kuhinjski elementi (ugradbeni, samostojeći i dr.), sudoper, radna površina, šank;

6. VRTNA OPREMA: ograda i vrata, vrtni namještaj, vrtni alat, strojevi za vrt (tačke, kosilica i sl.), sjenica za vrt (rastavljena na dijelove di menzija pogodnih za prijevoz), dr vo (izrezano na dimenzije pogodne za prijevoz), posuda (za npr. cvije će) i postolje/nosač većih dimen zija, vrtni ukrasi većih dimenzija,

vrtna klupa, crijevo za vodu, opre ma za razvođenje vode te posude za zalijevanje bilja, ljuljačka, sun cobran i stalak za suncobran, sklo pivi bazen, roštilj;

7. OSTALI GLOMAZNI OTPAD: ro lete, žaluzine, tende i sl., ljestve i samostojeće stepenice, zavjese i nosači zavjesa, vrata (npr. sobna, ulazna i dr.), staklo (okno), prozor, prozorski okvir, invalidska kolica, dekorativni predmeti većih dimen zija, oprema za kućne ljubimce ve ćih dimenzija (akvarij, žičani ka vez, i sl.), sprave za vježbanje i veća oprema za sport i rekreaciju (bicikl, daska za jedrenje/jahanje na valo vima, kajak, kanu, pedalina i sl.), radijator, kante i posude većih di menzija, tapete, daska za glačanje, okvir za sušenje rublja.

Svi građani imaju posudu za mije šani komunalni otpad, posudu za papir i posudu za plastiku, a tko je zatražio dobio je i smeđu posudu za biootpad. Svi korisnici dobili su upute za odvajanje otpada, te ovim putem još jedanput upozoravamo građane da se pridržavaju upu ta za razvrstavanje otpada, jer će mo početi kažnjavati neodgovorne korisnike. Zeleni otoci namijenje ni su za odlaganje većih količina ambalažne plastike, stakla, papi ra, metala i odjeće/tekstila. Strogo se zabranjuje odlagati otpad pored posuda na zelenim otocima. Pozi vamo građane da nas kontaktira ju, riješiti ćemo sve probleme oko odlaganja i razvrstavanja otpada. Kontakt: komunalno-zabok@kr.t-com.hr 049 492 357, 049 492 358, 049 226 630

PLAVA POSUDA (PAPIR, KARTON)

• plava posuda namijenjena je za odlaganje PAPIRA i KARTONA

• papir i karton odlagati bez metalnih spajalica i bez plastificiranih dijelova, omota i sl.

• papir i karton moraju biti čisti (bez masnoća i ostataka hrane)

DA ODLAGATI

• novine, katalozi

• papirnate vrećice

• bilježnice, knjige

• pisma, kuverte, čestitke, papir za printanje

• ambalaža-papirne i kartonske kutije od raznih proizvoda

ZABRANJENO ODLAGATI

• onečišćeni papir, masni papir, vlažne maramice

• samoljepive folije i naljepnice

• fotografije

• papir sa folijom ili plastikom

• tetrapak ambalaža

ŽUTA POSUDA (PLASTIKA,TETRAPAK)

• žuta posuda namijenjena je za odlaganje plastike i višeslojne ambalaže (tetrapak)

• otpad koji se odlaže mora biti ispran od ostataka hrane ili pića, te ga treba spljoštiti

DA ODLAGATI

• plastične boce od ulja, mlijeka, sokova…

• tetrapak ambalaža od mlijeka, sokova…

• plastični pribor za jelo, čepovi

• plastične vrećice, kutijice

• razna plastična ambalaža

• plastične igračke

• tetrapak ambalaža od mlijeka, sokova…

ZABRANJENO ODLAGATI

• tapete, spužve, laminati

• kablovi, • četkice za zube

• kišobrani, lopte

• plastična ambalaža opasnog otpada (od pesticida, boja, lakova, otapala, kiselina) i ambalaža motornih ulja i maziva

• zelena posuda namijenjena je za odlaganje otpada koji nije

DA ODLAGATI

• higijenski

vlažne maramice

• zaprljani papir, naljepnice

• spužve, tapete

• higijenski ulošci, pelene

• ostaci

• vrećice od usisavača

pripremanja hrane

ZABRANJENO ODLAGATI

• tetrapak ambalaža

plastike, metala, stakla

• ambalaža

• ambalaža od kartona i papira

• električni uređaji i kablovi

• metalni otpad

• opasni otpad

• tekući otpad

• vrući pepeo

• životinjske lešine

DA ODLAGATI

• ostaci i kore voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha, trava, lišće, sitno granje, cvijeće, kora drveta, piljevina, manje količine papira

ZABRANJENO ODLAGATI

• tekući ostaci hrane, meso, riba, koža, kosti, mliječni

ulje i masti, pepeo, ambalaža, guma, lakirani drveni otpad, odjeća, cigarete…

• kupaonska oprema, stvari za djecu, podne obloge, namještaj, kuhinjska oprema, vrtna oprema, ostali glomazni otpad

ZA OSTALE VRSTE OTPADA KORISTITE RECIKLAŽNA DVORIŠTA I ZELENE OTOKE!

NAPOMENA: Od 01.01.2022. odvojeno ćemo prazniti plavu posudu, odvojeno žutu posudu, te odvojeno zelenu posudu. Smeđu posudu(biotpad) odvoziti ćemo i dalje odvojeno svaki tjedan. Za glomazni otpad naručite kontejner ili odvezite u reciklažno dvorište. Ne stavljajte posude na pražnjenje ako nisu pune. Sav sortirani otpad mora se odlagati čisti i ne pomiješan sa drugim otpadom, ako se utvrdi da je pomiješan i ne dozvoljen otpad, isti se neće pokupiti. Koristite „zelene otoke“ za veće količine papira i kartona, plastike, ambalažnog metala i ambalažnog stakla., te reciklažna dvorišta za posebne vrste otpada. Ne odlažite otpad pored posuda na zelenim otocima! Ukoliko bi se učestalo javljalo nepravilno odlaganje otpada i ne poštivanja uputa, biti ćemo prisiljeni svakog prekršitelja prijaviti nadležnoj službi, a što nam nije želja niti interes.

Pozivamo Vas (sve korisnike) da se uključite i da zajedno damo svoj doprinos razumijevanja za postizanje zadanih ciljeva u sustavu gospodarenja otpadom kojeg proizvodimo. Uspostavom čišćeg i zdravijeg života možemo postići napredovanje sustava odvojenog sortiranja i prikupljanja otpada.

U mobilno reciklažno dvorište mogu se odložiti manje količine: otapala,kiseline,lužine,fotokemikalije,pesticidi,fluoc ijevi,ulja i masti, boje, tiskarske boje, ljepila i smole, deterdženti, citoksici i citostatici, baterije i akumulatori, manja električna i elektronična oprema, drvo i ambalaža koja sadrži opasne tvari, metalna ambalaža, ambalaža od papira i kartona, papir i karton, ambalaža od metala, staklena ambalaža , staklo ravno, auto staklo, ambalaža od plastike, plastika, odjeća, tekstil, jestiva ulja i masti, lijekovi, glomazni otpad(manji) i sl.

Mobilno reciklažno dvorište opremljeno je opremom za vaganje prikupljenog otpada , te ima djelatnika koji je zadužen za vaganje, odlaganje i vođenje evidencija o posjedniku otpada.

Na području grada Zaboka određeno je 13 lokacija po kojima će se nalaziti mobilno reciklažno dvorište. Na pojedinoj lokaciji mobilno reciklažno dvorište će biti jedan dan u tjednu(petak), prema rasporedu koji je objavljen i podijeljen korisnicima.Odlaganje otpada je BESPLATNO, osoba koja donosi otpad mora pokazati osobu iskaznicu djelatniku, da on upiše podatke o posjedniku otpada.

Za sve informacije možete nazvati Komunalno-Zabok d.o.o. na tel. 492- 357,492-358,226-630.

07.01.2022.08.04.2022.08.07.2022.14.10.2022.

14.01.2022.15.04.2022.15.07.

21.01.2022.22.04.2022.22.07.2022.28.10.2022.

MARTINIŠĆE Vatrogasni

Pavlovec

Martinišće

04.03.2022.03.06. 2022.09.09.2022.09.12.2022.

2022.16.09.2022.16.12.

18.03.2022.17.06. 2022.23.09.2022.23.12. 2022.

25.03.2022.24.06.2022.30.09.2022.30.12.2022.

01.04.2022.01.07.2022. 07.10.2022.13.01.2023.

OTPAD)

SMEĐA

KOMPOSTER (BIOOTPAD)

KONTEJNER ZA GLOMAZNI OTPAD

INTERVJU Monika Hršak (33), dizajnerica i slikarica iz Jazvina kod Radoboja, oduševila

Zagorska dizajnerica o kojoj priča 'Upite za svoju unikatnu odjeću

Monika je mnogim Zagorkama i Zagorcima već dugi niz godina poznata kao vrhunska portretistica, koja je svojim vjernim portretima uljepšala mnoge rođendane, godišnjice, vjenčanja te brojne druge manifestacije i slavlja. Kako je po struci dizajnerica, ta svoja dva talenta uspješno je spojila u jedan

Ivan Kovačić RADOBOJ

Da ne bi ovo bio neki šablonski intervju, koji kreće od vaših prvih koraka i djetinjstva u pomalo idiličnim Jazvinama između Krapine i Radoboja..., da krenemo ipak s onim što je bio jedan od glavnih povoda za ovaj naš razgovor. Kako je uopće došlo do suradnje u kojoj ste vi, kao jedna mlada zagorska dizajnerica i slikarica, postali glavna modna priča diljem Hrvatske nakon ovogodišnjeg izdanja Splitskog festivala, na kojem je Danijela Martinović nastupila u vašoj unikatnoj haljini koju ste dizajnirali specijalno za nju?

Monika: Haljina koju sam stvarala za Danijelu Martinović, ne samo da je bio važan, nego je doslovno bio i velik projekt. Počevši od količine utrošenog materijala, točnije dvanaest metara tkanine, beskonačnih 18 metara donjeg ruba, do složenosti realizacije. Osim samog crtanja šesnaest slika na samu haljinu, utkano je još više metara i količine ljubavi i pažnje. Inače, Danijela i ja smo se upoznale preko zajedničkog prijatelja. Jako joj se svidjelo što radim pa mi je iznijela svoje želje i vizije za ovogodišnji Splitski festival na kojem je ponovo zapjevala nakon sedam godina. Ideja je bila da oslikam dijelove grada Splita koji su za nju bitni i koji čuvaju za nju neke bitne uspomene. Tako da ova haljina ima vrlo emotivno značenje za nju, kao i sam nastup. Kad smo krenule s planiranjem haljine, Danijela mi je opisala značaj svakog kadra, posebno od samih Prokurativa, preko glazbene škole, HNK, Zlatnih vrata, Pjace itd. I njene emocije kroz te živopisne opise bile su meni velika inspiracija. Danijela Martinović je, usudim se reći, najnezahtjevnija klijentica za koju sam ikad radila. S druge strane, bila je vrlo jasna i detaljna u iznošenju svojih želja, no s punim je povjerenjem kreativnu izvedbu i tijek prepustila meni. Veličanstven osjećaj, divno prijateljstvo i sudeći prema Danijelinoj radosti, što mi je bilo najvažnije, te prateći osvrte mnogih medija - sjajan rezultat.

Na koncu, ta je vaša haljina oduševila i publiku, ali i modnu kritiku, kao i medije. Je li vam donijela, ili su barem na vidiku, i neke nove suradnje s nekim drugim zvijezdama hrvatske javne scene?

Monika: Jest... Haljina je itekako odjeknula i mogu reći da se još uvijek nije stišao interes vezano uz nju, pa tek sada shvaćam koliko je iznenađenje bila. Dobivam enormno puno upita za izradu sličnih

"Danijela Martinović je, usudim se reći, najnezahtjevnija klijentica za koju sam ikad radila. S druge strane, bila je vrlo jasna i detaljna u iznošenju svojih želja, no s punim je povjerenjem kreativnu izvedbu i tijek prepustila meni. Veličanstven osjećaj, divno prijateljstvo i sudeći prema Danijelinoj radosti, što mi je bilo najvažnije, te prateći osvrte mnogih medijasjajan rezultat"

unikatnih "komada" odjeće, ne samo iz Hrvatske, već iz cijele Europe, ali i šire. Kako takvi projekti zahtijevaju puno vremena, promišljanja, ali i izvedbeno traže mnogo angažmana, pomno biram klijente i projekte. Tu se ne radi samo o dizajnu odjevnog predmeta. U mojoj priči radi se o umjetnosti. Stvaranju umjetničkog djela koje se, nakon što se ostvari, ručno aplicira na odjevni predmet, kojeg opet osmišljavam, dizajniram i pripremam

"Moje zagorske haljine su dobile nastavak. Dizajnirala sam ih prije točno godinu dana. One su mi još više srcu drage jer su izrađene od pravih, starih, autohtonih rušica, plahti i jastučnica naših baka koje su to marljivo čuvale dugi niz godina"

Ručno oslikana haljina Danijele Martinović

'sexy nošnjica' by Monika HršakPortret Kolinde Grabar Kitarović

oduševila je Hrvatsku unikatnom haljinom koju je dizajnirala za Danijelu Martinović

priča čitava Hrvatska, ali i regija: odjeću sad dobivam iz cijele Europe'

sama. Puno, puno inspiracije, tru da, razrade, pokušaja, promašaja... i realizacije nakon koje zadovolj stvo izbriše sve neprospavane noći i eventualne greške i težine u pro cesu, kojih ne nedostaje, naravno, kao i u svakom poslu.

Iako ste sad zainteresiranoj modnoj hrvatskoj javnosti poznati kao 'nova dizajnerica', u Zagorju to nije tako. Naime, ovdje ste već dobro poznati po svojim kreacijama haljina sa zagorskim motivima, koje su postale pravi hit. O kakvim se točno haljinama radi?

Monika: Da... Ja sam čistokrvna Zagorka i ljubav prema svemu za gorskom ogromna je. Od kad znam za sebe cijelu se godinu čekao fe stivalski tjedan, Tjedan kajkavske kulture u našoj Krapini. Do svo je četrnaeste godine, do završetka glazbene škole, na Tjednu kajkav ske kulture sudjelovala sam pjeva njem naših popevki i već sam se tih godina zaljubila u naše nošnje koje su nam bile dress code tog tjedna, tako da su "moderne nošnje", koje sam osmislila 2019., samo logičan slijed u mojoj dizajnerskoj bran ši. Sretna sam sto je Grad prepo znao da je možda vrijeme za mo dernizaciju istih tako da su 2019. godine prve dame Krapine, direk torice i ravnateljice krapinskih in stitucija, u Tjednu kajkavske kul ture nosile moje haljine, a koje je Grad otkupio. To su moderne ver zije nošnji koje sam oslikala cvjet nim motivima, no posebnu intere santnost dao je detalj - na svakoj od njih, ispisala sam naslov jed ne od naših najpoznatijih zagor skih svevremenskih popevki. Od Oko jene hiže, Katarinčice, Dobro mi došel prijatel, Suza za zagorske brege i mnoge druge. No, moje za gorske haljine su dobile nastavak. Dizajnirala sam ih prije točno go dinu dana. One su mi još više sr cu drage jer su izrađene od pravih, starih, autohtonih rušica, plah ti i jastučnica naših baka koje su

to marljivo čuvale dugi niz godina. U našem kraju zovemo to - koru zno platno. U te sam haljinice da la cijelu sebe, što dizajnom, kroje vima... Što motivima kojima sam ih ukrasila. Premijerno su pokaza ne u projektu City Modusa koji je prvi puta održan u Krapini proš le godine u studenome, a nosile su ih poznate hrvatske missice spor ta, turizma, miss universe...

Valja tu spomenuti i to da ste u Zagorju ipak već puno prije nego što ste postali poznati kao dizajnerica, bili poznati kao vrhunska portretistica. Odnosno, "joker zovi" za mnoge koji su željeli poseban i osoban poklon za neku dragu osobu ili osobe. Kad ste, zapravo, počeli crtati i slikati?

Monika: Rekla bih da crtam oduvi jek. Od ranog me djetinjstva pratio poseban osjećaj za crtanje, odijeva nje, za estetiku, tako da kada je do šao trenutak odluke u životu kojim smjerom bi profesionalno željela krenuti – nije bilo dvojbe. Od ta da jedino što se promijenilo jest to da su se ideje o kojima sam do ta da samo nestrpljivo maštala u dje tinjstvu, krenule materijalizirati i postajale stvarnost. Sva pitanja me nekako vraćaju na početke, na dje tinjstvo, s obzirom na to da je sve čime se bavim oduvijek u meni, ta ko ću se i kod ovog pitanja morati osvrnuti na svoje najranije počet ke kada sam otkrila ljubav prema crtanju ljudi. Oduvijek su me fas cinirala lica i tijela, sličnosti istih, a istovremeno različitosti. Kada bi napisali domaću zadaću, očekiva na dječja pitanja bila bi: "možemo li se sada igrati?". Moje je bilo: "Mo gu li sada ići crtati?" Voljela sam cr tati sve no, ljudi su moja vječna i nepresušna inspiracija, ali i ljubav. Sjećam se faze kada bih crtala pa rove, roditelje s djecom i svoj trud kako bi dijete izgledalo kao dijete, ali istovremeno da sliči svojim ro diteljima. Kada bih telefonirala s prijateljicama još u vrijeme popu

larnih telefonskih imenika koji bi stajali uz telefone, obavezno su sve praznine na njegovim stranicama bile iscrtane brzopoteznim skica ma ljudi. Danas sve crteže na temu modnog dizajna, modne i karikatu ralne ilustracije, portretnih prika za stvaram s lakoćom. Intenzivno

crtam više od dvadesetak godina, desetak profesionalno i to su pri kazi koje ja svakodnevno gledam i koji su mi prirodni poput potpi sa, zato me oduševljenje ljudi ka da vide, kada se susretnu s mojim radovima uvijek iznova obraduje, zagrije srce i razgali dušu. Ne sa mo da sam joker zovi za crtanje, cr tam svaki dan, na narudžbe iz ci jelog svijeta nerijetko ne stignem odgovoriti, kamo li ih realizirati, ali sam sretna što su ljudi prepoznali trud, ljubav i znanje.

Ali ipak pronalazite vremena i ljubavi da to svoje znanje prenesete i na mlađe generacije. Naime, koliko nam je poznato, vi ste predavač i mentor na jednom učilištu za modu i dizajn. O čemu se točno radi i primjećujete li kakve posebnosti, razlike kod mlađe generacije?

Monika: Osobno imam diplomu tog privatnog, talijanskog učilišta, na kojem sam diplomirala 2013 go dine. I od tada se proteže naša su radnja. Što kroz povremene pro jekte, što kroz razne kreativne natječaje. Tim učilišta već dvanaest godina prati moje kreativno stva ralaštvo, ljubav prema dizajnu, mo je projekte, iskustvo te sposobnost prenošenja znanja mlađim genera cijama dizajnera pa me poželio u svojom redovima. Tako sam posta la predavač i mentor modnim sti listima i dizajnerima odjeće. Pre dajem tečajeve crtačkih i modnih oblasti od samog crtanja ljudske fi gure i poznavanja anatomije tijela do modnih ilustracija, modnog di zajna, drapiranja odjeće, te od mo odboardova do realiziranog odjev nog predmeta. Predajem i tekstilne materijale koji su izuzetno važni u modnom svijetu, točnije, njiho vo poznavanje temelj su dizajner skog posla i stvaralaštva. Nekoliko zadnjih godina vodim dječje radio nice od 6 do 12 god, pa radim s gru pama srednjoškolaca, baš kao i sa

svojim polaznicima od 18 na dalje. Dakle, pokrivam gotovo sve uzra ste djece i mladih ljudi koji me uvi jek iznova iznenade svojom ma štom i kreativnošću. Mogu reći da imamo ogroman potencijal u druš tvu i pozivam roditelje da ukoliko primijete afinitet i ljubav prema tim vrstama umjetnosti i stvara laštva, da potiču svoju djecu, da im pomognu u razvoju željenog smje ra jer iz onih naših "malih genija laca" od milja, podrškom i našom pomoći mogu izrasti u prave, veli ke genijalce.

I da se na kraju vratimo na početak, sad ste odlično spojili dvije vaše velike ljubavi, crtanje i dizajn, u jednu vašu posebnu umjetničku, ali i poslovnu priču. Spremate li nešto novo?

Monika: Ja svaki dan spremam nešto novo. Imam osjećaj da sam spajanjem te dvije moje ljubavi, cr tanja i dizajna, ostvarila svoju naj veću dosadašnju profesionalnu že lju na kojoj želim samo ploviti dalje i više. To je ono što me raduje i po kreće. Do sada sam imala mnoš tvo revija, no ono novo što pripre mam i stiže uskoro, premijerno će se prikazati na velikoj modnoj re viji u Sheratonu u Zagrebu 30. li stopada ove godine. No, kako je in teres za mojim već spomenutim najdražim zagorskim seksi nošnji cama nepresušan, svi koji još ni su, mogu ih vidjeti na modnoj re viji 28. listopada u Dvorcu Gjalski, gdje će se, u sklopu četverodnevne manifestacije 'Noći Ksavera Šan dora Gjalskog', toga petka održati Ladies Night, s diskom devedese tih, po uzoru na nekadašnji Disko klub Gjalski, uz, naravno, nastup onih 'starih', originalnih DJ-eva, koji su i tih godina puštali glazbu u popularnom 'Starom Gjalskom'. Dakle, u sklopu te večeri, održat ću i ja modnu reviju svojih unikatnih haljina.

Monika Hršak

Monika je vrhunska ilustratorica

Portret Leonarda Di Capria

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

"Starinski" navuk

Nekak si gruntam da de nes mladi ljudi imaju več cajta nek sme negda ime lji mi. Nu kak god da ima ju cajta furt nekam beži ju, furt nekaj jambraju. Istine za volju denes die laju reklji bi mi negda "od ve do ve". Mi tak niesme delalji. Nu, gda se malje bolje grunta mi sme de lalji po fabrika i drugud i unda došlji dima, hitilji nekaj h gubec i unda na drugi posel.

Posel na njive, trani ku, h trsju, h vrtu…. Po slji su bilji zvezani z do bu h ljetu. I h zime gda se nie moglje biti vunje, ljudi niesu hmenjikuva lji. Navike je bilje posla.

Negda se prelje, tkalje, štrikalje, štopala obljeka i štunfi. One kaj je naj važnieše, stariejši niesu imelji cajta za hincanje z decu. Deca su se hincalji sami. Bilje kak bilje sta riejši nigdar niesu poza bilji davati navuk dece i mlajšem. Ak nej bilje tak unda su reklji da je die te neotesane i neodgo jene. A takef špot se de ljejke čul i nigdar se nie pozabil. Bilje je te jahke važne, jer gda su deca po odraslji, bilji dosta stari za ženidbu. "loši glasi" ilji špot pratilji bi ga cielje življenja. Tak još mi sta riejši denes zname nek teri špot, makar več lju di niesu med živuči. I ne same za toga teruga več nie, špot se prenašal i na nasljednike. Pa če denecs čuješ kakef špot za neku ga unda se zna reči.

"Nie ni čude, kaj je ta kef. Njegef, dedek, babi ca, mati, otec su bilji….!"

A da bi takve špote bilje malje, stariejši su davalji mlajšem navuk, saki put gda su bilji skupa, pri de lu i jelu. Za one trdokro ne če nekaj nej posluh nulji, reklje se da su "na vuha sedelji" gda se je da val navuk.

"Čez jedne vuhe nutru, čez druge van", bilje je pri mlajšem teri baš nič nie su štelji posluhnuti.

Stariejši su vučilji mla de kak se trieba ponašati pri hiže. Tak se je dobre znalje da mlajši nemaju za stoljem mesta, ak su fižu došlji kjakvi gosti, susedi, familija ilji kum stve. Za stoljem su sede lji same stariejši i vodilji spominke. Tek če bi bilje mesta moglji su za stol sesti i mlajši, ak bi na stol došla kakva košta. Nišče od mlajše nie prebiral

po košte i sam si jemal. Moral je biti zadovoljen z onem kaj mu se na te nier delji. Iste tak mlajši su moralji poslušati spo menke stariejše i nikak se niesu smelji hpljitati h spominek. Govoriti su moglji same unda ak jih se kaj pitalje.

Denes takve regule po našanja ne važiju. Za stoljem su naglasnie ši mlajši. Z gupcem pre obračaju, z prsti rova ju po košte dok si ne, i ak si, odebereju kaj oče ju ilji pak bečiju da ne čeju. Pri stolu ide največ njihova. Stariejši čkomi ju, a mlajši žlabraju. Tuj sme si i mi stariejši krivi, jer sme njim te tak dopu stilji. Pozabilji sme mlaj še nafčiti na starinske re gule ponašanja, pak se te na sakom koraku more videti. Od hiže se odha ja i prihaja, reklji bi ljudi negda "kaj na kolodvoru". Mlajši prejdeju i dojdeju bez pozdravljanja, a več put i bez toga da povieju starcem kam i ščem ide ju. Tak nekaj se prie nie moglje dogoditi. Mlajši su navike moralji pove dati kam se ide, ščem se bu i gda se dojde dima. Iste tak se je navike pri odhajanju i prihajanju pozdravljale. Primer su semu tomu davalji sta riejši mlajšem. Pozdrav ljati se po putu moral sa ki poznati i nepoznati z terem se zestalje. Nedaj ti Bog da te nešče tužil starcem da si kre čoveka prešel, a da niesi pozdra vil. Pozdraf je ovisil o do be dana, a če je pak čovek kre teruga si išel ili ljudi bilji na nekakvem poslu, pozdravilje se.

"Daj vam Bog sreču!" A ljudi bi odzdravilji: "Nam dej Bog sreču, a te be zdraviče!"

Ak bi čovek kihnul, re klje se takaj: "Daj ti Bog zdravlja!"

Odgovor kihača bil je: "I tebe takaj!"

Takve regule ponašanja ima pune. Do one sta rinske se nič ne drži i ne vučiju se. Starci gruntaju da ne moraju decu vuči ti ponašanju. Da te nafči ju na moderna mašinka. Istine za volju, se piše na moderna mašinka, alji te se ne čita i ne luče. Un da se tak za stare regu le več nezna. A gda se ne zna, unda nie čude da se ne poštivaju. Ipak ostaje špot sakomu starcu teri odgajba neotasanca.

'Zabok će uskoro postatiklimatski neutralan grad'

ZABOK - Europski spora zum gradonačelnika za kli mu i energiju okuplja na ti suće lokalnih tijela vlasti koja su se dobrovoljno po svetila provedbi ciljeva Eu ropske unije za klimu i energiju. Sporazum grado načelnika pokrenut je 2008. u Europi s namjerom okup ljanja lokalnih tijela vlasti koja su se dobrovoljno po svetila ostvarivanju i prema šivanju klimatskih i energet skih ciljeva Europske unije. Uz to što je predstavila je dinstven pristup aktivnosti ma koje utječu na energiju i klimu prema načelu 'odozdo prema gore', uspjeh ove inici jative ubrzo je nadmašio sva očekivanja. Danas okuplja vi še od 7 tisuća tijela lokalne i regionalne vlasti u 57 zema lja, koristeći prednosti po kreta koji ujedinjuje brojne dionike širom svijeta te me todološku i tehničku pot poru koju pružaju nadležni uredi.

