Zagorski list 957

Zagorci i Slovenci jedva čekaju ulazak policija još nije sigurna što će sa svojih

Ivan Kovačić HUM NA SUTLI/ROGATEC

Spočetkom nove, 2023. go dine, Hrvatska ulazi u eu rozonu, što znači da će službena valuta u Republi ci Hrvatskoj postati euro. No, na summitu u Bruxellesu održanom krajem lipnja ove godine, premi jer Andrej Plenković rekao je i ka ko se trudi učvrstiti potporu za ulazak Hrvatske u Schengen. Ka ko sada stvari stoje, veliki su izgle di da se i taj cilj ispuni u isto vrije me kada i ulazak u eurozonu. To bi značilo da bi se od početka sljede će godine ukinule i granične kon trole prema Sloveniji i Mađarskoj, kao i kontrola putovnica onima ko ji će iz Hrvatske putovati u drža ve Schengena. I Europska komisi ja i Europski parlament odavno su dali potporu za ulazak Hrvatske u Schengen. Međutim, to je pitanje čekalo na Vijeću. Jedna od prepre ka bila je i činjenica da su Bugar ska i Rumunjska davno prije Hr vatske ispunile uvjete, ali još nisu ušle u Schengen. No, prema poje dinim diplomatskim izvorima, ti se slučajevi više ne povezuju te se očekuje da će Francuska uskoro, na samom kraju svojeg predsjeda nja Europskom unijom, predloži ti i formalnu odluku za ulazak Hr vatske u Schengen. Nakon toga bi se prilično brzo mogla provesti i

Policija: "Umjesto ukinutih graničnih kontrola, policija će i dalje nadzirati državnu granicu provjerama unutar državnog teritorija tzv. kompenzacijskim mjerama koje zamjenjuju ukinute granične kontrole na unutarnjoj granici, a propisane su člankom 23. Zakonika o schengenskim granicama. Kompenzacijske mjere provodit će se uz unutarnju državnu granicu, u pojasu koji će se odrediti nacionalnim zakonodavstvom"

procedura davanja mišljenja Eu ropskog parlamenta, a sve to mo glo bi biti riješeno i odlučeno već u studenom ove godine.

Manje gužve

Hoće li odluka biti da Hrvatska ulazi u Schengen već od 1. siječnja 2023., ili će za to biti određen neki drugi datum, mnogima je građani ma, više - manje, svejedno, no či njenica da će se ukinuti granične kontrole i sami granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, mno gim je Zagorcima, ali i Slovencima, vrlo važna stvar, pogotovo onima koji žive u pograničnim područji ma i na dnevnoj bazi prelaze gra nicu, neki i po više puta dnevno. No, samo ukidanje graničnih pri jelaza, odnosno, graničnih kontro la, ne znači samo da će mještanima pograničnih općina i gradova biti olakšano kretanje, već će, kako isti ču mnogi, zbog ukidanja kontrola na GP Maclju, u ljetnim mjesecima nestati gužve u mnogim malim za gorskim mjestima. Naime, kad su velike kolone na GP Macelj, mno gi turisti, ali i hrvatski građani, ne rijetko se odlučuju koristiti druge, manje granične prijelaze, kako bi izbjegli višesatno čekanje na ula zak i/ili izlazak iz RH.

Hum i Rogatec

U namjeri da provjerimo što o sve mu tome misle Hrvati i Slovenci koji žive u pograničnim područji ma, obišli smo Hum na Sutli i su sjedni Rogatec u Sloveniji, budu ći da je riječ o uistinu specifičnoj pograničnoj situaciji. Naime, Hum na Sutli i Rogatec, zapravo, do osa mostaljenja Hrvatske i Slovenije funkcionirali su praktički kao jed no mjesto. I sam Rogatec je, pri znaju to stanovnici s obje strane granice, nastao tako da su se ta mo doseljavali i gradili kuće naj više Zagorci koji su se zaposlili u humskoj Straži, poznatoj tvorni ci stakla. Miješan brakovi, Hrvati koji žive u Rogatcu i Slovenci koji žive u Humu na Sutli, uobičajene su pojave, no, ipak, broj Slovenaca na tom području daleko je manji od broja Hrvata, iako mnogi Hrva ti imaju slovensko državljanstvo, a neki su se na području Rogatca čak počeli i izjašnjavati kao Slovenci.

Jedno mjesto

Načelnik Općine Hum na Sutli, Zvonko Jutriša, kao i građani, slu čajni prolaznici koje smo anketi rali s obje strane granice, slažu se u jednom: granični prijelaz treba što prije maknuti, a pogotovo tre ba maknuti panelnu ogradu i žilet žicu. – Moramo priznati da samo postojanje granice nije ni do sad zadavalo neke posebne probleme Humčanima, ali ni susjednim Ro gačanima, jer je to jedna zajednič ka cjelina, kao jedan mali gradić.

Uvijek je to bila jedna cjelina i ni kad se nije postavljalo pitanje jesi

Načelnik Jutriša: "Što se tiče samog ulaska u Schengen, osobno nemam drugih informacija osim ono što je premijer izjavljivao u medijima, da bi to moglo biti s 01. siječnjem. No, osobno ne vidim da će to biti neka promjena za nas u odnosu na sadašnje stanje, osim što jedva čekam da se ta njihova žica i paneli konačno maknu"

li s jedne ili druge strane obale Su tle. To je uvijek bio jedan prostor. Naši Zagorci koji su od druge po lovice 19. stoljeća naovamo dose ljavali u naš kraj, kako bi bili što bliže Straži u kojoj su radili, gra dili su kuće s druge strane Sutle, jer je to sunčana strana naše ko tline, a isto tako po reljefu je po stojala predispozicija da se tamo mogu graditi kuće. Tako da je Ro gatec uglavnom bio naseljen hrvat skim življem koji je radio u Stra ži. S vremenom su se neki od njih djelomično slovenizirali, neki su ponosni na hrvatsko podrijetlo, ali po mojoj procjeni tamo je oko 40 posto Hrvata, 20 posto Slovenaca,

a ostali su svojevrsni 'gemišt'. Što se tiče samog ulaska u Schengen, osobno nemam drugih informaci ja osim ono što je premijer izjav ljivao u medijima, da bi to moglo biti s 01. siječnjem. No, osobno ne vidim da će to biti neka promjena za nas u odnosu na sadašnje sta nje, osim što jedva čekam da se ta njihova žica i paneli konačno ma knu – rekao je Jutriša.

Micanje žice

Kako je napomenuo, postoje ra zlike u doživljavanju čitave ove pogranične priče između stari je generacije i mlađe. – Svu infra strukturu, pa i ove stambene blo kove u Rogatcu, izgradili smo mi. To je bila jedna država, naši djelat nici iz Straže su tamo živjeli i sve smo to mi izgradili. I onda kad vam to zagrade žilet žicom, onda vam to, u najmanju ruku, nije drago.

Ja sam urgirao da se barem ovdje u centru mjesta žilet žica zamije

ni panelima, što su i učinili. Mla di ljudi danas to ne doživljavaju na isti način kao mi, jer su naviknu ti na to. No, ponavljam, veselim se ulasku Hrvatske u Schengen, mi canju graničnog prijelaza, panela i žice, ali osobno ne mislim da će se nama nešto bitno promijeniti, osim što će nam donijeti olakša nje tijekom turističke sezone kad se stvaraju velike gužve – kaže Ju triša.

Što s policijom?

No, iako se za stanovnike neće pu no toga promijeniti, budući da i sa da bez problema redovito prelaze Sutlu i s jedne i s druge strane, ve ćina njih s veseljem dočekuje ula zak Hrvatske u Schengen. Ipak, za brojne policijske službenike koji obavljaju poslove granične polici je, a čija je sudbina još uvijek ne poznata, ukidanje graničnih kon trola nosi određenu neizvjesnost. Naime, Policijska uprava krapin sko – zagorska ima oko 130 poli cijskih službenika koji obavljaju poslove granične policije, od čega ih je sedamdesetak u PGP Macelj, četrdesetak u PP Klanjec te dva desetak u PP Krapina, odnosno, u njenoj Ispostavi Pregrada. Hoće li nakon ukidanja granične kontrole svi ti djelatnici imati svoja radna mjesta unutar PU krapinsko - za gorske ili će neki od njih biti ras poređeni izvan PU krapinsko – za gorske te hoće li se ukinuti Postaja granične policije Macelj ili će osta ti postojati kao policijska postaja za nadzor granice, bila su samo ne ka od pitanja koja smo postavili PU krapinsko – zagorskoj. - Ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor ukinut će se granična kon trola na cijeloj unutarnjoj granici

Hoće li odluka biti da Hrvatska ulazi u Schengen već od 1. siječnja 2023., ili će za to biti određen neki drugi datum, granični prijelazi između Hrvatske i Slovenije, mnogim je Zagorcima, ali i Slovencima, vrlo važna stvar, pogotovo

Iako se konačna odluka očekuje u studenom ove godine, postoji velika vjerojatnost da na dan ulaska

GP Hum na Sutli

Zvonko Jutriša

u

pa tako i na graničnim prijelazima PU krapinsko-zagorske. Konkret no, to znači da putnici više neće morati stajati na graničnim prije lazima poradi granične kontrole a protočnost prometa neće biti ogra ničavana. Ulaskom u schengenski prostor, dio policijskih službenika ostat će na poslovima granične po licije, poput policijskih službeni ka za kompenzacijske mjere ili za nezakonite migracije, dok će osta li biti raspoređeni u druge linije rada, poput temeljne ili kriminali stičke policije, sukladno svom do sadašnjem zvanju i radnome mje stu. Planovi za raspored na druga radna mjesta postoje, a sama rješe nja će biti donesena s danom ula

ska RH u Schengen – odgovorili su nam iz PU krapinsko – zagorske. Neizvjesnost

Također, na kraju, pitali smo ih i ho će li se i na koji način vršiti kontro la granice nakon što se ukinu gra nični prijelazi te na koji način će se ta eventualna kontrola vršiti. - Ula skom Republike Hrvatske u schen genski prostor doći će do ukidanja graničnih kontrola na unutarnjoj granici te će sve osobe unutarnju granicu moći prelaziti na način ka ko je to propisano čl. 22. Zakonika o schengenskim granicama, a to zna či bez graničnih kontrola, na bilo ko jem mjestu i neovisno o državljan stvu. Umjesto ukinutih graničnih

kontrola, policija će i dalje nadzira ti državnu granicu provjerama unu tar državnog teritorija tzv. kompen zacijskim mjerama koje zamjenjuju ukinute granične kontrole na unu tarnjoj granici, a propisane su član kom 23. Zakonika o schengenskim granicama. Kompenzacijske mjere provodit će se uz unutarnju držav nu granicu, u pojasu koji će se odre diti nacionalnim zakonodavstvom, a imaju za cilj kompenzirati ukinu te granične kontrole – kažu iz PU krapinsko – zagorske, koja, sasvim je očito, za sada još uvijek sa sto po stotnom sigurnošću ne zna što će biti s njihovih oko 130 policajaca, ko liko ih trenutno radi na kontroli dr žavne granice.

Panel ograda

taj granični prijelaz. Osim što nagrđuje mjesto, isto kao i žica i ograda, nekako je i psihološki dobro da se to makne. Ovako izgleda kao da smo u nekom svjetskom ratu. U svakom slučaju, bit će manje gu žvi. Osobno, imam dosta prijatelja u Sloveniji, tamo sam studirao i pro veo pola života, ali sad sam vezan za Hrvatsku i ne idem baš u Sloveniju, ali svakako priželjkujem da Hrvat ska što prije uđe u Schengen."

02 MARIJANA ŠPLAJT

Hum na Sutli:

"Meni bi bilo jako drago da se ma knu granice. Mi smo nekad tu živje li svi zajedno, kao jedno mjesto. Ja sam radila u Sloveniji i stalno smo odali preko Sutle, a sad se mora pre ko granice. Ja i sad redovito idem u Sloveniju, moram ići kad imam ta

mo penziju. Nadam se da ćemo ući u Schengen i da će se ponovno vra titi to da ne moramo preko granič nog prijelaza u Sloveniju."

03 LJUBAN ĐEBRO Hum na Sutli:

"To bi puno značilo za sve mješta ne. Za mene manje, više, svejedno, ali opet, kad je turistička sezona on da znaju biti ovdje velike gužve i mi domaći ne možemo ni proći. Jer tu risti sve zakrče ovdje u centru mje sta. To je jedan od tih alternativnih prijelaza na koje policija preusmje rava turiste kad su gužve. A sad, to što se neki boje da će biti kriminala ako se makne granični prijelaz, čuj te, kriminala je uvijek bilo svugdje i bit će ga. No, policija će i dalje ra diti svoj posao, tako da ja nisam za brinut."

04

DUBRAVKO ŽOLEK Hum na Sutli:

"Ja sam rođen nakon osamostalje nja Hrvatske i moja generacija je naviknuta da je tu granica. Mi ne mamo toliko prijatelja u Sloveni ji kao starije generacije, ali znamo često otići u Sloveniju. I definitiv no bi mi bilo drago da se makne taj granični prijelaz. Kao prvo, smanjile bi se gužve, pogotovo tijekom ljeta. Isto tako, olakšalo bi nam i otvori lo nove prilike za posao u Sloveniji, gdje dosta naših mladih i traži po sao, budući da su uvjeti tamo uglav

nom bolji nego kod nas"

05 BOŠTJAN METLIČAR

Ptuj:

"Bilo bi nam drago da Hrvatska što prije uđe u Schengen jer bi nam ta ko svima bilo puno lakše. Osobno, ne idem baš puno u Hrvatsku, osim na more, ali svakako ima onih ko ji često idu i mislim da svi to jed va čekaju."

06 SREĆKO KITAK

Rogatec:

"Čuo sam da će ukinuti te granice i ja to jedva čekam. Ja sam 15 godina radio u Straži. I svaki dan smo ho dali sim pa tam. A sad mi je mrsko ići preko granice i pokazivati papi

re. Iako imam jako puno prijatelja s one strane Sutle, koje sam prije če sto posjećivao, ali sad ne idem ni kud. A prije sam često išao i u Hum, i u Pregradu. I Hrvati su dolazili k nama stalno. A sad baš i ne vidim da baš tako puno i često dolaze. No, kad se uvede euro i kad Hrvatska uđe u Schengen, vjerujem da će se onda sve to opet popraviti."

07

BRANKA GLUHAK

Rogatec:

"Ja sam Hrvatica iz Huma na Su tli, ali živim u Rogatcu i svaki dan idem u Hum na Sutli. Moj brat živi u Humu na Sutli. I jedva čekam da se makne ta granica. Moj suprug i ja smo Hrvati, radili smo ovdje i on da smo, nakon osamostaljenja Slo

venije i Hrvatske, kupili slovensko državljanstvo i ostali ovdje živjeti i raditi. Inače, u Rogatcu gotovo da i nema pravih Slovenaca. Ili su Hrva ti, ili su iz miješanih brakova. Netko se drži za Slovenca, ali su mu rodi telji Hrvati. No, u svakom sluča ju, vjerujem da će svima biti drago i puno lakše kad se makne granica".

Rijeka Sutla

Gregurović (HDZ) poručio Kolaru (SDP): u demagogiji'. Kolar: 'Hvala vam. To je

Ivan Kovačić KRAPINA

Na sjednici Skupštine Krapinsko – zagorske županije održanoj u četvrtak, prvoj nakon ljetne stanke, bez posebne raspra ve, uz suzdržanost šestero vijećni ka HDZ-a i njihovih partnera, župa nijski su vijećnici prihvatili izvješća o izvršenju županijskog Proraču na za prvih šest mjeseci ove godi ne, kao i izvješće o radu župana u istom razdoblju. Također, usvojili su i izvješća o prošlogodišnjem ra du nekoliko tvrtki u vlasništvu ili suvlasništvu Krapinsko – zagor ske županije, ali upravo zbog jed nog od tih izvješća povela se najdu ža i najžustrija rasprava na sjednici, koja je o toj točci trajala gotovo pu nih sat vremena. Riječ je o izvješću o radu za 2021. godinu tvrtke Inte grirani promet zagrebačkog pod ručja d.o.o., koju su prije osam go dina, kao suvlasnici, osnovali Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Kra pinsko – zagorska županija, kako bi ta tvrtka provela i realizirala ideju koja se rodila još dvije godine rani je, dakle, 2012. godine, a prema ko joj bi se, sasvim pojednostavljeno rečeno, jednom zajedničkom put ničkom kartom građani mogli vo ziti svim oblicima javnog prijevoza na području spomenutih županija i grada Zagreba.

Iziritirana oporba

Izvješće o radu vijećnicima je pod nio direktor te tvrtke, Damir Ka puđija, koji se prema nedavno objavljenom popisu najplaćenijih direktora među tvrtkama u suvla sništvu i/ili vlasništvu Grada Za greba našao na visokom petom mjestu, ispred, na primjer, čelnika

Kolar: "Ovo poduzeće je formirano da napravi projektnu dokumentaciju

i Master plan, a nije formirano da bi provodilo investicije koje mora provoditi ministarstvo ili Hrvatske željeznice, ili zagrebački ZET. To piše u Ugovoru kojeg smo potpisali s ministarstvom i nema potrebe napadati direktora za nešto za što nije bio nadležan"

komercijalnih tvrtki kao što su di rektor Gradske plinare i direktorica Zagrebačkog velesajma. Iako Kra pinsko – zagorska županija ima tek 15% suvlasništva u navedenoj tvrt ki, te shodno tome u tom postotku sudjeluje i u troškovima, oporbene vijećnike iziritirale su činjenice da taj projekt nije realiziran u prote klih osam godina, dok istovremeno,

svašta nešto, ali za što ta tvrtka po stoji? Što je konkretno napravila? Postoji li ona samo da netko u njoj radi? Iz onoga što sam ja vidio u izvještaju, posebno mi je fascinan tan podatak da je trošak neto plaće 754 tisuća kuna. Kad se to podijeli na broj zaposlenih, prosječna neto plaća u društvu je 15.720 kuna, što je veća plaća od plaće župana, do

Ovim tempom ministarstvu će trebati 136 godina da riješi sve predmete oko povrata imovine

ta tvrtka s četiri zaposlena do sad, osim raznih studija i analiza koje su im uglavnom odrađivale vanjske tvrtke, ništa konkretno nije odradi la, dok istovremeno na plaće troše oko 85% svih svojih prihoda, odno sno, na plaće godišnje troše više od 1,3 milijuna kuna. – Ova stvar bila bi fantastična, ali bojim se da od toga neće biti ništa. Evo, slušamo, rade se studije, master planovi, analize,

županice, gradonačelnika. Dajte mi recite za što? Za studije o Dugom Selu i tiskanje plakata? Molim vas, budite ozbiljni. Žao mi je što to ne će biti realizirano jer bi to bila fan tastična stvar za sve, ali po ovome što vidim od toga neće biti ništa. Jer ovo postoji samo za uhljebljivanje –započeo je raspravu član skupštine, predsjednik ŽO HDZ-a i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović.

Na samom početku sjednice župan Željko Kolar predložio je da se dnevni red dopuni s dvije točke, prijedlogom Odluke o dopu ni odluke o izvršenju proračuna za 2022. godinu i prijedlogom Odluke o izmjenama odluke o ustrojstvu i djelokrugu uprav nih tijela KZŽ. Kako je pojasnio župan, Upravni odjel za gradi teljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša radio je prenamje nu zemljišta, odnosno, procjenu zemljišta. - To su poslovi koje mogu obavljati ili samo pravnici ili djelomično pravnici i građe vinci, a s obzirom da će postupak tog natječaja trajati, mi bi te poslove odmah prebacili u drugi odjel da imamo kontinuitet, a i sada smo već analizirali da li bi bilo bolje u tom dijelu prebaci ti poslove u drugi upravni odjel. Prekjučer smo imali sastanak s ministrom Paladinom, dogovorili smo da će županije preuze ti predmete povrata imovine, znači zahtjeve za dodjelu državne imovine jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ministar stvo ima 46 tisuća neriješenih predmeta, ove godine su ih riješi li 330. Ovim tempom, trebat će im 136 godina. Kada podijelimo na 20 županija i grad Zagreb, to je oko 2100 predmeta – rekao je župan te dodao je procjena da bi Županija sve predmete mogla riješiti unutar tri godine. - Predložili smo da se donese registar nekretnina i da onim nekretninama koje su bitne za Vladu RH raspolaže Vlada, a s ostatkom regionalna samouprava. Uvjereni smo da ćemo puno brže staviti te objekte u funkciju nego što će to učiniti Vlada, pa molim da podržite prijedlog - pojasnio je Ko lar. Druga odluka vezana je za projekt sigurne kuće. - Raspisa li smo natječaj i dobili najpovoljniju ponudu koja je 1,7 milijuna kuna veća od procijenjene vrijednosti. To je projekt koji je 100 posto financiran, sve iznad toga ide na trošak KZŽ, a mi taj no vac nismo imali u proračunu. Ali ne idemo u rebalans proraču na jer ta sredstva nećemo trebati ove, nego tek sljedeće godine, ne možemo bez ove odluke, koju bi danas trebali donijeti, potpi sati ugovor s izvođačem radova. S obzirom da se to isto dogodi lo posljednjih nekoliko dana, a pravne službe su našle način ka ko tome doskočiti, molim da prihvatite odluku da projekt može ići dalje svojim tijekom – rekao je župan. (sp)

Zbog izvješća o radu jedne tvrtke povela se najduža i najžustrija rasprava na sjednici, koja je o toj točci trajala gotovo punih sat vremena

Nakon

stanke, proteklog je tjedna

sjednica Skupštine Krapinsko

Željko Kolar

Županijska skupština održana je u Poduzetničkom inkubatoru

burnu raspravu

(SDP): 'Vi ste prvak svijeta

jedna velika nagrada'

Pohvale Županiji

Direktor Kapuđija odgovorio mu je da je do 30. rujna prošle godi ne tvrtka imala 5 zaposlenih, a ne četiri, tako da prosječna neto pla ća ipak nije 15.700 tisuća kuna, ne go oko 12 tisuća kuna, a da je po stojanje takvih tvrtki uobičajeno u čitavoj Europi, koje vode aktivno sti integriranog prijevoza putnika na metropolitanskih regija. Gregu rović nije bio zadovoljan odgovo rom te je još jednom ponovio ka ko on smatra da bi realizacija ovog projekta bila odlična stvar, ali je opet dodao da mu nije jasno zašto ta tvrtka postoji. – Povući ću samo jednu paralelu. Koliko su projeka ta osmislili, proveli i realizirali žu panijski pročelnici koji ovdje sjede? Koliko su proveli radnih sati i sati i nakon radnog vremena, a siguran sam da imaju barem 25 posto ma nje plaće. Ja se slažem da nama ova kva tvrtka treba i da bi ovaj projekt mnogima dobro došao, ali ja ne vi dim da se po tom pitanju išta na pravilo. Kad bismo išli gledati sve ono što je napravljeno u samoj Žu paniji, koji su sve projekti pokre nuti, napravljeni i realizirani i kad se to usporedi s time što je u ovoj tvrtki s pet zaposlenih napravlje no u proteklih godinu dana, onda mi tu ispadamo bedaki – rekao je Gregurović, a njegovim kritikama i nezadovoljstvu javno se pridružio i njegov stranački kolega, vijećnik Vladimir Pleško.

Reakcija Kolara

Direktor Kapuđija u svom im je odgovoru još jednom ponovio važ nost studija i analiza koje ta tvrt ka provodi, a potom se u raspra vu uključio i župan Kolar, koji se na početku zahvalio Greguroviću na pohvalama koje je uputio radu županijskih pročelnica i pročelni ka, naglasivši pri tom kako je i sam svjestan da ih se ne plaća dovolj no. – Ovo poduzeće je formirano da napravi projektnu dokumenta ciju i Master plan, a nije formira no da bi provodilo investicije ko je mora provoditi ministarstvo ili Hrvatske željeznice, ili zagrebač ki ZET. To piše u Ugovoru kojeg smo potpisali s ministarstvom i nema potrebe napadati direktora za nešto za što nije bio nadležan. Ja osobno nisam zadovoljan nači nom kako ta tvrtka radi, prvenstve no zbog Grada Zagreba. Zbog toga što ni bivši gradonačelnik, ni sa dašnji gradonačelnik, nisu posve tili dovoljno pažnje našem zajed ničkom poduzeću, a bez dogovora Grada Zagreba, Ministarstva pro meta i Hrvatskih željeznica, mi da lje ne možemo – rekao je, između ostalog, župan Kolar.

Žustra rasprava

Gregurević se potom ponovno ja vio za riječ te se obratio direktno županu. – Ja vam moram čestitati jer ste, kao što sam to uvijek govo rio, prvak svijeta u demagogiji. Što se tiče studija i master plana, ja sa mo pitam kad je tvrtka osnovana i što je do sad napravljeno – rekao je

Zoran Gregurović

Projekt Stubaki se nastavlja

Na aktualnom satu uoči sjednice, Zorana Gregurović (HDZ) zanima lo je što je s projektom Stubičke Toplice jer je pročitao u medijima da se Jako Andabak povlači. - Nemojte čitati novine, dobijete nepot punu informaciju. Imali smo u 8. mjesecu i odbor i skupštinu druš tva na kojoj smo sagledavali stuaciju u Stubakima d.o.o. Priprema se projekt i Stubaki d.o.o. će se javiti na natječaj Ministarstva turizma za povlačenje sredstava. Ne odustaje se od projekta Stubaki, niti Anda bak izlazi iz projekta, već se priprema sve da se javi na natječaj, da se dio sredstva povuče preko natječaja, a ostalo će biti vlastita sredstva privatnog partnera. Natječaj će biti otvoren početkom 10. mjeseca i bit će otvoren 90 dana. Svi veći gospodarski subjekti su već podnijeli zahtjev za dobivanje građevinske dozvole, mislim da ćemo imati veli ki investicijski ciklus u turizmu. Taj natječaj je podijeljen na privatni i društveni sektor i mi pripremamo kao Županija dva projekta, jedan Stubaki – specijalna bolnica za medicinsku rehanilitaci gdje ćemo ići u izgradnju novog objekta s restoranom i kuhinjom, natkrivanjem postojećeg bazena, i ići ćemo s Krapinskim Toplicama s uređenjem 53 sobe, novom kotlovnicom, zelenim komponentama, a jedan i dru gi projekt će biti spreman krajem 10 mjeseca – rekao je župan. Gre gurović je potom komentirao da se na natječaju može dobiti maksi malan iznos od 40 milijuna kuna, što je kap u moru za takav projekt. - Ako je uistinu uvjet taj natječaj ministarstva, ako o tome ovisi, bo jim se da ga nećemo tako brzo vidjet i – rekao je, na što je župan od govorio da je maksimalna potpora 130 milijuna kuna. - Ovo nam je otvorilo drugu šansu i siguran sam da ćemo je iskoristiti. Iduće pro longacije roka nema – zaključio je župan. (sp)

Gregurović, a župan mu se zahva lio. – Jako dobro znate da je biti pr vak svijeta u bilo čemu jako teško, tako da je ovo jedna velika nagrada i hvala vam lijepa na njoj – rekao je župan te objasnio da duljina tra janja ovog projekta ne ovisi o tvrt ki Integrirani promet zagrebačkog područja, nego o natječajima koji se stalno objavljuju pa povlače, pa se potom uglavnom odgađaju. Tako đer, župan je ponovio i ono što je

istaknuo direktor Kapuđija, a to je da je ta tvrtka spremna prijaviti se za sve relevantne natječaje odmah danas, ukoliko bi ih ministarstvo raspisalo. Na koncu, nakon duge rasprave u kojoj su uglavnom bili aktivni Gregurović, Pleško i Kolar, većina članova Županijske skupšti ne prihvatila je izvješće direktora Kapuđije o radu tvrtke Integrirani promet zagrebačkog područja d.o.o. u 2021. godini.

U zagorskim srednjim školama krenula provedba novog fakultativnog predmeta 'Škola i zajednica'

'Nema ispitivanja, samo praćanje inicijativnosti i odgovornosti te sjajnih ideja'

Krapinsko – zagorska županija jedna je od 3 hrvatske županije koje sudjeluju u ovom programu i to sa 11 educiranih profesorica iz svih 9 srednjih škola, a u programu participira 144 učenika

ZABOK - U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku konferencijom za novinare obi lježen je u srijedu početak pro vođenja građanskog odgoja, od nosno fakultativnog programa naziva "Škola i zajednica". Krapin sko – zagorska županija jedna je od 3 hrvatske županije koje sudjelu ju u ovom programu s 11 educira nih profesorica iz svih 9 srednjih škola, a u programu participira 144 učenika, naglasila je zamjenica žu pana Jasna Petek. Radi se o fakul tativnom predmetu koji nema sa držaj, već teme odabiru mladi ljudi, odnosno učenici.

'Program daje novi ritam školi'

- Krapinsko – zagorska županija je jedna od tri županije, a što ističem s velikim zadovoljstvom, koje su djeluju u programu. S ravnatelji cama i ravnateljima srednjih ško la vrlo brzo smo postigli dogovor i svi su objeručke prihvatili pro gram, a 11 profesorica i profesora s područja županije se educiralo za njegovo izvođenje u svih naših de vet srednjih škola – rekla je Petek te dodala da se ovakvim načinom rada mlade uči proaktivnom pri stupu društvenoj zajednici. - Na

Kolar: Slobodnim izbora tema i načinom komunikacije, koji će učenici sami izabrati, dobit ćemo ljude koji će se aktivno involvirati u rad zajednice

stavnice u Zagorju su posebne. Ne samo po tome što su radišne, one su i izrazito pozitivne i kritički na strojene. Ovaj program daje novi ritam školi. Predmet nema sadr žaja; odabiru se problemi i poja ve koje zanimaju učenike drugih i 3. razreda u njihovim sredinama. Nema ispitivanja, samo praćanje inicijativnosti i odgovornosti te sjajnih ideja da se mladi mogu po vezivati u Europi - rekao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za druš tvena istraživanja koji sudjeluje u provedbi ovog programa. Dodao je i da u programu već sada sudjeluje 144 učenica i učenika drugih i tre ćih razreda, a pohvale je uputio i nastavnicama koje vode taj fakul tativni predmet.

Krenulo obećavajuće U ŠUDIGO – u Zabok vođenje ovog fakultativnog predmeta preuze le su knjižničarka Valentina Pe tric Klaužer i profesorica Sanja Zagorec. – Nakon što smo proš le iscrpnu edukaciju, na čemu se zahvaljujemo gospodinu Jokiću i Županiji koja je sve to podržala, okupile smo tim od 15 - ak učeni ka i mogu doista reći da je program krenuo zaista obećavajuće što nas izrazito veseli. Učenici su pokaza li zadovoljstvo, prepoznali su da je to nešto drugačije i korisno i vese limo se novim izazovima koji su pred nama – rekla je Zagorec. Žu pan Željko Kolar naglasio je kvali tetu i inovativnost ovog programa.

- Slobodnim izbora tema i nači nom komunikacije, koji će učenici sami izabrati, dobit ćemo ljude ko ji će se aktivno involvirati u rad za jednice. Mladi će jasno izraziti svo je stavove i svi ćemo od toga imati koristi. Jedino mladi i vosokobra zovani ljudi mogu Hrvatsku podi gnuti i pomaknuti na ljestvci ra zvijenih zemalja - rekao je župan Željko Kolar, istaknuvši da vjeruje da je ŠIZ pun pogodak. (zl)

Međunarodnom konferencijom

TOURISM 365 visoko je podignuta ljestvica organizacije kongresa u turističkom sektoru

TUHELJSKE TOPLICE - Među narodna konferencija TOURISM 365, održana 20. rujna u Termama Tuhelj, okupila je svjetske i regional ne turističke lidere i političare. Ino vativnost i kreativnost ključni su za stvaranje otpornog turizma, potvr dili su ugledni turistički profesio nalci iz Europe i svijeta. Po prvi pu ta konferencija u Hrvatskoj okupila je europske turističke lidere: Ales sandru Priante UNWTO, Eduarda Santandera ETC, Istvana Ujhelyi ja Europski parlament, Kristjana Staničića HTZ, te stručnjake poput Matthewa Upchurcha, CEO Virtuo sa USA, Toma Marchanta, suosni vača Black Tomato UK, Sorye Ingrid Gaulin, potpredsjednice Fogo Island Inn CA, Cedrica Baechera, gurua održivog poslovanja iz Wavestona

i Nomadeisa i druge zanimljive go vornike. U Ministarskom forumu ove godine sudjelovali su Susanne Kraus-Winkler, državna tajnica za turizam Ministarstva rada i gospo darstva Republike Austrije i Goran Đurović, ministar turizma Republi ke Crne Gore, te Robert Pende, rav natelj Uprave za razvoj poduzet ništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva Ministar stva turizma i sporta Republike Hr vatske, izaslanik ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac. Iznadprosječni rezultati

TOURISM 365 su otvorili Ivana Ko lar, organizatorica i direktorica tvrt ke Julius Rose, Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba, Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinskozagorske županije i izaslanica župa na Željka Kolara, i Andreja Vukoje vić, direktorica Sektora za turizam HGK. Organizatorica Ivana Kolar naglasila je: "Turizam je otporan, pokazala je to uspješna godina iza nas, sada ga moramo učiniti još i inovativnim. U kratko vrijeme trži šte se promijenilo u svim segmen tima i važno je da razumijemo kako se moramo mijenjati i mi, odnosno ponuda koju pripremamo. Potrebne su promjene i stalan razvoj, kreativ nost i spremnost na ulaganje na du ge pruge, u turizam 365." Šesta kon ferencija TOURISM 365, s temom Innovative and Resilient, donijela je novosti, analize i odlične rasprave, kao i odgovore na aktualne izazove te na pitanja poput važnosti održi vog turizma, globalne suradnje i bu dućnosti turizma. "Iznadprosječni rezultati ovogodišnje sezone dokaz su kako je Hrvatska kao turistička destinacija postavljena na pravim temeljima, da u ovom trenutku za uzimamo poziciju iznimno uspješ

ne receptivne turističke destinacije i da kao takvi možemo biti primjer drugima", rekao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Stani čić. Nove prilike za razvoj otpornog turizma predstavila je državna taj nica za turizam Ministarstva rada i gospodarstva Republike Austrije, Susanne Kraus-Winkler: "Kako bi smo učinili turizam otpornijim, svi smo pred izazovom: tvrtke sa svo jim ponudama, destinacije s održi vim ponudama za slobodno vrijeme i alternativnom ponudom mobilno sti, savezna vlada, države i općine s odgovarajućim okvirnim uvjetima i poticajima. Gosti pak mogu dati svoj doprinos očuvanjem resursa."

