Zagorski list 955

U sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini održan

Župan Željko Kolar: 'U ovom da budemo svi zajedno te da

Ove se godine predstavilo 157 izlagača iz tri države - Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, a nakon

Sabina Pušec KRAPINA

Državni tajnik Mi nistarstva poljo privrede Šime Mr šić otvorio je u Krapini jubilarni 30. Zagorski gospodarski zbor, uz čestitke na uspješnoj organizaci ji. Najvažnija gospodarska mani festacija u Krapinsko – zagorskoj županiji održana je u sklopu Tjed na kajkavske kulture do subote, 10. rujna. Zajednički su je organizirali zagorska Obrtnička i Gospodarska komora, Grad Krapina, Krapinskozagorska županija i Radio Kaj. Ove se godine predstavilo 157 izlagača iz tri države - Hrvatske, Sloveni je te Bosne i Hercegovine, a nakon dvije pandemijske godine, ovogo dišnji Zagorski gospodarski zbor održao se u punom obimu. Župa nija partner ovogodišnjeg Zbora je Međimurska županija, a pokrovi telji Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja te Ministarstvo

Kolar: Pokazalo se da je zagorsko gospodarstvo postavljeno na čvrstim temeljima, da zagorski gospodarstvenici dugoročno planiraju, da su u najtežim trenucima ulagali i u ljude, i u nove tehnologije, da imaju kvalitetan proizvod, da izvoze na europska tržišta

poljoprivrede.

Hvala svima koji rade, proizvode, privređuju Josip Grilec, predsjednik HGK Žu panijske komore Krapina, na otvo renju je istaknuo da Zbor dolazi nakon dobre godine za industri ju. – Tu je poduzetnički rast, po kriva se izvoz sa uvozom 175 po sto, mi smo prerađivačka i izvozno orijentirana županija po svim se gmentima. Naša deviza je uspjeh. Sada nam se spajaju dvije krize, pomiriti radnu snagu i energi ju, cijene energenata su enorman problem, no vjerujem da zajedno, poduzetnici kao i oni koji odluču ju o tome, nećemo dozvoliti da in dustrija bude kolaterala svih tih događanja – rekao je Grilec. Darko Varga, predsjednik Obrtničke ko more KZŽ istaknuo je da obrtniš tvo čini konkurentan i inovativan gospodarski sektor. - S 31. 7. naša Komora broji 2964 obrta, što je 116 više nego istog datuma prošle go dine. Broj obrtnika i zaposlenika u obrtništvu 6537, 77 osoba manje nego prošle godine. Temeljem jav nih ovlasti u području obrazovanja OK KZŽ naročito skrbi o licencira nju obrtničkih radionica za prima nje naučnika. U OK KZŽ majstor

ski ispit je 1233 kandidata uspješno položilo. 751 kandidat je uspješno položio ispit stručne osposoblje nosti. U ime OK KZŽ hvala našim organizacijskim partnerima na du gogodišnjoj uspješnoj suradnji u organizaciji Zbora. I ove godine Komora posjetiteljima zbora osi gurava besplatne usluge Ceha fri zera, kao i atraktivne prezentaci je Ceha tradicijskih i umjetničkih obrta. Posebna hvala svim obrtni cima izlagačima koji 30 godina pre zentiraju svoje usluge i proizvode – zahvalio je Varga. Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović podsje tio je da se u prvim godinama ka da se pokretao krapinski Festival uz njega organizirala izložba cvije ća. - Iz toga je izrastao Tjedan kaj kavske kulture i ovaj Gospodarski zbor koji je sigurno postao neizo stavan dio za nas Krapince naj važnijeg tjedna u godini – rekao je Gregurović. Dodao je da, što se

Gregurović: Nikada nije bilo manje nezaposlenih i više zaposlenih na području grada

gospodarstva tiče, nikada nije bi lo manje nezaposlenih i više zapo slenih na području grada. - Na tom putu dali smo i mi jedan mali ka menčić, jer od svih gradskih pore za koji su se u Krapini mogli uve sti, uveden je samo jedan, a to je porez na ugostiteljske terase koji iznosi 1 kunu po kvadratu godiš nje. Što se tiče komunalne nakna de, među najnižima smo u RH, ali oni koji su najvažniji da bi do tih rezultata došli su upravo naši gos podarstvenici, poduzetnici. Svima koji rade, privređuju, stvaraju, ve liko hvala, hvala svim izlagačima –zaključio je Gregurović.

Doza optimizma

Župan Željko Kolar rekao je da se na okruglom stolu razgovaralo o krizi koja nas je zadesila. – No, ipak smo otišli s jednom dozom opti mizma, jer se pokazalo da je za gorsko gospodarstvo postavljeno na čvrstim temeljima, da zagorski gospodarstvenici dugoročno pla niraju, da su u najtežim trenucima ulagali i u ljude, i u nove tehnolo gije, da imaju kvalitetan proizvod, da izvoze na europska tržišta i da će sigurno naći, uz pomoć Vlade RH, i mjera, naći izlaz iz ove neza pamćene situacije. Ne možete pla

Posavec: Međimurska i Krapinsko –zagorska županija čine po površini 3,5 posto Hrvatske, po stanovništvu čine 5,8 posto, po broju zaposlenih čine preko 6 posto, a u izvozu, dakle gospodarskoj snazi 8 posto i to u 2020. godini

nirati i imati viziju, ako preko noći može bruto postati neto, ako vam režije skoče za 500 ili 600 posto i ako vam za dva mjeseca energen ti pojedu kompletnu dobit prošle godine. To ne može nitko. Zato je u ovom trenutku bitnije nego ika da da budemo svi zajedno, da sje dimo za stolom, analiziramo, tre zveno promislimo i vidimo što je objektivno u ovim trenucima mo guće realizirati, a sa čim ćemo ipak

morati stati, s kojim projektima ćemo ipak morati pričekati neka sretnija vremena. Koliko će trajati ova kriza, nitko se ne usudi uopće prognozirati. Pozivam da prije sve ga napravimo apsolutno sve i jed ni drugima pomognemo da zavr šimo projekte koje smo započeli. Konzervacija gradilišta dovodi u problem i investitora i izvođača ra dova i krajnjeg korisnika, kao i bo nitet, planiranje, budžetiranje i sve vezano uz gospodarstvo – rekao je Kolar. Župan je zahvalio i Me đimurskoj županiji što je prihva tila da bude partner Zbora. – Naše dvije županije imaju niz zajednič kih vrijednosti, izvozno smo ori

jentirane, jaka nam je industrija i volimo se natjecati. To nas tjera da budemo još bolji – rekao je Kolar.

Županija partner

Matija Posavec, župan Međimur ske županije, potvrdio je da pri jateljstvo između županija traje godinama kroz turizam, enoga stronoimiju, neke zajedničke pro jekte. – Drago mi je da danas tu suradnju proširujemo na gospo

darstvo. Kako je rekao župan, pu no toga imamo zajedničkog. Me đimurska i Krapinsko – zagorska županija čine po površini 3,5 po sto Hrvatske, po stanovništvu čine 5,8 posto, po broju zaposlenih či ne preko 6 posto, a u izvozu, dakle gospodarskoj snazi 8 posto i to u 2020. godini. Čine i 4,5 posto uku pnog hrvatskog uvoza. Kada biste te brojke preslikali na Hrvatsku, ne bi imali nikakvih problema s

gospodarstvom. Zato ja često go vorim da je sjever Hrvatske gos podarska lokomotiva. Kada imate lokomotivu, imate samo dvije mo gućnosti, ili je zaustavljati ili uli

jevati gorivo da ide još brže. A uli jevanje goriva u tu lokomotivu je onaj zadatak da nas moraju prati ti i državne agencije, ministarstva, Vlada u cjelini, kako bi gopodar stvenicima davala još jedan vjetar u leđa i da bi se poštivalo dosto

'Vrijedna manifestacija posvećena identitetu Hrvatskoga zagorja'

KRAPINA – Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je bio u posjeti Krapini, koji je počeo obi laskom i upoznavanjem s projekti ma Poslovno-tehnološkog inkuba tora Krapinsko zagorske županije KZŽ u Krapini. Nakon toga održan je sastanak sa županom Željkom Kolarom, a potom se Plenković su sreo i s krapinskim gradonačelni kom Zoranom Gregurovićem.

Razvojni projekti

Premijer se osvrnuo na Tjedan kaj kavske kulture. - Ovo je vrijedna manifestacija posvećena identite tu Hrvatskoga zagorja, aktivnosti koje se odnose i na hrvatski jezik i kulturu, na baštinu, na glazbu i folklor, sve što nas čini veselim ka da dođemo u Krapinu početkom rujna - rekao je Plenković. - Dra go mi je da je sa mnom i gospodin Fuchs. Razgovarali smo o razvoj nim projektima KZŽ. Siguran sam da ova postignuća i ulaganja u ra zličite oblike aktivnosti veznih za dizanje standarda i povećanje kva litete život jako dobro napreduju. Vlada je ovdje da zajedno sa svim resorima i brojnim javnim podu zećima radi na projektima, koji će još dodatno unaprijediti kvalitetu života naših ljudi. Čestitam svima od srca i tu smo da kao prijatelj i partner pomažemo daljnji razvoj –zaključio je premijer.

Brojne teme

Župan Željko Kolar rekao je ka ko je premijer upoznat s Poduzet ničkim centrom. - Predstavili smo

pet strateških projekata, koje že limo realizirati u slijedećoj finan cijskoj omotnici. Ključni projekt je dogradnja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaci sam Kra pinske Toplice. Prezentiran je i Centar za odgoj i obrazovanje za djecu sa posebnim potrebama u Krapinskim Toplicama, predstav ljen je projekt Stubičkih Toplica, projekt medicinskog HUB-a i da li smo informaciju u kojem je sta nju Znanstveno edukacijski cen tar Stubički Golubovec. U uredu smo još dodatno razgovarali o iz gradnji Sportske dvorane u Centru kompetencije i izvrsnosti u Zabo ku – rekao je župan. Kolar je re kao da se razgovaralo i o nastavku izgradnje brze ceste prema Ma riji Bistrici, te o još nekim tema ma, poput druge cijevi tunela na AC prema Macelju i sl. Gradona čelnik Krapine Zoran Gregurović zahvalio je premijeru i cijelom nje govom timu, da bi poboljšali život naših građana u ovim teškim vre menima. - Isto tako moramo za hvaliti na svim projektima, koji su pokrenuti ili će se pokrenuti, ne samo na području grada Krapine, nego cijele naše županije. Projeka ta imamo puno, ideja imamo puno, volje i znanja imamo. Sad samo če kamo raspisivanje natječaja i na kon toga dobre rezultate – rekao je Gregurović. Predsjednik Vlade obišao je i izložbeno-prodajni pro stor 30. Zagorskog gospodarskog zbora, a potom se uputio u Festi valsku dvoranu na 57. Festival kaj kavskih popevki. (Elvis Lacković)

Održan okrugli stol gospodarstvenika Hrvatskog zagorja

Kružna ekonomija istaknuta kao najadekvatniji odgovor na izazove gospodarstva!

O temi "Gospodarstvo Zagorja, analiza i perspektive – jesmo li spremni za izazove recesije" razgovarali su Dragutin Kamenski, predsjednik Poslovnog kluba Skup za Zagorje, Darko Varga, predsjednik OK ŽKK, Josip Grilec, predsjednik HGK ŽKK te Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije

KRAPINA - Povodom 30. godina Zagorskog gospodarskog zbora u četvrtak 8. rujna održan je okrugli stol gospodarstvenika Hrvatskog zagorja u Poduzetničkom cen tru Krapinsko-zagorske županije. Glavne teme ovog skupa u Krapi ni koji je okupio gospodarstveni ke, poduzetnike, obrtnike, stručna udruženja i predstavnike lokalne i regionalne samouprave bile su spremnost zagorskog gospodar stva da odgovori na izazove i po većanje cijena energenata u gospo darstvu.

Poremećaj na tržištu energenata

- Poremećaj na tržištu energena ta koji se dogodio svi zajedno mo ramo podijeliti – Vlada, jedinice lokalne i regionalne samouprave, gospodarstvo i kućanstva. Jedno smjernog rješenja nema, već je rje šenje u kružnoj ekonomiji - rekao je Željko Kolar, župan Krapinskozagorske županije. Okrugli stol bila je prilika za razgovor o aktualnim temama, izazovima i rješenjima, ali i mjesto analize napretka i ra

sta zagorskog gospodarstva u po sljednjih tri desetljeća povodom 30. obljetnice Zagorskog gospodar skog zbora. - Jedna od osnovnih za daća našeg poslovnog kluba Skup za Zagorje je pratiti aktualni trenu tak i podržavati gospodarstvo kroz izmjenu mišljenja i informacija, ra sprave o strategijama i upravo zato smo zaključili da je sad pravo vrije me za razgovor o toj temi. Više su dionika i gospodarstvenika pružit će više mišljenja i iskustava, dati veći učinak i u konačnici rezultira ti saznanjima koja će pomoći po slovanju i gospodarstvu- istaknuo je Dragutin Kamenski, predsjednik poslovnog kluba Skup za Zagorje.

Konstruktivna rasprava

O temi "Gospodarstvo Zagorja, analiza i perspektive – jesmo li spremni za izazove recesije" raz govarali su Dragutin Kamenski, predsjednik Poslovnog kluba Skup za Zagorje, Darko Varga, predsjed nik OK ŽKK, Josip Grilec, predsjed nik HGK ŽKK te Željko Kolar, žu pan Krapinsko-zagorske županije. U razgovoru o temi "Povećanje ci

jena energenata u gospodarstvu" sudjelovali su Darko Šlogar, pred sjednik Uprave Vetropack Straža, Zlatko Bukovac, direktor Soltech, Helena Popović Petrušić, članica uprave Prostoria, te Saša Mumino vić, član uprave AquafilCRO i pred sjednik SLO-CRO poslovnog kluba. Interes gospodarstvenika za ovaj susret bio je velik, a konstruktivna i produktivna rasprava zaključena je u optimističnom tonu. Okrugli stol otvorio je kvalitetne teme te su gospodarstvenici svih profila i iz raznih područja složili se da će se na razini Europe pronaći rješe nje za izazove. Ovaj susret, koji je bio uvod u svečano otvorenja 30. Zagorskog gospodarskog zbora, or ganizirali su Poslovni klub – Skup za Zagorje i Poduzetnički klub že na Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Organizacijskim odbo rom 30. Zagorskog gospodarskog zbora čiji su članovi Krapinskozagorska županija, Grad Krapina, HGK – Županijska komora Krapi na, HOK - Obrtnička komora Kra pinsko-zagorske županije i Radio Kaj. (zl)

KRAPINA - U Poslovno – tehnološ kom inkubatoru u Krapini održan je prošlog tjedna sastanak delegaci ja Krapinsko – zagorske i Zagrebač ke županije. Zamjenika zagrebač ke županije Damira Tomljenovića i pročelnike dočekao je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar sa suradnicima. Kako je rekao Ko

lar, razgovaralo se o tri teme, s ci ljem da bi se razmijenila iskustva po tim pitanjima. - Jedna od tema bio je udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije namije njene za sanaciju štete od potresa te smo razmijenili iskustva o tro šenju tih sredstava. Druga tema bio je integrirani prijevoz grada Zagre

ba, gdje smo došlo do razine kada moramo podvući crtu i definirati u kom ćemo pravcu dalje, nakon što smo napravili strateški dokument tog projekta kako bi se mogli javlja ti na natječaje za EU sredstva. Naš ćemo stav proslijediti Gradu Zagre bu. Treća tema bila je tuča – rekao je Kolar te je, između ostalog, istaknuo

kako je dosadašnja suradnja sa Za grebačkom županijom bila itekako dobra. Zamjenik župana Zagrebač ke županije Damir Tomljenović re kao je kako će Zagrebačka županija podijeliti s Krapinsko – zagorskom iskustva koja su prošli na putu do dobivanja dokumentacije vezane uz obnovu od potresa, a spomenuo je i

važnost integriranog prijevoza pre ma Zagrebu. – Dnevno iz Zagrebač ke županije u Zagreb putuje sto ti suća ljudi. Tako da se nadam da će Grad Zagreb sjesti uskoro s nama za stol i da će se naći rješenja kako bi se i taj problem riješio, jer je nemo guće stavljati ga još dugo na stranu – rekao je Tomljenović. (J. Klanjčić)

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio Krapinu u Tjednu kajkavske kulture

Ministar Fuchs, gradonačelnik Gregurović, župan Kolar i premijer Plenković

Petogodišnja Elena iz Martinščine kod Zlatara najljepša je i najbolja simentalka u Hrvatskoj.

Ona je šampionka izložbe sajma u Gudovcu!

Ivan Kovačić ZLATAR

Zagorje ima novu šampion ku. Ovaj puta riječ je o pet godina staroj kravi Eleni, jednoj od šezdesetak si mentalki u vlasništvu Božidara Do mitrana iz Martinščine kod Zlatara, koja je na nedjeljnoj Državnoj sto čarskoj izložbi simentalske pasmi ne goveda proglašena šampionkom. Riječ je o izložbi koju je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, zajedno sa Središnjim sa vezom hrvatskih uzgajivača simen talskog goveda, na 29. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom saj mu u Gudovcu. Kako nam je ispri čala članica Organizacijskog odbora stočarske izložbe Milica Gregorek Hanževački, na izložbi je sudjelova lo četrdesetak goveda simentalske pasmine, a upravo je Elena proglaše na šampionkom. - Ove godine vaša županija ima tu čast, odnosno, ima kvalitetnog uzgajivača, gospodina Božidara Domitrana, koji je osvojio šampionsko zvono. Riječ je o kravi koja je u drugoj maksimalnoj lakta ciji dala preko 10 tisuća kilograma mlijeka, što se, zapravo, može mje riti ustvari s europskim podacima, odnosno, s tim rezultatom možemo parirati čitavoj Europi. No, Elena ni je proglašena šampionkom samo te meljem laktacije, već i zbog svojeg izgleda, koji je za simentalsku pa sminu gotovo idealan. Sudac je re kao da je to upravo ono što se traži. I okvir, i vime, i noge, sve zadovo ljava sve predispozicije za simen talsku pasminu - rekla je Gregorek Hanževački.

Nagrada za trud

Sam vlasnik šampionke Elene, Boži dar Domitran, večer nakon osvajanja šampionskog zvona u telefonskom nam je razgovoru kratko ispričao ka ko su sve njegove krave odlične, te da daju u prosjeku 29 litara mlijeka, no, i sam je priznao da mu je Elena najljepša. – Na izložbu sam vodio i Meri, ali nju sam prije toga podojio, pa joj vimena nisu bila puna. Sudac mi je rekao zašto sam dojio krave, a ja sam mu rekao da ne mogu vodi

Domitran: "Znate kako se veli, krava ne treba gazdu, nego slugu. Treba joj pripremiti hranu, treba je nahraniti, treba očistiti nju i štalu... Trebaš joj dati sve što njoj treba, da bude zadovoljna, mirna i miroljubiva"

ti okolo krave ako ih ne podojim. I tako je Meri zbog toga danas osvo jila treće mjesto na izložbi - ispri čao nam je Domitran, kojeg smo u ponedjeljak posjetili i na njegovom gospodarstvu, kako bismo upozna li šampionku Elenu, ali i saznali vi še o Domitranovom uspješnom uz goju. Tom prilikom Domitran nas je podsjetio kako je i prije desetak godina jedna njegova simentalka ta kođer osvojila šampionsko zvono u Gudovcu, na izložbi na kojoj redovi to sudjeluje već dugi niz godina. Pro pustio je, kaže, tek dvije godine, i to zbog njegovih zdravstvenih razloga, a ovogodišnje Elenino šampionsko zvono puno mu znači. – To je svoje vrsna nagrada za sav moj rad i trud kojeg sam sve ove godine uložio u svoje gospodarstvo. A sama nagra da ne nosi neku financijsku korist. Dobijete šampionsko zvono i 2000 kuna za troškove dovođenja krave na izložbu – rekao nam je Domitran. Krava treba slugu

Stočarstvom se, kaže, bavi od malih nogu, no mljekarstvom se aktivno počeo baviti od 1995. godine. – Pr vo smo kupili pet krava, potom de set i tako smo postepeno rasli. Sad smo došli na brojku od preko šezde set krava. To su sve krave simental ke, za uzgoj mlijeka, a godišnje proi zvedem oko 400 tisuća litara mlijeka sa šezdesetak krava, s time da je tu i telad koja po tri mjeseca pije mlije ko. Za svojih šezdesetak krava obra đujem 120 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je naših 50 a preo stalih 70 hektara imamo u najmu. Si jemo lucernu djetelinu, kosimo sije no i radimo silažu od kukuruza. No, osim proizvodnje hrane, puno je po sla i u samoj štali. Znate kako se ve li, krava ne treba gazdu, nego slugu. Treba joj pripremiti hranu, treba je nahraniti, treba očistiti nju i štalu... Trebaš joj dati sve što njoj treba, da bude zadovoljna, mirna i miroljubi va. Pa pogledajte moje krave kako su miroljubive. Da nisu takve, ne bi ih vi sad mogli ni dirati rukom – ispri čao nam je Domitran.

Neizvjestan opstanak

Stočari se već duže vrijeme žale da

im je postalo teško i neisplativo ba viti se stočarstvom i proizvodnjom mlijeka, a prilikom našeg posjeta njegovom gospodarstvu, gazdu Bo židara smo pitali kako to da on ni kad ne 'kuka'. – A čujte, kukam i ja. I ja sam često na vagi hraniti ili ne hraniti krave. Sad smo se javili na natječaj Fonda za ruralni razvoj za kupnju robota za dojenje krava, a vi djet ćemo hoćemo li proći na tom natječaju ili ne. Jednostavno, nema mo koga zaposliti za dojenje, a mo ramo si nekako olakšati, tako da bi nam robot bio jako važan. Ako ne prođemo na tom natječaju i ako ne uspijemo nabaviti robota, a cijena mlijeka ostane ovakva kakva je sa da, vrlo vjerojatno iduće godine ne će biti ni jedne krave u štali. Teško je to reći. I meni je teško. Ja se aktiv no bavim mljekarstvom već 27 godi na i sve sam uložio u to. Svoju mla dost i novac, sve sam uložio da bi došlo do ovoga što sada imam. Od prošle godine sam u poljoprivred noj mirovini i da moj sin to ne že li raditi, ja bi već ove godine sve to prodao. Trenutno mlijeko proda jem Mini mljekari Veronika po ci jeni od 3,10 kuna, vlasnik mljekare

gospodin Šurbek je korektan, ali ako otkupna cijena ne poraste na nekih 3,8 kuna po litri, ne znam kako će mo opstati – kaže Domitran te do daje da niti od Grada, ali niti od Žu panije ne dobiva nikakvu potporu, no, napominje, potporu nije ni tra žio. – Bila je neka potpora Grada za poljoprivredu, ali ja sam veće gos podarstvo, a preferira se da dobiju manji proizvođači, najčešće za po kretanje proizvodnje. Da vam bu dem iskren, mene je sram doći do lje i reći: 'Dajte mi neku pomoć'. Guram kako guram, ali Grad je ne kad pomagao kod osjemenjivanja, no sad ni to ne rade više, za razliku od Općine Lobor. Niti od Župani je ništa ne dobivam. Prije su davali potpore za junice jednotelke, ali sa da više toga nema. Ne znam, mož da će sad nakon što je Elena postala šampionka reagirati ili Grad, ili Žu panija – kaže Domitran.

Županijska potpora

A reagirao je odmah župan Željko Kolar, koji je Domitranu uputio jav nu čestitku, u kojoj je i demantirao Domitrana koji je ustvrdio da ne do biva potporu Županije. - Nagrada ko

ju je gospodin Domitran osvojio u Gudovcu samo je dodatno potvrdila da je on izuzetno uspješan poljopri vrednik na kojeg smo ponosni. Važ nost održavanja stočarskih izložbi prepoznaje i Krapinsko - zagorska županija, koja već godinama organi zira Izložbu stoke, na kojoj su grla Božidara Domitrana također osvaja la brojne nagrade i priznanja. Naža lost, zbog pandemije izložba nije bi la održavana tijekom protekle dvije godine, no ukoliko će uvjeti dozvo ljavati, iduće godine planiramo odr žavanje izložbe u Zlataru. Krapin sko - zagorska županija ove je godine kroz mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje izdvojiti ukupno 2,41 milijun kuna, dok je potpora za po većanje stočarske proizvodnje vri jedna 250 tisuća kuna. Isto tako, Krapinsko - zagorska županija lani je dodijelila potporu g. Domitranu za kupnju poljoprivrednog zemlji šta te za kupnju 3 junice simentalske pasmine. Ovim putem ujedno pozi vamo uzgajivače stoke da se javljaju na naše mjere, kako bi zajedničkim snagama unaprijedili stočarstvo u Krapinsko-zagorskoj županiji - re kao je župan Kolar.

Šampionka Elena s ponosnim vlasnikom

Domitran

Elena je oduševila i našeg fotoreportera Krunoslava Pavlinu

Berbe na zagorskim bregima u punom su jeku. Posjetili smo i pitali vinare i vinogradare, one velike i poznate, ali i hobiste

'VINA ĆE I OVE GODINEUZ BOK VINSKIM REGIJAMA

Vinarija Vuglec Breg proizvodi jedna od najfinijih vina i pjenušaca u kojima uživaju njihovi mnogobrojni gosti i turisti. Razne sorte vina sljubljuju se s bogatom ponudom različitih jela, pa su tako zastupljene sorte graševina, chardonnay, zeleni silvanac, sauvignon, muškat, frankovka, crni pinot i cabernet sauvignon, ali i miješane stare sorte iz koji prave Vino zagorskih brega za gemište

Iako je berba samo početak i preduvjet da bi se u podru mu kasnije stvarala neka od najboljih zagorskih vi na, jedan je to od kasnoljet nih poslova, koji spadaju i u tradi ciju Zagorja i koji zahtijevaju dobru organizaciju i brojnu, poslu vičnu, ekipu da bi se branje grožđa obavilo kako treba. U proteklih tjedan dana, osobito tijekom proteklog vikenda, berbe su na zagorskim bregima u punom jeku, pa smo se tako zaputi li u jedan zagorski vinograd, onaj na Vuglec Bregu u Škarićevom u Kra pini, čija vinarija proizvodi jedna od najfinijih vina i pjenušaca u kojima uživaju njihovi mnogobrojni gosti i turisti.

Kvaliteta grožđa Koliko je vremena potrebno da bi se pobrala četiri hektra grožđa i ka kve je upute dala beračima, upita li smo enologinju Jasminku Šaško

iz Vinarije Vuglec Breg. – Startamo već ujutro u šest sati, da je grožđe čim hladnije, da poslije ne moramo trošiti puno energije na hlađenje.

Ono kaj poberemo do 9 sati ima do bre ulazne temperature, dok su oko 12 već previsoke, što nije dobro za kvalitetu budućeg vina – pojasnila je Šaško, dodavši kako je ove godine grožđe zdravo, nije bilo bolesti, pa se samim time nije puno puta tre tiralo protiv bolesti. Berbe su poče le prošlog tjedna, brao se chardonay i crni pinot, zeleni silvanac, sauvi gnon bijeli, a ovog tjedna će se po brati graševina, muškat i na kraju crne sorte, frankovka i cabernet sa uvignon. – Dnevno beremo po dvi je tisuće trseva, a sve to uglavnom odrade zaposlenici Vuglec Brega, ponekad nam se jave i gosti koji su tu na smještaju, koji vole pomoći i usput se zabave – kaže Šaško.

Visoki šećeri

Berbom su zadovoljni. Zbog manj ka vlage nije bilo bolesti, no taj isti manjak vlage utjecao je na količi

Petrovečki: 'Ovo mi je rekordna godina'

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Jedan od najvećih zagorskih vinogradara, To mislav Petrovečki iz Svetog Križa Začretja, za sada je pobrao tek žu ti muškat, a rezultati ovogodišnje berbe ugodno su ga iznenadili, što više, čak i začudili. – Berba je bila jako dobra, dobro je rodilo i nisu se ostvarile bojazni svih nas vinogradara da će zbog suše biti manje te kućine u grožđu. Čak naprotiv, evo, ja sam na muškatu dobio preko 90% tekućine. Dakle, od sto litara grožđa, dobio sam preko 90 lita ra mošta, što je stvarno čudno i što mi se nikad nije dogodilo. Uz to, sladori i kiseline su također odlični, grožđe je bilo zdravo, tako da bez ikakve sumnje mogu reći da je riječ o jednoj od boljih vinogradarskih godina, tako da je za očekivati i da će vino ove godine biti vrhunsko –rekao nam je Petrovečki. (I. Kovačić)

nu, jer je puno manje grozdova po trsu. No, šećeri su, kaže enologi nja, visoki, osobito već za ovaj pe riod. – Grožđe je dozorilo praktič ki u deset dana i nekako ove godine sve sorte u isto vrijeme. Očekuje mo jako dobru kvalitetu vina – re kla je još. A tek nakon berbi slije di pravi posao u podrumu. Prerada,

Šaško: Ove godine grožđe je zdravo, nije bilo bolesti, pa samim time i manje tretiranja, iako će prinosi biti nešto manji zbog manjka vlage

Jelena Klanjčić ŠKARIĆEVO

i suše, bit će veliki problem za vinogradare'

Ova godina za zagorske vinare nije bila podjednako dobra. Oni koji su se spasili od tuče imat će dobre prinose, no za dovoljni nikako neće biti oni u zapad nom dijelu županije, pa ni bedekov čanski i zabočki kraj kojega je pokosila tuča. – Ovakve elementarne nepogo de bit će i dalje veliki problem za vino gradare. Trebalo bi postaviti zaštitne mreže, no, gledajući, recimo, položaj našeg trsja, odnosno nagibe i poziciju, teško da bi mogli postaviti mreže tako da sve skroz zaštitimo. Jer, kada dođe nevreme, vikla s nekoliko strana i na pravi kompletnu štetu. Veliki problem je i suša, tako da će svakako trebati razmišljati o sustavima navodnjava nja. No, tu se pak javlja nestašica vo de, tako da će možda biti opcija aku muliranje vode po zimi, iako je tu opet problem taj što su jeseni i zime rela tivno suhe, bez obilnijih kiša i obori na. Visoke temperature pak dosta lo še utječu na kvalitetu grožđa, jer dolazi do spaljivanja kožice, pa tu arome bu du slabije – pojasnila je enologinja Ja smina Šaško.

prešanje, taloženje, vrenje, pretoci. Zagorska su vina sve nagrađivani ja na međunarodnim natjecanjima. – Naši vinari, oni profesionalni, ali i hobi proizvođači, zadnjih godina puno ulažu u edukacije i opremu u podrumu, koriste hlađenja i sve moderne tehnologije da bi iz grož đa izvukli maksimum i dobili do bru kvalitetu, koja zadnjih godina uopće nije sporna, uz bok smo svim drugim regijama u Hrvatskoj, a i ši re – zaključila je Jasminka Šaško.

'Naši vinari, oni profesionalni, ali i hobi proizvođači, zadnjih godina puno ulažu u edukacije i opremu u podrumu, koriste hlađenja i sve moderne tehnologije da bi iz grožđa izvukli maksimum i dobili dobru kvalitetu', kaže poznata enologinja

STRMEC STUBIČKI - Osim što je to posao koji se treba 'odraditi', berba je za male, hobi vinare, prilika i za druženje, jedna zagorska tradicija koja se uglavnom prenosi s koljena na koljeno. Tako se ekipa berača i putara prošlog tjedna okupi la u Strmcu Stubičkom, u vinogradu Kreše Grdena iz Mokrica. Muškat je pobran,

graševina ostaje za zadnje. Krešo je hobi vinar, koji vino proizvodi uglavnom za vlastite potrebe, ali i za familiju i prijatelje. U to me uživa, pa osim vlastitog, obrađuje i nekoliko tuđih vinograda. – Obrađujem vinograde

starije sorte grožđa,

Kos: 'Očekuju nas novi izazovi i projekti'

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Kad se osvrćemo na proteklu godinu, ono što je najsvježije, jest nedavno održan 'Prvi glas Zagorja'. Konačno je, nakon dvije pandemijske godine, ponovno zasjao u punom sjaju.

Kos: 'Prvi glas Zagorja' je manife stacija koja se tradicionalno održa va već 54 godine. To je više od pola stoljeća tradicije u sklopu koje su u Svetom Križu Začretju nastupili brojni umjetnici, pjevači i sporta ši. Svake godine program nastoji mo obogatiti dodatnim sadržajima te na taj način obogatiti turističku ponudu mjesta. Nedjeljni ručak –'Purica i vino' koji je po prvi puta zaživio prošle godine, ove godine je bio posjećen u većem broju što je dokaz da smo na dobrom putu i da gosti prepoznaju kvalitetu ove naše domaće tradicionalne namir nice. Tjedan je obilovao bogatom gastronomskom i enološkom po nudom koju su pružali ugostitelji, vinari i OPG-ovci s područja naše Općine i Županije što je uz brojne koncerte, kulturna i sportska do gađanja privuklo velik broj posjeti telja. Upravo je dobra posjećenost svih događanja dokaz da smo na dobrom putu i daje nam poticaj za daljnje planiranje ovakvih sličnih događaja.