Primjeri dobre prakse

Jedan od potpisnika je i Grad Zabok, a zahvaljujući spome nutom sporazumu prote klog su tjedna u gradu bora vila dva stručnjaka - Martin Smetana, stručnjak za rje šenja temeljena na prirod nim procesima i Željko Ši mek, nacionalni stručnjak za upravljanje. Njihov je za datak bio pokazati primjere dobre prakse te ukazati u če mu se griješi kada je u pita nju ozelenjavanje kao vid kli matske prilagodbe. Dolazak dvojice stručnjaka inicirao je Grad, a takav oblik posje te i zajedničkog rada jedan je od benefita koje pruža Spo razum gradonačelnika. – Že ljeli smo provjeriti gdje Za bok griješi kada je u pitanju ozelenjavanje, ali isto tako, željeli smo dati bolja rješe nja. Primjerice, imate mno go biciklističkih staza no moramo pametnije procije niti što tamo saditi i kada. I

cesta kroz industrijsku zonu također vapi za ozelenjava njem, a mi smo dali prepo ruke kako to učiniti – rekao je Smetana. Željko Šimek je pak imao zadatak da provje ri dokumente koje je Grad Zabok kreirao, a koji su pre duvjet za prijavu na natječa je vezane uz klimatsku prila godbu. – Mislim da je ovo bio jedan vrlo uspješan susret na kojem smo učili jedni od drugih. Zabok je pokazao in teres da bude klimatski ne utralan grad. U prilog tome govori i činjenica da je Grad odmah po potpisu Sporazu ma gradonačelnika prionuo na izradu SECAP – a, odno sno Akcijskog plana ener getski i klimatski održivog razvitka-istaknuo je Šimek dodajući kako Grad Zabok jedini iskoristio mogućnost dolaska stručnjaka na teren što je vid besplatne tehnič ke pomoći.

Ozelenjavanje je dugotrajan proces

Iako je još mnogo toga za usvojiti i napredovati, i Sme tana i Šimek slažu se kako je polazna točka vrlo dobra.

Martin Smetana objasnio je kako je pri dolasku u Zabok uočio da treba ozeleniti tzv. industrijsku cestu. – Nekad

se čini da je poprilično teško ozeleniti neka mjesta. Često bude tu i nedostatak prosto ra i slično, no postoje brojne biljne vrste koje se mogu pri lagoditi raznim dimenzijama i osobinama prostora. Uz po moć direktorice Plavinke So nje Horvat i ostalih sudioni ka radnih sastanaka, kreirali smo popis od 30 vrsta drve ća koje su po raznim krite rijima pogodne za sadnju na području grada – objasnio je Smetana napominjući kako je ozelenjavanje dugotrajan proces s kojim treba krenu ti odmah. Učinak onoga što se sada učini, kako je rekao, uživat će buduće generacije, a nada se kako će prvo drvo, prema preliminarnim pla novima, biti zasađeno već krajem ove godine. Mnogi su europski gradovi već iza brali i provode ozelenjavanje kao put ka klimatskoj prila godbi, poput Brna, Antwer pena, Hamburga, Beča i Ber lina. – Čak i male sitnice mogu doprinijeti promje ni. Primjerice, na uske pro store može se saditi stupo liki hrast, travnjaci se mogu zamijeniti trajnicama poput svinđuše i esparzete. Na ma le promjene i plansku sadnju treba ukazati i drugim usta novama i institucijama na

području grada – rekao je Smetana.

Smjernice za daljnja postupanja

A da su radni sastanci koji su se održavali kroz nekoliko dana bili vrlo konstruktivni potvrdio je i Željko Šimek uz riječi kako su djelatnici Grad ske uprave s kojima je razgo varao, vrlo predani svome poslu i motivirani da Zabok bude otporan na klimatske izazove. – Mjere prilagodbe klimatskim promjenama o kojima smo pričali ne znače nužno velike troškove za jedi nicu lokalne samouprave, ali donose velike benefite – za ključio je Željko Šimek. Pro čelnica Upravnog odjela za EU fondove i strateške pro jekte, Valentina Đurek, tako đer je izrazila zadovoljstvo susretom uz riječi kako je bio iznimno koristan. – Obje strane dale su sve od sebe da izvedemo najbolje moguće zaključke. Nama je bilo izni mno važno da nešto nauči mo i da dobijemo smjernice za daljnja postupanja. Gos podin Smetana i gospodin Šimek potrudili su se pomo ći, ukazati nam na probleme i moguća rješenja na čemu im i ovim putem zahvaljujemo –istaknula je Đurek. (zl)

Poznate

od raka dojke na

Brojne poznate Zagorke iz javnog i političkog života Krapinsko zagorske županije, koje su kao modeli nosile reviju, među kojima i gradonačelnica Grada Zlatara, Jasenka Auguštan - Pentek,

Ivan Kovačić KRAPINA

Već šestu godinu za redom, a ove godine i drugu godi nu za redom u Krapini, pod visokim pokroviteljstvom Krapin sko zagorske županije u nedjelju je održana humanitarno-modna re vija City modus 2022., koja je i ovaj puta imala vrlo pleminutu svrhu. Naime, ovogodišnja modna revi ja u organizaciji Hane Tabaković i Ive Loparić Kontek, idejnih začet nica humanitarno modnog pro jekta CITY MODUS, organizirala se kao podrška radu Udruge žena oboljelih od raka dojke PINK LI FE. – Svijest o ženama oboljelim od raka u Krapinsko – zagorskoj županiji je vrlo velika i zahvalju jem županu Željku Kolaru koji je prepoznao ovaj projekt – rekla je Hana Tabaković.

Poznati modeli

A prepoznale su ga, očito, i brojne poznate Zagorke iz javnog i politič kog života Krapinsko zagorske žu panije, koje su kao modeli nosile re viju, među kojima i gradonačelnica Grada Zlatara, Jasenka AuguštanPentek, zatim žene iz udruge, koje se liječe od raka dojke ili su ga pre boljele te brojne osobe iz javnog ži vota Hrvatske. U glazbenom dijelu programa nastupili su Lucija Jelu šić, Gordana Ivanjek Tušek, Mar ko Vukes, Mirko Švenda Žiga i Bo

jan Jambrošić. Iva Loparić Kontek, direktorica City modusa, izrazila je zadovoljstvo što se u Krapini oku pio velik broj ljudi koji su došli po držati reviju, odnosno, humanitar ni projekt. – Na reviji City modus ove se godine predstavlja osam di zajnera, među kojima je i jedna do maća dizajnerica, vaša Zagorka Mo nika Hršak, a nastupaju i domaći glazbenici. Sredstva koja se prikupe ovom akcijom utrošit će se za otpla tu aparata koji je kupljen za Onko loški odjel bolnice u Petrovoj, ka ko bi se zatvorio kredit te kako bi Udruga mogla kupiti novi aparat za neku drugu bolnicu koju odabere –ispričala je Loparić Kontek.

Aktivnosti Županije

Zamjenica župana Jasna Petek

istaknula je kako Krapinsko-za gorska županija sudjeluje u Na cionalnom programu prevencije raka dojke. – Mi smo pri samom vrhu u Republici Hrvatskoj po odazivu na preventivne pregle de, a što je veći odaziv, više se prevenira rak dojke. U ružiča stom listopadu posebno podr žavamo akcije koje doprinose edukaciji, informiranju, ali i po maganju osobama oboljelim od raka dojke, tako smo i sad ovdje u Krapini imali modnu reviju, čime zaokružujemo našu podrš ku u ovom ružičastom listopa du – rekla je zamjenica Petek, dodavši kako time preventivne aktivnosti Županije ne prestaju, već se, kao i do sada, nastavljaju tijekom cijele godine.

Koncert i promocija CD-a Kvarteta Gubec

RADOBOJ - Kvartet Gubec je ovog petka u sportskoj dvorani Osnov ne škole Side Košutić Radoboj, s početkom u 19 sati, održao pro mociju svog novog, petog albuma, "Za pajdaše" s 12 autorskih popev ki. Popevke su to koje su snimili i izvodili unazad nekoliko godina na festivalima od Krapine do Pito mače i Požege, a radi se o popevka ma kajkavske tematike, od nostal gičnih balada u kojima se opjevava ljubav prema rodnoj grudi, do du hovitih veselica za ugodno druže

nje. Kroz dugogodišnju karijeru, ova skupina umjetnika i zaljublje nika u kajkavsku baštinu, surađi vala je s mnogim imenima glazbe ne, ali i kazališne domaće scene. Na promociji su tako, osim Kvar teta Gubec, nastupili: domaći tam buraši Kontra band, Darko Berović i Sabina Kunštek. Kvartet Gubec osnovan je 2004. godine u želji očuvanja glazbenog nasljeđa hr vatskog kajkavskog kulturnog izri čaja i njegovanja pjesama mnogih znanih i neznanih autora pisane

riječi iz bliže nam i dalje prošlo sti. Danas Kvartet Gubec čine prvi tenor Vinko Ančić iz zbora kazali šta Komedija, bariton Željko Gro zaj, solist sastava Fakini, bas-ba riton Robert Mikša i drugi tenor Rajko Suhodolčan. Kvartet Gubec ponosan je vlasnik mnogih glaz benih nagrada, kao i četiri disko grafske nagrade Porin za sva četi ri, do sada izdana albuma. Tko zna, možda će se Kvartet Gubec usko ro moći pohvaliti s još jednim Po rinom. (zl)

pravu

Sabina Pušec TUHELJSKE

UTuheljskim Toplicama, u hotel Well, održan je 11. internacionalni kon gres slastičarstva, sla doledarstva i konditorstva "In terslast". Zemlja partner je bila Italija, a partnerstvo je osigura no u suradnji s uredom agencije ICE; Talijanskog instituta za vanj sku trgovinu u Zagrebu - Odjel Ve leposlanstva Italije za promidžbu gospodarsko-trgovinske razmjene. I ove godine hrvatski pokrovitelj Interslasta je Krapinsko – zagor ska županija, Turistička zajedni ca KZŽ i Obrtnička komora KZŽ. Stručni pokrovitelj je HKS, Hrvat ski kuharski savez i Savez slasti čara Hrvatske. Glavni sponzori su "Podravka" d.d., "Dukat" d.d., MIP

Mlin pekare Sisak d.o.o. i Unigrà S.r.l. Italija i njezina tvrtka Master Martini.

'Hrvatska i talijanska izvrsnost'

Manifestaciju je otvorio krapin sko – zagorski župan Željko Ko lar. - Nalazite se u najboljoj konti nentalnoj turističkoj destinaciji u RH, u najboljem kontinentalnom hotelu, dolazite u regiju koja ima jedina u Europi zaštićen komple tan meni, zagorsku pruricu, mlin ce, štrukle i bagremov med. Sada radimo na zaštiti autohtonih so rata vina s područja Krapinsko – zagorske županije kako bi zao kružili kompletnu ponudu koju nudimo našim turistima. Upravo gradimo Centar kompetentnosti i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turiz mu u Zaboku vrijednosti oko 20

Među brojnim rezultatima Interslasta u raznim kategorijama, izdvajamo uspjehe zagorskih 'snaga'. U kategoriji 'Pastry que en of Croatia', za makovnjače, zlatnu

milijuna eura koji će biti regionalni centar za 6 županija i Grad Zagreb. Imamo preko 30 partnera i želimo stvoriti vrhunski kadar za objekte visoke kategorije – rekao je župan. Interslast je posjetio, između osta lih, talijanski veleposlanik u Hrvat skoj, NJ/E Pierfrancesco Sacco, ko ji je istaknuo kako je ovo prigoda da dođe do izražaja hrvatska i ta lijanska izvrsnost u ovom sektoru slastičarstva i sladoledarstva.

'Bijela umjetnost'

- Ovdje smo prvenstveno zato da bismo promovirali tzv. bijelu umjetnost, umjetnost slastičar stva – rekla je Sandra di Carlo, di

rektorica Talijanskog instutituta za vanjsku trgovinu. Stjepan Odo bašić, u ime organizatora, rekao je da je prezadovoljan, jer je prijav ljeno oko 270 sudionika, 62 natje cateljske natjecateljske ekipe seni ora te 53 srednjih škola, a Damir Crleni u ime Hrvatskog kuhar skog saveza dodao je da ga vese li što udruge pridonose očuvanju tradicije slastičarstva i gatsrono mije Hrvatske, kao i da su na In terslastu mladi učenici. Program se sastojao od predavanja emi nentnih slastičarskih stručnjaka, stručnih radionica, natjecanja sla stičara i hobby slastičara, a poseb no mjesto zauzela je prezentacija

izvornih hrvatskih proizvoda na posebnim promo-štandovima. Za natjecanje seniora prijavilo se 70 ekipa iz cijele Hrvatske, a za na tjecanje učenika srednjih slasti čarskih, prehrambenih, pekarskih i poljoprivrednih škola Hrvatske i Slovenije prijavljeno je 50 ekipa. Sudjelovao je i eminentni slasti čar svjetskog glasa Federico Anze llotti, peti slastičar svijeta, koji je pokazao kako se rade najmoder nije torte i kolači u svijetu. Uz tali janskog majstora slastičarstva ra dionice su imali Japan, Australija, Italija, Izrael, Hrvatska i Slovenija.

Prezentacije izvornih hrvatskih kolača

U prezentacijama izvornih hrvat skih kolača sudjelovalo je 11 Udru ga i Društava žena iz 5 hrvatskih županija. Predstavljena je svatov ska pogača, stubička težačka poga ča, a hrvatske je pogače ocjenjivao inozemni žiri. Brojne su slastice doživjele premijeru na Intgersla stu, koji je ponudio pravu reviju izvornih, hrvatskih kolača. Obrt Zozolly vlasnice Vlaste Hubicki iz Marije Bistrice prezentirao je svo je proizvode. Posebno je zanimlji va izložba slastičarskih starih ala ta, strojeva, knjiga, brošura i starih slastičarskih receptura starijih vi še od 100 godina s kojima se po nosi kolekcionar Zlatko Puntijar.

U Gornjoj Stubici održana je Gupčeva kestenijada 'Mošt rezanec i kostanj pucanec'

Tradicionalna kestenijada privukla je mnoštvo posjetitelja pod Gupčevu lipu

Za kestene se čekalo u redu, oduševile su gljivarske delicije, ali i domaći proizvodi te kulturno – umjetnički program predvođen najmlađima

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Gupčeva kestenijada, simpatičnog i doma ćeg naziva 'Mošt reza nec i kostanj pucanec', okupila je prošle nedjelje u Gornjoj Stubici, kod Gupčeve lipe, brojne ljubitelje prirode, jeseni i svih nje nih blagodati te dobre zabave i opu štanja. Turistička zajednica Gupče vog kraja kao organizator i ove je godine ponudila posjetiteljima za ista širok izbor gastro i eno ponude te raznih domaćih proizvoda kroz

Posjetitelji su mogli kušati kolače od kestena, ali i domaće, tradicijske zagorske kolače, mošt i vina stubičkih vinara, gulaš i druge delicije od gljiva te, naravno, kestene, a kupovao se domaći med, rakija, zimnica i brojni domaći proizvodi OPG – ova

'Sada nekako imamo sve manje potrebu za prirodom, pa ova manifestacija podsjeća na to kako treba poštivati prirodu, tradiciju i običaje', rekao je gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić

brojne štandove, dok se Kulturno –umjetničko društvo 'Matija Gubec' kao suorganizator pobrinulo za kul turni program.

Tradicija kroz folklor Program su otvorili Vrapčeki, dječja skupina Dječjeg vrtića Jurek. Mali šani su kroz svoj ples i pjesmu poka zali kako provode vrijeme u vrtiću, kako vole pjesmu i ples, ali i običaje i tradiciju svojega kraja. Nastupila je i tamburaška sekcija KUD – a Mati ja Gubec, kao i srednja dječja skupi na s plesovima i pjesmama Zagorja, ali i gosti, KUD Horvatska iz Velike Horvatske u Desiniću. Nakon kul turno – umjetničkog programa, svo ju je izložbu gljiva predstavila, sada već stalna, sudionica Kestenijade, Stubičanka Jadranka Blagec, veli

ka ljubiteljica prirode, sakupljačica gljiva i biljaka, promotorica života u skladu s prirodom, ali i zagorske i stubičke tradicije i običaja.

Brojni posjetitelji

- Turistička zajednica područja Gupčev kraj, zajedno s Kulturno – umjetničkim društvom 'Matija Gubec', odlično je organizirala ovu već tradicionalnu kestenijadu, ko ja zapravo u mnogočemu govori o tome kako su ljudi nekada prije ži

vjeli i koliko su bili vezani uz šumu i prirodu, koliko je bilo važno oti ći u šumu, sakupljati gljive i keste ne i na neki način su od toga živje li. Sada nekako imamo sve manje potrebu a tim, pa ova manifestacija podsjeća na to kako treba poštivati prirodu, tradiciju i običaje – rekao je načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić, dodavši kako se poka zalo još jednom kako je i ova ma nifestacija odličan promotor Gup čevog kraja, obzirom da je okupila

posjetitelje ne samo sa šireg pod ručja Zagorja, već i iz susjednih žu panija, osobito iz Zagreba. Osim u kulturno – umjetničkom programu, posjetitelji su mogli kušati kolače od kestena, ali i domaće, tradicijske zagorske kolače, mošt i vina stubič kih vinara, gulaš i druge delicije od gljiva te, naravno, kestene, za koje se čekalo u redu. Kupovao se domaći med, rakija, zimnica i brojni doma ći proizvodi OPG – ova, a za zabavu se pobrinuo Footloose band.

'Svih 20 godina informiraju, educiraju, motiviraju i upozoravaju žene na ono što je najvažnije, preventivne preglede'

KRAPINA – U utorak je u Krapi ni obilježen Dana zdrave dojke i 20 godina djelovanja Europe Donne Krapina. Zamjenica župana Jasna Petek ovom je prilikom istaknula kako Udruga Europa Donna Kra pimaproteklih 20 godina s izuzet nom brigom vodi računa o svim

oboljelima od raka dojke, a prije svega na preventivan način. – Svih 20 godina informiraju, educiraju, motiviraju i upozoravaju žene na ono što je najvažnije, preventiv ne preglede, stoga prije svega že lim čestitati svim članovima i čla nicama njihov rođendan, zaželjeli

im puno sreće i uspjeha u radu, a Krapinsko – zagorska županija izuzetno uspješno sve ove godi ne surađuje s Udrugom mnogim preventivnim aktivnostima, pa se tako i u ovom mjesecu pridružu jemo kao pokrovitelji obilježava nja njihovog rođendana, ali i obilje

žavanja mjeseca borbe protiv raka dojke – rekla je zamjenica župa na. Dopredsjednica Udruge Euro pa Donna Jasna Buconjić istaknu la je da Udruga želi senzibilizirati žensku populaciju da treba čuvati zdravlje i raditi preventivne pre glede. – Potičemo ih da se odazovu

na svaku našu akciju za prevenci ju. Naše akcije se provode s ciljem upozoravanja javnosti na veliki problem raka dojke i na vrlo veli ku važnost njegovog ranog orkri vanja. Ukoliko se on rano otkrije, u 90 posto slučajeva je u potpuno sti izlječiv – rekla je Buconjić. (sp)

BEDEKOVČINA - Učenici i nastavnici Srednje škole Bedekovčina uključili su se nizom aktivnosti u nacionalni projekt ''Ma ma, budi zdrava – Ružičasti listopad''. Pro jekt je osmislila i provodi Udruga SVE za NJU, a organizira se u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske, pod pokrovitelj stvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstve no osiguranje.

Mjesec borbe

Projekt se provodi u mjesecu listopadu s ci

ljem promicanja nacionalnih programa za rano otkrivanje raka dojke i poticanje žena na brigu o zdravlju, provođenje samopre gleda i odazivanja na mamografiju. Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstve nih problema u Republici Hrvatskoj, a rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti že na u Hrvatskoj. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ul trazvučni pregled rak dojke može se otkriti u ranom stadiju kada su šanse zaizlječenje i preživljavanje veće. Rak dojke najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali može se ja viti i kod mlađih žena. Zahvaljujući preven

tivnim programima, posljednjih pet godina u Hrvatskoj je prisutan pad mortaliteta od raka dojke za 25%.

Prezentacija i info pano Srednja škola Bedekovčina na razini ško le provodi raličite aktivnosti posvećene re produktivnom zdravlju i podizanju svijesti o očuvanju zdravlja. U tu svrhu učenici pe tog razreda Medicinskog učilišta izradili su prezentaciju o očuvanju i zaštiti reproduk tivnog zdravlja i prevenciji raka dojke. Pre zentacija je namijenjena srednjoškolskom uzrastu i sadrži praktične savjete o zašti

ti reproduktivnog zdravlja, važnosti gine koloških pregleda te upute o samopregledu dojki i kratke smjernice kako i gdje potražiti stručnu pomoć. Također, učenici su izradili informativni pano pod nazivom "Pinktober" s okvirom za fotografiranje i podsjetnikom: "Odvoji vrijeme za sebe". U sklopu projekta 18. listopada snimljena je i zajednička foto grafija učenika škole. Učenici su svojim tije lima formirali natpis "Mama, budi zdrava", a svatko je u ruci držao ružičasti balon. Na taj način učenici su dali simboličnu podrš ku oboljelima i ukazali na važnost ranog ot krivanja raka dojke.

BICIKLISTIČKA UČILICA U OROSLAVJU

Djeca učila kako se pravilno i propisno kretati biciklom u prometu

OROSLAVJE - U Oroslavju je protekle nedjelje po prvi puta održana Biciklistička učilica, edukativna akcija koja je prije dvije godine nastala u Zlataru, a koju je osmislio DND Zlatar te proveo zajedno s PP Zlatar Bistrica. Anita Habazin iz Društva Naša djeca Zlatar kaže kako je učilica nastala kako bi se djeca, ali i njihovi roditelji, educirali o tome kako se pravilno ponašati u prometu. Grad Oroslavje s DND – om Oroslavje odlučio je bicikli-

stičku učilicu dovesti malim Oroslavčanima. - Hvalevrijedan projekt DND – a Zlatar i svaka im čast na ideji, mislim da bi se ovo trebalo održavati u svakom gradu i svakoj općini, da sva djeca prođu edukaciju, kako bi znali pravilno koristiti bicikl i ponašati se u prometu – rekao je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Ova je Biciklistička učilica okupila osamdesetak djece, koja su prvo prošla predavanje o pravilnom ponašanju u prometu, vožnji

djece u automobilu, vožnji biciklima i slično, a potom i poligon na Oro trgu, da bi se kasnije provozali ulicama grada, uz pratnju policijskih službenika i redara. Kako je pojasnio Davor Klenkar, policijski službenik za sigurnost i preventivu cestovnog prometa, cilj akcije je edukacija i povećanje razine sigurnosti najranjivije skupine u prometu, a to su upravo djeca. – Nakon teoretskog dijela, djeca su prošla kroz poligon gdje su se upoznala s

prometnim znakovima i semaforima, svime s čime bi se inače susreli u prometu, a potom smo održali malu biciklijadu kroz grad – rekao je Klenkar. Govorilo se puno i o važnosti nošenja zaštitne kacige, a u teoretskom dijelu sudjelovala su i najmlađa djeca, koja se svojim biciklima još ne smiju uključivati u promet do navršenih devet godina, no kroz teoretski dio učili su pravovremeno kako se pravilno i propisno kretati ulicama. (jk)

Muška menopauza

Helena Bogić, mag. pharm.

Mušku menopauzu najlakše možemo definirati kao stanje koje prati starenje muškarca karakterizirano nedostatkom muških hormona s posljedičnim smanjenjem kvalitete života te nepovoljnim učincima na funkciju brojnih organa. Stres, alkohol, pušenje, droge, pretilost, neki lijekovi, bolesti i nedostatak fizičke aktivnosti ubrzavaju i pospješuju mušku menopauzu.

Simptomi andropauze Andropauzu, odnosno postupno snižavanje razine androgena u muškarca koji stari, može se prepoznati po mnogobrojnim simptomima, od kojih su mnogi povezani sa starenjem, pa su tako jednaki za oba spola. Manji broj muškaraca može imati slične valove vrućine, a od 30 do 40 % muškaraca ima povremene valunge, no značajno rjeđe nego žene. Također, javljaju se bolovi u zglobovima i mišićima, smanjenje gustoće kostiju i osteoporoza, opadanje kose, smanjenje razine energije, raste umor, slabe seksualna želja (libido) i erekcija, smanjuje se količina sjemena, pogoršavaju se raspoloženje, pamćenje i mogućnost usredotočenosti, san, a raste sklonost depresiji i tuzi te se javlja osjećaj smanjene motivacije. Ipak, muška menopauza se po mnogočemu razlikuje od one koja se javlja u žena. Primjerice, ne javlja se kod svih muškaraca i ne podrazumijeva potpuno isključivanje reproduktivnih organa. Promjena je puno sporija i može potrajati nekoliko desetaka godina.

Dijagnoza andropauze

Dijagnoza se postavlja na osnovi detaljnog razgovora, specifičnog upitnika, kliničkog pregleda i rezultata laboratorijskih pregleda hormona u krvi. Potrebno je isključiti bolesti i posljedice uzimanja određenih lijekova zbog kojih nastaju simptomi slični andropauzi. Mogućnosti hormonskog liječenja danas su doista velike, a liječenje se općenito preporučuje samo muškarcima kod kojih je dokazana andropauza te su isključena slična stanja i procijenjen rizik korištenja hormona. Propisuju se najmanje moguće doze te se uspostavljaju normalne razine muškog spolnog hormona. Na raspolaganju su pripravci za uzimanje na usta, flasteri i gelovi za kožu, injekcije u mišić te potkožni implantati, pri čemu se najsigurnijim smatraju kožni gelovi i injekcije dugo oslo-

bađajućeg testosterona u mišić. Liječenje andropauze

Liječenje se, naravno, pomno prati, a postoji i mogućnost neželjenih učinaka koji se očituju u dobroćudnom porastu mase prostate, poticanju rasta mogućeg (već postojećeg) raka prostate, prevelikim brojem krvnih stanica te veća mogućnost nastanka raka dojke. Zbog toga je i sama hormonalna terapija jednako kontroverzna kao i kod poboljšavanja performansi steroidima. Eventualni nastanak kliničkog raka prostate iz ranije nazočnog početnog karcinoma jedina je stvarna opasnost hormonskog nadomjesnog liječenja muškim hormonom. No, taj se rizik otklanja pregledom prije početka liječenja i redovitim kontrolama tijekom liječenja. Neophodno je nakon nekoliko mjeseci kontrolirati razinu testosterona i PSA, da bi se potvrdilo odgovarajuće doziranje preparata i njegov učinak na prostatu. Tijekom prve godine liječenja potrebna je kontrola svakih šest mjeseci, a ako su nalazi uredni, može se nakon toga provoditi jednom godišnje. Testosteron je posebice važan činitelj seksualne funkcije – u ranoj mladosti odgovoran je za rast i normalan razvoj penisa, a tijekom cijelog života očituje se njegov učinak na održavanje reprodukcijske funkcije. Čak trećina poteškoća s erekcijom posljedica je preniske razine muških hormona, pa stoga u svakom takvom slučaju treba odrediti testosteron iz krvi. Uspješno se starenje, odnosno usporavanje procesa starenja, ostvaruje fizičkom, psihičkom i seksualnom aktivnošću kao trima temeljnim zahvatnim točkama. Slijede zdrava i uravnotežena prehrana, uredan indeks tjelesne mase i krvni tlak te napuštanje loših navika (pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, droge) i redukcija stresa. Postoji niz zdravstvenih benefita liječenja andropauze, a neki od njih su redukcija masnog tkiva uz porast mišića, poboljšanje korištenja šećera, bolje održavanje mase i strukture kosti, mogući učinak na poboljšanje prisjećanja, zapamćivanja, spoznajnih funkcija, porast želje i raspoloženosti za seks, poboljšanje erekcije i porast opće kvalitete seksualne funkcije, moguće usporavanje ateroskleroze i njenih posljedica (infarkt, moždani udar). Redovita medicinska kontrola, primjereno liječenje i nadoknada hormona u indiciranim slučajevima također pridonose poboljšanju opće kvalitete života u procesu starenja.