Mogućnosti inovacija

Sudionicima obratio se i István Uj helyi, potpredsjednik Odbora za promet i turizam u Europskom parlamentu, te istaknuo da su tri ključa za otpornost europskog tu rizma – zasebna linija u proračunu

Europske unije, dugoročna strate gija s mehanizmom upravljanja kri zom i jače upravljanje na europskoj razini. "Poremećaji ubrzavaju tren dove. Svi temeljni razlozi zašto je putovanje bilo tako snažno nisu ne stali. Ako išta, trendovi su se ubrzali. Zato same destinacije trebaju ima ti jači skup vrijednosti i perspekti vu o tome što žele, a što ne žele, te imati strateški pristup razvoju svo jih destinacija oko tih vrijednosti", istaknuo je Matthew Upchurch, di rektor Virtuosa, američke agencije za luksuzna i iskustvena putovanja. Eduardo Santander, direktor Euro pean Travel Commission, istaknuo je da za zadovoljstvo gosta nisu do voljne prirodne ljepote, već isku stvo destinacije koje obogaćuje go sta i potiče ga da se vrati. Rasprave i analize predstavili su vrhunski tu ristički stručnjaci i govornici: Ivana Budin Arhanić – Valamar Riviera, Veljko Ostojić – HUT, Zdravko Po čivalšek – donedavni potpredsjed

nik Vlade Republike Slovenije i mi nistar gospodarstva i turizma, Tine Murn – New Deal Europe, Ivan Ren dulić – RexRea, Dario Marčac – Li mitless, Tina Vickov – Manifesta i Šibenik plus, i drugi. Saša Mumino vić, predsjednik SLO CRO Poslov nog kluba istaknuo je; "Turizam povezuje ne samo tvrtke, već i lju de. Gosti iz Slovenije već su godina ma i desetljećima među najvažnijim gostima u Hrvatskoj. SLO CRO Po slovni klub promiče slovensku i hr vatsku poslovnu suradnju, ali traži mo sinergiju i s drugim zemljama. Zajedno možemo ponuditi daleko više." Međunarodna konferencija TOURISM 365 postala je jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja turističkih profesionalaca u Hrvat skoj, a virtualno i puno šire. Ovogo dišnje, šesto izdanje konferencije, istaknulo je mogućnosti inovacija u sektoru te potencijal suradnje izme đu turističkih destinacija u srednjoj Europi

(zl)

Ativnost

turizma,

su ugledni turistički profesionalci iz Europe i svijeta

TOURISM 365 Međunarodna konferencija u Termama Tuhelj okupila je svjetske i regionalne turističke lidere i političare

Ivana Kolar

Davor Žažar KUMROVEC

Više od 600 mladih zagorskih vatrogaskinja i vatrogasaca okupilo se na stadionu u Ra zvoru na 14. županijskom natjecanju, gdje se natjecalo u četiri kategorije, a nastupila su 53 vatrogasna odjelje nja. Natjecanje u organizaciji Vatro gasne zajednice Krapinsko-zagorske županije bilo je izlučnog tipa budući da su najuspješnije ekipe u kategori jama podmlatka za djevojčice i dječa ke, odnosno mladeži za mlade vatro gaskinje i vatrogasce, izborile nastup na državnom natjecanju koje će se održati sljedeće godine. Garancija tradicije vatrogastva

Događanje je u društvu Stjepana Skulibera, predsjednika županijske Vatrogasne zajednice i Marijana Lo vrenčića, vatrogasnog zapovjednika KZŽ, sa zanimanjem popratio župan Željko Kolar. – Vidi se da se radi s dje com, da su pripremljeni i motivirani. Upravo to je garancija onog kontinu iteta koji ima vatrogastvo, jer tradici ju od preko 150 godina nema ni jedno društvo, niti jedna udruga u Republi ci Hrvatskoj, a rad s mladima je ga rancija da će se tako i nastaviti. Na dam se da će barem dio ovih mladih ljudi koji su danas ovdje, danas-su tra biti i u operativnom vatrogastvu u svojim vatrogasnim društvima –rekao je župan Kolar. – Cilj ovakvih natjecanja je priprema djece za va

trogasni poziv. Svaka vatrogasna za jednica i društvo najsretnija je kad se u nju uključuju najmlađi jer tako smo sigurni kako će se humanost i plemenitost vatrogasnog poziva i da lje održati, a ovi najmlađi su zalog da će u budućnosti to tako i ostati – re kao je Stjepan Skuliber, predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-za gorske županije. Ekipama je čestitala i zamjenica župana KZŽ Jasna Petek. – Znamo kolika je važnost i plemeni tost poziva vatrogasca te Vam česti tam što ste odabrali baviti se ovim časnim i zahtjevnim zanimanjem –rekla je zamjenica župana, dok je na čelnik Kumrovca Robert Šplajt na glasio kako su vatrogasci odabrali raditi plemenitu stvar. - Kroz svoj

rad i život u vatrogastvu napravit će te puno korisnoga za zajednicu. Če stitke i vašim roditeljima koji su vas dobro uputili, ali i starijim vatrogas cima koji su vas znali privući da se bavite ovim iznimno važnim pozi vom – naglasio je Šplajt.

Najbolji po kategorijama

Objava rezultata i proglašenje naj uspješnijih ekipa s ovog atraktiv nog i zanimljivog natjecanja koje je

pratio lijep broj posjetitelja uslije dio je u popodnevnim satima. Na natjecanju je u kategoriji podmlat ka sudjelovalo 8 ekipa u kategori ji djevojčica i 24 ekipe u kategoriji dječaka dok se u kategoriji mlade ži natjecalo 9 ženskih i 12 muških ekipa. Rezultati: Podmladak djeca muška: 1. DVD Veliko Trgovišće, 2. DVD Tugonica-Podgrađe, 3. DVD Pavlovec 1- ekipa. Podmladak dje ca ženska: 1. DVD Bedekovčina, 2. DVD Klanjec, 3. DVD Zlatar. Mla dež muška, 1. DVD Bedekovčina, 2. DVD Tugonica- Podgrađe, 3. DVD Krapinske Toplice. Mladež žen ska: 1. DVD Tugonica- Podgrađe, 2. DVD Bedekovčina 1 ekipa, 3. DVD Špičkovina.

Jelena

UGornjoj Stubici, u perivo ju dvorca Oršić, prošlog je petka i subote održan 11. po redu Znanstveni piknik, čiji je domaćin po četvrti puta bilo Hrvatsko zagorje. Popula rizacija znanosti i približavanje iste najmlađima na zabavan način cilj je stotinjak izlagača koji su se okupi li na ovogodišnjem izdanju Znan stvenog piknika.

Popularizacija znanosti Organizator manifestacije je Udruga Profesor Baltazar. – Ovo je naš najveći, najdugovječniji pro jekt, kojim želimo osvijestiti širo ku javnost, ali i politiku, da Hrvat

ska treba jedno centralno mjesto za popularizaciju znanosti, što će biti Znanstveno – edukativno – za bavni centar u dvorcu Stubički Go lubovec u Donjoj Stubici – rekla je Renata Brkić iz Udruge. Domaćin piknika i ove je godine dvorac Or šić, odnosno Općina Gornja Stubi ca, stoga je gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić poželio dobro došlicu u Gornju Stubicu. – Dra go mi je da mnogi na ovaj način mogu vidjeti Gupčev kraj i Gornju Stubicu, a mi u Općini uvijek na određeni način pratimo znanost i potičemo je, između ostalog, kroz sufinanciranje i stipendiranje na ših studenata i učenika – rekao je Krizmanić.

Velika posjećenost

Znanstveni piknik okupio je sto tinu izlagača, odnosno institucija, udruga i pojedinaca, a posjetilo ga je oko 5 tisuća školaraca i posjeti telja iz cijele Hrvatske. - Manife stacija je to koja spaja dvije stvari koje su najvažnije, ali jako zanema rene u Hrvatskoj: znanost i djecu. Približiti djeci i mladima znanost i uključiti ih u taj sustav najbolje je što možemo učiniti za njiho vo obrazovanje i budućnost cijele Hrvatske – rekao je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Kolika je važnost ovakvih skupo va, istaknuo je i Tihomir Marku lin, pomoćnik ravnatelja Carneta.

– I mi kroz svoje aktivnosti radimo na popularizaciji znanosti i razvi janju vještina unutar stem područ ja, tako da je ovo pun pogodak za nas – rekao je Markulin, a pikniku je podršku dao i Grad Zagreb, čija je pročelnica ureda gradonačelni ka Martina Jurišić posjetila doga đanje. Među mnogima, predstavili su se i znanstvenici s Instituta Ru đer Bošković, čiji je ravnatelj David Smith istaknuo kako je mladima i djeci važno prenijeti strast oko istraživanja i znanosti, upravo na

ovakav način.

Važnost novih tehnologija Koliko je zadovoljan ovogodišnjim izdanjem Znanstvenog piknika, ista

stvenici u našoj županiji itekako do bri.

Bez novih tehnologija ne mo žete povećati proizvodnju niti imati kvalitetan proizvod, a naši gospo darstvenici to rade izuzetno dobro. Dokaz tome je veliki izvoz visoko kvalitetnih proizvoda proizvedenih na najvišoj mogućoj

Sufinanciranje prijevoza krapinskih srednjoškolaca

KRAPINA - Gradonačelnik

Grada Krapine Zoran Greguro vić donio je Odluku o sufinan ciranju troškova prijevoza re dovitih učenika srednjih škola s područja Grada Krapine u škol skoj godini 2022./2023. Pravo na sufinanciranje troskova pri jevoza imaju učenici srednjih škola koji ispunjavaju sljedeće uvjete; da je njihovo prebiva lište ili boravište na području Grada Krapine, da su redov no upisani u srednju školu na području Republike Hrvatske, da im je udaljenost od mjesta prebivališta odnosno boravi šta do mjesta školovanja 5 i vi še kilometara, da svakodnevno putuju od mjesta prebivali šta odnosno boravišta u školu, sredstvima redovitog putnič kog javnog linijskog prijevoza (autobus i vlak), odnosno izni mno drugim oblikom, prijevoza, na područjima gdje nema od govarajućeg javnog prijevoza. Svi detalji mogu se pronaći na web stranici Grada Krapine. (zl)

Općina Radoboj sufinancira troškove smještaja srednjoškolaca u učeničkim domovima

RADOBOJ - Općina Radoboj sufinancirat će troškove smještaja učenika srednjih ško la u učeničkim domo vima u školskoj godi ni 2022./2023. Pravo na sufinanciranje imaju redoviti učenici sred njih škola s prebiva lištem na području općine. Sufinancirat će se 50 posto izno sa mjesečnog računa za smještaj u učenič kom domu. Zahtjev za ostvarivanje prava na sufinanciranje troško va smještaja u učenič kom domu predaje se Jedinstvenom uprav nom odjelu Općine Radoboj. Rok za pod nošenje prijava je do 4. listopada, a potreb ni obrasci i više infor macija dostupno je na internetskoj stranici Općine Radoboj. (zl)

U sklopu DM-ovog projekta Zajedno za zelene ideje

Gradu Zaboku uručena donacija za solarni servis za bicikle postavljen u re-Gardenu

ZABOK - Gradu Zaboku prošlog je četvrtka sveča no uručena donacija tvrtke DM u sklopu natječaja Za jedno za zelene ideje. Dona ciju je primio gradonačelnik Ivan Hanžek, koji je zahvalio dm-u što je odabrao baš nji hov projekt za financiranje. –Prostor re-Gardena opleme nit ćemo ovom donacijom tvrtke koja slovi kao ugledan poslodavac i koja je društve no odgovorna, a takvih je premalo. Zahvaljujem u ime

biciklistkinja i biciklista na ovakvom dobrom rješenju jednog od potencijalnih pro blema koji se mogu javiti u rekreativnom bavljenju bici klizmom – rekao je Hanžek. Ovom je donacijom financi ran solarni servis za bicikle koji je postavljen u urbanom vrtu re – Garden, koji je česta stanica za odmor rekreativa ca, ali i kroz koji prolazi bi ciklistička staza. - Svake go dine dm pokušava napraviti nešto novo za održiviju bu

dućnost, pa smo se ove godi ne odlučili na natječaj Zajed no za zelene ideje, gdje smo tražili ekološke projekte ka ko bismo im pomogli u rea lizaciji. Dobili smo 290 prija va, a financirali 17 projekata iz raznih kategorija. U ovom projektu Grada Zaboka vi djeli smo spoj ljubavi prema biciklizmu i razvoj solarne energije, pa nam je to bila do bra poveznica – rekla je vodi teljica odnosa s javnošću DM – a Martina Markota. (jk)

Najznačajnija loborska ličnost dobila spomen ploču u Brestu

Grad Zabok poklonio ruksake i kape prvašićima

ZABOK - Grad Zabok je na početku nastavne godine darivao učenike prvog ra zreda koji polaze školu u Za boku, Špičkovini i Martini šću sa ruksacima i kapama. Ruksaci i kape će učenicima koristiti prilikom realizacije

izvanučioničke nastave, od nosno pri odlasku na izlete i slične aktivnosti. - Budući da su dosadašnjih godina učeni ci prvih razreda sami nabav ljali šilterice koje su koristili pri odlasku na izlete, odluči li smo da od ove godine ka

pe, ali i ruksake prvašićima poklanja Grad Zabok. Kape i ruksaci su napravljeni s lo gom grada i u različitim bo jama tako da svako razredno odjeljenje ima jednu boju –rekao je gradonačelnik Gra da Zaboka Ivan Hanžek. (zl)

Oroslavski volonteri uredili okoliš u parku Vranyczany kod jezera

OROSLAVJE - U sklopu pro jekta Lokalni volonterski cen tar "Orkas", proteklog je utorka Udruga mladih Feniks održala volontersku akciju uređenja oko liša u parku Vranyczany kod jeze ra. Dvadesetak volontera oboja lo je klupe i sprave za vježbanje.

- Cilj volonterske akcije bio je uči niti okoliš oko jezera što ljepšim, potaknuti mlade na volontiranje te promovirati važnosti surad nje organizacija civilnog društva i lokalnog stanovništva – kažu iz Udruge. Projekt Lokalni volonter ski centar "Orkas" financira Sre

dišnji državni ured za demografiju i mlade te Ministarstvo rada, mi rovinskog sustava, obitelji i soci jalne politike. Iz udruge zahvaljuju Gradu Oroslavju na osiguranom materijalu za volontersku akciju te Srednjoj školi Oroslavje na ani maciji mladih volontera. (zl)

LOBOR/BREST - Franjo Horvat Kiš, putopisac i knji ževnik, jedna je od najzna čajnijih loborskih ličnosti. S obzirom da je, između osta log i autor putopisa o Istri, ovih dana u Brestu u orga nizaciji Istarskog planinar skog saveza, Udruge Franjo Horvat Kiš iz Lobora, Kaj kavskog sparvišča iz Zagre ba te općina Lobor i Lanišće otkrivena mu je spomen plo ča. Naime, rođeni Loborac se kao putopisac i književ nik moderne uputio u Istru i dojmove sa svog putovanja sabrao je u putopisu "Istar ski puti" što je i jedno od njegovih najznačajnijih dje la, pa je 146. obljetnica nje govog rođenja iskorištena kako bi mu se odalo ovo ve liko priznanje. Čast da otkri ju ploču pripala je načelnica ma Lobora i Lanišća, Ljubici Jembrih i Roberti Medici.Naš rođeni Loborac, Franjo Horvat Kiš, dao je velik do

prinos kulturi i književnosti, kako u našoj Općini, tako i u cijeloj Hrvatskoj. Da se nji me ponosimo potvrđuje i či njenica da će se u listopadu već 16. godinu zaredom odr žati manifestacija "Dani Fra nje Horvata Kiša" na kojima dodjeljujemo nagrade najbo ljim hrvatskim književnim putopisima čime njegova djela žive i dalje i ona, kao ni njegov doprinos književ nosti neće biti zaboravljeni – rekla je načelnica Jembrih naglasivši kako se zahvalju jući njemu za malo zagorsko mjesto čuje diljem Hrvat ske. Dani posvećeni promo ciji putopisa kao književnog djela, ali i jednom od najzna čajnijih putopisaca ove će se godine održati 7. i 8. listopa da u Loboru pod pokrovitelj stvom Ministarstva kulture i medije što je samo još jed na potvrda koliko je ova ma nifestacija značajna i na ra zini Hrvatske. (zl)

nezavisni regionalni portal

NOVO

'Zahvaljujući Franji Horvatu Kišu, za malo zagorsko mjesto čuje se diljem Hrvatske'

'Iza nas su veliki projekti, a s radom za dobrobit naših mještana nastavljamo!'

LOBOR - Na sjednici Općinskog vijeća Općine Lobor prihvaćeno je polugodišnje izvješće o izvrše nju proračuna. Ukupno ostvareni proračunski prihodi za prvu polo vicu ove godine iznose 5,1 miliju na kuna dok su rashodi za isto ovo razdoblje iznose 5,3 milijuna ku na. Višak rashoda odnosi se na iz gradnju i opremanje Dječjeg vrti ća Ivančica te na početak projekta rekonstrukcije općinske zgrade u Kulturni centar Lobor. S obzirom da je Općina iz prošle godine pre nijela višak u iznosu od 724 tisu će kuna, ukupni rezultat u prvom polugodištu ove godine iznosi 518 tisuća kuna.

Izvješće o radu načelnice Uz izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, jedna od središnjih tema bila je i ona koja se odnosi na izvješće o radu na čelnice u istom razdoblju. Općina Lobor realizirala je značajne pro jekte, a kako je naglasila načelnica Ljubica Jembrih, u istom smjeru nastavljaju i dalje. Uz velika ulaga nja u infrastrukturu i moderniza ciju nerazvrstanih cesta, Općina znatna sredstva ulaže i u rad svo jih udruga, stipendiranje učenika i studenata, sportsku infrastruktu ru, otvoren je novi Kulturni cen tar s multimedijskim prostorom, a u prošloj godini realiziran je i je dan od najznačajnijih projekatazavršena je izgradnja Dječjeg vr

tića Ivančica, na što se osvrnula i načelnica Jembrih. - U pet godina maksimalno smo iskoristili fondo ve Europske unije i prijavili smo se na sve natječaje na kojima smo zadovoljavali uvjeti. Zahvaljuju ći vanjskim izvorima sufinancira nja, na našem su području u pro teklom razdoblju realizirani veliki i značajni projekti. Veliku pažnju pridajemo sportu i rekreaciji te ra zvoju sportske infrastrukture, pa je tako, nakon četiri igrališta ko ja su u tijeku realizacije, u planu u svakom mjesnom odboru izgradi ti jedno dječje ili sportsko – kaza la je Jembrih. U nizu aktivnosti na čelnica se dotaknula mjera prema građanima slabijeg imovinskog i zdravstvenog stanja za koje su osi gurane potpore. Potpore su osigu rane i za novorođene, a posebno veseli podatak da je u prvih šest mjeseci na području općine rođe no čak 12 beba. - Radi se o brojci koja je veća nego inače. Roditelji su dobili novčanu pomoć, a bebe na poklon zlatni privjesak – kazala je Jembrih koja se u izvješću osvr nula i na prošlogodišnje otvorenje vrtića koji u potpunosti ima popu njene kapacitete, dok se za četve ro mališana sufinancira smještaj u vrtićima van općine. - Također, su financirali smo troškove prijevoza srednjoškolaca s područja Općine. Nastavljena je isplata 10 učenič kih i 22 studentske stipendije. Su financirani su učenički domovi za

9-ero djece u iznosu od 250 kuna –dodala je Jembrih.

Komunalna infrastruktura Što se tiče komunalne infrastruk ture održavane su ceste, uređiva ni su prostori uz prometnice koje su u nadležnosti općine, uređuje se groblje, održavana je javna ra svjeta. Osim toga Općina je i dalje nastavila s prijavama projekata na natječaje, a sredstva s nacionalne razine stižu i ove godine. - Prijav ljen je projekt sanacije nerazvrsta nih cesta i iz resornog ministar stva odobreno je 100 tisuća kuna. Isti projekt dobio je i sredstva Mi nistarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije odnosno sufinanciranje je odobreno u izno su od 400 tisuća kuna. Završena je

Ulica F. Kiša te još nekolicina njih dok se očekuje završetak uređe nja Ulice Augusta Šenoe - najavi la je Jembrih. Od ostalih aktivnosti i osiguranih sredstava treba ista knuti da je Ministarstvo kulture i medija odobrilo iznos od 100 tisu ća kuna za uređenje pozornice u Društvenom domu u Loboru. Tu su i sredstva s nacionalne razine u iznosu od 170 tisuća kuna za dječ je igralište u Vojnovcu. Također, Vojnovec bi trebao dobiti i tenisko igralište budući da je Lag "Zeleni bregi" odobrio sredstva veća od 200 tisuća kuna.Jembrih je u sklopu iz vješća naglasila i organizaciju već tradicionalnih kulturno-zabavnih manifestacija, ali i organizaciju no vih koje su jako dobro prihvaćene. Istaknula je kako je upravo zbog

velikog broja održanih kulturnih manifestacija Općina Lobor u sa mom vrhu Krapinsko-zagorske žu panije. Spomenula je i postavljanje biste prvog hrvatskog predsjedni ka dr. Franje Tuđmana. Da Općina Lobor veliku pažnju pridaje obra zovanju potvrđeno je još i donoše njem pravilnika o dodjeli stipen dija učenicima i studentima kojim je utvrđeno kako pravo na stipen dije imaju nadareni učenici i stu denti te oni koji se školuju za de ficitarna zanimanja, a stipendije će se dodjeljivati i na temelju soci jalnog kriterija. - Lobor je odličan primjer kako mala općina može izdvajati značajna sredstva za ra zne mjere kojima doprinosi kvali teti života svojih stanovnika i nji hovom obrazovanju od najmanjih nogu. S naknadama za novorođen čad, sufinanciranjem dječjeg vrtića, udžbenika i dodatnog školskog ma terijala za osnovnoškolce, financi ranjem prijevoza, sufinanciranjem učeničkih domova za srednjoškol ce te učeničkim i studentskim sti pendijama i bespovratnim pot porama za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji, na dobrom smo putu da se pozicioniramo kao jedno od poželjnijih mjesta za ži vot – pojasnila je Jembrih.Na sjed nici su imenovani i članovi Etičkog odbora te Vijeća časti. Predsjednik Etičkog odbora je Stjepan Loparić, dok je za predsjednika Vijeća časti imenovan Darko Raškaj. (zl)

RADOBOJ - Krajem kolovoza, u Radoboju je započeo međunarodni projekt arheološ kih istraživanja pod vodstvom v.d. ravnate lja Muzeja grada Pregrade Davora Špoljara, u društvu magistra arheologije i doktorskog studenta na Sveučilištu Oxford u Ujedinje nom Kraljevstvu Jakova Mlinarevića kao njegovog zamjenika. Da se radi o doista ve likom i značajnom projektu govori i činjeni ca da u istraživanju sudjeluje i Mark B. Ro berts arheolog svjetskog glasa, znanstvenik i sveučilišni profesor na londonskom Uni versity Collegeu (UCL). Roberts je istraži vač svjetski poznatog paleolitičkog lokali teta ˝Boxgrove Quarry˝ u Velikoj Britaniji, lokaliteta smještenog u zapadnom Sussexu koji datira iz paleolitika, a na kojem su pro nađeni najstariji ljudski ostaci na području Britanije, stari preko pola milijuna godina.

Tri lokacije

S obzirom na to da je Radoboj vrlo po znat stručnjacima koji se bave arheologi jom i geologijom, a radi se o tri lokalite ta od kojih su dva pod trajnom zaštitom, a jedno pod preventivnom, ne čudi činjeni ca da je ovaj projekt potaknuo zanimanje. Istraživanja, koja su u protekla dva tjedna realizirana na Hajdinem zernu, Platu i Pod stenju, ne bi bilo da se za njih nije zanimao Špoljar koji ih istražuje od 2013. godine, ko ji ih je na ne neki način 'podigao iz prašine' i spriječio od zaborava, iako su se lokaliteti

istraživali još u 19. stoljeću. Valja spomenu ti kako je Špoljar istraživajući upravo rado bojske lokalitete napisao i svoju doktorsku disertaciju, a rezultat njegova rada prezenti ran je u mnogim objavljenim člancima. - Ra doboj je poznat u stručnim krugovima ka da govorimo o arheolozima i geolozima, a uz pomoć arheologa Mlinarevića s kojim smo stupili u kontakt, napravili smo projekt koji bi u budućnosti mogao pridonijeti realizaciji geološko-arheološkog parka u našem mjestu

– rekao je radobojski načelnik Anđelko To polovec istaknuvši kako su Roberts i njegovi studenti bili oduševljeni Zagorjem i Radobo jem naglasivši ogroman arheološko-geološ ki potencijal Radoboja. Na temelju snimki terena uskoro kreće priprema za ozbiljniji projekt iskapanja, za što su potrebne dozvo le Ministarstva kulture i konzervatora, a što bi se trebalo realizirati do kraja iduće jeseni budući da je to godišnje doba najpovoljnije za arheološka iskapanja. To znači da će idu će godine u Zagorje stići i veći broj studena ta iz Ujedinjenog Kraljevstva, a u projekt će se uključiti i zagrebački studenti arheologi je. - Doista se nadamo da će sve skupa pre rasti, uz pomoć struke, u kvalitetan projekt kojeg bi potom prijavili ili na ˝INTERREG Hrvatska - Slovenija˝ ili na jedan od natje čaja vezanih uz EU fondove, te da prijavi mo i geološko -arheološki park koji će biti naslonjen i na zaštitu naše prirode. Imamo naslov Europskog parka orhideja jer imamo više od 32 vrste samoniklih orhideja, a od če ga su dvije endemske. Time bi sve to ukalu pili u jedan centar koji će služiti i za struku, ali i za studente za edukacije – rekao je na čelnik Topolovec. Pronađena keramika

Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazu lin ističe kako se tijekom istraživanja rani je spomenutih lokaliteta pronašlo puno ulo maka keramike, ali i da su lokaliteti pomno

izmjereni i analizirani. - Prilikom ovog po sjeta akcije su bile vezane na prepoznavanje, dakle tu nema nikakvih invazivnih metoda iskapanja već se proučavaju prostori loka liteta, geomorfološka obilježja ovog kraja, smještaj u europske, civilizacije krugove i naseljavanja od prapovijesnih vremena. Izu zetno smo zanimljivo područje, jako bogato arheološki i geološki i to svakako treba pro movirati i potaknuti na istraživanje – obja snila je Hazulin. (zl)

prijatelj djece

'Jedno od najvažnijih ulaganja u budućnost Zlatar Bistrice je ulaganje u djecu i mlade'

ZLATAR BISTRICA - Dječji tje dan je tradicionalna manifestaci ja posvećena djeci koja se, od dale ke 1953. godine, održava u prvom tjednu listopada, s ciljem promi canja dječjih prava, njihovog polo žaja u društvu u obitelji i lokalnoj zajednici. Prvi dan Dječjeg tjedna je i Međunarodni dan djeteta. Pod sjetimo, dječja su prava zajamče na i Konvencijom o pravima dje teta čija su četiri temeljna načela: najbolji interes djeteta, nediskri minacija, zaštita opstanka, sigur nosti i razvoja djeteta te pravo dje teta na sudjelovanje i izražavanje mišljenja. - Držeći se tih načela i tijekom cijele godine, a ne samo u listopadu, Općina Zlatar Bistrica u suradnji s Dječjim vrtićem Zlatni dani, Osnovnom školom, Policij skim postajom, udrugama civilnog društva te sumještanima, provodi raznovrsne mjere i aktivnosti kako bi život djece u Zlatar Bistrici bio što sigurniji, kvalitetniji i ljepši, a sama Zlatar Bistrica sigurna koli jevka, pouzdano i skrbno ishodi šte kvalitetnog razvoja i budućno sti najmlađih - naglasila je Vesna Mikulec, načelnica Općine Zla tar Bistrica te dodala da je jedno od najvažnijih ulaganja u buduć nost same Zlatar Bistrice ulaganje u djecu i mlade, počevši od skrbi po rođenju, pa do obrazovanja, ula ganja u sigurnost te aktivnosti za provođenje slobodnog vremena i potreba djece.

Igralište u Veleškovcu Načelnica se osvrnula na nekoliko akcija i projekata za dobrobit dje ce. - Projekt Izgradnje i oprema nja dječjeg igrališta u naselju Ve leškovec prijavljen je na natječaj Lokalne akcijske grupe (LAG) ''Ze leni bregi'' u sklopu Programa ru ralnog razvoja Republike Hrvat ske za razdoblje 2014 -2020. unutar mjere 19. Za prijavljeni projekt Op ćina je primila Odluku o odobre nju projekta kojom je predviđeno

maksimalno financiranje do izno sa 249.212,70 kn. Trenutno se oče kuje potpis Ugovora o financiranju s Agencijom za plaćanja u poljopri vredi, ribarstvu i ruralnom razvo ju. Prijavi projekta je prethodilo rješavanje imovinsko-pravnih od nosa s gospođom Baricom Marti nuš, s kojom je potpisan Ugovor o prijenosu vlasništva njezine ne kretnine u općinsko vlasništvo bez naknade, a do sada je Općina pro vela postupak jednostavne nabave putem portala Agronet i sklopljen je ugovor o nabavi radova i opre

me s najpovoljnijim ponuditeljem. Izabrani izvođač radova je Pludux Art d.o.o. iz Konjščine, a ugovorena vrijednost radova iznosi 345.307,50 kn (s uračunatim PDV-om). Usko ro se očekuje uvođenje u posao i početak radova. Hvala svim do brim ljudima koji su inicirali i omogućili realizaciju ovog projek ta, još jednog u nizu kojim potvr đujemo da je naša općina i njezini stanovnici doista - Prijatelj djece –rekla je načelnica.

'Ljubav djeci prije svega' Dodaje da je gotova i projektna dokumentacija za uređenje okoli ša i dječjeg igrališta Dječjeg vrtića ''Zlatni dani''. - Projektom je pred viđena nabava dodatnih i zamjena dotrajalih sprava za igru, postav ljanje antistresnih podloga, sad nja drveća, obnova prilazne staze i vanjske natkrivene površine asfal tiranjem i opločavanjem uz iscrta vanje prometnog poligona za igru i

edukaciju te društvenih igara kao što su igra ''školica'' i ''križić-kru žić'' kojim se dobiva novi tematski teren za igru. Vrijednost projekta iznosi nešto manje od 500.000,00 kn – kaže načelnica. U suradnji s PP Zlatar Bistrica realiziran je i projekt ''Sigurno u prometu''. Or ganizirana je tim povodom izložba dječjih radova na temu sigurnosti u cestovnom prometu, u kategoriji dječjih vrtića i kategoriji osnovnih škola. - Svojim likovnim radovima sudjelovale su sve škole i dječji vr tići s područja nadležnosti PP Zla tar Bistrica. Na izložbi je za uče nike iz OŠ Zlatar Bistrica održana edukativna radionica s promet nim poligonom za bicikliste. Poli cijski su službenici održali i inte raktivnu edukaciju o prometnim pravilima za učenike nižih razre da, nakon čega su uručena prizna nja autorima pobjedničkih rado va i zahvalnice svim sudionicima izložbe. Projekt ''Sigurno u pro metu'' prijavljen je na natječaj Mi nistarstva unutarnjih poslova za sufinanciranje nabave opreme za provedbu takvih edukacija i radio nica i u narednim godinama. Tu su i realizirani projekti: rekonstrukci ja i dogradnja Dječjeg vrtića ''Zlat ni dani'' i izgradnja dječjeg igrališta u Lovrečanu, a koji su bili sufinan cirani bespovratnim sredstvima EU. - Da u Zlatar Bistrici brinemo o najmlađima svjedoče i besplatni udžbenici i radni materijali (uz po moć Krapinsko-zagorske župani je) za sve osnovce, sufinanciranje i/ili besplatni prijevoza učenika, stipendije učenicima i studentima, sufinanciranje stranog jezika uče nicima od 1. do 3. razreda osnov ne škole, podmirivanje troškova rada logopedskog kabineta za po trebe djece s područja naše općine – zaključila je načelnica Mikulec i svoj djeci čestitala Međunarod ni dan djeteta i Dječji tjedan slo ganom manifestacije Dječjeg tjed na: "Ljubav djeci prije svega!". (zl)

Općina Hrašćina sufinancira smještaj srednjoškolaca

HRAŠĆINA - Općina Hrašćina od ove škol ske godine uvodi još jedan oblik pomoći ro diteljima kod troškova školarina za djecu. Odlukom načelnika, Branka Tukača, Opći na će sufinancirati smještaj srednjoškola ca u učeničkom domu. Prema utvrđenim uvjetima i kriterijima, pravo na sufinanci ranje imaju redoviti učenici srednjih škola s prebivalištem na području općine Hrašći na koji su za vrijeme redovnog školovanja smješteni u učeničkom domu na područ ju Hrvatske. Općina će sufinancirati 50 po sto iznosa mjesečnog računa, do najviše 400 kuna mjesečno. Raspisan je i javni po ziv te se učenici mogu prijaviti za ostvariva nje ovog prava. Obrazac za prijavu i infor macije o potrebnoj dokumentaciji mogu se dobiti u Općini ili preuzeti na općinskoj web stranici. Zahtjevi se šalju do7. listopada. (sp)

Nabava opreme za mrtvačnicu u Lovrečanu

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistri ca dobila je od Ministarstva prostornog ure đenja, graditeljstva i državne imovine Od luku o sufinanciranju projekta po Javnom pozivu za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2022. god. Općini je odobreno 20.000 kn te su u postupku nabava komu nalne opreme i opreme za mrtvačnicu u Lo vrečanu sklopljeni Ugovori o nabavi robe s tvrtkom "Mikromotor" iz Zlatara za nabavu komunalne opreme koja je isporučena 22. rujna i s tvrtkom Senta d.o.o.iz Križevaca za nabavu opreme za mrtvačnicu čija se ispo ruka očekuje do početka studenog ove go dine. Općina je nabavi komunalne opreme pristupila zbog dotrajalosti ili nedostatka postojeće opreme, a nabavila je traktorsku kosilicu, dvije motorne kose i jednu motor nu pilu koje će uvelike olakšati održavanje naših zelenih površina. Vrijednost nabave iznosi 40.937,85 kn. Zbog dotrajalosti ili ne dostatka opreme u mrtvačnici u Lovrečanu Općina je nabavila dva odra, kolica za pri jevoz lijesa, stalke za vijence, električne tro struke svijećnjake i škropilnik na stalku ko ji će omogućiti da posljednji ispraćaj naših mještana bude primjeren i dostojanstven. Vrijednost nabave iznosi 36.937,50 kn. (zl)

Deratizacija na području općine Bedekovčina

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina donijela je plan provedbe preventivne i obvezne preventivne deratizacije na području općine, koji će se provo diiti u razdoblju od 27.09. do 10.10.2022. godine. U utorak 27. rujna akcija će se provoditi na lokacija ma: Prilaz jezerima, Ulica Matije Gupca, Jankovči ca III, Orehovička cesta, Naselje Cerina te Jankov čica II, Trg Ante Starčevića, Jankovčica I, u srijedu 28. rujna na lokacijama: Aleja Dragutina Domja nića, Aleja Dragutina Domjanića I., II., III, i IV. od vojak, Radnička ulica, Zagrebačka ulica, Ljudevi ta Gaja, Naselje Komari, Naselje Malekovec, Ulica Stjepana Radića. U četvrtak na redu su lokaci je: Zagorska ulica, Naselje Petrovečki, Bregovita, Naselje Stanići, Naselje Stanići dio, Naselje Glum paki, u petak 30. rujna Magdalenićeva, Antuna Miahnovića (4-28 i 1-23), Čajkovljansko naselje,

Antuna Mihanovića (od 25 i od 30). U ponedje ljak 03. 10. deratizacija će se provoditi na lokaci jama: Naselje Grbovec, Naselje Sovinjak, Naselje Poljana, Naselje Jalševec, Špiranec brijeg, u utorak 4. listopada su na redu loakcije: Narodnih hero ja, Braće Alojza i Janka Sajko, Naselje Jurci, Nase lje Mlinarići donji, Židovinjak, Križanče, Zagor ske brigade, Narodnih heroja (do 8 i do 15), Josipa Novosela, Zagorske staze, u srijedu Valenta Jaku ša, Zagorski put, Milana Novosela, Lug Orehovič ki, Marije Habulin, Zelengajska, Alojza Člekovića, Naselje Bani, Rudolfa Jakuša Španca, Tonke i Jo sipa Jurin, Milana Vidičeka, Palih boraca, zatim u četvrtak 06.10. Grabe, Kebel, Belovar Zlatarski, u petak 07.10. Kebel, Martinec Orehovički i Bresto vec Orehovički, u ponedjeljak 10.10. Pustodol Ore hovički, Vojnić-Breg, Zadravec te Orehovica. (zl)

'Slavimo prvu godinu rada Dječjeg vrtića Miholjček i iznimno smo zadovoljni jer je postignut glavni cilj-osiguravanje osnovnih uvjeta mladima za ostanak u mjestu'

Sabina Pušec MIHOVLJAN

Što je obilježilo ovu godinu u Vašoj općini, koji su najznačajniji projekti ostvareni u proteklih godinu dana?

