Zagorski list 952

issn NEZAVISNI1334-4668 REGIONALNIbrojTJEDNIK952/godina 19 / 23.8. 2022. / cijena 10 kn SPORT sklopljenodvaOborovečkiMartinosvojiotri,anjegovasestraMihaelazlatanaSvjetskomprvenstvuNajvišejebrakovauGornjojStubici,anajvišeserazvodeuZlataru! Sjajne vijesti stižu nam iz Budimpešte gdje se održalo Svjetsko prvenstvo u samostrelu Pratite Zagorjaaktualnesvakodnevnevijestiiznaportalu nezavisni regionalni portal Protekle subote svečanim otvorenjem i dječjim festivalom počeo je 54. po redu Prvi glas Zagorja u Sv. Križu Začretju Sveti Križ Začretje ovog je tjedna centar zabave, kulture i sporta, a nedjeljni Dan purice i vina postao je fantastičan gastroenološki hit! 'Više bumo šparali. Navikli smo. Ni do sad nismo živjeli na visokoj nozi!' Zagorci o novom poskupljenja:valu Kreće naseljekojompotpunoizgradnjanovecestećesezaobilazitiMokrice U rujnu počinje rekonstrukcija državne ceste D-307, Mokrice – Oroslavje – Donja Stubica 'Najjača udestinacijaturističkakontinentalnasmoHrvatskoj' 2019.rekordnajepremašenasegmentimanekimsezonu.turističkuimaZagorjeodličnuUčaki

Cijena primjerice,ulja, dosegla je i više od 20 kuna po litri, stoga je iznenadilo kada smo ulje prošlog tjedna 'zatekli' na akciji, nakon dugo vremena. Za kilogram šećera sad je već potrebno izdvojiti 10 kuna, a mnoge najviše, između iznenađujeostalog,skok cijena toalet papira

02 KATICA KREPELNIK Švaljkovec: Dosadašnja poskupljenja jako su utjecala na moj budžet. Plaća je osta la ista, a sve je otišlo nekoliko puta gore tako da… Brinu me jako i na jave oko poskupljenja energenata, a što se grijanja tiče, za ovu zimu pri premili smo drva. Štedjeti planira mo na sve moguće načine. Zapravo oduvijek živim tako da šparam, ni kad nisam živjela na visokoj nozi, no, bit će teško. Ali ne treba gledati sve crno, treba se boriti, raditi, uvijek se čovjek nekako snađe. Ja sam u rad nom odnosu i očekujem rast plaća, no ne znam da li će se to desiti.

04 VINKO BELINA Krapinske Toplice: Ova poskupljenja uzela su nam oko 30 posto budžeta. To nas prisiljava da manje trošimo, manje se vozimo i slično. Grijemo se na drva i plin, no brine nas i poskupljenje struje koje je najavljeno za 11. mjesec. Imamo OPG i teško je, trebali bi i mi posku pjeti svoje proizvode, no ne znamo koliko je to moguće, hoćemo li onda moći prodati. Vidjet ćemo što nas če ka na jesen.

ANKETA: 01 NIKOLA SANTRO Zabok: Zapravo me ne plaši ova kriza uopće. Što manje trošimo, manje ćemo za gađivati prirodu, bit će manje emisi je CO2, ja to gledam s bolje strane. A kako ćemo ušparati? Manje trošimo, evo, vraćamo boce, 50 lipa po 50 lipa. Može se zašparati, na luksuzu, ciga retama, alkoholu, izlascima… Živio sam s puno više novaca i s puno ma nje novaca nego što imam sad, tako da se može. Znam da ima ljudi koji i sada teško žive, ali znam i ljude koji imaju puno više od mene i stalno su u krizi i stalno kukaju, tako da puno zapravo ovisi o pojedincu.

03 JURICA POZAIĆ Poznanovec: Zapravo nas brinu još veća posku pljenja. Već su dosad bila drastična, no nekako guramo, a porast cijena vidi se na svakoj kupovini. Košarica koju smo prije platili 200 kuna, sada je duplo skuplja. Tako da ne idemo često u veće kupovine, a onda kom biniramo akcije i slično. Nadam se zapravo da će se situacija smiriti, jer nemamo više puno gdje i na čemu uštedjeti. Na selu smo pa se grijemo na drva iz svoje šume, to nije toliko problem, ali poskupljenje goriva pu no toga vuče za sobom. Ja sam u rad nom odnosu, no ne očekujem rast plaća, a dugo sam u istoj firmi, pa ni ti ne razmišljam o promjeni posla.

Zagorce smo upitali očekuju li nas teška jesen i zima, kako raspolažu s obzirom na dosadašnja poskupljenja te boje li se novog rasta

aktualno broj 952 / 23. kolovoz 2022.2

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

P oskupljenja na gotovo sva kodnevnoj bazi ne presta ju šokirati građane. I dok intervencijom Vlade cije ne goriva više ne divljaju, u trgovina ma su poskupljenja i dalje evidentna, osobito prehrambenih proizvoda. Cijena ulja, primjerice, dosegla je i više od 20 kuna po litri, stoga je izne nadilo kada smo ulje prošlog tjedna 'zatekli' na akciji, nakon dugo vre mena. Za kilogram šećera sad je već potrebno izdvojiti 10 kuna, a mnoge najviše, između ostalog, iznenađuje skok cijena toalet papira.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL Zagorci kažu kako će se uglavnom grijati na drva, iako je i cijena drva za ogrjev porasla

Snalazimo se na akcijama Ključne namirnice poput žitarica i uljarica drastično su poskupjele, sto ga su njihove cijene u Hrvatskoj tre nutačno 20 do 100 posto veće nego primjerice prije godinu dana. S ob zirom na to da su žitarice i ulja sa stavni dio mnoštva prehrambenih proizvoda, samim time poskupjela je hrana, a stručnjaci se boje da će ci jene rasti još na jesen, što bi moglo ugroziti životni standard građana. Dok se po većim trgovačkim centri ma kupci još nekako snalaze kupu jući na akcijama, što su potvrdili i u našoj anketi, u nekim lokalnim trgo vinama cijene su vrlo često nenor malno visoke. Ono o čemu mno gi razmišljaju je i odlazak u šoping preko granice, obzirom da su cijene u Mađarskoj drastično niže, a mno gi kažu kako se i u Sloveniju isplati otići u kupovinu. Najavljena poskupljenja struje i plina Osim poskupljenja hrane, građani su šokirani i najavama poskuplje nja plina, ali i struje. Bit će to veli ki problem za poduzetnike, obzirom na najave da će računi za struju rasti 3 do 4 puta, ali i za kućanstva, za ko ja je poskupljenje također najavljeno za jesen. Ministar financija Marko Primorac nedavno je najavio da će se u pripremi Vladinih jesenskih mje ra za ublažavanje posljedica inflacije zalagati za to da mjere budu ciljane prema građanima lošijeg imovin skog stanja, a ministar gospodar stva Davor Filipović potvrdio je da su i vaučeri kojima bi država pokri vala dio troška za kupnju goriva jed na od opcija o kojoj se razmišlja. Što očekuju Zagorci?

05 MANDA KUKEC Križanče: Već su dosadašnja poskupljenja puno utjecala na naš kućni budžet i više si ne možemo priuštiti što smo mogli dosad. Odričemo se svega, hrane najviše. Ne možemo kupiti ribu, kvalitetno meso, samo jeftina svinjetina i piletina. Jedno lično se hranimo, što nije zdra vo, zbog toga ćemo se razbolijeva ti. Brine me da će cijene još rasti, ali i poskupljenja struje, da li će mo moći podmiriti sve troškove, ako ne, ne znam što ćemo onda na praviti. Moja je mirovina katastro falno mala, da nema supruga koji ima veću, ne bi ni do sada preži vjeli. Ova naša država ne vodi ni

Među Zagorcima, proveli smo an ketu o tome što misle, očekuje li nas teška zima i jesen te jesu li zabrinu ti najavama novih poskupljenja, oso bito energenata. Upitali smo i u ko joj su mjeri dosadašnja poskupljenja utjecala na njihov budžet te na koji način planiraju štedjeti kako bi sma njili pritisak na budžet i lakše njime raspolagali. Iz odgovora doznajemo kako su mnogi zabrinuti za ono što nas čeka, ali neki ipak ne vide sve ta ko crno, iako kažu kako već sada ne znaju gdje bi i na čemu mogli ušte djeti. Oni koji žive na selu i imaju mogućnost grijat će se na drva, ia ko je i cijena drva za ogrjev porasla. One koji su u radnom odnosu upita li smo i očekuju li rast plaća te raz mišljaju li o promjeni posla. U našoj anketi pročitajte njihova razmišlja nja o krizi koja nas je zahvatila i na javljenim brojnim poskupljenjima koja nas tek čekaju na jesen.

Zagorci o očekivanju novog vala poskupljenja:'Štedjet ćemo na sve moguće načine. su nam poskupljenja uzela trećinu

Osim poskupljenja hrane, građani su šokirani i najavama poskupljenja plina, ali i struje. Bit obzirom na najave da će računi za struju rasti 3 do 4 puta, ali i za kućanstva, za koja je poskupljenje

01 02 03 04

Nova trasa ceste Mokrice će to veliki problem za poduzetnike, poskupljenje također najavljeno za jesen trećinunačine.poskupljenja:Većsadbudžeta'raspolažukućnimbudžetomcijenahraneienergenata

SUZANA POSAVEC Špičkovina: Imam osjećaj da je svaki put kad dođem u dućan sve skuplje. Ne znam na koji način štedjeti, jer za pravo poskupljuje sve ono osnov no kaj nam treba, od ulja, šeće ra, toalet papira, hrane. Brinu me i poskupljenja energenata. Grije mo se na plin i nemamo alterna tivu. Nisam bila pesimist do sada, ali sad sam baš zabrinuta kak bude za koji mjesec. U radnom odnosu sam, ali ne nadam se rastu plaća. Bilo bi super, ali ne vjerujem. Ina če sam zadovoljna poslom, tako da ne razmišljam o promjeni posla.

jelu Donje Stubice, odnosno Gornje Stubice, od policije od Donje Stubi ce do pružnog prijelaza u Gornjoj Stubici, a potrebno je još sanirati i dva mosta na tome dijelu, za što se čeka izdavanje građevinske dozvole.

U tijeku su i radovi na sanaciji klizišta Bračak, čiji je rok od prvotnog produ ljen, zbog nepredviđenih okolnosti koja su se dogodile tijekom građenja, a to su zastoji uzrokovani pandemijom, otežanom nabavom materijala i po većanjem cijena na svjetskom tržištu. – Došlo je i do dodatnog klizanja te rena tijekom izvođenja radova – kažu iz Hrvatskih cesta. Radovi na mostu Bračak trebali bi biti gotovi do kraja studenog.

broj 952 / 23. kolovoz 2022. aktualno 3

Sanacija klizišta Bračak

Osim poskupljenja hrane, građani su šokirani i najavama poskupljenja plina, ali i struje. Bit će to veliki problem za poduzetnike, obzirom na najave da će računi za struju rasti 3 do 4 puta, ali i za kućanstva, za koja je poskupljenje također najavljeno za jesen 05 06 Poskupljenja struje najviše se boje poduzetnici, no ono će uvelike utjecati i na budžet malih kućanstava čemu, ne brine uopće za nas ljude. Druge su države socijalne, brinu o svom narodu i nitko nije gladan, a mi ćemo biti gladni brzo, nećemo moći ni kruh kupiti. 06

Jelena Klanjčić OROSLAVJE/ZABOK

Radi se o velikom zahvatu vrijednom 11 milijuna kuna, kojim će se izgraditi cesta u duljini od 720 metara, a koja će zaobići naselje gdje je sada cesta vrlo uska i nije ju moguće širiti Kreće izgradnja potpuno nove ceste kojom će se zaobići naselje Mokrice!

Pripremni radovi u tijeku Iz Hrvatskih cesta rekli su kako su početkom kolovoza započeli rado vi na čišćenju terena, iskolčenju i organizaciji gradilišta, kako bi ono bilo spremno za radove vrijedne 11 milijuna kuna, a izvodit će ih tvrt ka Colas Hrvatska. – Zahvat je du ljine cca 720 metara i njime se obila zi naselje u kojem je cesta vrlo uska i nije ju moguće širiti. Time se po većava sigurnost svih sudionika u prometu te povećava kvaliteta živo ta stanovnika naselja – rekla je gla snogovornica Hrvatskih cesta Ta mara Đurijanček. Novi će dio ove državne ceste sada 'skretati' ulije vo odmah nakon mosta u Mokrica ma, gledamo li iz smjera Zaboka, te će prolaziti kroz polje i izlaziti van iza velikog zavoja i Stanice za teh nički pregled. Završetak za 12 mjeseci Uzak dio kolnika kroz vrlo naseljeni dio Mokrica dosada je stvarao pro bleme u prometu, osobito kod mi moilaženja većih vozila i kamiona. Promet je na tom dijelu gust, što je vrlo često onemogućavalo siguran izlazak stanovnika iz dvorišta vo zilom, ali i kretanje pješaka, obzi rom da nema nogostupa. Svi će ti problemi biti riješeni nakon izgrad nje nove ceste koja će zaobilaziti taj dio naselja. Rok završetka izgradnje je godinu dana. Ova je državna ce sta nedavno rekonstruirana i u di

I dućeg mjeseca kreću radovi na rekonstrukciji državne ce ste DC 307 Mokrice – Orosla vje - Donja Stubica. Kako su nam potvrdili iz Hrvatskih cesta, bit će to veliki zahvat kojim će se izmje stiti cesta kroz uzak dio naselja Mo krice.

U rujnu kreće rekonstrukcija državne ceste D-307 u naselju Mokrice

Uzak dio kolnika kroz vrlo naseljeni dio Mokrica do sada je stvarao probleme u prometu, kod mimoilaženja vozila, izlaženja vozila iz dvorišta i kretanja pješaka

stanovnikakvalitetaprometusvihpovećavaširiti.ijenaseljenjimecca'ZahvatĐurijanček:jeduljine720metaraiseobilaziukojemcestavrlouskanijejumogućeTimesesigurnostsudionikautepovećavaživotanaselja'

Kod Zagreb,prednjačigostiju,domaćihidaljeGradzatim slijede Primorsko –goranska, Splitsko –Istarska,dalmatinska,Osječko –baranjska županija

'Očekujem da nastavimo tim tempom' Kolar, ujedno predsjednik Turistič ke zajednice KZŽ, čestitao je i za hvalio svim turističkim djelatnici ma, ali i djelatnicima u kulturi, kao i TZ KZŽ, svim turističkim zajedni cama područja, gradova i općina na sjajnim manifestacijama i događa njima koje su organizirali. - Kvali teta ponude i raznolikost sadržaja doveli su do toga da su nam mani festacije posjećenije nego ikada, do datan iskorak je napravljen na kva liteti usluge i to je, naravno, s novim brendiranjem u skoro svim turistič kim zajednicama, dovelo do ovog re zultata. Očekujem da nastavimo tim tempom. Malo nas je u nekim na šim planovima poremetila korona 2020. i 2021. godine, ali u samoj pro mociji i brendiranju od sljedeće go dine radimo jedan iskorak, jer će Zagorje – Bajka na dlanu kao logo i dalje ostati kao naš trajni znak pre poznatljivosti, međutim, bit će niz noviteta u samoj pomidžbi i bren diranju KZŽ, a to ćemo prezentirati na jednoj pressici u studenom – re kao je Kolar. Župan je zahvalio sva kom domaćem i stranom gostu ko ji je izabrao Krapinsko – zagorsku županiju kao destinaciju. - Posebno hvala stalnim gostima, koji se vraća ju, ali i onima koji su sa svojim pri jedlozima, sugestijama, pa i kritika ma omogućili da budemo još bolji – zaključio je župan. Jači u dolascima i noćenjima Voditeljica Ureda TZ KZŽ Sanja Škrinjar iznijela je konkretne podat ke. U ovogodišnjem kolovozu ostva reno je 16.739 dolazaka, što je 1 po sto više nego prošle godine, te 40.687 noćenja, što je 8,01 posto više nego prošle godine. - Ako uspoređujemo s rekordnom 2019. godinom, onda smo u dolascima 15,12 posto jači ne go 2019., a u noćenjima 18,6 posto –naglasila je Škrinjar. Prije korone, struktura gostiju bila je 52 posto do maći gosti, 48 posto strani. - Polako se približavamo toj situaciji, pa smo kod dolazaka na 53 posto ostvarenih dolazaka od strane domaćih gostiju i 47 posto stranih gostiju, dok je si tuacija kod noćenja 51 posto ostva renih noćenja u korist domaćih go stiju – rekla je Škrinjar. 116.867 dolazaka Zaključno s 21. kolovoza ostvareno je 116.867 dolazaka. – Ako to uspo redimo s istim razdobljem 2021. go dine, onda smo 21,6 posto bolji, a s obzirom na 2019. smo 1,05 posto bo lji. Kod stranih gostiju indeks dola zaka iznosi 154,08, dakle 54 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a u odnosu na 2019. smo blizu s 93,92 posto ostvarenih dolazaka. Kod do maćih gostiju indeks je 102,41 odno sno 2,41 posto smo bolji u odnosu na 2021., za 2019. smo bolji za 8,35 posto kod dolazaka domaćih gostiju. Kod noćenja s 21. kolovoza ostvareno je 247.844 noćenja. Ako to uspoređu jemo s istim razdobljem u 2021., ta da smo na 29,37 posto više ostvare nih noćenja, a ako uspoređujemo s 2019., tada smo 1,25 posto bolji ne go u istom razdoblju 2019. – rekla je Škrinjar. Kod stranih gostiju indeks noćenja nam iznosi 174,67 odnosno porast 74,67 posto, a u odnosu s 2019. smo bolji za 3,44 posto, dok smo kod domaćih gostiju bolji za 3,81 posto, a uspoređujući s 2019. smo na 99,25 posto. Zaključno s 21. kolovoza ostvareno je 116.867 dolazaka. Ako to usporedimo s istim razdobljem smo 21,6 posto bolji, a s obzirom na 2019. smo 1,05 posto bolji, rekla je Sanja Škrinjar, voditeljica

aktualno broj 952 / 23. kolovoz 2022.4

'Na smoraspolagaliprošlekrajugodines3.483 ležaja, dok ih sada imamo 3.703, što je 220 više, ili porast od 6,3 posto u kapacitetima'smještajnim 'Malo nas je u nekim planovimanašim koronaporemetila2020. i 2021. godine, ali u samoj promociji i brendiranju od sljedeće godine radimo iskorak'jedan

Kolar: 'U nekim segmentima prebacili smo rekordnu 2019. godinu, najjača kontinentalna destinacija u Hrvatskoj' Održana konferencija za novinare na temu turističkih rezultata u Sabina Pušec KRAPINA

Unekim smo segmenti ma prebacili rekordnu 2019. godinu. To je sja jan rezultat i dokaz da je Krapinsko – zagor ska županija najjača kontinentalna destinacija u Hrvatskoj – podijelio je dobre vijesti župan Željko Kolar na konferenciji za novinare u Kra pini, na temu turističkih rezultata u 2022. godini.

Župan Željko Kolar i Sanja Škrinjar, voditeljica Ureda TZ KZŽ

Najviše je razvodeStubici,sklopljenobrakovauGornjojanajvišeseuZlataru! U godini iza nas u KZŽ sklopljeno je 565 brakova, a razvela su se 132 para U prošloj godini nije bilo razvoda u Budinščini, Novom Golubovcu, Tuhlju i Zagorskim Selima 2021. godine, onda voditeljica Ureda TZ KZŽ

najjačaprebacilismoHrvatskoj'u2022.godini

Održana redovita konferencija za medije županijskog Stožera CZ

Prošlog vikenda zagorska policija uhvatila je 60 prekršitelja zakona Tijekom vikenda proveden je pojačani nadzor u prometu na području PU krapinsko - zagorske

broj 952 / 23. kolovoz 2022. aktualno 5

'Slovenci su nam najbolji strani gosti - ostvareno je 35.197 noćenja i to je porast od 1,33 posto u odnosu na 2019.' Top tržišta Ako pogledamo naša top tržišta, uz domaće goste koji su nam najzna čajniji i dalje, Slovenci su nam naj bolji strani gosti - ostvareno je 35.197 noćenja i to je porast od 1,33 posto u odnosu na 2019. Gosti iz Poljske imaju 17.923 noćenja, što je porast 9,12 posto u odnosu na rekordnu 2019., Češka je 88 posto u porastu u odnosu na 2019., Nizozemska ima samo 6.530 noćenja, ali je to po rast od čak 212,89 posto u odnosu na 2019. Slijede Austrija, BiH, Itali ja. Struktura tih top 10 tržišta pri je korone malo se mijenja – rastu nam posjete iz sjevernih zemalja, Nizozemske, Danske, Belgije. - Do sta tih gostiju dolazi upravo u na še kuće za odmor, dobar podatak je da trenutno imamo registrirano 126 kuća za odmor, od toga 29 s bazeni ma. Na kraju prošle godine raspola gali smo s 3.483 ležaja, dok ih sada imamo 3.703, što je 220 više, ili po rast od 6,3 posto u smještajnim ka pacitetima – kaže Škrinjar. Kod do maćih gostiju, i dalje prednjači Grad Zagreb, zatim slijede Primorsko –goranska, Splitsko – dalmatinska, Istarska, Osječko – baranjska župa nija. -Značajan rast noćenja u odno su na 2019. upravo se vidi u sustavu e- visitor. S područja Istre, porast je 21 posto u odnosu na 2019. Gosti iz Varaždinske županije imaju 30 po sto porasta, iz Međimurja 60 po sto porasta, iz Koprivničo – križe vačke 38 postio, iz Ličko – senjske 22 posto porasta. Rast u odnosu na 2021. je zamijećen kod gostiju iz pri obalja. Nadam se da će nam najveći dio gostiju iz morskih županija do ći sada kada završi kod njih ta glav na sezona, a s obzirom da mi radi mo 365 dana, tu smo za njih i dobro nam došli – pozvala je Sanja Škri njar. Najviše ostavrenih noćenja po područjima je na području TZ Biser Zagorja – Tuhelj, Klanjec i Veliko Tr govišće, gdje je s jučerašnjim danom ostvareno 115.460 noćenja, i to je po rast 31,4 posto u odnosu na 2021. Na drugom mjestu su Stubičke Toplice s ostvarenih 39.287 noćenja, uz po rast od 45,43 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slijede Sr ce Zagorja s 28.103 noćenja i pora stom 18,53 posto, pa Donja Stubica, Oroslavje, Krapina, Marija Bistrica.

Radi se o pacijentu s poteškoćama u razvoju, teško bolesnom, koji je imao respiratorne simptome te je bio na respiratoru

ZABOK – Na press konferenciji žu panijskog Stožera civilne zaštite u petak, istaknuto je da je broj novo oboljelih velik, kao i broj hospitali ziranih pacijenata. – Od ukupnog broja testiranih 55 posto je pozitiv nih, što je itekako velik broj. Što se tiče strukture umrlih u bolnici, go tovo svi, osim jednog stariji su od 65 godina, imaju barem jednu kro ničnu bolest te su ili necijepljeni ili je od zadnjeg cijepljenja prošlo više od 6 mjeseci. To govori u prilog to me da se ljudi kojima je prošlo više od 6 mjeseci od zadnje doze trebaju cijepiti, posebno oni koji spadaju u rizične skupine – poručio je epide miolog Ivan Lipovac. U lipnju su ci jepljene samo 73 osobe, a u srpnju njih 211. Neizvjesna jesen Župan Željko Kolar rekao je kako je jedino što je dobro u cijeloj pri či to što u posljednjih tjedan dana broj oboljelih stagnira zbog čega se u Krapinsko-zagorskoj županiji na daju kako je vrhunac pandemije iza njih i da će brojke početi padati. - Že lja nam je da početak nove školske godine dočekamo u boljem epidemi ološkom stanju i da u novu školsku godinu krenemo bez ikakvih mje ra. Ono što nas čeka na jesen i zi mu, ne zna nitko. Mi smo u konti nuitetu na 14, 16, 18 hospitaliziranih u bolnici, u prosjeku 1 do 2 pacijen ta premine, 1 do 2 pacijenta tjedno je u prosjeku na respiratoru ili high flow uređaju – rekao je Kolar. Tiho mir Vančina, ravnatelj Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, rekao je da se u bolnici trenutno li ječi 16 COVID pozitivnih pacijenata. - Sve ovo vrijeme na odjelu hitnog bolničkog prijema nalaze se covid pacijenti i u zadnja 2 tjedna imamo povećanje broja pacijenata. Kroz ove 2,5 godine naučili smo mnoge stva ri pa na svakom odjelu imamo izo lacijske jedinice. Trenutno je u bol nici 16 pacijenata – 9 na pulmologiji, 1 na gastroenterologiji, 5 na hitnom bolničkom prijemu i 1 na neurologi ji – rekao je Vančina. Preminuo mlad Većina pacijenata ima blage simp tome, no na bolničkom su liječenju zbog toga što uglavnom svi ima ju neku kroničnu bolest te su svi uglavnom starije životne dobi. - U narednom razdoblju sigurno očeku jemo veći broj pacijenata, organiza cija odjela na -1 odnosno u sutere nu gdje danas radi fizikalna terapija. To ćemo nakon godišnjih odmora polako uspostavljati s obzirom da pratimo situaciju s brojem bolesni ka kojima je potrebna hospitalizaci ja – kazao je Vančina te dodao kako brojku od 16 hospitaliziranih sredi nom kolovoza još nikada nisu imali. Na žalost, u zabočkoj je bolnici pre minuo od COVID – a i 22-godišnji mladić. Radi se o pacijentu s poteš koćama u razvoju, teško bolesnom, koji je imao respiratorne simptome te je bio na respiratoru. (zl)

U OB Zabok od COVID-a preminuo 22-godišnjak!

Kolar: Jedino što je dobro u cijeloj priči je to što u oboljelihtjedanposljednjihdanabrojstagnira zbog čega nadamo kako je vrhunac pandemije iza nas i da će brojke početi padati ZABOK - Tijekom proteklog vi kenda zagorska policija evidenti rala je jedno kazneno djelo prijeva re, jedno kazneno djelo oštećenja tuđe stvari, jedno kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe stvari, jedno kazneno djelo utaje i dva ka znena djela teške krađe. Od poči njenih prekršaja za izdvojiti je je dan prekršaj narušavanja javnog reda i mira. Na prometnicama koje sigurnosno pokriva PU krapinsko – zagorska, zabilježene su četiri prometne nesreće s materijalnom štetom, do kojih je došlo u Bede kovčini i Kumrovcu, zbog nepropi sne radnje vozilom, u Krapini zbog nekretanja vozilom sredinom obi lježene prometne trake te u Požar kovcu, uslijed nekretanja vozilom uz desni rub kolnika. Alkoholni rekorder Tijekom vikenda proveden je i po jačani nadzor u prometu, tijekom kojeg je utvrđeno 59 prometnih prekršaja. Od toga su bila 23 pre kršaja nepropisne brzine kretanja vozila, pet prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa u vozilu, četiri prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, jedan prekršaj nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje i 26 ostalih prekr šaja u prometu. Najveća očitana koncentracija alkohola u organiz mu utvrđena je prilikom kontrole prometa u subotu oko 20.40 sati, u Strmcu Stubičkom, kod 30-godiš njeg vozača, koji je vozio auto pod utjecajem alkohola od 2,19 promi la. Protiv 30-godišnjaka podnijet je Optužni prijedlog uz predlože nu novčanu kaznu od 10.000 kuna i zaštitnu mjeru zabrane upravlja nja motornim vozilom B kategori je u trajanju od tri mjeseca. Jurio Čretom Najveća nedopuštena brzina kre tanja vozila odc 98 km/h utvrđena je u Čretu u petak, na dijelu ceste gdje je brzina prometnim znakom ograničena na 50 km/h. Vozaču sli jedi izdavanje obaveznog prekršaj nog naloga sa novčanom kaznom od 3000 kuna i zaštitna mjera za brane upravljanja motornim vozi lom B kategorije u trajanju od je dan mjesec. (zl)

'Najveća očitana koncentracija alkohola u organizmu utvrđena je prilikom kontrole prometa u subotu oko 20.40 sati, u Strmcu Stubičkom, kod 30-godišnjeg vozača, koji je vozio auto pod utjecajem alkohola od 2,19 promila'

Osim 59 prometnih prekršaja, zabilježen je i jedan prekršaj narušavanja javnog reda i mira

HRVATSKO ZAGORJE - U prošloj godi ni u Krapinsko - zagorskoj županiji rođe no je 1080 djece, a umrlo je 2015 osoba. U godini iza nas sklopljeno je 565 brako va, a razvela su se 132 para. Najviše bra kova sklopljeno je u Krapini i Gornjoj Stu bici, dok je rastava bilo najviše u Krapini i Zlataru. U prošloj godini nije bilo razvoda u Budinščini, Novom Golubovcu, Tuhlju i Zagorskim Selima, gdje je sklopljen i tek samo jedan brak. Podaci Državnog zavo da za statistiku za cijelu Hrvatsku poka zuju da je u prošloj godini rođeno 36 508 djece, 663-oje djece više nego 2020. U svim županijama prirodni prirast bio ne gativan, a tek u 25 gradova i općina pozi tivan. Najbolje trendove u odnosu na go dinu ranije bilježi Grad Klanjec. U 2020. godini rođeno je 15 djece, a u 2021., čak 21 dijete više, 36., U prvoj polovici ove godi ne u Klanjcu je rođeno 17 -ero beba, čime nastavljaju pozitivan trend. (zl)

Riječ je o programu u trajanju 5 mjeseci kojem je, kombinacijom teorijske nastave i prakse, cilj stvoriti stručnjake medicinske informatike s fokusom na poslove analitičara/konzultanta, testera ili Java programera

Elvis Lacković KRAPINA

U Poduzetničkom centru predstavljen projekt 'Health It' akademija, program za stvaranje stručnjaka medicinske informatike

Kolar: obrazovanemladeŽelimovisokoljude,kojićeraditiusvimsektorima,apogotovoumedicinskojindustriji.Ovojesjajanprojektkojiomogućujedauovojprofesijibudućnostidobeprvaosnovnaznanjadobedirektnoodljudikojitovećrade

UPoslovnoJavaanalitičara/konzultanta,formatikestvoritijomnjuHUB.japredstavljenajaodržanainkubatorutehnološkomuKrapinijekonferencizamedijenakojojjeHealthITakademitj.Z-MEDdigitalniinovacijskiRiječjeoprogramuutraja5mjesecikojemje,kombinaciteorijskenastaveiprakse,ciljstručnjakemedicinskeinsfokusomnaposlovetesterailiprogramera.

aktualno broj 952 / 23. kolovoz 2022.6

'Idealna prilika za mlade je da nakon završenog obrazovanja upišu tečaj i za minimalac rade za najbolje tvrtke'

Zdravstveni sektor s najviše snage i potencijala Direktorica Poduzetničkog cen tra KZŽ Helena Matuša istaknu la je kako je KZŽ kroz proces indu strijske tranzicije RH identificirala je zdravstveni sektor kao jedan od sektora u kojem ima najveće sna ge i potencijale. - Stoga je Poduzet nički centar početkom ove godine okupio preko dvadesetak partne ra u digitalni inovacijski HUB za zdravlje i medicinsku informati ku nazvan Z-MED. Jedan od ak tivnosti tog HUB-a je i priprema kadrova koji će biti u mogućnosti ili razrađivati određena digitalna rješenja za zdravstvenu industri ju, ili biti aktivni sudionici tržišta rada, odnosno i zapošljavati se, i u našim bolnicama, kojima pred stoji određena digitalna transfor macija ili nuditi određena rješenje - rekla je Matuša. - Stoga su sa su radnji s HZZ – PU Krapina i na šim partnerima osmislili ovu He alth IT akademiju, koja prije svega namijenjena za nezaposlene oso be. Program edukacije će trajati 5 mjeseci, pri čemu upisujemo 20 po laznika, 10 polaznika za JAVA pro gramere sa naglaskom na rješenja u samom sektoru zdravstva i 10 polaznika za konzultante za medi cinsku informatiku. Tijekom same edukacije, polaznici dobivaju i na knadu za pohađanje i putne troš kove. Ono što je posebno kod ovog programa je i da će sami polazni ci tijekom osposobljavanja raditi sa tvrtkama, dakle s vodećim tvrt kama koje već proizvode određe ne softvere za zdravstveni sektor i sudjelovat će na praksi u našim zdravstvenim ustanovama - rekla je Matuša dodavši da će edukaci ja početi sredinom listopada, pri jave se zaprimaju od ponedjeljka, a pozvala je i na radionicu, koja će se održati 30. kolovoza u Poduzet ničkom inkubatoru. 40 sati tjedno Predstojnik HZZ Područni ured Krapina Goran Vukmanić govorio je o mjeri HZZ koja se zove Ospo sobljavanje na radnom mjestu. - To je jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja, čiji je cilj omogući ti nezaposlenim osobama stjeca nje praktičnih znanja i vještina za obavljanje poslova na konkretnom radnom mjestu ili primjerice pru žiti priliku za obnavljanje vješti ne izgubljenih tijekom određenog proteka vremena. U ovom konkret nom slučaju ciljana skupina si ne zaposlene osobe koje su prijavljene u evidenciju Zavoda, a koje se ospo sobljavaju za specifične programe iz sustava visokih tehnologija, slo ženijih i poslova više kvalifikacij ske razine, a za koje nema formal nih programa obrazovanja - rekao je Vukmanić. U obzir dolaze oso be sa završenom najmanje četvero godišnjom srednjom strukovnom ili opće obrazovnom školom i oso be sa stečenim kvalifikacijama na visokoj školskoj razini, koje nema ju radno iskustvo za obavljanje po slova za koje će se osposobljavati. Trajanje mjere je maksimalno šest mjeseci, a u ovom konkretnom slu čaju pet mjeseci. Vukmanić je do dao i da HZZ nositelju osposoblja vanja pokriva troškove mentorstva i sve ostale troškove koji bi se mo gli pojaviti u sklopu samog os posobljavanja. - Za osobe iz cilja ne skupine Zavod maksimalno isplaćuje do 18.000 kn po polazni ku. A polaznici dobivaju novčanu pomoć, trenutno 3750,00 kn neto i putne troškove do maksimalno 1.400,00 kn po osobi i troškove po sebnog doprinosa za Mirovinsko osiguranje. Osoba koja će ići na os posobljavanje će se ostati voditi u Zavodu kao nezaposlena, a samo osposobljavanje će biti intenzivno u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno - zaključio je Vukmanić. 'Ovo nije za propustiti' Župan Željko Kolar istaknuo je ka ko je KZŽ jedna od županija koja ima najjači zdravstveni sustav.Imamo dvije specijalne bolnice uz OB Zabok i naša strategija razvoja KZŽ, svi naši strateški dokumenti i projekti koje planiram, uglavnom su vezani za zdravstveni turizam. Naravno da je naše opredjeljenje u zdravstvenom turizmu koristiti IT tehnologije, koje su budućnost i bez kojih će biti teško zamisliti uopće bilo kakvu vrstu medicin ske usluge - rekao je Kolar i dodao kako ipak ništa ne može zamijeniti čovjeka i znanje čovjeka. - Ovo je idealna prilika za mlade ljude ko je zanima ta vrsta IT tehnologije, da nakon završenog srednjoškol skog ili visokoškolskog obrazova nja, da prođu još ovaj 5-mjesečni tečaj, istovremeno primaju mini malnu zagarantiranu plaću u RH u ovom trenutku, a istovremeno imaju na neki način priliku raditi sa najboljim tvrtkama u RH, koje se bave sa ovakvom vrstom indu strije. I nakon toga ili si osigurati radno mjesto kod njih ili krenuti u privatne vode. To je nešto što nije za propustiti i vjerujem da će inte res biti puno veći od ovih 20 mjesta – napomenuo je župan. - Mi želi mo mlade visoko obrazovane lju de, koji će raditi u svim sektorima, a pogotovo u medicinskoj industri ji. Ovo je sjajan projekt koji omogu ćuje da u ovoj profesiji budućno sti dobe prva osnovna znanja dobe direktno od ljudi koji to već rade i da se tome poslije posvete kroz či tav život u svome poslovanju – za ključio je Kolar i još jednom zahva lio svima koji sudjeluju u projektu.