MARIJA BISTRICA – U subotu 29. listopada na rasporedu je završnica 24. Recitala Josip Ozimec. Podsjećamo, na ovogodišnji natječaj 54 autora ukupno su poslala 216 radova, od toga 64 na kajkavskom, 132 na standardu i 20 na čakavskom. Stručni sud u sastavu dr. sc. Ivo Kalinski, profesorica Ivančica Tomorad i don Anton Šuljić odabrao je radove za izvođenje na samoj završnici recitala, kao i za objavu u zborniku ''Došel

U zborniku se nalazi 66 pjesama,

v

za

odabrano njih

odlučio

i

o nagradama, u svakoj jezičnoj kategoriji dodijelit će se po tri nagrade, a kao i svake godine dodijelit će se i nagrada publike. Sama završnica recitala održat će se u subotu 29. listopada u Dvorani Božjeg milosrđa u Svetištu Majke Božje Bistričke Svetišta MBB, s početkom u 17 sati. Stihove će kazivati Jelena Januš-Grbić i Josip Klapač, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Klapa ''Bistrica''. (Elvis Lacković)

Stubičanka,

Jelena Ribić Pavelić,

Zagorka u Londonu izdala roman o važnosti njegovanja osjećaja u

dostupan besplatno

Jelena je osnivačica izdavačke kuće specijalizirane za priče temeljene na individualnim iskustvima djeteta te je autorica više od 300 priča za djecu, a zahvaljujući brojnim projektima i angažmanima, već neko vrijeme živi

LONDON – Spisateljica i druš tvena poduzetnica Ribić Pavelić iz Zagreba, inače Stubičanka, u Lon donu je predstavila 'Pisma iz Heal Villea', svoj prvi roman namijenjen prvenstveno djeci u dobi između 8 i 13 godina iz ranjivih skupina društva, a potom i svima onima koji su dio njihovog puta prema razvoju samopouzdanja.

Razvoj samopouzdanja kod djece

'Pisma iz HealVillea' priča je, kako ističe autorica, o osjećanju osjećaja i, iako gotovo u cijelosti inspirira na dječjim emocionalnim iskustvi ma tijekom pandemije, specifičnog razdoblja koje je iznjedrilo brojne izazove kod djece i odraslih, izu zetno je važna i relevantna za naše vrijeme. Sadržaj knjige usmjeren je na prevenciju i razvoj samopo uzdanja kod djece, utemeljen je na znanosti, a istovremeno vodi dje cu na putovanje u mistični svijet osjećaja, pomažući im da pritom nauče kako zavoljeti sebe, baš ta kve kakvi jesu. Na događaju koji je prije desetak dana okupio broj ne stručnjake u prijestolnici Uje dinjenog Kraljevstva, predstav ljena je i mrežna stranica https:// www.lettersfromhealville.com/ hr/ putem koje svi u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu do kra ja listopada mogu doći do svog be splatnog primjerka knjige. Broj besplatnih primjeraka nije ogra ničen, a glavni cilj inicijative jest da dođu do djece, roditelja i svih onih koji s djecom rade ipotrebna im je stručna pomoć i inspiracijau pomaganju djeci da se osjećaju do bro, neovisno o tome u kakvoj se

životnoj situaciji našli. Priča za djecu, ali i roditelje, bake, djedove, učitelje - Cilj ove knjige jest potaknuti raz govore o osjećajima. Kako bismo u tome zaista i uspjeli, spremni smo poslati desetke tisuća primjera ka diljem Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva u domove u kojima su osjećaji tema koja ondje nerijet ko ne nailazi na plodno tlo. Uko liko sadržaj koji smo pripremi li pomogne u stvaranju okruženja u kojima su osjećaji ono što dje cu osnažuje, a razgovori o osjeća jima poželjni, moći ćemo reći ka

'Cilj ove knjige jest potaknuti razgovore

osjećajima'

ko smo uspješno učinili još jedan korak prema ostvarenju naše misi je. Ovo je priča za djecu, ali i za sve one koji imaju čast živjeti ili radi ti uz djecu – za roditelje, djedove i bake, učitelje - istaknula je u povo du predstavljanja svoga najnovijeg autorskog djela Jelena Ribić Pave lić. Iako se radi o njezinom prvom objavljenom romanu, ovo nije pr va priča Jelene Ribić Pavelić. Nai me, kao osnivačica Family Talesa, izdavačke kuće specijalizirane za priče temeljene na individualnim iskustvima djeteta, Jelena je auto rica više od 300 priča za djecu koja odrastaju u različitim okruženjima – od domova ispunjenih ljubavlju, do domova za nezbrinutu djecu.

Kako bi priče pomogle pojedinom djetetu da se lakše nosi sa straho vima, brigama i osjećajima opće nito, ova bivša novinarka već ne koliko godina surađuje s brojnim dječjim psiholozima i stručnjaci ma iz područja mentalnog zdrav lja djece. Istovremeno, i sama tre nutno pohađa studij psihologije na Sveučilištu Essex u Ujedinje nom Kraljevstvu. Razvijanje auto ričinog interesa o ovom području i njegovu refleksiju u njezinom naj novijem djelu prepoznali su i rele vantni stručnjaci među kojima je i Damir Oštarčević, psiholog i psi hoterapeut koji se u ovom povodu osvrnuo na važnost spoznaje vla stitih osjećaja kod djece.

Inicijativa psihološke podrške djeci iz ranjivih skupina Kako autorica, zahvaljujući broj nim projektima i angažmanima koji to zahtijevaju, već nekoliko godina živi na relaciji Zagreb-Lon don, prvo predstavljanje odlučila je održati upravo u glavnom gra du Ujedinjenog Kraljevstva, na lokaciji gdje je posljednjih godina stekla podršku vrhunskih struč njaka i renomiranih imena u po dručjima u kojima se usavršava i razvija. Tako joj se na predstavlja nju knjige pridružila i Leonor Di az Alcantara, predsjednica Upra ve Montessori Grupe, organizacije u kojoj Jelena Ribić Pavelić odne davno obnaša funkciju direktori ce komunikacija. Diaz Alcantara podržala je Jelenu u još jednoj ini cijativi za jednako i najbolje obra zovanje djece diljem svijeta. Pro mocija knjige i besplatni primjerci

Kako bi uspješno došla na adrese djece

najranjivijih skupina, autorica

odlučila knjigu ponuditi

dio su autoričine inicijative #Osje tiOsjećaje tijekom koje će zajedno sa stručnjacima iz područja men talnog zdravlja organizirati akci je psihološke podrške djeci iz ra njivih sredina. Za sve one koji žele podržati inicijativu, knjiga će od 19. listopada biti dostupna i za kupnju na istoj mrežnoj stranici po cijeni od 140 kuna.

Dani Ksavera Šandora

pred vama je bogat kulturni program

Glavna nagrada Gjalski dodijelit će se Ludwigu Baueru, nagrade dobivaju i najbolji osnovno i srednjoškolski radovi

ZABOK – Ovog tjedna u Zaboku se održavaju Dani Ksavera Šandora Gjalskog. Manifestacija je započela u ponedjeljak, otvorenjem izložbe u Galeriji grada Zaboka, a brojna su događanja predstavljena i na kon ferenciji za medije, gdje je javnosti predstavljen i dobitnik ovogodišnje Nagrade Gjalski, Ludwig Bauer, za roman 'Dvostruki život Eve Braun'.

Kulturni program

Tihomir Vrančić, predsjednik upravnog odbora manifestacije Da ni Ksavera Šandora Gjalskog, naja vio je program. – Pripremili smo bogat kulturni program s akcentom na književnost, a uz glavnu nagradu njegujemo i stvaralaštvo među naj mlađima, pa ćemo dodijeliti i Malu nagradu za učenike osnovnih škola i Srednju za učenike srednjih škola – rekao je Vrančić. Bit će tu i fotona tječaj, radionice, kazališna predsta va Teatra Exit, koncert Mije Elezo vić, promocije te najznačajniji dio, svečana dodjela nagrade, u subotu, 29. listopada. Vrančić je zahvalio i svima koji podupiru manifestaciju, od Ministarstva kulture, Krapinsko – zagorske županije, Grada Zabo ka, kao i medijskim pokroviteljima. Press konferenciji prisustvovali su i gradonačelnika Zaboka Ivan Han žek, zatim Zlatko Krilić i Marko Gregur iz Društva hrvatskih knji ževnika, predstavnik izdavačke ku će Fraktura Roman Simić te pred sjednica prosudbenog povjerenstva Julijana Matanović, kao i dobitnik nagrade Ludwig Bauer.

Izvrstan roman

Predsjednica prosudbenog povje renstva književnica Julijana Mata nović istaknula je kako smatra da bi Bauerova biografija, koji je po čeo objavljivati i prije nego što je ustanovljena Nagrada Gjalski, bi la prazna bez obe nagrade, kao i da bi popis nagrađenih bio pra

zan bez Bauerova imena. – Jedan izvrstan roman, s tekstom na vi sokoj razini suvremene hrvatske proze, a ovakvu je odluki donijelo povjerenstvo većim brojem glaso va – rekla je Matanović i naglasi la kako je, između ostalog, kod Ba uera posebno nastojanje da svaka nova knjiga bude i za pisca i za či tatelja novi doživljaj. Baueru je na nagradi čestitao i Roman Simić, predstavnik izdavačke kuće Frak tura, koja je roman izdala, a obra tio se i sam autor. - Pisac je inače jako malo važan, u ovoj je prilici na gradu osvojila knjiga, ona bi treba la biti u središtu pažnje – rekao je autor, naglasivši kako se nada da će ova nagrada skrenuti pažnju ne sa mo na ovu knjigu, nego i na priličan broj romana koje je objavio prije, a koje su mnogi kritičari proglašavali najboljim knjigama godine.

Mali i veliki gljivari družili se u gljivarenju i učili kako se pravilno ponašati u šumi

PILA - Gljivarsko društvo Maglen iz Oroslavja organiziralo je već tradicionalno druženje malih i velikih gljivara. U šumi u Pili okupila su se osnovnoškolska dje ca, a jedan od njih, Mihael, nam je otkrio što su sve radili i kakvim su doživjeli bo ravak u šumi. – Vidjeli smo razne gljive u učili o njima. Naučili smo razne jesti ve gljive, poput sunčanica, vrganja, a vidjeli smo i one otrovne. Naučili smo i kako se treba ponašati u šumi, da diramo i beremo samo gljive koje poznajemo, a one koje ne poznajemo ne diramo niti ne rušimo – ispričao nam je Mihael. Osim po duke o gljivama, ovaj mali zabavni sat u prirodi obuhvatio je u kulturu ponašanja u šumi. Tako su mali gljivari u krugu par kilometara gdje su gljivarili ujedno poku pili smeće, kojega su šume prepune. - Dobili smo rukavice i vreće za smeće i oči stili smo taj dio šume, gdje sada nema više niti jednog komada smeća. I to smo naučili, da se po šumi ne smije bacati smeće, a upozorit ćiu i druge da se trebaju lijepo ponašati u šumi – zaključio je Mihael. Nakon berbe gljiva i male akcije či šćenja smeća, druženje je nastavljeno na Jezeru Jarki, gdje su djeca dobila i do bro zasluženu okrjepu. iz GD Maglen kažu kako je bit ovakvih druženja i gljivare nja s djecom upravo edukacija o tome kako se pravilno i lijepo ponašati u šumi i pri tome uživati, a djeca su rekla kako jedva čekaju sljedeće takvo druženje. (jk)

Župljani Marije Bistrice po treći puta hodočastili u Lobor

MARIJA BISTRICA – Župljani Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica prošle su ne djelje hodočastili u Lobor, u Svetište Majke Božje Gorske. Ovo je hodočašće pokre nuto 2020. godine kao hodočašće Zajednice Živa krunica, koja djeluju u bistričkoj župi, no uz članove zajednice od prve godine hodočašće je prikazano i kao župno hodočašće, a svake godine pridružuje se sve više hodočasnika. Tako su ovaj puta do Lobora pješke stigla 62 hodočasnika, a na misi se pridružilo još 20-ak župlja na, koji su stigli prijevozom. Na putu do Svetišta Majke Božje Gorske hodočasni ci su zastali na okrijepi u Zlataru, a već blizu odredišta, u Loborskom Završju pri mljeni su i počašćeni kod obitelji Kunić koja ima mlin i bavi se mljevenjem brašna. Hodočašće je predvodio supsidijar u Župi i Svetištu MBB vlč. Mirko Brlić, a misu u Svetištu Majke Božje Gorske predslavio je vlč. Marijan Culjak. Hodočasnike je po zdravio i domaći župnik vlč. Tomica Božićek, koji u ovom terminu u Svetištu Maj ke Božje Gorske organizira susret zajednica molitelja žive krunice, što je i bio prvi povod za pokretanje ovog hodočašća bistričke župe. (Elvis Lacković)

Ludwig Bauer, dobitnik ovogodišnje Nagrade Gjalski

Iz bakine pučke bilježnice

Krajdanje

Uz bladan Svih Svetih i Dušni dan u Zagorju se oduvijek vezalo mnoštvo običaja koje je najbolje znala prepričata naša hrašćinska baka Ivka, pučka prognozerka. "Je, pune se toga zabi koj se ne prakticiera. Ali stare navade su stare navade. Negda, gda na gruoblju nije bile tak pune spomenikog kak ve, imeli sme drvene križeke na grobu svojega dedeka, babice, strica ili matere. I prve gda bi puca došla na gruoblje na Dušni dan, išla bi glet na zadnju stran el ima koj novoga. Zake, pitaš me… Pa dečke bi prvi dan, na Sesvete, če ke bil zainteresijieran za nju, na grobni križ z krajdu nacrtal križek. Ta je puca mam znala da bu sprešena još te lete i tuo od Andrije (30. studenog) na dalje. Če nije bile križeka, a dečke se delal da ima namaru, puca bi bila žalusna. "Neču ga više videte vu živomu kipu", rekla je jedna moja kulegica gda je došla krej križa, a na njemu nbije niš biel zaznandane. Zmislim se kak da je bile denes, imiela je suzne oči i biežala je prema duomu kak da je z kropom poparjena", prisjećala se baka davnih običaja. Hrabriji su križiće crtali ne samo po grobovima "Če je dečke bil pravi fakin, on je zel krajdu, i pucu štera mu se jake dopadala, bi zakrajdal po kaputu na gruoblju vu sred bijieloga dana.

Matere su se znale jake srditi gda bi tuo vidle, prem če je puca bila još malodobna. Mam si tuo shadraj dele, rekla bi matere če im dečke nej bil po vuolje. Ake bi im bile praf, same bi čkomele pak bi se z suseda i rođakinja došeptavale i smejale iza čempresof, tak da muži nej vidli. Jer gda bi gazda familije zatekel dečka da mu krajda čer ili nuku, znal ga bi prijeti za ruku i pitati: Dečec, kakve su tvoje namere? I unda nebreš zbeči da si sveti… Če je dečke bil strašljivi kak zajec, bi se pokunjil i pobijiegel. Če je bil dečke na mestu i odriješit, rekel bi: Gazda, ja sam z poštene hiže i imam poštene namere. Gda pokle Jendraša morem dojti vu vašu hiži i reči vam svoje namere? E unda če je tatek ili dedek bil zadovoljen z proscem, rekel bi mu gda naj duojde. Če nije, rekel bi: Idi dime jerbo se ti još trebaš žgancof najesti da bi zel moju čer. Ili če ga nikak nije imel vu oku: Mani se moje čeri i naše hiže. Tuo je unda bile gadne. Prem če je puca za toga dečka bila zagriejana", slijegala bi ramenima starica paleći svijeću na stolu.

U Dvoru Veliki Tabor

Dani europske baštine i dan Veronikine smrti

Jedinstveno iskustvo slikanja na žbuci

DESINIĆ - Na dostojan način, slikajući portret Veronike iz kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom, obilježeni su prošloga ponedjeljka, u Dvoru Veliki Tabor, Dani europske baštine i dan Veronikine smrti, 17. listopada. Rijetku je prigodu iskušavanja načina slikanja u mokroj žbuci imalo 19 sudionika radionice zidnoga slikarstva koja je organizirana u suradnji s konzervatorom – restauratorom Matijom Deakom iz Hrvatskog konzervatorskog zavoda. Matija Deak je najprije održao kratko predavanje o povijesti i tehnikama zidnoga slikarstva, a potom se prionulo

U krapinskoj Galeriji Međunarodna origami art izložba Poetika papira

KRAPINA - U Galeriji grada Krapine u nazočnosti veleposlanika Japana Njegove ekselencije Iso Masato svečano otvorena Međunarodna origami art izložba Poetika papira koju je u suradnji sa Hrvatskim i Mađarskim origami društvom organiziralo Pučko otvoreno učilište Krapina, Galerija grada Krapine. Izloženo je preko 120 radova mađarskih i hrvatskih origami umjetnika među kojima su i radovi Krapinčana Zdenka Sopeka. Otvorenju izložbe nazočili su i kulturni ataše Japana Yutaro Nishida, ravnateljica Instituta Liszt – Mađarskog kulturnog centra, Zagreb Anna Mladenovics, ataše za kulturu Instituta Liszt –Mađarskog kulturnog centra, Zagreb Thuróczy Zoltán, zamjenica župana Krapinsko-zagorske žu-

panije Jasna Petek igradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović. O izložbi je govorila predsjednica Hrvatskog origami društva Sanja Srbljinović Čuček, a otvorio ju je veleposlanik Japana Iso Masato koji je rekao da u Japanu origami ima stoljetnu povijest, istaknuvši da je u svojim počecima, od 13. stoljeća imao veliku ulogu te se tijekom raznih ceremonija koristio simbolično i dekorativno. U prigodnom glazbenom programu nastupio je Ansambl flauta Glazbenog učilišta Elly Bašić iz Zagreba pod vodstvom profesorice Danijele Klarić Mimica. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i medija RH, Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina. Izložba se može razgledati do 18. studenog od utorka do subote od 10 do 13. (zl)

poslu, radionicu je osmislila i organizirala muzejska pedagoginja Kristina Pavlović, a dio "fresko slikara" bili su učenici iz OŠ Đure Prejca Desinić i OŠ Josipa Broza Kumrovec predvođeni učiteljicama likovne kulture i hrvatskog jezika, a pridružili su im se i poneki posjetitelji. - Posebna zahvala ide učiteljici likovne kulture iz OŠ Desinić, Boženi Lacković jer je bila "ruka i oko" jednoj slijepoj polaznici radionice. S obzirom na veliki interes velikotaborskih posjetitelja planira se organizirati još nekoliko radionica zidnoga slikarstva – kažu organizatori. (zl)

Izlet Udruge pčelara Nektar Konjščina u Vukovar, Osijek i Kopački rit

KONJŠČINA – Proteklog se vikenda 51 član Udruge pčelara Nektar Konjščina zaputio na dvodnevni izlet u Vukovar i Osijek. Kako kaže predsjednik Udruge Darko Milinković, izletnici su razgledali kompletan Vukovar, vojarnu, Ovčaru, Vodotoranj, a položili su i cvijeće i zapalili lampione na Memorijalnom groblju žrtava Domovin-

skog rata i na grob Blaga Zadre. U Osijeku su razgledali stari dio grada, Tvrđu, a od vodiča su saznali mnogo o povijesti Osijeka, dok ih je idućeg dana izleta put odveo u Kopački rit. Pčelari su razgledali floru i faunu parka prirode, uživali u vožnji brodom po jezeru i od vodiča mnogo naučili o parku te njegovim biljnim i životinjskim vrstama. (sp)

OBAVIJEST

o privremenoj regulaciji prometa kod groblja u Svetom Križu Začretju na dan Svih Svetih kako slijedi:

1. Dozvoljava se promet samo u jednom smjeru od raskršća Ciglenica do raskršća Gorica u pravcu Švaljkovca.

2. Ne dozvoljava se promet od raskršća Gorica do groblja, već se preusmjerava na spojnu cestu Gorica – Sveti Križ Začretje.

3. Dozvoljava se parkiranje motornih vozila uz obje strane Državne ceste D1 Ciglenica Zagorska –Švaljkovec.

4. Na Dan Svih Svetih 01.11.2022. godine promet se zatvara na svim odvojcima za prilaz mjesnom groblju.

Privremena regulacija prometa trajati će od 8,00 do 17,00 sati.

Piše: Zoran Gregurek

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija GRAD ZABOK URED GRADONAČELNIKA

KLASA: 361-01/22-01/0002 URBROJ: 2140-26-22-1 Radoboj, 28.1.2022.

Na temelju Odluke Gradonačelnika Grada Zaboka KLASA: 940-05/22-01/002 URBROJ: 2140-6-3/3-22-13 od 17. listopada 2022. godine Povjerenstvo za prodaju naslijeđenog osobnog automobila raspisuje sljedeći

NATJEČAJ

za prodaju rabljenog osobnog automobila u vlasništvu Grada Zaboka

I.

Grad Zabok prodaje rabljeni osobni automobil marke Opel, model Astra 1.4 16V, u prometu od 19.12.2000., broj šasije W0L0TGF4815040959, po početnoj cijeni od 7.296,25 kuna / 968,38 eura (fiksni tečaj konverzije 7,53450).

II.

Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave natječaja u „Zagorskom listu“. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama na adresu: GRAD ZABOK, Zabok, ZIVTOV trg 10 s naznakom „ne otvaraj – natječaj za prodaju osobnog automobila“.

III.

Predmetni osobni automobil prodaje se u stanju „viđeno-kupljeno“. Natječajna dokumentacija dostupna je u Uredu Grada, Zabok, ZIVTOV trg 10, soba br. 7 ili na Internet stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr.

GRAD ZABOK

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 604-01/22-01/0003 URBROJ: 2140-18-03/1-22-1 Krapinske Toplice, 18.10.2022.

Na temelju članka 22. Pravilnika o stipendijama (Sl. gl. KZŽ br. 19/15) i Zaključka Općinske načelnice o visi ni i broju učeničkih i studentskih stipendija za 2022./2023. g. KLASA: 604-01/22-01/0001, URBROJ: 214018-01-22-1, Jedinstveni upravni odjel Općine Krapinske Toplice raspisuje:

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija za 2022./2023. školsku/akademsku godinu za nadarene učenike i studente

1. Raspisuje se natječaj za dodjelu stipendija za 2022./2023. godinu za nadarene učenike i studente.

2. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju učenici i studenti koji su izuzetno nadareni za pojedino po dručje znanosti ili umjetnosti (glazba, slikarstvo, kiparstvo, medicinske, tehničke i druge znanosti) i učenici/studenti kategorizirani sportaši s područja Općine Krapinske Toplice čiji roditelji odnosno skrb nici imaju prebivalište na području Općine Krapinske Toplice, uz sljedeće uvjete:

1. Učenici:

• da već nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi • da su redoviti učenici srednje škole

• da im je prosjek ocjena svake završene godine ško lovanja u srednjoj školi odnosno • u osnovnoj školi (V-VIII razred) najmanje 4.5

2. Studenti:

• da već nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi • da su redoviti studenti

• da im je prosjek ocjena svih završenih godina studi ja najmanje 4,0 odnosno u srednjoj školi 4.5

3. Natječaj se objavljuje za: • pet (5) studentskih stipendija – mjesečna stipen dija 800,00 kuna • pet (5) učeničkih stipendija – mjesečna stipen dija 500,00 kuna

4. Rok za podnošenje zahtjeva na natječaj je 15 da na po objavi natječaja na oglasnoj ploči Općine Kra pinske Toplice. U postupak rješavanja uzet će se sa mo potpuno dokumentirani zahtjevi. Natječaj traje zaključno do 02.11.2022. g., (srijeda) do 14.00 sati, bez obzira na način dostave.

5. Prijave se dostavljaju Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Krapinske Toplice, Antuna Mihanovi ća 3, Krapinske Toplice (osobna dostava ili preporu čena dostava poštom).

6. Prijave se podnose na propisanom obrascu kojeg zainteresirani mogu dobiti u Općini Krapinske Topli ce ili preuzeti na Internet stranici Općine Krapinske Toplice www.krapinske-toplice.hr

7. Zahtjevu treba priložiti sljedeću dokumentaciju: UČENICI

1. potvrdu škole o upisu na redovno školovanje

2. presliku domovnice

3. dokaze u svrhu utvrđivanja nadarenosti: • preslike svjedodžbi svih završenih razreda srednje škole, a učenici prvog razreda srednje škole svjedodž be od V do VIII razreda osnovne škole

• dokaz o sudjelovanju na službenim županijskim/ državnim natjecanjima iz određenog znanstvenog odnosno umjetničkog područja i postignutim re zultatima (1. do 3. mjesto)

• dokaz o izvannastavnim rezultatima postignutim iz određenog znanstvenog odnosno umjetničkog područja

• preporuke mjerodavnih stručnjaka, odnosno umjetnika, pedagoga

• potvrdu i preporuku ustanova i institucija

• za učenike kategorizirane sportaše-rješenje nad ležnog tijela

4. izjavu podnositelja zahtjeva da ne prima stipendi ju ili novčanu pomoć po drugoj osnovi

5. dokaz o prebivalištu podnositelja zahtjeva i rodi telja (preslika osobne iskaznice ili uvjerenje o pre bivalištu)

STUDENTI

1. potvrdu visokog učilišta o statusu redovitog stu denta o upisu

2. dokaze u svrhu utvrđivanja nadarenosti:

• ovjereni prijepis ocjena svih završenih godine stu dija, a studenti prve godine preslike svjedodžbi svih završenih razreda srednje škole

• dokaz o sudjelovanju na službenim županijskim/ državnim natjecanjima iz određenog znanstvenog odnosno umjetničkog područja i postignutim re zultatima (1. do 3. mjesto)

• dokaz o izvannastavnim rezultatima postignutim iz određenog znanstvenog odnosno umjetničkog područja

• preporuke mjerodavnih stručnjaka, odnosno umjetnika, pedagoga

• potvrdu i preporuku ustanova i institucija

• za studente kategorizirane sportaše-rješenje nad ležnog tijela

3. izjavu podnositelja zahtjeva da ne prima stipendi ju ili novčanu pomoć po drugoj osnovi.

4. dokaz o prebivalištu podnositelja zahtjeva i rodi telja ( preslika osobne iskaznice ili uvjerenje o pre bivalištu)

8. Sve primljene zahtjeve, kojima će biti priložena obavezna dokumentacija iz točke 7. ovog natječa ja rješavati će Jedinstveni upravni odjel Općine Kra pinske Toplice putem Povjerenstva za dodjelu sti pendija.

9. Odluku o dodjeli stipendije donosi Općinska na čelnica nakon razmatranja svih zahtjeva. Odlukom o dodjeli stipendije utvrditi će se rok na koji se stipen dija odobrava kao i dinamika isplate.

10. Odobrene stipendije su bespovratne, osim u slu čaju svojevoljnog prekida školovanja.

11. Prava i obveze između stipenditora i korisnika sti pendije utvrditi će se ugovorom.

PROČELNICA

Matea Žilić, mag. oec.

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 604-01/22-01/0002 URBROJ: 2140-18-03/1-22-1 Krapinske Toplice, 18.10.2022.

Na temelju članka 4. Pravilnika o stipendijama (Sl. gl. KZŽ br. 19/15) i Zaključka Općinske načelnice o visini i broju učeničkih i studentskih stipendija za 2022./2023. g. KLASA: 604-01/22-01/0001, URBROJ: 2140-1801-22-1, Jedinstveni upravni odjel Općine Krapinske Toplice raspisuje:

NATJEČAJ

za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija za 2022./2023. školsku/akademsku godinu

1. Raspisuje se natječaj za dodjelu učeničkih i stu dentskih stipendija za 2022./2023. godinu.

2. Pravo prijave na natječaj imaju svi redoviti uče nici srednjih škola i svi redoviti studenti s područ ja Općine Krapinske Toplice čiji roditelji odnosno skrbnici imaju prebivalište na području Općine Kra pinske Toplice, uz sljedeće uvjete:

1. Učenici:

• da nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi

• da im je ostvarena srednja ocjena za završeni osmi razred osnovne škole najmanje 4.0, odno sno za posljednji završeni razred srednje škole 3.0

2. Studenti:

• da nisu korisnici stipendije po drugoj osnovi

• da im je ostvarena srednja ocjena za završenu go dinu studija najmanje 3.0, odnosno ako su studen ti prve godine studija (po prvi puta na prvoj godini studija) da im je ostvarena srednja ocjena završnog razreda srednje škole najmanje 4.0

3. Natječaj se objavljuje za: • 15 (petnaest) studentskih stipendija – mjesečna stipendija 700,00 kuna

• 10 (deset) učeničkih stipendija – mjesečna sti pendija 400,00 kn

4

. Rok za podnošenje zahtjeva na natječaj je 15 da na po objavi natječaja na oglasnoj ploči Općine Krapinske Toplice. U postupak rješavanja uzet će se samo potpuno dokumentirani zahtjevi. Natječaj traje zaključno do 02.11.2022. g., (srijeda) do 14:00 sati, bez obzira na način dostave.