Bartolić: Realizirali smo pres vlačenje i asfaltiranje nerazvrsta nih cesta na području općine. As faltiralo se i presvuklo ukupno 15 nerazvrstanih cesta u dužini od 4.745 m. Ukupna vrijednost pro jekta je 1.269.573,28 kn. Projekt je sufinanciralo Ministarstvo regio nalnog razvoja i fondova Europ ske unije u iznosu od 250.000,00 kn, Ministarstvo prostornog ure đenja, graditeljstva i državne imo vine 171.240,00 kn, dok je preostali iznos 848.333,28 kn osigurala Opći na. Kupili smo kuću i zemljište u centru Mihovljana za daljnje pro jekte. U suradnji s HEP-om izvr šena je rekonstrukcija niskona ponske mreže u naseljima Fijački, Pakračići, Kovačići, Ducki, Kore ni, Bokori i Klanečnica. Uz rekon strukciju obnovljena je i proširena mreža javne rasvjete novim LED rasvjetnim tijelima. U suradnji s Hrvatskim vodama uređeno je ko rito potoka u centru Mihovljana i uz osnovnu školu na način da je korito potoka obučeno u kamen. Iz programa održavanja komunal ne infrastrukture nastavljeni su

'Trenutno je u provedbi projekt presvlačenja i asfaltiranja nerazvrstanih cesta na području općine. Asfaltom će se presvući ukupno 1.585 metara. Projekt je sufinanciran od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Novog asfaltiranja ove godine nema jer na području Općine više nema ni jedna kuća koja nema pristup asfaltiranoj nerazvrstanoj cesti'

radovi prema potrebama: naba va i ugradnja kamenog materija la, održavanje nerazvrstanih cesta, malčiranje, održavanje oborinskih kanala (grabe) nabava betonskih ci jevi, postavljanje prometne signa lizacije, održavanje mjesnog gro blja i slično.

Prije godinu dana otvoren je novi Dječji vrtić. Kako ste zadovoljni, jesu li kapaciteti dovoljni, koliko znači za Općinu?

Bartolić: Ove godine slavimo pr vi godinu rada Dječjeg vrtića Mi holjček. Kada smo kretali u taj pro jekt, bili smo svjesni da će to biti popriličan trošak Općini Mihov ljan, kako za gradnju tako i za re dovno održavanje te sam rad, me đutim iznimno smo zadovoljni jer je glavni cilj postignut, a to je osi guravanje osnovnih uvjeta mladi ma za ostanak u mjestu i briga o djeci i njihovom obrazovanju. Ra dom vrtića smo iznimno zadovolj ni. Danas se u vrtiću nalazi 45 dje ce te obzirom na kapacitet od 60 djece još uvijek imamo 15 slobod nih mjesta. Vjerujem da će se u na rednom vremenu i navike roditelja koji do sad nisu imali opciju vrti ća promijeniti te da će vrtić biti po punjen.

Koliko se povuklo sredstava iz EU fondova i kako ste time zadovoljni?

Bartolić: U proteklih godinu dana stigla nam je druga rata EU sred stava za izgradnju dječjeg vrtića u iznosu od 1.804.293,25kn koju smo odmah proslijedili za otplatu dije la kredita za izgradnju dječjeg vr tića. Zatražena je i posljednja rata te smo trenutno u postupku. Dru gih povlačenja iz EU fondova nije bilo jer nije bilo dostupnih natječa ja. Imamo velika očekivanja od po vlačenja novca iz nove europske fi nancijske omotnice.

Koji su projekti ili radovi trenutno u tijeku?

Bartolić: Trenutno je u proved bi projekt presvlačenja i asfaltira nja nerazvrstanih cesta na područ ju općine. Asfaltom će se presvući ukupno 1.585 metara. Projekt je sufinanciran od Ministarstva re gionalnog razvoja i fondova EU. Novog asfaltiranja ove godine ne ma jer na području Općine više ne ma ni jedna kuća koja nema pri stup asfaltiranoj nerazvrstanoj cesti. Također, nakon Dana opći ne kreće obnova društvenog doma u Mihovljanu koja je sufinancira

'Kako smo kupili kuću i zemljište u centru Mihovljana, u fazi je izrada idejnog projekta za budući Kulturni centar u Mihovljanu gdje se planiramo prijaviti na natječaj u sklopu nove europske financijske omotnice'

na od Ministarstva kulture i me dija. U fazi građevinskih radova je realizacija projekta prilaz dječjem igralištu i šetnica u centru Mihov ljana koji je sufinanciran od Mi nistarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Također, u pripremi je raspisiva nje natječaja za izvođenje radova na projektu izgradnja parka hrvat skih branitelja koji je sufinanciran od LAG-a Zeleni bregi.

Koji su planovi za idućih godinu dana te koji su dugoročni planovi u Vašoj Općini?

Bartolić: Imamo spremna dva projekta za koja imamo ishođene građevinske dozvole. Čekamo ras pisivanje EU natječaja ili natječa ja nadležnih ministarstava. To su 1. rekonstrukcija postojeće neraz vrstane ceste Mihovljan – Kovači ći – Strugača i izgradnja Socijalne ustanove: Centar za pružanje uslu ga u zajednici Mihovljan. U surad nji s DVD-om Mihovljan prijavili smo projekt izgradnje vatrogasnog doma u Mihovljanu te čekamo od govor nadležnog ministarstva. U fazi je ishođenja građevinska do zvola za projekt izgradnje nogo stupa uz županijsku cestu ŽC2125 prema Sutinskim toplicama. Ka ko smo kupili kuću i zemljište u centru Mihovljana, u fazi je izra da idejnog projekta za budući Kul turni centar u Mihovljanu gdje se planiramo prijaviti na natječaj u sklopu nove europske financij ske omotnice. U suradnji s Hrvatskim vodama planiramo nastavak uređenja vodotoka u Mihovljanu. U suradnji s HEP-om planiraju se rekonstrukcije niskonaponske mreže u Mihovljanu i Kuzmincu. U suradnji sa Zagorskim vodovo dom i KZŽ planira se izgradnja vo dovodne mreže Ptičari – Golubi -

'Nakon Dana općine kreće obnova društvenog doma u Mihovljanu koja je sufinancirana od Ministarstva kulture i medija'

Klanečnica.

Tko su ovogodišnji dobitnici općinskih priznanja?

Bartolić: Ove godine nije bilo pri jedloga na temelju javnog poziva za dodjelu općinskih priznanja, ali

kao i svake godine imamo podjelu novčane nagrade odličnim učeni cima, tj. učenicima koji su od 1 do 8 razreda prošli s odličnim uspje hom.

Za kraj, Vaša poruka stanovnicima Općine Mihovljan povodom Dana Općine.

Bartolić: Dragi moji sumještani, Mihovljančanke i Mihovljanča ni, u ime Općinskog vijeća Opći ne Mihovljan, predsjednika Op ćinskog vijeća i svoje osobno ime želim Vam uputiti čestitku povo dom Dana naše Općine. U želji da zajedničkim snagama i budućim projektima učinimo našu Općinu po mjeri svakog čovjeka, čestita mo Vam dan Općine.

INTERVJU

načelnikom Zlatkom Bartolićem

Načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić

Kreće projekt

"Revitalizacija parka Mače - faza I" vrijedan 367.820 kuna

Uredit će se park u središtu Mača

MAČE - Općina Mače kreće u realizaciju projekta "Revitalizacija parka Mače" kojim će se urediti park u centru Mača. U I. fazi uređenja parka uklonit će se pojedine stablašice, oblikovati ostalo drveće u parku, napraviti će se pješačke staze, postaviti će se parkovni rubnjaci te će se obnoviti parkovna rasvjeta. U parku će se postaviti klupe te koševi za otpatke. Projektnu dokumentaciju za uređenje odnosno revitalizaciju parka Mače izradila je tvrtka Studio Perivoj d.o.o. iz Malinske. Izvođač radova na projektu je Zagorjegradnja d.o.o. iz Kraljevca na Sutli dok nadzor nad izvođenjem radova vrši tvrtka G.N.P. – TRASA iz Svetog križa Začretja. Vrijednost izvođenja radova iznosi 367.820,00 kn + PDV. Projekt revitalizacije parka Mače – faza I sufinancira Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 100.000,00 kuna. (zl)

Potpisan ugovor za izgradnju šumske ceste na Ivančicu

Vrijednost radova iznosi 4.795.845,88 kn s PDV-om, a radovi se sufi nanciraju iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.

ZLATAR – U četvrtak je potpisan ugovor o javnoj nabavi za izgradnju šumske ceste Jakopići – Oštrc/Oštrc – Črne Mlake. Ugovor su potpisali gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek i direktor poduzeća JET-SET d.o.o. latko Zovak. Vrijednost radova iznosi 4.795.845,88 kn s PDV-om, a radovi se sufinanciraju iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Rok za završetak radova je 18 mjeseci od uvođenja u posao. Na području Grada Zlatara utvrđen je nedostatak šumskih cesta promatrano s aspekta postojećih Tehničkih uvjeta za šumske ceste te je utvrđeno da postoji potreba za izgradnjom i rekonstrukcijom mreže šumskih cesta. Stoga je Grad Zlatar nerazvrstanu cestu Jakopići – Oštrc/Oštrc – Črne Mlake gradi radi kvalitetnijeg gospodarenja šumom i šumskim zemljištem te zaštite promatranog predjela. U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 6,18 km šumske prometnice. (zl)

Općina Mače sufinancirala nabavu radnih bilježnica i radnog materijala učenicima

MAČE - Općina Mače je i ove godine sufinancirala nabavu radnih bilježnica za obvezne i izborne nastavne predmete za učenike Osnovne škole Mače i područne škole Peršaves za školu godinu 2022/2023. u 50%-tnom iznosu. Ostatak od 50% je sufinancirala Krapinsko - zagorska županija. U tu svrhu Općina Mače je izdvojila 31.268,92 kn s PDV-om. Također, Općina Mače je financirala nabavu ostalog radnog materijala odnosno kutija za tehničku kulturu u 100%-tnom iznosu U tu svrhu općina Mače je izdvojila 10.988,09 kn s PDV-om. Financiranjem spomenutog Općina Mače želi roditeljima financijski olakšati školovanje osnovnoškolaca. Radne bilježnice i radni materijali su čekali učenike u školskim klupama na početku nove školske godine. (zl)

Za predsjednika Udruženja obrtnika Sveti Križ Začetje izabran Marko Jelenić

SV. KRIŽ ZAČRETJE – Održa na je 1. konstituirajuća sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Sveti Križ Začretje. Konstitui ran je novi saziv Skupštine od 21 člana u sastavu: Robert Sirovec, Darko Mišak, Ivan Đurkin-Ben kotić, Franjo Sente, Dubravka Mišak Skočaj, Karolina Šimag, Marko Jelenić, Petar Sente, Ivan Sever, Mario Kvež, Zlatko Ba kliža, Mirjana Hanžek, Rikard Majerić, Tihomir Zubić, Nenad Veček, Tomislav Petrovečki, Ivanka Zubić, Mario Ceroveč ki, Milan Mlinarić, Danijel Ko tarski i Franjo Ptičar. Jednogla snom odlukom za predsjednika Udruženja obrtnika Sveti Križ Začretje izabran je Marko Jele nić, vlasnik obrta Vrtlarija Jele nić, koji se bavi uzgojem cvijeća,

Povišeni iznosi sufinanciranja troškova prijevoza zlatarskih srednjoškolaca

Uključivanjem Grada u sufinanciranje prijevoza, isti bi za srednjoškolce trebao bi biti besplatan

ZLATAR - Gradonačelnica Jasenka Augu štan-Pentek donijela je Odluku o sufinan ciranju troškova prijevoza redovitih učeni ka srednjih škola s područja Grada Zlatara u školskoj godini 2022/2023. Imajući u vidu poskupljenje energenata te kako bi se do datno olakšalo roditeljima u vremenu op ćeg poskupljenja u svim područjima života, iznosi sufinanciranja povišeni su za 20%. Gradonačelnica navodi da su djeca buduć nost razvoja našeg grada i da će Grad Zla tar maksimalno poticati obrazovanje i cje lokupan razvoj svoje djece te istovremeno biti financijska i institucionalna pomoć dje ci i roditeljima. Prijevoz će se sufinancira ti redovitim učenicima srednjih škola koji imaju prebivalište na području Grada Zla tara i koji koriste putnički javni linijski prije voz za odlazak u školu te kojima udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta školova nja iznosi više od 5 kilometara. Uključiva njem Grada u sufinanciranje prijevoza, isti bi za srednjoškolce trebao bi biti besplatan.

- Još jednom želimo svim našim učenicima puno uspjeha, dobrih ocjena i kvalitetno provedenog vremena u školi te neka budu marljivi, znatiželjni i ustrajni u svojim sno vima! – kažu u Gradu Zlataru. (sp)

ukrasnog bilja i sadnog materi jala, transportom cvijeća do trž nica i trgovačkih centara te ure đenjem i održavanjem krajolika, poput rezidbe ukrasnog grmlja, drveća, voćaka, šišanje živice i sl. Na dužnost potpredsjedni ka Udruženja izabran je Rikard Majerić, a Upravni odbor čine Krešimir Ivan Rajačić, Dubrav ka Mišak Skočaj, Nenad Veček, Robert Sirovec, Darko Mišak, Ivan Đurkin-Benkotić, Tihomir Zubić, Rikard Majerić i Karoli na Šimag. Za članove Nadzor nog odbora imenovani su: Ma rio Kvež, Miljenko Jug i Danijel Kotarski, a za predstavnika u Skupštinu Obrtničke komore KZŽ imenovan je Marko Jelenić. Sjednici je nazočio i predsjednik OK KZŽ Darko Varga. (zl)

MARIJA BISTRICA – Prošle je sri jede održana 10. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica, na kojoj je načelnik Josip Milički pod nio Izvješće za prvih šest mjeseci ove godine, u kojem se osvrnuo na sve aspekte djelovanja, te na brojne projekte. ''Prošli smo sve provjere, revizije i nadzore i na temelju toga su sjela određena sredstva pomo ći iz EU fondova na račun Općine, a s druge strane svi oni komunalni radovi vezanu uz izgradnju i odr žavanje komunalne infrastrukture su u tijeku, imamo dosta problema sa klizištima, pokušavamo nasta viti izgradnju nogostupa, zbog svih sudionika u prometu, redovito ob navljamo i proširujemo naše neraz vrstane ceste, tu je i javna rasvjeta i

sve ono što je bitno da dižemo stan dard i omogućimo bolji život našim stanovnicima – rekao je Milički te najavio i neke nove velike projekte poput športskog centra, ali i neke investicije građana i poduzetnika, zbog čega je u tijeku i izmjena Pro stornog plana.

Druga izmjena proračuna

Na sjednici je uz 5 suzdržanih gla sova oporbe prihvaćen Polugodiš nji izvještaj o izvršenju Proraču na Općine Marija Bistrica, zajedno sa svim pripadajućim programi ma, koji su njegov sastavni dio. Ukupni prihodi zajedno sa prora čunskom korisnicima (Dječji vr tić Pušlek i Općinska knjižnica i či taonica) realizirani su u iznosu od

Održana sjednica Gradskog vijeća Grada Zlatara

Zlatar korak bliže

Na posljednjoj sjednici Gradsko je vijeće Zlatara donijelo olduku o financi ranju javne ustanove Zagorska jav na vatrogasna postrojba iznad mi nimalnih financijskih standarda. Tako je odlučeno da će Grad ZJVP financirati razmjerno udjelu koji iznosi 6,22 % te će s isplatom za početi u 2023. godini. Vijeće je na sjednici usvojilo i izvješća o radu Vatrogasne zajednice grada Zlata ra i dobrovoljnih vatrogasnih dru štava Zlatar, Donja Batina i Belec. Za dobrobit djece

Napravljen je i korak bliže k dobi vanju statusa Grad – prijatelj dje ce. Naime, kako je pojasnila gra donačelnica Jasenka Auguštan – Pentek, iako Grad ima vrlo ak tivno Društvo Naša djeca, povo di projekte Rastimo zajedno – dje ca i grad i mnogo radi na dobrobit djece i mladih, službeni status ne ma. Stoga je Vijeće donijelo odlu ku o uključivanju u akciju Grado vi i općine – prijatelji djece. Cilj akcije je motivirati lokalne zajed nice, stručne službe, ustanove za djecu, udruge građana, pravne su bjekte te roditelje i djecu da pot

punije ostvaruju dječja prava iz Konvencije UN-a o pravima djete ta, a koja obvezuje odrasle da čine najviše što mogu kako bi se sva ko dijete uspješno razvijalo i pri premilo za život. U Akciju se može uključiti svaki grad i općina u RH te temeljem postignutih rezulta ta koji uljepšavaju život djece ste ći naziv "Grad/Općina – prijatelj djece". Program Akcije razrađen je u 10 područja važnih za život dje ce, a koordiniranje svih aktivno sti vezanih za ostvarivanje Akcije provodit će Koordinacijski odbor kao radno i operativno tijelo, a ko ji će imenovati gradonačelnica u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Odluke.

Polugodišnje izvršenje proračuna

16.571.552,50 kuna, a rashodi u izno su od 12.829.848,85, pa je razlika u pozitivi 3.741.703,65 kn. Dobiveni pozitivni rezultat poslovanja za pr vo polugodište nastao je zbog pri ljeva financijskih sredstava iz EU fondova te iz državnog proraču na za sufinanciranje projekata. Na dnevnom redu bila je i II. izmjena Proračuna Općine Marija Bistrica za 2022. godinu. Rebalansom su po većani primici u iznosu 916.010,00 kuna i sada iznose 35.931.592,76 kn. U rashodovnoj strani najveća pove ćanja su za redovni rad jedinstve nog upravnog odjela za 269.300,00 kn, te za upravljanje komunalnom infrastrukturom 154.250,00 kn.

Novi članovi Nadzornog odbora ''Lijepe Bistrice''

Vijeće je donijelo i nekoliko odluka vezano uz groblje. - Primijetili smo da je trend da je sve više ukopi iz grada Zagreba i to većinom korisni ci koji su dohranili nekoga i sl. Sto ga smo donijeli odluku da postoji jedna cijena za naše mještane i žu pljane, a za sve ostale cijena puta 10 – pojasnio je načelnik. Vijeće je iza bralo i nove članove Nadzornog od bora Komunalnog poduzeća ''Lije pa Bistrica''. U njemu su ostali kao predsjednik Veljko Mahmet, te čla novi Teodor Švaljek, Miroslav Šta gar i Branka Herceg, dok je umjesto Nedjeljke Habazin u novom man datu izabran Josip Šala. (Elvis Lac ković)

Grada-prijatelja

Zlatarski su vijećnici donijeli i od luku o utvrđivanju statusa ne razvrstane ceste - javnog dobra u općoj uporabi, NC Juranščina – Belecgrad. – Naručili smo par celacijski elaborat, projekt je u izradi i nadamo se proći na natje čaju kako bi se uredila cesta od Ju ranščine do Belecgrada – pojasni la je gradonačelnica. Usvojen je i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna, prema kojem su pri hodi ostvareni u ukupnom iznosu od 17.981.388,92 kn, što je 33,93 % u odnosu na plan, a rashodi u iznosu od 10.413.889,98 kn, što je 21,86 % u odnosu na plan. – Jako sam zado voljna s izvršenjem, skoro 18 mili juna kuna, znači da nam rastu pri hodi zbog uspješnog povlačenja sredstava, lani je bio 21 do kraja, a

sada već na pola godine 18 miliju na kuna – rekla je gradonačelnica. Nepropisno parkiranje Pod točkom razno bilo je govora o asfaltiranju cesta, rasvjeti, a vi jećnike je zanimalo i može li se stati na kraj parkiranju kod lje karne u Zlataru, gdje neodgovor ni građani parkiranju na nepropi sno i sudionike u prometu dovode u opasnost. Gradonačelnica je od govorila da je o tome obaviješte na policija, da svakog tjedna dolaze rješavati takve situacije i pišu ka zne, no onda se opet nastavlja isto, jer policija ne može stalno dežura ti na takvim mjestima.

Sabina

ZLATAR

su vijećnici donijeli i odluku o utvrđivanju statusa nerazvrstane ceste - javnog dobra u općoj uporabi, NC Juranščina – Belecgrad

Gradovi i općine – prijatelji djece

Jelena Klanjčić

Povorkom beračica i berača kao krunom svih događa nja završila je protekle ne djelje manifestacija Branje grojzdja u Pregradi. Najposjećenija pregradska manifestacija, koja nje guje tradiciju ovoga kraja, vezanu uz kasno ljetne i jesenske radove berbe grožđa, i ove je godine okupila velik broj posjetitelja, tijekom tjedan da na održavanja, a osobito u nedjelju, kada je vesela, tradicionalna povor ka prošetala gradom.

Tradicija berbe grožđa Sudionici povorke kroz narodne nošnje, zaprežna kola i brojne 'rekvi zite' koji se koriste pri berbi grožđa pokazali su tradiciju Zagorja i oduše vili okupljene posjetitelje. Gradona čelnik Pregrade Marko Vešligaj ista knuo je kako je izuzetno zadovoljan posjećenošću. – Za Branje grojzdja znaju svi, ne samo u Zagorju, nego i diljem Hrvatske i izuzetno smo po nosni što smo i ove godine održa li tu tradiciju i nadopunili je nekim novim sadržajima – rekao je Vešli gaj te se zahvalio svima koji su dali svoj obol da ova manifestacija raste iz godine u godinu. Ovu je tradiciju

pohvalio i krapinsko – zagorski žu pan Željko Kolar, istaknuvši kako je ova i ove godine ispunila sva očeki vanja. – Sjajan kulturno – zabavni –sportski program, ali i ono ključno, da se održava tradicija berbe groj zdja u Zagorju. A da je to tako, vidje li smo kroz ovu povorku, stara kola, škafe, lagve, drvene brente, narodne nošnje i, naravno, mlade i djecu. Jer to je najvažnije, da se znanje i tradi cija preosi iz generacije u generaci ju – rekao je Kolar.

Vinske popevke i napitnice

Proglašeni su i oni koji su najljep še i najuspješnije prezentirali sebe i tradiciju svojega kraja u ovoj za gorskoj tradiciji. Tako su najljep šim kolima proglašena kola Poslon – Bračević, najljepša beračica je Al bina Cvetlin, a berač Damir Golec. Proglašen je i najljepši i najsim patičniji mali berač, a to je Fran Večerić. Nakon povorke beračica i berača posjetitelji su se zabavi li uz Šarmere, a prethodnih dana održane su i dječje berbarije, igre

i natjecanja, biciklijada te Festival 'Vinske popevke i napitnice', koji je okupio 11 izvođača koji su izveli 13 skladbi o vinu. Nagrađeni su Fra njo Kaučić te Mira Osrečak, zatim Vokalni sastav Strune, ŽVS KUD – a Sloboda iz Oroslavja

zatim Sebastijan Doe, Elena Ciglenjak i Edina Ko vačić.

Festivala održan je

Pregrača anki Višnji Korbar

kojem je, osim domaćeg

Kovačiček.

U povorci su sudjelovali i najmlađi

Gradonačelnik Pregrade nije krio zadovoljstvo manifestacijom, a župan je pohvalio tradiciju koja je i ove godine pokazana

Završnica Branja grojzdja u Pregradi Povorka beračica i berača pokazala svo

bogatstvo i ljepotu tradicije berbe grožđa

Festival Vinske popevke i napitnice okupio je 11 izvođača

OTVORENI 53. DANI KAJKAVSKE RIJEČI Deset dana bogatog kulturnog, zabavnog i sportskog sadržaja

'Ova manifestacija ima posebnu vrijednost jer su u prvom planu djeca'

Pokrovitelji manifestacije su Hrvatski sabor, Ministarstvo kulture i medija i Krapinsko-zagorska županija, a pokrovitelj priredbi za djecu i mlade Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Sabina Pušec ZLATAR

Krasnim programom KPD Zlatarjeve u parku ispred Galerije izvorne umjetno sti u Zlataru uveo je Zlatarščane i njihove goste u otvorenje najveće manifestaciju zlatarskog kraja, 53. Dane kajkavske riječi. Svim posje titeljima i gostima dobrodošlicu u Zlatar poželjela je gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek. - Na dam se da će ovih 10 dana biti pre krasnog druženja u gradu Zlataru u kojem ćemo njegovati našu riječ kaj, kroz priredbe kulturnog sadržaja, a u manifestaciju smo uklju čili i zabavni i sportski sadržaj. Po sebna zahvala ravnateljici PUO dr. Jurja Žerjavića Gordani Valjak koja je sve to uklopila uz djelatnice Tu rističke zajednice a, zahvala i dje latnicima Grada Zlatara koji ovih mjesec dana neumorno rade ka ko bi sve bilo dobro osimišljeno i organizirano. Velika hvala i udru gama koje su upotpunile sadržaje ove manifestacije i vjerujem da će svi sugrađani i gosti naći nešto za sebe – rekla je na svečanom otvo renju gradonačelnica.

Posebno značenje

Župan Željko Kolar istaknuo je da ova manifestacija

nu vrijednost jer su

Gradonačelnica: Zahvala ravnateljici PUO dr. Jurja Žerjavića Gordani Valjak koja je sve to uklopila uz djelatnice Turističke zajednice a, kao i djelatnicima Grada Zlatara koji ovih mjesec dana neumorno rade kako bi sve bilo dobro organizirano. Velika hvala i udrugama koje su upotpunile sadržaje ove manifestacije i vjerujem da će svi sugrađani i gosti naći nešto za sebe

kajkavskom jeziku, tradiciji, kultu ri je naša obaveza prema djedovi ma, bakama i roditeljima koji su to nama ostavili u nasljeđe, a s dru ge strane, što je još bitnije, prema našoj djeci i unucima. Sedamde setih godina ovo je krenulo prije svega kao kulturna manifestacija, a s godinama je prerasla i u sport sku i zabavnu i to je sigurno najve ća manifestacija ovog dijela Zagor ja. Čestitam na organizaciji, jer 10 dana ovako bogatog programa ne bi se posramili i puno veći gradovi i sredine. Hvala svim udrugama i pojeidncima koje su se uključile u program – rekao je župan Kolar.Svim Zlatarščankama i Zlataršča nima želim poručiti - zaista svaka čast što već 53 godine sustavno i

ustrajno čuvate vašu tradiciju, va šu baštinu kroz pronošenje, oču vanje i oplemenjivanje kajkavske riječi – poručila je ovom prilikom potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac.

Simbolika

Nakon otvorenja, događanje se preselilo u samu Galeriju, u ko joj je ravnateljica Galerije Božena Slunjski predstavila izložbu rado va članova likovnih udruga Kra pinsko – zagorske županije 'Li kovni pogledi Zagorja', na kojoj s epredstavlja svih 7 udruga – Likov na radionica 'Lipa' Gornja Stubica, LU Oton Iveković Klanjec, LD Er nest Tomašević' Krapina, Likovna sekcija KUD – a Zlatko Baloković Krapinske Toplice, Likovna sekci ja Josip Kaltnecker Zabok, Udruga Miljenko Mlakar i Udruga likov nih umjetnika 'Zlatarska paleta' Zlatar. Izložbu je otvorio župan Željko Kolar. – Ovo je velik gušt i čestitam što ste uspjeli okupiti svih sedam udruga. Tu ima sim bolike – Zagorje – bajka na dlanu, 7 rijeka, gora i 7 udruga koje su na

še prekrasne brege, crkvice i vino grade prebacili na platno. Tu ima mo Zagorje i kaj u slici, pjesmi i riječi, uživajte u ovim prerasnim slikama – poručio je župan. Na kon otvorenja, u Parku hrvatske mladeži pubilka se mogla zabav ljati uz DJ Joshko, a potom na kon certu Massima. Program prvog vi kenda donio je još "KUP DKR" na bajerima u Vinipotoku, u organi zaciji ŠRD Pastrva, "Zlatar Open", pojedinačni turnir tenisača KZŽ, u organizaciji ŠTK Zlatar te "Dječje sportske igre" DND-a Zlatar, "Park kviz" u organizaciji ekipe Vulkan ci i koncert bendova Srna udovica i Tvoja mama. Jedan dio programa i ove godine organiziran je u Bel cu, pod zajedničkim nazivom "Tu v Belcu sme doma". U Vrtu DVD-a Belec u subotu održan je "Senjuf", sajam OPG-ova, "Noć pod lampa šima", revija folklora te zabava uz Fiškale. HPD Belecgrad organiziro je pješačenje do Planinarske kuće, održana je Vatrogasna vježba VZ Grada Zlatara i DVD-a Belec; a u Crkvi Marije Snježne, koncert Va raždinskih baroknih večeri.

Na otvorenju je nastupilo KPD Zlatarjeve

Uzvanici na svečanom otvorenju manifestacije

Gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek

Za dušu za spomenek

STRAHI

Moje je otec negda znal reči da je bez straha i sra ma.Nekak si gruntam da baš kaj je te govoril nie preveč bilje istina. Življe nje ga nie gladilje, pune je toga on pregrmel i na skojačke zloče bil nafčeni, pak se je unda kuražil gde god je mogel. Unda se zna lje da su ljudi bilji strahu Bogu, pak se reklje da su Bogobojazni. Bilji su stra hu grmljevine, ognju, po lave, i sakojačkam drugam zločam. Gruntam si da je te njegve pripoviedanje, njega kuražilje. One kaj je najvažnieše i stareši su bi lji strahu strahem, kak se negda reklje. A unda su tie strah prenašalji na mlajše. Strah od nečega bil je di eljec gajbanja dece. Deca su se h mojem cajtu plaši lji z miljicajci. Mati i otec, barem mene, su govori lji da se nesme nigde nič h krasti ilji grduga napra viti. Če bi tak kaj grduga napravilji došlji buju mi ljicajci, zavezalji nas h lan ce i otpeljalji h zatvor. H zatvoru se saki dan tuče i dobi se same kruha i vo de. Z miljicajci se grozilje i če bi nešče bil fejst zlo čest. Kak sme mi deca ra di teplji po sela i h igre se zapozabilji idi dima kaj nas bi hlovila noč, starie jši su nas šptalji i govori lji da nas bu zela Baba ro ga. Te je bila baba tera je imiela na glave roge i velji ku torbu, pripoviedalji su nam starijši. Če bi nas h noči zestala mogla bi nas odnesti tam kaj se nej nig dar moglji i znalji vrnuti. Kak sme nigde nie vidlji Babe roge unda sme bilji strahu ženjskam, a i muš kem teri su imelji kakvu faljingu. Če bi bilji gluhi, same su larmalji a mi ih niesme razmelji, pak sme njim bilji strahu. Nekak sme gruntalji da se morti h temi ljudmi krie kakve zlo, a striejši nas niesu ni probalji razuveravati. Bi lji su srečni da nas imaju ščem plašiti. Največ priče o strahe moglje se čujti h večer h lupitve i h čehara je. Stariejši su pripovieda lji, a mi sme mlajši imelji otprte šitem vuhe i oči i "zobalji" te kaj su pripo viedalji. Tak su reklji da nie trieba preveč hoditi po noči, pogotove ne ke sne. Če več moraš nekam iti dobre je sobu imeti ne kaj svetuga h nadra. Sve tu sličicu, krunicu, a če bi išel deljejke i blagoslovlje ni moljitvenik. Muži su na svoja gigače z drvenem dršku imelji zariezani kri

žek.Po noči se nie trieba lje spominati z ničem ak bi se z nekem stal. Najbo lje je prejti kre spodobe i same se prekrižiti. Če na putu nikuga ne vidiš, alji čuješ h noči, dobre je sta ri, pred sebe popljuvati i reči: "Če si Božje odi k Bo gu, če si vraže odi k vragu, a mene pusti da idem svo jem putem!" Ak se trieba lje iti prek brvi ilji mosta nikak se nie smelje glede ti h vodu. Triebalje se iti mašne da ščem prie prej deš prk vode. H vode bi mogle biti duše h topljeni ke, pak bi mogle nekomu navuditi. Iste tak bi mo gel najti na coprnice te re su ponoči prale hadre pod mostem, a one bi čo veka mogle ocoprati. Iste tak po noči za tobu more ju iti Strahi. Te su zločeste duše, od vraga poslane i ž njimi se nie trieba "igra ti". Trieba same mašne iti i ne se ogledati. Stariejši su decu plašilji i z mrtvie ci. Če bi nešče h selu hmrl reklje se da če si mu se kaj zameril da te more dojti plašiti. A da te ne plaši, prie sprevoda se moralje iti gled mrtvieca i prijeti ga za paljec. Ak ga primeš za paljec kak da si ga pro sil da te ne hodi plašit i da mu željiš srečen put h raj. Denes te ljudi nemreju razmeti. Tie spomenki o strahe ostavilji su na me ne gljiboke trage. Ja se na tie način moram oprostiti o pokojnika. Kak su denes ljiesi zaprti i nemreš mr tvuga prijeti za prst, ja ga navike prekrižim prek lji esa i primem za rub ljieso voga poklopca. Iste tak su nas vučilji da morame h jamu za pokojnikem hititi grudicu zemlje kaj nas nej nekaj moral hoditi pro sit i po noči plašit. Znala je reči moja babica, da ne smem biti nigdar mrtvo mu strahu, ak sem se po naše šege z njim oprosti la. Unda gda sem bila vek ša znala je reči: "Naj bi ti strahu mrtvem. Oni ti nečeju nič. Boj se žive, oni ti moreju delati zlo." Pre kesne mi je dala takef na vuk., gda je strah od poko njika zabila h moje kosti. Bilje kak bilje, negda je bi lje preveč priče o strahe i ž njimi su nas plašilji. Radi toga straha imelji sme po štovanje prema strijšem i strah da nas neju kazni lji naši stari nek nekakve zločeste sile. Denes več nišče nikomu nie strahu, pak si senek gruntam da nie ljiepe rasti bez malje straha i srama.