No, ono što je Svetokrićanima za svakodnevni život važnije od festivala, jest, kao i svugdje, komunalna infrastruktura. Ove godine odradili ste jedan veći projekt asfaltiranja nerazvrstanih cesta.

Kos: Da, riječ je o projektu u sklo pu kojeg je asfaltirano deset dioni ca nerazvrstanih cesta na području općine. Ukupna vrijednost izvede nih radova iznosi 770.438,74 kn, a putem istih u dijelu je izvršeno presvlačenje novim asfaltnim slo jem prometnica koje su zahtijevale nužnu sanaciju, dok je u dijelu ra dova izvršeno asfaltiranje maka damskih prometnica. Uz asfaltira nje, dovršena je sanacija klizišta u naselju Vrankovec u sklopu čega je nerazvrstana cesta koju je ugroža valo klizište stavljena u funkciju te je istom omogućeno nesmeta no i sigurno prometovanje vozi la i pješaka. S ciljem poboljšanja prometne infrastrukture, u dru

Kos: 'Popis projekata koje želimo realizirati je velik. No, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Povećanje cijena na tržištu izravno utječe i na dinamiku realizacije zacrtanih planova'

goj polovici 2021. godine privede ni su kraju radovi na izgradnji no gostupa u naselju Mirkovec prema Općini Bedekovčina u sklopu če ga je u funkciju stavljeno ukupno 600 m nogostupa koja omogućuje sigurno prometovanje pješaka od kojih najveći dio čine učenici obli žnje područne škole. Trenutno su u tijeku radovi na izgradnji novog mosta u naselju Sekirišće čijom izgradnjom će se riješiti problem plavljenja okolnih parcela. Ugovo reni su i radovi na izgradnji javne rasvjete u naselju Dukovec, no isti kasne zbog problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Naža lost, u zadnje vrijeme prilikom re alizacije i onih najjednostavnijih investicija često nailazimo na po jedince koji zbog nekih vlastitih in teresa koče napredak vlastite sre dine.

Kad smo već kod asfaltiranja, ono što, s potpunim pravom, izaziva ogorčenost mještana su raskopane ceste koje nakon radova na Aglomeraciji stoje nesanirane.

Kos: Trenutno je situacija na tere nu nepovoljna budući da dio pro metnica gdje su izvršeni radovi ukapanja cijevi još nije asfaltiran.

I mi kao jedinica lokalne samou prave, kao i građani, smo nezado voljni tempom izvođenja radova, a ponajviše kašnjenjem u sanaci ji prometnica. Unatoč trenutnom nezadovoljstvu ne smijemo zane mariti činjenicu da je ovo jedan od najvećih infrastrukturnih pro jekata koji se realizira na našem području u sklopu kojeg će se ri ješiti dugo zanemarivan problem odvodnje otpadnih voda. U konač nici, projekt će rezultirati benefiti ma za lokalno stanovništvo i to ne smijemo zanemariti. Da ima po maka na terenu svjedočimo i ovih dana budući da je nakon brojnih apela upućenih od naše strane, građana i ostalih nadležnih insti tucija, konačno krenulo asfaltira nje županijske ceste u Ciglenici Za gorskoj, Mirkovcu i Brezovi.

Osim redovitih ulaganja u komunalnu infrastrukturu, koji su to veći projekti koji su ili realizirani ili pripremljeni u proteklih godinu dana, odnosno, koje od njih biste posebno istaknuli?

Kos: Od onih investicijskih valja istaknuti projekte uređenja dječjih igrališta od kojih je jedno uređeno u sklopu nove zgrade dječjeg vrtića u Svetom Križu Začretju. Vanjsko igralište je opremljeno spravama za igru većeg broja djece i antistres podlogom, a vrijednost nabavljene opreme i izvedenih radova iznosi 517.030,16 kn. Prošli tjedan dobili smo odluku da su nam odobrena sredstva za sufinanciranje sličnog projekta u naselju Sekirišće. Upra vo ovi 'mali' EU natječaji pružaju nam mogućnost da uz pomoć bes povratnih sredstava unaprijedimo naša ruralna područja. Osim u in frastrukturu, najviše smo ulagali u školstvo. Tako je početkom proš le školske godine s radom započeo produženi boravak u Osnovnoj

školi Sveti Križ Začretje. Od prvog dana podržavamo ovaj projekt ta ko da osiguravamo sredstva za pla ću učiteljice, a uključili smo se i u opremanje prostora na način da smo opremili kutić sa senzornim didaktičkim pomagalima. Uz na vedeno, u skladu s mogućnostima pratimo zahtjeve Škole za obnovu zgrade i nabavu opreme. Tako smo financirali nabavu opreme i rasvje te za sportsku dvoranu, nabavu stolica za projekt 'ručajmo s osmi jehom', a financirali smo i nabavu videonadzora koji je postavljen na objekt škole. Za nabavu navedene opreme iz proračuna je izdvojeno gotovo 85.000,00 kn. S obzirom na loše stanje školske kuhinje, Škola je pokrenula obnovu iste. I tu smo se u suradnji s Krapinsko-zagor skom županijom uključili u finan ciranje nabave opreme iznosom od 39.385,60 kuna te nabavu sto larije u vrijednosti 18.167,63 kn.. Također smo, kao i proteklih go dina, sufinancirali nabavu radnih bilježnica i ostalog radnog materi jala za što je prošle godine izdvo jeno gotovo 105.000,00 kn. Ove go dine, zbog povećanja cijena iznos će biti još viši. No, ne smijemo za nemariti i pomoći srednjoškolci ma i studentima. Uz sufinancira nje prijevoza za učenike srednjih škola redovito smo isplaćivali 25 studentskih stipendija u mjeseč nom iznosu od 800,00 kn te 12 učeničkih stipendija u iznosu od 400,00 kn mjesečno. Svakako mo ramo istaknuti i ulaganja u poljo privredu koja se kontinuirano vrše

unatrag nekoliko godina. Naime, u skladu s Programom potpora u poljoprivredi Općine Sveti Križ Začretje za razdoblje 2021.-2023. Općina je u ožujku raspisala Jav ni poziv za dodjelu potpora u po ljoprivredi za 2022. godinu. Kao i prošle godine, najveći interes iska zao se za Mjeru 2. Kupnja plasteni ka, mehanizacije i opreme za obav ljanje poljoprivredne djelatnosti. Za 21 zahtjev koji je udovoljavao svim uvjetima u sklopu ove mjere isplaćen je iznos od 145.255,01 kn. Ulaganjem u modernizaciju poljo privrede nastoji se oživjeti ovaj dio gospodarstva te se daje poticaj za obradu zapuštenog tla. Uz poljo privredu, uvijek rado ističemo na šu Zonu malog gospodarstva. Ove godine dovršen je poslovni objekt tvrtke Macel plin, a vršeno je ure đenje i jednog ranije zapuštenog poslovnog objekta koji je otkupljen i privodi se svrsi. Uz ove investici je, u Zoni niče i još jedan poslovni objekt što je još jedan od dokaza da Zona živi i dalje ima potencijal za daljnji razvoj.

Koji su to projekti koje biste voljeli odraditi u idućih godinu dana, odnosno, do Dana općine 2023. godine?

Kos: Popis projekata koje želimo realizirati je velik. No, želje su jed no, a mogućnosti drugo. Poveća nje cijena na tržištu izravno utječe i na dinamiku realizacije zacrtanih planova. Unatoč tome, priprema mo preduvjete za realizaciju nekih

većih kapitalnih investicija. Jedna od njih je izgradnja sustava odvod nje i rekonstrukcija ceste u naselju Sekirišće gdje smo u postupku is hođenja građevinske dozvole. Na osnovu odobrenih bespovratnih sredstava krenuli smo u projekt sanacije klizišta u Kotaricama što bi trebalo biti dovršeno do svib nja iduće godine. Isto tako plani ramo sanaciju još jednog klizišta u Vrankovcu te izgradnju dva auto busna stajališta za školsku djecu. U budućnosti nas očekuju neki no vi izazovi, poput izgradnje novog groblja. Iskreno se nadamo da će nam financije dozvoliti da za slje deći Dan Općine svi ovi spomenuti projekti već budu u funkciji.

I za kraj, koja je vaša poruka Svetkorišćankama i Svetokrišćanima uz Dan općine?

Kos: Na kraju želim zahvaliti svim Svetokrišćankama i Svetokrišćani ma, ali i svima koji se tako osjeća ju. Od poduzetnika i obrtnika koji osiguravaju radna mjesta, poljopri vrednika koji neumorno, unatoč svim nedaćama koji ih prate obra đuju zemlju, učitelja i odgajatelja, koji ulažu napore u obrazovanje dje ce, članova udruga koji svoje slobod no vrijeme daju u očuvanje tradicije i razvoj sporta do svakog stanovni ka koji svojim radom doprinosi ra zvoju našeg mjesta i sredine u kojoj živimo. Zajedničkim trudom i za laganjem možemo učiniti puno da nam svima bude bolje. Napredak naše sredine dokaz je tome.

Načelnik Marko Kos analizirao je proteklih godinu dana te najavio neke nove projekte koje namjerava realizirati

INTERVJU Uoči Dana općine Sveti Križ Začretje, o protekloj godini razgovarali smo s načelnikom Markom Kosom

Marko Kos

'Naš ljepši Zlatar čine najmlađi'

ZLATAR - Početak školske godine prilika je za izvješće o izdvajanjima Grada Zlatara za mlade. Najveće ovogodišnje izdvajanje je za troškove Dječjeg vrtića Zlatarsko zlato u iznosu milijun 910 tisuća kuna, povećano za 180 tisuća zbog porasta cijena, a za projekt produženog boravka u vrtiću osigurano je 588.110 kuna EU sredstava. Smještaj djece u čuvaonicama i drugim vrtićima sufinancira se s 230 tisuća kuna. Za stipendije Grad Zlatar godišnje izdvaja 200 tisuća; za

sufinanciranje prijevoza 150 tisuća dok naknade za novorođene iznose 187 tisuća

kuna. Za radne bilježnice za osnovnoškolce ove godine iz proračuna je isplaćeno

95 tisuća, za produženi boravak u školi 113 tisuća; ljetovanje i škola plivanja stoje 51 tisuću, a sufinanciranje predškole 50 tisuća kuna. Za pomoćnike u nastavi ove godine Zlatar predviđa 20 tisuća te za sufinanciranje školske kuhinje 3.000 kuna, stoji u izvješću gradonačelnice Zlatara. - Naš ljepši Zlatar čine najmlađi i zato su brojna izdvajanja kako bi roditeljima pomogli, a djeca imala ljepše djetinjstvo, zaključila je gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek. (zl)

Odobreno 400 tisuća kuna za modernizaciju Varaždinske ulice

Ukupna vrijednost radova je 1.569.303,13 kuna

ZLATAR - Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije temeljem Javnog poziva za sufinanciranje radova komunalne infrastrukture uz županijske i lokalne ceste na području KZŽ odobrila je Gradu Zlataru 400.000,00 HRK za projekt modernizacije Varaždinske ulice. Ukupna vrijednost radova iznosi 1.569.303,13 HRK, rok za završetak je 6 mjeseci od dana uvođenja u posao, a odabrani izvođač je Gradmost d.o.o. (zl)

Darivanje krvi u Zaboku povodom Dana policije

Za veću sigurnost vrtićke djece i školaraca

Nova regulacija prometa

KONJŠČINA - Zbog povećanja sigurnosti vrtićke djece i učenika osnovnih i srednjih škola kreće nova regulacija prometa u Konjščini. Na temelju dobivene suglasnosti Policijske uprave Krapinskozagorske i donošenja Odluke

o novelaciji prometne signalizacije i opreme na područje Općine Konjščina mijenjaju se prometna pravila. Tako područje oko vrtića i ispred škola postaje zona smirenog prometa, s ograničenjem brzine od 30 km/h, a dio Pionirske ulice, ispred dječjeg vrtića, postaje jednosmjerna ulica. –Znakovi su postavljeni, a prometna policija će nadzirati provedbu. Molimo sve sudionike za oprez i poštivanje prometnih znakova – kaže načelnica Općine Anita Krok. (sp)

Dana policije (29. rujna) i njezinog zaštitnika, Svetog Mihovila. (zl)

Izdvajanja Grada Zlatara za djecu i mlade

Na tri lokacije u Zaboku postavljene kante za pseći izmet

ZABOK - Na tri lokacije u gradu Zaboku postavlje ne su kante za pseći izmet. Prema riječima direktori ce komunalne tvrtke Plavin ka, Sonje Horvat, prilikom održavanja zelenih površi na uočeno je kako radnici na poslovima održavanja do življavaju neugodnosti pri likom košnje zbog nailaska na pseći izmet, a i sama pri sutnost istoga narušuje sli ku grada. Također, istaknula je Horvat, u Zaboku je stal ni porast broja pasa kao kuć nih ljubimaca te vlasnici pri likom šetnje nisu imali kamo odložiti izmet. - Nabavom i montažom kanti za pseći otpad željeli smo potaknu ti vlasnike pasa na odgovor no ponašanje i provođenje Gradske odluke o načinu i uvjetima držanja kućnih lju bimaca, učiniti grad ljepšim i u konačnici olakšati radnici ma tvrtke održavanje zelenih površina. Kante su postavlje ne na tri lokacije koje su naj prometnije pri šetnji pasa na Trgu K. Š. Đalskog, uz zebru ispred ljekarne, na kraju Rad ničkog naselja ispred Gimna zije i uz Ulicu Matije Gupca poslije semafora, uz stepeni ce prema Domu zdravlja. U budućnosti je planirana na bava i postava još nekoliko kanti za pseći otpad, na loka cijama koje predlože vlasnici pasa – zaključila je Sonja Ho vat. Valja reći kako je to jedna od ideja predložena i u sklo pu projekta 'Uzmi pare i na pravi nešto za mlade' te ideja predložena u sklopu realiza cije Dječjeg participativnog proračuna od strane osnov noškolaca. (zl)

Održana je sjednica Gradskog vijeća Zaboka, na kojoj se najviše rasprave povelo oko smjene dosadašnjeg ravnatelja POU, nakon čega su vijećnici jednoglasno donijeli odluku o postavljanju Branka Piljeka na mjesto v.d. ravnatelja

Hanžek: 'U radu učilišta nema pomaka. Treba napraviti iskorak i spasiti ga'

Jelena Klanjčić ZABOK

Gradsko vijeće Zabo ka prošlog je četvrt ka održalo svoju dese tu sjednicu. Najviše se rasprave povelo oko smjene dosa dašnjeg ravnatelja Pučkog otvo renog učilišta Tihomira Vrančića, odnosno izboru novog vršitelja dužnosti ravnatelja Branka Pilje ka.

Spas Pučkog učilišta Kako je pojasnio predsjednik Vi jeća Dragutin Črnjević, Vranči ću istječe mandat ravnatelja te je Upravno vijeće POU dalo prijedlog da se na mjesto vršitelja dužnosti ravnatelja izabere Branko Piljek. –O tome smo analizirali i na raspra vama prije Vijeća, a važno je i da su ljudi koji rade u Pučkom otvore nom učilištu zadovoljno ovakvim prijedlogom – rekao je Črnjević. Vijećnika Alena Gereka zanima lo je zbog čega dosadašnji ravna telj nije prijedlog Upravnog vijeća, dok je vijećnik Krešimir Končev ski upitao da li su pred dosadaš njeg ravnatelja pismeno postavlje ni uvjeti koje bi trebao ispunjavati i da li je on imao poslovni plan po kojem je trebao raditi. Gradonačel nik Ivan Hanžek pojasnio je kako u radu Pučkog otvorenog učilišta ne ma pomaka te je otuda prijedlog da Piljek preuzme rukovođenje. – Fa kultet organizacije i informatike napušta Zabok, a Pučko otvoreno učilište nema niti jednu djelatnost, vegetira u liniji koja je postala još teža, jer i visokoškolske ustano ve koje su tu očekuju prihod, a da manje plaćaju Pučkom otvorenom učilištu. Treba napraviti iskorak i spasiti Pučko otvoreno učilište. Pred nama je i završetak reGene ratora, a to će biti prostor koji će imati multimedijske sadržaje, što bi trebalo objediniti s radom Puč kog otvorenog učilišta, kako bi se povećala efikasnost, a kako bismo imali što manje troškova – rekao je Hanžek. Ipak, vijećnik Žarko Ivan čić rekao je kako je posljednjih go dina u sklopu POU pokrenut rad kina i galerije, na što je gradona čelnik istaknuo kako ništa od toga, kao ni uređenje prostora koje kori sti FOI, nije inicirao ravnatelj Puč

Gradsko vijeće Zaboka

Donesena je i odluka da se trg između Regeneratora i ŠUDIGO – a imenuje Trgom mladosti

kog otvorenog učilišta, već Grad. Vijećnici su nakon toga donijeli jednoglasnu odluku da se Branko Piljek postavi na mjesto v.d. rav natelja Pučkog otvorenog učilišta. Sredstva za Javnu vatrogasnu postrojbu

Na samom početku, prihvaćena su izvješća o prestanku mandata vi jećnika Žarka Ivančića te početku mandata Krešimira Končevskog, kao i izvješće o prestanku mandata Nataše Hlaban i početku mandata vijećniku Žarku Ivančiću. – Želim da bude manje prepirki, a više te mi na korist građana Zaboka – re kao je Končevski pri pozdravljanju kolega vijećnika. Osim toga, prihva ćen je i prijedlog da se odobre sred stva Grada Zaboka, kao jednog od suosnivača Zagorske javne postroj be, za rad postrojbe. Zapovjednik Dražen Sinković pojasnio je kako se ZJVP financira iz minimalnih fi

nancijskih standarda, a samo tim sredstvima nije u mogućnosti dalje funkcionirati, dok druge javne po strojbe u Hrvatskoj sufinanciraju i njeni osnivači. Vijećnici su donijeli odluku da se omoguće sredstva za potrebe rada ZJVP. Vijećnici su do nijeli i odluku, odnosno suglasnost 'Plavinki' na opće uvjete komunal ne djelatnosti, što se odnosi na usklađivanje usluga 'Plavinke' sa zakonskim okvirima, a prihvaćen je i prijedlog da se trg između Re generacije i ŠUDIGO – a preimenu je u Trg mladosti. Napomenuto je i kako to neće podrazumijevati ni kakve troškove, u, primjerice, pro mjenama adresa sjedišta ili kućnih

brojeva privatnih osoba, obzirom da nitko u tom dijelu nema izlaz na spomenuti trg, zbog čega se ne će morati mijenjati adrese nikome tko stanuje ili obavlja djelatnost na tom području. Prihvaćen je i pri jedlog za osiguravanjem pola mi lijuna kuna sredstava za program produženog boravka u osnovnoj školi, dana je suglasnost Gradskoj knjižnici za zapošljavanjem još jed nog djelatnika knjižničara na pola radnog vremena, prihvaćen je iz vještaj rada gradonačelnika za pr vih šest mjeseci ove godine, kao i izvještaj gradonačelnika o korište nju proračunskih sredstava za pr vih šest mjeseci.

Dodijeljena koncesija ovlaštenom

za područje Općine Mače

usluga dužni su dozvoliti dimnjačaru čišćenje ložišta i dimnjaka

MAČE - Općina Mače obavješta va mještane da je završen postu pak dodjele koncesije za obavlja nje dimnjačarskih poslova te je sa novo izabranim koncesiona rom sklopljen Ugovor o koncesiji za obavljanje dimnjačarskih poslo va za razdoblje od 4 godine. Suklad no članku 16. Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova na područ ju Općine Mače ("Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije" broj 25/09) korisnici usluga dužni su omogućiti redovitu kontrolu i či šćenje ložišta i dimovodnih objeka ta. Pozivaju se mještani da dozvole

ovlaštenom koncesionaru čišćenje njihovih ložišta i dimovodnih obje kata, a sve u cilju sprječavanja neže ljenih posljedica požara i uništenja imovine nastalih uslijed neodrža vanja dimnjaka. Sukladno Odluci o obavljanju dimnjačarskih poslova na području Općine Mače propisa

ne su novčane kazne za osobe ko je neće omogućiti ovlaštenom dim njačaru kontrolu i čišćenje ložišta i dimovodnih objekata. Ovlašteni dimnjačar za područje Općine Ma če je LEUŠTEK j.d.o.o.,Poznanovec. Kontakt telefon dimnjačara je 091/722-2124. (zl)

Održani izbori za tijela Udruženja obrtnika grada Zaboka u mandatu 2022. – 2026.

Za predsjednika izabran Miro Čaržavec

Po prijedlogu predsjednika, za potpredsjednika Udruženja imenovan je Mario Očić

ZABOK - Izbori za tijela Udruženja obrtnika grada Zaboka za mandatno razdoblje 2022.-2026. godine održani su u skladu s Odlukom o kriterijima za provođenje izbora za tijela Udru ženja obrtnika grada Zaboka, te su završeni 5. rujna 2022. godine odr žavanjem 1. konstituirajuće sjednice Skupštine Udruženja. U Skupštinu Udruženja obrtnika grada Zaboka u mandatu 2022. – 2026. godine izabra ni su: Kristina Brezak, Mario Mak, Mario Posavec, Tomislav Lažec, Ma rio Očić, Miljenko Celjak, Željko Po štek, Franjo Turk, Martina Šamec, Zdenko Gojšić, Maria Helena Hra stinski, Robert Deak, Dražen Za vrški, Ivan Lojna, Damir Greblički. Matija Kralj, Ana Ljubej, Robert Čr njević, Damir Bekina, Davor Pleško i Dario Smodila.

Drugi mandat

Za predsjednika Udruženja imeno van je Miro Čaržavec, vlasnik obrta ČARŽAVEC obrt za završne radove, proizvodnju i trgovinu iz Dubrov čana, kojemu je to drugi mandat na mjestu predsjednika udruženja. G. Čaržavec obrtnik je od 1992. godine, a aktivan je član Udruženja obrtni ka grada Zaboka od 2005. godine ka da postaje član Skupštine i Uprav nog odbora Udruženja. U mandatu 2006. -2010. godine član je Skupšti ne i Upravnog odbora Udruženja, u mandatu 2010-2014. godine član je Skupštine i Upravnog odbora Udru ženja, postaje jedan od podpredsjed nika Udruženja te član Skupštine Obrtničke komore Krapinsko-za gorske županije. Također obavlja funkciju predsjednika Ceha gradi teljstva pri našoj OKKZŽ. U man datu 2014-2018 godine čiji izbori su održani početkom 2015. godine član je Skupštine i Upravnog odbora Udruženja te je izabran za potpred sjednika Udruženja. Član je Skup štine Obrtničke komore Krapin sko-zagorske županije i skupštine Hrvatske obrtničke komore. Veza no za svoju struku obnaša dužnost predsjednika Ceha graditeljstva pri našoj OKKZŽ i u ovom mandatu postaje potpredsjednik Ceha gradi

Potpisan

U Skupštinu Udruženja obrtnika grada Zaboka u mandatu 2022. –2026. godine izabrani su: Kristina Brezak, Mario Mak, Mario Posavec, Tomislav Lažec, Mario Očić, Miljenko Celjak, Željko Poštek, Franjo Turk, Martina Šamec, Zdenko Gojšić, Maria Helena Hrastinski, Robert Deak, Dražen Završki, Ivan Lojna, Damir Greblički. Matija Kralj, Ana Ljubej, Robert Črnjević, Damir Bekina, Davor Pleško i Dario Smodila

teljstva pri HOK. U mandatu 2018. – 2022. obnaša dužnost predsjedni ka Udruženja obrtnika grada Zabo ka, člana Upravnog odbora OKKZŽ i potpredsjednik OKKZŽ. Član je Ceha graditeljstva OKKZŽ-e i pot predsjednik Ceha graditeljstva Hr vatske obrtničke komore. 2009. go dine primio je brončano priznanje OKKZŽ-e za postignute uspjehe u organizaciji strukovno-cehovskog rada, strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva, kao i organiza ciju kulturno-umjetničkih i sport skih aktivnosti obrtnika i obrtničkih društava na svečanoj sjednici u po vodu dana Komore. Kao stručnjak u zanimanju, sudjelovao je u fokus grupi HOK-e u izradi standarda za nimanja u sklopu projekta "Imple mentacija i razvoj alata u poveziva nju obrazovanja i tržišta rada " za zanimanje zidar.

Čestitke

Po prijedlogu predsjednika za pot predsjednika Udruženja imenovan

za rekonstrukciju

u

od stra ne Ministarstva regionalnog ra zvoja i fondova EU u iznosu od

350.000,00 HRK te od strane Mi nistarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovi ne u iznosu od 120.000,00 HRK. 2021. godine, u sklopu I. faze, re konstruirano je 420 metara Mag dalenićeve ulice, uz sufinanci ranje Hrvatskih voda, a ovim projektom predviđa se izvođe nje radova rekonstrukcije dije la Magdalenićeve ulice u duži ni od dodatnih 410 metara, što

uključuje proširenje kolnika s popravkom horizontalnih ce stovnih elemenata te izvedbom elemenata oborinske odvodnje. Cilj projekta je, kroz nastavak rekonstrukcije Magdalenićeve ulice, osigurati višu razinu ko munalnog standarda, odnosno povećati prometnu sigurnost i pristupačnost, čime će se u ko načnici podići kvaliteta života stanovništva Općine. (zl)

je Mario Očić. U Upravni odbor Udruženja kojeg čine predsjednici cehova Udruženja i četiri člana po prijedlogu predsjednika Udruže nja imenovani su: Kristina Brezak, Mario Mak, Mario Posavec, Ma tija Kralj, Robert Črnjević, Damir Bekina, Mario Očić, Zdenko Goj šić i Robert Deak. U Nadzorni od bor Udruženja imenovani su Fra njo Turk, Maria Helena Hrastinski i Ivan Lojna. Na sjednici su izabra na su tri predstavnica Udruženja u Skupštinu Obrtničke komore Kra pinsko-zagorske županije, Davor Pleško, Mario Očić i Dario Smo dila. Na radnom dijelu sjednici je prisustvovao predsjednik OKKZŽ Darko Varga, a na svečanom dijelu sjednice pridružili su se zamjenica župana KZŽ Jasna Petek, gradona čelnik grada Zaboka Ivan Hanžek te načelnik općine Veliko Trovišće Robert Greblički, čestitajući novo izabranim članovima sa željom za uspješan rad i suradnju u predsto jećem mandatu.

U Bedekovčini ove godine asfaltirano nešto više od kilometar nerazvrstanih cesta

BEDEKOVČINA - Završe no je asfaltiranje nerazvr stanih cesta na području Općine Bedekovčina. Uku pna vrijednost radova asfal tiranja u 2022. godini iznosi 543.585,88 kuna. Asfaltirano je 7 nerazvrstanih cesta na području Općine Bedekovči na, sveukupne duljine 1.200 metara: NC KE-014 (Odvojak Kučko) u duljini 110 metara, NC BO – 008 (ŽC 2165- To vernić Josip-ŽC 2164) u du ljini 115 metara, NC GR-005 (ŽC 2165-Donji Čehulići-Du gorepci-Veliki Komor) u du ljini 638 metara, NC BD1-009 (Odvojak Naselje GrbovecKureki) u duljini 95 metara, NC ŽD-009 (LC22050-Kra marščina) u duljini 90 me tara, NC BD-3 (Bedekovči na-Naselje Stanići) u duljini 95 metara, NC PZ-Odvojak Čehulići u duljini 65 meta ra. Izvođač radova je Kolnik d.o.o., a stručni nadzor G.N.P -TRASA d.o.o. (zl)

Zabočki obrtnici

Održana 16. likovna kolonija u Radoboju

RADOBOJ - U organizaciji likov nog društva Ernest Tomašević iz Krapine i Općine Radoboj, u su botu je održana tradicionalna 16. po redu likovna kolonija "Rado boj 2022". Manifestacija se ove godine po prvi puta održala u Ja zvinama u novoizgrađenom Va trogasnom domu. Kao i prijašnjih godina odazvao se veliki broj su dionika iz cijele Krapinsko-zagor ske županije. Na ovogodišnjoj ko loniji nastalo je 20-tak predivnih umjetničkih djela inspiriranih pej zažima, bojama jeseni, starinskim zgradama i ljepotama radobojskog kraja. Sve slike koje su nastale na ovogodišnjoj likovnoj koloniji u Ja zvinama Općina Radoboj pokloni ti će DVD-u Jazvine i one će kra siti prostor Vatrogasnog doma u Jazvinama pružajući tako umjet nički, kulturni i društveni doživ ljaj. Uspješno realizirana 16. likov

na kolonija dokaz je kontinuiranog njegovanja umjetničkog i vizual nog stvaranja u izričaju talenti ranih likovnih umjetnika čiju je tradiciju vrijedno poštovati i odr žavati. (zl)

Uspješna akcija u Krapini

KRAPINA - Na akciji održa noj u utorak, 6. rujna u Krapi ni, Hrvatskom registru dobro voljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica pridružio se 101 novi potencijalni darivatelj. Ovu akciju upisa u Hrvatski registar Zaklada Ana Rukavina održala je u suradnji s Miljen kom Macan kako bi se pomo glo Karlu kojem je u lipnju ove

godine dijagnosticirana leuke mija, ali i svim oboljelim oso bama koje čekaju svog podudar nog darivatelja. Tijekom više od 15 uspješnih godina rada, Zakla da je uz pomoć brojnih građana povećala broj potencijalnih da rivatelja s početnih 150 na da našnjih 62.227 potencijalnih da rivatelja krvotvornih matičnih stanica. (zl)

LOBOR - Uz niz demografskih mjera koje Općina Lobor već niz godina provodi, od ove školske go dine roditeljima dodatno će olak šati školovanje njihove djece. Na ime, Općina će svim roditeljima svih osnovnoškolcima sufinanci rati troškove školske prehrane. Ra di se o novoj i hvalevrijednoj mjeri kojom Općina nastoji roditeljima pomoći u vrijeme sve većeg rasta cijena kako bi školovanje najmla đih stanovnika Lobora prošlo što bezbrižnije.

Detalji

- Odluku o sufinanciranju školske prehrane za učenike osnovne ško le koji imaju prebivalište na po dručju Općine Lobor donijeli smo prvenstveno kako bismo njima i njihovim roditeljima olakšali sta novanje. Svjesni smo da je sve veći rast cijena, kako hrane, tako i ener genata udarac na kućni budžet ve likom dijelu naših mještana zbog čega im kroz sve mjere koje pro vodimo nastojimo pomoći – rekla je načelnica Ljubica Jembrih. Kako bi ostvarili sufinanciranje školske kuhinje, roditelji do 30. rujna mo raju predati zahtjev sa svom po pratnom dokumentacijom u Op ćinu Lobor, a svi detalji dostupni su na službenim web stranica ma. Pravo na sufinanciranje škol ske prehrane učenika u stopostot nom iznosu imaju kućanstva čiji

Započela izrada betonskih grobnih okvira na groblju u Lovrečanu

radova prema troš kovniku se procjenjuje na ukupno 149.800,00 kn. Rok za završetak ra dova ugovoren je do 10.10.2022.go dine. Prodajna cijena grobnih mje sta sa izrađenim okvirima utvrditi će se Odlukom Općinskog vije ća, nakon čega će zainteresirane stranke moći podnijeti zahtjev za kupnju grobnih mjesta. (zl)

član prima socijalnu pomoć, rodi telji troje ili četvero djece koja se redovno školuju te samohrani ro ditelji, dok pravo na sufinanciranje od 50 posto imaju roditelji čiji pri hodi po članu kućanstva ne iznose više od 2000 kuna mjesečno.