5. Prijave se dostavljaju Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Krapinske Toplice, Antuna Mihano vića 3, Krapinske Toplice (osobna dostava ili prepo ručena dostava poštom).

6. Prijave se podnose na propisanom obrascu ko jeg zainteresirani mogu dobiti u Općini Krapinske Toplice ili preuzeti na Internet stranici Općine Kra pinske Toplice www.krapinske-toplice.hr

7. Prijavi treba priložiti sljedeću dokumentaciju: UČENICI

• potvrdu škole o upisu na redovno školovanje

• presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda srednje škole, odnosno svjedodžbu osmog razre da osnovne škole

• presliku domovnice

• dokaz o prebivalištu podnositelja zahtjeva i ro ditelja (preslika osobne iskaznice ili uvjerenje o prebivalištu)

• dokaze o postignutim pojedinačnim uspjesima na županijskim, regionalnim, državnim i međuna rodnim natjecanjima u znanju, zadnje godine za vršenog školovanja

• izjavu o članovima obitelji (na propisanom obras cu Upravnog odjela)

• službene potvrde o prihodima svih članova obi telji u posljednja tri mjeseca (VII-IX mjesec) prema uputama iz obrasca Upravnog odjela

• izjavu podnositelja zahtjeva da ne prima stipen diju ili novčanu pomoć po drugoj osnovi

• ostalu dokumentaciju (rješenje, potvrda i sl.) ko jom se dokazuju otežavajuće okolnosti materi jalnog položaja obitelji (djeca roditelja poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i djeca invalida hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, djeca civilnih invalida, samohrani roditelji, djeca bez oba roditelja, broj ostalih članova obitelji ko ji se istovremeno školuju i djeca s teškoćama u ra zvoju u obitelji)

• potvrdu o paralelno završenoj osnovnoj ili sred njoj školi (muzička, plesna, baletna i dr.) ustano ve koja ima za to verificirane programe nadležnog Ministarstva.

STUDENTI

• potvrdu visokog učilišta o statusu redovitog stu denta (o upisu)

• ovjereni prijepis ocjena prethodne godine studija

• presliku studentske isprave - indeksa, a studen ti prve godine presliku svjedodžbe završenog ra zreda srednje škole

• presliku domovnice

• dokaz o prebivalištu podnositelja zahtjeva i ro ditelja (preslika osobne iskaznice ili uvjerenje o prebivalištu)

• dokaze o postignutim pojedinačnim uspjesima na županijskim, regionalnim, državnim i međuna rodnim natjecanjima u znanju, zadnje godine za vršenog školovanja

• izjavu o članovima obitelji (na propisanom obras cu Upravnog odjela)

• službene potvrde o prihodima svih članova obi

telji u posljednja tri mjeseca (VII-IX mjesec) prema uputama iz obrasca Upravnog odjela

• izjavu podnositelja zahtjeva da ne prima stipen diju ili novčanu pomoć po drugoj osnovi

• ostalu dokumentaciju (rješenje, potvrda i sl.) ko jom se dokazuju otežavajuće okolnosti materi jalnog položaja obitelji (djeca roditelja poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i djeca invalida hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, djeca civilnih invalida, samohrani roditelji, djeca bez oba roditelja, broj ostalih članova obitelji ko ji se istovremeno školuju i djeca s teškoćama u ra zvoju u obitelji)

• potvrdu o paralelno završenoj osnovnoj ili sred njoj školi (muzička, plesna, baletna i dr.) ustano ve koja ima za to verificirane programe nadležnog Ministarstva.

8. Sve primljene zahtjeve, kojima će biti priložena obavezna dokumentacija iz točke 7. ovog natječa ja, rješavat će Jedinstveni upravni odjel Općine Kra pinske Toplice putem Povjerenstva za dodjelu sti pendija na temelju kriterija iz Pravilnika. Nakon izvršenog bodovanja Povjerenstvo će sasta viti redoslijednu listu. Pravo na stipendiju ostvaru je podnositelj zahtjeva od rednog broja jedan na redoslijednoj listi do broja odobrenih stipendija.

9. Nepravovremeni i nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.

10. Redoslijedna lista objavljuje se na oglasnoj plo či Općine Krapinske Toplice u roku od 15 dana po zaključenju natječaja. Redoslijedna lista biti će objavljena i na Internet stranici Općine Krapinske Toplice, www.krapinske-toplice.hr

11. Podnositelji zahtjeva imaju pravo prigovora na objavljenu redoslijednu listu. Prigovor se podno si Općinskoj načelnici Općine Krapinske Toplice u roku od 8 dana od dana objave redoslijedne liste na oglasnoj ploči Općine Krapinske Toplice Odlu ka Općinske načelnice je konačna.

12. Ako podnositelj zahtjeva koji je ostvario pravo na stipendiju odustane od iste, pravo na stipendi ju ostvaruje podnositelj zahtjeva koji je prvi ispod crte na redoslijednoj listi.

13. Ako dva ili više podnositelja imaju jednak broj bodova, prednost ima dijete poginulog hrvatskog branitelja, 100%-tnog invalida, djeca bez oba ro ditelja, podnositelj zahtjeva slabijeg materijalnog položaja.

14. Ako u postupku natječaja iz jedne obitelji sudje luje dvoje ili više učenika-studenata, pravo na sti pendiju ostvaruje samo jedan učenik-student iz te obitelji i to onaj koji ispunjava uvjete za dobivanje stipendije i na višem je stupnju školovanja. Ako su oba učenika-studenta na istom stupnju školova nja, pravo na stipendiju ostvaruje učenik-student koji ima bolji prosjek ocjena.

15. Učenik odnosno student koji je ostvario pravo na stipendiju zadržava to pravo do završetka ško lovanja osim ako prekine školovanje za koje mu je stipendija odobrena, ako ne stekne uvjet za upis u novu školsku godinu te ako se naknadno dokaže manipuliranje dokazima.

16. Učeničke stipendije isplaćuju se do kraja uspješ nog školovanja u istoj školi, za razdoblje od rujna do lipnja, s početkom od 01. rujna 2022. g.

17. Studentske stipendije isplaćuju se do kraja pre davanja na redovnom studiju za koji je stipendi ja odobrena, za razdoblje od listopada do srpnja, s početkom od 01. listopada 2022. g.

18. Stipendije su u pravilu bespovratne, osim u slu čaju kada učenik-student svojevoljno prekine ško lovanje, ne stekne uvjete za upis u novu školsku godinu i kada učenik odnosno student koji je za vršio školovanje u roku od 6 mjeseci ne podnese dokaz o nastavku školovanja, odnosno dokaz da se zaposlio na području Općine, odnosno potvr du Zavoda za zapošljavanje da nema potrebe za odgovarajućim zanimanjem na području Općine.

19. Svi uvjeti kao i međusobna prava i obveze iz među korisnika stipendije i Općine Krapinske To plice kao stipenditora, regulirati će se ugovorom.

PROČELNICA Matea Žilić, mag. oec.

Postavljene nove table i putokazi na Planinarskopoučnoj stazi Putovima orhideja

Sciljem edukacije i prezentacije prirodnih vrijednosti i ljepote Strahinjčice, tijekom listopada postavljeno je 18 novih edukativnih tabli, 68 putokaza te 3 cestovne table. Uz postojećih 11 tabli, postavljeno je 7 novih tabli i nadopunjen je sadržaj. Na edukativnim tablama novog i zanimljivog dizajna nalaze se informacije o biljnom pokrovu, orhidejama, životinjskom svijetu, fosilnom i rudnom bogatstvu te ostalim zanimljivostima šireg područja Strahinjčice kako bi se naglasila vrijednost i značaj tog područja.

Staza je kružna i sastoji se od tri dionice:

• planinarsko-poučna staza na Strahinjčici (8,4 km – 2.30 h)

• staza do Dedeka i babice (1,1 km – 1 h)

• staza orhideja Mala gora –Plat – Poljane (4,2 km – 1.30 h)

Staza je uređena još 2012. godine kako bi se privukli posjetite-

lji – ljubitelji prirode razne dobi i interesa s ciljem edukacije, rekreacije, podizanja razine ekološke svijesti kao i zbog očuvanja vrijednih staništa i svojti te cjelokupnog prosperiteta lokalne zajednice kroz održivi turizam. Zbog svega navedenog, želja je ove iznimne prirodne vrijednosti i ljepote kao i zanimljivosti iz povijesti ovog kraja prezentirati široj javnosti. Javna ustanova Zagorje zeleno uređuje stazu i održava posjetiteljsku infrastrukturu na stazi.

Dužina staze: 13,7 km

Trajanje obilaska: 5 h

Broj edukativnih ploča: 18 Visinska razlika: 650 m

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne Vrsta staze: Šumski put, makadam, asfalt

Napomena: Preporučuje se čvrsta obuća, odjeća prilagođena boravku na otvorenom te dovoljna količina hrane i vode.

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Faza mirovanja vinove loze

Priprema za mirovanje i faza mirovanja vinove loze dio su svakogodišnjeg životnog ciklusa vinove loze koji počinje nakon gubitka lišća u jesen, a završava se kada počninje kretanje sokova u proljeće. Općenito se godišnji biološki ciklus vinove loze dijeli na sljedeće fenofaze: suzenje ili plač, pupanje, rast i razvoj vegetacije, cvatnja i oplodnja, rast bobica, dozrijevanje grožđa, priprema za zimsko mirovanje i zimsko mirovanje. Svaku fenofazu karakteriziraju određene morfološke promjene organa i fizioloških procesa. Kod svake faze se može izdvojiti početak, intenzivna pojava i njezin kraj.Na dužinu trajanja zimskog mirovanja veliki utjecaj ima sorta i klima. U umjereno kontinentalnoj klimi ono traje od studenog pa sve do početka travnja. Trajanje faze mirovanja kod pojedinih sorti vinove loze je različito i ima praktičan utjecaj kod rajonizacije i određivanju preporučenih, odnosno dopuštenih sorti za sadnju. U našim uvjetima zimski odmor traje od 120 dana na jugu do 180 dana na sjeveru. Tijekom ove faze sve su životne funkcije vinove loze potpuno prekinute ili su vrlo slabe. Prije opadanja

lišća gotovo sva hranjiva prelaze u mladicu. Između peteljke i mladice stvara se sloj stanica za odvajanje i listovi otpadaju. Nakon opadanja lišća u rozgvi nastaje negativan tlak koji može izazvati ulazak vode u tkivo na prerezima što povećava opasnost od smrzavanja pri jako niskim temperaturama. Stoga se u našim sjevernijim vinogradarskim područjima početak rezidbe preporuča provesti krajem fenofaze mirovanja, dok se u južnim krajevima rez u zrelo može provoditi tijekom cijele faze zimskog odmora. Stanje i izgled trsova u periodu zimskog odmora pokazatelj je uvjeta rasta i razvoja mladica u prethodnoj godini. Ako je period vegetacije tekao pravilno mladice su dobro sazrele i u njima se nalazi veća količina rezervnih hranjivih tvari. Ako u mladicama ima više šećera nego škroba njihova trenutna otpornost prema niskim zimskim temperaturama je veća. Prosinac i siječanj su mjeseci kada je dosegnut maksimum sadržaja šećera u drvu i kada je povećana koncentracija staničnog soka. Upravo su ta dva čimbenika najvažnija za najvišu razinu otpornosti na niske temperature u ta dva mjeseca. Sa dodatnim sniženjem temperatura proces pre-

tvorbe škroba u šećer se nastavlja. Prema kraju veljače, sa rastom temperature šećer ponovno prelazi u škrob čime vinova loza postaje osjetljivija na niske temperature. Oštećenja u toj fazi mogu biti velika, posebno ako su počeli kolati sokovi ili ako je nakon kratkotrajnog zatopljenja naglo zahladilo. Korijen u zimi ne miruje ako su vremenske prilike povoljne za njegov razvoj, tj. ako je temperatura zemlje iznad nule. Sadržaj vode se krajem vegetacije u jednogodišnjoj rozgi smanji za pola. Europska vinova loza (Vitis vinifera), s obzirom na dozrelost rozgve, fazu mirovanja i sortu može kratkotrajno podnijeti i do -25° C. Faza zimskog mirovanja završava sa početkom aktivnosti korijena koji počinje usvajati vodu iz tla i slati je prema nadzemnom djelu biljke. Uvjeti tijekom zime, kao i klimatski uvjeti u vegetaciji utječu na protjecanje pojedinih faza tijekom razvoja vinove loze. Sorte sa dugim vegetacijskim periodom, a kratkom fazom fiziološkog mirovanja slabo su otporne na hladnoću i daju neujednačene i male prinose. Sorte sa kraćim vegetacijskim periodom, a sa dužom fazom fiziološkog mirovanja imaju veću otpornost prema smrzavanju.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Habazin zasluženo slavila protiv Diane Prazak i osvojila svoj treći svjetski naslov

ZABOK - U sjajnoj atmosferi pred četristotinjak gledatelja Zlatarščan ka Ivana Habazin nakon deset vr lo zahtjevnih rundi pokazala je pu no više od Australke Diane Prazak i na kraju je zasluženo slavila jedno glasnom odlukom sudaca i osvojila WBC silver pojas u velter kategori ji. Sam meč i njegov uvod bili su pu ni emocija. Prva je prema ringu kre nula Diana Prazak uz pjesmu "Dirty Diana" Michaela Jacksona. Bila je izuzetno "nabrijana" i dobro raspo ložena. A onda je izašla Ivana u dre su Netsa s brojem 3 koji je nekad po nosno nosio veliki i nažalost pokojni Dražen Petrović, a klapa Kampanel krenula je uživo s pjesmom "Život leti kapetane" posvećenoj njemu u čast. Zaplakala je u tom trenutku majka Dražena Petrovića, gospođa Biserka, koja je sa sinom Acom bi la specijalni gost na ovom boksač kom spektaklu i došla je podržati Ivanu. Nije bila jedina. Video zidom krenuli su isječci akcija velikana hr vatskog sporta koji je jučer trebao proslaviti 58. rođendan. Njega više nema, ali kao da je bio s nama. Ivana je bila mirna, fokusirana i koncen trirana i uspjela je suzdržati emo cije pred jednu od najvažnijih borbi u svojoj karijeri koja se poklopila na njen 33. rođendan. Himnu Australi je interpretirala je Patricija HitrecMajić, dok je klapa Kampanel otpje vala "Lijepu našu" i borba je mogla početi. Iako je Ivana dominirala tije kom svih deset rundi Diana Prazak bila je iznimno neugodan protivnik. Činilo se da bi ju Ivana mogla "zavr šiti" u trećoj rundi, no Australka ko ja još nikada nije bila nokautirana iz držala je sve nalete. Rundu po rundu Ivana je taktički dobro boksala, bila preciznija i na kraju uvjerljivo došla do pobjede jednoglasnom odlukom sudaca. Kada je sudac meča dignuo u zrak ruku Ivane Habazin u dvora ni je nastalo veliko slavlje. Ivana je bila prilično emotivna, čak je i zapla kala. Posebno ju je ganula gesta Bi serke Petrović koja joj je poklonila srebrnjak s likom svog sina Draže na. Iznenadila ju je i Minea s tortom za 33. rođendan. - Napokon WBC po jas, nakon dvanaest i pol godina če kanja. Bilo je puno svega u ovom meču. Spremala sam se za taj "in fighting". Znala sam da će borba biti teška, jer je ona zaista zahtjevna pro tivnica i "tempaš", ali pobijedila sam ju na neki način pola sa svojim, pola s njenim stilom. Nije me ničim izne nadila, bila sam spremna na sve. Ne koliko puta sam ju uzdrmala, ali sve je to izdržala i ovu je borbu odradila zaista "muški". Zadnju rundu me je povukla publika, ali nisam htjela sr ljati, jer sam znala da imam pobje du u rukama. U životu nisam pusti la suzu, ovo mi je najdraža pobjeda do sada. Hvala svima koji su me po držali, svim sponzorima, a posebno gospođi Biserki Petrović i Aci koji su podržala da ovaj event nazovem "Dražen Petrović Memorial Fight night" - izjavila je Ivana Habazin na kon meča. U ringu su se nakon me ča našli brojni čestitari. Prije nego što je Ivana primila svoj pojas WBC je izrazio fantastičnu gestu uručiv ši gospođi Biserki Petrović pojas u kojem je bilo upisano ime Dražena Petrovića. Pojas će uskoro biti izlo

žen u memorijalnom muzeju Dra žena Petrovića. - Nisam vjerovao da se u ženskom boksu može izmi jeniti ovoliko količina udaraca. In tenzitet borbe me iznenadio, ali ja sam nakon završetka borbe zaklju čio da je Ivanina pobjeda "čista ko suza". Od početka smo dali podrš ku Ivani i mislim da Dražen ovo za služuje. Znao sam cijeli scenarij, pa mi je bilo nešto lakše da se suzdr žim prilikom izlaska Ivane u ringu uz pjesmu "Život leti kapetane" koja me uvijek snažno dirne. Sve čestit ke Ivani na ovom velikom uspjehuriječi su Ace Petrovića nakon meča. Kada je Ivana primila pojas u dvora ni je nastao delirij. Šteta što je ovaj meč i cijelu ovu fantastičnu boksač ku priredbu vidjelo samo četristoti njak gledatelja. Ivana i njene kolege jučer su zaslužili puno veći posjet. Među čestitarima u ringu bila je gra donačelnica Grada Zlatara, Jasenka Auguštan-Pentek. - Prekrasna večer u Zaboku, prekrasna pobjeda koja je dar Ivani za njen 33. rođendan. Bilo je jako napeto, malo sam gubila živ ce, ali sve je super završilo i drago mi je da slavimo pobjedu - kratko nam je izjavila Jasenka Auguštan-Pentek. Na kraju sve je dobro prošlo. Ivana je zaista "herojski" izdržala pritisak kako oko borbe, tako i oko organi zacije jer je puno toga palo na njena leđa. Sada bi trebalo sve biti lakše, jer joj je ova pobjeda širom otvori la vrata borbe za apsolutni svjetski naslov i svih pet pojaseva. Ako se to i ne dogodi Ivana je već jučer ušla u povijest hrvatskog boksa, kao jedi na koja je osvojila tri svjetska pojasa. To za sada nitko nije uspio ostvariti. Sep, Čalić i Bačurin nokautirali svoje protivnike

U predborbi glavne borbe Hrvoje Sep je u trećoj rundi nokautirao čvr stog Gruzijca Niku Gvajava. Sretni

ja od njega bila je njegova kćerkica Nika koju mu je potrčala u ring u za grljaj, a prije toga se lijepo zabavljala plešući uz Mineine pjesme.- Volim takve suparnike koji želi uzvraća ti maksimalnom silinom. Ja nisam visok borac, nemam velik doseg, i moj forte je tempo. Da bih se pri bližio protivniku ja najprije moram primiti udarac i tek nakon toga ja činim njemu štetu. Kada je Gruzi jac ispucao sve što je imao, ostao je bez zraka i tada sam došao na svo je - izjavio nam je nakon meča sim patični Vinkovčanin koji je čvrsto u rukama držao svoju petogodišnju kćerku Niku. U borbi prije predbor be Marko Čalić bez većih se proble ma obračunao s Nikolom Mrđom iz BiH i nokautirao ga je u drugoj rundi. -Žao mi je što je od borbe odustao predviđeni mađarski bok sač koji ima 50-tak profesionalnim borbi a kako nisam htio da mi pro padne termin zamolio sam da mu nađu zamjenu. A ona nije bila te ra zine pa mi je vrlo brzo postalo ja sno da me ne može ugroziti. Što je tu je, pobjeda se piše. Mogao sam razvući još koju rundu, ali uvijek se

može dogoditi nešto nepredviđe no. Kad možeš završiti borbu, naj bolje je da ju završiš odmah - izja vio nam je Marko Čalić. Simpatije publike pobrao je i legendarni Ivica Bačurin, borac s najviše odrađenih profesionalnih mečeva u Hrvatskoj. Sraz i pobjeda protiv Gorana Suče vića bili su mu 48. izlazak u ringu u profesionalnom boksu. Ivica je sla vio nokautom u drugoj rundi. - Pr vu rundu sam ispitivao protivnika. Nije bezopasan i nisam htio riski rati dok je svjež. Htio sam osjetiti da se počeo slabije braniti i to se u drugoj rundi i dogodilo. Znam da je to tog mog desnog krošea izgleda lo dosadno, no ne bih ga završio ta ko efikasno da nije bilo te dosadne pripreme - izjavio nam je Bačurin nakon meča. Ovaj četrdesetogodiš njak i otac petero djece nikako vas ne može ostaviti ravnodušnim. Uvi jek je imao velike srce, nikad mu ni je bio važan skor, već samo borba, pa je tako ulazio u ring Whiteu, Ga sijevu, Takami, Pianetti i mnogim borcima koji su napravili zavidne karijere u svijetu boksa. Bila je ovo jedna sjajna ugođena večer uz boks

koja je završila na najbolji mogu ći način. Hrvatsko zagorje ponov no ima svjetsku prvakinju, Ivanu Habazin, kojoj želimo svu sreću u nastavku njene već prebogate bok sačke karijere. (T. Zrinšćak, FOTO: Mladen Ban)

Rezultati mečeva:

Ivana Habazin def. Diana Prazak via jednoglasnom odlukom suda ca (99-92, 99-92, 98-93)

Hrvoje Sep - Nko Gvajava via TKO - R3

Marko Čalić - Nikola Mrđa via TKO - R2

Marios Kollias - Ferenc Zsalek via TKO - R1

Ivica Bačurin - Goran Sučević via TKO - R2

Marko Stanković - Ognjen Rauković jednoglasnom odlukom sudaca Daniel Vernaza - Dario Pehar via TKO - R2

Paolo Magui - Luka Veljović 2:1 Rafael Pervan def. Zvonimir Karači via TKO - R3

Patrik Čelić - Antonio Vlaho 3:0 Filip Mimica - Jasmin Mahalbašić via TKO - R3

ŠIBENIK - Zabok je poražen i u četvrtu utakmicu za redom u HT Premijer ligi i uz Škrljevo je jedina momčad bez pobjede. Šibenika je očekivano bila bo lja na svom parketu i slavila s 11 koševa razlike (68:57). Na kon ostavke Jakše Vulića, mom čad je prvi puta samostalno vo dio Jurica Smiljanić. Zabočani su vrlo dobro odigrali cijelo pr vo poluvrijeme koje je završilo rezultatom 31:30 i veći dio tre će četvrtine, a onda je osam se kundi prije kraja Jacović kod re zultata 47:44 napravio osobnu u napadu, Skorić je pogodio tri cu sa sirenom za 50:45 prije ula ska u zadnjih deset minuta. Go sti su polako počeli gubiti ritam u napadu, koji je cijelu utakmi cu bio loš, a Šibenka je s dru ge strane na krilima Jambrovića stigla do +12 (59:47) pet minuta prije kraja utakmice i tu je pri či bio kraj. S 18 koševa, 6 skoko va i 5 asistencija Patrik Jambro vić bio je prvo ime utakmice, dok se Luka Skorić zaustavio na 15 koševa. Kod Zaboka Jar vis Garrett upisao je 13 koševa uz 7 skokova, Fran Jacović zau stavio se na 12 koševa i 9 skoko va, a Luka Tomas na 11 koševa i 5 skokova.

U utorak dolaze Slovaci u subotu Bosco

Pred košarkašima Zaboka ovog su tjedna dva teška ispita na do maćem parketu. Prvo im u uto rak u 19 sati u Gradsku sport sku dvoranu Spisski Rytieri u okviru Alpe Adria cupa, a već u subotu u 5. kolu HT Premi jer lige stiže Bosco, koji je u če tvrtom kolu stigao do svoje pr ve pobjede protiv Gorice, što je veliko upozorenje za Zabok. Si tuacija je vrlo teška, ali ne i be zizlazna. Veseli činjenica što je protiv Šibenke prvih deset mi nuta ove sezone odigrao kape tan Antonio Črnjević, koji je od velike važnosti za ovu momčad. Njegovim povratkom momčad je znatno podignula agresiv nost, ali ostaje problem šuta

koji će trener Jurica Smiljanić morati brzo riješiti. (Tomislav Zrinšćak, FOTO: Milan Bala ban)

ŠIBENKA - ZABOK 68-57 (14-18, 17-12, 19-14, 18-13)

ŠIBENIK: dvorana Baldekin, GLEDATELJA: 400, SUCI: Jurčević, Vukelić i Bajramović. ŠIBENKA:Slorić 15 (1-1), Bobek, Klarin 3, Rebić 2, Pleadin 5 (22), Gulin 6 (2-2), Howard, Brocić 8 (2-2), Antić 2, Jambrović 18 (2-6), Šarić, Paić 7 (3-7).

TRENER: Dražen Milačić ZABOK: Martinko, Kučan 6, Tomić, Lukačić 2, Črnjević, Stipaničev 3, Tomas 7 (3-5), Prskalo 11 (2-2), Antonić 3 (1-2), Garrett 13 (2-4), Jacović 12.