Ansambl Zabok na festivalu u Češkoj

ZABOK - Ansambl Zabok je po četkom rujna sudjelovao na Me đunarodnom festivalu folklora u Brnu u Republici Češkoj. Festival je održan pod okriljem Svjetske organizacije folklornih festivala "CIOFF" i sloganom "Još smo uvi jek živi!' Osim Ansambla Zabok na festivalu su sudjelovale fol klorne skupine iz Mađarske, Polj ske, Slovačke i domaćina Češke. Ansambl Zabok je predstavljao Hrvatsku te održao pet nastupa uključujući i samostalne koncer te hrvatske folklorne baštine. O uspješnosti sudjelovanja Ansam bla Zabok u Brnu najbolje svjedo če brojni pozivi za sudjelovanje na festivalima slijedeće godine i to iz više europskih zemalja. Pu tovanje je realizirano zahvaljujući svesrdnoj potpori Grada Zaboka, Županije KZŽ, poduzeća APOSS d.o.o. te ostalih donatora. (zl)

Mališani iz tuheljskog dječjeg vrtića sudjelovali su u berbi grojzdja

TUHELJ - U utorak su djeca i djelatnici Dječjeg vrtića "Poto čić Tuheljski" u Tuhlju imala vrlo zanimljiv i uzbudljiv dan. Bili su u berbi grožđa u obližnjem vi nogradu obitelji Iveković. – Za hvaljujemo domaćinima što su nas lijepo ugostili, a također i gospodinu Rudi iz udruge Kolo vrat koji nam je pričao o našim običajima u Zagorju vezano uz branje grojzdja. Male ručice naj mlađih berača bile su vrlo vrijed ne. Djeca su ponijela svoje kan te i brente, pa smo tako imali i malih brentara. Pjevalo se i ra dilo od ranog jutra. Jer uz pje smu, svaki rad je puno lakši. No va iskustva i avanture urezane su u sjećanja mališana. Nadamo se da će se ta tradicija nastaviti i dalje kao i danas uz pjesmu "Ve selo, veselo zagorci" – prenijela nam je dojmove ovog radosnog i zanimljivog dana ravnateljica vrtića Ana Ricijaš. (dž)

"Surfići" u klanječkom vrtiću

KLANJEC - Ovih dana bilo je veselo u Dječ jem vrtiću "Kesten" Klanjec. Nakon nekoli ko godina bez organiziranih aktivnosti zbog pandemije koronavirusa, mali polaznici do bili su priliku naučiti rolati u suradnji sa školom za djecu "Surf Spot Croatia". – Ti jekom trajanja male škole rolanja, mališani su pokazali svoju spretnost, brzo usvajanje vještine i oduševljenje. Vesela avantura rola nja završena je dodjelom diploma, a roditelji su imali priliku vidjeti svoje male "surfiće" u akciji – izvijestila nas je ravnateljica DV Ke sten Marina Babić. (Davor Žažar)

Piše: Nevenka Gregurić

KRAPINSKE TOPLICE - Povodom 29. rujna 'Svjetskog dana srca' Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena već tradicionalno organizira besplatno mjerenje krvnog tlaka i EKG – a na lokacijama izvan same klinike, kako bi građanima olakšali pristup zdravstvenoj skrb u njihovom okruženju, odnosno, u njihovim gradovima i općinama.

Pohvale Županije

Ova hvalevrijedna akcija i ove se godine organizira u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom, a zamjenica župana Jasna Petek, osim zadovoljstva samom akcijom, istaknula je i zadovoljstvo te važnost same činjenice da u Zagorju postoji jedna takva klinika kao što je Magdalena. - Kardiovaskularne bolesti su godinama javnozdravstveni svjetski problem. Godišnje od bolesti srca i krvnih žila u svijetu umre preko 17 milijuna ljudi. Imati u svojoj sredini kliniku koja je ekspert u dijagnostici, intervencijskom liječenju i operacijama srca i krvožilnog sustava velika je povlastica. Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena lider je i u telemedicini, prvi je telekardiološki centar u Hrvatskoj koji omogućuje izvanbolničku dijagnostiku i praćenje većeg broja srčanih bolesnika. Dolazeći još bliže pacijentima, povodom Dana

srca, u Krapinu, Pregradu i Mariju Bistricu, propagirajući preventivne aktivnosti, potvrđuje činjenicu da Klinika prije svega želi smanjiti učestalost i posljedice kardiovaskularnih bolesti u društvu. Uz Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Klinika Magdalena čini centar izvrsnosti u dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti, u kojem su spašeni životi brojnih Zagorki i Zagoraca – rekla je Jasna Petek.

Važnost preventive

Jedan od liječnika Klinike Magdalena, specijalist kardiolog, dr. Alan Jelić, rekao je kako se 80 posto kardiovaskularnih bolesti može prevenirati, ali da mnogi građani još uvijek podcijenjuju opasnost od kardiovaskularnih bolesti. - Problem je što kardiovaskularne bolesti, dok se ne razvije ateroskleroza s nekom opstrukcijom krvnih žila, najčešće ljudima ne stvaraju probleme. Većina ljudi se javlja kad se već radi o nekoj sekundarnoj prevenciji, dok je primarna prevencija bolesti kod rizičnih čimbenika, koja sprječava daljnji razvoj bolesti kardiovaskularnih bolesti, ipak malo podcijenjena. A uz redovne kontrole može se kvalitetnije paziti na rizične čimbenike. Mogu se pokušati regulirati prehrambene navike, redovito provoditi tjelesne

aktivnosti, izbjegavati prekomjerni unos soli i naravno, ako postoji neka genetska predispozicija, svakako se treba javiti liječniku, čak i ako nemaju simptoma, da se naprave neke osnovne pretrage – rekao je dr. Jelić, dodavši kako sama bol u prsištu nije jedini simptom kardiovaskularnih bolesti. – Osim pritiska ili nelagode u prsištu, to

su i neprimjerena zaduha i nedostatak zraka, ali i bolovi u listovima, potkoljenicama, primjerice nakon dužeg hoda ili neki neurološki simptomi u smislu mogućih vrtoglavica, slabosti jedne strane tijela i poremećaja govora. To su simptomi koji sugeriraju moguću bolest arterijskih bazena, bilo da se radi o koronarnim žilama, cere-

brovaskularnim bolestima i vratnim žilama ili perifernoj arterijskoj bolesti – rekao je dr. Jelić.

Aplikacija 'Megi'

Inače, osim samih preventivnih pregleda, koji će se ove godine održavati u Krapini, Pregradi i Mariji Bistrici, građani će se moći i upoznati s novom aplikacijom 'Megi', koja je jednostavna za korištenje, budući da funkcionira putem WhatsAppa, kojeg ionako mnogi koriste. - Megi ima nekoliko funkcija. Jedna je da podsjeća ljude na redovno mjerenje tlaka i tako im stvara redovnu naviku mjerenja. Druga je da im daje povratnu informaciju na svaku izmjerenu vrijednost, je li to stabilan, uredan tlak, je li malo povišen ili osjetno, ovisno o stupnju hipertenzije. Svaka dva tjedna mjerenja generira se graf prijavljenih vrijednosti koje zatim liječnik pogleda i temeljem toga Megi, osim što korisniku pošalje i grafički prikaz njegovih mjerenja, daje i povratnu informaciju liječnika da li je tlak stabilan, pod kontrolom ili je možda potrebna prilagodba terapije. Najvažnije, Megi im daje jednu sigurnost da ih netko zaista prati, da će biti pravodobno obaviješteni kada se treba zabrinuti i potražiti liječničku pomoć - pojasnila je Petra Bartulović iz Klinike Magdalena. (zl)

Hit film na kajkavskom jeziku oduševio je publiku i napunio sve kino dvorane u Zagorju!

Ivan Kovačić Sabina Pušec KRAPINSKE TOPLICE

Nakon što je proteklog četvrtka u Kinu Topli ce u Krapinskim Topli cama održana zagorska premijera dugo iščekivane kajkav ske romantične komedije 'Nosila je rubac črleni', uz veliki interes publi ke počele su njegove projekcije i u drugim zagorskim, ali i hrvatskim kinima. Riječ je o prvom profesio

Redatelj Dukić: "Radili smo dugo te audicije, birali glumce, jako sam zadovoljan s tim kako je ispalo i mislim da su i Nataša i Tesa napravile fantastičan posao, a i prasica Beba je odlična"

nalnom i visokoprodukcijskom du gometražnom igranom filmu na kaj kavskom jeziku nakon pola stoljeća, još od legendarnog Golikovog 'Tko pjeva, zlo ne misli', a koji je ujedno snimljen u Hrvatskom zagorju. U glavnim ulogama su Nataša Dorčić kao kuma Anka i Tesa Litvan kao Ančica te svinja Beba, a glume još brojni poznati domaći glumci: Are ta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Ze lenika, Jadranka Đokić, Pjer Meniča nin, Ljubo Zečević, Krešimir Mikić, Ljubomir, Ljubomir i Jan Kerekeš, Goran Navojec posudio je glas pras cu Rokiju, dok Janko Popović Vola rić ima ulogu naratora, Isusa Krista.

Devet prasica

Uoči projekcije filma, režiser Goran Dukić rekao je da je film pobudio velik interes, što je i očekivao, jer je film sniman u Zagorju i nakon dugo vremena na kajkavskom. - Nadam se da će se ljudima dopasti kao što im se dopao u Istri – rekao je Dukić, dodavši da izbor glumačke ekipe, ko ju je sam odabrao bio zahtjevan za datak. - Radili smo dugo te audicije, birali glumce, jako sam zadovoljan s tim kako je ispalo i mislim da su i Nataša i Tesa napravile fantasti čan posao, a i prasica Beba je odlič

na – komentirao je Dukić te nam ot krio da je za film istrenirano čak 9 prasica. - Imali smo dobrog trene ra i veterinara, i imali smo tri pra sice, ako se jedna malo razboli, da uzmemo drugu. Izgldale su identič no, barem meni. Bio je to malo pro blem, dva put smo odgađali film, pr ve tri su već odrasle, pa smo morali druge tri trenirati, pa na kraju tre će tri, dakle istrenirali smo 9 prasi ca, a na kraju su samo ove tri ušle u film – ispričao je Dukić, dodavši ka ko je pretpremijera filma u Zagre bu prošla odlično. - Jako su dobri ko mentari i kritike, ljudima se dopalo, nadam se da će tako biti i ovdje – za ključio je Dukić.

Ponosna Petek

Zamjenica župana Jasna Petek ot krila je da je filmskoj ekipi rekla da je ovo unatrag jako puno godina naj iščekivaniji film u zagorskim kini ma i da je to film gdje je stvar presti ža dobiti kartu. - Filmske kritike su ovom filmu jako naklonjene, u Puli je dobio nagradu publike, kažu da je to najveseliji i najneobičniji doma ći dugometražni film u proteklih 10 godina, a ono što nas posebno vese li je da je unatrag 50 godina to pr vi film na kajkavskom jeziku i sto

ga se veselimo današnjoj predstavi, kinoprojekciji, druženju s glumci ma i glumicama i nadamo se da će ovo stvarno biti jedna lijepa večer, ne samo večeras, već na svim kino projekcijama u Zagorju – rekla je Pe tek uoči same premijere te dodala kako upravo premijera jednog fil ma u Krapinskim Toplicama zna či to da se kino u Krapinske Toplice vraća u svom punom zamahu. - Na dam se da će to biti poticaj svoj pu blici Krapinskih Toplica i šire, kao i svim gostima naših Toplica da do đu na ostale projekcije, jer ono što se zaista trudi ekipa u Krapinskim Toplicama, to je dovesti u Kino To plice sve najvrućije naslove koji tre nutno igraju u kinima u Zagrebu –naglasila je zamjenica župana.

Interes publike

Načelnica Krapinskih Toplica Gor dana Jureković rekla je da je izuzet no ponosna što je promocija jed nog ovakvog filma na kajkavskom narječju u Krapinskim Toplicama. - Izuzetno mi je drago i veseli me činjenica da nakon tri mjeseca od otvorenja kina imamo jednu ovakvu premijeru s glumcima, redateljem, punim gledalištem i kinom u ko jem se traži karta više – rekla je na

Načelnica Jureković: "Izuzetno mi je drago i veseli me činjenica da nakon tri mjeseca od otvorenja kina imamo jednu ovakvu premijeru s glumcima, redateljem, punim gledalištem i kinom u kojem se traži karta više"

čelnica Jureković. I uistinu, osim u Krapinskim Toplicama, u kojima je nakon premijere mnogobrojna odu ševljena publika imala prilike druži ti se s glumcima i redateljem, kar ta više tražila se i na projekcijama u Krapini te u Zaboku. Stoga nema sumnje da će ovaj film duže vreme na bitri na repertoarima zagorskih kina, kako bi ga svi zainteresirani mogli pogledati.

Premijera filma u Krapinskim Toplicama

Glumačka ekipa u Krapinskim Toplicama

Dožupanica Petek je filmskoj ekipi rekla da je ovo unatrag jako puno godina najiščekivaniji film u zagorskim kinima

ZAGORSKA PREMIJERA FILMA 'NOSILA

JE RUBAC ČRLENI' Najveseliji i najneobičniji domaći dugometražni film

Tri dana u Klanjcu uz zabavu i tradiciju

KLANJEC - Na središnjem gradskom trgu u Klanjcu i ove će se godine, po 21. puta, održati manifestacija 'Zahvala jeseni u Klanjcu 2022.'. Brojna su događanja na rasporedu, i to od 30. rujna do 2. listopada. – Ove nam je godine želja da Zahvalu jeseni napravimo u jednom pravom, velikom obliku, stoga će se održavati kroz tri dana. Bit će tu sajam tradicijskih proizvoda, gdje će se predstaviti domaći OPG – ovi i ponude svoje proizvode, imat ćemo gotovo 40 štandova iz cijele županije. Nadamo se lijepom i toplom vremenu i da se dobro proveselimo – rekao je Zlatko Brlek, gradonačelnik Grada Klanjca koji je, uz Kulturni centar Klanjec i Turističku zajednicu Biser Zagorja, organizator manifestacije. Program je predstavila Snježana Horvatin, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec. – Veselimo se tijekom tri dana predstaviti program ljudima iz nađe županije, ali i okolnih. Imat ćemo zabavni petak, rasplesanu subotu i nasmijanu nedjelju i nadamo se da će posjetitelji ta tri dana prepoznati kao priliku da na početku jeseni zaboravimo na sve loše

što nas okružuje i opterećuje – rekla je Horvatin. Manifestacija počinje u petak, 30. rujna, koncertom Grupe Vigor, uz bogatu ugostiteljsku ponudu. Nastavlja se u subotu, kada se tradicijski sajam održava već od 14 sati, a od 15 sati program nazvan 'Zapjevaj i zapleši u kraju Lijepe naše', kada će na trgu nastupiti brojna kulturno – umjetnička društva i pjevački zborovi. Tome će prethoditi i program najmlađih sudionika, pa će se tako predstaviti polaznici klanječkog dječjeg vrtića i osnovne škole, i to kroz nastupe, ali i štandove. Potom će nastupiti TZ Bedem ih Bihaća, a nakon njih slijedi

u 21 sati veliki koncert Nene Belana i Fiumensa. Nedjelja donosi čak tri kazališne predstave amaterskih kazališta iz Tuhlja i Svetog križa Začretja, a nastupit će i mažoretkinje Dubrovčan, Puhački orkestar Lira te KUD Horvatska. Manifestacija završava koncertom Matije Cveka u 20 sati.Pozivam sve da dođu uživati i da iskoriste mogućnosti koje ovaj kraj nudi, od aktivnog odmora, wellnesa, uživanja u plodovima jeseni, gastro ponudi, da obiđu i upoznaju ljepote ovog kraja, ali i cijelog Zagorja i iskoriste lijepe dane u prirodi prije zime – pozvala iz TZP Biser Zagorja Tatjana Petranović Capar. (J. Klanjčić)

Pedesetoro djece iz svih krajeva županije oslikavalo kišobrane na jubilarnoj koloniji

KUMROVEC - Tradicionalna Dječja likovna kolonija u svojem je jubilarnom 20. izdanju ove godine okupila 50-ak djece iz 10 društava "Naša djeca" s područja Krapinsko-zagorske županije. Pod vodstvom akademske slikarice Maje Vukina Bogović ove su godine djeca oslikavala kišobrane i ponovno napravila velik broj jako lijepih radova. Prisutne je ispred organizatora pozdravila predsjednica DND – a Ivana Škvorc te zahvalila svima na sudjelovanju i potpori. - Drago mi je što već dvadeset godina naš DND Kumrovec organizira ovu likovnu koloniju. Velik je to uspjeh i stvarno je maksimalno podržavamo i ubuduće ćemo to činiti. Mislim da se malo DND-ova može pohvaliti takvom tradi-

cijom, a možemo stvarno biti ponosni na naš DND i na sve ono što oni rade da bi naša djeca imala bolji život, bolje djetinjstvo – rekao je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. U ime Općine Zagorska Sela okupljene je pozdravila načelnica Ksenija Krivec Jurak. - Puno puta volimo naglašavati da općina nije mjesto, niti zgrade, nego ljudi. Vi ste ti mozaici koji svojom dragocjenošću tkate ovo mjesto, dajete mu značaj i važnost koja se novcem ne može kupiti. Stvarno sam ugodno iznenađena kad vidim koliko lijepi broj vas se okupio. Ovdje u Kumrovcu ćete ostaviti svoj trag, dat ćete ono najvrednije što imate, a to je vaš talent – obratila se djeci načelnica Zagorskih Sela. Vodite-

ljica kolonije Maja Vukina Bogović zahvalila je što ima čast raditi s djecom i voditi koloniju. Uslijedio je radni dio kolonije gdje su djeca prema uputama voditeljice i uz pomoć mentorica oslikavala kišobrane koji su potom svi bili izloženi u prostoru Starog sela. Osim kišobrana, okupljeni su mogli razgledati i retrospektivnu izložbu s izloženim radovima koji su nastajali na likovnim kolonijama svih ovih 20 godina. Društvo "Naša djeca" Kumrovec posebno zahvaljuje Općini Kumrovec, Krapinsko-zagorskoj županiji i Muzeju Staro selo Kumrovec na dugogodišnjoj potpori i suradnji zahvaljujući kojima se Dječja likovna kolonija u Kumrovcu uspješno održava već dvadeset godina. (D. Žažar)

Novih sedam zlatnih i tri srebrne medalje za mažoretkinje iz Dubrovčana

DUBROVČAN - Mažoretkinje Dubrovčan u nedjelju su se vratile iz Splitsko-dalmatinske županije gdje su provele dva prekrasna dana povodom proslave 20. rođendana Triljskih mažoretkinja kod kojih se održao 3. turnir tradicionalnog mažoreta – Pokal Trilj 2022. te Međunarodni mažoret turnir – Trilj open 2022. – Prvi dan vikenda bio je rezerviran za posjet gradu Splitu u kojem smo uz stručno vodstvo doživjeli grad na poseban način te omogućili našoj djeci da budu dio bogate splitske povijesti. Upoznali smo cara Dioklecijana, Grgura Ninskog, pretorijance… obišli palaču, Peristil, poznatu splitsku rivu te uživali u posljednjim zrakama sunca ljeta na odmaku. Najhrabriji su se i okupali na Bačvicama. U nedjelju smo cijeli dan proveli u prekrasnom gradu Trilju na rijeci Cetini gdje je rano ujutro započeo Pokal Trilja kojeg su osvojile naše juniorke zahvaljujući prvom mjestu u defileu i velikoj tradicionalnoj koreografiji – izvijestila je predsjednica Mažoretkinja Du-

brovčan Valentina Večerić-Gorupić. Nakon svečanog defilea koji se zbog kiše preselio u dvoranu održala se svečana ceremonija otvaranja Međunarodnog turnira Trilj open 2022 na kojem su se predstavili timovi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Sudjelovalo je ukupno 18 timova i otplesano 95 koreografija. Mažoretkinje Dubrovčan predstavile su se sa 10 koreografija od kojih je 7 zlatnih medalja i 3 srebrne. Zlatne medalje osvojene su

u sljedećim kategorijama: kadeti duo štap, juniori solo štap, mini štap, velika moderna, velika tradicionalna + defile te seniori mini moderna. Srebrne medalje osvojene su u kategorijama juniori trio štap, seniori mini štap te mini baton flag. Ovaj program sufinanciran je sredstvima iz Javnog natječaja za financiranje projekata udruga koje provode javne potrebe u društvenim djelatnostima u 2022. godini, a kojeg realizira Općina Veliko Trgovišće. (Davor Žažar)

"Dječja likovna kolonija" u organizaciji Društva Naša djeca Kumrovec održana je protekle subote u Muzeju "Staro selo" Kumrovec

Pedeset aktivnih članova otkriva

svijet glume uz Nevenu Vukes

MARIJA BISTRICA – Na radost djece i mladih koji su ljubitelji kazališnih i glazbenih umjetnosti Bistrički teatar "Vende tam" ove jeseni opet je nastavio sa svojim radom. Dramske i glazbene radionice otvorile su svoja vrata za prijem novih članova i trenutno broji 50 aktivnih članova. Rujan je bio namijenjen upisu u dramsku za osnovce i srednjoškolce, dok se listopad okreće prijemu novih članova zbora, ali tu je još jedna važna novost. Zbog velikog broja upita, otvara se od listopada grupa za najmlađe tj. za predškolce uzrasta od 4 do 6 godina koji će biti vođeni kroz pro-

gram akademske glumice Nevene Vukes i Klare Kurešić, koja je završila preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a također radi i kao odgajateljica u DV "Pušlek" u Mariji Bistrici. Sve se probe održavaju nedjeljom, a svaka grupa radit će na određenom dramskom komadu prilagođenom njegovom uzrastu. - Očekuje nas rad s najmlađima na božićnim predstavama koje će prikazati na sceni Doma kulture u okviru Adventa u Mariji Bistrici, dok će se srednja grupa pripremati na značajnom djelu "Mali Princ" A.S. Egzi-

perija, a najstarija grupa će oživjeti tekst napisan perom učiteljice Anite Klemar, na zagorskom dijalektu – kaže Nevena Vukes, koja je i pokrenula ovaj teatar.

Zbor je bio

vrijedan ovoga ljeta Članovi zbora su pred kraj ovoga ljeta imali prilike snimiti čak dvije pjesme i to studijski kao pravi profesionalci uz pomoć svojih mentora pjevača Marka Vukesa i pjevačice Mirjane Mary Hofer, što je za njih bilo korisno iskustvo. - Također, organizirali smo im snimanje video spotova upravo za te dvije pjesme

iz poznatih filmskih ostvarenja "James Bond" i "The star Is Born" koje ćemo uskoro podijeliti sa publikom - naglasila je Nevena. Datum audicije za zbor i prijem novih članova još uvijek nije poznat, ali očekuje se početkom listopada. Svakako svi zainteresirani se slobodno mogu javiti na društvenim mrežama teatra gdje će se na vrijeme objavljivati službeni termini i audicija i satova.

''I to nije svesnimili smo i film!'' Početkom studenog očekuje se premijera kratkometražnog igranog filma "Dobro se dobrim vraća" u re-

žiji Nevene Vukes. Film je snimam na području općine Marija Bistrica ovog ljeta a glavni glumci su upravo djeca iz teatra ''Vende tam''. Ovaj film je dio glavnog projekta Caritasa Zagrebačke nadbiskupije koji provodi ove godine pod nazivom ''CARITAS - NE RIJEČIMA, VEĆ DJELIMA II.'' Projektom se pruža pomoć u hrani i higijeni potrebitima. Projekt je financiran iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i vrijedan je oko 4 milijuna kuna. Film će biti objavljen na platformama Caritasa od studenog, a isječak iz istog filma bit će emitiran na HRT-u i Novoj TV. (Elvis Lacković)

Pakistanac Wasal oženio Zagorku hrvatski reprezentativac te se

Ivan Kovačić OROSLAVJE

Wasal Kamal, 42-go dišnji Pakistanac iz Lahorea, drugog po veličini pakistan skog grada, koji broji preko 11 mili juna stanovnika, već devetu godinu živi u Hrvatskom zagorju, najprije u Lepajcima kod Krapine, a posljed njih par godina u Oroslavju, gdje je kupio kuću i skrasio se sa svojom suprugom, Danijelom Pavić i sinom Jakobom. Njihova ljubavna i zajed nička životna priča započela je još 2014. godine kada su se počeli dopi sivati putem jedne društvene mreže za spojeve. – Dopisivali smo se, svi djeli smo se jedno drugom i onda je Danijela skupila hrabrost i odluči la doći u Pakistan da se upoznamo. Ja sam u to vrijeme radio kao fitne

Wasal: 'Tijekom godina sam promijenio čak četrnaest različitih poslova, radio sam i u građevini i, vjerovali ili ne, poslodavci mi nisu plaćali gotovo ništa. Ostali su mi dužni oko 65 tisuća kuna. Žalio sam se i policiji i inspekcijama, ali jednostavno su mi rekli: 'Dobro došli u Hrvatsku. Pa to je ovdje normalno'. Tvrtka ode u stečaj i nikome ništa'

ss trener pakistanske reprezentaci je u kriketu, odveo sam je na utakmi cu na prepuni stadion i to je bio naš prvi susret. Danijela je ostala u Pa kistanu, upoznao sam je sa svojim roditeljima, a ja sam njene roditelje upoznao razgovarajući s njima više puta online. I ubrzo smo se vjenčali u Pakistanu, a samom vjenčanju su prisustvovali online i Danijelini ro ditelji. Naime, morali smo tako jer je dosta komplicirano stalno dolazi ti i odlaziti u Pakistan budući u Hr vatskoj nema pakistanske ambasa de, niti u Pakistanu postoji hrvatska ambasada. Tako da je za vizu Danije la morala ići u Bosnu, a ja u hrvatsku ambasadu u Iranu. No, uglavnom, nakon vjenčanja, Danijela se vratila u Hrvatsku, ja sam aplicirao za vi zu i nakon nekih četiri mjeseca do šao sam ovdje za njom – priča nam Wasal na tečnom engleskom, budu ći je, kaže, za sada hrvatski jezik na

učio tek napola.

Hrvatska stvarnost No, dolaskom u Hrvatsku, unatoč ljubavnoj bajci s Danijelom, suočio se sa surovom hrvatskom stvar nošću. Wasal je, naime, po struci dizajner interijera. Iako je najpri je diplomirao kompjutorsko pro gramerstvo, s vremenom se odlu čio ipak baviti uređenjem interijera za što je u Pakistanu otvorio i svo ju privatnu tvrtku preko koje i dan danas radi online. Osim što je fitne ss trener, također se bavi i modelin gom te glumom, za što i sada ima povremene angažmane. Ipak, na kon dolaska u Hrvatsku, prve dvije godine nije uspjevao pronaći posao zbog nepoznavanja jezika, a potom je počeo raditi kao konobar u jed nom restoranu u Zagrebu. – Naža lost, nakon četiri mjeseca restoran je zatvoren. I nakon toga sam tije kom godina promijenio čak četrna est različitih poslova, radio sam i u građevini i, vjerovali ili ne, poslodav ci mi nisu plaćali gotovo ništa. Ostali su mi dužni oko 65 tisuća kuna. Ža lio sam se i policiji i inspekcijama, ali jednostavno su mi rekli: 'Dobro došli u Hrvatsku. Pa to je ovdje nor malno'. Tvrtka ode u stečaj i nikome ništa. I s ovom kućom u Oroslavju

smo imali problema. Građevinac je sagradio četrnaest kuća, uzeo je no vac, a nije ih završio. Imao je neko liko tvrtki, bankrotirao je, otišao u stečaj i onda sam ja morao uložiti još 25 tisuća eura da bi završio kuću ko ju sam već platio. I još je nisam us pio u potpunosti završiti. Uglavnom, sada radim od kuće, online, za kom panije u Sjedinjenim Američkim Dr žavama i nemam nikakvih problema s naplatom. Bavim se uređenjem in terijera i to je ono što volim raditi –ispričao nam je Wasal, koji je prije godinu i pol dana dobio i hrvatsko državljanstvo.

Religioznost

Kao što smo već uvodno spomenu li, prvih nekoliko godina sa supru gom Danijelom živio je u Lepajcima u njezinoj obiteljskoj kući, no, kad im se rodio sin Jakob, odlučio je da je vrijeme za samostalan život. – Svi su me lijepo prihvatili i bili su dobri prema meni, iako, moram priznati da zbog jezične barijere i nisam pre više komunicirao sa susjedima. Na odluku da idemo negdje samostal no živjeti najviše me motivirala mo ja vjera. Naime, ja sam musliman i vrlo sam religiozan. Molim se Bogu pet puta dnevno, a za Bajram i osta le blagdane idem u Zagreb u džami

Wasal: 'Ja sam musliman i vrlo sam religiozan. Molim se Bogu pet puta dnevno, a za Bajram i ostale blagdane idem u Zagreb u džamiju. Ne jedem svinjetinu, ne pijem alkohol, ne konzumiram droge, ne pušim... Od mesa jedem samo halal meso, a kako se u hrvatskim restoranima namirnice često međusobno dodiruju, koriste se iste daske i noževi, nikad ne jedem u restoranu'

ju. Ne jedem svinjetinu, ne pijem alkohol, ne konzumiram droge, ne pušim... Od mesa jedem samo halal meso, a kako se u hrvatskim resto ranima namirnice često međusob no dodiruju, koriste se iste daske i noževi, nikad ne jedem u restoranu. A znate kako je u Hrvatskoj na se lu, pogotovo u Zagorju. Svinjetina je glavna u prehrani, a piletina i osta lo meso nije halal. Halal je propisan način na koji životinja treba iskrva riti kako bi meso bilo čisto. I

se i vjenčali u Pakistanu 2014. godine, od kada i žive u interijera, iako se bavi i mnogim drugim poslovima i hobijima. Prije godinu i pol dana postao je i državljanin Republike Hrvatske te potom

Da ljubav ne poznaje granice, ali i da se može dogoditi i preko žice, svjedoči i zanimljiv bračni par iz Oroslavja.

Skupština i Vijeće Turističke zajednice Općine Marija Bistrica

Zagorku Danijelu, postao se skrasio u Oroslavju!

dim i svom sinu. Tako da smo odlu čili prije tri godine stvoriti svoj dom ovdje u Oroslavju. Naime, ja nemam nikakav problem da itko oko mene jede svinjetinu, pije alkohol ili puši. Meni to nimalo ne smeta. No, pre ma mojoj vjeri to je zabranjeno, ne čisto. I u Kuranu, i u Bibliji piše 'Ne jedite svinjetinu'. To je test za nas, a ja izrazito poštujem svoju vjeru i že lim živjeti u toj čistoći. Kad mi je sin krenuo u vrtić, zamolio sam ih da ga u vrtiću hrane kao vegetarijanca, a doma ja pripremam ribu i halal me so koje nabavljam u Zagrebu – priča nam Wasal u svom oroslavskom do mu te dodaje kako njegov sin Jakob rado s njime moli te uči o Kuranu, a zbog tamnije boje kože i činjenice da je musliman, kaže Wasal, maleni Ja kob nije imao nikakvih problema ni u vrtiću, ni izvan njega. – Ljudi u Za gorju su divni prema nama. A tako je i u Dalmaciji i bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Jedino se Zagrepčani dr že nekako kao da su iznad svih osta lih i, barem oni koje sam ja upoznao, teško prihvaćaju strance – svjedoči nam Wasal.

Podrška supruge

No, upravo u Zagrebu ima i naj bolje prijatelje, iako su među nji ma većinom stranci, članovi kriket kluba Zagreb Sokol. – To su uglav nom Englezi i Južnoafrikaci koji su oženili Hrvatice i igraju ovdje kri ket, sport koji je kod nas u Pakista nu izrazito popularan. Ja također igram i postao sam članom repre zentacije Hrvatske u kriketu. Isto tako nastavljam se baviti modelin gom i glumom. Sad uskoro kreće snimamanje jedne bollywoodske produkcije za Netflix i snimat će se ovdje u Lici jedan dio i ja ću tako đer sudjelovati. Oduvijek me to pri vlačilo. Naime, moj otac je isto bio model i glumac i dosta je poznat u Pakistanu, tako da je meni to u kr vi i drago mi je što se i ja imam pri liku time baviti – priča nam Wasal, koji u svemu što radi ima podršku supruge Danijele, koja radi kao na

Danijela: 'I moji roditelji, i rodbina, i susjedi, svi su ga dobro prihvatili i zbilja mi je drago zbog toga. Što se tiče njegovog načina života, on uglavnom kuha, često kuha i odlično kuha, tako da meni to ne predstavlja nikakav problem. No, prihvatio je i našu hranu, variva, juhe, grah, puricu s mlincima, ali i druge zagorske specijalitete kao što je bučnica'

stavnica povijesti u osnovnoj ško li u Krapini. Kako nam je rekao, supruga poštuje i prihvaća njego vu religioznost, kao i njegovu želju i namjeru da svoju vjeru prenese na sina, a to joj je, kaže, najavio i prije nego što su dobili dijete.

Odličan kuhar

I upravo dok smo u njhovom obi teljskom domu završavali vrlo ugodan razgovor sa simpatičnim i vrlo otvorenim Wasalom, kući je s

posla stigla i njegova supruga Da nijela, koja nam je otkrila još neke zanimljive detalje o njenom upo znavanju, ali i životu s Wasalom. – Nakon nekih godinu dana dopi sivanja, kad sam odlučila otputo vati u Pakistan, Wasal se skrivao na aerodromu da prvo vidi jesam li dobra ili nisam. Stavio je kapu ljaču na glavu da ga ne prepoznam – uz smijeh nam prepričava Da nijela koja kaže da su njenog su pruga svi dobro prihvatili. – I mo

ji roditelji, i rodbina, i susjedi, svi su ga dobro prihvatili i zbilja mi je drago zbog toga. Što se tiče nje govog načina života, on uglavnom kuha, često kuha i odlično kuha, tako da meni to ne predstavlja ni kakav problem. No, prihvatio je i našu hranu, variva, juhe, grah, pu ricu s mlincima, ali i druge zagor ske specijalitete kao što je bučni ca – priča nam Danijela, s kojom smo se morali našaliti i slagati joj da nam je, dok nje nije bilo, Wa sal ispričao da kao musliman mo že imati četiri žene te da ih već ima tri. No, simpatična Danijela nije se dala prevariti, ni zbuniti. – Ja sam mu rekla da može, ali da onda gubi prvu. No, ja mislim da sam mu i ja navrh glave, a kamoli da ih ima još tri – uz smijeh nam odgovara Da nijela, a s njom se odmah složio i Wasal. – Jedna žena mi je i više ne go dovoljna – rekao je uz svoj zara zni osmijeh svestrani pakistanski Zagorec i hrvatski reprezentativac Wasal Kamal.

