Izvrsni koncerti oduševili su posjetitelje koji su u 4 dana preplavili Krapinske Toplice; Severina očekivano briljirala
Butković: 'Pruga od Zaboka do Krapine bit će gotova u rujnu, vlakovi će voziti 80 km/h' KZŽ prva u Hrvatskoj po subvencijama za obrtnike!
NEVJEROJATNA
SLUČAJNOST Šef Upravnog vijeća Petar Vrančić: 'Mnogi noviteti efikasnije će rješavati zdravstvene probleme pacijenata'
Rode donijele sreću obitelji Potočki iz Andraševca: 'Stigle su u noći kad je supruga rodila. Kao da su nam donijele bebu u obitelj'
Ministar Oleg Butković obišao je radove na važnim gradilištima u Krapinsko – zagorskoj županiji
'Pruga od Zaboka do Krapine bit će puštena u promet u rujnu, vlakovi će voziti 80 km/h'
Na raspolaganju su nam velika sredstva iz EU fondova za ulaganja u prometnu infrastrukturu. Budući da smo završili ulaganja u autoceste, cestovni, zračni i pomorski promet, ulaganja će biti koncentrirana na željeznicu i do 2030. godine više milijardi eura uložit će se u željezničku infrastrukturu, najavio je ministar
Jelena Klanjčić KRAPINA
Potpredsjednik Vlade, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je prošlog tjedna kako će pruga Zabok – Krapina u promet biti puštena početkom rujna. Ministar je obišao radove na pruzi Zabok – Krapina, u društvu predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića i gradonačelnika Grada Krapine Zorana Gregurovića. Tom je prilikom najavljeno kako će radovi na rekonstrukciji ove dionice pruge, izuzetno značajne za Krapinsko –zagorsku županiju, biti gotovi do 31. kolovoza.
Obnova pruge
Promet na navedenoj pruzi zbog njene dotrajalosti prvo je lani smanjen s 40 km/h na 20 km/h, a potom je u potpunosti obustavljen. Nakon što su osigurana sredstva, radovi su ugovoreni lani u srpnju. – Radovi su sada u završnoj fazi te ćemo prugu pustiti u promet u rujnu. Obnovili smo i sve prijelaze preko pruge u smislu popločenja – rekao je predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić. Naglasio je i kako se osim ove velike investicije radi i modernizacija 17 pružnih prijelaza na području Krapinsko – zagorske županije. Osim same pruge, uredit će se i zgrada kolodvora u Krapini, a ovih dana pokrenut će se i natječaj za obnovu i uređenje kolodvorske zgrade u Đurmancu, obzirom da će i pruga prema Đurmancu u rekonstrukciju.
Ulaganja u pruge
Radovi na rekonstrukciji pruge Zabok – Krapina, dugačke 16 kilometara, vrijedni su 16 milijuna eura. – Sada će se na novu prugu Zabok – Zaprešić nadovezivati ovi vlakovi i time će se skratiti vrijeme putovanja ljudima. Pruga se pušta u promet u rujnu, a uskoro kreće i obnova zgrade kolodvora – rekao je ministar Butković. Najavio je ujedno i kako HŽ Infrastruktura priprema natječaj za ugovara-
Gregurović: 'Važno je i da s HŽ Putničkim prijevozom uskladimo vozni red, kako bi se on prilagodio putnicima, školarcima, radnicima, da se poveća broj putnika i da ova pruga prodiše'
nje projektne dokumentacije za rekonstrukciju Kumrovečke pruge. - Na raspolaganju su nam velika sredstva iz EU fondova za ulaganja u prometnu infrastrukturu. Budući da smo završili ulaganja u autoceste, cestovni, zračni i pomorski promet, ulaganja će biti koncentrirana na željeznicu i do 2030. godine više milijardi eura uložit će se u željezničku infrastrukturu. Europski fondovi financiraju samo osnovne pravce, a što se tiče regionalnih i lokalnih željezničkih pravaca, potpisali smo ugovor s Europskom investicijskom bankom u iznosu od 900 milijuna eura i ta
Radovi na rekonstrukciji pruge ZabokKrapina, dugačke 16 kilometara, vrijedni su 16 milijuna eura
sredstva utrošit će se na oko 500 kilometara regionalnih i lokalnih pruga – najavio je ministar Oleg Butković.
Vozni red
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović zahvalio je HŽ Infrastruk-
turi i ministarstvu na ovim ulaganjima. – Rekonstrukcija ove pruge skratit će putovanje prema Zagrebu i onda neće biti potrebe da se prema Zagrebu toliko ide automobilima. Važno je sad i da s HŽ Putničkim prijevozom uskladimo vozni red, kako bi se on prilagodio putni- cima, školarcima, radnicima, da se poveća broj putnika i da ova pruga prodiše – rekao je Gregurović.
Obiđeni su i radovi na dionici brze ceste Zabok - Krapina, koja će rasteretiti gusto naseljene dijelove grada
Spojna cesta Zabok - Krapina Nakon obilaska radova na rekonstrukciji pruge Zabok – Krapina, koji su u završnoj fazi, ministar je obišao i radove na posljednjoj dionici državne ceste D1 Zabok – Krapina. - Ukupna dionica s prethodne dvije koje smo završili je 13,7 km, a ova zadnja preostala je nešto manja od 2,4 km. Vrijednost radova je 7,7 milijuna eura i trebaju biti gotovi do studenog ove godine. Teku prema dinamičkom planu. Čestitam izvođaču što usprkos vrućinama radova obavlja nesmetanom dinamikom – rekao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Dodao je
i kako je ovo samo jedna u nizu investicija koje Hrvatske ceste rade i pripremaju na području KZŽ. Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović rekao je kako će ova brza cesta značajno olakšati prometovanje prema Zaboku i Zagrebu. – Rasteretit će promet kroz gusto naseljene dijelove, a važno je i da se nastavilo s projektiranjem četvrte faze ceste, koja je proći kroz gospodarsku zonu – rekao je Gregurović. Ministar Butković rekao je kako obnova svih državnih cesta u Krapinsko – zagorskoj županiji, a sukladno potrebama, ide dobro. – Raspisan je natječaj za završetak brze ceste prema Mariji Bistrici vrijedne 52 milijuna eura. Nastojimo na svim poljima riješiti infrastrukturu, tako i kroz obnovu državnih cesta, kako ovdje, tako u cijeloj Hrvatskoj – rekao je ministar.
Radovi na pruzi su u završnoj fazi. Obnovljeni su i svi prijelazi preko pruge u smislu popločenja
Pruga će biti puštena u promet u rujnu
Vrijednost
OB Zabok ima novo Upravno vijeće koje je prošlog tjedna odmah imenovalo v.d. ravnatelja. O planovima za budućnost zagorske bolnice razgovarali s novim predsjednikom Upravnog vijeća
Petar Vrančić: 'Mnogi noviteti efikasnije će rješavati zdravstvene probleme pacijenata'
kakvi su u OB Zabok, kaže Vrančić
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske nedavno imenovala novog predsjednika i članove Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, proteklog je tjedna novo Vijeće održalo svoju prvu sjednicu na kojoj su imenovali i v.d. ravnatelja bolnice. Podsjetimo, novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti osnivačka prava općih bolnica s početkom ove godine prenesena su sa županija na državu. Stoga je Vlada razriješila dosadašnje članove upravnih vijeća općih bolnica te imenovala nove. Kad je u pitanju Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, Upravno vijeće OB Zabok prema Statutu ima sveukupno sedam članova, a Vlada je imenovala većinu, točnije njih četvero. Jednog člana imenuje Radničko, a drugog Stručno vijeće bolnice, dok sedmog člana imenuje Krapinsko – zagorska županija. Vlada je tako za predsjednika Upravnog vijeća ispred Republike Hrvatske imenovala Petra Vrančića, a za članove Nikšu Anticu, Mladena Gregurovića i Miroslava Kopjara. Ranije je Radničko vijeće bolnice imenovalo Damira Srebačića, a Stručno vijeće dr. Sinišu Roginića, dok Krapinsko –zagorska županija još uvijek nije imenovala svojeg predstavnika. Prva sjednica
Nakon prve sjednice novog bolničkog vodstva razgovarali smo s predsjednikom Vrančićem koji nam je objasnio zašto je prva sjednica održana samo tjedan dana nakon imenovanja i zašto je na njoj odmah imenovan i v.d. ravnatelj. - Tako nam nalaže zakon. Nakon imenovanja članova Upravnog vijeća imali smo zakonski rok od 8 dana da održimo prvu sjednicu. Također, imali smo zakonsku obvezu imenovati v.d. ravnatelja i to smo učinili. Za v.d. ravnatelja imenovali smo dosadašnjeg ravnatelja Tihomira Vančinu, a sada, sukladno Statutu Opće bolnice Zabok i bolnici hrvatskih veterana, moramo u roku 30 dana raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja, što ćemo također učiniti – pojasnio nam je Vrančić i dodao kako će Vančina obnašati dužnost v.d. ravnatelja sve do imenovanja novog ravnatelja. - Meni kao predsjedniku Upravnog vijeća te svim članovima Upravnog vijeća, jedini je cilj daljnji razvoj i modernizacija naše bolnice te podizanje kvalitete usluga koje bolnica pruža svojim pacijentima, što osim opreme, podrazumijeva i kvalitetne stručne kadrove. Svi zajedno radit ćemo u tom smjeru, ali zakonske i statutarne odredbe moramo poštovati i zbog toga smo održali sjednicu, imenovali v.d. ravnatelja i zbog toga ćemo u roku 30 dana raspisati
"Vjerujem da je ovaj postupak promjene upravljanja dobar za našu bolnicu, jer će proširiti mogućnosti ne samo suradnje između svih sudionika u procesu upravljanja, pri tome mislim na suradnju s Krapinskozagorskom županijom, već će i bolnici donijeti dodatnu perspektivu kroz reformu zdravstva koju provodi Vlada RH i Ministarstvo zdravstva"
natječaj za izbor ravnatelja. I opet ponavljam, na to nas obvezuju zakon i Statut, a naš fokus je isključivo na podizanju kvalitete usluga za naše pacijente – rekao nam je Vrančić i naglasio da mu je izuzetno važno da su odnos prema radu, pacijentima, ali i odnosi među zaposlenicima na visokoj razini vođeni profesionalizmom, ljubaznosti i moralnosti.
'Više mogućnosti'
Svjestan je, kaže, kako njegova nova funkcija predsjednika Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok nosi brojne obaveze i izazove, budući da je Upravno vijeće zaduženo za donošenje programa rada i razvoja, nadziranje njegovog izvršenja, donošenje financijskog plana i plana nabave, analizu financijskog, organizacijskog i kadrovskog poslovanja te za sve ostale poslove vezane uz pravilno funkcioniranje bolnice. Zbog tako velike odgovornosti Vrančić stoga smatra da je dobro da je država preuzela upravljanje općim bolnicama. - Vjerujem da je ovaj postupak promjene upravljanja dobar za našu bolnicu, jer će proširiti mogućnosti ne samo suradnje između svih sudionika u procesu upravljanja, pri tome mislim na suradnju s Krapinskom-zagorskom županijom, već će i bolnici donijeti dodatnu perspektivu kroz reformu zdravstva koju provodi Vlada RH i Ministarstvo zdravstva. Nacionalna razina nam donosi puno više mogućnosti
i prava, ali i obveza u smislu kontrole i financijske stabilnosti u budućnosti. Htio bih napomenuti da kao predsjednik Upravnog vijeća očekujem punu suradnju svih članova Upravnog vijeća i ravnatelja, te se veselim suradnji s Krapinsko - zagorskom županijom, županom i ostalim čelnicima i jedinicama lokalne samouprave, kojima se i ovim putem zahvaljujem na svemu što su dosada učinili za bolnicu, te očekujem kroz partnerski odnos u budućnosti daljnje unapređenje pružanja kvalitete zdravstvene skrbi u bolnici – rekao nam je Petar Vrančić.
Provođenje reforme
Kako najavljuje, jedan od glavnih ciljeva Upravnog vijeća u OB Zabok bit će maksimalna prilagodba ciljeva nove reforme hrvatskog zdravstvenog sustava uvjetima kakvi su u OB Zabok. No što to točno znači? - Znači da je Vlada Republike Hrvatske donijela planove za ostvarivanje ciljeva reforme, za čije provođenje je zaduženo Ministarstvo zdravstva. Imenovanjem svojih predstavnika u Upravnom vijeću, dodatno će se osnažiti kapacitet bolnice i dati dodatni zamašnjak kako bismo ne samo podigli razinu kvalitete zdravstvenih usluga na još jedan viši nivo, nego i
proširili mogućnosti djelovanja uz pomoć instrumenata koje je pripremilo Ministarstvo zdravstva kroz reformu, a sve u cilju maksimizacije razine zadovoljstva pacijenata i zaposlenika te općenito podizanja imidža naše bolnice. U doglednoj budućnosti planiramo osnivanje regionalnih centara izvrsnosti, od kojih mogu kao jedan primjer istaknuti ginekologiju i porodništvo, ali i ostale djelatnosti. Izražavam osobito zadovoljstvo što je bolnica akreditirana po međunarodnom standardu kvalitete AACI kojim je omogućeno bolnici da, poštujući standarde, prilagodi procese vlastitim praksama i potrebama svoje zajednice. Time se osigurava usklađenost i promiče okružje izvrsnosti kao rezultat kontinuiranog praćenja, mjerenja, analize, i korektivnih mjera kako bi se ostvarili planirani rezultati i poticalo zadovoljstvo korisnika –stručno nam je pojasnio Vrančić. Glavni cilj Tijekom našeg razgovora Vrančić nam je poprilično detaljno pobrojao sve nacionalne strateške okvire i programe koji imaju za cilj značajno smanjenje incidencije i smrtnosti od raka i ostalih bolesti u Hrvatskoj do 2030. godine i ostavio dojam da se, barem u te-
orijskom znanju, vrlo dobro i studiozno pripremio za svoju novu funkciju. Što bi svi ti programi konkretno trebali značiti za Zagorce i ostale pacijente OB Zabok, te koji su prvi zadaci novog vodstva, bila su pitanja koja su se sama po sebi nametnula. - Laički pojašnjeno, glavni cilj nam je da pacijent bude u središtu i od tuda sve kreće. Jako važan segment je i financijska disciplina rada zdravstvenog sustava jer ako bolnica veliku većinu sredstava potroši samo na plaće zaposlenika, nemoguće je govoriti o daljnjem napretku. Naš zadatak će biti konsolidiranje financija kako bi minimizirali potrebe za godišnjim financijskim sanacijama koje su dugogodišnja praksa. Uvjereni smo da će suradnja i novi okvir funkcioniranja naše zagorske bolnice donijeti mnogo noviteta koji će još efikasnije rješavati zdravstvene probleme svih pacijenata s jedne strane, a privlačiti nove kvalitetne kadrove s druge strane. Krenuli smo odmah ozbiljno, odradili smo već i prve sastanke i kontakte s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i njegovim suradnicima, sastanci su prošli odlično, te smo dobili ministrovu punu podršku – otkrio nam je Vrančić zahvalivši se Vladi i premijeru na povjerenju koje su mu ukazali.
Jedan od glavnih ciljeva Upravnog vijeća bit će maksimalna prilagodba ciljeva nove reforme zdravstva uvjetima
Ivan Kovačić ZABOK
Petar Vrančić novi je predsjednik Upravnog vijeća OB Zabok
Krapinsko – zagorska županija je dodijelila ugovore za 40 korisnika koji su ostvarili pravo na županijsku potporu za tradicijske obrte, ukupne vrijednosti 43.573 eura
Kolar: 'Za tradicijske i umjetničke obrte PDV bi trebao biti 0 ili 5%'
KZŽ je u periodu od 2012. do 2024. godine odobrila ukupno 270.204,57 eura potpora za tradicijske i umjetničke obrte
UObrtničkoj komori Krapinsko – zagorske dodijeljeni su ugovori za korisnika koji su ostvarili pravo na županijsku potporu za tradicijske obrte, ukupne vrijednosti 43.573 eura. Prvotno je bilo osigurano 35.000 eura u županijskom proračunu za tu namjenu, no zbog interesa obrtnika župan Željko Kolar donio je odluku o većem iznosu, 43.573 eura, što je za 66% više u odnosu na odobreni iznos potpore u prošloj godini. KZŽ je u periodu od 2012. do 2024. godine odobrila ukupno 270.204,57 eura potpora za tradicijske i umjetničke obrte. Mnogima prijeti izumiranje
Županijska pročelnica Sanja Mihovlić istaknula je da Županija podupire obrtništvo s jasnom vizijom, a posebno sufinancira specifične vrste obrta kao što su tradicijski i umjetnički obrti. - Suočeni sa smanjenjem tržišta i konkurencijom jeftine industrijske proizvodnje mnogima od tih obrta prijeti izumiranje, iako iz njih izlaze naši najbolji i najuspješniji proizvodi i usluge, ali i zbog kulturnog nasljeđa iznimo je važno sačuvati te obrte – rekla je Mihovilić. Dodala je da su potpore odobrene za kupnu strojeva, opreme, alata, poboljšanje uvjeta rada radionica, izlaganje na sajmovima, izradu promidžbenog materijala, stručno osposobljavanje te ishođenje uvjerenja o stjecanju statusa tradicijskog/ umjetničkog obrta Hrvatske obrtničke komore. Potpore su ove godine odobrene za sljedeće djelatnosti: šivanje po mjeri, krojači, medičari, licitari, dimnjačari, postolari, izrada drvenih igračaka, izrada nakita, keramičari, izrada proizvoda od kože, izrada voštanih ukrasa.
Zahvala
Župan Željko Kolar zahvalio je obrtnicima što se bave umjetničkim i tradicijskim zanimanjima. - Kažu da danas sve možete kupiti u nekom velikom centru. To i jest i nije istina. Neke stvari koje vi proi-
Osrečak: 'Ovo su djelatnosti koje će izumrijeti u kratkom vremenu i neće dugo opstati, ali uz pomoć potpore Županije, održavaju se još neki obrti koji bi sigurno bili zatvoreni'
zvodite možete kupiti u trgovačkim centrima, ali nemjerljiva je kvaliteta robe koju vi proizvodite. Mi smo postali potrošačko društvo i sve najgore od onoga što imaju zapadne razvijene europske zemlje smo mi naravno preuzeli, iako nam je kupovna moć manja. Da imamo tako veliku kupovnu moć, onda biste upravo vi došli do izražaja, jer kada ljudi imaju veći iznos novca na raspolaganju, onda idu na kvalitetu i to je nešto na čemu ćemo mi morati poraditi sljedećih godina u Hrvatskoj. Zatim, PDV ne može biti isti na sve vrste proizvoda i zanimanja, a za tradicijske obrte i umjetničke bi trebao biti 0 ili 5 posto. S tom inicijativom smo mi kao KZŽ već išli prema resornom ministarstvu, ali nismo dočekani s otvorenim vratima. No, mi ćemo tu inicijativu ponoviti, uz potporu Obrtničke komore KZŽ i Hrvatske – rekao je Kolar. Župan je pozvao obrtnike da više prate web stranicu Krapisnko – zagorske žu-
Kučiš: 'Tradicijski i umjetnički obrti su bogatstvo, a u našoj su županiji posebno razvijeni'
panije. – Imamo kroz mjere još nekih natječaja na koje bi se vi mogli javiti i povući još bespovratnih sredstava. Ne vidim vas puno na tim natječajima, a nema razloga da se ne javite. Ima tu nekih poznatih lica kojima se već godina družim na sajmo-
Kolar: 'Samo vaše znanje i upornost i podrška čitave obitelji je razlog zašto ste danas ovdje, jer to što radite morate neizmjerno voljeti da bi se time bavili'
vima i manifestacijama, ali neki koji bi mogli biti s nama, nisu bili ni jednom. Pratite te pozive, pridružite se, jer će vam se otvoriti nova tržišta –poručio je župan. - Samo vaše znanje i upornost i pdorška čitave obitelji je razlog zašto ste danas ovdje, jer to što radite morate neizmjerno voljeti da bi se time bavili. Stoga vam hvala na tome, želim da i dalje ustrajete u tome, a mi ćemo vam kroz naše mjere pomoći u okvirima koje si možemo priuštiti. Ovaj natječaj ćemo nešto promijeniti, jer smo vidjeli da može biti bolji. Nacrt ćemo staviti u javno savjetovanje mjesec dana,
poslat ćemo vam doma obavijest da je u tijeku, molim da pročitate i date svoje prijedloge, primjedbe i sugestije kako bi natječaj bio što bolji. Budite nam partner u tom projektu da svi iz njega izvučemo maksimum –pozvao je župan Kolar.
Bogatstvo
Nenad Kučiš, predsjednik Obrtničke komore KZŽ istaknuo je da su tradicijski i umjetnički obrti bogatstvo, a u našoj su županiji posebno razvijeni. - Pazimo na to da ostanemo na tom velikom broju. Županija vas podupire svake godine financijski, ma-
lo koja županija tako prati svoje tradicijske obrte. Zagorje je po tome uvijek jako i nadamo se da će tako i ostati. Prijavite se i na ovogodišnji Gospodarski zbor – pozvao je obrtnike Kučiš. U ime dobitnika potpora zahvalio je Veljko Osrečak. – Ovo su djelatnosti koje će izumrijeti u kratkom vremenu i neće dugo opstati, ali uz pomoć potpore Županije, održavaju se još neki obrti koji bi sigurno bili zatvoreni. Već 28 godina imamo obrt, puno nam znači ovakva pomoć i kada se na organiziranim sajmovima mogu plasirati naši proizvodi –rekao je Osrečak.
Sabina Pušec KRAPINA
Dobitnici županijskih potpora
Veljko Osrečak
Nenad Kučiš
Željko Kolar
Posjetili smo posljednjeg zagorskog lončara Božeka Androića u Peršavesi, jednog od dobitnika županijskih potpora za tradicijske i umjetničke obrte
'Prvo kolo sam izradio sam, od poklopca šparheta s rupom i s motorom od miješalice'
Znao sam imati radionice za školsku djecu, jako ih to interesira. No, mladih kandidata za taj posao nema, nitko nije zainteresiran da bi se priučio, kaže majstor
PERŠAVES
Tradicijski i umjetnički obrti polako izumiru, na žalost. Dobar primjer za to je i lončarstvo. Iako je nekada u Zagorju lončara bilo više, danas se još samo 60 – godišnji Božek Androić iz Peršavesi može pohvaliti da je se bavi tim obrtom. 'Počeo sasvim slučajno' Androić je jedan od dobitnika potpora Krapinsko – zagorske županije, a obrt ima registriran 10 godina, iako se lončarstvom počeo baviti već ranije, i to posve slučajno, kada je radio na drugom poslu kod lončara. – Jednom sam sjeo za lončarsko kolo i pokušao napraviti teglinček. Ispalo je dobro i majstor Tomo me za kolom i ostavio – prisjeća se Božek. Radio je na raznim poslovima, po struci je tokar, no u lončarstvo se zaljubio, pa otvorio i obrt. Najviše izrađuje uporabne predmete, poput zdjela za pečenje, posuda za meso, voće, čaše, pehare i slično. Stranci najviše kupuju – U današnje vrijeme se puno više prodaju proizvodi koji imaju neku namjenu, koji se koriste. Suveniri se teže prodaju jer ih ima na svakom koraku, konkurencija je prevelika – kaže Androić, koji najviše prodaje po sajmovima svoje radove, i to po vrlo pristupačnim cijenama. - Kad sam bio na zadnjem sajmu u Istri, domaći su rekli, pa to vam je jako jeftino, kod nas je triput skuplje. Znam, ali to su moje proizvođačke cijene. Meni se ne isplati ići u Istru da stavim ogromne cijene pa da mi ne kupite. To je moja cijena, ja se tu nalazim s tim svim, a ako je nekome jeftino, bolje za njega, prije će kupiti. Ne idem u Istru da prodam tri komada, ne isplati mi se. Bolje da se ti meni di-
'Kad sam bio na zadnjem sajmu u Istri, domaći su rekli, pa to vam je jako jeftino, kod nas je triput skuplje. No, to su moje cijene, ako je nekome jeftino, bolje za njega, prije će kupiti. Ne idem u Istru da prodam tri komada, ne isplati mi se. Bolje da se ti meni diviš kako je to jeftino, pa da ja prodam'
viš kako je to jeftino, pa da ja prodam, nego da ne kupiš i da vozim natrag, a kakve sam sreće, putem i razlupam – našalio se Božek, koji prodaje na sjamovima diljem Hrvatske, u Austriji, Sloveniji, surađuje i s muzejima, a najviše prodaja ide na moru. – Stranci najviše kupuju, naši ljudi baš i nemaju novca – dodaje.
'Nije baš jednostavno' Trajanje izradi ovisi o zahtjevnosti predmeta kojeg izrađuje. - Za osam sati, napraviti mogu otprilike 50 pehara te 200 do 250 čaša. Pehare onda treba još ručkati i ukrašavati idućeg dana. Dakle, nakon oblikovanja, predmet se mora stvrdnuti
'Lijep je to posao, smiruje, to je terapija'
da bi ga se ukrasilo ili ispisalo. Onda se ostavi na sušenju, očiste se rubovi oštri, pa se briše sa spužvisom ili šmirgla, i onda ide na prvo pečenje na 850 do 900 stupnjeva, pa zatim na glaziranje. Potom slijedi drugo pečenje na 1000 stupnjeva. Nije baš jednostavno – priča Androić. Počeo je na kolu koje je izradio sam. – Imao sam poklopac od šparheta s rupom, tokar mi je napravio ploču i prijenos, stavio sam motor od miješalice i kolo je imalo samo jednu brzinu, pa sam morao biti jako vješt u poslu jer nije bilo mogućnosti da smanjujem i pojačavam brzinu. Sada kada su nova, prava kola, to je pjesma, radiš kako hoćeš – kaže majstor Božek. Kandidata za posao nema
Potpora Županije, a i države puno znači, kaže. - Svaka pomoć jako puno znači, ta sredstva se utroše namjenski. Za jednu novu peć od 40000 kuna, treba ti 5,6 godina da skupiš te čiste novce. Ja imam jednu peć od 300 l – priča. Drago mu je što je slučajno ušao u svijet lončarstva. – Lijep je to posao, smiruje, to je terapija. Znao sam imati radionice za školsku djecu, jako ih to interesira. No, mladih kandidata za taj posao nema, nitko nije zainteresiran da bi se priučio. Danas sam u našoj županiji preostao još samo ja – kaže lončar Androić.
'U današnje vrijeme se puno više prodaju proizvodi koji imaju neku namjenu, koji se koriste. Suveniri se teže prodaju jer ih ima na svakom koraku, konkurencija je prevelika'
Sabina Pušec
Sezona godišnjih odmora u punom je jeku, što donosi i povećani broj vozila na našim cestama
Policija uputila upozorenja vozačima koji autima ili motorima idu na more
Budući da većina na godišnje odmore putuje autocestama, iz PU krapinsko – zagorske dali su dodatna upozorenja i savjete za vožnju autocestama
Sezona godišnjih odmora u punom je jeku, a tijekom njih velik broj građana odlazi na more, najčešće osobnim automobilom ili, u manjem broju, motociklom. Stoga je Policijska uprava krapinsko – zagorska uputila apel vozačima da se pridržavaju prometnih propisa te su, uz nekoliko upozorenja, podijelili i konkretne savjete kako da vozači svoje putovanje učine što sigurnijim. U prvom redu, skrenuli su pažnju na potrebu da se, osim vozila, za putovanje pripreme i sami vozači. "Prije polaska na godišnji odmor provjerite ispravnost vozila. Dakle, provjerite ispravnost signalizacije, razinu ulja u motoru, stanje guma i tlak u njima, količinu tekućine u rashladnom sustavu, količinu tekućine za pranje stakala, stanje metlica brisača, posjedovanje odgovarajuće opreme i drugo. Prije putovanja pravovremeno se informirajte o vremenskim prilikama i stanju na cestama. Na putovanje krenite odmorni, odnosno izbjegavajte polazak na putovanje nakon završetka radnog vremena i, ukoliko je to moguće, izbjegavajte polazak na putovanje u vrijeme najvećih prometnih gužvi, odnosno, petak poslijepodne, subotu ujutro i nedjelju poslijepodne", savjetuje PU krapinsko – zagorska.
Zakonske obveze
Nadalje, policija podsjeća vozače da moraju poštovati i izvršavati zakonske obveze i dužnosti. "Ne konzumirajte alkoholna pića prije i za vrijeme vožnje. Koristite sigurnosni pojas na svim sjedalima u vozilu. Pobrinite se za adekvatan smještaj djece u vozilu. Brzinu kretanja vozila prilagodite stanju i uvjetima na cesti, a naročito budite oprezni kod pojave prve kiše nakon dužeg sunčanog razdoblja jer cesta postaje skliska i produžava se zaustavni put. Poštujte ograničenja brzine kretanja, zakonska ili ona postavljenim prometnim znakom. Ne koristite mobitel tijekom vožnje, a ukoliko je to neophodno potrebno, koristite ga isključivo uz pomoć uređaja koji omogućuju njegovo korištenje bez upotrebe ruku i u svakoj situacije se pridržavajte naredbi policijskih službenika", apeliraju iz policije.
Na autocestama
Budući da većina građana na godišnje odmore putuje autocestama, iz PU krapinsko – zagorske dali su dodatna, posebna upozorenja i savjete za vožnju autocestama. "Poštujte ograničenja zadana promjenjivom prometnom signalizacijom prilikom vožnje autocestama. Prilikom vožnje autocestom, krećite se krajnjom desnom prometnom trakom, a lijevu koristite samo za pretjecanje. Na autocesti ne zaustavljajte niti parkirajte motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene. Prilikom vožnje autocestom ne pre-
ge sudionike u prometu. Prilikom vožnje u koloni držite dovoljan razmak između vozila i, bez obzira na žurbu, ne ulazite u rizična pretjecanja. U slučaju umora, bez obzira na
gu i pravilno je zategnite. Uz zaštitnu kacigu, koristite i drugu zaštitnu opremu, jaknu, hlače, štitnike, čizme i rukavice. Zbog ionako manje, a samim time i teže uočljive siluete na
alkohola ili droga. Prilikom vožnje u skupini, vozite u slijedu jedan iza drugoga. Vozite sredinom prometnog traka, a ne uz središnji dio kolnika. Iznimka je samo situacija kre-
tanja kolnikom koji ima samo po
ru, gdje se motocikli ili moped tada treba kretati što bliže desnom rubu nog povećanja prometa na cestama i stvaranja prometnih gužvi, pozivaju sve sudionike u prometu na poštivanje prometnih propisa te međusobno tolerantno ponašanje i strpljenje, kako bi ovo razdoblje proteklo sa što manje stradalih na prometnicama.
Ivan Kovačić ZABOK
Prema istraživanju portala Zupan.hr, KZŽ zauzela prvo mjesto na ljestvici, što se tiče subvencija obrtnicima
KZŽ prva u RH po subvencijama za obrtnike, druga po subvencijama za poljoprivrednike
HRVATSKO ZAGORJE - Prema istraživanju koje je proveo portal Zupan.hr, Krapinsko – zagorska županija na prvom je mjestu u Hrvatskoj po visini subvencije obrtnicima te je zauzela visoko drugo mjesto kad su u pitanju subvencije poljoprivrednicima. Na nacionalnoj ljestvici koja prikazuje subvencije obrtnicima po stanovniku u 2022. godini u županijama prema podacima Ministarstva financija, KZŽ zauzima prvo mjesto sa 31,38 kuna subvencija obrtnicima po glavi stanovnika. Na nacionalnoj ljestvici koja prikazuje udio izdvajanja za subvencije obrtnicima u proračunu za 2022. godinu, KZŽ zauzima prvo mjesto sa 0,35% udjela izdvajanja za subvencije obrtnicima u 2022. godini. Župan Željko Kolar zahvalio je obrtnicima na svemu što čine za razvoj gospodarstva i time i za realizaciju brojnih županijskih projekata kroz prihod od poreza na dohodak. - Naši programi bespovratnih potpora namijenjeni su malim i srednjim obrtnicima i poduzetnicima, a svrha im je poduprijeti i potaknuti njihov rast i razvoj. Među brojnim aktivnostima planiranima u 2024. godini posebno izdvajam nastavak promocije obrtničkih zanimanja, sufinanciranja kamata obrtni-
cima i pravnim osobama, davanje potpora tradicijskim i umjetničkim obrtnika te stipendiranje deficitarnih zanimanja. Samo smo ove godine dodijelili 124 nove deficitarne učeničke stipendije te sada imamo ukupno 313 učenika stipendista, polaznika nekih od deficitarnih programa – istaknuo je župan Kolar te dodatno istaknuo odličnu suradnju Krapinsko-zagorske županije i Obrtničke-komore Krapinsko-zagorske županije. U obrtnom registru Ministarstva gospodarstva nalazi se čak 3.133 obrta u radu na području Krapinsko-zagorske županije. Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije je prošle godine obilježila 30 godina rada te je tom prilikom istaknuto kako je broj obrtnika i zaposlenih u obrtima, odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja čak 6.658. Na nacionalnoj ljestvici koja prikazuje subvencije poljoprivrednicima po stanovniku u županijama u 2022. godini prema podacima Ministarstva financija, Krapinsko-zagorska županija zauzima drugo mjesto sa 62,24 kune subvencija poljoprivrednicima po glavi stanovnika. Na nacionalnoj ljestvici koja prikazuje udio izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima u proračunu za 2022. godinu, Krapinsko-zagorska
'Naši programi bespovratnih potpora namijenjeni su malim i srednjim obrtnicima i poduzetnicima, a svrha im je poduprijeti i potaknuti njihov rast i razvoj'
županija zauzima drugo mjesto za 0,69% izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima iz proračuna u 2022. godini. Vezano za temu poljoprivrednih subvencija, župan Kolar je istaknuo da Krapinsko-zagorska županija u svom proračunu svake godine povećava udio za potpore poljoprivredi, u pravilu za 10%, te da su u 2023. godini ulaganja u poljoprivredu iznosila 608 tisuća eura, dok je za ovu godinu ukupno planirano 650 tisuća eura. (zl)
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odabralo je projekte gradova i općina za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda
U Zagorje stiže više od
HRVATSKO ZAGORJE - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odabralo je projekte gradova i općina za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koji će se sufinancirati u ovoj godini. Odobrena su ukupno 352 projekta, među njima i 26 zagorskih gradova i općina, u ukupnom iznosu 807.800 eura. Najvišu svotu, po 40.700 eu-
ra, dobivaju Općina Petrovsko za održavanje postojećih nerazvstanih cesta, Grad Pregrada za modernizaciju nerazvrstanih cesta, Općina Kumrovec a za modernizaciju nerazvrstanih cesta, Općina Radoboj za rekonstrukciju nerazvrstane ceste NC – RC2411, Općina Mače za izgradnju pješačke staze i oborinske odvodnje uz ŽC2168 u naselju Mali Bukovec, Općina Hrašćina za sanaciju nerazvrstane ce-
265.660 EURA ZA EDUKATIVE, SPORTSKE I KULTURNE AKTIVNOSTI
Ministarstvo demografije i useljeništva objavilo je Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece od 1. do 4. razreda osnovne škole. Ukupana sredstava za tu namjenu iznose 4 milijuna 892 tisuće eura. Sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave, a podijeljena su u tri grupe ovisno o broju djece uključene u programe. U Krapinsko-zagorskoj županiji 11 zagorskih gradova i općina uspješno je prijavilo projekte, ukupne vrijednosti 265.660 eura. Najveći iznos od 35.595 eura ostvario je Grad Krapina za edukativne i kulturne aktivnosti, po 30 tisuća eura odobreno je Klanjcu te općinama Đurmanec i Gornja Stubica, Općina Zlatar Bistrica ostvarila je 26 tisuća eura, Općina Mače 4.800 eura, Grad Zlatar 18.347. Potporu od 28.600 eura dobiva Veliko Trgovišće, Tuhelj 24.500 eura, Oroslavje 20 tisuća i Radoboj 17.804 eura.
ste dionica Trgovišće – Hrašćina – Gornjaki, Općina Sveti Križ Začretje za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Općina Desinić za sanaciju nerazvrstanih cesta, Grad Klanjec za asfaltiranje i modernizaciju nerazvrstanih cesta, Općina Gornja Stubica za uređenje nerazvrstane ceste u naselju Slani Potok i Općina Bedekovčina za sanaciju nerazvrstane ceste. Općina Mihovljan dobit će 40.200 eura za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Općina Veliko Trgovišće dobila je 23.200 eura za rekonstrukciju nerazvrstane ceste Klanječko Turnišće, Općina Budinščina 11.900 eura za modernizaciju javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti, Grad Zlatar 34.000 eura za nabavu komunalne opreme za održavanje mreže nerazvsranih cesta i javnih površina, Općina Đurmanec 38.000 eura za izgradnju potpornog zida uz parkiralište mjesnog groblja u Đurmancu, Općina Marija Bistrica 30.600 eura za izgradnju pješačkih staza uz ŽC 2221, Općina Jesenje 29.900 za rekonstrukciju nerazvrstane ceste i oborinske odvodnje u zaselcima Hercegi – Halužani, Općina Tuhelj 11.800 eura za proširenje javne rasvjete i zamjenu dotrajalih svjetiljki novom led rasvjetom, Općina Novi Golubovec 20.400 eura za asfaltiranje u 2024. godini, Op-
807.000 €
ćina Zlatar Bistrica 9.300 eura za uređenje i asfaltiranje nerazvrstane ceste, Općina Lobor 28.700 eura za sanaciju i modernizaciju nerazvsrtanih cesta Općina Konjščina27.700 eura za sanaciju nerazvrstane ceste Bočaki, Općina
Zagorska Sela 23.500 za uređenje nerazvrstane ceste, Grad Donja Stubica 13.200 eura za sanaciju nerazvrstanih cesta, Općina Kraljevec na Sutli 17.700 eura za rekonstrukciju parkirališta ispod mrtvačnice u Kraljevcu na Sutli. (sp)
Općina Krapinske Toplice svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila svoj dan, prisustvovao joj je i predsjednik RH Zoran Milanović
Milanović: 'EU novac neće dolaziti dugo, zato uzmite svaki euro koji možete'
Nikada se u povijesti naše Općine nije toliko radilo, ulagalo u komunalnu infrastrukturu i modernizaciju i nikad nije bilo toliko realnih i ostvarivih planova, ciljeva i projekata, rekla je načelnica
Općina Krapinske Toplice u četvrtak je svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila svoj Dan i blagdan Marije Magdalene, svoje zaštitnice. Sjednicu je otvorio Božo Ružak, predsjednik Općinskog vijeća, a uzvanici su pogledali kratak promotivni film u kojem su izdvojeni značajniji projekti u proteklih godinu dana. 'Nastavite samo tako'
Načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković rekla je da se Općina ima čime ponositi. - Moram se složiti s onima koji smatraju da nije baš pohvalno da, nakon što smo već dobrano zagazili u 21. stoljeće, mi tek sad rješavamo osnovne infrastrukturne projekte. No, tu smo gdje jesmo - ali tu ne smijemo ostati. Nikada se u povijesti naše Općine nije toliko radilo, nikad se nije toliko ulagalo u komunalnu infrastrukturu i modernizaciju i nikad nije bilo toliko realnih i ostvarivih planova, ciljeva i projekata koje ćemo dostići i realizirati u bliskoj budućnosti, kao što je to sada. Posebno možemo biti ponosni na naš uspjeh u povlačenju sredstava iz europskih i domaćih fondova, ali isto tako i zahvalni na pomoći i podršci koju nam u našem razvoju pruža Krapinsko – zagorska županija – rekla je Jureković. Dodala je da je kritika koju ponekad čuje od svojih političkih oponenata, kada govore da se ne bi toliko puno napravilo u Krapinskim Toplicama da načelnica ne povlači tolika sredstva iz europskih i nacionalnih fondova, njoj najveća pohvala, dodajući da su pred Općinom još veći izazovi i ciljevi. Svojim dolaskom na svečanost, drugu godinu za redom, Općinu je počastio predsjednik RH Zoran Milanović. Govorio je, između ostalog, o novcima iz EU fondova. - Novac koji uzimate iz europskih fondova je prilika sad i vjerojatno ne još dugo. Ne treba biti pretjerano zahvalan nikome na tom novcu, jer to nas ide, to nas pripada. Taj novac neće dolaziti dugo, pa uzmite svaki euro koji možete, jer od toga nećemo postati bogata država. Daj Bože da Krapinske Toplice imaju veće izvorne prihode od 2,8 milijuna eura, što je malo. Svaka općina na moru zahvaljujući svom položaju, ima na ovaj broj stanovnika barem tri ili četiri puta veće izvorne prihode. I to nije pravedno. Jer, ta razlika nije rezultat rada, ulaganja, veće pameti, nego naprosto sreće. Ovdje je potrebna veća požrtvovnost da bi se nešto stvorilo, napravilo i prodalo – rekao je Milanović i vodstvu Općine poručio je da tako nastavi. - Načelnice, nastavite samo tako i EU fondove koristite u njihovom totalitetu, jer to je prilika vremena. Budite uspješni, odlučni, po-
žrtvovni u ostvarenju svojih ciljeva – poručio je predsjednik. Investicije
Prisutnima se obratio i župnik župe Presvetog Trojstva Krapinske Toplice, vlč. Marijan Gradinšćak, a u ime zagorskih gradonačelnika i načelnika čestitao je gradonačelnik Grada Pregrade Marko Vešligaj. Župan Željko Kolar istaknuo je da je kroz Fond solidarnosti ostvaren investicijski ciklus u Specijalnoj bolnici od desetak milijuna eura.Kroz nekoliko dana ćemo otvoriti javni natječaj za cjelovitu obnovu
starog dijela bolnice, investicija je vrijedna 18 milijuna eura. Imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu i pripremili smo sve za izgradnju Centra zdravlja srca i mozga u Kr. Toplicama. Pozivam ponovno Vladu RH da realiziramo taj porjekt kroz Mehanizam za oporavak i otpornost – rekao je Kolar te najavio i drugi investiciju. - To je naš Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama. Kupili smo u Ulici Antuna Augustinčića 11500 kvadrata zemlje, dobili smo na idejno rješenje odobrenje Ministarstva obrazovanja, u izra-
Dan općine bio je prigoda za dodjelu općinskih priznanja. Povelje su primili Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Mladen Antolić i prof.dr.sc. Krešimir Štambuk, dr.med.spec. Općinske plakete primili su: Krapinsko-zagorska županija, Ana Miloš, mag.med.techn., Jasna – Ivanka Sinković, Božica Šturman, Stjepan Latin, Josip Prežigalo, Mladen Šturman, Ivan Čavlek i Đurđica Plečko. Zahvalnice Općine Krapinske Toplice primili su Karolina Hostić, Sanja Zrinski, Eko aleja d.o.o., Mia Pavliša, Društvo Naša djeca Krapinske Toplice, Anamarija Gorički, Dominik Jureković, Tanja Rožić Posilović, Ivan Kramarić i Mirjana Leskovar. Ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Danijel Javorić Barić zahvalio je u ime dobitnika priznanja.
Kolar: U idućih 5 godina očekujem preko 100 milijuna eura investicije u Krapinske Toplice
di smo glavnog projekta i u utorak ćemo predati zahtjev za građevinsku dozvolu. I ta investicija će bi-
ti 18 milijuna eura – rekao je Kolar i najavio i da će se izgraditi trodijelna sportska dvoranu. Do vrijednosti jednodijelne financirat će je ministarstvo, a ostalo KZŽ i Općina. - U idućih 5 godina očekujem preko 100 milijuna eura investicije u Krapinske Toplice – zaljučio je župan. Potpredsjednik Hrvatskog sabora i saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je važnost zajednice. - Važno je u malim sredinama imati društvenu koheziju, dobru strukturu odnosa. To je ključno – poručio je Hajdaš Dončić.
Sabina Pušec KRAPINSKE TOPLICE
Završava
ciklus
županijske
'Podigli smo sigurnost prometa'
Postoji mogućnost da na proljeće krenemo u još jedan investicijski ciklus, očekujemo da će nam država omogućiti povećanje izvornih prihoda, koji su vezani za naknade od registracije automobila i koji se nisu mijenjali od 2003., najavio je župan
SV. KRIŽ ZAČRETJE - Župan Željko Kolar obišao je prošlog tjedna, zajedno s načelnikom Općine Sveti Križ Začretje Markom Kosom i ravnateljem Županijske uprave za ceste KZŽ Stjepanom Sirovcem, 70.000 eura vrijedne radove sanacije županijske ceste 2158 koja preko Donje Pačetine spaja Sveti Križ Začretje i Krapinske Toplice.
Veliki investicijski ciklus - Pri samom smo kraju velikog investicijskog ciklusa, od 58 predviđenih dionica danas završavamo pedeset i šestu. Zadovoljan sam kvalitetom izvođenja radova i njihovom dinamikom. U svim krajevima županije podigli smo sigurnost prometa, naime asfaltirali smo po prioritetima i pazili da su svi zastupljeni - poručio je župan Kolar te istaknuo da nakon završetka preostale dvije dionice slijedi kompletna analiza i planiranje narednih investicija. - Postoji mogućnost da na proljeće krenemo u još jedan investicijski ciklus. Naime, očekujemo da će nam država omogućiti povećanje izvornih prihoda, koji su ve-
Osigurana bespovratna sredstva za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području grada Pregrade
Mlade obitelji, prijavite se!
PREGRADA - Na temelju članka 15. Odluke o mjerama, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području grada Pregrade, gradonačelnik Pregrade raspisao je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području grada Pregrade u 2024. godini. Dodjeljuju se bespovratna sredstva u okviru provedbe mjera kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji s ciljem smanjenja iseljavanja te povećanja broja stanovnika na području Grada Pregrade. Mjere kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Pregrade: Mjera 1 – Sufinanciranje gradnje obiteljske kuće na području grada Pregrade u iznosu do 50% prihvatljivih troškova, a najviše do 3.000,00 eura te Mjera 2 – Sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana na području grada Pregrade u iznosu do 50% kupoprodajne cijene, a najviše do 3.000,00 eura. Svi detalji i obrasci dostupni su na službenoj stranici Grada Pregrade. (zl)
zani za naknade od registracije automobila i koji se nisu mijenjali od 2003. - rekao je župan Kolar. Frekventna dionica
Ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec rekao je kako se ovdje konkretno radi o dionici od 1270 metara. - Tu su ranije izvođeni radovi aglomeracije pa se na 900 metara sanirala traka u kojoj nije išla aglomeracija, kako bi dobili jednu funkcional-
Ravnatelj ŽUC-a: 'Tu su ranije izvođeni radovi aglomeracije pa se na 900 metara sanirala traka u kojoj nije išla aglomeracija'
nu sredinu. Nakon što su završeni radovi na željezničko cestovnom prijelazu preostalo je izvesti radove asfaltiranja na 300 metara, prvi sloj izravnavajućeg asfalta u depre-
sijama te nakon toga završni sloj asfalta – rekao je Sirovec te naglasio kako će se ovom sanacijom poboljšati sigurnost odvijanja prometa na ovoj dionici. Da je projekt odrađen
Svečani prijem novorođene djece u Bedekovčini
BEDEKOVČINA - Svečani prijem novorođene djece rođene u razdoblju travanj – lipanj 2024. održao se u četvrtak u Bedekovčini. U navedenom razdoblju rođeno je ukupno 15 djece, 8 djevojčica i 7 dječaka. Nagrada za rođenje prvog djeteta iznosi 200,00 eura, za rođenje drugog djeteta u obitelji 265,00 eura, a za treće i četvrto 332,00 eura te za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 730,00 eura. Prisutne roditelje pozdravile
su ravnateljica Dječjeg vrtića Bedekovčina Dijana Šaronja i patronažna sestra Andreja Križnik te službenice JUO Općine Bedekovčina. Općinska knjižnica i čitaonica Bedekovčina i ovaj je put osigurala poklone za naše najmlađe te napomenula važnost čitanja knjige djeci već od rođenja i rane predškolske dobi. Najmlađi su i kao poklon dobili ručno rađene (štrikane) papučice koje je izradila Zdenka Petrinjak. (zl)
na koristi stanovnika Donje Pačetine i čitave općine Sveti Križ Začretje, naglasio je načelnik Marko Kos. Dodao je i da je na Općini da nastavi s radovima u zadnjem dijelu nase-
lja, s obzirom da je asfalt u tom dijelu također loš. Istaknuo je i važnost sanacije željezničko cestovnog prijelaza i za promet vlakova na dionici između Zaboka i Krapine. (zl)
Održana je sjednica Općinskog vijeća Gornje Stubice
Povećana ekonomska cijena dječjeg vrtića, za roditelje je to povećanje minimalno
GORNJA STUBICA – Na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća Gornje Stubice donesena je odluka o novoj ekonomskoj cijeni smještaja djece u Dječji vrtić Jurek, za novu pedagošku godinu. Kako je rekao načelnik Jasmin Krizmanić, nova cijena iznosi 497 eura i 36 centi, a poskupljenje je minimalno. – Išli smo na korekciju ekonomske cijene vrtića, kako bi se točno definiralo koliko ona iznosi. U njoj će Općina sudjelovati sa 72 posto, dok će roditelji plaćati preostalih 28 posto. To bi značilo da je cijena za roditelje za prvo dijete podignuta za 6,50 eura, dok se za cifra za drugo dijete umanjuje za 20 posto – rekao je načelnik. Nakon provede-
nog natječaja, u Dječji vrtić Jurek upisano je 116 djece u novu pedagošku godinu. Zbog ograničenih smještajnih kapaciteta, nisu upisana sva djeca čiji su roditelji predali zahtjeve. Na dnevnom redu bili su i izvještaji i programi za proteklu godinu, a vezani za korištenje sredstava Fondova Europske unije i građenje komunalne infrastrukture te je izraženo zadovoljstvo odrađenim, obzirom da je saniran velik broj cesta oštećenih u potresu, točnije 36 dionica cesta, 7 klizišta i jedan most. Dodao je i kako je Općina u Ministarstvu regionalnog razvoja potpisala ugovor za sanaciju nerazvrstanih cesta, vrijedan 50 tisuća eura. (jk)
INTERVJU Uoči Dana općine Lobor i Župe sv. Ane, razgovarali smo s načelnicom Lobora Ljubicom Jembrih
'Centar za starije osobe u Loboru važan je kapitalni projekt i veliko ulaganje u budućnost Općine, ali i šire zajednice'
Zadovoljna sam proteklom godinom, ali sve nas to motivira da uvijek radimo još više. Težimo da nam svaka sljedeća godina bude još bolja, s još više realiziranih projekata, kaže načelnica Ljubica Jembrih
Sabina Pušec LOBOR
Dan općine uvijek je prilika za osvrt na proteklo razdoblje. Kako ste zadovoljni proteklom godinom?
Jembrih: U Loboru, našu radnu godinu brojimo od Janinog do Janinog. Dan općine i župe je prilika da naše mještane detaljno upoznamo sa svim aktivnostima i projektima koji su se radili. Zadovoljna sam proteklom godinom, ali sve nas to motivira da uvijek radimo još više. Težimo da nam svaka sljedeća godina bude još bolja, s još više realiziranih projekata.
Što je obilježilo ovu godinu?
Jembrih: Uz brojne projekte, ipak se izdvaja jedan veliki, kapitalni projekt, a to je izgradnja Centra za starije osobe u Loboru. Projekt je vrijedan preko 6 milijuna eura i strateški je projekt ne samo za našu općinu, već za cijelu Krapinsko – zagorsku županiju. Znamo da takav centar za starije trenutno ne postoji na području naše županije, tako da moramo reći da nam je ipak taj projekt obilježio godinu i dao obol našem razvoju te uslugama koje ćemo pružati u budućnosti kako našim, tako i mještanima KZŽ u starijoj životnoj dobi. Centar će imati 93 stalna smještajna kapaciteta odnosno kreveta i 180 stalnih korisnika. Bit će tu mjesta za dementne osobe i osobe koje trebaju palijativnu skrb, što je također jako potrebno na našem području, a takvog oblika skrbi trenutno nema. Stoga, veselim se izgradnji tog centra. Druga bitna činjenica je otvaranje novih 40 do 50 radnih mjesta, sve ovisno o ko-
'Centar za starije osobe u Loboru projekt je vrijedan preko 6 milijuna eura. Taj projekt obilježio je godinu i dao obol našem razvoju. Centar će imati 93 stalna smještajna kapaciteta odnosno kreveta i 180 stalnih korisnika te otvoriti 40 do 50 novih radnih mjesta'
risnicima i stupnju bolesti korisnika, odnosno potrebama. To je veliko ulaganje u budućnost, jer, osim adekvatnog smještaja koji su zaslužili mještani starije životne dobi, tu je i mogućnost zapošljavanja osoba s područja općine Lobor i susjednih općina, kako visokoobrazovanih, tako i niže rangiranih radnih mjesta.
Od ostalih projekata, koje biste izdvojili?
Jembrih: Svaki je projekt važan projekt, kako ovaj Centar za starije, tako i najmanja odvodnja u nekom mjestu, jer je ona itekako bitna za taj mjesni odbor i ljude koji tamo žive. Od 2017. godine nam je plan da izjednačimo uvjete života na našim rubnim područjima općine s onima koje imaju stanovnici samog centra, odnosno težimo ravnomjernom razvoju cijele općine Lobor. U tom smjeru radimo naše planove kroz godinu. Takav je bio plan i za 2023. i 2024. godinu, kada smo krenuli s asfaltiranjem nerazvrstanih cesta. Upravo sada su radovi u tijeku za četiri nerazvrstane ceste, koje su bile makadamski putevi. 2017. godine, kada sam stupila na funkciju načelniceod 90 km nerazvrstanih cesta, bilo je samo 40 km asflatiranih, a od toga polovica već derutnih. Zatekli smo jako loše stanje, a sada je na području općine potpuno druga slika. Imamo još nekoliko prometnica koje nisu asfaltirane, nerazvrstane ceste koje su bile u jako lošem stanu, uspjeli smo napraviti sve rekonstrukcije. Taj nam je program bio prioritet i tu naglašavam da se do 2017. godine asfaltiranje sufinanciralo od strane mještana, a mi smo ukinuli taj dio i naši mještani ne sufinanciraju rekonstrukciju i sanaciju nerazvrstanih cesta.
Misli se i na djecu, mlade, ali i starije sumještane?
Jembrih: Ove godine po prvi puta u našem Dječjem vrtiću imamo listu čekanja, tako da smo pokrenuli postupak prijave na natječaj za proširenje Dječjeg vrtića za još jednu jasličku skupinu. Veselim se tome! Prije dvije godine smo sagradili vrtić i mnogi su sumnjali da će vrtić biti pun i da će opteretiti proračun Općine, pa da nećemo moći dalje raditi i graditi. Ništa od toga se nije dogodilo. Imali smo kapacitet vrtića za 80 – ero djece, bili su zadovoljavajući do ove godine i veseli me da moramo krenuti u proširenje vrtića, jer to znači da nam i natalitet na području općine Lobor raste. To je ono za što se svi zajedno zalažemo, da nam mladi ostanu kod nas živjeti, da bregi budu puni naših mještana i dječjeg smijeha. U tom smjeru imamo i poticaje za mlade obitelji za rješavanje stambenih po-
treba. Natječaj je u tijeku, pa pozivam mlade da nam se prijave. Svake godine ima prijavljenih i to nam je znak da idemo u dobrom smjeru. Poticaji su u mogućnosti naših proračunskih sredstava, nitko se sigurno zbog tog poticaja nije odlučio da će ostati u Loboru, ali itekako dobro dođe pomoć u gradnji, rekonstrukciji ili kupnji nekretnine. Drago mi je da mladima možemo na taj način pomoći, a u idućoj godini planiramo sredstva za taj program i povećati. Da, nismo zaboravili niti naše starije mještane. Imamo božićnice već drugu godinu, planiramo ih ove godine povećati, a iduće godine uvesti i uskrsnice. Radimo na svim područjima i mislimo na sve generacije, a što se tiče kapitalnih i infrastrukturnih projekata, tu radimo u suradnji s mjesnim odborima i mještanima koje stalno pozivam da nam se jave sa svojim prijedlozima i za sad mogu zahvaliti svima na dobroj suradnji. Svi naši projekti su projekti o kojima smo zajedno odlučili, i to se vidi na našem Loboru. I po realizaciji projekata vidi se da Lobor mijenja svoju sliku, ne samo vizualno, nego da se i upravo osjeti to zajedništvo. Vjerujem da ćemo takvu suradnju i nastaviti.
Što se tiče ostalih projekata gotovo da nema mjesta u Općini, a da nije realiziran neki od projekata?
Jembrih: Radili smo na uređenju sportskih terena, dječjih igrališta... Završili smo uređenje dječjeg igrališta u Petrovoj Gori pokraj Područne škole, naš teniski sportski teren koji će biti otvoren za mještane. U planu imamo u svakom mjesnom odboru, gdje postoji mogućnost i gdje imamo zemljište, urediti jedan teren, ali druge namjene. Primjerice, Vinipotok –Vojnovec, tamo je teniski teren, otkupili smo zemljište za preseljenje nogometnog igrališta i izgradnju loborskog sportskog centra u samom Loboru. Upravo je u tijeku odabir izvođača radova za projektiranje tog projekta. U Vinipotoku od strane mjesnog odbora imamo zahtjev za uređenje košarkaškog igrališta. Dakle, voljeli bismo pružiti mogućnost raznih sportova našim mladima, našim mještanima, a ne samo da se zadržimo na jednom sportu. Moramo promovirati i omogućiti zdrav život, bavljenje sportom i veselim se i tome da mještani to dobro prihvaćaju i da im se dopala ideja da u svakom mjesnom odboru ponudimo neko drugu sportsku aktivnost. Nastavljamo dalje s uređenje autobusnih stajališta. Čekali smo da nam se riješi zavoj kod Gljaja, preseljenje zavoja i rekonstrukcija županijske ceste, te samo čekamo promjenu prometnog elaborata od strane Županijske uprave za ceste i MUP – a, kako bismo mogli postaviti autobusno stajalište koje je već pripremljeno. Zbog našeg reljefa na žalost nemamo mogućnost na svakom autobusnom stajalištu postaviti autobusnu kućicu, jer jednostavno nema pro-
stora i mogućnosti, ali u dijelovima gdje za to postoji mogućnost, bit će postavljene kroz ovu godinu. Nadalje, prema našim financijskim mogućnostima radimo na rekonstrukciji javne rasvjete, polako mijenjamo staru rasvjetu u LED rasvjetu, a prema zahtjevima mještana i mjesnih odbora radimo na proširenju i dogradnji same javne rasvjete. Stavljamo veliki naglasak na održavanje naših makadamskih puteva. Naime, imamo poticaje za poljoprivrednike, koji su nam također prioritet, a ako im ne omogućimo adekvatan pristup na poljoprivredne čestice, ne možemo niti očekivati da će one biti obrađene. Molim i mještane da na te puteve paze, jer će nama biti lakše održavati ih, a njima prometovati. Radi se i na uređenju bankina, malčiramo više puta godišnje, ne samo asfaltirane već i makadamske puteva i održavamo zelene površine.
U tijeku je i najljepša loborska anifestacija, Janine.
Jambrih: Da, već su održana brojna događanja, a mnoga još slijede. Sve mještane i ljude dobre volje koji su željni dobre zabave, od sportskog do kulturnog i zabavnog programa, pozivam da dođu kroz Janine u Lobor. Bit će za svakog ponešto, od najmlađih do onih starijih. Veseli me da se njeguje tradicija i uvijek se radujemo tom srpnju, janinskom mjesecu, jer naše udruge tada pokažu svoj rad i trud kojim se vode kroz cijelu godinu. Naš program je sastavljen najviše od programa baš naših udruga i to je kvalitetan program na visokom nivou.
Za kraj, Vaša poruka za Dan općine?
Jembrih: Čestitam Dan općine i Dan župe svim mještanima općine i župe Lobor! Hvala svim mještanima, mjesnim odborima, članovima i predsjednicima udruga, djelatnicima Općine, svim dionicima koji su na bilo koji način pomogli u kreiranju i realizaciji naših projekata kojih je bilo stvarno puno. Hvala vam na dobroj suradnji, zajedničkom radu i doprinosu kako bi Lobor dobivao sve ljepšu i bolju vizuru i bio što ugodnije mjesto za život i rad svih nas. Pozivam mještane i dalje na dobru suradnju, da se uključe u kreiranje programa i projekata i da zajedništvom nastojimo razvijati naš Lobor. Ujedno, hvala Vladi RH na i resornim ministarstvima na dobro kreiranim programima i projektima za razvoj manjih ruralnih mjesta kao što je Općina Lobor, a hvala i Krapinsko – zagorskoj županiji na dobroj suradnji koju imamo s njom u raznim projektima.
Ljubica Jembrih, načelnica Općine Lobor
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE Prvu polovicu godine obilježilo povećanje broja gostiju i turista
Povećavaju se smještajni kapaciteti u Krapini, bogatija je za 35 ležaja
Ovogodišnje brojke govore da je krapinsko područje posjetilo više stranih turista, 2.990, dok je domaćih bilo 2048. Prednjače gosti iz Poljske (857), Češke (676) i Njemačke (356)
U prvoj polovici ove godine
Kao što su se u prvih šest mjeseci poboljšali turistički rezultati na području cijele Krapinsko – zagorske županije, dobrim se brojkama može pohvaliti i Turistička zajednica grada Krapine. Kako saznajemo od direktorice Nedjeljke Vodolšak, u prvoj polovici ove godine Krapinu je posjetilo 5.038 turista, koji su ostvarili 7.911 noćenja. Za usporedbu, lani u isto vrijeme bilo je 4.988 gostiju s ostvarenih sa 7.802 noćenja. Ovogodišnje brojke govore da je krapinsko područje posjetilo više stranih turista, 2.990, dok je domaćih bilo 2048. Prednjače gosti iz Poljske (857), Češke (676) i Njemačke (356), pa slijede Slovenci i Austrijanci, a bilo je čak i gostiju iz azijskih (52) te afričkih (7) zemalja. Što se nudi
A čime Krapina provlači goste te kakve sadržaje nudi? - Turistička zajednica grada Krapine ove je godine u prvih šest mjeseci organizirala niz manifestacija kojima se promovira glazba, sport, kultura, zdrava hrana. Program Dočeka Nove godine održan je na Trgu Ljudevita Gaja na kojem je prisutne zabavljala grupa Ljubavnici. Uoči Uskrsa organiziran je program u kojem je održan Uskrsni sajam na kojem su sudjelovale osnovne škole, srednje škole te udruge i zadruge s područja grada Krapine. Ove godine Krapina je bila i domaćin Državnog prvenstva u mažoret plesu. Ljeto u Krapini s popularnom Noći krapinskog pračovjeka započelo je 14. 6. koncertom Matije Cveka & The Funkensteins, a nastavilo se nastupom nekad vrlo popularne krapinske hard rock grupe
Krapinu je posjetilo 5.038 turista, koji su ostvarili 7.911 noćenja. Za usporedbu, lani u isto vrijeme bilo je 4.988 gostiju s ostvarenih sa 7.802 noćenja
Stella te natjecanjem demo bendova ("Huškaj"), potom radionicama za djecu, natjecanjem u roštiljanju, plesnim performansima te prigodnim kazališnim predstavama – kaže Nedjeljka Vodolšak. Očekuje se daljni rast Ljeto se nastavlja koncertima na Hušnjakovu te programima za najmlađe. Tu su i kazališne pred-
Sufinanciranje
HRAŠĆINA - Načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač donio je odluku o sufinanciranju nabave radnih bilježnica za učenike osnovnih škola koji imaju prebivalište na području Općine Hrašćine za školsku godinu 2024./2025. Nabava obuhvaća odabir jedne vrste dopunskog nastavnog sredstva uz pripadajući obvezni odnosno izborni predmet prema Katalogu odobrenih drugih
obrazovnih materijala za razrednu i predmetu nastavu u osnovnoj školi. Iznimno, nabava može obuhvaćati i odabir zbirke zadataka ili nastavnih listića, ali samo u slučaju da se nastavno sredstvo odabire umjesto radne bilježnice/vježbenice. Kako se navodi u Odluci, Općina Hrašćina će s Općinom Budinščina i Općinom Konjščina sklopiti Sporazum o refundiranju iznosa za nabavu radnih bi-
stave, koncerti, a Ljeto će završiti na Hušnjakovom 23.8. uz Festival igračaka, na kojem najmlađe očekuju razne igre, animacije, radionice te kazališna predstava "Praljudi" kazališta Trešnja. Kako je Tjedan kajkavske kulture u Krapini najvažniji tjedan, a uvijek privlači i najviše gostiju, pripreme za tu veliku manifestaciju već su u punom jeku. - Priprema se niz novih inovativnih sadržaja koji će biti mamac mnogobrojnim posjetiteljima grada Krapine. Ovogodišnji 59. po redu Tjedan trajat će od 7. do 14. rujna. U realizaciji je i projekt "Enobaština", te projekti "Krapinski vremeplov-125 godina nalazišta Hušnjakovo" i "Od mosta do mosta", koje je podržala Hr-
lježnica za obvezne i izborne predmete u 50% – tnom iznosu od njihove nabavne cijene (za učenike koji imaju prebivalište na području Općine Hrašćina, a koji su polaznici OŠ Vladimir Nazor Budinščina i Osnovne škole Konjščina) dok će preostalih 50% sufinancirati Krapinskozagorska županija. Sredstva za tu namjenu su osigurana u Proračunu Općine Hrašćina za ovu godinu. (zl)
Ovogodišnji 59. po redu Tjedan trajat će od 7. do 14. rujna. Priprema se niz novih inovativnih sadržaja koji će biti mamac mnogobrojnim posjetiteljima grada Krapine
vatska turistička zajednica – kaže direktorica, dodajući da su u TZ grada Krapine zadovoljni turističkim rezultatima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. - Očekuje se daljnji rast kroz ljetne mjesece. Otvorilo se i novih smještajnih kapaciteta u prvoj polovici 2024. godine, Krapina je bogatija za 35 ležaja – ističe Vodolšak. A upravo to je i potrebno Krapini, obzirom da ima mnogo tzv. 'tranzitnih' gostiju, koji odmore na putu do mora i ostaju dvije do tri noći, pa stoga i ne čudi povećanje smještajnih kapaciteta na tom području.
Sabina Pušec KRAPINA
Traju pripreme za Tjedan kajkavske kulture
Nedjeljka Vodolšak
Načelnik Branko Tukač
NASTAVAK RADNOG LJETA U GRADU ZLATARU Asfaltirana Varaždinska ulica, krenula sanacija Martinečke, a uskoro kreće i šumska cesta Juranščina - Belecgrad
Uređenje državne ceste Zlatar –Zlatar Bistrica u rujnu ove godine
Potpisan je i ugovor za radove na obilježavanju kvalitetnijeg pješačkog prijalaza u Varaždinskoj ulici, za što je Grad osigurao sredstva preko MUP – ovog Nacionalnog programa za sigurnost prometa
ZLATAR
Radno ljeto u gradu Zlataru se nastavlja. Ovih je dana asfaltirana Varaždinska ulica, duga dionica vrlo prometne zlatarske ulice. Izgradnja nogostupa trajala je četiri godine, a to je Grad odradio svojim sredstvima te uz pomoć preko natječaja Županijske uprave za ceste. Potpisan je i ugovor za radove na obilježavanju kvalitetnijeg pješačkog prijalaza u Varaždinskoj ulici, za što je Grad osigurao sredstva preko MUP – ovog Nacionalnog programa za sigurnost prometa.
Prometnice
Također, krenula je sanacija prve faze od 600 m Martinečke ulice, od Lovrečana prema Zlataru. – Iduće godine u planu je i sljedeća faza te ulice. Također, ono što je vrlo važno za naše građane, ali i stanovnike okolnih općina, je uređenje državne ceste Zlatar - Zlatar Bistrica, što bi trebalo krenuti, prema informacijama koje smo dobili, oko 1. rujna. Dobit ćemo pješačku, ali i biciklističku stazu – rekla je gradonačelnica Zlatar Jasenka Auguštan – Pentek. Uskoro će u posao biti uveden i izvođač radova na šumskoj cesti Juranščina – Belecgrad, pa bi radovi trebali krenuti za mjesec dana. Za ovu cestu Grad je osigurao 100% sredstva iz EU natječaja, preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi,
Završila je nabava za uređenje
Pastoralnog
centra za dvije odgojne vrtićke skupine
'Pripremamo ugovore za uređenje još tri vodovodne mreže na području grada Zlatara, a radovi bi trebali krenuti na jesen'
mjera 4.3. Šumska cesta vodit će do planinarskog doma. Cijena radova s PDV-on nakon provedene javne nabave iznosi 202.433,75 eura, a tvrtka koja će ih izvoditi je Građevinski obrt "Iskop" Gabrijele Kočet. Grad Zlatar dobio je i 34.000 eura od Ministarstva graditeljstva i preko ljeta će pripremiti dokumentaciju za natječaj za nabavku traktora i kranske ruke odnosno malčera za ceste. - Time bi naše komunalno poduzeće koje je u proljeće počelo s radom sve više bilo opremljeno za aktivnosti i radove koje imamo na našem području – dodaje gradonačelnica.
Najmlađi
Prošli tjedan je završila i nabava za uređenje Pastoralnog centra za dvije odgojne vrtićke skupine. –Tako bismo preselili djecu iz starog dijela vrtića, a uskoro završava nabava za rušenje i dogradnju starog vrtića. Nadam se da će to uspješno proći, kako bi na jesen krenuli sami radovi i kako bismo što prije preselili djecu da mogu krenuti radovi na postojećem objektu – kaže gradonačelnica. Vezano uz najmlađe, Gradu je odobreno iz Ministarstva demografije i useljeništva 18.347,97 eura, za dvije radionice, Astro radionicu i školu glume, za djecu od 1. - 4- razreda OŠ. Astro radionica trebala bi trajati od rujna 2024. do travnja 2025., a tematski bi obrađivala
osnove astronomije, izradu modela mjesečevih njena i sunčevog sustava te promatranje zviježđa tele-
skopom. Škola glume trajala bi od rujna 2024. do svibnja 2025., jednom tjedno za predškolski uzrast
Ove godine asfaltirat će se nerazvrstane ceste, tri dionice - duža u naselju Petruševec, Čepeki - Hanžeki, zatim jedna kraća dionica u Juranščini te u Ulici Ante Starčevića u Zlataru
i 120 min za djecu nižih razreda. Predviđeno je učenje tehnika i vježbi scenskog govora, pokreta, glumačkih improvizacija te pripremanja uloga i rada na tekstu. Polaznici se kroz radionicu pripremaju za završni javni nastup - izvedbu, a dobivaju priznanje o završenoj školi glume. U okviru projekta nabavit će se modeli potrebni za provedbu astroradionica, teleskop s montažom, projektor s platnom i zvučnicima. Radionice su u potpunosti besplatne za zainteresirane polaznike. Sokolana i upravna zgrada Završetak zlatarske ljepotice Sokolane malo se odužio zbog žalbe nakon javne nabave za opremu odnosno stolice. – Sada je to konačno riješeno, odluka o odabiru je izašla i sljedeći tjedan potpisujemo nabavu. Nadam se da će sve uspjeti biti završeno do otvorenja naših Dana kajkavske riječi, kako bi konačno sve manifestacije koje se odvijaju u unutarnjem prostoru, posebno dječje priredbe, bile u Sokolani, da više ne moramo improvizirati – kaže gradonačelnica. Polako se uređuje i upravna zgrada u kojoj je smještena Gradska uprava, ali i druge institucije. – Uređuje se dio po dio, završeno je uređenje sanitarnog čvora i kompletno stolarija, a sijedi uređenje podova u uredima na 2. katu, što se nadamo da će ove godine biti završeno, a iduće godine će se urediti podovi na prvom katu. Potrebno je urediti i krovište zgrade. Nadalje, pripremamo ugovore za uređenje još tri vodovodne mreže na području grada Zlatara, a radovi bi trebali krenuti ujesen. Vani je i natječaj asfatiranje nerazvrstanih cesta, u ovoj godini će se asfatirati tri dionice, duža u naselju Petruševec, Čepeki – Hanžeki, zatim jedna kraća dionica u Juranščini te u Ulici Ante Starčevića u Zlataru – dodaje Jasenka Auguštan – Pentek.
Sabina Pušec
Jasenka Auguštan - Pentek
Muzeja Radboa
Izložbeni prostor nadogradit će se na potkrovlje, a Radboa će dobiti i dizalo
Sabina
Pušec RADOBOJ
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Radoboj ima 2.981 stanovnika, pri čemu je 34,98% stanovnika starijih od 65 godina, što je daleko iznad prosjeka HR (22,45%) i prosjeka EU (19,5%). Zaželi
Potaknuta činjenicom kako je trećina stanovnika Općine Radoboj treće starosne dobi, Općina Radoboj odlučila se prijaviti prošle godine na raspisani natječaj "Zaželi – prevencija institucionalizacije" kako bi starijim osobama od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom osigurala uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu u svrhu ostvarenja povećanja socijalne uključenosti i prevencija institucionalizacija ranjivih skupina. - Rezultati su stigli u ožujku ove godine prema kojima nam je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike odobrilo maksimalan iznos prihvatljivih troškova, odnosno 459.00,00 EUR bespovratnih sredstava za provedbu trogodišnjeg projekta "Zaželi za Radoboj". - Projekt je na početku provedbe na zadovoljstvo ukupno 54 korisnika s ciljem ublažavanja posljedica rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, prevencije prerane institucionalizacije uz osiguranje ravnopravnog sudjelovanja u životu zajednice – kaže načelnik Anđelko Topolovec.
Ulaganje u muzej
Također, Općina Radoboj prijavila je na Javni poziv "Obnova Javne kulturne infrastrukture", program: Konkurentnost i kohezija 2021.2027. projekt "Radboa" u partnerstvu s Muzejom Radboa, ZARA-om i Krapinsko-zagorskom županijom. - Aktivnosti projekta uključuju rekonstrukciju i nadogradnju Zavičajnog muzeja Radboa čime bi
Modernizirala bi se interpretacija muzejskog sadržaja novim multimedijalnim tehnologijama - aplikacijama, hologramima, igrama, 3D Mappingom i drugim zanimljivim sadržajima. Obogatio bi se stalni postav muzeja te i realizirale nove zbirke
se izložbeni prostor nadogradio na potkrovlje, a dogradilo bi se i dizalo koje bi omogućilo pristup osobama smanjene pokretljivosti i na potkrovni izložbeni prostor. Mo-
dernizirala bi se interpretacija muzejskog sadržaja novim multimedijalnim tehnologijama-aplikacijama, hologramima, igrama, 3 D Mappingom i drugim zanimljivim
Gradi se sportsko igralište u Zlatar Bistrici
ZLATAR BISTRICA - U tijeku su radovi izgradnje dugo priželjkivanog sportskog igrališta u Zlatar Bistrici. Završetak radova očekuje se u studenom ove godine, a u vrijeme ljetnih mjeseci radovi će se izvoditi uzimajući u obzir Smjernice EU za rad na vrućinama objavljenim od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Tako da se prilikom toplinskih udara radovi mogu očekivati u nešto ranijim satima kako bi se omogućilo da za vrijeme visokih temperatura i visokih UV zračenja radnici nisu u tolikoj mjeri
izloženi istima. Temeljem provedenog postupka javne nabave, ugovoreni izvođač radova je KOLEDIĆ PROJEKT d.o.o., a vrijednost ugovorenih radova iznosi 239.938,25 €.
Za izgradnju sportskog igrališta, temeljem Ugovora o sufinanciranju od strane Ministarstva turizma i sporta, općini je odobreno sufinanciranje u iznosu 119.232,31 €. (zl)
sadržajima. Obogatio bi se stalni postav muzeja, te i realizirale nove zbirke – ističe Načelnik. Projektom bi se ujedno i provele aktivnosti usmjerene na promicanje
ravnopravnosti spolova, pristupačnost za osobe s invaliditetom te aktivnosti koje doprinose održivom razvoju. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.414,530,44 eura.
MAČE – Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Mača donesena je oduka o prvom rebelansu proračuna za 2024. godinu. Najvažnije izjmene odnose se na nekoliko projekata komunalne infrastrukture. U plan gradnje uvršteno je 84 tisuće eura za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Veliki Bukovec i Kocijani –Hrvoji, a dodana je i dionica Ružđaki – Folnovići. U planu su i dionice Bistrovići- Cetin i Delkovec - prečni Ščapci. Za cestu Mače pod brijeg povećana su sredstva na 920 tisuća eura, od čega se 818 tisuća očekuje od EU natječaja. Planom su povećana i sredstva za nogostup Mali Bukovec, na 275 tisuća eura, a ti ra-
dovi prijavljeni su na Ministarstvo graditeljstva i na natječaj ŽUC-a. U plan je dodano i 500 tisuća eura za izgradnju sportskih terena NK Gaj, dio bi se financirao takođet kroz natječaje, a rezultati se očekuju u listopadu. Predviđeno je i 200 tisuća eura za Vatrogasni dom, u izradi je dokumentacija, projekt također ide na natječajnu prijavu. Rebalasnom su uvrštena u proračun i sredstva dobivena za izgradnju dječjeg igrališta kod vrtića. Na sjednici je donesen i Strateški razvojni plan Općine za razdovblje od 2024. fo 2031. godine, a Zagorski je vodovod na uvid vijećnicima dostavio Izvješća o otplati kredita na dan 31.03.2024. (zl)
Održana uvodna konferencija projekta 'Zaželi za Zagorje 2 – prevencija institucionalizacije'
'Najveća vrijednost projekta je da ljudi nisu toliko osamljeni'
Vrijednost projekta je 1.488.000 eura, a riječ je o stopostotnim bespovratnim sredstvima u okviru programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.'
PREGRADA - Uvodna konferencija projekta "Zaželi za Zagorje 2 – prevencija institucionalizacije" održana je 19. srpnja u Gradskoj vijećnici Grada Pregrada. Projekt "Zaželi za Zagorje 2 – prevencija institucionalizacije" provodi Društvo Crvenog križa Krapinsko-zagorske županija s ciljem pružanja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za čak 192 osobe s područja gradova Pregrada i Klanjec te općina Desinić, Hum na Sutli, Kumrovec, Tuhelj, Zagorska Sela i Kraljevec na Sutli. Vrijednost projekta je 1.488.000 eura, a riječ je o stopostotnim bespovratnim sredstvima u okviru programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027"., s time da je 85 posto sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda + te 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
U potrebi
Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da je kroz program Zaželi na području Krapinsko-zagorske županije prošlo stotine korisnika te zahvalila županijskom društvo crvenog križa te svima koji provode ove projekte i stvaraju humanije i pravednije društvo. - Osobama koje su u potrebi, osobama treće životne dobi, koje su bolesne i osobama sa invaliditetom treba pružiti toplinu, empatiju, razumijevanje i zna-
nje. Samoća je jedna teška i grozna stvar i zapravo ovaj projekt, osim što pruža neku logističku pomoć – njegova je najveća vrijednost da ljudi nisu toliko osamljeni - poručila je zamjenica župana Petek. Okupljene je pozdravio i predsjednik Društva Crvenog križa Krapinskozagorske županije Petar Bedeniković, sam projekt predstavila je voditeljica projekta Petra Bešenski, dok su u provedenim aktivnostima govorili ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pregrada Štefica Pasarić i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Klanjec Mario Harapin. Posebno su emotivni bili osvrti korisnika projekta Vere Krog i Franje Lugarića te pružatelja potpore i podrške Jasne Vukmanić i Ivanke Mačefat.
Razgovor i druženje
-Tjedno obavljam šest korisnika, dva do tri puta, prema potrebi.Moji korisnici su većinom u okolici Pregrade, po selima gdje žive sami i gdje ima jako malo ljudi. S njima razgovaram, idemo u dućan, ljekarnu, do doktora ako treba, počistim im ukoliko je potrebno - kazala je Jasna Vukmanić istaknuvši kako se korisnici najviše vesele razgovoru i druženju. Partneri na projektu su Grad Klanjec, Grad Pregrada, Općina Desinić, Općina Hum na Sutli, Općina Kumrovec, Općina Tuhelj, Općina Zagorska Se-
Partneri na projektu su gradovi Klanjec i Pregrada te općine Desinić, Hum na Sutli, Kumrovec, Tuhelj, Zagorska Sela te GDCK Klanjec i GDCK Pregrada
la te Gradsko društvo Crvenog križa Klanjec i Gradsko društvo Crvenog križa Pregrada. U ime predstavnika partnera i suradnika govorili su gra-
donačelnik Pregrade Marko Vešligaj i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek. Na završnoj konferenciji bile su i predstavnica Općine Hum na Sutli
pročelnica Đurđica Ružak, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug, pročelnica Upravnog odjela Grada Pregrade za opću upravu i društvene djelatnosti Marija Golub te predstavnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Krapina Martinu Novosel. (zl)
Zabok je bio domaćin Erasmus+ projekta mobilnosti osoba koje rade s mladima
'Pokazali smo gostima iz šest zemalja naše primjere dobre prakse kako na kvalitetan način raditi s mladima'
ZABOK – U Gradskoj knjižnici K. Š. Gjalskog u Zaboku održano je završno događanje Erasmus+ projekta, u sklopu kojega je u Zaboku tijekom devet dana boravilo 27 osoba iz 6 država. Projekt je organizirala Zagorska kreativna udruga mladih, a radi se o mobilnosti osoba koje rade s mladima. – Tijekom devet dana razgovarali smo o ekspresijama u radu s mladima, radeći kroz umjetnost, glazbu, kazalište brojne aktivnosti. Kao primjere dobre prakse rada s mladima posjetili smo gradsku knjižnicu, Mrežu udruga Zagor te ReGenerator i time našim gostima pokazali dobre primjere prostora koji su tu za mlade i kako se s njima može raditi na kreativan način – pojasnila je Marija Gebert iz Zagorske kreativne udruge mladih. Uz nju, treneri ovoga projekta bili su kolege iz Slovenije i Portugala, koji su istaknuli kako je ova mobilnost bila svim
sudionicima dobra mogućnost da upoznaju rad s mladima u drugim zemljama, da upoznaju manje gradove i ljude, a naglasili su i kako se nadaju daljnjoj suradnji. Kao završnicu projekta, otvorili su izložbu u
Gradskoj knjižnici, s nastalim radovima tijekom raznih aktivnosti koje su provodili. – Radosni smo i veseli što su ovi ljudi dva dana proveli u našoj knjižnici, gdje su se upoznali s našim prostorom i ak-
Projekt je organizirala Zagorska kreativna udruga mladih, a u sklopu njega devet je dana u Zaboku boravilo 27 osova iz 6 država
tivnostima i postavili ovdje
–
svoju izložbu
rekla je ravnateljica knjižnice Branka Tuđa Kanceljak. Knjižničarka Jana Borovčak rekla je kako su sudionici ovog projekta pohvali-
ga posjeduje, kao i projekte koji se u knjižnici provode, poput čitateljskog kluba za djecu s emocionalnim teškoćama, klub seniora i no-
dječji odjel opremljen za djecu i mlade. (R. Jadan, J. Klanjčić)
Sporazum o prijateljstvu potpisan je u Vinkovcima u povodu obilježavanja Dana Grada Vinkovaca
Krapina i Vinkovci postali 'gradovi prijatelji'
Sporazum su potpisali gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović te njegov domaćin, također saborski zastupnik i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić
VINKOVCI - Grad Krapina i Grad Vinkovci postali su "gradovi prijatelji", a Sporazum o prijateljstvu potpisan je u Vinkovcima u povodu obilježavanja Dana Grada Vinkovaca. Sporazum su potpisali gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović te njegov domaćin također saborski zastupnik i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić.
Suradnja već duže vrijeme
- Suradnja između Krapine i Vinkovaca postoji već duže vrijeme, kao i prijateljstvo i poznanstvo. U ovom kraju ima puno Zagoraca, prven-
'Krapina je najveće svjetsko nalazište kostiju neandertalaca, a Vinkovci su najstarije naseljeno mjesto u cijeloj Europi. Oba grada posebno njeguju svoju tradiciju. Vinkovačke jeseni su ono što mi u Krapini imamo kroz Tjedan kajkavske kulture, a obje manifestacije sljedeće godine obilježit će 60 godina postojanja'
stveno u Jarmini, ali i u Vinkovcima, no, povezuju nas i druge stvari. Krapina je najveće svjetsko nalazište kostiju neandertalaca, a Vinkov-
ci su najstarije naseljeno mjesto u cijeloj Europi. Oba grada posebno njeguju svoju tradiciju. Vinkovačke jeseni su ono što mi u Krapini ima-
mo kroz Tjedan kajkavske kulture, a obje manifestacije sljedeće godine obilježit će 60 godina postojanja. Sve je vodilo prema tome da postanemo gradovi prijatelji i vrlo sam sretan što smo potpisali povelju prijateljstva - poručio je gradonačelnik Gregurović. - Sam Sporazum o prijateljstvu predviđa suradnju u ostvarivanju zajedničkih interesa na unaprjeđenju područja bitnih za razvoj lokalnih zajednica, a posebno u području gospodarstva, kulture, i obrazovanja, sporta, turizma kao i ostalim područjima od obostranog interesa - kazao je prvi čovjek Vinkovaca Bosančić koji je
POSTANI DIO @TERME OLIMIA TEAM
U Termama Olimia, najmodernijim termama u Sloveniji, tražimo nove suradnike!
VODITELJ ODRŽAVANJA (M/Ž):
• VI. ili VII. razina obrazovanja u području organizacije, tehničkog smjera, GING ili drugih relevantnih smjerova,
• najmanje 5 godina voditeljskog radnog iskustva, poželjno na pozicijama iz područja održavanja,
• znanje iz područja organizacije rada, ekonomije ili upravljanja troškovima.
ODRŽAVATELJ (M/Ž):
• elektro, strojarski ili drugi odgovarajući smjer,
• poželjno najmanje 2 godine iskustva na području održavanja.
Novom suradniku, osim redovite plaće i stimulacije, osigurat ćemo
i bogat izbor dodatnih pogodnosti u okviru Grupacije Terma Olimia.
zajedno sa gradonačelnikom Gregurovićem i pokrenuo inicijativu o sklapanju sporazuma o prijateljstvu između Vinkovaca i Krapine. Viša razina
Gregurović je zaključio kako potpisani Sporazum o prijateljstvu omogućuje podizanje suradnje na višu razinu te kako će koristi od toga imati oba grada kroz razmjenu međusobnih iskustva i primjera dobre prakse. Gradonačelnik Gregurović uputio je poziv gradonačelniku Bosančiću i njegovim suradnicima da budu dragi gosti na ovogodišnjem Tjednu kajkavske kulture. (zl)
STVARAMO TERMALNE DOŽIVLJAJE.
NASTAVLJA SE REALIZACIJA IZGRADNJE PIŠKORNICE
SISAK - Župan Željko Kolar prisustvovao je svečanom potpisivanju i dodjeli ugovora o privremenom financiranju projekata Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica. Ugovor su potpisali Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Mladen Ružman, direktor RCGO Piškornica. Potpisivanju su prisustvovali župani županija vlasnika RCGO Piškornica: Anđelko Stričak (Varaždinska županija), Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Darko Koren (Koprivničko-križevačka županija) i Matija Posavec (Međimurska županija) te Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU. Ugovor omogućava daljnju realizaciju projekta RCGO Piškornica, koji će kao dio sustava a prema svojoj ulozi u hijerarhiji gospodarenja otpadom pozitivno utjecati na postizanje ciljeva definiranih strateškim i planskim dokumentima Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom te doprinijeti daljnjem
smanjenju odlaganja neobrađenog otpada i povećanju stope recikliranja. U skladu s obvezama iz Plana o gospodarenju otpadom, Vlada Re-
publike Hrvatske donijela je 4. travnja 2024. godine Odluku o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju četiri centra za gospodarenje ot-
padom. Odlukom je određeno da će se za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom, do potpisivanja Ugovora o dodjeli bespo-
vratnih sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., dosadašnje financiranje privremeno nastaviti u 2024. godini prema postojećim omjerima sufinanciranja iz inicijalno sklopljenih OPKK ugovora. Potpisom ugovora okončana je i formalna procedura za nesmetani nastavak projekta. Privremeno financiranje u 2024. godini se ostvaruje na način da se 90% sredstava osigurava iz EU fondova (udio 69,9975%) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (udio 20,0025%), dok 10% osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukupno, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osiguralo je sufinanciranje u iznosu od 5,6 milijuna EUR, što čini 69,9975% ukupnog financiranja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodao je dodatnih 1,6 milijuna EUR, što čini 20,0025% ukupnog financiranja. Ostatak od 800.000 EUR osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime se osigurava ukupni iznos financiranja projekta od 8 milijuna EUR. (zl)
U organizaciji GDCK Krapina, na akciji darivanja prikupljeno 407 doza krvi
Stjepan Poljak dao krv po 100. puta
KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 407 doza krvi u trećem ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 436 dobrovoljnih davatelja krvi, a 29 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U pet dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljene su 352 doze, a u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurmancu 55 doza krvi. Krv je prvi put dalo 12 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su: Leško Filip, Miljan Sini-
ša, Kamenečki Leonardo, Vragović Lucija, Klasić Nika, Pernjek Žarko, Hušnjak Martina, Toplak Mario, Borovečki Mihael, Golub Branka, Kranjčec Ana i Forjan Tamara. I u ovom ciklusu darivanja krvi imali smo darivatelja koji je krv dao 100 puta, a to je Stjepan Poljak iz općine Radoboj. Klub stotkaša GDCK Krapina sada broji 65 članova. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina izuzetno smo zadovoljni sa odazivom darivatelja, koji su se odazvali i učinili dobro djelo usprkos ovim nesnosnim vrućinama.Zahvaljujemo Restoranu "Zagor-
ka" Đurmanec što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akciju dobrovoljnog davanja krvi. Posebno zahvaljujemo svim dobrovoljnim darivateljima krvi koji su se nesebično odazvali na akcije te ih pozivamo na novi ciklus darivanja krvi koji se planira održati od 07.-14. listopada 2024. godine. 10. rujna 2024. godine biti će organizirana akcija darivanja krvi za žene, u Srednjoj školi Krapina, u vremenu od 14,00-18,00 sati. Pozivamo sve darivateljice i one koje to žele postati da se odazovu na navedenu akciju – kažu u GDCK Krapina. (zl)
Klub stotkaša GDCK Krapina sada broji 65 članova
BESPLATNO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA
ZLATAR BISTRICA - Već je poznato da Općina Zlatar Bistrica prepoznaje važnost obrazovanja te kontinuirano nastavlja sufinanciranje radnog materijala za sve učenike osnovne škole, prijevoz učenika, prigodne nagrade za učenike iznimnog uspjeha, školu plivanja, projekt Jumicar, pomoćnike u nastavi, rad logopeda, dodjeljuje učeničke i studentske stipendije i drugo. U cilju da se za sve predškolarace i školarce od 1. do 4. razreda s područja Zlatar Bistrice učini dostupnom usluga učenja engleskog jezika, Općina je prijavila projekt na natječaj Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade kojim će
se omogućiti besplatno učenje engleskog jezika za djecu predškolske dobi te učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Temeljem natječaja, Ministarstvo demografije i useljeništva Općini Zlatar Bistrica odobrilo je ukupno 26.000,00 €. - Ovim projektom planira se u Dječji vrtić Zlatni dani uvesti edukativna aktivnost učenja engleskog jezika za svu zainteresiranu djecu predškolskog uzrasta iz Zlatar Bistrice, a usluga će biti besplatna. Program se planira održavati u poslijepodnevnim satima nakon redovitog programa dječjeg vrtića sukladno raspoloživosti prostora u Dječjem vrtiću. Program će se provoditi kroz
Program će se provoditi kroz 10 mjeseci pedagoške godine (rujan 2024. –lipanj 2025. godine)
10 mjeseci pedagoške godine (rujan 2024. – lipanj 2025. godine) u trajanju od 60 nastavnih sati za svaku odgojno-obrazovnu skupinu. Također, projektom će se uvesti izvanškolska aktivnost učenja engleskog jezika u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica, a edukativne aktivnosti učenja engleskog jezika omogućit će učenje za sve učenike od 1.-4. razreda. Program se planira provoditi nakon redovne nastave učenika u prostorijama Osnovne škole Zlatar Bistrica kroz 10 mjeseci školske godine (rujan 2024. – lipanj 2025. godine u skladu s školskim kalendarom) u trajanju od 60 nastavnih sati za svaku grupu – kažu u Općini. (zl)
Projekt ukupne vrijednosti od gotovo 640 tisuća eura sufinanciran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s iznosom od gotovo 325 tisuća eura bespovratnih sredstava
Projektom dogradnje i opremanja, DV Konjščina proširuje kapacitete
Vrtić trenutno osigurava smještaj za 92 djece s područja Općine koja su smještena unutar pet odgojnih skupina, dok je potrebu za vrtićkim smještajem u novu pedagošku godinu iskazalo nešto više od 130 roditelja
KONJŠČINA - – U tijeku su intenzivni radovi na projektu dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Konjščina kojim će se, sukladno odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, kapaciteti povećati za dodatnih 40 mjesta. Projekt ukupne vrijednosti od gotovo 640 tisuća eura sufinanciran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s iznosom od gotovo 325 tisuća eura bespovratnih sredstava, dok je preostali iznos financiran iz Proračuna Općine.
312 četvornih metara Na ukupno 312 četvornih metara novouređenog prostora smjestit će se dvije nove jedinice za boravak djece s potrebnim pratećim sadržajem, poput sanitarija, garderobe, predprostora, spremišta i natkrivenih terasa. Novouređeni prostor bit će opremljen suvremenim didaktičkim pomagalima i igračkama čime će se osigurati sigurno i poticajno okruženje, kao i visoki pedagoški standardi za kvalitetan boravak djece. Vrtić trenutno osigurava smještaj za 92 djece s područja Općine koja su smještena unutar pet odgojnih skupina, dok je potrebu za vrtićkim smještajem u novu pedagošku godinu iskazalo nešto više od 130 roditelja. Proširenjem kapaciteta omogućit će se smještaj većeg broja djece koja su trenutno na listi čekanja, a upise je moguće
provesti po završetku radova te nakon dobivanja dozvola potrebnih za početak rada, uključujući rješenje nadležnog Ministarstva.
Sve poželjnije mjesto za život - U vremenima obilježenim brojnim iseljavanjima, veseli nas što Konjščina postaje sve poželjnije mjesto za život mladih obitelji. Ovakav trend prate i rastuće potrebe u području infrastrukture pa smo u Općini Konjščina ovog proljeća započeli s proširenjem našeg vrtića kako bismo mališanima s područja općine osigurali adekvatan smještaj. Činimo sve što je u našoj moći kako bismo ra-
dove čim prije priveli kraju i djeci koja su trenutno na listi čekanja omogućili što skoriji upis u vrtić. Ovim putem roditeljima zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju, a o sljedećim koracima bit će na vrijeme obaviješteni - istaknula je načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok. Zbog potreba koje nadilaze prostorne mogućnosti vrtića, a u namjeri da se roditeljima osigura potrebna podrška, Općina Konjščina će još ove godine nastaviti sa sufinanciranjem smještaja djece u igraonicama u susjednim općinama i gradovima, a nastavlja i sa daljnjim ulaganjima usmjerenima u predškolski odgoj. - Kako bismo dugoročno zadovoljili po-
'Intenzivno radimo na dokumentaciji za planiranu rekonstrukciju i opremanje prostora u 'penzionerskoj' zgradi za 20-ak djece, za što smo, također, ostvarili sredstva od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 114.673 eura'
trebe za adekvatnim smještajem sve predškolske djece na području naše Općine, intenzivno radimo na dokumentaciji za planiranu rekonstrukciju i opremanje prostora u 'penzionerskoj' zgradi za 20-ak djece, za što smo, također,
ostvarili sredstva od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 114.673,00 eura. Dodatno ćemo urediti i igralište Dječjeg vrtića Konjščina zamjenom sprava za igranje - dodala je načelnica Curiš Krok. (zl)
U Samcima je po prvi puta održano proštenje kod Kapelice Majke Božje Karmelske
Prvo proštenje kod Majke Božje Karmelske
GORNJA STUBICA – Po prvi puta, nakon otvorenja lani, održano je proštenje kod Kapelice Majke Božje Karmelske u Samcima, u Gornjoj Stubici. Kapelica s kipom Majke Božje Karmelske na malom trgu uz samu cestu prema Mariji Bistrici otvorena je lani, zahvaljujući Udruzi seljaka Općine Gornja Stubica i Mjesnom odboru Samci, koji su tamo prvo uredili mali trg sa stoljetnim bunarom. Tako je prvo proštenje nakon otvorenja održano 16. srpnja, na Blagdan Majke Božje Karmelske. Svetu misu vodili su domaći svećenici uz svoje gostujuće kolege, a misu su animirali članovi gornjostubičkog Kulturno – umjetničkog društva 'Matija Gubec'. Unatoč velikoj vrućini, prisustvovali su brojni mještani, kao i dvije molitvene zajednice, Marijina Legija i Srca Isusovog, koji su hlad pronašli u
Kapelica je s novouređenim trgom otvorena lani, zahvaljujući Udruzi seljaka Općine Gornja Stubica i Mjesnom odboru Samci
dvorištu obitelji Jožinec. Nakon svete mise druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak, koji su osigu-
rali Općina Gornja Stubica, Udruga seljaka OGS te vrijedne mještanke koje su pripremile kolače. – Ove go-
dine smo, uz kip Majke Božje Karmelske, postavili u kapelici još dva kipa: kip Antuna Padovanskog i kip
Svetoj Josipa – rekla je Đurđa Labaš ispred organizatora proštenja, Udruge seljaka. (J. Klanjčić)
BadlFest ispunio očekivanja: 13. izdanje manifestacije donijelo je pregršt zabave u Krapinskim
IZVRSNI KONCERTI ODUŠEVILI SU U ČETIRI DANA PREPLAVILI
Manifestaciju su obišli brojni posjetitelji, koji su mogli razgledati izložbe, uživati u predstavi, besplatno obaviti zdravstvena
Jelena Klanjčić KRAPINSKE
Severina, Opća opasnost i Marko Škugor oduševili su, svatko na svom koncertu, mnogobrojnu publiku 13. izdanja
BadlFesta, koje je od 18. do 21. srpnja održano u Krapinskim Toplicama. Manifestacija je itekako ispunila očekivanja, jer su tijekom četiri dana Krapinske Toplice obišli brojni posjetitelji, na raznim događanjima na nekoliko lokacija. Publika uživala u koncertima
Očekivano, kraljica estrade, Severina, pred veliku pozornicu privukla je velik broj obožavatelja svih dobnih uzrasta. Njezin se koncert dugo iščekivao, a Severina je napravila pravi šou. Dan prije koncert je održala Opća opasnost, a u četvrtak, na otvorenju BadlFesta, u središnjem je perivoju pjevao Marko Škugor. Poznati Dalmatinac oduševio je posjetitelje broj-
Udruga žena Vrtnjakovec u svojim je prostorima održala radionicu izrade ručnih radova
nim svojim pjesmama, a posebno izvedbom poznate zagorske 'Pod brajde'. U nedjelju je pozornica uz Aleju bila rezervirana za domaće zagorske sastave, pa su tako nastupili Podvinčani i Smooth Band. Kultura uz izložbe i predstave
Sinergija i dobra suradnja među udrugama, institucijama i ustano-
vama rezultirala je raznolikim programom, pa su tako brojna događanja, osim koncerta, održana na više lokacija. Kroz program BadlKultura postavljena je izložba ručnih radova Udruge za tradiciju i inovativnost. Udruga žena Vrtnjakovec u svojim je prostorima pak održala radionicu ručnih radova, a u Općinskoj je knjižnici otvorena izložba tradicijskih drvenih igra-
Djeca su posebno uživala u popularnoj predstavi Luke Vidovića
čaka Ivane Šuštić i Lovre Fijana iz Marije Bistrice. Održana je i likov-
Dio programa održan je u središnjem perivoju
Najmlađe je svojim showom zabavio Luka Vidović
Otvorena je izložba drvenih dječjih igračaka
Udruga žena Vrtnjakovec radionicu je posvetila ručnim radovima
Krapinskim Toplicama kroz koncerte, izložbe, predstave, programe za djecu, ali i brigu o zdravlju
ODUŠEVILI POSJETITELJE KOJI PREPLAVILI KRAPINSKE TOPLICE
zdravstvena savjetovanja, sudjelovati u radionicama, posjetiti novu turističku atrakciju u mjestu, ali i dobro popiti i pojesti
Sinergija i dobra suradnja među udrugama, institucijama i ustanovama rezultirala je raznolikim programom
na kolonija u kojoj su sudjelovali brojni akademski umjetnici, kao i radionice wine & art, a velik broj posjetitelja dobro se zabavio u nedjelju, na predstavi 'Kaj je ljubav'. Ove godine, novitet je Bakina kuća, nova turistička atrakcija u Krapinskim Toplicama, koju su posjetitelji rado obišli i prisjetili se nekih malo starijih vremena, kroz predmete sačuvane u kući. Dane otvorenih vrata održao je klub 'Zaron', a Udruženje obrtnika Krapinske Toplice organiziralo je Gastro BadlFest, u kojem je sudjelovalo dvadesetak ekipa obrtnika iz naše, ali
i brojnih drugih županija. Zabavili se i najmlađi U program BadlFesta uključile su se i zdravstvene ustanove, pa su tako posjetitelji besplatno mogli izmjeriti tlak, snimiti EKG, obaviti mjerenje vida i brojna druga savjetovanja. Program za one najmlađe uključivao je mađioničarske radionice, facepainting, dječju utrku u suradnji
sa Sportskim društvom Mala Erpenja, kao i filmsku radionicu. Vrlo posjećena bila je i predstava Magic show Luke Vidovića, ali i Fun park Sementa, gdje su najmlađi posebno uživali. Manifestaciju su organizirali Turistička zajednica 'Srce Zagorja' i Općina Krapinske Toplice, uz potporu Krapinsko – Zagorske županije, Turističke zajednice KZŽ i Hrvatske turističke zajednice.
Severina, Opća opasnost i Marko Škugor privukli su velik broj posjetitelja
Djeca su se zabavila u sportskim natjecanjima
Severina je 'zapalila' mnogobrojnu
Opća opasnost koncert je održala u petak
Marko Škugor nastupio je na otvorenju manifestacije u središnjem perivoju
Popularna pjevačica nije propustila podružiti se s obožavateljima
Za dušu za spomenek
Piše:
Nevenka Gregurić
Kak sme bavilji
Več put se ove dane pitam kak sme bavilji ove vručine. Znam da hnogi gruntaju da negda nie bilje tak vruče kak je denes. Ja se z tem ne bi složila. I negda su huvem cajutu bile vručine i pripeke. One kaj je denes drugač, da su vručine duže nek prie. Negda se točne znalje gda je zima, a gda dojde prtuljet. Ljudi su nosilji i zimsku i prtuljiečnu obljeku. Tu prtuljiečnu rabilji su i h jesen. Denes tak nie. Reklji bi ljudi denes da z zimske obuče mam skočime h ljietne sandale i natikače. Nema onuga kak je negda bilje, prtuljeti i jeseni.Morti sme bilji mlajši pak sme nekak lježe vručinu podnašalji. I unda su bilji put prašnjavi, jer niesu bilji asfaltirani. Alji od vručine i suše na pute su se zgrobenjki zdrobilji h šrašinu i gda bi kole naglje prešle za njimi se bi kadelje. Prašina se zdigla h zrak i za kolji, alji i za ljudmi bil je oblak prašine. Večinu se unda hodilje po pute i tranike bose pak su tabani bilji debelji kaj poplati na cipule, a h večer od sakojačke prašine, prašni do ober koščic. Unda si bi denes ljudi misljilji da su se ljudi moralji fejst kupati. Alji kaj bi. H večer si si malje noge posmical z nekakvu krpicu ilji morti smočil h ljevur, kak i si hižni, h jedne vode.Voda je bila kaj zlate. H ljetu je h zdence faljele vode, pak su gazdi zdence bilji škrti i niesu dalji baš vode sakomu. Skupni zdenci su bilji deljejke od hiže i te največ put negde h nizine, pak se nosila voda h kante ilji škafi na breščeka, gda su ljudi živelji. Voda se šparala gde god se mogla. Blage se napajalje h črnce i h potoke. Živine se davala spravljena kišnica, a za kuhanje i pijaču donesla se dima h kanta ilji škafe i čuvala se saka kaplja. Če bi se doj štel poštene oprati unda se je h ljietnu dobu išel kupat na Krapinicu. Mi deca sme na Krapinice bilji saki dan čez vudienjku. Moja mati je znala reči da sem dima došla več zamazana nek sem na Krapinicu prešla. Na rieke se je dobre znal red. Nepljivači, a takve je bilje največ, moralji sme biti h pljičaku. A tam sme zmutilji diene rieke i voda je bila kalna, pak sme dima išlji mokri i skaljužani. Gda se voda na nas posušila, vuhe i lasi su nam bilji zamazani od blata. Veljiki se na krapinice niesu kupalji po danu. Te je nekak bila sramota. Oni su se išlji stofljati h kmice, kaj jih nej gdoj videl. I te ne saki dan. Išlji
su se kupat gda je bil konec kakvuga posla, žetve, sušenje krme i gda su se delalji kopiči ilji se krma skladala. Kaj nej po tielu ostalje prašine i tierja unda su se prešlji malje podrunuti h vodu i sprati švic i smeti z tiela. Baš sem neki dan gruntala kak sme se rietke, alji ipak po vručine mučilji. Če bi te denes rekel mlajšem misljil bi da sme bilji nori. I tak te denes zgledi. Negda se ponajveče vručine išlje nakladat siena. Moja babica i dedek su reklji ovak: "Siene se mora nakladati gda h cirkve zvoni pol dana. Unda je dan najtoplješi i sunce ide h krmu i tak ju još dosuši kaj se nej pokvarila!" I tak sme mi po največe vručine nakladalji krmu. Ja sem bila tak huda na dedeka i babicu, alji oni niesu odustajalji od svojuga. Če sem cendrala dok sem pred kravami stala, znal mi je dedek reči da ni po njemu snieg ne curi i da moram biti strpljiva. Iste tak je bilje z žetvu. Če bi se raniejše krenulje od doma žet, dok još nie bila pripeka, gazde njive niesu dalji žeti. Čakalje se da prejde rosa. Tek gda je gazda zel par klase šenice i z rukami ju ljehke zružđil moglje se iti žet. Iste tak se je štrihala šenica ilji hrž po vručine kaj se je lježe zrnjiče odvajalje od svoje košuljic. Saki drugi posel mogel se je delati rane h jutre ilji kesne h večerku. H takve dane, babe su se rane zdigle, zakurile h šporetu i skuhale koštu. Rane su išle h vrt i na njive če bi triebale. Iste tak su takve posle po gruntu obavljale h večerku. Čez dan, poklje obeda su vudienčilji si, i muži i babe. Mužem je vudienjka trajala duže. Babe su jeden dieljec vudienjke počivale, a jeden diel rabile za druge posle. Negde h hladu, štopale bi štunfe, krpale obljeku ilji pak nekaj na ruke šivale. Pri sakom poslu niesu bile same. Znale su si skupa sesti nekam h hlad i spominale. Največ put nebi zdigale glavu z posla dok su vodile spominke. Tie spominki su bilji o semu i sakomu teri je živel bljiže ilji dalje. Visti su se donašale od meše i siema. Tak moreme reči da su vudienjke bilji cajti za lokalne viesti, a spikeri su bilji sami ljudi, saki z svoju vješču. Nie unda bilje sakojačke moderne mašinke, alji ljudi su imelji jedni druge. I niesu moralji govoriti kak je vruče, kak bu vruče, kak bu topljinski val,… Živelji su i trpelji one kaj nie bilje nič gorše nek je zdej, alji niesu bilji ljudi tak cendrasti, kak denes.
JANINE
Loborska manifestacija obiluje brojnim zanimljivim zabavnim, kulturnim i sportskim događanjima
Off road, dječje igre, klasična
U cilju inkluzije štićenika Doma za odrasle osobe Loborgrad, održao se program pod nazivom "MI u dvorištu grofa Keglevića", novi sadržaj ovogodišnjeg Janinog
LOBOR – U sklopu obilježavanja Dana općine Lobor održana je Janinska utrka na Gliništu u organizaciji kluba "AMK Off Road" iz Lobora. Kako je rekao predsjednik kluba, Danijel Vujica, ove godine sudjelovalo je 50 posada, a utrke je gledalo preko tisuću posjetitelja. Ove godine održano je natjecanje u autocrossu, buggycrossu te mopedcrossu. - Klub postoji od 2006. godine i od tada svake godine radimo dvije manifestacije na temu off roada, jedno od njih je "Janine". Stazu smo dobro pripremili, sve smo odvozili - rekao je Vujica dodavši kako je natjecanje u sklopu Zagorske lige, što znači da se vozačima ubrajaju bodovi osvojeni na natjecanju.Odaziv ove godine bio je nešto manji i to zbog visokih temperatura. Usprkos vrućinama, oni koji su bliže vrhu su svakako došli, oni koji su se nadali bodovima su isto došli - rekao je Vujica. Utrku je pohvalila i načelni-
ca Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. - Klub svake godine sudjeluje u obilježavanju Dana općine i to uvijek popularnom utrkom. Drago mi je da je i ove godine organizacija bila na visokom nivou, ipak je bi-
U dvorištu grofa Keglević na koncertu klasične galzbe sudjelovali su mladi glazbenici s područja Lobor i Zlatara, Glazbeni trio OŠ Ante Kovačića Zlatar, Kvartet Črni Tomaši te Petra Juriša i Filip Šeremet
lo uključeno 50 posada, a stigla je i brojna publika, iako je bilo vrlo vruće – rekla je načelnica Jembrih te čestitala klubu na još jednoj odličnoj organizaciji.
"MI u dvorištu grofa Keglevića"
U petak su održana dva događaja organizirana u suradnji s Domom za odrasle osobe Loborgrad, koja su započela u večernjim satima.
U cilju inkluzije štićenika
Doma za odrasle osobe Loborgrad, održao se program pod nazivom "MI u dvorištu grofa Keglevića" u sklopu kojeg su bile organizirane dječje igre gdje je prava
grofica čitala priču, nastupili su članovi KUD-a Lobor i Mače te tamburaši i mladi muzikaši u usponu. Nakon toga je u samome dvorcu grofa Keglević uslijedio koncert klasične glazbe na kojem su sudjelovali mladi glazbenici s područja Općine Lobor i Grada Zlatara i to Glazbeni trio OŠ Ante Kovačića Zlatar, Kvartet Črni Tomaši te Petra Juriša i Filip Šeremet. Ravnateljica Darinka Sviben istaknula je kako je Dom za odrasle osobe Lobor-grad otvorio svoje dvorište u okviru integracije sa lokalnom zajednicom. - Organizirano je druženje pod nazivom "MI u dvori-
klasična i zabavna glazba - za svakog ponešto
štu grofa Keglevića", nakon čega je održan koncert klasične glazbe mladih glazbenika. Ujedno je i vlč. Matija Novački interpretirao tekstove hrvatskog svećenika i etnografa, Josipa Kotarskog. Radi se o tekstovima koji su objavljivani u nastavcima od 1915. do 1918. godine u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena - rekla je Sviben te dodala kako sve to rade u cilju što bolje integracije korisnika Doma u zajednicu. Da Općina Lobor i Dom za odrasle osobe Loborgrad već godinama njeguju, ne dobru, nego vrlo dobru suradnju, potvrdila je načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih. - Zajednički cilj nam je integracija korisnika
Održana je Janinska utrka na Gliništu na kojoj je ove godine
sudjelovalo 50 posada, a utrke je gledalo preko tisuću posjetitelja
koji se nalaze u Domu za starije osobe Loborgrad jer oni su ustvari već i naši sugrađani. Kontinuirano surađujemo upravo na toj integraciji korisnika u zajednicu kako bi im se olakšao život u Domu, da im uvjeti smještaja budu adekvatni i kako bi bili prihvaćeni u svojoj zajednici u kojoj žive - istaknula je načelnica Jembrih. Zahvalila je ravnateljici Doma za starije osobe Loborgrad, Darinki Sviben, kao i svim djelatnicima Doma, na jako dobroj suradnji, kako u organizaciji ovih događaja, tako i kroz cijelu godinu. Ujedno je zahvalila i svim korisnicima koji se rado uključuju u njihove manifestacije.
Koncert Puhačkog orkestra
U subotu navečer koncert je održao Puhački orkestar DVD-a Lobor. Unatoč lošem vremenu na koncert, koji je zbog vremenskih prilika preseljen pod šator, stigao je veliki broj posjetitelja. Voditelj i dirigent Puhačkog orkestra, Filip Šeremet rekao je kako se radi, uz novogodišnji koncert, o još jednom koncertu koji se izvodi tradicionalno. - Želimo napraviti koncert za naše mještane. Izvodimo miješane pjesme, od stranog popa do
tradicionalne polke. Imamo za svakoga ponešto - rekao je Šeremet te istaknuo kako ih nastupa 30-ak Načelnica Ljubica Jembrih kazala je kako joj je drago što se u obilježavanje manifestacije i ove godine ponovno uključio i Puhački orkestar. - Koncert je, kao i svake godine, bio zanimljiv i dobro posjećen. Veliko hvala Puhačkom orkestru i njihovom voditelju Filipu Šeremetu što su se i ove godine uključili u obilježavanje manifestacije "Janine 2024.", a redovno se uključuju i u sve ostale manifestacije organizirane na području naše općine. Imamo jako dobru suradnju, a vjerujem da će se tako nastaviti i u budućnosti i tome se radujem - poručila je načelnica Jembrih. (zl)
U Loboru održan 14. po redu Međunarodni festival tradicijske glazbe podalpskog podneblja
Slovenski sastav 'Sladki greh' apsolutni pobjednik Loborfesta
Festival je i ove godine u centru Lobora okupio veliki broj posjetitelja uz nastup 10 sastava u natjecateljskom dijelu, 8 iz Hrvatske i 2 iz Slovenije
LOBOR - Dobitnik ovogodišnjeg "Kristalnog baritona", pobjednik 14. po redu Međunarodnog festivala tradicijske glazbe podalpskog podneblja – Loborfest, je sastav iz Slovenije "Sladki greh" sa skladbom "Na tvojem ramenu". Prema odluci žirija "Zlatni bariton" osvojila su četiri sastava "Sladki greh", "Ober-5", "Zvuci Zagorja" te "Grand kvintet". "Srebrni bariton" također su dobila četiri sastava "Ansambl Zagorja ", "Fiškali", "Veseli dečki" i "Grupa Štimung" dok je "Brončani bariton" došao u ruke dva sastava "Čuvari Zagorja" i " Veseli bećari".
Veseli dečki
Odluka je to stručnog žirija na ovogodišnjem 14. po redu Loborfestu koji je održan u sklopu manifestacije "Janine 2024", obilježavanja Dana Općine Lobor. Festival je i ove godine u centru Lobora okupio veliki broj posjetitelja uz nastup 10 sastava u natjecateljskom dijelu, 8 iz Hrvatske i 2 iz Slovenije. Što se tiče ostalih nagrada, nagradu za najbolji aranžman, Bojana Lugariča, dobio je sastav "Grupa Štimung ", nagradu za najbolji tekst "Zvuci Zagorja ", čija je autorica Ana Rihtarić, dok je nagradu za najbolji scenski nastup dobio sastav "Fiškali". Ovogodišnji miljenici publike su "Veseli dečki" koji su upravo za svoj nastup dobili najviše glasova okupljenih u šatoru u centru Lobora dok je nagrada glavnog pokrovitelja otišla sastavu "Zvuci Zagorja". Nagradu koju do-
Naš Loborfest je već odavno prešao granice ovog kraja, Krapinsko -zagorske županije, pa i same Hrvatske
djeljuju sami glazbeni sastavi dobio je sastav "Veseli dečki". Slovenski sastav "Sladki Greh" dobio je nagradu pratitelja na društvenim mrežama dok je nagradu slušatelja Zagorskog radija dobio sastav "Veseli dečki". U revijalnom dijelu nastupio je "Ansambl Marka Štupergerja" i "Dečki z bregov".
Središnje događanje
Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica, Ljubica Jembrih, naglasila je kako je sam Loborfest, uz svečanu sjednicu, svake godine središnje događanje manifestacije "Janine". - Naš Loborfest je već odavno prešao granice ovog kraja, Krapinsko - zagorske županije, pa i same Hrvatske o čemu svjedoči već redovni dolazaka sastava iz Slovenije u natjecateljskom i revijalno dijelu Festivala. Svakako moram čestitati organizatorima jer iz ovoga stoji jedan veliki posao, veliki trud i napor zahvaljujući kojem Lobor za vrijeme Festivala postaje središte ovog dijela Zagorja jer ovih dana zaista svi putevi vode u Lobor - izjavila je načelnica Jembrih dodajući kako i Loborfest, ali i cjelokupna manifestacija "Janine" ovih dana u Lobor dovode na tisuće i tisuće posjetitelja.Ovom prilikom zahvaljujem svim udrugama koje sudjeluju u organizaciji brojnih događanja. Zahvaljujući njihovom angažmanu i trudu "Janine" su središnja manifestacija zagorskog kraja u ovom dijelu ljeta i na tome svima od srca zahvaljujem
- završila je Jembrih čestitajući nagrađenima na ovogodišnjem Loborfestu uz poruku da se svi zajedno vidimo ponovo iduće godine. Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, naglasio je kako je Loborfest potvrdio svoje vodeće mjesto ovakve vrste festivala te je čestitao organizatorima na sjajno odrađenom poslu. - Osim velikog broja posjetitelja koji je potvrdio riječi načelnice Jembrih da svi putovi u nedjelju vode u Lobor ova manifestacija na sjajan način čuva tradiciju ovog kraja. Čestitam organizatorima na sjajnoj organizaciji i ne sumnjam da će Loborfest rasti
iz godine u godinu - poručio je Gregurović. Inače, Međunarodni festival Loborfest pokrenut je s ciljem očuvanja izvorne zagorske glazbe, glazbe alpskog zemljopisnog podrijetla, glazbe polki i valcera kao dijela zagorske, a samim time hrvatske i europske kulturne baštine. KTD Loborfest organizira jedini festival ovakvog tipa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i šire. Svojim radom čuva tradiciju i kulturu loborskog i zagorskog kraja te istu promovira u Hrvatskoj i inozemstvu. - Cilj je festivala Loborfest upoznavanje građana s ovom vrstom glazbe, omogućavanje predstavljanja domaćim sastavima,
razvoj međunarodnih prijateljstava te jačanje međunarodne suradnje. Krajnji je cilj zaštita i očuvanje ove vrste glazbe kao vrijednog kulturnog dobra - pojasnila je tajnica KTDa Loborfest Ana Rihtarić. Zadovoljni smo velikim brojem posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Nastupilo je 8 hrvatskih te 2 sastava iz susjedne Slovenije. Posjetitelji su bili dobrog raspoloženja te su uživali u zvucima polke i valcera u prepunom šatoruzaključila je Rihtarić. Generalni pokrovitelj Loborfesta je Općina Lobor dok su pokrovitelji HDS ZAMP, Janaf, Krapinsko - zagorska županija te Lions club Zagorje - Zabok. (zl)
Brojna publika na Loborfestu
Pobjednici Lobofesta
Uzvanici i gosti na Lobofestu
Summer Fest Tuhelj i ove godine donosi brojna događanja tijekom srpnja i kolovoza
Koncerti, gastro show, cirkuske točke i tradicionalna događanja u Tuhlju
TUHELJ - Turistička zajednica Biser Zagorja u suradnji s Općinom Tuhelj i Termama Tuhelj i ove godine pripremila je pregršt događanja za sve uzraste. Summer Fest Tuhelj 2024. kroz mjesec dana pripremio je raznolika događanja u Tuheljskim Toplicama i u samom Tuhlju – koncerti i nastupi poznatih lica zagorske glazbene scene, ali i šire, zabavni programi, izvedbe akrobata, žonglera, puhačkih orkestara, mažoretkinja, gastro show, prezentacija starih zanata, povorka konja i konjskih zaprega, vatrometi, pučke veselice…
Sve je tu - ponovo u Tuhlju!
Zagorje u malom
Manifestacija je započela proteklog petka, zagorskim klasikom - virtuozom na klaviru Juricom Vugrek na prekrasnoj terasi Dvorca Mihanović. U nedjelju, 21. srpnja na rasporedu je bio program nazvan 'Zagorje u malom', u sklopu kojega su nastupile mažoretkinje Dubrovčan, kao i Puhački orkestar Lira iz Kraljevca na Sutli, koji su posjetitelje svojim glazbenim izvedbama proveli kroz Meksiko, Kubu, Tanzaniju i brojne druge zemlje, pa onda i Dalmaciju i Zagorje, a bio je tu i sajam domaćih proizvoda. Program se nastavlja u srijedu, 24. srpnja, nastupom Cirkuskog Dua te uživanje u dobroj glazbi - izvedbama neponovljivog i uvijek posebnog blues glazbenika Tomislava Golubana, u prostoru Parna fontane u Tuheljskim Toplicama. Petak, 26. srpnja, rezerviran je za Zagorje Brass Quintet na terasi Dvorca Mihanović. Na nedjelje 28. srpnja i 4. kolovoza program se opet održava u Parku fontane, uz tržnicu domaćih proizvoda i nastup Mažoretkinja Dubrovčan te Mažo-
retkinja Desinić, a nastupit će i Makovi ulični lakrdijaši. Tradicionalna i nova događanja
Srijede 31. srpnja i 14. kolovoza u Parku s fontanom rezervirane su za akrobate i cirkusante Loop cirkusa, ali i uz nezaobilazne i prepoznatljive zagorske glazbenike jazz multi instrumentalisticu i vokalisticu Sandra Halužan, a 7. kolovoza ponovo nastupa Tomislav Goluban. Večeri petkom, 2., 9. i 16. kolovoza i dalje su rezervirane za zagorskog virtuoza na klaviru Juricu Vugreka na terasi Dvorca Mihanović, a početkom kolovoza dolaze eminentna imena hrvatske glazbene scene. Tako će 3. kolovoza koncert održati u Tuhlju Vesna Pisarović, a 5. kolovoza popularni Grše, uz domaćeg DJ Monarha. U četvrtak, 8. kolovoza bit će večer stand up – a, uz Marka Dejanovića.
Druženja i zabavu u Summer Festu Tuhelj nastavljaju se uz noćni nogometni turnir u Trstenu, 10. kolovoza te Sajmeni dan u Tuhlju uz prezentaciju starih obrta i zanata, domaćih proizvoda te mimohoda konja i konjskih zaprega teveseli gastro show uz Tomislava Špičeka i takmičenje u kuhanju gulaša i izbor najboljih zagorskih gibanica, u nedjelju, 11. kolovoza. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, bit će procesija i svečana sveta misa uz pučke veselice i Ansambl Zagorje i Fresh bend!
Druženja u Tuhlju završavamo koncertom Puhačkog orkestra Lipa i Kuda Naša lipa Tuhelj u petak 16.8., te kazališnom predstavom 18.8.. Dodajmo i da će događanja obogatiti i već tradicionalna Tuheljska noć u Termama Tuhelj, koja će 27. srpnja ugostiti Petra Grašu. (zl)
DRŽAVNA MATURA Kakve su uspjehe postigli zagorski
DESET ZAGORSKIH GENIJALACA DRŽAVNE MATURE RIJEŠILO
S. Pušec, J. Klanjčić
HRVATSKO ZAGORJE
Gotovo polovica učenika strukovnih škola pala je ovogodišnju maturu, u povijesti mature samo je jedne godine palo više gimnazijalaca nego sada, a prazan esej na ovogodišnjoj maturi predalo je dvaput više pristupnika nego lani. Sukus je to konačnih rezultata državne mature koji su objavljeni u srijedu, a na predstavljanju rezultata NCVVO je otkrio i prosječne ocjene na ispitima obveznih predmeta i popularnijim izbornim predmetima. Tako je prosječna ocjena na maturi iz Hrvatskog jezika ove godine 2,8, dok je prošle bila nešto 'čvršća' trojka, 3,1. U posljednjih sedam godina upravo najviše maturanata palo je Hrvatski. Uz to, posljednjih par godina raste broj nula na eseju iz Hrvatskoga. Do pada prosječne ocjene došlo je i na višoj razini iz Matematike. U 2024. prosječna ocjena na tom ispitu je jedva trojka, 2,5, dok je u 2023. bila 2,8. Maturanti na Engleskom jeziku obično postižu bolje rezultate, ali na višoj razini u odnosu na lani maturanti su s četvorke pali na trojku. Dok je prošle godine prosječna ocjena na višoj razini iz Engleskog bila 3,8, ove je godine 3,4. Od stranih jezika koji kao obvezni predmet piše veći broj maturanata izdvaja se i Njemački jezik na kojima su rezultati gotovo identični kao lani. Na A razini iz Njemačkog prosječna ocjena ove godine je 3,1, a lani je bila 3,0. Na B razini ove je godine prosječna ocjena 2,6, a lani je bila 2,7. Sukus je to rezultata ispita ovogodišnje državne mature u Hrvatskoj. A kakve su uspjehe postigli zagorski maturanti, provjerili smo u srednjim školama u Krapinsko – zagorskoj županiji. Posebno smo ih zamolili i da nam izdvoje pojedince koji se izdvajaju velikim uspjesima, ili kako ih volimo nazivati, mladim genijalcima koji su pojedine ispite riješili sa 100 – postotnom točnošću.
Gimnazija AGM Zabok
U Gimnaziji Antuna Gustava Matoša Zabok 87 maturanata izašlo je na prvi rok, a 79 je položilo državnu maturu. - Centil 67,03 govori da su rezultati naših učenika bolji od 67,03% učenika u Republici Hrvatskoj, odnosno da su među 32,97% najboljih. S ponosom ističemo naše najuspješnije učenike na ovogodišnjoj državnoj maturi. Luka Lovrek na ispitu iz Matematike na višoj razini ostvario je 100% bodova, što, naravno, znači da ima najbolji rezultat u generaciji. Na ispitu iz Fizike ostvario je rezultat bolji od 98,91% pristupnika (centil mu je 98,91). Iz Engleskog jezika na višoj razini ostvario je 120. rezultat u generaciji (centil 99,31). Izvrsno je riješio i ispit iz Informatike
te ostvario 81. rezultat u generaciji (centil 97,3), a iz Biologije 132. rezultat u generaciji (centil 97,22). Gabrijel Kučko sa 100% ostvarenih bodova ima najbolji rezultat u generaciji iz Geografije, što i ne čudi, s obzirom da je Gabrijel i naš ovogodišnji olimpijac iz Geografije. Na ispitu iz Povijesti ostvario je 5. rezultat u generaciji (centil 99,32). Na ispitu iz Hrvatskoga jezika ostvario je centil 98,06. Na ispitu iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvario je centil 97,96, a na ispitu iz Matematike na višoj razini centil 97,39. Jedini je učenik naše škole koji je sve prijavljene ispite položio ocjenom odličan. Lucija Palčec iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je 23. rezultat u generaciji s centilom 99,87. Iz Hrvatskoga jezika ostvarila je centil 99,69, a iz dijela ispita Hrvatski jezik - Esej ostvarila je 100% bodova. Korina Mendek je iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila centil 99,48, iz Likovne umjetnosti centil 95,05. I ona je iz dijela ispita Hrvatski jezik - Esej ostvarila je 100% bodova. Katarina Ravlić iz Hrvatskoga jezika ostvarila je 53. rezultat u generaciji, s centilom 99,81. Iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 97,55. Ivana Žukina iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila je centil 98,7, a iz Hrvatskoga jezika centil 98,06. Poput Lucije i Korine, i Ivana je iz dijela ispita Hrvatski jezik - Esej ostvarila 100% bodova. Ostali učenici koje vrijedi istaknuti su Gabrijela Stipić koja je na ispitu iz Engleskoga jezika na višoj razini ostvarila centil 98,7, Leonora Galina koja je na ispitu iz Hrvatskoga jezika ostvarila centil 98,06, Leda Varžić koja je na ispitu iz Psihologije ostvarila centil 99,09 i 25. rezultat u generaciji, Nika Mihaliček koja je na ispitu iz Psihologije ostvarila centil 98,22 i 48. rezultat u generaciji, te Jasmina Halapir koja je na ispitu iz Matematike na nižoj razini ostvarila centil 98,28 – kaže ravnateljica Bibijana Šlogar.
SŠ Krapina
U Srednjoj školi Krapina također su ostvareni vrijedni rezultati. Što se Engleskog jezika tiče, na A razini 12 učenika postiglo je odličan uspjeh. Odličan uspjeh iz Hrvatskog jezika postiglo je 17 učenika, a iz Matematike četiri učenika na razini A. - Učenica Ivona Herout postigla je na svim prijavljenim ispitma državne mature odličan uspjeh, a Leona Ormuž je na ispitu iz psihologije postigla 100% uspjeh te je time dospjela na 1. rang mjesto iz psihologije u ovogodišnjoj generaciji maturanata – kaže ravnatelj Ivica Rozijan.
SŠ Pregrada
Na ispitima državne mature ove školske godine 2023./24. učenici
Srednje škole Pregrada postigli su izvrsne rezultate. Dvoje učenika ostvarilo je prvo i drugo mjesto na
državnoj razini. - Radi se o učenici strukovnog programa medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege Jill-Letiziji Kanto-
Gabrijel Kučko, Gimnazija AGM Zabok Obzirom na prijašnje izvrsne rezultate, prva mjesta i medalje s natjecanja u geografiji, 100 - tni rezultat Gabrijela Kučka iz Donje Stubice nije nas posve iznenadio. A njega? - Znao sam da sam riješio sve odgovore točno, no nadao sam se da će mi priznati i ono što sam trebao pisati svojim riječima - kaže Gabrijel. Ovo je samo dodatna potvrda Gabrijelovog znanja iz geografije, koje je već do sada pokazao na brojnim natjecanjima. Naime, Gabrijel je ove godine osvojio dva Oscara znanja, budući da je državni prvak iz geografije, lani je osvojio brončanu medalju na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi, a ove godine putuje na Olimpijadu u Dublin. Sva ta iskustva s velikih natjecanja doprinijela su, kaže, njegovom samopouzdanju na državnoj maturi. - Za ispit državne mature pripremao sam se tako što sam obraćao pažnju na neke detalje, što se pokazalo ključnim za ovaj rezultat - kaže. Geografija mu je područje interesa od malih nogu, stoga će njegovo školovanje i dalje teći u tom smjeru, jer je Gabrijel, pogađate, upisao studij geografije. Otkrio nam je i kako bi diplomski studij volio nastaviti u Nizozemskoj.
Gabrijel Kučko
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
provjerili smo u srednjim školama u Krapinsko – zagorskoj
GENIJALACA POJEDINE ISPITE
JE 100% TOČNO!
Luka Lovrek, Gimnazija
AGM Zabok
Učenik Gimnazije AGM Zabok, Luka Lovrek iz Velikog Trgovišća, na državnoj je maturi ostvario 100% na ispitu iz matematike. - Znao sam da sam dobro napisao, no mislio sam kako se uvijek putem može 'zalomiti' kakva greška - rekao nam je Luka. Ipak, to nije bio slučaj, pa je ispit riješio 100%.
Matematika mu je, kaže, oduvijek najdraži predmet. No, priznaje, kako bi sam doma rješavao neke dodatne zadatke, više razine. - Uvijek mi je nekako ono što smo radili u školi bilo prelagano, pa sam kupovao neke dodatne knjige, čitao i radio - kaže Luka. Upravo takav način rada tijekom cijelog školovanja, uz ljubav prema matematici, bile su dovoljne pripreme za državnu maturu, pa se, kaže, pred sami ispit nije posebno pripremao. - Riješio sam probni test i to je bilo to - kaže. Osim ljubavi prema matematici i sklonosti rješavanju sve zahtjevnijih zadataka, Luka kaže kako je izuzetno bitan i nastavnik koji predaje matematiku. Stoga je pohvalio svoju izvrsnu profesoricu matematike Nadu Mihovilić. Iako mi je matematika posebno pri srcu, Luka ipak nije upisao studij matematike. Odlučio se za Fakultet elektronike i računarstva. - Najradije bih bio upisao matematiku, no nekako sam se iz perspektivne budućeg posla radije odlučio za FER. Volio bih se baviti inženjerstvom u elektronici, robotikom i slično - rekao nam je još Luka.
Korina Mendek, Gimnazija AGM Zabok
Korina Mendek iz Lobora sa stopostotnim je rezultatom napisala esej iz hrvatskog jezika. - Nisam očekivala ovako dobar rezultat jer se nisam puno pripremala. No, bila sam sretna kada je tema eseja bila 'Zločin i kazna', to sam i priželjkivala. Trebalo je opisati ženske likove kao simbole požrtvovnosti i u tome sam bila dobra - rekla nam je Korina. Iako je priznala da joj hrvatski jezik nije omiljeni predmet, književnost, kaže, voli.Čitati lektire sam oduvijek voljela - dodaje. Korina je upisala studij anglistike i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu, a nada se da će se jednom baviti nekim poslovima vezanima upravo uz povijest umjetnosti, primjerice u muzejima, galerijama…
lić, koja je na ispitu iz Njemačkog jezika B postigla 100% riješenosti (65/65 bodova) i time zauzela 1. mjesto u državi te o učeniku prirodoslovne gimnazije Emilu Jutriši koji je na ispitu iz Biologije postigao 96,25 % riješenosti (77/80 bodova) i time zauzeo 2. mjesto u državi. Vezano na sve ostale učenike koji su pristupili ispitima državne mature valja reći kako su učenici prirodoslovne gimnazije svi položili državnu maturu te upisali željene fakultete. Pritom je bilo više odličnih ocjena iz Engleskog jezika, Hrvatskog jezika i Matematike dok su učenici strukovnih programa ove godine postigli nešto slabije rezultate iz Matematike, a odlične iz Engleskog jezika – rekla je ravnateljica Vilmica Kapac. ŠUDIGO Zabok
Na tragu sveukupnih nacionalnih rezultata prvog roka državne ma-
Osim onih koji su postigli 100%, škole su nam se pohvalile i s učenicima koji su također postigli iznimne rezultate u pojedinim predmetima te su tako ostvarili izvrsne preduvjete za upis željenih fakulteta
ture 2023./2024., i učenici ŠUDIGO – a Zabok s nešto slabijim postotkom položili su ispite državne mature, u odnosu na prethodne godine. - Možemo konstantirati da je od naših 75 učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, koji su prijavili ispite državne mature u prvom roku, u potpunosti ili djelomično njih 80% uspješno položilo ispite državne mature. Najbolji rezultati vidljivi su kod predmeta Engleski jezik
A razina (100%) i B razina (95%) te kod predmeta Njemački jezik B razina (100%). Od izbornih predmeta ističemo Likovnu umjetnost i Informatiku kod koji je, od prijavljenih 33 učenika, njih 87% uspješno položilo navedene predmete. Učenici Marta Svažić, Erik Tepić Debanić, Ana Šimunić i Franciska Kuna uspješno su položili sve ispite državne mature, a posebno su se istaknuli u predmetima - Hrvat-
Leona Ormuž, SŠ Krapina
Leona Ormuž, učenica SŠ Krapina, na ispitu iz psihologije postigla je 100% uspjeh. - Psihologiju sam pripremala najviše od svih predmeta i s pripremama sam krenula najranije, jer sam znala da mi donosi najviše bodova za sve izbore na fakultetu. Radila sam isključivo po udžbeniku iz srednje škole jer je u njemu sadržano svo potrebno gradivo. Čak sam imala i dosta predznanja, pa nije mi bilo teško. Očekivala sam dobar rezultat, ali baš sto posto ne, drago mi je i i iznenadila sam se rezultatom - kaže nam Leona. Upisala je Edukacijsku rehabilitaciju u Osijeku, a taj joj je fakultet bio i prvi izbor. Nakon fakulteta, htjela bi, kaže, ostati u Zagorju. - Voljela bih raditi najviše s djecom koja imaju neku teškoću u razvoju, u školi ili vrtiću - kaže buduća magistra edukacijske rehabilitacije. Dodaje da je držana matura veliki stres za učenike, koji i dosta utječe na rezultate. - No, ako damo sve od sebe i potrudimo se, možemo postići željeni rezultat i upsiati fakultete koje hoćemo, samo treba biti uporan - kaže simpatična Leona, koja kada ne uči, voli provoditi vrijeme u prirodi i družiti se.
ski jezik, Engleski jezik i Likovna umjetnost, koje su položili odličnim uspjehom – istaknula je ravnateljica Božica Šarić.
SŠ Konjščina
U SŠ Konjščina ispitima državne mature pristupilo je 36 učenika, a 86% položilo je barem jedan od obaveznih ispita. 31 % položilo je sva tri obavezna predmeta. – Najbolji su uspjesi postignuti iz Engleskog jezika, zatim iz Matematike te na kraju Njemačkog i Hrvatskog jezika. Ove školske godine nismo imali učenika s iznimnim rezultatima, odnosno 100% riješen test. Učenicima želimo uspjeh na jesenskom roku državne mature – rekla je ravnateljica Milojka Rataić.
Dojmovi učenika
Iz Srednje škole Oroslavje rekli su nam kratko kako ove godine nisu imali niti jednog maturanta koji
je ostvario 100% riješen test iz nekog predmeta na državnoj mature. Jednako tako su nam odgovorili i iz Srednje škole Zabok. Iako ni u Srednjoj školi Bedekovčina nemaju učenika sa 100% rezultatom na mature, to nikako nije razlog za nezadovoljstvo. – Kao strukovna škola, izuzetno smo zadovoljni rezultatima naših učenika na ispitima državne mature – rekla je ravnateljica Vera Hrvoj. Osim što smo im uputili čestitke, naše smo zagorske 'stotkaše' upitali za dojmove. Uglavnom su svi rekli kako ispit nije bio posebno težak, što i ne čudi, obzirom na ovako dobar rezultat, koji je kod nekih zahtijevao više, a kod nekih manje pripreme. Otkrili su nam i svoje planove za studije, pa i kasniju budućnost, što možete pročitati u kratkim razgovorima s njima, a mi im želimo i dalje puno uspjeha, kako u školovanju, tako i s drugim životnim planovima.
Luka Lovrek
Leona Ormuž
Korina Mendek
'Ljetna pozornica Grada Oroslavja' održat će se od 14. do 18. kolovoza i ugostit će brojne poznate glazbenike, ali i posjetiteljima ponuditi bogatu tombolu
Šimunić: 'I ove godine imamo najjaču tombolu u Hrvatskoj s 96 vrijednih i glavnom nagradom od 10.000 eura!'
Miroslava Škoru te Gorana Bareta & Majke
Jelena Klanjčić OROSLAVJE
Još je nešto manje od mjesec dana ostalo do početka jedne od najvećih manifestacija u Krapinsko – zagorskoj županiji, 'Ljetne pozornice u Oroslavju', koja ove godine na Oro trg dovodi Halida Bešlića, Magazin, Gorana Bareta & Majke te Miroslava Škoru. Koncerti
Program manifestacije predstavljen je prošlog tjedna na konferenciji za medije u oroslavskoj knjižnici. 'Ljetna pozornica Grada Oroslavja' održat će se od 14. do 18. kolovoza. Prvog dana, 14. kolovoza, koncet će imati grupa Magazin, potom 15. kolovoza Miroslav Škoro, 16. kolovoza Goran Bare & Majke te 17. kolovoza Halid Bešlić. Posljednjeg dana, 18. kolovoza, bit će izvlačenje već tradicionalne tombole u sklopu manifestacije, koja je ove godine pojačala nagradni fond. – Kao i svake godine, Grad organizira najjaču tombolu u Hrvatskoj, s prvom nagradom od 10.000 eura. Zahvaljujem svim sponzorima koji su prepoznali događanje, a posebno tvrtki Eko – flor, s kojom smo tombolu i pokrenuli – rekao je gradonačelnik Viktor Šimunić te je pozvao sve da dođu na manifestaciju. – Osigurat ćemo sve parcele na kojima će se moći parkirati gosti, a za naše sugrađane, osobito one koji žive u zgradama, bit će osiguran čuvani parking kod Orokonfekcije – dodao je Šimunić. Listići za tombolu mogu se kupiti od danas, pa sve do 18. kolovoza, po cijeni od 3 eura u prostorima Turističke zajednice, Gradske knjižni-
Tombola ove godine ima 96 nagrada, a sam fond je veći nego lani, a listiće već možete kupiti na nekoliko punkteva po gradu
ce, Caffe baru Roses te na brojnim drugim punktevima po gradu, koje će ovih dana biti istaknute i na društvenim mrežama, kao i detaljan program manifestacije po danima.
Velika tombola
Tombola ove godine dijeli brojne
vrijedne nagrade. Osim prve nagrade od 10.000 eura te druge od 5.000 eura, moći ćete osvojiti sto kvadrata asfalta, svirku TS Brajde te brojne druge vrijedne nagrade, a nakon lanjskih prodanih 10.831 listić za tombolu, ove godine pripremljeno ih je 13.270. - Cilj nam je da ova manifestacija iz godine
u godinu raste i da bude samoodrživa. Naglašavam kako kompletan prihod od prodanih tombola ide za manifestaciju, a novac koji smo mi kao Grad i Turistička zajednica uložili uzet je iz prihoda od poreza na potrošnju, koji plaćanju ugostitelji, tako da taj prihod vraćamo upravo njima kroz manifestacije. Nakon manifestacije, sve ću troškove objaviti javno – rekao je još gradonačelnik. Bogati program
Direktorica Turističke zajednice Maja Šijan rekla je kako će, osim glavnih izvođača, na pozornici pred koncerte svirati i pjevati Martin Kosovec, Stela Rade, Footloose band, Stormy bluzy band, Črleni lajbeki i Grupa Ma3X. – Uz program na Oro trgu, u manifestaciju su se uključile brojne udruge, pa će tamo biti tu i razna sport-
ska natjecanja, priprema kotlovine, predstave i radionice za velike i male te Fun park Sementa – rekla je Šijan te zahvalila Hrvatskoj turističkoj zajednici, Turističkoj zajednici KZŽ i Krapinsko – zagorskoj županiji na potpori. Matea Kralj iz tvrtke Eko – flor istaknula je dobru suradnju s Gradom Oroslavjem, dodavši kako su ove godine osigurali drugu nagradu, 5.000 eura, a naglasila je i kako će Eko – flor zbrinuti sav otpad koji će nastati tijekom održavanja manifestacije. Ispred ugostitelja koji će dati svoju ponudu na manifestaciji obratila se Ana Gečević te je naglasila da će ponuda ove godine biti još bolja, a dodala je i da će se ispred Cafe bara Roses održati summer fest, ali će se i na velikom videozidu prenositi koncert s glavnog trga, za one koji možda neće uspjeti doći dovoljno blizu glavnoj pozornici.
Umirovljenici hodočastili Majci Božjoj Gorskoj
LOBOR - U sklopu tradicionalne loborske manifestacije Janine umirovljenici zlatarske udruge, u kojoj su organizirani umirovljenici s područja Grada Zlatara i susjednih općina Lobor i Mače, u subotu su hodočastili Majci Božjoj Gorskoj. U jednom od najstarijih marijanskih svetišta u sjevernoj Hrvatskoj, na Gori, misno slavlje predvodio je loborski župnik, vlč. Tomica Božiček, još jednom potvrdivši se kao vrstan propovjednik. Nakon toga u tzv. plavom domu organizatorica i domaćin ručka bila je loborska načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, kojoj je na susretljivosti i suradnji zahvalio predsjednik Udruge Željko Slunjski, naglasivši kako je umirovljeničko hodočašće postalo tradicija. Pozivu umirovljenika odazvala se i načelnica općine Mače, Mladenka Mikulec Šimunec. Kako je za umirovljenike znano kako nema uspješna druženja bez "tanca", za taj dio programa pobrinuo se glazbenik Milan Ilčić. Umirovljenički ples otvorili su Ljubica Jembrih i potpredsjednik Udruge Dragutin Krajnik iz Lobora. (žs)
Manifestacija ove godine na ljetnu pozornicu Oro trga dovodi Halida Bešlića, Magazin,
'Ljetna pozornica' lani je na koncerte privukla velik broj prosjetitelja iz raznih krajeva, a s nestrpljenjem se čekalo i izvlačenje tombole
RADOBOJ - Radobojska ljetna događanja bogatija su za još jedan događaj! Prošlog je tjedna otvorena izložba slika "Za naš Radoboj" u Hiži vinove loze. Svoje slike predstavilo je 5 domaćih autora i izvrsnih talenata: Josip Kranjčec, Marina Jurinjak, Leonardo Kamenečki, Jadranka Jurinjak i Marko Tušek.
Radobojska ljetna događanja ove se godine održavaju osmi puta zaredom, a traju sve do 25. kolovoza
RADOBOJSKA
Za naš Radoboj U ime umjetnika obratili su se Marina Jurinjak i Leonardo Kamenečki, a izložbu radobojskih slikara amatera upravo na domaćem terenu, u Radoboju, otvorio je Anđelko Topolovec čestitavši svim autorima na inicijativi predstavljanja njihovih radova te se zahvalio svima koji su u tako velikom broju došli podržati domaće slikare naglasivši kako je Radoboj mala općina velikih ljudi! Otvorenju izložbe prisustvovala je i predsjednica Općinskog vijeća Općine Radoboj Vanja Potočki i vijećnici. Izložbom je prikazan opus autora koji se temelji na prikazu prirode, pejzaža, cvijeća, portreta i drugih motiva tehnikama akrila na platnu, ulja na platnu, zidnog slikarstvo, grafike, akvatinte, gvaša i ugljena na platnu. Izložbu prati i katalog radova svih slikara amatera. Većina spomenutih autora ujedno su i članovi Likovnog društva "Ernest Tomašević", a najmlađi član društva, Leonardo Kamenečki postati će i student Likovne akademije. Izložbu će biti moguće razgledati do 15.
LJETNA DOGAĐANJA
U
PUNOM SU JEKU
Izložbu će biti moguće razgledati do 15. kolovoza u Hiži vinove loze
kolovoza 2024. godine u Hiži vinove loze, Radoboj 35. Strahinje Cup
U Radobojskom Strahinju odigran je peti, a ujedno i već tradicionalni malonogometni turnir Strahinje Cup 2024. Na malonogometnom turniru 3v3 nastupile su 24 ekipe u dva dana, 19. i 20. srpnja. Ekipe su bile podijeljene u skupine te su prvoplasirane i drugoplasirane momčadi ušle u osminu finala. U četvrtfinalu se o pobjednicima odlučivalo penalima. Prvu četvrtfinalnu utakmicu igrali su 'CB Saloon' i 'KR Bau'
koja je završila izjednačeno (3:3), a nakon izvođenja penala ekipe 'CB Saloon' rezultatom 5:4 ušla je u polufinale. Također su i ostali četvrtfinalisti odlučeni nakon penala: Kiko usluge II, Kiko usluge I i Žarko transporti. U polufinalnim susretima 'Kiko usluge II' pobijedile su s 3:1 ekipu CB Saloon' kao i ekipa 'Žarko transporti' s 4:1 'Mega Bar & Gym'. U borbi za treće mjesto izvodili su se penali ekipa 'Mega Bar & Gym' i 'CB Saloon'. Pobjedu i treće mjesto s rezultatom 2:1 osvojio je 'Mega Bar & Gym'. Finalni susret ekipa 'Kiko usluga II' i 'Žarko transporti' rezultirao je pobjedom i osvojim prvim mjestom 'Kiko usluga II' s rezultatom 5:2. Najbolje tri prvoplasirane ekipe dobile su prigodne pehare i novčane nagrade, dok je Borna Vidićek ('Kiko usluge II') osvojio titulu za najboljeg igrača turnira. Kao jedan od najmlađih turnira i ove godine, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, posjetili su brojni gledatelji za koje je bila pripremljena bogata ponuda jela i pića uz živu glazbu "Tri šešira". Konačni poredak Malonogometnog turnira Strahinje CUP 2024: 1. Kiko usluge II, 2. Žarko transporti, 3. Mega Bar & Gym, 4. CB Saloon. (zl)
U Krapinsko – zagorskoj županiji zabilježen je ove godine porast populacije bijelih roda. Čak a mi donosimo jednu posebnu priču iz Andraševca o nevjerojatnoj slučajnosti i potvrdi one
'Stigle su u noći kad je supruga kao da su nam donijele bebu
Nakon provedenog prebrojavanja, u našoj je županiji utvrđeno uspješno gniježđenje na sedam lokacija: u Zlataru, Zlatar Bistrici, Svetom Križu Začretju, Mokricama, Plaviću, Andraševcu i Konjščini te Tuhlju i ukupno je zabilježeno čak 20 mladih roda
J. Klanjčić, R. Jadan
HRVATSKO ZAGORJE
Da su naši zagorski bregi i pitoma naselja itekako poželjni za život i osnivanje obitelji, pokazale su ove godine rode, koje su upravo Zagorje odabrale kao idealno mjesto za savijanje gnijezda. Svojim su gnijezdima, a onda i pomlatkom, razveselile stanovnike mnogih zagorskih naselja, ali i slučajne ili namjerne prolaznike, koji rado zastanu i fotografiraju ove atraktivne ptice u njihovoj svakodnevici.
Lokacije gnijezda
Javna ustanova 'Zagorje zeleno' provela je, već 11. godinu za redom, prebrojavanje bijelih roda na području Krapinsko – zagorske županije. Prebrojana su gnijezda, a onda i mladi ptići u gnijezdima, te se mjerila uspješnost gniježđenja. Prebrojavanje se odvijalo u dvije faze. U prvoj fazi, od 20. travnja do 20. svibnja, sakupljali su podatke o lokacijama gnijezda o opće podatke o samom gnijezdu, dok se u drugoj fazi, između 15. lipnja i 10. srpnja, bilježila uspješnog gniježđenja u svim gnijezdima. Nakon provedenog prebrojavanja, u našoj je županiji utvrđeno uspješno gniježđenje na nekoliko lokacija: u Zlataru, Zlatar Bistrici, Svetom Križu Začretju, Mokricama, Plaviću, Andraševcu i Konjščini te Tuhlju i ukupno je zabilježeno čak 20 mladih roda. – Porast je to populacije bijelih roda u našoj županiji. U gnijezdu u Zlataru par roda ima čak 5 mladih! Njihovi roditelji često borave na okolnim krovovima, jer ne stanu u gnijezdo – kaže ravnateljica Javne ustanove 'Zagorje zeleno' Dijana Hršak.
Porast populacije
Hršak dodaje i kako možemo biti itekako zadovoljni što su rode odabrale naselja u našem kraju za savijanje gnijezda. – Kod roda to ide ovako: ženka bira mužjaka, a mužjak bira gnijezdo, odnosno lokaciju.
'Nove smo stanovnike dobili u noći kada sam odvezao suprugu u rodilište. Da su stigle, primijetio sam to jutro kada sam se vratio doma iz rodilišta, nakon što je supruga rodila', priča Viktor iz Andraševca
Prepoznali su da ovdje kod nas ima dovoljno hrane, što im je glavni faktor kod odabira lokacije i zbog toga ove godine imamo brojna gnijezda na nekoliko lokacija – kaže Hršak. Osim na već spomenutim lokacijama, na kojima su parovi roda dobili pomladak, rode žive još i na lokacijama u Poznanovcu, Bedekovčini i Desiniću, no tamo nisu zabilježene mlade rode. – Porast populacije itekako je dobra stvar. Kad ne dođu ili se njihov broj smanji, onda se možemo zabrinuti, a ovako velik broj mladih svakako je pozitivan i lijep – kaže još ravnateljica Javne ustanove.
Naviknute na ljude
Kad se jednom povežu, rode žive u parovima, a njihova je karakteristika da svoja gnijezda najčešće savijaju na električnim stupovima, vrlo blizu ljudima. – Njima ljudi ne sme-
taju, ali ni rode ne smetaju ljudima. One su, za razliku od drugih ptica, naviknute živjeti blizu ljudi i biti im izložene, tako da ljudi mogu promatrati njihovo ponašanje. One ostaju tamo gdje se osjećaju sigurno. Lijepo je i pohvalno da se ljudi angažiraju oko njihovog praćenja i promatraju ih, no ne treba se previše miješati u njihov život, osim ako nije nužno – kaže Hršak. Upravo uz jednu itekako potrebnu intervenciju vezana je nadaleko poznata priča rode Malena iz Brodskog Varoša. Nju je prilikom pecanja još 1993. godine pronašao Stjepan Vokić, koji je o njoj brinuo 28 godina. Naime, zbog slomljena krila ona nije mogla letjeti, pa tako ni napustiti Brodski Varoš. Njezin se partner Klepetan prvi puta pojavio 2001. godine i od tada se gotovo svake godine vraćao kako bi se pario s Malenom, a njegov se po-
BIJELA RODA JE
STROGO ZAŠTIĆENA VRSTA. STROGO ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJE ZABRANJENO JE: namjerno hvatati ili ubijati namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije namjerno uništiti ili uzimati jaja namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja.
vratak svake godine pratio pod budnim okom javnosti. Malena i Klepetan imali su 66 potomaka, a nažalost, toj je lijepoj priči došao kraj 2021. godine kada je Malena uginula. Nesreća u Mokricama
Jedna slična priča dogodila se nedavno u Mokricama u Oroslavju, gdje je krajem lipnja grom ubio mužjaka rode, na krovu kuće u blizini gnijezda. Stradalu su rodu zbrinuli članovi DVD – a Oroslavje, u suradnji s Javnom ustanovom 'Zagorje zeleno' i Higijeničarskom službom Luči Zagorja, a u organizaciji Grada Oroslavja. – Ženka koja je ostala morala se pobrinuti za četvero mladih. Mještani su pokazali veliki interes i empatiju i upravo su oni pratili daljnji razvoj situacije u ovom gnijezdu i hoće li se mama roda dovoljno dobro snaći da othrani male ptiće. Inače, ukoli-
Rode savijaju gnijezda uglavnom u naseljima, vrlo blizu ljudima
Dijana Hršak
Čak 20 mladih rodica stiglo je na svijet, stare narodne da rode donose djecu
supruga rodila, bebu u obitelj'
Viktor Potočki iz Andraševca ispričao nam je kako su rode stigle u Andraševec i počele graditi gnijezdo na stupu uz njegovu kuću u noći kada je njegova supruga rodila
ko stručnjaci procijene da mladi ne napreduju dobro, odnosno da ih roditelji ne mogu sami othraniti, dio mladunaca smješta se u azil i tamo hrani, a dio ostavlja majci. I ovdje bi to bio slučaj, da se ona nije mogla sama pobrinuti za mlade. No, njoj to izgleda nije bio problem – pojašnjava Dijana Hršak. Dodaje i kako su oni sad već dovoljno veliki da se sami brinu za sebe, a to je nešto čemu ih roditelji uče. – Kad roditelji procijene da su dovoljno veliki i spremni da sami traže hranu, onda ih prestanu hraniti i tako ih potiču da polete i sami traže hranu. Inače, rode žive u parovima kad se jednom povežu. No, ukoliko jedan ugine, drugi pronađe novog partnera, jer je nagon za reprodukcijom prirodno jak – zaključuje Hršak.
Simpatična slučajnost
Rode su uvijek atraktivne, jer se često uz njih vežu dobre priče. Mno-
Hršak: 'Kod roda to ide ovako: ženka bira mužjaka, a mužjak bira gnijezdo, odnosno lokaciju.
Prepoznali su da ovdje kod nas ima dovoljno hrane i zato su odabrali Zagorje'
'Njegova želja, radost i odlučnost za stvaranje hrvatske države jest nemjerljiva i za to mu veliko hvala'
gima su nagovještaj proljeća i buđenja prirode, stoga ih stanovnici naselja, uz čije kuće savijaju gnijezda, s nestrpljenjem očekuju svake godine. No, posebno simpatična i pomalo nevjerojatna priča dogodila se nedavno u Andraševcu u Oroslavju, u Babićevoj ulici, gdje je par roda napravio novo gnijezdo u kojem su dobili potomke. Uz taj je događaj vezana jedna pomalo neobična slučajnost, koju nam je ispričao Viktor Potočki, čija se kuća nalazi tik uz gnijezdo roda. – Nove smo stanovnike dobili u noći kada sam odvezao suprugu u rodilište. Da su stigle, primijetio sam to jutro kada sam se vratio doma iz rodilišta, nakon što je supruga rodila – priča nam Viktor. Priča o tome da rode donose djecu kao da se obistinila u ovom slučaju. – Bilo je to veliko veselje. Kolika je šansa da se tako nešto poklopi!? One kao da su donijele bebu u našu obitelj – našalio se naš sugovornik. Za tu je slučajnost ispričao mnogima u obitelji, pa su svi vrlo rado pratili rode koje su radile gnijezdo, a potom i same dobile mlade. – Često u gnijezdu vidimo dvije glavice kako izviruju. Mužjak povremeno ode 'u nabavu', no brzo se vrati. Zbog ove slučajnosti, još su nam draže, pa ih često promatramo. No, ne samo mi. Interesantne su mnogima, pa često oni koji prolaze zastanu, izađu iz automobila i fotografiraju ih, pa čak i mnogi prolaznici sa stranih registracijama automobila. Drago nam je to – kaže Viktor, dodavši kako se nada da će se rode u ovo gnijezdo vraćati. Tko zna, možda ponovo donesu jednu ovako veliku sreću!
ĐURMANEC - U spomen na prvoga zagorskog poginulog branitelja i prvoga Tigra, Željka Pavića-Kalca, u Đurmancu je povodom 33. obljetnice njegove pogibije održan prigodan program. Počast su mu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika Željka Pavića- Kalca odali njegova obitelj i prijatelji, braniteljske udruge, načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević, predsjednica Općinskog vijeća Općine Đurmanec Ivančica Hrček, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, Mladen Gregurović, a prigodnu molitvu predvodio je fra Fra-
njo Tomašević. Načelnik Belošević tim je povodom istaknuo kako su prošle 33 godine otkako je Željko položio svoj život na oltar domovine. - Naša shvaćanja njegove žrtve svakim su danom sve veća. Njegova želja, radost i odlučnost za stvaranje hrvatske države nemjerljiva je i za to mu veliko hvala – rekao je i zahvalio svim braniteljima. - Svi smo imali istu šansu da poginemo i svi smo imali šansu da se vratimo kući svojim obiteljima. Nažalost, Željko nije bio te sreće, njegova obitelj je doživjela velik i nemjerljiv gubitak. Ništa im ne može vratiti njihovog sina i brata, ali ovo danas, ovoliki broj kolega
branitelja iz braniteljskih udruga, ne samo iz Krapinsko-zagorske županije, nego i Grada Zagreba i Varaždinske županije, pokazuje koliko su Željko i njegova žrtva u Domovinskom ratu cijenjeni – kazao je župan Kolar. Uime ministra branitelja, Gregurović je rekao kako je Željko Pavić dao ono najviše što se moglo dati za svoju domovinu, a to je svoj vlastiti život, a istaknuo je i kako se putem djelovanja braniteljskih udruga i ovakvih obilježavanja promiču vrijednosti Domovinskoga rata. Dodajmo da su nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, održane sportske igre branitelja u beli i streljaštvu. (zl)
Objavljen program jubilarnog 30. Festivala orgulje Heferer
ČAK 20 KONCERATA AFIRMIRANIH
HRVATSKO ZAGORJE - Festival Orgulje Heferer, kojeg već 4. godinu za redom organizira udruga Kajkaviana zajedno sa Umjetničkom radionicom Heferer, nacionalni je festival na kojem mladi, ali i afirmirani hrvatski i inozemni orguljaši, uz svoje kolege vokalne i instrumentalne soliste, predstavljaju orguljsku baštinu Hrvatske. Koncerti se održavaju diljem Hrvatske u sakralnim objektima i reprezentativnim prostorima koji posjeduju orgulje koje je izradila, restaurirala ili održava Umjetnička radionica Heferer. Održavanje koncerata na obnovljenim, iznimno vrijednim, povijesnim instrumentima doprinosi njihovoj revitalizaciji te time i očuvanju kulturne baštine. Ove jubilarne godine održat će se preko 20 koncerata diljem Hrvatske, a od prošle godine, Festival je poprimio i međunarodni karakter; i ove godine u suradnji sa festivalom Ro-
kovo poletje u Šmarju u Sloveniji hrvatski umjetnici održat će jedan koncert tamo, dok će slovenski umjetnici u Hrvatskoj održati jedan koncert u sklopu Festivala Orgulje Heferer. Umjetnička radionica Heferer (kontinuirano djelujući preko 170 godina) u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH te uz pomoć regionalnih i lokalnih uprava i samouprava te nadležnih župnih ureda, već pedesetak godina ulaže velike napore u provedbi kvalitetne obnove vrijednih povijesnih instrumenata (orgulja, harmonija, klavira), spomenika nacionalne kulturne baštine. Započevši početkom 70-tih godina prošlog stoljeća do danas ih je obnovljeno više od stotinu. Na taj su način od propadanja spašeni vrijedni povijesni instrumenti kao svjedočanstva ljudskog umijeća iz vremena kada su sagrađeni. 30. Festival Orgulje Heferer sufinanciran je od
strane Ministarstva kulture i medija RH i od strane regionalnih i lokalnih jedinica vlasti, te su stoga svi koncerti besplatni. Prvi koncert je održan, 9. lipnja u Velikoj Erpenji, a zatim po Zagorju još slijede: 27. srpnja Kapela sv. Marije Magdalene, Hum Košnički (Josipa Lončar i Alen Kopunović), 25. kolovoza Župna crkva sv. Križa, Sv. Križ Začretje (Krešimir Klarić i Kristina Owais), 8. rujna Crkva MB Jeruzalemske, Trški Vrh, Krapina (Renata Bauer), 11. listopada Župna crkva sv. Nikole, Krapina (Weronika Partyka i Tjaša Drovenik Adamec), 20. listopada Crkva sv. Jakova, Gorjani Sutinski, Radoboj (Elizabeta Zalović i Marin Zokić), 14. prosinca Župna crkvs Presvetog Trojstva, Krapinske Toplice (Marin Vitas i Marko Đurakić) te 15. prosinca Župna crkva svetog Jurja, Gornja Stubica (Vokalisti sv. Jurja i Juraj Ivanić). (zl)
Kreće
suradnja
Marije
Bistrice i Berdychiva, grada i svetišta u Ukrajini
Načelnik Marije Bistrice i rektor Svetišta MBB boravili u Ukrajini
BERDYCHIV/MARIJA BISTRICA – Delegacija iz Marije Bistrice i Zagreba boravila je u Ukrajini. Naime, na poziv Veleposlanice RH u Ukrajini Anice Djamić, u Ukrajini su bili načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i rektor Svetišta MBB i župnik u Mariji Bistrici preč. Domagoj Matošević, a s njima i predstavnici Ronilačkog kluba hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) Nemo-Adriatic Milan Žafran i Andreja Vedrina, podrijetlom iz Marije Bistrice.
Središnji cilj
Središnji cilj posjeta bio je proslava u rimokatoličkom marijanskom Svetištu Berdychivu, koje se nalazi u regiji Žitomir. Proslavi su nazočili i brojni biskupi iz susjednih zemalja, a zanimljivo je da će upravo Marija Bistrica ove godine u listopadu biti domaćin susreta rektora marijanskih Svetišta, na koji će doći i rektor Svetišta iz Berdychiva. Na početku posjeta delegacija iz Hrvatske posjetila je u četvrtak Lavov (Lviv), gdje ih je dočekao zamjenik gradonačelnika Ostap Prostyk. Načelnik Milički prenio nam je vrlo zanimljive dojmove po dolasku. - Kako je na snazi zabrana letenje, do Lavova smo putovali osobnim automobilom, a trebalo nam je 13 sati. Tamo nas je dočekala uzbuna, no sve je prošlo mirno, ali čovjek se prisjeti nekih vremena kada je bilo isto i kod nas – kaže Milički, inače i sam hrvatski branitelj, koji je bio i ranjen u Domovinskom ratu. - U Lavovu su svaki dan redukcije po šest sati dnevno, jer je energetska mreža jako stradala u ruskim napadima, tako da se ljudi snalaze i agregatima, koji su česta pojava na ulicama ovog grada, koji je kulturna i arhitektonska prijestolnica Ukrajine – nastavlja Milički, uz napomenu da su ih dočekale temperature i preko 40 stupnjeva. - Prisutne su i nestašice vode povremeno, a od pomoći do pet sati ujutro, na snazi je policijski sat – rekao nam je bistrički načelnik.
Hrvatski branitelji sudjeluju u rehabilitaciji ukrajinskih U Lavovu je osnovana Fondacija
'Kako je na snazi zabrana letenje, do Lavova smo putovali osobnim automobilom, a trebalo nam je 13 sati. Tamo nas je dočekala uzbuna, no sve je prošlo mirno, ali čovjek se prisjeti nekih vremena kada je bilo isto i kod nas'
Unbroken (Nesalomljivi), koja radi na rehabilitaciji ukrajinskih ranjenika. U tu je svrhu i jedna bolnica pretvorena u Rehabilitacijski centar. S druge pak strane, već neko vrijeme postoji po tom pitanju i suradnja s Ronilačkim klubom HRVI Nemo-Adriatic, čiji su članovi dostavili u Ukrajinu humanitarnu pomoć još na početku rata. Suradnja se odvija uz podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Grada Lavova s ciljem što boljeg oporavka ukrajinskih veterana i povratka branitelja u svakodnevni život. Program resocijalizacije ukrajinskih branitelja sastoji se od teoretskog dijela koji uključuje brojne edukacije i radionice, prijenos osobnog iskustva hrvatskih branitelja i psihološki segment, dok praktičan dio uključuje različite aktivnosti koje pozitivno i blagotvorno djeluju na ljudski organizam, a temelje se na terapeutskom ronjenju, zatim uključuju terapeutsko jahanje, kajakarenje i broj-
ne druge aktivnosti kao i timski rad. Voditeljica projekta je upravo Andreja Vedrina. Ponekad hrvatski branitelji odlaze u Ukrajinu da bi pomogli Ukrajinskim kolegama, dok se ponekad rehabilitacija provodi u Hrvatskoj. Nakon Lavova, hrvatska je delegacija vlakom uz više od šest sati vožnje stigla u Kijev, gdje ih je u petak primila Veleposlanica Anice Djamić, a uslijedio je i obilazak Kijeva. U subotu je delegacija preselila u Berdychiv, najprije na prijem kod tamošnjeg gradonačelnika i na bilateralne razgovore, a potom na početak velike proslave u tamošnjem marijanskom Svetištu. Također, načelnik Milički je položio vijenac kod spomenika Ukrajinskim herojima u Berdychivu. Vrhunac proslave bio je u nedjelju, kada su se na središnjoj misi okupili hodočasnici iz svih dijelova Ukrajine. Središnju misu predslavio je Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice. Ovaj je posjet označio početak suradnje, kako između grada Berdyc-
hiva i Općine Marija Bistrica, tako i između dva marijanska svetišta, gdje je najvažniju posredničku ulo-
gu odigrala Veleposlanica Djamić, koja i sama voli doći u Mariju Bistricu. (Elvis Lacković)
Odrađena je druga faza uređenja vrtićkog dječjeg igrališta
Igralište DV 'Bubamara' opremljeno novim, sigurnim i raznovrsnim spravama
DONJA STUBICA – U Dječjem vrtiću 'Bubamara' u Donjoj Stubici prošlog je tjedna završena druga faza uređenja vrtićkog dječjeg igrališta. Zahvaljujući Gradu Donja Stubica, koji je sredstva dobio preko natječaja, na dječjem su igralištu postavljene nove sprave: penjalica s mrežom za penjanje na brdo, tunel za provlačenje, ploča križić – kružić, viseći most na lancima, kombinirana sprava, ljuljačke, košarkaški koš i stol s klupama. – Igralište je sada u potpunosti opremljeno sigurnim spravama i zaštićeno mekim podlogama, kako bi boravak djece na igralištu bio siguran i raznovrstan – kažu iz DV 'Bubamara'. (zl)
U KRAPINI 198 LJUDI BESPLATNO PREGLEDALO
KRAPINA - U Parku Matice hrvatske u Krapini protekle su subote održani besplatni dermatološki pregledi kojima je pristupilo 198 građana, a dermatolozi su 22 osobe uputili na daljnje pretrage. Doktorica Sara Špičić, specijalistica dermatovenerologije, koja je bila u timu četiri dermatologa koji su obavljali preglede, upozorila je da izlaganje sunčevu zračenju, osobi-
to bez adekvatne zaštite, dovodi do kumulativnog oštećenja kože, koje dovodi do pojave hiperpigmentacija, bora, prekanceroza te, kao najgoreg ishoda, nastanka kožnih tumora. Liječniku se potrebno obratiti u slučajevima kada dođe do nagle promjene u boji, veličini ili obliku madeža te ako se primijeti nova promjena na koži, osobito ako je tamno pigmentirana, nepra-
Odazovite se akciji darivanja krvi
DONJA STUBICA - Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica organizira ovog tjedna ciklus akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Akcija je započela u ponedjeljak u Oroslavju. U utorak je akcija u Sportskom centru u Gornjoj Stubici od 13 do 18 sati. Akcija se u Donjoj Stubici održava u srijedu od 12 do 18 sati u Termama Jezerčica. U četvrtak je akcija ponovno u Oroslavju u Hotelu Zagi od 12 do 18 sati. Ciklus se završava u petak akcijom u Mariji Bistrici u dvorani Božjeg Milosrđa od 13 do 18 sati. (zl)
Registracija traktora i traktorskih prikolica u općini Kraljevec na Sutli
KRALJEVEC NA SUTLI - Tehnički pregled traktora i traktorskih prikolica održat će se 29. kolovoza od 10 h do 17 h na parkiralištu DVD - a Radakovo, 30. kolovoza od 10h do 17 h ispred zgrade Općine Kraljevec na Sutli te 31. kolovoza od 07 h do 13 h ispred zgrade Općine Kraljevec na Sutli. Vlasnik vozila dužan je cijelo vrijeme čekanja i obavljanja tehničkog pregleda biti uz svoje vozilo, osim dok rješava dokumentaciju produženja registracije. Za obavljanje tehničkog pregleda obavezno treba imati sa sobom osobnu iskaznicu vlasnika vozila, prometnu dozvolu te policu osiguranja. (zl)
KOŽU
vilnih rubova te ako se povećava u promjeru ili izdiže iznad površine kože. Pregled u Krapini dio je inicijative "Zaštiti se… i uživaj na suncu" koju dm provodi od 2011. godine s ciljem osvještavanja građana o važnosti zaštite od UV zračenja i redovitih pregleda. Preventivnim pregledima kože od prvog izdanja inicijative pristupilo je više od 15.600 građana. (zl)
SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Besplatne ljetne radionice Društva Naša djeca Sveti Križ Začrteje utorkom i četvrtkom od 19 h u parku škole do kraja srpnja nude djeci igru i zabavu. Prošlog su tjedna djeca uživala u jezičnim i motoričkim igrama te kaubojskom plesu. - Djecu treba navikavati da svoje slobodno vrijeme provode u društvu i igri, bez roditelja i ekrana. Volonterke DND-a pripremaju nova iznenađenja i očekuju djecu na zabavnim aktivnostima, u utorak, 23. srpnja - kažu u DND - u. (zl) DND Sveti Križ
Sopranistica iz Kumrovca dočekala svojih "pet minuta" i sada živi svoj san. Nakon zagrebačkoga HNK u kolovozu će debitirati u Državnoj operi u Braunschweigu na sjeveru Njemačke
Josipa Lončar laganim koracima stiže do opernoga Olimpa
Ponosna sam što konačno mogu izgovoriti da od jeseni postajem stalna gošća - solistica HNK Zagreb. Čast je biti dio solističkog ansambla. I osobno motivacija za daljnji razvitak. No, i dalje ostajem u pedagogiji na svojem primarnom radnom mjestu, u školi Lisinski, kaže Josipa
Željko Slunjski
ZAGREB
Kad se mladi ljudi nakon završena srednjoškolskoga obrazovanja opredjeljuju za umjetnički studij, bilo glazbeni ili glumu, najčešće svoju budućnost zamišljaju u društvu s velikim ulogama, pod svjetlima reflektora na poznatim pozornicama. No zbilja je sasvim drukčija. Iz svake generacije ako se jedan uspije uzdignuti iz skupine s mnogo pozvanih, a jednim odabranim. Iskusila je to i sopranistica Josipa Lončar (39) iz Kumrovca. Nakon što je maturirala solo pjevanje u zagrebačkoj Glazbenoj školi Blagoja Berse, u razredu prof. Mladena Hauslera, upisala je studij pjevanja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je u razredu rođene Ivančanke, Miljenke Grđan, kod koje se i dvije godine usavršavala. Ambiciozna Zagorka nastavila se usavršavati kod uglednih pjevačkih pedagoga i umjetnika, kakvi su, primjerice, komorna pjevačica Bečke državne opere Olivera Miljaković, mađarska dramska sopranistica Eva Marton, rumunjska operna diva Elena Mosuc i drugi. Osvajala je Josipa i nagrade na prestižnim pjevačkim natjecanjima, među ostalim i Grand Prix na međunarodnom natjecanju "Les cles d'or" 2012.u Parizu. No na putu do opernih pozornica vrata nikako da joj se otvore. Stoga krenimo redom.
Počela kao čuvarica djece - Nakon diplome radila sam honorarne poslove, od babysitanja, pop-rock akademije, radio i opernog zbora, koncerata, dua, trija, kvarteta…Svega i svačega je bilo,
'Tko čeka, taj i dočeka! Voda uvijek pronađe svoj put, tako je i u glazbi. U ovom pozivu treba biti strpljiv i marljiv. Danas kad promatram,dobro da velike stvari nisu došle ranije, jer se s njima vjerojatno ne bih znala nositi, jer osim glasa treba imati još nešto'
ali ni dana nisam bila besposlena, a još manje dovodila u pitanje ljubav prema glazbi. Ona je uvijek bila prisutna, i kad mi nije osiguravala egzistenciju. Pet godina nakon diplome dobila sam prvo stalno zaposlenje u Umjetničkoj školi "Fortunat Pintarić" u Koprivnici i tamo se zadržala pet godina, nakon čega sam prešla u Zagreb. Već sam šest godina u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog, u kojoj sam imenovana pročelnicom odsjeka.. Dakle, 11 godina pedagoškoga rada - prisjeća se strpljiva i ustrajna Josipa, koja je zarana znala što će biti njezin životni poziv. Nadala se kako će nakon završena studija dobivati male uloge, pa postupno krenuti u operi s većim ulogama, što je klasičan i uobičajen put mladih pjevačica na početku karijere. Imala je mnoge usputne stanice koje su je izgradile, osnažile i dale joj samopouzdanje. Temeljem iskustva savjetuje svojim učenicima: rad,marljivost,ustrajnost i dobar odgoj, koji su temelj uspjeha, jer pjevanje je dugotrajan proces i iziskuje sazrijevanje i strpljivost. U školi Lisinski tri su profesorice solo pjevanja i uvijek je odličan odaziv na prijemnim ispitima. Za Josipu se opredijelilo deset učenika: -To su mladi ljudi koji već studiraju na nekom fakultetu, a glazbena škola im je drugi izbor. Mnogi su se doselili u Zagreb zbog fakulteta i upisali glazbenu. Bilo ih je od Dubrovnika, Šibenika, iz Bosne.. Jedna od mojih učenica, Mihaela Kristina Mlinarić, upravo je položila prijemni za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu,a tek je drugi razred srednje glazbene škole. Ima prethodno završenu srednju glazbenu za flautu. Istodobno četvrta godina studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fa-
Josipa oduševljava svojim sopranom
Cvijeće na kraju predstave
Josipa ove godine neće pjevati u Krapini
kultetu. Moja bivša učenica,Jelena Knezović, već je 2.godina studija pjevanja na Muzičkoj akademiji, u razredu prof.Lidije Horvat Dunjko. Iduće godine Uršula Divošević sprema se na prijemni u Beč. Veliki početak u HNK
Nakon pedagoških uspjeha, odjednom iznenada stiže ponuda nacionalne kazališne kuće, zagrebačkoga HNK, za ulogu Donizzettijeve Lucije Lammermoorske. Paklenski teška sopranska uloga, velikog koloraturnog opsega, koja zahtijeva i vrsnu glumu. Scena ludila je ključna. Mogu je otpjevati samo pjevačice koje raspolažu dobro razvijenim koloraturnim sopranskim registrom. Ili propadneš ili uspiješ. Krupan i riskantan zalogaj za pjevački debi na nacionalnoj pozornici. - Nije bilo vremena za strah, jer sam imala kratak rok za učenje uloge. Fokusirala sam se samo da napravim najbolje što mogu. Svaki dan sam imala satove, što korepeticije, što brifinga s prvakinjom Opere, Adelom Golac Rilovic, koja mi je zaista puno pomogla u pripremi uloge. Osjetila sam neizmjerno mnogo podrške sa svih strana. Nema stajanja i razmišljanja, tako se samo gubi vrijeme. Danas sam ponosna što sam imala tu hrabrost. Tadašnji glazbeni kritičar "Večernjeg lista", Denis Derk, nije krio oduševljenje, napisavši u veljači 2022. godine: "Josipu Lončar slušao sam ne na samom njezinu debiju nego na predstavi održanoj u subotu, 22. veljače, predvečer. I bio zadivljen njezinim postojanim, lijepim i moćnim glasom, scenskom prezentnošću i smjernošću, dostojanstvenom glumom,
vrhunski izvedenim koloraturama... Doista, Lucia je to koja služi na čast hrvatskoj opernoj umjetnosti". Vrata HNK otvorila su se Josipi. Slijedile su velike uloge Micaela, Pamina, Đula u "Eri s onoga svijeta", Fiordiligi, studijski je radila Violettu (Traviata),a s direkcijom Opere dogovorila je naslove koji je čekaju iduće sezone. Uz već postojeće naslove to su operetna uloga Rosalinde u "Šišmišu" i naslovna vodene vile Rusalke u istoimenoj operi Dvoraka. - Ponosna sam što konačno mogu izgovoriti da od jeseni postajem stalna gošća - solistica HNK Zagreb. Čast je biti dio solističkog ansambla. I osobno motivacija za daljnji razvitak. No, i dalje ostajem u pedagogiji na svojem primarnom radnom mjestu, u školi Lisinski. Imala sam ponudu raditi na Muzičkoj akademiji u Puli, ali za sada mi odgovara postojeća situacija – kaže Josipa kojoj se smiješi i međunarodna karijera. Naime, 24. kolovoza na otvorenoj pozornici na Burgpaltzu u njemačkome gradu Braunschweigu bit će premijera Verdijeve opere "Trubadur", pod vodstvom generalnog muzičkog direktora, uglednog dirigenta Srbe Dinića, u kojoj će Josipa pjevati glavnu žensku ulogu lijepe dvorske dame Leonore. Do 11. rujna na programu je 18 izvedbi na otvorenome, od kojih će Josipa pjevati u pet.
Trenutak sreće
Primjer kako je u karijeri opernoga umjetnika potrebit i trenutak sreće. Naime, međunarodno znani i ugledni dirigent, Srba Dinić, dirigirao je u zagrebačkom HNK i čuo Josipu, s kojom je uspješ-
no surađivao i predložio joj dolazak na audiciju u grad u Donjoj Saskoj, dvjestotinjak kilometara udaljen od Hamburga, na sjeveru Njemačke. Položila je audiciju, a u međuvremenu stigla je i ponuda iz Düsseldorfa za ulogu Fiordiligi u operi "Cosi fan tutte", ali termini su se "poklopili". - Tko čeka, taj i dočeka! Voda uvijek pronađe svoj put, tako je i u glazbi. U ovom pozivu treba biti strpljiv i marljiv. Danas kad promatram,dobro da
velike stvari nisu došle ranije,jer se s njima vjerojatno ne bih znala nositi, jer osim glasa treba imati još nešto - kaže sretna Josipa koja pazi na svoj glas. Kontinuirano vježba, živi uredno, tiho, brine da ima dovoljno sna, zdravo jede, slobodno vrijeme provodi u miru daleko od ljudi. Nastoji da se ne nervira, kloni se stresa i nervoznih ljudi. Zbog njemačkog angažmana otpao je Josipin nastup na ovogodišnjem Krapinskom festivalu, na
kojemu je trebala pjevati popevku Ivana Hršaka Belka "Slavuj", koja će na krapinsku pozornicu vratiti Lidiju Horvat Dunjko. - Krapinski festival me uvijek vrati na početak. Bit ću srcem i mislima uz Krapinu - spominje Josipa koja u rodni Kumrovec dolazi kad god stigne: - Oni koji znaju što je dom, to je meni Kumrovec. Tu dišem. Vrt, cvijeće, životinje, jutarnja kava na terasi uz zbor ptica, neprocjenjivo! - kaže.
Josipa kao Dula u Eri s onoga svijeta
Otvorena pozornica Braunschweig
Josipa ispred Opere u Braunschweigu
U operi Lucia di Lammermoor
Pomozite vlasnicima vratiti Lunu i Mišu doma
Zabrinuti vlasnici obratili su nam se s molbom za pomoć. -Molimo sve ljude velikog srca da nam pomognu Lunu i Mišu vratiti doma na području oko Strmca Stubičkog. Odlutali su 12. srpnja. Luna je u tipu istarskog goniča, a Mišu ćete prepoznati po bijelim čarapama na prednjim nogama. Nemamo do sada nikakvu informaciju, bojimo se, očajni smo... Molimo za malo vašeg vremena – kažu. Ako imate informacije, javite na 099 799 4433.
Nastavak ''Ljeta u Mariji Bistrici''
Zanimljiva izložba ''Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića''
MARIJA BISTRICA – U
sklopu Ljeta u Mariji Bistrici u Centru za posjetitelje Marija Bistrica u subotu 27. srpnja u 20 sati, otvara se izložba ''Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića'' u organizaciji Udruge Stav. Proizvodnja drvenih dječjih igračaka još je uvijek sačuvana u selima i zaseocima oko Marije Bistrice, a na izložbi se predstavlja izbor drvenih dječjih igračaka i drugih suvenira od drva koje su više od šezdeset godina proizvodili gornjostubički majstori Slavko i Ana Ivanić. Danas se njihove igračke čuvaju u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, Muzeju ''Staro selo'' Kumrovec i
Etnografskom muzeju u Zagrebu, a mnogi pojedinačni primjerci su u privatnom vlasništvu njihovih mnogobrojnih kupaca. Zahvaljujući ručnom radu i oslikavanju, te unikatnim igračkama koje su proizvodili, njihovi su suveniri bili jedinstveni. Na izložbi se predstavljaju igračke iz privatnog vlasništva njihovih suradnika, prijatelja i kupaca. Autorica izložbe je Lidija Kelemen, a ostvarena je u suradnji i uz stručnu pomoć Tatjane Brlek, Irene Horina Đuretek i Ivane Škrlec. Izložba se sufinancira sredstvima Krapinsko-zagorske županije, a ostaje otvorena do 26. kolovoza. (Elvis Lacković)
Ur.br: 05-225/4-2024
Krapinske Toplice, 17.07.2024.g.
JAVNI
NATJEČAJ
ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice
Temeljem odluke Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice broj 05-225/1-2024 od 16.07.2024.g. te suglasnosti Župana Krapinsko-zagorske županije, KLASA: 500-01/24-01/40, URBROJ: 2140-09/09-24-4 od 17.07.2024.g., produžuje se rok za dostavu ponuda za 15 dana na javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Gajeva 2, Krapinske Toplice, objavljen dana 01.07.2024.g. na web stranici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Rok za dostavu ponuda je 31.07.2024. godine. Osnovni podaci o poslovnom prostoru: - Poslovni prostor u prizemlju, na 2. katu i u potkrovlju zgrade sveukupne površine 1.636,72 m2 neto Postojeći poslovni prostor je namijenjen za rad iz područja mišićnokoštane kirurgije i/ili plastičnorekonstruktivne kirurgije i/ili vaskularne kirurgije. – obavljanje djelatnosti navedene pod naslovom Natječaja „Namjena poslovnog prostora“. Ostali podaci relevantni za zakup, nalaze se u tekstu Natječaja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 84/17.,) i članka 47. Statuta Općine Zagorska Sela („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. 9/21.), općinska načelnica objavljuje
JAVNI NATJEČAJ
za prikupljanje ponuda za uzimanje u zakup poslovnog prostora u Zaboku
I. Predmet Javnog natječaja Predmet javnog natječaja je uzimanje u zakup poslovnog prostora u Zaboku za potrebe rada i smještaja Ispostave Zabok, Područne službe Krapina Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu. Zavod), na određeno vrijeme od 3 (tri) godine uz mogućnost produženja.
II. Pravo sudjelovanja u javnom natječaju: U javnom natječaju mogu sudjelovati sve fizičke osobe, obrtnici i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj odnosno s registriranom podružnicom u Republici Hrvatskoj, a koje ispunjavaju uvjete predmetnog natječaja.
III. Opći uvjeti prostora
potrebno je naznačiti ime i prezime odnosno naziv, te adresu ponuditelja.
Ponude i priloženu dokumentaciju trajno zadržava Zavod i ne vraća se ponuditelju. Nepravodobno zaprimljene ponude vratit će se neotvorene ponuditeljima, a nepotpune se neće razmatrati.
- Lokacija poslovnog prostora: širi centar grada Zaboka - Vrsta prostora: uredski prostor površine od 100 do 120 m2, 5-6 uredskih prostorija, odnosno prostor za smještaj 8 radnika, s odgovarajućim sanitarnim čvorom, skladišnim odnosno arhivskim prostorom, čajnom kuhinjom za sveukupno navedeno od minimalno 40 m2, po mogućnosti osigurana 2 parkirna mjesta - poslovni prostor u cijelosti uređen za uredsko poslovanje i opremljen potrebnom infrastrukturom za ugradnju računalne mreže - u zoni javnog prijevoza, prostor useljiv odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana sklapanja Ugovora o zakupu, - prednost ima klimatizirani poslovni prostor u koji nije potrebno uložiti veća ulaganja te prostor kojem je osigurana pristupačnost osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“ br. 78/13.), odnosno da postoji mogućnost prilagodbe istog navedenom.
VI. Rok za podnošenje pisanih ponuda i javno otvaranje ponuda
Rok za podnošenje pisanih ponuda je 31. srpanj 2024. godine do 10:00 sati, do kada ponuda mora biti zaprimljena u prijamnoj pisarnici Zavoda. Nepravodobno zaprimljene ponude vratit će se neotvorene ponuditeljima, a nepotpune se neće razmatrati.
Javno otvaranje ponuda održat će se dana 31. srpnja 2024. godine u 13:00 sati u prostorijama Zavoda, Ivana Rendića 7, Krapina. Otvaranju pisanih ponuda mogu pristupiti ponuditelji, zakonski zastupnici ponuditelja koje su podnijele ponudu ili njihovi ovlašteni predstavnici, no nisu obvezni pristupiti.
VII. Očevid prostora Nakon javnog otvaranja ponuda povjerenstvo Zavoda pridržava pravo izvršiti pregled ponuđenih poslovnih prostora u vrijeme utvrđeno u dogovoru s ponuditeljima.
IV. Sadržaj ponude Pisana ponuda treba sadržavati: - osobni podaci ponuditelja: ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe, osobni identifikacijski broj OIB, kontakt podaci (adresa, broj telefona, adresa e-pošte) - ponuđeni iznos mjesečne zakupnine izražen u eurima po m2 površine i ukupno za cijeli prostor (upisan brojkama i slovima), s naznakom da li je u iznos zakupnine uključen PDV, te s naznakom da li je ponuditelj u sustavu PDV-a
- opis nekretnine koja se nudi u zakup (adresa, površina, katnost, tlocrt prostora, stanje prostora, stanje infrastrukture, klimatizacija) te fotografije prostora ako ih ponuditelj posjeduje
- naznaku tko je u obvezi snositi režijske i ostale troškove vezane uz korištenje nekretnine (troškove pričuve i investicijskog održavanja snosi vlasnik prostora)
- datum moguće predaje prostora u zakup - rok zakupa nekretnine
VIII. Kriteriji za odabir ponude: Pri odabiru najpovoljnije ponude uz ispunjavanje uvjeta iz natječaja osobito će se vrednovati: - lokacija ponuđenog poslovnog prostora i ponuđeni iznos zakupnine
- uređena gradska infrastruktura, pristupačnost pomoću javnog prometa i osobnim vozilima, po mogućnosti bez urbanističko-arhitektonskih barijera - iskoristivost i opremljenost poslovnog prostora za namjenu uredskog poslovanja - prilagodljivost priključaka na računalnu mrežu,
IX. Rezultati natječaja
O rezultatima natječaja svi ponuditelji biti će obaviješteni u pisanom obliku u roku 30 dana od dana donošenja odluke o odabiru. Zavod pridržava pravo da ne prihvati ni jednu ponudu, i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima, niti je obvezan snositi ikakve troškove u svezi sa sudjelovanjem ponuditelja u javnom natječaju.
- potvrda Porezne uprave da porezni obveznik (zakupodavac) nema dugovanja po osnovi javnih davanja - izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu - fizičke osobe dužne su priložiti presliku važeće osobne iskaznice/putovnice, a pravne osobe su dužne priložiti izvadak iz sudskog registra, odnosno domicilnog registra s ovjerenim prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik - potpis ponuditelja.
V. Dostava ponuda
Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom, u zatvorenoj omotnici na adresu: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – Regionalni ured Zagreb, Područna služba Krapina, Ivana Rendića 7, 49000 Krapina., s naznakom: “ZA JAVNI NATJEČAJ (ponuda za zakup poslovnog prostora) - NE OTVARATI “. Na poleđini omotnice
Akcija u organizaciji DGCK Zlatar
U srpanjskom ciklusu prikupljeno 275 doza krvi
ZLATAR - Akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u petak u Novom Golubovcu završio je srpanjski ciklus akcija u organizaciji GD CK Zlatar i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, koji se održao
i u Ljetnim akcijama darivanja odazvalo se 292 građana, a prikupljeno je 275 doza krvi. Po prvi puta, krv su darovali Tin Macan, Slavko MIkulec i Valerija Gudek. - Nezaboravni su bili trenuci u Novom Golu-
Zavod nije u mogućnosti izvršiti plaćanje provizije u slučaju posredovanja treće osobe u realizaciji posla.
Zavod zadržava pravo provjere svih okolnosti i činjenica koje su navedene u ponudi, kao i pravo dodatnog pojašnjenja i dostave dodatne dokumentacije od ponuditelja.
Zavod ne može sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora s trećim osobama bez prethodne suglasnosti mjerodavnih tijela, te se ugovor o zakupu sklapa isključivo s vlasnikom prostora na određeno vrijeme od 3 godine, a početak roka zakupa prostora počinje teći danom primopredaje prostora. Podnošenjem ponude na natječaj, ponuditelj daje privolu da Zavod u svrhu provedbe natječajnog postupka može date podatke prikupljati, objavljivati i obrađivati u elektroničkom obliku ili manualno, te čuvati i dalje koristiti u skladu s općim aktom ovoga Zavoda i sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
Sve dodatne informacije o ovom natječaju mogu se dobiti na broj telefona 049/658-632.
U Krapini, 16. srpnja 2024. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
bovcu, Zlatar Bistrici, Zlataru i Konjščini, slaže se i ekipa transfuzije, a radost i zahvalu čitamo u očima složnog tima profesionalaca koji nam dolazeopet u listopadu – kažu u zlatarskom GDCK. (sp)
Na temelju članka 46. stavka 1. Statuta Općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/09, 9/13, 15/18 i 7/21), članaka 123. – 133. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23), te članaka 49. stavka 3., 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine br. 59/18) načelnik Općine Stubičke Toplice objavljuje sljedeći
JAVNI POZIV
Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta NC ST1-067 „NC ST1 - 065 - Zagorska ulica I - I. odvojak“ (od kućnog broja 14 prema kućnom broju 11/D u Zagorskoj ulici u Stubičkim Toplicama, približne dužine 248 m) u naselju Stubičke Toplice u k.o. STRMEC STUBIČKI o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao –javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Stubičke Toplice. Geodetski elaborat izvedenog stanja ne-
razvrstanih cesta izradit će tvrtka MOJA MEĐA d.o.o. iz Donje Stubice, Obrtnička ulica 1.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 06. kolovoza 2024. godine (utorak) u 8.30 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 20. kolovoza 2024. godine (utorak) u vremenu od 13.30 do 14.30 sati u prostorijama Općine Stubičke Toplice, Ulica Viktora Šipeka 16, Stubičke Toplice.
OPĆINSKI NAČELNIK Josip Beljak, dipl. ing. agr.
poljoprivreda
Savjeti naših agronoma
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Uzgoj buče golice
Uljna buča golica je plemenita varijanta obične stočne buče koja je dobivena dugotrajnim oplemenjivanjem. Prema izgledu sjemena razlikujemo uljnu tikvu golicu koja je bez ljuske i uljnu tikva sa ljuskom čije su sjemenke pokrivene čvrstom, bjelkastom ljuskom. Buča golica (lat. Cucurbita pepo var. oleifera) spada u porodicu Cucurbitaceae koja je kao i ostale vrste tikvi na naš kontinent stigla iz Novog svijeta i ovdje našla mjesto u mnogim vrtovima i kuhinjama kroz ukusna slana i slatka jela. U našima krajevima uljna tikva se uglavnom koristi za proizvodnju visoko kvalitetnog crnog bučinog ulja. Najvažniji sastojci sjemena uljne tikve su ulje, bjelančevine i vitamini (naročito vitamin E). Sadržaj ulja u sjemenu golice iznosi 48 do 50 %. Zbog niske točke vrelišta tikvino ulje nije pogodno za prženje već njegovu primjenu temeljimo kao salatno ulje, a zbog ljekovitosti se koristi i u farmaciji. Uzgoj buče golice obuhvaća kvalitetnu pripremu tla koja započinje dubokim jesenjskim oranjem na dubinu 30-35 cm, Na proljeće se zatvara brazda radi očuvanja vlage i usitnjavanja sjetvenog sloja uz mehaničko uništavanje korova. Obradom tla pet do šest tjedana prije sjetve, provociramo korove da izniknu, te nakon toga dva tjedna prije sjetve ponovno obavljamo još jedan prohod kako bi uništili iznikle korove. Sjetvu treba obaviti krajem travnja i početkom svibnja kad je temperatura tla na dubini sjetvenog sloja nekoliko dana iznad 14°C. Sije se 3,5-5 kg po hektaru (ovisno o međurednom razmaku). U godinama s toplim ranim proljećem ranija sjetva može dati veće prinose u odnosu na kasnu sjetvu, dok istovremeno prerana sjetva u hladno i prevlažno tlo može dovesti do propadanja sjemena i često potrebu za ponovnom sjetvom. Dubina sjetve se kreće od 2-4 cm, dok u laganim pjeskovitim tlima sjetva može biti na dubinu 4-5 cm. Sjetva se najčešće obavlja na razmak u redu 30-45 cm, te razmak između redova 140-210 cm kako bi ostalo mjesta za međurednu kultivaciju. Međuredna kultivacija započinje se provoditi od faze intenzivnog porasta tikve pa sve do zatvaranja redova, kako bi se suzbili korovi, razbila pokorica i sačuvala vlaga u tlu. U našim uvjetima prinosi sjemena se u prosijeku kreću od 1500 do 2000 kg sirovih koštica po hektaru, dok se prinos suhih koštica kreće od 800 do 1000 kg. Što se tiče gnojidbe, uljne buče imaju velike zahtjeve prema dušiku, fosforu i kaliju. Najbolje je osnovnu gnojidbu provoditi prema preporuci na osnovu provedene analize tla. Okvirne preporuke za gnojidbu za srednje opskrbljeno tlo su dodatak NPK 7-20-30 i to 300400 kg/ha u jesen, zatim NPK 15-15-15 200-300 kg/ha u proljeće-predsjetveno u trake i KAN 100-200 kg/ha u prihrani kod kultivacije. Također je poželjan i zreli
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
stajski gnoj, koji se na jesen ravnomjerno razbacuje po cijeloj površini u količini od 30 – 40 t/ha. Pri tome uzimamo u obzir da se stajnjak razgrađuje u omjeru 50-30-20 (50% u prvoj godini, 30% u drugoj, a preostali dio nakon 3 godine od primjene). Nakon gnojidbe stajnjakom ukupno potrebna količina mineralnih gnojiva se može smanjiti. Folijarna prihrana tikve se pokazala korisnom u fazi vegetativnog porasta. U fazi cvatnje važnu ulogu ima bor i drugi mikroelementi, no primjena folijarnih gnojiva u vrijeme cvatnje zbog gaženja vriježa tikvi je ograničena na određeni vremenski period. Berba buče obično započinje krajem kolovoza i traje do početka studenog ovisno o klimatskim uvjetima. Uljna buča ulazi u fiziološku zrelost kada više od 90% plodova tikve nakon sušenja listova, vriježa i plodne drške poprime karakterističnu žuto-zelenu boju i tvrdu koru. Nakon dozrijevanja tikve se nekoliko dana prije berbe nagrću u redove, pri čemu se plod odvaja od stabljike a sjeme dodatno povećava svoju masu i dozrijeva. Berba se provodi sa kombajnom pomoću „ježa“ koji diže plodove, pri čemu se odvaja sjeme od mesa i sakuplja se u spremnik za sjeme.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Kako privući leptire u dvorište?
Leptiri predstavljaju jedan od najbrojnijih redova kukaca. Danji leptiri se prema izgleda dijele na lestinrepce, bijelce, plavce, šarence i debeloglavce. Prije nego što leptir raširi svoja krila i zadivi nas svojom pojavom i ljepotom, prolazi kroz proces potpune preobrazbe od jajeta, gusjenice, kukuljice pa sve do odraslog leptira. Potpuno razvijeni leptiri hrane se uglavnom nektarom, rijetko peludom. Zbog svoje specifične biologije, leptiri vrlo brzo reagiraju na promjene u staništu, stoga se smatraju izvrsnim pokazateljima stupnja očuvanosti područja.
Leptiri su uvijek dobrodošli gosti u dvorištu, ne samo da će ga ukrasiti svojom ljepotom, nego će i oprašivati biljke. Slijedi nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih načina kako privući leptire u dvorište.
• BOJE
IZ PONUDE IZDVAJAMO:
Najbolji način da privučete više leptira u svoje dvorište jest da im ponudite švedski stol sokova od nektara. Leptiri vole svijetle boje poput crvene, žute i
ljubičaste, koje im govore da je cvijeće puno slatkog napitka.
• OBLICI
Leptiri nisu ljubitelji ''tubastog'' cvijeća koje više privlači pčele i bumbare. Leptirima je potrebno mjesto na kojem će sjediti dok jedu, tako da su biljke poput lavande, jorgovana, karanfila, pupavice, ehinaceje, anisa, kadulje i suncokreta idealne.
• NE PESTICIDIMA
Gnojivo je općenito uredu, ali pesticidi ne mogu razlikovati leptire i stvarnih štetočina pa je najbolje da sve bude prirodno kako ne bi naškodilo ovim šarenim ljepotanima.
• MJESTO ZA SUNČANJE
Leptiri su hladnokrvni, što znači da se vole odmoriti i zagrijati na suncu. Nekoliko komada ravnog kamenja strateški smještenih na mjesta gdje dolazi najviše sunca učinit će savršeno sunčalište za leptire.
Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno Foto: Bruno Schmidt
U Termama Tuhelj održan Svjetski kup u samostrelu field
DOMAGOJ PEREGLIN
OSVOJIO SVJETSKI KUP
UZ SVJETSKI REKORD
U sjajnoj organizaciji SD Veliko Trgovišće u Termama Tuhelj održano je natjecanje u samostrelu koje se bodovala za Svjetski kup i 39. izdanje Croatia cupa. Uvjerljivi pobjednik Svjetskog kupa u samostrel fieldu je Domagoj Pereglin s 883 kruga što je i novi svjetski rekord. Na distanci od 65 metara Pereglin je imao 290 krugova, na 50 metara 297, a na 35 metara 296 krugova. Drugo mjesto u konkurenciji seniora osvojio je domaći natjecatelj Martitn Oborovečki s 860, a treći je bio Francuz Christoffel Pascal s 858 krugova. Kod seniorki najbolja je bila Valentina Mrnjav-
čić-Pereglin s 875 krugova, druga je bila naša Mihaela Oborovečki s 862, a trećea Iva Popović-Gecan s 852 kruga. Sanja Komar bila je peta s 846 kruga, koliko je imala i četvrtoplasirana Francuskinja Jacob Ludvine. Isti je poredak bio i za Croatia cup u konkurenciji seniora. Kod juniora u poretku za Croatia cup pobjedu je odnio Petar Blagec s 856 krugova, drugio je bio Čeh Denis Vyskočil s 839, a treći Francuz Corentin Diehl s 812 krugova. Helena Oborovečki bila je peta sa 788 krugova. Odlični Pavao Hac s 846 krugova slavio je u konkurenciji kadeta, ispred Marije
Štrbenac s 825 i Francuskinje Zoe Dewicki s 818 krugova. U konkurenciji juniora i kadeta mladići i djevojke nastupaju zajedno. U Termama Tuhelj objavljene su i nove svjetske rang-liste u samostrelu. Kod seniora vodeći je Domagoj Pereglin, drugi je Martin Oborovečki, a treći Čeh Denis Vyskočil. Kod seniorki prva četiri mjesta drže Hrvatice. Prva je Valentina Mrnjavčić-Pereglin, druga Mihaela Oborovečki, treća Sanja Komar, a četvrta Iva Popović-Gecan. Nakon Svjetskog kupa u fieldu u Termama Tuhelj održan je i Croatia cup u samostrel disciplini Match play.
U Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske u plivanju za dobne skupine i seniore
TRI ZLATA I TRI DRŽAVNA REKORDA ZA JANU PAVALIĆ
Na bazenskom kompleksu Svetice održano je Prvenstvo Hrvatske u plivanju za dobne skupine i seniore. Olimp Zabok još jednom je predvodila sjajna olimpijka Jana Pavalić. Ona je na PH doputovala iz Rijeke gdje se priprema za OI u Parizu i plivala je samo 100 slobodno, no odradila je to na svoj način - briljantno. Jana je u finalu plivala 100 slobodno plivala u vremenu 55.55 što je novi hrvatski apsolutni, mlađe seniorski i juniorski rekord. Do sada je njen rekord na spomenutoj dionici na 50-metarskom bazenu iznosio 56.09, što znači da je sama sebe nadmašila za 54 stotinki. Jednim udarcem Jana je osvojila tri zlatne medalje i ostvarila tri rekorda te je još jednom pokazala o kakvoj se šampionki radi. Sjajan je bio i Vili Sivec koji je osvojio zlato i srebro za Olimp Zabok. Vili je
postao prvak Hrvatske na 200 leptir, a tu je dionicu otplivao u vremenu 2:00.99. Na 100 leptir osvojio je srebrnu medalju, a zlato mu je izmaknulo za samo 12 stotinki, plivao je u vremenu 53.56. Po običaju na visini zadatka u leđnom plivanju bio je Petar Pavalić, koj je također osvojio dvije medaje za Olimp Zabok. Petar je na 100 leđno osvojio srebrnu medalju, a samo mu je jedna, jedina stotinka nedostajala do zlata i naslova prvaka Hrvatske. Spomenutu je dionicu otplivao u vremenu 57.06. Na 200 leđno plivao je u vremenu 2:06.33 i osvojo brončanu medalju. Na 200 leptir Emma Horvata s vremenom 2:36.15 osvojila je peto mjesto u A finalu, no ujedno i brončanu medalju u kategoriji juniorki. Uz spomenute „medaljaše“ na PH nastupili su i Vanja Bartol, Ivan Fučkar,
Enio Horvat, Leon Novak i Hana Blažević. Olimpovce je na PH vodio trener Ivan Kukolja, koji nije krio zadovoljstvo postignutim rezultatima. Na glavnoj državnoj smotri Olimp je osvojio ukupno osam medalja, od čega četiri zlatnog, te po dvije srebrnog i brončanog sjaja, što je za svaku pohvalu. (T. Zrinšćak)
najbolje seniorke
valentina mrnjavčić - pereglin predaje pehar svom bratu domagoju pereglinu
najbolji seniori
vili sivec i jana pavalić
U Termama Tuhelj održano 39. Croatia cup u samostrel disciplini
Match
play
Najbolji Mihaela Oborovečki i Petar Blagec
Odmah nakon Svjetskog kupa u samostrelu field, u Termama Tuhelj je u odličnoj organizaciji SD Veliko Trgovišće održan i Croatia cup u atraktivnoj samostrel disciplini Match play. Nastupilo je šesanest najboljih po rezultatu i poretku iz Svjetskog kupa. U konkurenciji seniorki slavila je domaća natjecateljica SD Veliko Trgovišće, Mihaela Oborovečki. Ona je u zanimljivom i uzbudljivom finalu sa 6:2 bila bolja od Sanje Komar (27:28, 29:30, 28:29, 29:30). Prethodno je Mihaela Oborovečki s 5:3 u polufinalu bila bolje Ive Popović-Gecan, dok je Sanja Komar istim rezultatom nadvisila Valentinu Mrnjavčić-Pereglin. Treće mjesto pripalo je Ivi Popović-Gecan koja je također s 5:3 bila bolja od Valentine MrnjavčićPereglin. Kod seniora je pomalo iznenađujuće, ali sasvim zasluženo slavio Petar Blagec koji je u finalu sa 6:0 nadvisio Martina Oborovečkog. U polufinalu je Blagec s 5:3 slavio protiv osvajača Svjetskog kupa Domagoja Pereglina, dok je Martin Oborovečki sa 6:0 nadvisio svog nadarenog klupskog kolegu P. Haca sa 6:0. Pavao Hac zaslužuje sve čestitke jer je od četvrtine finala gađao s posuđenim samostrelom, nakon što se njegov oštetio. U borbi za treće mjesto Domagoj Pereglin bio je bolji od P. Haca rezultatom 6:0. - Jako sam zadovoljna s ova dva natjecateljska dana. Ovo je bila dobra priprema za Europsko prvenstvo u Zagrebu krajem kolovoza. Sad treba dobro trenirati i dobro odraditi EP. Što se ti-
če Match playa ciljala sam visoko i osvojila sam zlato – izjavila nam je Mihaela Oborovečki, pobjednica Croatia cupa u Match playu i
druga u samostrelu field u Svjetskom kupu. - Što se tiče svjetskog kupa moram biti zadovoljan. Domagoj je ostvario svjetski rekord i
bolje od drugog mjesta nisam mogao. U Match playu sam se provlačio do finala, a u finalu je Petar bio bolji i zasluženo pobijedio. Sad me
očekuje Europsko prvenstvo i nadam se dobrim rezultatima – izjavio nam je Martin Oborovečki. (T. Zrinšćak)
najbolji kadeti u samostrelu field
najbolje seniorke u match playu
najbolji juniori u samostrelu field
najbolji seniori u match playu
obitelj oborovečki
obitelj oborovečki i pavao hac
U Oroslavju održan 5. ORO superslalom - Memorijal Zvonko Mrzljak
Goran Sruk obranio prošlogodišnji naslov pobjednika, odličan Filip Pavlina treći
U odličnoj organizaciji AK Zagorje Oroslavje pokroviteljstvom Grada Oroslavja i tehničku potporu AK Delta Zagreb na stazi u centru Oroslavja dugačkoj 1.550 metara održano je peto izdanje ORO Superslalom, ujednom i memorijalne utrke velike legende automobilizma nažalost prerano preminulog Zvonka Mrzljaka. Njemu u čast okupilo se rekordnih 120 vozača. - Prezadovoljan sam, ovome se nismo nadali jer je bilo još utrka po Hrvatskoj, a i godišnji odmori su u punom jeku. Ovo je dokaz da su vozači prepoznali našu utrku i našu organizaciju i ja im od svega srca na tome zahvaljujem –riječi su predsjednika AK Zagorje Oroslavje, Darka Bukleca. Utrka se bodovala za Otvoreno prvenstvo Zagreba, Prvenstvo Zagorja u Oroslavju i Kup povijesnih automobila (točnost). Pobjednik 5. Oro superslalom je Goran Sruk, vozač AK Dubrava koji je uspio obraniti naslovm od prošle godine. Sa svojim Renault Cliom u tri je vožnje ostvario ukupno vrijeme 3:38.156. - Konkurencija je bila jaka, očekivao sam plasman među prva tri vozača. Na treningu sam vozio na starim gumama, dok sam u utrci stavio nove gume. Iz vožnje u vožnju sam bio sve brži i mislim da sam zasluženo pobijedio – ri-
ječi su Gorana Sruka. Drugi je bio Danijel Šimunović (AKK Fly With Kolman) s vremenom 3:39.434 s Peugeotom 106, a samo 413 tisućinki sporiji domaći as Flip Pavlina (AK Zagorje) sa svojim je Citroen Saxom stigao do trećeg mjesta u generalnom poretku. - Jako sam zadovoljan, za mene je ovo bio najbolje odražen ORO superslalom, bez ikakvih kvarova. Orgnaizacija je bila super. U nastavku sezone se fokusiram na Formulu Driver i nadam se novom juniorskom naslovu – izjavio nam je Filip Pavlina nakon utrke. Filip je u klasi 5 osvojio drugo mjesto iza Šimunovića, dok je treći u klasi 5 bio Krunoslav Car (AK Zagorje) s Fiat Puntom. Domaćin j među prvih deset imao čak četiri vozača. Karlo Pavlinić je s Hondom Civic osvojio šesto mjesto, Davor Brljavac bio je sedmi sa Seat Ibizom, a Matija Sušnić deseti s VW Golfom. U poretku za Prvenstvo Zagorja u klasi III slavio je Karlo Pavlinić, Davor Brljavac bio je drugi, a Matija Sušnić treći. - Sve je završilo na najbolji mogući način i jako smo sretni zbog toga. Nije bilo težih izlijetanja i odustajanja. Vozači su zadovoljni stazom i boxom, što je i najbitnije – završne su riječi su tajnika AK Zagorje Oroslavje, Saše Horvata. (T. Zrinšćak)
Milan Lužaić novi
je igrač KK Zabok
Vodstvo Zaboka napravilo je još jedan dobar posao u prijelaznom roku pred nadolazeću sezonu Premijer ligi košarkaša Hrvatske. Novi igrač Zaboka je 28-godišnji Milan Lužaić. Visok je 195 centimetara, a raspoloživ je na pozicijama od 1-3. Lužaić je odličan šuter i vrlo dobar tricaš. U prošloj sezoni branio je boje mađarskog NKA Pecs gdje je prosječno zabijao 11.3 koševa uz 2.4 asistencije i 2.6 skoka, a nakon toga je prešao u rumunjski Targa
Jiu gdje je zabija 9.5 koševa uz 2.7 asistencija i 2.1 skok. Rodom je iz Trebinja, a najveći je dio karijere proveo u matičnom Leotaru. Zabočka ga je publika imala prilike upoznati u sjajnom izdanju u proljeće 2023. godine kada je u dresu Gorice zabio 23 koša, uz po 3 skoka i asistencije. Bio je tada najbolji igrač u pobjedi Gorice (86:77), a trice je gađao 5/7 (71%). Zabočani se nadaju da će takva izdanja imati i u zabočkom dresu.
Šeperac poveo Zagorec KR u pripreme za drugu ligu
Pod vodstvom trenera Tihomira Šeperca kojem asistiraju njegov pomoćni trener Ivan Ivanović i trener vratara Tomislav Pelin, Zagorec KR je krenuo u pripreme za nadolazeću sezonu u III. NL-centar. Prvi je trening održan po velikoj vrućini, no angažman svih igrača bio je na maksimalnom nivou. Prije treninga igračima su se obratili trener Šeperac i predsjednik Tomislav Pernjek. - Čekaju nas teške pripreme koje će nam dodatno otežati vremenski uvjeti. Očekujem vaš maksimalni angažman i borbu da zaslužite minute na travnjaku. Ambicije su velike, mislim da imamo kvalitetu da odgovorimo na izazove, ali morat ćemo svi zajedno maksimalno zapeti – riječi su Tihomira Šeperca. - Drago mi je da vas ponovno vidim, zaželio sam se utakmica i treninga. Posebno mi je drago što je 99% vas izrazilo želju da ostane u klubu, to znači da smo na pravom putu. Naše ambicije nisu samo da budemo prvaci III. NL-centar, mi želimo plasman u Supersport II. NL gdje nam je i mjesto – nadovezao se predsjednik Zagorca KR, Tomislav Pernjek. Igrački kadar za sada je pretrpio minimalne promjene. Nadareni napadač Matej Brebrić otišao je u Kustošiju, a neizvjesno je hoće li Harrison i ove sezone nositi dres Zagorca KR. Trenutno je na probi u Dubravi. Novi igrači Zagorca KR
su napadač Tin Gregurić koji stiže iz Mladosti Zabok i lijevi bočni Martin Franjčić koji je prošle godine branio boje Dugog Sela. Obojica spadaju u kvotu U-21 i obojica su vrlo kvalitetni igrači. Ove će sezone u III. NL-centar svaki klub
u sastavu cijelu utakmicu morati imati barem tri U-21 igrača. Što se pojačanja tiče Zagorec KR je u potrazi za još dva kvalitetna igrača, prije svega traži se još jedan kvalitetni centralni napadač. Već u subotu 20.7. Zagorec KR će startati u seriju od devet pripremnih utakmica u to u Karlovcu. Moguće je da se ta utakmica pomakne i na petak navečer zbog sigurnih gužvi u prometu na putu prema Karlovcu. Slijede Vrbovec (27.7.), Segesta (31.7.), Vrapče (3.8.), Trnje (7.8.), Sesvete (10.8.), Dinamo juniori (11.8.), Mladost Ždralovi (14.8.) i „generalka“ protiv Klanjca (17.8.). Program je zahtjevan i naporan, ali samo se tako mogu ostvariti visoko zacrtani ciljevi.
pobjednici ukupno
filip pavlina
karlo pavlinić
Odigran je Malonogometni turnir Janine
Pobjednik DVD Donja Šemnica
LOBOR – U petak i subotu 5. i 6. srpnja odigran je Malonogometni turnir ''Janine 2024'' u Loboru, na asfaltnom igralištu OŠ Franje Horvata Kiša u Loboru. Prijavilo se 15 ekipa, koje su razigravale kroz četiri skupine, a po prve dvije ekipe izborile su nastup u četvrtfinalu. Iz skupine A to su bile ekipe CB Down Town i Rudar i prijatelji, iz skupine B Siketić gradnja i Strojević Kuharić, iz skupine C DVD Donja Šemnica i Obrt Čisto te iz skupine D Iskra Lobor i Lakirnica Androić. Nakon toga krenule su utakmice na ispadanje, a već su četvrtfinala ponudila neizvjesne utakmice. Najsigurnije je do polufinala stigla Iskra Lobor, koja je sa 3:0 pobijedila Obrt Čisto. CB Down Town je sa 3:2 bio bolji od ekipe Strojević Kuharić, dok je Siketić gradnja sa 2:1 svladala ekipu Rudar i prijatelji. DVD Donja Šemnica i Lakirnica Androić odigrali su 2:2, a nakon penala sa 7:6 dalje je prošla ekipa DVD Donja Šemnica. Polufinala se prošla bez prevelikih uzbuđenja. DVD Donja Šemnica je sa 3:1 svladao CB Down Town, dok je Iskra Lobor sa 5:0 bila bolje od Siketić gradnje. Siketić gradnja je sa 1:0 na penale u utakmici za treće mjesto pobijedila CB Down Town, a penali su odlučili i veliko finale. Nakon 1:1, na penale je sa 3:2 po-
bjedu odnio DVD Donja Šemnica, pa je tako Iskra Lobor završila na drugom mjestu. Za pobjedničku ekipu igrali su: Dejan Poljak, Jan Per, Kristijan Švenda, Ivan Bobek, Matija Šalković, Stjepan Šalković, Romeo Vincelj, Nikola Vinceljak, Stjepan Šalković, Marko Goričan, Juraj Leško i Antonio Žunar. Proglašeni su i nagrađeni najbolji pojedinci. Najbolji strijelac bio je Matija Črnjević iz ekipe Iskra Lobor, dok najbolji igrač Kristijan Švenda i najbolji golman Juraj Leško dolaze iz pobjedničke ekipe DVD Donja Šemnica. Pehare su dodijelili načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih i predsjednik NK Lobor Krunoslav Gočen. (Elvis Lacković)
Krenule pripreme NK Golubovec
NOVI GOLUBOVEC – U subotu su započele pripreme NK Golubovec, za nastup u još jednoj sezoni 4. NL središte skupina A. Iako će nažalost u sezonu krenuti bez važnog igrača, Dubravka Vujice, koji je ovih dana operiran, u Novom Golubovcu, kao i uvijek ne skrivaju ambiciju i najavljuju novi pohod na naslov prvaka. Podsjetimo, pretprošle sezone su u tome i uspjeli, ali bez plasmana u viši rang. Nedavno okončanu sezonu završili su na petom mjestu, a u novu kreću sa neskrivenim ambicijama. Što se tiče promjena u igračkom kadru, one nisu bile velike. Klub su napustili Niko Leško (Radoboj), te Patrik Behin i Kruno Kuharić (Lobor), dok su baš iz Lobora stigli: Lovro Đurinec, Mateo Kramarić, Daniel Levak i Goran Bužić. Iako još nema
ništa od povratka Vujice, važno je da se u kadar vraćaju Patrik Sokolić i nakon gotovo godinu dana Marko Poslon. Vujici pak iz kluba žele što brži i lakši oporavak. Trener je i dalje Tomislav Škudar, koji najavljuje novi pohod na sam vrh i ulazak u viši rang. - Napokon se svi uvjeti slažu da to možemo ostvariti, od kompletne infrastrukture na sportskom domu do omladinskog pogona. Obavljena je kompletna rekonstrukcija objekta, novi krov, nova stolarija, nove svlačionice, novi sanitarni čvorovi, nova fasada, te u potkrovlju se radi i teretana, apsolutno sve radimo da napokon možemo u viši rang, ali sada je sve na nama da to pokažemo i na terenu – svjestan je realnosti Škudar. - Smatram da smo jači nego prošle sezone i idemo korak po korak,
respektiramo svaku ekipu, ali moramo vjerovati da smo najbolji i jedino tako možemo ostvarili cilj – rekao je trener Golubovca i na kraju poručio: ''Pozivam sve skupa da nas podrže u borbi do trona, sigurno da neće biti lako, ali uz podršku navijača i svih ostalih oko i iz kluba, siguran sam da nam samo nebo može biti granica.'' Već u nedjelju, Golubovec je odigrao i prvu pripremnu utakmicu, u Golubovcu je dočekao Ivančicu iz Ivanca i izgubio 2:4. U nastavku već u subotu 27. srpnja na rasporedu je utakmica protiv Gaja iz Mača, dan poslije protiv Nedelišća U Golubovcu, pa 3. kolovoza protiv Rudara DZ, 10. kolovoza protiv zabočke Mladosti i konačno generalka 17. kolovoza protiv Radoboja, opet na svom terenu. (Elvis Lacković)
tomislav škudar
kamin, garaža, sve obnovljeno (stolarija, krov, fasada, solari ...)
531 KRAPINA, Zagrebačka
VELIKO TRGOVIŠĆE, Mrzlo
535 ZABOK, Tisanić
537 RAB, Mundanije
538 ZABOK, Bregi Zabočki
543 Donja Stubica, Kamenjak
562 KARIN, blizina Zadra
Normalno ljetno vrijeme
VREMENSKA SLIKA: Nakon dva tjedna velikih vrućina, stiglo je olakšanje uz kišu i sjeverni vjetar. Zanimljivo je spomenuti da se temperatura mora na Jadranu prošli tjedan popela na 30 Celzijevih stupnjeva, što je dosad najviša temperatura mora kod nas otkad se mjeri! U ovom tjednu nema prevelikih vrućina, imat ćemo normalne ljetne temperature između 26 i 32 Celzijeva stupnja. Promjenjivo i ugodnije će biti u prvoj polovici tjedna, a sunčanije i toplije prema vikendu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
U utorak veći dio dana suho uz puno sunca. Kako se dan bliži kraju tako raste mogućnost za nove pljuskove iz smjera Slovenije. Ti pljuskovi su sve vjerojatniji u noći na srijedu. Još uvijek bi se temperatura zadržala veći dio dana oko 30 stupnjeva.
U srijedu u početku dosta oblaka, mjestimice s kišom. Kako dan odmiče tako će oborine posvuda prestati uz postupno razvedravanje sa
UTORAK 23. srpanj 18 0C 30 0C
SUBOTA 27. srpanj 16 0C 29 0C
SRIJEDA
srpanj
zapada pa će vjerojatno biti i sunčanih razdoblja. Temperatura zraka će se malo sniziti.
Četvrtak bio trebao biti lijep i vrlo ugodan dan. Puno sunca, ali uz umjeren vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura oko ili malo iznad 15°C, a najviša dnevna oko 26 ili 27 Celzijevih stupnjeva. I bioprognoza će biti povoljna.
U petak pretežno sunčano i vrlo toplo uz većinom slab vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 18°C, a najviša dnevna još uvijek malo ispod 30°C.
Subota će biti sunčana i vruća jer bi se temperatura nakon ugodnijeg radnog dijela tjedna opet trebala popeti do 30 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju sunčano i još malo toplije, ponegdje možda i do 32°C.
Početak novog tjedna izgleda nestabilnije pa će u ponedjeljak osim mjestimičnih pljuskova doći i malo svježiji zrak, vjerojatnije prema kraju dana.
srpanj
ČETVRTAK
srpanj
PETAK 26. srpanj 15 0C 27 0C
srpanj
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
Baš sve o Zagorju!
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
Mali Zagorci
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Nikolina Posarić
Oroslavje
Kristina Kožina
Samobor
Željka Grmovšek
Klanjec
Suzana Tomorad
Šenhold
Marija Bistrica
Djevojčice su rodile:
Zrinka Lešković
Gornja Stubica
Kristina Piljek
Bedekovčina
Ivana Poslon
Krapina
Štefica Zebec
Novi Golubovec
Ana Budić
Kraljevec na Sutli
Ana Pozaić
Zlatar
Anikolina Kumiša
Jakovlje
Blizance je rodila:
Slavica Petek
Zabok
Alice Oseman: Heartstopper 2 knjiga
Nick i Charlie su najbolji prijatelji, ali jedan poljubac među njima promijenio je sve. Nakon toga, Charlie je uvjeren da Nick nije zainteresiran, dok je Nick zbunjeniji nego ikad.
Ali ljubav je nepredvidljiva i Nick počinje na svijet gledati iz nove perspektive. Svakoga dana otkriva nešto novo o svojim prijateljima, obitelji i osjećajima...
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
knjiga
Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata
• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom
U bijegu od rata jedna obitelj iz Srednje Bosne svoj privremeni dom pokušava graditi u Zagrebu. Majka, seka, dida i dvanaestogodišnji dječak suočavaju se s mrzovoljom novih susjeda i težinom egzistencije osuđene na humanitarnu pomoć, sve dok jednoga dana majka ne savlada administrativne „rupe“ i suvereno zasjedne na čelo –tvornice Hrvata!
POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI
KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI
MULKOVIĆ, PRIMORSKA 11, 10000 ZAGREB MULTIMEDIJALNI CENTAR
trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr
KINO DVORANA ZABOK kino
Kino Zabok od 15.07. do 22 08. ima ljetnu stanku te u tom periodu neće biti projekcije filmova
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: NEVENKA BELANČIĆ, KOSTELGRADSKA ULICA 5, 49218 PREGRADA
nezavisni regionalni portal
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.
Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
KUMROVEČKA 2, 49210 ZABOK Nagradni pojam – OSTAVINSKI SPOR
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
HOROSKOP
Ovan (21.ožujka - 20. travnja)
Bit ćete u odličnoj intelektualnoj formi, a najviše će vam od ruke ići poslovi koji zahtijevaju komunikacijsku vještinu i pismenost. Ojačat će i vaše ljubavne spone s partnerom. Zdravi ste.
SAVJET TJEDNA: Nastavite s pozitivnim promjenama!
Bik (21.travnja - 21. svibnja) Nećete skrivati vašu iznenadnu ambicioznost. Poslovi će vam ići od ruke, a mogli biste osim pohvala dobiti i novčanu nagradu. S partnerom biste trebali češće provoditi vrijeme. Nedostajat će vam energije.
SAVJET TJEDNA: Opreznije budite za volanom!
TUHELJSKA NOĆ
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Planirati ćete sastanke, putovati, kratko rečeno, briljirati. Vaših pet minuta stiglo je i u ljubavi. Prema nekome će se probuditi snažni osjećaji. Premalo ćete spavati.
SAVJET TJEDNA: Nemojte se previše umarati!
Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Čekajte prave prilike za akciju. Sada nije povoljno vrijeme za ništa takvo. Ni na ljubavnom planu nije onako kako bi trebalo biti. Pronađite način kako ugoditi partneru. Pazite na ozljede!
SAVJET TJEDNA: Držite se reda!
Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) I dalje ste nastavlja vaše sjajno razdoblje. Imat ćete pregršt novih ideja, a zvijezde će vam biti i više nego naklonjene. Iskoristite ove pogodnosti na ljubavnom planu. Osim povremenog umora, blistat ćete.
SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svakome!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ma kako teško bilo u zadnje vrijeme na poslovnom terenu iz borbe ćete izaći kao pobjednik. Prema partneru ćete često biti nepovjerljivi i ljubomorni. Borit ćete se sa iscrpljenošću.
SAVJET TJEDNA:Odmorite se!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Netko će znati cijeniti vašu predanost poslu. S partnerom očekujte prolazna nezadovoljstva. Ukoliko vam se netko sviđa krenite naprijed. Trošit ćete previše energije.
SAVJET TJEDNA: Nađite vremena samo za sebe!
ŠKorpion (23. listopada - 21. studenoga) Neugodne i zahtjevne poslove ako je ikako moguće odgodite, jer će vam radna sposobnost biti umanjena. U komunikaciju s partnerom potrebno je uložiti puno više strpljenja nego što ga imate. Pad imuniteta.
SAVJET TJEDNA: Izađite s društvom!
STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) U poslu opreznije birajte suradnike. Nisu svi kakvima se predstavljaju. Raspoloženje će vam se popraviti pa ćete biti društveni i otvoreni za ljubav. Bit ćete skloni ozljedama.
SAVJET TJEDNA: Oprezno s oštrim predmetima!
JARAC (22. prosinca - 20. siječnja) Vaše poslovne obveze će se povećati, pa ćete morati obavljati i poslove za koje niste plaćeni. Bit ćete sumnjičavi i ljubomorni prema partneru. Puno obveza znači i puno stresa.
SAVJET TJEDNA: Budite u kondiciji!
VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Slobodno odahnite. Bit će sve manje briga i problema, a sve više razloga za zabavu. Samci bi se mogli zbližiti s nekim koga dugo poznaju. Zdravlje redovito kontrolirajte.
SAVJET TJEDNA Ostanite svoji!
RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Oslabljena koncentracija usporit će vas u radu. Moguće su pogreške i kritike. S partnerom niste trebali ustrajati na iskrenosti. Smanjite unos masne hrane i pripremite se kupanje. SAVJET TJEDNA: Budite na oprezu!
INOVATIVNOST
Po uzoru na plastične boce s neodvojivim čepom, zagorski obrtnik patentirao novčanik s neodvojivim eurima: 'Šteta je da se euri rashitavaju okolo!'
Plastične boce već neko vrijeme dolaze s neodvojivim čepovima i to zbog novih pravila Europske unije, što mnogi nazivaju "najgorim izumom 21. stoljeća", a od srpnja ove godine obavezne su posvuda u Europskoj uniji. No, što god mislili o tome, ako zbog ničeg drugog, taj će izum ostati zapamćen kao nešto odlično barem zbog toga jer je poslužio kao inspiracija za jedan od još većih izuma.
Revolucija
Riječ je o izumu kojeg je proteklog tjedna patentirao jedan zagorski obrtnik, koji za sada želi ostati anoniman, a čiji će najnoviji izum drastično promijeniti ljudske živote. On je, naime, po uzoru na plastične boce s neodvojivim čepom izumio i patentirao novčanik s neodvojivim eurima. – Reč je o novčaniku koji je furt pun penez i koji vam omogućava da uvek imate love. To je revolucija vu životima ljudi, pre svega vu životima nas obrtnika, kojima svi živi hočeju cubati to malo penez kaj imamo – pojasnio nam je dovitljivi i inovativni Zagorec.
Testni primjerci
Kako je pojasnio, prototip je odavno napravljen, a do sada je izrađeno već i stotinjak testnih primjeraka. – Testne primerke za početak sem podelil zagorskim obrtnicima da vidimo jel treba dodati kakve promene ili je novčanik dober i more iti vu masovnu proizvodnju i prodaju. Malo bu problema kod prodaje novčanika, budući da bu ga svaki čovek mogel kupiti samo jemput. Jer drugi put ne bu mogel platiti jer buju mu euri vu novčaniku neodvojivi. Ali bumo nekak i to rešili – ispričao nam je zagorski obrtnik.
„Malo bu problema kod prodaje novčanika, budući da bu ga svaki čovek mogel kupiti samo jemput. Jer drugi put ne bu mogel platiti jer buju mu euri vu novčaniku neodvojivi“
SRPANJ UTORAK, 23.07. Brigita; Apolinar; Valerijan SRIJEDA, 24.07. Kristina; Mirjana; Kunigunda ČETVRTAK, 25.07. Jakov, apostol; Kristofor PETAK, 26.07. Joakim i Ana roditelji BDM SUBOTA, 27.07. Klement Ohridski, Klemo NEDJELJA, 28.07. 17. KROZ GOD. Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije PONEDJELJAK, 29.07. Marta; Flora; Blaženka
oblik
je ime vezano uz grčku riječ hristiános, što znači kršćanin, a sve dolazi od imena Isusa Krista. Grčka riječ hristiános znači pomazan, onda pomazanik.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
jeste li znali?
...da puževi mogu spavati čitave 3 godine?
...da svaki put kada kihnete, srce vam stane na sekundu?
...da je kazna za ubijanje mačke prije 4.000 godina u Egiptu bila smrt?
autobusni kolodvor u zaboku
nezavisni regionalni portal
Sretan imendan, Kristina! Kristina je ženski
imena Kristijan, odnosno, Kristian, latinski Christianus. Latinsko