TRENER: Jurica Smijanić

Ostali rezultati

Furnir

Alkar

Dinamo Zagreb

Nakon 30 godina ulicama Zaboka održala se cestovna trkačka utrka Atletski klub Zabok odlično organizirao 'Zabok industrial race'

ZABOK - U organizaciji atletskog klu ba Zabok ulicama Zaboka uspješno je održana gradska cestovna utrka pod imenom "Zabok industrial race" koja je okupila 397 natjecatelja i natjecate ljica izi svih dijelova Hrvatske. U glav nim utrkma na 5 km (ZA5) i na 10 km (ZA10) nastupilo je 267 trkača i trkači ca, dok se utrkama dječaka i djevojči ca odazvalo 130 trkača i trkačica. Utr ka je bila pomno pripremana više od tri mjeseca od strane predsjednika klu ba Matije Grabrovečkog i pet njego vih najbližih suradnika. U samu orga nizaciju bilo je uključeno još 25 redara koji su odlično pokrivali sve punktove, kao i 30 volontera, uglavnom člano va i simpatizera kluba. U utrci na 5 km u muškoj konkurencij najviše je uspje ha imao Tomislav Novosel iz AK Dina mo koji je trijumfirao u vremenu 15:46. Drugi je bio Danijel Peček (AK Kvarner s vremenom 15:49, a treći Ante Živko vić (AK Dubrovnik) s vremenom 16:30. Najbolji zagorski natjecatelj u toj utrci bio je David Posavec (AK Zabok) na še stom mjestu s vremenom 17:08, a de veti je bio iskusni Goran Papeš (Zagor je Adventure team) s vremenom 17:40. Posavec je ujedno bio treći u konku renciji juniora u kojoj je pobijedio Mari an Bakšić (AK Glina) u vremenu 16:40, a drugo mjesto pripalo je Tvrtku Petr liću (AK Agram) s vremenom 16:47. Kod žena na 5km najuspješnija je bila He lena Gleđa (AK Dubrovnik) s vemenom 20:13, druga je bila Marta Grubić (AK Fit) s vremenom 20:33, a treća odlična individualna natjecateljica iz Zaboka Tihana Turk s vremenom 23:16. Njena nećakinja Nika Kuhta osvojila je viso ko peto mjesto u glavnoj utrci s vreme nom 24:42, što joj je bilo dovoljno za pobjedu u konkurenciji juniorki ispred drugoplasirane Eme Gospočić (AK Ru dolf Perišin) s vremenom 26:53 i tre ćeplasirane Sare Šunde (KIFZG RUN) s vremenom 27:39. U konkurenciji že na vrlo dobar rezultat i četvrto mjesto ostvarila je Sandra Šamec (AK Zabok) koja je s vremenom 23:42 osvojila če tvrto mjesto. Zanimljivo je bilo da je Iva Kuhta, individualna trkačica iz Gor nje Stubice u cilj stigla šesta, samo se

kunudu iza svoje kćerke Nike. Utrka na 10 km u muškoj konkurenciji pripala je Kristijanu Rubiniću (AK Jastreb) koji je trijumfirao u vremenu 33:20. Drugi je u cilj stigao Blaž Car-Pavlic (AK Kvar ner) s vremenom 33:37, a treći je bio domaći as Domagoj Buzjak u vreme nu 35:32. Njegov klupski kolega, Karlo Lešković, utrku je završio na četvrtom mjestu s vremenom 36:35, a odličan je bio i Vito Obrovac (TK Swibir) koji je završio kao peti s vremenom 38:00. Vi to je ujedno bio i najbolji u konkuren ciji U-20. U konkurenciji M35 najbo lji je bio Davor Breški (AK Zabok), dok je Branko Cujzek (Zagorje Adventure team/Brzi i žestoki) bio treći u toj kon kurenciji. U konkurenciji M45 Darko Dominko (AK Zabok/Zagorje Adven ture team) bio je treći, Frano Duspa ra (AK Rudolf Perišin) červrti, a Slaven Ivančić (Zagorje Adventure team) peti. Legendarni Mladen Bubanko (AK Stu bica) bio je najbolji u konkrenciji M55+, ispred Stjepana Leljaka (SD Đurmanec) i Stjepana Barića (Zagorje Adventure team). U konkurenciji žena trijumfira la je odlična Marija Lukina (AK Rudolf Perišin) u vremenu 38:54. Druga je bi la Marina Horvat (AK Svetice) s vreme nom 42:03, a treća Slovenka Natalija Mašera (AK Fit) u vremenu 42:43. Od lične su bile i Jelena Bedeniković inivi dualna trkačica iz Zaboka koja je s vre mnom 45:27 zauzela četvrto mjesto, kao i Željka Gašparić (AK Zabok) koja je s vremenom 46:43 na kraju bila pe ta. Željka je ujedno bila najbolja u kon

kurenciji Ž45. Valja istaknuti i četvr to mjesto Željke Papište (AK Zabok) u konkurenciji Ž35. -Zadovoljna sam po bjedom, uvijek je lijepo slaviti na "do maćem terenu". Utrku sam odradi la prema unutarnjem osjećaju, nisam taktizirala i ispalo je najbolje mogu će - izjavila nam je Marija Lukina, po bjednica ženske utrke na 10 km. Prvo troje najboljih u utci ZA5 u ženskoj i muškoj konkurenciji osvojili su i pla kete, medalje, te novčane nagrade (1. 500 kn, 2. 300 kn, 3. 200 kn). Pobjed nici su dobili i po 12 limenki piva "Nova runda". U utrci ZA10 također su se di jelili pehari i medalje najboljima u žen skoj i muškoj konkurenciji, novčane na grade su bile nešto veće (1. 700 kn, 2. 500 kn, 3. 300 kn), a pobjednik i po bjednica su otišli kući i s po 24 limenke pive "Nova runda". AK Zabok u potpu nosti je položio ispit, utkra je bila or ganizirana na najvišem nivou i sigurni smo da će Zabok za dvije do tri godine biti domaćin cestovnog prvenstva Hr vatske, što je velika želja Matije Gra brovečkog. - Pozitivno smo iznenađe ni smo odazivom. Potrudili smo se oko promidžbe i u Zabok smo doveli zaista kvalitetne trkače koji su u vrhu hrvat skog cestovnog trčanja. Prezadovoljni smo kako odazivom, tako i samim ti jekom utrke. Sve je bilo u najboljem re du, poslužilo nas je i vrijeme i siguran sam da će svi iz Zaboka ponijeti dobre dojmove. Hvala svim sponzorima i do natorima na podršci - riječi su Matija Grabrovečkog. (T. Zrinšćak)

Marko Vrbanec uspješan na CrossFit natjecanjima

ZABOK - Zabočan Marko Vrbanec uspješno je nastupio na dva Cro ssFit natjecanja održana u Ljublja ni i Poreču. U Ljubljani je natjeca nje održano pod imenom "Danger zone". Tu je uspješno branio boje Hrvatske i završio je natjecanje na drugom mjestu, sa samo bodom zaostatka za pobjednikom, odra divši četiri zahtjevna "woda" (tre ninga) u trčanju na 3,5 km, dizanju utga, gimnastičkim elemntima i penjanju na uže. To mi je bila svo jevrsna priprema za natjecanje u Poreču koje se održal pod imenom "3F throwdown", a u sklopu mani festacije "Sport fest". Medalja mu je ovaj put zamalo izmaknula, ali je zauzeo visoko 5. mjesto u kon kurenciji 47 natjecatelja. U Pore ču se trčalo 5 km, dizali su se ute zi, uz mnoge druge vježbe snage i

izdržljivosti. - Na kraju moram bi ti iznimno zadovoljan, jer je kon kurencija u oba natjecanja bila zai sta dobra. Možda je malo bolje bilo u Ljubljani, nego u Poreču, ali kad

zaokružim cijelu sezonu, mogu je ocijeniti vrlo uspješnom. Hvala mojoj ekipi i svima koji me podr žavajju -izjavio nam je Marko Vr banec. (T. Zrinšćak)

Jedini u povijesti bez primljenog gola osvojio Kutiju šibica

Milorad Videković GORNJE JESENJE

Unovoj sezoni poznati MNK Jesenje ušao je sa novim imenom i novim predsjed nikom te smo iskoristili priliku da o starom, novom klubu razgova ramo sa Goranom Malogorskim predsjednikom kluba te golmanom koji je bio aktivni sudionik nedav ne Kup utakmice Tehničar – Haj duk te osvajačem čak svije Kutije Šibica.

Dojmovi sa utakmice Kupa pro tiv Hajduka?

Vjerujem da za svakog nogometa ša koji u tim nekim našim amater skim okvirima ima priliku zaigrati protiv jednog od dva naša najve ća kluba (Dinamo, Hajduk) i to u službenoj utakmici je jedan pose ban doživljaj, a za mene kao veli kog navijača Hajduka to je imalo još posebniju draž i sigurno da ću tu utakmicu kao i osvajanje Kutije šibica pamtiti cijeli život. Moram priznati da sam ovo ljeto najavio oproštaj od nogometa, ali poziv ko ji je došao od strane Tehničara iz Cvetkovca za jednu takvu utakmi cu nisam mogao odbiti, kad svemu tome dodamo i oproštaj velike le gende HNL-a Krunoslava Lovreka i 4000 gledatelja jasno je o kakvoj se utakmici radilo.

Iza Vas su dvije osvojene Kutije šibica (mislim da sam u pravu). No, mnogi ne znaju da ste prvi golman u povijesti koji je Kuti ju osvojio bez primljenog gola! Kad je to bilo, za koga ste igrali i kada Vam je bilo najteže – pro tiv koga?

Da, imam dvije osvojene Kutije, obje za CB DOBERMANN te sam u ovom trenutku prvi i jedini gol man koji je osvojio turnir, a da ni je primio gol na tom turniru u više od 50 godina njegovog postojanja. Ta 2015. godina bez primljenog go la budi posebne uspomene, pam tim gotovo svaku utakmicu i sje ćam se jako dobro da smo u prva dva kola imali velikih problema i prolazili na mišiće, s obzirom da nam se ekipa sastojala od većine hrvatskih malonogometnih repre zentativaca, a u to vrijeme imali su okupljanje reprezentacije pa nisu mogli nastupiti tako da smo ta pr va dva kola odigrali bez zamjene. Moram dodati da smatram da su općina Jesenje koja broji malo pre ko 1000 stanovnika iz koje dolazi mo ja i Ivan Kovačec također osva jač i najbolji strijelac jedne godine, grad Krapina iz koje dolazi pobjed nička ekipa MAL - GAL, isto tako i osvajač Renato Rumbak pa i Žu panija mogli puno više napraviti po tom pitanju. Za sve skupa ko liko nas ima koji smo u tih 50 go dina postigli neki uspjeh na Kutiji šibica dovoljni su prsti jedne ru ke da nas se nabroji i to nije mala stvar, a nikad nitko nije bio ni po zvan da mu se zahvali na promoci ji naše općine, grada ili županije jer svi znamo o kakvom se turniru ra di i koliki medijski prostor sam taj turnir dobiva.

Sada ste ušli u nove vode – vo ditelj ste MNK Zagorje – bivši MNK Jesenje. Da li to znači da je došlo i do promjene i Upravi od

nosno koji su ciljevi kluba? Biti predsjednik Futsal Zagorja, bivšeg MNK Jesenja definitivno je najteža i najizazovnija pozicija u kojoj se nalazim kao sportaš. Bri ga o svim ljudima oko kluba i igra čima definitivno nije mala stvar i veliki je teret na leđima s kojim se treba znati i moći nositi, puno je tu obaveza i odgovornosti koji mno gi ne vide. Trenutno je uprava vi še manje ostala ista, a na meni je da priključim nove ljude koji nam mogu pomoći. Što se tiče ciljeva, ove godine rezultatskog imperati va nemamo. Glavni ciljevi su nam prije svega presložiti klub, uključi ti neke nove ljude, promocija klu ba, školovanje novih trenera, u bu dućnosti povećati kategorije i broj igrača u omladinskom pogonu te privući nove sponzore. Zašto je došlo do promjene na ziva kluba i da li to znači da kre ćete opet ispočetka ili samo na stavljate put MNK Jesenje?

Do same promjene naziva došlo je jer je općina Jesenje premala sre dina koja može financijski pratiti zahtjeve naše lige, a ona je dosad bila najveći sponzor kluba koji je nosio njezino ime tako da se sad okrećemo više prema tome da bu demo otvoreniji i pristupačniji za sve, od sponzora do igrača, a ujed no predstavljamo i cijelo Hrvatsko zagorje, klub nastavlja gdje je stao s nadom u bolju budućnost. Igrači – tko je u sastavu, gdje se natječete?

Igrački kadar čine sve domaći deč ki, redom prošlogodišnji junio ri koji su bili medu 4 najbolje eki pe u Hrvatskoj, pa samim time i zaslužuju povjerenje koje im se daje. Njima smo priključili i tre nera Renata Rumbaka koji je s nji ma praktički od prvog danas i si gurno je jedan od najzaslužnijih za njihov prošlogodišnji uspjeh te nekoliko iskusnih igrača poput prošlogodišnjeg najboljeg igrača li ge Filipa Hanžića ujedno i kapeta na kluba. Trenutno se natječemo u 2. HMNL koja je od ove godine ni kad jača i nikad neizvjesnija samim time što samo 3 ekipe ove sezone ostaju u njoj a svi ostali ispadaju u 3. HMNL. Kao i u svakom spor

tu, favoriti i ekipe sa najviše šan si za ostanak imaju ekipe sa najve ćim proračunom, ove godine to su Gorica, Rijeka i Gimka. Također tu su kvalitetni Novi Marof i Bjelo var, a na nama je da svojim radom probamo izboriti najbolju poziciju i pripremamo ekipu za budućnost. Financiranje je oduvijek pro blem. Kako se snalazite - tko Vam pomaže – da li pomaže Op ćina, Županija, NS KZŽ i Kra pina, grad u kojem igrate svoje utakmice?

Naš trenutni proračun iznosi do 200 000 kn što je u usporedbi sa Rijekom za koju se smatra da je fi nancijski najmoćniji klub naše li ge i koja je prošle godine po nekim informacijama imala četiri puta veći proračun od nas prava sitni ca. Financije su kao i uvijek naj veći problem. Moram naglasiti da sam preuzeo klub u situaciji koja nije najbolja i u godini u kojoj klub ima najmanji proračun. Općina ko ja je do sad izdvajala najviše i u ko joj smo spadali pod prioritetni dio, ali više u tom rangu nismo pa sa mim time više ni ne dobivamo ko ličinu sredstava koje smo dobivali do sad tako da je i to bio jedan od razloga zbog kojeg smo se lakše od lučili na promjenu imena. Isto ta ko Grad Krapina za koji se nadamo da će se u budućnosti promijeniti jer i u kojem se natječemo od pr vog dana, kao MNK Jesenje pa sad i Futsal Zagorje već punih šest go dina nikad za nas nisu izdvojili ni kakva sredstva. Moram priznati da smo sa Županijom do sad najlak še pronalazili zajednički jezik te od njih dobivamo jedan dio sred stava što u financijskom obliku što u obliku sufinanciranja dvorane u kojoj igramo. Sa sigurnošću mogu reći da je mali nogomet sport koji ne samo u Krapini nego i šire kroz županiju ima najviše potencijala da uz KK Zabok igra 1. ligu i pu ni krapinsku dvoranu uz troškove i proračun od oko 600-700 000 kn jer bazen i kvalitetu igrača koji na ša okolica posjeduje vjerujem da bi htio svaki malonogometni klub –rekao nam je na kraju Goran Ma logorski, predsjednik Futsal Klu ba Zagorje.

PAKRAC - Nakon odlične partije protiv Novske kuglači Zaboka poraženi su u Pa kracu od momčadi Pakrac-Papuk rezulta tom 7:1 (3387-3218). Domaćin je bio uvjer ljiv i pokazao je da pobjeda protiv lidera Medveščaka 1958 u prošlom kolu nije bila slučajna. Ovaj put u redovima Zaboka naj efikasniji je bio Filip Sedlar s 566 čunjeva, ali to mu nije bilo dovoljno za bod. Počasni bod osvojio je Dalibor Hršak s 559 čunjeva, a solidan nastup imao je i Martin Huis koji je oborio 552 čunja. Nakon šest odigranih kola u vodstvu je Medevščak s 10 bodova, koliko imaju i drugoplasirane Nove nade. Treća je Novska s 8 bodova, a Pakrac-Pa puk na četvrtom mejstu predvodi "seriju" momčadi koja ima po 6 bodova u kojoj je

i Zabok koji je pao na osmo mjesto. U idu ćem kolu Zabočane čeka veliki ispit protiv vodećeg Medveščaka 1958. (T. Zrinšćak)

PAKRAC-PAPUK - ZABOK 7:1

Štor - Ljubić 1:0

Turković - Huis 1:0

Špelić - Sedlar 1:0 De Zan - Medić+Finger 1:0

Juranović - Pavrlišak 1:0 Major - Hršak 0:1 Ostali rezultati 6. kola: Medveščak 1958 - Slavonac 7:1

Ciglenica - Lepoglava 3:5 Nove nade - Zrinski Pivovara 6,5-1,5 Ponikve - Obrtnik Torbar 7:1

Pobjede Bedexa 1 i Toplica 1

BEDEKOVČINA/PREGRADA – Odličan je vikend iza dva zagorska kluba koja se natje ču u 3. HOL sjever. Odbojkašice Bedexa 1 u subotu su odigrale utakmicu 3. kola 3. HOL sjever. Nakon dvije uvodne pobjede u Bedekovčinu je stigao također neporaženi Ivanec 3. No to nije nimalo impresioniralo igračice Bedexa 1, koje su stigle i do treće uzastopne pobjede. Već prvi set pokazao je da neće biti lako, ali Bedex ipak dolazi do 25:21. Na krila prvog seta, drugi se čini nešto lakši, jer gošće osvajaju 17 bodova. U trećem setu Ivanec 3 pružio je najveći otpor i odveo set u igru na razliku, no opet je slavio Bedex sa 27:25 i ta ko stigao do maksimalnih 3:0 te i dalje drži vrh ljestvice sa 9 bodova, a u 4. kolu gostuje kod Totovca 1. Druge zagorske predstavnice u ovoj ligi, Toplice 2 stigle su do prve pobje de. Nakon poraza u 1. kolu i slobodnog 2. kola Toplice 1 su dočekale Kitro Varaždin 2. Pr vi set dobile su Toplice 1 i to sa sigurnih 25:11. U drugom setu gošće osvajaju šest poena više, ali opet je to sigurnih 25:17 za Toplice 1, dok je treći set bio najneizvjeniji, no i njega su dobile domaće odbojkašice sa 25:22. Bedex 1 vodi na ljestvici sa maksimalnih 9 bo dova, dok su Toplice 1 na 6. mjestu sa 3boda, ali i sa utakmicom manje. U 4. kolu Bedex 1 gostuje kod Totovca 1, a Toplice 1 dočekuju Kaštel 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 3. kolo: Bedex 2 – Ivanec 4 3:1, Toplice 2 – Kitro Varaždin 3 0:3

Pobjeda Bedexa 2, poraz Toplica 2

BEDEKOVČINA/PREGRADA – Zagorske odbojkašice odigrale su i 3. kolo u 4. HOL sjever. Uspješne su bile odbojkašice Bedexa 2. One su stigle do treće uzastopne po bjede i opet sa sva tri osvojena boda, jer su pobijedile 3:1. U goste je stigao Ivanec 4. Prvi set domaće su odbojkašice dobile sa uvjerljivih 25:11, no onda je uslijedio pad, pa je drugi set otišao na stranu gošći sa 25:19. No, u trećem setu stvari se vraćaju nabolje za Bedex 2, pa treći set, kao i prvi završava sa čistih 25:11. Za pobjedu od 3:1 i nova tri boda, trebalo je odraditi i četvrti set, a Bedex 2 ga dobiva sa 25:14 i tako i dalje ima maksimalnih 9 bodova i nalazi se na 3. mjestu. U 4. kolu gostovat će kod ekipe Totovec 2. Toplice 2 su i treći puta zaredom igrale domaću utakmicu, ovaj pu ta u Pregradi. Nakon dvije pobjede, ovaj puta stigao je poraz i to od Kitro Varaždina 3. Gošće su slavile sa 3:0, po setovima 25:13, 25:21 i 25:15. Toplice 2 su na 4. mjestu sa 6 bodova, a u 4. kolu gostuju kod Štrigove 2. (Elvis Lacković)

ZABOK - Stolnotenisači Zaboka u 3. su kolu prvi puta bili domaćini u I. HSL-zapad i ostva rili su polovčan uspjeh. Uvjerljvo su slavili protiv Samobora s 4:1, a potom su poraženi od jedine neporažene momčadi lige, Velike Gorice, rezultatom 2:4. Posebno raspoložen bio je Mislav Posavec koji je pojedinačno bio neporažen u obje utakmice i ostvario je če tiri pobjede. Nažalost njegove dvije pobjede nisu bile dovoljne za iznenađenje protiv vr lo jake momčadi V. Gorice, ali unatoč tome Zabok je u ovom kolu ostavio više nego do bar dojam. Nakon tri odigrana kola u vodstvu su Srdoči s 9 bodova i skorom 4-1, druga je Gorica s utakmicom manje i 8 bodova uz skor 4-0, dok je Zabok na visokoj trećoj pozicji također s osam bodova, ali iz pet utakmica sa skorom 3-2. Zabočani su slobodni u če tvrtom kolu, a u petom će 12. studenog ugostiti Dugu Resu i Klek iz Ogulina. (T. Zrinšćak)

STK ZABOK – STK SAMOBOR 4 : 1

Mislav Posavec – Antonio Brakus 3 : 0 (11 : 8, 11 : 9, 11 : 7)

Petar Bašić – Hrvoje Mihalić 2 : 3 (11 : 9, 7 : 11, 11 : 7, 6 : 11, 10 : 12)

Hrvoje Martinec – Pavao Jozić 3 : 0 (12 : 10, 11 : 9, 13 : 11)

Mislav Posavec & Hrvoje Martinec –Hrvoje Mihalić & Antonio Brakus 3 : 0 (11 : 7, 11 : 3, 13 : 11)

Mislav Posavec – Hrvoje Mihalić 3 : 1 (11 : 2, 11 : 7, 9 : 11, 11 : 8)

STK ZABOK – HSTK VELIKA GORICA 2 : 4 Mislav Posavec – Marko Habijanec 3 : 1 (11 : 5, 11 : 8, 6 : 11, 11 : 9)

Petar Bašić – Martin Petrović 1 : 3 (7 : 11, 11 : 7, 9 : 11, 6 : 11)

Hrvoje Martinec – Karlo Javor 1 : 3 (3 : 11, 13 : 11, 5 : 11, 7 : 11)

Mislav Posavec & Hrvoje Martinec –Marko Habijanec & Martin Petrović 1 : 3 (10 :12, 6 : 11, 11 : 6, 2 : 11)

Mislav Posavec – Martin Petrović 3 : 1 (11 : 8, 6 : 11, 11 : 7, 11 : 5)

Petar Bašić – Marko Habijanec 0 : 3 (4 : 11, 9 : 11, 6 : 11)

Odbojka, 3. HOL sjever: 3. kolo: Bedex 1- Ivanec 3 3:0, Toplice 1 – Kitro Varaždin 2 3:0

Odigrano 3. kolo I. Hrvatske stolnoteniske lige - zapad Polovičan uspjeh Zaboka u prvom domaćem nastupu

Razgovor s Goranom Malogorskim, predsjednikom Futsal kluba Zagorje

Odigrano 6. kolo I. B Hrvatske kuglačke lige sjever Pakrac-Papuk uvjerljiv protiv Zaboka

2.

Kup osvojili kadeti Gaj Mača

Videković

UMaču je odigrano finale Kupa NS KZŽ za kadete u kojem su se sučelile ekipe Gaja iz Mača i Mladost iz Zabo ka te nakon preokreta i puno bolje igre slavili su igrači Gaja rezulta tom 5:2 i time osvojili Kup. Su sret je počeo šokom za domaćina. Tek što se krenulo sa centra, igra či Mladosti odlučno su krenuli ka golu Gaja te je loptu dobio Pavel Zrinšćak koji je pospremio u ne branjeni dio gola nemoćnog Ben kovića. Ovaj pogodak unio je ma lu konfuziju u redove domaćina, ali kako je igra odmicala tako su igrači Gaja polako, ali sigurno pre uzimali igru i počeli opasno pri jetiti vrataru Mladosti Sinkoviću. Takova igra rezultirala je izjedna čenjem u šesnaestoj minuti. Net ko od igrača obrane Mladosti na kon ubačaja s desne strane Levaka igra rukom u svom šesnaestercu i sudac Kožar opravdano pokazu je na bijelu točku. Siguran izvođač za izjednačenje bio je Ostojić po slavši loptu u jednu, a vratara Sin kovića na drugu stranu. Od tada igru u potpunosti preuzima Gaj i već pri kraju prvog poluvremena

Ostojić donosi potpuni preokret, od minus jedan u prvoj minuti do plus jedan u 32. minuti te se tim rezultatom, 2:1, i otišlo na odmor. Cijeli susret riješen je u prvih pet minuta drugog poluvremena. Na ime, u 44. pogodak za vodstvo od 3:1 postavlja I. Mendek da bi sa mo minutu kasnije na nedostiž nih 4:1 uveo Gaj na sama „vrata ra ja“ Levak. Do kraja susreta vidjeli smo dominaciju domaćina te po jedan pogodak na svakoj strani – u 58. minuti za Gaj pogodak postiže Strelar dok poraz Mladosti ubla žava svojim pogotkom u 71. minu ti Adamić Cunjak. Nakon što je od

lična sudačka trojka označila kraj susreta i počelo slavlje igrača Ga ja na semaforu je ostalo zapisa no – Gaj Mače 5, Mladost Zabok 2. Moram naglasiti da je ovo zai sta bila divna utakmica u kojem su gledatelji mogli uživati, a put prema Kupu uz cijelu ekipu Ga ja ipak su mali veći pečat dali Du gorepec, Ostojić, Kramarić i Bajs. Da parafraziram svog kolegu no vinara "Gaj ima duplu krunu!“ Ka detsku i juniorsku! Nakon susreta pehar pobjedniku Kupa uručio je Stjepan Merkaš, predsjednik NS KZŽ dok se medalje dijelili djelat nici Saveza Juraj Sirovec, tajnik,

Božidar Smrekar, povjerenik za delegiranje sudaca, Slavko Tepuš, itd. Prigodne plakete za Kup dobili su suci Nikola Kožar, Boris Petriš ko, Stjepan Pešec i delegat susre ta Mladen Ciglenečki. Organizaci ja utakmice bila je na vrlo visokom nivou i djelatnici NK Gaj Mače za služuju svaku pohvalu.

GAJ M – MLADOST Z 5:2 (2:1) MAČE. Igralište NK Gaj. Gledatelja: 250. Sudac: Nikola Kožar (Donja Stubica). Pomoćnici: Boris Petriško (Donja Stubica), Stjepan Pešec (Gornja Stubica). Delegat: Mladen Ciglenečki (Sveti Križ Začretje)

Strijelci: 0:1 P. Zrinšćak 1'; 1:1 Ostojić 16' – 11 m; 2:1 Ostojić 32'; 3:1 I. Mendek 44'; 4:1 Levak 45'; 5:1 Strelar 58'; 5:2 Adamić Cunjak 71'.

GAJ MAČE: Benković, Pozaić, Kramarić, Raškaj, Kucelj, Levak, Rihtarić, I. Mendek, Ostojić, Miljan, Bajs.. Još su igrali: Šćapec, Pavlek, Strelar, T. Mendek, Babić, Piljak i Dugorepec. Trener: Marko Poslon. MLADOST ZABOK: Sinković, Mladić, Stepić, Tisanić, Bašić, Fruk, Kolar Kovačić, P. Zrinšćak, Varović Vukić, J. Zrinšćak, Kuleš. Još su igrali: Bivol, Adamić Cunjak, Šilipetar, K. Krznar, I. Krznar, Lončar i Varjačić. Trener: Marijan Glavač.

Pobjednik Kupa Mladost Zabok

Milorad Videković KRAPINA

UKrapini je odigrano finale Kupa NS KZŽ za pionire u kojem su se sučelili Zago rec Krapina i Mladost Zabok ko je je osvojila, nakon izvođenja je danaesteraca 5:6, Mladost Zabok. Susret je bio vrlo zanimljiv te smo u prvom poluvremenu vidjeli dva pogotka, a nitko od klubova ni je imao neku vidljiviju dominaci ju već bi rekli da su igrali „al pari“. Poveli su igrači Mladosti. Nakon jednog ubačaja iz kornera loptu je krivo zahvatio Lovrić te preva rio svog vratara u 15. minuti. Se damnaest minuta kasnije Zago rec dolazi do izjednačenja. Opet je korner donio pogodak – jedan uba čaj odlično je zahvatio Noa Rihtar,

kapetan Zagorca te svladao gostu jućeg vratara Piljeka. Neriješenim rezultatom otišlo se na odmor. U drugom poluvremenu unatoč ve likoj dominaciji Zagorca nismo vi

djeli golove u regularnom dijelu. Tako da se prišlo izvođenju jeda naesterca prilikom kojih je brilji rao vratar Mladosti Luka Piljek obranivši dva jedanaesterca i do

nio svojoj dobroj i vrlo borbenoj ekipi Mladosti zasluženo

ZAGOREC

ZAGOREC

Hučić Žukina,

Kiseljak, Hlebec, Leško, Presečki, Lovrić, Cesarec, Veseljak,

Đurek; još su igrali: Erceg, Biruško, Babić, Škada, Škudar, Ban, Radovečki; trener: Ivan Anić-Ćurko

MLADOST ZABOK: Piljek, I. Gregurić, Vurnek, Martinić, Pilski, T. Gregurić, Mutak, Jurina, Tuđa, Poslek, Vuglec; još su igrali: Brcko, Nesek, Lončar, Kuljanić, Topolovec, Rafajec; trener: Dragan Roksandić

KOLA

Jadran LP i dalje bez poraza

Nogometaši Jadrana LP i dalje ne znaju za poraz. U desetom su ko lu remizirali u derbiju bez golova kod Bjelovara, koji je nakon go stujuće pobjede Sesveta pao na treće mjesto, dok je Jadran LP naravno zadržao vodstvo, ali pr vi pratitelj je sada momčad Se sveta. Belišće se gostujućom pobjedom protiv Zagorca i neo čekivanim posrtajem Zrinskog J kod kuće protiv Međimurja probi lo na čevrtu poziciju. U seriji po zitivnih rezultata je Trnje koje je remiziralo protiv Dugog Sela, ali se još uvije nije odlijepilo dalje od trinaestog mjesta. Hrvace je bilo uvjerljivo protiv Marsonije. Jeda na pogodak je bio dovoljan za sva tri boda Jadranu P protiv Mlado sti iz Ždralova, a vrijednu gostu juću pobjedu izborila je Opatija kod Osijeka II. Zagorec koji je u velikoj krizi rezultat u idućem ko lu u petak 28.10. gostuje kod dru goplasiranih Sesveta. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

8

Nikola Marić (Jadran LP)

7

Selmir Mahmutović (Marsonia),

6

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Igor Lepinjica (Jadran P), Nail Omerović (Osijek II), ..