Vraća se auto kao dobitak na Bistričku tombolu –ove godine Hyundai Bayon

MARIJA BISTRICA – U četvrtak je održana 7. sjednica Skupštine, te ujedno 12. sjednica Turističkog vijeća Turističke zajednice Općine Marija Bistrica. Na dnevnom redu našle su se i točke koje se odnose na Prijedlog osnivanja Turističko – informativnog centra TZO Ma rija Bistrica, tzv. TIC i Prijedlog 1. izmjene programa rada s financij skim planom za 2022. godinu. Su kladno vlastitom i Zakonu o turi stičkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, TZO Marija Bistrica ima mogućnost osniva nja posebne ustrojstvene jedinice unutar TZ, a koja nema svojstvo pravne osobe. To je spomenuti TIC čije će sjedište biti na lokaciji ure da TZO Marija Bistrica. Osniva njem TIC-a omogućava se aplicira nje na više natječaja koji se odnose na uređivanje prostora TZ, digitali zacije, informatizacije i uređivanja promotivnih materijala. Očekuje se i povećanje izvornih prihoda, odnosno turističke pristojbe i tu rističke članarine, a tu su i dodat na sredstva iz proračuna Općine pa ukupni planirani prihodi sada iznose 891.900,00 kn. Ove godine dobivena su i sredstva na natječa jima: Hrvatske turističke zajedni ce - 72.000,00 kn za Advent u Ma riji Bistrici i 9.000,00 kn za Trail za dušu i tijele Mirko Fulir, zatim od TZ KZŽ 8.000,00 kn za Ljeto u Ma riji Bistrici te od KZŽ 7.500,00 kn za Advent u Mariji Bistrici. Što se pak tiče turističkih pokazatelja, u prvoj polovici ove godine broj po sjetitelja Marije Bistrice iznosio je 256.000, čime se polagano dostižu brojke prije pandemije. Broj dola zaka i noćenja turista u prvih šest mjeseci bio je 4.234 dolazaka te 6.707 noćenja, što je dvostruko vi še u odnosu na isto razdoblje proš le godine. Kako su mjere stavljene van snage, Ljeto u Mariji Bistrici je održano bez ograničenja, a u planu je i bogati Advent u Mariji Bistrici, u koji se vraća i velika tombola na Dočeku u podne, a glavni zgoditak bit će Hyundai Bayon. Skupštini je kao gost nazočio direktor Komu nalnog poduzeća ''Lijepa Bistrica'' Tomislav Šimunić.

u Hrvatskom zagorju. Roditelji su sina Jakoba, Danijela radi kao nastavnica povijesti, a Wasal kao dizajner potom i hrvatski reprezentativac u kriketu, možda i najpopularijem sportu u njegovom rodnom Pakistanu

Oroslavja. Ona je čistokrvna Zagorka, a on Pakistanac koji se zbog nje doselio u Zagorje

Iz bakine pučke bilježnice

Pune megle vu listopadu, pune snega vu zime

Stiže nam mjesec u kojemu ćemo spremiti kratke rukave i zadržavati se na toplome. U kućama će se zapaliti vatra, u nekima žižak plina. Listopad je mjesec pun narodnih mudrosti. "Pune megle vu listopadu. Pune snega vu zime. Je, gda se spusti megla, stari su ljudi rekli da nebu dežđa. Ali bume zate cvilili od prosinca se do ožujka meseca jer bume imeli psola z snegom do riti. Ve bi nešči mogel pitati jel to vrijedi i vu naši zima gda baš i nema snega? Snieg niesu kokoši pozobale i on bu itekak curel. Zapamti koj sam ti rekla. Vrijeime se bu opet obrnule i snega i leda nam bu još preveč", rekla je naša hrašćinska baka Ivka, pučka prognozerka. Što ako nam bude topao deseti mejsec? "Tupli listopad, mrzla veljača. Če je lijiepa jesen, ide naviek grda zima gda budu drieva od zime pucala vu šume. Ve posebne treba paziti kak se bu listi na drievlji duge obdržal. Če list mam opane, zima bu nikakva, tu-

opla, muokra i blatna. Če se list neda i drži kak da je nakeljen na grane, unda je gruba zima.Same se ti je tuo Buožja volja. Pitaš me da kak ve tuo? List ne opane z gore bez Buože vuolje, rekel bi moj pokuojni tatek, Buog mu dej duše le e, i začikal bi si.

On je jake veruval i nigdar se Boga nije spomenul. Mi bi furt išli k meše, saku nedelju i svetek I još k večernicam i zornicam, makar nam nije bile blizu: 6,7 kilometri sigurne. Trebale je, znaš, duojti od Krapina Sela (Konjščina) do naše farne cierkve svetoga Dominika. I niš nam nije smietal ni snieg do pasa, ni žrgučina, mi sme pri meše furt bili gda je trebale", govorila je baka koja nije ni sanjala da će u njezinoj "fari" po lanjskom popisu "nestati" trećina vjernika. Ne želeći biti zločesti, u dobroj vjeri ponavljamo njezinu staru uzrečicu: "Da bi ti si telefuoni i spametne škatule gda nema reda i jenoga vladara šteri komanduje i drži red ".

Obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Svakih 15 minuta jedna žena

u Hrvatskoj doživi nasilje

ZABOK - U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok održano je obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, edukativnom radionicom za učenike na temu prevencije seksualnog nasilja te pokaznom radionicom samoobrane. - Procijenili smo da je stvarno seksualno uznemiravanje nešto što je vezano uz rodnu problematiku i nešto što je blisko uzrastu srednjoškolaca. Bitno je da

taj dan obilježimo kroz edukaciju i prevenciju, pogotovo među djecom i mladima - kazala je Vendi Keserica Tomičić iz Centra za savjetovanje, istraživanje i edukaciju te SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ. Obilježavanje je podržala zamjenica župana Jasna Petek, koja je naglasila kako je ovo prigoda kada trebamo snažnije, glasnije i jače svi skupa progovoriti o toj temi. - Iako nasilje nema opravdanja,

ono se u našoj okolini događa svakodnevno, svakih 15 minuta jedna žena u Hrvatskoj doživi nasilje, a neka istraživanja pokazuju i da je preko polovice ubijenih žena stradalo upravo od ruku svojih bliskih životnih partnera ili članova svoje obitelji.

To samo govori u prilog činjenici da trebamo o nasilju kao neprihvatljivoj kategoriji govoriti uvijek iznova i svaki dan – kazala je zamjenica župana Petek te podsjetila ka-

ko na području Krapinsko – zagorske županije već skoro dvije godine djeluje Dom za žrtve nasilja "Novi početak", a u te dvije godine bilo je 39 korisnika. Pokaznu radionicu samoobrane održao je dugogodišnji trener Marko Vrbanec, a edukativnu radionicu na temu prevencije seksualnog uznemirivanja Andrea Jurić iz Policijske uprave KZŽ te Tena Sambolić Petrišić i Vendi Keserica Tomičić. (zl)

prijavite se

svojim receptima!

HRVATSKO ZAGORJEKrapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Općinom Hrašćina organiziraju manifestaciju Babičini kolači. Četrnaesti po redu Babičini kolači održat će se 5. studenog u Hrašćini, odakle dolazi pobjednica Sanja Čaćko sa kolačem "Slatko od bijele koruze". Na natjecanje u pečenju kolača prema originalnim receptima naših baka i prabaka mogu se prijaviti žene s područja Krapinskozagorske županije, a osnovni uvjet za sudjelovanje je da su bake. Stoga se pozivaju sve bake da podijele svoje kulinarsko umijeće koje su naslijedile od svojih baka i prabaka i da se prijave na 14. Babičine kolače. Prijava mora sadržavati ime i pre-

zime, adresu stalnog boravka, broj telefona, datum rođenja, broj osobne iskaznice te naziv i recept natjecatelj-

skog kolača. Prijave s receptima natjecateljskog kolača dostavljaju se elektroničkim putem na mail adresu:

poljoprivreda.kzz@kzz.hr ili na adresu: KRAPINSKOZAGORSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za gospodar-

stvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Magistratska 1, Krapina, s naznakom: "Prijava za 14. Babičine kolače". Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 049/329-084, kontakt osoba je Ivanka Kuščar. Rok za podnošenje prijava za sudjelovanje na 14. Babičinim kolačima je do 07. listopada 2022. godine, a prijavnice možete pronaći na web stranici Krapinsko – zagorske županije. (zl)

Zauvijek

Piše: Zoran Gregurek

Zlatarbistričke mažoretkinje

Zagorske mažoretkinje pomele su konkurenciju na Svjetskom natjecanju!

ZAGREB - Zagorske mažoretkinje pomele su konkurenciju na 4. Svjetskom natjecanju održanom u Zagrebu. Tako su Zlatarbistričke mažoretkinje svjetske prvakinje u kategoriji duo pompon juniori (Lana Dlesk i Anja Krivak), a Lana Dlesk prva je hrvatska solistica koja je stala na postolje u juniorskoj pom pon kategoriji i osvojila svjetsko srebro. Zlatabristričke su mažoretkinje ujedno i prvi hrvatski tim koji je stao na svjetsko postolje i osvojio brončanu medalju u izrazito teškoj kategoriji – mini pom pon seniorke, ali i prvi hrvatski tim koji je osvojio svjetsko srebro u kadetskoj i juniorskoj defile pom pon kategoriji i juniorskoj kategoriji klasični štap. Četvrto mjesto osvojila je ekipa u kategoriji mini pom pon kadeti, 5. mjesto

u kategoriji mini pom pon juniori, 7. mjesto mini mix juniori, 9. mjesto trio pom pon seniori i 10. mjesto mini mix seniori. Ponosne trenerice istaknule su kako su Zlatarbistričke mažoretkinje još jednom pokazale da su u vrhu mažoret svijeta. – Ponosne smo na sav rad, trud i znoj cijele godine, svaka modrica na kraju se isplatila! Teško je opisati osjećaje prisutne nakon što smo stale rame uz rame svjetskim prvacima, a ujedno i postale jedne od njih – kažu trenerice i zahvaljuju svim roditeljima, donatorima, Općini Zlatar Bistrica i svima na podršci. I Mače se može pohvaliti odličnim rezultatima na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu. Mačanske mažoretkinje Alina dvostruke su svjetske prvakinje i viceprvakinje. Prvo mjesto osvoji-

le su u kategoriji mini mix kadeti te prvo mjesto u duo mace juniori (Ema Sedak i Marta Brlečić). Sabina Novosel svjetska je viceprvakinja u kategoriji duo mace juniori, a Hana Delija svjetska je viceprvakinja u kategoriji solo acrobatic junior. Četvrto mjesto osvojila je Bruna Babić u kategoriji solo štap kadeti, kao i Tena Merkaš u kategoriji solo mace juniori te Mia Bobinec u kategoriji solo pom pon kadeti. Mini formacija pom pon juniori osvojila je šesto mjesto, kao i mini štap juniori, a nije im izmakla ni bronca. 'Aline' kažu kako je iza njih uzbudljivo i naporno natjecanje, no veselili su se svakoj sekundi provedenoj na ovako velikom natjecanju te, naravno, izuzetnim rezultatima. Čestitamo mladim Zagorkama na izvrsnim rezultatima. (jk)

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 340-10/22-01/005

URBROJ: 2140-28-03-22-3

Sveti Križ Začretje, 23.09.2022

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br.84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), Uputama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine), Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19 i 30/20)

Općina Sveti Križ Začretje objavljuje

JAVNI POZIV

Općina Sveti Križ Začretje, kao prav na osoba koja upravlja cestama na području Općine Sveti Križ Začretje, obavještava nositelje prava na susjed nim nekretninama, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrsta ne ceste u katastar i zemljišnu knji gu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrsta ne ceste.

Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje sljedeće nerazvrsta ne ceste:

- Odvojak Groblje I, oznaka ceste NC CZ-17, u dužini od oko 545 metra u naselju Ciglenica Zagorska. Obilježavanje granica zemljišta na ko jem je izgrađena navedena nerazvr stana cesta izvršiti će se 10.10.2022. go dine s početkom u 09:00 sati, u slučaju lošeg vremena obilježavanje će se iz vršiti 11.10.2022. godine u isto vrijeme. Ovim putem obavještavaju se nosite lji prava na nekretninama koje grani če s gore navedenom nerazvrstanom

cestom odnosno česticama zemljišta na kojima je ista izgrađena, a koje no se oznake kč.br. 3200/4, 69/23, 69/16, 69/22, 69/5, 69/6, 69/7, 69/8, 69/20, 69/9, 69/18, 69/19, 73/2, 73/3, 74/1, 74/2 o gore navedenim postupcima. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24/A, ovlaštena od strane Državne Geodet ske Uprave za obavljanje takve vrste poslova, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva, di pl.ing.geod..

Uvid u geodetski elaborat izve denog stanja, uz davanje potreb nih objašnjenja, može se izvršiti u prostorijama tvrtke Geotag d.o.o., na adresi Ulica Matije Gupca 24A, 49210 Zabok dana 12.10.2022. godi ne u 14:00 sati.

Ovaj poziv objaviti će se u Zagorskom listu, Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje te oglasnoj ploči Opći ne Sveti Križ Začretje.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA ZLATAR BISTRICA OPĆINSKA NAČELNICA

KLASA: 340-03/22-01/01 URBROJ: 2140-32-01-22-6

Zlatar Bistrica, 22.09.2022. god.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) i Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. Općina Zlatar Bistrica objavljuje

JAVNI POZIV

o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste Selska ulica i nerazvrstane ceste Grančarska cesta u naselju Zlatar Bistrica

Mažoretkinje Alina

•

• poznavanje rada na računalu

• vozačka dozvola B kategorije

Sve informacije na www.marija-bistrica.hr ili na 049/469-119.

poslovima

Ovim pozivom Općina Zlatar Bistrica kao pravna osoba ko ja upravlja nerazvrstanim cesta ma na području Općine Zlatar Bi strica obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposred no graniče sa zemljištem na ko jem su izvedene nerazvrstana ce sta Selska ulica (k.č. 650/2 u k.o. Veleškovec) i nerazvrstana cesta Grančarska cesta (k.č. 2803 u k.o. Veleškovec), da započinje postu pak evidentiranja navedenih cesti u katastar i zemljišne knjige. Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne ce ste započeti će 06.10.2022. godine u 09:00 h, uz stručnu pomoć ovla štenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica ze mljišta budu ispravno stabilizira

ne i obilježene. Geodetski elaborat izvedenog sta nja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GROMATIC KR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, V. Nazora 65, uz stručni nazor ovlaštenog inžinje ra geodezije Marka Pilić mag.ing. geod. et geoinf.

Nositelji stvarnih prava na nekret ninama mogu izvršiti javni uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste dana 13.10.2022. godine u prostorijama Općine Zlatar Bistrica, Vladimira Nazora 56, 49247 Zlatar Bistrica u 09:00 sati. Za sve dodatne infor macije obratite se na gromatic@ gromatic.hr ili na tel. 049/461-068.

Općinska načelnica: mr.sc.Vesna Mikulec, mag.oec.

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Optimalni rokovi za sjetvu žitarica

Približava se vrijeme sjetve ozimih žitarica za čiju je kvalitetu važno da budu posijane u optimalnim rokovima. Ozime žitarice su biljke dugog dana te ih je potrebno posijati 45 do 60 dana prije početka stalnih niskih temperatura. Od sjetve i nicanja do niskih temperatura biljke trebaju biti dobro razvijene. Što je faza busanja uspješnija biti će veći prinos zrna. Ozime žitarice jače busaju od jarih i zbog toga imaju veći potencijal prinosa. Otpornije su na hladnoću i imaju duži period jarovizacije. Obično se za vrstu žitarica odlučujemo na temelju naših potreba i očekivanja te biramo između pšenice, ječma, tritikalea ili ozime zobi. Sjetvu ozimih žitarica treba obaviti kvalitetno, poznavajući svojstva sorte koju sijemo. Treba paziti da sjeme bude uloženo u tlo, ovisno o vrsti tla na 2-4 cm dubine. Ako proizvođač žitarica ima nešto veće površine i prikladniju mehanizaciju trebalo bi ostavljati stalne tragove da se kod prihrane i zaštite ne gazi usjev. Što se tiče optimalnih

rokova sjetve oni kod pšenice padaju negdje između 10. i 25. listopada dok su kod ječma ti rokovi pomaknuti ranije i kalendarski gledano to je period između 01.10. – 10.10. Ozimu zob najbolje je sijati između 5. i 10. listopada. Za ječam je karakterističan kraći svjetlosni stadij u odnosu na druge žitarice. Kao takav značajno brže prolazi prve etape organogeneze te se iz tog razloga sije nešto ranije. Ako se iz bilo kojih razloga sjetva ne može obaviti u optimalnim rokovima sjetve prednost treba uvijek dati ranijoj sjetvi od kasnije. Kod ranije sjetve, u višegodišnjim prosjecima, manji su rizici uslijed neujednačenog nicanja zbog suhog sjetvenog sloja ili jačeg napada bolesti i štetnika nego u kasnijoj sjetvi. U kasnijoj sjetvi javljaju se pojačani rizici zbog sjetve u tlo narušene strukture i narušenog vodozračnog režima. To može imati za posljedicu jače smrzavanje i prorijeđen sklop i slabiju otpornost prema proljetnoj suši. Pri ranijoj kvalitetno izvedenoj sjetvi moguće su uštede u sjemenu od 10-30%

u odnosu na sjetvu u kasnijim rokovima. Ovisno o vremenu sjetve i izboru sorte određuje se i sjetvena norma koja za najčešće sorte pšenice iznosi od 240-300 kg po hektaru. Sjetvena norma za ječam nešto je niža i za većinu sorti ozimog ječma iznosi 200-240 kg po hektaru. Sjetvena norma ovisi najviše o fizičkim svojstvima sjemena (apsolutnoj masi, klijavosti i čistoći), zatim o roku sjetve, klimatskim uvjetima i sjetvenoj pripremi. Poznato je da nakon berbe kukuruza ostaje puno biljnih ostataka siromašnih na dušiku pa se ovo hranivo mora dodati putem gnojidbe kako ne bi došlo do tzv. "dušične depresije" odnosno nedostatka dušika za uzgajanu kulturu. Osnovna gnojidba kompleksnim mineralnim gnojivima obavlja se prije jesenskog oranja u količinama do 300 kg na hektar. Preduvjet kvalitetne sjetve je dobra priprema zemlje koja uključuje jesensko oranje koje omogućuje rastresiti korijenski sloj tla za rast i širenje korijena i za uzimanje biljnih hraniva i vode.

14. generacija mladih čuvara prirode

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinskozagorske županije Zagorje zeleno po 14. put organizirala je dvodnevne radionice u sklopu projekta PTIČEK – mladi čuvari prirode Krapinsko-zagorske županije.

Radionice su održane 20. i 21.

rujna 2022. godine u Radoboju i na području Značajnog krajobraza Zelenjak - Risvička i Cesarska gora.

Ove godine na radionicama je sudjelovalo 23 učenika iz OŠ

Vladimir Bosnar Stubičke Toplice, OŠ Janka Leskovara Pregrada, OŠ Konjščina, OŠ Lijepa naša Tuhelj, OŠ Đurmanec i OŠ Sveti Križ Začretje. Cilj je radionica kod učenika razviti senzibilitet u promatranju prirode oko sebe u svrhu njene zaštite, a pri tome im je pomogao stručni tim trenera sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Prirodoslovno matematičkog fakulteta iz Zagreba i Javne ustanove Zagorje zeleno.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Sjemenski ječam 25 kg 125,50 kn

Lučica luka 1 kg 16,99 kn

Travna mješavina univerzal 1kg 39,99 kn

Učenici su na terenskim radionicama učili o mjerama zaštite prirode i zaštićenim prirodnim vrijednostima, vodenom i šumskom ekosustavu, klimatskim promjenama te bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na navedenom području. Jedan dio radionica odnosio se na Natura 2000 područje rijeke Sutle, te obilazak geološke

poučne staze na Risvičkoj gori gdje su učenici učili o geološkoj prošlosti Zemlje, vrstama stijena, minerala i fosila. Učenici su izrađivali hotele za korisne kukce koje će postaviti u dvorištu škole, prikupljali su uzorke ličinki vodenih kukaca iz rijeke Sutle, a imali su prilike sudjelovati u scenskom prikazu aktivnosti čuvara prirode na terenu. Do sada je na radionicama „Ptiček“ sudjelovalo 332 učenika petih, šestih, sedmih i osmih razreda iz svih osnovnih škola na području Krapinsko-zagorske županije. Ovo je jedinstveni projekt u Hrvatskoj koji omogućuje učenicima osnovnih škola na području Krapinsko-zagorske županije da znatno efikasnije grade odgovoran odnos prema prirodi i razvijaju ekološku svijest. Po završetku radionica župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i voditelj projekta prof.dr.sc Ivan Martinić na svečanoj su dodjeli, svim učenicima - polaznicima radionica, uručili potvrde i prigodne nagrade (ruksake i majice) čime su postali nova, sada već 14. generacija malih čuvara prirode u Krapinsko-zagorskoj županiji. Voditeljima učenika iz navedenih škola urečen je Priručnik za edukatore i vodiče u prirode autora Ivana Martinića, rokovnik Zagorje zeleno, broševi i majice Ptiček.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Sve pršti mladošću i energijom

KRAPINA - Od mnogih sportova (nogo met, rukomet, košarka, kickboxing, itd.) odlučili smo posjetiti jedan od najmla đih sportskih klubova Krapine – Savate klub Krapina. Posjetili smo ih na jednom od njihovih treninga u dvorani u Jazvina ma i ono što nas je zaista ugodno izne nadilo je brojnost, mladost i energija ko ja se cijelo vrijeme osjećala u dvorani te su mladi sportaši zdušno i ozbiljno radili pod paskom svojih trenera Karla Pernje ka i gostujuće trenerice Tamare Gašpert.

Upitali smo Karla Pernjeka, voditelja i trenera kluba, što je Savate?

„Kolijevka Savate-a je u Francuskoj a po čeci ovog sporta sežu na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće da bi današnji oblik Savatea razvijen oko 1820. godine. To je borilački sport u kojem se koriste udarci rukama i nogama a u Hrvatskoj se odvijaju natje canja u assautu, precombatu i combatu.“

Da li je to skupi sport?

„Pa i nije previše jer oprema za natjeca telja sastoji se od savate trikoa, savate tenisica, rukavica, štitnika za zube, štit nika za genitalije, štitnika za grudi za že ne, zaštitna kaciga i štitnika za potkolje nice. U odnosu na neke druge sportove zaista nije skupo.“

Najmlađi ste klub u Krapini! Kada je to sve počelo?

„Klub je osnovan 27. srpnja 2020. godine. Prvi trening održan je skoro dva mjese ca kasnije – 3. studenog na igralištu kod Osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina. Na kon toga treninge počinjemo održavati u sportskoj dvorani navedene škole gdje se zadržavamo deset mjeseci da bi na kon tog malog lutanja svoj dom pronašli u dvorani u Jazvinama gdje smo i sada ".

Natjecateljski ste klub – da li možete izdvojiti najveće uspjehe u ove dvije godine postojanja?

„Teško je izdvojiti takvo nešto jer svaki naš nastup, obzirom na godine postoja nja je uspjeh. No, za vaše potrebe izdvo

jit ću slijedeće i odmah se ispričavam ako nekoga, nenamjerno, ne spomenem: dru go mjesto na PH (disciplina Precombat)

Karla Pernjeka, senior; prvo mjesto na PH (Assaut) Petre Marije Poslončec, mlađa kadetkinja; drugo mjesto na PH (Assa ut) Ivane Bajcer, seniorka; prvo mjesto na Crikvenica Open (Assaut) Petre Ma rije Poslončec, mlađa kadetkinja; dru go mjesto na Crikvenica Open (Assaut)

Karle Poslončec, kadetkinja; drugo mje sto na Crikvenica Open (Assaut) Gabriele Dolenc, kadetkinja; drugo mjesto na Cri kvenica Open (Assaut) Mateja Frajmana, kadet i prvo mjesto na Crikvenica Open (Assau) Marina Mlakara, kadet“.

Koji su vam planovi i koliki vam je broj članova? „Krenuo bih od onoga što smo napravi li. Teko smo krajem 2021. godine orga nizirali savate seminar za zagorske klu bove (Savate klub Krapina, Savate klub Đidara, Savate klub Stubica i Savate klub Kobra) u OŠ Augusta Cesarca, Krapina koji je vodio Srećko Znika iz Savate klu ba Stubica. Trenutno brojimo tridesetak članova od kojih je 15 do 20 natjecate lja. Treninge vodim ja a li u rujnu mjese cu imamo gostujućeg trenera – Tamaru Gašpert članicu SK Đidara, višestruku pr vakinju Hrvatske u mlađim kategorijama te studenticu kineziologije. Do kraja go dine čekaju nas još 4 natjecanja a za Vas jedna eksluziva – jedno od ta četiri na tjecanja biti će u Krapini. Tijekom stude nog, 12. studenog, organizirati ćemo prvi savate turnir u Krapini u disciplini Assa ut za sve uzraste a održati će se u dvora ni Srednje škole Krapina. Za kraj zahva ljujem svim našim sponzorima, neću ih imenovati da nekoga ne ispustim, koji nam pomažu u radu te svakako zahva la ide svim klubovima koji su nam u na šem početku zdušno pomagali i posuđi vali opremu za natjecanja jer u početku našeg osnivanja je nismo imali" – rekao nam je na kraju. Karlo Pernjek, voditelj i osnivač Savate kluba Krapina. (Milorad Videković)

Zaslužena pobjeda Timsoare

ZABOK - U utakmici prvog kola skupine D AAC momčad Timiso are zasluženo je slavila u gostima kod Zaboka rezultatom 88:63. Za bok se dobro držao prvo poluvri jeme i u 8. minuti je zahvaljujući Garrettu i Stipaničevu došao do vodstva od 7 koševa razlike (16:9). No do kraja prve četvrtine gosti su pojačali tempo i uspjeli izjed načiti rezultat na 18:18:. U 17. mi nuti gosti tricom Đokovića dola ze do dvoznamenastog vodstva (28:38), a na poluvrijeme se otiš lo rezultatom 37:43. Odlični Ni kola Gajić već je do poluvreme na postigao 17 koševa. Utakmica je prelomljena u 3. četvrtini, kada su gosti dodatno pritisnuli u obra ni i u 28. minuti su preko Đokovi ća prvi puta prešli granicu od 20 koševa viška. Zabok se borio ko liko je mogao, ali gosti su na kra ju zasluženo i uvjerljivo slavili s 25 koševa razlike (63:88). Kod Za boka najefikasniji je bio Jakov Sti paničev s 12 koševa i 3 skoka, dok Jarvis Garrrett upisao 11 koševa.

Prvo ime utakmice bio je Nikola Gajić s 23 koša i 4 asistencije, dok se Igor Kesar zaustavio na 20 koše va. Jakša Vulić, trener Zaboka: "Za služena pobjeda Temišvara. Znalo se i prije da su za klasu kvalitetni ji. Zadovoljni smo prvim poluvre menom i to je pokazatelj čemu tre bamo težiti. Daleko smo od prave forme, imamo problema s ozljeda ma. Ova utakmica dobro da nam je došla da vidimo svoju pravu sliku". Dragan Petričević, trener Timiso are: "Očekivao sam da ćemo ovdje susreti jednu ozbiljnu momčadi. Dvorana je impresivna. Hvala Za boku za ovu sjajnu organizaciju. U drugom poluvremenu smo iskori stili iskustvo i dužu klupu, namet nuli smo svoj ritam što je rezulti ralo našom visokom pobjedom, za koju smatram da je prejako izra žena". Nikola Gajić, igrač Timisoa re: "Novi smo u ovom ntajecanju, ušli smo jako i ambiciozno, dali smo sve od sebe. Mislim da smo u ovom trenutku kvalitetnija mom čad od Zaboka i po iskustvu i po

rosteru. Oduševljeni smo smjetša jem i dvoranom". Jakov Stipaničev, igrač Zaboka: "Pokazali smo prvo poluvrijeme kako moramo igrati. U drugom smo pali. Još se komple tiramo i radimo na igri. Ova uta kmica nam je dobro došlo da vidimo gdje smo". (T. Zrinšćak)

ZABOK 63 TIMISOARA 88 (18:18, 19:25, 11:23, 15:22)

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 150, SUCI: Španić, Kranjc, Palčić (svi Slovenija).

ZABOK: Martinko, Kućan 5, Tomić 7, Lukačić (5-6), Stipaničev 12 (34), Bašić 9 (1-2), Prskalo 3 (1-1), Antonić 2, Garrett 11 (1-1), Jacović 8 (1-2). TRENER: Jakša Vulić TIMISOARA: McLella 11 (1-1), Gajić 23 (3-3), Nasturescu 6, Schipor, Kesar 20 (2-3), Mocritcchi, Đoković 12 (3-3), Mirković 5, Maticiuc, Lazar 5 (1-2), Vujošević 4, Peterscu 2. TRENER: Dragan Petričević

MARIJA BISTRICA – OŠ Marija Bistrica odlučila je Hrvatski olimpijski dan obilje žiti na drugačiji način te je uz tradicio nalno nošenje bijelih majica organizira la utrku za učenike škole i predškolce. U današnje vrijeme prisutna je sve manja tjelesna aktivnost naše djece, stoga su ravnatelj škole Dominik Karajić i učite ljica tjelesne i zdravstvene kulture Le lu Babić osmislili cijeli program, a koji je održan u subotu, uz Trail Za dušu i tijele Mirko Fulir. Nastupilo je čak 87 natjeca telja u 9 kategorija. Predškolci su trča li na 100 metara, a slavio je Noa Vinko vić, ispred Dore Pugar i Mihaela Jeličića. Kod djevojčica u kategoriji 1. i 2. razreda slavila je Nika Hercigonja, druga je bila Paola Ciković, a treća Hana Klemar. Kod dječaka 1. i 2. r prvi je bio Marin Penta vec, drugi Juraj Ozimec, a treći Leon Me štrović. Oni su trčali na 300 metara kao i natjecatelji u kategorijama 3. i 4. r. Kod djevojčica je slavila Lucija Klaužer ispred Amalije Žukine, a treće mjesto su podi

jelila Mia Muhek i Petra Lacković. Kod dječaka slavio je Dorian Meštrović, dru gi je bio Matej Jeličić, a treći Leon Kle mar. Učenici 5. i 6. razreda trčali su na 500 metara, a slavio je Emanuel Jeli čić, ispred Tomislava Dužanca i Antoni ja Hercigonje, dok je kod djevojčica za 5. i 6. razrede nastupila samo Manuela Šo bak. Također kod

Kušec. Dječaci u kategoriji 7.

da trčali su na 700 metara, a pobijedio je Andria Šuštić, ispred Brune Muheka i Domagoja Odorjana. Medalje su podi jelili načelnik općine Marija Bistrica Jo sip Milički i predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek. Početak natjecanja uve ličala je mala limena glazba KUD-a ''Lo vro Ježek'' Marija Bistrica, a po završetku upriličeno je druženje uz obrok.

Uvjerljivo slavlje Zaboka

ZABOK - Košarkaši Zaboka uvjer ljivo su došli do svoje prve među narodne pobjede. U svom drugom nastupu u Alpe Adria kupu slavili su protiv Rogaške s 24 koševa razli ke (86:62). Zabok je od prve minute krenuo agresivno i poletno i već u 3. minuti došao do vodstva od 14:0, a u 8. minuti raspoloženi Jacović već je podigao prednost na +17 (22:5). Gosti nisu mogli odgovoriti na agresivnost Zaboka i nakon prvih deset minuta rezultat je bio 25:10. Svoju prednost Zabok je povećao i u drugoj četvrtinini. Stipaničev je u 19. minuti zabio tricu za +22 (49:27), da bi se na poluvrijeme otišlo re zultatom 52:32. Treću četvrtinu od lično je s dvije vezane trice otvorio Tomić, da bi nakon trice Kučana u 28. minuti Zabok došao na najve ćih +32 (71:39). Gosti su pokušavali zonom u zadnjoj četvrtini smanjiti prednost, ali u tome su uspjeli tek djelomično. Zabok je na kraju za služeno i uvjerljivo slavio rezulta tom 86:62. Prvo ime utakmice bio je Franc Jacović koji je postigao 16 koševa uz 7 skokova i 3 asistencije. Ivan Kučan i Mihael Tomić postigli su po 14 koševa uz po 3 skoka, dok

se Jarvis Garrett zaustavio na 12 ko ševa uz 8 asistencija. Kod gostiju Cody Riley postigao je 13 koševa uz 6 skokova, dok je Patrik Kavkler po stigao 10 koševa. Jakša Vulić, trener Zaboka: "Puno nam znači ova po bjeda za podizanje samopuzdanja. Rogaška je igrala jučer utakmicu, pa su bili potrošeni, a osim toga igrali su i bez najboljeg igrača Špana. To je utjecalo da imamo nešto lagani ji posao, međutim to ne umanjuje zasluge mojih igrača koji su odigra li dobru utakmicu za kraj pripre mnog perioda". (T. Zrinšćak)

Peter Markovinović

trener Rogaške:

"Čestitam Zaboku na zasluženoj pobjedi. Sami smo krivi što smo premekano ušli u utakmicu. Bila nam je to druga utakmica u dva dana, pa smo malo fizički pali. To ne smije biti izgovor".

Fran Jacović igrač Zaboka:

"Dogovor je bio da uđemo hrabro i s energijom i da smanjimo pogreš ke, što smo i uspjeli. Dobro smo otvorili utakmicu, momčad je do

bro izgledala od početka i uspjeli smo visoki ritam zadržati kroz ci jelu utakmicu".

Patrik Tabak igrač Rogaške: "Počeli smo slabo, s malo energije. Poslije smo nešto pokušavali, ali to je sve bilo prekasno. Moramo ima ti bolji pristup i bolje izgledati".