Od najmanjih nogu

Osim ove nove i hvalevrijedne od luke, Općina Lobor i ove godine su financira radne bilježnice, financi ra dodatni radni materijal, izlete i projekte te sufinancira prijevoz i smještaj srednjoškolaca u učenič kim domovima, a kao i svake go dine, prvašićima u Osnovnoj ško li Franje Horvata Kiša u Loboru i Područnoj školi Petrova Gora pr vog dana nove školske godine uru čeni su prigodni pokloni. Tom pri likom načelnica Jembrih poručila im je da budu hrabri, uporni i mar ljivi, a Općina će ih pratiti kroz ci jelo njihovo obrazovanje. - Naše stanovnike pratimo od najmanjih nogu što dokazuju i sve demograf ske mjere koje provodimo, a u tom smjeru nastavljamo i dalje. Opći na ulaže značajna sredstva u obra zovanje pa tako naše učenike pra timo kroz cijelu godinu i rado se uključujemo u sve projekte i ak tivnosti – zaključila je načelnica Jembrih te pozvala sve sudionike u prometu na dodatan oprez kako bi najmlađi stanovnici Lobora na putu prema školi bili sigurni. (zl)

Izaslanstvo Općine Kumrovec i LAG-a Zagorje-Sutla tijekom proteklog tjedna boravilo je u Bugarskoj u sklopu jednog projekta Europa za građane

KUMROVEC - Projekt u sklopu programa Europa za građane ko ji objedinjuje europska mala povi jesna mjesta, a u koji je uključen i naš Kumrovec imao je svoj na stavak prošlog tjedna u Bugarskoj. Osam zemalja

Više o samom projektu i njego vim počecima rekao nam je ku mrovečki načelnik Šplajt. – U ovaj projekt uključeno je osam zemalja: Španjolska kao nositelj projekta, Portugal, Italija, Belgija, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Latvija i Hr vatska. Bitno je spomenuti da se u taj projekt uključio LAG Zagor je-Sutla još s bivšom voditeljicom Tajanom Broz. Projekt je uspješ no započet 2018. godine u Španjol skoj, ali se odužio do 2022. Trebao je završiti 2020., no, nažalost zbog Covida je sve to malo produženo i nekako je ispalo iz planiranog ter mina – upoznao nas je s projektom europskih malih povijesnih mje sta Šplajt. Nakon višednevnog bo ravka u bugarskom gradu Bolya rovo Šplajt nam je prenio svoje svježe dojmove. - Projekt smo za vršili u gradu Bolyarovo smješte nom na jugoistoku Bugarske, koji je bio uključen u taj projekt na če lu s gradonačelnikom Hristovom. Jako su nas lijepo ugostili i pre zentirali nam svoju kulturu, povi jest, gospodarstvo te svoja životna iskustva, običaje i specifičnosti. Ja ko smo se ugodno osjećali, nije bi lo ni minute praznog hoda. U ta če tiri dana što smo bili u Bugarskoj možemo reći da smo stekli i neka nova kvalitetna prijateljstva i stvo rili pretpostavke buduće suradnje – rekao je Šplajt te najavio brati mljenje s dva mjesta iz Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Primjeri dobre prakse – Sljedeće godine u svibnju u Ku mrovcu trebali bi se pobratimiti s makedonskim mjestom Berovo te bugarskim Bolyarovo. Napravit ćemo sporazum o bratimljenju, a Kumrovec tu već ima iskustva. Pobratimljeni smo već s francu skim Descartesom i s Fažanom te sa slovenskom Bistricom ob Sotli. Tim ćemo sporazumom utvrditi

"Sljedeće godine u svibnju u Kumrovcu ćemo se pobratimiti s makedonskim mjestom Berovo te bugarskim Bolyarovo"

na koji način će se odvijati surad nja na različitim područjima dje lovanja, dakle kroz obrazovanje, gospodarstvo, kulturu i ono što će biti posebno naglašeno – kroz ze lenu tranziciju. Ono što je poseb nost nas Kumrovca, kako ga mi vo limo zvati "najpoznatijeg sela na svijetu" je ime Josipa Broza Tita,

kojeg podjednako cijene u cijelom svijetu – kaže Šplajt. U Bugarskoj je zagorsko izaslanstvo naišlo na mnoge primjere dobre prakse ko ji bi mogli biti primjenjivi i u na šoj sredini. - Koliko god mi imali predrasuda o tome da oni mož da nisu dovoljno razvijeni, u Bu garskoj možete doživjeti i jednu drugu razinu. Posebno su dojmlji vi središnja Bugarska s fascinan tnim gradom Sofijom i njihova obala uz Crno more koja podsje ća na Jadransko more. I u nekim bismo se stvarima mogli ugledati na njih, kako je to sve lijepo i kvali tetno posloženo. Bugari su menta litetom i razmišljanjima slični na ma Hrvatima i zato mislim da će i daljnja suradnja biti plodonosna –pun je pozitivnih dojmova iz Bu garske Šplajt. (Davor Žažar)

Na obnovljenom igralištu pored Gimnazije

Savjet mladih grada Zaboka organizirao odbojkaški turnir

Odbojkaško igralište kod zabočke Gimnazije obnovljeno je u sklopu projekta 'Uzmi pare i napravi nešto za mlade'

ZABOK - Kako bi obilježili završe tak ljeta, ali i obnovu igrališta, Sa vjet mladih grada Zaboka organizi rao je turnir u odbojci, koji se igra danas, kod zabočke Gimnazije An tuna Gustava Matoša. - Ovo smo odbojkaško igralište uredili preko projekta 'Uzmi pare i napravi nešto za mlade'. Odnosno, projekt uređe nja pokrenuo je Savjet mladih, a sa

'Ovim turnirom želimo promovirati zdrav način života, igru i rekreaciju'

mo nabavu i financiranje uređenja odradio je Grad Zabok – pojasnila je predsjednica Savjeta mladih gra da Zaboka Mihaela Visinski. Savjet mladih u Zaboku djeluje kao sa vjetodavno tijelo Gradskog vijeća, osmišljajući i predlažući projekte koji se tiču mladih u zajednici, sto ga je i uređenje odbojkaškog igrali šta bio jedan od takvih projekata. Na prvom odbojkaškom turniru koji se održava danas sudjeluje nekoli ko mješovitih ekipa, koja se bore za vrijedne nagrade. – Ovim turnirom želimo promovirati zdrav način ži vota, igru i rekreaciju – zaključila je predsjednica Savjeta. (J. Klanjčić)

Kazališno - likovni susret za mališane u Gredicama i Rakovcu

KLANJEC - Veselo je bilo prošlog če tvrtka u Gredicama i Rakovcu. Na ime, u okviru Klanječkog kulturnog ljeta Kulturni centar Klanjec i Grad ska knjižnica "Antun Mihanović" orga nizirali su malo kazališno gostovanje za najmlađe. "Šareni svijet" razveselio je mališane razigranom interaktivnom predstavom u vatrogasnom domu u Gredicama i po prvi puta u vatroga snom domu u Rakovcu. Osim kaza lišne predstave djeca su se imala pri liku okušati i u likovnoj radionici pod vodstvom mag.art. Adrijane Čelec. Na kraju raspjevane radionice djeca su bila bogatija za jedno lijepo likovno iskustvo, a kao uspomenu na ovaj lijep susret sa sobom su ponijeli vlastite li kovne radove. (Davor Žažar)

"Bugari su mentalitetom i razmišljanjima slični nama Hrvatima i zato mislim da će i daljnja suradnja biti plodonosna"

Zahvaljujući mladome glumcu Denisu Bosaku iz Poznanovca:

Zagorje dobilo Boss Teatar

POZNANOVEC - Zahvaljujući mladome glumcu Denisu Bosaku iz Poznanovca, rođenom 1992. go dine, Zagorje je dobilo Boss Teatar. Nekadašnji zlatarski gimnazijalac. koji je dvije godine studirao na za grebačkom Filozofskom fakulte tu (arheologija i indologija), 2013. upisao je studij glume na Akade miji dramske umjetnosti u Zagre bu, na kojoj je i diplomirao 2018. godine. O njemu kao glumcu više se u javnosti čulo otkako je počeo nastupati u varaždinskom HNK. Možda i zato što su mnogi iz Kra pinsko-zagorske županije organi zirano odlazili u barokni grad na kajkavske predstave. Denis ih je opčinio ulogama fiškala Vrtirepa u komediji "Čini barona Tamburla na", arheologa Željka u "Cigle svete Elizabete", a nadasve kao pohlepni Smolko u "Matijašu Grabancijašu Dijaku", sve tri u režiji Krešimira Dolenčića. U međuvremenu počeo se baviti i dramskom pedagogijom. K tome, glas mu se čuje u mnogim crtićima, a ima i iskustvo pred ka merama.- Izdvojio bih serije Der Kroatien Krimi, Crno - bijeli svijet, Ko te šiša te filmove The Match i Za ona dobra stara vremena- kaže Denis koji je ljeto proveo na Korču li, igrajući u dramskoj operi "Opsa da Korčule" u režiji Branke Cvitko vić i produkciji Opere B.B. Baveći se pedagogijom i predajući glumu u zagrebačkim učilištima, nerijet ko su mu prilazili roditelji rekav ši kako svaki tjedan voze djecu iz Zagorja u Zagreb, kao što su i nje govi njega kad je bio u dječjoj do bi, što ga je ponukalo otvoriti ško lu glume u našoj županiji. - Tako je nastao Boss Teatar! Škola glume, naime, nije namijenjena samo bu dućim glumcima, redateljima, pis cima ili uopćeno "kulturnjacima"! Bit će prilika istražiti svaki poten cijalni smjer koji pojedinca zani

ma. Mnogi moji kolege iz učilišta koje smo pohađali kao osnovnoi srednjoškolci, danas su odvjetni ci, menadžeri, liječnici, profesori… Svatko od njih potvrdio mi je ka ko im je najviše od svega pomogla škola glume. Zašto? Zato što, a to je i ono na čemu zasnivam temelje nastave, polaznici ne uče samo glu miti već kroz dramske vježbe, im provizacije i igre (ovisno o uzrastu) uče brzom razmišljanju i donoše nju odluka u trenutku, snalaženju u nepredvidivim i neugodnim si tuacijama, izražavanju svojih misli i osjećaja na najbolji način. Mno ga djeca gube socijalnu snalažlji vost zbog novih tehnoloških dosti gnuća. Kako okrenuti strah, tremu, sram i neugodu u svoju korist i pretvoriti ih u šarm, otvorenost, hrabrost i pristupačnost, to su vje štine koja će dobro doći svakomeobjašnjava Denis naglašavajući ka ko upisi u Boss Teatar traju do 23. rujna prijavom na mail boss.tea tar@gmail.com. Mjesečna je rata 31 euro (u to ulaze dva sata tjedno plus dodatni satovi za predstavu i sama predstava). Za svoje polazni ke Boss Teatar će organizirati od laske u Zagreb na najbolje predsta ve u kazališta i filmske projekcije u kinima. Bit će i gostujućih preda vača. Kad je o predstavama Boss Teatra riječ, prva će imati premije ru 1. listopada u istarskom mjestu Tićan, u sastavu općine Višnjan. Riječ je o predstavi u kojoj četiri znanstvenika pokušavaju spasiti zagađeno jezerce, uz pomoć djece. Zabavno-edukativnog je karaktera, dio je euro projekta, a namijenje na je predškolskoj dobi i učenici ma razredne nastave. Osim Deni sa, sudjeluje i Iva Šimić Šakoronja, a redateljica je Arija Rizvić, publici znana s malih ekrana kao pobjed nica TV showa "Zvijezde pjevaju". (Željko Slunjski)

U Gornjoj Stubici održane

igre branitelja

Upaljeni su i lampioni kod Rudijeve biste u Spomen Parku Natjecali se u alki u tačkama, visećoj kuglani i pripremi kotlića

GORNJA STUBICA - U sklopu 25. Susreta za Rudija, održane su 8. Sportske igre hrvatskih branitelja i 4. Likovna kolonija, u organizaciji Udruge branitelja Domovinskog ra ta Sveti Juraj Gornja Stubica. Oku pljanje je započelo kod spomen bi ste Rudolfa Perešina u Spomen parku u Gornjoj Stubici, paljenjem lampiona za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje iz Do movinskog rata. Okupile su se bra niteljske udruge iz Krapinsko – za gorske, Vukovarsko – srijemske, Karlovačke, Sisačko – moslavačke i Zagrebačke županije, a događanju su nazočili i gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić, izaslanik župa na KZŽ, gradonačelnik Donje Stubi ce Nikola Gospočić te predstavnica Ministarstva branitelja voditeljica područnog ureda u Krapini Ivana Iskrić. Branitelji su se natjecali u kuhanju kotlića, alki u tačkama i vi sećoj kuglani, a najbolji su nagrađe ni diplomama za svoj uspjeh, dok su svi sudionici i uzvanici primili zahvalnice za sudjelovanje. Najbo lji u kuhanju kotlića su bili Hrvat ski Vitezovi iz Rugvice, drugo mje sto pripalo je Veteranima satnije Rebels iz Karlovca, a treće domaći nima, UBDR Sveti Juraj. U visećoj kuglani najbolja je bila 1. ekipa iz UDiVDR Bedekovčina, druga je bi la ekipa Veterana satnije Rebels, a treća 2. ekipa UDiVDR Bedekovči na. U Alki u tačkama najbolji su bili UDiVDR Bedekovčina ispred doma ćina iz UBDR Sveti Juraj, dok su tre ći bili Hrvatski Vitezovi iz Rugvice. Na 4. likovnu koloniju odazvalo se 29 umjetnika iz Krapinsko – zagor

ske, Zagrebačke, Varaždinske, Me đimurske, Ličko – senjske i Splitsko – dalmatinske županije, kao i neko liko gostiju iz Slovenije. Organizato ri zahvaljuju svima koji su pomogli

u realizaciji sportskih igara i likovne kolonije te Općini Gornja Stubica fi nancijskoj potpori te Zrinski Stakor koja svojim fotoaparatom prati do gađanja Udruge. (jk)

Sufinanciranje školske kuhinje u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - Općina Zla tar Bistrica će u ovoj školskoj godi ni, od 1. listopada zaključno s lip njem iduće godine, sufinancirati ili financirati školsku kuhinju za osnovnoškolce sa svog područja. Pravo na financiranje školske ku hinje u punom iznosu ostvaruje

roditelj ili staratelj ako je bilo ko ji član zajedničkog kućanstva ko risnik nekog prava u sustavu soci jalne skrbi, za djecu ratnih vojnih invalida Domovinskog rata te ako troje ili više djece polazi osnovnu školu. Pravo na sufinanciranje 50% školske kuhinje ostvaruje samo

hrani roditelj te roditelj odnosno staratelj čiji prihod po članu do maćinstva ne iznosi više od 1.250 kuna mjesečno. Zahtjev za finan ciranje/sufinanciranje školske ku hinje podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Zlatar Bistrica zaključno s 20. rujna. (zl)

Denis Bosak

u

Željko Slunjski KRAPINA

Dva festivalska koncer ta, retrospektivni i pu na dvorana publike i večer novih skladbi, s ne baš prepunom dvoranom, 22 no ve popevke, nekoliko vrsnih pjevač kih debitanata, nostalgija za proš lim festivalskim vremenima i nada u budućnost kajkavske popevke… sve su to obilježja 57. Festivala kaj kavskih popevki, koji je bio dobro organiziran i pridonio je afirmaci ji kajkavskoga govora i jezika, ali i potvrdio seriozni ugled koji uživa među glazbenim znalcima. Nikad se još u festivalskoj dvorani nisu čuli uzvici "bravo" zadovoljne pu blike, što se dogodilo u petak, 9. ruj na, na retrospektivnoj večeri. Bili su to sjajni trenuci šetnje u festi valsku prošlost, putovima koje je za tu večer osmislio Radovan Novi na, tajnik Društva za kajkavsko kul turno stvaralaštvo, koje se i ovoga rujna dokazalo dobrim organizato rom. A u toj šetnji zadovoljno su su djelovali premijer Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. U dvorani je bila atmosfera kakva se samo poželjeti može, posebice kad je u pitanju 15. rođendan koncerta "Popevke za na vek". Na pozornici se čak i plesalo. Supružnici, Mirjana Žutić i Martin Franja, nekoć plesni profesionalci, svojim umijećem upotpunili su oku ugodna scenska zbivanja.

Dea je v Krapini doma Izvođači redom u dobroj pjevač

"Katice za sve"

krapinskog

Na svakoj velikoj priredbi postoje sudionici bez čijeg cjelovitog angažma na nema uspjeha. U Krapini to su Radovan Novina i Toni Eterović, ali i dr. Nenad Kukovačec, krapinski stomatolog koji godinama diskretno obav lja razne zadaće, od "dječjega kaja" do festivala. A Radovan pak mora dr žati sve konce u rukama, od organizacije probi u Zagrebu, kontaktiranja s pjevačima, raspodjeli ulaznica, pregovorima s HRT-om, k tome je i tek stopisac popevke "Srebreni trak" sa skladateljskim potpisom Nenada Ku kovačeca. Reklo bi se "mi smo tu navek", k tome u stalnom društvu s Bo janom Jambrošićem. A Toni- aranžira, snima izvedbe pjevača u studiju, popravlja što treba kako bi popevka ljepše zvučala, svira u orkestru… Za gorci bi rekli "Katica za sve".

koj formi. Za mnoge otkriće je bi la mlada glumica Dea Presečki, ali ne i za svoje krapinske sugrađane koji dobro poznaju njezine talen te koje nova članica varaždinsko ga HNK uspješno razvija. K tome jedna je od "puca štruca" koje su

pratile odlično raspoloženoga Ro nalda Brausa koji je uživao u plje sku publike i uzvicima pjevajući, čini se trajno aktualnu, popevku Hrvoja Hegedušića, iz festivalske 2010. godine, "V Remetinec" (zagre bački zatvor, op.a.). K tome i sama

nije znala "kak vragu na rep stati". Nekoliko vrsnih opernih solista, zagorske sopranistice Josipa Lon čar, Lucija Jelušić i Barbara Suho dolčan te raskošan tenor Filip Fili pović iz zelinskoga kraja, svojim su nastupima podsjetili na festival ska vremena kada su na krapinskoj pozornici pjevali najveći umjetni ci hrvatske vokalne reprodukti ve. Primjerice, Filip Filipović, čiji je glas odnjegovan u klasi Giorgia Suriana na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, pjevajući vokalno za htjevnu popevku Julija Njikoša "Ti još ne znaš" iz festivalske 1973. go dine, podsjetio je na tadašnjeg in terpreta Krunoslava Cigoja. Pjevač u usponu i zvijezda HRT-ove emi sije A strana, Matija Cvek, jamačno će biti sudionik idućih festivala, ne samo u retrospektivnoj večeri. Pu blika nije štedjela dlanove, veselo nagrađujući sve izvođače, od Mie Dimšić do pjevačice predivna gla sa, Tanje Mršić, koja je pjevala po pevku Varaždinca Zvonka Preseč kog "Daj dojdi, daj dojdi", kojemu je s pozornice upućena rođendanska čestitka. Sa zanimanjem se iščeki vao nastup popularnog splitskog pjevača Joška Čaglja, tim više što je vrstan zabavljač Jole želio pje vati kultnu "Suzu za zagorske

Umirovljenik

Dugogodišnji umjetnički ravnatelj festivala Siniša Leopold, čije je ime sinonim za tamburicu, na ovogo dišnjem festivalu za dirigentskim pultom bio je u novom statusu –kao umirovljenik HRT-a. Naime, od travnja je u mirovini nakon što je 37 godina bio na čelu Tamburaškog orkestra HRT-a, bez čijeg je sudje lovanja Krapinski festival nezami sliv, i 47 godina prisutnosti u radu orkestra. Ne daj se, Siniša, jer pje va se "godine nisu važne".

Radovan Novina i Toni Eterović

Siniša Leopold

Retrospektivnu večer posjetio je i premijer Andrej Plenković

Druga festivalska večer

Lucija

Sjajan

ovogodišnjeg izdanja Tjedna kajkavske kulture u Krapini kojeg je posjetio i premijer Andrej Plenković

Festivala u dvorani su se čuli uzvici 'Bravo'

retrospektivnoj večeri. Bili su to sjajni trenuci šetnje u festivalsku prošlost, putovima koje je za tu večer osmislio Radovan toj šetnji zadovoljno su sudjelovali premijer Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs

Gordana Ivanjek Tušek i Iva Rano gajec Inkret.

nje krapinske sudionike, baritona Miroslava Živkovića i ikonu kaj kavske popevke, rođenu Krapin čanku odraslu u Pregradi – Viš nju Korbar. Dio festivalske večeri bio je posvećen njihovoj osvjedo čenoj i dugoj ljubavi prema "Kra pini". Glumica (i pjevačica) Marija Jerneić rođ. Borić kazivala je Viš njine stihove "Tak bi rada", koje je davnih godina uglazbio Vili Ča klec, ali Višnja je tu popevku pjeva la tek na svojem posljednjem festi valskom nastupu 2010. godine. A na nezaboravnu kajkavsku doajen ku i popevke "Tancaj, tancaj", "Šala bila, šala bu" i "Pri veseloj Zagor ki" svojim vrsnim izvedbama pod sjetili su Anita Huđek, Ivan Benc,

Nove popevke – kaj bu – bu! U večeri novih popevki bile su izvedene 22, koje je odabralo pro sudbeno povjerenstvo. Vrijeme će pokazati je li će koja nadživjeti i postati evergreen. Prije nekoliko dana najavljeni dolazak predsjed nika Republike, Zorana Milano vića, nije se ostvario, jer je pratio međunarodnu vaterpolo utakmicu u Splitu, ali zato je Kvartet Gubec u kišovitu Krapinu popevkom "Za pajdaše" donio dašak Mediterana. Kao što nas je Zdenka Kovačiček s Juricom Hotkom i dvojicom vr snih trubača iz Zagorja odvela u Mexico. Publika je pozorno sluša la sve izvedbe. Atmosfera u gleda lištu i nije mogla biti kao na retros pektivi, jer su se izvedene popevke prvi put čule. Ma što pjevali pose bice dojmljivAdam Končić, raspje vani Bojan Jambrošić, simpatični tata i kći Aurelija i Antun Stašić, raspoloženi Kvartet "Gubec"… ja mačno u Krapini uvijek mogu ra čunati na potporu publike, isto kao i "Ilirci" čiji svaki nastup vraća sje ćanje na Viktora Crneka. Ne posta je se lako miljenikom!

"Moj naklon" Jasni Bilušić Uopće, na ovogodišnjem festiva lu osjetila su se nova skladateljska strujanja, a čulo se i pjevanje neko liko novih izvođača. Više ne pjevaju samo glumci, nego i sportaši, kao, primjerice, bivši odbojkaš i magi star ekonomije Matej Mudrovčić, sugerirajući autorskom pjesmom

"Posluhni si savet". Nije samo on bio ovogodišnji debitant, nego i glumica "Komedije", poznata i kao jazz pjevačica i TV voditeljica Jasna Bilušić. Publika ju je vraćala na po zornicu, oduševljena izvedbom po pevke "Vrni se, sinek" Antuna To mislava Šabana. K tome u prelijepoj narodnoj nošnji, čija je prezentacija još jedna festivalska vrijednost. Na klonost publike osjetila je i riječka čakavka Martina Majerle pjevajući "Ljubek moj" skladateljske zvijezde MIK-a Aleksandra Valenčića. A kad je o ljubekima riječ, Gordana Iva njek Tušek svojem je ljubeku Žar ku čestitala rođendan njegovom po pevkom "Ljubaf nema kraj". Hajde da joj povjerujemo!? Najneugodni je su se osjećale članice Ženske vo kalne skupine "Ive" iz Ivanić Grada. Zbor KUD-a Ilirci na otvorenju ve čeri trebao je (i pjevao je) " Popevku za Krapinu" Tonija Eterovića i Kra pinčanke Marije Hlebec, a netko iz HRT-a nesmotrenošću na pozorni cu je poslao ivanićgradske gospođe, koje su ostale u čudu, nijemo sto jeći dok su "Ilirci" pjevali. Kako bi Višnja Korbar pjevala "šala bila, šala bu". Posebnu pozornost zaslužuju bednjanski "Kavaliri" i humska kla pa "Kmeti", ponajprije zbog izvedbi svojim zavičajnim govorom,publici uvijek zanimljivim. Uspješnosti i ukupnome dojmu svake priredbe pridonose i voditelji. Maja Cigle nečki i Ivan Fedor taj su posao oba vili nenametljivo i diskretno, ona ko kakav voditeljski par i treba biti, podsjećajući na nekadašnje neza boravne krapinske voditelje, Mar tu Tomljenović i Ljubu Jelčića.

Posljednja festivalska večer, na kojoj su uzvedene 22 nove popevke, bila je prilika da svoj kratki osvrt na Tjedan kajkavske kulture daju i krapinski gradonačelnik Zo ran Gregurović te župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar. Gradona čelnik Gregurović rekao je da je Festival kajkavskih popevki prepoznat ne samo u našoj domovini nego i puno šire. - Kada negdje dođete, ljudi znaju za krapinskog pračovjeka i krapinski Festival. Kroz tih 57 godina etablirao se niz pjesama i zna čajnih izvođača i svi s nestrpljenjem čekaju svake godine novi Festival, nove po pevke, da vidimo što će se novo ponuditi. Bilo bi dobro da to prepoznaju radio sta nice, da te pjesme vrte i da uđu u uho jer ima stvarno novih, lijepih popevki, a ima i puno posjetitelja i puno je ljudi došlo usprkos nevrijemenu. Sadržaji su bili jako do bro posjećeni i to mi je posebno drago – rekao je Gregurović. Župan Željko Kolar istaknuo je da je čitav

Za dušu za spomenek

Lojtre

Rieč "lojtra", a z tem i sa me lojtre h dva cajta hu mene su napravile te, da fejst gruntam. Kak i za kaj vam zdej napišem. Gda sem ja išla h prvi ra zred prie točne šezdeset ljiet, niesme mam h ško lje pisalji i čitalji. Najprie sme prve polugodište vljieklji sakojačke crte, ri salji kruge i kaj česa dru guga. A pravuga čitanja je bilje tek h drugem polu godištu. Nas su vučitelji ce najprie vučile pripovi edati o semu onomu kaj je bilje na sljika. One su nam te h školje poveda le, a mi sme doma još mo ralji par put, jedni starci, drugi z braču, a nekteri nikak, nafčite se spripo viedati kaj na sljike vidi me. Jednuga dana, vuči teljica je obrnula ljist na terem je bila sljika dieč juga igraljišta, kakvuga sme mi same moglji vi deti na sljika. Bilje je na risane pune dece. I unda je vučiteljica počela priču: "Djevojčice i dječaci se igraju na igralištu……" Pripoviedala je kak se jedni loviju, drugi se ško laju…… Jeni se penju…. I baš gda je rekla kud, me ne je moja pajdašica ne kaj pitala i niesem čula "kud se penju". Bila sem huda i na vučiteljicu kaj nie več ponovila, a bila sem huda i na pajdašicu. Gda sem okol od svoje pajdaše pitala, kaj je rekla kud se deca pentraju, ni šče mi nie štel reči. Jedni morti radi toga kaj su bilji jaljni, a drugi niesu morti ni znalji kak i ja. Na sljike su se deca pentrala po loj tre, alji tak nie rekla vu čiteljica. Ščem sem došla dima, navike je mama pr ve pitala kak je bilje ško lje, kaj sme delalji i kaj je zadača. Poviedala sam je kaj imame z nafčiti pri čati, kak se deca na igra lišču igraju i kak se jed ni pentraju po lojtre, alji vučiteljica nie rekla da se lojtra zove lojtra. Nie ni moja mati znala kak se lojtre velji po gospodski, pak sme išle h selje pitat, skup s knjigu. Ni h selu mame nie znala poveda ti suseda Holja, ni njenja čer. I dok sme tak grunta lji kak se lojtram velji, do šel je sused Dragec, teri je išel za šegrta dima. Gda sme popitale njega kak se lojtram velji, on je one kaj z topa rekel. "Joj pak te su vam ljestve!" Ma ma i ja do doma sme go vorile ljestve, ljestve, da nej pozabile. Ljiepe sem

unda ja tak napifčila pri poviedati, kaj na sljike vi dim i zapamtila da su loj tre, ljestve. Onak, malje mi nikak nie bilje jasne za kaj lojtre niesu lojtre, i za kaj tak nemreju biti, nek njim je ime, ljestve. I pune put sem h školje imiela kazne, z ocenami, makar se bila odlikaš. Jer mi nikak nie bilje jasne za kaj je šoštar postolar, za kaj je rafung dimnjak, za kaj kladivec mora biti če kić….. I gda denes grun tam baš radi toga kaj sem imiela rada tu domaču rieč, niesem nigdar k sr cu zela "gospocke" rieči, a da o stranjskem jeziku da ni ne govorim. Pune put me ta moja ljubaf pre ma domače riečja koštala i posprdnuga prišveljka, seljačica, Zagorka, ne raz meme te. Nu kaj god oni govorilji, ja se niesem da la. Zdej bi "oni" ilji takvi kaj su mene zvalji selja čica ilji da me ne razmeju štelji nekaj odglumiti, kak ljubaf prema domače rie či. Nejde te tak. Jezik njim se trga jer ga nemreju fr kati kaj bi domaču rieč reklji. I evo drugi moj diel priče. Mojom hnuku teri je išel h prvi razred, ma ti je rekla da mu na loj tre visi igračka. Gde? Na lojtre, vanje. Poišči. Iskal je i nie našel. Unda je išla ž njim i pokazala gde vi esi igračka. A on je rekel, da je igračka na ljestva, a ne na nekakve lojtre. Nie diete krive. Ni starci, a ni ja. Krive je društve tere je tie dragi kaj, te drage rieči zatrahižilje na ljiete i lji ete. Poljehku, alji sigurne nestajeu. Zabadaf imaju "simpozije", pišeju rieč nike….Od sega toga nič, Rieč treba živrti h govo ru ljudi. Če nie tak ni sto riečnike ni skupe ga ne spasi. Ostal bu same slo ve na papieru, a rieči i še ga našuga draguga Zagor ja buju hgasle kak i svieča tera nema duguga stiena i voska. Jezik da bi živel mora se rabiti. Moralji bi deca od vrtiče pak do veljike školji, a posebne doma govoriti po doma če. Unda ne straha da se buju te drage rieči, šege i kaj česa drugoga zgubilje. One bu zasajene h naše življenje i unda se ne mo glje dogoditi da veljiš do maču rieč i da te ne raz meju. Za te su krivi oni z kravatljini teri su nie za štitilji dragi kaj, nek su ga delji h "vetrinu" z teruga kak njim trieba obrišeju prašinu.

Najvažniji krapinski

za kajkavsko stvaralštvo

KRAPINA - Tjedan kajkav ske kulture u Krapini, osim krune manifestacije, Festi vala kajkavske popevke, do nio je niz zanimljivih i vri jednih događanja. Još prije njegova službenog počet ka Tjedna otvorena je izlož ba "Sve boje Krapine", čiji je autor Zdravko Hršak. Pasi onirani ljubitelj umjetnosti, ali i kolekcionar, upriličio je u privatnom ugostiteljskom objektu, PUB&restoran Kramberger, jedinstvenu izložbu slika s motivima Krapine. U prostoru primje renom za manje kulturne događaje, izložio je slike se dam živućih i pet autora koji više nisu s nama. Nadahnu će su nalazili u krapinsko me okruženju, a sada je Hr šak njihova 32 djela izložio na jednome mjestu. Neka su iz njegove kolekcije, ne ka su posuđena iz krapinske Galerije, a neka su za izlož bu ustupile obitelji Gregu rović, Kranjec-Čižmek, Gal i Novina. Izdvojimo zatim 'mali kaj', odnosno prired bu "Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu". Na natječaj prispje lo je 188 najuspješnijih lite rarnih radova dječjeg kaj kavskog stvaralaštva iz 50 osnovnih škola što je bio te žak zadatak za tročlano po vjerenstvo koje je na kraju odabralo 64 pjesme za ti skanje u zbirci, od kojih se njih 49 u interpretaciji uče nika OŠ Ljudevit Gaj Krapi na izvodio tijekom Tjedna

Na Recitalu kajkavskog pjesništva je izvedeno 38 pjesama, čije je stihove kazivalo osam dramskih umjetnika raznih generacija

Izložbu 'Krš i špilje sjeverne Hrvatske

kajkavske kulture. Održa na je 1. dramska večer ka zališnih amatera, a u crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu održana je misa s kajkavskim pjesma ma. U srijedu je u Muzeju krapinskih neandertalaca otvorena izložba "Krš i špilje sjeverne Hrvatske", a u dvo rištu Galerije Grada Krapine održana je glazbena slušao nica "Kaj na šelak gramo fonskim pločama: kajkavska popevka u rano doba disko grafske industrije u Hrvat skoj". Istaknimo i Recital kajkavskog psjeništva. Tro članom prosudbenom po vjerenstvu jamačno nije bilo

Piše: Nevenka Gregurić

raznim sadržajima, živjela punim plućima

tjedan dokaz je da stvaralštvo nema s aha

lako od 224 prispjelih ostvarenja na natječaj, odabrati stihove 56 autora, koji su tiskani u prigodnome zborniku nazvanom "V praznoče živim". Na recitalu je izvedeno 38 pjesama, čije je stihove kazivalo osam dramskih umjetnika raznih generacija: Biserka Ipša, Sara Stanić, Kristijan Potočki, Silvio Vovk, Lovro Juraga, Mateo Videk i posebice interpretativno nadahnuti Denis Bosak i Dea Presečki. Prigodne darove dobili su Dragica Reinholz (Zlatar), Vladimir Šuk (Oroslavje), Vladimir Podgajski (Petrovsko) i Tomislav Ribić (Varaždin), čije je pjesničko stvaralaštvo prosud-

beno povjerenstvo posebice naglasilo. Održan je i tradicionalni susret mama i beba u plavoj dvorani Gradske knjižnice pod nazivom "Librići – ponovni susret", a kod Gradskog paviljona u parku održao se Dječji bogat radionicama i igrama za najmlađe, a istovremeno kod

SŠ Krapina otvoren Čokobar i Plac suvenira. Bogat je bio i zabavni program, pa se tako Krapina može pohvaliti uspjelim Vinskim placom na kojem su nastupali i popularni izvođači te koncertima The Frajli, Joleta i Gazdi na Trgu Ljudevita Gaja. (žs, zl)

23/9/-2/10/2022

Petak, 23. rujna

Galerija izvorne umjetnosti Zlatar 19.00 Otvorenje 53. Dana kajkavske riječi /uz KPD „Zlatarjeve“/ i izložbe slika članova likovnih udruga KZŽ Park hrvatske mladeži, Zlatar 20.00 Glazbeni program: DJ Joshko 21.00 KONCERT: MASSIMO

Subota, 24. rujna

Bajeri Vinipotok 7.00 37. Kup DKR u lovu ribe udicom na plovak /ŠRD „Pastrva“/ Igralište ŠTK Zlatar 8.00 Zlatar Open - Turnir tenisača KZŽ pojedinačno Igralište Osnovne škole Zlatar 16.00 Dječje sportske igre /DND Zlatar/ Park hrvatske mladežI, Zlatar 18.00 Park kviz /Vulkanci/ 20.00 Koncert: Srna udovica i tvoja mama

X. TU V BELCU SME DOMA

VRT DVD-a BELEC - SENJUF /sajam OPG-ova 18.30 Noć pod lampašima /revija folklora, Belečke mažoretkinje i gošće, OŠ Belec, Hrvatski gajdaški orkestar i gosti, KUD Belec i gosti/ 20.00 KONCERT: FIŠKALI

Nedjelja, 25. rujna

X. TU V BELCU SME DOMA 9.00 Svaki korak je važan /organizirana hodnja ljubitelja prirode do planinarske kuće Belecgrad uz vodstvo HPD-a Belecgrad/ Vrt DVD-a Belec - Senjuf /sajam OPG-ova 13.00 Vatrogasna vježba VZ Grada Zlatara /DVD Belec/ 14.00 Glazbeni program: TS ANTIQUE Crkva Marije snježne, Belec 17.00 Koncert Varaždinskih baroknih večeri: Teresa Duarte, sopran i Tiago Matias, lutnja VRT DVD-a Belec 18.30 Koncert: HOHŠTAPLERI

Ponedjeljak, 26. rujna

Gradska knjižnica Zlatar 18.00 Predstavljanje zbirke pjesama „Držim se za zrak“ Dragice Reinholz

Utorak, 27. rujna Župna crkva UBDM, Zlatar 19.00 Koncert: Milan Hibšer, orgulje

Srijeda, 28. rujna

Galerija izvorne umjetnosti Zlatar

17.30 Cijepljenje u starijoj životnoj dobi – predavanje, dr. Ivan Lipovac,voditelj Hig.-epid.odjela ZZJZ KZŽ Važnost kretanja u zreloj životnoj dobi – predavanje, dr. Ranko Miholić, spec. obitelj. med. /Udruga umirovljenika povodom Međunarodnog dana starijih osoba/

Šator kod Osnovne škole Zlatar

19.30 BEBA – kazališna predstava KEREKESH TEATRA

Četvrtak, 29. rujna Park hrvatske mladeži, Zlatar

17.30 Ulični zabavljači /štular Suncokret, klaunovska ulična animacija i žongler/ Glazbeni program: DJ Nick Šator kod Osnovne škole Zlatar

18.00 Svečana priredba povodom 180. obljetnice školstva u Zlataru

Petak, 30. rujna

Gradska knjižnica Zlatar

18.00 Prehrana i suplementacija za zdravlje žena u menopauzi, perimenopauzi i postmenopauzi – predavanje i radionica /Nenad Bratković, mag. nutricionizma, univ.mag.pharm./

Park hrvatske mladeži, ZLatar

17.00 Po domači - predstavljanje obrta i OPG-a / Udruženje obrtnika Zlatar/ Izložba old timera /VW Buba klub Hrvatsko zagorje/ 20.00 Koncert: ELIKSIR

Subota, 1. listopada

Šator kod Osnovne škole Zlatar

10.30 Dječja likovna izložba „Čovjek čovjeku“

12.30 53. Zbor malih pjesnika Moto klub Wild Riders Goldtown 15.00 Dan otvorenih vrata /defile motocikala,zabavni program/ Park hrvatske mladeži, Zlatar

15.00 Po domači - predstavljanje obrta i OPG-a /Udruženje obrtnika Zlatar/ Po starinski /Udruga žena u Zlataru/ IX. Izložba gljiva Gljivarskog društva „Medenka“

19.00 Pajdaško sprehajanje Koncert: ČAROBNJACI

Nedjelja, 2. listopada Park hrvatske mladeži, zlatar 9.00 Start MTB i trail utrke „Lastinim putevima 2022.“ /SD „Lastavica/ 9,00 Po starim gradovima Ivančice: Pusti Lobor - Oštrcgrad - planinarska kuća na Majeru - pohod u organizaciji HPD Oštrc, Zlatar Šator kod osnovne škole Zlatar 17.00 51. Festival dječje kajkavske popevke Park hrvatske mladeži, Zlatar 19.00 KONCERT: ŠARMERI 22.00 Zatvaranje manifestacije uz vatromet Uz program u Parku hrvatske mladeži u Zlataru – ugostiteljska ponuda. www.dani-kajkavske-rijeci.eu www.zlatar.hr; www.tzgzlatar.hr

Generalni pokrovitelji: Hrvatski sabor, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija Pokrovitelj priredbi za djecu i mlade: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Grad Zlatar

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Jubilarni, 25. Susreti za Rudija i ove su godine izazvali veliki interes kod posjetitelja koji su se u nedjelju popodne 'slili' u Gornju Stubicu. I to ne samo u nedjelju, već i petak kada je održan spektakularni koncert Prljavog kazališta, kao i subotu, kada su održane radionice i demonstracije zanimanja vojni pilot za osnovnoškolce. Ipak, najatraktivnija i najposjećenija je bila nedjelja, koja je donijela još jedan veliki aeromiting na nebu iznad Gupčevog kraja.

Delegacije položile vijence

Susreti su otvoreni odmah poslije svečane svete mise, u Spomen parku kod Rudijeve biste, gdje su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće. Osim brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata te ostalih udruga i institucija, vijence su položili izaslanik predsjednika Hrvatske, zapovjednik HRZ – a brigadir Michael Križanec, iza-

Brigadir Križanec: 'Nosit ćemo zauvijek Rudija na umu, jer on je postavio standarde na kojima živimo i živjet ćemo. Uvjeravam vas da ćemo mi u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu činiti sve da zauvijek otmemo Rudija zaboravu'

slanik predsjednika Vlade državni tajnik Zdravko Jakop, izaslanik ministra branitelja Špiro Janović, saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić, delegacija Krapinsko – zagorske županije predvođena županom Željkom Kolarom te delegacija Općine Gornja Stubica predvođena načelnikom Jasminom Krizmanićem. Okupljene je u ime organizatora, Općine Gornja Stubica i Zagrebačkog zrakoplovno – tehničkog saveza Rudolf Perešin, pozdravio gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić, koji je istaknuo kako je u 25 godina otkako se održavaju Susreti uređen Spomen park, a uređuje se i Rudijeva Spomen hiža u Jakšincu, pa je tom prigodom zahvalio svima koji doprinose na bilo koji način da se manifestacija održava, kao i da se uređenje Spomen hiže privede kraju. – Sve kako bismo trajno očuvali uspomenu na Rudijevo životno djelo te mladima i djeci svjedočili o istini o Domovinskom ratu. Rudijeva ljubav prema domovini i ljudska i profesionalna dužnost odvele su ga u društvo istin-

Krizmanić: Rudijeva ljubav prema domovini i ljudska i profesionalna dužnost odvele su ga u društvo istinskih heroja, iako se on nije smatrao herojem

skih heroja, iako se on nije smatrao herojem. Učinio je ono što smatra da je dužnost svakog građanina Hrvatske, pridonijeti borbi za slobodom – rekao je Krizmanić.

Za mlađe generacije

- Ljudi kažu da vrijeme liječi rane, no to nije istina, pogotovo ne za njegove najbliže, jer taj gubitak ništa

ne može nadoknaditi niti umanjiti. Zato bih danas htio odati posebno priznanje Vama, gospođo Ljerka, jer nam niti u jednom trenutku niste dali drugačiju mogućnost, nego ovu koju imamo, da Rudija nosimo u srcu i radimo sve da bismo njegov lik i djelo prenijeli na mlađe generacije, upravo je u tome ključ. Kako je nekoliko puta rekao predsjed-

nik Zoran Milanović, mali je broj ljudi, najboljih ljudi, koji su u najkritičnijem

slavnom suprugovom preletu: sigurno ne bi mogao drugačije'

edukativne i demonstrativne sadržaje za osnovnoškolce te likovnu koloniju i susrete branitelja, a nedjelja svečano najvećih aeromitinga u Europi, koji je i ove godine privukao na tisuće posjetitelja u Gornju Stubicu

Kolar: Čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, no bilo je njih nekoliko koji su bili nešto drugačiji i ostavili neizbrisiv trag, među njima

Rudi

načelnika Grada Zagreba obratila se Vesna Helfrih te je istaknula kako građani Zagreba i cijela Hrvatska mogu s ponosom reći da se svi sje ćaju Klagenfurta i tog trenutka. Iza slanik predsjednika Vlade Andreja Plankovića, državni tajnik Zdrav ko Jakop istaknuo je kako je velika obaveza svih nas čuvati uspome nu na onu plejadu pobjednika ko ji su svojim životima i postupcima postali simbolom borbe za hrvat sku slobodu. - Jedan iz te ponosne viteške uspravne kolone je Rudo lf Perešin, jer trebalo je imati hra brosti i u vremenu mraka beskom promisno izabrati stranu pravde, predaka, puntara i slobodara. Ru di je odabrao Hrvatsku, bez obzira na prijetnje i izazove i svojim je ži votom pokazao kako ne postoji ni šta vrednije od slobode, kako slo bodu nitko ne daruje već se srcem, znanjem i ustrajnošću osvaja i pre daje budućim naraštajima – nagla sio je Jakop.

Važnost Rudijevog preleta Susrete je otvorio brigadir Micha el Križanec, zapovjednik HRZ – a i izaslanik predsjednika Zorana Mi

lanovića. – Nosit ćemo zauvijek Rudija na umu, jer on je postavio standarde na kojima živimo i živjet ćemo. Uvjeravam vas da ćemo mi u Hrvatskom ratnom zrakoplov stvu činiti sve da zauvijek otme mo Rudija zaboravu – rekao je, iz među ostalog, Križanec. Otvorenju Susreta s obitelji je prisustvovala

i Rudijeva udovica Ljerka Perešin. – Iako je prošlo 25 godina, meni je to sve još uvijek svježe i svake go dine to ponavljam, ali sretna sam da smo to 25 godina uspjeli održati na ovakvom nivou i da smo postali međunarodno prepoznati, a tome je doprinijela velika ljubav. Rudijev je prelet bio važan da pokaže svi

jetu da ne razmišljaju svi pripad nici tadašnje Jugoslavenske narod ne armije jednako. Bilo je moćnije sletjeti u Austriju, jer se tako svijet digao, a čuti da je Hrvat i da ne že li pucati po svom narodu odjeknu lo je daleko i to je pokazalo jednu drugu dimenziju rata. Bilo je teško, no Rudi ne bi mogao drugačije – re kla je Ljerka Perešin. Svoj su dopri

nos otvorenju Susreta dali i članovi i članice Župnog mješovitog zbora 'Vokalisti svetog Jurja', Ivica Kon tent i Puhački orkestar VZO Gornja Stubica te povijesne postrojbe Kra pinsko – zagorske županije – Kegle vićeva straža Kostel.

Spomen na Rudija

Letački program u poslijepodnev nim satima pratio se s nekoliko lo kacija po Gornjoj Stubici i šire, a centralno događanje bilo je smje šteno kod Spomenika seljačkoj bu ni, gdje su, osim preleta raznih le tjelica, MIG – a 21, helikoptera i skokova padobranaca, posjetitelji ma bili ponuđeni i drugi sadržaji, pa su tako mogli uživati u gasto po nudi i proizvodima domaćih OPG – ova. Organizatori su još jednom pokazali koliko je važno očuva ti spomen na Rudija, jednom ova kvom manifestacijom koja je odav no prerasla granice Hrvatske, a ne smijemo zaboraviti spomenuti i pohvaliti ni brojne službe i volon tere koji su dali svoj doprinos ka ko bi sve proteklo u najboljem redu.

'Mi smo ko djeca, i dalje se penjemo na binu da bi zabavljali sebe i publiku'

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Evo vas u Zagorju, u stubičkom kraju, kraju puntara, a publika vas dočekuje ispred spomenika Matiji Gupcu!

Bodalec: Poseban je osjećaj doći u stubički kraj, tu se dobro osjećam, kao Zagorec, obzirom da sam ja iz loborskog kraja, odakle su došli ve čeras i navijači, a moja žena i nje zina obitelj su iz Hižakovca. Tako da sam često i privatno u Zagorju.

Ljeto je bilo radno, kako je to izgledalo nakon poveće pauze?

Houra: Ispočetka je bilo dosta na porno, i sam sam se iznenadio. Za bendove poput nas koji imamo 43 godine konstantnog rada, stanka od dvije godine mogla je biti i po gubna, da se nismo pokrenuli, sva ki mjesec pauze duže bilo bi se te že vraćati. Nakon prvog koncerta, kad sam došao kući, osjećao sam se kao da sam dva dana svirao, koliko me sve boljelo. Još je dru

'Naše su pjesme nadživjele vrijeme u kojem su nastale. Tako da je zaista lijepo vidjeti mladu publiku pred nama, ponosni smo na to'

gi koncert bio preživljavanje, tek na trećem sam se počeo vraćati u formu. Tijekom ljeta sve je leglo na svoje. Danas se mnogi izvođači baziraju na 4 – 54 spotova, ne ra de ozbiljne koncerte da bi shvati li što je ro u rock'n'rollu potrošnja na bini i na koncertima. Mi smo iz nekog drugog vremena, pa znamo.

Koliko je falilo vama, toliko je i publici. Naime, Prljavo kazalište je bend koji već desetljećima svojoj publici daje jednu posebnu energiju. Danas je to uglavnom mlada publika, koja voli vaše pjesme. Koja je tajna Prljavog kazališta i dugovječnosti benda?

Houra: Život bez glazbe je ko hra na bez soli, bljutav je. Tako da na ravno da je sve to falilo i publici. Velik dio publike danas je gene racija video produkcije, koja ima predodžbu da nešto mora biti kao film i da kratko traje, a onda na

koncertima imaju priliku sudjelo vati, a ne da to bude kao online na stava, da nemaju pravog doticaja s glazbom, izvođačima. A koja je taj na? Može biti da je to i spoj našeg poziva, ljubavi i energije. Da bi ne što imalo pozitivan predznak, važ na je ona prva asocijacija koju uz to vežeš. Kad velite Prljavo kazali šte, prve su asocijacije 'Ruža Hr vatska' ili 'Ne zovi mama dokto ra', a što je više tih asocijacija, to je predodžba o bendu veća. A da se i dalje trudimo, to je neupitno. Mi smo ko djeca, i dalje se na bini zabavljamo.

Bodalec: Naše su pjesme nadži vjele vrijeme u kojem su nastale. Tako da je zaista lijepo vidjeti mla du publiku pred nama, da su pje sme koje su nastale davno prije te djece prešle s generacije na gene raciju, ponosni smo na to i penje mo se na pozornicu da bi zabav ljali i sebe i njih, da radimo ono u

čemu uživamo, to je razlog takve dugovječnosti benda.

Koncert ima i jednu posebnu konotaciju, obzirom da se održava povodom Susreta za Rudija.

Bodalec: Rudolf Perešin nam je

poseban, dodatni motiv. Svi zna mo koji je to povijesni moment bio u nastanku ove države i pre ma tome imamo veliko poštova nje. Vrlo je važno da se ta priča prenosi s generacije na generaci ju, kako bi oni koji dolaze naučili što je taj čovjek napravio.

Sve najbolje od Prljavog kazališta Mladen Bodalec i Jasenko Houra s bendom ponudili su publici na spektakularnom koncertu koji je okupio tisuće obožavatelja kojima nije smetala ni kiša koja se spustila u nekoliko navrata. Sve je bilo u znaku rock'n'rolla, a najveći hitovi pjevali su se uglas

'SAMO PUSTI NEK SVIRA GLASNO ROCK'N'ROLL' Prljavci 'zapalili' publiku spektakularnim koncertom ispred spomenika Matiji Gupcu, a nama su otkrili koja je tajna dugovječnosti benda

Prljavo kazalište su pod Giupčevom lipom dočekali načelnik Jasmin Krizmanić, Ljerka Perešin te Kornelia Vnučec i Marina Breber iz turističke zajednice

Mercedes Vilija Brebića ukraden je 1997. godine, a prije nekoliko dana, posredstvom Interpola, pronađen je u Bugarskoj, redovno registriran i u voznom stanju

Nakon 25 godina pronađen

Vilijev ukradeni Mercedes

KRK/ZLATAR BISTRICA - Osamdesetčetverogodišnji umirovljeni poduzetnik, Vili Brebrić, prije nekoliko dana (ne)ugodno se iznenadio telefonskom pozivu policije Grada Krka. Rekoše mu kako su mu jedva ušli u trag. Naime, Vili je prijavljen s prebivalištem u Gradu Krku, gdje ima kuću za odmor, ali boravište mu je u Zlatar Bistrici. Prvo se prestrašio policijskom pozivu, ali brzo mu je laknulo, jer u telefonskom razgovoru imao je što i čuti. Nakon 25 godina, posredstvom Interpola, u Bugarskoj je pronađen njegov ukradeni mercedes 200

'Baš sam se vratio s tržnice Dolac kupivši kiselo zelje, stavio ga u automobil i otišao u biro na uglu Draškovićeve i Vlaške ulice. Kad sam se vratio, mercedesu ni traga. Svašta sam poduzimao i mnogi su mi pomagali u traženju, no sve uzalud' Vili Brebić

d, redovno registriran i u voznome stanju.- Bio je star samo pet dana, s registracijskom oznakom Graza u kojemu sam godinama živio. Ukraden je oko podneva, prije Nove 1997. godine, u Novakovoj ulici u Zagrebu. Baš sam se vratio s tržnice Dolac kupivši kiselo zelje, stavio ga u automobil i otišao u biro na uglu Draškovićeve i Vlaške ulice. Kad sam se vratio, mercedesu ni traga. Svašta sam poduzimao i mnogi su mi pomagali u traženju, no sve uzalud. Austrijsko Wiener osiguranje odmah mi je nadoknadilo štetu, tako da sada mercedes pripada njima – kaže iznenađeni Vili, hvaleći Interpol. (Željko Slunjski)

U Stubici se dvjestotinjakokupilo kolekcionara Tomos motora

GORNJA STUBICA – Prošle je subote u Gornjoj Stubici održan 2. Stubički Tomos susret. Dvjestotinjak ljubitelja Tomos motora okupilo se u prijepodnevnim satima pod Gupčevom lipom, odakle su krenuli na vožnju Gupčevim krajem. Prva je Tomosijada u organizaciji Tomos fan kluba Zagorje i Moto kluba

Broken Bones iz Gornje Stubice održana lani, kada je okupila oko 150 sudionika, a ove godine broj se povećao. Brojni kolekcionari Tomos motora predstavili su svoje ljubimce, u svim bojama, modelima i raznim namjenama, a nakon vožnje Gupčevim krajem, družili su se pod Gupčevom lipom. (jk)

Austrijsko Wiener osiguranje Brebiću je odmah nadoknadilo štetu, pa sada mercedes pripada njima

'Ja sam zagorska praščica Beba, ali i Ančica, romantičnoj komediji za koju vjerujem

Ivan Kovačić ZAGREB

Danas ste, unatoč vašim mladim godinama, već poprilično afirmirana i tražena glumica, no ono što je kod vas posebno zanimljivo jest činjenica da ste već kao tinejdžerica zakoračili u profesionalne glumačke vode. Kako ste uopće dospjeli na filmska platna tako rano?

Tesa: Pa nekako sam cijeli život bi la vezana uz glumu. Stalno sam bi la po raznim dramskim grupama i tamo su me, zapravo, i pronašli te pozvali na casting za film 'Ljubav ili smrt', koji je, zapravo, treći dio se rijala o poznatom nam junaku 'Ko ku'. I prije toga sam povremeno raz mišljala o profesionalnom bavljenju glumom, no, nakon tog filma te su se moje misli iskristalizirale i zaključila sam da je to ono što želim. Dakle, od

Tesa: U Krapinskim Toplicama je premijera u četvrtak 22. rujna, na koju će doći i čitava filmska ekipa, tako da ja i ovim putem pozivam sve Zagorke i Zagorce da dođu, pogledaju film, za kojeg vjerujem da će im se svidjeti, a to će im usput ujedno biti i prilika da i uživo vide i upoznaju našu glumačku ekipu"

tog filma je sve nekako krenulo, upi sala sam Akademiju dramske umjet nosti u Zagrebu, diplomirala sam...

I odmah nakon diplome uslijedio je vaš angažman u Hrvatskom narodnom kazalištu?

Tesa: A ne. U HNK sam sad već pe tu godinu. Naime, bio je casting za predstavu 'Glumica' i ja sam dobila tu ulogu, a potom su me molili i da uskočim kao zamjena u ulogu 'Pe rice' u predstavu 'Tko pjeva zlo ne misli'. Nakon toga me Rene Med vešek uzeo u svoju predstavu 'Sva ki tvoj rođendan', tako da sam, kako sam već imala tih par uloga, dobila stipendiju Hrvatskog narodnog ka zališta i tri godine sam bila njihov stipendist te svake sezone igrala u nekoliko predstava. I sad, nakon di plome, i dalje redovito, kao vanjski suradnik, igram u HNK. Ta se su radnja nastavlja i upravo imamo probe za predstavu Don Juan za ko ju će premijerna izvedba biti 8. listo pada. A za dalje ćemo vidjeti.

No, i dalje vrlo ozbiljno gradite filmsku karijeru, ove godine izašao je i talijanski film Settembre, Giulie Steigerwalt, u kojem ste ostvarili vrlo zapaženu ulogu, no nama je posebno zanimljiva vaša dvostruka uloga u kajkavskom filmu 'Nosila je rubac črleni'. Vi ste, dakle, ta toliko najavljivana 'zagorska praščica Beba'?

Tesa: Da, ja sam u filmu i Beba, i An čica. I to se slučajno dogodilo da sam odabrana za obje uloge jer im se svi djelo kako sam na tom castingu 'na pravila' Bebu i tad smo shvatili da, zapravo, to može imati i neku pove znicu za kumu Anku, budući da se i Beba i Ančica, na neki način, nalaze u 'zabranjenim' ljubavima.

Nećemo previše otkrivati čitateljima, ali film je uistinu po mnogočemu zanimljiv i specifičan. Naime, kolega Janko Popović Volarić

Tesa: "Ja sam u filmu i Beba, i Ančica. I to se slučajno dogodilo da sam odabrana za obje uloge jer im se svidjelo kako sam na tom castingu 'napravila' Bebu i tad smo shvatili da, zapravo, to može imati i neku poveznicu za kumu Anku, budući da se i Beba i Ančica, na neki način, nalaze u 'zabranjenim' ljubavima"

u njemu kao narator progovara kroz jedan vrlo zanimljiv lik.

Tesa: Da. On je Isus. Naime, kako u Zagorju na mnogim raskrižjima, ali i u mnogim kućama, postoji raspe lo, on je u tom filmu Isus Krist koji pazi nad cijelim Zagorjem jer je po svuda. On nadgleda, prepričava i po vezuje razne događaje, komentira ih. No, prvenstveno je to netko tko pazi i bdije nad cijelim Zagorjem.

Vi ste Zagrepčanka, no mnogi vaši kolege koji igraju u filmu su iz drugih dijelova Hrvatske. Kako ste se vi, a pogotovo oni, snašli s kajkavskim?

Tesa: Pa moji roditelji su Podravci pa je to meni bilo puno lakše, ali ne kim kolegama je bilo malo kompli ciranije, pogotovo onima koji nisu sa sjevera Hrvatske. No, Ljubomir Kerekeš nam je svima puno poma gao oko jezika. Na kraju, svi su se do

sta dobro snašli. Mada, znate kako je to s kajkavskim. Svako selo ima ne ke svoje riječi, svoj neki specifičan govor. Čak i moji doma su govori li 'Nije rubac, nego je robec', pa nije ovo, nego je ono.... No, mi smo za pravo htjeli da taj jezik ne bude spe cifičan za jedno usko područje, nego da bude razumljiv svima pa i onima iz drugih dijelova Hrvatske. Željeli smo prvenstveno prikazati taj duh, jer i u tom jeziku je neka čar, neki ka rakter Zagorja.

Vi ste privatno i ranije bili u Zagorju, imali ste neku svoju sliku o Zagorju... Jeste li, nakon što je film snimljen i nakon što ste ga pogledali, stekli neku drugačiju sliku ili ste u njemu prepoznali upravo onakvo Zagorje kakvim ste ga doživljavali i prije filma?

Tesa: Pa uglavnom, ja jesam vidjela tu sliku. Ovo je jedna svijetla, vese la, optimistična strana Zagorja. Ta brda i ta prekrasna priroda se dosta prikazuju u filmu. Puno se snimalo dronom i baš su vidljive te lijepe vi zure. A tu je i ta muzika, ti ljudi ko ji su tako jednostavni u tim svojim problemima. Sve je nekako ležerni je nego, primjerice, ovdje u Zagrebu. No, velim, otprilike sam imala tu sli ku, pogotovo zbog određenih slično

U filmu, osim praščice Bebe, govore i druge životinje. No, čak i ako isključimo tu činjenicu, kad gledamo neke ostale segmente, čini nam se da bismo mogli reći kako je riječ o pomalo 'pomaknutom filmu'. Je li, zapravo, riječ o parodiji?

Tesa: Pomaknut je definitivno. Na ravno, životinje koje govore je vjero jatno najpomaknutiji dio, ali ima tu i drugih pomaknutih stvari. No ja ne bih rekla da je riječ o parodiji. Kad se u Hrvatskoj planira raditi neka ro mantična komedija, meni se bar ta ko čini, to nije isto kao u Hollywoo du. To nisu samo sladunjave stvari. Ipak smo mi na Balkanu. To mora biti sve malo oštrije, malo ciničnije. Ipak smo mi kao narod malo druga čiji od Amerikanaca. Tako da tu mo ra biti ta jedna doza... Ne znam... da se 'pikne' malo. Ali to je, barem u na šem filmu, vrlo blago 'pikanje'. Uvje rena sam da nitko neće imati razloga zbog nečeg se naljutiti ili uvrijediti.

Kako je bilo snimati ovaj film? Kakva je bila ekipa?

Tesa: Ma super. Mislim čak da smo mi bili prvi koji smo od početka Co vida počeli snimati film. I zbilja smo

sti s Podravinom.

Romantična komedija 'Nosila je rubac črleni', koja je najavljivana kao prvi profesionalni i visokoprodukcijski kajkavski film, nakon legendarnog Golikovog se ove godine pojavljivao. Ususret pretpremijeri filma, koja će se 20. rujna održati u Zagrebu te premijeri koja će se dva dana kasnije održati u Krapinskim Toplicama, glumicom, koja, osim svojim glumačkim talentom, mnoge oduševljava i svojom uistinu prirodnom ljepotom. Nas je, moramo to priznati, posebno oduševila

INTERVJU Tesa Litvan (26) - Talentirana zagrebačka glumica, zvijezda kajkavske romantične komedije

Ančica je u zabranjenoj ljubavi sa svećenikom

Ančica, u malo pomaknutoj kajkavskoj

da neće nikoga naljutiti, niti uvrijediti'

Golikovog

i prije samog snimanja, još dok smo imali probe...

Je li se pilo u Zagorju?

Tesa: Nije se pilo u Zagorju zato što smo svako jutro dolazili u Zagor je, snimali cijeli dan, došli navečer umorni u Zagreb, pa sutradan uju tro ponovo u Zagorje... Tako da ni smo imali neke zabave, ali proslavilo se sad po festivalima i na premijeri će se sigurno proslavili.

Koje su vam lokacije u Zagorju, na kojim ste snimali, ostale posebno u sjećanju?

Tesa: Znači... ne da se ne sjećam lo kacija, nego ja nemam pojma gdje smo mi snimali (smijeh). Ali znate, to je takav posao. Dovezu te, snimaš i baš te briga gdje si. No, svakako mi je bila draga kuća kume Anke, ko ju igra Nataša Dorčić, i u kojoj smo puno snimali. I sad kad sam gleda la film, zbilja mi je bilo drago vidjeti tu kućicu. No, baš da znam geograf ski točno gdje smo sve bili, zbilja ne znam. Dođeš u pet ujutro, još žmi riš, radiš cijeli dan i nazad u Zagreb.

S obzirom na to da ste igrali dvije uloge, s kojom ste imali više posla?

Tesa: Zapravo sam imala otprilike jednako snimanja i s jednom i s dru gom. Naime, i kad se snimala Beba, ja sam također išla na set. Nisam to radila u studiju, nego sam bila tamo, što je pomalo neuobičajeno. Imala sam mikrofon i Nataša me čula u uhu. Tako da je sve bilo uživo i mi slim da je to dosta doprinijelo uvjer ljivosti. Što se tiče samog pojavlji vanja u filmu, Bebe ima nešto više nego Ančice, ali kad govorimo o to me koliko sam ja govorila kao ona, to je otprilike podjednako.

Jeste li i prije radili sinkronizacije?

Tesa: Da, ja dosta sinkroniziram cr tiće, serijale koji se prevode, odno sno, sinkroniziraju na hrvatski je zik. I to mi je vrlo zabavno jer nisi vezan glasom da zvuči ljudski. Baš suprotno, mora biti baš nešto pot puno ludo. I volim to raditi.

Već smo rekli da je vaš početak bio film, da su kasnije stigli kazališni angažmani... U kojem trenutku ste se počeli osjećati kao profesionalna glumica? Na filmu ili u teatru?

Tesa: Pa nisam još uvijek sigurna da se i sad osjećam kao profesionalna glumica (smijeh). Ne znam... Nikad to nisam pretjerano ozbiljno shva

Tesa: "Kad se snimala Beba, ja sam također išla na set. Nisam to radila u studiju, nego sam bila tamo, što je pomalo neuobičajeno. Imala sam mikrofon i Nataša me čula u uhu. Tako da je sve bilo uživo i mislim da je to dosta doprinijelo uvjerljivosti"

ćala, iako je 'ozbiljno' možda tu i po grešna riječ. No, često me znaju pi tati je li mi draži film ili teatar. Meni se čini da sve ima svoje pluseve i mi nuseve. Što dobiješ na jednom, izgu biš na drugom i obrnuto.

No, ipak je činjenica da film i televizija dopiru više do publike, što donosi i veću popularnost. A to je, posebno mladim glumcima, važno i za buduće angažmane.

Tesa: Da. Malo je to tužno što se ne ide toliko u kazalište, iako je HNK vrlo dobro posjećen. Čim su epide miološke mjere ublažene, odmah smo bili puni. Ali da, istina je da se preko ekrana može doprijeti do više ljudi, no, ipak, dogodi se tu i tamo da netko prođe i prepozna me iz kazali šta. To mi je posebno zanimljivo jer je riječ o ogromnoj sceni, gledalište je veliko..., još ako imam drugu fri zuru, neku haljinu... Pomalo je čud no da me netko na ulici uspije pre poznat, ali, eto, dogodi se i to.

Koji su vaši neki daljnji ciljevi, planovi...? Zasigurno imate nekih snova...

Tesa: Imam, ali ne sanjam o po slu. (smijeh). Naravno, svakako bih htjela ostati u kazalištu, na filmu i televiziji i probati što više toga. Sve me zanima, imam mnoštvo hobija i mnoštvo želja, ali sad da imam ne ki san, u smislu da želim da moj ži vot ide isključivo u tom smjeru, to nemam. Ionako je u današnje vrije me sve tako neizvjesno i mislim da se ne treba nečeg previše čvrsto dr žati jer tako lako izgubiš sve.

Vrlo zrelo razmišljate za svoje godine...

Tesa: Pa jednostavno, takva je danas situaciju u svijetu.

No, ono što nam nosi bliska budućnost, to je premijera filma 'Nosila je rubac črleni'. Prvo je pretpremijera u Zagrebu i odmah dva dana kasnije premijera u Krapinskim Toplicama.

Tesa: Da. U Krapinskim Toplicama je premijera u četvrtak 22. rujna, na koju će doći i čitava filmska ekipa, tako da ja i ovim putem pozivam sve Zagorke i Zagorce da dođu, pogleda ju film, za kojeg vjerujem da će im se svidjeti, a to će im usput ujedno bi ti i prilika da i uživo vide i upozna ju našu glumačku ekipu. Iskreno, ja se baš radujem premijeri i veselim se vidjeti i čuti reakcije domaće, za gorske publike.

Film je prepun prekrasnih zagorskih pejzaža

Sabina Pušec PREGRADA

Mjesec rujan tradicionalno je vezan uz branje grožđa koje je u Pregradi uzdignuto na svečanost kroz istoimenu manifestaciju. Predstavljen je program 52. manifestacije Branje grojzdja, koja će se održati od subote, 17. rujna do nedjelje, 25. rujna. Organizatori manifestacije su Grad Pregrada i Turistička zajednica područja Srce Zagorja. Svaku godinu manifestacija je popraćena bogatim edukativnim, turističkim, zabavnim, eno-gastronomskim, kulturnim i sportskim sadržajem te ima izuzetno visoku posjećenost. – Ove je godine program još sadržajniji i bogatiji nego prethodnih godina i vraća se u punom ruhu – rekao je na pressici gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj.

Tajanstveni grozd Manifestacija će, po običaju, biti otvorena u trsju, ove godine na OPG – u Kraljica Ervina Drenškoga u Kostelskome. - Ići ćemo u berbu koja je veselje, popraćena nastupima udruga, uz glazbu i kuburaše, a bit će i kao svake godine potraga za tajanstvenim grozdom – rekao je gradonačelnik. Uoči manifestacije, od 15. rujna Grad Pregrada je i domaćin međunarodne konferencije u projektu Small Towns European Debates Network koji je financiran u potpunosti iz programa EU koji se zove Europa za građane. - Grad Pregrada bio je nositelj i ugostit ćemo prijatelje i partnere iz Estonije, Latvije, Slovenije, BiH i Francuske. Cilj projekta je stvaranje i umreživanje malih, pametnih, inovativnih, zelenih gradova u europskim ruralnim područjimna, kakvo je i naše. Večer prije otvorenja, 16. rujna održat će se i potpisivanje povelje o nastavku suradnje između lokalnih jedinica iz ovih država –najavio je Vešligaj. U Pregradi će se nuditi večer urbane glazbe, rock večer, večer zagorske muzike i zabavne glazbe. Na sam dan otvorenja krećemo s večeri urbane glazbe, nastupit će gitarist Ante Gelo sa svojim bendom, večer rok glazbe u četvrtak 22. rujna rege sastav One Dread, jedinstven na ovim prostorima, zasvirat će i lokalni sastav Old Hot Band, nakon toga petak je posvećen zagorskoj muzizici, nakon festivala Vinske popevke i napitnice nastupit će Podvinčani i Sinovi Zagorja. Nakon te zagorske večeri u subotu je večer zabav-

ne muzike gdje će nastupiti Zlatko Pejaković. Prije toga će publiku zabavljati sastav Daddy cool. Posljednjeg dana nastupit će Šarmeri – rekao je gradonačelnik.

Novitet

Novitet u manifestaciji je kulinarsko natjecanje koje će voditi Darko Janež. - Moram reći da program upotpunjuju i Gradska knjižnica, Muzej grada Pregrade, osnovna i srednja škola, dječji vrtić. Hvala im, kao i Turističkoj zajednici, udrugama, pojedincima koji čine puno toga da manifestacija svake godine bude na zavidnom nivou i da se diže na viši nivo. Od ostatka programa istaknut ću da nas očekuju i Dječje berbarije, predstave za djecu, radionice, pub kviz, gastro druženje, otvorenje izložbi, moto alka, vinske berbarije, izložba malih životinja, uz Trg dobre kapljice od petka do nedjelje moći će se posjetiti i vinski sajam. Važna komponenta su brojni sportski sadržajhi, pa nas očekuje natjecanje u ribolovu, šahovski turnir za najmlađe i za odrasle, kup mjesnih odbora, teniski turnir, planinarski pohod na Kungoru, gađanje glinenih golunova, prvenstvene utakmice muškog i ženskog nogometnog kluba... Centralni sportski događaj cijele manifestacije je svakako u srijedu 21. rujna na igralištu NK Pregrada kada nam dolazi u goste NK Varaždin, provligaški klub koji će odigrati utakmicu sa seniorskom ekipom NK Pregrade. U gradskoj vijećnici predstavit ćemo biografiju legende zagrebačkog Dinama Velimira Zajca koji korjene vuče iz našeg kraja, iz Kostela. Nastavit ćemo sa sportom i u četvrtak kada će se odrati dan za najmlađe u NK Pregrada i naši zagići odigrat će utakmicu s vršnjacima iz NK Dinamo – najavio je gradonačelnik.

Kruna manifestacije

Umjetnička voditeljica KUD-a Pregrada Lucija Vrhovski istaknula je da je KUD vrlo aktivan već prvog vikenda manifestacije. - Neka događanja ove godine odvijaju se u župnoj crkvi, pa za prvi vikend 16. rujna najavljujemo predstavljanje knjige Svetišta hrvatskog naroda našeg Pregračanina Tomislava Krušlina, a 18. rujna planiran je županijski susret zborova također u crkvi. Navečer 18. rujna u 19 sati Dramska sekcija KUD – a Pregrada izvest će predstvau Naš mjesni odbor. Petak 23. rujna rezerviran je za Festival vinskih popevki i napitnica, 6. po redu. Prijave su išle u dvije kategorije, nove i već izvođene sklade. Stiglo je 16 prijava, od toga je 6 novih skladbi, na što smo ponosni. Festival je namijenjen akmaterima, lokalniom tekstopiscima i autorima kojima pruižamo priliku stupiti na scenu. Repertoar će biti šarolik. Bit će i zanimljivih izvedbi i obrada nekih poularnih pjesama. Posebno ove godine, nakon revijalnog dijela i dodje-

le nagrada, na prijedlog gradonačelnika imat ćemo jedan poseban program u spomen na Višnju Korbar, našu Pregračanku koja je preminula ove godine. Bit će izvedeno nekoliko kajkavskih skladbi, s obzirom da je Višnja bila najpoznatija izvođenjem kajkavskog repertoara, a bit će i skladbi s kojima je nastupala na Opatijskom i Zagrebačkom festivalu – najavila je Vrhovski. Kruna manifestacije, 52.

povorka berača i beračica, održat će se u nedjelju 25. rujna na trgu, od 11 sati. - Nadamo se lijepom vremenu. Povorci će se pridružiti djeca iz vrtića, dječja folklorna sekcija, odrasla sekcija našeg KUD – a, a u goste nam dolazi i KUD Oštrc iz Ruda kraj Samobora. Sve vas pozivamo u Pregradu da posjetite sva događanja, a oni koji imaju narodne nošnje doma, neka se obuku i dođu pridružiti našoj povorci be-

rača i beračica – pozvala je Lucija Vrhovski. Predsjednik Udruge vinara i vinogradara "Dobra kaplica" Robert Gretić obećao je da dobre kapljice neće nedostajati, a bit će prezentirana na Trgu dobre kapljice. – Pokrenuli smo Butik vinske kulture, prikaz vezan uz konzumaciju vina, uz cijenjenu enologinju Jasminku Šaško. U četvrtak je otvorenje Trga dobre kapljice gdje udruga u suradnji s ostalim vinarima našega grada koji se bave proizvodnjom i prodajom vina ima prezentaciju vina, gdje će biti sigurno oko 20 do 30 vina, a ponuda nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Novost je, vezano uz vinske berbarije, da ćemo u subotu imati natjecanje u guranju bačve, slalom guranje bačve, a utrka će biti na trgu. Bojana Štruk ispred TZ rekla je da će biti ukupno oko 50 raznih aktivnosti i događanja tijekom manifestacije. - TZ će pokušati obogatiti trg i svaki kutak Pregrade foto kutkom. Dođite, poslikajte se, ponesite si uspomenu iz Pregarde, doživite i proslavite s nama jesen u Pregradi – pozvala je Štruk.

Putovanje zlatarskih umirovljenika Dalmacijom i Hercegovinom

ZLATAR - Svaki mjesec izlet jedan – geslo je aktivnosti zlatarske Udruge umirovljenika u kojoj su organizirani i umirovljenici iz susjednih općina Lobor i Mače. Dakako, geslo vrijedi za toplije proljetne, ljetne i ranojesenje dane. Tako je 45 članica i članova Udruge prva dva rujanska dana provelo putujući Dalmacijom u Hercegovinu. Prvo je odredište bio grad Sinj i posjet tamošnjem franjevačkom samostanu, u čijoj se crkvi čuva oltarna slika čudotvorne Gospe Sinjske. Slijedila je šetnja do Alkarskog trkališta i skulpture Alkara, glavnog vizualnog obilježja Sinja,djelo akademskog kipara Stipe Sikirice. Slijedio je nastavak puta za Imotski, koji ima dva bisera prirode, Crveno i Modro jezero. Po ulasku u Bosnu i Hercegovinu prvo je odredište bio Široki Brijeg, poznat po franjevačkoj gimnaziji i samostanu. U Jugoslaviji to se mjesto zvalo Lištica, po rječici koja teče kroz grad. Nije izostao ni posjet Mostaru, "gradu sunca, zelenila i cvijeća", čijom vizurom dominira 107 metara visoki zvonik tamošnje crkve sv. Petra i Pavla. Dolazak u 29 kilometara udaljeno Međugorje značilo je i završetak cjelodnevnoga putovanja. Drugi dan, prije podne, bio je re-

zerviran za vjerske potrebe izletnika, sudjelovanje na jutarnjoj svetoj misi i penjanje na Brdo ukazanja. Na povratku u Hrvatsku putovalo

se i kroz Vrgorac, s podsjećanjem na velikoga pjesnika Tina Ujevića. Posljednje je odredište bio grad Zadar, šetnja Kalelargom do Foruma i

do morskih orgulja i sunčeva sata. Sljedeći izlet bit će početkom listopada, u Požešku dolinu i Park prirode Papuk. (Željko Slunjski)

Na natječaj za

Recital Josip Ozimec pristiglo 216 radova

MARIJA BISTRICA – Zaključen je natječaj za 24. izdanje Recitala Josip Ozimec Marija Bistrica 2022. Na ovogodišnji natječaj 54-oro autora ukupno je poslalo 216 radova, od toga 64 na kajkavskom, 132 na standardu i 20 na čakavskom. Stručni sud u sastavu dr. sc. Ivo Kalinski, profesorica Ivančica Tomorad i don Anton Šuljić odabrat će radove za izvođenje na samoj završnici recitala, kao i za objavu u zborniku ''Došel bum v Bistricu''. Sama završnica recitala održat će se u subotu 29. listopada u Dvorani Božjeg milosrđa u Svetištu Majke Božje Bistričke Svetišta MBB. Stihove će kazivati Jelena Januš-Grbić i Josip Klapač. Organizator Recitala je Radio Marija Bistrica. (Elvis Lacković)

Najbolje ulaganje u budućnost planinarstva

KRAPINA - Prve nedjelje u rujnu već tradicionalno se održava pohod "Putevima dedeka Kajbumščaka" kao uvod u nadolazeći krapinski festival. Okupilo se preko stotinjak zaljubljenika u prirodu i planinarenje. Uz obilje dobre volje (ali i hrane, glazbe…) planinarilo se iz centra Krapine do Planinarskog doma na Strahinjčici i na vrh Strahinjčice Sušec (846 m).

Podjela diploma

Ujedno je svečanom dodjelom diploma Hrvatskoga planinarskog saveza obilježen i završetak prve Male planinarske škole. Škola je organizirana po programu Hrvatskog planinarskog saveza za ma-

le planinarske škole, odvijala se od travnja ove godine i obuhvaćala je 30 tak djece dobne skupine od 8 do 13 godina. Školu je uspješno završilo 25 djece, a polaznici su mogli steći osnovna znanja o planinarstvu, planinarskoj opremi, orijentaciji, kretanju i boravku u planini, planinarskoj etici i ponašanju, zaštiti prirode i opasnostima u planini te se upoznati s osnovama penjanja. Glavni je cilj bio upoznati djecu na sustavan i njima primjeren način s osnovama planinarstva te ih podučiti kako se sigurno kretati i boraviti u prirodi i odnosu prema prirodi.

Na taj način djeca se od malih nogu naviknu na kretanje i boravak u planinama i u prirodi, nauče osnovne

vještine snalaženja u prirodi kroz atraktivne izlete i zanimljiva predavanja i vježbe, prožete igrom i zabavom. Škola se provodila u suradnji s partnerima - Stanicom planinarskih vodiča Zagorje, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ Zagorje Zeleno, te suradnicima Hrvatskom gorskom službom spašavanja i drugima. Financirana je sredstvima Krapinsko-zagorske županije, a za sudionike je bila besplatna.

Na Strahinjčici

Glavni dio aktivnosti održavao se na otvorenom na području Strahinjčice, a u sklopu škole polaznici su prespavali u planinarskom do-

mu, družili se uz logorsku vatru, posjetili Klek te se okušali u penjanju u dvorani. Svečanom uručenju diploma prisustvovao je i glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Alan Čaplar, hrvatski planinarski publicist, urednik, vodič i instruktor, istaknuvši tom prigodom kako Savez posebno podupire organizirani planinarski rad s djecom i mladima u planinarskim udrugama te je iskoristio priliku da izrazi zahvalnost svima koji vođenjem djece i mladih u planine razvijaju planinarstvo u svojim sredinama, naglasivši kako nema ljepšeg, ali i odgovornijeg posla. Voditeljice male planinarske škole Miljenka Mužar i Mari-

ja Strmečki čestitale su polaznicima na uspješnom svladavanju svih zadataka, kolegijalnosti, upornosti i volji te zahvalile roditeljima na povjerenju, a svim suradnicima i predavačima na njihovu predanom angažmanu i doprinosu. Škola je od svih sudionika ocijenjena vrlo uspješnom, a osim planinarskih znanja i vještina, svi polaznici, predavači i suradnici dobili su vrijedne uspomene i prijateljstva koja će se produbljivati i širiti i dalje na planinarskim putevima. Takav sustavan rad s djecom i mladima pokazao se kao najbolje ulaganje u budućnost ne samo krapinskog planinarskog društva već i planinarstva općenito. (zl)

Iz bakine pučke bilježnice

Ake je na Miholje vedra nuoč, zima bu imiela veliku muoč

Jedan od najvažnijih vin skih svetaca je Sveti Mi hovil. Od njega poznatiji jedino je Sveti Martin. Što je o svemu znala govoriti naša hrašćinska baka Iv ka, pučka prognozerka? "Šteri gazda nije pobral gruozdje do Miholja, un da naj bu njemu Buož ja vuolja. Tuo znači da ak mu tičeki ne pozobaju ili susedi ne pobereju gruoz diče, rođen je pod sretnu zvijiezdu. Jerbo si sme več zbavili davne gorice i bra nje do dvajstedevetuga rujna. Tak keisne nije bile i dežđ, da bi tak duge ča kali. Prem če je bile sunce i lijiepe, unda baš nije bi le razluga da se oteže. Mo re se reči da je negda več most rezal za Miholje pri pune hiži. Je, bile je i jese ni, nem rekla. gda je bile jake zima, pak se muroa le kuriti vu pelnici ili pri klijieti da mošt nej pre stal vreti. A unda si v riti če ti stane i dosta je teške spasiti", govorila je stari ca. Koje su izreke vezane za sv. Mihovila' "Ake je na Miholje vedra nuoč, zima bu imiela jaku muoč. Na Miholje gda cu ri, do Božiča zime ni. Ake na Miholje snijieg dolije če, kesne bu došle prolje če. Če do Miholja pune ži ra z rastof opane, pune bu snijiega nacurele več do Božiča. Če tičeki odletiju na jug prije Miholja,pred Božić bu gruba zima. Ku like mrazof prije Miholja, tulike bu i pokle Jurjeva. Če grmi i musefiče se na Miholje, slijiedi nam sla be i vetrovite vrijieme, na redne lete bu dobre žite rodile, ali sadje male ili ni kak. Ake češerof na puodu za Miholje ima, rane nam bu došla zima. I ve bi ti ja tak mogla do zutra nabra jati, same ti nemam vre mena. Znaš da su of tje den dva veliki godi Majke Buožje štere se preporu čam: Ime Marije I Majka Buožja Žalusna pak muo ram moliti…", rekla je ba ka i okrenula se raspelu koje joj je uvijek stajalo posred stola.

U sedam dana dvije velike proslave jubileja

PAVLOVEC/GUBAŠEVO - Nakon održanog 12. memorijala Marka Pi ljeka u subotu, u nedjelju je bila na redu toliko dugo iščekivana pro slava 70. godina DVD-a Pavlovec. DVD Pavlovec

DVD Pavlovec je u popodnev nim satima organizirao proslavu ispred vatrogasno-društvenog do ma u Pavlovcu sa brojnim gostima i uzvanicima. Nakon uvodnog po zdrava predsjednika društva Iva na Jelenčića tajnik Valter Siladi upoznao je prisutne o samom po četku djelovanja i nastajanja po vijesti društva. Izaslanik Krapin sko - zagorske županije, zatim kao predstavnik HVZ-a, ali vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske žu panije bio je Rajko Jutrišta, tajnik VZ KZŽ koji je pozdravio sve oku pljene istaknuvši kako je vatroga stvo baština unutar obitelji, a obi telj je jezgra našega društva, važna za našu budućnost. Ujedno je pred sjedniku Jelenčiću u ime Župani je uručio zahvalnicu za 75 godina postojanja i djelovanja, te časnog i uspješnog rada, a u ime VZ Krapin

Koncerti

sko-zagorske županije plaketu i za hvalio im se na dosadašnjem radu. Ispred Vatrogasne zajednice grada Zaboka izaslanik je bio zapovjednik Ivica Petriček koji je zahvalio svima što ulažu rad ovog društva, posebi ce u radu s djecom i mladima. Gra donačelnik grada Zaboka Ivan Han žek rekao je kako je ponosan na sve

zvukolika

Podrug i

vatrogasce s područja grada Zabo ka jer i danas znamo, da na zaboč ke vatrogasce, uvijek kad treba i ne samo kad gori, možemo računati. Dodijeljene su i Spomenice za 10, 20, 30, 40, 50, 60 godina, vatrogasne medalje, spomenice za vatrogasnog veterana, posebne zasluge i ostalo te posebne zahvalnice za sponzo

Kossjanenka te Diane Grubišić

MARIJA BISTRICA – U nedjelju 18. rujna počinje ovogodišnja kon certa sezona 9. bistričkog zvukolika. Riječ je o međunarodnom glazbe nom natjecanju u organizaciji Udru ge ''Svesvir' Marija Bistrica, koje se održava u Mariji Bistrici, a od pri je par godine i u Dugom Selu. Osim natjecanja, koje je ove godine sa mje seca svibnja pomaknuto na kraj stu

denog i početak prosinca, dio ovog glazbenog događanja su i koncerti. Tako će ovogodišnju koncertnu se zonu otvoriti koncertna kojem će nastupiti Vesna Podrug, klavir i Wla dimir Kossjanenko, viola. Taj će se koncert održati u nedjelju 18. rujna u 19.30 sati u Domu kulture u Mari ji Bistrici. Već u srijedu 5. listopada na rasporedu je još jedan koncert,

ovaj puta u Bazilici Majke Božje Bi stričke, s početkom u 19.30 sati. Na harfi će nastupiti Diana Grubišić Ći ković. Inače, oba koncerta su pod po kroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH. Ulaz se ne naplaćuje na oba koncerta, organizator je Udruga ''Svesvir'' a suorganizatori su Opći na Marija Bistrica i Turistička zajed nica općine Marija Bistrica. (el)

re, goste i prijatelje društva. DVD Gubaševo

U subotu, 10. rujna Dobrovoljno va trogasno društvo Gubaševo sveča nim programom obilježilo je 90 go dina svog postojanja. Svečanosti su prisustvovali brojni vatrogas ci iz okolnih, ali i pobratimskih va trogasnih društava, mnogobrojni uzvanici, gosti, sponzori i mještani. Okupljene je pozdravio predsjednik DVD-a Zdenko Petek te je zahvalio svima na pomoći u radu društva. Govorilo se po povijesti društva, a predsjednik Vatrogasne zajedni ce KZŽ Stjepan Skuliber uručio je DVD-u plaketu te u ime krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara uručio predsjedniku DVD-a zahval nicu za 90 godina postojanja i dje lovanja. U ime VZG Zaboka obratio se predsjednik Dražen Sinković, a zahvale i čestitke uputio je i grado načelnik Zaboka Ivan Hanžek. Do dijeljena su priznanja, spomenice, medalje i odlikovanja za rad, trud i zalaganje u Društvu, kao i izaslani cima, prijateljima, sponzorima i po kroviteljima. (zl)

Piše: Zoran Gregurek

DVD Gubaševo proslavio 90., a DVD Pavlovec 70. obljetnicu rada i djelovanja

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Ukomljavanje šljiva za rakiju

Da bi se proizvela kvalitetna rakija od šljive treba se pridržavati nekoliko osnovnih pravila prilikom berbe, vrenja i destilacije komine (masulja). Šljive za preradu u rakiju beru se u punoj tehnološkoj zrelosti, tj. kada plodovi sadrže maksimalnu količinu šećera. Kod šljive bistrice to je trenutak kada dio mezokarpa (unutarnji sloj mesa ploda) oko koštice počne tamniti. Dobro je pričekati dan dva za postizanje djelomične prezrelosti, ali ne duže jer je alkoholno vrenje prezrelih plodova otežano i može potrajati. Jedan od znakova da je šljiva zrela je smežuranost plodova oko peteljke jer tada plodovi lako otpuštaju sok, a fermentacija brzo počinje.

Muljanje šljive

Kako se rakija od šljiva najčešće proizvodi na manjim OPG-ovima koja nemaju potrebnu opremu, šljive se često cijele stavljaju u kace za vrenje bez prethodnog muljanja što nije dobro. Fermentacija takvih cijelih plodova je usporena, naročito ako još nisu dozreli, pa često traje i po nekoliko mjeseci, zbog čega se dobije manje alkohola i više hlapivih kiselina što je nepoželjno. Zbog toga se preporučuje muljanje šljiva posebnim voćnim muljačama ili muljačama koje se koriste za muljanje grožđa. U tom je slučaju dobro da su valjci obloženi gumom, a razmak između valjaka treba podesiti tako da se koštice šljive ne lome. Šljivu očišćenu od blata i bez lišća treba ukomljavati po suhom i toplom vremenu (radi bržeg i lakšeg vrenja) samo u čiste, dobro pripremljene i zdrave drvene kace ili plastične posude do zapremine 80%, da se u punom vrenju komina ne prelijeva.

Alkoholno vrenje

Početak alkoholnog vrenja komine opaža se po formiranju

klobuka na njegovoj površini, koji nastaje izdvajanjem čvrstih djelova komine pod utjecajem CO2 koji nastaje prilikom vrenja. U burnom vrenju nastaje i pjena uz karakteristično šuštanje. Na dužinu trajanja alkoholne fermentacije utječe temperatura, sadržaj šećera u plodu šljive, stupanj izmuljanosti itd. Na nižoj temperaturi vrenje je čistije, gubici alkohola su mali, randman alkohola je maksimalan, manje je stvaranje hlapivih kiselina, a krajnji je proizvod aromatičniji. Na temperaturi od 15-20°C vrenje se završi za oko 4 tjedna, a na optimalnoj temperaturi od 25°C za 6-10 dana. Tijekom vrenja posudu je dobro zaštititi od mušica i isparavanja

etanola, jer se time gube i aromatske komponente buduće rakije, što znači da posude trebaju biti pokrivene.Završetak vrenja može se odrediti vizualno na temelju izgleda komine. Kada se vrenje završi, prestaje stvaranje CO2 i uzdignuti klobuk od čvrstih djelova polako počinje tonuti. Tekući dio komine je na okus kiselkast i ne osjeća se slador. Na temelju iskustva iz prakse, provrelu kominu šljive najbolje je destilirati odmah ili najkasnije tri do četiri dana nakon završenog vrenja. Međutim, nekada se iz određenih razloga, masa destilira i nakon nekoliko tjedana pa i mjeseci. Tada je potrebno provrelu masu šljive dobro konzervirati i spriječiti kontakt mase za zrakom. Ovim naputcima stvoreni su prvi i najvažniji preduvjeti za dobivanje odlične šljivovice, uz uvjet da se dobro ukomljena i prevrela šljiva dobro i kvalitetno destilira.

Noć šišmiša 2022.

U petak, 9. rujna 2022. godine, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, udruga za zaštitu šišmiša Tragus i Muzej krapinskih neandertalaca, u prostorijama muzeja po sedmi su puta obilježili Noć šišmiša, na kojoj je sudjelovalo oko 70 sudionika.

Radionica je bila edukativno- zabavnog sadržaja s ciljem da se djeci približi svijet šišmiša te da im se objasni zašto ih je potrebno štititi. Radionica je započela predavanjem stručnjakinje za šišmiše Mirne Mazije, dipl. ing. biologije, na temu „Tajni život šišmiša“, a kroz koje je sudionicima radionice pobliže predstavila život šišmiša: njihovu građu, gdje žive,

čime se hrane, kako se brinu za mlade, zašto su ugroženi, te kako im možemo pomoći. Nakon predavanja sudionici su rješavali kviz s pitanjima vezanima uz predavanje, a 15 najsretnijih bili su i nagrađeni. Cijelo vrijeme sudionici su imali priliku biti oslikani šišmiš tetovažama. Završni dio manifestacije bila je izvedba predstave „Noć šišmiša“ o dvije sestre koje su različitih karaktera i interesa. Susret s noćnim bićima, šišmišima, promijenit će njihov život zauvijek. Puni dojmova i novih saznanja i ove smo se godine rastali u nadi kako će ova i buduće aktivnosti doprinijeti rušenju predrasuda i podizanju svijesti o potrebi očuvanja šišmiša. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju!

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Jana Pavalić: 'Jako sam sretna, nisam očekivala ovakav doček, veliko hvala svima'

TUHELJSKE TOPLICE - Sto tinjak članova Plivačkog kluba Olimp Zabok i uzvanika, među ko jima je bio i predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza Vladislav Veseli ca, u Termama Tuhelj priredili su svečani doček juniorskoj svjetskoj prvakinji u plivanju na 50 delfin, Jani Pavalić i njenom treneru Ivici Androiću, koji također ima velike zasluge za ovaj veliki uspjeh-naj veći u povijesti kluba. Janu i Đoni ja, mladi su članovi kluba dočekali u špaliru uz bakljadu, što je stvo rilo zaista impresivnu sliku. Emo cije su bile snažne. Mladi članovi kluba okupili su se oko Jane, a ona se strpljivo slikala sa svima njima i poput velike zvijezde dijelila je autograme. - Jako sam sretna. Ni sam očekivala ovakav doček, veli

ko hvala svima. Ponosna sam na svoju zlatnu medalju i novi hrvat ski rekord, ali iskreno mislim da još nisam do kraja svjesna što sam zapravo uspjela učiniti. Pripremali smo se dobro, ali nisam imala pri tisak da uzmem zlato. Nakon tre ćeg mjesta u polufinalu dala sam sve od sebe i ispalo je stvarno su per. Ulaskom u cilj čula sam glas spikera koji govori moje ime, kad sam pogledala na semafor sreća je bila neopisiva. Osjećaj je bio još snažniji kada sam stala na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja i kad je zasvirala hrvatska himna. To je zaista nešto posebno - izja vila nam je Jana Pavalić. - Emocije su izuzetno velike. Drago mi je što s tolikim brojem ljudi mogu podijeliti svoju sreću i da su oni sret

ni kao i ja, iako je najveća emoci ja bila onog trena na licu mjesta u Peruu. Ovo je najveći uspjeh na šeg kluba u 25 godina postojanja. Jako lijep osjećaj, ali idemo dalje. Išli smo na kvalifikacije bez ika kvog presinga jer sam znao da Ja na ima finale. Dogovorili smo se da polufinale odradi malo jače i da si zauzme što bolju poziciju. Bila je treća i ja sam znao da može do zlata, ali obavili smo razgovor i ni sam stavljao nikakav presing pred nju. No na 50 metara je sve mo guće, što se vidjelo kasnije na 50 slobodno. U finalu sprinta možeš biti i prvi i osmi. Jedna pogreška te može koštati medalje - riječi su Ivice Androića. Svi smo se potaj no nadali i drugoj medalji, ali Jani su za broncu na 50 slobodno ne

Sjajni Florian Šalec ostvario svoju prvu pobjedu u brdskom automobilizmu

ILIRSKA BISTRICA - Odlične vi jesti stigle su nam iz Ilirske Bistrice (Slovenija) gdje se vozila utrka Pr venstva Hrvatske u brdskom auto mobilizmu. Član AK Zagorje - Oro slavje, Florian Šalec, došao je do svoje prve pobjede u klasi 6b. Sa svojim Citroenom C2 R2 Florian je stazu dugu 5,01 km u dvije vožnje prošao u vremenu 6:06,226. Sekun du i 474 tisućinki je iza sebe ostavio drugoplasiranog Danijela Šimuno vića (AKK Fly with Kolman) u Ci troen Saxu, dok je trećeplasirani Marin Božičević (RI autosport) u Peugeotu 106 zaostao više od 11 se kundi. Florian se u svim utrkama ove sezone penjao na pobjednič ko postolje, što je s obzirom na pr vu pravu sezonu ogroman uspjeh. Dva puta mu je pobjeda izmaknu la za nekoliko tisućinki, no ovo je bio njegov dan. Itekako je ovo za služio. Prvu je utrku imao najbolje vrijeme, dok je drugu utrku imao drugo vrijeme, ali savršena prva vo žnja bila mu je dovoljna za ovaj ve liki uspjeh. - Ovo mi je prvi puta da vozim utrku u Ilirskoj Bistrici. Sta za je savršena i sjela mi je od prve. Zapamtio sam ju napamet u neko liko prolaza u otvorenom prometu. U subotu sam na treninzima dodat no utvrdio gradivo. Stigla je nedje lja, a nervoza nikada nije bila veća. Gledao sam snimke kamere s tre

ninga da utvrdim gdje mogu dobi ti dragocjene djeliće sekunde. Pred start sam se maksimalno smirio i krenuo punim gasom. Bilo je neko liko situacija na rubu izlijetanja, ali uspio sam se izvući. Kad sam ula skom u cilj vidio da imam 1 sekun du i 601 tisućinku prednosti osje tio sam veliko veselje, ali ostao sam smiren jer me čekala druga vožnja - otkriva nam detalje prve vožnje Florian. Pred drugu vožnju zapa la je kiša, pa je staza je proglašena "mokra utrka". Staza se brzo suši la i trebalo je donijeti odluku kakve gume koristiti. - Odabrao sam kiš ne gume i shvatio sam da sam po griješio. Odlučio sam se za mirnu i sigurniju vožnju pa što bude. Zavr šio sam drugi sa zaostatkom od 127 tisućinki u toj vožnji što mi je bilo

dovoljno za pobjedu. Bit ću iskren, nakon što sam shvatio da sam pobi jedio pala je i koja "suza radosnica". Ovo je veliki trenutak za mene, ko ji sam strpljivo čekao - govori nam Šalec. Florian je tako povećao vod stvo u klasi 6b, ali i u grupi 6, no do kraja ga čeka žestoka borba s Mari nom Božičevićem i Filipom Magdi ćem u klasi, te dodatno u grupi s Arminom Mujkanovićem. Do kra ja prvenstva su još dvije utrke, a prvo iskušenje je već idućeg viken da u Buzetu. - Nakon prve pobjede sve će biti nekako lakše. S puno sa mopouzdanja krećem u Buzet, na stazu koju poznam i volim. I tamo svim snagama napadam prvo mje sto - završio je Florian Šalec, nova velika zvijezda zagorskog i hrvat skog automobilističkog sporta. (tz)

dostajale samo dvije stotinke i na kraju se morali zadovoljiti četvr tim mjestom, no to se nikako ne može okvalificirati kao neuspjeh. - Zadovoljna sam vremenom na 50 slobodno, ali mislim da sam mo gla još bolje odraditi tu utrku. Ni sam se isplivala nakon 50 delfin i mislim da me to još malo ukočilo. No što je tu je, idući put ću biti još bolja u ovoj disciplini - govori nam Jana Pavalić. - Mislim da su se aku mulatori ispraznili nakon zlata na 50 delfin. Jednostavno, ovo je tre će veliko natjecanje u kratkom ro ku. No ja sam itekako zadovoljan njenim nastupom u Peruu - svoju je ocjenu iznio Ivica Androić. Pred sjednik kluba, Zvonimir Androić u ime kluba darivao je Janu cvijećem i poklonom, a Jana je dobila i tor

tu na kojoj je pisalo "Road to Paris - no pressure" . Sada se ona i tre ner Ivica Androić u mogu posvetiti treniranju discipline 50 slobodno i krenuti u lov na normu za Olim pijske igre u Parizu 2024. godine.Sada ću se potpuno posvetiti tre niranju discipline 50 slobodno i nadam se da ću do ožujka uhvati ti normu za Olimpijske igre u Pa rizu. Ako ne uspijem do tada, na dam se da će mi to poći za rukom na Europskom prvenstvu - završi la je Jana. - Najvažnije je da ju po služi zdravlje i da nastavi u ovom ritmu. Vjerujem da će Hrvatsko zagorje dobiti olimpijku - završio je Ivica Androić koji u jednom tre nutku nije mogao zaustaviti suze. Svečani doček završio je vatrome tom Jani i Đoniju u čast. (tz)

Festival 'malog' rukometa u Krapini

KRAPINA - Završen je još jedan turnir mlađih dobnih skupina, a u sklopu 57. Tjedna kajkavske kultu re, Krapina 2022., te X. Dana kra pinskog sporta. Turnir je održan u sportskoj dvorani Srednje škole Krapina, a na turniru je u tri kate gorije zaigralo devet ekipa. Odigra no je ukupno 18 utakmica. Goste je pozdravila i u ime Grada tur nir proglasila otvorenim članica gradskog vjeća Željka Željkica Pa pić Smrekar. U kategoriji mini ru komet, igrale su ekipe Rukometni klub Bedekovčina, Rukometni Klub Zabok i RK Zagorec Krapina. Pore dak je slijedeći: 1. RK Zabok, Zabok; 2. RK Zagorec, Krapina; 3. RK Bede kovčina Bedex. U kategoriji dječaka

U 11 igrale su ekipe: RK Gorica, RK Bedekovčina i RK Zagorec. Poredak je slijedeći: 1. RK Zagorec, 2. RK Be dekovčina, 3. RK Zabok. U katego riji djevojčica U 12 igrale su ekipe: RK Zabok, RK Sloga, Sveta Nedelja i RK Zagorec. Poredak je slijedeći: 1. RK Sloga; 2. RK Zagorec; 3. RK Zabok. Sve su utakmice odigrane pred više od 200 gledatelja/navijača u odličnoj atmosferi uz bučno na vijanje i pomoć našeg bubnjara. Za svaku igračicu/igrača osigurane su prigodne majice te medalje kao us pomenu na ovaj turnir. Samu sve čanost proglašenja i podjelu pehara i medalja uveličao je gradonačelnik Grad Krapina, Zoran Gregurović. (Milorad Videković)

"Olimpovci" priredili svečani doček zlatnoj plivačici Jani Pavalić i njenom treneru Ivici Androiću

Pobjeda za slovensku posadu Rok Turk iBlanka Kacin, Šamec i Šalec na 17. mjestu

KUMROVEC – Od četvrtka do su bote održano je je 11. izdanje Rallyja Kumrovec. Kroz Kumrovec i Zagor ska Sela, a od ove godine i Desinić, ukupno je voženo 9 brzinskih ispi ta, a kao uvod poslužio je i shake down Kladnik. Ukupno je u natje canje krenulo 68 posada, a završilo ih je 48. Shakedown Kladnik dobi la je slovenska posada Rok Turk i Blanka Kacin u Hyundaiu i20 Rally 2 s vremenom 1:18.200. Najbolja hr vatska posada bila je Juraj Šebalj i Marijan Stublić (AKK Sveta Ne djelja) u Toyoti GR Yaris u vreme nu 1:20.900. Od zagorskih posada

na 16. mjestu završili su Nino Bo gović i Krešo Krajačić (AK Zagorje) u Citroenu C2 u vremenu 1:32.000. Dario Šamec i Florian Šalec (AK Za gorje) u Peugeotu 206 RC bili su 24. s vremenom 1:32.300, Kristijan Kro flin i Stjepan Franjić (AK Zagorje) u Citroenu Saxo VTS 27. s vremenom 1:34.000, a Karlo Dugan i Jurica Mi ketić (AK Zagorje) u Fiatu Cinque cento s vremenom 1:52.700.

Slovenci uzeli sve

Slovenska posada Rok Turk i Blan ka Kacin u Hyundaiu i20 Rally 2, naj više je pokazala u brzincima i s vre

menom 52:05.2 slavila je u ukupnom poretku. Najbolja hrvatska posada bila je posada Juraj Šebalj i Mari jan Stublić (AKK Sveta Nedjelja) u Toyoti GR Yaris, koja je u vremenu 55:33.2 osvojila ukupno 4. mjesto, ali je slavila u klasi 5. Od zagorskih po sada na 17. mjestu završili su Dario Šamec i Florian Šalec (AK Zagor je) u Peugeotu 206 RC s vremenom 1:01:06.8 Ovim su rezultatom osvoji lo 2. mjesto u klasi 3. Krunoslav Car i Danijel Slunjski (AK Zagorje) u Fiatu Punto osvojili su ukupno 31. mjesto sa vremenom 1:06:53.5, a u svojoj kla si 5 bili su sedmi. Kristijan Kroflin i

Stjepan Franjić (AK Zagorje) u Citro enu Saxo VTS s vremenom 1:13:49.6 osvojili su 43. mjesto, 4. u klasi 4. Sa ša Horvat (AK Zagorje) i Damir Boc (AK Delta) ukupno su bili 44. sa vre menom 1:14:23.6, a peti u klasi 4.Kar lo Dugan i Jurica Miketić (AK Zagor je) u Fiatu Cinquecento s vremenom 1:33:03.5 osvojili su 48. mjesto, bili su 19. u klasi 5. Upravo je i 48 posada za vršilo natjecanje, a odustalo je njih 20, među njima i Nino Bogović i Kre šo Krajačić (AK Zagorje) u Citroenu C2 te Mario Ban (AK Zagorje) i Nicol Baričević (AK Delta) u Fordu Fiesti ST 150. Gledajući trenutni poredak

za PH u vodstvu su Šebalj i Stublić, a Šamec i Šalec su na vrlo dobrom 7. mjestu, Car i Slunjski su 18., Kroflin i Franjić 20., Horvat i Boc 25., Dugan i Miketić 27. U klasi 3 Šamec i Šalec su na 2. mjestu, a na prvom mjestu je posada Paolo Mavričić i Tea Šac (AK Opatija Motorsport) u Renaultu Cliu RS. U klasi 4 Kroflin i Franjić su če tvrti, a Horvat i Boc peti, a, dok su u vodstvu Marsel Katić i Denis Rubi nić (AK Opatija Motorsport) u VW Polo. U klasi 5. Posada Car – Slunj ski drži 8. mjesto, a posada Dugan –Miketić 14. Vode Šebalj i Stublić. (El vis Lacković)

U Krapini održan 9. krapinski ringišpil

Zanimljive utrke

KRAPINA - U okviru 57. Tjedna kajkavske kulture održan je 1. Fifa gaming turnir u Krapini. Interes je bio veliki te se okupio veliki broj igrača koje je prije samog odigra vanja turnira pozdravio dogrado načelnik Krapine Ivica Hršak.

Nastupi mladih rukometaša Bedekovčine na turniru u Svetoj Nedelji Ekipa Bedekovčine 2011. godište do trećeg mjesta

BEDEKOVČINA – Mladi rukometaši Bedekovčine nastupili su na turniru u Svetoj Nedelji i to čak tri kategorije. Kadeti (2008. godište i mlađi) igrali su u skupini A, i kroz nju nisu uspjeli izboriti nastup u daljnjem djelu natjecanja. Izgubili su sve tri utakmi ce, od Poleta 9:21, od Sloge SN 11:14 i od Odeme 12:22. Inače, turnir je osovjila Petri nja, pobijedivši u finalu Odemu 16:10. Najbolji igrač bio je Marko Glibo (RK Petrinja), najbolji golman Filip Jelinčić (RK Odema), a najbolji strijelac: Niko Cvitas (HRK Go rica). U mini rukometi Bedekovčina je imala dvije ekipe, 2011. i 2013. godište. Mla đi dečki su završili na 5. mjesto, a prvi je bio RK Sedmerac, koji je u finalu pobijedio

treće mjesto i to pobijedivši u bor

U finalu je inače Sedmerac slavio pro

Bedekovčine proglašen za najboljeg golmana turnira. Nastup na ovom turniru dobro će poslužiti mladom rukometašima iz Bedekovčine kao priprema za nadolazeću sezonu. (Elvis Lacković)

KRAPINA - Tradicionalno, po deveti put, u okviru Tjedna kajkavske kulture održava se utrka „Krapinski ringišpil u organizaciji TK Maraton Krapina. Odr žane su četiri utrke na relacijama od 2,5; 5; 10 i 20 kilometara, ali pravo su odu ševljenje izazvale utrke djece na 100 me tara (dob od 3 do 5 godina), 30 meta ra (dob od 6 do 9 godina) i 500 metara (dob od 10 do 13 godina. Utrku je otvorio Mladen Gregurović, predsjednik Grad skog vijeća Grada Krapine dok je pri godne pehare najbolje plasiranim uru čio Saša Kundih, predsjednik Krapinskog sportskog saveza. U kategoriji 2,5 kilo metra najbolji je bio Saša Horvat (AK Maksimir), druga Ivana Zeljko (AK Međi murje) dok je treće mjesto osvojio Jakovu Friščiću (TK Maraton). U kategoriji 5 ki lometara najbolji je bio Dinko Solić (SRD 315 Sjeverozapad). Drugi je bio Neven Malarić (TK Maraton) a na treću stepe nicu stao je Juraj Skupnjak (TK Maraton). Na deset kilometara najbolji je bio Niko la Štefanić (AK Varaždin), drugi Franjo Kolarić (AK Varaždin) dok je treće mjesto osvojio Miljenko Hršak (TK Maraton). Na najdužoj dionici od 20 kilometara prvo je mjesto pripalo Zvonimiru Vlahoviću (TK Maraton), drugo mjesto osvojio je Vla dimir Slunjski (AK Varaždin) dok je treći

bio Franjo Ileković (Adidas runners Za greb). U najzanimljivijim utrkama djece na najkraćoj dionici od 100 metara pobi jedio je Ivano Pastorčić, druga je bila Ile ana Kukovačec dok je treće mjesto pri palo Niki Markovina (TK Maraton). Na dionici od 300 metara najbolji je bio Vito Petrić, a dalje slijede Rafael Koluder (AK Koprivnica) i Emanuel Bratković (Nutri Klinika). Na najzahtjevnijoj dječjoj dio nici od 500 metara pobjednik je Dori an Čavužić (TK Maraton), drugi je bioi Juraj Skupnjak (TK Maraton) dok j etre će mjestopripalo Dini Pastorčiću. (Milo rad Videković)

Jan Maj sec. Odličan organizator turnira bio je Savjet mladih Grada Krapi ne. Rezultati. Poluzavršnica: Maj sec – Cerovečki 1:6; Štrok – Ptičar 3:2. Za treće mjesto: Majsec – Pti čar 0:5. Finale: Cerovečki - Štrok 5:0. Poredak: 1. Denis Cerovečki; 2. Borna Štrok; 3. Darko Ptičar; 4. Jan Majsec. (Milorad Videković)

Odlični Zabok novim stigao je do pobjede novim klupskim rekordom na startu no vog izdanja 1 B Hrvatske kuglačke ligesjever. Na zabočkoj kuglani sa 7:1 poržen je Slavonac iz Slavonskog Broda, a Zabok je u toj pobjedi oborio čak 3631 čunj, na spram gostiju koji su se zaustavili na 3390 čunjeva. Zabok nije imao slabog mjesta, ali svakako valja izdvojiti Tonija LJubića

koji je oborio 661 čunj i samo ga je devet čunjeva dijelilo od rekorda kuglane koji drži Branko Manev, a iznosi 670 čunjeva. Preko 600 čunjeva otišli su i Duško Medić (622) i sve bolji Bruno Pavrlišak (605 ču njeva). Zabočani su imali "premijerligaš ki" prosjek

vrijedno respekta. U idućem kolu Zabok gostuje

605 čunjeva

Požegi kod momčadi Nove nade.

0:1 (2:2)

Damir Krznar održao pokazni trening zagorskim trenerima

ZABOK - Bivši igrač i trener Di nama, trentno trener Maribora, Damir Krznar, održao je poka zni trening zagorskim trenerima u sklopu njihovog licenciranja za nadolazeću sezonu na igralištu NK Mladost Zabok u SC Zaseka. Organizator treninga bio je Nogo metni savez KZŽ. Krznaru je kod treninga asistirao trener Mlado sti i budući doktor nogometa, Kri stian Mitrečić, a demnostratori su bili kadeti NK Mladost Zabok. Tema treninga bila je tranzicija iz faze napada u fazu obrane. - Cilj treninga je pokušati izboriti lop tu tamo gdje si je izgubio, pogo tovo ako je to u napadačkoj tre ćini, kod gola protivnika. Kad tu osvojite loptu imate veliku šan su brzo i direktno ugroziti njiho va vrata - izjavio nam je između ostalog Damir Krznar. Tribine

SC Zaseka u Zaboku bile su pri stojno ispunjene, kao da se radi o nogometnom derbiju, a svi pri sutni su mogli uživati u znalački vođenom treningu od strane Kr znara. Među trenerima koji su trebali upisati bodove za licencu našao se i poznati kondicijski tre ner, Zvonko Komes, koji trenut no radi u Zagorcu KR, a u svo joj bogatoj karijeri bio je između ostalog trener Bayerna, Hrvatske nogometne reprezentacije i Dina ma. -Uživao sam u treningu. Izni mno poštujem rad Damira Krzna ra. Radi se o vrlo obrazovanom i stručnom treneru - izjavio nam je Zvonko Komes. Nakon trenin ga Damir Krznar dao nam je krat ki intervju u kojem se osvrnuo na sam trening, ali i na trenutnu si tuaciju u svom novom klubu Ma riboru. (tz)

Rudar DZ zadnji sudionik osmine finala

U utorak je odigrana i posljednja uta kmica 1. kola Kupa NSKZŽ. U Radobo ju je istoimeni domaćin dočekao Ru dar iz Dubrave Zabočke. Gosti, od ove sezone članovi 4. NL središte Skupi na A, u utakmicu su ušli kao apsolut ni favoriti protiv još uvijek zagorskog drugoligaša, koji nakon ''refreširanja'' traži povratak u 1. zagorsku ligu. Ru dar je poveo u 12. minuti preko Karla Krznara, a Marokanac Mouhcine Rha di u 44. minuti zabio je za 0:2, rezultat kojim se otišlo na odmor. U nastav ku, u 54. minuti Dominik Cujzek je u 54. minuti pogodio za 0:3, da bi Silvio Ferček u 68. zabio i za 0:4. Rhadi je svojim drugim golom samo tri minu te kasnije postavio konačnih 0:5 i ta ko samo potvrdio uvjerljivu pobjedu Rudara DZ, kojega u osmini finala če ka jako težak izazov. Naime, već ova faza zagorskog kupa donosi dva der bija zagorskih četveroligaša. Upravo Rudar DZ će u jednom takvom derbiju biti domaćin Klanjcu, dok će Tondach biti domaćin Straži. Vrlo zanimljivo moglo bi biti u Pregradi, gdje će isto

imeni domaćin dočekati Golubovec. Obje su ekipe sjajno krenule u sezonu u svojim ligama, naravno Golubovec u ragu više. No, ako Pregrada želi do tog ranga, baš je ovo jedan službeni izazov, protiv ekipe koja je odmah po plasmanu u 4. NL bez respekta redom dobivala dugovječnije ekipe u toj ligi. Preostala dva četveroligaša će tako đer u goste županijskim prvoligašima i svi su naravno favoriti, što ne znači da se nekome ne može dogoditi kiks. Npr. Stubica gostuje kod Oštrca, koji još pamti osvajanje kupa kao zagorski drugoligaš, dok će Mladost Zabok go stovati kod Zagorca VT. Na rasporedu je i jedan ogled dva zagorska prvoliga ša, u kojem Rudar M dočekuje Orosla vje. Svake sezone kao najveći favori ti u kup ulaze Zagorec KR i Gaj Mače, barem ovih sezona kad igraju više li ge. Nakon što su u 1. kolu bili slobod ni Zagorec KR će u osmini finala go stovati kod Lobora, dok će Gaj Mače igrati kod Ivančice. Sve su utakmice, barem zasada, planirane u srijedu 21. rujna u 16.30 sati.

Važna pobjeda Zagorca KR

Zagorec je u četvrtom ko lu došao do svoje druge po bjede protiv vrlo jake mom čadi Bjelovara i sada drži sedmu poziciju. U vodstvu je Jadran LP koji je ovo ko lo odigrao utakmicu bez go lova u Trnju. Odlično gura i Zrinski J koji je u ovom kolu na gostovanju Grobničanu "uvalio" tricu i prikovao ga za dno. Najjače je odjeknu la "šestica" Jadrana P protiv Međimurja. Mrežu su miro vale i u Osijeku gdje je Osi jek II dočekao Hrvace. Veli ki posao napravilo je Belišće gostujućom pobjedom kod Dugog Sela. Odlično guraju i Mladost Ždralovi koji su u ovom kolu bili bolji od Mar sonie.

U idućem kolu Zagorec oče kuje treško gostovanje kod momčadi Zrinski Jurjevac, koja svoje domaće utakmi ce igre u Čepinu. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

4

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Olver Sumić (Jadran P), Igor Lepinjica (Jadran P)

3

Nikola Marić (Jadran LP), Nail Omerović (Osijek II)

REZULTATI 2. KOLA:

ZAGOREC KR - Bjelovar 3:1 Dugo Selo - Belišće 0:1 Sesvete - Opatija 1:1

Mladost Ž - Marsonia 2:1

Trnje - Jadran LP 0:0

Jadran P - Međimurje 6:0 Grobničan - Zrinski J 0:3 Osijek II - Hr vace 0:0

PAROVI 3. KOLA:

Zrinski J - ZAGOREC KR Hrvace - Dugo Selo

Bjelovar - Osijek II Međimurje - Grobničan Jadran LP - Jadran P

Marsonia - Trnje Opatija - Mladost Ž Belišće - Sesvete

Tri boda na

Učetvrtom prvenstvenom kolu Supersport Druge no gometne lige krapinski Za gorec je na svom terenu ugostio do ovog kola neporaženi Bjelovar i rezultatom 3:1 nanio mu prvi po raz u prvenstvu. Trener Raić mo gao je računati na sve svoje igrače dok trener Lalić morao je sastaviti ekipu bez svog najboljeg igrača Do minika Glavine. Od prve minute vidjelo se da Zagorec želi puni pli jen, ali su gosti svoj presingom na govijestili da bi i oni željeli do pu nog plijena. U takovom otvaranju utakmice gosti su se bolje snašli i već u desetoj minuti došli do vod stva. Loptu je na 18 metara od vra tar Bručija neometan primio Mo tike te oštrim i preciznim udarcem uz samu desnu stativu domaćeg gola pogodio mrežu za rano vod stvo i veselje gostiju. To veselje je kratko trajalo jer šest minuta ka snije Kulenović dobiva upotreblji vu loptu i kreće sam prema gostu jućem golu ali ganna16 metara od vratiju Iličević s leđ ruši Ljevar ko jeg sudac Kečinović sankcionira je dinim što je mogao – crvenim kar ton i dosuđuje slobodni udarac za Zagorec. Loptu namješta Matija Smrekar i nakon njegovog udar ca gledamo reprizu gola iz susreta protiv Osijeka II – snažan i preci zan udarac završava u mreži ne moćnog gostujućeg vratara. Od te 17. minute Zagorec preuzima igru sa željom da što brže dođe u vod stvo. Takova igra isplatila se u 35. minuti kada Smrekar asistira Ku lenoviću koji iskosa s lijeve strane preciznim udarcem pogađa malu mrežicu Iličevića i dovodi Zagorec u vodstvo od 2:1. Od tada Bjkelovar puno bolje „stoji“ na terenu i pre uzima igru kao da ima igrača više a ne manje te su tako u 45. minuti imali priliku iz koje je Pranjić po godio vratnicu već svladanog Bru čija te se tako na odmor ipak otiš lo rezultatom postignutim u 35. minuti. U drugom poluvremenu

domaći trener Raić pokušava pro buditi svoje igrače te vrši izmjene – Kožić umjesto Strabića; Sunagić umjesto Bračevića i Galić umjesto umornog Kulenovića – što ne od nosi promjene jer igrači Zagorca i dalje igraju dosta anemično što ko riste gostujući napadači stvarajući prilike i poluprilike pred vratima Bručija koje obrana Zagorca pred vođena, danas najboljim u obram benim redovima, Patrikom Brau nom rješava bez većih problema. Vidjevši da to nije dobro Smrekar uzima odluku u svoje ruke i upra vo se tada u 81. minuti vidjelo što znači Matija za Zagorec – uzeo je loptu Nikoliću i na udaljenosti od 35 metara od gola gostiju te pogle dom primijetio da je vratar ma lo izašao sa gola te je odmah pre ciznim, snažnim i neuhvatljivim

Milorad Videković KRAPINA

Smrekara

Gaj srušio Karlovac 1919

udarcem zatresao mrežu nemoć nog Ilekovića te uveo Zagorec u mirne vode. Bio je ovo četvrti po godak i druga asistencija kapetana Smrekara u četiri prvenstvena ko la u kojima je Zagorec postigao se dam golova što znači da je kapetan Smrekar sudjelovao, ili pogotkom ili asistencijom, u čak šest golova. Na kraju, unatoč boljoj igri gosti ju pogotovu u drugom poluvreme nu, na semaforu je ostalo zapisano Zagorec 3. Bjelovar 1. Svoj sljedeći prvenstveni susret igra, petak 16.9. 2022. godine u 16,30 sati, u Čepinu protiv ekipe Zrinski Jurjevac.

ZAGOREC 3

BJELOVAR 0

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gledatelja: 250. Sudac: Domagoj Kečinović (Osijek). Pomoćnici: Marko Reljan (Osijek) i Fran Jerbić (Osijek). Četvrti sudac: Nikola Vuković (Osijek). Delegat: Mario Mavriček (Varaždin).

STRIJELCI: 0:1 Motika (10); 1: 1 Smrekar (17), 2:1 Kulenović 35); 3:1 Smrekar (81).

ZAGOREC: Bruči 6,Braun 7, Cetina 6,5; Landripet 6,5; Kraković 6,5 – Jug 6,5 (80. Kolar -); Strabić 6 (55. Kožić 6,5); Majcenić 7 (80. Vinski -); Kulenović 7,5 (65. Galić 6);- Bračević 6 (55. Sunagić 6); Smrekar 8,5. Trener: Sven Raić 7.

BJELOVAR: Iličević 6; - Ljevar 5, Nikolić 6; Delibegović 6 (82. Soldić -), - Šantalab 6; Fernandes 6,5; Kočiš 6,5; Serdarušić 6 –Pranjić 7; Motika 7. Trener: Marin Lalić 6.

Žuti kartoni: Zagorec: Cetina (71), Smrekar (89)

Osijek II: Delibegović (70) Crveni kartoni: - Ljevar (16). Igrač utakmice: Matija Smrekar (Zagorec)

MAČE – U 4. kolu 3. NL Centar Gaj Mače je dočekao Karlovac. No, uverti ra u utakmicu bila je vrlo mučna i teš ka, pa je jedno vrijeme čak i odigrava nje utakmice bilo pod znakom pitanja. Naime, Gaj je u srijedu odigrao uta kmicu 3. kola kod Segeste, koja je za vršila 2:2. No, dan kasnije je registrira na 3:0 za Segestu zbog nastupa Dina Postonjskog za Gaj, a koji je po tuma čenju vodstva lige bio pod suspenzi jom. No, sve skupa vrlo je dvojbe no i zapravo prilično nevjerojatno u jednom ovakvom stupnju natjecanja. Naime, Postonjski je crveni (dva žuta) zaradio na pretkolu hrvatskog kupa u Bjelovaru još 31. kolovoza. U zapisniku je uz isključenje navedeno i da je pso vao suce. No, u Cometu je stajala jed na utakmica zabrane, koju je odradio u 2. kolu 3. NL centar protiv Lučkog. Prema navodima iz Gaja, Postonjski nije niti krenuo na utakmicu u Sisak, ali kako nigdje nisu mogli naći poda tak o suspenziji niti postupku, iz Gaja su zvali nekoliko ljudi, između ostalog i disciplinskog suca Buzatovića, koji im je kako kažu, rekao da ne vidi ra zlog da Postonjski ne igra. Postonjski se pojavio na utakmici vlastitim pri jevozom i odigrao drugo poluvrijeme, no Segesta se žalila i utakmica je re gistrirana 3:0 za domaćine. U Maču su nakon toga pokušali objasniti cije li tijek stvari, pa su i u jednom trenut ku donijeli odluku da ne odigraju uta kmicu 4. kola protiv Karlovca. No, tu su odluku ipak povukli.

Vrlo dobar Gaj poveo, pa poklonio izjednačenje Počelo je vrlo tvrdo i čvrsto, a ako ne računamo pokušaj Tomasa Vukadina iz svoje polovice ravno u ruke golma na Luke Šteke, prvi pravi pokušaj sti gao je u 7. minuti opet za domaćine. Iz slobodnjaka s desne strane nabacio je Tomislav Haramustek, a glavom po kušao Perica Ivetić, ali pored gola. U 14. minuti prva prijetnja gostiju. Dobro je desnu stranu probio Zvonko Pamić i ubacio po zemlji za Ihora Medyin skyog, koji puca po zemlji, ali bloki ra Vukadin. U 17. minuti novi slobo dan udarac za Gaj, ovoga puta sa 20 metara malo iskosa i odličan pokušaj, koji Šteko krajnjim naporom skreće u stativu. No sljedeći pokušaj Gaja u 19. minuti donosi vodstvo. Bio je to sjajan potez sjajnog majstora Haramusteka, koji je gotovo iz ničega sa 25 metara malo iskosa s desne strane pucao po zemlji uz samu stativu, neobranjivo za 1-0. Već u 20. minuti u sjajnoj se pri lici našao Tin Gregurić, koji se probio po lijevoj strani, ušao u kazneni pro stor, nekoliko puta izvarao obranu pa i golmana, ali udarac je na kraju ipak završilo u bloku na 2 metra od gola. U 25. minuti Pamić ubacuje iz slobod njaka sa 35 metara, a na drugoj sta tivi glavom pokušava kapetan Borna Pausić, no puca pored gola. U 30. mi nuti novi dobar udarac za Gaj. Lopta se baš dobro odbila na 25 metara do Luke Tepšića koji odlično puca, no Šte ko uz malo problema hvata loptu. U 39. minuti gosti pokušavaju ubaciva njem s desne strane, u skoku je najviši Gordan Bunoza, koji puca preko gola. I kada se već činilo da će Gaj na odmor sa zasluženim vodstvom, događa se velika greška u 2. minuti sučeve nado knade. Lopta je išla na Gabrijela Ste pinca koji pitanje dal bi ju uopće uhva tio prije izlaska, no na njega uklizava Tepšić i ruši ga, pa gosti na poklon do bivaju penal, kojega u 1:1 pretvara Pa

mić. Tako se na odmor odlazi sa 1:1. Šaban sa bijele točke za vrijednu pobjedu

U nastavku prvi prijete gosti, koji u pr vih peta minuta imaju dva udarca, ia ko ne sasvim precizna, ali dovoljno da nagovijeste opasnost i bolji momen tum, što je i logično s obzirom na kraj prvog dijela. S lijeve strane pucao je Medynskyy, a s desne Josip Budimir, no oba udarac odlaze pored gola. Na drugoj strani u 52. minuti sa 25 me tara malo iskosa, s desne strane pu ca Haramustek, ali činilo se da lopta od bloka odlazi u korner. Činilo se na ma, ali ne i sucima. U 55. minuti greš ka obrane Gaja, pa loptu dobiva na 20 metara Goran Paracki i spušta u for za Medyinskyog, koji prolazi par metara i puca, ali Tor odbija u korner. U 63. mi nuti dobro je loptu u kaznenom pro storu gostiju smirio Luka Radić, koji je ušao u nastavku, oslobodio se jednog čuvara i iz gužva uspio uputiti udarac, ali malo pored gola. Nakon 20 minuta nadigravanja oko sredine terena, u 79. minuti penal za Gaj, vrlo sličan onome za goste. No, ovaj puta Dario Josipo vić je u kaznenom prostoru prevario čuvara, ali teško kontrolirao loptu, no Ivor Ribar ga ruši i Gaj dolazi do prilike sa 11 metara, koju ne propušta Šaban, pa Gaj opet dolazi do vodstva, vraća momentum na svoju stranu i ulazi u završnicu s nadom da može zadržati vodstvo. U 83. minuti vidjeli smo fan tastičan sprint Haramusteka po de snoj strani. Iako je bio 15 metara iza protivničkog igrača, stigao je do lop te prije, osovjio još 10 metara i ubacio po zemlji na Šabana, no ipak je pone stalo snage, pa je Bunoza izbio loptu prije Šabana. U 87. minuti opet je u igri najbolji dvojac ove utakmice Haramu stek-Šaban. Prvi ubacuje iz slobodnja ka sa 40 metara s desne strane, a dru gi puca u padu iz teške pozicije preko gola. Gosti su nakon primljenog gola vidno u šoku, ipak moraju nešto po kušati za povratak u utakmicu. U 89. minuti visoka lopta, tzv. svijeća u ka zneni prostor domaćina pada na gla vu Ribara, no njegov udarac lako bra ni Tor. U 2. minuti korner za goste i jako opasna situacija za Gaj, no Bu noza spušta Pausiću, koji puca sa par metara pored gola. Bila je to zadnja opasnost pred golom Gaja, koji tako, na kraju jako napornog tjedna, dolazi do velike i zaslužene pobjede i nanosi prvi poraz Karlovcu.

Marijan Glavica trener NK Gaj Mače: ''U prvom redu želio bih čestitati svo jim igračima, koji su vrhunski odigrali,

sve što smo se dogovorili su ispošto vali i mislim da smo potpuno zaslu ženo pobijedili, po mojoj procjeni tre nutno najjaču ekipu u ligi. Sad imamo jedan mir, konačno tjedan dana za pripremu, da nemamo ritam srijedanedjelja i da uđemo dalje u prvenstvo u miru, nakon ovih svih nezgoda i sa Segestom ovaj tjedan.''

Igor Pamić

trener Karlovac 1919: ''Gaj Mače je zasluženo pobijedio. Bi li su bolji od nas. Mi smo nešto poku šavali, imali smo tu meč loptu na dvije akcije u nastavku, međutim sveuku pno gledano, ja nisam nikako zado voljan igrom svoje momčadi. Gaj je bio angažiraniji, bolji na drugu loptu, zna li su što hoće. Znali smo i mi, međutim jednostavno moji igrači nisu reagirali. Čestitam Gaj Maču na definitivno za služena tri boda, a mi ćemo se mora ti malo spustiti na zemlju, malo ma nje pričat, a više igrat.'' (Elvis Lacković)

GAJ MAČE 2 (1)

KARLOVAC 1919. 1 (1)

SUCI: Kelihar, Krznarić, Aščić, GLEDATELJA: 200 STRIJELCI: 1:0 Haramustek 19', 1:1 Pamić 45+2' 11m, 2:1 Šaban 79' 11m

GAJ MAČE: Tor, Brlečić (63' Josipović), Vukadin, Tepšić, Haramustek (90+4' Sedak), Šaban (90+2' Kiš), Gajski (46' Radić), Ivetić, Mazalović, Krpanec, Gregurić (46' Cvrtila); trener: Marijan Glavica KARLOVAC 1919: Šteko, Ribar, Paracki, Zavalić, Budimir (84' Soldo), Medynskyy, Pausić, Matiazh, G. Stepinac (64' Srpak), Pamić (76' Trešnjić), Bunoza; trener: Igor Pamić

Proteklog su tjedna odigrana dva kola III. NL-centar

U fokusu interesa bio je poraz Gaja od Segeste za zelenim stolom nakon što je utakmica završena rezultatom 2:2. Sve se zakompliciralo nastupom Po stonjskog koji je dobio crveni karton u kup utakmici. Puno je tu otvorenih pi tanja, Gaj je čak razmišljao ne odigrati utakmicu protiv Karlovca 1919, ali je na kraju odustao od te namjere i ostvario drugu pobjedu ove sezone s kojom drži osmu poziciju. Na vrhu su Vrapče i Ku rilovec s po deset boodova. Kurilovec je ovaj tjedan ostvario dvije pobjede, dok je Vrapče nakon tri uzastopne pobjede remiziralo kod Lukavca. Do prve pobje de ovosezonskih pobjeda ovaj su tjedan stigli Bistra, Sava Strmec i Dinamo OO. Svakako najuogdnije iznenađenje je Vr bovec koji drži visoku treću poziciju. U idućem petom kolu Gaj očekuje uvijek neugodno gostovanje kod Bistre. (To mislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

6

Vlatko Martinović (Vrbovec)

4

Frano Medić (Maksimir)

3

Filip Hodak (Maksimir), Karlo Josipović (Trešnjevka), Marti Tomšić (Vrapče) ...

REZULTATI 3. KOLA:

Segesta - GAJ MAČE 3:0

Kurilovec - Dinamo OO 4:2

Lukavec - Sava Strmec 0:1

Vrapče - HAŠK 1903 3:0

Vrbovec - Mladost P 5;2

Lučko - Trešnjevka 3:0 Karlovac 1919 - Ponikve (igra se 14.9.)

Bistra - Samobor 3:1

Ravnice - Maksimir 1:4

REZULTATI 4. KOLA:

Gaj Mače - Karlovac 1919 2:1

Dinamo OO - Maksimir 3:2

Samobor - Ravnice 1:1

Ponikve - Bistra 2:0

Trešenjevka - Segesta 3:2

Mladost P - Lučko 1:1

HAŠK 1903 - Vrbovec 1:1

Lukavec - Vrapče 2:2

Kurilovec - Sava Strmec 2:1

PAROVI 5. KOLA:

GAJ MAČE - Lučko (nedjelja 4.9. u 11 sati)

Dinamo OO - Ravnice

Maksimir - Bistra

Samobor - Karlovac 1919 Ponikve - Segesta Trešnjevka - Vrbovec

411246

41126

100113 -2

100125-30

Maksimir 100103-30

Mladost P - Vrapče

HAŠK 1903 - Sava Strmec

Lukavec - Kurilovec

Golubovec i Tondach na vrhu

Nakon vrlo uspješnog 2. ko la 4. NL središte skupina A za zagorske klubove, odigrano je 3. kolo. Nije bilo tako uspješ no, ali i nakon tri kola na vr hu su zagorski predstavnici, ovaj puta na prva dva mjesta. Naime, Golubovec je u zagor skom derbiju pobijedio u go stima Rudar DZ 2:1 i ima jedi ni svih 9 bodova. Tondach je pak bio uvjerljiv kod Vojnića 95 i slavio je sa 5:0, pa drži dru go mjesto sa 7 bodova. No, to je bilo sve od zagorskih pobje da u 3. kolu. Još u petak Mla dost Zabok je poražena kod Prečkog. Bilo je 3:2 za domaći ne. U subotu je Straža sa 1:4 iz gubila kod Španskog, a Stubica sa 1:2 kod Sesvetskog Kraljev ca. U nedjelju je prvi poraz do živio Klanjec 0:1 kod kuće od Odre. Osim vodeće dvojke, od zagorskih predstavnika Kla njec je na 8. mjestu sa 4 boda, Mladost Zabok je 10. sa 3 bo da, koliko imaju i 11. Stubica i 12. Straža. Rudar DZ je na 15. mjestu sa 1 bodom. A 4. kolo na rasporedu je već ove srije de u 17 sati. Bit će teško oda brati na koju utakmicu poći u Zagorju, jer ih je na raspore du u isto vrijeme čak pet. No, ipak, izdvaja se zagorski der bi u Zaboku, gdje Mladost do čekuje Klanjec. Golubovec će dočekati Polet (SK), Tondach Špansko, Stubica Prečko, a Straža Sesvetski Kraljevec. U goste će Rudar DZ i to kod Za greba. (Elvis Lacković)

Straža poražena kod Španskog

ŠPANSKO – Nogometaši Straže krenuli su na put Zagreba sa do sta igrača van stroja čak šestorice. Kodelić, Kramarič i Konjić ozlje de, Janžek i Boršić bolest i Križa nec privatne obaveze. Na početku utakmice lagana inicijativa domaći na, međutim prvu pravu šansu na utakmici ima Straža. Firer na de snoj strani prolazi igrača i ubacuje, na pet metara sam Kantolić puca glavom, ali ravno u golmana. Igrala se 24. minuta kada Bajan probija li jevu stranu, dodaje na pet metara i Sekulić lagano sa pet metara po entira za vodstvo Španskog. Osam minuta nakon gola najbolji igrač utakmice Bajan puca sa osamna est metara i loše postavljeni Trav nikar na golu Straže prima gol. Tri minute nakon primljenog drugog gola Špansko dolazi do trećeg. Slo bodan udarac sa dvadeset metara iskosa Vidović puca direktno na

gol, slabo postavljanje Travnikara i to je 3:0 za Špansko. Igrači Straže u tom trenutku izgledaju grogira ni i Špansko je moglo zabiti još dva pogotka. Malo nade za nešto više i kakvu takvu šansu za drugo polu

vrijeme stiglo je nakon slobodnog udarca sa 40 metara po sredini. Fi rer izvodi slobodni udarac, preba cuje zadnju liniju, Vidiček lijepo pri ma i pod gredu zakucava loptu. Bila je to 45. minuta. Na odmor se odlazi rezultatom 3:1 za domaćina. Drugo poluvrijeme Straža kreče bolje do minantnije stvara prilike međutim nikako da postignu pogodak. Igra la se 63 minuta kada Mislav Čuček uklizava na loptu, ruši protivničkog igrača i kod dizanja sa zemlje gazi protivničkog igrača na nogu. Sudac dodjeljuje crveni karton. Straža ne posustaje pokušava polukontrama i kontrama gdje stvaraju dvije dobre prilike, međutim ne pogađaju. Na de u neki preokret Straže završava ju pogotkom Španskog u 73. minuti za 4:1 i konačan rezultat utakmice. Strijelac Jurišić. Već u srijedu Stra ža u 4. kolu dočekuje Sesvetski Kra ljevec. (Elvis Lacković)

NL – središte skupina A 3. kolo: Vojnić 95. – Tondach 0:5

Petica Tondacha u Vojniću

VOJNIĆ – U 3. kolu 4. NL sredi šte skupina A Tondach je gostovao kod Vojnića 95. Nakon osvojena 4 boda iz prve dvije utakmice, Ton dach je na drugo gostovanje kre nuo po nove bodove. I krenuo je vi še nego sjajno, jer je već na samom otvaranju utakmice stigao do vod stva. Naime, već u 2. minuti Karlo Bobinec pogodio je za 0:1 i usmje rio utakmicu. Sve je dalje bilo lak še, a posebno od 31. minute, kada je Filip Merlin zabio i za 0:2. Bio je to rezultat poluvremena. U nastavku, vrlo brzo, ako ih je uopće i bilo sve

su dvojbe riješene. Naime, Merlin je svojim drugim golom, u 52. mi nuti povisio na 0:3, da bi već u 54. minuti bio dosuđen kazneni uda rac za Tondach, koji je u 0:4 pre tvorio Karlo Frtalj. U samoj završ nici, točnije u 86. minuti, Dominik Lončarić, koji je u igru ušao 20-tak minuta ranije pogodio je za konač nih 0:5. Tom je pobjedom Tondach u subotu izbio na prvo mjesto lje stvice, da bi ga Golubovec u nedje lju spustio na drugo mjesto. Već u srijedu Tondach u 4. kolu dočeku je Špansko. (Elvis Lacković)

Klanjec poražen od Odre

KLANJEC - Nakon tri godine Kla njec se iz Kumrovca vratio igra nju svojih domaćih utakmica na svoj travnjak u Klanjcu. Klanjec je osvojio četiri gostujuća boda u prva dva kola pa je domaća publi ka s nestrpljenjem čekala prvu do maću utakmicu. Nažalost, Klanjec je poražen na svom travnjaku od Odre rezultatom 0:1. Poslije uta kmice ostao je "gorak okus" najvi še zbog situacije iz 44. minute ka da je crveni karton dobio Vladimir Brlek, a istu takvu kaznu trebao je dobiti i gostujući vratar Marko Ča braja, no sudac Bertol progledao mu je kroz prste i kaznio ga je sa mo žutim kartonom. To je itekako usmjerilo utakmicu "na mlin" go stiju koji su prije toga sretno došli do pobjedničkog pogotka već u 6. minuti nakon kornera. Bio je to za pravo autogol Zrnca za 0:1, no gol je pripisan Luteru. Dvije minute kasnije dobru priliku za domaće propušta Trbušić, točnije Čabraja brani njegov udarac. Pola sata igra lo se uglavnom po sredini travnja ka, a onda je u 34. minuti Vrabec opalio s 25 metara udaljenosti, ali zamalo pokraj gola. Minutu kasni je dobro puca Leš, ali Čabraja izbija

u korner. U 37. minuti Vrabec daje dobru loptu za Brleka, ali ovaj pu ca u blok. Opasan napad Klanjca u 39. minuti u kojem su prijetili Vra bec i Brlek, završava dobrom in tervencijom Čabraje. I onda u 44. minuti Brlek radi faul u napadu, nakon čega na njega nasrće gostu jući vratar Čabraja i udara ga u pr sa. U teren ulijeću i pričuvni igra či Odre koje su se zagrijavali i svi napadaju Brleka. Epilog je bio cr

veni karton za Brleka zbog navod nog udaranja protivničkog igrača koje se pregledom snimke nije mo glo utvrditi, dok je inicijator inci denta, vratar Čabraja, završio sa žutim kartonom. U nastavku se Klanjec borio koliko je mogao, ali s igračem manje i bez glavnog na padača teško bilo očekivati preo kret. Prvi prijete gosti u 56. minuti preko Kljajića, ali Petrović spašava pogodak i izbija loptu u polje. Go

sti su ponovno na sceni u 60. mi nuti kada dobro puca Pavek, a Ži gman još bolje brani. Domaći su opasno prijetili preko Lovreka u 67. minuti koji nakon ubačaja s de sne strane puca pokraj gola. Dvije minute kasnije Lovrek je asistent, a Drčić s lijeve strane iz kosa pu ca pored desne vratnice. Najbolju priliku za rješenje utakmice gosti propuštaju u 89. minuti kada je de snom stranom odlično prošao Ha nachi i još bolje pronašao Paveka, ali ponovno se na gol-crti isprije čio sve bolji Petrović i spasio si guran pogodak. U četvrtoj minuti sudačke nadoknade iz igre je zbog crvenog kartona morao i Turko vić na suprotnoj strani, no Klanjec je i dalje imao igrača manje jer je iz igre nakon prekršaja Turkovića za drugi žuti karton zbog ozljede morao izaći Bogović. Šteta. Dugo su navijači Klanjca čekali povra tak svoje momčadi u svoj grad, bilo bi lijepo da su ga okrunili pozitiv nim rezultatom, no to se nažalost nije dogodilo. S jednakim brojem igrača u polju Klanjec je bio iteka ko konkurentan, ali isključenjem Brleka sve je krenulu u negativ nom smjeru. (tz)

4

Merlin Filip (NK Tondach)

3

Bajan Jan (NK Špansko) Vidićek Borna (NK Straža) Luter Filip (2 KU) (NK Odra) Vujica Dubravko (NK Golubovec)

2

Bobek Dario (NK Golubovec) Čilić Lovro (NK Blato) Drempetić Matija (NK Stubica) Frtalj Karlo (2 KU) (NK Tondach) Jurčić Marko (NK Prečko) Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ)) Tudjek Luka (NK Blato)

REZULTATI 3. KOLA

Zagreb - Brezovica 2:0 L. Medić 23', Vlajsović 82' Rudar DZ - Golubovec 1:2 Tisanić 36'/I. Risek 3', Vujica 29'

Polet (SK) - Blato 0:2 Čilić 77', Tudjek 84' Vojnić 95' - Tondach 0:5 Bobinec 2', Merlin 31', 52', Frtalj 54' 11m, Lončarić 86' Špansko - Straža 4:1 Sekulić 24', Bajan 32', Vidović 35', Jurišić 73'/ Vidićek 45' S. Kraljevec - Stubica 2:1 Pajvot 20', Zečević 37'/ Pešec 48' Prečko - Mladost Z 3:2 Đurić 51', Jurčić57', 90+4'/ Hrastinski 25', Kotarski 49' Klanjec - Odra 0:1 Luter 6'

PAROVI 4. KOLA:

Brezovica – Odra Mladost Zabok – Klanjec Stubica – Prečko

Straža – S. Kraljevec

Tondach – Špansko

Blato – Vojnić 95' Golubovec – Polet (SK)

Zagreb – Rudar DZ

LISTA STRIJELACA

Zagorski derbi pripao Golubovcu

DUBRAVA ZABOČKA – U 3. ko lu 4. NL središte skupina A za gorski derbi u Dubravi Zabočkoj. Rudar je dočekao Golubovec. Oče kivala se zanimljiva utakmica. Nai me, Golubovec je u sezonu krenuo odlično, sa dvije domaće pobjede, ali protiv ekipa od kojih se očeku je borba za vrh. S druge pak strane Rudar DZ, kao novak u ligi u prva dva kola osovjio je jedan bod, ali je pokazao jako dobre igre i zapravo imao dosta peha. Malo je nedosta jalo da bodovni učinak bude bitno drugačiji.

Golubovec na odmor sa vodstvom

Na samom početku šok za doma ćine. U 3. minuti Ivan Risek se na šao u kaznenom prostoru, okrenut leđima, ali se sjajno snašao i pre ko glave pucao i iznenadio golma na Frana Gelu za iznenadno vod stvo. Odmah nakon gola spustio se i jak pljusak. U 7. minuti Jakov Vi dek pokušava za domaćine iz slo bodnjaka da 20 metara, ali pogađa živi zid. I u 9. minuti J. Videk pu ca iz slobodnjaka ali ovaj puta sa puno veće udaljenosti, pa I. Risek odbija loptu i otklanja opasnost. U 19. minuti slobodan udarac je i za goste. Sa 30 metara puca Dubrav ko Vujica ali Gelo lagano hvata. U 29. minuti Golubovec dolazi do 0:2. Nikola Bobek pretrčao je 25 meta ra gotovo kroz sredinu. Stoperi su ga ostavili na miru i začas se na šao sam pred Gelom. Kao da ga je to iznenadilo pa čeka, činilo se pre dugo, no onda ipak daje povratnu za Vujicu, koji pogađa sa 8 meta ra uz samu stativu za 0:2. No, u 36. minuti Rudar DZ se vraća. Igrala se duža akcija, na kraju koje je lop ta ubačena u srce kaznenog pro stora, na nju natrčava Karlo Tisa nić i iz prve puca jako i dovoljno precizno za 1:2. U 38. minuti Vu jica je izborio jednu loptu ne lije

voj strani, dano desno za M. Bo beka koji vraća za Silvija Vukića, čiji udarac Gelo brani. U 42. minu ti s lijeve strane puca Antonio Ri sek, ali i to Gelo brani. U 44. minuti novi slobodan udarac za Rudar DZ, no J. Videk puca visoko preko gola. Tako se na odmor odlazi sa 1:2, što otvara neizvjesnost za nastavak. Golubovec zadržao sva tri boda

U nastavku prvi prijete gosti u 48. minuti, kada Patrik Sokolić kra de jednu loptu na 20 metara isko sa, pa osvaja par metara i puca u blok. Odbijenu loptu hvata Vujica, no i njegov udarac završava u blo ku. Nova prijetnja gostiju dolazi u 55. minuti kada s desne strane na bacuje Vukić, a sa 6 metara glavom puca Vujica, no Gelo je na mjestu i hvata loptu. U 59. minuti obeća vajuća situacija za domaćine. Ti sanić i Roberto Pavetić su krenuli u napad, Tisanić daje desno za Pa

Prečko preokrenulo prednost Mladosti od dva gola

PREČKO - Zanimljiva se utakmi ca odigrala u Prečkom gdje su u sklopu 3. kola IV. NL-središte Za greb - skupina A snage odmjerili istoimeni domaćin i Mladost Za bok. Zabočani su do 51. minute vo dili s 2:0, a onda je domaćin prvo za samo osam minuta anulirao tu prednost, da bi u posljednjim tre nutcima utakmice došao do sva tri boda. U 25. minuti Škrlec dubin skom loptom pronalazi Hrastin skog koji izlazi sam pred Klanjčića i rutinirano zabija za 0:1. Zaboča ni su pomalo sretno zabili za 0:2 u 49. minuti nakon što se lopta od vratara Klanjčića odbila prvo u V. Kotarskog, a od njega u mrežu. Sa mo dvije minute kasnije Đurić ko risti nesporazum Mlinarića i Tarle i smanjuje na 1:2. Stvari su se vrati le na početak kada je Jurčić nakon ubačaja s lijeve strane zakucao lop tu pod prečku za 2:2. Zakuhalo se u 61. minuti i na travnjaku i na tri binama. Braća Benčić krenula su u naguravanje s polovicom mom čadi Prečkog, a epilog je taj da su

obojica dobila žuta kartone, kao i Kolak u domaćoj momčadi. Na tri bini je sve srećom sve prošlo laga nim naguravanjem. I kad su se već svi pomirili remijem ponovno Jur čić koristi ubačaj s lijeve strane i svojim drugi pogotkom u posljed njim trenutcima utakmice postav lja konačnih 3:2. Zabočani tako na kon tri odigrana kola imaju omjer od jedne pobjede i dva poraza. (tz)

vetića, no njemu malo lopta bje ži, a Filip Škvorc izlazi s gola i no gom izbija loptu ispred Pavetića. U 65. minuti, nakon ubacivanja s lijeve strane pred gol domaćina i loše reakcije Gele, koji je zaplivao u prazno, Vukić daje povratnu za I. Riseka, koji puca jako sa 12 me tara, no Gelo se sjajnom obranom iskupljuje za grešku u toj akciji. U 71. minuti novi pokušaj Vujice, ovaj puta s lijeve strane, ali Gelo je i ovaj puta na mjestu. U 78. mi nuti domaćini prijete iz kornera, no Škvorc nekako izbija loptu. Svi ran je i prekršaj na njemu, no u gu žvi je očito udarac u glavu dobio Rhadi. Ostao je jedno vrijeme le žati, ali se ipak pridigao i nastavio igru uz pljesak publike. U 82. mi nuti Florijan Videk ubacuje s de sne strane, a najviši je u skoku na 12 metara Lovro Topolovec, no nje gov udarac Škvorc lagano hvata. U 86. minuti domaćini su bili na mi limetar od izjednačenja. Najprije

je Tomislav Valaško pokušao sa 15 metara atraktivno polu škaricama, ali nije najbolje zahvatio loptu, no u nastavku akcije, Škvorc je samo pogledom ispratio jednu loptu, pa se Pavetić iskosa na desnoj stra ni našao u mat poziciji. Gol je bio prazan, ali Pavetić iskosa desnom nogom puca pored gola. U 89. mi nuti, nakon duge akcije domaćina, Rhadi puca sa 20 metara, ali preko gola. U 3. minuti sučeve nadokna de F. Videk ubacuje s centra iz slo bodnjaka, I. Risek odbija glavom, a J. Videk puca visoko preko gola. Bila je to zadnja prilika za doma ćine. Golubovec tako dolazi do tri pobjede i drži vodstvo na ljestvici.

Mario Videk trener NK Rudar DZ: ''Čestitam ekipi na borbenosti i po žrtvovnosti, ali nemamo sreće već treću utakmicu. Uz to, imali smo loš ulazak u utakmicu, i nakon ne smotrenosti rano primili gol. Uz svu želju i požrtvovnost u drugom po luvremenu, gdje smo dominirali, ni smo uspjeli vratiti rezultat na poče tak. Mislim da smo zaslužili X. Igrači su dali sve od sebe, koliko su mogli, ali opet nije išlo. A gost je agresivan, živ i nije bez veze tu gdje je.''

Tomislav Škudar trener NK Golubovec: ''Čestitam svojim dečkima na pobje di i na trenutno 1. mjestu na ljestvi ci. Utakmica je bila izrazito teška. Pala je kiša i teren je postao sklizak. Prvo poluvrijeme smo dominirali, imali čiste prilike, 2:0 i trebali smo to riješiti. No, primili smo gol, uvu kla se nervoza domaća ekipa izrazito kvalitetna u prekidima, to smo zna li i pokušali smo zatvoriti. Na kra ju smo izvukli tri boda, ali u jako ja ko teškoj i tvrdoj utakmici. Čestitam domaćinu i želim puno sreće u na stavku prvenstva.'' (Elvis Lacković)

3. kolo IV. NL-središte Zagreb - skupina A, Sesvetski Kraljevec - STUBICA 2:1

Zaslužena pobjeda domaćina

SESVETSKI KRALJEVEC - Se svetski Kraljevec zasluženo je stigao do pobjede u utakmici protiv Stubi ce. Domaći su poveli u 20. minuti na kon što je Matijević ubacio loptu iz slobodnog udraca, a na drugoj stati vi sam je bio Pajvot i ubacio loptu u mrežu za 1:0. U 37. minuti već je 2:0. Domaći su izveli brzu kontru, dobar dio travnjaka s loptom je pretračo Zečević koji silovito i precizno pu ca s ruba kaznenog prostora i posti že pogodak pokraj nemoćnog Mu žine. Konačnih 2:1 postavlja lijepim pogotkom Pešec, nakon što ga je od ličnom dubinskom loptom prona šao Drempetić, a ovaj snažno pucao i zabio lijepi pogodak za konačni re zultat. (T. Zrinšćak)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

ŠPANSKO 4 (3) STRAŽA 1 (1)

SUCI: Puškarić, Knezović, Jakovac STRIJELCI: 1:0 Sekulić 24', 2:0 Bajan 32', 3:0 Vidović 35', 3:1 Vidićek 45', 4:1 Jurišić 73'

CRVENI KARTON: M. Čuček (Straža) u 63. min (Zbog gaženja po nogama suparničkog igrača nakon prekršaja dok je isti ležao na travi)

ŠPANSKO: Hađiselimović, Sekulić, Grubišić, Pavletić, Taritaš (46' Anić), Lojber (60' Jurišić), Drenški, Švigir (76' Ožanić), Karajković, Bajan (76' Živković), Vidović (60' Sabljić); trener: Milan Marinić

STRAŽA: N. Travnikar, Rafaj, G. Čuček, Gajster, Firer, Kantolić, T. Travnikar, Mikša (46' Peček), Vidiček, M. Čuček, Biruš; trener: Robert Varjačić

VOJNIĆ 95 0 (0)

TONDACH 5 (2) SUCI: Kožar, Petriško, Filko GLEDATELJA: 100

STRIJELCI: 0:1 Bobinec 2', 0:2 Merlin 31', 0:3 Merlin 52', 0:4 Frtalj 54' 11m, 0:5 Lončarić 86' VOJNIĆ 95: Manjerović, Kalem (73' Adžaga), Omeragić, Matanić (65' Starčević), Tutić (46' Stanić), Jagodić (46' Josipović), Horvatin, Brkić, Prpić (65' Jurić), Ljevar (73' Jelić), Valentić; trener: Muhamed Seferagić

TONDACH: Družinec, Bartolec (46' Horvat), Kralj, Hendija, Merlin (79' Boronjek), Frtalj, Frančina, L. Jurina (79' Bokun), Bobinec, D. Bosec (65' Lončarić), Gredelj (65' I. Bosec); trener: Drago Bartolić

RUDAR DZ 1 (1) GOLUBOVEC 2 (2) SUCI: Abaz, Žiger, Kovač GLEDATELJA: 200 STRIJELCI: 0:1 I. Risek 3', 0:2 Vujica 29', 1:2 Tisanić 36'

RUDAR DZ: Gelo, F. Videk, Gregurić, J. Videk, Krznar (53' Topolovec), Rhadi, Bakek (53' Pavetić), T. Valaško, Ferček, Tisanić (75' Cujzek), Pole; trener: Mario Videk

GOLUBOVEC: Škvorc, M. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec, Vujica, N. Bobek, D. Bobek, A. Risek, (46' B. Leško) Sokolić (81' Mutak), Vukić (73' Kresonja); trener. Tomislav Škudar

KLANJEC 0 (0) ODRA 1 (1)

KLANJEC: igralište Klanjca, GLEDATELJA: 150, SUCI: Bertol, Brezić i Mufa.

STRIJELAC: 0:1 Luter 6'.

KLANJEC: Žigman, Bogović, Brlek, Zrnc, Drčić, Trbušić (56' Petrović), K. Pavlinić (65' Humski), Lovrek, Vrabec, Leš (56' F. Pavlinić), I. Petrišić (69' Iveković).

TRENER: Dragutin Tomašković ODRA: Čabraja, Filipović, Adžaga (73' Hanachi), Kovačić, Turković, A. Gudelj, Luter, I. Gudelj (46' Pavek), And. Gudelj (88' Fučkala), Bačurin (46' Kljajić, 87' Dijanić), Kljujev (46' Brebrić). TRENER: Ivan Milas

CRVENI KARTONI: 44' V. Brlek (udaranje suparničkog igrača), Turković 90'+4 (drugi žuti karton).

SES. KRALJEVEC 2 (2)

STUBICA 1 (0)

SESVETSKI KRALJEVEC: igralište Sesvetski Kraljevec, GLEDATELJA 100, SUCI: Denić, Šegota i Čabraja. STRIJELCI: 1:0 Pajvot, 2:0 Zečević, 2:1 Pešec

SESVETSKI KRALJEVEC: Jurić-Bare, Pajvot, Barić, Vavra, Zečević, Matijević, Jelić (69' Čančar), Obadić, Pavlović (90'+1 Jurić), Patrun (46' Jug), Marić (75' Baković). TRENER: Nikola Pustak

STUBICA: Mužina, Drempetić, Petir (46' Gavač), Petrović, Matuša, Vlahović, Pešec, Iskrić, Korman (43' Čekolj), Mat. Landripet (69' Grabušić), Mar. Landripet (73' Pirički). TRENER: Dražen Kovjanić

PREČKO 3 (0) MLADOST ZABOK 2 (1) ZAGREB: igralište Prečkog, GLEDATELJA: 50, SUCI: Jakobašić, Lekšić i Milačić. STRIJELCI: 0:1 Hrastinski 25', 0:2 V. Kotarski 49', 1:2 Đurić 51', 2:2 Jurčić 57', 3:2 Jurčić 90'+4.

PREČKO: Klanjčić, Kolak (75' Matić), Jaković, Župan, Omeragić (79' Bočvarov), Baltić, Đurić, Cho (46' Stanišak), Stipić, Jurčić, Jakovljević. TRENER: Stipe Tokić

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić, Šoštar (60' Košćak), Turk, V. Kotarski, Tarle, Tumpić (60' Mi. Benčić), Škrlec (60' Tomek), Tepuš, Hrastinski (90' Krajačić), Mlinarić. TRENER: Kristijan Mitrečić

regionalni portal

Nikola Pešec

Golijada u Belcu, tri boda za domaćine

BELEC – U 3. kolu 2. zagorske li ge Mladost Belec je dočekala Va trogasac. Moglo bi se reći da obje ekipe nisu startale u novo prven stvo prema očekivanjima. Mladost još koliko toliko, sa jednom pobje dom i porazom, no Vatrogasac je u prva dva kola oba puta poražen. Stoga je ovo bila prilika i za jedne i za druge da se popravi dojam, ali naravno i jedni i drugi nisu mogli pobijediti, a teško da bi bili zado voljni bodom.

Gosti poveli, ali do odmora preokret

Nakon početnog ispitivanja snaga, u otvaranju utakmice poveli su go sti. Igrala se 6. minuta, taman ka da se spustio pljusak, pa nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi ko ji je igrač srušen u kaznenom pro storu domaćina, i tko ga je srušio. Ali sigurno je da je Renato Majsec bio precizan i poslao loptu lijevo od Matija Ožvalda na golu Mla dost za 0:1. No, na izjednačenje se nije dugo čekalo. U 17. minuti s li jeve je strane nabacio Mihael Hu njak, a sa ruba peterca dijagonal no za 1:1 pogodio Marko Đurinek. U 20. minuti po lijevom boku spu stio se Robert Vrlec i ubacio, a Ma tija Komorski u zadnji čas reagi ra i pogađa vlastitu prečku, nakon čega gosti otklanjaju opasnost. U 28. minuti prijete gosti. Raspolože ni Majsec ulazi u kazneni prostor po desnoj strani, no Ožvald pra vovremeno istrčava i kupi loptu. Već minutu kasnije Janko Cigula daje Majsecu u kaznenom prosto ru, ovaj vara dvojicu igrača i puca, ali Ožvald brani. Domaćini imaju korner u 34. minuti i to s lijeve sra ne, lopta dolazi do Hunjaka, koji glavom daje za Nikolu Klarića, ko ji pak puca preko gola. No, do od mora Mladost ipak dolazi do preo kreta. U 40. minuti nakon kornera koji je izveo Đurinek, Klarić poga đa između golmana Damira Jam breka i stative za 2:1.

U nastavku još pet golova Prvi u nastavku prijete gosti u 52. minuti i to sa dvostrukom prili kom. Najprije na dugu loptu ide Denis Mladenović, iako ga pra te dva igrača, ulazi u kazneni pro stor i puca, ali Ožvald brani. No, kod izlaženja iz svoje polovice do

maćini su se spetljali i odjednom dobra lopta za Josipa Peroša, koji kreće u utrku sa Ožvaldom. Ipak domaća jedinica uklizava i otkla nja opasnost. U 55. minuti nakon kornera za goste pokušava Niko la Merkaš, ali glavom puca pored gola. U 62. minuti opet su u akci ji gosti. Antonio Božićek je brži od obrane, ali ne i od Ožvalda, koji ko risti malo dug for napadača gostiju i hvata loptu na nekih 12 metara. S druge pak strane, domaćini su svr sishodniji. U 64. minuti oni imaju korner s lijeve strane, nakon uba civanja lopta se odbija na 16 meta ra, na nju dolazi Mihael Hanžek i preciznim udarcem po zemlji zabi ja za 3:1. U 66. minuti Mladenović prodire po desnom boku, Ožvald izlazi s gola, ovaj ga obilazi, ali po javljuje se netko od igrača i spašava situaciju. Minutu kasnije po kušava Božićek, ali Ožvald brani, dok u 69. minuti na drugoj strani i Jambrek brani, točnije prije do lazi na jednu dugu loptu od Jura ja Stipeča. U 70. minuti nova duga lopta na Majseca, koji s boka puca pored gola. No, domaćini su puno precizniji. U 73. minuti dugu lop tu prima Domagoj Šaka, prima ju na prsa, malo kreće prema kazne nom prostoru i po zemlji pogađa za 4:1. U 75. minuti nakon kornera s desne strane, lopta je ubačena na drugu stativu, a Šaka sa 6-7 meta ra glavom pogađa za 5:1 i svoj dru gi gol u tri minute. Već u 76. mi nuti pada još jedan gol, ovaj puta u domaću mrežu. Božićek s lijeve strane daje za Majseca, koji kreće prema sredini, vara jednog igra ča i pored Ožvalda pogađa za 5:2. U 79. minuti Božićek prima loptu, ulazi u kazneni prostor i puca, ali Ožvald odbija u korner. Hanžek je na drugoj pak strani, u 80. minu ti probio lijevi bok, dao oštru lop tu na prvu stativu, gdje je Stipeč koji pogađa za 6:2. U 83. minuti za dnji ozbiljniji pokušaj gostiju. Maj sec ide po boku, daje povratnu na Božićeka, Ožvalda je lopta prošla, gol je prazan, ali spašava Đurinek. I konačno u 89. minuti Stipeč do biva loptu na desnom boku, daje za Darija Brčića, koji iz trka vanjskom desnom sjajno puca sa 17 metara, no Jambrek obranom zaključuje ovu vrlo živu i zanimljivu utakmi cu. (Elvis Lacković)

Lokomotiva (Z) 4400 15 0 +15 12

Dinamo 4400 14 3 +11 12

Rudeš 4310 12 3+9 10

Kustošija 4310 10 3+7 10

Karlovac 1919 422042+28

Dubrava Tim Kabel 3210 10 2+87

Zagreb 4202 1010 06

HNK Gorica 411236-34

NK Lučko 403145-13

Mladost - Buzin 41031 10 -93

NK Hrvatski dragovoljac 301202 -2 1

NK HAŠK 1903 301205 -5 1

NK Sesvete 401318 -7 1

NK Zagorec (Kr) 30123 10 -7 1

NK Inker 301219-81

NK Trnje (Z) 30030 10-10 0

I.NL CENTAR MLAĐI PIONIRI

1. NK Lokomotiva (Z) 4400320+32 12

2. GNK Dinamo 4400281+27 12

NK HAŠK 1903 3300 13 1 +12 9

Sesvete 430198+19

Kustošija 422085+38

Dubrava Tim Kabel 412186+25

Lučko 412157 -2 5

NK Rudeš 41129 10 -14

NK Karlovac 1919 310246 -2 3

10. HNK Gorica 41038 17 -93

11. NK Zagorec (Kr) 31024 13 -93

12. NK Trnje (Z) 30215 11 -62

Hrvatski dragovoljac 301238 -5 1

Zagreb 40133 12 -91

Inker 3012122 -21 1

Mladost - Buzin 20020 13-13 0

II.NL CENTAR JUNIORI

1. NK Zagorec (Kr) 4310 15 5 +1010

2. NK Trešnjevka 430184+49

3. NK Samobor 422075+28

4. NK Ponikve 4211 11 4+77

5. HNK Segesta 421174+37

6. HNŠK Moslavina 420295+46

7. NK Devetka 42027706

8. ŠNM NK Naftaš Ivanić 42027 11 -46

9. NK Hrvatski dragovoljac 311187+14

10. NK Špansko 311156-14

11. NK Dugo Selo 210175+23

12. NK Kurilovec 21013303

13. NK Vrapče 201115-41

14. NK Zagreb 200204-40

15. NK Sesvetski Kraljevec 300327 -5 0

16. NK Mladost - Buzin 30031 16 -15 0

II.NL CENTAR KADETI

1. ŠNM NK Naftaš Ivanić 4310 10 6+4 10

2. NK Samobor 4301 13 7+69

3. NK Zagreb 330082+69

4. NK Devetka 421196+37

5. NK Hrvatski dragovoljac 421186+27

6. HNK Segesta 4202 14 12 +26

7. NK Vrapče 312032+15

8. NK Dugo Selo 412189-15

9. NK Kurilovec 211042+24

10. NK Zagorec (Kr) 411267-14

11. HNŠK Moslavina 411247-34

12. NK Sesvetski Kraljevec 411247-34

NK Špansko 410338 -5 3

NK Mladost - Buzin 40227 11 -42

NK Ponikve 402237-42

NK Trešnjevka 401327 -5 1

II.NL CENTAR PIONIRI

1. NK Ravnice 4310 10 4+6 10

NK Bregana 4301 12 5+79

HNK Segesta 430171+69

NK Devetka 4301 10 5+59

Mladost Zabok 430152+39

Trešnjevka 421186+27

Dugo Selo 320182+66

Maksimir 320142+26

Kurilovec 42028806

Bistra 420278-16

Moslavina 41218805

410357

Rudar

Ilovac 410338

410338

Jarun 4202 10 20 -10

Kurilovec 311184+44

Bistra 411267-14

Trešnjevka 310249 -5

Maksimir 41036 16 -10

Jaska Vinogradar 4103720 -13

Pregrada 41035 18-13

Ilovac 40132 12 -10

Rudar (DZ) 4004120 -19

KOLA

Oštrc pobjedom u derbiju izbio na vrh

Odigrano je 3. kolo 1. zagor ske nogometne lige. U der biju Oštrc je sa 1:0 nanio pr vi poraz Preradi, ostao jedini neporažen i bez primljeno ga gola izbio na čelo sa 7 bo dova, dok je Pregrada sada druga sa 6 bodova. Ivančica je svladala Lobor sa 3:1 i iz bila na treće mjesto sa tako đer 6 bodova, koliko imaju i Jedinstvo, nakon 2:0 pobje de protiv Rudara iz Mihov ljana i Zagorec VT, nakon 0:3 poraza od Oroslavja. U der biju susjeda Sloga je sa 1:0 pobijedila Mladost MB, ko ja drži 6. mjesto sa 4 boda, a isti broj bodova imaju i Oro slavje na 7. i Sloga na 8. mjestu. Do prve pobjede i to sa novim trenerom Danijelom Vardićem stigao je Inkop, ko ji je sa 4:2 pobijedio NK Ma tija Gubec, pa je skočio na 9. mjesto sa 3 boda, koliko ima ju i 10. Lobor i 11. Rudar M. Na začelju je Matija Gubec bez bodova. U 4. kolu vrlo za nimljivo moglo bi biti u Po znanovcu, gdje će Inkop do čekati vodeći Oštrc, kao i u Oroslavju, gdje gostuje Ivan čica. Pregrada će kao favo rit krenuti u utakmicu pro tiv Sloge, kao i Jedinstvo kod Lobora. Mladost MB doče kuje Zagorec VT, a u derbiju začelja sastaju se Matija Gu bec i Rudar M. Utakmice se igraju u nedjelju u 16.30, a u Mariji Bistrici u 16 sati. (El vis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

7 Špoljar Dario (NK Pregrada)

3

Golubić Roman (NK Pregrada) Gregurić Karlo (NK Oštrc) Kunštek Darko (NK Jedinstvo (SKZ))

2

Jakopec Nikola (NK Inkop)

Jambrešić Alen (2 KU) (NK Zagorec (VT))

Jurković Luka (NK Ivančica (ZB))

Korenić Nikola (1 KU) (NK Rudar (M))

Markuš Mario (NK Lobor)

Nasić Fran (NK Oroslavje) Starešina Kristijan (1 KU) (NK Oroslavje)

Šumiga Mario (1 KU) (NK Ivančica (ZB))

Vardić Inkop

POZNANOVEC – U 3. kolu 1. za gorske nogometne lige Inkop je dočekao NK Matija Gubec. Obje su ekipe u ovo kolo ušle bez bo dova, pa je ovo bila prilika za upi sivanje prvog boda ili bodova. No, utakmica je imala, barem za doma ćine, uvertiru. Naime, u tjednu je došlo do smjene na klupi Inkopa. Krunoslav Vidak više nije trener ekipe iz Poznanovca. Dva poraza na startu dovela su do toga da se klub i trener sporazumno raziđu. Kao novo rješenje izabran je do maći kadar, Danijel Vardić, koji je ionako duboko involviran u klub iz Poznanovca. Nije Vardić imao nimalo lagan zadatak u ovoj uta kmici. Em je u goste stigao klub

IVANČICA 3

LOBOR 1

ZLATAR BISTRICA – U 3. kolu 1. zagorske nogometne lige Ivanči ca je dočekala Lobor. Nakon uvod ne pobjede protiv Jedinstva, ali i neočekivanog poraza kod Rudara M, Ivančica je tražila nove bodove protiv Lobora, koji je također star tao sa jednom pobjedom i jednim porazom. Domaćini su vrlo rano zabili dva gola, ali se Lobor vratio, pa je tek u samoj završnici stigla potvrda pobjede. U 6. minuti Luka Jurković je doveo domaćine u vod stvo, a već u 9. minuti je Goran Mi kulec pogodio za 2:0. No, Antonio Krsnik je vrlo brzo, već u 17. mi nuti smanjio na 2:1. Taj je rezultat stajao sve do zadnje minute, kada je u 90. Luka Jurković svojim dru gim golom postavio konačnih 3:1. (Elvis Lacković)

JEDINSTVO 2

RUDAR M 0

SVETI KRIŽ ZAČRETJE – U 3. kolu 1. zagorske nogometne lige Je dinstvo je dočekalo Rudar M. Na kon uvodna dva gostovanja u koji ma su uzeli tri boda, nogometaši Jedinstva su tražili i prvu doma ću pobjedu. Rudar M je pak nakon pobjede kolo prije protiv Ivančice mogao opušteno u utakmicu. I ta opuštenost proizvela je rezultat ski neizvjesnu utakmicu, koja je odlučena u samoj završnici. Gosti su držali nulu sve do 77. minute, kada je za 1:0 zabio Mihael Dlesk. Pojedu domaćina potvrdio je Dar ko Kunštek, golom u 86. minuti, za konačnih 2:0. (Elvis Lacković)

OROSLAVJE 1

SLOGA 1

PAROVI 4. KOLA:

Matija Gubec – Rudar M Lobor – Jedinstvo

Oroslavje – Ivančica

Mladost MB – Zagorec VT (16h)

Pregrada – Sloga Inkop – Oštrc

OROSLAVJE – U srijedu je odi grana zaostala utakmica 2. kola 1. zagorske nogometne lige. Orosla vje je dočekalo Slogu i u utakmi cu ušlo kao favorit. Podsjećamo, Oroslavje je prošlu sezonu zavr šilo na 2. mjestu, pa su se očekiva le velike ambicije i u ovoj sezoni. No, već poraz u 1. kolu kod Oštrca (4:0) pokazao je da forma nije za

preuzeo kormiloupisao prvu pobjedu

koji silno želi bodove, em doma ći trener nije mogao računati na četiri standardna igrača. A sigur no da se i pobjeda nametala kao imperativ. No, s druge strane i go stima je pobjeda nasušna potreba. U tvrdoj utakmici Inkop preokretom do pobjede U prvih pola sata igre nije bilo go lova, a onda u dvije minute odmah dva komada. Poveli su gosti u 30. minuti, a zabio je Marko Sekalec. No, vodstvo je zaista trajalo jako kratko, jer je već u 31. minuti Mi hael Škrlec izjednačio. Da stvari po Inkop budu još bolje pobrinuo se Karlo Leško, koji je u 43. minuti pogodio za 2:1 i sa tim se rezulta

vidna na početku. Ova je utakmi ca mogla poslužiti kao važan korak prema pronalasku forme i narav no rezultata. Mogla je, ali nije. Slo ga, koja je u ligu stigla sa 4. mjesta 2. zagorske lige, povela je u 29. minuti, a gol je zabio Martin Poštek. No, relativno brzo domaćinima je uspio povratak u utakmicu, jer je u 40. minuti na 1:1 izjednačio Fran Nasić. Na odmor se tako otišlo sa 1:1 i nije baš da se očekivalo da to bude i konačan rezultat. No, baš to se dogodilo. Mreže su u nastavku mirovale pa su i jedni i drugi stigli do prvog boda ove sezone. I dok je za Slogu u ovom društvo svaki bod super, od Oroslavja se nije očeki valo da će nakon dva kola imati sa mo 1 boda. No, vremena za popra vak ima. (Elvis Lacković)

OŠTRC 1

PREGRADA 0

ZLATAR – U 3. kolu 1. zagorske nogometne lige derbi. Oštrc je do čekao Pregradu. I jedni i drugi kre nuli su u prva dva kola bez poraza, Pregrada sa dvije pobjede, a Oštrc sa 4 boda, ali Oštrc bez primljenog gola. Stoga se očekivala vrlo zani mljiva utakmica. Prvi dio nije po nudio golove i bilo je jasno da bi mogle presuditi sitnice. Početkom nastavka, Oštrc je taj koji dolazi do vodstva, a za 1:0 zabio je u 49. mi nuti Karlo Gregurić. Da Oštrc teš ko prima gol, shvatili smo u prva dva kola. Tako je bilo i ovaj puta. Treća utakmica zaredom bez pri mljenoga gola, druga domaća po bjeda i uz bod u Mariji Bistrici (0:0), Oštrc je sa 7 bodova izbio na čelo ljestvice. (Elvis Lacković)

SLOGA 1

MLADOST MB 0

KONJŠČINA – U 3. kolu 1. zagor ske nogometne lige Sloga je doče kala Mladost MB. U srijedu u za ostaloj utakmici 2. kola Sloga je stigla do boda kod Oroslavja i sa mo dokazala da može biti opasna, a sada je pred njom bio lokalni der bi, konačno na vlastitom igralištu. Mladost MB je pak krenula sa 4 boda u dva kola i to bez primlje nog gola i stigla je u Konjščinu po

sva tri boda. No, od samog počet ka Sloga je izgledala bolje, a gosti nervozni, s čestim prigovaranjima na odluke suca i zapravo bez šansi. Na drugoj strani Sloga ih je imala, u prvom dijelu dvije izgledne, koje je obranio sjajni golman Mladosti MB Dominik Babić. Ni u nastavku se nije puno toga promijenilo, a u samoj završnici utakmice Sloga je stigla i do pobjede. Nakon kornera od Matea Piska lopta se odbila za autogol i veliko slavlje domaćina, koji su u prvoj utakmici na svom terenu stigli do povijesne pobjede, prve u 1. zagorskoj ligi od osamo staljenja. A još je došla protiv vječ nih protivnika, susjeda iz Marije Bistrice. (Elvis Lacković)

ZAGOREC VT 0

OROSLAVJE 3

VELIKO TRGOVIŠĆE – U 3. kolu 1. zagorske nogometne lige Zago rec je u Velikom Trgovišću doče kao Oroslavje. Oroslavje je u tjed nu odigralo zaostalu utakmicu 2. kola protiv Sloga i to 1:1, pa je ta ko u ovu utakmicu ušlo samo sa jednim bodom, što baš i ne odgo vara ekipi koja je u prošloj sezoni u leđa gledala samo prvaku Ruda ru DZ. S druga pak srane Zagorec VT je startao sa dvije pobjede. Ka da se već činilo da će se na odmor bez golova, u 1. minuti sučeve na doknade Frana Nasić ipak dovodi Oroslavje u vodstvo. U nastavku, u 51. minuti kazneni udarac za goste u 0:2 pretvara Kristijan Starešina, da bi isti igrač u 57. minuti razri ješio sve dvojbe zabivši svoj drugi gol za konačnih 0:3 i buđenje Oro slavja. (Elvis Lacković)

OMLADINAC 1

MILENGRAD 2005. 1

DUBROVČAN – U 3. kolu 2. za gorske lige Omladinac je u Du brovčanu dočekao Milengrad 2005. Obje su ekipe ukupno u pr va dva kola osvojile samo bod, tj. osvojio ga je Omladinac, pa je ovo bio svojevrsni derbi začelja, ali ka ko je natjecanje još u početnoj fa zi, eventualna pobjeda bi značila priključak. No, od pobjede ništa ni za jedne ni za druge. Omladi

tom otišlo na odmor. No, vrlo brzo u nastavku, već u 49. minuti Ma te Tomić izjednačava na 2:2. Ipak Inkop u 74. minuti ponovno vra ća vodstvo, a ovaj puta strijelac je bio Marko Kanceljak. Neizvjesno je bilo sve do samog kraja, no 1. minuti sučeve nadoknade Inkop ipak dolazi do potvrde pobjede. Za 3:1 zabio je Nikola Jakopec. Lakše se tako diše u Poznanovcu, a Ma tija Gubec će još pričekati za prve bodove. Inkop u 4. kolu čeka novo veliko iskušenje, jer u Poznanovec dolazi vodeći Oštrc, dok će Mari ja Gubec dočekati Rudar iz Mihov ljana, u nadi da može do prvih bo dova ove sezone. (Elvis Lacković)

Desinić i dalje maksimalan

III.NL CENTAR JUNIORI

1. NK Vrbovec 4400 11 3+8 12

2. NK Mladost Zabok 4301 11 2+99

3. NK Sava Strmec 430143+19

4. NK Brezovica 3201 14 8+66

5. NK Prigorje (Ž) 220071+66

6. NK Ogulin 320184+46

NK Jarun 320185+36

NK Ilovac 420254+16

NK Sutla-Laduč 42028 14 -66

NK ZET 311165+14

NK Jaska Vinogradar 310254+13

NK Bistra 410379 -2 3

NK Zelina 41031 13 -12 3

nac je poveo u 28. minuti, a zabio je Ivan Cerovečki. S tim se rezul tatom otišlo na odmor, a domaći ni su prednost držali sve do 83. mi nute, kada je konačnih 1:1 postavio Tomislav Švec, za prvi bod Milen grada 2005. u ovoj sezoni. (Elvis Lacković)

DESINIĆ 4

TOPLICE 0

DESINIĆ – U 3. kolu 2. zagor ske lige Desinić je dočekao Toplice. Teško da bi prije sezone ovu uta kmicu proglasili derbijem, no kako su ovo bile ekipe na prva da mje sta nakon dva uvodna kola, ovo je postala jako zanimljiva utakmica.

I krenula je vrlo dobro za doma ćine, koji su poveli u 18. minuti, a zabio je Mario Lončarić. Već u 33. minuti Marko Lončarić pogađa za 2:0 i nagovještava novi uspjeh De sinića, koji u nastavku u 68. minu ti svojim drugim golom samo po tvrđuje. U 70. minuti Siniša Fruk pogađa još jednom za domaćine, pa Desinić dolazi do velike 4:0 po bjede i zadržavanja 1. mjesta na lje stvici. (Elvis Lacković)

ĐALSKI 1 RADOBOJ 2

GUBAŠEVO – U 3. kolu 2. zagorske lige branitelj naslova Đalski dočekao je Radoboj. Bio je to der bi, susret treće i četvrte ekipe na kon dva kola, no obje sa po 4 boda. Dojam je da su i jedni i drugi pla nirali puni plijen u ta dva kola. No, još uvijek bez poraza, ovo je bila prilika za dodatni iskorak. On je na kraju uspio Radoboju, a sve je riješeno u prvih 45 minuta. Goste je u vodstvo doveo Matija Vidović u 11. minuti, da bi Mihael Papeš u 29. minuti izjednačio. U 36. minu ti Goran Pernjek je pogodio za 1:2 i sa tim se rezultatom otišlo na od mor. U nastavku golova nije bilo, ali je zabilježen jedan crveni kar ton za domaćine. Luka Maršić je u 54. minuti dobo žuti karton zbog preoštrog starta, a u 72. minuti još jedan zbog istog razloga. Đalski je tako zadnjih 20-ak minuta odigrao sa igračem manje, ali rezultat se nije mijenjao. (Elvis Lacković)

U 2. zagorskoj ligi u 3. kolu na rasporedu je bila među sobna utakmica dvije vodeće ekipe nakon dva kola. Desi nić je dočekao Toplice i sla vio sa visokih 4:0 i tim potvr dio vodstvo sa maksimalnih 9 bodova. U drugom derbiju, u utakmici do ovog kola tre će i četvrte ekipe, Radoboj je kao gost sa 2:1 pobijedio Đal ski i izbio na 2. mjesto sa 7 bodova. Mladost B je sa 6:2 svladala Vatrogasac pa dr ži treće mjesto sa 6 bodova, dok su na 4. i 5. pali Đalski i Toplice sa po 4 boda. Omla dinac i Milengrad 2005. odi grali su 1:1, pa je sada Omla dinaca na 6. mjestu sa 2 boda, a Milengrad 2005. na 7. mjestu sa jednim bodom. Na začelju je Vatrogasac bez bo dova. U 4. kolu Desinić ima još jedan domaći derbi i iza zova, jer u goste dolazi Mla dost B. Toplice će pokušati popraviti dojam u domaćoj utakmici protiv Radoboja, a Vatrogasac će ganjati prve bodove protiv Omladinca. U Budinščini će igrati Milen grad 2005. i Đalski. Utakmice se igraju u nedjelju 18. rujna u 16.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

3

Lončarić Marko (NK Desinić) Majsec Renato (2 KU) (NK Vatrogasac (B))

2

Hanžić Hrvoje (NK Đalski) Lončarić Mario (NK Desinić) Šaka Domagoj (NK Mladost Belec) Švec Tomislav (NK Milengrad 2005)

1

Brčić Dario (NK Mladost Belec)

Bručić Antun (NK Mladost Belec) Cerovečki Ivan (NK Omladinac Dubrovčan) Cigrovski Igor (NK Desinić)

Đurinek Marko (NK Mladost Belec)

Fruk Siniša (NK Desinić)

Hanžek Mihael (NK Mladost Belec) Horvat Petar (NK Toplice)

Hunjak Mihael (NK Mladost Belec) Huško Vlado (NK Toplice)

Klarić Nikola (NK Mladost Belec) Korušić Ivan (NK Đalski) Kranjčec Dražen (1 KU) (NK Toplice)

Miletić Luka (NK Toplice) Mladenović Denis (NK Vatrogasac (B)) Papeš Mihael (NK Đalski) Pernjek Goran (NK Radoboj) Škrnjug Matija (NK Toplice)

Sokser Nikola (NK Milengrad 2005) Sporiš Antonio (NK Desinić) Stipeč Juraj (NK Mladost Belec)

Vidović Matija (NK Radoboj)

Vuzem Mario (NK Radoboj)

PAROVI 2. KOLA:

Toplice – Radoboj

Milengrad 2005. – Đalski

Vatrogasac – Omladinac

Desinić – Mladost B

NK Bregana 40137 10 -31

GSNK Mladost Petrinja 200205 -5 0

NK Studentski grad 30035 17 -12 0

III.NL CENTAR KADETI

Jaska

4202

Bregana 4202

420297+26

Zelina 42029

Oštrc 321050+57

Pregrada 3201 14 3 +11 6

Ivančica 320163+36

Jedinstvo 320153+26

Zagorec (VT) 32015506

Mladost (MB) 31111104

Oroslavje 311145-14

NK Sloga 311134-14

NK Inkop 310256-13

NK Lobor 310256-13

NK Rudar (M) 310236-33

NK Matija Gubec 30034 18-14 0

II.ŽNL KZŽ

1. NK Desinić 330082+69

2. NK Radoboj 321031+27

3. NK Mladost (B) 320194+56

NK Đalski 31114404

NK Toplice 311157 -2 4

NK Omladinac 302112-12

7. NK Milengrad 2005 301236-31

8. NK Vatrogasac 30034 11 -7 0

Prodajemo poslovni objekt površine 1861

namjenjen ugostiteljstvu podršci cateringu. Sve na okućnici od 7823 m². Moguća prenamjena. Odmah na raspolaganju!

VREMENSKA SLIKA: Početkom prošlog tjedna bilo je vrlo toplo pa je temperatura zraka bila više ljetna nego jesenska. Kako je tjedan išao kraju tako je bilo nestabilnije uz češću kišu i nešto niže temperature. No, čini se da u prvoj polovici ovog tjedna opet imamo dosta toplo vrijeme. Pogoršanje dolazi krajem četvrtka i u petak kada ćemo osjetiti dašak jeseni. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak i srijeda izgledaju potpuno suho uz puno sunca. Jutarnja temperatura od 10 do 15 uz moguću maglu, a dnevna u postupnom porastu pa će opet ići preko 25°C, možda i blizu 30°C uz južinu tijekom srijede. Zapuhat će umjeren, tijekom srijede možda na udare i jak jugozapadni vjetar. U srijedu će biti nešto umjerene naoblake, ali to su oni oblaci koji propuštaju većinu sunčevih zraka.

Četvrtak nastavlja toplo uz dosta jaku južinu, ali i sve više oblaka pa je do kraja da-

na ponegdje moguće malo kiše ili pljusak. Čini se da bi temperatura zraka još uvijek ostala iznad 25 Celzijevih stupnjeva.

Petak nam donosi značajniju promjenu vremena. Bit će oblačnije i sve hladnije uz veliku vjerojatnost za kišu ili pljuskove. Još prijepodne će biti relativno toplo, ali zatim sve hladnije uz sjeverac.

Subota u trenutku izrade ove prognoze izgleda dosta prohladna uz puno oblaka i moguću kišu. Čini se više kiše prijepodne, a prema kraju dana sve manje. Temperatura bi mogla ostati prava jesenska pa je lako moguće da uopće ne pređemo 15 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju se pokazuje nešto povoljnije vrijeme. Jutro prohladno uz moguću maglu, a danju većinom suho i djelomično sunčano uz malo višu dnevnu temperaturu. Krajem dana i u noći na ponedjeljak može biti nešto kiše koja bi onda u ponedjeljak brzo prestala uz razvedravanje.

Mali Zagorci

Dječake su rodile: Valentina Hršak

Krapina

Jelena Košutić

Sveti Križ Začretje

Jenifer Akola

Donja Stubica

Mirjana Keliš Zlatar Đurđica Gudan Oroslavje

Djevojčice su rodile: Josipa Petreković Sveti Križ Začretje

Karolina Hlad Oroslavje

Martina Kiršner

Sveti Križ Začretje

Maja Gabud Marija Bistrica

Petra Parlaj Zlatar

Katarina Barušić Krapina

Patricija Kovačec Krapina

Dženita Suljkanović Donja Stubica

Dorotea Hendija Zlatar

Psihoterapeutkinja Julia Samuel u ovoj knjizi iznijela je primjere iz svoje prakse da bi prenijela poruke kako se nositi s procesom promjene u trenutcima životnih kriza. Poduprta novijim društvenim i psihološkim istraživanjima, ova knjiga nedvojbeno nudi niz korisnih podataka o prevladavanju teških životnih razdoblja s područja obiteljskih odnosa, ljubavi, posla, zdravlja i identiteta...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Anita Moorjani: Moć osjećajnosti

Snažna i iskrena knjiga o empatiji, nadahnjujući vodič za nježne duše, osjetljive i suosjećajne, koje neumorno rade za druge, ne razmišljajući pritom o sebi. Ovo je knjiga za sve one koji se žrtvuju i ne znaju primati, koji kažu da čak i onda kad bi radije rekli ne, koji osjećaju krivnju kad naprave nešto za sebe, koji su žrtve drugih i nisu svjesni vlastite vrijednosti, a koji žele u cijelosti iskoristiti svoj dar intuicije i suosjećanja...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

16.09. PETAK 18:30

SUBOTA 18:00

JA SAM ZLATAN

IZVORNO IME: I Am Zlatan

ŽANR: drama, sportski

REDATELJ: Jens Sjögren

ULOGE: Granit Rushiti, Čedomir Glisović, Merima Dizdarević

TRAJANJE FILMA: 102 min

Cijena ulaznice: 30,00 kn/3,98€

16.09.PETAK 20:30 17.09.SUBOTA 20:00

POZIVNICA ZA PAKAO

IZVORNO IME: The Invitation ŽANR: horor, triler

REDATELJ: Jessica M. Thompson ULOGE: N. Emmanuel, T. Doherty, S. Corneliussen, A. Boden, C.Taylor, H. Skinner, S. Pertwee

TRAJANJE FILMA: 105 min

Cijena ulaznice: 30,00 kn / 3,98€

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika

otvorenih

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE955

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok

do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

mail: kino.zabok@gmail.com

Rezervacija ulaznica

Analytics-u

Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske,

jako dobru čitanost

su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

ima blizu 60.000 vjernih pratitelja

Facebook stranici zagorje.com

Zabok 098.533.011

zagorje.digital@gmail.com

Anita Moorjani: Moć osjećajnosti955

Julia Samuel: I to će proći955

Knjigu će dobiti poštom

Julia Samuel: I to će proćiknjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati

subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec 49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec

t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica

INTERNET

PORTAL

točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

RADNO VRIJEME

Galerija Antuna

Antuna

RADNO VRIJEME

listopada

ponedjeljka

ožujka svaki

Uživajte u vodenim atrakcijama unutarnjih i vanjskih bazena, adrenalinskim toboganima, prskalicama, gejzirima, podvodnim masažama, bazenu s valovima, vodenoj rijeci i dječjem vodenom gradu Tuhi landu. Subotom ne propustite noćno kupanje.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Konačno je završilo razdoblje u kojem ste bili pomalo uspavani. Predstojeći dani biti će vam ispunjeni obiljem aktivnosti. Neće vam nedo stajati ni zabave, a ni dobrog provoda.

SAVJET TJEDNA:Ostvarit će vam se stara lju bavna želja!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Pregovori vezani uz zaradu bit će uspješni, ali morate biti strpljivi. Dobro su vam aspektira ni poslovi sa nekretninama. U ljubavi vas ne očekuje ništa novo.

SAVJET TJEDNA:Nemojte zanemariti obitelj ske obveze!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Budite odgovorni u poslu koji obavljate i svoje obaveze ispunjavajte do kraja. U ljubavi vas očekuje kontakt s nekim do koga vam je ne kada davno bilo jako stalo.

SAVJET TJEDNA: Za vikend izađite s prijateljima!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Na poslu vas konačno očekuje napredak. No, kada je riječ o zaradi još uvijek niste zadovolj ni. Budite strpljivi, vrijeme će pokazati svoje. Lako vam se može dogoditi da utjehu potra žite u tuđem zagrljaju.

SAVJET TJEDNA:Borite se za sebe!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza)

Ovo je vaše povoljno razdoblje. Svojim šar mom i komunikativnošću steći ćete mnogo simpatija. Očekuju vas i plodonosni kontakti s inozemstvom.

SAVJET TJEDNA:Nemate se za što brinuti!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Previše ste se povukli u osamu. Preuveličavanje problema ne vodi nikamo, neke stvari će same od sebe doći na red. Iako si ne želite priznati, još uvijek mislite na staru ljubav.

SAVJET TJEDNA:Nemojte žaliti za prošlošću!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Vama nitko ne može reći da ste nedruštveni, jer ste svakodnevno okruženi zanimljivim lju dima. Za posao baš previše ne marite i prepu stili ste se ljetnim užicima.

SAVJET TJEDNA:Prilika za novo poznanstvo neće vam nedostajati!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Konačno ste počeli vjerovati u svoje vlastite sposobnosti. Nadređeni će početi cijeniti vaš trud i zalaganje. Prijatelji vam uzvraćaju uslu gu. S partnerom su moguće male razmirice.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se tračeva!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Nemojte zanemarivati svakodnevne obveze. Više koncentracije ne bi vam škodilo. Ljubavne prilike vrebat će na svakom koraku.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se ozljeda!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vi ste poznati radoholičar i volite raditi, no ne volite primati kritike, posebno kada one nisu opravdane. Partner vam pruža podršku u svemu.

SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Na poslu vas svi hvale,što vama je poticaj da nastavite još marljivije. S lakoćom se prilago đavate promjenama. Zbunjuju vas nečije emo tivne namjere.

SAVJET TJEDNA: Pružite partneru još jed nu šansu!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Svakodnevne obveze vas previše iscrpljuju. Ako ste na godišnjem, pokušajte se što više odma rati i napuniti baterije. U odnosu s voljenom osobom izbjegavajte nepotrebne rasprave.

SAVJET TJEDNA: Predstoji vam zanimljiv susret!

NAGRADNA

SATIRENEWS

Zbog povećane potražnje za šećerom, hrvatska je Vlada odlučila reagirati i stabilizirati tržište

Vlada Republike Hrvatske ograničila količinu unosa šećera u organizam na maksimalnih 50 grama dnevno za sve građane od 10 do 90 godina

Na svojoj izvanrednoj, telefonskoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske u ponedjeljak je donijela svoju novu Uredbu, kojom je propisala koju količinu šećera dnevno smije svaki građanin starosti od 10 do 90 godina unijeti u svoj organizam. Naime, posljednjih je dana primjećeno kako građani RH konzumiraju sve više šećera, što dovodi do veće potražnje i poremećaja na tržištu, kojeg Vlada želi svojom novom Uredbom stabilizirati.

Šećer je opasan

Tim povodom, Vlada je poslala i priopćenje za javnost u kojem objašnjava svoju odluku. „Ljudsko tijelo treba šećer za energiju, ali to ne znači da morate imati velike količine šećera u svojoj prehrani. Previše šećera može dovesti do debljanja, srčanih bolesti i dijabetesa. Dok se šećer prirodno nalazi u voću, povrću i mliječnim proizvodima, većina dnevnog unosa šećera u današnjoj prehrani dolazi od dodanih zaslađivača. Prekomjerna konzumacija dodanog šećera povezana je s raznim bolestima koje se mogu spriječiti. Šećer pruža kalorije bez dodanih hranjivih tvari i dugoročno može oštetiti ljudski metabolizam“, navodi se u priopćenju.

Bolji je prirodni

Nadalje, Vlada je pojasnila razliku između 'prirodnog i dodanog' šećera. „Vrlo je važno razlikovati dodani šećer i šećer koji se prirodno nalaze u namirnicama poput voća i povrća. Voće i povrće sadrži vodu, vlakna i razne mikronutrijente. Prirodni šećeri su sasvim u redu, ali isto se ne odnosi na dodani šećer. Dodani šećer glavni je sastojak slatkiša i obiluje u mnogim prerađenim namirnicama, poput bezalkoholnih pića i pečenih proizvoda. Najčešći dodani šećeri su obični stolni šećer (saharoza) i visokofruktozni kukuruzni sirup. Kako bi optimizirala svoje zdravlje, potrudi se izbjegavati hranu koja sadrži dodane šećere. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje maksimalno 40-50 grama šećera dnevno, zbog čega smo i mi tu granicu uvrstili u svoju Uredbu“, priopćili su iz Vlade RH.

RUJAN UTORAK, 13.09. Ivan Zlatousti; Zlatko; Ljubo SRIJEDA, 14.09. Uzvišenje sv. Križa ČETVRTAK, 15.09. BDM žalosna, Dolores PETAK, 16.09. Kornelije i Ciprijan; Eufemija SUBOTA, 17.09. Rane sv. Franje; Robert B. NEDJELJA, 18.09. 25. KROZ GOD. Josip Kupertinski; Sonja; kv. PONEDJELJAK, 19.09. Januarije, Teodor, Željko

Sretan imendan, Željko! Željko dolazi od imenice želja. Kratica je imena Želimir. Ovo se ime najčešuće tumači kao prijevod latinskoga imena Desiderius, koji se temelji na latinskoj imenici desiderium - želja, čežnja. Nalazimo inačice - Željka, Želja, Željkica, Željana, a može i Deziderije, Deziderija... U kalendaru je na današnji dan svetac Deziderije, biskup i mučenik 4. stoljeća iz francuskoga grada Langresa.

MISE MARIJA BISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

…da vjeverice mogu skočiti do 6 metara?

…da je broj mogućih načina za odigravanje prva četiri poteza u šahu 318,979,564,000?

.…da prosječan četverogodišnjak postavi 450 pitanja na dan?

imendani

ime tjedna

jeste li znali?

autobusni kolodvor u zaboku

Vlada RH: „Ljudsko tijelo treba šećer za energiju, ali to ne znači da morate imati velike količine šećera u svojoj prehrani. Previše šećera može dovesti do debljanja, srčanih bolesti i dijabetesa“

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

regionalni portal