REZULTATI 10. KOLA:

Rezultat 10. kola:

ZAGOREC KR - Belišće 0:2

Dugo Selo - Trnje 2:2

Jadran P - Mladost Ž 1:0

Grobničan - Sesvete 0:1

Osijek II - Opatija 1:3

Hr vace - Marsonia 4:1 Bjelovar - Jadran LP 0:0 Zrinski J - Međimurje 1:2

PAROVI 11. KOLA:

Sesvete - ZAGOREC KR (petak 28.10. u 15 sati)

Međimurje - Dugo Selo Jadran LP - Zrinski J Marsonia - Bjelovar Belišće - Osijek II Mladost Ždralovi - Grobničan Trnje - Jadran P

Belišće do pobjede u 10 minuta

U10. prvenstvenom kolu Su perSport Druge NL kra pinski Zagorec ugostio je Belišće i pretrpio visok, 1:4, poraz. Bio je ovo susret koji je Zagorec „morao dobiti“ ako se želio izvu ći iz donjeg dijela prvenstvene lje stvice. Tako je i počelo. Od prve minute potpuna dominacija Za gorca. Gosti se grčeviti brane i do sredine prvog dijela nisu praktički izašli sa svoje polovice, dok igra či Zagorca pucaju iz svih raspolo živih „oružja“, ali lopta nikako u mrežu. Ili su bili za malo nepreci zni ili ih je u tome sprječavao si gurni vratar gostiju Vranjković. I kada se najmanje očekivalo gosti dolaze u vodstvo. Igrala se 25. mi nuta kada su igrači Belišća konač no prošli središnju liniju igrališta i izborili su korner. Tada smo vi djeli ono što smo u ovom prven stvu puno puta vidjeli. Odličan centaršut Bačića, Gazić loptu pro pušta kroz noge do samog Anoi ća, obrana Zagorca mirno gleda, a on lakoćom savladava nemoćnog Vinceljaka. No, Zagorec vraća vr lo brzo. Već minutu kasnije, Maj cenić šalje upotrebljiv centaršut loptu dočekuje Chikola i puca gla vom, ali Vranjković odbija na nje govu žalost do slobodnog Elijaha koji pogađa za 1:1. Nakon izjed načenja Zagorec pojačava, ali do kraja poluvremena ne uspijeva re alizirati svoju premoć te se na od mor odlazi neriješenim rezulta tom. Drugo poluvrijeme – druga priča. Slab, da ne napišem očajan

ulazak Zagorca u igru, što gosti ko riste jer oni znaju utakmica traje 90 a ne 45 minuta. Sve je riješeno vrlo brzo. U deset minuta susre ta, zahvaljujući prije svega poklo nima obrane Zagorca, gosti posti žu tri gola i cementiraju sigurno vodstvo i pobjedu. Bio je ovo če tvrti uzastopni poraz (posljednja pobjeda 10. rujna protiv Bjelova ra, op.a) a što se dogodilo u dru gom poluvremenu – (ne) kvaliteta, slaba pripremljenost, nemoć, net ko drugi će to dobiti – ostavljam da analiziraju oni koji su kompe tentniji od mene. Svoj sljedeći, 11. kolo, prvenstveni susret Zagorec igra već u petak, 28.10., u Sesveta ma kod istoimenog domaćina koji je trenutno drugoplasirana mom čad lige.

ZAGOREC – BELIŠĆE 1:4 (1:1)

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gledatelja: 100. Sudac: Patrik Pavlešić (Duga Resa) 7. Pomoćnici: Martina Neralić (Karlovac), Patrik Krmar (Zaprešić). Četvrti sudac: Darko Jurčević (Karlovac). Delegat: Hrvoje Brešić (Zagreb)

STRIJELCI: 0:1 Anočić (25); 1:1 Elijah (26); 1:2 Anočić (58); 1:3 Gazić (64); 1:4 Gazić (68).

ZAGOREC: Vinceljak 5,5; - Braun 6; Matković 5,5; Cetina 5,5; -Landripet 6; Jug 6 (78. Vinski -); Majcenić 6,5; Chicola 6,5 (78. Topolovec -); Elijah 6,5 (67. Bračević -); Karković 5 (78. Kulenović -) – Smrekar 6. - . Trener: Damir Petravić 6. BELIŠĆE: .Vranjković 7; - Mitsis 7; Grgić 7; Mlinarić 7 (82. Lacković -); Stojanac 7; Matasović 7; - Seok 6,5

(71. Conjar -); Poljak 6 (46. Kovačić 6,5); Bačić 6 (46. Kalanj 6,5) – Gazić 7; Anočić 7,5. Trener: Davor Rupnik 7.

Žuti kartoni: Zagorec: Jug (20); Majcenić (57); Cetina (75); Kulenović (84); Braun) 90+1). Marsonia: Seok (39). Crveni kartoni: - Igrač utakmice: Silvio Anočić (Belišće). Prvenstveni susret koja su obilje žila dva bitno različita poluvreme na. U prvom je dominirao domaćin, ali je rezultat ipak ostao neriješen. Drugo poluvrijeme u potpunosti je pripalo gostima iz Belišća koji su, za razliku od Zagorca u prvom di jelu, realizirao svoje prilike, a sve je riješio u nepunih deset minuta, od 58. do 68. minute, kada su postigli tri pogotka.

Gaj u sučevoj nadoknadi dotreće uzastopne pobjede

MAČE – Nakon dva uzastopna go stovanja, Gaj Mače je u 11. kolu 3. NL centar dočekao Trešnjevku. U oba gostovanja Gaj je zabilježio uvjerljive pobjede, navijestivši bo lje dane, pa su navijači na domaćem terenu očekivali nastavak serije. U tom duhu Gaj je i krenuo u utakmi cu i dominirao, no prilika nije bilo previše. Ipak, valja izdvojiti priliku Tomislava Haramusteka u 22. mi nuti, kada je pomalo iznenađuju će dobio loptu na poklon, spustio se prema golmanu Dominiku Lon čariću, no ovaj je jako dobro izašao i obranio udarac Haramusteka. Iz dominacije Gaja, kontru su doče kali gosti i odmah je pretvorili u vodstvo. Igrala se 27. minuta kada se Karlo Josipović oslobodio na de snoj strani, ubacio u sredinu, Vla dimir Burić kvalitetno je sve to po pratio i pogodio za 0:1. No, Gaju nije dugo trebalo za odgovor. U 34. mi nuti Luka Radić je potegnuo jedan volej, koji nije pronašao put do go la, no lopta se odbija do Cvrtile, koji dolazi iz drugoga plana i vraća stva ri na početak, 1:1. Do odmora Gaj ako da malo smiruje utakmicu, ne juri pod svaku cijenu po brzi preo kret, pa se bez prilika u zadnjih de

set minuta prvoga dijela, na odmor odlazi sa 1:1. U nastavku su nam i jedni i drugi ostali dužni, s tim da gosti zaista nisu odigrali ništa vri jedno pažnje. Istini za volju, ni Gaj nije odigrao bajno nastavak, ali je ipak zaslužio pobjedu, do koje je na kraju na dramatičan način i stigao. Pokušavao je Gaj nekim ubaciva njima, ali nije bili ploda, uglavnom akcije nisu bile propraćen kvalitet no na drugoj stativi. No, Gaj je pr vu priliku za rješavanje utakmice imao u 63. minuti, kada je u kazne nom prostoru srušen Dino Cvrtila.

Baš je Cvrtila sam izveo udarac sa bijele točke, ali je pucao preko gola, pa je ostalo 1:1. I kada se već činilo da će utakmica završiti bez pobjed nika, duboki u sučevoj nadoknadi, točnije u njegovoj četvrtoj minuti, jedna ispucana lopta iz obrane Gaja prouzročila je pravi meteže u polo vici Trešnjevke. Martin Šaban ju je glavom proslijedio i kada se činilo da će gosti otkloniti opasnost, net ko iz obrane Trešnjevke u pokušaju da ispuca loptu, uputio je istu u ve likom luku prema svome golu. Bi la je to tzv. svijeća, koja je stvorila

velike probleme golmanu Lončari ću, koji je nekako uz pomoć prečke uspio isprva obraniti, no on se za petljao u mrežu, a sve je to pratio Radić, prvi stigao do lopte i pospre mio loptu u mrežu za veliko slav lje Gaja. Neće ova igra Gaja ostati kao istaknuta u ovom dijelu sezo ne, ali pobjeda je sasvim zaslužena i vrlo vrijedna. Treći je to uzasto pan uspjeh Gaja zaredom, koji se popeo na šesto mjesto, a u 12. ko lu gostuje kod Mladosti u Petrinji. (Elvis Lacković)

GAJ MAČE – TREŠNJEVKA 2:1

SUCI: Kožarec, Batušić, Kupres GLEDATELJA: 200 STRIJELCI: 0:1 Burić 27', 1:1 Cvrtila 34', 2:1 Radić 90+4'

GAJ MAČE: Strahonja, Cvrtila (90+5' Gregurić), Postonjski, Haramustek, Josipović, Gajski (65' Šaban), Se dak (65' Vukadin), Ivetić, Mazalović (81' Krpanec), Tepšić (46' Sambol), Radić; trener: Marijan Glavica TREŠNJEVKA: Lončarić, Dujmović (77' Josić), Budimir, Agatić, Josipo vić (77' Jozić), Mioč, Mihelić, Godić, Grbeša, Nadinić (70' Rojka), Burić (90+1' Horvat); trener: Dario Jančić

Gaj se probio na šestu poziciju

Nakon pobjede protiv Trešnjevke Gaj se probio već na šestu pozici ju. Derbi Karlovca 1919 i Vrapča je odgođen zbog vodom natoplje nog travnjaka u Karlovcu, što je iskoristilo Lučko i pobjedom pro tiv Dinama OO došlo na čelo lje stvice. Istu je činjenicu iskoristio i Maksimir koji se pobjedom pro tiv Lukava probio na drugo mje sto. Samobor igra sve bolje, a u ovom je kolu na svom travnjaku nadvisio HAŠK. Pobjedu za por vatak u "gornji dom" ostvarile su Ponikve protiv Mladosti, dok su Bistra i Sava Strmec, kao i Ravni ce i Kurilovec remizirali uz po po godak na svakoj strani. U idućem kolu Gaj Mače u subotu u 15 sati gostuje kod petrinjske Mladosti. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

Jacob Tarasenko (Segesta)

Frano Medić (Maksimir)

Vladimir Burić (Trešnjevka)

Vlatko Martinović (Vrbovec), Filip Hodak (Maksimir)

Marko Brekalo (Lučko)

REZULTATI 11. KOLA:

GAJ MAČE - Trešnjevka 2:1

Lučko - Dinamo OO 3:2 Karlovac 1919 - Vrapče (odgođeno za 24.10.)

Bistra - Sava Strmec 1:1 Ravnice - Kurilovec 1:1 Maksimir - Lukavec 3:1 Samobor - HAŠK 1903 3:1 Ponikve - Mladost 2:0

PAROVI 2. KOLA:

Mladost - GAJ MAČE (subota 29.10. u 15 sati) Dinamo OO - Trešnjevka HAŠK 1903 - Ponikve Lukavec - Samobor Sava Strmec - Ravnice Vrapče - Bistra Vrbovec - Karlovac 1919 Lučko - Segesta

4. NL SREDIŠTE ZAGREB SKUPINA A KOMENTAR 10. KOLA

Golubovec i Tondach ne puštaju vrh

Iza nas je 10. kolo 4. NL sredi šte skupina A. Vodeća dvojka, zagorski klubovi Golubovec i Tondach i dalje sjajno guraju i ne puštaju vrh. U ovom kolu u zagorskom derbiju Tondach je još u subotu pobijedio Stu bicu sa 2:0 i izbio na vrh na 24 sata, a onda je u nedjelju Go lubovec sa 1:0 svladao Odru pa se vratio u vodstvo sa 26 bo dova, jedan više od Tondacha. Rudar DZ je također u nedje lju stigao do 1:0 pobjede i to protiv Prečkog pa je stigao već do 6. mjesta sa 14 bodova. Još su tri zagorska predstavnika igrala u subotu, ali na tri go stovanja samo je Mladost Za bok uzela bod. Zabočani su kod Blata odigrali 2:2 i to su stigavši 0:2 u samo dvije mi nute u završnici. Straža je po ražena kod Brezovice 1:3, dok je Klanjec gostovao kod Za greba, gdje je izgubio 0:4. Za bočani drže 9. mjesto sa 13 bo dova, koliko ima i 12. Klanjec. Straža je na 14. mjestu sa 9 bo dova, dok je Stubica na zada jem, 16. mjestu sa 7 bodova. U 11. kolu na rasporedu su opet tri zagorska derbija. Tako će u subotu u 15.30 sati Straža do čekati Tondach, a u nedjleju su na rasporedu još dva derbija. Mladost Zabok u 10 sati uju tro dočekuje Golubovec, dok će u 14.30 igrati Klanjec i Ru dar DZ. Stubica će u nedjelju u 14.30 dočekati Blato.

NOVI GOLUBOVEC – Golubovec

je u 10. kolu 4. NL središte skupina A dočekao Odru. Kako je dan prije Tondach pobjedom u zagorskom derbiju protiv Stubice izbio na pr vo mjesto, Golubovec je tražio novi domaći uspjeh za povratak na pr vo mjesto. Već od samoga početka pokazalo se da će to biti jako tvr da i čvrsta utakmica, protiv Odre, koji su bili vrlo čvrsti u bloku. U prvom poluvremenu Golubovec je pokušavao, ali prilika nije bilo pu no. Ipak u dva navrata Dubravko Vujica je sam išao na golmana, no nije realizirao prilike. Ipak, u za vršnici poluvremena događa se trenutak odluke. Igrala se 40. mi nuta kada je upućena duga lopta

broj 961 /

Rudar DZ do nove pobjede

DUBRAVA ZABOČKA – U 10. ko

lu 4. NL središte skupina A Rudar DZ je dočekao Prečko. Nakon sjaj ne pobjede kod Sesvetskog Kraljev ca i sve bolje forme, pravi izazov je bio dolazak Prečkog, koje je stiglo sa šestog mjesta, ali samo sa dva boda više, pa ga je Rudar pobjedom mogao i preskočiti. Zanimljivo da je u zapisniku od 36 igrača, njih 21 bilo mlađe od 21 godine, a u prvim momčadima, čak 13, sedam kod do maćina i šest kod gostiju.

Rudar DZ na odmor s minimalnim vodstvom

Rudar DZ je zaprijetio već u 2. minu ti kada je dobru loptu na desnoj stra ni dobio Florian Videk, krenuo je par metara i pucao malo pored gola. Go sti su prvi udarac imali u 4. minuti.

Iz slobodnjaka je sa 30 metara pu cao Filip Jaković, ali bio je to vrlo ne precizan udarac pa opasnosti za do maćine nije bilo. U 12. minuti Prečko gubi jednu loptu u otvaranju, Mou hcine Rhadi daje odlično za Dorija na Bakeka, koji kreće prema golu, či ni se u sjajnoj poziciji, no sustiže ga Jaković i otklanja opasnost. U 15. mi nuti gosti prijete preko lijeve stra ne, lopta je ubačena u sredinu gdje je Solomon H Cho, ali Karlo Pole i Fran Gelo na golu domaćina nekako otklanjaju opasnost. I onda u 16. mi nuti Rudar DZ dolazi do vodstva. F. Videk je dobro ubacio, Rhadi pucao u blok, no na nekih 10 metara malo iskosa Lovro Topolovec sjajno rea gira na odbijanac i glavom od preč ke pogađa za 1:0. U 21. minuti gosti se spuštaju prema golu domaćina, a sa 20 metara puca Siniša Đurić, ali dosta preko gola. U 36. minuti Ge lo ispucava loptu sa svojeg gola, ona preskače skupinu igrača i kreće trka Bakek-Jaković. Brži je ipak Jaković pa opasnosti nema. Na drugoj strani u 37. minuti nakon ubacivanja s lijeve strane lopta se odbija na 20 metara na drugoj strani, ali dosta iskosa, na nju natrčava Nikola Jakovljević i pu ca jako, ali i neprecizno, pored prve stative. U završnici prvog dijela tem po je bitno pao i na odmor doma ćin odlazi sa minimalnim vodstvom.

Prečko stiskalo, Rudar se obranio

Na početku nastavka po jedna prijetnja na obje strane, ne previ še opasna. Prvo su gosti zaprijeti

li preko Marijana Grubišića čiji je udarac otišao malo pored gola u 47. minuti, a onda domaćini u 53. mi nuti, kada J. Videk iz slobodnjaka sa 20 metara puca malo pored go la. U 56. minuti Rhadi krade jednu loptu na 45 metara od gola Preč kog, pokušava dati za Bakeka ko ji bi sam izašao na Klanjčića, ali je povučen. Kada lopta nije stigla do Bakeka, sudac vraća na prekršaj, a J. Videk sa 25 metara puca preko gola. U 70. minuti gosti prijete iz kornera, ubacio je Niko Marić i ga đao Grubišića, no ovaj je loptu na nekih 5-6 metara zamalo proma šio. Da je pogodio, bilo bi jako opa sno. U 72. minuti Rino Katunarić proigrao je u kaznenom prostoru Grubišića, koji sa Poleom na leđi ma odlično puca iz okreta, a lopta odlazi malo pored lijeve stative. U 75. minuti opet su gosti u napadu, lopta je ubačena na drugu stativu, a u skoku je najviši Ismaila Abio la Aremu, koji puca glavom, no Ge lo hvata loptu. Na drugoj strani u 76. minuti duga lopta na Roberta Pavetića, no u zadnji čas Katuna rić glavom vraća loptu Klanjčiću. U 81. minuti opet opasnost pred domaćim golom. Ponovno se Gru bišić dobro snašao u kaznenom prostoru, zadržao loptu i pucao u blok, no ona se odbila do Đurića, koji se 4-5 metara iskosa umjesto da puca daje povratnu, ali u prazan prostor, gdje nema njegovih sui grača. U 82. minuti Sergej Baltić iz slobodnjaka pogađa živi zid, a mi nutu kasnije Gelo loše reagira ne jednu ne prejaku loptu, no pred cr tom izbija Kristijan Valaško. Preč ko sve više stišče, ali u 90. minuti Pavetić bježi u jednu kontu, no od

lazi previše desno i puca pored go la. U sučevoj nadoknadi Prečko je bilo jako blizu izjednačenja. Grubi šić je sa 12 metara pogodio prečku, a odbije u loptu Aremu šalje pored golmana, ali T. Valaško spašava na crti. Prečko je u nastavku bilo bli zu poravnanju, no Rudar se odlu čio na obranu i uspio stići do no va tri boda, kojima je skočio na već 6. mjesto.

Mario Videk trener NK Rudar DZ: ''Pobjeda u ovaj puta ne prelijepoj utakmici. Težak teren, nedostaju nam 2-3 igrača, no dečki su se bo rili i izborili pobjedu. Gost kvalite tan, dobar, u igri čak i dominantni ji, no mi smo se podredili obrani, s obzirom da smo došli u rano re zultatsko vodstvo i na kraju sretno i spretno priveli utakmicu kraju. Velike čestitke ekipi na borbenosti, dali su sve od sebe i sa još pomla đenijim kadrom došli smo do tri boda. I sreća nam se malo nasmi ješila, no daleko od toga da smo to liko loši bili. Bilo je i dobrih stva ri, moglo je biti i bolje i gore, sve u svemu zadovoljan.''

Jasmin Ganić trener NK Prečko: ''Nekad sreća okrene leđa. Tri zi cera, prečka, bolji na terenu, poka zali smo jedan karakter, dojam do bre ekipe, ali domaćinima ostaju sva tri boda nažalost, samo se bo dovi pišu, ne dojam. Moji su deč ki dali maksimum od sebe, nismo uspjeli i idemo dalje. Mlada je ovo ekipa, koja će, vjerujem, dati bo lje rezultate u budućnosti.'' (Elvis Lacković)

Dario Bobek u tvrdoj utakmici eurogolom donio nova tri boda

na lijevu stranu, nekako se odbila na nekih 18 metara do Darija Bo beka, a ona je uslijedio fantastičan udarac u kontra rašlje za 1:0. Pra vi eurogol. U nastavku Golubovec je pao, a Odra je osvježila kadar sa izmjenama. No u tom periodu teš ko je nešto za izdvojiti. Domaćini su pokušali obraniti vodstvo, imale neke polu kontre, no dosta potro šeni nije to bilo ništa konkretno. No, u fazi obrane sve je funkcio niralo. Iako nije bilo lako, možda i najteže do sada, Golubovec je sti gao do još jedne pobjede, zadržao niz nepobjedivosti i ostao na vode ćoj poziciji. U 11. kolu Golubovec će u Zabok na zagorski derbi protiv Mladosti. (Elvis Lacković)

listopad

LISTA STRIJELACA

8

Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko)

Luter Filip (4 KU) (NK Odra)

6

Bobek Dario (NK Golubovec)

Ćavar Marko (NK Polet (SK))

Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec)

Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)

VIDIĆEK Borna (NK Straža) Vujica Dubravko (NK Golubovec)

5

Frtalj Karlo (3 KU) (NK Tondach)

Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach)

Navrotskyi Maksym (NK Zagreb) Pešec Nikola (NK Stubica) Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ))

4

Lasić Ivan (1 KU) (NK Polet (SK)) Turk Patrik (2 KU) (NK Mladost Zabok) Vlatković Niko (NK Polet (SK))

REZULTATI 10. KOLA

Brezovica - Straža 3:1 Tondach - Stubica 2:0 Blato - Mladost Z 2:2 Golubovec - Odra 1:0 Zagreb - Klanjec 4:0 Rudar DZ - Prečko 1:0 Polet (SK) - S. Kraljevec 2:1 Vojnić 95' - Špansko 0:2

PAROVI 11. KOLA:

Špansko – Brezovica 29.10.2022. 15.30 h

S. Kraljevec – Vojnić 95' 29.10.2022. 15.30 h

Prečko – Polet (SK) 28.10.2022. 19 h

Klanjec – Rudar DZ 30.10.2022. 14.30 h

Odra – Zagreb 30.10.2022. 14.30 h

Mladost Zabok – Golubovec 30.10.2022. 10 h

Stubica – Blato 30.10.2022. 14.30 h

Straža – Tondach 29.10.2022. 15.30 h

Tondach do nove pobjede u zagorskom derbiju

BEDEKOVČINA – Zagorski derbi u 10. kolu 4. NL središte na raspo redu je bio u Bedekovčini, gdje je Tondach dočekao Stubicu. I jedni i drugi i kolo prije imali su zagorske derbije i bili su uspješni, Tondach kod Mladosti u Zaboku, Stubica na domaćem terenu protiv Straže. Gledajući ljestvicu i igre ove jeseni Tondach je kao favorit ušao u ovu utakmicu, no Stubica je nakon do laska novog trenera Damira Sreba čića živnula protiv Straže i ovo je bila prilika da se vidi koliko može protiv ekipe iz samog vrha ove lige. Na odmor s minimalnim vodstvom domaćina

Nakon početnog ispitivanja sna ga, prvi su zaprijetili gosti i to u 9. minuti kada je iz slobodnjaka sa 20 metara dosta iskosa pokušao Mati ja Drempetić. Lukavo je gađao prvi kud, oko živog zida, no Leon Volo der je bio spreman i odbio je lop tu u korner. U 13. minuti na drugoj strani, nakon ubačaja s desne stra ne glavom puca Franko Borovčak, ali malo pored gola. Stubica brzo izvodi loptu i kreće duga za Nikolu Pešeca, koji je sam, ali Voloder pra ti igru i izlazi na 30-ak metara i ot klanja potencijalnu opasnost. U 21. minuti nakon ubačaja s lijeve stra ne Pešec se našao u vrlo dobroj si tuaciji na 10 -ak metara, ali glavom puca pored gola. U 24. minuti Ton dach dolazi do vodstva. Nakon uba čaja s desne strane Robert Jurina sjajno se snašao na drugoj stativi, uz nešto lošiju reakciju Ivana Če kolja, smirio je loptu i pogodio za

1:0. U 27. minuti Drempetić se iz borio za udarac sa 16 metara, ali Vo loder opet brani, a nakon odbijene lopte Čekolj u sredini traži Pešeca, no lopta ne dolazi do njega. Novi pokušaj gostiju dolazi u 33. minu ti, nakon ubacivanja s lijeve strane i gužve, lopta se odbija na 20 me tara na Pešeca, koji puca jako, ali i visoko preko gola. Pešec je pucao i u 35. minuti, iz slobodnjaka sa 25 metara iz slobodnjaka, ali pored go la. U 44. minuti odlično je zapucao Borovčak sa 20 metara, tik pored gola Davida Mužine. Inače, kiša je dosta kvarila prvo poluvrijeme no borbenosti nije nedostajalo. Na od mor se tako odlazi sa minimalnim vodstvom domaćina.

Bobinec potvrdio pobjedu Tondacha

U nastavku u 47. minuti prvi prije te domaćini. Nakon što je lopta sti

Brezovica u nastavku slomila Stražu

4. NL središte skupina A gostovala kod Brezovice. Bilo je to drugo uza stopno gostovanje Straže, nakon po raza u zagorskom derbiju kod Stubi ce. Brezovica je prije ove utakmice imala dva boda više, pa ne treba go voriti što bi eventualna pobjeda do nijela Straži u borbi za bijeg sa dna ljestvice, jer je u utakmicu ušla sa 14. mjesta. Straža je u utakmicu uš la sa samo četiri zamjene, no u prvih 45 minuta golova nije bilo, pa se na odmor otišlo sa 0:0. A onda je u na stavku, vrlo brzo u manje od 20 mi nuta Brezovica riješila susret u svo ju korist. Naime, Veno Smolčić je u 51. minuti doveo Brezovicu u vod stvo, da bi samo šest minuta kasnije, u 57. minuti Antonio Fabijanec po godio za 2:0. Kada je Mate Miličević u 68. minuti zabio za 3:0 bilo je ja sno da je Brezovica jako blizu pobje di. No, tračak nade budi Luka Kan tolić u 72. minuti, kada zabija za 3:1. U 74. minuti u igru ulazi Dennis Kr snik, a samo tri minute kasnije, na žalost dolazi do teže ozljede kolje na ovoga igrača, koji mora napustiti igru. Kako je baš u 74. minuti Stra

ža napravila zadnje dvije moguće za mjene, završnicu utakmice odigrala je sa 10 igrača. Golova više nije bi lo, Brezovica je tako stigla do pobje de kojom se definitivno diže iz po četne krize, dok Straži nije lako, jer je ovo bio treći uzastopni poraz, a u 11. kolu nimalo lak zadatak, jer u za gorskom derbiju stiže Tondach. (El vis Lacković)

gla s lijeve strane Karlo Frtalj pu ca iz prve sa 20 metara, ali lopta se od bloka odbija u korner. Na dru goj strani u 49. minuti Robert Gla vač na desnoj strani daje povratnu za Drempetića, koji produžuje do Marija Landripeta, koji sa 20 meta ra puca pored gola. U 50. minuti na drugoj strani Frtalj prima loptu na desnoj strani, čeka malo neko op timalnije rješenje, ali na kraju pu ca, no to je lagan posao za Muži nu. U 52. minuti slobodan udarac za Stubicu iskosa da 20 metara s li jeve strane izvodi Drempetić i pu ca vrlo dobro, ali lopta odlazi malo pored druge stative. U 69. minu ti Karlo Bobinec za Tondach pu ca iz slobodnjaka sa 25 metara, ali pogađa živi zid, a sve isto ponavlja se u 70. minuti. U 74. minuti Pešec je izborio slobodan udarac na 20 metara, Drempetić je pucao, a Vo loder odličnom paradom obranio.