broj 952 / 23. kolovoz 2022. aktualno 7

foto: arhiva

'Nastava započinje 5. rujna, vjerujem bez posebnih

UKonjščini je u petak odr žana konferencija za medije na temu drugog upisnog roka u srednje škole. Kako je istaknula pročelni ca Upravnog odjela za obrazova nje, kulturu, šport i tehničku kul turu Mirjana Smičić Slovenec, za 9 srednjih škola kojima je Krapin sko – zagorska županija osnivač, od strane Ministarstva znanosti i ob razovanja odobren je upis za uku pno 1350 učenika u 59 razrednih odjela. - Prijava u sustav za upise u srednje škole obavlja se elektro ničkim putem i to u 2 upisna roka. Prvi, ljetni je završen, a sada nam prethodi jesenski rok, koji započi nje 20. kolovoza i otvoren je do 22. kolovoza. Nakon provedenog prvog upisnog roka, upisano je 1177 učeni ka, u naših 9 škola i možemo reći da u odnosu na prošlu godinu, upisano nakon prvog roka 40 učenika više nego prošle godine. Za drugi jesen ski rok preostalo je 101 upisno mje sto, u 6 srednjih škola i u ŠUDIGO –u Zabok ostalo je 6 upisnih mjesta za program glazbenika. Od 101 upi snog mjesta, 29 upisnih mjesta se odnosi na programe deficitarnih za nimanja pa tako u tim programima imamo još slobodnih mjesta za pro grame kuhara, soboslikara, strojo bravara, elektroinstalatera, zidara, vozača motornog vozila i vodoin stalatera – rekla je Smičić Slove nec te podsjetila da samim upisom u neki od programa koji je na listi deficitarnih zanimanja Krapinsko – zagorska županija dodjeljuje sti pendije. Javni natječaj za stipendije bit će raspisan krajem rujna. Slobodna mjesta U SŠ Pregrada u drugom upisnom roku ostalo je 7 upisnih mjesta u tri programa: 3 kuhara, 2 slastiča ra i 2 u Prirodoslovnoj gimnaziji. U SŠ Krapina je 5 slobodnih mje sta: 3 za program prodavača i 2 za pogram hotelijersko – turističkog tehničara. U ŠUDIGO - u Zabok je 6 slobodnih mjesta u Glazbenoj školi za program glazbenika. Ravnatelji ca SŠ Konjščina Milojka Rataić re kla je da je u SŠ Konjščina ostalo 8 slobodnih mjesta za autoelektriča re, 6 za zanimanje elektroinstalater, 9 za komercijaliste, 6 za strojobra vare i 2 za zanimanje vozač motor nog vozila. - Dobro je napomenu ti da SŠ Konjščina nastavu održava samo u jutarnjoj smjeni i da učenici iz udaljenih krajeva mogu biti smje šteni u Učenički dom u Bedekovči ni. Za zanimanje strojobravar Za vod za zapošljavanje Područni ured Krapina financira trošove zdrav stvenih pregleda učenika radi izda vanja liječničke svjedodžbe – rekla je ravnateljica. Ravnateljica SŠ Be dekovčina Vera Hrvoj istaknula je da SŠ Bedekovčina školuje učenike u tri sektora i ima brojna zanima nja. - U četverogodišnjem progra mu ostalo je 8 mjesta u zanimanju agrotehničar, a što se tiče trogodiš njih, cvjećar su 2 slobodna mjesta, plinoinstalater 6, soboslikar/ličilac/ dekorater 6 mjesta, staklar 6 mje sta, pomoćni proizvođač keramike i zidar 6 mjesta – rekla je ravnatelji ca. Ravnateljica SŠ Oroslavje Nata lija Mučnjak istaknula je da nakon uspješnog ljetnog upisa u strukov nim programima, bilježe 1 slobodno mjesto u zanimanju vodoinstalater i 15 u općoj gimnaziji. Ravnatelj SŠ Zlatar Mladen Pavetić naveo je da SŠ Zlatar ima 9 slobodnih mjesta u smjeru tehničar za logistiku i špe diciju. Sjajni programi Načelnica Općine Konjščina Anita Krok naglasila je da je Općini bitno da ulaže i potpomaže SŠ Konjšči na kako bi zadržali mlade u opći ni. - Osim redovnih stipendija ko je dodjeljujemo srednjoškolcima, tu je i sufinanciranje prijevoza, ali i ono na čemu moram staviti nagla sak, kod dodjeljivanja narednih sti pendija, jedan od ključnih kriterija će biti da se radi o deficitarnom za nimanju, ali i da se radi o tome da djeca upisuju SŠ u Konjščini. Sma tram da su upisivanja deficitarnih zanimanja problem u KZŽ i vese li me da KŽŽ stipendiranjem mo tivira učenike da ih upišu – rekla je Krok. Župan Željko Kolar istaknuo je da je 40 učenika više upisano u prvom roku nego prošle godine u oba roka. - Ostalo je 101 slobodno mjesto. Vjerujem i želja nam je da barem 50 posto tih mjesta popu nimo jer naše srednje škole imaju sjajne programe, profesorice i pro fesore, i njihovi rezultati na nacio nalnom nivou zapravo su dokaz to ga. Treba se prisjetiti da imamo 14 državnih prvaka, 13 koji su osvoji li drugo mjesto, 18 koji su osvojili treće mjesto, a kada gledamo rezul tate mature, oni su iznad prosjeka RH. Ako gledamo broj onih koji su 100 posto riješili maturu, njih je 6, što je iznad prosjeka, a imali smo čak 18 učenika koji su završili s 5.0, što je opet iznad prosjeka u prote klih nekoliko godina – rekao je Ko lar. Dodao je da je prošle godine u deficitarna zanimanja upisano 133 učenika, a ove godine 155 u prvom upisnom roku. - Vjerujem da mo žemo popuniti barem polovicu od onih 50 što očekujemo, a to bi bilo oko 180 učenika u deficitarnim za nimanjima, što bi bio jedan fanta stičan rezultat. Pozivam roditelje i učenike da iskoriste priliku i želim im sretan početak nastave koji će prema objavi početi 5.rujna. Nadam se i vjerujem bez posebnih epide mioloških uvjeta vezanih za koro nu, a s obzirom na veliki broj zara ženih na području KZŽ koji je ipak u padu u odnosu na posljednja dva tjedna, vjerujem da smo mi naš val najveći završili i da će do 5.rujna bi ti puno bolja situacija nego danas –zaključio je Kolar.

epidemioloških mjera' Na jesenskom upisnom roku ostalo još 101 slobodno mjesto u zagorskim srednjim školama Sabina Pušec KONJŠČINA

Ostalo je slobodno101mjesto.

Naše srednje škole imaju sjajne programe, profesorice i profesore, i njihovi rezultati na nacionalnom nivou zapravo su dokaz toga. Treba se prisjetiti da imamo 14 državnih prvaka, 13 koji su osvojili drugo mjesto, 18 koji su osvojili treće mjesto, a kada gledamo rezultate mature, oni su iznad prosjeka RH, rekao je župan

Vjerujem i želja nam je da barem 50 posto tih mjesta popunimo jer naše srednje škole imaju sjajne zapravonacionalnomrezultatiprofesore,profesoriceprograme,iinjihovinanivousudokaz toga, kaže župan Kolar

Na pitanje je li sve spremno za početak školske godine, župan je od govorio potvrdno. - S obzirom na veliki broj investicija i radova na po dručju KZŽ neki radovi koje smo mi započeli nešto malo kasne, no bit će gotovi do prvog dana nastave. Poništio sam natječaj za plin koji smo raspisali za škole i zdravstvene ustanove jer ponuda je bila 516 posto skuplja nego što smo imali u protekle dvije godine. Konkretno, 2020.2022. smo potrošli plina u vrijednosti 15 milijuna kuna, sada smo dobi li ponudu na javnom natječaju 78 milijuna kuna. Tko je tu lud? O tome sam upoznao premijera Plenkovića i ministra Filipovića još na sjednici Vlade u Slunju. Drugi natječaj je vani, vjerujem da će biti više prijava i da ćemo dobiti neku normalniju cijenu, iako 300 ili 350 posto poveća nja cijene plina i struje ne možemo nazvati normalnim, ali me veseli da je nakon 3 tjedna godišnjeg odmora Vlada imala sjednicu i da su pre mijer i ministar reagirali i decidirano rekli da će se osigurati sredstva i da opskrba energentima u vrtićima, školama, socijalnim ustanova ma i bolnicama nije upitna i da će Vlada reagirati – zaključio je župan.

Sve će biti spremno do početka nastave

županija broj 952 / 23. kolovoz 2022.8

Sufinanciranje katastarske izmjere i 'gruntovnog čišćenja' parcela u posljednje je vrijeme glavna tema u Bedekovčini Ivan Kovačić BEDEKOVČINA

Prema ugovoru, izmjera bi trebala trajati do konca 2023. godine, a Državna geodetska uprava sufinancirat će 40% troškova. Preostalih 60% dužni su financirati nositelji prava na nekretninama i oko toga je nastala pomutnja u Bedekovčini

Upetak navečer vijećni ci Općine Bedekovči na održali su izvanred nu sjednicu na kojoj su promijenili svoju Odluku o visini iznosa sredstava koje nositelji pra va na nekretninama osiguravaju za katastarsku izmjeru i obnovu ze mljišnih knjiga za katastarsku op ćinu Komor. Riječ je o temi koja je posljednjih tjedana poprilično po dijelila bedekovčansku javnost, ali i opet pomalo uzburkala tamošnje političke vode, koje su se, nakon nemirnih godinu dana, tijekom po sljednjih mjeseci ipak malo umirile. Sufinanciranje Da ukratko podsjetimo i sasvim po jednostavimo, poput mnogih dru gih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, Općina Bedekovčina je s Državnom geodetskom upra vom dogovorila vrlo dobre uvjete za katastarsku izmjeru nekretnina na području katastarske općine Ko mor, koja obuhvaća gotovo trećinu stanovnika općine. Točne i sustav ne izmjere tih parcela nisu se radi le više od stoljeća, a vlasničke knjige su nesređene. Takozvano "gruntov no čišćenje zemlje" poprilično je skupo, budući da za svaku parce lu posebno treba raditi i geodetske izmjere, zatim angažirati odvjetni ka, podnositi tužbe protiv mrtvih i živih nositelja suvlasničkih pra va te na kraju platiti i sudske troš kove. Zbog svega toga vrlo je mali broj onih koji su se odlučili na to, a oni koji jesu, to su poprilično sku po platili. Upravo zbog toga Općina Bedekovčina posljednjih je pet go dina pokušavala s Državnom geo detskom upravom dogovoriti dvi je stvari. Prvo, da se zajedničkom javnom nabavom na nivou čitave države postigne jeftinija cijena ge odetskih izmjera, a drugo, da Dr žavna geodetska uprava sufinanci ra te troškove. Sredinom lipnja ove godine konačno su u tome uspjeli, kada su potpisali i ugovor s izvođa čima katastarske izmjere, zajedni com ponuditelja Geoprojekt d.o.o. Zagreb, Geo Grupa d.o.o. Zagreb i Geo-Gauss d.o.o. Čakovec. Prema ugovoru, izmjera koja je sada već započela, trebala bi trajati 18 mje seci, odnosno, do konca 2023. go dine, a Državna geodetska uprava sufinancirat će 40% svih troškova. Preostalih 60% dužni su financira ti nositelji prava na nekretninama i upravo oko toga je nastala pomut nja u Bedekovčini. Ima i nezadovoljnih Naime, tih 60 posto iznosi otpri like 9,5 milijuna kuna. Općina Be dekovčina podijelila je 9,5 milijuna kuna s ukupnom površinom kata starske općine Komor i došla do cijene od 0,36 kuna po četvornom metru. Dakle, za parcelu površine 2000 četvornih metara, katastarsku izmjeru i 'gruntovno čišćenje', no sitelj prava vlasništva treba platiti 720 kuna. Izvan ovog projekta, bez sufinanciranja i bez velike, zajed ničke javne nabave, za istu parcelu troškovi bi se popeli na više od 5 ti suća kuna, tako da su mnogi građa ni ovaj projekt dočekali s veseljem. No, ipak ne svi. Naime, i našoj re dakciji proteklih su se tjedana jav ljali brojni zbunjeni i nezadovoljni mještani, kojima su stigle uplatni ce. Javljaju se svakodnevno i u sa mu Općinu Bedekovčina, a dosta se nezadovoljstva i raznih teorija širi i bedekovčanskim kuloarima. Tako neki smatraju da tih 9,5 mili juna kuna treba platiti Općina, ne kima nije jasno zašto bi uopće oni trebali platiti nešto što nisu naru čili, a neki čak idu i dotle da iznose tvrdnje kako je Općina za to dobi la novac od nekih fondova, potroši la ih na nešto drugo pa da sada tra ži od građana da to plate. Promjena odluke Na sjednici u petak sve te navode demantirao je načelnik Darko Ban, kao i općinski vijećnici koji su do bro upućeni u čitavu priču. – Kao prvo, zakonska obaveza građana je da u roku od 90 dana prijave svaku promjenu vlasništva nad određe nom nekretninom. Građani to ni su radili desetljećima, a kazne za to su velike. Dakle, za početak, umje sto da plate ogromne kazne, gra đani sad imaju priliku po izrazito povoljnim cijenama, uz sufinanci ranje koje smo uspjeli dogovori ti, izbjeći plaćanje kazni i prenijeti nekretnine, na koje imaju pravo, na svoje ime. I to je velika stvar i nas već sada ispituju mnogi sumještani iz drugih dijelova Bedekovčine kada ćemo i za njih dogovoriti takve uv jete jer su zainteresirani da i oni po tim povoljnim uvjetima riješe svoje čestice. Općina, dakako, nije dobila nikakve novce za to, niti će ih dobi ti. Čak naprotiv, Općina će morati platiti ove i iduće proračunske godi ne po oko milijun kuna godišnje za ovaj projekt. Jer izmjere će se radi ti za sve čestice i nekretnine, a me đu njima su i općinske, županijske i državne ceste, kao i državne šume. I za sve to platit će Općina, a mješta ni će platiti samo svoj udio za svoju privatnu imovinu – pojasnio je na čelnik Ban dodavši kako je općin ska Odluka za sada takva kakva jest, a da će se ona kroz ovu i iduću go dinu zasigurno trebati još mijenja ti, budući da se očekuje da će se ti jekom izmjere ustanoviti određene promjene u broju i veličini čestica. No, i prije toga, već u petak, vijeć nici nezavisne liste Marka Ocvirka, predsjednika Vijeća, i vijećnici koa licijskih partnera iz redova HDZ-a, koji u Vijeću čine većinsku koalici ju, odlučili su promijeniti jedan dio Odluke. – Prvotno je bilo odlučeno da će mještani za svaku nekretni nu do 1000 četvornih metara plaća ti 360 kuna paušala, no uvidjeli smo da to nije u redu jer imate nemali broj mještana koji imaju po neko liko parcela veličine od par stotina četvornih metara i oni bi za svaku od tih parcela trebali platiti po 360 kuna paušala. Stoga smo sad pro mijenili tu odluku i ukinuli paušal, tako da će svi plaćati po 0,36 kuna po četvornom metru bez obzira na ukupnu površinu čestice – pojasnio je Ocvirek. Nema odustajanja Inače, na prošlotjednoj sjedni ci povela se i opširna, na trenutke i žustra rasprava oko čitavog ovog projekta. Vijećnica Valentina Pa kračić-Jambrek, koja živi u Martin cu, koji također spada pod k.o. Ko mor, iznijela je situaciju s terena, napomenuvši kako su neki od nje nih sumještana dobili uplatnice u visini od 12, 17 pa i 20 tisuća kuna, a riječ je o obiteljima koje ni polovi cu tog iznosa ne bi mogle platiti čak niti na rate. – Općina je tu zbog lju di, zbog naših stanovnika i mi mo ramo pronaći način kako da se tim ljudima pomogne. Ne možemo im samo slati uplatnice i potom ovr he. S druge strane, morate razumje ti da nisu svi mještani informatič ki pismeni, da nemaju informacije i mnogi su zbunjeni i preplašeni kad dobiju uplatnice jer ne razumiju za što i zbog čega. Javna rasprava bila je samo nakon sjednice Vijeća i nije mi jasno koja je uopće funkcija mje snih odbora, kad su neki aktivni, ne ki uopće nisu. Mislim da se trebalo javnu raspravu organizirati po mje snim odborima i ljudima direktno objasniti sve detalje i dati im toč ne informacije o čitavom ovom pro jektu – rekla je Pakračić-Jambrek, a načelnik Ban složio s njom te od mah dao nalog općinskoj pravnici da pod hitno dogovori sastanke s predstavnicima svih mjesnih odbo ra na području obuhvaćenom ovom katastarskom izmjerom. Na koncu, predsjednik Vijeća Marko Ocvirek, istaknuo je kako se od ovog projekta neće odustati, ali da postoji moguć nost kako će se neki dijelovi Odlu ke još morati prilagođavati i mije njati, prvenstveno kad su u pitanju socijalni slučajevi. – Mi sad imamo tri mogućnosti. Nastaviti ovaj pro jekt na način na koji smo ga zapo čeli te ga s vremenom prilagođavati, druga opcija je da se općina kredit no zaduži, a treća je da odustanemo od njega. No, odustajanje nikako ni je opcija. Odustati nećemo – rekao je Ocvirek, nakon čega je dio vijeć nika komentirao kako ni kreditno zaduženje Općine nije opcija, jer ne bi bilo pravedno da mještani čitave općine plaćaju kredit kako bi platili tuđe zakonske obaveze.

Projekt o kojem sanjaju mnogi Zagorci izazvao pravu pomutnju u Bedekovčini

Ban: projekt"godišnjemilijungodineproračunskeovemoratiOpćinaČakćenovcedobiladakako,"Općina,nijenikakvezato,nitiihdobiti.naprotiv,ćeplatitiiidućepookokunazaovaj Ban i Marko Ocvirek

Sjednica Vijeća Darko

ZLATAR – Nastavlja se asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području grada Zlatara. U ovu je namjenu od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odobreno 100 tisuća kuna. Kako kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek, nakon što je proveden postupak jednostavne nabave, za izvođača je odabran GRADMOST d.o.o. iz Kupljenova. – Vrijednost ugovora je 336.775,00 bez PDV –a odnosno 420.968,75 s PDV – om – kaže gradonačelnica.

izložbinaSudjelujtesajamskoj'Senjuf'

Općina Bedekovčina dodijelit će potpore za razvoj poduzetništva

Projektom su

broj 952 / 23. kolovoz 2022. županija 9 11 99 kn 12 99 kn11 99 kn Mesni doručak, mesni doručak pikant Gavrilović, 150 g 1 kg = 79,93 Gazirano piće Pepsi, 2 l 1 l = 6,50 kn Pivo Entel, 1,8 l 1 l = 6,66 kn PartyKrekerimix Hrusk, 380 g 1 kg = 18,39 kn Rolada (više vrsta) Dolce Vita/Sanny 250 g, 1 kg = 19,96 kn 280 g, 1 kg = 17,82 kn Pivo Radler Paulaner, 0,5 l 1 l = 17,98 kn 6 99 kn 4 99 kn 8 99 kn 29 99 kn 19 99 kn 17 99 kn Deterdžent za pranje rublja Color Woosh, 3 l 1 l = 10,00 kn Osvježivač Original pine, lemon Bref, 3 x 50 g 1 kg = 399,80 kn Kuhinjska krpa 50 x 70 cm 4 kom 1 kom = 4,50 kn Kuhinjski ručnici jagoda Olala, 2-slojni 2 kom 1 kom = 3,00 kn 5 99 kn 95 99 kn Prigorskakobasica Kudelić, 1 kg Odlično osvježenje! TRGOVAČKO DIONIČKO DRUŠTVO, TRGOVINA NA VELIKO I MALO, UGOSTITELJSTVO, UVOZ, IZVOZ • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 • e-mail: trgostil@trgostil.hr • www.trgostil.hr VIKEND PONUDA 26.08. - 29.08.2022. BELEC - KUD Belec objavio je javni poziv za prijave za sudjelovanje na sajamskoj izložbi pod nazivom "Senjuf", koja će se održati 25. i 25. rujna u sklopu manifestacije "Tu v Belcu sme doma". Pozivaju se svi zainteresirani poljoprivredni proizvođači, OPG-ovi, tvrtke, obrti, udruge i zadruge, s područja Grada Zlatara i okolice da se prijave za sudjelovanje najkasnije do 19. rujkako bi organizatori što lakše pripremili izložbeni prostor. Izlagati se može jedan ili oba dana, prema interesu izlagača. Sve informacije mogu se dobiti na broju mobitela 091/568 2463, kontakt osoba je Jurica Vukić, ili na e-mail: jurica@kud-belec. hr. (zl)

Općini Bedekovčina odobren projekt edukacije stanovništva o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada

Rok godinestudenogaradovazavršetakzaje15.2022. Gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek BEDEKOVČINA - Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost odobrio je Općini Bedekovčina projekt edukacije stanovništva o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Projektom su predviđene različite aktivnosti, kao što su tribine za sve građane, radionice za djecu vrtićke dobi, radionice za sve učenike osnovnih škola na području Općine te izrada informativno edukativnih letaka za građane.

Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu je do 1. listopada 2022. godine

Općinezaaktivnosti,predviđenerazličitekaoštosutribinesvegrađane,radionicezadjecuvrtićkedobi,radionicezasveučenikeosnovnihškolanapodručjuteizradainformativnoedukativnih letaka za građane

novorođenupomoćijednokratnihzadjecu

HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli poziva roditelje djece rođene ove godine između svibnja i srpnja, da se jave u Jedinstveni upravni odjel Općine radi isplate jednokratne pomoći za novorođeno dijete. Ovaj poziv vrijedi samo za obitelji s područja Huma na Sutli. Dokumenti se mogu dostaviti u Jedinstveni upravni odjel Općine Hum na Sutli, Hum na Sutli 175 ili putem e-mail adrese mnasutli.hr.pisarnica@hu-(zl) Roditelji, javite se, poziva Općina Hum na Sutli Isplate

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina raspisala je Javni poziv za dodjelu potpora za razvoj poduzetništva na području Općine Bedekovčina za 2022. godinu. Financijska sredstva u vidu bespovratnih potpora dodjeljuju se u sveukupnom iznosu od 150.000 kuna putem mjera Potpore novoosnovanim obrtima i tvrtkama u iznosu 120.000 kuna te Potpore poduzetnicima za financiranje troškova izrade projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova EU i nacionalnih fondova 30.000 kuna. Temeljem ovog Programa pojedinom korisniku može se odobriti više vrsta potpora do najvišeg ukupnog godišnjeg iznosa od 40.000 kuna. Zahtjev za dodjelu potpora na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bedekovčina na adresu: Trga Ante Starčevića 4, 49221 Bedekovčina. Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu je do 01. listopada 2022. godine, odnosno do iskorištenja osiguranih sredstava. (zl)

Asfaltirat će se dionice Repno – Gornja Batina u dužini 350 m i širina 3 m te Ratkovec (Puljek) – Bizjače u dužini 350 m i širina 2,70 m Potpisan ugovor vrijedan 420.968 kuna Nastavlja se asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području grada Zlatara

Procijenjena vrijednost projekta je 103.431,25 kuna

Edukacijom stanovništva želi se riješiti problem nedovoljne informiranosti građana o načinu razvrstavanja otpada te podići svijest građana o tome koliko je važno odvajati otpad. Procijenjena vrijednost projekta je 103.431,25 kuna. (zl)

Asfaltirat će se dionice Repno – Gornja Batina u dužini 350,00 m i širina 3,00 m te Ratkovec (Puljek) – Bizjače u dužini 350,00 m i širina 2,70 m. Rok za završetak radova je 15. studenoga 2022. godine. (sp)

Hercigonja: Pa sigurno da dugo ročno treba potaknuti, subvenci oniranjem od strane Općine, iz gradnju stanova za mlade obitelji. Naime, način života se mijenja. Mi smo geografski ruralna sredi na, ali po načinu života više nismo ruralna sredina. Mlade obitelji ra de i njihov se način života promije nio, a bregi nam ostaju sve neobra đeniji. No, mi to moramo pratiti i potaknuti gradnju stanova za mla de obitelji, jer oni sada nedostaju. I na tome ćemo morati poraditi. No, moram napomenuti da opći na ima još turističkog potencijala da se oko Terma Tuhelj razvije se oski turizam, što nam jako nedo staje. Mi smo u protekla dva pro računa predvidjeli i sredstva da to potičemo, no, nažalost, nije bilo prijava na taj naš natječaj. To me malo žalosti, ali nećemo odustati od toga, već ćemo i u sljedeći pro račun staviti jedan takav program, nadajući se da će netko prepozna ti taj jedan potencijal te, uz našu podršku, krenuti u realizaciju jed nog takvog objekta koji nam je jako potreban. Uglavnom, vidim općinu Tuhelj kao jedno mjesto ugodno za život. Mi ovdje nemamo nekakve velike industrije, niti vjerujem da ćemo je imati. Mi potičemo otvara nje novih obrta i taj naš program je vrlo dobro iskorišten. Konkretno, svake godine bespovratnim sred stvima potaknemo otvaranje četiri ili pet novih obrta. To su uglavnom mladi ljudi kojima dobro dođe na ša podrška. Dakle, vidim Tuhe lj koji i dalje razvija malo obrtniš tvo, no, vidim i puno potencijala za razvoj poljoprivrede, koju tako đer potičemo i subvencioniramo. Ipak, mislim da taj poljoprivred ni potencijal, bez podrške države, mi svojim poticajima ne možemo dovoljno potaknuti i promijeniti ovaj trend koji je trenutno, naža lost, prisutan u cijeloj Hrvatskoj. Nakon Dana općine i Župe, koji je proslavljen na blagdan Velike Gospe, o proteklih godinu dana, kao i o njegovoj viziji budućnosti te pojektima koje je pripremio sa svojim timom, razgovarali smo s načelnikom Hercigonjom

tijeku nam je natječaj preko LAGa Zagorje – Sutla, na kojem je do nijeta odluka o sufinanciranju iz gradnje našeg parka u Tuheljskim Toplicama i to nam je vrlo važan infrastrukturni turistički projekt. Isto tako, u tijeku je projektiranje i realizacija projekta izgradnje šet nice od Tuheljskih Toplica do Tu hlja. Riječ je o projektu s kojim se planiramo prijaviti na natječaj za izgradnju turističke infrastruktu re, koji bi se, prema najavama mi nistarstva, trebao otvoriti krajem prosinca ili početkom siječnja. Šet nica bi bila duga oko četiri kilome tra, a namjeravamo projektirati običnu stazu s dva mosta za pre lazak preko Horvatske. To bi bila jednostavna staza uz par klupica, koševa za smeće, odmorišta... Zna či, ne nešto spektakularno, ali bila bi to jedna uređena staza kojom bi ljudi mogli prošetati. Izuzev tog turističkog dijela, u kom smjeru bi se općina Tuhelj još mogla razvijati? Konkretno, kakvu biste općinu Tuhelj Vi osobno voljeli vidjeti za, recimo, deset godina?

županija broj 952 / 23. kolovoz 2022.10 Kad s čelnicima zagorskih općina i gradova po običaju rezimiramo proteklih godinu dana, odnosno razdoblje između dva Dana općine, najčešće ne spominjemo rezultate novog popisa stanovništva. No, kad je u pitanju Općina Tuhelj, ostalo nam je u sjećanju da je kod vas bio daleko manji pad broj stanovnika nego u nekim drugim općinama. Čak imate i naselje Črešnjevec u kojem je broj stanovnika povećan za popriličnih šesnaestak posto. Što mislite da je najviše pridonijelo tome?

INTERVJU Mladen Hercigonja, načelnik Općine Tuhelj, otkrio nam je svoje planove i viziju za razvoj Tuhlja

"Otkupili smo zemljište u centru njegaOtkloniliTuhlja.smosgrađevinske i gospodarske objekte te trenutno pripremamo uuređenjedokumentacijusmoTakođer,parkirališta.zadokumentacijuprojektnuizgradnjupripremiliiprojektnuzatrgaovdjecentruTuhlja"

'Želimo promijeniti vizuru u centru Tuhlja te potaknuti izgradnju stanova za mlade'

Hercigonja: Moram reći da mi na godišnjoj razini pratimo broj umr lih i broj novorođenih, a znamo i točno koliki nam se broj obitelji doseljava, tako da smo i mi u ne kim svojim predviđanjima pred vidjeli jedan vrlo mali pad bro ja stanovnika i čak mogu reći da smo skoro u broj pogodili. Naime, moj tim i ja smo na početku našeg mandata odlučili ulagati u komu nalnu infrastrukturu, što znači da smo modernizirali i asfaltirali po jedine ceste te da smo gradili javnu rasvjetu. S time, naravno, nismo završili i teško je da će to ikad bi ti završeno jer stalno je potrebno ulagati u komunalnu infrastruktu ru. No, time smo u našim okolnim naseljima poboljšali uvjete života našim mještanima i mislim da je to doprinijelo tome da nam mladi ljudi ne odlaze, naravno, uz činje nicu i da su naše Terme Tuhelj jed na vrlo privlačna destinacija. No, nije samo komunalna infrastruk tura značajna, već je značajno i ulaganje u same ljude, pogotovo u mlade, kojima treba pružiti razne sadržaje. Tako da smo dosta uložili i u razne društvene projekte. Pra timo naše mještane od rođenja do treće životne dobi. Svi naši učeni ci koji se školuju za deficitarna za nimanja i svi naši redovni studen ti dobivaju stipendije, a jedna smo i od rijetkih Općina koja sufinan cira i nabavku udžbenika za sred njoškolce, pored svih onih redov nih aktivnosti, koje svi rade, poput sufinanciranja prijevoza. Tako da mislim da je to isto dalo doprinos tome da mladi ljudi ostaju u Tu hlju. Pomažemo i sve naše udruge te se trudimo našim mještanima organizirati razne kulturno-zabav ne sadržaje, a najsvježiji primjer je i naš ovogodišnji Summer Fest, koji je bio izvrsno organiziran, a mnoga događanja tijekom njega su upravo organizirana na prijed log Savjeta mladih. Spomenuli ste da je ulaganje u komunalnu infrastrukturu bilo konstantno i da će biti konstantno. No, izuzmemo li taj dio ulaganja, koje su to investicije i projekti koje biste spomenuli i istaknuli osvrćući se na proteklih godinu dana? Hercigonja: Svakako bih istaknuo da je završen naš projekt izgrad nje i opremanja Dječjeg vrtića, ko ji je otvoren prije godinu dana, ka da smo obilježavali Dan općine. On sada radi punim kapacitetom, vo di ga jedan stručni tim, a to što su kapaciteti popunjeni znači da smo dobro procijenili koliko će djece bi ti... Znači, nemate liste čekanja? Hercigonja: Za sada nema liste če kanja, ali prateći naša demografska kretanja, sigurno da će u dogledno vrijeme postojati potreba da se vr tić proširi, zbog čega smo već kre nuli u realizaciju otkupa zemlji šta na parceli do vrtića i mislim da ćemo to uspješno realizirati. Nai me, vlasnik zemljišta je naša Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije i s njom smo pokrenuli taj proces. Očekujemo da ćemo to uspješno riješiti. Kad sam spomenuo ula ganja u komunalnu infrastruktu ru, naša odluka je bila da ulaže mo u sva naselja, no u tome nam je sam centar Tuhlja ostao bez ne kih većih ulaganja, a potrebno mu je promijeniti vizuru. Tako da smo u proteklom periodu otkupili ze mljište u centru Tuhlja. Otklonili smo s njega građevinske i gospo darske objekte te trenutno pripre mamo projektnu dokumentaciju za izgradnju parkirališta. Također, pripremili smo i projektnu doku mentaciju za uređenje trga ovdje u centru Tuhlja i sad za taj projekt čekamo neki natječaj na koji ćemo se s njime moći javiti. Znači, želja nam je da se u narednom periodu posvetimo uređenju našeg centra, kako bi dobio primjerenu vizuru za 21. stoljeće. Iako ste relativno mala općina, Terme Tuhelj učinile su vas jednom od perjanica kontinentalnog turizma po broju dolazaka, ali i po broju noćenja. No, ako izuzmemo Terme Tuhelj, kakva je situacija s ostalim popratnim sadržajima, kao što su seoski turizmi i slično? Hercigonja: Pa prije osam godina, kad smo moj tim i ja preuzeli odgo vornost za upravljanje Općinom, bilo je šest privatnih iznajmljiva ča, što kuća, što apartmana. Sad je ta brojka narasla na nekih 58. Da kle, ljudi su prepoznali taj poten cijal i ulažu, a mi smo ih u tome pratili na način da smo u naše pla nove gradnje uvrstili mnoge ulice koje je trebalo asfaltirati i osvije tliti, a u kojima su se otvarale kuće za odmor i apartmani. Isto tako, u

Načelnik Mladen Hercigonja

Ivan Kovačić TUHELJ

"Mi smo geografski ruralna sredina, ali po životanačinuvišenismo ruralna sredina. Mlade obitelji rade i njihov se način života promijenio, a bregi nam ostaju sve neobrađeniji. No, mi to moramo pratiti i potaknuti gradnju stanova za mlade obitelji, jer oni sada nedostaju"

Za produljenjem roka izvođenja ra dova zahtjev je podnio izvođač ra dova MAR d.o.o., a nakon mišljenja nadzornog inženjera te suglasno sti Grada Zaboka, rok je produžen od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske uni je (MRRFEU) i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SA FU) te je on sada 6. kolovoza 2023. - Kada je u pitanju dinamika rado va, na Inkubatoru se izvode radovi na montaži čelične konstrukcije, a planirani završetak montaže čelič ne konstrukcije je do kraja mjeseca, osim potkonstrukcije fasade i stu bišta – istaknula je voditeljica pro jekta Valentina Đurek. Kako je obja snila, paralelno je u planu izrada međukatne ploče. Na zgradi Rege neratora se izvode zidarski radovi i priprema se za izradu oplate među katne ploče. - U planu je betonaža međukatne ploče do kraja mjeseca. Kada je u pitanju zgrada Silosa, ta mo se izvode radovi na izradi opla te i betoniranju stupova 3 kata. U planu je početkom rujna montirati galeriju – istaknula je Đurek. BRZO pri kraju Jednako tako, obzirom na istu pro blematiku izvođenja radova, za do datnih pet mjeseci produljen je rok za završetak radova na projek tu BRZO – Biciklistička ruta Za bok – Oroslavje. Tako je novi rok 24. studenoga ove godine. Prema ri ječima voditelja projekta Danijela Tuđe, na zabočkoj dionici A izve dena je montaža drvenog mosta preko rijeke Krapine, a na dionici C izveden je sustav odvodnje po laganjem cjevovoda te ugradnjom slivnika i revizionih okana. Na oro slavskoj strani radovi su pri kraju te je stavljen završni sloj asfalta, a u tijeku je i uređenje bankina. (jk) Izvođačima je za dovršetak izgradnje re-GeNeR aToR a odobren rok 6. kolovoza iduće godine, dok bi Biciklistička ruta trebala biti završena do 23. studenoga

Na dva velika zabočka gradilišta produljeni rokovi za završetkom radova

Zbog otežanih uvjeta nabave i povećanja cijena sirovina, epidemoiloških okvira i ratnog stanja i Ukrajini, došlo je do problematike u predviđenoj dinamici radova te je završetak istih prolongiran

broj 952 / 23. kolovoz 2022. županija 11

Nakon ovog u Parku obitelji Prpić, Grad ima u planu urediti igrališta i na lokacijamadrugim Nogostup bi se do kraja godine trebao graditi i u odAndraševcu,željezničke pruge do spoja s postojećim nogostupom Izgradnja dječjeg igrališta u oroslavju, u Parku obitelji PrpićPri kraju su radovi na izgradnji nogostupa u Krušljevom selu

P rošlog su tjedna zapo čeli radovi na izgrad nji i opremanju dječjeg igrališta u Parku obite lji Prpić, u centru Oroslavja. Kako nam je rekao gradonačelnik Vik tor Šimunić, vrijednost radova bit će 363.892 plus nadzor, a prema na javama izvođača radova, sve bi tre balo biti gotovo kroz tri mjeseca. Kvaliteta sigurnostiza djecu Radi se o poprilično velikom, mo dernom i bogatom dječjem igra lištu, koje će omogućiti malim Oroslavčanima dodatne, i što je najvažnije, sigurne i zabavne sa držaje u samom centru grada. Ka ko je rekao gradonačelnik, u Oro slavju živi puno mladih obitelji s djecom te oni zaslužuju imati dječ ja igrališta koja su kvalitetna i si gurna za djecu. Zbog toga će Grad nakon ovog, za koji je sredstva iz dvojio iz proračuna a dio dobio preko natječaja LAG – a, krenuti u uređenja i drugih igrališta po gra du te oroslavskim naseljima, što će se ostvarivati sukladno finan cijskim mogućnostima. Nogostup prometnojnadionici U tijeku su i završni radovi na iz gradnji nogostupa u Krušljevom Selu. Radi se o 240 metara nogo stupa, na dijelu u naselju gdje no gostupa do sada nije bilo, a dovr šit će se i 20 - ak metara nogostupa koji je bio započet. Investicija je vrijedna 115 tisuća kuna bez PDV –a, a radove financira Grad Orosla vje uz sufinanciranje Županijske uprave za ceste KZŽ. Izgradnjom nogostupa omogućit će se sigur nije odvijanje prometa u Krušlje vom Selu na ovoj prometnoj dio nici, osobito za pješake, odnosno školarce koji pohađaju tamošnju područnu školu. Nogostup bi se do kraja godine trebao graditi i u An draševcu, od željezničke pruge do spoja s postojećim nogostupom.

Gradi se najmodernije dječje igralište, a Krušljevo Selo dobit će novi nogostup U tijeku su radovi na dvije vrlo važne lokacije u gradu Oroslavju

Radovi su u punom zamahu. Dok je izgradnja nogostupa u dužini od 240 metara pri kraju, za veliko dječje igralište u Parku obitelji Prpić rok je tri mjeseca

ZABOK – Produljen je rok za izvo đenje radova na projektu re – GE NERATOR u Zaboku. Kako su rekli iz Grada Zaboka, rok se produljuje za dodatnih sedam mjeseci, a sve zbog problematike izvođenja rado va, odnosno otežanih uvjeta naba ve i povećanja cijena sirovina zbog izvanredne epidemiološke situacije uzrokovanom virusom COVID-19, epidemioloških okvira kojih se za vrijeme trajanja pandemije gradili šte moralo pridržavati, ratnim sta njem u Ukrajini i slično. Još danagodinudozavršetka

Problematika u dinamici radova nastala je uslijed otežanih uvjeta nabave i povećanja cijena sirovina, izvanredne epidemiološke situacije te rata u Ukrajini Radovi na izgradnji re-Generatora Montiran je drveni most, a cijela bi staza trebala biti gotova do 24. 11.

Jelena Klanjčić o R o slavje

G upčev kraj može se pohvaliti odličnim tu rističkim postignutimarezultatimauprvih gotovo osam mjeseci ove godi ne. Do 15. kolovoza ostvareno je 10.994 dolazaka i 22.503 noćenja, što je rast od 12 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Kod stranih turista rast je u dolascima za čak 67 posto, u noćenjima 76 posto, a najviše do laze iz Njemačke, Slovenije, Nizo zemske, Poljske i Austrije, kažu iz Turističke zajednice područja Do nja Stubica i Gornja Stubica. – Vrlo smo blizu ostvarenim rezultatima u rekordnoj 2019. – kažu iz TZP. kućaPopularnostzaodmor raste I lokalno je stanovništvo, ali i ugo stitelji, primijetilo povećani broj stranih gostiju, koji razgledavaju Gupčev kraj te konzumiraju hra nu i piće u lokalnim ugostitelj skom objektima. Zbog sve većeg interesa za privatnošću i ruralnim smještajem, izuzetno su popular ne kuće za odmor, stoga se dosta njih i otvara. – Pogotovo one koje imaju dodatne sadržaje poput ba zena, jacuzzija, saune i slično. Tu risti u našem kraju vole prirodu, zrak i osjećaj dobrodošlice, a hva le gastro ponudu naših ugostitelj skih objekata, kulturne sadržaje, ali i blizinu dodatnih sadržaja, gra nice te glavnog grada – istaknula je stručna suradnica Turističke za jednice Marina Breber. Istaknu la je i kako je Turistička zajednica ove godine dobila puno pohvala za manifestacije od domaćih gostiju, uglavnom sa zagrebačkog područ ja, koji su posjetili neke od doga đanja u Gupčevom kraju te plani raju posjetiti događanja koja su u najavi. Raspoloživo 350 kreveta Na ovom području smještaj nu de po jedan hotel, kamp, pansion i seoski turizam te tridesetak ku ća za odmor, sve ukupno 350 kre veta. Tri su nova vlasnika ove godi ne ponudila svoje smještaje. Jedna od njih je kuća za odmor i prosla ve Sky Touch Hill s četiri zvjezdi ce, u Matenicima u Donjoj Stubi ci. Kuća se nalazi na vrhu brijega iznad vinograda, s pogledom koji oduzima dah. Sadrži spavaću so bu s bračnim krevetom i dodat nim ležajem te kupaonicom s ja cuzzijem u potkrovlju, dok je na srednjoj etaži uređen prostor s velikim drvenim stolom, sofom za odmor, kupaonicom i balkonom. Zadnja etaža sadrži modernu ku hinju sa šankom i barom i prosto rom za proslave. Kuća sadrži sve što je potrebno za komotan smje štaj i boravak, od aparata te inter neta i slično, kao i prostrano par kiralište i veliki grill pored kuće i uređeno imanje. Ruralni štih, ali moderno opremljene Svoja vrata otvorila je i Kuća za odmor Agata u Banšćici, u Gor njoj Stubici, koja svojim gostima nudi boravak s TV-om, biljar salu

Gupčev kraj raspolaže s 350 kreveta u hotelu, pansionu, kampu i seoskom turizmu te tridesetak kuća za odmor, od kojih su tri otvorene u Donjoj Stubici, Matencima i Banšćici. Uređene u tradicionalnom štihu, ali sa svom potrebnom modernom opremom i dodatnim sadržajima, pravi su mamac za turiste koji su na proputovanju ili pak žele provesti nekoliko dana u ljepoti prirode i uživanju u tradiciji, kulturi i gastronomiji ovog kraja 'Vraćaju nam se strani gosti, uglavnom privatne kuće za odmor koje su sve TZ područja Gupčev kraj u prvih je nešto manje od osam mjeseci ove godine zabilježila odlične turističke rezultate, a zbog sve Jelena Klanjčić G or nja / D on ja S t UB ic a Trendovi su se promijenili i sve više ljudi traži privatne kuže za odmor, pogotovo one koje imaju dodatne sadržaje poput jacuzzijabazena,isaune

turiste su ove godine privukle i nove i izuzetno dobre manifestacije s bogatim i kvalitetnim sadržajem

županija broj 952 / 23. kolovoz 2022.12

Kuća za odmor i proslave Sky Hill uređena je u rustikalnom štihu, ali moderno opremljena sa svim potrebnim za komotan boravak u prekrasnoj prirodi Kuća za odmor Majsecovog mlina nalazi se uz jezero

U spomen na Davora Brlića, osnivača i

broj 952 / 23. kolovoz 2022. županija 13

Kuća za odmor Agata nudi smještaj za 8 osoba sa stolnim nogometom i pikadom, opremljenu kuhinju i kupaonicu, a na katu se nalaze četiri spava će sobe s kupaonicom, za smještaj osam osoba. Objekt ima i veliku te rasu, opremljen roštilj, natkriveni jacuzzi, a cijeli je objekt klimatizi ran te ima mogućnost grijanja zi mi, tako da je dostupan tijekom ci jele godine, a dobrodošli su i kućni ljubimci. Kuću za odmor uz jezero uredio je i Majsecov mlin, kao i so be kod ugostiteljskog objekta. Investicija za dodatne krevete i sadržaje - Iako se sve više traže privatne kuće za odmor, veseli nas nova in vesticija Termi Jezerčica, jer će to značiti dodatne smještajne kapa citete i sadržaje na bazenima, no od toga će itekako korist imati i lo kalno stanovništvo, ugostiteljski objekti, trgovine, sve uslužne dje latnosti, kao i privatni iznajmljiva či, jer će moći svojim gostima po nuditi dodatne sadržaje i ponude koje će nuditi Terme Jezerčica, od nosno koje nude i sada, ali s novim investicijama bit će to u još većem obimu, poput vodenog parka, well nessa i slično – kažu iz Turističke zajednice te dodaju kako će zbog te investicije, a i sve većeg razvo ja turizma i ponude Gupčevog kra ja, zasigurno i vrijednost nekretni na rasti, što će potaknuti još veći turistički, ali i gospodarski razvoj Gupčevog kraja i kontinentalnog turizma.

Sudjelovalo je 12 ekipa iz cijele Hrvatske

Bazeni Termi Jezerčica jedna su od omiljenih destinacija turista za odmor

VINIPOTOK – Sedmi Memorijal 'Da vor Brlić', ribolovno natjecanje osoba s invaliditetom, 17. po redu, održano je prošle subote na bajerima zlatarskog ŠRD – a Pastrva u Vinipotoku. Memo rijal je održan u sklopu manifestacije 'Zlatarsko ljeto'. Udruga osoba s inva liditeom Krapinsko – zagorske župa nije bila je domaćin za 12 ekipa iz ra znih krajeva Hrvatske. UZ predsjednicu udruge Zdenku Valjak, goste je pozdra vila i gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek te ispred Krapinsko - zagorske županije, Željko Čleković. Pobjedu u natjecanju izborila je Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Bjelovar, drugo mjesto osvojila je ekipa Udruge osoba s invaliditetom Ko privničko - križevačke županije, a tre ći su bili članovi Udruge tjelesnih inva lida ILO Ivanec. Najboljim ekipama i za pojedinačne rezultate, pehare i medalje uručili su gradonačelnica Zlatara, taj nik udruge domaćina Krunoslav Kru šelj i Željko Čleković. Nakon natjecanja, druženje je nastavljeno uz okrjepu. (zl)

BjelovarDomovinskogdragovoljacaUdrugaizborilanatjecanjuujehrvatskihrata

udrugepredsjednikadugogodišnjegzlatarskeinvalida

Održan 7. Memorijal 'Davor Brlić', ribolovno natjecanje osoba s invaliditetom, 17. po redu

Na ovom području smještaj nude po jedan hotel, kamp, pansion i seoski turizam te tridesetak kuća za odmor, sve ukupno 350 kreveta

Pobjedu

uglavnom tražeći sve popularnije' sve veće potražnje, otvara se sve više kuća za odmor

USrednjoj školi Krapina u ponedjeljak, 22. kolo voza, je otvorena Ljetna škola informatike, koja se u toj školi neprekidno održava već 20 godina. Dobrodošlicu je po želio ravnatelj škole Ivica Rozijan, koji je istaknuo kako je ova nepre kidna tradicija znak kvalitete i do brog kontinuiteta. – Danas ne mo žemo zamisliti niti jedan segmet našeg života u kojem ne koristimo neku od ovih suvremenih infor macijsko komunikacijskih tehno logija. Da bismo svima omogućili ući u svijet informatike, kreativno sti, novih tehnologija, otvorili smo još jednom vrata svima da se ovdje 'dokopaju' novih znanja i vještina koja će ne samo svakodnevno kori stiti, nego dijeliti sa svojim bližnji ma i dalje usavršavati – rekao je ravnatelj te zahvalio svim podupi rateljima Ljetne škole informatike.

BEDEKOVČINA - Op ćina Bedekovčina oba vještava da je Krapin sko – zagorska županija objavila Javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti u poljopri vredi za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na područ ju Krapinsko - zagorske županije u 2022. godi ni. Prihvatljivi korisni ci sredstava su poljo privrednici upisani u Upisnik poljoprivred nika i/ili Upisnik obi teljskih poljoprivred nih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribar stvu i ruralnom razvo ju podružnice Krapin sko - zagorske županije sa sjedištem na područ ju Krapinsko - zagorske županije, sa štetama u poljoprivredi i/ili na po ljoprivrednom zemlji štu, na imovini koja nije osigurana sa područja gradova Klanjec i Oro slavje i/ili općina Bede kovčina, Hum na Sutli, Kumrovec, Veliko Tr govišće i Zagorska Se la, koji su prijavili štetu u Registar šteta suklad no odredbama Zakona o ublažavanju i uklanja nju posljedica prirod nih nepogoda. Zahtjev za dodjelu potpore za jedno s obveznom do kumentacijom dostav lja se isključivo putem pošte. Rok za podnoše nje zahtjeva za potporu teče od dana objave jav nog poziva i traje do 01. rujna 2022. godine. De taljnije na web strani ci Općine Bedekovčina, facebook stranici ili na broj telefona 049/213963. (zl) Rok za 1.zahtjevapodnošenjetrajedorujna Poziv potporedodjeluza tučeposljedicaublažavanjeza

'Među ovom djecom sigurno ima onih kojima će ova škola usmjeriti kasnije obrazovanje i profesionalnu karijeru'

Jelena Klanjčić KRAPINA 'Benefit je i da ova škola privlači mlađe dobne skupine kroz radionice za početnike' rekao je gradonačelnikazamjenik Krapine Ivica Hršak te dodao da će grad i dalje organizacijupodupirati

Razne radionice novih tehnologija Sadržaji će se tijekom pet dana škole informatike odvijati u šest informatičkih učionica, a ovogo dišnjom posebnom temom nean dertalca. Bit će tu radionica iz po dručja informacijskih tehnologija, fotografije, 3D dizajna, razvijanja igara, mobilnog programiranja i slično, ali i osnova upotrebe raču nala na najmlađe polaznike. – Sa držaje smo prilagodili svim pola znicima, a posebno mi je drago da su i najmlađi krenuli ispravno ko ristiti tehnologiju – rekao je pred sjednik Krapinskog informatičkog kluba Stjepan Šalković te je zahva lio svim predavačima kao i Sred njoj školi Krapina kao domaćini ma, ali i na podršci Gradu Krapina, Krapinsko – zagorskoj županiji, zajednici tehničke kulture i Hr vatskom savezu informatičara, či ji je predstavnik Alen Špigl pohva lio Krapinski informatički klub, kao jedan od najboljih u Hrvatskoj. Stjecanje novih znanja i vještina Čestitke organizatorima uputio je krapinski dogradonačelnik Ivi ca Hršak. – Zimska i ljetna škola omogućuju polaznicima stjecanje novih znanja i vještina potreb nih da se uzdigne iz prosječnosti i ostvare odlični rezultati na natje canjima. Benefit je i da ova škola privlači mlađe dobne skupine kroz radionice za početnike – rekao je Hršak te dodao da će Grad i dalje podupirati organizaciju. Zamjeni ca župana Jasna Petek rekla je ka ko su mladi ljudi u našoj župani ji željni znanja i iskustva i to im treba pružiti, jer to je nešto što im nitko ne može uzeti i s čime mo gu uspjeti na svom životnom pu tu. – Informatika je područje koje za razvoj zajednice i društva znači puno više od samo upotrebe u sva kodnevnom životu, jer je napredak društva vezan i uz znanje, inova tivnost i kreativnost ljudi koji ra de u informatičkom području –rekla je Petek. Saborski zastupnik Željko Pavić pohvalio je entuzija zam predavača, ali i kod roditelja i djece. – Hrvatska nema dovolj no takvih škola i aktivnosti, a bilo bi dobro kad bi se organizirali sva ke godine ljetni kampovi na koji ma bi djeca učila nešto više o in formatici. Siguran sam da je među ovom djecom puno onih kojima će ova škola usmjeriti kasnije obra zovanje i profesionalnu karijeru –rekao je Pavić. Ljetnu školi infor matike službeno je otvorio Patrik Kos, osvajač brončane medalje na državnom natjecanju iz informa tike, a prijave za drugi krug radio nica još su u tijeku.

Mladi ljudi u našoj županiji željni su znanja i iskustva i to im treba pružiti, jer to je nešto što im nitko ne može uzeti i s čime mogu uspjeti na svom životnom putu. A informatika je područje koje za razvoj zajednice i društva znači puno više od samo upotrebe u svakodnevnom životu, jer je napredak društva vezan i uz znanje, inovativnost i kreativnost ljudi koji rade u informatičkom području – rekla je zamjenica župana Jasna Petek

Ovog se tjedna u Srednjoj školi Krapina održava Ljetna škola informatike, kroz koju će djeca i mladi pohađati brojne radionice poput snimanja filma, izrade fotografije, 3D dizajna, razvijanja igara, ali i osnova korištenja računala za najmlađe

županija broj 952 / 23. kolovoz 2022.14

broj 952 / 23. kolovoz 2022. županija 15

županija broj 952 / 23. kolovoz 2022.16

SVETI KRIŽ ZAČRETJE – U cilju nesmetanog odvijaja manifstacije 'Tjedan kulture, zabave i sporta', u sklopu koje se održava festival 'Pr vi glas Zagorja', 20.08. (subota) od 20,00 do 01,00 sati, 25.08. (četvr tak) od 20,00 do 24,00 sata, 26.08. (petak) od 20,00 do 01,00 sati te 27.08. (subota) od 20,00 do 01,00 sati, dozvoljeno je kratkotrajno i privremeno zatvaranje za promet županijskih cesta Z2158 (Gornja Pačetina (Z2155 - Donja PacetinaSveti Kriz Zacretje - Ciglenica Za gorska (D1) i Z2160 (Svaljkovec (D1) - Sveti Kriz Začretje - ŠtrucljevoZabok (Z2195) u zoni Trga hrvatske kraljice Jelene u Svetom Krizu Za čretju. Obilazni pravac za vrijeme privremenog zatvaranja gore na vedenih prometnica su industrij ska cesta (nerazvrstana cesta kroz gospodarsku zonu), državna ce sta D1 i zupanijska cesta Z2160, na relaciji Pustodol Začretski - Sveti Kriz Začretje - Ciglenica Zagorska - Švaljkovec - Sveti Kriz Začretje i obratno. Organizator je obvezan na mjestima zatvaranja navedenih prometnica postaviti odgovaraju će prometne znakove te na odgo varajucim križanjima prometne znakove koji označavaju obilazak te se brinuti o odrzavanju istih. (zl)

Kratkotrajno i privremeno zatvaranje pojedinih dionica županijskih cesta u Začretju U cilju nesmetanog odvijanja manifstacije 'Tjedan kulture, zabave i sporta', u sklopu koje se održava festival 'Prvi glas Zagorja':

PREGRADA - Zbog veoma niskih zaliha krvi, u ponedjeljak, 29. ko lovoza, GDCK Pregrada organizira izvanrednu akciju darivanja kr vi. Akcija će biti u prostorijama GDCK Pregrada, Kostelgradska 18 u vremenu od 12 do 16 sati. GDCK Pregrada ovim putem poziva sve darivatelje krvi i one koji to mogu postati, da se odazovu ovoj akciji darivanja krvi te iskažu svoju humanost i solidarnost prema onima kojima je krv potrebna. (zl)

ZLIN - Puhački orkestar Mrzlo Po lje gostovao je na 20. Međunarod nom festivalu puhačkih orkestara i folklornih ansambala u Zlinu u Češ koj, od 19. do 21. kolovoza 2022. godi ne. Gostovanje su po dolasku u Zlin započeli sviranjem hrvatskih mar ševa u glavnom gradskom parku. Nakon toga, slijedio je koncert na trgu Náměstí Míru gdje su prvi od 10 izvođača otvorili festival. Subo tu su započeli mimohodom orkesta ra, mažoretkinja i folklornih skupi na kroz ulice Zlina do glavnog trga. Nakon toga, slijedio je prijem kod gradonačelnika Jiříja Koreca gdje su predstavnici udruga proveli ugod nih sat vremena družeći se i razgo varajući o budućim gostovanjima. Gradonačelniku je uručen prigodan poklon motiva iz Općine Veliko Tr govišće te Krapinsko - zagorske žu panije. U subotu su održali večernji koncert na prepunom trgu. Tako su trgom odzvanjale note skladbi hr vatskih autora kao što su Eho iz Kra pine, Slavonski svatovac, Adio Bella, Mačekova koračnica, Ta tvoja barka mala te Gubec beg koji je posebno oduševio publiku. Večer su proveli uz tradicionalne Češke pjesme i ple sove gdje su i članovi orkestra zaple sali s domaćinima. - Svemu što je li jepo brzo dođe kraj, pa je tako i brzo stigla nedjelja te naš posljednji na stup u 10 - ak kilometara udaljenom gradu Vizovice. Nastup smo započe li hrvatskim marševima nakon če ga su slijedile češke polje, a nastup smo naravno završili zvukovima za gorskih autohtonih pjesama. Uz nas, u Vizovicama je nastupao i orkestar iz Francuske, s kojima smo se tako đer sprijateljili i razgovarali o mogu ćoj suradnji. Posebno mi je drago što nam se tijekom priprema za Češku pridružilo nekoliko mlađih članova, koji su bili oduševljeni ovim gosto vanjem – kažu u orkestru. (iš)

Oduševili publiku i zaplesali s domaćinima PO Mrzlo Polje na 20. Međunarodnom festivalu puhačkih orkestara i folklornih ansambala

JESENJE - DVD Gornje Jesenje se prijavio na natječaj za dodjelu bes povratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske uni je, a koje se odnose na izvanrednu nabavu nove vatrogasne opreme zbog zamjene uništene, oštećene ili rashodovane opreme na inter vencijama na područjima pogođe nim katastrofalnim potresima iz 28. prosinca 2020. godine. Teme ljem prijave DVD-u Gornje Jesenje odobrena su sredstva u iznosu od 140.466,25 kuna te je predsjednik Karlo Habjanec potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za kupnju opreme. Potpisivanju ugovora je bio prisutan zapovjed nik DVD-a Gornje Jesenje Dubrav ko Turniški. - Sretni i zadovoljni zbog toga jer će nam nabava nove opreme uvelike pomoći u obavlja nju naših svakodnevnih zadaća u zaštiti i spašavanju ljudi i imovi ne naših mještana. Zahvaljujemo se svima koji su pomogli u ostva renju ovog projekta - poručuju iz DVD-a Gornje Jesenje. (zl)

opremevatrogasnenabavuizvanrednusredstvabespovratnaGornjeuJesenjezanove

traktorapregledTehnički

DVD -

Izvanredna akcija darivanja krvi u Pregradi

PREGRADA - tehnički pregled traktora za područje Grada Pregra de obavljat će se 7. i 8. rujna 2022. od 8 do 17 sati kraj autobusnog ko lodvora u Pregradi. Također, teh nički pregled moći će se obaviti i na Vinagori kod vatrogasnog doma dana 12. rujna 2022. u istom vre menskom razdoblju. (zl)

ZLATAR BISTRICA/MARIJA BI STRICA - Marija Bistrica u nedje lju je bila domaćin jubilarnog 20. hodočašća konjskih zaprega i jaha ča, koje se održalo u organizaciji općina Zlatar Bistrica, Marija Bi strica i OPG – a Majsec te pod po kroviteljstvom Krapinsko – zagor ske županije. Uzlazni trend u konjogojstvu Kao i obično, okupljanje je poče lo kod željezničke stanice u Zlatar Bistrici. Uz načelnicu Općine Zla tar Bistrica Vesnu Mikulec i Mir ka Majseca, na vozočašće je stigla i ministrica poljoprivrede Mari ja Vučković, župan Željko kolar te državni tajnik Ministarstva po ljoprivrede Zdravko Tušek. Žu pan Kolar prije svega je zahvalio svima koji se u Zagorju bave uz gojem konja te održavaju tradiciju vozočašća. - Ovih dvadeset godi na tradicije je ispričalo puno pre krasnih priča i, kao što vidite, ko lone i kolone automobila dolaze na Mariju Bistricu na današnji dan, upravo zbog ovog vozočašća. I to je sigurno jedan veliki doprinos i razvoju kulture, tradicije, ali i tu rizma u Krapinsko-zagorskoj žu paniji. Pogotovo vjerskog turizma – istaknuo je župan Kolar. Mini strica Vučković rekla je kako mi nistarstvo i Vlada itekako drže i potiču konjogojstvo. - Mi imamo svake godine rast broja konja i to je sada već trend. Isto tako ulaže mo značajna sredstva u njegova nje, održavanje i razvoj hrvatskih izvornih i autohtonih pasmina, a ja danas želim zahvaliti i čestita ti svima onima koji se bave ovom djelatnošću. Potpora i skrb Mini starstva poljoprivrede i Vlade je važna, ali najvažnija je njihova vo lja i angažman. Definitivno, u ko njogojstvu Hrvatska definitivno ima uzlazni trend, a posebno me veseli rast broja konja u izvornim i autohtonim hrvatskim pasmina ma – rekla je ministrica Vučković. Velik interes Državni tajnik Tušek napomenuo je da je uzgoj konja velika tradici Vozočašće je sigurno jedan veliki doprinos i razvoju kulture, tradicije, ali i turizma u 'Prije dvadeset godina, kada smo to sada, kao što vidite, imamo osamdesetak JUBILARNO VOZOČAŠĆE Održano 20. po redu hodočašće Majsec: 'Ovdje su uzgajivači iz cijele Hrvatske, a to je i red za dvadesetu godišnjicu. Imamo i dosta gostiju iz Slovenije, ali i Mađarske i Austrije'

djelatnošćubaveonimačestitatizahvalitidanaspasmina,autohtonihizvornihhrvatskihiodržavanjenjegovanje,sredstvaznačajnaUlažemoMinistrica:urazvojiajaželimisvimakojiseovom Okupljanje je počelo u Zlatar Bistrici, odakle se krenulo put marijabistričkog Svetišta Organizatori i uzvanici Ministrica Marija Vučković i župan Željko Kolar u kočiji

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.18

Zlatarbistričke mažoretkinje i Limena glazba KUD - a Lovro Ježek Marija Bistrica ja, ali i ponos čitave Hrvatske, bu dući da su konji bili vezani ne sa mo uz poljoprivredu, već i uz razne običaje. - Kad govorimo o važno sti konjogojstva, mi danas imamo oko 30 tisuća konja u Hrvatskoj, od čega 700 konja u Krapinsko –zagorskoj županiji – rekao je Tu šek. Načelnica Mikulec rekla je kako je ponosna što ovo vozoča šće kreće upravo iz Zlatar Bistri ce. – Kao i svake godine, i ove su se godine u vozočašće uključile i naše udruge, tako da smo vrlo po nosni i zahvaljujem svima koji su nam pomogli da se ovo organizira i da se ova lijepa tradicija nastavi – rekla je načelnica. Pokretač i je dan od organizatora manifestaci je Mirko Majsec prisjetio se ovom prigodom i samih početaka ove li jepe tradicije. – Prije dvadeset go dina, kada smo to započeli, bilo nas je pet ili šest. A sada, kao što vidite, imamo osamdesetak kočija i dvje stotinjak jahača i ja sam super za dovoljan. Danas su ovdje uzgajiva či iz cijele Hrvatske, a to je i red za dvadesetu godišnjicu da su došli. Imamo i dosta gostiju iz Sloveni ja, ali i Mađarske i Austrije – rekao je Majsec. U Mariju Bistricu na vo zočašće stigla je i bivša predsjedni ca RH Kolinda Grabar Kitarović. I ove godine sudionike vozočašća na središnjem bistričkom trgu doče kalo je mnoštvo hodočasnika, koji dolazak u Mariju Bistricu baš tem piraju u vrijeme vozočašća, koje je uvijek bilo i dodatan mamac. Su dionike vozočašća dočekao je i na čelnik Općine Marija Bistrica Jo sip Milički. – Sama činjenica da je 20. po redu vozočašće govori da se radi o tradiciju kojom pokušava mo oživjeti našu povijest, baštinu i sve ono što se događalo prije 100 – injak godina. Romari su dolazili u Zlatar Bistricu vlakom i nakon to ga se kočijama prebacivali do Sve tišta. Interes za vozočašće je velik, kao i broj sudionika i gostiju – re kao je načelnik Milički. Organiza cijski policiji su i ove godine pomo gli vatrogasci sva 4 društva VZO Marija Bistrica. Sudionici 20. vo zočašća u Mariju Bistricu prisu stvovali su misi u Crkvi na otvo renom bl. Alojzija Stepinca, koju je predslavio rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević, a nakon mise nastavljeno je druženje. (ik, el, sp) menihillabo. ut lacidis autatem poribus et es moluptatur rereris et, versperae Blagoslov sudionika vozočašća

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 19

u Krapinsko-zagorskoj županiji. Pogotovo vjerskog turizma, istaknuo je župan Kolar to započeli, bilo nas je pet ili šest. A osamdesetak kočija i dvjestotinjak jahača' hodočašće konjskih zaprega i jahača u marijabistričko Svetište

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.20

MAČE - Mačanske mažoret kinje Alina upisuju nove čla nove. Pozivaju zainteresira ne djevojčice i dječake koji vole ples i putovanja, a upi suju se polaznici od 4 do 25 godina. Upisi će se održavati tijekom kolovoza i rujna, su botom i srijedom u dvorani OŠ Mače, a počinju u subo tu, 27. kolovoza, kada je i tre ning mažoretkinja, od 9 do 12:30 sati. Treninzi se odr žavaju i srijedom, od 18 do 20 sati, i u to vrijeme se isto može obaviti upis. (zl)

Za dušu spomenekza

U tomboli grada Oroslavja nova Kia Rio otišla u Andraševec ZLATAR - Gljivarsko druš tvo Medenka iz Zlatara or ganizira 7. međunarodno "Gljivarenje v zlatarskom kraju". Gljivarenje će se odr žati 3. rujna, s glavnim dru ženjem kod Lovačkog druš tva Zajček u Martinščini, gdje je okupljanje od 9.30 sati, kao i prijava za natje canje 'Najviše prepoznatih vrsta gljiva'. Od 10 sati glji vare odlaze na sakupljanje gljiva u šumama Ivanšči ce, a od 13 sati, po povrat ku gljivara, slijedi postavlja nje izložbe i determnicaija gljiva. Stručno predavanje održat će prof. Branko Bar tolić, predsjednik i determi nator HMGS – a. Ručak uz gljivarsko druženje i glazbu predviđa se od 14 sati, a za tim slijedi natjecanje u pre poznavanju vrsta gljiva, po djela nagrada, zahvalnica i druženje uz gljivarski ru čak. Prijave za tradicional no druženje gljivara traju do 25. kolovoza. (sp)

OROSLAVJE – Nova je vla snica prošloga tjedna pre uzela automobil koji je osvojila na tomboli koja je izvučena u ponedjeljak, 15. kolovoza na Oro trgu, a ko ju je Grad Oroslavje organi zirao u sklopu manifestacije 'Ljetna pozornica grada Oro slavja', odnosno proslave Da na grada. Izvučeno je sedam desetak raznih nagrada, kao i ona glavna – automobil Kia Rio, koju je kući odvezla po nosna nova vlasnica Zorica Curman iz Andraševca. Na izvlačenju je umjesto Zori ce bila prisutna njezina kćer Ivana Ladišić, koja nam je ot krila kako su i ona i mama kupila po četiri tombole te kako je zbog nagrade izuzet no uzbuđena. – Mama se ne davno počastila automobi lom za šezdeseti rođendan, no taj nije bio novi, stoga će, vjerujem, toga prodati, a no vog zadržati. Proslavit ćemo svakako, a počastit ćemo i gospođu koja je izvukla naš broj – rekla je Ivana. Auto mobil, koji je donirala tvrt ka Eko – flor Plus d.o.o., su preuzele zajedno. - Sretnoj dobitnici želimo puno sret nih kilometara, a sponzoru Eko – floru Plus zahvaljuje mo kako u ime Grada tako i u ime dobitnice – kažu iz Grada Oroslavja. (jk)

Piše: Nevenka Gregurić Pobirala sem po dvorišču otpalji sad. Ima tuj hrušek, jabuk i sljif. Tie moj sad nie špricani, pak ga dosta opa da mam kak zrieljeje. Zvala sem hnuke da ga jieju, alji same si z nosem zavračaju. Ni njim baš žmahne. Bo lji njim je sad z štacuna, a oni teri ga rad jie nemre se pojesti. I tak, dok sem po birala sad kaj ga bum hitila živine da si one malje klju caju, zmisljila sem se cajta moje ga detinjstva i detinj stva moje jergane. Zmislji la sem se i na naš spomi nek gda sme se vete zestalji. Kak je život brzi kaj striela tak sme se i mi starijši pri elji hu te kolje brzine, riet ki su cajti gda se najdeme z jaragani i malje pospo miname. Sad po podu me je zmisljil na zadnji some nek prie par tjedne. A spo menek moje jargane i mene počel je z tem kak sme po skrivečki od starce hodilji z paše krast grozdje gda je počel zrieljeti. Dejčešinci su znalji za ciepljene grozdje h trsju Hrušefcu i unda sme se dogovorilji da jedni čuva ju blage, a drugi idu po sad. Kak nie bilje vriečic niti ka kve košare za nesti sad, saki je sebe nasložil h nadre ku ljike je mogel. I gda su jed ni haračilji po trsja i trna ce drugi su držalji stražu. Unda su se zamenilji, dak da su nam teri sme čakalji i čuvaljin blage doneslji sa da, kaj sme se si skupa do bre najelji. Bilje je dobre če za te niesu znalji gazdi tr sja i trnace. Če bi doznalji tužilji bi nas starcem, a un da bi bilje fasunga. Spome nulji sme se h spominku i kak sme na paše peklji pe cinjake. Naš spominek nie prešel o seljane teri su bilji škrti i zločesti. Baš takvem sme znalji delati štetu. Šte ta je bila kraja sadja, kaj je njih jake srdilje. Unda sme se zmisljilji kak sme jed va došakalji ljete. Med pa šu sme se išlji na Krapinu kupat. Stariejši su na ku panju pazilji na mlajše, a gda bi bilji dobre volje un da jih nafčilji i pljivati. Ak si se nafčil pljivati mogel si iti h gljipšu vodu. Dok si bil nepljivač brčkal si se h pli čaku, gde je voda bila kalna kak sme ju zamutilji, pak se dima išlje več zamusikan nek čisti. Tie naš spominek prekidalji sme smiehem gda sme se hmisljilji sako jače cajte. Spomenulji sme se i hodenje h topljice. Če sme bilji dobri strci su nam na ljete jemput, dvaput dalji peneze da prejdeme h Stu bičke na kupanje. Sobu sme si neslji komad kruha, ku hane hruške ilji jeden su hi sirek. Moji starci su nig dar nie dalji da se prevlačim čez plot h topljica i ne pla tim kartu, dok su se nekteri šviercalji i tak zašparalji pe neze. A za te su unda kupi lji koktu, naru ilji sladoljed. Niesu te sami pojelji nek su sakomu dalji gut soka ilji ljiz sladoljeda. Spomenulji sme pri tomu spomenku kak tak malje niesme imelji da jeden drugomu niesme podalji. Saki od nas znal je kaj se pri njegvomu pajdašu dogaja i kakvi se poslji die laju. Kaj bi imelji ščem več cajta za igru unda sme jed ni drugem išlji h pomoč če se kaj delalje kaj bi posel bil prie godtof pri njemu i kaj bi več pajdašuvalji i imelji cajta za huncutarije. Spo menulji sme se i harijade tere sme zaslužilji od star ce če bi školje dobilji dru gi red ilji bilji na reštu. Naš spomenek nie prešel bez zmišljavanja na sakojač ke igre tere sme sami zmi šljalji ilji su nas nafčilji sta riejši. Detinjstve nam nie prešlje bez skrivača, lovi ce, graničara, masljinkuva nja presičanja, vagane solji, žukanja i sakojačke dru ge igri. Življnje nam je bi lje teške, pune sme delalji kak deca, tak i dien denes. Nu hu nas su zapisani hno gi spomenki gljiboke h srcu i h pometi. Tie spomenki h gruntanju ilji spominanju još nam dien denes cinfraju življnje. Lučem svoje hnuke i tuj i tam si gruntam kak življenje ide kre njih, a oni su postalji robi moderne mašinki. Žalosna sem gda gruntam kaj buju oni ime lji za spominek z svojemi jargani gda buju stari kak ja. Nekak me strah da več unda ne ni spomenke med ljudmi. Ljudi se neju imelji ni cajta,a ni kaj spomenu ti. Oni se buju spominalji z moderni mašinkami te re več neju sigurne zgleda le kak zdej zglediju. Morti buju same kak nekakva toč kica na njihove obljeke i sa me buju hodilji i spomina lji se, dok bu i unda življnje išlje kre njih. Nebuju zasta lji da pogledaju ljiepi cviet oko sebe, nebuju postalji da pošnjofaju duhu Svieta oko Nekaksebe.me je strah da bu i Sviet nestal takef kakef je gda ljudi i jargani med so bu neju imelji o čemu vo diti spominke. Strah me je, jer od gda sem od de tinjstva gruntala kakef nas Sviet čaka niesem nič fulja la. Tak unda i te da spomi nek med jargani, nebu več postajal.

noveAlinamažoretkinjeMačanskeupisujučlanove

Prijave za tradicionalno druženje gljivara traju do 25. kolovoza GD Medenka priprema 7. međunarodno 'Gljivarenje v zlatarskom kraju'

Spominek jargane

''Ljeto u Mariji Bistrici'' još traje

Sofijin glas u zavičaju Koncert u dvorcu Sv. Križ Začretje Darko Rušec i Sofija Cingula Zabok | Klanjec | Sv. Križ Začretje www.zagorjeblues.com 21.–23.08.2022. NEDJELJA 21 . 08 . PONEDJELJAK 22 . 08 . Park KućeKLANJECKlajn Terasa krčme PolanovićZABOK ČITANJE POEZIJE 19:30 Zvonko Kudelić Žuna KONCERT 20:00 Ivo Kovač Kaj 20:30 Tomislav Goluban PREDAVANJA 18:00 – 19:00 BLUES I USNA HARMONIKATomislav Goluban 19:00 – 20:00 IGROM DO KOMPOZICIJEJurica Leikauff KONCERT 20:30 Ryan Donohue (USA) 21:00 Tony Lee King & Kazališni Bend KONCERT 20:30 Marko Osmanović 21:00 Trio Quatro UTORAK 23 . 08 . Trg SV. KRIŽ ZAČRETJE REZERVACIJE: Zabok: 049/223540 / Klanjec: 049/551002 / Sv. Križ Začretje: 049/228389 Ulaz je na sva događanja besplatan !