ZABOK 86 ROGAŠKA 62 (25:10, 27:22, 23:15, 11:14) ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 200, SUCI: Kadhodae, Ivanković i Dvorani. ZABOK: Martinko 3, Kučan 14 (4-5), Tomić 14 (0-3), Luakčić 6, Črnjević, Stipaničev 5 (2-2), Borovčak, Bašić 9 (1-2), Prskalo 7, Antonić, Garrett 12, Jacović 16. TRENER: Jakša Vulić ROGAŠKA: Riley 13 (6-6), Baptiste 7 (2-2), Durnik 9 (1-2), Močnik 9, Tabak 9 (3-4), Špan, Sivka, Kavkler 10, Kraljević 2 (2-4), Colnarić, Branković, Miličević 3 (3-3). TRENER: Peter Markovinović

Dva zlata za Ines Petanjko

POPOVAČA - U Popovači je održan kickboxing tur nir „ Moslavac Open 2022." na kojem su nastupili bor ci iz 19 klubova u 161 starto va. Kickboxing klub Krapina imao je dvoje predstavnika u tri discipline. Ines Petanj ko imala je savršen dan i na borilištu bila nepobjediva pa je u kategoriji do 55 kg među starijim kadetkinjama u po int fightingu osvojila prvo mjesto, a na najviše postolje popela se i u disciplini light contact gdje također osvo jila prvo mjesto. Ivano Ca pek tek je ove godine ušao u natjecateljsku ekipu sta rijih kadeta i odabrao natje canje u kick lightu gdje je u Popovači u kategoriji do 63 kg uspio osvojiti 3. mjesto. (M. Videković )

U Velikoj Gorici odigran otvoreni regionalni stolnoteniski turnir Uspjeh mladih krapinskih stolnotenisača

VELIKA GORICA - U Velikoj Gorici odigran je prvi Otvoreni regionalni stolnoteniski turnir. Momčad STK Zagorec Krapina pod vodstvom trene ra Branka Krkala postigla je odlične rezultate. Tako je Sara Rivetti osvojila prvo mjesto u kategoriji najmlađih kadetkinja te drugo mjesto u katego riji mlađih kadetkinja. Prvo mjesto u kategoriji klinceza i treće mjesto u kategoriji najmlađih kadetkinja osvojila je Stella Presečki. Lovro Posilović osvojio je prvo mjesto u kategoriji klinaca dok je Vilim Posilović osvojio treće mjesto u kategoriji najmlađih kadeta. (Milorad Videković)

BEDEKOVČINA – Krenula je no va sezona u 3. HRL središte sku pina A, u kojoj igra i Bedekovči na. Prva dva kola Bedekovčina je odigrala u domaćoj dvorani, a uči nak je polovičan. U 1. kolu stigla je startna pobjeda protiv Trnja. Bi la je to utakmica koju je Bedekov čina otvorila serijom 6:0, a iako se Trnje približilo, na odmor se otišlo sa 17:14. U nastavku domaćini odr žavaju, pa i povećavaju prednost i pobjeda niti u jednom trenutku nije dolazila u pitanje, a završilo je sa konačnih 33:26. Bedekovčinu su predvodilo Dejan Končić sa 9 i Karlo Jurina sa 8 golova. Više od polovice gostujući golova zabio je Jakov Brnić – 14. U 2. kolu Bede kovčina je u svojoj dvorani doče kala Odemu. I u toj utakmicu do maćini su dobro ušli u utakmicu i poveli sa 3:0, pa sa 5:1. No Ode ma se olako vraćala i do odmora ne samo preokrenula, nego otišla na velikih plus 7 (10:17). U nastav ku, više-manje igralo se gol za gol, ekipe su naviše dva gola postigle u seriji, osim Bedekovčine, koja je pred kraj imala seriju 3:0, no to je bilo dovoljno za malo smanjenje rezultata na odmoru, pa je završilo

25:30. Marko Mohač zabio je 8 go lova, Končić je dodao 7, a Jurina 6. Goste je predvodio Matej Štajnkler sa 11 golova. U 3. kolu Bedekovčina, koja drži 5. mjesto sa dva boda, go stuje kod ekipe Maksimir - Paste la 2, koja je bez bodova nakon dva kola. (Elvis Lacković)

RK BEDEKOVČINA 33 (17)

RK TRNJE 26 (14)

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ

Bedekovčina GLEDATELJA: 75 SUTKINJE: Petričević, Presek (Koprivnica)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Pripeljaš, K. Kuleš, Meštrović 1, Jambrek 3, Sovec 1, Mohač 6(1), Jurina 8, Habulin, Skočaj, Klokočovnik, Mikulec 2, Šoštar, Končić 9, M. Kuleš, Jus 3; TRENER: Filip Martinić

RK BEDEKOVČINA 25 /10)

RK ODEMA 30 (17)

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ

Bedekovčina GLEDATELJA: 70 SUCI: I. i M. Puma (Rugvica)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Pripeljaš, K. Kuleš 2, Meštrović, Jambrek 1, Sovec, Mohač 8(2), Majer, Habulin, Klokočovnik, Mikulec, Šoštar, Končić 7, M. Kuleš, Jus 1, Jurina 6(1); TRENER: Filip Martinić

Kickboxing klub Krapina na turniru u Popovači 'Moslavac Open 2022.'

Počelo natjecanje u 1. Hrvatskoj stolnoteniskoj ligi-zapad

Zabok startao pobjedom u Dubrovniku

DUBROVNIK - Stolnotenisači Zaboka odlično su startali u novu sezo nu. Kao gosti su u Dubrovniku savladali domaću momčad Libertas-Ma rinkolor rezultatom 4:2. Mislav Posavec je u ukupnu pobjedu ugradio dvije pojedinačne pobjede, a u paru s Hrvojem Martincem ostvario je i uvjerljivu pobjedu u igri parova. I Petar Bašić dodao je važnu pojedinač nu pobjedu. Ove se sezone Zabok okreće isključivo na snage iz vlastitog pogona i ako je suditi po početku ova će mlada i perspektivna momčad imati što za reći u ovom natjecanju. I u idućem kolu koje se igra 8.10. Za bočani su gosti i to u Zagrebu i Dugom Selu. (T. Zrinšćak)

STK LIBERTAS MARINKOLOR 2 – STK ZABOK 2 : 4

Marko Venier – Mislav Posavec 0 : 3 (7 : 11, 5 : 11, 4 : 11)

Vedran Đurđević – Petar Bašić 0 : 3 (5 : 11, 5 : 11, 7 : 11)

Marko Šarić – Hrvoje Martinec 3 : 2 (8 : 11, 8 : 11, 11 : 7, 11 : 5, 11 : 9) F. Mikulić & M. Venier – H.. Martinec & M. Posavec 0 : 3 (4 : 11, 5 : 11, 9 : 11)

Marko Venier – Petar Baši 3 : 1 (11 : 7,

Marko

STK

Tin

Mihael Tkalčević

Iveković - Krešimir Puljko

T. Grabrovečki/D. Iveković -

Drugi Trail ''Za dušu i tijele Mirko Fulir''

Pobjede za Špoljara, Horvat, Papeša i Bulić

MARIJA BISTRICA – U subotu je u Mariji Bistrici održan Drugi Trail ''Za dušu i tijele Mirko Fulir''. Pokrenut prošle godine u suradnji Turističke zajednice općine Mari ja Bistrica, ali i nekoliko trkačkih i sportskih entuzijasta iz postoje ćih zagorskih klubova, na čelu sa Svenom Plečkom, ove je godine ''bi strički trail'' dobio nešto raniji ter min i samo potvrdio izvrsnu ide ju, koja je na plodno tlo stigla i za trkače, pa ove godine i šetače, ali i za organizatore ''Ljeta u Mariji Bi strici'', jer upravo je ovo događa nje bilo posljednje u bogatom pro gramu ovogodišnje manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici.'' Inače, sta za ovog traila ide većim dijelom Bi striče obilaznice ''Za dušu i tijele –Mirko Fulir'', pa je stoga i trail tako dobio ime. Razlika je u nešto ma njoj dužini traila i smjeru kretanja, no svi sudionici i prošle i ove godi ne stazom su oduševljeni. Ona je u ukupnoj dužini od 12,2 km, no ove godine organizatori su pripremi li i jednu kraću na 5,7 km, također po prekrasnim bregima i dolima bi stričkog kraja. Također ove se godi ne stazama osim trčanjem moglo proći i pješke, a također ove godine trailu se pridružila i OŠ Marija Bi strica, čiji je ravnatelj Dominik Ka rajić, u suradnji sa kolegama orga nizirao dječje utrke od predškolske djece sve do osmaša. Ukupno je bi lo devet kategorija trčanja na dioni cama od 100 do 700 metara. I start i cilj svih događanja ovog traila je na prostoru podno Kalvarije u Sveti štu MBB, a sam početak uveličao je i Mali puhački orkestar KUD-a ''Lo vro Ježek'' Marija Bistrica.

Špoljar obranio naslov

Na dužoj stazi prošle je godine sla vio Nikola Špoljar iz AK Zabok i ove je godine obranio pobjedu i to u vremenu 46:53. Sva mjesta na po stolju osvojili su trkači iz AK Za bok, pa je tako drugi bio Marko Gorički sa vremenom 48:37, a tre ći Domagoj Buzjak sa vremenom 52:30. U ženskoj konkurenciji sla vila je Martina Horvat (AK Sveti ce) u vremenu 1:02:27, druga je bila Kristina Tenšek (AK Zaprešić) sa 1:03:03, a treća Dijana Janžek (Za

Zlatar Open 2022

gorje Adventure Team) sa 1:06:40. Ukupno je veliku utrku prošlo 75oro natjecatelja, 55 muškaraca i 20 žena.

Kćer i mama prva i druga, rektor Svetišta MBB 16.

Na manjoj dionici nastupilo je toč no 50-oro natjecatelja ili natjeca teljica, 28 u muškoj i 22 u ženskoj konkurenciji. U muškoj konkuren ciji slavio je Goran Papeš (Zagorje Adventure Team) u vremenu 26:52.

Drugi je bio Ivan Kolar (SD Mala Erpenja/AK Zabok) sa 27:41, a tre ći Darko Dominko (AK Zabok/ Za gorje Adventure Team) sa vreme nom 27:50. Inače na ovoj je utrci nastupio i rektor Svetišta MBB-e preč. Domagoj Matošević i osvojio 16. mjesto u muškoj konkurenci ji, a 21. ukupno sa vremenom 36:23.

U ženskoj konkurenciji slavila je 11-godišnja Tamara Bulić sa 31:22, što je bio i 9. rezultat ukupno. Dru ga je bila njezina majka Jozefina Bulić sa 32:40, a treća Štefica Bub njarić sa vremenom 32:40. Nakon utrka uz proglašenje najboljih, or ganizator je organizirao druženje u šatoru uz večeru i domaći band ''Slemberi''. Nagrade su dodjeljivali načelnik Općine Marija Bistrica Jo si Milički, predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teo dor Švaljek i rektor Svetišta MBB, i sam sudionik male utrke preč. Do magoj Matošević. On je na kraju i zahvalio organizatorima, svim su dionicima, volonterima, vatrogas cima i svima koji su na bilo koji na čin pomogli da ovaj drugi Trail ''Za dušu i tijele Mirko Fulir'' protekne u sjajnom ozračju. (Elvis Lacković)

Pobjeda za Nikolu Bašića

3:0

4:11, 2:11),

(10:12, 11:9, 9:11, 7:11),

Štefanko/N. Spaček 3:0 (11:3, 11:9, 11:6),

Tin Grabrovečki - Neven Spaček

David Iveković - Aron Štefanko

Mihael Tkalčević - Krešimir Puljko

(11:13, 17:15, 8:11, 9:11),

(11:5, 11:2, 11:3),

(4:11, 2:11, 1:11).

ZLATAR – U Zlataru je odigran tradicionalni teniski turnir povo dom Dana kajkavske riječi, koji se održava zadnji tjedan u mjesecu rujnu. Turnir je na terenima ŠTK Zlatar odigran prošle subote, a ove je godine bio posebno svečan, jer u Zlataru slave 100 godina od osnut ka prvog teniskog kluba. Na dosad najjačem turniru u Zlataru, sudje lovalo je 17 igrača iz zagorskih ku bova, gosti iz Samobora i Zagreba. Nakon prvog kola, tenisači su bi li podijeljeni u dvije skupine, na kon čega su polufinale u skupini A izborili Nikola Bašić, Nikola Že želj, Pavel Verbin i Marko Inđić. Bašić je finale izborio pobjedom protiv Žeželja 6:3, 6:1, dok je Ver bin bio bolji od Inđića 6:2 6:0. U fi nalu Nikola Bašić pobjeđuje Pave la Verbina rezultatom 6:4 7:5. U B skupini u polufinalu Kruno Rafaj

dobiva meč protiv Tomislava Bar toleka 6:3 6:3, a u drugom Ivan Svi ben pobjeđuje Dražena Čehulića rezultatom 7:6 6:4. U finalu Sviben osvaja B turnir pobjedom protiv Rafaja 6:4 6:3. Mečevi u skupini A su bili prava poslastica za publiku,

jer se radi o mladim igračima ko ji grade svoje karijere na Futures turnirima, a tenis viđen na ovom jakom turniru, zaslužuje biti uz veliki

kluba u Zlataru. (Elvis Lac ković)

za

MILANO (ITA) - Odlične vijesti sti žu nam iz Milana, gdje se održalo Svjetsko prvenstvo u savate boku as saut. Članovi SK Stubica, Helena Be ljak i Dario Boroša, kući su se vratili s brončanim medaljama, što je novi ve liki uspjeh za ovaj klub. Helena je na stupila u kategoriji do 48 kilograma, gdje je imala sedam protivnica. Prvog dana natjecanja ostvarile je dvije po bjede protiv konkurentica iz Ukrajine i Finske. Drugog dana Helena je izgu bila od reprezentativke Srbije koja je kasnije postala svjetska prvakinja, ali se ipak plasirala u finale gdje je izgu bila od Francuskinje i osvojila bronča nu medalju. Dario Boroša nastupio je u kategoriji do 70 kilograma, gdje je u konkurenciji bilo čak 15 boraca. On je prvog dana natjecanja ostvario pobje de protiv boraca iz Irana i Mađarske. Drugog dana natjecanja tijesno je iz gubio od Marokanca, inače svjetskog prvaka u combatu. Unatoč tom pora zu plasirao se u polufinale jer je imao najmanje javnih opomena. Tamo ga je dočekao Francuz koji ga je nadvi sio u vrlo zanimljivom meču gdje je i Dario imao svoje šanse, no na kraju se morao zadovoljiti broncom, što je lijep uspjeh. Na Svjetskom prvenstvu nastupilo je tristoinjak natjecatelja iz 44 drža sa četiri kontintenta. Hrvatska reprezentacija osvojila je dvije srebrne i četiri brončane medalje. (T. Zrinšćak)

Gaj preokretom prošao žilavu Ivančicu

ZLATAR BISTRICA – U osmini finala Kupa NSKZŽ Ivančica je u Zlatar Bistrici dočekala Gaj Ma če. Gosti i branitelji naslova u ovoj su se fazi uključili u zagorski kup i kao favoriti stigli u Zlatar Bi stricu, a domaćini su pak s druge strane u utakmicu mogli ući sa svim opušteno i pokušati iznena diti, jer baš je kup natjecanje u ko jem se iznenađenja događaju. Gaj inače u dosadašnjem dijelu sezone nema pobjede u gostima u službe nim utakmicama.

Ivančica povela, ali Gaj do odmora okrenuo

Krenulo je šokantno za goste i fan tastično za domaćine. Već u 3. mi nuti vrlo dobra akcija po sredini koju je počeo Matija Pezić, uslije dilo je nekoliko kratkih dodavanja i loptu na 20 metara dobiva Goran Mikulec, koji ju stavlja pod kontro lu i sa nekih 18 metara vrlo preci znim udarcem pogađa za 1:0. Prvi udarac u okvir gola gostiju stigao je u 18. minuti i to iz slobodnjaka sa 25 metara po sredini. Pucao je Tomislav Haramustek, ali Matija Nuli je obranio, tj. odbio loptu, pa je u nastavku ubačena lopta u sre dinu, no nitko od gostiju nije do bro reagirao pa je opasnost prošla. U 21. minuti opet je Haramustek pokušao iz slobodnjaka sa 35 me tara s lijeve strane, al Nuli je opet bio spreman, s tim da se ovaj put odlučio na boksanje. U 24. minu ti izjednačenje. Duga lopta iz svo je polovice za Haramusteka, loš izlazak Nulija, koji odlazi u pra zno, Haramustek je prvi na lopti, prenosi ju pored Nulija i pogađa praznu mrežu za 1:1. U 34. minuti Gaj prijeti po desnoj strani, a na kon ubacivanja sa 8 metara glavom puca Martin Šaban, ali lopta odla zi pored gola. U 34. minuti dobar

prolaz po lijevoj strani Dina Cvr tile i ubacivanje na Petra Krpan ca, koji puca malo pored gola. U 43. minuti Haramustek uzima jednu loptu na centru i kreće prema go lu, pred njim je Luka Škvorc, po red kojeg puca na prvu stativu, ali Nuli sjajno brani. No, u 45. minuti

Gaj ipak dolazi do preokreta. Ha ramustek se probio po lijevoj stra ni, ubacio na drugu stranu, lopta je došla do Cvrtile koji je bio sasvim sam i sa 7-8 metara iskosa iz prve pogodio za 1:2.

Šaban potvrdio pobjedu

U nastavku prvi su zaprijetili do maćini, točnije Lovro Hajdek, ko ji je u 49. minuti pucao sa 30 me tara, ali pored gola. U 64. minuti opet Hajdek puca sa 30-ak meta ra i opet pored gola, i to nakon pu štene prednosti za domaćine. U 67. minuti ubačaj za goste s lijeve strane i pokušaj Darija Josipovića glavom sa 10-ak metara, no Nuli je bio na mjestu. U 75. minuti bilje žimo pokušaj Josipović sa 12 me tara malo iskosa, ali Nuli je opet bio na mjestu. U 78. minuti Ivan čica umalo izjednačava. Hajdek se probio po lijevoj strani i ubacio, a malo je udarac glavom Benjamina Mikulca od bloka odlazi u korner. I nakon kornera nije bilo bez opa snosti, stvorila se gužva, ali obra na gostiju ipak izbija. I onda u 80. minuti Gaj ipak razrješava pitanje pobjednika. Krunoslav Sedak je sa nekih 30 metara dao vrlo dobru dubinsku loptu za Šabana, koji iz miče obrani i pored istrčalog Nu lija šalje loptu u mrežu za 1:3. U 86. minuti još dva pokušaja Gaja, toč nije Šabana i Cvrtile, ali oba udar ca Nuli brani. Ipak, u 1. minuti su čeve nadoknade Lovro Bobek, koji je ušao tri minute prije, pogađa za konačnih 1:4. Na kraju Gaj dola

zi do zaslužene pobjede, očekiva ne dakako, ali Ivančica se pokaza la kao vrlo dobar protivnik, pružila vrlo dobar otpor i bila žilav protiv nik branitelju naslova i najvećem favoritu uz Zagorec iz Krapine i za ovogodišnje osvajanje zagorskog kupa. (Elvis Lacković)

KUP NSKZŽ, Osmina finala:

IVANČICA 1

GAJ MAČE 4

SUCI: Kožar, Petriško, Sokolić GLEDATELJA: 120 STRIJELCI: 1:0 G. Mikulec 3', 1:1 Haramustek 24', 1:2 Cvrtila 45', 1:3 Šaban 80', 1:4 Bobek 90+1' IVANČICA: M. Nuli, L. Škvorc, Hajdek, Paradi, Pezić (80' M.. Paradi), L. Jurković (76' B. Mikulec), Kipa, M. Jurković (46' Poljak), G. Mikulec (61' Gorupec), Kurešić (72' Grbavac), J. Nuli (57' Havoić): trener Siniša Mioković GAJ MAČE: Tor, Brlečić (46' Sedak), Krpanec, Haramustek, Cvrtila, Šaban (88' Čehulić), Vukadin, Ivetić, Postonjski, Mazalović (46' Josipović), Radić

(88' Bobek); trener: Marijan Glavica

Prošloga su tjedna odigrane još dvije utakmice osmine finala. Za gorec Krapina je sa 3:0 slavio kod Lobora, a Oroslavje je sa 2:1 u go stima pobijedilo Rudar M. Osta le utakmice na rasporedu su 5. li stopada.

KUP NSKZŽ 2022/23. Osmina finala:

Lobor - Zagorec KR 0:3 Landripet 26, Kožić 27', Smrekar 38' Rudar DZ - Klanjec 05.10.2022. 16.00

Pregrada - Golubovec 05.10.2022. 16.00 Tondach - Straža 05.10.2022. 16.00 Zagorec VT - Mladost Z 05.10.2022. 16.00 Oštrc - Stubica 05.10.2022. 16.00 Rudar M - Oroslavje 1:2 Škreblin 57'/M. Šimić 10', Hursa 89' Ivančica - Gaj Mače 1:4 G. Mikulec 3'/Haramustek 24', Cvrtila 45', Šaban 80', Bobek 90+1'

Zagorec KR ostvario je samo remi

Zagorec KR ostvario je samo re mi na svom travnjaku protiv po sljednje plasiranog Međimurja uz po pogodak na svakoj stra ni. Jadran LP zadržao je vrh po bjedom protiv Grobničana i da lje je jedina momčad bez poraza u ligi. Odlično gura i Bjelovar ko ji je u ovom kolu tricom prošao kroz Hrvace. Trnje je stiglo do pr ve pobjede protiv Opatije. U der biju zagrebačke županije Sesvete su slavile u gostima kod Dugog Sela i prekinule seriju dobrih re zultata ovog kluba. Odlično gura i MLadost iz Ždralova koja je u ovom kolu nadvisila Belišće i drži četvrtu pozciju. Zanimljivo je bi lo u Poreču gdje je odigrana uta kmica s pet pogodaka a za jedan je bio bolji domaći Jadran. Osijek II slavio je u golijadi protiv Zrinskog iz Jurjevca. U idućem kolu Zago rec KR očekuje teško gostovanje u Pločama kod vodećeg Jadrana. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

6

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Igor Lepinjica (Jadran P)

4

Ivan Baraban (Mladost Ždralovi), Dominik Glavina (Bjelovar), Selmir Mahmutović (Marsonia), Nail Omerović (Osijek II), NIkola Marić (Jadran LP), Oliver Sumić (Jadran P)

REZULTATI 2. KOLA:

Zagorec KR - Međimurje 1:1

Dugo Selo - Sesvete 0:2

Mladost Ždralovi - Bellišće 2:0

Trnje - Opatija 2:0

Jadran-Poreč - Marosnia 3:2

PREGRADA – Vodeća ekipa 1. za gorske nogometne lige nakon če tiri kola i u srijedu je imala radni dan. Ali bio je to posebno svečan radni dan, zapravo pravi nogomet ni spektakl. Jedna od najpoznati jih zagorskih manifestacija Bra nje grojzdja u Pregradi uvijek ima i svoj sportski dio, a ove godine nje gov vrhunac bila je prijateljska revi jalna nogometna utakmica u kojoj je vodeći zagorski prvoligaš doče kao hrvatskog prvoligaša Varaždin. Nije 52. izdanje ovo popularne ma nifestacije jedini motiv odigrava nja ove utakmice, već je tu i jedna zanimljiva i velika obljetnica, 75. go dišnjica registracije tada Fiskultur nog društva ''Kunagora''. Bila je to prva natjecateljska sekcija u gradu Pregradi. A 75 godina kasnije Pre grada se može ponositi sjajnom ge neracijom, koja ove sezone juriša na sam vrh, i to sačinjena u ogro mnom dijelu od igrača iz vlasti tog pogona. Nogometni spektakl u Pregradu nije zaobišlo ni prekra sno vrijeme, niti publika pa se tako okupilo 500-njak gledatelja, a NK Varaždin je sve skupa uveličao i za činio sa dolaskom vrlo dobre mom čadi, sa nekoliko prvotimaca. Što se

pak rezultata tiče, na odmor se otiš lo sa 0:3, a za Varaždin su prva tri gola zabili Matija Kolarić u 15., Noa Vugrinec u 30. i Matija Katanec u 40. minuti. Nastavak je otvorio Lo vro Banovec golom za 0:4 u 47. mi nuti, da bi samo tri minute kasni je Zvonimir Koprivnjak smanjio na 1:4, uz oduševljenje domaćih navi jača. Naravno da je rezultat u ova kvim utakmicama u drugom pla nu, ali veseli kada jedan županijski ligaš zabije gol hrvatskom prvoli gašu. U 53. minuti Kolarić svojim drugim golom diže na 1:5, da bi Ivan

Golubić u 58. minuti smanjio na 2:5. U završnici do izražaja su došli i igrači koji su u momčad Varaždi na ušli u nastavku. Pa je tako Fran Brodić zabio dva gola, u 70. i 84. mi nuti, a između ta dva gola u strijel ce se upisao i Andris Herrera u 80. minuti za konačnih 2:8. Utakmicu su sudili Alen Gamilec, Mario Vin celj i Krunoslav Peharec, a sigurni smo da nitko nezadovoljan nije na pustio igralište u Pregradi. Tako su i nogometaši Pregrade i njihovi go sti iz Varaždina dali pravi sportski obol ovoj velikoj manifestaciji. Po

lijepa

Postonjskom, sjajnom zagorskom nogometašu, inače

Varaždina, koji se oporavlja

koji

Grobničan - Jadran LP 0:1

Osijek II - Zrinski Jurjevac 4:2 Hrvace - Bjelovar 0:3

PAROVI 3. KOLA:

Jadran LP - ZAGOREC KR

Bjelovar - Dugo Selo

Zrinski J - Hrvace

Međimurje - Osijek II Marsonia - Grobničan

Opatija - Jadran P

Belišće - Trnje

Sesvete - Mladost Ždralovi

Kušar, Brezinščak, N. Vešligaj, Belošević,

Vdović,

Golubić, Kolar, Špoljar, Koprivnjak,

Vdović,

Menjački; još su igrali: Ščuric, I. Golubić, Ilić, Benko, F. Škreblin, Križanec, Martinko, Deanović, G. Škreblin; trener. T. Vincelj VARAŽDIN: Bulat, Stolnik, Kolarić, Brekalo, Katanec, Čubelić, Puclin, Pilj, Perić, Vugrinec, Posavec; još su igrali: Radošević, Brodić, Urata, Domjanić, Herrera, Stanić, Banovec; trener: M. Kovačević

Ušestom kolu Supersport 2. NL krapinski Zagorec do čekao je posljednje plasira no Međimurje i odigrao razočara vajućih 1:1. Susret je bolje otvorio Zagorec koji je već u prvoj minuti susreta imao odličan udarac Bra čevića sa dvadesetak metara, ali je Fotak uklizavanje odlično blokirao udarac te loptu poslao u korner. No, onda smo vidjeli ono što gleda mo već pet kola – nakon desete mi nute Zagorec nestaje i počinju igra ti suparnici. Nabrojati sve prilike Međimurja i odlične obrane Matije Bručija je zaista težak zadatak i za to izdvajam one najveće. Već u 14. minuti Đaković ulazi u šesnaeste rac domaćina iskosa s desne strane i odlično puca, ali Bruči brani. Pra vi zicer za goste u 28. minuti pro kockao je Marcijuš koji je u izgled noj prilici pucao visoko preko gola. Dvije minute kasnije Đaković, opet on, puca nisko i rezantno u lijevi golmanov kut ,ali Bruči ne dozvo ljava da lopta dira njegovu mrežu. Završit će prilike gostiju šansom iz 31. minute kada je Marcijuš pu cao odlično sa 18 metara gađaju ći gornji lijevi kut Bručijevog go la i kada su već svi vidjeli loptu u mreži, klupa gostiju je to i prosla vila, Matija je panterskim skokom i vršcima prstiju proslijedio loptu u korner. Zaista smo se počeli pi tati – što se događa igračima Za gorca, na tribinama nezadovoljstvo navijača – nema igre, nema prili ka – kao da igra neka niže ligaška momčad. Ipak, nekakav slabašan nagovještaj boljega bila je 34. mi nuta kada je Kulenović pucao gla vom nakon ubačaja Karkovića ko ji je golman gostiju Kalac obranio da bi u 42. minuti na scenu stupio najiskusniji dvojac Zagorca – Ceti na i Smrekar. Cetina je prenio lop tu iz polja Zagorca i sa udaljenosti

Bruči donio bod

od 40-ak metara uputio centar šut prema šesnaestercu gostiju u koji utrčava kapetan Smrekar i udara loptu glavom te je šalje u nebranje ni dio gola gostiju. Eto – to je no gomet – ekipa koje nije „bilo na te renu“ četrdesetak minuta otišla je na poluvrijeme s vodstvom od 1:0. Drugo poluvrijeme bila je druga priča iako su ga bolje otvorili gosti stvorivši zicer u 48. minuti preko Rendulića, ali je i to anulirao sigur ni Bruči. Kako je drugo poluvrije me pripalo Zagorcu barem prema igri – stvorili su prilike u 50.; 56., 67., i 81. minuti s tim da je naji zrazitija bila ova posljednja kada je Majcenić uputio volej sa desetak metara, ali je Kalac obranio. Gosti su nekoliko kontra napada poku šali zaprijetiti Bručija, ali ne uspi jevaju u svojom naumu sve do 86. minute kada nakon jednog korne ra sudac Vučković dosuđuje jeda

naesterac za goste nakon igranja rukom Landripeta. Ovaj jedanae sterac donio je mnogo „buke“ ta ko da je Landripet dobio drugi žuti, isključujući karton. Nakon što su se smirili „duhovi“ jedanaesterac je izveo najbolji igrač Međimur ja Kuqi te sigurno realizirao naj strožu kaznu. U preostalom vre menu Zagorec je pokušao doći do punog plijena, ali u trećoj minuti sudačke nadoknade gosti su mo gli doći do tri boda. Naime, u jed noj kontri Kuqi je pobjegao i pucao sa petnaestak metara prema maloj mrežici Bručijevog gola ali je Ma tija bio spreman i na to te je lop tu rukom skrenuo u korner iz ko jeg nije bilo nikakve realizacije. Na kraju Zagorec 1. Međimurje 1. Sva kako pitamo se što je to i što nedo staje Zagorcu?! Ono što je vidljivo da vezni red Zagorca nije na visini i zahtjevima kakav je bio u proš

ugostio

loj sezoni, a time se stvara veliki pritisak na obranu koja zaista ne može (iako igra solidno počevši od Brauna, Cetine, Landripeta, Kar kovića, i svakako Bručija, op.a.) iz držati pritisak napadača protivnič ke momčadi. S obzirom da je vezni red srce momčadi onda trpi i na pad pa tako imamo činjenicu da je Smrekar najbolji strijelac (5 golova ) i najbolji asistent (2 asista), zatim po jednu asistenciju imaju Cetina ( stoper ), Kulenović i Majcenić. Ne dovoljno za dobru igru i golove ! U sedmom prvenstvenom kolu Za gorec gostuje u Pločama kod lide ra prvenstva Jadrana koji je još ni je osjetio gorčinu poraza. Možda je došlo vrijeme da to osjeti u subo tu, 1. listopada.

ZAGOREC 1 (1)

MEĐIMURJE 1 (0)

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gledatelja: 250. Sudac: Ivan Vučković 6 ( Zagreb ) . Pomoćnici: Maja Petravić ( Zagreb ); Josip Bošnjak ( Zagreb ). Četvrti sudac: Sabina Bolić ( Zagreb ). Delegat: Anto Rašić ( Pula ).

STRIJELCI: 1:0 Smrekar ( 42 ); 1:1 Kuqi ( 88 – 11 m ).

ZAGOREC: Bruči 7,5 ; - Landripet 6; Cetina 7; Matković 6,5 ( 90+2 Vinski - ); Karković 7- Bračević 6 ( 60. Jug 6 ); Majcenić 6; Strabić 6 ( 60. Sunagić 6 ); Kožić 6;Kulenović 6 ( 81. Galić - ); Smrekar 7.Trener: Nema.

BJELOVAR: Kalac 7; - Cerovčec 7 ( 79. Popović - ); Težački 7; Fotak 6,5; Zorica 6; ( 79. Carlos - ); Harači 6; Kuqi 7; Đaković 6,5 ( 67. Magdelinić 6 ); Kegelj 6; - Marcijuš 6,5 ( 67. Havojić 6 ); Rendulić 6 ( 57. Benko 6,5 ). Trener: Nema Žuti kartoni: Zagorec: Smrekar (25); Landripet ( 64 i 86 ); Kožić ( 90+2 ). Međimurje: Harač ( 80 ). Crveni kartoni: - Landripet ( 86 ). Igrač utakmice: Matija Bruči

Svakom po poluvrijeme i po bod

MAČE

Svakom

ko ja je završila rezultatom 1:1. Čvr sti i organizirani gosti bili su bolji u prvom, a domaći u drugom po luvremenu. Nije to bila utakmica koja je obilovala lijepim akcijama i prilikama, no borbenosti i trke nije nedostajalo. Gosti su poveli iz slo bodnog udarca preko Kesića u 16. minuti. Napadač Ravnica lijepo je prebacio "živi zid" i pogodio za 0:1. Situacija za domaće mogla je biti i gora da nakon udarca Baričevića deset minuta kasnije lopta koju je odbio Ivetić nije završila na gredi. Domaći skromni, bilježimo tek je dan pokušaj Haramusteka iz prili ke koju si je sam stvorio u 32. mi nuti, no pucao je pokraj gola. Gaj je puno ambicioznije ušao u nasta vak utakmice. U 54. minuti odlič ni Radić dugom loptom pronalazi Haramusteka koji dobro puca, ali ispriječila se greda. Devet minu ta kasnije Radić dugom loptom iz slobodnog udarca pronalazi Josi povića koji slabo zahvaća loptu u glavom u idealnoj poziciji, pa Ba

lagović kroti njegov udarac. Možda i ključni detalj utakmice dogodio se u 73. minuti kada je Kesić na kon odličnog pasa Brodarića kre nuo sam prema Strahonji, no lopta mu je pobjegla, on je pao, a umje sto pogotka gosti za 0:2 gosti su ostali s igračem manje jer je Kesić dobio žuti karton za simuliranje, a kako je od ranije već imao jedan zbog preoštrog starta Ravnice su ostale s igračem manje. Samo mi nutu kasnije s desne strane uba cio je Sedak, Radić nije baš najbo lje zahvatio loptu glavom, ali ona je prevarila Balagovića i odsjela u mrežu za 1:1. Raspoloženi Radić u 88. minuti iz dobre pozicije puca u blok. Minutu prije kraja regular nog dijela gosti prijeti preko To pića iz slobodnog udarca, no Stra honja uz manju nesigurnost brani njegov udarac. U trećoj minuti su dačke nadoknade Gaj je imao lije pu priliku preko Sedaka, no njegov udarac s gol crte čisti Baričević, pa utakmica završava bez pobjednika rezultatom 1:1. Imali su domaći ko ju priliku više, ali gosti su se hra bro držali s igračem manje, pa je remi možda i najpravedniji ishod

ove zanimljive i borbene utakmi ce. (T. Zrinšćak)

GAJ MAČE 1 (0)

RAVNICE 1 (1)

MAČE: igralište Gaja, GLEDATELJA: 200, SUTKINJA: L. Maretić, POMOĆNICI: K. Sumpor i M. Brozović.

STRIJELCI: 0:1 Kesić 16', 1:1 Radić 74'.

GAJ MAČE: Strahonja, Bobek (46'

Sedak), Vukadin, Haramustek, Josipović, Šaban, Ivetić, Mazalović, Krpanec (62' Brlečić), Tepšić (46' Cvrtila), Radić.

TRENER: Marijan Glavica RAVNICE: Balagović, Baričević, Landeka, Čečura, Piršić, Kopić, Brodarić, Kukrika (68' Mamić), Eto (80' Topić), Carl (53' Dauti), Kesić.

CRVENI KARTON: Kesić 73' (drugi žuti karton).

Vrapče drži vrh

Nogometaši Vrapča u ovom su kolu uzeli samo bod kod po sljednje Save Strmec, ali to im je bilo dovoljno da zadrže vrh iz razloga što je drugoplasira ni Karlovac remizirao kod pe trinjske Mladosti. Uvjerljivom pobjedom protiv Kurilovca Vr bovec je zadržao treću poziciju. Lučko je sigurno prošlo Luka vec, a Segesta je HAŠK "uva lila" čak pet komada na nje govom travnjaku. Dinamo OO domaćom se pobjedom protiv Samobora podignulo u gornji vrh ljestvice. Ponikve nastav ljaju u dobrom ritmu i ovom su kolu minimalno nadvisile Mak simir, baš kao i Trešnjevka Bi stru. Gaj je tražio sva tri boda protiv Ravnica, ali je osvojio samo bod. Ovog tjedna odi grat će se dva kola. Gaj prvo u srijedu gostuje kod Maksimira, a onda već u nedjelju na svom travnjaku ugošćuje Samobor. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

6

Vlatko Martinović (Vrbovec), Frano Medić (Maksimir)

4

Marko Brekalo (Lučko), Vladimir Burić i Karlo Josipović (oba Trešnjevka), Jacob Tarasenko (Segesta), Martin Tomšić (Vrapče) ...

REZULTATI 6. KOLA:

GAJ MAČE - Ravnice 1:1

Dinamo OO - Samobor 2:0 Ponikve - Maksimir 1:0 Trešnjevka - Bistra 1:0 HAŠK 1903 - Segesta 1:5 Lukavec - Lučko 0:2 Kurilovec - Vrbovec 0:3 Sava Strmec - Vrapče 1:1 Mladost - Karlovac 1:1

PAROVI 7. KOLA:

Maksimir - GAJ MAČE

Vrapče - Dinamo OO Vrbovec - Sava Strmec Lučko - Kurilovec Segesta - Lukavec Karlovac 1919 - HAŠK 1903 Bistra - Mladost Ravnice - Trešnjevka Samobor - Ponikve

PAROVI 8. KOLA:

GAJ MAČE - Samobor (nedjelja 2.10. u 11 sati)

Dinamo OO - Ponikve Trešnjevka - Maksimir Mladost - Ravnice HAŠK 1903 - Bistra Lukavec - Karlovac 1919 Kurilovec - Segesta Sava Strmec - Lučko Vrapče - Vrbovec

3. HNL KOMENTAR

KOLA

Milorad

Klanjcu zagorski derbi, Rudaru Dubrava Zabočka prva pobjeda, zagorski dvojac i dalje na vrhu

Odigrano je i 6. kolo 4. NL središte – skupina A. I u ovom kolu nastavljena je tradicija jednog zagorskog derbija. Ovaj puta na raspo redu je bila utakmica u Hu mu na Sutli, u kojoj je Kla njec svladao domaću Stražu 2:1. Derbi su igrali i Tondach i Prečko, a slavio je Ton dach sa 1:0, golom Merlina u završnici iz penala. Ove su dvije utakmice odigrane u subotu, baš kao i ona u Bre zovici u kojoj je istoimeni domaći svladao Mladost Za bok sa 3:1. U nedjelju vode ći Golubovec prvi puta nije pobijedio, ali nije ni izgubio. Odigrao je 0:0 protiv Špan skog i zadržao prvo mjesto sa 16 bodova, tri više od Ton dacha. Sjajni Rudar DZ na pustio je zadnje mjesto i to nakon čak 7:2 pobjede protiv Poleta (SK), a Stubica je vodi la 2:0 protiv Odre, ali je zavr šilo 2:2. Osim vodećeg zagor skog dvojca, Klanjec je na 8. mjestu sa 10 bodova, ali sa mo tri boda od drugog mje sta, Mladost Zabok i Stra ža na 11. i 12. mjestu imaju po šest bodova, a Rudar DZ se digao na 14. mjesto sa pet bodova, dok Stubica na 15. mjestu ima četiri. U 7. ko lu koje se proteže od petka do utorka igraju se dva za gorska derbija i to oba u ne djelju. Vrlo zanimljivo bit će u Klanjcu, koji nakon dvije uzastopne pobjede baš u za gorskim derbijima, sada u četvrtom uzastopnom doče kuje Tondach, za kojim zao staje tri boda. Ta je utakmica na rasporedu u nedjelju u 16 sati. A već u 10 sati u nedje lju Mladost Zabok dočeku je Stubicu, u derbiju između dvije ekipe, koje sigurno ni su zadovoljne dosadašnjim učinkom. U nedjelju će igra ti i Straža i to kod Odre u 16 sati. Vodeći Golubovec svoju utakmicu 7. kola igra u subo tu i gostuje kod Sesvetskog Kraljevca, baš kao i Rudar DZ koji gostuje kod Vojnića 95'. Već u petak u 19 sati igrat će Prečko i Blato, u subotu u 16 Polet (SK) i Brezovica, a u utorak 4. listopada Špansko i Zagreb. (Elvis

Tondach u završnici derbija do sva tri boda

BEDEKOVČINA – U 6. kolu 4. NL središte skupina A Tondach je u Bedekovčini dočekao Prečko. Na kon što je kolo prije poražen kod Sesvetskog Kraljevca u utakmici u kojoj na terenu nije izgledao ni šta slabije, trebalo se vratiti pred derbi, jer Prečko je stiglo u Bede kovčinu sa 10 bodova, baš koliko je imao i Tondach, te su bili na 2. i 3. mjestu. Kad se nađu dvije ta kve ekipe očekuje se tvrda i čvrsta utakmica. U prvih 45 minuta golo va nije bilo. Prečko je imalo nekoli ko šansi, a Tondachu je nekako ne dostajao zadnji pas. Nažalost, u 39. minuti došlo je do ozlijede gostu jućeg igrača Siniše Đurića, nakon jednog skoka i kontakta sa jednim domaćim igračem. Nažalost, doš lo je do ozljede oka, pa ga je hitna odvezla u bolnicu. U nastavku ne

koliko osvježenja tijekom poluvre mena za domaćine, no utakmica je riješena u samoj završnici. Petar Boronjek, koji je ušao u 67. minu ti, prošao je po lijevoj strani ušao u kazneni prostor, gdje je srušen i

to je kazneni udarac za domaćine, kojeg smireni Filip Merlin pretva ra u vodstvo i pobjedu Tondacha u derbiju, kojom je Tondach potvr dio trenutno drugo mjesto na lje stvici. (Elvis Lacković)

6. kolo IV. NL-središte Zagreb-skupina A, Brezovica - Mladost Z 3:1

Mladost poražena u Brezovici

BREZOVICA - Drugu utakmicu za redom nogometaši Mladosti izgu bili su rezultatom 3:1. Nakon što ih je tim rezultatom u 5. kolu pobijedi la Odra, isto to je učinila i Brezovi ca u 6. kolu IV. NL-središte Zagrebskupina A. Sve je bilo riješeno već u prvom poluvremenu. U 17. minuti lopta je pobjegla Turku, što koristi Kulašević i spušta se sam prema Mi hoviliću i zabija pogodak za 1:0. Na 2:0 povisio je Miličević iz slobodnog udarca malo u koso s lijeve strane s otprilike 17 metara udaljenosti od vrata Mihovilića, koji je mogao i bo lje intervenirati. Treći pogodak sli čan je prvom. Ponovno je pogriješio Turk u zadnjoj liniji, Smolčić je kre nuo prema vratima, izbjegao klize ći start Tarlea i rutinirano zabio za 3:0. Počasni pogodak za Zabočane i za 3:1 postigao je iz drugog pokušaja Košćak. Tako se i s četvrtog gostova nja Mladost vratila praznih rukava i

s dvije domaće pobjede protiv Klanj ca ima šest bodova te drži tek dva naestu poziciju. Zanimljivo je da je Mladost uz Stražu s jedanaest po stignutih golova vodeća momčad li ge u tom segmentu, no Zabočani su ih primili već dvanaest, a od njih su

u tom segmentu lošiji samo Stra ža i Vojnić. Mladost je s puno am bicija ušla u ovu sezonu i dvanaesto mjesto sigurno nije rezultat kakav se očekivao. Za boli plasman bit će potrebne gostujuće pobjede kojih za sada nema. (T. Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

6 Vujica Dubravko (NK Golubovec)

5

Jurčić Marko (1 KU) (NK Prečko) Luter Filip (3 KU) (NK Odra) Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach) Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ))

3 Bajan Jan (NK Špansko) Bobek Dario (NK Golubovec)

Drčić Jakov (2 KU) (NK Klanjec) Drempetić Matija (1 KU) (NK Stubica) Turk Patrik (1 KU) (NK Mladost Zabok) VIDIĆEK Borna NK Straža)

REZULTATI 6. KOLA

Brezovica - Mladost Z 3:1 Stubica - Odra 2:2 Straža - Klanjec 1:2 Tondach - Prečko 1:0 Blato - S. Kraljevec 1:0 Golubovec - Špansko 0:0 Zagreb - Vojnić 95' 0.0 Rudar DZ - Polet (SK) 7:2

PAROVI 7. KOLA:

Polet (SK) – Brezovica 01.10.2022. 16 h Vojnić 95' – Rudar DZ 01.10.2022. 16 h Špansko – Zagreb 04.10.2022. 16 h S. Kraljevec – Golubovec 01.10.2022. 16 h Prečko – Blato 30.09.2022. 19 h

Klanjec – Tondach 02.10.2022. 16 h Odra – Straža 02.10.2022. 16 h Mladost Zabok – Stubica 02.10.2022. 16 h

svakodnevne

NOVI GOLUBOVEC – Vodeći Go lubovec je u 6. kolu 4. NL središte Skupina A dočekao Špansko. Pet pobjeda u pet kola svakako je sja jan poticaj za dalje, ali i s druge strane donosi pritisak vodeće eki pe, koju svi žele dobiti, a Špansko je u nekim utakmicama pokazalo da može, i sa 4. mjesta stiglo je na ovaj derbi. Bila je to čvrsta i tvrda utakmica u kojoj su i jedni i dru gi imali svoje šanse, no nisu zabili. Ono što nikako nije dobro za Go lubovec je rani izlazak Darija Bo beka, već u 15. minuti zbog ozlje de, a igru je prerano, u 58. minuti napustio i Dubravko Vujica, koje mu je ovo prva utakmice ove se zone u prvenstvu u kojoj nije za bio gol. No, sa šest golova i dalje predvodi listu strijelaca. Isto tako Golubovec i dalje drži prvo mje sto bez poraza na vrhu, prednost

pred Tondachom je tri boda. Ia ko je Špansko bilo to, koje je ima lo malo izraženije šanse, zapravo je 0:0 najrealniji rezultat. Golubo vec se prije svega nada da ozljede neće opet krojiti sastav, kako je to

bilo nažalost u proljetnom dijelu prošle sezone. Sada se već okre ću novom ispitu, u 7. kolu kada će Golubovec gostovati u Sesvetskom Kraljevcu. Utakmica se igra u su botu. (Elvis Lacković)

HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ

Sadržajan zagorski derbi pripao Klanjcu

HUM NA SUTLI – Nakon teškog rasporeda u prošla dva kola, kada su u samo 3 dana morali odigrati dvije utakmice, nogometaši Straže mogli su se okrenuti nakon malo odmora i zagorskom derbiju pro tiv Klanjca u 6. kolu 4. NL središte skupina A. Utakmice ova dva kluba uvijek su zanimljive, a kako su ove sezone krenuli i jedni i drugi nešto bolje u sezonu, nego je to slučaj bio lani, to je dalo dodatnu draž na su sret u ovom kolu.

Vrlo sadržajno poluvrijeme i vodstvo Klanjca 1:2

Početak kao iz snova za Klanjec. Već u 2. minuti Jakov Drčić sjajno je primirio jednu loptu na svojoj po lovici, potegnuo 20-ak metara i dao fantastičnu loptu na lijevu stranu za Karla Pavlinića, koji ulazi s boka i puca prizemno, a uz ne baš najbo lju reakciju golmana domaćih Nej ca Travnikara, lopta odlazi u gol za 0:1. U 6. minuti nova velika šansa za Klanjec. Luka Kantolić loše je rea girao na jednu loptu na 40 metara od domaćeg gola, Vladimir Brlek je to iskoristio, uzeo loptu, po desnoj strani pretrčao Jana Kodeliča, othr vao se ponovno i Kantoliću, koji ga je sustigao, uspio i pucati, ali malo pored gola. Straža u 11. minuti po kušava nakon prekida, ali ubačaj na drugu stativu obrana Klanjca čisti. Na drugoj strani u 15. minuti Brlek se izborio za jednu loptu na sredini na 35 metara i dao desno za K. Pa vlinića. Bila je to situacija slična go lu, no ovaj puta Travnikar je izletio i pokupio loptu. U 19. minuti pre kršaj na Drčiću na centru, odmah na prepad izvodi Marko Leš, i dok se domaći žale na izvođenje dok se lopta još kretala, K. Pavlinić je opet sam, ali ovaj puta malo komplicira i na kraju daje za Brleka, no obra na se već formirala i šansa propa

da. No, u 22. minuti nova sjajna ak cija gostiju, odlična lopta za Filipa Pavlinića, koji prvi dolazi do lop ta, Travnikar ga ruši i to je kazneni udarac za goste, koji u 0:2 pretva ra Drčić. Straža opet traži šansu iz prekida u 25. minuti. Lopta je uba čena iz slobodnjaka s lijeve strane na drugu, ali u skoku Mislav i Go ran Čuček jedan drugom smetaju pa veće opasnosti za goste nema. U 29. minuti novi slobodnjak za Stra žu na 20-ak metara izborio je Bor na Vidiček. On je i sam izveo slo bodan udarac pod samu prečku no Davor Humski brani i to tako da se lopta odbija visoko i pada nezgod no, ali Humski opet prije stiže do nje. No bio je to nagovještaj povrat ka Straže. U 31. minuti lopta je na kon prodora ubačena s desne stra ne, Matija Trbušić ju promašuje, a Leon Jedvaj pogađa za 1:2. U 33. mi nuti novi pokušaj Straže iz preki da ali nakon ubacivanja G. Čuček glavom puca pored gola. U 35. mi nuti Drčić gura u kratki for Brleka, koji već prolazi i Travnikara i gađa prazan gol, ali G. Čuček uklizava i spašava siguran gol. Nakon korne ra lopta šeće na pet metara od go la, i netko iz obrane Straže u gužvi

umalo svladava Travnikara, no do maća jedinica spašava. Straža bolja u nastavku, ali Klanjec sačuvao pobjedu U nastavku, već u 46. minuti prvi prijete domaćini. U napadu se na šao Filip Rafaj i to u solidnoj pozi ciji na 20 metara s desne strane, no njegov udarac odlazi ne samo po red gola nego skroz do korner za stavice. U 48. minuti Matija Biruš je dobro smirio jednu loptu na de snoj srani i dao u sredinu za Vidi čeka, no njemu lopta kod prvog do dira bježi, pa prilika propada. U 53. minuti Kantolić izvodi novi slobo dan udarac za Stražu, s desne stra ne, no, obrana prvo odbija, a po novno ubačenu loptu G. Čuček ne uspijeva primiriti već mu ona u do broj situaciji bježi do Humskog. U 61. minuti pokušava Klanjec, toč nije Ivane Iveković, koji je ušao u nastavku. Dobio je jednu loptu na 25 metara, primirio je i pucao, ali je njegov udarac blokiran. U 62. mi nuti na drugoj strani, nakon uba civanja s desne strane u skoku je najviši Kudelič, ali puca pored go la. U 67. minuti K. Pavlinić pobija se po lijevoj strani i daje za Brlek,

no njem lopta bježi, pa ju Travnikar hvata. U 72. minuti slobodan udarac za Klanjec sa 25 metara izvodi Tr bušić, i to vrlo dobro, no Travnikar uz malo muke brani. U 77. minuti korner za domaćine izvodi Biruš, a Gal Gajster vrlo dobro puca glavom sa 10-ak metara, ali malo pored go la. U 80. minuti vrlo atraktivan po tez M. Čučeka, koji je se borio za jednu loptu na nekih 13 metara ma lo iskosa, a kako je bio leđima okre nut prema golu, pokušao je škari cama. Lopta je išla u okvir gola, no Humski je obranio. U 86. minuti iz slobodnjaka sa 30 metara s desne strane puca za goste F. Petrišić, ali preko gola. U 1. minuti nadoknade dobra polu kontra domaćina. Bi ruš daje za M. Čučeka, koji petom odigrava dupli pas, pa Biruš daje za Jedvaja, koji puca sa 18 metara s li jeve strane, ali Humski brani. U 2. minuti nadoknade Drčić puca sa 30 metara po sredini iz slobodnjaka, ali Travnikar brani. Straža je bila bolja u nastavku, ali Klanjec je ipak sačuvao pobjedu u vrlo dobrom za gorskom derbiju.

Robert Varjačić trener NK Straža:

''Teško je igrati utakmicu gdje gu biš od prve minute 0:1, pa 0:2. Po kušali smo se vratiti, imali smo inicijativu, zabili smo jedan gol, nešto smo promašili. Na kraju če stitam Klanjcu na pobjedi.''

Dragutin Tomašković trener NK Klanjec: ''Mislim da smo kontrolirali, pogo tovo prvo poluvrijeme utakmicu, promašili 4-5 stopostotnih šansi, doveli se u nepotrebnu nervozu, malo smo pali po utjecaj publike, ali na kraju smo ipak uspješnu pri veli utakmicu kraju, 2:1, po meni zasluženo.'' (Elvis Lacković)

samo bod

DONJA STUBICA - Zanimljivu su utakmicu odigrali Stubica i Odra u 6. kolu NL-središte Zagreb - sku pina A. Krajnji je rezultat bio 2:2, nakon što su domaćini vodili s 2:0, no mogli su vrlo lako ostati i bez tog jednog boda. Počelo je do bro za domaćine, već u 2. minuti Čekolj puca glavom nakon ubača ja Glavača, ali pogodak sprječava vratnica. Tri minute kasnije Gla vač iz teške pozicije pogađa vanj ski dio mreže. U 9. minuti svoj je snažan udarac iz "slobodnjaka" s oko 25 metara udaljenosti od gola oprobao Pešec, no gostujući vratar Čabraja odbija u korner. Izvodi ga Drempetić, a kapetan Matuša po kušava glavom, no puca preko go la. Domaći su poveli u 38. minuti. Drempetić dugom loptom prona lazi Pešeca kojeg u kaznenom pro storu ruši Kljujev, pa sudac Šandrk opravdano dosuđuje kazneni uda rac koji sigurno u pogodak za 1:0 pretvara Drempetić. Gosti su oz biljno prijetili tek u 45. minuti pre ko Topalovića iz slobodnog udarca, no Mužina boksa u korner. Igra la se četvrta minuta nastavka kada smo vidjeli potez utakmice u reži ji Matije Drempetića. On je napra

vio pravi dar-mar po lijevoj strani, nanizao u driblingu nekoliko go stujućih igrača i odlično pronašao Petira koji silovito zakucava lop tu u mrežu za 2:0. Nakon toga do maći kao da su nestali s travnjaka kojim je zagospodarila Odra. Prvu prijetnju u nastavku za njih ima u 52. minuti Andrija Gudelj koji pu ca glavom preko gola. On i Hanac hi znatno su podignuli razinu igre gostiju u nastavku. Četiri minute

kasnije Andrija Gudelj odlično pro nalazi Lutera koji je sam pred Mu žinom, ali domaći vratar odlično brani njegov udarac. Gosti sve ja če pritišću iz minute u minutu, pa tako Zeko u 57. minuti iz slobodnog udarca iz kosa s desne strane odlič no puca, ali Mužina krajnjim napo rom odbija u gredu. Već u idućem napadu Hanachi odlično pronalazi Paveka koji je sam na pet metara, ali puca pokraj gola. Napori gosti

ju isplatili su se u 65. minuti. Obra na domaćih loše čisti jednu situa ciju, lopta dolazi na glavu Andrije Gudelja koji zabija pogodak za 2:1. Samo minutu kasnije stvari su se vratile na početak. Hanachi odlič no ubacuje s lijeve strane, a Luter zabija glavom za 2:2. Sasvim zaslu ženo izjednačenje gostiju. Stubica i dalje "živi opasno". Hanachi dobro puca u 68. minuti, ali Mužina odbi ja njegov udarac. Nakon toga napa di domaći ipak su malo splasnuli, a na drugoj strani u dobroj je prili ci Iskrić, ali loše puca u 72. minuti. Pet minuta kasnije opasno prijeti Glavač, ali gostujuća obrana odbija njegov udarac u korner. U 90. mi nuti opasno prijeti Pešec, ali Bre brić odbija njegov udarac. I onda u samoj završnici utakmice dvije do bre prilike gostiju. Tako u prvoj mi nuti sudačke nadoknade Mužina dobro brani pokušaj Adžage, a šan su utakmice doslovno u zadnjoj se kundi propušta Andrija Gudelj ko ji je sam pred Mužinom, ali puca pokraj gola, pa bod ostaje u Stubi ci. Nakon šest odigranih kola Stu bica na kontu ima samo četiri bo da i drži pretposljednju poziciju na ljestvici. (T. Zrinšćak)

STRAŽA 1 (1)

KLANJEC 2 (2)

SUCI: Glavić, Tomić, Tadić

GLEDATELJA: 130

STRIJELCI: 0:1 K. Pavlinić 2', 0:2 Drčić 22' 11m, 1:2 Jedvaj 31'

STRAŽA: N. Travnikar, Kodelić, Rafaj, Gajster (78' Peček), Kantolić, T. Travnikar, Vidiček, M. Čuček, Jedvaj, G. Čuček, Biruš; trener: Robert Varjačić KLANJEC: D. Humski, F. Pavlinić, Petrović, Brlek (79' I. Petrišić), Zrnc, Drčić, Trbušić, K. Pavlinić, Lovrek (53' A. Humski), Leš (53' Iveković), I. Petrišić; trener: Dragutin Tomašković

TONDACH 1 (0)

PREČKO 0 (0)

SUCI/SUTKINJA: Denić, Šegota, Mufa GLEDATELJA: 100

STRIJELAC: Merlin 84' 11m

TONDACH: Družinec, Bartolec (54' L. Jurina), Kralj, Hendija, Borovčak, Merlin (90+3' Bokun), Frtalj (54' Horvat), Frančina, D. Bosec (54' Lončarić), R. Jurina (67' Bobinec), Gredelj (67' Boronjek); trener: Drago Bartolić

PREČKO: Klanjčić, Jaković, Omeragić, Baltić (49' Katunarić), Cho (64' Pušić), Matić, Đurić (39' Bočvarov), Jurčić, Župan, Grubišić (84' Jurić), Jakovljević; pomoćni trener: Ante Stanić

BREZOVICA 3 (3)

MLADOST Z 1 (0)

BREZOVICA: igralište Brezovica, GLEDATELJA: 100, SUCI: Matešić, Belavić i Knezović.

STRIJELCI: 1:0 Kulašević 17', 2:0 Miličević 36', 3:0 Smolčić 44', 3:1 Košćak 86'.

BREZOVICA: Krizmanić, Puntarić, Delić, Đuričić, Smolčić, Anić (85' Milašinović), Kulašević (69' Fabijanec), Relja, Miličević (48' Obradović), Šegota, Prša.

TRENER: Ivan Klarić

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić, Košćak, Šoštar (67' Tomek), Mi. Benčić, Turk, Kotarski, Krajačić, Škrlec (67' Brezak), Tepuš, Hrastinski.

TRENER: Kristijan Mitrečić

RUDAR DZ 7 (2)

POLET (SK) 2 (0)

SUCI: Novak, Brezić, Gorše

GLEDATELJA: 150 STRIJELCI: 1:0 Rhadi 9', 2:0 J. Videk 19' 11m, 2:1 Vlatković 51', 3:1 Rhadi 61', 4:1 Bakek 68'. 5:1 Rhadi 71', 5:2 Vlatković 73', 6:2 Gregurić 76', 7:2 Tisanić 90+1' RUDAR DZ: Bajsić, F. Videk (78' K. Valaško) Gregurić (87' Topolovec), J. Videk (63' Šušak), Krznar (87' Martinić), Rhadi, Cujzek (87' Tuđa), Bakek (78' Tisanić), T. Valaško, Ferček, Pole; trener: Mario Videk

POLET (SK): Fras, Križić, Vojnović, Martinović, Pavičić, Vlatković, Gotovac, Popović (46' Ćavar), Lasić, Fučkar, Gavranović (46' Pavlović); trener: Zoran Vukelić

GOLUBOVEC 0 ŠPANSKO 0 SUCI: Forko, Žiger, Kordej GLEDATELJA: 100 GOLUBOVEC: Škvorc, Mat. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec, Vujica (58' Kresonja), N. Bobek, D. Bobek (15' B. Leško), A. Risek, (46' B. Leško) Sokolić, Vukić (68' Mutak); trener. Tomislav Škudar

ŠPANSKO: Hadžiselimović, Bajan (89' Ožanić), Sekulić, Karajković (83' Sabljić), Taritaš (74' Smith), Lojber, Švigir, Vidović (74' Živković), Anić (83' Pavletić), Drenški, Topić; trener: Mihovil Vukelić

STUBICA 2 (1)

ODRA 2 (0)

DONJA STUBICA: igralište Stubice, GLEDATELJA: 100, SUCI: Šandrk, Lasić i Jurišić.

STRIJELCI: 1:0 Drempetić 38' (11m), 2:0 Petir 49', 2:1 Andrija Gudelj 65', Luter 66'.

STUBICA: Mužina, Petir, Matuša, Čekolj, Pešec, Iskrić, Drempetić, Mar. Landripet, Pirički (75' Grabušić), Mat. Landripet (85' Petrović). TRENER: Dražen Kovjanić

ODRA: Čabraja, Brebrić, Adžaga, Kovačić, Turković, Ante Gudelj, Luter, Kljujev (46' Zeko), Pavek, Topalović (53' Hanachi), Fučkala (46' Andrija Gudelj).

TRENER: Ivan Milas

U golijadi Rudar Dubrava Zabočka do prve pobjede

DUBRAVA ZABOČKA – Rudar DZ je u 6. ko

lu 4. NL središte skupina A dočekao Polet iz Svete Klare. Igre Rudara u svojoj premijernoj sezoni ove lige su bile puno bolje od rezulta ta, no kada u pet kola osvojite samo dva bo da i držite zadnje mjesto, pritisak se zasigurno povećava. Druga zaredom domaća utakmi ca bila je stoga prilika za novi juriš na sva tri boda, iako protivnik nije bio nimalo bezazlen. Odlično prvo poluvrijeme Rudara DZ i vodstvo 2:0

Prva opasnost stigla je pred golom gostiju i zapravo bila je to situacija iz koje je Rudar DZ mogao lako povesti. Siniša Gregurić je u jednom čvrstom duelu osvojio loptu na svo joj polovici, a onda dao jako dobru dugu lop tu za Dorijana Bakeka na desnom boku. Ba kek se probio i primijetio u sredini Mouhcine Rhadia, ali lopta nije bila idealna i vrlo dobra prilika je propala. Ali u 9. minuti suradnja ista dva igrača donijela je vodstvo domaćina. Ba kek se na boku othrvao trojici, izdržao i prekr šaj i ubacio na Rhadia koji glavom sa 12 me tara sjajno pogađa uz samu stativu za 1:0. U 12. minuti opet dobra akcija domaćina, Karlo Pole spušta glavom za Rhadia koji malo kasni pa puca u blok, a u nastavku akcije Silvio Fer ček puca sa 25 metara malo preko gola. Pre ko gola puca i Jakov Videk iz slobodnjaka sa 30 metara s desne strane u 14. minuti. Gosti prvi udarac izvode u 17. minuti, no opasnosti po domaće i nije bilo. Antun Martinović puca iskosa sa 25 metara, ali puno pored gola. No, na drugoj strani u 19. minuti Rudar zasluženo dolazi do 2:0. Ovaj puta Florijan Videk sjajno probija desnu stranu i ubacuje na Rhadia ko jeg u skoku ruši Niko Vlatković. Vrlo siguran sa 11 metara bio je J. Videk. No, u 20. minu ti umalo povratak Poleta. Nakon duže akci je lopta je ubačena s desne strane i Ivan Lasić je ostao sam na 10 metara, no njegov udarac Lovro Bajsić je fantastično obranio. U 27. mi nuti Martinović puca sa 25 metara, no lagan je to posao za Bajsića. U 33. minuti ponovno su Bakek i F. Videk stvorili pomutnju na de snom boku, F. Videk je ubacio, a Dario Fras na golu gostiju krajnjim je naporom izbio loptu ispred Rhadia. U 37. minuti J. Videk sjajno pu ca iz slobodnjaka sa 20 metara iskosa sa lije ve strane i Fras jedva brani, a odbijenu loptu F. Videk šalje visoko preko gola. U 40. minu ti J. Videk s lijeve strane iz okreta nabacuje na drugu stranu na J. Videka, koji puca iz prve, ali Fras lagano hvata. U 43. minuti mi kon tra domaćina, dobra lopta desno na Ferčeka, koji daje povratnu za J. Videka, koji opet pu ca vrlo dobro, ali Fras je na visini zadatka. No u 44. minuti opasnost na drugoj strani. I go sti izvode kontru u koju bježi po desnoj strani Sven Fučkar Turk, ulazi u kazneni prostor, ali Bajsić sjajno izlazi i još jednom spašava. Ru dar je zaista odigrao odličnih 45 minuta i po novo potvrdio da mu nije mjesto na začelju. Ali trebalo je to ponoviti i u nastavku.

Polet smanjio, ali nakon toga strašna uvjerljivost Rudara Nastavak nije dobro počeo po domaćine. Polet je krenuo ofenzivnije i već u 51. minu

ti smanjio na 2:1. Bila je to duža akcija, u ko joj Rudar DZ Nikako da otkloni opasnost, već dolazi do prekršaja na lijevoj strani između kaznenog prostora i aut crte. Izvrsna ubacu je Fučkar, a najviši u skoku je Vlatković i preci znim udarcem smanjuje na 2:1 i vraća goste u utakmicu. No, radost gostiju je kratkog vije ka. Domaćini se polako dižu i smanjuju priti sak gostiju, a u 61. minuti vraćaju na dva go la razlike. Opet je lopta ubačena sa ubojite desne strane i opet se Rhadi sjajno snašao u kaznenom prostoru i glavom pogodio za 3:1. Treći je to gol glavom na utakmici. U 63. mi nuti za goste pokušava Matija Pavlović, koji je ušao u nastavku, ali njegov udarac sa 30 me tara iz slobodnjaka odlazi preko gola. A onda u 68. minuti Rudar DZ dolazi do 4:1. Korner su imali gosti, no nakon ubacivanje, domaćini otklanjanju opasnost i kreće kontra u koju trči Bakek. Čini se da Fras i Ivan Pavičić kontroli raju loptu, no oni su negdje zapeli u dogovoru tko će prvi odigrati, a Bakek to vješto koristi i gura loptu u prazan gola za velikih 4:1. No, tu nije kraj. U 71. minuti nova kontra domaćina, ovaj puta Rhadi dobiva loptu na desnoj strani na zemlji, ulazi iskosa u kazneni prostor i ru tinirano prebacuje Frasa za 5:1. U 73. minuti gosti smanjuju. Pavlović izvodi slobodan uda rac s desne strane, a opet je u skoku najviši Vlatković i svojim drugim golom smanjuje na 5:2. U sjajnoj utakmici u 76. minuti već je 6:2. Opet ubačaj s desne strane i ovaj puta sjaj na reakcija glavom kapetana Siniše Greguri ća, za već peti gol glavom na utakmici. U 85. minuti Pole je glavom od zemlje pucao preko gola, a u 88. minuti Rhadi je mogao do če tvrtog gola, ali je promašio zicer. No, u 1. mi nuti sučeve nadoknade Karlo Tisanić se pro bio po lijevoj strani i pogodio suprotnu malu mrežicu za velikih 7:2. Na kraju odlična pred stava Rudara DZ u skoro svih 90 minuta, i vi še nego zaslužena pobjeda, bijeg sa zadnjeg mjesta i vedriji pogled u budućnost.

Mario Videk trener NK Rudar DZ:

''Konačno smo došli do zraka. Velike čestitke i pohvale ekipi, koja je ovo zaslužila i puno pri je. Ne zaslužujemo mjesto ni na kojem jesmo ni na kojem smo bili, jer ekipa vrijedi puno vi še, igra, bori se, trudi, ali nismo jednostavno imali sreće. Ali bili smo strpljivi i veliko hvala i publici na strpljenju. A ova utakmica bila je eskalacija toga svega bez obzira na težak te ren, pokazali smo i tehničku i trkačku nadmoć i da ovdje imamo što tražiti. Nadam se da će mo nastaviti ovim tempom i da će naša kvali teta i mladost kroz kreativne igra dati rezul tate. Čestitke gostima na fer i korektnoj igri.''

Zoran Vukelić trener NK Polet (SK): ''Gledao sam prošlu utakmicu Rudara DZ i ka žem da imaju veliki hendikep terena na kojem igraju. To je ekipa koja po meni treba biti gore među 3-4. Teže igri i mislim da su od zagor skih ekipa jedna od boljih momčadi. Ako ova ko nastave dalje… Zaslužena pobjeda i mogli smo još i gore proći.'' (Elvis Lacković)

1. NK Lokomotiva (Z) 6600 18 1 +17 18

2. GNK Dinamo 6510 18 6 +12 16

3. NK Dubrava Tim Kabel 6411 18 5 +1313

4. NK Rudeš 6411 17 5 +12 13

5. NK Kustošija 6411 13 6+7 13

6. NK Zagreb 6312 16 12 +4 10

7. HNK Gorica 6222 12 9+38

8. NK Karlovac 1919 422042+28

9. NK Lučko 513165+16

10. NK HAŠK 1903 411236-34

11. NK Zagorec (Kr) 51136 13 -7 4

12. NK Inker 61147 18 -11 4

13. NK Mladost - Buzin 51041 15 -14 3

14. NK Hrvatski dragovoljac 502317-62

15. NK Sesvete 60152 12 -10 1

16. NK Trnje (Z) 60064 24 -20 0

I.NL CENTAR MLAĐI PIONIRI

1. GNK Dinamo 6600401+39 18

2. NK Lokomotiva (Z) 6600401+39 18

3. NK Kustošija 6321 18 7 +1111

4. NK Rudeš 6312 1711 +6 10

5. NK HAŠK 1903 3300 13 1 +12 9

6. NK Sesvete 53029 10 -19

7. NK Dubrava Tim Kabel 6222 10 12 -2 8

8. NK Trnje (Z) 62228 13 -5 8

9. HNK Gorica 6204 11 19 -86

10. NK Lučko 51226 10 -45

NK Zagreb 61148 15 -7 4

NK Inker 6114335-324

NK Karlovac 1919 410348-43

NK Mladost - Buzin 41032 18-16 3

NK Zagorec (Kr) 5104521 -16 3

NK Hrvatski dragovoljac 40133 15 -12 1

II.NL CENTAR JUNIORI

NK Zagorec (Kr) 6420238 +15 14

NK Ponikve 6321 14 6+8 11

NK Samobor 5320 13 8+5 11

4. NK Hrvatski dragovoljac 6312 16 10 +6 10

5. HNK Segesta 6312 10 6+4 10

6. NK Dugo Selo 4301 14 7+79

7. HNŠK Moslavina 6303 12 8+49

8. NK Trešnjevka 6303 1010 09

9. NK Sesvetski Kraljevec 6213 1110 +17

10. NK Kurilovec 521289-17

11. NK Devetka 52037 10 -36

12. NK Špansko 6132 12 16 -46 13. ŠNM NK Naftaš Ivanić 52037 14 -7 6

14. NK Vrapče 51226 10 -45

15. NK Zagreb 61143 11 -84

16. NK Mladost - Buzin 5005326 -23 0

II.NL CENTAR KADETI

1. NK Zagreb 6501 15 6+9 15

2. NK Hrvatski dragovoljac 6411 19 7 +12 13

3. NK Samobor 5401 16 7+9 12

4. ŠNM NK Naftaš Ivanić 5320 11 7+4 11

5. NK Devetka 5311 12 7+5 10

6. NK Vrapče 523075+29

7. NK Kurilovec 522176+18

8. NK Sesvetski Kraljevec 622279 -2 8

9. HNK Segesta 6204 17 18 -16

10. NK Zagorec (Kr) 6222 14 11 +35

11. NK Dugo Selo 412189-15

12. NK Ponikve 61236 13 -7 5 13. NK Špansko 61143

6024

501439-61

61145

II.NL CENTAR PIONIRI

Oštrc se vratio na prvo mjesto

Odigrane su utakmice 5. ko la 1. zagorske lige. Nakon što je u prošlom kolu čak pet utakmi ca završilo bez pobjednika, ovaj puta polovica kola je završila re mijem. Oštrc iz Zlatara je nasta vio niz nepobjedivosti i sa 5:1 je pobijedio NK Matija Gubec te se vratio na prvo mjesto sa 11 bodo va. Razlog povratku leži i u činje nici da je Pregrada odigrala kod Zagorca VT 1:1 i sada je druga sa 10 bodova, koliko ima i treće Je dinstvo, koje je sa 5:1 slavilo pro tiv Oroslavja. U derbiju susjeda između Ivančice i Mladosti MB nije bilo pobjednika, završilo je 2:2, pa je Ivančica sada na četvr tom mjestu sa osam bodova, ko liko ima i peti Zagorec VT, dok je Mladost MB na sedmom mjestu sa 6 bodova. Ispred je šesta Slo ga sa sedam bodova, nakon što je na svom terenu svladala Inkop sa 4:1 i time potvrdila status naju godnijeg iznenađenja sezone, ba rem zasada. Na osmom i deve tom mjestu su Lobor i Mihovljan sa po 5 bodova, nakon što su me đusobnu utakmicu u Mihovljanu odigrali 1:1. Pet bodova ima i Oro slavje na 10. mjestu, a bod manje ima 11. Inkop, a to ni jedni ni dru gi sigurno nisu očekivali. Zadnji je Matija Gubec sa samo jednim bodom. U 6. kolu derbi se igra u Pregradi, gdje Pregrada dočeku je Ivančicu. Zanimljivo bi moglo biti i u Mariji Bistrici, gdje gostu je Jedinstvo. U Zlataru se sasta ju vodeći Oštrc i Sloga, a Inkop je domaćin Zagorcu VT. U utakmici važnoj za opstanak Matija Gubec dočekuje Lobor, dok će Oroslavje biti domaćin Rudar M. Utakmice se igraju u nedjelju 02. listopada u 16 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

Kunštek Darko

(NK Jedinstvo

IVANČICA 2

MLADOST MB 2

ZLATAR BISTRICA – U 5. kolu 1. zagorske nogometne lige vječiti derbi susjeda u Zlatar Bistrici, gdje je Ivančica dočekala Mladost MB. Bez obzira na položaj na ljestvici, ova je utakmica uvijek zanimljiva. Tako je bilo i ovaj puta. Domaći nima je pripalo prvo poluvrijeme, ali Mladost MB se na kraju vrati la. Već u 11. minuti povratnik na kon ozljede Mario Šumiga zabio je za vodstvo domaćina 1:0, da bi u 30. minuti David Škvorc pogo dio za 2:0, rezultat s kojim se otišlo na odmor. No, u nastavku, u završ nih 15 minuta Mladost MB dolazi do boda. U 76. minuti za 2:1 zabio je Marko Pisk, da bi isti igrač u 87. minuti zabio još jednom i posta vio konačnih 2:2. (Elvis Lacković)

JEDINSTVO 5

OROSLAVJE 1

SVETI KRIŽE ZAČRETJE – U 5. kolu 1. zagorske nogometne lige Je dinstvo je dočekalo Oroslavje. Ri ječ je o dvije ekipe za koje vjeruje mo da su očekivale bolji ulazak u sezonu. No, kako je sve još u počet noj fazi, možda je baš ovo bila pri lika za uzlet. Ako jest, onda je on uspio domaćinima, koji su slavili i to sa uvjerljivih 5:1. Već u 7. minu ti za 1:0 zabio je Darko Kunštek, a isti je igrač u 17. minuti iskoristio kazneni udarac za 2:0. Već u 27. mi nuti Kunštek dolazi do trećeg gola i sa 3:0 odlazi se na odmor. U na stavku, u 52. minuti Tomica Jun ković pogađa za 4:0, a u samoj za vršnici još dva kaznena udarca. U 80. sa 11 metara na 4:1 smanjio je Kristijan Starešina, a u 85. minuti, opet iz penala, svojim četvrtim go lom Kunštek je postavio konačnih 5:1. (Elvis Lacković)

OŠTRC 5

MATIJA GUBEC 1

ZLATAR – U 5. kolu 1. zagorske nogometne lige Oštrc je dočekao NK Matija Gubec. Oštrc je u pr va četiri kola neporažen, ali sa dva ''iksa'' u gostima, no kod kuće je do sada bio siguran, dok Matija Gu bec još čeka na prvu pobjedu. Če ka je i dalje jer je Oštrc stigao do sigurne pobjede kojom se i vra tio na prvo mjesto. Karlo Gregu rić već je u 10. minuti pogodio za 1:0 domaćina, a Mihael Petrić je u 16. minuti povisio na 2:0. Sa tim se rezultatom otišlo na odmor. U na stavku, u 48. minuti Petrić je svo jim drugim golom povisio na 3:0, da bi Darko Šimunić u 57. minuti smanjio na 3:1. No, u završnici Oš trc dolazi do još dva gola. U 80. mi nuti Nikola Latin pogađa za 4:1, da bi konačnih 5:1 postavio Gregurić, svojim drugim golom, u 88. minu ti. U tom je trenutku gost već bio i sa 10 igrača, jer je u 85. minuti cr veni karton zaradio Marko Sekalec a razlog iz zapisnika je ''nakon pre trpljenog prekršaja dok je igra bila zaustavljena, namjerno udara su parničkog igrača u predjelu leđa''. (Elvis Lacković)

Gubec

Lobor Oroslavje

Rudar M Mladost MB – Jedinstvo Pregrada – Ivančica Inkop – Zagorec VT Oštrc

Sloga

RUDAR M 1

LOBOR 1

MIHOVLJAN – U 5. kolu 1. za gorske nogometne lige Rudar je u Mihovljanu dočekao Lobor. Obje

ekipe su u utakmicu ušle sa po 4 boda, i eventualna pobjeda bi bilo kome puno značila. I jedni i dru gi u tjednu su imali kup utakmi ce, oprostili se od tog natjecanja, pa su se sada mogli fokusirati na prvenstvena uzbuđenja. Bolje su krenuli gosti i već u 7. minuti Ro berto Petaj zabio je za 0:1, no do odmora Rudar M se vratio. U 36. minuti Jurica Risek je izjednačio i sa 1:1 se otišlo na odmor. U nastav ku golova nije bilo, pa je tako uta kmica završila 1:1, odnosno po bod svakome. (Elvis Lacković)

SLOGA 4

INKOP 1

KONJŠČINA – U 5. kolu 1. zagor ske nogometne lige Sloga je u Ko njščini dočekala Inkop. Domaći ni su u prvoj utakmici sezone na baš svom terenu pobijedili Mla dost MB, pa su se nadali da mogu to ponoviti, dok je Inkop nakon dva startna poraza i promjene trenera, u naredna dva kola stigao do četi ri boda i sigurno je želio nastaviti seriju. Bolje su krenuli gosti i na kon dosuđenog kaznenog udarca, Nikola Jakopec je u 32. doveo Inkop u vodstvo. No, vrlo brzo krenuo je preokret. U 36. minuti Ivan Kucljak je izjednačio, da bi u 40. minuti Si niša Slukan kompletirao preokret već u prvom dijelu za 2:1. Na otvara nju nastavka, Mateo Ciglar u 47. mi nuti zabija za 3:1 i odvodi utakmicu na mlin domaćina, a u 90. minuti Slukan svojim drugim golom sa mo potvrđuje novu domaću pobje du Sloge. (Elvis Lacković)

ZAGOREC VT 1

PREGRADA 1

VELIKO TRGOVIŠĆE – U 5. ko

lu 1. zagorske nogometne lige Za gorec VT je dočekao vodeću Pre gradu. Na ljestvici razlika je bila takva da je Zagorec VT pobjedom mogao i preskočiti Pregradu, no gosti su ipak prije utakmice dje lovali kao favoriti. No, favoriti ne pobjeđuju uvijek. Pregrada je u tjednu imala revijalnu utakmi cu protiv Varaždina, možda je i to ostavio malo traga, a i Zagorec VT je pokazao ove sezone da može pu no. Na odmor se otišlo bez golo va, a onda je u 73. minuti Kristijan Silić domaćine doveo u vodstvo. I kad se već činilo da će to biti dru gi poraz Pregrade, u prvoj minuti sučeve nadoknade Roman Golubić ipak pogađa za 1:1 i bod Pregrade, koji ipak nije dovoljan za zadržava nje prvog mjesta, koje je opet preuze Oštrc. (Elvis Lacković)

ĐALSKI

lige Mladost je u Belcu dočekala Toplice. Riječ je bila o utakmici dvije susjedne ekipe na ljestvi ci, Mladost je bila 4. sa 6, a To plice 5. sa 4 boda, pa je pobje da i jednima i drugima značila priključak prema vrhu. Bolje su krenuli gosti, koje je u vodstvo doveo Petar Horvat u 10. minu ti. Domaćini izjednačavaju u 36. minuti, kada je za 1:1 zabio Ni kola Klarić. Sa 1:1 otišlo se na od mor. U nastavku već nakon pet minuta, u 50. je za 2:1 zabio Sil vijo Buden, a u 59. minuti Dani jel Hunjak pogađa i za 3:1. Bio je to početak serije Hunjaka, koji je u 75. minuti zabio još jednom za 4:1, a nakon što je u 88. mi nuti Ivan Koprivnjak smanjio na 4:2, u 89. je Hunjak svojim tre ćim golom postavio konačnih 5:2. (Elvis Lacković)

Desinić i do pete pobjede, Radoboj ga prati

III.NL CENTAR JUNIORI

1. NK Mladost Zabok 5401 14 4 +10 12 2. NK Vrbovec 5401 13 6+7 12 3. NK Ogulin 5311 11 6+5 10 4. NK Sava Strmec 6312550 10 5. NK Sutla-Laduč 5302 11 15 -49 6. NK Brezovica 5221 19 13 +68

7. NK Jarun 5311 11 6+57

8. NK Jaska Vinogradar 521296+37

NK Prigorje (Ž) 5212 11 9+27

NK Ilovac 420254+16

11. NK Zelina 52034 13 -96

NK ZET 411278-14

NK Bistra 410379 -2 3

GSNK Mladost Petrinja 51043 11 -83

NK Studentski grad 5104820 -12 3

NK Bregana 50239 12 -32

III.NL CENTAR KADETI

1

VATROGASAC 4

GUBAŠEVO – U 5. kolu 2. za gorske lige Đalski je u Gubaše vom dočekao Vatrogasac. Đalski kao branitelj naslova tražio je no vu pobjedu, ali Vatrogasac je kolo prije stigao do prve pobjede i naja vio bolje dane. I da stvarno ti bolji dani dolaze pokazalo se već nakon pola sata igre. Antonio Božiček za bio je u razmaku od osam minuta dva gola, u 24. i 32. minuti za 0:2. U 36. minuti domaćini se vraćaju nakon što na 1:2 smanjuje Antonio Strabić. No, u nastavku, Ivan Krog, u 58. minuti pogađa za 1:3, da bi Lu ka Majsec, u 86. minuti postavio konačnih 1:4. (Elvis Lacković)

MLADOST BELEC 5

TOPLICE 2

BELEC – U 5. kolu 2. zagorske

OMLADINAC 0

DESINIĆ 1

DUBROVČAN – U 5. kolu 2. za gorske lige Omladinac je doče kao Desinić. Pogled na ljestvi cu ulogu favorita stavljao je na stranu Desinića koji je do ovo ga kola imao sve četiri pobje de, no ne treba zaboraviti da je Omladinac još u proljeće igrao 1. zagorsku ligu. No, u ovu sezo nu krenuo je bez pobjede u prva četiri kola. No, Desinić ove sezo ne sa novim trenerom Zvonkom Serdarom i osvježenom ekipom grabi iz kola u kolo nove bodove. U 25. minuti ove utakmice Leon Koprivnjak je zabio za 0:1 i to se pokazalo dovoljnim za novu po bjedu, kojom Desinić drži i dalje prvo mjesto sa maksimalnih 15 bodova, ali samo dva više od Ra doboja. (Elvis Lacković)

Sigurna pobjeda Radoboja

Milorad Videković RADOBOJ

ko

Milen grad i nakon

igre slavio 3:1. Od samog početka susreta vi djelo se da je domaćin kvalitetni ji suparnik iako u prvih nekoliko minuta gosti su stvorili nekoliko poluprilika koje je obrana doma ćina i golman Hrvoj to uspješno otklonio. Prekretnica je nastala u 35. minuti kada je iz opravdano do suđenog jedanaesterca Vuzem do nio vodstvo Radoboju. Već tri mi nute kasnije David Švaljek odlično koristi izvanredno dodavanje To polovca i izbija sam pred Dugana, golmana gostiju te lakoćom poga đa mrežu gostiju, da bi u 43. minu ti Topolovec lucidno pogodio malu mrežicu gostujućeg gola. Rezulta tom iz 43. minute otišlo se na od mor. Drugo poluvrijeme ponudilo je više uzbuđenja jer bilo je – jedan poništen gol (Radoboja) i dosuđe na dva jedanaesterca za goste. Prvi jedanaesterac opravdano je dosu đen petnaestak minuta prije kraja susreta te je eventualnim pogot kom susret mogao ući u neizvje snih petnaestak minuta. No, mla di vratar domaćih Hrvoj sigurno je obranio ne loš udarac Svornika.

Jednu minuta prije kraja susreta to nije uspio jer sigurni izvođač je danaesterca za goste bio je Sokser postavivši konačan rezultat: Rado boj - Milengrad 2005. (3:1)

RADOBOJ 3

MILENGRAD 2005 1

Radoboj – Igralište NK Radoboja. Gledatelja: 50. Sudac: Željo Tuđa (Zabok ).

Strijelci: 1:0 Vuzem ( 35 – 11m ); 2:0 D. Švaljek ( 38 ); 3:0 Topolovec (

43 ); 3:! Svornik ( 89 – 11 m ).

Radoboj: Hrvoj, Tušek, F. Švaljek, Potočki, Mikša, D. Švaljek, Smrečki, Vidović, Topolovec, Škrlecm Šalković. Još su igrali: Cerovec, Fruk, Valjavec, Pernjek, Krsnik, Vuzem.

Milengrad 2005: Dugan, Đavrljan, Šamec, Švec, Sedlar, Galina, Svornik, Habajec, J. Vnučec, Škrapec – Runjak, Sokser. Još su igrali: Hublin, Mešnjak, Čačko, M. Vnučec.

Ništa nova, mogli bi smo reći, 2. zagorskoj ligi. Desi nić, ekipa koju smo navikli gledati u donjem dijelu lje stvice, ove sezone uz no vog trenera Zvonka Serda ra i osvježenu ekipu plovi 2. zagorskom ligom bez izgu bljenih bodova. U 5. kolu sti gli su do nove pobjede, opet minimalne, ali to samo do kazuje da su ozbiljna eki pa. Nakon 1:0 kod Omladin ca zadržali su vodeće mjesto sa maksimalnih 15 bodova. No, prvi pratitelj Radoboj nije daleko. Nakon 3:1 pobje de protiv Milengrada 2005., Radoboj je na drugom mje stu sa 13 bodova. Mladost Belec se pobjedom 5:2 protiv Toplica digla na treće mje sto sa 9 bodova, a Đalski je pao na četvrto sa 7 bodova, nakon domaćeg 1:4 poraza od Vatrogasca, koji je tako potvrdio buđenje, drugom uzastopnom pobjedom. Sa da je na petom mjestu sa šest bodova. Toplice su sed me sa četiri boda, a na za dnja dva mjesta su Omladi nac sa dva i Milengrad 2005. sa jednim bodom. U 6. kolu Desinić dočekuje Đalski, a Radoboj gostuje kod Vatro gasca. Neće biti lako ni jed nima ni drugima, a željet će pobjedom dočekati među sobni susret u 7. kolu, koje će označiti kraj prvog od tri kruga igre ove sezone u 2. zagorskoj ligi. Toplice će u derbiju začelja dočekati Mi lengrad 2005., dok će Mla dost B biti domaćin Omla dincu. Utakmice se igraju u nedjelju 2. listopada u 16 sa ti (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

6

Božiček Antonio (NK Vatrogasac (B))

4

Lončarić Marko (NK Desinić) Majsec Renato (2 KU) (NK Vatrogasac (B))

3

Hanžić Hrvoje (NK Đalski)

Hunjak Danijel (NK Mladost Belec) Vuzem Mario (2 KU) ( NK Radoboj)

PAROVI 6. KOLA:

Toplice – Milengrad 2005. Vatrogasac – Radoboj Desinić – Đalski Mladost B – Omladinac

1. NK Jaska Vinogradar 5500 15 5 +10 15

2. NK Jarun 6402 15 7+8 12

3. NK Studentski grad 6402 18 10 +8 12

NK Sava Strmec 6312 16 8+8

Bistra 4310 10 3+7

Mladost Zabok 530223 11

Bregana 530220

Ilovac 4301 11 6+59

Zelina 5302 11

Vrbovec 5212 15

Brezovica 521279 -2

Mladost Petrinja 51138 18 -10

Sutla-Laduč 5104621 -15

5311 13 7+6 10

4. NK Ivančica 522196+38

5. NK Zagorec (VT) 52216608 6. NK Sloga 521278-17

7. NK Mladost (MB) 51313306

8. NK Lobor 51229 10 -15

9. NK Rudar (M) 512269-35

10. NK Oroslavje 51226 11 -5 5

11. NK Inkop 51138 12 -44

12. NK Matija Gubec 5014725 -18 1

II.ŽNL KZŽ

1. NK Desinić 5500 10 2+8 15

2. NK Radoboj 541092+7 13

3. NK Mladost (B) 5302 14 7+79 4. NK Đalski 521289-17

5. NK Vatrogasac 5203 1414 06

6. NK Toplice 51137 15 -84

7. NK Omladinac 502339-62

8. NK Milengrad 2005 50145 12-7 1

VREMENSKA SLIKA: U prošlom tjednu ponovno smo imali malo ljepše vrijeme, ali temperatura više nije bila visoka. Osobito su noći bile hladne, u nekim jutrima je bilo i slabog mraza. Krajem tjedna je stigla južina pa je malo zatoplilo, ali uz mjestimičnu kišu. U ovom tjednu nastavit će se promjenjivo i manje hladno vrijeme. Sve do petka ćemo imati mogućnost za kišu i pljuskove, ali i kraća sunčana razdoblja. Čini se da bi za vikend bilo više suhog vremena, a u nedjelju i ponedjeljak možda i više sunca i malo toplije. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nastavlja s izmjenom oblaka i malo sunca, ali i mogućim naletima kiše i pljuskova. Nema jamstva koji dio dana bi mogao biti suh, ali važno je ipak reći da kiša neće padati cijelo vrijeme nego isprekidano. Čini se vjerojatniji val kiše popodne i navečer. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati, ostat će malo viša u odnosu na prošli tjedan. Mraza nema.

Srijeda bi, uz malo sreće, mogla

proći uglavnom suho. I dalje dosta oblaka, ujutro je mjestimice moguća i magla, a danju kraća sunčana razdoblja. Tek tu i tamo možda kapne malo kišice, čini se većinski suho.

Temperatura zraka bez veće promjene - ujutro oko 10, danju do 17 ili 18 stupnjeva. U četvrtak i petak puno oblaka. To bi mogla biti dva najoblačnija dana u ovom tjednu. Povremeno se očekuju kiša ili pljuskovi pa treba računati na dodatne oborine i kišobran.

Temperatura zraka u laganom padu pa će biti svježe.

Za vikend imamo malo bolje vijesti. U subotu sve više suhog vremena, još možda samo ponegdje malo kišice ili rosulje. I dalje puno oblaka, ali su tijekom dana moguća i sunčana razdoblja. Ujutro prohladno, a danju stupanjdva toplije nego u petak. Nedjelja djeluje većinom suha uz sunčana razdoblja. Ujutro svježe uz moguću maglu i niske oblake, a sredinom dana i poslijepodne ugodno toplo s tim sunčanim razdobljima. Možda dođemo blizu dvadesetke.

Čini se i u ponedjeljak većinom suho i ugodno toplo uz svježe i možda maglovito jutro.

Dječake su rodile:

Mateja Krznar, Zabok

Jelena Pavetić, Zabok

Maja Šereg, Krapina

Patricija Jandrok, Zabok

Diana Ciglenečki, Sveti Križ Začretje Nikolina Lukač, Mihovljan

Danijela Šuštić, Bedekovčina Gordana Tkalec, Krapinske Toplice

Valentina Brglez, Tuhelj

Lucija Kotarski, Zlatar Bistrica

Djevojčice su rodile: Maja Jurčić, Zabok

Sanja Gorički, Krapina

Mateja Kušec, Zabok

Marina Šala, Bedekovčina

Petra Pavalić, Gornja Stubica Nikolina Loborčec, Budinščina

Kristina Poljak, Jakovlje

Diana Pongrac, Kumrovec Martina Benković, Lobor Ana Ilčić, Zlatar

Nastavak Pohanih zelenih rajčica vraća nas u nostalgičnu atmosferu gradića Whistle Stop i njegove poznate gostionice te nas navodi na propitkivanje toga što za nas predstavlja pojam doma i je li se istome ikada moguće vratiti. Bud Threadgoode svoje je sretno djetinjstvo proveo u užurbanom željezničkom gradiću Whistle Stop, odrastajući sa svojom pobožnom majkom Ruth i otkvačenom tetom Idgie. Njih su dvije skupa vodile gostionicu Whistle Stop, poznatu po kulinarskom specijalitetu –pohanim zelenim rajčicama...

Fannie Flagg: Povratak u Whistle Stop957

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Marc Synnott: Nemogući uspon

Ako izuzmemo možda slijetanje na Mjesec, solo uspon Alexa Honolda na El Capitan može se smatrati jednim od najodvažnijih – i najstrašnijih – stvari koje je jedno ljudsko biće ikada napravilo. Synno ovo pripovijedanje prikovat će vas na devetsto metara visoku granitnu stijenu i neće vas pustiti dok uspon ne završi. Jedan od najuvjerljivijih opisa penjačkog uspona i kulture penjanja koji sam ikada pročitao. – Sebastian Junger, autor knjige Pleme

Marc Synnott: Nemogući uspon957

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

naslov: Smile Žanr: horor Glume: Sosie Bacon, Jessie T. Usher, Kyle Gallner, Robin Weigert, Caitlin Stasey Parker Finn Trajanje filma: 115 min Cijena ulaznice: 30,00 kn /3,98 €

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Nosila je rubac črleni 28.09. SRIJEDA 20:00 02.10. NEDJELJA 19:00 Žanr:Komedija Trajanje: 86’, / Zemlja Godina2022, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Redatelj: Goran Dukić, Glumci: Nataša Dorčić, Pjer Meničanin, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Zelenika, Ljubo Zečević, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Atanas Atanosovski, Ljupčo Todorovski Upa

Sveznajući narator Isus Krist (33), prefrigana kuma Anka (57) i brbljava svinja Beba (2) u pitomom Hrvatskom zagorju u ratnim devedesetima. Od oružja prisutni su tek lovačka puška i plastični pištolj. Sitnim vezom slatko-gorkih zapleta dominiraju drama prve

svinjske ljubavi u trenutku zračne uzbune te kvar frizerske haube na pola frizure. Svadba, prošćenje, prpošni napjevi, Majka Božja, sir, vrhnje i happy end – uključeni. Osim pajceka na kolinju, stradalih nema. Ali je zato novorođenih sveukupno šesnaest!

Knjigu će dobiti poštom

Fannie Flagg: Povratak u Whistle Stopknjiga

Prodajemo građevinsko zemljište (1.699 m²) s ishođenom građevinskom dozvolom za gradnju prizemnice s garažom. Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz.

kupaonice.

tereta

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka. - 20. travnja)

Pritiskat će vas na sve strane, a vi ćete razmišljati o odmoru. Posao će vas uvijek čekati. Ovih dana bit ćete i izrazito osjetljivi u komunikaciji s partnerom. Ne reagirajte i ne zaključujte naglo. Oprezno s lijekovima.

SAVJET TJEDNA: Ne žurite!

Bik (21. travnja - 21.svibnja) Bit ćete zadovoljni poslovnim rezultatima i to ćete otvoreno iskazivati. Dobit ćete poticaj za još bolji rad. Izbjegavat ćete velika društva i više uživati u intimi s partnerom. Tu ćete pronaći mir i opustiti se. Zdravlje se popravlja. SAVJET TJEDNA: Ne radite ništa na silu!

Blizanac (22.svibnja - 21.lipnja) Sve teže će podnositi napore, pa će i rezultati biti mršavi. Morat ćete se malo strpjeti i pažljivije rješavati zadatke koji će vam biti povjereni. Ne razmišljajte o ljubavnoj prošlosti i ne opterećujte se. Čim se okrenete sadašnjosti u život će vam ući nove osobe. Dobro ste. SAVJET TJEDNA: Okrenite novu životnu stranicu!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Unatoč ljetnim vrućinama vi ćete funkcionirati dobro. Posao vam neće biti u prvom planu, ali ćete se zato baciti u ljubavna osvajanja. Uglavnom, prštat ćete od energije, a obarat ćete šarmom i dobrim smislom za humor. Bit će odlično. SAVJET TJEDNA: Vrijeme je za novu ljubav!

Lav (23.srpnja. - 22.kolovoza)

Radit ćete, ali stići i uživati. Ležerno ćete pristupati svom poslu i bez pritisaka. Bit ćete izrazito zabavni i društveni. Lijepo ćete se provesti u jednom nepoznatom društvu i steći nova prijateljstva. Preventivno brinite o sebi.

SAVJET TJEDNA: Ne prigovarajte!

Djevica (23. kolovoza. - 22.rujna) Vi ste već na izmaku snaga i jedva čekate da otputujete daleko od posla i teških zadataka. Probajte si sami olakšati neke stvari. Neće imati snage ni za ljubavni život, iako biste trebali više ulagati u svoju ljubavnu vezu. Dovoljno spavajte. SAVJET TJEDNA: Predahnite!

Vaga (23 rujna. - 22. listopada) Dobro ćete se osjećati čitavog tjedna. Bit ćete u formi i izrazito društveni. Sva poslovna vrata bit će vam otvorena. S partnerom ćete se izvrsno slagati. Samci će imati velike šanse za novu ljubav. Zdravlje je dobro.

SAVJET TJEDNA: Možete gotovo sve!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Puno vremena provodit ćete na poslu. Zanimat će vas puno stvari. Dobro ćete se slagati sa svima. Udaljit ćete se od partnera što i nije dobra stvar. Probajte se bolje organizirati i provoditi slobodno vrijeme s osobama koje volite. Ne nervirajte se. SAVJET TJEDNA: Ne odustajte tek tako!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Ovih dana nećete biti zadovoljni. Teško ćete stizati odrađivati sve što šefovi pred vas postave. No, zato ćete briljirati u komunikaciji i šarmom prikriti pokoju grešku. Bit ćete u različitim ljubavnim raspoloženjima. Jedite zdravu hranu. SAVJET TJEDNA: Spremni ste za neke promjene!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Tek malo truda i rezultati će biti tu. Uživate u ljetnim radostima. Pojavit ćete velike simpatije prema jednoj osobi iz vaše blizine. I oni u vezama uživat će u ugodnim ljubavnim trenucima. Dobro ste. SAVJET TJEDNA: Samo hrabro naprijed!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Vama će cijeli tjedan biti zabavan i kreativan. Voljet ćete ići na posao jer će vam se svidjeti poslovni zadaci. Ovih dana bit će zaljubljeni i neuništivi, raspoloženi za izlaske i druženja. Oslobodite se stresa i opustite. SAVJET TJEDNA: Osluškujte što vam poručuje organizam!

Ribe (19.veljače - 20. ožujka) Puno posla, a slabi financijski rezultati. Osjećat će se zbog toga malo lošije ovih dana. Potrebna vam je bolja poslovna strategija. Kada je ljubav u pitanju morat ćete se puno više truditi. Nekome se sviđate, ali čeka vaš prvi korak. Ne budite lijeni, više se krećite. SAVJET TJEDNA: Ne budite strogi!

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

Zagorski jal uvršten je na popis nematerijalne kulturne baštine

UNESCO-a i za njega će se sada davati EU poticaji, ali susjedima

Nakon

nekoliko godina nastojanja da se tradicionalni kulturni

fenomen, u svijetu poznat kao 'zagorski jal', zaštiti kao nematerijalna kulturna baština, konačno je urodio plodom. Naime, Zagorci su bili jalni na Podravce čija je poslovična škrtost već odavno postala zaštitni znak tog pitomog kraja uz Dravu, stoga su se svim silama trudili zaštiti i svoju tradiciju.

Inicijativa

Prošlog tjedna konačno su uspjeli, kada je UNESCO objavio da se spomenuti 'zagorski jal' stavlja na njihov popis nematerijalne kulturne baštine. Kako nam je rekao inicijator čitave priče, David Zavidec, zvani Jalni, predsjednik Udruge za očuvanje zagorske tradicije 'Jalnismo, jalnibumo', sam proces nije bio jednostavan.

- Nije nam bilo tak jako bitno da se naš zagorski jal zaštiti i da dojde na UNESCOv popis, ali gda sme vidli da je podravska škrtost došla na taj popis, onda nisme mogli zdržati da mi ne zaštitimo i naš jal. Pa kaj su Podravci bolji od nas Zagorcof - ispričao nam je Jalni te dodao kako su mu u njegovom naumu mnogi pomagali.

Poticaji

Škrti Podravci, kaže, ni-

Zavidec: 'Obećali su nam da bu Europska unija financijski pomagala zagorski jal, ali nisu znali kak i na koji način bi nam isplaćivali takve poticaje. Onda su delali malo analize i odlučili da buju poticaje za jal isplaćivali svakom drugom susedu, tak da barem 50% Zagoraca očuva jal kao svoju tradicijsku kulturnu baštinu'

Zavidec: 'Nije nam bilo tak jako bitno da se naš zagorski jal zaštiti i da dojde na UNESCO-v popis, ali gda sme vidli da je podravska škrtost došla na taj popis, onda nisme mogli zdržati da mi ne zaštitimo i naš jal. Pa kaj su Podravci bolji od nas Zagorcof'

su mu htjeli dati potrebnu dokumentaciju koju su oni koristili prilikom svoje kandidature jer, kako su mu rekli, to bi bilo kršenje njihove zaštićene tradicije. Stoga se Jalni za pomoć obratio lokalnim političarima, poslovnim ljudima i obrtnicima u Zagorju, koji su imali iskustva s jalom te je pokrenuta velika inicijativa koja je urodila plodom.

- Obećali su nam da bu Europska unija financijski pomagala zagorski jal, ali nisu znali kak i na koji način bi nam isplaćivali takve poticaje. Onda su delali malo analize i odlučili da buju poticaje za jal isplaćivali svakom drugom susedu, tak da barem 50% Zagoraca očuva jal kao svoju tradicijsku kulturnu baštinu - ispričao nam je Zavidec.

RUJAN/LISTOPAD UTORAK, 27.09. Vinko Paulski; Vicencija SRIJEDA, 28.09. Vienceslav; Veteslav ČETVRTAK, 29.09.

Sv. Mihael, Gabriel i Rafael arkandeli PETAK, 30.09. Sv. Jeronim; Honorij; Jerko SUBOTA, 01.10.

Terezija od Djeteta Isusa; Remigije NEDJELJA, 02.10. 27. KROZ GOD. Anđeli čuvari; Anđelko PONEDJELJAK, 03.10. Kandid; Gerhard; Svjetlana

Sretan imendan, Mihael! Mihael je muško biblijsko ime starohebrejskog porijekla i znači „tko je kao Bog?“. Tako se zvao prvi od sedmorice arkanđela koji su pobijedili Lucifera. Crkva od najstarijih vremena ima veliko poštovanje i duboku pobožnost prema svetom Mihovilu. Promatra ga kao moćnog anđela, koji je svojom zaštitom trajno prisutan. Također sv. Mihovila podjednako štuju i židovi i kršćani i muslimani te je ime u raznim varijantama veoma popularno i rasprostranjeno širom svijeta.

MISE MARIJA BISTRICA Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

…da ljudski embrij ima potpuno razvijen otisak prsta samo tri mjeseca od začeća? …da je posvojeni sin Rimskog cara Tiberija, Kaligula, za vrijeme svoje vladavine objavio je rat rimskom bogu mora Neptunu? Natjerao je vojnike da bacaju koplja i strijele u more, a nakon što je „pobijedio" Neptuna, kao ratni plijen uzeo je školjke s plaže. …da je najstarija pasmina pasa na svijetu Basenji?

imendani

ime tjedna jeste li znali?