No, nije odmah Tondach otklonio opasnost, lopta se odbila desno, pa je vraćena na nekih 7-8 metara na Glavača, koji se borio sa trojicom, ali na kraju je ipak ostao bez udar ca. I onda u 79. minuti Tondach stavlja obje ruke na sva tri boda. Petar Boronjek je odlično na lije voj strani izmiješao obranu Stu bice, izborio se za udarac iskosa, Voloder je obranio ali lopta se od bila do Bobinca koji sa par meta ra pogađa praznu mrežu za 2:0. U 82. minuti Frtalj puca s lijeve stra ne malo preko gola. U 86. minuti Drempetić puca iz slobodnjaka s desne strane i pogađa vanjski dio mreže. U 89. minuti Frtalj bježi sam u kontru, prebacuje Mužinu, ali puca pored gola. Do kraja prilika nije bilo i Tondach dolazi do još jedne pobjede. No i Stubica je po kazala određene kvalitete, pa se u nastavku natjecanja može nadati boljim rezultatima.

Drago Bartolić trener NK Tondach: ''Mislim da smo sasvim zasluženo pobijedili. Teška utakmica, borbe na, na teškom terenu, ali naša po bjeda je zaslužena i idemo dalje.''

Damir Srebačić trener NK Stubica: ''Borbena prvenstvena utakmi ca. Tondach je zasluženo pobije dio. Bili su iskusniji danas. Bila je lijepa utakmica za nas koji vodi mo, manje za publiku. A mislim da i ovaj teren nije prikladan za ovu 4. ligu.'' (Elvis Lacković)

TONDACH – STUBICA 2:0

SUCI: Abaz, Cindrić, Gorše GLEDATELJA: 50

STRIJELCI: 1:0 R. Jurina 24, 2:0 Bobinec 79'

TONDACH: Voloder, Bartolec (46' I. Bosec), Kralj, Hendija, Borovčak, Merlin (68' Boronjek), Frtalj (90+2' Gorički), L. Jurina (77' Horvat), D. Bosec, R. Jurina, (68' Bobinec), Gredelj (46' Frančina); trener: Drago Bartolić

STUBICA: Mužina, Petir, Matuša, Čekolj (46' Božić), Vlahović, Iskrić (46' Glavač), Pešec, Kelava, Drempetić, Mar. Landripet, Mat. Landripet; trener: Damir Srebačić

BREZOVICA – STRAŽA 3:1

SUCI: Al Issa, Baković, Brezić GLEDATELJA: 80

STRIJELCI: 1:0 Smolčić 51', 2:0 Fabijanec 57' 3:0 Miličević 68', 3:1 Kantoci 72'

BREZOVICA: Krizmanić, Puntarić, Đuričić, Smolčić, Celiček, Anić (65' Prša), Relja, Fabijanec (84' Milašinović), Miličević (84' Kulašević), Babić (69' Skender), Šegota; trener Ivan Klarić

STRAŽA: N. Travnikar (74' Drašković), Kodelič, Rafaj, Gajster, Firer, T. Travnikar (74' Krsnik), Janžek, Boršić (46' Mikša) (62' Kantolić), Vidićek, M. Čuček, Biruš; trener: Robert Varjačić

BLATO - MLADOST Z 2:2 (0:0) BLATO: igralište NK Blato, GLEDATELJA: 50, SUCI: Glavić, Kordej i Marić.

STRIJELCI: 1:0 Črnjević 68' (ag), 2.0 Kulašević 70', 2:1 Brezak 80', 2:2 Črnjević 81'.

BLATO: Kvakan, Tonković (61' Mihaljević), Tudjek (58' Elez), Suden, Kovačić, Eterović, Kulašević, Knežević (88' Papić), Jurišić, Čilić, Lipovac.

TRENER: Mladen Muškovac

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić, Košćak, Šoštar (67' Škrlec), Mi. Benčić (90'+1 Tumpić), Kotarski (67' Brezak), Tomek, Tarle, Črnjević, Žugec, Hrastinski (69' Krajačić).

TRENER: Stjepan Poljak

ZAGREB - KLANJEC 4:0 (1:0) ZAREB: igralište u Veslačkoj, GLEDATELJA: 80, SUCI: Forko, Tomić i Lasić.

STRIJELCI: 1:0 Buceta 3', 2:0 Navrotskyi 54', 3:0 Ružić 80', 4:0 Buceta 90'

ZAGREB: Bukovski, Tarle, Popov, Vlajsović, Dominiković (80' Zbožil), Buenanueva, Buceta, Cho (80' Barić), Pinchuk, Ružić (80' Regvar), Navortskyi. TRENER: Dražen Medić KLANJEC: Humski, F. Pavlinić, Brlek, Drčić, K. Pavlinić (75' Pleško), Lovrek, Vrabec, Leš, Petrišić, Iveković (75' Kodrnja), Mustač. TRENER: Dragutin Tomašković

CRVENI KARTON: Brlek 51' (drugi žuti karton)

BLATO - Nakon domaćeg poraza protiv Tondacha Zabočani su se iz Blata vratili kući s bodom. Trenera Poljaka može veseliti da je njegova momčad ovaj puta pokazala veću borbenost, ali i karakter nego tje dan ranije kada su kod kuće pora ženi u zagorskom derbiju od Bede kovčanaca. Prvo poluvrijeme ostat će upamćeno po pokušaja Šoštara iz 30. minute kada je izašao sam pred domaćeg vratara, pokušao ga lobati, ali ovaj je obranio njegov udarac. Sve bitno za utakmicu do godilo se u njenom nastavku. Do maći su poveli u 68. minuti nakon što se lopta u gužvi nespretno od bila od Črnjevića i odsjela u mreži za 1:0. Samo dvije minute kasnije Kulašević koristi pogrešku Tarlea i povećava vodstvo Blata na 2:0. Za bočani nisu odustajali i to im se isplatilo. U periodu od 80.-81. mi nute uspjeli su preokrenuti rezul tat i kući u Zabok donijeti bod. Na 2:1 smanjio je Brezak koji je od lično poentirao glavom na uba čaj Matije Benčića s desne stra ne iz slobodnog udarca. Konačnh 2:2 postavio je Matija Črnjević na

asistenciju Škrleca i tako se iz tra gičara pretvorio u junaka utakmi ce. Ovaj bod bit će veliki poticaj za mladu momčad Stjepana Poljaka. (T. Zrinšćak)

RUDAR DZ – PREČKO 1:0 SUCI: Šandrk, Lekšić, Jelić

GLEDATELJA: 150

STRIJELAC: 1:0 Topolovec 16'

RUDAR DZ: Gelo, Topolovec (66' Pavetić), K. Valaško, F. Videk (79' Mutak), J. Videk, Rhadi, Šušak (59' Tisanić), Bakek (79' Martinić), T. Valaško, Ferček, Pole; trener: Mario Videk

PREČKO: Klanjčić, Kolak (46' Marić), Jaković, Katunarić, Baltić, Đurić, Bočvarov, Stipić, Grubišić, Cho (46' Aremu), Jakovljević; trener: Jasmin Ganić

GOLUBOVEC – ODRA 1:0 SUCI: Denić, Mufa, Žiger GLEDATELJA: 100

STRIJELAC: 1:0 D. Bobek

GOLUBOVEC: Škvorc, Mat. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec Vujica, N. Bobek (72' B. Leško), D. Bobek, A. Risek (46' Horvat Vuk), Sokolić, Vukić (57' Kresonja); trener: Tomislav Škudar

ODRA: Zubak, Brebrić (78' Ban), Štefanac, Adžaga, Kovačić, Turković, Ante Gudelj, Luter, I. Gudelj (57' Hanachi), Topalović (46' Pavlek), Santana (46' A. Gudelj); trener: Ivan Milas

BREZOVICA

Straža

kolu

4. NL – središte skupina A, 10. kolo: Brezovica – Straža 3:1

Jedinstvo pobjedom u derbiju preuzelo vodstvo

U SVETOM KRIŽU

'Mali' Mata

Milorad Videković SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Klanjec pao u nastavku nakon isključenja Brleka

i

prvotimaca.

Zagreb

u svojim re dovima imao čak šest stranih igra ča, od čega četiri s ukrajinskom putovnicom. Upravo su Buceta i Navrotskyi bili ti koji su radili ra zliku, iako se mora priznati da je Klanjec do isključenja Brleka u 51. minuti bio ravnopravan protivnik.

Drčić imao svoj dan i malo vi še sreće u završnici, mogao je Kla njec i bolje proći u Zagrebu. Već u 1. minuti u šansi je Klanjec, točnije F. Pavlinić koji krade loptu Popovu i spušta se prema vrataru Bukov skom, a ovaj hrabrom interven cijom spašava siguran pogodak. Dvije minute kasnije gosti vode. Nesporazum zadnjeg reda Klanjca nakon dubinske lopte koristi Bu ceta i laganim, ali preciznim udar cem glavom sprema loptu iza leđa Humskog za 1:0. U 8. minuti Drčić, Brlek i F. Pavlinić imaju situaciju 3 na 1, ali Pinchuk u posljednji tre nutak blokira udarac F. Pavlinića. Slijedi period bolje igre domaćih u kojem bilježimo dva pokušaja Do minikovića i jedan Navrotskyia, ali rezultat se nije mijenjao. U 34. mi nuti nakon prilke domaćih vratar

Humski brani i brzo baca u kontru koju završava Drčić dobrim udar cem, ali Bukovski odlično brani. Zadnju priliku u prvom dijelu ima Klanjec, ponovno je na sceni Dr čić koji izlazi sam na Bukovskog, ali ovaj krajnjim naporom ponov no brani njegov udarac. Početkom drugog poluvremena Klanjec je po kušao visokom pritiskom porav nati. No u prevelikoj želji Brlek je nepotrebno napravio jedan oštar prekršaj duboko na polovici doma ćina, zašto je dobio žuti karton, a kako mu je to bi drugi na utakmi ci automatski je iskljčen i Klanjec je nastavio s igračem manje. Samo tri minute trebalo je domaćima da materijaliziraju prednost. S desne strane nabacio je Buceta, na drugoj stativi našao se Navortskyi i ruti nirano pogodio za 2:0. Samo tri mi nute kasnije Drčić je po treći puta sam pred Bukovskim, ali ovo nije njegov dan i vrlo dobri domaći vra tar ponovno iz ovog dvoboja izla zi kao pobjednik. Buceta je ponov no aktivan u 71. minuti, no Humski vrlo dobro brani njegov udarac s 12-13 metara udaljenosti. U 80. mi nuti Ružić je odlično izveo slobod ni udarac, malo ukoso s desne stra ne, prebacio je živi zid, a lopta se od vratnice odbila u mrežu za 3:0. Konačnih 4:0 postavio je Buceta u 90. minuti nakon odlične asitenci je Navrotskyia. (T. Zrinšćak)

Derbi 9. kola 1. zagorske nogo metne lige odigran je u Svetom Križu Začretju, gdje je Jedinstvo 3:1 pobjedom protiv Oštrca pre uzelo prvo mjesto sa 20 bodo va. Prvi je to poraz Oštrca, ko ji je sada drugi sa 18 bodova. Pregrada je slavila kod Lobo ra 3:2 i dalje drži treće mjesto sa 17 bodova, dok prvu četvor ku zatvara Ivančica, koja na kon 2:1 protiv Sloga na 4. mje stu ima 16 bodova. Oroslavje je sa 6:0 pobijedilo Mladost MB i sada je na 5. mjestu sa 14 bodo va. Rudar M je odigrao 2:2 pro tiv Inkopa i drži 6. poziciju sa 12 bodova, dok je Lobor pao na 7. mjesto sa 11 bodova. Slijedi od 8. do 10. mjesta trojka sa 9 bo dova, Inkop, Zagorec VT i Slo ga. Mladost MB na 11. mjestu ima 6 bodova, a Matija Gubec je u 9. kolu stigao do prve po bjede i to 3:1 kod Zagorca VT. Ostao je zadnji ali sada sa sa mo bodom manje od Mladosti, koju baš dočekuje u narednom kolu. U tom, 10. kolu Jedinstvo gostuje kod Sloge, a Oštrc do čekuje Rudar M. Pregrada će bi ti domaćin Oroslavju, a Ivanči ca gostuje kod Zagorca VT. Na papiru vodeća četvorka bi tre bala do novih bodova, no vidjet ćemo hoće li baš svi proći ne okrznuti. Derbi začelja i susje da igra se u Gornjoj Stubici, gdje Matija Gubec dočekuje Mladost MB, a Inkop će u Poznanovcu biti domaćin Loboru. Utakmice se igraju u nedjelju 30. listopa da u 14.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

Kunštek Darko (4 KU) (NK Jedinstvo (SKZ))

Udevetom kolu 1. ŽNL odigran je derbi susret između, do ove uta kmice, drugoplasiranog Jedin stva i prvoplasiranog Oštrca koji je dobio, sasvim zasluženo, domaćin rezultatom 3:1. Od prve minute susreta gledali smo otvorenu borbu obje momčadi za tri bo da. U prvih dvadesetak minuta bila je to utakmica koja se više odvijala na sredi ni terena da bi sve pokrenula 19. minuta. Naime, dosuđen je slobodni udarac isko sa s desne strane obrane Jedinstva. Loptu je namjestio Gregurić i uputio prema še snaestercu domaćina. Stoperi Jedinstva malo su zakasnili na skok, što je iskoristio Petrić i glavom proslijedio loptu u nebra njeni dio mreže Hanžeka. Vodstvo Oštrca. Ovaj pogodak bila je inicijalna kapsula za Jedinstvo. Od tog trenutka malo poma lo potpuno preuzima igru i opasno prijeti vrataru Škofu, najbolji pojedinac gostiju, jer već tri minute kasnije nakon pogotka gostiju Jedinstvo je imalo priliku preko Šo štarića, ali je njegova lopta udarena gla vom za malo promašila okvir gola. Tako va igra domaćina isplatila se u 35. minuti kada je u jednom skoku nepropisno zau stavljen Kunštek, a odlični sudac Turčin dosuđuje jedanaesterac. Siguran realiza tor za izjednačenje bio je sam Kunštek te se na odmor otišlo neriješenim rezulta

RUDAR M 2 INKOP 2

MIHOVLJAN – U 9. kolu 1. zagorske no gometne lige Rudar je u Mihovljanu do čekao Inkop. Teško da bi netko tipovao na to da će pred kraj jesenskog dijela međusobni susret ove dvije ekipe Rudar M dočekati na višoj poziciji, ali tako se dogodilo. Rudar M je u ovaj susret ušao sa sedmog mjesta sa 11 bodova, dok je Inkop imao tri boda manje na 10. mje stu. Dakle, ova je utakmica mogla doni jeti svašta. A bolje je u utakmicu krenuo Inkop, kojega je Josip Pavić u 10. minu ti doveo u vodstvo, te se sa 0:1 otišlo na odmor. U nastavku, u 51. minuti Miha el Škrlec je zabio i za 0:2. No, u završni ci domaćini se vraćaju. Prvo je Robert Kuharić u 81. minuti iz kaznenog uda rac smanjio na 1:2, da bi u 2. minuti su čeve nadokande Nino Grozdek pogodio za konačnih 2:2. Tako je na kraju ipak završilo podjelom bodova, a Rudar M je ostao ispred Inkopa na ljestvici. (El vis Lacković)

IVANČICA 2 SLOGA 1

Golubić Roman (NK Pregrada)

Karlo (NK Oštrc)

Petrić Mihael

ZLATAR BISTRICA – U 9. kolu 1. zagor ske nogometne lige Ivančica je dočekala Slogu i u utakmicu ušla kao favorit. Ta ko se Ivančica i postavila i već u 9. mi nuti Luka Škvorc je zabio za 1:0. No, do odmora Sloga se držala, pa je prvi dio završen 1:0. No, vrlo brzo u otvaranju nastavka Mario Šumiga u 48. minuti di že na 2:0. Nažalost, u 70. minuti došlo je do teže ozljede igrača Sloge Martina Pošteka, koji je nakon sudara sa golma nom domaćina Matijom Nulijem morao izvan igre, a pozvana je i hitna. Znalo se Ivančici već događati ove sezone da prokocka 2:0, pa su se možda navijači prepali u 73. minuti, kada je Siniša Slukan iz kaznenog udarca smanjio na 2:1. No, ovaj puta Ivančica je održala vodstvo i stigla do nove pobjede. (Elvis Lacković)

LOBOR 2 PREGRADA 3 NOVI GOLUBOVEC – U 9. kolu 1. za gorske nogometne lige Lobor je doče kao Pregradu. Pogled na ljestvicu gdje Lobor za Pregradom uoči ove utakmi ce zaostaje samo tri boda mogao je do

NL-središte

enigma

obranu Oštrca

Strijelci: 0:1 Petrić (19); 1:! Kunštek (35 – 11 m); 2:1 Junković (61); 3:1 Šoštarić (71).

JEDINSTVO: Hanžek, Žunar, Sinković, Majsec, Pernjek (87. M. Piljek), Mirt (46. Jurman), Kunštek (90. Horvat), Vukić (46. Kosalec), Martinec (90. K. Piljek), Šoštarić (81. Vorih), Junković. Prerdstavnikm klu ba: Filip Vukić.

OŠTRC: Škof, Trčak, Markuš, Filipec (46. Kesak), Šavorić (67. Sviben), Benčić, Sr pak, Gregurić, Dominić, latin, Petrić. Tre ner: Željko Deak.

tom. U drugo poluvrijeme puno su bolje ušli domaćini – trener domaćih ubacuje Jurmana i Kosaleca i Jedinstvo igra brže i preciznije - te su već u 47. minuti imali „zicer“ kada je Škof obranio sa pet metara udarac glavom Junkovića a Sinković neo bjašnjivo pucao snažno sa tri metra po kraj gola umjesto da je jednostavno sa mo postavio nogu i lopta bi sama ušetala u gol. Ovaj promašaj skoro je bio osve ćen na drugoj strani kada je domaći vra tar Hanžek čudesno „izvadio“ loptu is pod grede nakon udarca glavom Petrića. U 61. minuti Jedinstvo dolazi do vodstva. Izveden je korner, a na prvoj stativi vratar Škofa neometan utrčava Junković i neo branjivo pogađa sam donji desni kut go la Oštrca. Četiri minute kasnije vidjeli smo reprizu gola sa jednom razlikom ovoga puta Škof je odlično obranio Šoštarićev

maćinima dati dodatan motiv za borbu protiv ekipe, koja se bori za sam vrh, od kojega ni Lobor nije daleko, a baš ga je ova utakmica mogla ili približiti ili udalji ti. Bolje je krenula Pregrada i Dejan Kolar je u 17. minuti zabio za 0:1. No, Pregrada na odmor nije otišla sa prednošću, jer je Lovro Đurinec u 40. minuti pogodio za 1:1. Vrlo brzo u nastavku pala su još dva gola. Pregradu je drugi puta u vodstvo doveo Roman Golubić u 47. minuti, no samo dvije minute kasnije Goran Bužić pogađa za novo izjednačenje. No, u 76. minuti R. Golubić pogađa još jednom, za već treće vodstvo Pregrade, koje ovaj puta gosti ne ispuštaju i stižu do pobje de. (Elvis Lacković)

OROSLAVJE 6

MLADOST MB 0

OROSLAVJE – U 9. kolu 1. zagorske no gometne lige Oroslavje je dočekalo Mla dost MB. Domaćini u zadnje vrijeme sa boljim formom, gosti očajnički traže neki bod, a očaj je tim veći što je kadar zbog ozljeda i kartona sve tanji. I doma ćini na klupi samo sa jednom zamjenom, gosti sa dvije. I onda, vjerojatno prije ne go su stigli i svi gledatelji, oni koji su došli mogli su vidjeti možda i najbrži gol u žu panijskim ligama. Naime, Mladost MB je izvela početni udarac, kapetan Ma tija Čukman je dao za brata Juricu, ovaj natrag za Filipa Tomorada, koji je vra tio golmanu Dominiku Babiću, no lopta je prije njegove noge odskočila, prevari la ga i to je ekspresnih 1:0 za Oroslavje. Bio je to poticaj domaćinima za na kra ju uvjerljivu pobjedu. Jurica Grlić je u 37. minuti zabio za 2:0, a u nastavku još 4 gola domaćina. Goran Mihovljanec za bio je dva gola, u 53. i 65. minuti, Mario Šimić se u strijelce upisao u 73., a Manu le Frinčić u 77. minuti. Oroslavje se diže i stiže već na 5. mjesto, a Mladosti prijeti da padne na zadnje, jer u 10. kolu gostu je kod NK Matija Gubec, koji ima samo bod manje, a jedina je ekipa na ljestvici iza Bistričanaca. (Elvis Lacković)

ZAGOREC VT 1

MATIJA GUBEC 3

VELIKO TRGOVIŠĆE – U 9. kolu 1. za gorske nogometne lige Zagorec je u Ve likom Trgovišću dočekao NK Matija Gu

udarac. Ipak, u 70. minuti Jedinstvo za ključuje utakmicu – „mali“ Matej Maj sec - Mata koji je tijekom cijele utakmice stvarao probleme obrani Oštrca i bio naj bolji pojedinac utakmice probio je po tko zna koji put svoju stranu te ubacio loptu u šesnaesterac gostiju gdje ju neshvatljivo promašuje Benčić, a Šoštarić poklon pri hvaća i pogađa mrežu nemoćnog Škofa. Do kraja susreta bilo je još nekoliko po luprilika na obje strane, ali se rezultat ni je mijenjao pa je na semaforu ostalo za pisano. Jedinstvo 3. Oštrc 1.

JEDINSTVO – OŠTRC 3:1 (1:1) SVETI KRIŽ ZAČRETJE. Igralište Jedinstva. Gledatelja: 200. Sudac: Martin Turčin (Tuhelj). Pomoćnici: Karlo Sumpor (Gornja Stubica), Krunoslav Boroša (Gornja Stubi ca). Delegat: Dario Kušan (Zabok).

bec. Gosti su stigli još uvijek bez pobjede u najtežoj situaciji, a nisu ni domaćini daleko od borbe za opstanak. Kada se već činilo da će se na odmor bez golova, gosti dolaze do vodstva i to iz kazne nog udarca. U 44. minuti za 0:1 zabio je Andrija Bačani. U nastavku domaćini se vraćaju u igru u 62. minuti kada je za 1:1 zabio Franko Županec. No, ovaj pu ta Matija Gubec ipak dolazi do bodova, a utakmicu rješava u pet minuta. U 70. minuti Nikola Boltek je zabio za 1:2, da bi u 75. minuti Mate Tomić pogodio i za konačnih 1:3. Matija Gubec je i dalje za dnji, ali sada, nakon prve pobjede samo sa bodom manje od Mladosti MB, koju čeka u 10. kolu. (Elvis Lacković)

DESINIĆ 2

VATROGASAC

Krunoslav Škof vratar Oštrca:

"Super smo krenuli u utakmicu i onda se dogodio nespretni penal, 1:1. Neka ko mi se čini da je taj drugi gol za vod stvo preokrenuo utakmicu, ali time ne umanjujem njihovu zasluženu pobjedu jer mi se čini kao da su to oni više že ljeli, bili su agresivniji i svaki put, po gotovo u drugom poluvremenu, prvi na lopti. Ništa – mi idemo dalje jer još ima dosta utakmica“:

Matej Majsec igrač Jedinstva:

"Mislim da smo sasvim zasluženo osvojili sva tri boda. Nakon što smo primili taj pogodak uspjeli smo se kon solidirati te da smo nakon izjednače nja bili puno bolja momčad. Čestitam i Oštrcu na korektnoj i fer utakmici.“

ta, a u 72. minuti iz istog razloga je do bio još jedan žuti, što znači i crveni. No, Đalski nije uspio zabiti, pa Toplice dola ze do pobjede i skaču na 4. mjesto. (El vis Lacković)

Pobjede vodeće trojke, Toplice izbile na četvrto mjesto

0

DESINIĆ – U 9. kolu 2. zagorske lige vodeći Desinić je dočekao Vatrogasac. Nakon što su se kolo prije odvojili na pet bodova od Radoboja, nogometaši Desi nića tražili su još jednu pobjedu za na stavak sjajnog niza i održavanje na sa mom vrhu. No nije bilo lagano. Prvih 45 minuta završilo je bez golova. Vrlo brzo u nastavku Desinić je ostao sa 10 igra ča. Siniša Fruk je u 45. minuti dobio pr vi žuti karton, a već u 51. minuti i drugi, oba zbog preoštrog starta. No, Desinić je i sa igračem manje uspio stići do sva tri boda. U 62. minuti Mario Serdar je zabio za 1:0, a u 68. Igor Stiplošek po godio je i za 2:0 i novu pobjedu, te i da lje 5 bodova prednosti na vrhu ljestvice. (Elvis Lacković)

ĐALSKI 0 TOPLICE 1 GUBAŠEVO – U 9. kolu 2. zagorske lige Đalski je dočekao Toplice. Razlika na lje stvici bila je dva boda u korist Đalskog, od kojega se kao branitelja naslova oče kivalo i više u ovoj sezoni. No, nakon ove utakmice situacija je još i gora, jer je sti gao domaći poraz. U 35. minuti dosu đen je kazneni udarac za Toplice, koji je u 0:1 pretvorio Dražen Kranjčec. Sa tim se rezultatom otišlo na odmor. U na stavku Toplice su obranile prednost, ia ko su od 72. minute igrali sa 10 igrača. Naime, Nino Šoštarko je u 53. minuti za radio žuti karton zbog preoštrog star

MLADOST B 5 MILENGRAD 2005. 3 BELEC – U 9. kolu 2. zagorske lige Mla dost Belec je dočekala Milengrad 2005. Nakon pobjede kod Radoboja, kojom je Mladost nagovijestila ulazak u borbu i za sam vrh, u ovoj utakmici pobjeda se nametala kao imperativ. No, nije naj bolje krenulo za domaćine. Erik Galina je u 10. minuti doveo goste u vodstvo. Već u 13. minuti Danijel Hunjak je porav nao, ali Galina je u 15. minuti ponovno doveo Milengrad 2005. u vodstvo. Na kon tri gola u 5 minuta, do odmora go lova nije bilo, a u nastavku kreće preo kret Mladosti Belec. Silvio Klarić je već u 48. minuti izjednačio, da bi u 57. minu ti doveo domaćine u vodstvo. Domago ja Šaka je u 70. minuti zabio za 4:2, no Mihael Vnučec u 79. smanjuje na 4:3. U samoj završnici Silvijo Buden, u 87. mi nuti postavlja konačnih 5:3. Pobjeda je to kojom Mladost B drži priključak sa Radobojem, koji na 2. mjestu ima samo bod prednosti. (Elvis Lacković)

OMLADINAC 0

RADOBOJ 9

DUBROVČAN – U 9. kolu 2. zagorske lige Omladinac je dočekao Radoboj. Nakon domaćeg poraza od Mladosti iz Belca, Radoboj je tražio povratak na po bjedničke staze, kako se zaostatak od pet bodova za Desinićem ne bi povećao. A Omladinac bez pobjede ove sezone i sa samo 11 igrača u zapisniku. Već u 6. minuti David Švaljek je doveo Radoboj u vodstvo. Matija Vidović je u 20. minuti zabio za 0:2, a Švaljek je još jedan gol za 0:3 zabio u 39. minuti. U nastavku Ra doboj je zabio još čak 6 golova. Već u 46. minuti Vidović je zabio svoj drugi gol za 0:4, a u 64. je Antonio Smrečki pogodio za 0:5, a Filip Mikša je u 76. pogodio i za 0:6. Na kraju su viđena i dva hat tricka. Naime Smrečki je zabio još dva gola, u 81. i 84. minuti, da bi svoj treći gol u 88. minuti zabio i Švaljek za konačnih 0:9. (Elvis Lacković)

Na vrhu 2. zagorske li ge nakon 9. kola kad je u pitanju vodeća trojka – ista meta isto odsto janje. Naime, tri vodeće ekipe stigle su do pobje da. Vodeći Desinić je sa 2:0 svladao Vatrogasac, i sada na prvom mjestu ima 25 bodova. Radoboj je sa čak 9:0 slavio kod Omladinca i zadržao drugo mjesto sa 20 bo dova, no samo bod ma nje na trećem mjestu ima Mladost B koja je sa 5:3 bila bolja od Mi lengrada 2005. Toplice su sa 1:0 slavile kod Đal skog i izbile na 4. mje sto sa 11 bodova. Đalski je 5. sa 10 bodova, Vatro gasac je mjesto niše sa bodom manje, a na za dnja dva mjesta su Mi lengrad 2005. i Omladi nac sa po 4 boda. U 10. kolu vodeći Desinić go stuje kod Toplica, Ra doboj dočekuje Đalski, Mladost B će u goste Va trogascu, a derbi začelja u Budinščini igraju Mi lengrad 2005. i Omladi nac. Utakmice se igraju u nedjelju 30. listopada u 14.30 sati. (Elvis Lac ković)

LISTA STRIJELACA:

Božiček Antonio (NK Vatrogasac (B))

Hanžić Hrvoje (NK Đalski) Hunjak Danijel (NK Mladost Belec)

Majsec Renato (3 KU) (NK Vatrogasac (B)) Smrečki Antonio (NK Radoboj) Švaljek David (NK Radoboj)

Bručić Antun (1 KU) (NK Mladost Belec) Kranjčec Dražen (3 KU) (NK Toplice)

Lončarić Marko (NK Desinić) Lončarić Mario (NK Desinić)

PAROVI 2. KOLA:

Toplice – Desinić Vatrogasac – Mladost B Milengrad 2005. –Omladinac Radoboj – Đalski

Jedinstvo 962123

Oštrc 953123

Pregrada 9522279

+1318

Ivančica 9441 1813 +5

Oroslavje 9423

Rudar (M) 9333

15 +3

17 -3

Lobor 9324 14 15 -1

Inkop 9234 1519 -49

2. ŽNL KOMENTAR 9. KOLA

Cilj - omasoviti školu košarke

Ove godine Košarkaški klub Krapina sa svojim seniori ma se uključuje u prven stveno natjecanje te smo iskoristili jedan od treninga kluba da razgovaramo sa trenerom seniora Mar kom Golubom zamolivši ga da nam naj prije malo kaže o sebi: „Košarku sam po čeo trenirati u sklopu sekcije u osnovnoj školi Ljudevit Gaj te od tog trenutka po činje moj košarkaški put. Tijekom sred njoškolskog obrazovanja osnovao se Košarkaški klub Krapina u kojem sam nastupao za mlađe dobne kategorije te upisao pokoji nastup za seniore. Na kon srednjoškolskog obrazovanja, 2008. godine upisujem Kineziološki fakultet u Zagrebu te se malo udaljujem od košar ke i kluba. Na kraju 3. godine fakulteta odabirem smjer košarka, te se ponov no vračam košarci, ali kao trener. Kroz dvije godine predavanja, prakse i uče nja vraćam se u Košarkaški klub Krapina gdje počinjem raditi kao trener u mla đim dobnim kategorijama. 2016. godine počinjem raditi kao nastavnik Tjelesne i zdravstvene kulture u Srednjoj školi Kra pina. Kroz suradnju kluba i škole, ekipa Srednje škole Krapina, po prvi puta na stupa na Državnom natjecanju iz košar ke te u prvoj godini osvaja 5. mjesto, a sljedeće godine 4. mjesto. Potaknuti tim rezultatom naših mladih nada, vodstvo kluba uporno je radilo na formiranju se niora, te smo kroz proljeće i ljeto 2021. godine oformili iste“, rekao nam je Mar ko Golub.