Mladi sisački Blues band 'Bluzy reesome' gostuje u Mariji

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 21

MARIJA BISTRICA - Župljani Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica tradicionalno krajem kolovoza, oko bartolovskog hodočašća, hodočaste na Trški Vrh, Majci Božjoj Jeruzalemskoj, a tradicionalno pridružuju im se i župljani župe Laz, pa i još neki štovatelji Majke Božje Bistričke iz obližnjih župa i mjesta. Ove je godine hodočašće na rasporedu 27. kolovoza. Polazak hodočasnika je u 2 sata ujutro s petka na subotu, a uz 6 stajališta dolazak hodočasnika očekuje se oko 13 sati. Po dolasku, za hodočasnike pješake, ali i za one bistričke i župljane župe Laz koji će do Trškog Vrha stići automobilima ili biciklima, služit će se sveta misa. No, u ovom tjednu nije ovo jedino hodočašće ove dvije župe. Naime, već u srijedu 24. kolovoza na rasporedu je Hodočašće na Trsat, ovaj puta autobusima. Prijavljeno je oko 150 hodočasnika iz obje župe, pa će ove godine prema Trsatu tri autobusa. Dolazak na Trsat očekuje se oko 8 sati, po dolasku je na rasporedu pobožnost Križnog puta, a u 10 sati je sveta misa. Nakon Trsata u planu je izlet na otok Krk u mjesto Punat te brodom na obližnji otok Košljun, gdje će se posjetiti samostan Franjevaca. (Elvis Lacković) Prijavljeno je oko 150 hodočasnika iz obje župe Hodočašće župe Marija Bistrica i župe Laz na Trški Vrh i na Trsat

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Ovih ljetnih mjeseci u mnogim se zagorskim sredinama održavaju razne manifestacije, s kojima će se nastaviti i u rujnu. Jedna od sadržajno najraznolikijih i najobimnijih je tradicionalni Tjedan kulture, zabave i sporta u Sv. Križu Začretju, s tradicionalnim festivalom "Prvi glas Zagorja". No, organizator nije zaboravio ni na ljubitelje klasične glazbe. Pozornost privlače dva koncerta. Jedan je bio ovonedjeljni u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa, iz ciklusa Heferera, s programom sakralne glazbe. Slušati orgulje uvijek je doživljaj, a Borna Barišić pratio je vokalne izvedbe prvakinje Opere zagrebačkoga HNK Valentine Fijačko Kobić. Sljedeći će događaj biti u petak, 26. kolovoza, u dvorcu Sv. Križ Začretje, s početkom u 19 sati. Mezzosopranistica Sofija Cingula i gitarist Darko Rušec, na cjelovečernjem koncertu izvodit će djela varaždinskog skladatelja i gitariste Ivana Padovca (1800.- 1873.). Cjelovečernjim izvođenjem skladbi toga varaždinskog virtuoza na gitari, skladatelja i izumitelja dvovrate gitare, bave se već desetak godina. Darko Rušec počeo je učiti klasičnu gitaru kod Wernera Hartmanna na Konservatorium des Landes Steiermark u Grazu. Nakon diplome na JosephHaydn Konservatorium des Landes Burgenland u Eisenstadtu, usavršavao se u nas i u svijetu. Od 1995. djeluje kao profesor gitare na uglednoj varaždinskoj Glazbenoj školi u kojoj je temelje pjevačkoga umijeća, kod Darije Hreljanović, stjecala i rođena Zabočanka Sofija Cingula. Do svoje četvrte godine s roditeljima je živjela u Zaboku, a zatim se obitelj (otac Marijan doktor je znanosti, sveučilišni profesor i ugledni ekonomist) preselila u Varaždin. Studij solo pjevanja završila je u Beču. Živi između Varaždina, Pule i Rijeke. Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstojnica je odsjeka solo pjevanja, a u riječkome HNK Ivana pl. Zajca stalna je vanjska suradnica. U Sv. Križ Začretje dolazi neposredno po povratku s uglednog festivala Savonlinna Opera u Finskoj, gdje je gostovala s riječki ansamblom pjevajući u baroknom spektaklu "Julije Cezar u Egiptu" Georga Friedricha Händela. (Željko Slunjski)

MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija Turistička zajednice Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' nastavlja se u subotu i to vrlo zanimljivim blues koncertom. U organizaciji Udruge ''STAV'' na središnjem bistričkom trgu nastupit će Blues band ''Bluzy Threesome''. Sisački ''Bluzy Threesome'' osvježenje je na domaćoj blues/rock sceni. Uz poštivanje pravila žanrova, pjesmama daju i osobni potpis, koji je sve samo ne dosadan. U vrlo kratkom vremenu postojanja, pobjednici 11th Croatian blues challengea, polufinalisti 36th International blues challengea održanog u Memphisu u siječnju 2020. g., te sudionici European Blues Challengea u Malmo-u u Švedskoj 2022. godine, dižu ljude na noge diljem regije svirajući svoj energični blues sa daškom rocka i punka. Na njihovom repertoaru uz autorski rad nađu se i obrade velikana iz blues i rock svijeta specifične Bluzy Threesome zvuku. Članovi banda su Antonija Kihalić, Juran Strmecky, Augustin Dovranić i Branko Badanjak. Početak koncerta je u 20 sati, a poseban gost je majstor na usnoj harmonici Krešo Oremuš. (Elvis Lacković) Bistrici

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.22

D ječjim festivalom Pr vi glas Zagorja protekle je subote započela sve tokriška manifestacija, Tjedan kulture, zabave i športa "Pr vi glas Zagorja" koju po 54. put orga nizira Udruga za kulturu, zabavu i šport. Bogat će program trajati sve do subote 27. kolovoza, a kako je na otvorenju istaknuo načelnik Opći ne Sveti Križ Začretje, organizato ri su izuzetno ponosni zbog osam dana kvalitetnog programa. - Pro gram je uistinu raznolik, od dalma tinske pjesme, zagorskih tambura ša, Slavonaca, 'rokerije', Histriona, dobre gastronomije i još bolje ka pljice vina. Za nas je to velik izazov i za svakog našeg posjetitelja pripre mili smo ponešto. Našli smo dobar recept kako privući goste, jer una toč najavi kiše, pijac je pun. Pozi vamo sve ljude da se u narednih tjedan dana upute u Sveti Križ Za čretje, na Festival – rekao je načel nik Kos, te se osvrnuo se i na Dječ ji festival, koji je održan u subotu. - Ako nećemo stvarati podmladak, nema smisla sve skupa vući dalje. Imamo brojne male pjevače, do bri su, a mi smo im dali priliku da osjete daske velike pozornice, kva litetnog razglasa, brojne publike, ta ko da vjerujem da će se ovi pjevači izroditi u kvalitetne pjevače. Danas je u žiriju Barbara Othman, jedna od pjevačica koja je u početku svoju karijere doživjela daske svetokriške pozornice – istaknuo je Kos. Otvorenje Festivala Župan Željko Kolar, koji je i otvorio manifestaciju, napomenuo je da je Tjedan kulture, zabave i športa "Pr vi glas Zagorja" jedna od najvećih manifestacija na području Krapin sko – zagorske županije, po tradi ciji, kao i prema broju posjetitelja koje privlači svih ovih godina. - Ov dje imamo kulturu, zabavu i šport. Kulturu da sačuvamo svoju bašti nu i prenesemo na naše najmlađe, sport da se ljudi bave sportom, bu du zdravi i razvijaju određene vje štine, a u ova vremena pandemije, rata u Ukrajini, potrebno je da se ljudi koji puta i malo zabave. Sja jan je program čitav tjedan i vjeru jem da će Sveti Križ Začretje kao i uvijek biti sjajan domaćin – nagla sio je Kolar. Dodao je da ovdje ima posjetitelja iz Osijeka, Splita, Ši benika, Zadra. - Baš sam sada raz govarao s ljudima iz Osijeka koji su jučer došli u Tuheljske toplice, sreo sam ih u toplicama danas na kon male havarijice koja se dogodi la, ljudi su ostali u toplicama i cilja no došli danas na manifestaciju. To stalno govorim, da su naše kulturne manifestacije dodatna ponuda na šim hotelima, pune kapacitete i to je sinergija kulture i turizma koju imamo u Zagorju – zaključio je žu pan. Saborski zastupnik Žarko Tu šek napomenuo je da je svetokriška manifestacija važna i na neki način postaje uvertira svih festivalskih događanja na jesen u Krapinsko –zagorskoj županiji. - Na neki način je i preteča Tjednu kajkavske kul ture i treba čestitati svim ljudima koji vode Općinu, udrugama, druš tvenim čimbenicima, donatorima, gospodarstvenicima, Županiji, svi ma koji su se uključili da se mani festacija održi i ove godine i da ima jedan takav lijepi dugotrajni konti nuitet – rekao je Tušek. Obiteljska nedjelja Uz brojna subotnja i nedjeljna do gađanja, ono što je zasigurno pri vuklo posebnu pažnju posjetitelja, bio je nedjeljni Dan Purice i vina. Riječ je o manifestaciji koja je pr vi puta organizirana prošle godi ne, odlično je prihvaćena od stra ne brojnih posjetitelja, pa je tako ove godine nadopunjena. I ovaj put su, kao i prošle godine, glavne zvi jezde, osim, dakako, zagorske puri ce s mlincima, bili poznati zagorski chef Tomislav Špiček te voditelji ca programa Doris Pinčić, a posje titeljima se tijekom dana podijelio preko 300 kilograma purice i osta lih delicija koje su pripremili sve tokriški restorani te domaći vina ri. Kao i prošle godine, Špiček i je i ovaj put sa svojim timom pripre mio posebne specijalitete od pure tine. - Ovo je već druga godina kako se ovdje održava manifestacija Pu rica i vina. Prošle godine sam pri premali jednu vrstu purana, a ove Program je uistinu raznolik, od dalmatinske pjesme, zagorskih tamburaša, Slavonaca, 'rokerije', Histriona, Sveti Križ Začretje ovog je tjedna a Dan purice i vina postao je fantastičan SVEČANO OTVOREN 54. PRVI GLAS ZAGORJA Nakon subotnjeg otvorenja i dječjeg izdanja Ivan SabinaKovačićPušec SVETI KRIŽ ZAČRETJE Kolar: Kulturuzabavuimamo"Ovdjekulturu,išport.da sačuvamo svoju baštinu i prenesemo na naše najmlađe, sport da se ljudi bave sportom, budu zdravi i razvijaju određene vještine, a u ova putajeUkrajini,pandemije,vremenarataupotrebnodaseljudikojiimalozabave"

Tomislav Špiček, Doris Pinčić i Željko Kolar

Kos: "Prošle godine je bila, recimo to tako, probna, prva šatorgovorimislimnekakvepjenušci.vinotakonadopuniliovePuricamanifestacijaivino,agodinesmotopajesadaPurica,izagorskiBezvelikepompe,daovaslikasve.Našusvetokriškoj Čarobnoj šumi se napunio"

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 23

Histriona, dobre gastronomije i još bolje kapljice vina, rekao je načelnik Kos i pozvao sve u Sveti Križ Začretje tjedna centar zabave, kulture i sporta, fantastičan gastroenološki događaj izdanja Festivala, u nedjelju je po drugi puta održana i jedinstvena manifestacija Dan purice i vina godine drugu vrstu. Pripremili smo preko 100 kilograma purana, a ima mo ove godine i lazanje od purice sa salata od mrkve i zelja s majone zom. Radili smo i nešto kao rižoto, samo s ječmom. Znači, od purana smo izvadili i narezali prsa, želu čeki, jetrica i srčeka. I to smo din stali, dodali poriluk i vrhnje unutra, malo putra i temeljac od kosti. I to smo kao rižoto pripremali. – otkrio nam je Špiček. Županove pohvale Načelnik Općine Sveti Križ Začre tje, Marko Kos, bio je zadovoljan odazivom gostiju te sretan što je ova manifestacija već u svojoj dru goj godini počela privlačiti i goste izvan Zagorja. - Prošle godine je bi la, recimo to tako, probna, prva ma nifestacija Purica i vino, a ove go dine smo to nadopunili pa je tako sada Purica, vino i zagorski pjenuš ci. Bez velike nekakve pompe, mi slim da ova slika govori sve. Naš šator u svetokriškoj Čarobnoj šu mi se napunio i to je onaj finalni re zultat koji je svima nama potreban. I ono što me izuzetno veseli je to što primjećujem sve više ljudi ko ji pričaju književni, što znači da se i Zagreb ponovno približava Svetom Križu Začretju – rekao je načelnik Kos. Nakon što je kušao delicije ko je su od više od 300 kilograma pura na pripremili svetokriški ugostitelji, ali i poznati chef Tomislav Špiček, župan Željko Kolar pohvalio je ovu manifestaciju. -Ovo je primjer ka ko raditi promociju domaćim proi zvođačima i kako dodatno skrenuti pozornost na to da imamo zaštiće ni europski proizvod. Uz one naše mjere ruralnog razvoja koje imamo, gdje dajemo bespovratna sredstva u iznosu od 50% po kljunu za uzgoj purice, ja mislim da je to dobar put. Ono što mi želimo jest kroz nared ne tri godine, kroz koje garantira mo mjeru, povećati proizvodnju za 100% i otvoriti našim proizvođači ma europsko tržište. Jer cijena ko ju mogu postići na europskom trži štu je barem jedanput veća od one koju sad postižu na hrvatskom tr žištu. I to bi već napravili da nas ni je spriječila korona jer smo predvi djeli predstavljanje naših zaštićenih proizvoda u Bruxellesu, u Europ skoj komisiji i Odboru regija. Ako će ova jesen to dozvoliti, to ćemo napraviti ove godine, a ako ne, on da na proljeće iduće godine – naja vio je župan Kolar. Nastavak festivala Zadovoljna i sretna što je i ove go dine dio ove fantastično organizira ne manifestacije je i popularna vo diteljica, Doris Pinčić. – Ja više od gradova volim mala mjesta po našoj Hrvatskoj jer tu je nekako zadrža na ta toplina, ljudi su još uvijek ne kako prirodni, normalni, jednostav ni, tako da obožavam doći u ovakva mjesta kao što je Sveti Križ Začre tje. Što se jela tiče, za sada sam pro bala Špičekova jela, a sad ću proba ti još tradicionalne mlince i puricu, a s time nema greške – rekla nam je Doris. Inače, čitavog tjedna niz je događanja u Svetom Križu Začre tju. Tako je u četvrtak 25. kolovoza, s početkom u 21 sat, na rasporedu koncert Opće opasnosti. U petak, 26. kolovoza, s početkom u 20.30 sati, održat će se Festival "Prvi glas Zagorja" – kajkavske popevke, a u 22.30 sati posjetitelje očekuje Kon cert tamburaškog sastava "Najbolji hrvatski tamburaši". U subotu, 27. kolovoza, s početkom u 20.30 sati, održat će se finalna večer Festiva la "Prvi glas Zagorja", a u 22.30 sati, koncert Zorice Kondža.

Načelnik općine Marko Kos

I ovaj put su, kao i prošle godine, glavne zvijezde, osim, chefpoznatiszagorskedakako,puricemlincima,bilizagorskiTomislav Špiček te voditeljica programa Doris Pinčić, a svetokriškikojeikilogramapodijelioseposjetiteljimatijekomdanapreko300puriceostalihdelicijasupripremili restorani te domaći vinari

"Večer harmonike i klape" Večernji dio programa u subotu bio je rezerviran za glazbeni pro gram uz "Večer harmonike i kla pe". Prisutne su pozdravili ugled ni gosti, a Alojz Kroflin inicijator festivala harmonikaša u Kumrov cu prisjetio se samih početaka fe stivala koji je prvi puta održan 2020. godine. Zanimljivi i razno vrsni glazbeni gosti raspjevali su i rasplesali do zadnjeg mjesta po punjen šator ispred Centra za po sjetitelje. Eko, etno, fletno festi val završio je u nedjelju kada je na rasporedu bila tradicionalna Rokovska nedjelja uz vatrogasnu zabavu u organizaciji DVD-a Ku mrovec. Glavni pokrovitelji ove manifestacije su Krapinsko za gorska županija, Ministarstvo tu rizma i sporta te Ministarstvo po ljoprivrede.

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.24

KUMROVEC

K umrovčani i njihovi go sti proteklog su tjedna mogli uživati u sadrža jima bogatom petom iz danju Eko, etno, fletno festivala. U četvrtak je bio dan posvećen poe ziji uz pjesnički susret "Večeras ću vam… pjesmom reći" gdje su lju bitelji poezije uživali u stihovima Dragutina Ulame u interpretaciji Branka Ulame te nastupe brojnih gostiju. U petak su najmlađi Ku mrovčani došli na svoje uz "Dječju biciklijadu" i stare pučke igre. Sre dišnje događanje festivala održano je u subotu u prostoru kod Centra za posjetitelje gdje je u popodnev nim satima bio održan Dan doma ćih proizvoda. Posjetitelji su na štandovima mogli kupiti domaće proizvode kumrovečkih OPG-ova, vinarija, udruga i ostalih proizvo đača. Društvo naša djeca Kumro vec pobrinulo se za najmlađe koji su imali prilike pogledati predsta vu, a akademska slikarica Maja Vukina Bogović oslikavala je dječ ja lica face-paintingom. U sklopu festivala u Centru za posjetitelje otvorena je izložba o bomoduševiomonikašjevimabudućnostvojstarijiscene.šak,likarijerioAnitacaci.frajtonerici/heligonki/gumberiharmoniciIzložbujepredstavilavoditeljiMuzeja"Staroselo"KumrovecPaunGadža,asvojasjećanjaharmoniciibogatojglazbenojsprisutnimasupodijeliZdenkaPoljakiRudolfTramilegendekumrovečkeglazbenePrisutnejepozdravioinajkumrovečkiglazbenikMiliMoguljak,adanemastrahazaharmonikeuovimkrapokazaojenajmlađiharAntonioSporiškojijeprisutnesvojomizved"Veselo,veseloZagorci".

otvorenaposjetiteljefestivalasklopuuCentruzaje izložba o frajtonerici/harmoniciheligonki/ gumberici

Glavni pokrovitelji ove manifestacije su Krapinsko - zagorska županija, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo poljoprivrede

'U razdoblju korone smo stali, ali evo, ljudi se vraćaju u Kumrovec' Kumrovec je ovoga vikenda bio domaćin 5. Eko, etno, fletno festivala Davor Žažar

U

je"Kumrovecturistički kraj" Goste su potom pozdravili držav ni tajnik Ministarstva poljoprivre de Zdravko Tušek, županijska pro čelnica Mirjana Smičić Slovenec te domaćin, načelnik Općine Kumro vec Robert Šplajt. Državni tajnik Tu šek naglasio je kako je Ministarstvo poljoprivrede od samog početka po krovitelj manifestacije ˝Eko, etno, fletno˝. – Ovu manifestaciju podu piremo prije svega iz razloga što ona potiče raznolikost kulturne ba štine, a isto tako i okupljanje poljo privrednika i prezentaciju ponude njihovih poljoprivrednih gospodar stava. Iz tih smo razloga prepozna li važnost potpore ovoj manifesta ciji. Posebno je važno spomenuti da ova današnja izložba koju smo otvo rili u sklopu manifestacije kao i bo gati program ove višednevne mani festacije doprinose razvoju ruralnog prostora i stvaranju turističke ponu de koja svakako može doprinijeti i stvaranju radnih mjesta na područ ju Općine Kumrovec, a i za stvara nje prilika za naše poljoprivredni ke, gospodarstvenike, obrtnike i sve one koji djeluju na ovom prostoru – rekao je Tušek.– Krapinsko-za gorska županija svjesna je važnosti očuvanja naše kulture, naše tradi cije, povijesti i baštine te smatra mo da je to stvarno bogatstvo koje smo dužni prenositi na naše budu će generacije. Nastojimo iz godine u godinu obogaćivati naš program po treba u kulturi. Svjesni smo činjeni ce da imamo sve više manifestacija i drago mi je da su one orijentirane upravo na našu baštinu, na našu po vijest. Nastojimo to u najvećoj mo gućoj mjeri podržati kroz javni po ziv za financiranje programa javnih potreba u kulturi u okviru kojeg je dan segment čine i ovakve manife stacije – izjavila je Mirjana Smičić Slovenec ispred Krapinsko-zagor ske županije. Načelnik Općine Ku mrovec Robert Šplajt zadovoljan je turističkom ponudom svojega mje sta. – Kumrovec je turistički kraj. Uvijek volim naglašavati da smo 2019. prije početka pandemije ima li smo preko 100 tisuća posjetitelja ovdje u Kumrovcu. U razdoblju ko rone smo stali, ali evo, ljudi se vra ćaju u Kumrovec. Kumrovec je kul turno, turističko mjesto s, u cijelom svijetu najpoznatijim imenom, Josi pom Brozom Titom. Mi to sigurno nećemo pustiti negdje po strani, već na tom imenu Tita moramo graditi brend i imati čim više manifestacija – rekao je Šplajt.

"Briga o psima zahtjeva pažnju i vrijeme svaki dan, ali ako to radite s ljubavlju onda na to ne gledate kao "posao"

"Kada vidim sretnu djecu i obitelj u koju odlazi naš psić, nemam problem od rastanka"

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 25

"Uzgoj pasa odgovoran je i zahtjevan posao od kojeg se može i ponešto zaraditi"

Zgodna pasmina za alergičare U prvim mjesecima uzgoja Andrei su najviše pomagali uzgajivač Zdravko Filipec koji je nesebično dijelio svoje savjete i upute o uzgoju, veterinarka Ljiljana koja je spremno odgovarala na svaki poziv te suprug koji je pružio svaku pomoć i podršku. – Trenutno uzgajamo samo pasminu Beagle. Prošle godine smo imali prvo leglo naše kujice Lily koja je okotila 8 psića. Trenutno imamo drugo leglo i u ponudi ukupno još 6 psića. Prošle godine kupili smo čistokrvnog mužjaka Beagla Bena u Zadru. I Ben i Lilly posjeduju sve potrebne papire, Rodovnik i Putovnicu, položen IPO test, redovito su cijepljeni čišćeni od zaraznih bolesti, čipirani. Iz prošlog, prvog legla, ostavili smo kujicu Donu pa tako sada ukupno posjedujemo dvije odrasle ženke i jednog mužjaka uz male psiće. Važno je napomenuti da je pasmina Beagle jedna od pasmina koje ne izazivaju alergiju kod djece i ljudi pa je pogodna za alergičare – kaže Andrea te dodaje kako su uzgoj pasa prijavili Kinološkom savezu te uskoro planira položiti i tečaj o uzgoju. Vole pobjeći – Mogu reći da briga o psima zahtjeva pažnju i vrijeme svaki dan, ali ako to radite s ljubavlju onda na to ne gledate kao "posao". Ako govorimo o leglu, u prvih mjesec dana, većina posla je na ženki koja hrani i čisti svoje psiće i tada je veći fokus na ženki kojoj treba povećana ishrana i pažnja za vrijeme dojenja. Drugih mjesec dana je isključivo sve na uzgajivaču. I taj dio je zaista izazovan i naporan. Valja imati na umu da Beagle pasmina ima razvijen lovački njuh pa vole pobjeći. Stoga je preporuka imati ograđeno dvorište kako bi se psi mogli neograničeno rastrčavati. Ako ih držite u stanu obavezne su šetnje na povodcu i rastrčavanje na livadi – kaže uzgajivačica opisujući karakteristike pasmine Beagle koju uzgaja. – Psići su spremni za novu obitelj nakon dva mjeseca od koćenja. Psići su prekrasni, naročito kada su maleni, ali bi 10 beagla na dvorištu stvarno bilo previše. Kada na to pomislim i kada vidim sretnu djecu i obitelj u koju odlazi naš psić, nemam problem od rastanka. Zaista nemam najdražeg psića, svaki je sladak na svoj način. Te velike oči i duga uha su poseban ukras na pasmini Baegle. Mogla bih reći da sam najviše privržena našoj prvoj Beaglici Lily. Psići do godine dana su zaista razigrani i znatiželjni, ali "sigurni" pa su tako odlični za obitelj – opisuje svoje ljubimce Andrea koje s velikim veseljem dočekuju novi vlasnici. "Ako krećete s uzgojem pasa, prije se dobro upitajte o karakteristikama pasmine" Psiće obitelj Haramustek prodaje preko Njuškala, a oglas za prodaju stavljaju i u Beagle grupu – Hrvatska na društvenoj mreži Facebook. – Od ovog posla se može dobro i zaraditi, naročito ako nema konkurencije na tržištu. Prošle godine nije bilo puno uzgajivača, dok je ove godine broj naglo porastao. U budućnosti planiramo ostati na istome. Tri velika psa uz povremene štence po preporuci (jednom godišnje) je sasvim dovoljno za ono što ja mogu dati. Ako krećete sa uzgojem pasa, prije se dobro upitajte o karakteristikama pasmine i cjelokupnog uzgoja pasmine koju planirate uzgajati, osigurajte potrebni prostor i naravno planirajte vrijeme za svoje psiće – poručuje našim čitateljima koji razmišljaju o pokretanju uzgoja kućnih ljubimaca naša simpatična sugovornica.

S vojeg prvog beagla ljubimca kupili smo prije tri godine u Koprivnici. Nakon svega par mjeseci pas je iznenadno uginuo. Naljutila sam se te rekla kako ne želim više imati psa. Međutim suprug, tužan zbog gubitka svog beagla, rekao je kako ne želi dvorište bez psa. Suprugu se bližio rođendan, pa sam mu nevoljko odlučila ispuniti želju - novog beagla. Kroz nekoliko tjedana traženja naišla sam na oglas Zdravka Filipca iz Bedekovčine. Međutim, psići su bili još mali, pa ih je bilo moguće preuzeti malo poslije suprugovog rođendana. I tako sam došla do ideje. Kako smo prije nekoliko godina imali jedno leglo naše retriverice, zašto ne bih kupila ženku Beagla pa sada pokušala isto? I tako je krenula moja priča s uzgojem Beagla – ispričala nam je Andrea Haramustek (38), majka troje djece iz Gornje Stubice, kako je krenula s uzgojem psića.

Našim kućnihkolikoAndreačitateljimaopisujejezapravouzgojiprodajaljubimacazahtjevanposao

Andrea Haramustek (38), majka troje djece iz Gornje Stubice, po struci učiteljica, voli životinje, a u zadnje vrijeme se posvetila uzgoju pasa pasmine Beagle

Davor Žažar GORNJA STUBICA

ZAGORCI

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.26

Marin Knezić, Matija Mikulec i Goran Kurelja automobilističke utrke prate oduvijek. Nakon oduševljenja WRC Svjetskim to izgleda u Finskoj, gdje su staze drugačije, uvjeti drugačiji, a reli je uz hokej glavni nacionalni sport. Otkrili su nam s kakvim NA ATRAKTIVNIM

Upitali smo ih i jesu li nassu,Finkinjeupoznaliikakvenonjihovjeodgovor simpatično iznenadio. –Sve su Finkinje plave, ne možete ih fulati da hoćete. Nismo bili uglavnombašaliimpresionirani,bašnismoihnipratili,smo se fokusirali na brzince, po to smo došli oroslavčani su u gledalištu upoznali ekipe iz Španjolske, Češke i Njemačke Da bi dobili najbolja mjesta, trebalo je doći i 3 sata ranije

T rojica dokiostvarilaOroslavčanasudječačsankadasuod4.7.kolovozabora vili u Finskoj, gdje su u prvim redovima pratili WRC Svjet sko reli prvenstvo. Marin Knezić, Matija Mikulec i Go ran Kurelja u Zagorje su se vratili prepuni dojmova ko je su odlučili podijeliti s na ma. Sjeli smo za stol u kul tnom oroslavskom kafiću Rally baba, njihovom omilje nom mjestu gdje se okuplja ju zaljubljenici u automobili zam, gdje su nam otkrili kako su u Finskoj doživjeli vrhun sku pustolovinu, prateći utr ke najboljih relijaša svijeta, koji su u izazovnim uvjetima ponovo pokazali svoju klasu, čime su oduševili na desetke tisuća okupljenih oko staza, među njima i naše Zagorce. Plan puta uz velika očekivanja - Zapravo nam je to godina ma bila želja, a Matija i ja smo se konačno odlučili da idemo u Finsku negdje oko Božića. Napravili smo plan, što sve trebamo napraviti i poduzeti da bismo to ostvar li, ali i plan štednje da bismo si to priuštili. Onda nam se pridružio i Goran – ispričao je Marin, koji je zavolio reli utrke uz prijatelje s kojima ih je posjećivao, kao svojevrsni gušt u slobodno vrijeme. Reli u Kumrovcu, Svetoj Nedelji, na Sljemenu, pa onda i WRC Svjetsko prvenstvo održano u Hrvatskoj ponukalo ih je da si ostvare želju i izbliza vide kako to rade najboljim svjet ski majstori u uvjetima po put onih u Finskoj. – Tata i njegovo društvo utrke prati već trideset godina, pa sam tako i ja uz njih odrastao, no nije mi bilo na kraj pameti da ću ih gledati u Hrvatskoj, a kamoli u Finskoj – kaže Ma tija, koji je WRC Svjetsko pr venstvo pratio i u Njemačkoj 2019. godine. Goran pak kaže kako ga automobili zanima ju od malena, a auto utrke su nešto što najradije prati. Sto ga su očekivanja od Finske bila zaista velika. No, dečki kažu, kako je ono što su do živjeli i nadmašilo očekivano. Kolekcionarske karte s akreditacijom za sve atrakcije Rezervirali su smještaj u jed nom selu u Finskoj i kupili karte. – Inače karte koje ku pite po 90 eura su digitalne, s kodom na mobitelu. No, us pio sam ih nagovoriti da nam pošalju u Hrvatske fizičke karte, kolekcionarske karte uz koje se dobije i akredita cija, a s kojima možete pra titi ne samo trke, već i gleda ti pripremne trke, testove, ali i razgledati servisni centar i gledati kako mehaničari ra de i pripremaju automobi le. Pravi doživljaj, sve skupa – ispričao nam je Goran. Do Helsinkija su putovali avio nom iz Splita, a onda unaj mili rent a car kojim su pu tovali na sjever Finske, gdje su bili smješteni i gdje su se trke kroz tri dana održavale. Stigli su navečer, kratko ods pavali, a onda se probudili u 3 sata i krenuli na mjesto do gađaja, gdje su pratili shake down, donosno zadnju pro bu prije utrke. Treba, narav no, stići na vrijeme da bi se osigurala najbolja mjesta za gledatelje. – Veliko je to uz buđenje, bili smo na iglama, brzinu koju postižu po bo ku je i 180, skokovi preko 60 metara… Uživo kad to vidiš, pomalo te i strah – ispričao je Marin. Vozi se uglavnom po makadamu, koji je, kažu, sasvim drugačiji od onog što mi poznajemo pod tim poj mom, jer je cesta tvrda ko as falt. – Kod prve trke bili smo na mjestu gdje idu jako brzo, u povezanom desnom i lije vom zavoju. Sve se praši, ka menje leti na sve strane. Au to prođe pored tebe, trepneš i ne vidiš ga više – pojasnio je Matija, dodavši kako se radi o hibridnim automobilima ko ji imaju 1.6 motor s unutar

Biti u prvim redovima posebna je atrakcijaFotografija hrvatske zastave s natpisom 'oroslavje' odmah se proširila društvenim mrežama, jer nemaju baš mnogi Zagorci, ali ni Hrvati, priliku sudjelovati na jednoj ovakvoj utrci

FINSKOJ BODRILI NAJBOLJE Trojica Oroslavčana od 3. do 7. kolovoza boravili su u Finskoj, gdje su pratili utrke WRC Svjetskog reli prvenstva, J. Klanjčić/K. Pavlina oroslavje 'Brzina,Goran: negoiskustvo,Jednometehnika,zvuk,sveoduševilo.savršenobolještosam očekivao' Marin: 'To nam je godinama bila želja, Matija i ja ondaismonapraviliplanputaštednje,anam se pridružio Goran'

Dođite kod nas po savjet više, provjerite stanje Vašeg Organiziramo za Vas redovita mjerenja stanja Vašeg promocije i savjetovanja, akcije i popuste.

organizma!

njim izgaranjem od 300 konja, a s hibridom do ispadne 500 konja. Atraktivne utrke s najboljih mjesta u gledalištu - Brzina, zvuk, tehnika, sve me oduševilo. Jedno savršeno iskustvo, bolje nego što sam očekivao – kaže Goran, oduševljen atraktivnošću utrke koju prati i do 50 tisuća ljudi. Naši su Oroslavčani zauzeli najbolja mjesta u publici pa su tako imali i doživljaj iz prvih redova. Nisu propustili niti na stazu postaviti hrvatsku trobojnicu s natpisom svog grada, pa se fotografija s hrvatskom zastavom proširila se u roku sekunde po društvenim mrežama. Od same Finske, pa i glavnom grada Helsinkija, nisu vidjeli gotovo ništa. – Sve je bilo isplanirano u minutu, nismo imali vremena. Bili smo smješteni i mjestu Lauka, gdje smo za pet noćenja u jednoj privatnoj kući platili 3300 kuna svi trojica zajedno. Rent a car došao nas je 5.200 kuna za šest dana. Ugrubo, potrošili smo svaki oko tisuću eura za šest dana, što je manje od očekivanja – kažu dečki. Iako najveći dio publike čine Finci i Estonci, kojima je to sport broj jedan, upoznali su i ekipe gledatelja iz Španjolske, Njemačke i Češke, s kojima su se družili tijekom sva tri dana utrka, odnosno 'brzinaca', kako se nazivaju. Upitali smo ih i jesu li upoznali Finkinje i kakve su, no njihov nas je odgovor simpatično iznenadio. – Sve su Finkinje plave, ne možete ih fulati da hoćete. Nismo bili baš impresionirani, ali nismo ih baš ni pratili, uglavnom smo se fokusirali na brzince, po to smo došli – rekli su. Iskustvo za cijeli život Iznenadile su ih i cijene po trgovinama, koje su slične našima, no neke nezdrave stvari, poput Coca cole, kažu, su skupe, za pola litre trebate izdvojiti po 2 eura u manjim marketima. – Finska je predivna, uređena zemlja. Primjerice, ako je ograničenje 100, svi voze 100. Jedino im hladnoća izgleda ne smeta. Bilo je jako zima, 13 stupnjeva, a vjetar je puhao do kosti.

Mi smo imali po dvoje čarape i hlače i po nekoliko majica, a Finci su bili u kratkim hlačama i majicama – ispričali su još, dodavši kako ovo sigurno neće biti zadnje svjetsko prvenstvo koje prate u inozemstvu. U planu je San Marino Rally Legend u listopadu, gdje se vozi utrka koja se ne boduje, no posebna je atrakcija, jer sudjeluju automobili koji su u povijesti vozili reli. Naše lokalne reli utrke u Kumrovcu i Oro slalom nikako neće propustiti, a ako im dozvole uvjeti i financije, sljedeće želje su Belgija, Švedska i Portugal. – To je nešto nevjerojatno - vožnja takvim autima kakvu kod nas ne možete vidjeti i kraljevska klasa vozača, koji se ne smatraju nikakvim zvijezdama, najnormalniji i pristupačni ljudi. Zapravo nam je svejedno ko pobijedi i za koga navijamo, jer se radi o atrakciji i adrenalinu, koji ostavljaju oduševljenje za cijeli život – složili su se Oroslavčani.

Hemoroidi

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr Hemoroidi predstavljaju bolne i neugodno otečene krvne žile u i oko anusa te su jedan od najčešćih anorektalnih poremećaja. Smatra se kako svaka druga osoba do 50 godina ima ili je imala određenih problema s hemoroidima. Najčešći uzroci nastanka hemoroida su: naprezanje kod crijevne peristaltike, starenje, trudnoća, dugotrajno sjedenje na toaletu, kronični zatvor, dijareja, prehrana siromašna vlaknima, učestalo podizanje teških predmeta. S obzirom na dio anusa gdje nastaju dijelimo ih na unutarnje i vanjske hemoroide. Osim po mjestu nastanka razlikujemo ih i po simptomima. Budući da unutarnji hemoroidi nastaju u dijelu gdje nema živčanih završetaka, oni su obično bezbolni. Najčešći simptom unutarnjih hemoroida je rektalno krvarenje pri defekaciji koje je često vidljivo na toaletnom papiru ili može kapati u školjku. Osim krvarenja, simptomi unutarnjih hemoroida su svrbež i iritacija, osjećaj punoće rektuma i nepotpunog pražnjenja. Unutarnji hemoroidi klasificiraju se prema stupnju prolapsa, što pomaže u određivanju liječenja: 1. stadij - nema prolapsa, 2. stadij - prolaps tkiva koji se spontano reducira, 3. stadij - prolaps kojeg je potrebno manualno vratiti i 4. stadij – trajni prolaps tkiva koji se ne može vratiti. Glavni simptomi vanjskih hemoroida su jaka akutna bol najčešće uzrokovana nastankom tromba te malo mekano ispupčenje na anusu. Bol uglavnom nestaje nakon 2-3 dana kada se tromb sam resorbira. Vanjski hemoroidi mogu biti jako povećani čime ometaju normalnu higijenu analnog područja te izazivaju svrbež i iritaciju. Kod gotovo svih anorektalnih poremećaja, prva linija liječenja je promjena životnih i prehrambenih navika. Stoga se preporučuju sljedeće nefarmakološke mjere: adekvatna hidracija, izbjegavanje naprezanja pri defekaciji, izbjegavanje hrane koja može pogoršati simptome ( jako začinjena ili masna hrana, rajčice, citrusi, pića s kofeinom), adekvatna higijena analne regije, prehrana bogata vlaknima, liječenje konstipacije ili proljeva ukoliko su prisutni te tople sjedeće kupke nekoliko puta dnevno, a posebno nakon defekacije.Uljekarni se, također, mogu pronaći različiti topikalni i oralni pripravci kojima se uspješno mogu ublažiti simptomi hemoroida, prevenirati njihov nastanak te zaustaviti daljna progresija. Topikalni pripravci koriste se za trenutačno smanjenje simptoma kao to su svrbež, žarenje, peckanje, bol i otok. Dolaze u obliku masti, krema, gelova i supozitorija, a u sastavu uglavnom imaju različite protupalne biljne ekstrakte, lokalne anestetike, antiseptike te adstrigense. Oralni pipravci namjenjeni su smanjenju simptoma kod svih stadija hemoroida, osim kada je indicirano kirurško liječenje. Glavni sastojci ovih pripravaka su venoaktivni biljni ekstrakti koji povećavaju venski tonus, kapilaru otpornost te limfnu drenažu, a smanjuju kapilarnu permeabilnost. U kliničkim studijama dokazana je učinkovitost pripravaka koji sadrže flavonoide na smanjenje svih simptoma hemoroida i smanjenje stopa ponovnog javljanja simptoma. prvenstvom u reliju održanom u Hrvatskoj, odlučili su pogledati i doživjeti kako kakvim su se dojmovima vratili doma te zbog čega je reli sport koji oduševljava

Mogli su razgledati i servsni centar gdje se automobili pripremaju za brzince Matija Mikulec, Marin Knezić i Goran Kurelja Matija: 'Sve se praši, kamenje leti na sve strane. Auto prođe pored tebe, trepneš i ne vidiš ga više'

organizma,

NAJBOLJE RELIJAŠE SVIJETA ali i zadnje pripreme i probe pred utrke i servise i podešavanja automobila Zapravo nam je svejedno ko pobijedi i za koga navijamo, jer se radi o atrakciji i adrenalinu, koji ostavljaju oduševljenje za cijeli život – složili su se Oroslavčani

Posjetite naše Nutricionističko savjetovalište!

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 27 Mi brinemo o vašem zdravlju, Ljekarne Švaljek, Vaše ljekarne! ZAGREB trebež 22 t (01) 3456 682 ZAGREB sveta klara, mrkšina 36f t (01) 65 71 534 DEŽANOVAC dežanovac 306 a t (043) 381 076 KARLOBAG trg franje tuđmana 1 t (053) 694 253 UDBINA stjepana radića 2 t (053) 778 343 LIČKI OSIK ulica hrvatskog proljeća 1 t (053) 575 503 MARIJA BISTRICA kralja tomislava 24 t (049) 469 593 LOBOR trg svete ane 5 t (049) 430 880 ZABOK ulica josipa broza tita 2a t (049) 221 419 DONJA STUBICA župana vratislava 11 t (049) 286 002 NOVI GOLUBOVEC novi golubovec 25 t (049) 412 855 BEDEKOVČINA matije gupca 35a t (049) 213 532 MIHOVLJAN mihovljan 48 t (049) 435 130 BUDINŠČINA budinščina 8b t (049) 458 201 IVANIĆ GRAD posavski bregi, savska 71 t (01) 2896 400 BIOGRAD I obala kneza branimira bb t (023) 385 111 BIOGRAD II matije ivanića 2 t (023) 385 444 Za više informacija posjetite nas na: www.ljekarnesvaljek.com te na našoj facebook stranici.

UTRKAMA U

UOpćini Zagorska Se la predstavljena je sed ma po redu manifesta cija Bučnica fest. Kako je u uvodu rekla načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Ju rak, radi se o jednoj od najatrak tivnijih manifestacija TZ područ ja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela. – Ova manifestacija je roti rajuća, svake godine u drugoj op ćini, a ove se godine održava ove nedjelje 28. kolovoza od 14 sati na igralištu u Zagorskim Selima. Ona puno doprinosi, kako promociji, tako i brendiranju naših krajeva i zato je rotiramo i na taj način pro moviramo cijelo to područje, jer to su male općine koje na taj na čin mogu turistima ponuditi kva litetan sadržaj – rekla je načelnica. Također je podsjetila da je bučni ca tradicionalno jelo naših zagor skih krajeva te da je to samo po se bi dovoljan poziv posjetiteljima da dođu na ovogodišnji Bučnica fest, uz kojega je pripremljena gastro nomska ponuda, kulturno-zabav ni program i dječji kutak. Žiri predvodi Špiček Direktorica TZ Područja Kumro vec, Desinić, Zagorska Sela, Ramo na Mačefat Muranić, predstavila je sam program. Otvorenje je u 14 sa ti i kreće kulturni dio programa uz nastup Klape Brv i Udruge Zipka iz Kumrovca. - Imamo dvije kate gorije – Zlatna buča za ugostitelje koji će se natjecati desetak i Ma la buča za udruge, kojih će biti oko osam - rekla je Mačefat Muranić i dodala da će svi posjetitelji mo ći degustirati bučnicu. - Tu je i ra dionica izrade tijesta za bučnicu, koju će voditi članica žirija Marti na Geršak, nekad sudionica showa 3,2,1 kuhaj, a Ana Žnidarec će ima ti prezentaciju izrade bučnice. Za tim će stručni žiri kojeg predvodi Tomislav Špiček donijeti odluku o pobjednicima po kategorijama, a u 16 sati je izbor najbolje bučni ce. Nakon toga od 17 sati slijedi za bavni program uz Grupu Štimung. U večernjem dijelu predviđen je i vatromet – rekla je Mačefat Mura nić i dodala da očekuju veliku po sjećenost. Dječji kutak Predsjednica Društva ''Naša djeca'' Zagorska Sela Maja Preglej pred stavila je dio programa namijenjen djeci, Dječji kutak. - Kako je to je dan obiteljski dan i dolaze nam i djeca i roditelji, potrebno je orga nizirati jedan kutak gdje će se mo ći dobro zabaviti i ostaviti koju minutu roditeljima da degustira ju bučnicu – rekla je Preglej i doda la kako su naručena dva napuhan ca, a djeca će moći i slikati na temu buča i bučnica. U planu je i mađio ničarska predstava, klaun Balonko, kao i oslikavanje lica. - Potrudit će mo se da djeci i roditeljima taj dan učinimo nezaboravnim – zaključi la je Preglej. Bit će dvije kategorije – Zlatna buča za ugostitelje koji će se natjecati desetak i Mala buča za udruge, kojih će biti oko osam

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U sklo pu Tjedna kulture, zabave i špor ta održao se teniski turnir parova na terenima TK Gorica. U turniru je sudjelovalo 18 parova. U meču za treće mjesto susreli su se proš logodišnji osvajači turnira, Dado Dlesk i Siniša Poljak te domaći par Marko Sirovec i Matija Balaško. Rezultatom 3:6 6:3 7:6 (7:4 u tie bre aku) pobjednici i osvajači trećeg mjesta su par Dlesk/Poljak. Final ni meč turnira ponudio je sve ono što se od njega i očekivalo, tenis na visokom nivou te veoma uzbudljiv i ravnopravan meč. S jedne strane mreže bili su Paola Klemar te feno menalni Nikola Žeželj dok je nasu prot njih bio par koji nije ispustio niti jedan set do finala, Filip Glum pak i Ivan Mihovilić. Nakon prva dva seta koja su završila rezultati ma 6:4 5:7 ime pobjednika odlučio je tie break. Par Klemar/Žeželj po bjedio je u tie breaku rezultatom 7:5 i zasluženo osvojio turnir. - Če stitamo još jednom svim pobjedni cima te svim sudionicima na sjaj nom tenisu i fair playu. Isto tako posebna zahvala svim sponzorima koji su pomogli u organizaciji turnira – kažu organizatori. (zl)

'Bučnica fest pridonosi promociji, ali isto tako i brendiranju naših krajeva'

U Općini Zagorska sela predstavljena je sedma po redu manifestacija Bučnica fest jedna od najatraktivnijih manifestacija TZ područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela Elvis ZAGORSKALackovićSELA

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.28

TKnaturnirTeniskiparovaterenimaGorica

'Bučnica tradicionalnoje jelo naših Bučnicaovogodišnjidaposjetiteljimadovoljansamokrajevazagorskihtejetoposebipozivdođunafest'

U z hodočašće u Mari ju Bistricu najčešće su asocijacije, osim moli tve, mise u Svetištu i kalvarije, licitari, medenjaci, gvirc te drvene tradicijske igračke i lon čari. Sve to od nekada se veže uz naše najveće nacionalno svetište, iz kojega su hodočasnici, osim mi ra nakon molitve i zahvale, rado svojim kućama ponijeli ove suve nire, koji su dio tradicije Zagorja, a osobito bistričkog kraja. No, jed nako tako, mnogi uz hodočašće ve žu i neke posebne, vlastite običaje. Mnogima je tako najslađe ponijeti na hodočašće vlastiti 'strošek' i de kicu za ručak u hladovini, dok drugi iz Bistrice ne odlaze bez da ručaju odojka ili ćevape kod nekih od pe čenjara. Isto je tako sladoled iz au tomata tradicija koju mnogi vežu uz Mariju Bistricu. Već 33 godine na Bistrici Zovu ga mnogi 'sladoled iz djetinj stva' ili pak 'sladoled moje mlado sti'. Osamdesetih i devedesetih bio je izuzetno popularan, no zbog nje govog specifičnog okusa i izgleda, ali i sjećanja na neka davnija vre mena. 'Slatki aparat' mamio je tada osmijehe kod mnoge djece, a danas mu se ipak najčešće raduju oni ma lo stariji, koje pak podsjeća na dje tinjstvo. U Mariji Bistrici supruž nici Vinković jedni su od vlasnika i prodavača sladoleda iz aparata. Tradicija je to u obitelji još od 1989. – Počeo je s time moj tata. Kupio je prvi aparat i on i mama prodavali su sladoled. Tri godine kasnije ku pili su još jedan aparat, a onda sam im i ja počela pomagati. Zadnjih go dina oni se više ne mogu baviti ti me, pa smo preuzeli suprug i ja –ispričala nam je Branka Vinković. Imaju čak četiri aparata za sladoled i kad se stvori gužva, sva četiri su itekako upogonjena. Mnogi čekaju u redu da se zaslade i ohlade ovom poslasticom. Najpopularniji kod odraslih - Imamo vaniliju, čokoladu i jago du. Najviše 'ide' vanilija, zato jer se miješa s drugim okusima. Nekako je najpopularniji kod odraslih, jer ga pamte iz mlađih dana. Često ka žu svojoj djeci 'ja sam ovaj sladoled jeo kao mali'. Djeca su malo skeptič na. Znate, danas su popularni oku si plavo nebo, zelena jabuka, a ne 'obična' vanilija, čokolada i jagoda. Ali kad ga probaju, svidi se i njima. A i zanimljiv je, atraktivnog izgleda – kaže Robert, istaknuvši kako se mnogi hodočasnici razvesele kad vide njihove aparate sa sladoledom te ga mnogi zovu 'sladoledom mla dosti'. Priprema je zapravo vrlo jed nostavna. Kupuje se gotova smjesa koja se miješa s vodom, a sve ostalo aparat zapravo napravi sam. Kvalitetni aparati Aparati koje imaju talijanske su proizvodnje i vrlo kvalitetni. – Je dan je čak prvi kojega je moj otac kupio i još uvijek radi. On je pra vi retro aparat – rekla je Branka, dodavši kako aparatima nisu po trebna neka velika održavanja, već redovni servisi. Posla, kažu, ima. – Mnogi koji stanu kod nas i ku pe sladoled razvesele se, jer kažu kako ga se nigdje drugdje ne mo že kupiti, uglavnom samo u Mari ji Bistrici, čak niti po morskim de stinacijama – dodao je Robert. Kad krene vrijeme hodočašća u Mariju Bistricu, od Uskrsa pa do 1. stude noga, Branku i Roberta možete pro naći svakog vikenda i praznika kod Restorana Dobro nam došel prija tel. Kažu kako se planiraju i dalje nastaviti baviti ovime, ali i proširiti posao. – Uz naš osnovni posao, ovo je mala dodatna zarada, ali i nasta vak tradicije mojih roditelja te ho dočasnika u Mariju Bistricu – za ključila je Branka. Branka i Robert posao su preuzeli od njenih roditelja, koji su prvi automat kupili 1989. godine. Osamdesetih i devedesetih 'slatki aparat' bio je izuzetno popularan, a danas ga, kažu naši sugovornici, najčešće kupuju odrasli, koji kažu kako ih podsjeća na Mariju Bistricu i djetinjstvo Sladoled iz djetinjstva koji podsjeća na tradiciju hodočašća u Mariju Bistricu Osim molitve, mise u Svetištu i kalvarije, mnoge na hodočašće na Bistricu podsjeća i zaštićena tradicija ovog kraja, licitari, medenjaci, tradicijske igračke i lončari, ali i sladoled iz automata kod obitelji Vinković

Jelena Klanjčić marija bistrica sladoled koji je posebno popularan kod odraslih aparat koji je 1989. kupio brankin otac još je uvijek u funkciji 'Mnogi koji stanu kod nas i kupe razveselesladoledse,jer kažu kako ga se nigdje drugdje ne može kupiti, uglavnom samo u Mariji Bistrici' branka i robert Vinković

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 29

Klanječka slikarica Maja Vukina

Bogović prvi put izlaže u Srbiji U Likovnoj galeriji "Čedomir Krstić" u Pirotu tijekom srpnja otvorena je izložba naše zagorske umjetnice Maje Vukine Bogović pod nazivom "Četiri elementa' Davor Žažar

KLANJEC/PIROT

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.30

ULikovnoj galeriji "Čedo mir Krstić" u Pirotu ti jekom srpnja otvorena je izložba naše zagorske umjetnice Maje Vukine Bogović pod nazivom "Četiri elementa". Ti jekom proteklih tjedana ljubitelji likovne umjetnosti u Srbiji bili su u prilici pogledati radove kroz ko je se provlače četiri motiva: bikovi, morske dubine, zagorski pejzaži i ženski aktovi. Naime, umjetnica je kroz ta četiri motiva prikazala četi ri elementa – vatru, zemlju, vodu i zrak.– I prije sam željela izlagati u Srbiji, jer svake godine putujemo u Srbiju, tako smo prošle godini bi li na Zlatiboru, u Beogradu i No vom Sadu. Kada sam tražila gale rije koje imaju natječaje naišla sam na Pirot i odmah se dogodila neka povezanost. Iskreno nisam baš ga jila nadu, no imala sam veliku že lju izlagati u Pirotu – ispričala nam je Maja čija je izložba u Srbiji ima la popriličan odjek i u tamošnjim medijima. Četiri elementa u slikama – Moje slike su uvijek prvo crtež kojim sama sebi objašnjavam što želim prikazati, a kasnije krećem s nanošenjem lazurnih tonova te ako slikam na platnu sliku gra dim pastama koje sama radim od kvarcnog pijeska, raznih materija la, papira i sl. kako bih dobila reljef. U taj reljefni dio interveniram s drvenim štapićima i špahtlama ka ko bih dobila razne strukture koji ma želim naglasiti pokret, mišiće, kretanje tijela, nagib dijela pejzaža ili što već slikam. Koristim i me talne folije kojima označavam igru svijetlosti i na taj način pri kreta nju ispred slike događaju se razne refleksije, nešto poput zamućenog ogledala. Kada se svi ti slojevi osu še krećem s crtanjem, najčešće tvr dim kredama kojima još više de finiram nacrtano i na neki način stavljam okvire na plohe te time kroz kiparsko razmišljanje stva ram završni dio kombiniranjem i slaganjem ploha koje omeđuje cr tež – opisala je proces nastanka svojih likovnih djela naša pozna ta slikarica. Slika "Trsje" izložena je na skupnoj izložbi u Cannesu Klanječka slikarica je svojim izlož bama već odavno prešla okvire "Li jepe naše", a osim izlaganja u Sr biji, među novije uspjehe treba ubrojiti i to da je Majina slika "Tr sje" nedavno bila izložena na sku pnoj izložbi u Cannesu. Maja, ka ko nam otkriva, trenutno radi na novim slikama koje će također biti vezane na četiri elementa, pripre ma izložbu s umjetnicama i kolegi cama u Zaboku za Dan žena 2023., a radi i na suradnji te otkrivanju akademskih umjetnika koji su iz Zagorja. Svestrana Klanjčanka od nedavno je imenovana ravnatelji com Gradske knjižnice u Krapini gdje također planira mnoštvo ak tivnost: – Pripremamo se za Tje dan kajkavske kulture, Mjesec Hrvatske knjige te Dan grada, a također razmišljamo o planovi ma, projektima i programima za sljedeću godinu. Pripremamo ra dionice, gostovanja, promocije, či tanje, izložbe – najavljuje Vukina Bogović.

Tijekom proteklih tjedana ljubitelji likovne umjetnosti u Srbiji bili su u prilici radovepogledatikrozkoje se provlače četiri motiva: bikovi, morske dubine, zagorski pejzaži i ženski aktovi. Naime, umjetnica je kroz ta četiri motiva prikazala četiri elementa –vatru, zemlju, vodu i zrak

Izložba zagorske umjetnice izazvala velik interes u susjednoj državi

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 31

'Godinama se rekreativno bavim yogom, pilatesom, hodam, vozim bicikl, obožavam klizanje, nastojim biti fizički aktivna koliko i kad god mogu, volim čitati te iz svakog grada u kojem sam živjela imam člansku iskaznicu lokalne knjižnice' Nevenka je potpredsjednica je Likovne udruge Oton Iveković iz Klanjca Na planinarenju

T uhljanku Nevenku Tra mišak teško je dobiti na razgovor jer uz poslov ne obveze umrežava i niz kulturno-zabavnih aktivnosti. - Rođena sam - kaže - u Beogradu, šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tata Stjepan, rođen u Tuhlju, bio je inženjer geodezije i radio je u Voj no-geodetskom institutu, mama Veronika, rođena u Rakovcu, bila je učiteljica. U sretnoj obitelji odra stala sam uz stariju sestru Vlastu i brata blizanca Nenada. U Beogra du sam završila osnovnu školu te klasičnu gimnaziju i nižu glazbenu školu (klavir). 1980. godine selimo u Zagreb. Mislim da je tada počela moja potreba da uvijek budem na drugom mjestu, a ne tamo gdje je sam, misleći da je negdje, tamo da leko, puno zabavnije – priča nam Nevenka. U Zagrebu je upisala ar hitektonski fakultet, usmjerena od strane roditelja, a i prateći stari ju sestru, tada već diplomiranu ar hitekticu, koja joj je u svemu bila uzor. - Istina je da sam silno željela upisati primjenjenu umjetnost, ali sa istim žarom sam željela studira ti i povijest umjetnosti, pa arheo logiju, pa psihologiju... S godinama sam i sama shvatila da je arhitek tura spoj svega što određuje mene kao osobu – umjetnosti i kreativ nosti, ali i racionalnosti, rješava nja problema i inženjerstva. Živje la sam i radila u nekoliko zemalja, prvo u Parizu, gdje sam se našla iz osobnih razloga, te u Londonu, kamo sam išla zbog profesional ne ambicije i želje da upotpunju jem znanje, širim vidike, ali i da upoznam druge kulture, narode i načine života. U Londonu sam se upisala na studij scenografije i ko stimografije, ali nisam završila jer sam se morala vratiti u Hrvatsku – kaže Nevenka. 'Volim stvarati rukama' Vrativši se u Zagreb, radila je pri vatno kao projektant. 1993. go dine javila se na natječaj i dobi la stipendiju australske vlade, za postdiplomski studij business ma nagment-a, takozvani MBA, prvi stupanj, a u sklopu međunarod nog programa koji je australska vlada osnovala kako bi ostvarila kontakte i veze s poduzetnicima Srednje i Istočne Europe. - Studij sam završila te ostala živjeti i radi ti u Melbourneu, gdje sam se i uda la i rodila sina Filipa. Radila sam kao arhitekt, asistent scenograf/ kostimograf u jednom malom ka zalištu i grafički dizajner. Životna strast mi je arhitektura, mada je posao koji radim u našoj sredini, često sve samo ne kreativan te pu no puta bolan i frustrirajući - na stavlja Nena oslikavati svoj put kroz život. Najviše na svijetu vo li putovati. - Mislim da me kao čo vjeka određuje ljubav prema lju dima, svih boja, veličina i oblika te znatiželja i optimizam. Ne že lim odrasti niti se uozbiljiti, nika da. Najmanje od svega imam vre mena za sve čime se volim i želim baviti. Članica sam mješovitog pje vačkog zbora Naša Lipa iz Tuhlja, koji je, za sredinu iz koje potiče i u kojoj radi, izuzetno uspješan. I ne samo u pjevanju nego i u organi ziranju, pa sam tako i direktorica međunarodnog pjevačkog natjeca nja "Zlatna lipa" Tuhlja, koji se ove godine održao po 13. put. To "di rektorica" znači da svi zboraši, pa i ja s njima, uspijevamo dovesti, or ganizirati i uveseliti brojne pjeva če iz Hrvatske i inozemstva- pojaš njava.Potpredsjednica je Likovne udruge Oton Iveković iz Klanjca, udruge u kojoj se grupa amatera okupila oko akademske slikarice Maje Vukina Bogović, uživajući u učenju, druženju i likovnom stva ranju. - Godinama se rekreativno bavim yogom, pilatesom, hodam, vozim bicikl, obožavam klizanje, nastojim biti fizički aktivna koliko i kad god mogu, volim (jako!!!) čita ti, te iz svakog grada u kojem sam živjela imam člansku iskaznicu lo kalne knjižnice. Volim stvarati ru kama, pa pored maketa koje mo ram raditi zbog posla, volim raditi i manje-više korisne stvari, od nakita do šivanja, štrikanja... Volim glazbu, volim kazalište, volim biti okružena ljudima, družiti se, izla ziti, zabavljati se. Nakon što smo se moja mala obitelj i ja vratili iz Australije, odlučila sam otvoriti Ured ovlaštene arhitektice. U po četku nije bilo lako, nije niti sad, ali bio je to put kojim sam željela krenuti, jer mi je omogućio da bu dem uz sina dok odrasta, a ujedno i da radim posao koji obožavam. I nakon svih tih godina svaki dan u uredu mi je drukčiji, uzbudljiv i ne želim ništa mijenjati. Aktivna sam članica Hrvatske komore arhiteka ta. Imala sam zaposlene mlade lju de, imala sam i učenike koji su kod mene odrađivali obaveznu praksu i tako sam shvatila da su najveća vrijednost koju u životu imam pri jatelji koje imam diljem svijeta te da mi je veliki užitak biti s mladi ma, prenositi svoje skromno zna nje i učiti od njih. Izgleda kao da sam napravila krug, prvi posao mi je bio nastavnički, odmah na kon studija dobila sam posao u Srednjoj građevinskoj školi u Za grebu, gdje sam jedno kratko vri jeme predavala stručne predme te, a prije par godina sam se igrom slučaja zaposlila u srednjoj školi u Zaboku, Škola za umjetnost, diza jn, grafiku i odjeću, gdje predajem stručne predmete (oblikovanje in terijera i nacrtnu geometriju). Rad s mladima me konstantno podsje ća da je život vječna promjena i da se s tim moramo znati nositi – ka že Nevenka. Životna uloga i moto

Na vijest o potresima u Zagrebu, Zagorju i Banovini aktivirale su se strukovne komore u graditeljstvu, prvo građevinska, a za njom iarhi tetonska. - Kako sam nakon Domo vinskog rata 2 godine radila u Nov skoj, na procjeni šteta na objektima (Zapadna Slavonija, Novska i Oku čani), javila sam se i pridružila timu za kreiranje baze podataka, naziva jući nastradale i pružajući savjete i pomoć. No, gledajući s profesio nalne strane, a i u skladu s mojom prirodom, da je svako zlo za neko dobro, svjedočim tome da je tragič na situacija s potresima osvjestila i upoznala ljude s potrebom kvali tetnije i odgovornije gradnje, tako da je danas skoro pa nemoguće naći osobu koja ne zna što su to serklaži, tko su statičari i koje su posljedice nelegalne gradnje – misli Nevenka. Za kraj razgovora, otkriva: - Život na uloga: biti mama. Životni moto: "Svatko koga sretneš vodi neku bit ku o kojoj ništa ne znaš. Budi ljuba zan, uvijek." (R. Williams).

'Mislim da me kao čovjeka određuje ljubav prema ljudima, svih boja, veličina i oblika te znatiželja i optimizam' Svestrana Tuhljanka Nevenka Tramišak Projektantica, arhitektica, članica zbora, potpredsjednica likovne udruge, nastavnica, ljubiteljica putovanja Ivo Šućur TUHELJ

'Muzej prije škole'

bilježnicepučkebakine

Muzej seljačkih buna u tjednu prije škole, od 30. kolovoza do 3. rujna, od 10 do 13 sati organizira besplatne edukativno - zabavne radionice za djecu

Gda kopa?krampierse

GORNJA STUBICA - Muzej se ljačkih buna u tjednu prije ško le, od 30. kolovoza do 3. rujna, od 10 do 13 sati organizira besplatne edukativno-zabavne radionice za djecu. Muzej prije škole započi nje u utorak, 30. kolovoza, radio nicama Iz muzeja u školu i Uvezi onica, u kojima će djeca izrađivati školski pribor i saznati kako su ne koć izgledali imenici i što se uči lo u školama. Na radionici Dom od papira, u srijedu, 31. kolovo za, djeca će izrađivati svoje ku će, a zatim naučiti kako se igralo u prošlosti. Četvrtak je rezerviran za Dame i vitezove. Uz pomoć ko stimiranog viteza upoznat će se s osnovnim pravilima streličare nja te se okušati u gađanju lukom i strijelom, a oni koje to ne zani ma, poput pravih dvorskih dama, naučit će šivati. U petak, na radio nici Arheolog na jedan dan, saznat će što je arheologija i sudjelova ti u aktivnostima koje čine sva kodnevicu svakog arheologa, dok će se Potraga za burgovima odvi jati u stalnom postavu muzeja te će djeca, prateći tragove i rješava jući zadatke, naučiti nešto o grad nji burgova i životu u njima. Rodi telje, bake i djedove pozivamo da se pridruže djeci u subotu na obi teljskoj radionici Jabuka ne pada daleko od stabla. Za sudjelovanje na radionicama obavezne su prija ve. Moguće se prijaviti telefonom (049/587-889, 049/587-882), atrijuru,sekagraminbox(suvenirnicamsb@gmail.com)mailomiliuFacebookstraniceiliInstaprofilaMuzeja.Brojpolazniograničenjena30.Radionicećeodržavatinaotvorenomprostoauslučajukišeodržatćeseudvorca.(zl)

Iz

KLANJEC - U četvrtak su kod Ve likog raspela na Vidikovcu iznad Klanjca, štovatelji i rođaci p. Marija na Gajšaka paljenjem svijeća i pola ganjem cvijeća obilježili godišnjicu njegova rođenja. Taj isti dan održa na je i Sveta Misa zadušnica. Lije vanje i postavljanje velikog raspela 2014. godine organizirao je Ogra nak MH uz 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti. Pater Mari jan Gajšak isusovac, kipar, slikar i ekumenist bio je svestrani umjet nik, a o svom stvaralaštvu je napi sao: "Riječ Božja u Svetom Pismu neiscrpna je riznica trajne inspira cije u mom umjetničkom radu. Sve živo doživljavam kao neprekidan put prema Kristu, Suncu božanske ljepote, kao muzičku skladbu pre divno komponirana himna na te melju Božje stvarateljske moći." Uz brojne radove koji se nalaze širom zemlje i Europe, malo građana zna da je autor skulpture Sokola koji je postavljen na vrh Sokolske mogile u park-šumi Maksimir. Nakon nje gove smrti spomenik je završio aka demski kipar prof. Mladen Miku lin. S obzirom da p. Marijan Gajšak ima status znamenitog Klanjčana, a iduće godine navršava se 30 godi na od njegove smrti, predloženo je da Grad od Družbe Isusove otkupi izlivenu bistu čiji je autor prof. Mla den Mikulin. (Davor Žažar)

Piše: GregurekZoran Druga polovica kolovoza u Zagorju se nikad nije ni smatrala pravim ljetom. Za što je tomu tako, što se sve radi ovih dana i još mnogo toga rekla nam je naša stara sugovornica, hrašćinska ba ka "GdaIvka.prejde Velika meša, vi še niš nije kak predi. Spame ten čovek od velike meše više en ensi kratke lače, a furt je z suobu dobre iemti I imbru olu i kakof horbec. Vrijieme je slabeše I više nije tuliki žr gučine. Bar ih negda nije bile jer ve je sakojkakve vrijieme. A ljudi se denes žuriju zo si em, pak su nešteri i koncem srpnja meseca več krampier skopa +li. Mi sme vu mo je malosti i vu moji jaki da ni znali da se krampier kopa od Velike do Male maše. Za one šteri ne znaju, tuo je od 15. uosmoga emseca do uo smoga rujna. I, najte zabiti, z krampierom se najte nigdar pune faliti jer se naviek rekle da bedaku debeli krampier i na asfaltu raste", upozorila je starica. Baka je uvijek imala i svevremenskih izjava i mu drosti od koji su neke iteka ko aktualne ovih dana. "Čuj, negda ti je tak bile: šte je digel ruku na se, to mu ni velečasni nije štel duojti na sprevod i pospraviti ga vu zemlju kak Buog zapovijie da. Ve, fala Bogu, tuo nije tak stroge, bar ja tak imam isku stve, i moči se je z župni kom dogovoriti. Je, ali ma i onih šteri furt grde govoriju o ljudi, i gda su živi, i gda su pokuojni. Takvieh se, sinek dragi, dobre pazi. Jer takof pljuje se i sigda. A ne znaju, bukveši, da suditi more sa me dragi Buog i da saki za se odlučuje i da nigdar ne zna mo koj se komu vu glave du gađa. Tu si naviek zapam ti: ne budi sudec nikomu, ni unda gda misliš da si siguren da se znaš. Veruj mi, nišči o nikomu ne zna se. I ne znaš koj te doma čaka i koj te mo re zadesiti. Zate, gda govoriš i nastupaš med ljudmi, budi milosrden i važi saku rijieč. Jer bi ti se mogla vu glavu od biti. Nišči ne zna koj ga ča ka i koj mu je zapisane. Zate muoli za se duše, kak one za lutale, tak i za one štere zna ju svojega puta", govorila je baka koju je život naučio da u svim situacijama treba bi ti promišljen i pomalo suz držan.

Klanjčani p.godišnjicuobilježilirođenjaMarijanaGajšaka

panorama broj 952 / 23. kolovoz 2022.32

Važnost oprašivačadivljih

U suvremenom vinogradarstvu gdje ekonomika proizvodnje određuje većinu poslova oko vinograda, događa se da je prirodna otpornost loze prema suši sve manja. Zbog sve veće mehaniziranosti proizvodnje, načina gnojidbe i brze dostupnosti hranjiva, korjenov sistem postaje sve manji po opsegu i bliži površini. Sve to utječe na izraženu bujnost, zasjenjivanje i neracionalnu potrošnju hranjiva i podzemnih vodnih rezervi. Manja dostupnost vode generalno utječe na postizanje bolje kvalitete vina i to posebno crnih, dok bijela grožđe generalno traži više vode. U uvjetima nedostatka vode, rast loze manje je bujan što je povoljno u pogledu bolje osunčanosti grozdova. U tim uvjetima bobica ostane nešto manja i ima veći udio kožice, a u njoj se sintetizira više antocijana i više fenola. Kod crnih sorata to dosta pozitivno djeluje na kvalitetu, ali pod uvjetom da trs nije ušao u stanje jake suše. Stres od nedostatka vode može biti blagi, srednji ili jaki. O povoljnim efektima možemo govoriti samo ako se radi o blagom ili srednjem vodnom stresu. Ako dođe do jakog vodnog stresa, tada će nastati cijela serija negativnih posljedica od premalog prinosa do smanjene fotosinteze i nakupljanja asimilata i smanjenog nakupljanja šećera. U takvim uvjetima opada i žuti bazalno lišće, grožđe ostaje izloženo direktnoj sunčevoj svjetlosti pa može stradati od opeklina, a bobice ostanu sitnije od uobičajenih za sortu. Kod jačeg vodnog stresa odumiru vitice i vrhovi mladica. Grožđe koje se uzgaja pri pretjerano visokim temperaturama i u sušnim uvjetima može dati neuravnotežena vina s previše izraženim udjelom alkohola i manjkom kiselina. Prema nekim razmišljanjima, klimatske promjene koje nastaju zadnjih godina upućuju na to da će se moderno vinogradarstvo sve više seliti prema sjevernim vinogradarskim regijama zbog potrošača koji više preferiraju laganija i svježija vina.

broj 952 / 23. kolovoz 2022. panorama 33 • Sadnice voćaka • Sadnice ukrasnog drveća i grmova • Substrati za sadnju • Ukrasne tegle i lonci • Organska i mineralna gnojiva • Stručni savjeti oko sadnje IZ PONUDE IZDVAJAMO: Reagens SO2 za vino 100 ml 44,99 kn Gnojivo za pelargonije 1 l 44,99 kn Žute ljepljive ploče za insekte 36,99 kn poljoprivreda zabok • 103. brigade br. 8 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr. Savjeti naših agronoma V inova loza je prirodno biljka sunca i dubokog korijena te je zbog toga jedna od zadnjih poljoprivrednih biljaka koja je pogođena sušom. Pa ipak, u pojedinim godinama u koje spada i ova, simptomi nedostatka vode mogu smanjiti urod i kvalitetu grožđa. Unatoč dobro razvijenom korijenu vinove loze, u uvjetima manjka vode, pogotovo u mladim vinogradima gdje se korjenov sustav još nije razvio, postoji mogućnost i od većih šteta. Zbog toga je uloga vinogradara da svojim postupcima omogući vinovoj lozi da čim bezbolnije prođe kroz nepovoljni period. Pod time se između ostalog misli na uklanjanje površinskog korijenja tzv. brandusa. Izostavljanjem uklanjanja brandusa usporava se rast glavnog korijena, jer prva kiša, prvo površinsko gnojivo ili prvo plitko kopanje te prvi biljci dostupan kisik, favoriziraju razvoj površinskog korijenja, uz istovremeno smanjenje funkcije glavnog korijena. Isto tako, svođenje lisne mase na optimalnu jedna je od važnijih mjera u optimiziranju potrošnje vode. Kod visokih temperatura je gubitak vode preko lišća putem transpiracije toliko velik da korijen nije u mogućnosti taj gubitak nadoknaditi. Uz istovremeni manjak vode u tlu ta se situacija još pogoršava. Pravovremeno uništavanje korova je osobito važna mjera u borbi protiv suše jer je dobro poznato da su korovi lozi najopasniji konkurent, i to ne u hranjivima već upravo u vodi. Korove treba suzbijati na vrijeme, prije nego što se jače razviju i potroše veći dio vode iz tla. To u praksi znači da je najbolje spriječiti njihovo nicanje ili ih uništavati čim poniknu. U uvjetima ekstremne suše preporučuje se i nepopularno skidanje dijela uroda gdje se ostavlja samo prvi, niži po položaju grozd na mladici, a svi grozdovi po položaju iznad prvoga se odstranjuju.

O prašivači su raznolika skupina životinja u koju uz kukce spadaju i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i morski beskralježnjaci. Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju dvije skupine smatramo najvažnijima: to su pčele i muhe lebdjelice. I druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe (ne samo muhe lebdjelice). Oprašivač koji nam je svima najbolje poznat je medonosna pčela, Apis melifera, najbrojnija i najšire rasprostranjena vrsta udomaćenog oprašivača na svijetu. Zavičajna je u Africi, Europi i dijelu Azije, ali je za potrebe pčelarstva naseljena diljem svijeta. Medonosna pčela i druge udomaćene vrste oprašivača su važne zbog svojeg doprinosa poljoprivredi i gospodarstvu. Pčelarstvo je doprinijelo i visokoj osviještenosti ljudskog društva o važnosti oprašivanja i oprašivača. Međutim, bitno je naglasiti da medonosna pčela, zajedno sa ostalim udomaćenim oprašivačima, čini samo mali dio ukupne raznolikosti divljih oprašivača. U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Na svijetu je dosad opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22 000. Ova raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost: oni su različitih veličina, oblika tijela, različito su dlakavi, aktivni su u drugo doba dana (danji i noćni oprašivači) ili godine (proljetne i jesenske vrste). Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima. Iako je važnost oprašivača odavno poznata, u zadnje vrijeme im se pridaje više pažnje. Glavni razlog za ovaj interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju – njihova raznolikost i njihova brojnost se smanjuju. Glavni uzroci za ove gubitke su posljedice čovjekovog djelovanja: intenzivna poljoprivreda i prekomjerna uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života. Svijet bez oprašivača svakako bi izgledao puno drugačije nego naš današnji svijet.

https://crobuzz.mingor.hr/buzz/Izvor:

Manjak vode i suša u vinogradu

BUDIMPEŠTA (MAĐARSKA) - Brat i sestra, Martin i Mihaela Oborovečki, ponovno su nas odu ševili svojim sportskim dostignući ma u samostrelu. Na upravo zavr šenom Svjetskom prvenstvu postali su zajedno peterostruki prvaci svi jeta. Martin je osvojio tri, a Mihae la dvije zlatne medalje. Oboje su se popeli na svjetski tron u disciplini Match play, a isto tako okitili su se i zlatnim medaljama u ekipnom di jelu natjecanja, s time da je Martin bio član muške ekipe koja je oborila svjetski rekord. Uz to Martin je bio srebrni u disciplini IR9000, a isti je uspjeh kod seniorki polučila i Mi haela. U konkurenciji mješovitih ekipa Martin je bio zlatni, a Miha ela srebrna. Tako su "zlatna braća" kući u Veliko Trgovišće donijela čak osam medalja, od čega pet zlatnog i tri srebrnog sjaja. U finalu Match playa Martin je u uzbudljivom dvo boju s 5:3 savladao Francuza JeanMichela Bruleta rezultatom 5:3. Dok je u borbi za treće mjesto Domagoj Pereglin savladao Andreja Krstnića 6:2. Mihaela je do svog svjetskog po jedinačnog naslova u istoj disciplini došla uvjerljivom pobjedom u fina lu od 6:0 protiv Valentine Pereglin. Treće mjesto pripalo je Sanji Komar koja je s 5:1 nadmašila Francuskinju Julie Guillaume. U elitnoj pojedinač noj disciplini IR9000 Martinu je na slov svjetskog prvaka izmaknuo za jedan, jedini krug. Oborio je 866 krugova, isto kao i svjetski prvak Andrej Krstnić, no Krstnić je imao 44 čista centra, a Martin 34, što je na kraju presudilo. Treće mjesto i brončana medalja pripala je Doma goju Pereglinu koji je ostvario 863 kruga. U istoj disciplini kod senior ki svjetska prvakinja je s 848 krugo va postala Valentina Pereglin, Miha ela Oborovečki bila je srebrna s 841 krugom, a broncu je osvojila Sanja Komar s 839 krugova. Zanimljivo je da je Mihaela imala najviše "čistih" desetki, čak 34, dvije više od svjetske prvakinje u ovoj disciplini. U eki pnoj konkurenciji kod seniora Hr vatska je postala novi svjetski prvak s 2595 krugova, što je i novi svjet ski rekord. Andrej Krstnić i Martin Oborovečki participirali su s 866, a Domagoj Pereglin s 863 kruga. Sre bro je pripalo Francuskoj s 2478, a bronca Estoniji s 2101 krugom. Seni orke su do ekipnog zlata stigle s 2528 krugova. Valentina Pereglin ostva rila je 848, Mihaela Oborovečki 841, a Sanja Komar 839 krugova. Srebro je osvojila Francuska s 2478, a bron cu Češka s 2180 krugova. I na kraju Martin Oborovečki je zajedno s Va lentinom i Domagojem Pereglin či nio mješovitu ekipu Hrvatska I koja je s 2577 krugova bila svjetski prvak, dok je Mihaela Oborovečki zajedno s Andrejeom Krstnićem i Marijan Kajfešom bila član ekipa Hrvatska II koja se okitila srebrom oboriv šić 2551 krug. Bronca je pripala Fra nucskoj I koja je ostvarila 2478 kru gova. Sjajnom zagorskom izdanju u Budimpešti pridružila se i Mar tinova i Mihaelina klupska kolegica iz SD Veliko Trgovišće, Karla Bar tolovića, koja je osvojila srebro kod juniorki. Karla je oborila 837 krugo va, a svjetska prvakinja postala je Hrvatica Iva Popović-Gecan s 843 kruga, dok je bronca pripala Čehi nji Denis Vyiskočil koja je ostvarila 832 kruga. Velike zasluge za ove sjaj ne uspjehe ima njihov otac i trener, Damir Oborovečki, koji uvijek ističe da je ovo uspjeh cijele njegove obi telji koja je u potpunosti podređena ovom sportu, na ponos Velikom Tr govišću i cijelom Hrvatskom zagor ju. (T. Zrinšćak)

ZABOK - Iza Košarkaškog kluba Zabok je iznimno uspješna sezona, jedna od najuspješnijih u povijesti. Zabočani su prvenstvo završili na šestom mjestu, što je bilo veliko iznenađenje. Svakako, najzaslužniji za taj uspjeh je trener Jak ša Vulić koji je početkom tjedna poveo košarkaše Zaboka u pripreme za novu sezonu u HT Premijer ligi koja počinje početkom listopada. - Iza nas je izni mno uspješna sezona i sada je pred na ma obaveza da zadržimo taj nivo igara i rezultata. U ovom trenutku vrlo je teško reći hoćemo li moći ponoviti šestu po ziciju iz prošlog prvenstva, jer nismo još kompletirali roster, kao ni ostale mom čadi - govori nam Vulić. Na prozivku su se odazvali "starosjedioci" Bruno Leva nić-Kutni, Vigor Borovčak, Andro An tonić, te novopridošli igrači Ivan Ku čan, Karlo Lukačić, Jakov Stipaničev, te povratnik Mihael Tomić koji je poni kao u Zaboku, a prošle je sezone debi tirao u seniorskoj košarci u Boscu s ko jim je ostvario plasman u HT Premijer ligu. U klubu su posebno ponosni na ta lentiranog juniora, Antuna Deaka, koji se također priključio pripremama prve momčadi. Iako zbog ozljede ne mogu trenirati prozivci su se odazvali ozlije đeni Lukša Buljević i kapetan Antonio Črnjević. Buljević bi trebao biti u stro ju kroz dva tjedna, a Črnjevićev opo ravak trebao bi trajati 5-6 tjedana. U ponedjeljak bi se treninzima trebao pri ključiti novopridošli Marko Prskalo koji dolazi iz Sonik Puntamike, dok će se Jar vis Garrett priključiti 1. rujna. Kad se svi okupe bit će to vrlo zanimljiva momčad. - Ne bi trenutno ulazio u prognoze za što će ova momčad biti sposobna. Či ni se da ćemo biti nešto mlađi. Kad smo slagali momčad za ovu sezonu intencija je bila da motorički budemo na jednom višem nivou, da igramo bržu košarku. Koliko ćemo u tome uspjeti to ćemo još vidjeti. Kad nam se kroz desetak dana priključi svi igrači, počet ćemo s odi gravanjem pripremnih utakmica i to će nam biti najbolji pokazatelj na kakvom smo putu. Roster uvijek ovisi o financi jama. U KK Zabok se nikada ne ide pre ko svojih mogućnosti, već slaže roster u okviru financija s kojima raspolaže. Mi slim da smo napravili dobar posao. Me ni je kao treneru ključna stvar da su moji igrači ambiciozni i da vole raditi. Samo tako možemo napraviti dobar rezultat - misli Vulić. Pred njegovim igračima od ove sezone je i izazov igranje u me đunarodno natjecanju Alpe Adria cu pu. Protivnici Zaboka u tom natjecanju bit će Timisoara (Rumunjska), Rogaška (Slovenija) i Spišski Rytieri (Slovačka). - U jednom periodu imat ćemo veću fre kvenciju utakmicu, igrat će se dvije uta kmice tjedno. No neće toga biti puno, jer ćemo dvije utakmice Alpe Adria cu pa odigrati u sklopu pripremnog perio da u rujnu. Nemamo imperativ, ali naša je želja da odigramo što bolje i pokuša mo se izboriti za drugi krug. Timsoara je favorit, a mi ćemo se boriti za dru gu poziciju. Radi se o dobrim momča dima, bit će zanimljivo za igrače, a na dam se i za navijače koji će nam dati podršku u tim utakmicama - zaključu je Vulić. Od 29. kolovoza do 2. rujna ko šarkaši Zaboka boravit će na priprema ma u Termama Tuhelj. Iz Tuhlja će 31. 8. put Zagreba gdje će odigrati prvu pri premnu utakmicu protiv Furnira. Nakon toga 3.9. u Zabok stiže Podčetrtek, a če tiri dana kasnije (7.9.) Zabok će u pripre mnoj utakmici ugostiti Helios. Ove go dine neće biti Katranovog memorijala, a tjedan dana prije početka prvenstva u Zaboku će u sklopu Alpe Adria cupa svojevrsni "troboj" odigrati Zabok, Ro gaška i Timsoara. Tako će 22.9. snage odmjeriti Zaboka i Rogaška, 23.9. Ro gaška i Timsoara, a 24.9. Zabok i Tim soara. Uz Jakšu Vulića u stručnom sto žeru KK Zabok participirat će i pomoćni trener Jurica Smiljanić, kondicijski tre neri Nikola Suntešić i Danijiel Đurkin i fizioterapeut Dejan Lež. (tz)

reprezentacija hrvatske martin i mihaela oborovečki

Sjajne vijesti stižu nam iz Budimpešte gdje se održalo Svjetsko prvenstvo u samostrelu

Martin Oborovečki osvojio tri, a njegova sestra Mihaela dva zlata na Svjetskom prvenstvu

Nakon uspješne sezone KK Zabok započeo pripreme Jakša Vulić pokrenuo košarkaše Zaboka jean michel brulet, martin oborovečki i domagoj pereglin valetnina pereglin, mihaela oborovečki i sanja komar

sport broj 952 / 23. kolovoz 2022.34

broj 952 / 23. kolovoz 2022. sport 35

Zabok se u četvrtak oprostio od profesora Ivana Vrhovca, koji nas je zauvijek napustio nakon kratke i teške bolesti u 73. godini života. Ovaj omiljeni profesor kineziologije zabočke srednje škole brojnim je generacijama usađivao ljubav prema sportu i tjelesnom odgoju, a gotovo cijeli svoj život posvetio je sportu. Počeo je kao sportaš, a kasnije je bio vrsni trener i istaknuti sportski djelatnik. Od 1965. do 1977. aktivno je igrao nogomet u nogometnom klubu Mladost iz Luke, koji se natjecao u Zagrebačkoj ligi. Uz nogomet bavio se i atletikom. Bio je prvak općine u krosu, sprintu na 100 m, skoku u vis i dalj. Nastupao je za

Mladosti ponovio je 1987. godine, a godinu dana ranije bio je prvak Zagorske lige s nogometnim klubom „Zenit“ iz Kumrovca. Godine 1988. trenirao je nogometni kluba Pregrada s kojim se natjecao u Zagrebačkoj regionalnoj ligi. Bio je i selektor nogometne reprezentacije KZŽ. Trenirao je i u plivačkom klubu Olimp, gdje je svog sina Tomislava doveo do državnog prvenstva 1995. godine. Svojim znanjem i autoritetom bio je začetnik i osnivač i tajnik organizacija nogometnih trenera KZŽ gdje je obavljao ulogu tajnika. Bio je glavni organizator Prvenstva Hrvatske i prvenstva bivše države u krosu. Osnivač je i prvi trener ženskog rukometnog kluba "Zabok". Isto tako bio je osnivač Udruge kineziologa KZŽ u kojoj je obavljao i ulogu predsjednika, a bio je i voditelj županijskog kineziološkog Stručnog vijeća. Autor je monografije nogometnog kluba Mladost iz Luke. Za svoj rad u sportu i kineziologiji primio je čak tri nagrade za Životno djelo. Najvećom mogućnom nagradom nagradili su ga Sportska zajednica Grada Zaboka, Športska zajednica Krapinsko-zagorske županije i Hrvatski kineziološki savez u kojem je bio član Suda časti. Njegovoj obitelji izražavamo duboku sućut. (T. Zrinšćak)

Istiusegorskojjiojima„Mladostvodio1983.uosvajadostmetnograodobačkojprvoizmetnitrenervode.krenuotivnokonkogZaprešićreprezentacijenogometneOpćineiZagrebač-sveučilišta.Na-štoseprestaoak-bavitisportomjeutrenerskeKaonogometnivodiojenogo-klub"Mladost"LukeskojimosvajamjestouZagre-ligi.Od1981.1983.godinetreni-jejuniorenogo-kluba„Mla-Zabok"skojimaprvomjestozagorskojligi.Oddo1985.godinejesenioreNKZabok"sko-jetakođerosvo-prvomjestouZa-ligiiizuzetnouspješnonatjecaoZagrebačkojzoni.uspjehsekipom

Damir Krznar:"Maribor mi je veliki izazov"

IN MEMORIAM Ivan Vrhovec (07.04.1950. - 16.08.2022.)

ZABOK - Legendarni zagorski nogometaš i nogometni trener, Damir Krznar, novi je trener Maribora. Ovo je treća momčad koju će samostalno voditi kao trener. Podsjetimo, Krznar je 18.3. prošle godine imao "debi iz snova". U svom prvom samostalnom vođenju momčadi kao trener Dinama srušio je zajedno sa svojim igračima Mourinha i Tottenham te se plasirao u četvrtfinale Uefa lige. Sezonu iz snova nastavio je osvajanjem "duple krune". S klupe najvećeg hrvatskog kluba odstupio je polovicom prošle sezone nakon poraza protiv Rijeke u Maksimiru. Nije dugo bio bez posla i vrlo brzo postao je glavni trener Dinama II u II. HNL, kojeg je s dna ljestvice doveo u "gornji dom". Kako se Dinamo II više službeno ne natječe trebao mu je novi izazov i pronašao ga je u Mariboru. - Moj novi klub bio je u negativnom nizu od pet poraza za redom, pa su odlučili promijeniti trenera. Po mojim informacijama bilo nas je troje kandidata. Nazvao me je sportski direktor Maribora Marko Šuler i pitao da li sam zainteresiran za posao glavnog trenera. Naravno nisam puno dvojio. Maribor mi je izazov zato što se uvijek bori za trofeje, klub u kojem je ljestvica uvijek visoko podignuta, gdje je presing i rezultata i navijača. Jednostavno naviknuo sam na to uvijek sam radio u takvim klubovima. Teško bih se snašao u klubu koji trpi osrednjost i gdje je svejedno da li izgubiš ili pobijediš. U meni kao sportašu je bio uvijek taj adrenalin i presing, imao sam privilegiju biti u klubovima koji se za nešto bore ili za prvaka ili za opstanak. Nikad nisam bio u sredini i to me zaista ne privlači. Sportski imperativ bio je primaran - otkriva nam Krznar. Situacija nije bajna. Nakon pet odigranih kola još uvijek aktualni slovenski prvak drži posljednje deseto mjesto u ligi s omjerom od jedne pobjede i četiri poraza. - Maribor je trenutno u teškoj situaciji. Moramo okrenuti taj negativan trend, vratiti igračima fokus i povjerenje. To mi je veliki izazov. S tim se još nisam u svojoj karijeri susreo u ovako velikoj mjeri. Što se tiče financijskog dijela posla, tu nije bilo ni riječi. Nisam ni u jednom trenutku pitao koliko će biti moja plača. Maribor je ponajbolji slovenski klub u zadnjih deset godina i to me zadovoljava u ovom trenutku. Situacija nije ružičasta, ali pokrit ćemo se s tim što imamo i probat ćemo izvući najviše što možemo. Morat ćemo izdržati još dva-tri tjedna dok se ozlijeđeni igrači ne vrate u kadar. Možda ćemo i dovesti neko pojačanje. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo početi rasti - ističe Krznar. Krznar je na klupi Maribora startao s dva remija. Prvo je u četvrtak u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu Maribor na svom travnjaku odigrao 0:0 protiv Cluja, a potom je također u "Ljudskom vrtu" odigrao 2:2 u ligi protiv Celja, nakon što je poveo s 2:0. (T. Zrinšćak, FOTO: NK Maribor)

Legendarni zagorski nogometaš i nogometni trener ima novi klub

Odigrali ste 7 pripremnih utakmica (tri poraza, jedan neri ješen susret i četiri pobjede), krenuli ste sedam dana kasni je u pripreme u odnosu na ostale klubove lige. Koliko ste za dovoljni pripremama i da li će ovo kašnjenje od sedam dana imati utjecaj na igru? Da, u pravu ste. Krenuli smo 7 dana kasnije u odnosu na ostale ligaše, ali je to bio dogovor sa Matijom Smrekarom, tada sport ski direktor, jer je iza kluba bila naporna i dugotrajna sezona (47 utakmica). Inače, ja nisam pobornik dugačkih priprema već je bit no da radimo kvalitetno i kraće, s tim da igrači moraju doći spre mni jer tako smo radili u Gorici. Igračima smo dali program pri prema koji bi oni realizirali tijekom pauze te su na taj način na pripreme došli spremni odnosno da taj aerobni dio naprave sami. Međutim, ne mogu reći da sam nezadovoljan tijekom priprema i samom pripremom igrača koji su došli jer nije bilo da je netko do šao potpuno zapušten te bi mi morali prva dva tjedna raditi na podizanju nekakvih kapaciteta koji su osnovni, nego smo mogli početi odmah sa nešto žešćim radom i uvjeren sam da smo na pravili dosta dobar posao. Sad koliko sam zadovoljan ili nisam - ah, ima možda nekih stvari koje bi želio popraviti. Možda moj način shvaćanja i poimanja nogometne igre ide u jednom dru gom smjeru, ali vjerujem da ćemo to moći ispraviti ako ne sada na početku onda kroz prvenstvo.

Tijekom ljetne stanke iz kluba je otišlo nekoliko igrača (npr. Grgić, Kovačić, Mlinarić, Camara, Ocekwukhu, Hoić, Pelko, itd. koji su uz Bručija, Strabića, Smrekara, Majcenića, Lan dripeta, Bračevića činili okosnicu momčadi koja je osvojila uvjerljivo naslov prvaka.), na treninzima je oko tridesetak nogometaša koji prije svega odišu mladošću pa kako ste za dovoljni s njima i koliko oni mogu donijeti Zagorcu te vjeru jem da ste umanjili taj broj? U ovom trenutku je u opticaju dvadesetak igrača (Golmani: Ma tija Bruči i Dani Vinceljak; Igrači u polju: Andrej Landripet, Patrik Braun, Luka Topolovec, Luka Vinski, Mark Karković, Mario Mat ković, Vanja Kulenović, Mario Cetina, Matija Majcenić, Luka Ko žić, Marko Strabić, Niko Kolar, Filip Kovačić, Patrik Jug; Matija Smrekar, Petar Bračević, Marko Brčić, Antonijo Vujičić, Bruno Su nagić, Max Galić, Mihael Turniški i Karlo Stiperski), ali smatram da bi nam još neko pojačanje dobro došlo. No, ono što smo se do govorili kroz ovaj tjedan zaključno jučer (utorak, op.a.) da neće mo nikoga više dovoditi, barem, ako nije top pojačanje. Narav no, svaki igrač koji je top pojačanje je dobro došao, ali mi ćemo u prvenstvo definitivno krenuti sa ovim igračkim kadrom. Imam nekih indicija sa strane gorice da bi mogli još nekog dobiti no ne bih sada govorio o imenima jer ne želim obećati nešto što se na kraju ne mora dogoditi odnosno ako netko dođe super, ako ne dođe opet super. Mislim da je ova momčad dobro profilirana i zaokružena dosta korektno. Prvenstvo počinje za par dana, a Zagorec ima zanimljiv po četak. Četiri utakmice od toga tri kod kuće. Neki analitiča ri tvrde - one su pokazatelj daljnjeg puta u prvenstvu. Da li se slažete sa takovom tvrdnjom odnosno da li te četiri uta kmice određuju smjer? Rekao bih da su važne, no ne samo te četiri utakmice već da je bitna prva utakmica. Bitno je dobro startati jer s jedne strane jako je dobro i to da prve dvije utakmice igramo na svom tere nu (subota, 20.8. u 17,30 sati protiv Dugog Sela i u petak, 26.8. u 17 sati protiv Osijeka II, op.a.), a s druge strane svima nama je to nepoznanica – ne znamo na koji će način ova liga funkcionirati odnosno ja osobno pretpostavljam da će biti izuzetno zahtjevna i izuzetno kvalitetna i da bi nam dobar start donio jako puno. Do nio bi nam jedan određeni zalet i poslije je puno lakše igrati te su igrači puno manje opterećeni odnosno „kliknu“ i bolje se među sobno povezuju. Naravno tada je i nama svima lakše – i klubu i oko kluba. Mogu povući paralelu sa prošlom godinom (trener ju niora Gorice, op.a.) kada sam bio u Gorici. Odlično smo startali, a nitko se od nas nije tome nadao, te smo na kraju osvojili treće mjesto što, vjerujem da nitko to nije očekivao.

Milorad Videković KRAPINA N akon odlične prošlogodišnje sezone, prvaci III. HNL Središte, i neuspješnih kvalifikacija za ulazak u 1. NL, poraz od Mladosti Ždralova, u krapinskom Zagorcu došlo je do malih turbulencija. Naime, dugo se nije znalo tko će i kada na vruću trenersku klupu, tko će od igrača ostati, a tko oti ći, a onda se poput feniksa pojavila HNK Gorica koja je u razgo voru s čelnicima krapinskog kluba dogovorila suradnju te je ta ko, kako neki govore, Zagorec postao filijala Gorice. Upravo to „traženje“ partnera dovelo je do činjenice da su krapinski nogo metaši kasnili sedam do deset dana s početkom priprema u od nosu na ostale drugoligaše. Trenersku palicu preuzeo je mladi Sven Raić (pomoćnik mu je Tomislav Barišić dok je trener vrata ra Dragutin Pavalić) koji iza sebe ima bogatu igračku karijeru i iskustvo vođenja ekipa pogotovu juniorskih - prošle sezone uči nio je „pravo čudo“ odvevši juniore Gorice do trećeg mjesta u pr venstvu. Iskoristili smo mali intermezzo u njegovom radu te ga zamolili za razgovor. Zagorec je potpisom ugovora o suradnji postao filijala Gorice. Što to donosi Zagorcu, a što Gorici? Nisam baš siguran da je potpisan ugovor, ali dobra suradnja po stoji, što znači da je dio igrača koji su u Gorici pod ugovorom, nazovimo to tako, došli u Zagorec na tzv. kaljenje. Dakle, to su igrači koje Gorica ima u vidu te ih moramo i pokušati ćemo ih ra zviti na neki način kroz ovu suradnju, a ja se osobno nadam da će to donijeti i koristi Zagorcu što se tiče igračkog smisla, a Go rici u nekoj budućnosti.

6, Strabić 6,5 (od 80. Vinski -), Galić 6 (od 46. Karković 6,5), Sunagić 6 (od 56. Kožić 6,5), Bračević 7 (od 80. Brčić -)– Smrekar 6,5. Tre ner: Sven Raić 7. DUGO SELO: Mandić 7 – Bastalec 6, Filipović 7, Mustapić 7, M. Starčić 7 –Darojković 6 (od 90+1 Radoš -), Kova čić 7, Rašić (od 82. Valek -), Selman 6 (od 46. Petković 6), Slunjski 6,5 – Star čić 6, Palić 7 (od 72. J. Starčić 6,5). Žuti kartoni: Zagorec: Cetina (62), Jug (75) U 1. kolu 2. NL Zagorec ugostio Dugo Selo Svakom po bod

Bili ste trener juniora, ali sada ste došli i jedan potpuno dru gačiji ambijent - seniorski sastav! Kako se vidite u tom, da tako kažem, seniorskom okruženju? Imao sam ja već iskustva u seniorskom nogometu jer sam prije sedam godina trenirao Samobor koji se natjecao u III. ligi. Ok. Ne baš jakoj kao ovoj gdje se sada nalazimo, jer ovdje je zahvaćen prostor cijele države. Naravno da je to drugačije – juniorski; se niorski - juniori su još na neki način sto posto „unutra“ jer žele i očekuju da će se u dogledno vrijeme probiti kroz seniorski nogo met u prvu ligu dok kod seniora imamo igrače od 18 do 30 ui ne što godina. Znači to je jaz od petnaestak godina, ali isto tako ti stariji igrači ne očekuju da će igrati u prvoj ligi ali isto tako nam mogu svojim iskustvom i znanjem puno donijeti. Zato je trener ski zadatak da te igrače koji su na početku karijere i one koji su na zalasku ukomponira u jednu zajedničku cjelinu i kada u tome uspijete, onda ste dobili dobru ekipu. Za kraj – cilj kluba u novoj sezoni?

Ja bih volio da smo taj cilj definirali. Međutim, još uvijek svi zajed no razmišljamo o tome i razmišljamo kakva će to biti liga. Prvih četiri – pet kola dati će nam puno jasniju sliku o ligi. Naravno na nama je da se nadamo najboljem i da pokušavamo daleko naj bolje ali isto tako moramo razmišljati i o igračima koji nam do laze, juniorima Zagorca koji će imati prostora kroz ovu sezonu i morati ćemo im dati prostora htjeli ne htjeli ali smatram da ima ju kvalitetu – koliko će to rezultatski donijeti a to je upravo ono što sam rekao na početku razgovora – kakav će biti start? Ako start bude dobar onda ćemo uloviti određeni zamah i bit će do bro a ako ne bude onda ćemo se morati „dobro potući“ s osta lima. No, vjerujem da i ostali klubovi, osim onih koji su „puni no vaca“, imaju iste „slatke“ brige kao i mi – rekao nam je na kraju Sven Raić, trener zagorca.

Razgovor s trenerom Zagorca Svenom Raićem Liga će biti izuzetno zahtjevna i kvalitetna

sport broj 952 / 23. kolovoz 2022.36

Milorad Videković KRAPINA Uprvom kolu 2. NL kra pinski Zagorec je na svom terenu ugostio svog starog rivala Du go Selo i nakon 90 minuta susret je završio neriješenim rezultatom – 1:1. Već u prvom kolu trener Reić imao je problema sa sastavom jer se na treningu povrijedio iskusni Matija Majcenić te je Zagorec mo rao u susret oslabljen. No, kako je počeo susret mislili smo da se to neće osjetiti jer nakon početnog ispitivanja snaga (oba su klub do živjela dosta kadrovskih promje na, op.a.) Zagorec je već u 1. minu ti imao dobru priliku. Bračević je ubacio loptu sa desnog krila i kad se očekivalo da će Smrekar mirno primiti loptu Filipović je uklizao i izbacio loptu u korner. Deset mi nuta kasnije prijete po prvi puta gosti da bi u 17. minuti došli u vod stvo na iznenađenje navijača jer domaćin je puno bolje stajao na te renu. Naime, obrana Zagorca je po griješila i Slunjski je ubacio oštru loptu na visinu od 8 metara u še snaesterac gdje je sam prima Palić i sigurnu posprema loptu u mrežu nemoćnog Bručija. Nakon vodstva gostiju Zagorec je činio sve da do đe do izjednačenja i bilo je nekoliko poluprilika koje su ostale nereali zirane. No, zato je 44. minuta na govijestila da bi se konačno mogla zatresti i mreža sigurnog Mandića. Matija Smrekar odlično je preva rio dvojicu obrambenih igrača go stiju te ubacio loptu u šesnaesterac gdje je dočekuje Bračević i volejom pogađa desnu stativu gola. Minu tu kasnije gotovo ista akcija s tim da je asistent ovoga puta bio Stra bić, a Bračević namjestio nišanske sprave i pogodio mrežu nemoćnog Mandića za izjednačenje i odlazak na poluvrijeme. Drugo poluvrije me u potpunosti je pripalo Zagor cu i svi su očekivali da će domaćin do tri boda. Bilo je nekoliko polu prilika i prilika, ali zasigurno najve ća je bila u 87. minuti kada je Luka Kožić ušao u šesnaesterac gostiju iskosa s desne strane i umjesto da vrati povratnu loptu do slobodnog Smrekara on puca, a Mandić odbija loptu u korner. Na kraju su se čak mogli veseliti i gosti je u sudačkoj nadoknadi su imali odličnu priliku preko Petkovića, ali je njegov uda rac za malo promašio okvir vrata gola Zagorca. NA kraju je ipak na semaforu ostao rezultat iz 45. mi nute Zagorec 1. Dugo Selo 1. Svoj slijedeći prvenstveni susret Zago rec igra u petak, 25. kolovoza u 17 sati, na svom terenu protiv ekipe Osijek II: ZAGOREC 1 (1) DUGO SELO 1 (1) KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gle datelja: 300. Sudac: Ivan Šantić (Ka stav) 7; Pomoćnici: Marko Balen (Ri jeka), Robi Kezele (Rijeka). Četvrti sudac: Jasmin Horvat (Varaždin). Delegat: Antonio Pavlečić (Zagreb). STRIJELCI: 0:1 Palić (17); 1:1 Bračević ZAGOREC:(45). Bruči 7 – Landripet 7,Ceti na 7, Braun 7, Topolovec 6,5 (od 46. Vujičić 6) – Jug

KRAPINA - Pred nekoliko stotina gledatelja na umjetni travnjak sta diona u Podgori Krapinskoj istr čale su dvije veteranske selekcije – NK Zagorec Krapina i Selekcija veterana HNS-a. Gosti su domaćoj momčadi uručili posebnu plaketu selekcije veterana Hrvatskog nogo metnog saveza povodom otvaranja novog terena u Krapini. Iako je re zultat u ovoj utakmici bio potpuno nebitan, samo ću naglasiti da je po vela Selekcija preko Mumleka da bi izjednačio Ivanović te se neriješe nim rezultatom otišlo na odmor. U drugom poluvremenu – druga pri ča. Selekcija je ubacila u brzinu vi še te je još četiri puta pogodila mre žu Piljeka za konačni rezultat 1:5. Za selekciju veterana HNS-a igra li su: Vlatko Sarapa, Hrvoje Jan četić, Branimir Bizjak, Josip bari šić, Alen Mrzlečki, Marko Medarić, Robert Radić, Nikola Šafarić, Ivan Firer, Miljenko Mumlek, Hrvaoje Štrok, Hrvoje Garić, Krešimir Či vrag, Mijo Kovačević, Saša Dmitro vić, Marijo Mijatović, Željko Župe tić, Dalibor Vokić, Siniša Ferenčak i Mladen Šerek. Izbornik: Robert Uroić, Službeni predstavnik: Ne nad Stražanac, fizioterapeut: San di Ravbar. NK Zagorec: Davor Pi ljek, Željko Kovačec, Ivica Antolić, Alen Ferček, Robert Varjačić, Ma rio Malarić, Nikola Štrok, Ivan Iva nović, Miljenko Kunštek, Nino Kos, Marko Krkalo, Dean Poljak, Zdrav ko Poslončec, Alen gamilec, Brani mir Gregurović, Danijel Malarić, Matija Novački, Marko Pastorčić. trener: Dražen Šimunić, pomoć ni trener: Slavko Tepuš, službeni predstavnik: Drago Pernjek, fizi terapeut: Igor Sekušak. Utakmicu je sudila trojka: Nikola Kožar, An drej Šalković i Stjepan Pešec. - Se lekcija veterana HNS-a već dobrih 15 -16 godina gostuje diljem Hrvat ske i inozemstva. Selekciju čine sve iskusni prekaljeni internacionalci, prvoligaški igrači koji su još aktiv ni u veteranskom nogometu. Doš li smo u Krapinu prvenstveno ra di veterana Zagorca koji su, mogu slobodno reći, jedan od najorgani ziranijih klubova u Hrvatskoj i na neki način smo ih željeli nagradi ti svojim dolaskom da im odamo poštovanje za sve što su napravi li u posljednjih 20 godina za ovaj Grad i za ovaj klub te smo iskori stili priliku da je otvoren novi te ren sa umjetnom travom i rasvje tom. Ovdje nam je bilo prekrasno i zahvaljujem se domaćinu na gosto primstvu – rekao je Robert Uro ić, izbornik Selekcije. (Milorad Vi deković)

Ovoga vikenda kreće 3. NL-centar Gaj Mače Vrbovca

broj 952 / 23. kolovoz 2022. sport 37

U Donjem Jesenju će se održati malonogometni juniorski turnir

DONJE JESENJE - U općini Jesenje održat će se još jedan malonogomet ni turnir, uz već tradicionalni „ Za ljepoga“ i „Branko Artić“, što i ne izne nađuje jer to je općina koja na relativno malom prostoru ima čak nekoli ko malonogometnih igrališta te je iz nje poteklo i nekoliko respektabilnih nogometaša – Ivan Kovačec Ijo, Goran Malogorski (obojica osvajači „ku tije šibice“ uz napomenu da je Goran Malogorski golman koji prvi puta u povijesti nije primio niti jedan pogodak osvojivši „Kutiju“, op.a.), Mar tin Kovačec Tyson i njegov sin Dino Kovačec, braća Šoštarić – Tihomir i Radovan, itd. – malonogometni juniorski turnir Donje Jesenje.Organiza tori pozivaju sve zainteresirane željne dobrog nogometa i odlične zabave na "Juniorski malonogometni turnir" koji će se održati 27. kolovoza 2022. od 17 sati na igralištu u Donjem Jesenju. Pravo nastupa na turniru imaju sve osobe do 19 godina (2003.i mlađi). Sistem igre 4+1 na akumulirane pre kršaje. Kotizacija po ekipi 300,00 kn. Nagrade: 1.mjesto - 2000 kn + pehar; 2.mjesto - 1200kn + pehar; 3.mjesto - 500kn + pehar te nagrade za najbo ljeg strijelca i golmana. Prijave za turnir primaju se do 26. kolovoza 2022. godine do 20,00 sati kada počinje izvlačenje skupina i izrada rasporeda na tjecanja. Prijave su moguće na brojeve 099 767 8658 (Ivan) i 099 503 8767 (Papi) ili putem inboxa Ivana Janžeka. Sve pridošle očekuje bogata ponu da jela i pića uz domaći glazbeni sastav. (Milorad Videković)

Odigran revijalni susret veterana NK Zagorec - selekcija veterana HNS-a Nakon 13 godina pauze, igra se nekad tradicionalni Festivalski malonogometni turnir Kaj kup 2022. malonogometnepozivaekipe

KRAPINA - Gledajući program Tjedna kajkavske kulture, koji je iznimno bogat, moj fokus je bio na sportskim događanjima. Letimi čan pogled daje naslutiti bezbroj sportskih događanja, od tradicio nalnog memorijalnog šahovskog turnira Miljenko Medić preko kra pinskog ringršpila do streetballa, ali nekako sportskom poznavate lju „upada“ u oči Festivalski malo nogometni turnir. Naime, taj ne kad tradicionalni malonogometni turnir nakon „velike borbe“ da se održi, a organizirali su ga malono gometni entuzijasti, ipak se ma lo pomalo ugasio. Posljednji tur nir održan je davne 2009. godine u organizaciji UŠR M 3 Jesenje ko ju je predvodio entuzijast gospo din Malogorski a pobjednik je bila ekipa Renault Auto Krešo koja je u finalu nadjačala M 3 Jesenje rezul tatom 3:1. Moram se malo vratiti u prošlost, starije generacije se toga sigurno sjećaju, kada je ovim turni rom suvereno vladala ekipa MNK Yeti iz Krapine a broj gledatelja se kretao od 500 do 1000 zaljubljenika u malonogometnu igru te se nada mo da je ovo samo početak povrat ku tradicije i brojnog gledateljstva. Ove godine Festivalski turnir (Kaj kup 2022.) održava se od 7. do 10. rujna 2022. godine. Istovremeno, ovaj turnir donosi dvostruki pro gram – igrati će se u sustavu 5+1 za ekipe koje vole taj tip malog no gometa te za one koji više vole ma lo manji nogomet igrati će se i 3V3. Nagradni fonda je izuzetno bogat tako da će ekipa koja osvoji prvo mjesto u sustavu 5+1 dobiti naj veći iznos plus pehar dok će eki pa koja osvoji prvo mjesto u susta vu 3V3 osvojiti nešto manji iznos u odnosu na prethodno napisano plus pehar. Svakako, novčane na grade i pehare dobiti će i drugopla sirana i trećeplasirana ekipa dok će najbolji pojedinci dobiti prigodne pehare. Kotizacija za turnir izno si 500,00 kuna (5+1) i 250,00 kuna (3V3). Prijave i sve informacije se daju i primaju do subote, uključu jući i subotu 4. rujna 2022. godine na brojeve mobitela 091 / 551 4339 (Mateo), 099 / 600 0041 (Goran) i 098 / 949 2706 (Borna). Turnir će se održati na igralištu Srednje škole Krapina. (Milorad Videković)

starta u gostima kod

MAČE - U subotu starta novo izda nje 3. NL-centar koja će ove sezone brojiti 18 klubova. U rang više pla sirali su se Zagorec KR, Dugo Selo i Trnje, a novaci u ligi su Dinamo OO, Samobor i od ovog tjedna Sa va Strmec koja je izborila plasman u viši rang nakon što je u dvije kva lifikacijske utakmice bila bolja od Brezovice. Gaj Mače ostao je jedi ni zagorski predstavnik u ovoj li gi, a na startu gostuje kod Vrbov ca. Zanimljivo je da je na klupi Gaja Vrbovčanin, Marijan Glavica, ko ji baš protiv svoje bivše momčadi ima "vatreno krštenje" u službenoj utakmici sa svojim novi klubom. Neće biti lako Gaju, ali u Maču se unatoč brojnim promjenama složi la vrlo dobra momčad. Najzvučni je ime prijelaznog roka svakako je bivši kapetan Intera, Tomislav Ma zalović, od kojeg se puno očekuje. Teško je za sada predvidjeti bilo ka kav rasplet ovog natjecanja. Sigur no je da su Karlovac i Lučko uvijek snažni, a prema nekim saznanji ma dobro se pojačala Segesta. Što se tiče Gaja realno je za očekivati da će se boriti za "gornji dom" lje stvice. Očekivanja su uvijek velika, a nakon prvog kola situacija će biti znanto jasnija. (T. Zrinšćak) Parovi 1. kola: Vrbovec - GAJ MAČE (subota 27.8. u 17 sati) Lukavec - Dinamo OO Sava Strmec - Mladost Petrinja Vrapče - Trešnjevka LučkoBistraKarlovacSegestaPonikve-Samobor1919-Maksimir-Ravnice

DUBRAVA ZABOČKA - Ispred nas je nova sezona u 1. zagorskoj nogo metnoj ligi. Očekuje nas vrlo zani mljiva sezona, kako u borbi za sam vrh, tako i kad je u pitanju borba za opstanak. Naime, podsjećamo da će 1. zagorska liga od slijedeće se zone brojati samo 10 ekipa, to znači da će minimalno dva kluba mora ti ispasti i to pod uvjetom da prvak prođe u 4. NL središte skupina A, a iz te lige nitko od zagorskih ekipa ne ispadne. Sa svakim ev. ispada njem nekog od zagorskih predstav nika iz 4. NL središte povećavat će se broj klubova koji moraju u 2. za gorsku ligu. A s druge pak strane, s obzirom na činjenicu da čak devet zagorskih klubova igra u višim liga ma, u zadnjih par sezona u 1. zagor skoj ligi pojavili su se i klubovi sa manje iskustva u tom rangu natje canja. Prošle se sezone liga baš po dijelila, na one koji se bore za vrh i na one koji se bore za opstanak, a dojam je da bi tako moglo biti i ove sezone. Podsjetimo naslov je osvo jio Rudar DZ i plasirao se u 4. NL središte. Najbliže prvacima prošle sezone bilo je Oroslavje, pa ga sva kako valja uvrstiti u red favorita i za ovu sezonu. Odmah iza bila je Pregrada, pe Jedinstvo, s tim da je ekipa iz Svetog Križa Začretja pu no bolja bila u proljetnom dijelu i to zasigurno želi nastaviti. Ivanči ca iz Zlatar Bistrice je pak suprot ni slučaj, sa puno boljim rezultati ma u jesenskom dijelu i sa novim trenerom želi ponoviti tu jesen. In kop također ima momčad s kojom može u borbu za sam vrh, tome se potajno nadaju i u Zlataru i u Ma riji Bistrici. Rudar M se okrenuo mladim snagama i borbi za opsta nak, a vjerujemo da će u tu borbu i Lobor, Matija Gubec te novaci u li gi Zagorec VT i Sloga. U prvom ko lu već ove nedjelje 28. kolovoza kao najzanimljivija utakmica nekako se ističe ona u Zlatar Bistrici, gdje Ivančica dočekuje Jedinstvo. Vrlo zanimljivo bit će i u Poznanovcu, gdje Inkop dočekuje Mladost MB, kao i u Zlataru gdje je Oštrc doma ćin Oroslavju. Već prvo kolo donosi ogled Sloge i Lobora, što su još do nedavno bili derbiji 2. zagorske lige. Utakmica koja je vrlo važna za star u borbi za opstanak igrat će se i u Mihovljanu, gdje Rudar dočekuje Zagorec VT. U preostalom susretu Pregrada dočekuje NK Matija Gu bec. Utakmice se igraju u nedje lju 28. kolovoza u 17.30 sati. (Elvis Lacković) Donosimo i parove 1. kola: 1. zagorska nogometna liga 1. kolo, 28.08.2022. 17.30 h Pregrada Pregrada - Matija Gubec Poznanovec Inkop - Mladost MB Zlatar Oštrc - Oroslavje Konjščina Sloga - Lobor Veliko Trgovišće Zagorec VT - Rudar M Zlatar Bistrica Ivančica - Jedinstvo U nedjelju kreće natjecanje u 2. za gorskoj nogometnoj ligi. U ovoj se zoni, u odnosu na prošlu natjecat će se jedan klub manje. Naime, u 1. zagorsku ligu otišli su i Sloga i Zagorec VT, a stigao je Omladi nac, pa će ove sezone u 2. zagor skoj ligi igrati 8 klubova i to tro kružno. Ono što smo već navikli prošlih nekoliko sezona, na neki način u 2. zagorskoj ligi gledamo dvije borbe, za osvajanje naslova, ali i za plasman u 1. zagorsku li gu. Jer to zbog ispunjavanja ili ne ispunjavanja uvjeta za nastup u1. zagorskoj ligi nije uvijek ista stvar. Također, već je praksa da iz sezone u sezonu gledamo drugačiji sustav u 2. zagorskoj ligi. Ove sezone vra ćamo se na trokružno odigravanje, nakon što smo prošle sezone ima lo doigravanje za prve četiri eki pe. Izvan te četvorke ostala je Mla dost Belec, koja je imala afirmaciju za plasman u 1. zagorsku ligu. Vri jeme će pokazati koliko Mladost može ove sezone. Iz 1. lige ispao je Omladinac, koji ima iskustava vra ćanja odmah po ispadanju. Svaka ko je jedan od favorita za sam vrh, baš kao i Đalski, koji na kraju kra jeva brani naslov osvojen prošle sezone i zasigurno će krenuti na novi. Možda s vremenom i dohva te uvjete za 1. ligu pa krenu i u tu borbu. Prema rezultatima iz proš le sezone Vatrogasac bi trebao bi ti ekipa koja zatvara četvorku ko ja bi se mogla boriti za sam vrh. No, naravno, svoje planove imaju i ostali drugoligaši. Radoboj je la ni krenuo sa šest bodova minus. Sada kreću od nule i neovisno o broju bodova osvojenim u prošloj sezoni, nekako slutimo da na njih treba ozbiljno računati. Naravno, ostaje vidjeti što mogu i preostale tri ekipe, Toplice, Milengrad 2005. i Desinić, koje u zadnjim sezona ma nisu uspijevale ostvariti isko rak u gornji di drugoligaške ljestvi ce što ne znači da neće netko od njih uspjeti ove sezone. Vjerujemo da nas očekuje još jedna zanimlji va sezona, koja će se ponavljamo, igrati trokružno, a prvo kolo je na rasporedu 28. kolovoza. Kao najza nimljiviji ogled prvog kola izdvaja se onaj u Dubrovčanu, gdje povrat nik u ligu Omladinac čeka branite lja naslova Đalski. Vrlo zanimljivo bit će i u Belcu, gdje Mladost do čekuje Radoboj. Vatrogasac će biti domaćin Toplicama, a Desinić do čekuje Milengrad 2005. Utakmice 1. kola se igraju u nedjelju 28. ko lovoza u 17.30 sati. (Elvis Lacković) Donosimo parove 1. kola: 2. zagorska nogometna liga 1. kolo, 28.08.2022. 17.30 h Brezova Vatrogasac - Toplice Desinić Desinić - Milengrad 2005. Belec Mladost B - Radoboj Dubrovčan Omladinac - Đalski

sport broj 952 / 23. kolovoz 2022.38

U subotu kreće natjecanje u 4, NL središte skupina A u kojoj ćemo ove sezone imati čak sedam za gorskih predstavnika. Naime, še storki koja je lani osigurala osta nak, pridružio se i pobjednik 1. zagorske lige prošle sezone Ru dar DZ. I odmah u 1. kolu baš je Rudar domaćin zagorskom derbi ju, jedinom u ovom kolu. Dočekat će Tondach, koji je u proljeće ima mo najbolji učinak od svih klubova u ligi i sezonu na kraju završio na sjajnom 4. mjestu. Jedini je to za gorski derbi premijernog kola no ve sezone ove lige, a vrlo zanimlji va utakmica očekuje se i u Novom Golubovcu, gdje Golubovec doče kuje Brezovicu. Riječ je o šestoj i drugoj ekipi od prošle sezone. Se zonu će otvoriti Prečko i Klanjec već u petak 26. kolovoza u 19 sati. Bit će to vrlo teško gostovanje za Klanjec, koji nam izgleda bolji od prošle sezone i sigurno neće sa bi jelom zastavom put Prečkog. U go ste će i Mladost Zabok, koja u se zonu ulazi sa ojačanim sastavom i sigurno će već kod Španskog traži ti dobar rezultat. Straža je također u novu sezonu ušla sa većim apeti tima, a prva prilika za dokazivanje na gostujućem terenu je već u pr vom kolu u Svetoj Klari kod Poleta. I na koncu još jedan zagorski pred stavnik u prvom kolu će gostova ti. Riječ je o Stubici, koja će u go ste novom članu ove lige Vojniću. Prošle sezone na dnu ove lige bila su upravo dva predstavnika karlo vačke županije, pa bi se iz toga dao izvesti zaključak da Stubica kreće po prva tri boda. No, ipak je Vojnić nepoznanica, pa je i ovo prilika da se možda u startu otkrije njegova snaga. Osim spomenute utakmi ce već u petak u Prečkom, samo bi još utakmice u Dubravi Zabočkoj u Novom Golubovcu trebale se igra ti u nedjelju. Sve ostale su na ras poredu u subotu i to u 17.30, osim utakmice Zagreb – Blato koja je na rasporedu u 10 sati. No, kako smo već od prvog kola naišli na greš ku kad je u pitanju utakmica u No vom Golubovcu, za koju piše u ras poredu da je u subotu, morat ćemo malo uzeti raspored s rezervom, dok se sve skupa ne pokrene u ne ku rutinu. Ono što je jasno da nas očekuje vrlo zanimljiva sezona, ka ko općenito, tako i iz zagorskog ku ta, jer sa sedam predstavnika, ova liga nam nekako dođe skoro kao zagorska. (Elvis Lacković) 4. NL središte A 2022/23. 1. kolo, 26. - 28.08.2022. 28.08.17.30

Golubovec - Brezovica h 27.08.10 h Zagreb - Blato 28.08.17.30 h Rudar DZ - Tondach 27.08.17.30 h Polet (SK) - Straža 27.08.17.30 h Vojnić - Stubica 27.08.17.30 h Špansko - Mladost Z 27.08.17.30 h S. Kraljevec - Odra 26.08.19 h Prečko - Klanjec Najava nove sezone 1. nogometne lige Tko će naslijediti Rudar Dubrava Zabočka Najava nove sezone 2. nogometne lige Kreće borba za 1. zagorsku ligu Najava nove sezone 4. NL središte – skupina A Sedam zagorskih klubova u borbi za što bolji plasman

broj 952 / 23. kolovoz 2022. sport 39

Dani zabave i sporta ''Poznanovec 2022'' Klanjec i Rudar Dubrava Zabočka pobjednici u Poznanovcu

DONJA STUBICA - Remijem protiv Pregrade (2:2), Stubica je završilu seriju pripremnih utakmica i u subotu ju očekuje prva utakmica u IV. NL u gostima kod novaka Vojnića. Seriju pripremnih utakmica Stu bica je počela pobjedom protiv Bedenice (3:2), slijedi la je pobjeda protiv Klanjca (4:0), pa poraz od Naftaša (0:1), visoki poraz od Straže (1:6) i prije Pregrade Stu bica je savladala Mladost Buzin (3:0). -Zadovoljan sam pripremnim periodom. Poraz od Straže malo je pre visok, imali smo i mi dosta šansi u toj utakmici, ali nismo imali svoj dan. Što se tiče Vojnića iskreno ne mamo puno saznanja o toj momčadi, jer je nova u li gi. No čim je prvak svoje županije, znači da nije loša momčad. Mi ćemo se svakako u prvoj utakmici po staviti čvrsto i idemo po pozitivan rezultat - izjavlju je nam trener Stubice, Dražen Kovjanić. Stubicu su na kraju prvenstva napustili Petar Tomek, braća Ivan i Dario Bosec, Marko Hegol i Jurica Bukal. Najzvuč nije pojačanje svakako je Davor Iskrić, a uz njega sti gla su i dva nadarena juniora Zagorca KR Josip Petro vić i Tomica Kuljak, dok se reaktivirao Danijel Božić. Prema riječima Dražena Kovjanića Stubica će biti pri bližno ista kao i prošle sezone, a Iskrić je istinsko po jačanje. -Moram pohvaliti Iskrića koji daje sve od se be kako na utakmicama, tako i na treninzima. Lakše se ozlijedio, ali nadam se da će se oporaviti do Vojni ća. Što se tiče mojih ambicija u idućoj sezoni najvaž nije će mi biti da nakon svake utakmice mogu mirno prespavati noć, a to će biti moguće jedino ako moja momčad da sve od sebe na svakoj utakmici - završio je na sebi svojstven način Kovjanić, trener koji svo jim znanjem i angažmanom nikoga ne ostavlja ravno dušnim. (T. Zrinšćak)

Stubica starta u gostima kod Vojnića dražen kovjanić

NOVI GOLUBOVEC – U nedjelju će sa novom sezonom krenuti i NK Golubovec, koji je lani u 4. NL središte skupina A, baš u jesenskom dijelu bio pravi hit, du go se održavajući pri samom vrhu. No, već pred kraj jesenskog dijela krenuli su pehovi, najprije oko korone, pa u proljeće sa ozljedama, pa je na kraju Golubo vec završio sezonu na 6. mjestu, što je također u konačnici bio super rezultat. U najavi nove sezone opet ne možemo bez spominjanja ozljeda. Naime, trener Tomislav Škudar otkriva nam kako će na početku sezone nedostajati Kristijan Kresonja, Nikola Vinceljak i Martin Bobek, koji se još uvijek oporavljaju. Tako đer, iz kluba je otišao iskusni Robert Kuharić. Što se pak tiče dolazaka, od ove sezone dres Golubovca će nositi Lovro Horvat-Vuk koji se vratio iz Mihovlja na, Marko Poslon iz Inkopa, Manuel Behin iz Gaja Mače, a priključili su se Dario Mutak koji se vraća nakon loma noge i Antonio Risek koji se vratio nakon lakše ozljede. - Dakle, ekipa je ostala vise manje na okupu, glavni igrači i nosioci na še igre su ostali. Sa pripremama smo počeli 24.7. te smo odradili odličan posao u ovom periodu - naglasio je Škudar. Odigrano je i nekoliko prijateljskih uta kmica. Tako je pobijeđen Oštrc 4:1, pa je stigao poraz od Rudara Mihovljan 2:3, pobjeda protiv Pregrade 5:2, te remi 0:0 kod Kerestinca. Generalka je odigra na prošle nedjelje u Golubovcu protiv Inkopa, a završilo je 4:0 za Golubovec.Zadovoljan sam sa prikazanom igrom i zalaganjem na treninzima. Motiva nam ne nedostaje, kvalitetu imamo i vjerujemo ako nas zaobiđu ozljede da će se NK Golubovec i ove sezone boriti za vrh ljestvice. Sada znamo da nam u prvom ko lu u goste dolazi NK Brezovica koja nije uspjela pobijediti u kvalifikacijama za 3. HNL, svjesni smo njihove kvalitete i veselimo se derbiju protiv glavnog favo rita za naslov prvaka gdje ćemo pokazati koliko vrijedimo i naravno da očeku jemo pobjedu na domaćem terenu. Svim klubovima želim puno sreće u prven stvu – zaključio je trener Golubovca. (Elvis Lacković)

Golubovec spreman za novu sezonu I ove sezona borba za vrh

POZNANOVEC – NK Inkop iz Po znanovca organizirao je još jedan, 12. po redu turnir u nogometu za seniore i veterane, koje je odigran za vrijeme produženog vikenda uz blagdan Velike Gospe, na koji je i odigrana završnica. Ove godine u konkurenciji veterana nastupi lo je šest, a kod seniora osam eki pa. Veterani su razigravali u dvije skupine, s tim da su prvoplasira ni izborili finale, a drugoplasirani utakmicu za treće mjesto. U jed noj skupini i Tondach i Inkop po bijedili su prvog dana igranja Ivan čicu, pa su u međusobnoj utakmici trećeg dana turnira odlučili o fina listu. Utakmicu je dobio Tondach 4:0. U drugoj skupini Rudar DZ je prvi dan pobijedio 5:0 Lobor, ko ji je pak sa 5:1 pobijedio Jedinstvo. Kasnije je Rudar DZ bez borbe do bio Jedinstvo i otišao u finale. Za dnjega dana, utakmicu za treće mjesto dobio je Lobor 3:1 protiv In kopa, dok je u zanimljivom finalu Rudar DZ sa 1:0 pobijedio Tondach i tako bez primljenog gola osvojio turnir. Iz pobjedničke ekipe dolazi i najbolji igrač Goran Herceg, naj bolji strijelac je bio Zdravko An droić iz Lobora, a najbolji golman Željko Grabušić iz Tondacha. Kod seniora do naslova Klanjec i to preko Gaja nakon penala U seniorskom turniru nastupilo je osam ekipa, od čega jedna iz 3. HNL središte (Gaj), tri iz 4 NL sre dište skupina A (Tondach, Klanjec, Rudar DZ) i četiri iz 1. zagorske li ge (Jedinstvo, Inkop, Matija Gubec, Lobor). Najzanimljiviji ogled če tvrtfinala bio je sudar četveroligaša Klanjca i Tondacha, koji je završio 1:1. U polufinale se plasirao Klanjec, dogovorom klubova. U ostalim uta kmicama četvrtfinala nije bilo neiz vjesnosti. Jedinstvo je bilo uvjerlji vo i sa 6:1 je pobijedilo NK Matija Gubec. Tek nešto manje uvjerljiv bio je Rudar DZ, koji je sa 4:0 po bijedio Lobor. Najuvjerljiviji je pak bio Gaj iz Mača, koji je sa 6:0 pobije dio domaćine turnira – Inkop. U po lufinalu Klanjec je sa 1:0 pobijedio Rudar DZ, dok je Gaj Mače sa 2:0 bio bolji od Jedinstva. Već u toj uta kmici se vidjelo da Gaj nije, barem za sada u formi koja bi sugerirala da igra viši rang natjecanja od svih preostalih sudionika turnira. Naža lost, u toj se utakmici teže povrije dio Martino Majcenić, koji je do tog trenutak bio najbolji igrač na tere nu. No, kod jednog doskoka, stra dalo je koljeno, pa Majceniću želi mo brz oporavak. U samoj završnici seniora Jedinstvo je u utakmici za treće mjesto pobijedilo Rudar DZ, dok je finale bilo vrlo zanimljivo. Klanjec je poveo u prvom poluvre menu, a Gaj je u nastavku izjedna čio. Kako golova više nije bilo, o po bjedniku su odlučili penali. Gaj je od četiri udarca zabio samo jedan gol, a Klanjec tri, pa je i prije pete seri je odlučen pobjednik, dakle Klanjec, koji je do naslova stigao sasvim za služeno. Najbolji strijelac senior ske kategorije bio je Tomislav Hara mustek iz Gaja, dok iz pobjedničkog Klanjca dolaze najbolji golman Fra njo Žigman i igrač Jakov Drčić. Spo menimo i suce. Utakmice su sudili Franjo Skozrit, Nikola Kožar, Stje pan Pešec i Michael Jerneić. Uz odi gravanje ovog turnira, sva 4 dana igranja organizirana je i zabava uz band uživo, a pod šatorom su podi jeljeni pehari, koje je uručio načel nik Bedekovčine Darko Ban. Rezultati: seniori: 1/4: Jedinstvo – Matija Gubec 6:1 Rudar DZ – Lobor 4:0 Gaj – Inkop 6:0 Tondach – Klanjec 1:1 1/2: Jedinstvo – Gaj 0:2 Rudar DZ – Klanjec 0:1 za 3. mjesto: Jedinstvo – Rudar DZ 3:2 finale: Gaj – Klanjec 1:1 (pen. 1:3) veterani:razigravanje: Tondach – Ivančica 5:1 Jedinstvo – Lobor 1:5 Inkop – Ivančica 3:2 Rudar DZ – Lobor 5:0 Inkop – Tondach 0:4 Rudar DZ – Jedinstvo 3:0 bb za 3. mjesto: Inkop – Lobor 1:3 finale: Rudar DZ – Tondach 1:0 (Elvis Lacković)

HUM NA SUTLI – Već ovog vikenda počinje s natjecanjem i 4. NL Središte skupi na A, a u njoj treću sezonu zaredom i Straža. I u ovoj sezoni Straža želi rezultatski iskorak, otkriva nam predsjednik Mario Vidiček. Pripreme su krenule još 18. srp nja, a uz treninge igrale su se naravno i pripremne utakmice i to odlično. U prvoj utakmici pobijeđen je Radoboj sa 4:2, pa Pregrada 3:0, pa Stubica 6:1 i još jednom Pregrada 5:2. Protiv slovenskog Mons Claudiusa utakmica je završila 3:3, a gene ralka je prošle nedjelje odigrana protiv Prečkog. Utakmica je završila 3:0 za Stra žu, uz dva gola Ivana Firera i jedan Borne Vidičeka. Tako je Straža završila pripre mni period bez ijednog poraza u prijateljskim utakmicama. Mario Vidiček otkriva da će momčad nastaviti voditi Robert Varjačić, a promjena u kadru je bilo. Otišli su Matija Val Turnšek u NK Mons Claudius Slovenija, Dario Špoljar u NK Pregra da, Goran Malogorski u NK Bratstvo Kunovec, dok je Tibor Kantoci prestao igrati zbog poslovnih obveza. No s druge strane pristigli su: Niko Kramarić iz NK Šmar je Slovenija, Gal Gajster i Jan Kodelić iz NK Rogaška Slovenija, Luka Kantolić iz NK Pregrada, vratio se Borna Vidiček iz Usv Neuhaus Am Klausenbach Austrija, kao i Dennis Krsnik koji se nakon godine i pol i nakon ozljede koljena priključio pripre mama. - Odaziv na treninge je odličan. Ostao je kostur momčadi i doveli smo 7 igrača gdje smo pojačali konkurenciju i to se već vidi na treninzima i utakmica ma, a sada je to puno bolje i ozbiljnije - kaže Vidiček i zaključuje: - Plan nam je bi ti među prvih šest momčadi, ali bi bili i zadovoljni sa sredinom tablice. Inače, u 1. kolu Straža će gostovati kod Poleta u Svetoj Klari. (Elvis Lacković)

Straža spremno dočekuje početak sezone Straža želi borbu za prvih šest mjesta

mala burza broj 952 / 23. kolovoz 2022.40 mala burza radnih mjesta Ispostava Donja Stubica ELEKTROMONT obrt za elektroinstalatersku djelatnost vl. Damir Berša, Oroslavje, Zagrebačka 48 2 ELEKTROINSTALATERAELEKTROMONTERA/ (M/Ž) Rok prijave: 31.8.2022 "VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 13aGRAĐEVINSKI INŽENJER/ GRAĐEVINSKA INŽENJERKA 1 GRAĐEVINSKI TEHNIČAR (M/Ž) 1 INŽENJER/INŽENJERKA STROJARSTVA 1 KNJIGOVOĐA/KNJIGOVOTKINJA 6 SAMOSTALNIH INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (M/Ž) 4 SAMOSTALNA VODOINSTALATERA 1(M/Ž)STROJAR - BAGERIST (M/Ž) 1 VODITELJ/VODITELJICA NABAVE I RokLOGISTIKEprijave: 12.9.2022 BANEM d.o.o., Oroslavje, Park obitelji Prpić 6 1 "STOLARIJARok1ZagrebačkaiUSTANOVARok1GupcaCARTUSRok11212111Stubica,TRGOSTILRok1Stubica,iOBRTRokPREDMETA1PREDMETA1PREDMETA1LjudevitaSrednjaRok11RADNICA13TEHNIČARA3Presečki,DomRokOROSLAVJE1ŠipekaLjekarneRok1MokriceSA-ŠARokKNJIGOVOĐA/KNJIGOVOTKINJAprijave:31.8.2022ELEKTROj.d.o.o.,Oroslavje,69KONOBAR/KONOBARICAprijave:31.8.2022Šćuric,DonjaStubica,Viktora16MAGISTRAFARMACIJE(M/Ž)-prijave:16.9.2022zastarijeinemoćneosobeOroslavje,MilanaPrpića32MEDICINSKESESTRE/MEDICINSKANJEGOVATELJA/NJEGOVATELJICESOCIJALNIRADNIK/SOCIJALNASPREMAČ/ICAVRTLAR/ICAprijave:31.8.2022školaOroslavje,Oroslavje,Gaja1NASTAVNIK/CAOPĆEOBRAZOVNIH-ENGLESKOGJEZIKANASTAVNIK/CAOPĆEOBRAZOVNIH-FIZIKENASTAVNIK/CAOPĆEOBRAZOVNIH-HRVATSKOGJEZIKAprijave:25.8.2022BOSAK-trgovina,ugostiteljstvouslugevl.DarkoBosak,GornjaMatijeGupca,17/APRODAVAČ/ICAprijave:31.8.2022trgovačkod.d.,DonjaTopličkaCesta16PRODAVAČ/ICA-DONJASTUBICAPRODAVAČ/ICA-GORNJASTUBICAPRODAVAČ/ICA-STUBIČKETOPLICEPRODAVAČA/ICE-OROSLAVJEPRODAVAČ/ICA-JAKOVLJEPRODAVAČA/ICE-POJATNOPRODAVAČ/ICA-ZAPREŠIĆPRODAVAČ/ICA-KRALJEVVRHprijave:11.9.2022d.o.o.,GornjaStubica,M.17aSAMOSTALNIRAČUNOVOĐA(M/Ž)prijave:31.8.2022PINTARdomzastarijenemoćneosobe,StubičkeToplice,7SPREMAČ/SPREMAČICAprijave:26.8.2022LISAK"vl.DarijoLisak, Donja Stubica, Golubovečko Naselje 35 2 OsnovnaRokSTOLARA/STOLARICEprijave:21.10.2022školaVladimir Bosnar Stubičke Toplice, Stubičke Toplice, Strmečka cesta 5a 1 UČITELJ/ICA MATEMATIKE 1 UČITELJ/ICA RAZREDNE NASTAVE 1 UČITELJA/ICE FIZIKE Rok prijave: 24.8.2022 EKO - FLOR PLUS d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/c 3 VOZAČA/ICE KAMIONARokJASTREBARSKOprijave:31.8.2022 Ispostava Klanjec VEPEL d.o.o., Kumrovec, Velinci 19/A 1 BRAVAR/ICA - ZAVARIVAČ/ICA 1 ELEKTRONIČAR/KA 3 RADNIKA/CE U PROIZVODNJI PROMETNE SIGNALIZACIJE 1 VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILARUKOVATELJ/ICA GRAĐEVINSKIM ObrtRokSTROJEVIMAprijave:31.8.2022zastrojarskeinstalacije Mihalić vl. Darko Mihalić, Tuhelj, Sveti Križ 2103BINSTALATERA/KE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE - PLINOINSTALATERA/ KE - VODOINSTALATERA/KEDomRokZAVARIVAČA/ICEprijave:26.8.2022zastarijeinemoćne osobe Rezidencija Kastelan, Tuhelj, Bolnička Ulica 2 1 POMOĆNI/A KUHAR/ICA - ZAGREB Rok prijave: 31.8.2022 Ispostava Krapina Stomatološka poliklinika ZAGORJE ZUB d.o.o., Krapina, Magistratska 18 2 DENTALNA/E ASISTENTA/ICE 1 DOKTOR/ICA DENTALNE MEDICINE 1 ZUBNI/A TEHNIČAR/KA Rok prijave: 25.8.2022 Dom zdravlja Krapinsko - zagorske županije, Krapina, Mirka Crkvenca 1 1 DOKTOR/DOKTORICA 148/ADječjiRok5STROJEVAKONSTRUKCIJA552GMK-ConceptRokVODITELJICA123LjudevitaETNORok12StarčevićaZORokELEKTROINSTALATERKEPOMOĆNAELEKTROINSTALATERKE-452GAELRokOBITELJSKESPECIJALIZANT/SPECIJALIZANTICAMEDICINE-MEDICINEprijave:25.8.2022Companyd.o.o.,Krapina,BobovjeELEKTROINSTALATERA/ELEKTROINSTALATERA/-NJEMAČKAprijave:29.8.2022-VEd.o.o.,Krapina,Ante4KONOBARA/KONOBARICE-ZABOKKUHAR/KUHARICA-ZABOKprijave:2.9.2022GASTROd.o.o.,Krapina,Trgdr.Gaja1KONOBARA/KONOBARICEKUHARA/KUHARICEKUHAR/KUHARICA-VODITELJ/SMJENEprijave:16.9.2022d.o.o.,Krapina,BobovjeMONTERA/KIČELIČNIHIINDUSTRIJSKIH-NJEMAČKAZIDARA/ICA-BELGIJAprijave:31.8.2022vrtićŠkrinjica,Radoboj,RadobojODGOJITELJ/ICAPREDŠKOLSKE 1DJECEODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE - PRIPRAVNIK/CA Rok prijave: 25.8.2022 Dječji vrtić 'Gustav Krklec', Krapina, Magistratska 11 3 ODGOJITELJA/ODGOJITELJICE 1 ODGOJITELJ/ODGOJITELJICA 1 STRUČNI SURADNIK/SURADNICARok1KrapinskoKERAMIXRok1KrapinskoKERAMIXRok55Žutnicaodjeće,KRATEKSRok1FranaPRESEČKIRok1DolićeGaRok1DolićeGaRokLOGOPED/LOGOPEDINJAprijave:24.8.2022-Mainterijerid.o.o.,Krapina,130PRODAVAČ/PRODAVAČICAprijave:16.9.2022-Mainterijerid.o.o.,Krapina,130SKLADIŠTAR/KA-DOSTAVLJAČ/ICAprijave:12.9.2022GRUPAd.o.o.,Krapina,Galovića15PROMETNIK/CA-ZABOKprijave:28.8.2022konfekcijaženskemodnedioničkodruštvo,Krapina,3RADNIKA/CAUKROJNICIŠIVAČA/ICAprijave:31.8.2022d.o.o.,Krapina,Polje99/ASKLADIŠTAR/KAprijave:30.8.2022d.o.o.,Krapina,Polje99/AVOZAČ/VOZAČICACKATEGORIJEprijave:31.8.2022 Ispostava Pregrada KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8 3 BRAVARA/ICE KOVINSKIH KONSTRUKCIJA - NJEMAČKA 3 ELEKTRIČARA/KE - NJEMAČKA 3 MONTERA/KE VENTILACIJE3NJEMAČKAPOMOĆNA MONTERA/KERokNJEMAČKAprijave: 3.9.2022 KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8 1 Rok111Desinić,OsnovnaRokBRIZGAČA/ICA10HumSTRAŽAPLASTIKARok2PAKIRANJU2JankaKOSTELRok10141JankaKOSTELRok1GoričkaHAJDINJAKRokKONOBARICA/KONOBARprijave:31.8.2022PUTd.o.o.,Pregrada,ulica1DOSTAVLJAČ/ICAprijave:19.9.2022PROMETd.o.o.,Pregrada,Leskovara36/3OPERATER/KAPRIPREMEKROJENJAŠIVAČA/ŠIVAČICAŠIVAČA/ŠIVAČICA-POZNANOVECprijave:9.9.2022PROMETd.o.o.,Pregrada,Leskovara36/3RADNIKA/CENAOKRETANJUIVEZAČA/VEZAČICE-RUČNIRADprijave:31.8.2022d.d.,HumnaSutli,naSutli123RADNIKA/CAUPROIZVODNJI-prijave:31.8.2022školaĐurePrejcaDesinić,Ratkajeva8UČITELJ/ICAFIZIKEUČITELJ/ICAINFORMATIKEUČITELJ/ICAMATEMATIKEprijave:24.8.2022 Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli, Hum na Sutli 152/1 1 UČITELJ/ICA FIZIKE 1 UČITELJ/ICA INFORMATIKE 1 UČITELJ/ICA TEHNIČKE KULTURE Rok prijave: 25.8.2022 ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2 1 VODITELJ/ICA LOGISTIKE Rok prijave: 11.9.2022 Ispostava Zabok BRAVARIJA HRESTAK j.d.o.o., Krapinske Toplice, Mala Erpenja 10 3 OPREMARokBRAVARA/BRAVARICEprijave:1.9.2022ŠPOLJARd.o.o., Zabok, Gubaševo 31a 1 ČISTAČ/ICA 1 RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU Rok prijave: 12.9.2022 VALPOVKA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ciglenica Zagorska 104 1 DIPLOMIRANI/A INŽENJER/KA AGRONOMIJE - OROSLAVJE Rok prijave: 31.8.2022 CAKOL PROJEKT d.o.o., Zabok, Ulica Matije Gupca 74 1 KONOBAR/BARMEN (M/Ž) Rok prijave: 1.9.2022 "ŠPIRANEC" elektroservis i prodaja vl. Krešimir Špiranec, Bedekovčina, Zagrebačka 5 1 programiranjeUgostiteljstvoRokKONOBAR/KONOBARICAprijave:30.8.2022iračunalno"SERMAGE" vl. Ivan Đurkin-Benkotić, Sveti Križ Začretje, I. Krizmanića 15 1 ZAGORSKIRokKUHAR/ICAprijave:23.8.2022DVORACDVA d.o.o., Krapinske Toplice, Gregurovec 5 3 KUHARA/KUHARICE - PAVLOVEC RokZABOČKIprijave: 31.8.2022 Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Zabok, Bračak 8 3 MEDICINSKE SESTRE/MEDICINSKA 2TEHNIČARAPOMOĆNA/E RADNIKA/CE1SPREMAČA/ICEPRIMALJA/PRIMALJA ASISTENTICA 2SUPECENTAR2BrigadeTRGOCENTARRokPRIPRAVNIKCA1FIZIOTERAPIJE1DIJAGNOSTIKEPRVOSTUPNICA1REFERENTICA1RADIOLOGIJEPRVOSTUPNICE21(M/Ž)PSIHOLOG/PSIHOLOGICASTRUČNAPRVOSTUPNIKA/MEDICINSKESTRUČNIREFERENT/STRUČNASTRUČNI/APRVOSTUPNIK/LABORATORIJSKESTRUČNI/NAPRVOSTUPNIK/CASTRUČNI/NAPRVOSTUPNIK/MEDICINSKERADIOLOGIJE-prijave:24.8.2022d.o.o.,Zabok,103.8MESARA/MESARICEP-80ZABOKPOLJOPRIVREDNATEHNIČARA/KE - P - 101 VRANKOVEC AGROCENTAR 2 POLJOPRIVREDNA/E TEHNIČARA/KEP - 36 BUDINŠĆINA AGROCENTAR 2 PRODAVAČA/ICE - DONJI 4ČEMEHOVECPRODAVAČA/ICE - SUPERMARKET 2PREGRADAPRODAVAČA/PRODAVAČICELUČELNICA TOMAŠEVEČKA 2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE - TUHELJ 4 PRODAVAČA/PRODAVAČICE P - 123 STUBIČKE TOPLICE 2 RokMOTORNIH2KrapinskeZAVRŠNIRokPOLUPRIKOLICOM2Damir"BLAŽINIĆ"Rok1MartinišćeDHRok1Trgovišće,MDKRok2ulicaiVIZIJARok(M/Ž)253PinjuhaVelikoTvornicaRok11ŠandoraOPTANARok1Začretje,uslugeFASHIONRokPEKARICA1ICA1ZabokyaTkalčević,ugostiteljstvo,"CHEMO-ZABOKY"RokRADNICA153LiberORokPEKARSKIH41StjepanaJOŽA-PEKRok7DomjanićaZagorje,CentarRokKONSTRUKCIJA2Bedekovčina,METAL-MONTRok4SUPERCENTARPRODAVAČA/PRODAVAČICEZABOKRADNIKA/ICESKLADIŠTEZABOKprijave:31.8.2022FRANCd.o.o.,Kebel24MONTERA/MONTERKEMETALNIHprijave:1.9.2022zapružanjeuslugauzajedniciBedekovčina,AlejaDragutina15ODGAJATELJA/ICAprijave:25.8.2022d.o.o.,Bedekovčina,Radića17PEKAR/PEKARICAPRODAVAČA/PRODAVAČICEPROIZVODAprijave:27.8.2022ciumj.d.o.o.,Zabok,RepovecPOMOĆNIRADNIK/POMOĆNAUGRAĐEVINI-BELGIJAprijave:27.8.2022trgovina,pekarnicavl.BožidarZabok,UlicaBaltazara1POMOĆNI/APEKAR/ICA-SLASTIČAR/POMOĆNI/POMOĆNAPEKAR/prijave:31.8.2022&ARTtrgovinaiturističkevl.DubravkaJelenčić,SvetiKrižVrankovec1PRODAVAČ/PRODAVAČICAprijave:31.8.202222d.o.o.,Zabok,KsaveraGjalskog2PRODAVAČ/PRODAVAČICAPRODAVAČ/PRODAVAČICA-IVANECprijave:18.9.2022tekstilaTrgovišćed.o.o.,Trgovišće,UlicaDr.Stanka16RADNIKA/CEUPROIZVODNJIŠIVAČA/ŠIVAČICATEHNIČARA/KENAODRŽAVANJUprijave:12.9.2022d.o.o.,KrapinskeToplice,Mirna1RECEPCIONARA/KEUHOTELUprijave:2.9.2022GRAĐEVINARd.o.o.,VelikoDubrovčan3bREFERENT/REFERENTICANABAVEprijave:27.8.2022WOODLOGISTICSj.d.o.o.,Zabok,89VOZAČ/ICACKATEGORIJE-ZAGREBprijave:27.8.2022transport-trgovinavl.Blažinić,Zabok,Špičkovina167VOZAČA/VOZAČICEKAMIONASAprijave:6.9.2022RADOVIKREŠOd.o.o.,Toplice,Čret168/aVOZAČA/VOZAČICETERETNIHVOZILAprijave:31.8.2022 Ispostava Zlatar VOLAN obrt za prijevoz, posredovanje i ugostiteljstvo vl. Željko Ščapec, Mače, Mače 31B 1 Elektro-PozaićRokDISPONENT/ICAprijave:4.9.2022d.o.o., Zlatar, Ulica Većeslava Holjevca 5 5 RokPREPUŠTOVEC33GOGORok1M.OsnovnaRokPROIZVODNJI2Konjščina,KOGUTEXRokOROSLAVJE1SlobodePREIS-SUPERRokPREHRAMBENOM11SlobodePREIS-SUPERRok2VladimiraDEJO-PEKRok2VladimiraDEJO-PEKRokBEDEKOVČINA1županije,invaliditetomsUdrugaRokBEDEKOVČINA1županije,invaliditetomsUdrugaRokNJEMAČKA10Mače,građevinskeLFMRok2MarijoMACANRok1VesnaVICTORIARok1Tuškan,MUSICRok1CetinovecuslugeagregatimaŠLIBARRokELEKTROMONTERA/KEprijave:27.8.2022obrtzatrgovinukamenimidrvom,građevinskevl.StjepanŠlibar,Zlatar,36KNJIGOVOĐA/TKINJAprijave:31.8.2022obrtzaugostiteljstvovl.MajaMače,Mače84KONOBAR/ICAprijave:3.9.2022obrtzaugostiteljstvovl.Rihtarić,Zlatar,Trgslobode17KONOBAR/ICAprijave:9.9.2022obrtzaugostiteljstvovl.Macan,Lobor,TrgsveteAne17KONOBARA/KONOBARICEprijave:31.8.2022INTERIJERIobrtzazavršneradovevl.LeonBartolin,Mače92MONTERA/KISUHEGRADNJE-prijave:31.8.2022SvetaAnazapomoćdjeciteškoćamaurazvojuiosobamasKrapinsko-zagorskeLobor,Markušbrijeg130bOSOBNI/NAASISTENT/ICA-prijave:23.8.2022SvetaAnazapomoćdjeciteškoćamaurazvojuiosobamasKrapinsko-zagorskeLobor,Markušbrijeg130bOSOBNI/NAASISTENT/ICA-prijave:24.8.2022d.o.o.,Zlatar-Bistrica,Nazora12PEKARA/PEKARICEprijave:27.8.2022d.o.o.,Zlatar-Bistrica,Nazora12PRODAVAČA/ICEUPEKARIprijave:28.8.2022d.o.o.,Zlatar,Trg16PRODAVAČ/ICAUROBNOMCENTRUPRODAVAČ/ICAUTRGOVINIROBOMprijave:4.9.2022d.o.o.,Zlatar,Trg16PRODAVAČ/PRODAVAČICA-prijave:3.9.2022TJESTENINEd.o.o.,Jertovec170RADNIKA/CEURUČNOJZAGORSKIHMLINACAprijave:25.8.2022školaKonjščina,Konjščina,Gupca6UČITELJ/ICABIOLOGIJEprijave:25.8.2022-BUSd.o.o.,Hrašćina,MaretićVOZAČA/ICEAUTOBUSA-prijave:30.9.2022 mala burza radnih mjesta Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured krapina K. Š. Đalskoga 4 49000www.hzz.hrKRAPINA

183 GORNJA STUBICA. Trg Svetog Jurja 1 098 251 701 37.740 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr U centru Gornje Stubice prodajemo stan od 35,85 m². Nalazi se u povišenom prizemlju zgrade u kojoj se nalaze uredi Općine Gornja Stubica. Stan je funkcionalan, no po želji moguće je preuređenje. KRAPINA, Ulica Ljudevita Gaja 5 098 251 701 320.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr U strogom centru Krapine, u Ulici Ljudevita Gaja 5, na I katu pos. zgrade na prodaju je poslovni prostor od cca 250 m². Svi priključci, vlasništvo je pravne osobe, nema tereta, centralno grijanje je plin, preuređen 2010. STUBIČKE TOPLICE, Strmec Stubički 90 098 251 701 175.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Na prodaju je katnica od cca 200 m² na ograđenoj okućnici 1.374 Uporabna, 1/1, bez tereta. zamijenjen crijep, kupaonica stavljena nova vanjska stolarija fotografija www.tp-nekretnine.hr je prizemnica cca 60 m² s terasom od cca 60 m ² i podrumom s garažom od cca 120 m². 1/1, bez tereta, uporabna dozvola. Okućnica 5.607 m². (cca 80 uporabnaza500ograđenimokućnici(ccagospodarskomhrastovomzgradom40m²)naograđenojod396²savrtomodm².1/1,beztereta,objektejeizdanadozvola.

broj 952 / 23. kolovoz 2022. nekretnine 41 Više fotografija i informacija o nekretninama čije se fotografije nalaze na ovoj stranici potražite na portalu: www.tp-nekretnine.hr nekretnine za samo 30 kuna ovdje može biti vaš oglas 098 275 857 crozilla.com Više fotografija svih nekretnina na ovim stranicama pogledajte na www.crozilla-nekretnine.com PARTICULATERRA AGENCIJA ZA POSREDOVANJE U PROMETU NEKRETNINAMA Zabok, Tina Ujevića 7 00385 (0)98 251 701 tp-nekretnine.hrinfo@tp-nekretnine.hr NEKRETNINU?PRODAJETE nazovite 098 251 KUPCA!IMAMO701 144 KRAPINSKE TOPLICE 098 473 805 52.000 € Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda. 147 Desinić, Ivanić Desinićki 12 098 251 701 79.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo zasebno (ili zajedno) tri novoizgrađene obiteljske kuće od kojih svaka ima cca 89 m², dvorište od cca 500 m² na kojem su tri parkirališna mjesta i kućicu za alat (3x2m). Od centra Desinića udaljene su cca 1 km.

170

m² s dva

2022.

Na prodaju

2012.

187 DESINIĆ, Gaber 33 098 251 701 85.000 €Više

098 251 701 63.000

je

172 OROSLAVJE, Stubička Slatina 49 A 098 251 701 1.000.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo poslovni vikendicu od cca 80 m² na ograđenoj okućnici od 600 m². Struja, voda, 1/1, uporabna , mali vinograd, eko vrt i šindrom natkrivena sjenica od cca 12 m² u kojoj je stol za desetak ljudi. KRAPINSKE Jakoba 098 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr 48,53 dvorišna 23,52 na kojima se nalazi natkrivena natkriveno parkirno mjesto spremište. preuređen Uporabna, bez tereta, 1/1. VELIKO TRGOVIŠĆE, Kardinala Stepinca €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo građevinsko zemljište površine 2032 m². Nalazi se između kuća na adresama Ulica Kardinala Stepinca 17 i 19 u Velikom Trgovišću. Od centra Velikog Trgovišća udaljeno je 450 m. 182 KRAPINSKE TOPLICE, Ulica Lovački put 098 251 701 37.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr U centru Krapinskih Toplica površinegrađevinskoprodajemozemljište824m².

171

terasa,

156 VELIKO TRGOVIŠĆE, Ulica Ljudevita Gaja 098 251 701 1.700 €/m2 Više fotografija www.tp-nekretnine.hrna Primamo rezervacije za kupnju stanova u stambenoj zgradi s osam stanova uz garantiranu cijenu. Površine su im od 85,34 m² do 111m². Rok dovršenja je u ožujku 2023. Vrhunska izvedba i ugrađeni materijali. ZABOK, Stjepana Radića 14 098 251 701 110.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo kuću od cca 120 m² bruto na okućnici od 385 m². Tri spavaone,m². Garsonjera stan. Vlasništvo je čisto, bez tereta, 1/1, uporabna, struja, voda. Odmah useljivo! ZABOK, Jakuševec Zabočki 098 15.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo gradilište od cca 900 m2. Svi priključci su uz parcelu. Uz njega je još pet gradilišta. Moguće je kupiti i cjelinu (cijena po dogovoru). Nalazi se uz kuću na adresi Jakuševec Zabočki 15B. 168 ZABOK, Matije Gupca 72 098 251 701 110.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr POD RAČUN UZIMAMO MANJI STAN Na prodaju je potpuno preuređeni stan od cca 58 m² s dvije spavaone, na prvom polukatu (od četiri). Tu su još i drvarnica i parking. PREGRADA, Cigrovec 27/2 098 251 701 110.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo vikendicu (2016.) od cca 40 m² na okućnici od 18.907,11 m² (nasad lavande). Okućnica je dijelom u građevinskoj zoni (5.273 m²). Bez tereta, 1/1, uporabna., završena je 2016. Odmah useljivo! Sv.Križ Začretje, Prosenik Začretski 63 098 251 701 110.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Na prodaju je potpuno preuređena katnica od cca 200 m² s četiri spavaće sobe Grijanje je na drva, voda je iz bunara (hidrofor), 1/1, uporabna, bez tereta. Novo krovište, termo fasada, vanjska stolarija, sve instalacije, podovi …

objekt površine 1861 m² namjenjen ugostiteljstvu i podršci cateringu. Sve na okućnici od 7823 m². Moguća prenamjena. Odmah na raspolaganju! 175 ZABOK, Jakuševec Zabočki 098 251 701 12.500 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo poljoprivredno zemljište od 3331 m² od kojeg je 1666 m² voćnjak u kojem se smije graditi vinogradarska kuća površine 60 m². Zemljište se nalazi iza kuće na adresi Jakuševec Zabočki 70 A. 176 BEDEKOVČINA, Naselje Stanići 50 098 251 701 43.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo uporabna,sobeblagovaonicom,boravkaSastojiokućniciodpreuređenupotpunoprizemnicu40m²(bruto)naod1061m².seoddnevnogskuhinjomispavaćekupaonice.1/1,beztereta... 177 VELIKO TRGOVIŠĆE, A. Mihanovića 098 251 701 1.600 €/m2Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr U centru Velikog Trgovišća u tijeku je izgradnja četiriju stambenih zgrada sa stanovima od 76m² 78 PRIMAMOm². USELJENJE:REZERVACIJEkraj2022. 178 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Ciglenica 31 098 251 701 34.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo prizemnicu od cca 70 m² na 4.144 m² s gosp. zgradom od cca 80 m² bunarem. Struja, voda, uporabna dozvola, bez tereta. Potrebna renovacija. Pogodno za više gradilišta. 179 KRAPINA, Mihaljekov Jarek 77F 098 251 701 43.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo

181

180

251 701

pripadka, 34,30 m² i

m²

m².

m² ) s

TOPLICE,

na

parking za tri automobila. Vlasništvo je čisto, bez tereta, 1/1, uporabna, priključak struje, vode, plina kanalizacije. 162 TUHELJ, Sveti Križ 218 098 251 701 89.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo kuću od cca 130 m² na ograđenoj okućnici od 626

163

251 701 87.000

186

od

od

188 VELIKO TRGOVIŠĆE, Družilovec 127 098 251 701 85.000 €Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo kuću

Badla 13

184

Stan je

adaptirana je

Prodajemo stan od

155

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH. Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com digital

Vedrana DoživotnaRudan:robija Walker nikad nije napustio svoj rodni gradić smješten na obali Kalifornije. Iako je postao načelnik policije, još uvijek pokušava zaliječiti rane koje su nastale kada je bio primoran svjedočiti protiv svojeg najboljeg prijatelja, Vincenta Kinga, u vezi sa slučajnim ubojstvom tinejdžerke. Sada, trideset godina poslije, Vincent izlazi iz zatvora...

broj 952 / 23. kolovoz 2022. magazIN 45 autobusni kolodvor u zaboku NAGRADNEKUPON KRIŽALJKE952 Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci. Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih I najdražih, dakle, svega onog što gradi naše živote, tu je čak i jedno ubojstvo…

Knjigu će dobiti poštom Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: BISERKA BERIĆ, HUM NA SUTLI 220, 49231 HUM NA SUTLI (049) 639 529 kruh_kiflkruhikifliceice ukolodvorautobusnizaboku Chris PočinjemoWhitaker:nakraju952 Kupon pošaljite na adresu:

Chris PočinjemoWhitaker:nakrajuknjigaknjiga

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK952 Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

VREMENSKA SLIKA: Prošla je Velika Gospa, sredina kolovoza, a to se smatra datumom od kojeg ljeto polako gubi snagu. Stigla je promjena s kojom je proteklih dana mjestimice bilo kiše, pljuskova i grmljavine. Početkom ovog tjedna još uvijek svježije i promjenjivo, izmjena oblaka i sunca, a mjestimice još može biti kiše i pljuskova. U drugoj polovici tjedna postupno sve toplije uz više sunca pa ćemo za vikend vjerojatno opet ići preko 30 Celzijevih stupnjeva. Opširnije o prognozi u jevadanaperaturasjevernihnje.nabitisenealikišeoblaka.UVREMENSKAnastavku.PROGNOZA:utorakjošuvijekdostaJošmožepastimaloilinekikraćipljusak,činiseumalojkoličiniiusvimmjestima.Kakodanbližikrajutakoćesvevišesuhogvreme-uzpolaganorazvedrava-Vjetarslabdoumjerensmjerova,atem-zrakasredinomizmeđu20i23Celzi-stupnja.

nezavisni regionalni portal zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).

Pokoji (popodnevni) pljusak je moguć i tijekom četvrtka i petka, ali će dominaciju ipak uzeti sunčana razdoblja i porast temperature. Noći i jutra ostaju ugodni uz temperaturu oko 15°C, ali danju se polako grijemo prema tridesetici. Za vikend se čini pretežno sunčano i još malo toplije pa bi temperatura zraka na kraju ovog i početkom sljedećeg tjedna mogla narasti na 32 Celzijeva stupnja. Ipak neće biti posve stabilno pa su i dalje mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi s grmljavinom. To je relativno rijetka pojava, kratko traje i ne kvari bitno dojam ljetnog vremena.

ImeAdresa:iprezime:Brojtelefona: će

list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail:

Knjigu

Zagorje

Zatim u nastavku tjedna postupno toplije. U srijedu izmjena oblaka i sunca, a ponegdje je moguće malo kiše ili kratkotrajan popodnevni pljusak. Jutro svježe, ponegdje uz maglu, a dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva.

BrojImeAdresa:iprezime:telefona: stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min. iz fiksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža.

d.o.o. • Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com 26.08. PETAK 18:30 27.08. SUBOTA 18:00 DC LIGA SUPER LJUBIMACA IZVORNO IME: DC League of REDATELJ:ŽANR:Super-PetsanimiraniJared Stern ULOGE: J. Kerekeš, H. Klobučar, K. Marinković, K. Maridazza, ... TRAJANJE FILMA: 106 min Cijena ulaznice: 26.08. PETAK 20:30 27.08. SUBOTA 20:00 03.09. SUBOTA 20:00 POSLIJE ZAUVIJEKSVEGA:SRETNI IZVORNO IME: After Ever Happy ŽANR: ljubavna drama REDATELJ: Castille Landon ULOGE: Josephine Langford, Hero Fiennes Tiffin, Kiana Madeira TRAJANJE FILMA: 95 min Cijena ulaznice: Dječake su rodile: Martina Kuš Oroslavje Marina Bočkaj Krapina Petra Frankol Donja Stubica Mirkana Krsnik Krapina Dobitnik/ci neka se barkino.zabok@gmail.comjave3danaprijeprojekcijeDobitnik/ica DVIJE KARTE iz ovog broja bit će objavljeni u idućem broju Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI

dobiti poštom

Mali Zagorci Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku Baš sve o Zagorju! Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOKkino Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: TENA POLJAK, KUMROVEČKA 2, 49210 ZABOK rođeni proteklog tjedna u ob zabok PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA Mali predah od vrućine UTORAK 23. kolovoz 16 0C 21 0C SUBOTA 27. kolovoz 16 0C 30 0C SRIJEDA 24. kolovoz 14 0C 25 0C NEDJELJA 28. kolovoz 16 0C 31 0C ČETVRTAK 25. kolovoz 15 0C 27 0C PONEDJELJAK 29. kolovoz 16 0C 30 0C PETAK 26. kolovoz 15 0C 29 0C Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook

NagradniBrojImeAdresa:iprezime:telefona:pojam: Zagorski anamarija@zagorski-list.net

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sati Etno zbirka Zagorska zabok 838 Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 e e rezervacije-mss@mhz.hr VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka utorka čitaonica grupne

RADNOwww.mdc.hr/kumrovecVRIJEME

88 162

do nedjelje od 12 do 15 sati Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i

t 098 171 11 18 e Posjetmfloegel@pharma.hruzprethodnunajavu Vila

t

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati odsrijeda12do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 ponedjeljkomsati zatvoreno Muzej staro selo kumrovec 49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr

t 099

posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707 RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati Galerija grada Krapine krapina Izložba Tijekomzagorskog13.trijenalesuveniratrajanjaizložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala. Velika galerija grada Zaboka zabok Zivtov trg 10 49210 ZABOK RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949 Muzej seljačkih buna gornja stubica Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr RADNOwww.mdc.hr/msbVRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca Galerija AugustinčićaAntuna klanjec Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr RADNOwww.mdc.hr/augustincicVRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca INTERNET NEWS PORTAL aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci muzeji hrvatskog zagorja

magazIN broj 952 / 23. kolovoz 2022.46 Muzej neandertalacakrapinskih krapina Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr RADNOwww.mkn.mhz.hrVRIJEME

prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće STALNI OtvorenaPOSTAVzaposjete RADNO VRIJEME od

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati) Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 Subotom,sati) nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati) Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 Muzejsati)je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

hiža

travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati) Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca Dvor veliki Tabor desinić Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e www.velikitabor.comdvt@mhz.hr

mss@mhz.hr

RADNO

veliko trgovišće Za

broj 952 / 23. kolovoz 2022. magazIN 47 HOROSKOP www.terme-tuhelj.hr Uživajte u vodenim atrakcijama unutarnjih i vanjskih bazena, adrenalinskim toboganima, prskalicama, gejzirima, podvodnim masažama, bazenu s valovima, vodenoj rijeci i dječjem vodenom gradu Tuhi landu. Subotom ne propustite noćno kupanje.

Ovan (21.ožujka - 20. travnja) Pred vama su noviji zahtjevni zadaci. Imat ćete viziju svojih planova. Očekujte i bolje ljubavne dane. Prilagodite se partneru i ne pretjeruje s noćnim izlascima. Vodite brigu o svom zdravlju. SAVJET TJEDNA: Poboljšajte kondiciju! Bik (21.travnja - 21. svibnja) Na radnom mjestu bit će vam zabavno. Uz to bit ćete vrlo kreativni i vrijedni. Nećete biti zadovoljni privatnim životom. Morali biste sami poraditi na promjenama. Mijenjajte ži votne SAVJETnavike.TJEDNA: Vozite bicikl! Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Cijeli radni tjedan bit ćete u gužvi i pod stre som. Unatoč naporima na poslu, mogli biste uči u zanimljivu ljubavnu vezu. Poradite na komunikaciji s partnerom. Odmorite se. SAVJET TJEDNA: Ne uzimajte sve stvari za gotovo! Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete vrlo angažirani na svom poslu. In tenzivno ćete komunicirati sa strancima. Ra do ćete i putovati. Vaš šarm i pozitivan stav bit će primijećeni. Popravite korespodenciju s partnerom. Prestanite pušiti. SAVJET TJEDNA: Za volanom budite poseb no pažljivi! Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovog tjedna bavit ćete se financijskim tema ma. Pokušavat ćete zaraditi i honorarno. U ljubavnom životu nema većih promjena. So lidno ćete se slagati s partnerom. Nedostaje vam SAVJETenergije.TJEDNA : Oslobodite se napetosti! Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ojačat će vaše poslovne sposobnosti. Bit će te komunikativni i ustrajni u svojim plano vima. U vezi vam nedostaje više opuštenosti. Ne budite svojeglavi. SAVJET TJEDNA: Ne bježite od svojih stvar nih osjećaja! Vaga (23. rujna - 22. listopada) Puno ćete toga ovih dana postići, posebice na poslovnom planu. Nećete se predavati lako. Možda se odlučite na zajednički život s par tnerom. Nećete imati apetita. SAVJET TJEDNA: Ne kasnite! Škorpion(23. listopada - 21. studenoga) Ovih dana nebom ćete parati na oblake. Mno gi će vas hvaliti i biti zadovoljni vašim radom. Bit ćete zaljubljive prirode i brzo ulaziti u lju bavne veze. Treba vam svježeg zraka. SAVJET TJEDNA: Prilagodite se! Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Na putovanju bi mogli sresti novu ljubav. Ovih dana vezanima će više značiti topli zagrljaj nego ludi provod. Moguće je da dobijete neki zahtjevan zadatak. Ne pretjerujte s hranom. SAVJET TJEDNA: Ne tražite dlaku u jajetu! Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ozračje na radnom mjestu bit će ugodno. Po kazat ćete svoje zavidno znanje. Za vikend mo žete očekivati dobre ljubavne prilike. Budite otvoreniji i nasmiješeni. SAVJET TJEDNA: Budite što jeste! Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Teško ćete se organizirati posao i obiteljski život. Morate ćete si posložiti raspored. Lju bavni život bit će puno bogatiji. Pokažite vi še SAVJETzrelosti.TJEDNA: Ne budite prenapeti!

NAGRADNA

KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj, a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista, Zabok, K. Š. Gjalski 4, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi. www.terme-tuhelj.hr KARLO BLAGEC KOLODVORSKA 94A, 49246 MARIJA BISTRICA Nagradni pojam: SVJETSKI PRVACI

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Iako biste htjeli imati sve konce u rukama, ovih dana ćete nailaziti na prepreke i nerazu mijevanje kolega. Potražite novu ljubav. Diši te punim plućima. SAVJET TJEDNA: Držite se provjerenih či njenica!

P oznati hrvatski meteorolog i prognostičar, Zoran Vakula, u ekskluzivnom je intervjuu za Zagorski STNWS analizirao vremenske prilike u Hrvatskom zagorju, a mi ćemo vam u ovom tekstu prenijeti samo nekoliko najzanimljivijih crtica iz tog nikad ne objavljenog intervjua. Razlozi suše Kako je napomenuo Vakula, iza nas je višemjesečna suša. – U Zagorju je posljednjih mjeseci, kao i u čitavoj Hrvatskoj, zabilježena intenzivna suša. Razlog suše leži u tome što nije bilo kiše. Naime, svi relevantni meteorološki pokazatelji upućuju na to da, kad duže vrijeme ne padne dovoljna količina kiše, onda bude suša. I upravo se to dogodilo posljednjih mjeseci u Zagorju – otkrio nam je Zoran Vakula. Razlozi kiše Isto tako, Vakula je objasnio i kako to da je proteklog vikenda došlo do nagle promjene vremena. – Toplinski val i suša prestali su iz razloga jer je zahladilo i počela je padati veća količina kiše. Naime, kad pada veća količina kiše, onda dolazi do prekida suše. No, ovaj prekid višemjesečne suše je samo privremen, a do njega je po tradiciji došlo samo sad, u ovom tjednu, dok traje Festival Prvi glas Zagorja u Sv. Križu Začretju. To je stari meteorološki običaj koji se nastavio. Kad završi Prvi glas, vraćaju nam se iznadprosječno topli, sunčani i suhi dani – najavio je Vakula.

'Razlog suše leži u tome što nije bilo kiše. Naime, svi relevantni meteorološki pokazatelji upućuju na to da, kad duže vrijeme ne padne dovoljna količina kiše, onda bude suša. I upravo se to dogodilo posljednjih mjeseci u Zagorju“

SATIRENEWS Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

jesteimeimendanitjednaliznali?

Vakula objasnio promjenu vremena: 'Prekid višemjesečne suše je samo privremen, a do njega je po tradiciji došlo samo sada dok traje Festival

Vakula: 'To je stari meteorološki običaj koji se nastavio. Kad završi Prvi glas, vraćaju nam iznadprosječnosetopli,sunčanii suhi dani'

MARIJAMISEBISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati 11:00Subota:i18:00 7:30,blagdanom:Nedjeljomsatii9:00,11:00,16:00sati

muNipperušima…dazrnozakakaovcacivilizacijeprocjenjujuihranekojomkoristiliMaye…daputatrepnemoprosjeku,oko4,200,000godišnje?sudrevniAzteciizrnakakaovcasukaovalutusuplaćalisve,oddoopremepačakradnika?Povjesničaridasudrevneza100zrnaprodavalizeca,200puricu,zajednojajeilirajčicu.sezecsnajdužimnasvetuzoveseGeronimoidasuušiduge79cm?

KOLOVOZ UTORAK, 23.08. Ruža Limska; Filip Benicije SRIJEDA, 24.08. Sv. Bartol apostol; Bariša ČETVRTAK, 25.08. Ljudevit kralj; Patricije PETAK, 26.08. Rufin; Zefirin SUBOTA, 27.08. Monika; Honorat; Časlav NEDJELJA, 28.08. 22. KROZ GOD. Augustin; Tin; Gustav PONEDJELJAK, 29.08. Glavosijek Ivana Krstitelja Sretan imendan, Monika! Ime Monika izvedeno je od grčke riječi manake, odnosno latinske moneo i znači 'redovnica ili savjetnica'. U Hrvatskoj je ime relativno često i danas u zemlji živi više od 7000 tih imenjakinja. Najviše Monika živi u Zagrebu, Osijeku i Slavonskom Brodu, a ime je posebno popularno bile između 1991. i 1997. godine. Značenje imena Monika objašnjava i numerologija, prema kojoj se radi o osobama blage, nježne i miroljubive prirode. signal.print.zabokprint

…da u

Prvi glas Zagorja u Sv. Križu Začretju'

Nakon višemjesečne

suše i toplinskih valova, mnoge Zagorce iznenadila je kiša i osvježenje autobusni kolodvor u zaboku