Malo o povijesti kluba?! „Košarkaški klub Krapina osnovan je u proljeće, 2007. godine. Za prvog pred sjednika izabran je Zoran Strehovec, koji je tu funkciju obnašao do 2011. go dine. Njega nasljeđuje današnji pred sjednik Branko Kučko. U prvoj sezoni (2007./2008.), klub se počeo natjeca ti u C1 ligi, te je bio jedan od osnivača amaterske košarkaške lige pod nazivom „Liga bez Granica“ u kojoj su sudjelova li klubovi iz sjeverozapadnog dijela Hr vatske te klubovi iz Slovenije. Klub je u prvoj sezoni u C1 ligi osvojio 8. mjesto, u „Ligi bez Granica“ 4. mjesto, a mlađe dobne kategorije, kadeti i juniori, osvo jili su 2. mjesto u 4. ligi. Prvi trener seni ora bio je Goran Kmezić koji je danas u upravnom odboru kluba. Najbolji rezul tati kluba bilježe se u kategoriji kadeta pod vodstvom tadašnjeg, na žalost da nas pokojnog, trenera Križnika, kada su

2011. godine pobjeđivali klubove sa više desetljetnom tradicijom poput KK Vuči ći, KK Medveščak, KK Zagreb i drugih, te postali prvaci 2. kadetske lige, i samim time stekli uvjete za nastup u 1. ligi, u kojoj su također nastupili sljedeću sezo nu! Također, trener Križnik osvojio je i u juniorskoj konkurenciji iste godine prvo mjesto u 3. ligi! Košarkaški klub Krapi na također se može pohvaliti ženskom košarkaškom ekipom koja se natjeca la u periodu od 2014. do 2018. godine. Naše juniorke, popularno zvane „Kra pina Beauties“ natjecale su se u 2. ligi centar. U sezoni 2017/2018. izborile su prvo mjesto te se sljedeće godine na tječu u 1. ligi. Najbolja igračica, Vlatka Bilal, u svim natjecateljskim sezonama bila je najbolja ili među tri najbolja stri jelca lige. Ista ekipa u dresu Srednje ško le Krapina, sudjelovala je na Državnom natjecanju srednjih škola 2020. godine. Igračice: Ivana Špiljak, Patricija Vrhov ski, Marta Obadić, Monika klasić, Jana Horvat, Vlatka Bilal, Lana Horvat, Tina Klasić, Katarina Rebernjak, Lana Mik ša, Klaudija Vincelj, Magdalena Hrček, Tea Horvat, Jana Horvat, Lea Kovačec, Ela Vešligaj, Diana Drakčevič, Marija Hrček – trenerica: Mateja Marinić.Od samog početka u klubu djeluje više ka tegorija – škola košarke, pretkadeti, ka deti, juniori te do 2013. godine i seniori. Od 2013. godine, klub je posvećen sa mo radu mlađih dobnih kategorija. Go dine 2021. Uprava kluba donosi odluku o ponovnom formiranju seniora. Rad u mlađim dobnim kategorijama urodio je plodom, te je ekipa za povratničku se zonu sastavljena uglavnom od doma

ćih košarkaša, jednim igračem iz Zabo ka te dvojicom iz Zagreba. Ekipa sezone 2021. /2022. – kapetan: Bruno Rano gajec, Martin Mlinarić, Lovro Čižmek, Daniel Strehovec, Noa Konjić, Ivan Po ljak, Nikola Poslončec, Matija Kovačec, Dino Benc, Martin Benc, Hrvoje Rano gajec, Petar Štrok, Karlo Borovčak, Lu ka Koren i Tomislav Jurković. Seniori su u povratničkoj sezoni osvojili 7. mjesto u 3. ligi Centar“. Koliko članova imate i osim seni orskog kako „stojite“ s mladim ka drom?

Vrlo smo zadovoljni brojem članova jer ih je oko stotinjak a po kategorijama bi to izgledalo ovako: Škola košarke (7-10 godina) – 35-40 djevojčica i dječaka; Mlađi kadeti (11-13 godina) – 15 dječa ka; Kadeti (14 – 16 godina) – 12 dječa ka; Juniori (17 – 18 godina) – 12 dječa ka; Seniori (18+) – 15.

Kako to da ste preuzeli klub koji do sada nije postizao osobite rezultate, a koliko mi je poznato prošle sezone nije se niti natjecao?!

U klubu sam počeo raditi kao apsolvent Kineziološkog Fakulteta (2013. godine), te sam iste i vodio seniore. Nakon dugih šest godina, ponovno sjedam na klupu seniora u sezoni 2021./2022. iz nekoli ko razloga. Povratak domaćih igrača u klub, formiranje mladih talentiranih ju niora kroz seniorsku ekipu, ponovno pri bližavanje sporta mladima na kojeg smo nekada bili izuzetno ponosni. Smatram da upornim radom kakvog su do sada dečki pokazivali u pripremnom periodu i prijateljskim utakmicama, rezultat ne može izostati.

Tko osim vas, prvi trener seniora, su djeluje u radu kluba?

„Branko Kučko, predsjednik; Zoran Stre hovec, potpredsjednik; trenerica škole košarke Mateja Martinić; Filip Križnik, trener mlađih kadeta, kadeta i juniora: pomoćni trener seniora Dino Štefanić“. I za kraj - Što očekujete od nove sezo ne i koji su ciljevi kluba u novoj sezoni? „U novoj sezoni cilj nam je dodatno omasoviti školu košarke te kontinuirani rad u mlađim dobnim kategorijama. Što se tiče seniora, ljestvica je postavljena visoko. Uz domaće dečke koji su prošle sezone stjecali iskustvo u 3. ligi, dove deno je nekoliko pojačanja iz Zagreba. Smatramo da imamo odličnu i mladu ekipu koja se može nositi s bilo kim u li gi što smo i dokazali osvojivši 1. mjesto na turniru u Ivancu, gdje smo igrali pro tiv dva drugoligaša koja se natječu u 2. ligi sjever.“

U Splitu održan plivački miting "Jadran Grand prix"

SPLIT - Na 25-metarskom baze nu bazenskog kompleksa Poljud održan je plivački miting "Jadran Grand prix" kao dio HEP Grand prix natjecanja HPS-a u sezoni 2022./23. Nastupilo je tristotinjak plivača i plivačica iz svih hrvatskih klubova. Među njima su bili i pli vači i plivačice Olimpa: Vanja Bar tol, Emma Horvat, Hana Blažević, Petar Pavalić, Patrik Erceg, Leon Novak, Ivan Fučkar, Enio Horvat i Niki Horvat pod stručnim vod stvom Ivice Androića. Olimpovci su izborili 26 finalnih utrka i osvo jili 13 medalja, od čega tri zlatnog, 7 srebrnoj i 3 brončanog sjaja. Naj uspješniji je bio Petar Pavalić ko ji je osvojio zlatne medalje na 100

leđno i 200 leđno, na 100 mješovito je bio četvrti, dok je na 50 leđno i 200 slobodno osvojio šesta mjesta. Svi ti rezultati ostvareni su u kate goriji A. Junior Patrik Erceg osvo jio je četiri medalje. Srebrni je bio na 200 leptir, 50 leptir i 100 leptir u konurenciji juniora, dok je na 50 leptri bio i bronačni u kategoriji A. Na 50 slobodno osvojio je četvrto mjesto u konkurenciji juniora, a na 100 slobodno osmo. Pet je bio u A finalima na 200 i 100 leptir. Mla đi junior, Leon Novak, osvojio je ukupno pet medalja. Zlatni je bio na 400 mješovito, srebni na 100 slobodno, 100 mješovito i 50 slo bodno, a brončani na 200 slobod no. Mlađa juniorka Emma Horvat,

osvojila je srebro na 200 leptir, dok je na 100 leptir bila brončana. Na 10 mješovito je bila peta, a na 50 slobodno osma. Vanja Bertol imala je pet plasmana među deset u kon kurenciji juniorki, a najbolji je bio četvrto mjesto na 50 leptir. Hana Blažević bila je nadomak medalja ma u konkurenciji 200 leptir i 50 leptir gdje je osvojila četvrta mje sta, dok je na 100 leptir osvojila pe to mjesto. Niki Horvat je u kon kurenciji mlađih juniora ostvario tri rezultatata među prvih deset, a najbolji mu je bio šesto mjesto na 200 prsno. U konkurenciji mla đih juniora Ivan Fučkar osvojio je sedmo mjesto na 50 slobodno. (T. Zrinšćak)

Bedekovčina tijesno poražena od Poleta

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine odigrali su utakmicu 6. kola u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je dočekala Polet, koji je bez poraza, ali sa dva remija. Utakmica je krenula igrom gol za gol, s tim Da je nekako uvijek vodio Polet, koji se malo i odvaja, te na 6:7 sa serijom 4:0 dolazi do 6:11. Do odmora diže tu prednost i na plus 6, bilo je 12:18. U nastavku Polet stara sa dva gola i dolazi do veliki plus 8. NO Bedekovčina se ne predaje i malo pomalo vraća se u utakmicu te u završnici nekoliko puta dolazi i na samo jedan gol zaostatka, no za potpuni preokret nije bilo dovoljno. Marko Mohač je u 59. minuti smanjio na 32:33, ali Josip Bendra u zadnjoj minuti zabija za potvrdu pobjede. Tek je u zadnjim trenucima Dejan Končić zabio za konačnih 33:34. Bedekovčinu su predvodili Dejan Končić sa 10 i Marko Mohač sa 9 golova, dok je za goste 10 golova zabio Josip Bendra. Bedekovčina na ljestvici drži 5. mjesto sa 6 bodova, a u 7. kolu gostuje kod Moslavca. (Elvis Lacković)

RK BEDEKOVČINA – RK POLET 33:34 (12:18)

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ Bedekovčina GLEDATELJA: 100 SUCI: Migač (Bjelovar), Žunić (Senj)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Pripeljaš, K. Kuleš, Meštrović Jambrek 2, Sovec 3, Mohač 9(2), Sinković, Majer, Habulin, Skočaj, Klokočovnik, Mikulec 2, Končić 110, Turković 5, Jurina 2; TRENER: Filip Martinić

U SAMOBORU ODRŽAN 2. OTVORENI REGIJSKI STOLNOTENISKI TURNIR

SAMOBOR - U Samoboru je održan 2. otvoreni regijski stolno teniski turnir na kojem je nastupilo dvadeset klubova i sedamdeset natjecatelja. STK Za gorec iz Krapine vraća se sa odličnim rezultatima. Naime, svi članovi kluba, predvođeni trenerom Brankom Krkalom, koji su nastupili na turniru osvo jili su prva mjesta u svojim kategorijama. Tako je Sara Rivetti, prva perjanica kluba, bez izgubljenog seta osvojila prvo mjesto u kategoriji najmlađe kadet kinje; Stella Presečki osvojila je prvo mjesto također bez izgubljenog seta u klincezama; Lovro Posilović osvojio je prvo mjesto u kategoriji klinaca dok je Vilim Posilović osvojio prvo mjesto u kategoriji najmlađih kadeta svla davši u finalu brata Lovru Posilovića koji se osim u kategoriji klinaca natje cao i u starijoj kategoriji najmlađih kadeta, u kojoj je osvojio odlično drugo mjesto. U starijoj kategoriji nastupale su također i Stella Presečki koja je u kategoriji najmlađih kadetkinja osvojila treće mjesto i Sara Rivetti koja je u mlađim kadetkinjama osvojila drugo mjesto izgubivši u finalu rezultatom 3:1 od drugo plasirane igračice Hrvatske u kategoriji mlađih kadetkinja - Vik torije Oslaković iz STK Jaska. (Milorad Videković)

Milorad Videković

VREMENSKA SLIKA:

Već su tri listopadska tjedna prošla većinom suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. U prošlom tjednu imali smo samo jedan nalet kiše u subotu popodne. Izgleda da bi i sljedećih tjedan dana moglo nastaviti u sličnom tonu. U utorak više oblaka uz nešto kiše. Ali nakon toga opet bablje ljeto koje pokvariti može jedino dugotrajnija magla u nizinama. Temperatura zraka ostaje relativno ugodna i u sljedećih tjedan dana, uključujući i blagdan Svih svetih. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak je jedini promjenjiv dan u ovom tjednu. Kombinacija oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Ujutro i prijepodne očekuje se val kiše ili pljuskova, a zatim popodne većinom suho uz postupno razvedravanje. Vjetar će s južine okrenuti na slab do umjeren sjeverac pa će dnevna temperatura ipak biti niža nego prošlih dana.

Po trenutnim pokazateljima srijeda i četvrtak bi trebali biti povoljni dani. Većin-

ski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za dugotrajniju maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Vjetar većinom slab. Noćna temperatura između 5 i 10, a dnevna oko 20 Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. U mjestima gdje se duže zadrži magla ostat će malo svježije.

Slično i u drugom dijelu tjedna, djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Ujutro i prijepodne će biti magle i niskih oblaka, a mjestimice se ona može zadržati čak i u popodnevnim satima. Noćna temperatura zraka između 5 i 10, a najviša dnevna uz dosta sunca oko 20 Celzijevih stupnjeva, ali u slučaju dugotrajne magle i niske naoblake ostat će niža.

Izgleda da ćemo slično početi i novi tjedan tako da bi vrijeme za blagdan Svih svetih trebalo biti blago i uglavnom suho. Jedina je nepoznanica odnos magle i sunca, a samim time i dnevna temperatura. Uz maglovito vrijeme bit će svježije, a sa sunčanim popodnevnima bi temperatura i dalje bila blizu 20 Celzijevih

Dječake su rodile:

Tatjana Kunštek, Pregrada

Marijela Jožinec, Klanjec

Marijana Ivanković Škrinjar, Krapinske Toplice

Jelena Šenjug, Zabok

Ana Džepina, Zlatar

Matea Hruškar, Budinščina

Valentina Buntak, Lobor Monika Peharec, Veliko Trgovišće

Nina Pelin, Đurmanec

Nives Fruk, Stubičke Toplice

Ivana Potočki, Stubičke Toplice

Ivana Kolar, Donja Stubica

Ross Carlisle, špijun i grof od Spaldinga, posvetio je život svojoj domovini. Kada otkrije tajne koje bi mogle ugroziti Englesku, stjeran je u kut. Morat će počiniti veleizdaju i hitno se dokopati Londona kako bi dokazao vlastitu nevinost prije nego što se Kruna okrene protiv njega. Za sigurnost Engleske spreman je odreći se svega, pa čak i svog života… sve dok ne sretne ženu čiji je čitav život nedokučiva tajna...

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite

Zagorski

3,

Lucija Zubić, Pregrada Ivona Cesarec

Krapina

Djevojčice su rodile:

Mateja Ivanjko, Desinić Renata Marković, Bedekovčina

Kristina Bunčić, Zlatar

Ime i prezime: Broj telefona:

18:00

29.10.

RENDEZ VOUS-AU CINEMA BAŠ ME BRIGA

Besplatan ulaz na projekciju filma Žanr: komedija drama

Redatelj: Julie Lecoustre, Emmanuel Marre Scenaristi: Mariette Désert, Julie Lecoustre, Emmanuel Marre Uloge: Adèle Exarchopoulos, Alexandre Perrier, Mara Taquin

Trajanje filma: 115 min.

sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Ivica Ivanišević: Kao pakao

Igor je volio žene, alkohol, masnu hranu i cigarete. Volio ih je toliko da ga je u 45. godini pokosio srčani udar. Kako je bio dobar čovjek, raspoređen je u raj. Po dolasku na odredište, poželio je taj sretan rasplet proslaviti uz žene, alkohol, masnu hranu i cigarete. Tada se morao suočiti s užasnom istinom da je u raju izvanbračni seks zabranjen, piju se samo voda i sokovi, jelovnik je surovo dijetalni, a duhana nema ni za lijek...

RENDEZ

Éric

Éric Besnard, Nicolas Boukhrief Uloge: Grégory Gadebois, Isabelle Carré, Benjamin Lavernhe Trajanje filma: 112 min.

Žanr: komedija Režija: Ljubomir Kerekeš Uloge: Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Marija Krpan, Andro Damiš, Milan Pavlović, Ksenija Marinković, Ana Begić Tahiri, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić…

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja

zagorje.com

Zivtov

Zabok 098.533.011

zagorje.digital@gmail.com

autobusni kolodvor

Anna Harrington: Kako grof zavodi961

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok

Knjigu će dobiti poštom

Anna Harrington: Kako grof zavodiknjiga

nezavisni regionalni portal

NAGRADNA

Ovan (21.ožujak -20. travnja)

U tjednu pred vama bit ćete puni novih ideja i zamisli. Na ljubavnom planu pokazat ćete i svoju lošu stranu, nestrpljivost što se drugoj strani neće svidjeti. Zdravlje u redu, a i raspoloženje će vam biti na nivou. SAVJET TJEDNA: Trudite se!

Bik (21.travnja-21. svibnja)

Svi nepromišljeni i nelegalni potezi stići će vam na naplatu. Tjedan će obilovati napetim situacijama, a vi biste se trebali početi navikavati na neočekivane obrate. U ljubavi niste našli ravnotežu. Pratit će vas stres, frustracije i napetost. SAVJET TJEDNA: Odvojite vremena za sebe!

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja)

Bit ćete primjer kako treba funkcionirati na radnom mjestu. Jasno ćete izražavati ono što vam treba. Vezani Blizanci već su se uhodali u vezi. Zdravlje dobro, osim sitne nervoze koja će brzo proći. SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakodnevici!

Rak (22. lipnja-22. srpnja)

Najviše oko posla bit ćete angažirani oni koji se bave trgovinom i uslužnim djelatnostima. Oni koji svoj posao vole radit će ga sa zadovoljstvom. Malo nervoze mogao bi vam donijeti posao. SAVJET

TJEDNA: Budite na što više društvenih događanja!

Lav (23. srpnja-22. kolovoza)

Ovog se tjedna vaša dinamika posla povećava. Zbog toga ćete biti stalno napeti i zahtjevni prema kolegama. Imat ćete potrebu kontrolirati svoju ljubavnu situaciju. Osjećat ćete posljedice umora. SAVJET

TJEDNA: Ne poduzimajte ništa na svoju ruku!

Djevica (23 kolovoza-22. rujna)

Postali ste jako zreli i to će znati prepoznati vaši nadređeni. Smiješi vam se jedno poslovno putovanje. S partnerom ćete komunicirati smireno. Birat ćete riječi i biti prava podrška voljenoj osobi. Većinu novog tjedna osjećat ćete se poprilično dobro.

SAVJET TJEDNA: Birajte riječi!

Vaga (23. rujna-22. listopada)

Na poslu ćete stalno širiti mrežu kontakata i prilično dobro se snalaziti koristeći svoje znanje. Morate partneru dati veći osjećaj sigurnosti i tek tada ćete biti na pravom putu da poboljšate svoju ljubavnu vezu. Bit ćete malo neraspoloženi. SAVJET TJEDNA: Sjetite se svojih najboljih osobina i koristite ih! Škorpion (23. listopada-21. studenoga)

Na radnom mjestu potrošit ćete većinu svoje energije i ostatak dana biti poprilično mrzovoljni. Pripremite se na rad od jutra do sutra. U ljubavi ćete svoje impulse morati više kontrolirati. Morate se odmoriti i opustiti, radi svojeg zdravlja. SAVJET TJEDNA: Isplanirajte si dan, da ne budete stalno u žurbi!

Strijelac (22. studenoga-21. prosinca)

Na poslu ćete se snalaziti i više nego dobro. Čekaju vas novi izazovi, iskustva i ideje. Ovo je tjedan velikih ljubavnih akcija. Odlično ćete se slagati s partnerom, a posebno u izlascima. Zdravstvenih problema za Strijelce neće biti. SAVJET TJEDNA: Vjerujte sebi!

Jarac (22. prosinca – 20. siječnja)

Vas će ovaj tjedan na poslu isticati kao primjer radišnog i vrijednog zaposlenika. Veze će učvrstiti, a oni slobodni s više hrabrosti pristupit će svojoj simpatiji. Moguća viroza. SAVJET TJEDNA: Odmaknite se od onih koji loše utječu na vas!

Vodenjak (21. siječnja-18.veljače)

Moguće je da napredujete u poslu, zahvaljujući vašoj upornosti, a i ponekoj vezi koju ste stvorili u prošlosti. Bit ćete na meti kritika svog partnera. Potrebno vam je više strpljenja i pažnje. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na izazove!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka)

Okolnosti na poslu ići će vam na ruku. Voljena osoba podržat će vas u svemu. Samci će biti potpuno otvoreni za ljubav. Nikakvih loših zdravstvenih utjecaja nema na vidiku. SAVJET TJEDNA: Oprezno u vožnji!

MIHAEL MAKEK

LUČELNICA TOMAŠEVEČKA

pojam: KISELI KUPUS

SATIRENEWS

Nepoznati pjevač iz Zagorja, kojem se sviđa bivša supruga popularnog Pece, najavio snimanje svog prvog albuma:

album se zove: 'Kupicu natoči', a Pecinu ženu nisam nikad videl uživo!'

Nepoznati pjevač iz Hrvatskog zagorja, čije ime do trenutka pisanja ovog teksta nismo uspjeli zapamtiti, najavio je snimanje svog albuma prvijenca. Inače, razgovor o početku njegove glazbene karijere započeli smo u ležernom tonu, tako da nam je na samom početku priznao kako mu se sviđa bivša supruga popularnog Pece.

Voli pjevati

Kako je rekao, gospođu ne poznaje, ali mu se sviđa kako izgleda na fotografijama. – Ja vam nemam pojma ko je taj Peco, ali sem videl na Internetu da je taj čovek ostavil ženu radi nekakve druge. I objavili su sliku te njegve žene i meni je lepa. Baš mi se dopada. No, uglavnom, nema to veze z menom, ja Pecinu ženu nisam nikad videl uživo. Ja samo volim popevati i odlučil sem snimiti i izdati album – ispričao nam je zagorski pjevač čijeg se imena nikako ne možemo sjetiti ni sad kad smo napisali već više od pola ovog teksta.

Naslovna pjesma

Kako god, njegov album uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana. – Ja vam volim popevati pod tušem i tak sem zmislil svoje pesme dok sem popeval pod tušem. Na kraju, mislim da su te pesme jako, jako dobre i sad sem ih snimil i uskoro izlazi album, koji bu se zval 'Kupicu natoči', po naslovnoj pjesmi koja se zove isto tak –najavio je nepoznati zagorski pjevač za kojeg se, eto, tu nas režite, ne možemo sjetiti niti imena, a niti od kud je.

'Ja vam volim popevati pod tušem i tak sem zmislil svoje pesme dok sem popeval pod tušem. Na kraju, mislim da su te pesme jako, jako dobre i sad sem ih snimil i uskoro izlazi album, koji bu se zval 'Kupicu natoči''

LISTOPAD UTORAK, 25.10

Krizant i Darija; Katarina K SRIJEDA, 26.10.

Demetrije; Dmitar; Zvanimir ČETVRTAK, 27.10.

Sabina, Kontardo; Gordana PETAK, 28.10.

Šimun i Juda Tadej, apostoli SUBOTA, 29.10.

Mihovil Rua; Narcis; Darko NEDJELJA, 30.10.

31. KROZ GOD. Marcijan; Marsela; German PONEDJELJAK, 31.10. Alfons Rodriguez; Volfgang

Sretan imendan, Gordana! Porijeklo imena Gordana dolazi iz grčkog Gordianos ili latinskog Gordianus, što je bio naziv glavnog grada Gordijum starodrevnog maloazijskog kraljevstva Frigije i uz kojeg se veže legenda o Gordijskom čvoru. Nastanak ovog imena je također povezano s pridjevom gord, gordo, gorda, ponosno. Muški oblik ovog imena je Gordan.

MISE

MARIJA BISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati

Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

…da inteligentni ljudi imaju manje prijatelja jer su izbirljiviji?

…da žene imaju dvostruko više receptora za bol od muškaraca, ali imaju puno višu toleranciju na bol od njih?

…da je Franz Ka a je zamolio prijatelja da spali sva njegova djela? Proces, Zamak i Amerika su tiskani protivno njegovoj volji.

imendani

ime tjedna jeste li znali?

autobusni

Tekstovi

Pratite svakodnevne aktualne

vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal