'Uvijek sam poticao Hrvate da nikada ne zaborave svoje korijene'
NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK
Novi veliki uspjeh prve zagorske olimpijke Jana Pavalić juniorska je prvakinja Europe!
Istaknuti strijelac idealne uvjete za trening pronašao u Zagorju 'Od sporta uzdržavam četveročlanu obitelj'
Velika investicija u zagorski turizam vrijedna 25 milijuna €
U Termama Tuhelj niče novi hotel, uređuju se unutarnji bazeni i restoran
su, s 30. lipnja, 362 poroda
Lani se u Hrvatskoj rodilo gotovo 10.000 djece manje nego prije desetak godina, kao i gotovo 23.500 manje nego rekordne 1997. kada je tadašnji 'baby boom' rezultirao s čak 55.501 živorođenim djetetom, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Također, u Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Broj živorođene djece strmoglavio se s 41.771 u 2012. godini na 32.047 u 2023., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji se ravna prema prebivanju majke u Hrvatskoj godinu dana ili dulje. Konkretno, DSZ-ova vitalna statistike odnosi se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji, na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje
Fureš: 'I u doglednom vremenu ćemo pokušati napraviti još značajnije organizacijske, prostorne, kadrovske te tehnološke iskorake kako bi i u buduće mogli odgovoriti na najsuvremenije trendove, osiguravajući našim rodiljama, trudnicama i novorođenčadi, ono najvrednije, osmijeh, zadovoljstvo i ljubaznost'
dr. Rajko Fureš
nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali tu borave jednu godinu ili dulje. Brojke po Eurostatu stoga su u pravilu manje od prijava poroda iz hrvatskih zdravstvenih ustanova, pa su tako u 2023. rodilišta registrirala 32.475 poroda, dakle 428 više nego DZS. Negativni demografski trendovi nešto je s čime s Hrvatska već godinama bori, a raznim pronatalitetnim mjerama, poput naknada roditeljima za novorođenu djecu i drugim mjerama, pomažu općine i gradovi, pa i sama Krapinsko – zagorska županija. No, realnost je da nekadaš-
nja tradicija rađanja četvero i više djece, više ne vrijedi u većini modernih zemalja, a ne samo u Hrvatskoj. Razlozi su razni i o tome bi se moglo puno pisati, no glavni su modernizacija, veći životni troškovi, skupo školovanje, teže osamostaljivanje mladih, ekonomska nesigurnost...
Pozitivne brojke
No, na kraju prve polovice godine, po tom nam pitanju iz Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana stižu dobre vijesti. Od 1. siječnja pa do 30. lipnja, u našoj je
bolnici bilo 445 poroda. Rodilo se 451 dijete, od kojih čest blizanaca, 241 dječak i 210 djevojčica. Prošle godine, 2023., bilo je s 30.06. 362 poroda. Znači, broj poroda je u značajnom porastu i to za 83 poroda, doznajemo od glavne sestre Josipe Vdović, mag.med.techn. Unatrag 10 godina, i u OB Zabok brojke su se novorođene djece uglavnom smanjivale. 2014. godine bilo je 960 poroda, a rođeno je 968 mališana; 2015. godine poroda je bilo 846, a djece 850; 2017. godine poroda 839, djece 848; 2018. godine poroda 877, djece 885; 2019. godine poroda 793, a djece 803. Godine 2020. opet su brojke malo porasle, poroda je bilo 850, a rođene djece 861; 2021. godine poroda 902, a djece 908. Zatim 2022. opet mali pad, s 819 rođene djece u 814 poroda, koji se nastavio i u 2023. godini sa 796 poroda i 796 rođenih. Stoga polugodišnje brojke vesele. Veseli i što osim Zagorki u zabočku bolnicu dolazi roditi i sve više žena iz drugih županija, što govori u prilog da se odjel pedijatrije etablirao u jedan od najboljih pedijatrijskih odjela u Hrvatskoj, a naše je rodilište također zasigurno jedno od najboljih u Hr-
Do 30. lipnja, u OB Zabok rodilo se 451 dijete, od kojih čest
blizanaca, 241 dječak i 210 djevojčica
vatskoj. Podsjećamo, rodilište OB Zabok je među prvim rodilištima na području Republike Hrvatske postalo "Rodilište prijatelj djece", i to još 1997. godine te je ova prestižna titula bila reobnovljena još tri puta.
Poticaj za još bolji rad
Sve to dokaz je kako Odjel ginekologije i porodništva OB Zabok uspješno kontinuirano podiže kvalitetu rada. Rodilište Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana je među prvima u Hrvatskoj uvelo obezboljavanje poroda plinskom analgezijom, dušičnim oksidulom, dok je u protekloj godini u obezboljavanje poroda uvelo i epiduralnu analgeziju te na taj način još više podignuli kvalitetu rada i rodiljama pružili još kvalitetniju uslugu. Naime, rodiljama su omogućene i brojne nemedikamentozne metode obezboljavanja poroda, uz primjenu metoda relaksacije do korištenja drugih pomagala, od medicinskih lopti, švedskih ljestvi kao i užeta te brojnih drugih sprava i medicinskih stru-
njača. Porod na stolčiću kao i porod u alternativnim položajima od sjedećeg do stojećeg poroda, ovisno od mogućnosti i indikacijama, u skladu sa stanjem rodilje i fetusa, također je moguće realizirati, sve s ciljem uspješnog poroda, rođenjem zdravog novorođenčeta te što većim zadovoljstvom rodilja. Zasebne rađaone osiguravaju privatnost rodiljama i njihovoj pratnji, opremljene su najboljom opremom. - S velikim veseljem možemo posvjedočiti povečanju broja poroda u Rodilištu Službe za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Zahvaljujemo svim rodiljama i trudnicama koje su nam ukazale povjerenje i rodile u našem rodilištu. To je svima nama poticaj za još bolji i kvalitetniji rad. Ukazano povjerenje velikog broja rodilja i trudnica iz Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinskozagorske županije te drugih dijelova Republike Hrvatske i u buduće ćemo nastojati opravdati svojim radom. Uz zahvalu svima koji nam pomažu i u doglednom vremenu ćemo pokušati napraviti još značajnije organizacijske, prostorne, kadrovske te tehnološke iskorake kako bi i u buduće mogli odgovoriti na najsuvremenije trendove, osiguravajući našim rodiljama, trudnicama i novorođenčadi, ono najvrednije, osmijeh, zadovoljstvo i ljubaznost – kaže pročelnik službe za ginekologiju i porodništvo: izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš.
Na 19. konvenciji Hrvatskih izvoznika održana je svečana dodjela nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike u 2023.
Ovo priznanje još je jedna potvrda kvalitete ovih tvrtki, koje imaju stručan menadžment i marljive radnike, zahvaljujući čemu ne izostaju dobri poslovni rezultati, rekao je župan Kolar
HRVATSKO ZAGORJE - Na 19. konvenciji Hrvatskih izvoznika održana je svečana dodjela nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike u 2023. godini. Među dobitnicima su i dvije tvrtke iz Krapinsko – zagorske županije. Nagrade su dodijeljene u više kategorija; za izvoz na tržište Slovenije pripala je tvrtki za proizvodnju staklene ambalaže Vetropack Straža iz Huma na Sutli, dok je tvrtka Omco Croatia d.o.o. dobila nagradu za najboljeg izvoznika u Tursku. - S izrazitom radošću primili smo vijest da su tvrtke Vetropack Straža d.d. i Omco Croatia d.o.o. osvojile nagradu "Zlatni ključ" za 2023. godinu. Ovo priznanje još je jedna potvrda kvalitete ovih tvrtki, koje imaju stručan menadžment i marljive radnike, zahvaljujući čemu ne izostaju dobri poslovni rezultati. Već dugi niz godina tvrtke vlastitim primjerom pokazuju da se pametnim i odgovornim po-
Za izvoz na tržište Slovenije nagrada je pripala tvrtki
Vetropack Straža iz Huma na Sutli, dok je tvrtka
Omco Croatia d.o.o. dobila nagradu za najboljeg izvoznika u Tursku
slovanjem može biti uspješan i na zahtjevnom europskom tržištu, unatoč svakodnevnim izazovima koji su stavljeni pred gospodarstvenike. Hvala vam što doprino-
site ukupnom gospodarskom rastu Krapinsko-zagorske županije. Želimo vam puno uspjeha i dobrih poslovnih rezultata i u budućnosti - poručio je župan Željko Kolar. (zl)
Gradonačelnik Tomašević te župani Kolar i Posavec na Markovom trgu održali konferenciju za medije na temu državnog preuzimanja osnivačkih prava nad općim bolnicama
Grad Zagreb, Krapinsko – zagorska i Međimurska županija podnijeli su zahtjev prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske o ocjeni suglasnosti Članka 22. stavak 1 i članka 86. tog zakona u odnosu na Ustav
J. Klanjčić/S. Pušec ZAGREB
upan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i župan Međimurske županije Matija Posavec u četvrtak su na Markovom trgu u Zagrebu održali konferenciju za medije na temu državnog preuzimanja osnivačkih prava nad općim bolnicama.
Neodrživ sustav
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar pojasnio je još jednom kako je novim zakonom predviđeno da osnivačka prava za opće bolnice od regionalne samouprave županija i Grada Zagreba preuzme Republika Hrvatska, i to bez naknade. Grad Zagreb, Krapinsko – zagorska i Međimurska županija podnijeli su zahtjev prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske o ocijeni suglasnosti Članka 22. stavak 1 i članka 86. tog zakona u odnosu na Ustav. Osim financijskih ulaganja u bolnicu od 2015. do kraja 2023. godine, za što je Ustavni sud tražio očitovanje Krapinsko – zagorsku i Međimursku županiju te Grad Zagreb, Kolar ističe kako je Krapinsko – zagorska županija izgradila novu bolnicu, za što se kreditno zadužila. – Mi smo taj kredit isplatili 2021. godine. Neki još nisu, i tu je obvezu sada preuzela država i ispada da nismo u istoj poziciji. No, mi ne govorimo prvenstveno o novcima, već o razvoju i pružanju usluga. Izmjena osnivača neće promijeniti stanje u bolnicama. Dokaz tome je da u OB Zabok u minus bio 500 000 eura, a u prvih šest mjeseci ove godine narastao je na 3 milijuna eura. Plaće su porasle 40 posto, što pozdravljamo, ali je limit rastao samo 10 posto i ne pokriva plaće, a kamoli materijalne troškove, opremu, režije. Ovakav sustav je neodrživ, trebalo bi posložiti i stvoriti financijski održivi sustav, a nakon toga sam uvjeren
Tomašević: 'Ovakav status nije dobar ni za županije, ni državu, ni pacijente ni zaposlenike'
da ćemo svaki za sebe znati bolje upravljati tim sustavom nego što će to raditi Vlada ili Ministarstvo s jednog mjesta – rekao je Kolar. Istaknuo je i veliki projekt izgradnje Onkološkog centra i suradnje
Kolar: 'To što nam je Ustavni sud dao da se očitujemo oko naših zahtjeva, tumačimo to na način da vide elemenata u našem zahtjevu za ustavnošću i zbog toga očekujemo pozitivan odgovor'
s velikom sveučilišnom bolnicom u SAD – u. – Napravili smo program onkološkog centra, raspisali natječaj i prijavila se i dobila najveća sveučilišna bolnica u Americi. Da je s bolnicom upravljala država, nema teoretske šanse da ta investicija dođe u Zabok – rekao je župan Kolar. Naglasio je i kako očekuje pozitivan odgovor Ustavnog suda. – To što nam je Ustavni sud dao da se očitujemo oko naših zahtjeva, tumačimo to na način da vide elemenata u našem zahtjevu za ustavnošću i zbog toga očekujemo pozitivan odgovor – zaključio je Kolar.
Usporena daljnja ulaganja
Župan Matija Posavec istaknuo je da su opće i županijske bolnice svaka na svom području ustanove koje pružaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu na temelju vizije, startegije i razvoja te jedinice regionalne samouprave. - To je propisano Ustavom RH, statutima županija i drugim strateškim dokumentima i te županije onda na temelju specifičnosti lokalnog stanovništva dalje planiraju razvoj pojedince zdravstvene ustanove. Nama u Međimurskoj županiji je upravo
zbog tog preuzimanja osnivačkih prava uporen proces daljnjih ulaganja u bolji zdravstveni sustav. Konkretno, želimo razvijati sustav palijativne medicine, imamo građevinsku dozvolu već nekoliko mjeseci i ne možemo pokrenuti taj proces jer Ministarstvo zdravstva koje sada formalno mora dati suglasnost na to, ne želi je dati. S druge strane, ono što je jako važno reći, prije pola sata Vlada RH je donijela odluku kojom dodatnih 80 milijuna eura usmjerava prema zdravstvenim ustanovama za sanaciju dugova bolnica prema lijekovma, prema veledrogerijama. Dakle, u tih 80 milijuna eura, 60 milijuna eura ili dvije trećine vam odlazi na kliničke bolničke centre i kliničke bolnice koje su uvijek i bile u ingerenciji države, a 20 milijuna eura ili jedna trećina na sve druge opće i županijske bolnice. Toliko o tome tko zapravo stvara te dugove. I treće, ono što se ne vrednuje, ne vrednuje se koje bolnice izvršavaju po-
sao iznad limita, pa im onda HZZ to otpisuje ili ne priznaje, koje posluju pozitvno, nego se sve nekako trpa u istu košaru – rekao je Posavec. - Ono što mi očekujemo i pozivamo s ovog mjesta Ustavni sud RH da konačno donese odluku je li taj zakon u skladu s Ustavom i svim drugim dokumentima i pravilnicima jer mi mislimo da nije, i da na temelju te odluke možemo dalje normalno funkcionirati i na-
Posavec: 'Upravo zbog tog preuzimanja osnivačkih prava uporen je proces daljnjih ulaganja u bolji zdravstveni sustav'
šim građanima koji su nas i birali, između ostalog i zbog toga, razvojem zdravstvenog susrtava pružimo najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu – pozvao je Posavec. Status quo
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naglasio je kako je više puta izraženo neslaganje s izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti. – Na vrijeme smo podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti, jer smatramo da takve izmjene zakona nisu u skladu s Ustavom. Planiranje i razvoj mreže zdravstvene zaštite i ustanova na području županija je nadležnost županija, a ne države. Unatoč tome što smo zahtjev podnijeli još u listopadu, još nema odluke Ustavnog suda i imamo jednu paradoksalnu situaciju, status quo, jer se država već upisala u registar Trgovačkog suda kao osnivač bolnice Sveti duh. No, mi i dalje imamo vijeće koje je birano primarno od strane Grada Zagreba i situaciju gdje se Sveti duh nalazi u proračunu i države i Grada Zagreba. Razumijemo potrebe uštede i racionalnog upravljanja bolnicama. Mi smo od početka bili spremni na objedinjenu javnu nabavu koja se može izvesti bez obzira tko je osnivač. Za to nije bilo potrebno mijenjati zakon i oduzimati osnivačka prava županijama. Mi smo i dalje na to spremni – rekao je Tomašević i naglasio kako, zbog dopuna koje je Ustavni sud tražio, vezano na financijska ulaganja Grada, odnosno županija, u sporne bolnice, vjeruje da će Ustavni sud što prije donijeti odluku. – Mi smo od 2015. do 2023. uložili 100 milijuna eura. Od toga je 65 milijuna plaćeno, a 35 je uloženo u kapitalna ulaganja koja se tek trebaju otplatiti u sljedećih deset godina. Nadamo se što skorašnjoj odluci, jer ovakav status nije dobar ni za županije, ni državu, ni pacijente ni zaposlenike. Smatramo i dalje da je naš zahtjev opravdan i da je taj zakon protivan Ustavu – zaključio je Tomašević.
Pacijenti prijavljuju poteškoće u pronalasku ključnih lijekova, ravnateljica Ljekarni Krapinsko - zagorske županije objašnjava uzroke i rješenja, dok se Opća bolnica Zabok i hrvatskih veterana o tom problemu nije očitovala
Proteklog smo tjedna zaprimili nekoliko upita od strane naših čitatelja o nedostatku lijekova i njihovim mogućim zamjenama. Jedna od čitateljica, čiji su podaci poznati redakciji, požalila nam se kako je trebala antibiotik za liječenje upale, ali nije ga mogla pronaći ni u jednoj ljekarni. Pokušala je, u dogovoru sa svojom liječnicom, nabaviti zamjenski lijek, no ni njega nije bilo na zalihama. Na kraju joj je propisana potpuna drugačija terapija koja joj, kaže, nije bila poznata. S obzirom na zabrinutost naših čitatelja, obratili smo se ravnateljici Ljekarni Krapinsko – zagorske županije Anamariji Salopek kako bismo dobili odgovore na pitanja. Objasnila je kako su trenutne nestašice lijekova posljedica uobičajenih administrativnih razloga, kao što je postupak produženja odobrenja lijeka, ili nedostatne proizvodnje uslijed veće potrošnje od planirane. Nestašica Klavocina - Što se tiče nestašica lijekova na hrvatskom tržištu, radi se o nestašicama lijekova, koje se uobičajeno javljaju bilo zbog administrativnih razloga (postupak produženja odobrenja lijeka), bilo zbog nedostatne proizvodnje (najčešće uslijed veće potrošnje od planiranog). Za većinu lijekova postoje generičke zamjene (isti lijek od drugog proizvođača), tako da je pacijentima u većini slučajeva osigurana terapija. Od najznačajnijih nestašica je nestašica dijabetičkih brizgalica, koja je na globalnoj razini. Radi se o novim molekulama, kod kojih originator zadržava ekskluzivno pravo proizvodnje za vrijeme trajanja paten-
Dug bolnica hrvatskim veledrogerijama za isporučene lijekove i potrošni medicinski materijal trenutačno iznosi čak 600 milijuna eura, a od toga je 400 milijuna dospjelih što je povijesno najveće dugovanje ikad
tne zaštite lijeka, tako da na tržištu još uvijek nema generičke zamjene. Takvi lijekovi dolaze sporadično s obzirom na kapacitet proizvodnje. Nastojimo svojim pacijentima osigurati kontinuiranu terapiju, koliko je to moguće. Generička zamjena postoji u obliku tableta, no odluku o prebacivanju pacijenta na oralnu terapiju donosi isključivo liječnik (internista – dijabetolog). Od ostalih značajnijih nestašica, do prije
Salopek: 'Vrlo je bitno povjerenje pacijenta u ljude koji vode brigu o njegovom zdravlju'
nekoliko dana je u defekturi bio antibiotik Klavocin tbl a 1g. Istaknula bih kako je naša ustanova jedina u Krapinskoj - zagorskoj županiji bila opskrbljena navedenim antibiotikom, upravo zbog dobre reakcije na defekturu lijeka i pravovremenog osiguranja adekvatnih zaliha, tako da se kod nas nestašica Klavocin tbl a 1g nije ni osjetila – ispričala nam je Salopek dodavši kako se prate potrebe tržišta i adekvatnim se reagiranjem nastoje osigurati dostatne zalihe lijekova. Ipak, kaže, nestašice su aktualne već neko vrijeme.
Uvoz lijekova
- Budući da su nestašice lijekova aktualne već neko vrijeme (naročito u vrijeme covida), pacijenti su se uglavnom susretali s takvim situacijama i u velikoj većini slučajeva prihvaćaju generičke zamjene, tako da nema prekidanja terapije, niti ugroze za njihovo zdravlje. Najče-
Ukoliko na našem tržištu ipak ne postoji takva zamjena, nastojimo nabaviti lijek iz uvoza. Tada takav lijek nije na listi HZZO-a i ljekarna za njega pacijentu izdaje račun s kojim pacijent od HZZO-a traži povrat troškova lijeka, rekla je ravnateljica Ljekarni Krapinsko – zagorske županije Anamarija Salopek
Salopek: 'Za većinu lijekova postoje generičke zamjene (isti lijek od drugog proizvođača), tako da je pacijentima u većini slučajeva osigurana terapija'
i ljekarna za njega pacijentu izdaje račun s kojim pacijent od HZZO-a traži povrat troškova lijeka – kaže Salopek koja nam na pitanje o dugoročnim strategijama za osiguranje stabilne opskrbne lijekovima u budućnosti kaže kako se baziraju na osluškivanju tržišta, praćenju
šće je na hrvatskom tržištu za lijek u defekturi dostupna generička zamjena. Ukoliko na našem tržištu ipak ne postoji takva zamjena, nastojimo nabaviti lijek iz uvoza. Tada takav lijek nije na listi HZZO-a
njegovih potreba, pravovremenom reagiranju i dobrim upravljanjem zalihama. - Pacijentima će se osigurati terapija, bilo kroz generički lijek, bilo kroz interventni uvoz lijeka. U rijetkim slučajevima nedo-
statka oba, liječnik će pacijentu promijeniti terapiju, propisati lijek iz iste skupine, koji je prisutan na hrvatskom tržištu i na taj način osigurati nastavak liječenja pacijenta. Vrlo je bitno povjerenje pacijenta u ljude koji vode brigu o njegovom zdravlju, jer samo dobrom suradnjom pacijenta, liječnika i ljekarnika naći će se adekvatno rješenje, osigurati pravovremena zdravstvena skrb i očuvati zdravlje pacijenta – poručila je Salopek. Bolnice
Inače, Ljekarne Krapinsko – zagorske županije djeluju kroz pet ljekarničkih jedinica, u Zaboku, Krapini, Svetom Križu Začretju, Humu na Sutli i Desiniću, a ljekarnička jedinica u Krapinskim Toplicama nalazi se u zakupu magistre Jadranke Šoštarić. Na kraju 2023. ova je ustanova brojala 39 zaposlenih, od toga 19 djelatnika visoke stručne spreme, 15 srednje stručne spreme, a 4 se vodi pod ostalo. Od 39 zaposlenih, 32 je zdravstvene struke. Ljekarne Krapinsko – zagorske županije u prošloj su godini ostvarile prihode o 6.587.622 eura, što je 9 posto više nego u 2022. godini, a
najveći dio prihoda otpada na poslovanje s HZZO-om, 3,4 milijuna eura. Na 31. prosinac prošle godine Ljekarne su imale zalihe robe u vrijednosti 530.600 eura, ukupna potraživanja iznosila su 1.485.906 eura, najveće potraživanje je prema HZZO-u, od čak 1,3 milijuna. Ljekarne Krapinsko – zagorske županije do sada nisu primijetile nikakve poteškoće u opskrbi lijekovima od strane veledrogerija, za razliku od hrvatskih bolnica koje bi uskoro mogle ostati bez lijekova. Naime, dug bolnica hrvatskim veledrogerijama za isporučene lijekove i potrošni medicinski materijal trenutačno iznosi čak 600 milijuna eura, a od toga je 400 milijuna dospjelih što je povijesno najveće dugovanje ikad. Upozorila je to HUP-ova koordinacija veledrogerija koja je poziva nadležne na hitnu novčanu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe lijekovima i zaštitila radna mjesta oko 3500 zaposlenih u hrvatskim veledrogerijama. Naglašava se da je dug u samo posljednjih pet mjeseci porastao za velikih 200 milijuna eura što ugrožava ekonomsku održivost njihova poslovanja. - Ova situacija dovodi do sve češćih naznaka otežane isporuke lijekova i medicinskih proizvoda, a veledrogerije u nemoguću situaciju za poslovanje koje nije održivo niti prema jednom ekonomskom modelu - istaknuli u HUP-u. Dakako, zanimalo nas je i stanje u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana kojoj smo poslali upit, a iako su nam odgovore obećali, oni do objavljivanja ovog članka nisu stigli. No, evidentno je da ukoliko se ne podmiruju dugovi veledrogerijama, odnosno ako veledrogerije nemaju novca platiti svoje dobavljače, onda dobavljači najavljuju blokade u isporuci lijekovima koje se naposljetku prenose i na ljekarne.
U Termama Tuhelj u tijeku su velike investicije koje će poboljšati kvalitetu no oni ne smetaju turistima koji u velikom broju uživaju u termama. O
Direktor Termi Tuhelj Vasja Čretnik otkriva kako je trenutna investicija vrijedna oko 25 milijuna eura. Radovi se odvijaju u
Jelena Klanjčić
TUHELJSKE TOPLICE
Ljetna sezona u punom je jeku, kakvom se za sada pokazuje u Termama Tuhelj?
Čretnik: Posjetiteljima na Vodenom planetu smo zadovoljni. Zadnji tjedan lipnja bio je jako dobar, imali smo preko 3500 kupača samo u jednom danu. Iako imamo radove u jednom dijelu bazena, to ne smeta, jer nam rade svi bazeni, atrakcije i plaža i gosti su to prepoznali. Jedino što nam određuje broj dnevnih gostiju je vrijeme. Ako je toplo i sunčano, imamo više gostiju, no ako je i prognoza loša, ljudi ne žele riskirati, pa se ne odluče doći. Još više gostiju očekujemo u narednim mjesecima.
Kakva je bukiranost hotelskog smještaja u prvih šest mjeseci ove godine?
Čretnik: Zadovoljni smo, jer smo postigli onaj plan koji smo si zadali i brojke su dobre, posebno ako uzmemo činjenicu da je dio naše standardne ponude van hotela. Zbog radova koji su u tijeku, ulaz u unutarnje bazene i dio bazena se renovira, tako da gosti nisu imali na raspolaganju sve ono što su imali prije i to se odrazi na broj gostiju kada je loše vrijeme. No, rezultati su svejedno dobri, s pojedinom odmacima u nekim mjesecima, poput svibnja i dijela lipnja, na što je utjecaj imalo vrijeme. Koji je omjer domaćih i stranih gostiju?
Čretnik: Još uvijek dominiraju domaći gosti, no odmah iza njih je velik broj gostiju iz Slovenije, koji čine preko 30 posto udjela gostiju. Nakon njih slijede gosti iz Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine, dok nam u ljetno vrijeme dolazi više gostiju iz Poljske, Danske, Nizozemske i Belgije.
Koliko dugo oni ostaju? Jesu li na proputovanju ili ciljano dolaze ovamo na odmor?
Čretnik: Oni koji dolaze iz zemalja
Tradicionalna
Tuheljska noć
održat će se i ove godine, 27. srpnja, kada će na bazenima
veliki koncert
održati Petar
Grašo
Uređuje se ulaz u bazene, gdje se radi nadogradnja bazenskog krova i prostora bazena te nove ugostiteljske ponude. Gradi se i novi smještajni objekt s 46 soba s 4 zvjezdice
Beneluxa, dolaze baš ciljano ovamo na odmor, ostaju tjedan dana, deset dana, dva tjedna. Neki kombiniraju tjedan dana toplica, tjedan dana mora, dok su neki na proputovanju, to su uglavnom gosti s istočnih tržišta, oni ostaju dan – dva.
Kakva je suradnja s okolnim institucijama, turističkom zajednicom, u smislu da se turistima nudi dodatni sadržaj, kao i dobre informacije oko toga što mogu vidjeti i posjetiti dok borave u Termama Tuhelj?
Čretnik: Kod nas mogu dobiti sve informacije. Mi potičemo goste da koriste sve sadržaje u okolini, jer to samu destinaciju čini atraktivnijom. Surađujemo dobro s Turističkom zajednicom Biser Zagorja, kao i Turističkom zajednicom Krapinsko – zagorske županije. Pomažemo jedni drugima, a to je svrha dobre suradnje. S Općinom i Županijom također odlično surađujemo. Naravno da je i interes lokalnih zajednica da se tu ulaže, da se otvaraju radna mjesta i da lokalno ponuđači imaju nešto od toga da mi imamo čim više gostiju.
Sve više turista danas traži aktivan odmor, kakve su im tu mogućnosti?
'Zahvaljujući investicijama te usmjerenju Županije ka turizmu, ljudi su prepoznali Zagorje kao turističku destinaciju, što se vidi na brojkama'
Čretnik: U porastu su upravo turisti koji traže aktivan odmor. Imamo i bicikle na iznajmljivanje i sve više gostiju to koristi. Vole ići okolo, pa i pješice. A i na samim bazenima imamo sadržaje koji potiču aktivan odmor. Gostima je posebno drago posjetiti i okolne turističke sadržaje.
Kakav je interes za kampom?
Čretnik: Kamp svake godine raste po posjećenosti, čime smo zadovoljni. Sam glamping, koji je prekrasan objekt s bazenom i dječjim bazenom, smještajnim kućicama i privatnim wellnesom, otvorili smo u vrijeme korone. Trebalo je par godina da to postane prepoznato i sad nam se to vraća. Prošle godine popunjenost je bila odlična, a i ove se godine dobro puni. Prije se Terme Tuhelj nije doživljavalo kao destinaciju gdje se može doći kamperom, a sad se širi glas o tome i imamo, osobito za vrijeme praznika i vikenda, lijepo popunjeni kamp.
U Termama Tuhelj u tijeku su velike investicije. Radovi su u tijeku, što je sve u planu?
Čretnik: Prošle godine smo završili fotonaponsku elektranu i stanica za biomasu. Nakon sklapanja ugovora za NPO sredstva, poče-
li smo ove godine s radovima na ulazu u bazene, gdje se radi nadogradnja bazenskog krova i prostora bazena te nove ugostiteljske ponude. Pored toga je i investicija novog smještajnog objekta, gdje ćemo dobiti dodatnih 46 soba s 4 zvjezdice. Širimo kapacitete smještaja s jedne strane, ali isto tako i dižemo uslugu na području bazena i ugostiteljstva na bazenima.
Koja je vrijednost investicije i kada bi radovi trebali završiti?
Čretnik: Cjelokupna vrijednost investicije je preko 25 milijuna eura. Dio sredstava, 6,6 milijuna eura, dobili smo preko natječaja NPO – a, a ostalo su vlastita sredstva, preko kredita. Radimo po fazama i teško je za svaku pojedinu fazu reći kada bi trebala završiti. Važno je spomenuti da investicije uvijek pokušavamo organizirati tako da ne zatvaramo i nemamo prekida rada, kao i da samim radovima što manje smetamo gostima. Zasad radovi idu dobro i plan je da bazenski
vrijeme
unutarnji bazen s ugostiteljskim objektom trebao biti otvoren u jesen, dok će novi smještajni objekt biti otvoren iduće godine pred ljeto
dio završimo u jesen. Sam smještani objekt planiramo otvoriti prije ljeta iduće godine. Ovim ćemo ulaganjima pojačati postojeću uslugu. Ti objekti su već trebali rekonstrukciju. Krov je star i tu smo bili prisiljeni ići na renovaciju, tako da to bismo svakako bili morali i vlastitim sredstvima, da i nije bilo natječaja. Novim smještajnim objektom dobit ćemo dodatnog smještaja za 100 do 150 ljudi.
Kad investicije završe, planirate li nova zapošljavanja? Imate li problema s pronalaskom radne snage?
Čretnik: Problem s radnom snagom u turizmu definitivno je velik. Problem je svugdje, no u turizmu još više, jer se radi na praznike, vikende, u vrijeme kad su ostali na odmoru, naši radnici najviše moraju raditi. Tako da to je lijep, ali težak posao i teško je dobiti ljude. Imamo i stranih radnika, no domaći radnici drže naše poslovanje na nivou. Stalno tražimo nove ljude i radimo na tome da dižemo uvjete za zapošljavanje i rad. Zasad nam ide, no to je problem u cijeloj Hrvatskoj i široj regiji. Strani radnici pokazali su se dobrima, vrijedni su i jako dobro rade, ako ima se daju prave upute za rad. No, nama nije dugoročni interes da bi tu radila radna snaga izdaleka, nego da pokušamo što više radne snage imati tu izu okoline. No, trenutno bez stranih radnika ne možemo, osobito u špici sezone. Obzirom na širenje Termi Tuhelj, bit će potrebna nova zapošljavanja i na tome već radimo.
Zagorje se brendiralo kao destinacija s toplicama. No, jesu li se navike turista zadnjih godina
'Mi u Termama Tuhelj zaista živimo turizam 365 dana u godini'
mijenjale? Dugo ste u tome poslu, pa možete povući paralelu.
Čretnik: Ljudi su prepoznali Zagorje kao turističku destinaciju. Bilo je nekih velikih investicija u same smještajne kapacitete i druge turističke atrakcije, čemu je doprinijelo usmjerenje Krapinsko – zagorske županije u to da je turizam bitna grana. Sve je to donijelo činjenicu da su brojke u turizmu dobre i da rastu svake godine. Same navike turista mislim da je najviše promijenila korona. Ljudi su se okrenuli više tome da odabiru kraći odmor, više puta i da se za taj odmor odlučuju u posljednji trenutak. Manje je onih koji rano unaprijed planiraju odmor. Sve se to vrti iz tjedna u tjedan, puno je onih koji u zadnji tren odlučuju kamo će. Tome su
pridonijele i moderne tehnologije. Danas turist može preko telefona, kompjutera napraviti rezervaciju u sekundi sam. Tu su možda izgubile turističke agencije, a za hotelijerski posao i termalni kompleks vrlo je bitno biti stalno prisutan na društvenim mrežama i Internetu. Mi na dnevnoj bazi prilagođavamo ponudu i imamo fleksibilne cijene. Ako je kompleks manje popunjen cijene su niže, kada smo popunjeni, cijene su više. Gosti to mogu vidjeti i prema tome bukirati smještaj sami.
Terme Tuhelj posljednjih su se desetljeća uzdignule zahvaljujući investicijama i postale vodeće terme u Zagorju. No, brojne manje toplice u Zagorju su propale. Što mislite zbog čega nisu zanimljive investitorima za ulaganja?
Čretnik: Mislim da je glavni razlog tome što to nije jednostavan posao, već intenzivan. Nije toliko problem skupiti novac i napraviti dobar projekt. Problem je radna snaga i teško je naći dobre lju-
'Prije se Terme Tuhelj nije doživljavalo kao destinaciju gdje se može doći kamperom, a sada nam kamp svake godine raste po posjećenosti, čime smo zadovoljni'
de koji će kasnije time upravljati i tu raditi. Naravno, potrebno je i određeno vrijeme da bi se investicija vratila, stoga investitori radije biraju neke druge poslove, koji su jednostavniji i povrat novca je brži. U turizmu treba stalno ulagati. I koliko god je to lijepi posao, ako nešto krene naopako, kao što je bilo za vrijeme korone, onda je teško to nadoknaditi. Nama je to uspjelo, tako da ćemo i dalje ulagati u Terme Tuhelj.
Kakvom vidite budućnost turizma u Zagorju? Koliko smo se primakli cilju da Zagorje živi turizam 365 dana u godini?
Čretnik: Mi u Termama Tuhelj zaista živimo turizam 365 dana u godini. Neki to pokušavaju i na moru, no nije to jednostavno, jer su tamo kapaciteti preveliki. No, mi sa svojom popunjenošću tijekom cijele godine, koja je preko 65 posto, dokazujemo da se to može. Kombiniramo ponudu prema tipu gostiju koji dolaze, s jedne strane obitelji za vrijeme školskih pra-
znika, zatim primjerice parovi koji dolaze na wellness odmor, a sve to nadopunjujemo dosta velikim brojem poslovnih grupa koje dolaze. Nudimo jedno lijepo okruženje s dobrom povezanošću za Zagrebom te brojne poslovne događaje koje organiziramo i to nam sve daje mogućnost da radimo 365 dana u godini. Da Zagorje ima lijepu budućnost u turizmu, to već sada pokazuju brojne koje stalno rastru.
Još jedna posebna ponuda gostima Termi Tuhelj jest Tuheljska noć, tradicija koja je ovdje prisutna već dugo, a koju ste posljednjih godina odlučili dići na višu razinu? Što gosti mogu ove godine očekivati?
Čretnik: Tuheljska noć je tradicija koju smo naslijedili kad smo došli u Terme Tuhelj, prije 21 godinu. Bila je to dobra lokalna tradicija koju smo željeli zadržati, no odlučili smo je podići na viši nivo, ponuditi gostima jedan cjelokupni doživljaj, ali i jednako takvo lokalnim stanovnicima. Ljudi su lani pomalo negodovali kada smo uveli naplatu ulaznica za Tuheljsku noć. No, za domaće stanovništvo cijena od 5 eura je zaista simbolična, kao i cijena od 8 eura za ostale, time samo pokrivamo glavne troškove izvođača. Lani smo imali koncert Severine i bilo je jako puno ljudi. Ove godine, 27.7., dolazi nam Petar Grašo, a prije njega svirat će domaći Luna bend. Pozivam sve da uzmu cijeli dan za sebe, druže se ovdje, a nakon toga ostanu na koncertu. Svi oni koji dođu prije 20 sati dobit će kupon za besplatno piće. Doživljaj koncerta na bazenima je nešto drugačije nego na nekom igralištu ili dvorani i to daje posebnu čar Tuheljskoj noći.
Bajka na dlanu top je destinacija kontinentalnog turizma, često se ističe,a turističke brojke u prvoj polovici ove godine to i potvrđuju,
Sabina Pušec
HRVATSKO ZAGORJE
Bajka na dlanu top je destinacija kontinentalnog turizma, često se ističe. A turističke brojke u prvoj polovici ove godine to i potvrđuju, jer su porasle u odnosu na isto razdoblje lani. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je ukupno 91.657 dolazaka turista na područje Krapinsko – zagorske županije, što je čak 6.692 dolazaka ili 7,88 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine, saznajemo u Turističkoj zajednici Krapinsko – zagorske županije. U tim brojkama prednjače domaći turisti kojih je bilo 52.758, dok je stranih bilo 38.899. I noćenja su porasla za 8,33 posto, odnosno u prvih 6 mjeseci ostvareno je 185.966 noćenja, dok je godinu ranije u istom razdoblju bilo zabilježeno njih 171.662.
Top 10 zemalja
Osim domaćih, od gostiju prednjače Slovenci, koji su ostvarili 13.485 dolazaka i 32.829 noćenja, zatim Poljaci sa 7.792 dolazaka i 9.268 noćenja, Nijemci sa 2.825 dolazaka i 6.805 noćenja, slijede gosti iz BiH koji su ostvarili 1.755 dolazaka i 4.520 noćenja, Talijani sa 1.260 dolazaka i 3.507 noćenja, Austrijanci sa 1.400 dolazaka i 2.822 noćenja, Česi sa 1.705 dolazaka i 2.095 noćenja, Nizozemci s 529 dolazaka i 999 noćenja te Srbi sa 605 dolazaka i 1.482 noćenja.
Top 10 županija
Što se gostiju iz Hrvatske tiče, Zagorcima su najvjerniji i najbrojniji gosti Zagrepčani, kojih je od siječnja do kraja lipnja Krapinsko – zagorsku županiju posjetilo 10.052, a ostvarili su 17.787 noćenja, dakle prosječno su kod nas boravili
1,77 dana. Brojni su i gosti iz Splitsko – dalmatinske županije, koji su ostvarili 7.336 dolazaka i 17.185 noćenja. Slijede gosti iz Primorsko –goranske županije sa 6.792 dolazaka i 14.346 noćenja, pa potom gosti iz Istarske županije sa 4.008 dolazaka i 8.964 noćenja, gosti iz Osječko – baranjske županije s 3.908 dolazaka i 7.419 noćenja, Zagrebačke županije s 2.841 dolazaka i 4.730 noćenja. Gosti iz Zadarske županije ostvarili su 2.110 dolazaka i 4.417 noćenja, oni iz Vukovarsko – srijemske županije 1.789 dolazaka i 3.429 noćenja te iz Varaždinske županije s 1735 dolazaka i ostvarenih 3.076 noćenja. Najmanje nam gostiju dolazi iz Ličko – senjske županije, njih samo 394 u prvih 6 mjseci. Najduže prosječno trajanje boravka u danima ostvarili su gosti iz Šibensko – kninske županije, 2,45 dana, a bilo ih je 1.127 i ostvarili su 2.760 noćenja. Gleda-
U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je ukupno 91.657 dolazaka turista na područje Krapinskozagorske županije, što je čak 6.692 dolazaka više nego u istom razdoblju lani. I noćenja su porasla za 8,33 posto, odnosno u prvih 6 mjeseci ostvareno je 185.966 noćenja, dok je godinu ranije u istom razdoblju bilo zabilježeno njih 171.662
jući sveukupno, domaći gosti prosječno u Zagorju borave 2,02 dana.
Prema područjima
Prema područjima, odnosno turi-
Sve je više situacija da stranci dolaze na pola godišnjeg u Zagorje, pola na more
Sanja Škrinjar, voditeljica Ureda TZ KZŽ, rekla je da su rezultati ove godine sjajni. - Prošle godine 'prešišali' smo i onu magičnu brojku od 400.000 noćenja. Sezona je sada krenula, kuće su nam pune stranaca koji su na boravcima od 7 i više dana u Zagorju. Sve je više situacija da stranci dolaze na pola godišnjeg u Zagorje, pola na more. To je sjajno za nas, nismo samo tranzitna destinacija, to smo već odavno dokazali, iako imamo jako puno tranzitnih gostiju koji odmore na putu do mora i ostaju dvije do tri noći. Takvih gostiju ima upravo Krapina puno, zato je u zadnjih par godina razvoj i povećanje smještajnih kapaciteta na tom području jako veliko. No u cijelom kontinentalnom dijelu dižu se smještajni kapaciteti, broj se povećava, i to upravo objektima kao što su kuće za odmor - komentira Škrinjar.
ukupno 91.657 dolazaka
potvrđuju, jer su porasle u odnosu na isto razdoblje lani
Od stranih gostiju prednjače Slovenci, koji su ostvarili 13.485 dolazaka i 32.829 noćenja, a među domaćima, Zagorcima su najvjerniji i najbrojniji gosti Zagrepčani, kojih je od siječnja do kraja lipnja
Krapinskozagorsku županiju posjetilo 10.052, a ostvarili su 17.787 noćenja
stičkim zajednicama općina, gradova i područja, gosti su najviše posjećivali Turističku zajednicu područja općine Tuhelj, Grada
Klanjca i Općine Veliko Trgovišće. Tu je zabilježeno 36.171 dolazak i ostvarno 81.256 noćenja. Druga po redu posjećenosti je Turistička zajednica općine Stubičke Toplice, sa 13.506 dolazaka i ostvarenih 25.968 noćenja. Turistička zajednica Srce
Zagorja može se pohvaliti s 9.915 dolazaka i 23.525 noćenja, a TZ područja Donja i Gornja Stubica sa 11.555 dolazaka i 22.645 noćenja. Područje TZ općine Marija Bistrica posjetilo je 6.989 gostiju koji su ostvarili 10.053 noćenja. Područja drugih turističkih zajednica ostvarila su manje od 5.000 dolazaka, a najmanje TZ područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela, 474 dolaska i 1.520 noćenja.
Najviše noćenja u hotelima
Prema vrstama smještajnih objekata, gosti najviše vole odsjedati u hotelima, koji su zabilježili 71.814 dolazaka gostiju, kao i najviše noćenja, 138.146. Omiljeni su i objekti u domaćinstvu, u kojima je bilo smješteno 11.780 turista, koji su ostvarili 30.113 noćenja, u kampovima je odsjelo 7.747 gostiju koji su imali 9.840 noćenja, a objekti na OPG – ovima odnosno seljačkim gospodarstvima ugostili su 874 turista koji su u njima ostvarili 1977 noćenja.
Za poboljšanje turističke ponude u Krapinsko – zagorskoj županiji dodijeljeno 58.200 eura za 18 korisnika
'Najjača smo kontinentalna turistička
PROSENIK GUBAŠEVSKI - U kući za odmor Zagorka u Proseniku Gubaševskom dodijeljeni su ugovori korisnicima koji su ostvarili pravo na županijsku potporu temeljem Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu. Kako je pojasnila županijska pročelnica Sanja Mihovilić, cilj ovog županijskog natječaja je povećanje broja dolazaka i noćenja turista, unapređenje turističke kvalitete usluga i sadržaja, razvoj turističke ponude s većom dodanom vrijednošću, izgradnja, obnova i podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i dodatni turistički sadržaji. Prihvatljivi korisnici su bili poduzetnici, OPG - ovi i fizičke osobe s područja naše županije koji su registrirani za obavljanje turističke djelatnosti na području KZŽ. Prihvatljivi su bili troškovi obnove, rekonstrukcije i opremanja postojećih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja, izgradnja bazena te dodatni sadržaji uz bazene, sportsko - rekeracijski i zabavni sadržaji i prostori, opremanje wellness i
Kolar: Danas u 150 kuća za odmor imamo 44 bazena. Saune, spa, dodatni sadržaji, to je ono što nam treba, a tradicijska zagorska arhitektura je još nešto dodatno što stvara atmosferu
spa zona, kao i ulaganje u cikloturističku ponudu i druge rekreativne sadržaje, vidikovce te hortikulturalno uređenje okoliša. Prihvatljivi troškovi Maksimalna potpora bila je 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 5000 eura, a što se tiče hortikulturalnog uređenja, najviše 30 posto investicije. Na natječaj je prijavljeno 28 korisnika, a provjeru je prošlo njih 18, za što je osigurano 58.200 eura. Ispred TZ KZŽ, Sanja Škrinjar je istaknula da je od tih 18 korisnika njih 14 u projektu True Zagorje Home. - U prve dvije godine provođenja bila su u projektu 22 objekta, a ove godine još 11 novih objekata. Trenutno imamo 94.000 dolazaka i 190.000 noćenja, 7 do 8 posto više u odnosu na prošlu godinu. Neću reći da smo jedna od najjačih, već da smo najjača kontinentalna turistička destinacija i što je bitno, trudite se, ušli ste u taj projekt, tražite sredstva, nove natječaje da podignete tu kvalitetu, sve smo traženija destinacija i zajednički možemo napraviti više – poručila je Škrinjar potpisinicima ugovora. Dodala je da je na području Krapinsko – zagorske županije trenutno 150 registriranih kuća za odmor. Domaćica, Tatjana Horvatiček Očić, zahvalila je u ime svih dobitnika potpora. – Ta će sredstva doprinijeti kvaliteti i dužem boravku naših gostiju. Trudimo se jako, naše Zagorje je najljepše na svijetu, bajka na dlanu, hvala TZ koja nas u svemu podupire – rekla je Horvatiček Očić. Prisutne je pozdravio o gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. - Čestitam na hrabrosti i odlukama da uđete u ovaj posao. Treba ponavljati - mi imamo preko 15.000 stranih predstavnika, diplomata, u gradu Zagrebu, koji ne zarađuju malo i kojima je ovaj naš prostor izuzetno zanimljiv. Treba
im ponuditi uslugu i smještaj – rekao je Hanžek. 'Javite se i iduće godine' Obratio se i župan Željko Kolar.Zagorje je dugi niz godina imalo kapacitete prvenstveno u hotelima i toplicama, a naš turistički proizvod je trebalo proširiti. Bio je grijeh ne iskoristiti ove naše prirodne ljepote iovakvu vrstu sadržaja ne ponuditi gostima. Pitanje doživljaja je ono što najviše privlači gosta, kao i priča. Mi imamo priču, ali je ne ispričamo uvijek na najbolji način. Jer priča i doživljaj koji nudimo prvi puta privlači goste. To je kao tetrapak, prvi puta kupujete proizvod i ne znate što je unutra, a nakon toga ga kupujete jer je bio kvalitetan i jer vam je pasao. Mi smo napravili ogroman iskorak u pružanju ovog dijela turističke ponude. Ne tako davno, bilo je svega tri, četiri bazena na području KZŽ. Danas u 150 kuća za odmor imamo 44 bazena. Saune, spa, dodatni sadržaji, to je ono što nam treba, a tradicijska zagorska arhitektura je još nešto dodatno što stvara atmosferu – istaknuo je župan. Kolar je izrazio žaljenje što 10 prijavitelja nije zadovoljilo uvjete te je u proračunu ostalo novca u tu namjenu, jer je bilo predviđeno 80.000 eura. – Nadam se da oni koji ovaj puta nisu prošli na natječaju neće odustati, nego ih pozivam da dođu u Upravni odjel i dodatno se konzultiraju, jer nam je u interesu da imamo što više ljudi koji se prijave i plasiramo što više sredstava. Na svim natječajima vezano za turizam, ruralni razvoj, poljoprivredu, ako smo imali više dobrih projekata u odnosu na odobrena sredstva, ja sam donosio odluku da povećamo sredstva, jer smo smatrali da je to dobro ulaganje koje će nam se kroz određeno vrijeme vratiti. Molim da se i iduće godine javite na natječaj – zaključio je Kolar.
U Obrtničku komoru Krapinsko – zagorske županije stiglo veliko priznanje
Danijel Kodrnja vlasnik je obrta Strojna obrada metala iz Zagorskih Sela, član Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec
ZAGORSKA SELA - Uz pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske te uz nazočnost predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, saborske zastupnice i izaslanice predsjednika Sabora Branke Juričev-Martinčev te ostalih uzvanika na svečanoj Akademiji Hrvatske obrtničke komore dana 2. lipnja 2024. najzaslužnijim hrvatskim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja, Statua i Plaketa "Zlatne ruke". Ovom prigodom obilježena je 30. obljetnica Hrvatske obrtničke komore, strukovne organizacije koja okuplja više od 118.000 obrtnika koji zapošljavaju oko 231.000 ljudi. Dan hrvatske obrtničke komore spomen je na dan održavanja obnoviteljske Skupštine 1. srpnja 1994. godine, kada su hrvatski obrtnici prvi put dobili svoj zakon – Zakon o obrtu, ali i svoju Komoru. U sklopu programa svečane Akademije odaje se priznanje i novim majstorima i majstoricama koji su u proteklih godinu dana položili majstorski ispit.
Priča započela davne 1983. godine
Na svečanoj Akademiji dodijeljene su Nagrade "Šegrt Hlapić" najboljem učeniku, najboljoj školi izvođaču obrazovnog programa te najboljem mentoru, a nagradu HOK dodjeljuje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Nagrada najboljem mentoru dodijeljena je predstavniku Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Danijelu Kodrnji vlasniku obrta Strojna obrada metala iz Za-
'Ova nagrada za nas ima izniman značaj jer dolazimo iz male zagorske općine, te je ovo velika čast za naš kraj i Udruženje obrtnika Klanjec'
gorskih Sela, članu Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec. - Naša priča započinje davne 1983. godine kada je moj otac Željko Kodrnja osnovao obrt pod nazivom "Metalna galanterija". S promjenom zakona o obrtničkoj djelatnosti 1990. godine, obrt je promijenio naziv u "Strojna obrada metala Kodrnja" i
nastavio poslovanje. Generacijska smjena dogodila se 1997. godine kada sam preuzeo vođenje obrta, čime je započela nova era razvoja i uspjeha. Preregistracija obrta i promjena vlasništva službeno su provedene 30. travnja 1997. godine temeljem rješenja Ureda državne uprave, Službe za gospodarstvo i mirovinsko-pravne poslove, Ispostave Klanjec, te upisom u obrtni registar kao zanatska radnja za strojnu obradu metala. Poslovanje obrta vodimo u skladu sa sustavom dvojnog knjigovodstva i poreza na dobit, a od siječnja 2003. godine posjedujemo certifikat ISO 9001, što potvrđuje našu predanost kvaliteti i usklađenosti s najvišim standardima – istaknuo je Kodrnja. Ponos
Osnovna djelatnost obuhvaća strojnu izradu širokog asortima-
na dijelova i sklopova od metala i nemetala, kao i pružanje usluga servisa za mehaničke dijelove koji se koriste u prometnoj, medicinskoj, prehrambenoj, građevinskoj i naftnoj industriji. Posebno se ističu u proizvodnji složenih strojnih elemenata i sklopova, uglavnom po narudžbi, bilo individualno ili u malim serijama. - Naš je cilj uvijek pružiti vrhunsku kvalitetu i zadovoljstvo našim kupcima. Naš stručni tim posvećen je pružanju visoko kvalitetnih proizvoda i usluga, koristeći najnapredniju tehnologiju i inovativne pristupe proizvodnji. Sve naše aktivnosti provodimo s posebnom pažnjom prema detaljima i strogim poštivanjem standarda kvalitete. Posebno smo ponosni što svake godine kroz naš obrt prolazi nekoliko naučnika iz Srednje strukovne škole iz Oroslavja s kojom imamo dugo-
godišnju izvrsnu suradnju. Naučnicima posvećujemo posebnu pažnju i trudimo se prenijeti im što više znanja stečenog dugogodišnjim radom i iskustvom. Naša je želja da im kroz godine prakse dočaramo sve ljepote i izazove našeg posla te ih motiviramo da budu što uspješniji, kako na praksi, tako i u školi, te da nakon školovanja ostanu u ovom poslu i u Hrvatskoj. Ovom prilikom želim izraziti svoju zahvalnost međuopćinskom udruženju obrtnika Klanjec i Obrtničkoj komori Krapinsko-zagorske županije, koji su kroz dugogodišnju uspješnu suradnju prepoznali naš trud i rad te nas predložili za ovu prestižnu nagradu. Ova nagrada za nas ima izniman značaj jer dolazimo iz male zagorske općine, te je ovo velika čast za naš kraj i udruženje obrtnika Klanjec – zaključio je Kodrnja. (zl)
Održana sjednica Gospodarsko – socijalnog vijeća u Krapinsko – zagorskoj županiji
KRAPINA - Gospodarsko - socijalno vijeće u Krapinsko-zagorskoj županiji je održalo svoju 14. sjednicu. Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek je nakon sjednice napomenula da je Gospodarsko socijalno vijeće važno savjetodavno tijelo u kreiranju politika iz gospodarstva i iz socijalnih politika i usluga. Krapinsko-zagorska županija je već nekoliko godina u samom vrhu po smanjenju nezaposlenosti i po broju zaposlenih na državnoj razini, što nije samo trenutna pojava, već dugoročna konstanta. Plan razvoja Krapinsko-zagorske županije je temeljni strateški dokument županije koji diktira smjer razvoja aktivnosti koje se provode u županiji, a svih 11 ciljeva postavljenih u Planu vodi se idejom zelene i pametne županije, koja nastoji ostvariti uključivo društvo održivog razvoja i kružnog gospodarstva i nastoji razviti potencijale kroz velik broj inovacija. Samo zajedničkom sinergijom, velikim trudom i zalaganjem i strašću možemo realizirati veliku većinu aktivnosti plana razvoja Krapinsko-zagorske županije. Predsjednik Gospodarskog socijalnog vijeća Darko Šalković je istaknuo da nakon što je čuo
izlaganja partnerskih županijskih ustanova, izrazio je zadovoljstvo što ima toliko puno aktivnosti. To privlači potencijalne klijente, konkretno u Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, a i buduće investitore. Sjednica je započela usvajanjem Zapisnika sa 13.sjednice održane 22.studenog 2023.godine. Uvodna izlaganja na teme provedbe aktivnosti i projekata svojih matičnih institucija u 2023. godini su imali predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Krapina Goran Vukmanić, zamjenica direktorice Zagorske razvojne agencije Ivana Šalković, pomoćnica ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske za Krapinsko-zagorsku županiju Ivana Benković i direktorica Poduzetničkog Centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša. (zl)
Općina Lobor nastavlja s raznim demografskim mjerama
Za tu je namjenu Općina u svom proračunu osigurala iznos od 13.300,00 eura, a poziv se odnosi na četiri mjere
LOBOR - Općina Lobor i ove godine nastavlja s raznim demografskim mjerama, pa je tako i ove godine raspisala Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Za tu je namjenu Općina u svom proračunu osigurala iznos od 13.300,00 eura, a poziv se odnosi na četiri mjere.
Četiri mjere
Tako se sufinancira gradnja obiteljske kuće u iznosu od 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do četiri tisuće eura. Sufinancira se i kupnja obiteljske kuće, odnosno stana, u iznosu do 50 posto kupoprodajne cijene, a najviše do četiri tisuće eura. Zatim, sufinanciraju se kamate stambenih kredita za kupnju ili gradnju prve nekretnine (stana ili obiteljske kuće) ili rekonstrukcije obiteljske kuće kojom se osigurava novi stambeni prostor, u iznosu do 50 posto kamate za odobrene stambene kredite, odnosno u maksimalnom iznosu do 73 eura mjesečno za maksimalno pet godina otplate kredita. Četvrta mjera odnosi se na financijsku pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni prostor u iznosu do 50
Ispunjeni svi uvjeti za dogradnju i proširenje vrtića te se uskoro očekuje početak dogradnje
posto prihvatljivih troškova, a maksimalno u visini 2.655,00 eura. Korisnici mjera mogu biti mlade obitelj te jednoroditeljske obitelji i samohrani roditelji, pod uvjetom da već ne posjeduju drugi stan, obiteljsku kuću, kuću za odmor ili sličan objekt koji je pogodan za stanovanje te da barem jedan od bračnih ili izvanbračnih partnera nije stariji od 40 godina.
Lista čekanja za vrtić
Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih pozvala je mlade obitelji da se jave na poziv. – Ove godine ponovno nastavljamo s raznim demografskim mjerama na području općine Lobor, pa smo tako ponovno raspisali javni poziv za naše mlade obitelji. Želimo im pomoći da riješe svoje stambeno pitanje, bilo da je riječ o gradnji kuće, kupnji
ili adaptaciji kuće ili stana ili pak sufinanciranje kamata kredita. Vjerujem da svaka mlada obitelj u Loboru u jednoj od tih mjera može pronaći onu koja im najbolje odgovara, stoga ih pozivam da se jave na javni poziv – poručila je načelnica Jembrih. Dodala je kako se svi detalji o javnom pozivu, kao i informacije o potrebnim obrascima, mogu pronaći na službenoj web stranici Općine Lobor. Rok za dostavu zahtjeva je 30. rujna ili do iskorištenosti raspoloživih sredstava. Inače, ove mjere samo su dio demografske politike koju provodi Općina s ciljem zadržavanja mladih obitelji u Općini, ali i stvaranja kvalitetnih uvjeta za doseljavanje mladih obitelji s drugih područja. Ovdje svakako treba izdvojiti izgradnju novog vrtića prije nekoliko godina, ali i skoro proširenje. –Želimo vas obavijestiti da je u našem
LOBOR - Općina Lobor raspisala je javni natječaj za prodaju 30-ak nekretnina u svojem vlasništvu, građevinskih i poljoprivrednih zemljišta te građevina, putem prikupljanja pisanih ponuda. U javnom natječaju mogu sudjelovati sve fizičke i pravne osobe, a kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena, pri čemu ponuda mora u potpunosti odgovarati uvjetima natječaja. U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se prvi sljedeći ponuditelj koji je
ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja. Krajnji rok za dostavu ponuda je 11. srpnja 2024. godine do 15 sati, a ponude je potrebno dostaviti poštom ili predajom neposredno u Općinu Lobor na adresu: Općina Lobor, Trg svete Ane 26, Lobor, 49253, s naznakom: "Ponuda na javni natječaj za prodaju nekretnina – NE OTVARAJ". Općina će novom vlasniku izdati tabularnu ispravu za upis vlasništva na kupljenim nekretninama nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti, što uk-
ljučuje i kamate obračunate na zakašnjelu uplatu. Popis za prodaju ponuđenih nekretnina s adresama i zemljišnoknjižnim podacima, početna cijena nekretnine i namjena nekretnine, kao i sve ostale informacije o raspisanom natječaju, nalaze se na službenim internetskim stranicama Općine Lobor. Općinska načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih pozvala je sve zainteresirane, a pogotovo mlade obitelji, da se odazovu natječaju. – Riječ je o 30-ak čestica koje smo odlučili prodati po pristupačnim cijenama, for-
Aktivnosti na području općine Mače
dječjem vrtiću po prvi puta došlo do formiranja liste čekanja, što samo potvrđuje veliki interes roditelja te ispravnost odluke kada smo prije nekoliko godina krenuli u gradnju vrtića. Razumijemo važnu potrebu za pouzdanim i sigurnim mjestom za djecu te želimo istaknuti da ćemo u ovoj situaciji dodatno podržati roditelje čija djeca nisu trenutno upisana kod nas. Osigurat ćemo sufinanciranje za vanjske vrtiće i čuvanje djece kako bismo olakšali pronalazak adekvatnog rješenja za djecu dok se čeka mjesto u vrtiću u Loboru. Povjerenje roditelja nam je važno, i uz zajedničku podršku nastojat ćemo pronaći najbolja rješenja za sve dječje potrebe – poručila je načelnica Jembrih, dodajući da su ispunjeni svi uvjeti za dogradnju i proširenje vrtića te se uskoro očekuje početak dogradnje. (zl)
MAČE - Tijekom lipnja odrađeno je niz aktivnosti održavanja općine po mjesnim odborima. Uređivani su neki makadamski putevi, malčirane su bankine uz asfaltirane nerazvrstane ceste i javne površine, zacjevljivani su kanali, popravljani su kvarovi lokalnog vodovoda. Održani su sastanci s mjesnim odborima Mali i Veliki Bukovec i Mače. Na sastancima su utvrđene potrebe i radovi za naredni period. Sastanci s ostala dva mjesna odbora slijede uskoro. Mjesni odbor Mali i Veliki Bukovec odradio je i radnu akciju sječe granja puta Lipnica kako bi se olakšao pristup za dovoz kamenog materijala. Velika količina oborina u ovom tjednu uzrokovala je odrone, nanose blata na prometnicama, kanalima i oštećenje bankina te se u najkraćem roku pristupilo sanaciji. (zl)
miranim po procjeni sudskog vještaka, kako bismo privukli ljude u našu općinu. Te su čestice dobivene po Zakonu i rješenjima o nasljeđivanju od osoba koje su na svojoj čestici imale dug po nekoj osnovi, a nasljednika nema ili su se nasljednici odrekli čestice zbog duga. Nakon prodaje nekretnina, Općina dobivenim sredstvima zatvara nastalo dugovanje po česticama – pojasnila je
Jembrih i dodala da interesa za kupnju svakako ima. Dodajmo da zainteresirane osobe mogu za vrijeme trajanja natječaja obići nekretninu koja je predmet natječaja svaki radni dan, odnosno od ponedjeljka do petka, u vremenu od 10 do 14 sati, uz obaveznu prethodnu najavu najmanje jedan dan ranije, na broj telefona: 049/430-531 ili mail: opcina@lobor.hr. (zl)
Zajednički nazivnik većine govora brojnih uzvanika s pozornice može se svesti na pohvale čelništvu ove općine
Dan Općine Marija Bistrica slavi se 13. srpnja, no svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrici održana je 5. srpnja. U Karmelu Majke Božje Bistričke i blaženog Alojzija Stepinca služena je sveta misa, koju je predslavio rektor Svetišta MBB preč. Domagoj Matošević, a svečana sjednica Općinskog vijeća održana je u Domu kulture. Osvrt na aktualnosti u Mariji Bistrici dali su načelnik Općine Josip Milički i predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek, a prikazana je i prigodna prezentacija najvažnijih aktualnih i budućih projekata. Dan Općine Marija Bistrica uveličali su brojni uzvanici.
Brojne čestitke
S pozornice čestitke su uputili izaslanik predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik Zoran Gregurević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Ljubica Jembrih, župan KZŽ Željko Kolar, rektor Svetišta MBB preč. Domagoj Matošević i načelnik Općine Žalec u Sloveniji Janko Kos. Osim njih ovu su svečanost uveličale i saborska zastupnica Anita Curiš Krok, ujedno i u svojstvu načelnice općine Konjščina, zatim potpredsjednik Skupštine KZŽ-e Ernest Svažić, predstavnici prijateljskog grada Buzeta, predsjednica Gradskog vijeća Biograda na moru Ivana Stamičar, gradonačelnik Otočca Goran Bukovac, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, načelnik Općine Jarmina Goran Ileković, načelnik Općine Posušje Ante Begić, potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjendik VZKZŽ Stjepan Skuliber, te zapovjednik i potpredsjednik Vatrogasne zajednice zadarske županije Matej Rudić i dr. Nediljko Jović, kao i brojni drugi čelni ljudi općina i gradova
Proširenje vrtića, otvaranje njegove ispostave u Lazu Bistričkom, izgradnja nove škole i preseljenje glazbene škole u nju, dovršetak projekta Aglomeracije, nastavak izgradnje brze ceste, preseljenje Općinske knjižnice i čitaonice, novi su ciljevi u Općini
s kojima surađuje Općina Marija Bistrica, ali i predstavnici brojnih drugih sektora, ustanova i institucija. Zajednički nazivnik većine govora s pozornice može se svesti na pohvale čelništvu ove općine, koje je imalo vizije prije desetak godina, a koje su danas velikim djelom pretvorene u stvarnost. I Gregurović i Jembrih prisjetili su se filmića na ovakvim sjednicama prije desetak godina, u kojima su prezentirane velike želje i ideje. Iako su neki sumnjali da će sve to biti moguće realizirati, pokazalo se da je veliki dio ostvaren. Župan Kolar je istaknuo i važnost zajedništva, kako sa lokalnom samoupravom, tako s državnom razinom i uz korištenje EU fondova. Rektor Svetišta MBB preč. Domagoj Matošević također je istaknuo važnost suradnje Općine i Svetišta, koja i jest na nivou, a još bolju suradnju zazvao je načelnik Općine Žalec u Sloveniji Janko Kos, koji je domaćem načelniku predao i prigodan dar, u svom prvom dolasku u Mariju Bistricu na ovakvu svečanost, istaknuvši da je suradnja započela preko zajedničkih prijatelja iz Biograda na moru. Nema sumnje, složili su se govornici, da će ova Općina i u narednom periodu, jednako uspješno kao i do sada raditi na ostvarivanju još većih standarda za svoje stanovništvo i brojne turiste i hodočasnike koji dolaze u Mariju Bistricu. Proširenje vrtića, otvaranje njegove ispostave u Lazu Bistričkom, izgradnja nove škole i preseljenje glazbene škole u nju, dovršetak projekta Aglomeracije, nastavak izgradnje brze ceste, preseljenje Općinske knjižnice i čitao-
nice, daljnja ulaganja u vodoopskrbu, kao i brojni komunalni radovi, ali i održavanje manifestacija, važnih za dodatni razvoj turizma, novi su ciljevi u Općini, neki već u visokoj fazi gotovosti, koji samo potvrđuju smjer kojim se u ovoj općini nastavlja. Na samom početku sjednice Himnu je izvela Limena glazba KUD-a ''Lovro Ježek'', a u glazbenom intermezzu nastupila je Klara Gabud na flauti, uz pratnju prof. Dine Katnić na klaviru. Mentorica je prof. Ivana Pavlović.
Priznanja i zahvalnice
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica dodijeljena su i priznanja općine. Priznanja Općine dobili su Tvrtka ARTURUS BOREALIS d.o.o. za do-
prinos zajednici putem projekta SPAR, Željko Milički za dugogodišnje djelovanje u društvenom životu Općine Marija Bistrica, posebice u Udruzi kuburaša, Mirko Majsec –idejni začetnik Vozočašća u Mariju Bistricu, učiteljica tehničke kulture Maja Koprivnjak, za mentorsko sudjelovanje na državnim natjecanjima iz tehničke kulture, Branimir Norac za izniman rad i zalaganje u Glazbenoj školi Marija Bistrica, Jurica Skuliber zbog iznimno uspješnog i predanog mentorskog rada sa natjecateljskim vatrogasnim ekipama DVD-a Tugonica – Podgrađe, Ivan Prlić za 45 godina aktivnog sviranja u limenoj glazbi KUD-a Lovro Ježek i Blanka Mikša povodom odlaska u mirovinu kao zahvala na njezin predan rad u Općini Marija
Bistrica. Zahvalnice Općina dobili su: KUD Laz za 20. obljetnicu djelovanja, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica za 30 godina djelovanja, KUD Lovro Ježek za 50 godina djelovanja, Limena glazba KUD-a Lovro Ježek za 130 godina djelovanja i učiteljica Štefica Horvat za sve što je u svom radnom vijeku napravila za generacije svojih učenika. I ove godine prema prijedlogu Osnovne škole Marija Bistrica novčanom nagradom u iznosu od 150 eura nagrađeni su učenici koji su tijekom školovanja postigli najviše uspjeha na različitim poljima i tako dali najveći doprinos ugledu škole i mjesta Marija Bistrica. To su Vita Vedrina, Petar Dijanić, Luka Sugnetić, Ema Jantolek, Lana Tuđek, Sara Šagud i Klara Gabud.
Povodom Dana općine Marija Bistrica, 13. srpnja, razgovarali smo s načelnikom Josipom Miličkim, koji nam je otkrio kakvu je viziju razvoja zacrtao, s čime je dosad zadovoljan i što je sve još u planu
Jelena Klanjčić MARIJA BISTRICA
Možemo li slobodno, na početku Vašeg osvrta na proteklih godinu dana u Mariji Bistrici, reći da imate razloga za zadovoljstvo, obzirom na višak u proračunu koji je ostvaren?
Milički: Da, s krajem 2023. ostvarili smo milijun eura prohoda viška, što se akumuliralo dijelom iz povrata sredstava vezano na EU projekte. Komponentu koju je Općina trebala izdvojiti, a koja je bila par milijuna eura, prijavili smo na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i uspjeli smo dobili 50 posto. Nakon svih plaćenih troškova, obaveza za ustanove, udruge, dobavljače, ostvarili smo višak, koji nam sada daje vjetar u leđa i koji možemo investirati u projektiranja. Imamo projekte koji su već spremni i prijavljeni prema EU fondovima, a ako tu ne ostvarimo sredstva, morat ćemo ih sami financirati. Što je puno lakše kada imate zalihu. Tako da moramo biti zadovoljni s proteklih godinu dana.
Na čemu se radilo u proteklih godinu dana, a koji su projekti u tijeku?
Milički: Uz redovito održavanje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta, doveli smo mrežu javne led rasvjete do posljednje kuće. Sa Zagorskim vodovodom spajamo naselja na javnu vodoopskrbnu mrežu. Lokalni vodovodi stvarali su velike probleme, pa smo tako proteklih godina spojili Hum Bistrički, kao i Laz, koji je bio gorući problem, a uspjeli smo tada preko Laza napojiti i susjedno naselje Sveti Matej u Općini Gornja Stubica. Ugovoreno je i spajanje naselja Globočec i Selnica na sustav Zagorskog vodovoda. Moram reći da, uz sve nesuglasice po pitanju Aglomeracije, dobro surađujemo sa Zagorskom vodovodom i Hrvatskim vodama te ćemo kroz godinu dvije cijelu općinu pokriti javnom vodoopskrbom. Veseli me i projekt širokopojasnog interneta. Nositelj projekta je Grad Donja Stubica, a očekuje se da bi uskoro trebala početi izgradnja širokopojasnog interneta, koji će doći do svake kuće u svakom naselju. Za sami centar još smo prošle godine s HT – om potpisali ugovor i oni ugrađuju optiku po centru. Trenutno gradimo 150 grobnih okvira na novom groblju, koji će biti gotovi kroz 2 – 3 tjed-
'Kad se izgradi brza cesta, uz nju će se otvoriti jedna nova ogromna zona za širenje Marije
Bistrice i u stambenom i u poslovnom smislu'
na i predani vlasnicima. Također, projektiramo i uređenje Zagrebačke ulice, odnosno pješačke zone i donjeg trga, u suradnji sa Svetištem i Konzervatorskim odjelom.
Dolaskom na funkciju načelnika, postavili ste jasnu viziju razvoja Marija Bistrice. U kojoj je mjeri ona do sada ostvarena i što još predstoji?
Milički: Negdje smo na polovici. Kad sam došao na funkciju 2013. godine nismo imali ni metar kvadratni zemljišta, a postojale su svima jasne potrebe: prije svega vrtić, koji nije imao dovoljno kapaciteta te groblje na kojem nije bilo grobnih mjesta, a mrtvačnica koju smo imali bila je jedna od najgorih u Hrvatskoj. Dakle, elementarne stvari nam nisu funkcionirale i od toga smo morali krenuti. Da smo to imali gotovo, možda bismo sada već dobro radili na onoj drugoj polovici vizije. No, hvala Bogu, uspjeli smo to realizirati. Nismo išli na točkaste projekte proširenja, nadogradnje, već smo sve gradili iznova, što, naravno, ne bi bilo moguće bez sredstava Europske unije, a na velikom poslu zahvaljujem i cijelom svom timu i vanjskim suradnicima. Nakon toga smo otkupili zemljište od 100 000 kvadrata, gdje će se, uz vrtić, graditi novi objekti u toj zoni javne društvene namjene. U planu je interpretacijski centar drvenih igračaka i licitara, nova osnovna škola s trodijelnom sportskom dvoranom i igralište, koje ćemo tamo preseliti s ruba crkve na otvorenom. Zaštitili smo tako sami centar Marije Bistrice od nekih nepredvidivih gradnji. Vizura Marije Bistrice ostaje čista, s obilaznice se vidi Svetište, a uz obilaznicu ćemo smjestiti sadržaje za koje nema smisla da se nalaze uz samu crkvu na otvorenom i u centru naselja.
U kojoj su fazi ti projekti?
Milički: Ovo su jako izazovni projekti, no radimo ih s htijenjem, voljom i znanjem i rezultati se tu moraju pokazati. Interpretacijski centar bit će jedan dodatni sadržaj ponude Marije Bistrice, u kojem će se promovirati tradicijski obrti i zanati, gdje će posjetitelji moći upoznati povijest tih zanata. Što se tiče nove osnovne škole, napravljena je analiza postojećeg stanja, koja pokazuje da se postojeća škola ne može širiti. Moram reći i da naša škola, koja je u samom centru svetišta, nije obnavljana. Na mnogima se radila energetska obnova, a mi smo stalno u redu čekanja, na krovu su još salonitne ploče. Profesori i nastavnici su izvrsni, nagrade koje naši učenici osvajaju na županijskim i nacionalnom natjecanjima pokazuju da imamo velike kapacitete. Samo nemamo nikakvu zgradu. No, plan je za cijelu Hrvatsku jednosmjenska nastava. Sada je na nama red da lobiramo u nadležnom ministarstvu da nam se dozvoli izgradnja nove škole, za koju je zemljište osigurano i mi ćemo ga bez
problema darovati osnivaču, Krapinsko – zagorskoj županiji, za izgradnju škole. Jedan dio sredstava imali bismo osiguran iz programa jednosmjenskog rada, a preostali dio sredstava morali bismo sami pribaviti i dat ćemo sve od sebe da to realiziramo. Uz školu bi se gradila i trodijelna sportska dvorana. U toj zoni, uz vrtić, školu i dvoranu, gradio bi se i športsko – rekreacijski centar. Tu ćemo izmjestiti nogometno igralište koje je sada uz crkvu na otvorenom, uz njega napraviti pomoćni teren, prostore za klubove, tribine, kafić s terasom, ali i dječje igralište i pump track poligon. U planu je i prometnica kroz tu zonu, ulaz i od strane INA – ine benzinske, a oko svega toga uređenje jedne lijepe velike šetnice, osvijetljene i s pripadajućom komunalnom opremom.
Tu je i projekt uređenja upravne zgrade bivše Tehnomehanike. Jeste li joj našli namjenu?
Milički: To je zgrada od skoro tisuću kvadrata, za koju smo tražili načina kako je obnoviti. Pojavili su se EU natječaji za ulaganja u kulturnu infrastrukturu, za ustanove koje su u vlasništvu ili su im osnivači jedinice lokalne samouprave. Tako da će se u tu zgradu smjestiti naša knjižnica. Projekt ćemo prijaviti na dva natječaja, vrijednost je oko 2 milijuna eura, no sufinanciranje je 90 posto. Bit će tu mogućnost za razne sadržaje. Osim knjižnice, bit će tu izložbeni prostor, čitaonica, zavičajna zbirka, mogućnost za dječje odjele, ali i za prostore udruga i taj projekt me jako veseli. S druge strane, još uvijek tražimo ozbiljnog investitora za poslovne hale Tehnomehanike.
Pristupilo se i rješavanju problema nedovoljnih kapaciteta u dječjem vrtiću?
Milički: Od nadležnog smo mini-
starstva dobili pravo na gradnju tri paviljona, a plan nam je završiti ih do veljače iduće godine. Time ćemo dobiti smještaj za još 75 djece. Također, Županija nam je u Područnoj školi Laz ustupila prostor za vrtić, odnosno za smještaj 20 djece. Uz tih 95 mjesta i postojećih 170, napokon ćemo imati slobodnih mjesta u vrtiću. Bit će tu i ušteda po pitanju sufinanciranja vrtića u vrtićima izvan područja općine i gradu Zagrebu, gdje plaćamo visoku cijenu. No, i kad sve ovo završimo do kraja, ne razmišljamo o dizanju cijene za roditelje.
Uskoro bi trebala krenuti izgradnja nastavka brze ceste do Marije Bistrice. Koliko Vas to veseli i u kojoj mjeri se uklapa u viziju razvoja općine?
Milički: Proteklog smo tjedna na sjednici Općinskog vijeća donijeli odluku kojom dajemo naše nerazvrstane ceste bez naknade Hrvatskim cestama. Vjerujem da će do kraja godine imati građevinsku dozvolu. Kad se izgradi ta brza cesta, uz nju će se otvoriti jedna nova ogromna zona za širenje Marije Bistrice i u stambenom i u poslovnom smislu. Sigurno će to otvoriti i veći interes investitora vezano na poslovnu halu bivše Tehnomehanike. No, već se sada osjeća pozitivan val u Mariji Bistrici. Ne samo vezano na općinske investicije, nego i privatne. Nakon Spara, postoji interes drugih trgovačkih lanaca za izgradnjom trgovina, tako da smo već u nekim pregovorima. Najavljuje se i izgradnja novih stanova, i to nakon 40 godina! Inače, Općina preko svojih mjera osigurava sredstva za kupnju, dogradnju ili izgradnju prve nekretnine mladim obiteljima i prošle godine nam se prijavilo 15 – ak mladih obitelji, što nas je razveselilo, a polovica njih je doselila u Mariju Bistricu. Tu mjeru smo produžili ove godine i svake
godine ćemo produžiti, cilj nam je doseljavanje i da mladi mogu imati kvalitetan start. Marija Bistrica ide prema ozbiljnom usponu i u ovim teškim vremena s tom činjenicom možemo biti zadovoljni, jer idemo velikim koracima naprijed.
Još je jedna cesta itekako bitna za Mariju Bistricu, a to je dionica državne ceste prema Zlatar Bistrici, hoće li ona konačno u obnovu?
Milički: Ta nesretna cesta ni dan danas nema nogostup u cijeloj dužini. A svi znamo koliko pješaka dolazi iz smjera Zlatar Bistrice, koliko hodočasnika u većim ili manjim grupama, koji se moraju kretati po cesti. Deset godina se borimo da posložimo tu cestu da bude sigurna. Ova Aglomeracija ju je totalno uništila i sad je najgora u okolici. No, Hrvatske ceste najavile su projektiranje rekonstrukcije te dionice i vjerujem da će se to dogoditi već iduće godine. Stavljat će se novi asfalt, potegnuti nogostup i urediti i osigurati autobusna stajališta.
Marija Bistrica proteklih se godina profilirala i kao destinacija odličnih manifestacija, osobito Adventa, a onda i 'Ljeta u Mariji Bistrici', koje je i ove godine donijelo brojna događanja.
Milički: Kod nas sad više nema praznog mjeseca u kojem nema događanja. U sklopu 'Ljeta u Mariji Bistrici' koje je u tijeku, ima puno događanja, kulturnih, zabavnih, sportskih i kad to završi, već kreće Advent, koji nam je jako posjećen, a željeli bismo i da u njemu imamo više duhovnih elemenata. Sve sadržaje radimo u suradnji sa Svetištem, s kojima prilagođavamo sadržaje naših manifestacija i imamo izvrsnu suradnju, što me veseli.
Općina Mače nagrađuje
MAČE - Općina Mače objavila je javni poziv za učenike s područja Općine koji su ove školske godine pohađali srednju školu izvan Krapinsko - zagorske župnije za nagrađivanje uspjeha u školovanju. Za učenike srednjih škola s područja Županije i OŠ Mače, Općina traži od ravnatelja škola popis učenika koji udovoljavaju uvjetima za nagrađivanje, što znači da ti učenici ne trebaju sami podnositi zahtjev. To trebaju učiniti oni koji su išli u srednju školu izvan naše županije. Rok za prijavu je 31. srpanj, a cijeli javni poziv s obrascima nalaze se na općinskoj web stranici. (zl)
za roditelje novorođene djece u Zlatar Bistrici
ZLATAR BISTRICA - U uredu načelnice Općine Zlatar Bistrica upriličen je prijem za roditelje novorođene djece. Načelnica općine Vesna Mikulec čestitala je roditeljima na prinovama, te poželjela puno sreće, zdravlja i veselja svima zajedno na putu odrastanja. Roditeljima su uručena rješenja o jednokratnoj pomoći za novorođenče i mali znak pažnje, uz želju da se ovakvo druženje ponovi. (zl)
Općina Zlatar Bistrica raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području općine
Sabina Pušec ZLATAR BISTRICA
Općina Zlatar Bistrica raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području općine Zlatar Bistrica u 2024. godini. Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava u okviru provedbe mjera kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji u skladu s uvjetima utvrđenim u Odluci o mjerama, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Zlatar Bistrica, u cilju demografske obnove smanjenja iseljavanja te povećanja broja stanovnika na području Općine Zlatar Bistrica. Tri mjere
Postoje tri kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Zlatar Bistrica. Prva je mjera za sufinanciranje obiteljske kuće u iznosu od 50% prihvatljivih troškova, a najviše do 3.980,00 eura. Prihvatljivi korisnici su mlade obitelji, pod uvjetom da u svom vlasništvu nemaju drugi stan, obiteljsku kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje, da istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno da im kupljena nekretnina ili nekretnina koju grade predstavlja prvu nekretninu za stanovanje na području Republike Hrvatske. To su fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, kao i strani državljani i osobe bez državljanstva te fizičke osobe koje imaju namjeru trajnog nastanjenja na području Općine Zlatar Bistrica s ciljem rješavanja svojeg stambenog pitanja kupnjom stana ili obiteljske kuće, odnosno gradnjom i rekonstrukcijom obiteljske kuće na području Općine Zlatar Bistrica. Mladom obitelji se smatra podnositelj zahtjeva zajedno sa svojim bračnim ili izvanbračnim partnerom
Prva je mjera za sufinanciranje gradnje obiteljske kuće, druga sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana, a treća financijska pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni prostor
i djecom, ako ih imaju, pod uvjetom da barem jedan od bračnih ili izvanbračnih partnera nije stariji od 40 godina na dan raspisivanja Javnog poziva te da svoje stambeno pitanje rješavaju prvi put stjecanjem vlasništva nad nekretninom ili gradnjom rekonstrukcijom vlastitog stambenog objekta. Mladom obitelji smatra se i jednoroditeljska obitelj te samohrani roditelj. Sufinanciranje gradnje obiteljske kuće na području Općine Zlatar Bistrica može se ostvariti u iznosu od 50% prihvatljivih troškova, a najviše 3,980,00 eura pod uvjetom da je ishođena pravomoćna građevinska dozvola ili odgovarajući akt za gradnju te da je prijava početka građenja izvršena u 2024. godini, a sve prema važećim propisima gradnje. Gradnja obiteljske kuće u okviru ove mjere odnosi se na gradnju nove građevine.
Detalji i uvjeti
Druga mjera odnosi se na sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana u iznosu do 50% kupoprodajne
cijene, a najviše do 3.980,00 eura. Sufinanciranje gradnje obiteljske kuće na području općine Zlatar Bistrica može se ostvariti pod uvjetom da je kupoprodajni ugovor sklopljen u 2024. godini. Kupnja obiteljske kuće/stana u okviru te mjere ne podrazumijeva kupnju nekretnine na dosadašnjoj adresi prebivališta. Nekretnina za koju se traži sufinanciranje mora biti na drugoj adresi od adrese dosadašnjeg prebivališta. Treća mjera na financijsku pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni prostor u iznosu do 50% prihvatljivih troškova, a maksimalno u visini do 2.650,00 eura, pod uvjetom da je ishođena pravomoćna građevinska dozvola ili odgovarajući akt za gradnju te da je prijava početka građenja izvršena u 2024. godini, a sve prema važećim propisima gradnje. Javni poziv, upute za prijavitelje i obrasci potrebni za prijavu nalaze se na web stranici Općine Zlatar Bistrica.
PREGRADA - U gradskoj vijećnici u Pregradi održan je drugi prijam novorođenčadi u ovoj godini, za 14-ero beba i njihove obitelji. Tom prilikom gradonačelnik Marko Vešligaj uputio je čestitku roditeljima te im podijelio tzv. "paket za super početak", koji Grad Pregrada dodjeljuje novorođenoj djeci s područja Pregrade, a koji sadržava osnovne potrepštine za bebe potrebne svakom novom roditelju. Grad Pregrada dodjeljuje potporu za novorođenčad u vrijednosti od 350 eura. Temeljem Odluke o dodjeli jednokratne naknade za novorođeno dijete, za prvo dijete ostvaruje
se novčani iznos od 150 eura i prigodni dar u naravi u vrijednosti 200 eura dok se za drugo i svako iduće dijete ostvaruje novčani iznos od 270 eura te prigodni dar u vrijednosti od 80 eura. Od ove godine "Paketi za super početak" imaju novi dizajn, a u njih su uključeni proizvodi isključivo domaćih tvrtki i proizvođača. Također, tek rođeni Pregračani i Pregračanke besplatno su učlanjeni u Gradsku knjižnicu do prve godine života, stoga su im danas uručene i članske iskaznice. Inače, od početka godine rođeno je 24 djece, deset djevojčica i četrnaest dječaka, ističu iz Grada Pregrade. (zl)
Grad je osigurao 100% sredstva iz EU natječaja, preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, mjera 4.3.
Radovi bi počeli za 30 dana, a prema ugovoru, trajat će 11 mjeseci
ZLATAR - U Gradu Zlataru potpisan je ugovor o radovima rekonstrukcije šumske ceste Juranščina -Belecgrad. Za ovu cestu Grad je osigurao 100% sredstva iz EU natječaja, preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, mjera 4.3. Do planinarskog doma Šumska cesta vodit će do planinarskog doma, a trenutno je u lošem stanju. Cijena radova s PDV-on nakon provedene javne nabave iznosi 202.433,75 eura, a tvrtka koja će ih izvoditi je Građevinski obrt "Iskop" Gabrijele Kočet. Iz Grada mole vlasnike parcela uz spomenutu cestu da sruše stabla koja se nalaze u koridoru ceste kako bi radovi mogli početi na vrijeme. Radovi bi počeli za 30 dana i stabla koja neće biti srušena, izvođač će ukloniti. Prema ugovoru radovi će trajati 11 mjeseci.
Uređenje ulica
Također, Grad Zlatar obavještava građane da će do 12. srpnja biti zatvoren dio Kaštelske ulice od križanja s Ulicom kralja Petra Krešimi-
Općina Hrašćina ima otvoreni javni poziv za iskaz interesa uključivanja korisnika u projekt "Želim dostojanstvenu starost III"
HRAŠĆINA - Općina Hrašćina ima otvoreni javni poziv za iskaz interesa uključivanja korisnika u projekt "Želim dostojanstvenu starost III". Projekt se provodi u okviru poziva "Zaželi – prevencija institucionalizacije", koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Korisnici usluga mogu biti osobe od 65 godina i više i osobe s invaliditetom starije od 18 godina. Njima će se pružati us-
luge potpore i podrške kroz organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i ispunjavanje drugih svakodnevnih potreba. Osigurava se i isporuka paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština. Mještani kojima su potrebne ovakve usluge i žele se uključiti u projekt mogu se javiti u Općinu Hrašćina. Javni poziv otvoren je do završetka provedbe projekta. (zl)
Počeli su i radovi asfaltiranja Varaždinske ulice. Prvo se stavlja prvi sloj asfalta, a onda se kreće u podizanje šahtova i pripremu za završni sloj
ra IV do križanja s Ulicom Franje Horvata Kiša zbog izvođenja radova u sklopu projekta Aglomeracije u dijelu preko mosta. Počeli su i radovi asfaltiranja Varaždinske uli-
ce. Prvo se stavlja prvi sloj asfalta, a onda se kreće u podizanje šahtova i pripremu za završni sloj, kaže gradonačelnica Jasenka AuguštanPentek. (sp)
Općina Zlatar Bistrica kreće s izgradnjom višenamjenskog sportskog igrališta
Vrijednost ugovorenih radova je 239.938,25 eura, a projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva Ministarstva turizma i sporta u iznosu od 119.232,31 eura
ZLATAR BISTRICA - Načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec potpisala je ugovor o izvođenju radova za projekt: Sportsko igralište u Zlatar Bistrici. Izvođač radova bit će Koledić Projekt d.o.o. iz Budinščine. Vrijednost ugovorenih radova je 239.938,25 eura. Usluge stručnog nadzora pružat će LAD1 Studio d.o.o iz Zagreba. Predmet projekta je izgradnja i opremanje Sportskog igrališta u Zlatar Bistrici za više sportova – mali nogomet, košarka i odbojka ukupne površine 1.854,02 m2. Projektom će se izgraditi jedno višenamjensko igralište
za mali nogomet, odbojku i košarku; postavit će se rasvjeti stupovi; igralište će se opremiti golovima za mali nogomet, koševima za košarku i mrežom za odbojku; postavit će se zaštitna ograda oko igrališta visine 3 m te će se izvesti radovi hortikulturnog uređenja dječjeg igrališta. Partneri na projektu su Košarkaški klub Zabok, Nogometni klub "Ivančica" Zlatar Bistrica i Odbojkaški klub Bedekovčina. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva Ministarstva turizma i sporta u iznosu od 119.232,31 eura. (zl)
Potpisan Sporazum o partnerstvu u provedbi projekta Žene za Zagorje 4 – prevencija institucionalizacije
Partneri na projektu su Društvo invalida rada Krapina, Grad Krapina, Općina Đurmanec, Općina Petrovsko i Općina Radoboj
KRAPINA - U petak je u prostorima Gradskog društva Crvenog križa Krapina potpisan Sporazum o partnerstvu u provedbi projekta "Žene za Zagorje 4 – prevencija institucionalizacije".
Trogodišnji projekt
Riječ je o trogodišnjem projektu koji provodi Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Krapina od 22. ožujka ove, do 22. ožujka 2027. godine, ukupne vrijednosti 1.488.000,00 eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., s time da je 85 posto bespovratnih sredstava osigurano iz proračuna Europske unije, a 15 posto iz državnog proračuna. Projekt je predstavio
Projekt je ukupne vrijednosti 1.488.000,00 eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.2027.
ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina Davor Šimunović koji je istaknuo da je cilj projekta pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 192 osobe starije od 65 godina te za odrasle osobe s invaliditetom. - Projekt će se provoditi na području grada Krapine, te općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Realizacija projekta doprinijet će socijalnoj uključenosti, prevenciji institucionalizacije i osiguravanju prava na život u zajednici korisnika usluge potpore i podrške – rekao je Šimunović. Usluga potpore i podrške korisnicima uključuje mjesečni paket kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština, organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene, zadovoljavanje ostalih svakodnevnih potreba, podršku kroz razgovor i druženje, pratnju i pomoć u društvenim aktivnostima. - Potencijal-
KLANJEC - Grad Klanjec krenuo je u cjelovitu i energetsku obnovu "Brozove zgrade" u Klanjcu. Sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije sklopljenim sa Ministarstvom kulture i medija u I. fazi izrađena je projektna dokumentacija za provođenje mjera zaštite i energetske obnove zgrade. Trenutno je u realizaciji II. faza ugovora odnosno radovi na
provođenju mjera zaštite i energetske obnove zgrade. Nakon obavljenog postupka javne nabave izabrani izvođač radova je tvrtka DARMIKON d.o.o. iz Zagreba, a rok izvođenja radova je 4 mjeseca od dana uvođenja u posao. Ukupna vrijednost ugovora o financiranju sklopljenog između Grada Klanjca i Ministarstva kulture i medija putem Fonda solidarnosti Europske unije iznosi 738.899,11 EUR. (D. Žažar)
ni korisnici trebaju se javiti na Javni poziv za iskaz interesa za korištenje potpore i podrške, objavljen na stranicama Gradskog društva Crvenog križa Krapina i stranicama projektnih partnera – istaknuo je Šimunović.
Partneri
A partneri na projektu su Društvo invalida rada Krapina, Grad Krapina, Općina Đurmanec, Općina Petrovsko i Općina Radoboj. - Drago mi je što je ovaj projekt zaživio i što na ovaj način pomažemo našim sugrađanima. Na ovaj način preveniramo preranu institucionalizaciju i ujedno poboljšavamo uvjete života krajnjih korisnika, dakle osoba starije životne dobi, nemoćnih ili osoba s invaliditetom kojima je sigurno ugodnije živjeti u svom domu i imati pomoć, nego da život provode u nekoj instituciji. Dosadašnja iskustva kroz tri faze provedbe pokaza-
la su sve prednosti ovog projekta i to ne samo za korisnike, budući da ženama pripadnicama ranjivih skupina omogućava pristup zapošljavanju i tržištu rada te uključenje u programe osposobljavanja, odnosno obrazovanja – rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. Zadovoljstvo potpisanim Sporazumom istaknuo i načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević. – Drago mi je što smo nastavili našu suradnju, i to na tako hvalevrijednom projektu, čija je korist dosad već itekako dokazana. Pomoć našim najranjivijim mještanima od neizmjerne je važnosti, a ujedno ćemo osnažiti i unaprijediti radni potencijal žena s nižom razinom obrazovanja. Važno je istaknuti i kako će projekt po prvi puta trajati tri godine, dakle naši stari i bolesni mještani dobit će kontinuiranu, adekvatnu skrb – rekao je Belošević te zahvalio Vladi RH i resornom ministarstvu na
osiguranju značajnih sredstava. Načelnik Općine Radoboj, Anđelko Toplovec, zadovoljan je što se projekt Žene za Zagorje provodi i u njihovoj općini. - I na našem je području dosta onih kojima će ovakva vrsta pomoći ne samo dobro doći, već će im biti od iznimne važnosti. Dakako da je važno imati nekoga na koga se možeš osloniti, nekoga tko će ti pomoći kada treba nešto nabaviti, nekuda otići, ali znam da je mnogima, posebice starijim osobama, mnogo puta još i važnije da imaju s kime popričati. Odličan projekt koji zavrjeđuje samo riječi hvale – rekao je Topolovec. Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Krapina poziva osobe starije od 65 godina i odrasle osobe s invaliditetom trećeg ili četvrtog stupnja koji su zainteresirani za uključivanje u projektne aktivnosti da se jave na broj telefona 049/371-141, interni broj 5. (zl)
LAZ BISTRIČKI – Na kraju nastavne godine PŠ Laz OŠ Marija Bistrica su posjetili zanimljivi gosti. Naime, zahvaljujući Ljiljani i Stjepanu Cesaru, 'Tiček', poznata tradicijska igračka, vratio se na prostore odakle je 'poletio širom' svijeta noseći djeci radost i igru. Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja uvršteno je na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva 2009. godine, te je na listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. 'Tiček' kojeg su napravili Ljiljana i Stjepan je inače šet puta veći od originala i bit će prekrasan eksponat koji će krasiti predvorje škole i novog odjeljenja bistričkog vrtića ''Pušlek''. Možda se netko od djece jednog dana odluči nastaviti tradiciju izrade drvenih igračaka jer je majstora koji to rade sve manje.U svakom slučaju, lijep i vrijedan poklon plijenit će pažnju djece, ali i svih koji uđu u predvorje škole. A našim dragim gostima nemamo
dovoljan broj riječi zahvale. Samo druženje pokazalo je koliko ljubavi imaju prema svome kraju, koliko u srcu čuvaju našu baštinu i
MARIJA BISTRICA – U utorak je održana 24. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Prihvaćena je Odluka o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Marija Bistrica za 2024. god., u kojoj se promijenio članak 14., vezan uz podizanje dugoročnog kredita. Ukupna godišnja obveza Općine može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, a u iznos ukupne godišnje obveze uključena su i dana jamstva, neplaćene obveze iz prethodnih godina i suglasnosti iz članka 90. stavka 2. Zakona o proračunu. Općina se u 2024. godini planira zadužiti u iznosu od 1.704.136,00 eura, od čega se u 2024. godini planira povlačenje financijskih sredstava u iznosu od 837.318,00 eura, a u 2025. godini povlačenje u iznosu od 866.818,00 eura. Također, donesena je Odluka o isključenju iz opće uporabe putova koji imaju svojstvo javnog dobra u Podgrađu, a sve zbog izgradnje brze ceste Popovec – Marija Bistrica – Zabok. Vijeće je izglasalo i Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja na području općine Marija Bistrica, kojom se određuje način
Općina se u 2024. godini planira zadužiti u iznosu od 1.704.136,00 eura, od čega se u 2024. godini planira povlačenje financijskih sredstava u iznosu od 837.318,00 eura, a u 2025. godini povlačenje u iznosu od 866.818,00 eura
korištenja parkirališnih površina na području Općine Marija Bistrica i to organizacija i način naplate parkiranja, te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim parkiralištima s naplatom. Donijeta je i Odluka kojom se daje suglasnost na izra-
du Strategije zelene urbane obnove, a koja će se izraditi vezano za projekt Rekonstrukcije objekta buduće Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, a koji će se prijaviti na poziv "Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gos-
Grad Krapina raspisao Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji u 2024. godini
Rok za dostavu zahtjeva je 15. listopada 2024. godine ili do dana objave obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi
Ukupan raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje temeljem ovog Javnog poziva iznosi 53.000 eura
KRAPINA - Grad Krapina raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji u 2024. godini. Na području Grada Krapine potiče se rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji putem četiri mjere. Prva je sufinanciranje gradnje obiteljske kuće u iznosu do 50% prihvatljivih troškova, a najviše do 5.000,00 eura, druga sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana u iznosu do 50% kupoprodajne cijene, a najviše do 5.000,00 eura. Treća mjera odnosi se na sufinanciranje kamate stambenih kredita za kupnju ili gradnju prve nekretnine (stana ili
obiteljske kuće) ili rekonstrukciju obiteljske kuće kojom se osigurava novi stambeni prostor u iznosu od 50% kamate za odobrene stambene kredite odnosno u maksimalnom iznosu do 100,00 eura mjesečno za maksimalno 5 godina otplate kredita. Četvrta je mjera financijska pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni prostor u iznosu do 50% prihvatljivih troškova, a maksimalno u visini 3.000,00 eura. Ukupan raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje temeljem ovog Javnog poziva iznosi 53.000,00 eura. Prihvatljivi
korisnici mjera su mlade obitelji pod uvjetom da u svom vlasništvu nemaju drugi stan, obiteljsku kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje, da istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno da im kupljena nekretnina ili nekretnina koju grade predstavlja prvu nekretninu za stanovanje na području Republike Hrvatske. Rok za dostavu zahtjeva je 15. listopada 2024. godine ili do dana objave obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi. Javni poziv dostupan je na mrežnim stranicama Grada Krapine. (zl)
podarenja prostorom i zgradama" Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Također, novom Odlukom izmijenjena je dosadašnja Odluka o mjerilima, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog
pitanja mladih obitelji na području Općine Marija Bistrica i to u jednom članku, koji definira da Objekt na koji se odnosi prijava mora biti u vlasništvu podnositelja zahtjeva ili suvlasništvu podnositelja zahtjeva i srodnika. (Elvis Lacković)
Učenici trećih razreda zlatarske i belečke škole i ove godine na ljetovanju u Nerezinama
Grad Zlatar sufinancira 50% od iznosa, a 50% trebaju izdvojiti roditelji. Roditeljima slabijeg imovinskog statusa Grad Zlatar financira cjelokupni iznos
ZLATAR - Grad Zlatar petu godinu zaredom za svoje školarce osigurao je ljetovanje u Nerezinama. Učenici trećih razreda Osnovnih škola Zlatar i Belec na desetodnevnom su ljetovanju i školi plivanja u Nerezine na Malom Lošinju. Djeci je u odmaralištu osiguran puni pansion, odnosno četiri obroka dnevno, škola plivanja, prijevoz, voditelji, učitelji plivanja i animatori. Cijena iznosi 330 eura, Grad Zlatar sufinancira 50% od iznosa, a 50% trebaju izdvojiti roditelji. Roditeljima slabijeg imovinskog statusa Grad Zlatar financira cjelokupni iznos. (zl)
Riječ je o jednom od najvećih vatrogasnih priznanja za životno djelo koje dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica
UVatrogasnom domu
DVD Rakovec, u četvrtak, 4. srpnja glavni vatrogasni zapovjednik
RH Slavko Tucaković svečano je uručio "Povelju i plaketu s likom Đure Deželića" Ivici Glasu. Riječ je o jednom od najvećih vatrogasnih priznanja za životno djelo koje dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica. Inače, ovogodišnja dodjela ovih priznanja upriličena je nedavno uz proslavu 160. obljetnice dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj, koja je održana u Varaždinu. Kako Ivica Glas zbog privatnih razloga nije mogao prisustvovati ovoj proslavi, odlučeno je da se mala svečanost organizira u njegovom matičnom društvu DVD Rakovec, koje djeluje unutar VZG Klanjca. Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Tucakovića, svečanosti su prisustvovali, između ostalih i počasni predsjednik HVZ Franjo Gregurić, potpredsjednik HVZ i predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber, župan KZŽ Željko Kolar, gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, zapovjednik i zamjenik predsjednika VZKZŽ Marijan Lovrenčić i Željko Presečki, predsjednik DVD Rakovec i VZG Klanjca Željko Zajec, kao i vatrogasni prijatelji i obitelj Ivice Glasa. Dobrodošlicu je na početku poželio domaći predsjednik Željko Zajec, koji se prisjetio vremena u kojima je upravo Ivica Glas bio predvodnik generacije koja je ovo društvo podignula na zavidnu razinu, a zatim se prisutnima obratio potpredsjednik HVZ i predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber. On je podsjetio na brojne vatrogasne dužnosti, koje je Glas obnašao u svojoj vatrogasnoj karijeri. - No, naš Ivek bio je prije svega vatrogasac u srcu i duši – rekao je Skuliber i podsjetio da je upravo Glas bio pokretač mnogih noviteta u zagorskom vatrogascu, poput natjecanja ''Dolinom Sutle'', zajedničke suradnje s Gasilskom zvezom Šmarje pri Jelšah, kao i akcija nošenja kamena na Kornatima, na mjestu stradanja vatrogasaca. - Na svemu tome iskrena hvala i čestitka – zaključio je Skuliber. Nakon toga glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković u svom se govoru prisjetio
Tucaković: 'Ova nagrada za životno djelo je izraz zahvalnosti za tvoja dobra djela, koja si činio tijekom svoje vatrogasne karijere'
Glas: 'Ovo uopće ne shvaćam kao priznanje samom sebi, nego svima onima s kojima sam radio, pogotovo članovima svog DVD, koji su me na neki način gurali
dugogodišnje iznimne suradnje s Glasom i mnoštva lijepih trenutaka. - Ova nagrada za životno djelo je izraz zahvalnosti za tvoja dobra djela, koja si činio tijekom svoje vatrogasne karijere. Ona je izraz tvoje dobrote i ljubavi prema svima – rekao je Tucaković i zajedno s Gregurićem, Kolarom, Skuliberom i Lovrenčićem uručio ovo veliko priznanje Ivici Glasu. Glas: ''Želio sam ovo priznanje primiti 'doma''
- Kad već nisam mogao sudjelovati na velikoj proslavi u hramu hrvatskog vatrogastva, i kad sam razgovarao s kolegama, rekao sam, ako to trebam primiti, želim primiti doma, pred svima onima s kojima sam sve to i radio. Ovo uopće ne shvaćam kao priznanje samom sebi, nego svima njima, pogotovo članovima svog DVD, koji su me na neki način gurali – rekao je Ivica Glas i zahvalio županijskoj zajednici na prijedlogu, HVZ na dodje-
li priznanja, ali i obitelji i prijateljima, koji su mu bili podrška i koji su se okupili na ovoj svečanosti. Čestitke Glasu uputio je i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, koje se prisjetio da je Glas dao veliki doprinos na nivou grada i gradska zajednice. - Današnji župan i ja ovdje smo došli 2009. godine, ovoga svega skupa tu nije bilo. No, tada je krenula akcija i vatrogastvo na području našeg grada je krenulo naprijed. Vatrogasci su snaga na koju možeš računati u bilo koje vrijeme – rekao je Brlek. Dugogodišnje suradnje s Glasom prisjetio se i županijski zapovjednik Marijan Lovrenčić, koji je dužnost zapovjednika obnašao i u vrijeme kada je Glas bio predsjednik županijske zajednice, a biranim riječima o dobitniku ovog velikog priznanja govorio je i počasni predsjednik HVZ Franjo Gregurić. - Meni kao zagorskom sinu je danas izuzetna čast i poštovanje kad primaš ovo odlikovanje, jer ne samo da si ga zaslužio, nego si i iskren i pošten kad kažeš da ono
nije samo tvoje, nego i tvojih suradnika, koji su radili zajedno s tobom, da ovo vatrogasno društvo, ali i sva društva u Hrvatskoj napreduju – rekao je Gregurić. Na kraju je čestitke izrekao i župan Željko Kolar. - Nema puno ovakvih događaja, nema puno ovakvih okupljanja, ali nema puno ni takvih ljudi, koji nas mogu okupiti, da glavni vatrogasni zapovjednik, počasni predsjednik HVZ, kolege vatrogasci dođu u domicilno društvo, da zahvale čovjeku, koji prima najveće vatrogasno priznanje u RH. Došlo je u prave ruke. Ivica je uvijek bio čovjek, koji se znao prilagoditi u onom pozitivnom smislu. Znao je i onima koji nisu razumjeli o čemu govori, i što bi trebalo napraviti, prići na takav način, da ih uvjeri da to treba. I to ima malo ljudi. S druge strane, imao je jednu nevjerojatnu upornost, da ne kažem tvrdoglavost, da kad je zamislio da će se nešto napraviti, bio je spreman otvoriti vrata, jedna te ista i po sto puta, da bi realizirao ono što je naumio – re-
kao je Kolar i dodatno pohvalio rad Glasa na promociji vatrogastva te mu uručio i prigodni dar. Nikada nije bježao od dužnosti, a bio je i sudionik Domovinskog rata
Ivica Glas rođen je 22. siječnja 1963. godine u Klanjcu. Školovao se u Klanjcu, Zaboku, Oroslavju i Zagrebu. Po zanimanju je strojarski tehničar. Radio je u Hrvatskim željeznicama, Valjaonici čelika Kumrovec i Ministarstvu obrane RH. Dragovoljac je i sudionik Domovinskog rata sa 904 dana borbenog i 714 dana neborbenog sektora. Umirovljen je 2002.godine, odlukom ministra obrane RH uz častan otpust i preveden u pričuvu u činu satnika oružanih snaga RH. U vatrogasnoj organizaciji obavljao je razne dužnosti, pa je tako bio zamjenik predsjednika i tajnik DVD Rakovec, član predsjedništva i predsjednik NO VZG Klanjec, čak 16 godina predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske zajednice, član predsjedništva HVZ također 16 godina, s tim da je u jednom mandatu bio dopredsjednik Odbora za organizacijska i financijska pitanja HVZ, u jednom mandatu predsjednik Odbora za odlikovanja i priznanja HVZ, u jednom mandatu potpredsjednik HVZ. Za svoj rad i djelovanje odlikovan je sa više vojnih i vatrogasnih odlikovanja. Od vatrogasnih odlikovanja primio je brončanu medalju, brončanu plamenicu, srebrnu medalju, srebrnu plamenicu, zlatnu vatrogasnu medalju i odlikovanje za posebne zasluge. Sada je i više nego zasluženo ovaj veliki zagorski vatrogasac primio i najveće vatrogasno priznanje: ''Povelju i plaketu s likom Đure Deželića''.
U organizaciji Udruge "Zagorje malo" na školskom igralištu u Petrovoj Gori u općini Lobor održana je glazbena manifestacija
Riječ je o manifestaciji koja za cilj ima popularizirati i promovirati zagorsku glazbu izvođenu na dijatoničkim harmonikama – heligonkama
PETROVA GORA - U organizaciji Udruge "Zagorje malo" u subotu je na školskom igralištu u Petrovoj Gori u općini Lobor održana glazbena manifestacija "Dan heligonke". Riječ je o manifestaciji koja za cilj ima popularizirati i promovirati zagorsku glazbu izvođenu na dijatoničkim harmonikama – heligonkama. Kao i prošlih godina, nastupili su izvođači iz Slovenije i Hrvatske, a novost je da su među izvođačima bili i polaznici glazbenog programa učenja sviranja heligonke koji je organizirala Udruga "Zagorje moje". Gosti iz Slovenije bili su Trio Marka Štupengera. U zabavnom dijelu programa
posjetitelje je zabavljao AZ band, a u gastro ponudi bilo je svega pomalo. Zadovoljstvo održanom manifestacijom izrazila je općinska načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. – Bila je to prava poslastica za ljubitelje harmonike i zagorske glazbe. Zaista smo uživali uz zvukove heligonke koji mnoge od nas podsjećaju na brojne lijepe životne trenutke. Veliko hvala Udruzi koja je ujedno organizirala i program učenja sviranja heligonke, ali hvala i svima drugima koji su na različite načine pomogli u realizaciji ovogodišnje glazbene revije – poručila je Jembrih. (zl)
Kao i prošlih godina, nastupili su izvođači iz Slovenije i Hrvatske, a novost je da su među izvođačima bili i polaznici glazbenog programa učenja sviranja heligonke koji je organizirala Udruga "Zagorje moje"
Piše: Nevenka Gregurić
Ove dane nas je zgrozila viest tera se vrtiela p sem novina, po se moderne obloke kak je mati hbila diete h Zagorju. Da se kaj ljipuga dogodi h Zagorju novinarem i kamerem Zagorje je predeljejke. Blljiže njim je dolje iti k kamenjarem i ljiepa viest njim je če se galeb nekam posere. Nu one kaj očem reči da je te kaj se je dogdilje ne grde nek užasne. Za te nema opravdanja. A te da mati hmorii svoje, tek rođene detece, nema pravdanja. Ipak, gda čovek malje bolje grunta, te nemre napraviti normalna i zdrava osoba. Te mora napraviti betežnjik h glave kak i se druge zloče tere se dogajaju. Na žalost na takev beteg nišče ne mislji. Ženjska je valjad bila h takvem stanju, da je je vrag zel dušu i prevlladal njenjim deljem. Mi sme negda na verunavuku h cirkve kak se i veronavuk šika da bu h cirkve, vučiilji da čoveka od najraniije mladosti napada vrag. Vrag se bori z našem anđeljem čuvarem. Negda je vrag tak jahki da naš anđel čuvar nemre pomoči. Tak je unda bilje i tuj. Vrak je zavladal z žnjsku i anđel nie mogel začuvati ženjsku da ne napravi zlo jer ga je vrak svladal. Teške mi je bilje pri srcu i nekak me je ta vist par dane tiskala. Postavljala sem si pitanja na tere niesem dobila odgovore. Nu one kaj sem se pri tomu gruntanju zmisljila, zmisljila sem se svoje babice. Moje detinjsve bilje je zvezane ž nju, njenjem navukem i pričami. Bila sam semu strahu, tak i sudnjemu danu o terem se je sigde govorilje. Reklje se da bu Sviet opstal do dviehljede ljiet ilji, alji. Toga me bilje starh da na dviehiljedite ljete si živi buju hmrlji, a mrtvi se zdiglji, kak su nas vučilju. Moja babica, puna životne mudrosti, a i znanja radi čitanja crkvene knjig, znala me po glave podragati i išla me razuveruvat. "Mimek", znala je reči.: "Nebiu ti sudnji dan same tak došl. Prie toga ti se bu kaj česa dogajalj. A da je bljizuu znalje se bu po tomu da po Svietu se več ne čuljje popievanje tičeke i gda buuju po nebu letelji šplehnati tiči. Unda se bu još prie toga dogajalje da h vode više nebu ribe. Ljudi buju tak zločesti da bu brat brata hbil, da bu diete hmorilje svoju mater. Iste tak matere buju hbijale svoju decu. E dušek, gda se bu te počelje dogajati unda je sud-
nji dan bljizu." Moje babice več duge nie, alji njenjje riči se navike zmisljim i o nje gruntam. Gruntam i o tomu kaj se dogaja i kak god gruntam o tomu kaj je babica mene povieala gda bu bljizu smak Svieta, ne da je več tak kak je rekla nek i gorše. Bože moj, kak su se ljudi obrnulji od Boga i Božje rieči. Makar hnogi ljižeju oltare cirkve, ščem zideju van od oltara njihove ponašanje je deljejke od onuga kaj je po Bogu pravedne. Hnogi gruntaju da če oltare ljižeju, h buštrice zazvoniju i skrušene moljiju, da živiju po pravde Božje. Alji, jok. Te je jahke deljejke od Božje volje. Denes več retke gdoj ljudi poštiva radi njegve duše dobrote ilji skromnostii. Na ciene su oni teri su z puni pobelare i žepe. Čiva su zdanja veljika kaj cirkve, a največ put zaprte za siromaka. Davne je rečene da penezi nemaju blagoslova i da je same vrag mogel peneze metati na kup. Gruntam si ja hu te svoje starčke glave, kak se kaj se dogaja oko nas nie bez Božje volje. Tak sme takaj negda na veronnavuku vučilji, da se nič ne dogaja bez Božjje volje. Morti nas je unda radi toga Bog predal vragu da z nami prevlada kak bi nas hništi, poljehku i sigurne. Tak da si gruntamm da je sudnji dan počel, poljehku, alji sigurne. A za ove o čemu sem počela pisati i radi čega sem počela ovu svoju kolumnu, nema nikakvoga opravdanja. Iste tak niti jeden čovek, pak tak unda i ja nesme donašati svoj sud. Gdoj sme mi, gdoj sem ja, da nekomu sudime. Za te su drugi, ovi zemaljski sudi kak i Božji sud. H ovem zemaljskem sudu hnogi se zvljiečeju, hnogi za te kaj napraviju ne dobiju pravednu kaznu. Te ovisi kuljike su njim debelji pobelari. Nu onie sud za teruga nemaju advokate je sud Boga, teruga nišče na oveem Svietu nemre i nebu zbiegel. On je tie teri bu na kraju imel zadnju rieč. On je tie kaj bu sakuga pital za kaj je nekaj napravil ilji nie napravil. Siečam se da mi je babica rekla: "Mimek naj nigdar nikomu suditi da ti nebu suđeno!" Tak zdej morame i si mi gruntati, da sme si griešni i da nesmeme suditi. One kaj nam ostaje jedine po Božjem, pomoljiti se za dušu sie one teri su zgriešilji. I pri tomu moreme gruntati da sme se bljiži sudnjemu danu.
Željko Slunjski
KRAPINA
Odabrane su i u
studiju Tonija
Eterovića snimljene popevke za izvedbu na ovogodišnjem 59. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini, koji će se održati druge subote u rujnu. Na programu će biti 23 popevke. Što se tiče njihovih skladatelja iznenađenja nema, jer to su uglavnom u Krapini etablirana festivalska imena. Pozornost privlači skladateljski doajen Alfi Kabiljo, koji se nije često skladateljski pojavljivao u Krapini. Debitirao je 1972. godine popevkom "Panoptikum", uglazbivši stihove Jure Stubičanca, u izvedbi tada popularnog Branka Blaćea. No, Kabiljo je i autor kajkavskog evergreena, popevke "Međimurje zeleno" u maestralnoj interpretaciji nezaboravne Ane Štefok (druga izvedba Višnja Korbar). Za ovogodišnji festival uglazbio je stihove "Ti si popevka" Đurđice Gospočić iz Stubičkih Toplica. Pjevat će ih nova Alfijeva uzdanica, publici omiljeni Martin Kosovec. Na festivalu nastupit će i njegov tata Mladen, ali ne u duetu sa sinom, nego s "ladaricom" Anitom Huđek, koji će se pitati "E,da sme onda mi", s autorskim potpisima Zorana Mišolongina i Rajka Stilinovića. Mladen Kosovec glazbenik je solist u Ladu, Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske, koji je podrijetlom iz konjščinskoga kraja. Na krapinskom Festivalu de-
bitirao je 1998. godine, pjevajući dvije popevke, "Dorica" i "Zaigrajte valcera". Doricu varaždinske skladateljice Mirjane Pospiš u duetu s Renatom Kos, a Valcera Zvonka Presečkog na stihove Drage Britvića uz zbor KUD-a "Ilirci".
Neće Bojan u zagorski dom
Nema krapinskoga Festivala da u njegovoj najavi nema nekog "štikleca". Tri dana prije snimanja popevke "Zagorski dom" međimurski dečec, Bojan Jambrošić, svojem dugogodišnjem suradničkom timu, skladatelju dr. Nenadu Kukovačecu
Festivalski doajen Hrvoje Hegedušić uglazbio je stihove svoje životne suputnice Ljerke, obećavajućega naslova "Bum ti došel". On je uistinu estradna rijetkost pojavljujući se pred pjevačkim mikrofonom s 88 godina!
skladatelja iznenađenja nema, jer to su uglavnom u Krapini etablirana festivalska imena Jambrošić
Pozornost pobuđuje
debitantski
nastup grupe "Bumerang", s vokalnim solistom, "zagorskim fakinom" (tako im se zove popevka)
Stjepanom
Lackom iz
Zlatara
i tekstopiscu Radovanu Novini, rekao je "zbogom". Autori su ostali zatečeni, tim više što je Jambrošić godinama bio njihov ekskluzivac, otpjevavši od debija 2011. godine deset njihovih popevki. No i prije tri godine Bojana nije bilo u Krapini, jer iskrsla je svadbena financijski unosna gaža. Umjesto njega odabranu popevku otpjevat će poznata šibenska klapa "Sebenico"! No, neće Međimurje ostati bez svojega pjevačkoga zastupnika. Mirko Švenda Žiga pjevat će "Zanavek". Pozornost pobuđuje debitantski nastup grupe "Bumerang", s vokalnim solistom, "zagorskim fakinom" (tako im se zove popevka) Stjepanom Lackom iz Zlatara. Dovoljno je prisjetiti se njihove "Čuče" od prije 30 godina, kojom su vladali radijskim postajama. Nisu oni jedini sudionici iz zagorskoga podneblja. Tu je nezaobilazna Gordana Ivanjek Tušek (pjevat će u duetu s Matejom, dakako popevku Žarka Tušeka), Krapinčanka Iva Ranogajec
Inkret (u duetu s Ivanom Mihovcem Mikijem), klapa Bistrica, Kvartet Gubec, Zbor KUD-a "Ilirci" i Dino Miklaužić.
Hegedušić i Pepelko –festivalski seniori Festivalski doajen Hrvoje Hegedušić uglazbio je stihove svoje životne suputnice Ljerke, obećavajućega naslova "Bum ti došel". On je uistinu estradna rijetkost pojavljujući se pred pjevačkim mikrofonom s 88 godina! Među doajene moglo bi se ubrojiti i Ivicu Pepelka (79) koji je odlučio sam otpjevati svoju "Najlepšu po-
pevku", uz potporu Ženskog vokalnog ansambla "Sotelia". Krapinski miljenik, raspjevani zagorski glumac sa stalnim angažmanom u Gradskom kazalištu "Komedija", Adam Končić, pjevat će popevku "Da si moja" svojega "dvorskog" skladatelja Ivana Kovačića. Ove godine na festivalskoj pozornici bit će nešto manje raspjevanih glumaca. Osim Končića, sudjelovat će Dušan Bućan, prvak Drame zagrebačkoga HNK. Podsjetit će na "Zagrebački zdenec živlejna" sa skladateljskim potpisom Željena Klašterke. Veseli festivalski povratak Osječa-
nina Stjepana Jeršeka Štefa kojemu je Vladimir Smiljanić uglazbio stihove Ivana Novačkoga simboličnoga naslova "Vrni se doma". Štef je, ipak, zagorskih korijena! Samo da ga prati sreća i da ne završi na krapinskoj Hitnoj, kao prije nekoliko godina! Festivalskome ugođaju i raspoloženju publike jamačno će svojim nastupom pridonijeti popularni Bednjanci, GS "Kavaliri" s Danijelom Češnjajem i njegovom popevkom "Kerčmorico Mico". O starom kumu pjevat će debitant, bjelovarski komičar Mario Petreković, uz pomoć Hrvoja Krištofića i
Vokalne skupine Kirjales. Potepuh Rajka Fureša Festivalska doajenka Tanja Mršić pjevat će u duetu s Nenadom Kumrićem, a pomagat će im i "Ilirci". Popevku, na stihove dr. Rajka Fureša (ne znamo je l se u naslovu "Potepuh" krije i nešto pjesnikove osobnosti!?), namijenila im je nekadašnja festivalska pjevačica Adica Dobrić Jelača (članica "Melosa"), koja je ove godine, kao skladateljica, bila nagrađena i na jubilarnim 60. Melodijama Istre i Kvarnera. S kvarnerskog podneblja na festival dolazi lijepa Opatijka, Martina Majerle, a stalni fsti-
valski duionik, ntun Tomislav Šaban, povjerio joj je izvedbu uglazbeljnih stihova Nede Zubana "Nkaj, japa,isto neje". Iz istoga podneblja, Kraljevice, na festival dolazi Andrina Frleta koja će publici podariti "malu božićnu popevku" Roberta Grubišića na tekst Slavice Sarkotić. I kako ne bismo pomislili da na ovogodišnjem festivalu neće biti opernih glasova, organizator se pobrinuo za sudjelovanje dviju sopranistica, Lucije Jelušić Šimatović, podrijetlom iz Klanjca, i operne doajenke varaždinskih korijena Lidije Horvat Dunjko, profesorice zagrebačke Muzičke akademije.
Pun pogodak: Manifestacija 'Ljeto u dvorcu Oršić' nastavljena je rasprodanim koncertom našeg velikog glazbenika
Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA
Izvanrednim koncertom kod
Spomenika Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, Gibonni je proteklog petka oduševio nekoliko tisuća obožavatelja, koji su njegove najveće hitove imati prilike čuti s jedne zaista posebne pozornica koja je zadivila posjetitelje, ali i njega samog.
Velik interes
Koncert se pokazao kao pun pogodak, obzirom da je dva dana prije bio rasprodan, a interes za uživanjem u Gibonnijevim najvećim hitovima postao je itekako jasan kada se mnoštvo počelo slijevati u Gornju Stubicu negdje oko 20 sati. Osim publike koja je pristigla iz svih dijelova Zagorja, ali i okolice, bilo je tu posjetitelja iz Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, pa čak i iz Australije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Ovdje sam zbog vas, zbog publike koja me godinama prati – rekao je, između ostalog, Gibonni te počastio oboža-
vatelje pjesmama s početaka svoje bogate karijere, ali i onima najnovijima. Uživale su sve generacije, a zajednička pjesma njega i publike odzvanjala je s najljepšeg brijega u Zagorju. Mnogi su bili oduševljeni pozornicom koju 'nadgleda' Matija Gubec. – Bila sam na puno Gibonnijevih koncerata, no ovaj je bio zaista poseban – rekla je jedna obožavateljica, dok su drugi po prvi puta doživjeli ovu lokaciju kao savršenu za koncerte. – Puno smo puta bili kod ovog spomenika, ali sad vidimo da je idealan za koncerte. Bilo je nezaboravno, ovakvih bi koncerata tu trebalo biti više! – slažu se posjetitelji.
Nastavak događanja
Koncert je održan u sklopu manifestacije 'Ljeto u dvorcu Oršić', stoga se događanja i dalje nastavljaju. Prošle je nedjelje u atriju dvorca tako publiku dobro zabavila predstava 'Prekid preko veze' Teatra Moruzgva, u kojoj igraju Filip Detelić, Petra Kurtela i Matija Šakoronja. Slijedi stand up Vlatka Štampara u petak, 12. srpnja, a
možete kupiti preko sustava Entrio, ali i na prodajnim mjestima Turističke zajednice (KTIC u Do-
Dođite na mimohod i koncert
ZABOK - U Županijskoj palači u Varaždinu najavljeno je treće izdanje Međunarodnog folklornog festivala COFA koji će se održati u Gradu Varaždinu i na području Varaždinske županije u periodu od 7. do 12. srpnja ove godine. Generalni pokrovitelj festivala COFA je Varaždin-
ska županija, a pokrovitelji su Grad Varaždin i UNESCO. Festival će gostovati i u Zaboku. U četvrtak 11. srpnja od 18 do 19 sati uslijedit će mimohod folklornih skupina iz Perua, Indije, Bugarske i Njemačke s Trga sv. Jelene, ulicom Matije Gupca, preko pješačko – biciklističkog mo-
sta pa do Gradske uprave. U 20 sati u Multimedijalnom centru održat će se koncert navedenih skupina te domaćina, Ansambla Zabok. Ulaz je besplatan pa Grad Zabok i Ansambl Zabok pozivaju sve građane da poprate mimohod te da dođu na besplatan koncert. (zl)
INTERVJU Petar Gorša, 33-godišnji Bjelovarac i istaknuti strijelac koji posljednje četiri godine živi i trenira u Velikom Trgovišću podijelio je s nama neke od svojih najvećih uspjeha, ali i strahova
Petar Gorša istaknuti je strijelac s dugogodišnjom karijerom čiji je put započeo 1996. godine, inspiriran pričama njegovih djedova. Tijekom godina,Gorša je razvio strast prema individualnom sportu koji zahtijeva preciznost, kontrolu i analitičko razmišljanje, njegova predanost sportu i potrazi z a idealnim uvjetima za trening dovela ga je do Velikog Trgovišća, gdje je pronašao mir i podršku za svoju obitelj, a s njim smo porazgovarali o njegovom privatnom životu, Olimpijskim igrama i natjecanjima, treningu i pripremama, motivaciji, budućnosti i planovima...
Marta Čaržavec
VELIKO TRGOVIŠĆE
Petre, kako ste se počeli baviti streljaštvom? Što vas je privuklo ovom sportu?
GORŠA: Streljaštvom sam se počeo baviti na jesen 1996. godine. Najviše utjecajem svojih djedova, od kojih je jedan bio lovac, a drugi je prošao Domovinski rat. U samom streljaštvu svidjelo mi se što je ono individualni sport u kojemu su naglašene vještine: preciznost, mirnoća, kontrola tijela i misli, koncentracija, analitičko razmišljanje i mnoge druge...
Danas ste u Velikom Trgovišću. Kako vam je to utjecalo na treninge i karijeru?
GORŠA: U Veliko Trgovišće doselio sam se u studenom 2019. Iz obiteljskih i zdravstvenih razloga starijeg djeteta tražio sam jednu kvalitetnu, mirnu, lijepu i toplu sredinu te ju našao ovdje u Trgovišću. Naravno, jedan od uvjeta je bio da imam dobre uvjete za trening i nastavak svoje sportske karijere.
Kako je život i rad s obitelji Oborovečki utjecao na vaš sportski razvoj?
GORŠA: Upravo je poznanstvo s obitelji Oborovečki bilo presudno da odaberem Veliko Trgovišće za život. Topli prijem, prijateljstvo, kvalitetni uvjeti, 10 metara strelišta i sve drugo što mjesto pruža mladim obiteljima omogućilo mi je uspješan nastavak moje sportske karijere, a samim time i "plodno tlo" za obiteljski rast. Koliko sam zadovoljan svojim dolaskom i životom u Trgovišću govori u prilog i činjenica da sam se odlučio na kupnju nekretnine za život te se dugoročno vidim ovdje.
Nedavno ste nastupili na Olimpijskim igrama. Kako biste opisali to iskustvo?
GORŠA: Olimpijske igre u Tokiju su bile teške i iscrpljujuće. Zadnjih nekoliko mjeseci sam imao ponešto zdravstvenih problema te mi je teško bilo pokazati svoj maksimum. Imali smo i tragediju da je Seno Ćusto, trener Snježane Pejčić i član našeg olimpijskog streljačkog tima, netom prije naših nastupa doživio teški moždani udar. To nas je sve pogodilo. Isto tako, organizacijski me Japanci nisu impresionirali. Bilo je pregršt besmislenih protokola. Iako vam je medalja izmakla za dlaku, ostvarili ste velik uspjeh. Kako ste se osjećali nakon finala u disciplini MK puška 50 metara trostav?
GORŠA: U prvom trenutku vas pogodi kad morate napustiti streljačku liniju s osvojenim 5. mje-
stom, ali već par minuta kasnije, kad adrenalin popusti i emocije se smire, tada racionalno sagledate situaciju i možete samo biti ponosni na sebe. Ući u finale na Olimpijskim igrama san je svakog sportaša.
Koji su vam bili najveći izazovi tijekom natjecanja na Olimpijskim?
GORŠA: Najteže mi je bilo nositi se sa zdravstvenim tegobama uoči priprema i nastupa na igrama. Na prethodnim igrama u Londonu i Tokiju to je bio slučaj. A najbolju formu pamtim na igrama u Rio de Janeiru.
Za takve je uspjehe, sigurni smo, potrebno puno priprema. Kako izgleda vaš tipičan dan?
GORŠA: Protekle tri godine sam više na pripremama i natjecanjima nego kod kuće. Ali kad sam doma onda prijepodne do sve do nekih 13-14 sati koristim za streljački i kondicijski trening, poslijepodne izdvajam vrijeme za obitelj i druge projekte u kojima sam involviran.
A koje tehnike ili metode koristite za mentalnu pripremu prije važnih natjecanja?
GORŠA: Za mentalnu pripremu najviše koristim simulaciju, vizualizaciju, imaginaciju te autosugestiju. Te tehnike kombiniram prema situaciji koja me očekuje ili u kojoj se trenutno nalazim. A za sve nepredviđene okolnosti tu je improvizacija.
Koliko su važni detalji i preciznost u vašoj disciplini, i kako ih trenirate?
GORŠA: Sve se svodi oko toga. Međutim cilj treninga je automatizacija elemenata izvedbe hica. Tehnike učenja izvedbe tih elemenata te njihovo izvođenje kroz repeticiju ključni su za usavršavanje istih te u konačnici donose željeni rezultatski iskorak.
Što vas motivira da nastavite trenirati i natjecati se na najvišoj razini?
GORŠA: Motivira me što sam još uvijek konkurentan na najvišoj razini, što sam u stanju osvajati medalje na najvećim natjecanjima. Također, ono vrlo bitno, a to je da od bavljenja sportom još uvijek mogu ostvarivati egzistenciju za sebe i svoju obitelj.
Kako se nosite s pritiskom i očekivanjima, posebno na velikim natjecanjima poput Olimpijskih igara?
GORŠA: Nije lako. Pogotovo jer su programi iz kojih ostvarujem egzistencijalna primanja (HOO i MORH) kratkoročne prirode. Samo me visoki plasman, u pravilu medalja, održava tamo. Kao osoba koja od sporta uzdržava četveročlanu obitelj u svaki svoj nastup nosim taj teret stra-
ha od neuspjeha. Nositi se s time i savladavanje toga iz sezone u sezonu mogu navesti kao jedan od najvećih izazova svoje sportske karijere.
Koji su vam planovi za budućnost, kako u osobnom životu, tako i u karijeri?
GORŠA: Volio bi odraditi još jedan Olimpijski ciklus do igara u Los Angelesu. S time bih zaključio svoju karijeru. A u osobnom životu najviše
ću biti posvećen djeci i supruzi, rastu i razvoju naše obitelji te unapređivanju prostora i okoline za život.
Kada se ne bavite streljaštvom, kako volite provoditi svoje slobodno vrijeme?
GORŠA: Imam izuzetno malo slobodnog vremena. Od kad se stišao Covid početkom 2021. ja približno 200 dana godišnje izbivam zbog sportskih obaveza. Kad se nešto slo-
bodnog vremena i skupi, volim to vrijeme provoditi u prirodi, daleko od stresa i svakodnevnih izazova.
Imate li neki hobi ili strast izvan sporta koji vas posebno ispunjava?
GORŠA: Zanimaju me tehnička i tehnološka znanja te podučavanje drugih sportaša. Od hobija bih izdvojio ribolov za koji nažalost rijetko imam vremena. Koji je vaš omiljeni način opuštanja nakon napornih treninga ili natjecanja?
GORŠA: Kada u toku dana ili nakon nekog intenzivnog perioda priprema i natjecanja konačno mogu predahnuti, tada me opušta nadoknađivanje propuštenog vremena s obitelji, rad oko kuće, u garaži i ti odlasci u prirodu koje sam ranije spomenuo. Nakon dugih izbivanja od kuće najprije mi treba nekoliko dana da pohvatam sve konce što se događalo. Zatim tražim modele da se čim više uključim u interakciju sa djecom. Njima odsustvo roditelja najteže pada. Prvo nalazim vrijeme za njih, a tek onda za sebe, ako ga išta ostane. I za kraj, što biste savjetovali mladim strijelcima koji sanjaju o velikim uspjesima poput vaših?
GORŠA: Savjetujem im da dobro analiziraju današnje zahtjeve sporta kojim se bave te da sukladno tome biraju sredinu za sportski rast i razvoj. Sport se iz dana u dan sve više profesionalizira te ne savjetujem nikoga da se upušta u Don Quijotove podvige, to u današnjem sportu teško prolazi. Važno je imati podršku obitelji, sportsku infrastrukturu, kvalitetnog trenera i sredinu za razvoj te financijsku pokrivenost.
Zagorski svećenik vlč. Ivan Levak, koji već gotovo 40 godina službuje u Njemačkoj, proslavio je svoju Zlatnu misu u rodnoj Gornjoj Stubici. Pričali smo s njime o životu i njegovom pastoralnom djelovanju u inozemstvu te povezanosti i angažiranosti za rodni kraj
Jelena Klanjčić
Možete li nam se ukratko predstaviti i prisjetiti se svoga djetinjstva, obitelji i rodnog Jakišinca?
Vlč. Levak: Rođen sam 8. prosinca 1948. kao osmo dijete roditelja Janka i Katice Levak. Tih poratnih godina od posljedica tifusa i dizenterije vladala je velika smrtnost djece. Tako su u tri mjeseca umrle moje četiri sestre. I ja sam bio u komi i na putu umiranja, no ipak sam preostao. Sjećam se lijepog djetinjstva u našem selu i na našem velikom dvorištu uz pureke, racice, piceke i dobrog psa Bobija. Moji roditelji, marljivi i radni zemljoradnici, bili su, za one prilike, imućni. Bilo je svega osim novaca. Bili su pobožni ljudi i svake nedjelje išlo se na misu. Osnovnu školu započeo sam 1955. 'pri gradu', današnji Oršićev dvorac, a od petog razreda išao sam u školu u Donju Stubicu. Nakon toga upisao sam Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, dječačko sjemenište, a poslije mature išao sam u vojsku 1967. godine. Poslije vojnog roka nastavio sam bogosloviju. Zaređen sam za đakona 1973. godine, a za svećenika sam zaređen na Petrovo – 29.06 1974. Mladu misu slavio sam u Gornjoj Stubici, 4. kolovoza 1974.
Gornja Stubica dala je puno svećenika i časnih sestara, tako ste i Vi jedan od njih. Sjećate li se kako ste se i kada odlučili postati
svećenik?
Vlč. Levak za đakona je zaređen 1973., a za svećenika 29. lipnja 1974. godine. u Hrvatskoj, u Njemačku je otišao služiti nakon što se jako razbolio. Tamo
Vlč. Levak: Evo, sada na svečanosti moje zlatne mise bilo nas je pet svećenika iz Gornje Stubice i to je zaista ponos naše župe Sv. Juraja u Gornjoj Stubici. Osim svećenika i časnih sestara koje su mnoge otišle u daleke misije, imali smo i dobrih kapelana. No, kad me se pita kada sam se odlučio da budem svećenik, zapravo uopće ne znam odgovor. Ne sjećam se. Kad bih išao u crkvu, gledao sam ministrante oko svećenika na misi, a onda kad bi došli doma, jednom sam pitao svoje roditelje 'da li su to sve župnikova deca'. Na to su se moji roditelji glasno nasmijali, a nisam znao zašto se smiju. Tek mnogo kasnije sam shvatio. Kad bi se igrali u praznom kuružnjaku, igrali bi se 'Dućana' i mnoge druge igre. A improvizirali bi mi i oltar – ja sam glumio župnika, a sva ostala djeca bili su 'Božji narod'. Jedne nedjelje poslije mise kod ručka, jasno i glasno sam izrekao 'i ja bum župnik', mami i tati su pale žlice iz ruku. Nekako mi je to prirodno došlo – Bog je stavio svoje sjeme i odredio, a ja sam valja rekao 'da'. Već dok sam bio u sjemeništu, često su naši poglavari zvali istaknute svećenike koji su nam govorili o svom životu, svečeničkoj praksi i tako nas oduševljavali...
Koliko dugo ste službovali u Njemačkoj i kako je uopće do toga došlo?
Vlč. Levak: U Njemačkoj sam bio
'Nekad bih se zaželio proći
Stubicom, otići na Sljeme
Snježnoj kraljici, pogledati svoje Zagorje. Tada bih slušao zagorske popevke i to me držalo cijelo život van granica moje domovine'
38 godina. Najprije sam bio kapelan u Vrbovcu, onda kapelan tri godine u Savskom Gaju. Tamo je moj prethodnik - kapelan iza sebe ostavio jednu formiranu veliku grupu mladih. Broj je rastao, a okupljao nas je vjerski život i glazba. Napisao sam i uglazbio mjuzikl 'Prorok Jona' s kojim smo nastupali po župama, i van granica Hrvatske. Ja sam trebao ići na studij glazbe u Rim, no ovdje mi je bilo tako dobro da sam odustao sam od studija u Rimu. No, onda sam bio 'kažnjen' i poslan u župu Svete obitelji, na Savicu - Šance. Zadatak mi je bio formirati župu, koja je tada sa mnom i počela živjeti i dali smo joj naslov Mala Gospa. Počeli
Proslava
Zlatne mise
Vlč. Ivan Levak svoju je Zlatnu misu, odnosno 50. obljetnicu svećeničkog ređenja proslavio u Gornjoj Stubici, u nedjelju, 30. lipnja. Svečanost je započela procesijom od kapele Ivana Krstitelja u centru Gornje Stubice u kojoj su sudjelovali: puhački orkestri iz Aschaffenburga i Gornje Stubice, župni zbor, mnogobrojne udruge, vjernici i uzvanici iz Njemačke. Svetu misu je predvodio Zlatomisnik vlč. Ivan Levak, a propovijedao je preč. Dubravko Škrlin Hren. U koncelebraciji su bili i domaći sinovi: vlč. Stjepan Lukec, vlč. Krunoslav Hikec i vlč. Josip Čulig. Preč. Dubravko Škrlin Hren, između ostalog, istaknuo je posebnu vlč. Levaku za sve dobro koje je učinio za rodnu gornjostubičku župu i općinu te druga mjesta u kojima je djelovao, posljednjih godina u Njemačkoj. Na kraju svete mise, u ime župnika, preč. Nikole Jurkovića, svih župljana te stanovnika općine, čestitku je uputila vjeroučiteljica Monika Lisak, koja je zahvalila vlč. Levaku na njegovom pastoralnom djelovanju. Poklonjena mu je i misnica u kojoj je slavio svoju zlatnu misu. Dodajmo i da je svečana misa održana i kod Kapele svete Katarine u Jakšincu, dva dana ranije, gdje je postavljena i spomen ploča u čast vlč. Levaku koju je kapelu i izgradio.
smo od jedne male kućice, koja je bila preuređena za kapelu, a onda smo dobili uz mnoge muke i peripetije ishodili lokaciju i dozvolu za izgradnju crkve i pastoralnog centra. Započeo sam gradnju, a onda sam se jako razbolio. Tu sam bio 10 godina. Tri godine prije toga moj je brat s 53 godine umro od raka želuca. Prepao sam se, jer su u mojoj obitelji, po očevoj liniji svi (njegovih petero braće) umirali od raka želuca. Tada sam, putem katoličke misije u Leverkusenu, doznao da tamo, uz samu našu kat, misiju misiju i crkvu, postoji i katolička bolnica i da traže svećenika. Tu sam vidio svoju posebnu priliku. Dragi naš nadbiskup Kuharić pustio me je u Leverkusen u tu bolnicu na službu i liječenje na tri godine, da odem, izliječim se i vratim natrag graditi svoju crkvu. No, kad sam već bio u Njemačkoj, tražili su me da prihvatim hrvatsku katoličku misiju u gradu Ascha enburgu. Nisam o tome ni sanjao, no prihvatio sam. Uz našu Hrvatsku katoličku misiju prihvatio sam i jednu malu njemačku župu. Rezultat toga je da su me Nijemci jako zavoljeli, a ja sam se trudio stvoriti prijateljstva između Njemačke i Gornje Stubice, što sam u nekoj mjeri i uspio, obzirom da je gornjostu-
bička vatrogasna glazba već tri puta bila u gradu Ascha enburgu, a naši prijatelji iz Ascha enburga sa svojim orkestrom bili su gost u Gornjoj Stubici. Moja misija - poslanje bila je ne samo propovijedati, već pružiti ljudima mogućnosti povezivanja u trajna prijateljstva.
Koliko je Vaša prisutnost u Hrvatskoj katoličkoj misiji značila Hrvatima u Njemačkoj?
Vlč. Levak: Kod naše zajednice, moje poslanje sam vidio tako da sam najprije propovijedao Evanđelje. Nadalje, moja prisutnost kao hrvatskog svećenika značila je zajednici puno. Bila je to mala zajednica. Jednom prilikom rekao sam nadbiskupu da ne znam bih li uopće trebao biti tu, a on mi je rekao da i malo stado treba pastira. Malo stado treba čuvati da se ne izgubi. Činio sam ono što sam mogao kao svećenik, no bilo mi je jako važno da u ljudima podržavam nacionalnu svijest. Bilo je tu ljudi iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Poticao sam ih da ne zaborave odakle dolaze, da misle o svojim korijenima i što je moguće prije da se vrate u domovinu. Mnogi su imali rodbinu u svojoj do-
godine. Mladi misu slavio je u Gornjoj Stubici, 4. kolovoza 1974. godine. Nakon nešto više od 12 godina službovanja
Tamo je služio i liječio se, a onda prihvatio Hrvatsku katoličku misiju i jednu malu njemačku župu i tamo ostao
'Dati sebe za sve. I za one koji me vole i koji me ne vole. Tako sam djelovao'
movini. Tada se desio taj nesretni rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Naša zajednica se jako povećala, jer su nam došle mnoge izbjeglice. Hrabrio sam ih, tješio, s njima plakao i nadao se. Govorio sam im da ne zaborave na svoje, kojima je puno teže nego nama ovdje. Motivirao sam grad Aschaffenburg koji su nam mnogo pomagali, slagali smo i svaki drugi dan slali šleper pomoći. Slali smo i pomoć na sve moguće strane. Važno je da ljudi u stranoj zemlji ne zaborave svoj narod, svoju domovinu. Oni koji su odlazili u mirovine, često bi se vraćali doma. Ali oni koji su imali sina ili kćerku koji bi se gore skrasili, ti se ne bi vraćali. Smatram da je važno učiti djecu koja se gore rode da znaju koji su im korijeni, da pričaju hrvatski jezik. To sam stalno naglašavao i poticao.
Kakve su danas zajednice Hrvata u Njemačkoj? Kako mlađe generacije doživljavaju njegovanje nacionalnog identiteta?
Vlč. Levak: Gdje su veće zajednice, poput Frankfurta ili Offenbacha, Berlina tu se to zajedništvo više osjeti. Tu su se formirale razne udruge, folklorne grupe, koje su se družile, davale programe, upoznavale strance i mnoge ljude s našim nacionalnim obilježjima, identitetom, kulturom. I danas se oni drže zajedno. No, važno je spomenuti i da su Hrvati u Njemačkoj veoma cijenjeni ljudi. To je zašto što je naš čovjek dobar i pošten radnik i još k tome vjernik, a to je u Bavarskoj, gdje sam ja bio, vrlo važno.
Upravo kako ste učili i poticali
druge, Vi ste uvijek bili izuzetno povezani s Gornjom Stubicom, svojim rodnim krajem, gdje ste ostavili puno toga za sobom tijekom svog pastoralnog djelovanja. Kako ste se Vi nosili sa životom van domovine?
Vlč. Levak: Ja sam ovdje ukorijenjen, i te korijene nikad nisam želio prerezati. Često bih slušao našu domaću glazbu i to me držalo cijeli život, van granica moje domovine. Nije to neka daljina, ali nekad bih se zaželio 'da mi je sad proći Stubicom, otići na Sljeme Snježnoj kraljici, pogledati svoje Zagorje'… Tada bih slušao zagorske popevke i putem glazbe prošetao svojim rodnim krajem… Recimo 'Tam v zelenoj zipki domovina spi', nema ljepšeg. Ili 'Popevke sam slagal', taj tekst govori i o svećeničkom životu. Vezan sam za ovaj kraj i htio sam mu puno toga i dati. Kad se radila grobnica za svećenike na groblju u Gornjoj Stubici, molio sam vlč. Špoljara da i ja u njoj budem pokopan, pa sam isfinancirao njenu kompletnu izgradnju. Sagradio sam i Kapelu svete Katarine mučenice u svom Jakšincu. Za obnovu crkve donirao sam značajna sredstva, a dao sam i prvu donaciju kada je potpisana darovnica zemljišta crkve općini na kojem je izgrađen vrtić 'Ju-
rek'. Imam i nekoliko obitelji kojima pomažem. Ni jedna akcija ovdje nije prošla bez da nisam i ja financijski sudjelovao.
Osim toga, bili ste aktivni i u zajednici. Osim Kapele svete Katarine, pokrenuli ste izgradnju Spomen hiže Rudolfa Perešina?
Vlč. Levak: Htio sam napraviti nešto za svoje rodno mjesto. Prvo sam krenuo u izgradnju kapelice svete Katarine. Kupio sam parcelu i sve financirao. Projekte je radio g. Juras, a gradio Vlado Breber. I sad imamo jednu lijepu kapelicu, lijepo opremljenu vrijednim u drvu rezbarenim kipovima. Pored kapele bio je jedan lijepi komad zemlje koji sam kupio i htjeli smo tu preseliti roditeljsku kuću Rudolfa Perešina, da je uredimo kao spomen hižu. Iz određenih razloga to se nije uspjelo, zato smo se odlučili na izgradnju kuće, koja bi barem u nekim elementima podsjećala na Rudijevu rodnu hižu. Kasnije sam prenio vlasništvo na Općinu, koja sad dalje vlastitim sredstvima te sredstvima Krapinsko – zagorske županije i ministarstava branitelja, gradi i dovršava Spomen hižu. Kad se to otvori, is-
punit će se smisao moje ideje: da se zna za rodno mjesto Rudolfa Perešina, da izložbeni sadržaji svjedoče o njegovom životu, o osobi koja ne govori samo o Stubici, nego i o Hrvatskoj u svijetu. Njegov život govori o tome koliko čovjek može sebe dati, a s time poistovjećujem i svećenički život. Na grobnici svećenika piše 'Uzeti iz naroda, za narod, da bi svi vječno živjeli'. Dati sebe za sve. I za one koji me vole i koji me ne vole. Tako sam djelovao. A na kraju mi se u ovih 50 godina čini kad da ništa nisam napravio – kao da bi trebao iznova započeti. Započeti ne mogu, ali mogu nastaviti.
Kakvom Vam se danas čini gornjostubička župa?
Vlč. Levak: Kad gledam okolo i promatram druge župe, mislim da je gornjostubička župa u našoj Zagrebačkoj nadbiskupiji jedna od najja-
'Često sam ljude pridobio glazbom. Harmonika mi je uvijek bila u autu, jer lijepa pjesma oduševljava ljude'
čih i najuređenijih, gdje se zaista živi vjera. I to vidim svako malo kad dođem. Kad se u proljeće pomicao sat, imao sam jutarnju misu ovdje. Bilo je dosta prohladno i mislio sam da nebude ljudi, kad ono, puna crkva. Sad neki dan kad je bila podjela svjedodžbi u osnovnoj školi, ravnateljica, nastavnici i sva djeca došli su na misu u 9 sati. Naša je crkva bila prepuna mladih, djece, a puno ih je njih kleknulo za vrijeme euharistije, što znači da im to nije strano. Mladići, djevojke osmi razred, svi idu na svetu pričest. Jako lijepo. Kad se pripremao ovaj moj veliki jubilej, mnogi su se uključili, sve udruge, svatko je uzeo neku ulogu, a tek žene - koliko su kolača ispekle! Ljudi su tu jako angažirani, kao i kod proštenja i hodočašća, posebice s mladima. Dobar je temelj ovdje u Gornjoj Stubici napravljen, a postavili su ga vlč. Špoljar i vlč. Dubravko Škrlin Hren. Pravo je sjeme posijano u pravu zemlju i bit će ovako i dalje, ako i dalje tu bude ovako dobar svećenik, kao što je sada vlč. Nikola Jurković. Divan čovjek i prijatelj. Ono što je važno jest da župnik bude prisutan među ljudima, druži se s njima, da bude svima dostupan i da se lijepo s ljudima ophodi. Ja osobno nikad nisam nikome, ni jednom vjerniku, nešto uskratio. Uvijek sam mislio 'ajmo naći rješenje'. Nekad sam u ispovijedi znao i nekome dati odrješenje grijeha, a možda nisam trebao. No, uvijek sam sam sebi rekao i govorim 'a tko si ti da uskratiš, pa Bog prašta, a ne ti Ivek iz Jakšinca!'. Nakon 50 godina svećeničkog služenja mogu reći
da nikad nisam zažalio što sam svećenik. Kroz cijeli život sam se dao u tu moju službu, Bogu i ljudima. Ljude treba voljeti i voditi, a u tom djelovanju Bog je na djelu. A treba biti i radostan i veseo - takav sam ja uvijek bio. Puno puta treba se našaliti i svoje sposobnosti podijeliti sa drugima. Ja sam često ljude pridobio glazbom. Harmonika mi je uvijek bila u autu, jer lijepa pjesma oduševljava ljude.
Kako ćete sada provoditi vrijeme u mirovini? Planirate li se vratiti u Hrvatsku?
Vlč. Levak: U mirovini sam od 1. siječnja ove godine, no izgleda da sam sada aktivniji nego što sam prije bio! Prednost je to što nisam striktno vezan uz okvire i zadaće neke župe. Slobodniji sam, tako da sad mogu pomoći na raznim mjestima, upoznati i posjetiti ko-
'U svom rodnom kraju ja sam ukorijenjen i te korijene nikad nisam želio prerezati'
lege i župe gdje još nisam bio. Po rođenju sam Gornjostubičanec, no imam i kuću u Medulinu, tako da sam aktivan i u Istri. U Njemačkoj ću biti prijavljen još neko kraće vrijeme. Gore plaćam zdravstveno, obavljam kontrole, uzimam lijekove. No, planiram se vratiti za stalno. A što se tiče hobija i slobodnog vremena, imao sam ja svojih gušta. Prvi od njih bila je glazba. Znao sam otići i u ribičiju, rado sam organizirao hodočašća i to mi je posebno zadovoljstvo. Za neke prave hobije nisam nalazio vremena, no sada ću, pošto volim čitati, konačno uspjeti pročitati i neke knjige koje imam, a još su neraspakirane. Ovo je vrijeme kad i samog sebe želim intenzivnije staviti još bliže Gospodinu, osobno živjeti ono što sam propovijedao drugima, dopuniti ono što sam možda propustio u osobnom svečeničkom životu. Tako sam kao moto za moj zlatni jubilej i za vrijeme koje je preda mnom izabrao tekst: 'A meni je milina biti u Božjoj blizini, imati sklonište svoje u Gospodinu!'. Na sebe, na čitatelje ovog članka i na sve ljude dobre volje prizivam Božji blagoslov.
ZLATAR BISTRICA - U Domu kulture u Zlatar Bistrici održana je 30. smotra zborova Krapinsko-zagorske županije u organizaciji Zajednice amatera kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, a domaćin je bila Kulturno-umjetničko-edukacijska udruga Kaj iz Zlatar Bistrice. Na Smotri su učestvovali Mješoviti pjevački zbor Kulturno prosvjetnog društva Zlatarjeve iz Zlatara, Mješoviti pjevački zbor Vitez KUD-a Konjščina, Mješoviti pjevački zbor KUD-a Naša lipa iz Tuhlja i Mješoviti pjevački zbor Kulturno umjetničke edukacijske udruge KAJ iz
Zlatar Bistrice. Selektor je bio Tomislav Habulin. Smotru je otvorila zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, koja je tom prilikom zahvalila sudionicima Smotre što svoje vrijeme, svoju ljubav i svoj entuzijazam troše na to da Krapinsko-zagorska županija bude prepoznata u Hrvatskoj i šire, da čuvaju naš identitet, našu baštinu i da oplemenjuju mnoge trenutke u našim općinama i gradovima. Smotri su prisustvovale i saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan-Pentek i načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec. (zl)
''Ljeto u Mariji Bistrici'' prve srpanjske nedjelje u znaku planinara
MARIJA BISTRICA – Planinarsko društvo ''Grohot'' Marija Bistrica, u nedjelju je u sklopu manifestacije Turističke zajednice Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici'' organiziralo još jedan ljetni pohod Planinarskom obilaznicom oko Marije Bistrice ''Za dušu i tijele – Mirko Fulir''. U jutarnjim satima na početku obilaznice duge 12 km okupilo se devedesetak planinara iz ukupno osam društava. Po ugodnom vremenu za hod, uz pauze i okrjepu na odmorištima, uz članove domaćeg PD
''Grohot'', obilaznicom su prošli i članovi društava: HPD ''MIV'' Varaždin, PD ''Bundek'' Mursko Središće, HPD ''Željezničar'' Zagreb, PD ''Gradina'' Konjščina, HPD Belecgrad'' Belec, HPD ''Matica'' Zagreb i PD ''Zagorske steze'' Zabok. U nastavku ''Lje-
ta u Mariji Bistrici'' organizatori najavljuju još jednu tradicionalnu ''Bistričku noć'', koja će se održati u subotu 13. srpnja na središnjem bistričkom trgu, već od 20.30 sati. I ove godine sve posjetitelje očekuje ponuda lovačkog gulaša LD Fazan, fiš papri-
kaša ŠRD Šaran i ponuda vina Udruge vinogradara Marija Bistrica, a tu je i humanitarna ponuda kolača Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica. Za zabavu bit će zaduženi Smooth band i glavna gošća – Danijela Martinović. (Elvis Lacković)
Tamburaška noć u Maču ove godine održat će se od 11. do 14. srpnja
MAČE - Tamburaška noć u Maču ove godine održat će se od 11. do 14. srpnja. Manifestaciju organizira KUD "Ljudevit Gaj" pod pokroviteljstvom Općine Mače i uz pomoć ostalih tamošnjih udruga, a program je predstavljen na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Načelni-
'Ove godine novost je da je nagrada za prvo mjesto i odljev Zlatne tamburice u bronci. Županija je sponzor i autorstva i odljeva'
ca Mladenka Mikulec Šimunec istaknula je da je pripremljen bogat program u kojem će svaki posjetitelj naći nešto za sebe te zahvalila svim udrugama koje su pripremile puno lijepih sadržaja, kulturnih, društvenih, sportskih, kreativnih.Dali su sve od sebe kako bi ova Tamburaška noć zablistala – istaknula je načelnica te dodala da je udruge Općina ove godine poduprla s više od 52.000 eura. U zabavnom dijelu programa nema velikih komercijalnih estradnih imena.
- To je zato što stvarno držimo do tradicije i jako smo tvrdoglavi po tom pitanju, ne damo svoju tamburicu i odlučili smo je koristiti sva tri dana kako bismo ljude podsjetili koliko je važno biti ponosan na svoj kraj. Hvala Županiji koji nas svake godine podupire, i to sve više. Za sve nagrade koje se dodjeluju tamburašim sastavima, sponzor je KZŽ. A realizirali smo i ideju koju smo dugo razrađi-
vali, tako da je ove godine novost da je nagrada za prvo mjesto i odljev Zlatne tamburice u bronci. Županija je sponzor i autorstva i odljeva – rekla je ančelnica. Autor je kipar Krešo Rod iz Zlatara, Ljevaonica Ulama iz Kumrovca je napravila odljev. Župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo što je Županija pokrovitelj Zlatne taburice. - Ovo vrijedno umjetničko djelo će doći u ruke najboljih tamburaša koji će se predstaviti u Maču i vjerujem da će ta nagrada biti mamac u budućim godinama da se prijavi što više tamburaških sastava– rekao
Kratka priča o Trogiru i Quase me lembro pobjednici 22. Tabor Film Festivala, nagradu publike
osvojile Sjene zločina
DESINIĆ - Nakon dva doista čarobna i uzbudljiva dana, koji su prošli u znaku 71 filma sa svih strana svijeta, u prepunom Dvoru Veliki Tabor – u kojemu se tražila i stolica više, proglašeni su najuspješniji filmovi 22. Tabor Film Festivala! Dobitnici Grand Prixa 22. TFF-a su Kratka priča o Trogiru Ante Storića te Quase me lembro Miguela Lime i Dimitrija Mihajlovića. U Domaćoj konkurenciji natjecalo se 14 filmova. Žiri u sastavu Borna Armanini, Dea Presečki i Davor Šišmanović odlučio je Veronikinu lubanju dodijeliti filmu Kratka priča o Trogiru režisera i scenarista Ante Storića iz 2022. godine. Dodijeljena su i tri posebna priznanja. Ponijeli su ih filmovi Prava istina priče o šori (Andrea Slaviček/Hrvatska, Španjolska, 2023., igrani), Šuma Striborova (Ana Despot/Hrvatska, 2024., animirani) i Pravilo br. 5: Pomno pratite svog čovjeka (Miro Manojlović/Hrvatska, 2023., eksperimentalni). Međunarodna konkurencija donijela je čak 57 kratkometražnih filmskih ostvarenja od Kine i Brazila do SAD-a, a žiri u sastavu Marta Krzeptowska (Poljska), Neritan Zinxhiria (Albanija/Grčka) i Hanna Hovitie (Finska) Veronikinu lubanju dodijelio je portugalskom animiranom filmu Quase me
lembro Miguela Lime i Dimitrija Mihajlovića iz 2023. godine. Posebna priznanja ponijeli su filmovi Surcos (César Cárdenas/Ekvador, 2023., dokumentarna animacija), Trag (Asparuh Petrov/Bugarska, 2022., animacija) te F*cking Head (Gréory Camoli i Thibaut Wohlfahrt/Belgija, 2022., igrani). Svoju nagradu dodijelila je i vjerna publika TFF-a, a nju – nagradu Vox Veronicae – osvojio je hrvatski igrani film Sjene zločina režisera i scenarista Gorana Lovrenščaka iz 2024. godine. (zl)
je župan te pohvalio odluku KUD – a i Općine da se ne ide s velikim estradnim imenima koja privlače veliki broj ljudi nego da se prednost da udrugama i čuvanju tradicije svog kraja. – Siguran sam da ćemo, ovako jasnom vizijom kakvu ima načelnica i KUD, na 50. godišnici govoriti o čitavotjednoj manifestaciji i brojnim sastavima koji će se boriti za Zlatnu tamburicu i da ćemo je ponovno popularizirati – zaključio je župan. Predsjednik KUD – a Marko Sokolić predstavio je detalje manifestacije. Aktivnosti će se odvijati na nekoliko lokacija u užem cen-
tru Mača, a glavni sadržaji u šatoru kod nogometnog igrališta. Uvod u tamburaški tjedan je proštenje u crkvi sv. Margarete u Peršavesi. Kruna mnifestacije je natjecanje za Zlatnu tamburicu, održat će se u nedjelju 14. srpnja s početkom u 18.30 sati. -Predstavlja se 5 tamburaških sastava iz Varaždina, Velike Gorice, Šenkovca, Belca i iz Donje Stubice. Nadam se da će u budućnosti biti još veći odaziv. Zabavaljaju nas prošlogiošdnji pobjednici Sedef, a pripremamo i bogatu tombolu s preko 100 nagrada – rekao je Sokolić. (sp)
Proslavili 25. rođendan
MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija ''Ljeto u Mariji Bistrici'' prošli vikend preselila se na Laz. Naime, KUD Laz, koji ove godine slavi 20. obljetnicu, organizirao je ''Dane folklora i zabave Laz 2024.''. Ove su godine organizirane dvije večeri. U subotu je održana Večer folklora. Na samom početku dobrodošlicu je zaželio predsjendik KUD-a Laz Stjepan Kušt, a nakon toga izaslanik župna KZŽ Željka Kolar, viši stručni suradnik za odnose s javnošću i protokol Damir Galoić, uz pozdravni govor uručio je Kuštu i zahvalnicu župana uz 20. rođendan KUD-a Laz. Prisutne je pozdravio i preč. Domagoj Matošević, rektor Svetišta MBB, ali i župnik Župe Laz, kao i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Manifestacija je kao i svake godine otvorena uz pucnjeve članova Udruge kuburaša Marija Bistrica, a nakon toga nastupili su KUD-ovi: Stative Karlovac, Meteor Hraščina, Prigorski
Zdenec Vidovec i Strmec, te Folklorna sekcija Kraluši Petlovac-Baranja. Za zabavu je prve večeri bila zadužena grupa Bonaparte. Drugoga dana, u nedjelju održan je Dan dječjeg stvaralaštva, pjesme i tambure, a nastupili su: Mali TS KUD-a Laz, ŽVS Ježice, TO Črni Tomaši, TO Dragutin Domjanić i Belečke mažoretkinje. Za zabavu na završnici zaduženi su bili Dinacordi-Luna band. (Elvis Lacković)
Četvrto izdanje ljetnog GFUK – a donijelo četiri predstave u 14 gradova i općina po Zagorju
Velika posjećenost vrhunskih predstava odigranih pod vedrim nebom doprinijela je uspješnosti ovog jedinstvenog Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju, koji podupire kazališnu kulturu i donosi predstave na sam kućni prag
HRVATSKO ZAGORJE – Proteklog je tjedna predstavama u Brdovcu, Gornjoj Stubici, Zlataru, Pregradi, Konjščini i Klanjcu, završilo četvrto izdanje ljetnog Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju. I ove godine, GFUK je omogućio, zajedno s partnerima, vrhunske kazališne predstave pod vedrim nebom, koje su oduševile posjetitelje. – Od proljeća, kada je održano 17. izdanje Glumačkog festivala u Krapini i po Zagorju, pa do danas obišli smo gotovo svaki kutak Zagorja – kažu organizatori, a mogućnost brojnim gledateljima da predstave pogledaju potpuno besplatno u ovom ljetnom izdanju omogućile su općine, gradovi i turističke zajednice koje su predstave ugostile. Ove godine bili su to vrlo atraktivni naslovi 'Prekid preko veze' Kazališta Moruzgva, zatim 'Sretni ljudi' Lectirum Teatra, 'Kaj je ljubav' Kulturne udruge GFUK i ZGK Komedija te 'Otvoreni brak' Gala teatra. Predstave su prvog vikenda festivala igrane u Krapini, Petrovskom, Kumrovcu, Novom Golubovcu, Kraljevcu na Sutli, Desiniću, Bedekovčini i Mariji Gorici, a ovog vikenda u Brdovcu, Gornjoj Stubici, Zlataru, Pregradi, Konjščini i Klanjcu. Ovaj jedinstveni festival, koji podupire kazališnu kulturu i donosi predstave na sam kućni prag, još jednom je pokazao da su Zagorci željni dobrih kazališnih komada, stoga je i ovo, četvrto izdanje ljenotg dijela festivala, bilo vrlo uspješno i posjećeno. (J. Klanjčić)
Gradovi, općine i turističke zajednice omogućile su gledateljima da predstave pogledaju potpuno besplatno
člansvo jer se tu osjećamo kao dio jedne velike i lijepe obitelji, ponajprije zahvaljujući pregsjednici saveza, sjajnoj gospođi Željki Banović! Na turnir se je pošlo dan prije koji se iskoristio za posjet i obilazak Sarajeva. Putovali smo zajedno i družili se s našim prijateljicama Radobojskim mažoretkinjama i bilo nam je prelijepo! Moramo se zahvaliti svima koji nas podržavaju i pomažu na bilo koji način. Trudit ćemo se I dalje da dostojno prezentiramo i reklamiramo mažoret ples te naš Desinić i domovinu Hrvatku! - dodaju. (zl) Desinićke
DESINIĆ - Nakon što su pristupile mažoret savezu SMPTH, Desinićke mažoretkinje nastupile su već na drugom turniru ove godine I to u organizaciji Saveza mažoretkinja i pompon timova Hrvatske i Sportskog plesnog centra LDF iz Viteza (Bosna i Hercegovina). Turnir je održan 23. lipnja 2024. u Vitezu, a sudjelovale su i mažoretkinje iz Madžarske, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. - Nastupile su naše seniorke i juniorke koje su od trećeg mjeseca ove godine pod paskom nove trenerice Ane Kerep, a koja je donijela
novi pristup treninzima što znači da su marljivo vježbale. Rezultati nisu izostali: nastupilo se u nekoliko kategorija te su osvojena 3 zlatne, 4 srebrne i 2 brončane medalje. Bravo za cure, ali i za trenericu Anu! – kažu mažoretkinje, koje dodaju da je svako takvo natjecanje za njih jedno veliko iskustvo i puno toga nauče, ali i sklopaju neka nova prijateljstva. - Zahvaljujemo i našem savezu koji svako malo organizira takve turnire širom Europe na kojima i mi možemo nastupati. Moramo zahvaliti i savezu što nas je primio u svoje
U Loboru održano tradicionalno Petrovsko proštenje i blagoslov obnovljenog Križnoga puta
hodočasničkom putu od kapele sv. Antuna do svetišta
Kancelar Zagrebačke nadbiskupije Marko Kovač svečano je blagoslovio Križni put i obilježio njegovo postavljanje, a događaju je prisustvovao i sam kipar Nikola Šanjek
LOBOR - U Općini Lobor u nedjelju je održano tradicionalno Petrovsko proštenje, kao i blagoslov obnovljenog Križnog puta koji je uz pomoć donatora rekonstruiran po starom hodočasničkom putu od kapele sv. Antuna do svetišta Majke Božje Gorske. Nakon okupljanja i blagoslova Križnog puta, u svetištu je služena sveta misa. Kako je rekao župnik Župe svete Ane Tomica Božiček, riječ je o stoljetnoj tradiciji u Loboru, gdje ljudi prve nedjelje nakon svetkovine svetog Petra i Pavla dolaze hodočastiti u svetište Majke Božje Gorske. – Dolaze ljudi iz našega kraja, Krapine i Radoboja, a dosta njih dođe i iz varaždinskoga kraja. Margečan je svake godine nastojao dolaziti ovdje, kao i ljudi iz drugih župa koji dolaze sami – rekao je župnik i dodao kako je blagoslov Križnoga puta važan događaj za župnu zajednicu. Naime, Križni put napravio je akademski kipar Nikola Šanjek koji je iz kamena isklesao reljefe postaja Križnoga puta. – Umjetnik je djelo zamislio prema hodočasničkoj stazi po kojoj ljudi hodočaste već stoljećima, pa smo mi u čast tome i prema svetištu, koje je jedno od najstarijih svetišta sjeverozapadne Hrvatske, ušli u taj projekt kako bi postaje Križnoga puta dobile i kulturnu te umjetničku vrijednost – istaknuo je župnik. Na Petrovsko proštenje stigao je kancelar Zagrebačke nadbiskupije Marko Kovač koji je svečano blagoslovio Križni put i obilje-
'Sam Križni put postoji već godinama i vodi do našeg svetišta Majke Božje Gorske koje je najstarije svetište na području sjeverozapadne Hrvatske'
KONJŠČINA - U organizaciji Udruge umirovljenika Konjščina i Hrvatskog autokluba u okviru projekta "Zlatne godine" u prostorijama Općine Konjščina održano je multimedijalno predavanje na temu "Stariji u prometu" za sve članove Udruge umirovljenika Konjščina i njezinih ogranaka Budinščina, Hrašćina. Za sve sudionike predavanje je bilo besplatno te su svi dobili i prigodan poklon te besplatnu kontrolu vida. Na predavanje se odazvao veliki broj umirovljenika, a tajnica Udruge Karolina Kleković kazala je kako je ovo itekako korisno predavanje za sve osobe starije životne dobi, gdje su mogli vidjeti
žio njegovo postavljanje, a događaju je prisustvovao i sam kipar Nikola Šanjek. Kako je istaknula općinska načelnica Ljubica Jembrih, riječ je o velikom događaju za Lobor koji će svakako biti upisan u župnu spomenicu i zabilježen u povijesti Lobora i loborske župe. – Ovo je poseban dan kako za našu župu tako i za širu zajednicu. Imali smo blagoslov našeg Križnog puta koji je dobio jedan novi izgled na ideju našeg velečasnog Tomice Božičeka koji je time i pokrenuo rekonstrukciju Križnog puta. Tu ideju, odnosno rekonstrukciju prihvatio je ve-
liki broj donatora te im ovim putem svima zahvaljujem – poručila je saborska zastupnica Jembrih te nastavila: – Značenje Križnog puta je za nas nešto posebno, nešto što se ne može riječima opisati. Sam Križni put postoji već godinama i vodi do našeg svetišta Majke Božje Gorske koje je najstarije svetište na području sjeverozapadne Hrvatske. U našem svetištu mnogi vjernici traže utjehu te vjeru i snagu za daljnji život – zaključila je Jembrih te posebnu zahvalu uputila velečasnom Tomici Božičeku koji je i pokrenuo obnovu Križnog puta. (zl)
prikaze zgodnih situacija, ali i teških nesreća. – Svi sudionici su pratili predavanje, a na kraju smo dobili test koji ćemo ispuniti doma da vidimo naše sposobnosti upravljanja vozilima i općenito snalaženje u prostoru. Moram napomenuti kako je bilo zanimljivo ponovo sjesti u "učeničke klupe" jer to doprinosi održavanju naših kognitivnih sposobnosti – rekla je Kleković. Dodala je predsjednica Udruge još kako im je ovo bila prva suradnja s HAKom te se nada kako će ih u budućem razdoblju biti još. – Zahvaljujemo se Općini Konjščina, a osobito načelnici Aniti Curiš Krok koja nam je ustupila prostor, naša suradnja s
Općinom i svim djelatnicima je za svaku pohvalu jer su uvijek tu kada nam je pomoć potrebna – završila je Karolina Kleković. Načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok zajedno s pročelnikom pozdravila je na samom početku predavanja sve sudionike te im zahvalila na suradnji koju imaju već dugi niz godina. – Udruga umirovljenika je aktivna udruga s našeg područja te im, uz božićnice koje dodjeljujemo tijekom božićnih blagdana, uvijek pokušavamo izaći u susret i pomoći im. Tako smo ustupili prostor Općine za ovo predavanje, ali i za sve druge potrebe koje Udruga ima –dodala je načelnica. (zl)
Nakon što su atraktivne drvene kućice oslikane zagorskim tradicijskim motivima postale prava atrakcija na brojnim festivalima i događanjima, Wood mood projekt osmislio je još jednu, novu, urbaniju priču
Kontejneri su čelične konstrukcije, no obučeni su u drvo, a prigodnom ih je tematikom oslikala mlada zagorska umjetnica Jana Đurđević
J. Klanjčić, R. Jadan
HRVATSKO ZAGORJE
Kad je pred gotovo dvije godine osmišljen koncept Wood mood, koji je razvio tradicionalne drvene kućice oslikane najpoznatijim zagorskim motivima, odnosno licitarima i dječjim drvenim igračkama, donio je osvježenje brojnim festivalima i manifestacijama po Zagorju, koje su ih koristile za ugostiteljsku ponudu.
Jedinstvena festivalska logistika
Wood mood postao je brend koji je ponudio festivalsku logistiku u kojoj su upravo te drvene kućice s prepoznatljivim plavim, crvenim, zelenim i žutim bojama, kakve su karakteristične za tradicijske drvene igračke, bilo nešto novo i atraktivno, kako organizatorima koji su ih unajmljivali za svoje evente, tako i posjetiteljima. – Te smo drvene kućice sami proizveli i osli-
i poseban izgled. – Dva su kontejnera već gotova i u funkciji, a u pripremi su još četiri. Sadrže terase od 25 kvadrata, koje su izuzetno atraktivne, posebice za koncertna događanja. Inače, primjena kontejnera može biti zaista široka, tako da smo i njih sada uveli u Wood mood ponudu – kaže Vlahović. Koliko su atraktivni, pokazalo se na prošlotjednom koncertu Gibonnija kod Spomenika Matiji Gupcu, gdje je terasa, koju u ovom slučaju možemo nazvati VIP zonom, vrlo brzo rasprodana, a pružila je jedinstveno uživanje u koncertu, s pogledom 'oči u oči' spomeniku Gupca. Upravo je i to ideja koncepta s podignutom terasom, da ugostiteljska ponuda onoga tko iznajmi kontejner bude na jednom višem nivou, s, mogli bismo reći, premium prizvukom.
Moderni stil oslikavanja
Kontejnere je oslikala mlada zagorska umjetnica Jana Đurđević i to jednom modernim street art
kali i vrlo su tražene po Zagorju. No, kako bismo mogli ponuditi i jedan malo drugačiji, a opet originalan koncept s kojim bismo se širili i van Zagorja i prilagodili se tom tržištu, ove godine osmislili smo kontejnere koji sada nude jednu urbanu priču – pojasnio je Kruno Vlahović iz projekta Wood mood. Kontejneri su čelične konstrukcije, no obučeni u drvo. Također su ugostiteljske namjene, a njihova je posebnost što sadrže i terasu, a oslikani su također ručno, što im daje dodanu vrijednost
'Obzirom da su to festivalske kućice, neki od motiva su note i instrumenti, prehrambeni proizvodi, piće i napici', kaže Jana Đurđević
stilom. – Obzirom da puno radim na papiru, ovo mi je bio jedan novi izazov, pa je bilo zanimljivije raditi i drago mi je da sam cijelom tom konceptu mogla dati svoj doprinos na jedan novi i zanimljiv začin –istaknula je Jana Đurđević, koja radi kao profesorica u školi, a bavi se slikanjem portreta, karikatura i slično, kao i oslikavanjem zidova. Dosad je radila brojna likovna rješenja po privatnim narudžbama, a jedna od većih projekata bilo joj je osmišljavanje idejnog rješenja vitraja u novoobnovljenoj crkvi u Donjoj Stubici, dok trenutno radi na ilustracijama za jednu dječju knjigu. Za oslikavanje kontejnera koristila je moderne boje koje prate trendove, poput ružičaste, zelene, ljubičaste, prilagođene vanjskim uvjetima. – Što se tiče motiva, oni su u skladu s budućim namjenama kontejnera. Obzirom da su to festivalske kućice, dotaknula sam se tema hrane, pića i glazbe, pa su neki od motiva note i instrumenti, prehrambeni proizvodi, piće i napici – rekla je Jana. Obzirom da su se tradicijske
'Kontejneri nude jednu urbanu priču, malo drugačiji koncept s kojim nam je cilj ponuditi se tržištu van Zagorja', kaže Kruno Vlahović
drvene kućice oslikane prepoznatljivim zagorskim motivima pokazale izuzetno oku ugodnima na
po Zagorju, ne sumnjamo da će isti, ili veći
Emotivni oproštaj od omiljene spremačice
'Naša
MARIJA BISTRICA – Na kraju još jedne školske godine, u OŠ Marija Bistrici, dogodio se još jedan vrlo emotivan trenutak. Naime, u zasluženu mirovnu otišla je spremačica Zdenka Vrtarić, legendarna teta Zdenka, koja se kroz dugi niz godina 'uvukla pod kožu' kako brojnim generacijama učenika tako i djelatnicima i učiteljima škole. U oproštajnom govoru za sve lijepo što je učinila za OŠ Marija Bistrica, zahvale su uputili aktualni ravnatelj Do-
minik Karajić, ali i nekadašnja ravnateljica Vesna Brlek, te joj pri tome uručili o prigodan poklon od strane svih djelatnika. - Došao je dan kojeg smo dočekali s određenom tugom, dan kada smo se oprostili od nama drage spremačice Zdenke Vrtarić, a koja je svojim odnosom prema svima nama ušla u naša srca – rekao je ravnatelj Karajić. - Naša spremačica Zdenka Vrtarić otišla je u zasluženu mirovinu nakon 42 godine rada. Sa sjetom se prisjećamo rada
njezinog supruga Dragutina Vrtarića, omiljenog domara u našoj školi. Svi ga se prisjećamo kao divnog čovjeka, kako učitelji tako i učenici, a koji je sada u mirovini. Svi s ponosom možemo posvjedočiti kako si jednaku dobrotu i ti pokazivala prema svima nama i nadomjestila njegovo odsustvo – rekao je Karajić na emotivnom oproštaju. ''Kakvo srce ima, Zdenka je pokazala i na oproštaju. U želji da se oprosti sa svakim stalno je ponavljala kako jako
voli baš sve divne ljude u školi i organizirala čak dva čašćenja. Toliko lijepih riječi koje si izgovorila o svakome, toliko ljubavi koje si pokazala na kraju prema svima je ostavilo veliki trag i dokazala si svima kako diplome i riječi ne svjedoče o ljudima kakvi su, nego njegova djela! Teško možemo zamisliti školu bez tvog osmjeha, želje da podijeliš šalu, muziku, želju da širiš pozitivu,… ali nam je svima utjeha, što živiš blizu pa ćemo se sigurno sretati – poru-
čio je emotivni Karajić i za kraj rekao: - Tebi draga naša želimo da primaš mirovinu duže nego plaću, da uživaš u svojim unucima koje toliko voliš i uz svoju obitelji provedeš još puno nezaboravnih trenutaka. Mi svi, od učitelja, tehničkog, administrativnog osoblje pa do ravnatelja želimo poručiti….. nikada iz našeg srca izaći nećeš! A sada imaš od ravnatelja u zaduženju za sljedeću školsku godinu samo jedan zadatak: ODMARAJ!'' (Elvis Lacković)
U svibnju i lipnju u okviru europskog nagrađivanog projekta "Zdravo i fino" Društvo "Naša djeca" Zabok organiziralo je dvije radionice zdravoga kuhanja za djecu te dvije radionice za roditelje
ZABOK - Posljednje dvije radionice zdravoga kuhanja za djecu u ovom ciklusu bile su više nego uspješne, zahvaljujući iskusnoj i uhodanoj kuharskoj ekipi voditeljica i voditelja, asistentica i asistenata DND-a: Anki Ilinčić, Anji Kolarić, Vjekoslavu Flegaru, Dubravki Kolarić, Petri Poslek, Meliti Hršak, Magdaleni Škreblin, Heleni Ban, Jakovu Markoviću, Sari Premerl Peštaj, Andreji Šagud, Nedi Novosel i Vanji Strabić 'pod budnim okom' voditeljice radionica zdravoga kuhanja Snježane Krpes koja je osmislila cijeli koncept kuhanja i pripreme hrane s djecom za radionice "Zdravo i fino" dok je za izvrsne fotografije zaslužan Luka Smuk. Radionice se provode u zabočkoj Zelenoj dvorani, a DND Zabok "Zdravo i fino" provodi zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Radionice zdravog kuhanja prepoznate su i od strane tvrtke dm Hrvatska koja je podržala projekt donacijom svojih bio proizvoda. Svibanjska radionica zdravoga kuhanja bila je u znaku Dana Europe, posvećena europskim jelima u zdravom tonu na temu "Tanjurom po Europi" pa se putovalo okusima i mirisima po Europi. Za doručak se pripremao energetski smoothie, a potom tofu kajgana porijeklom iz Turske. Zatim je slijedilo kuharsko putovanje po Zagorju uz Zagorsku juhu s gljivama, Italija nam je donijela Zdravu pizzu s raznolikim povrćem s umakom od čilija i bijelim umakom od češnjaka, karakterističnim za Njemačku i Britaniju. Španjolsku smo osjetili kroz
Novina ovogodišnjeg ciklusa projekta su i dvije edukacije za roditelje na temu: Tips & Tricks - Kako potaknuti dijete na usvajanje pravilnih prehrambenih navika? te praktična radionica čiji je naglasak bio na pravilnom kombiniranju namirnica, pripremi hranjivog i ukusnog doručka u slatkoj i slanoj varijanti te međuobroka
njihovo poznato tradicionalno jelo Paelja, uz domaću salatu s grahom i povrćem, dok smo na desert otputovali u Austriju i zasladili se sirovom varijantom Schwarzwald torte. Još smo se na nagovor djece odlučili na jedan desert, koji oni posebno vole, te otputovali i izvan Europe i za sam kraj dodatno se zasladili zdravim Američkim palačinkama – objasnila je voditeljica radionica Snježana Krpes. Lipanjska radionica nosila je naziv "Ljeto i Tradicija" sa željom da djeci ovaj put približimo jela i načine pripreme hrane za ljetne mjesece, kad je organizam potrebno osvježiti, rashladiti, obogatiti
tekućinama, laganim i brzim jelima te se kratko zadržavati u kuhinji ili pripremati hranu na otvorenom. Na radionici su predstavljena i dva tradicionalna "južnjačka" jela s gustim umacima: zdrava varijanta dalmatinske Pašticade od seitana s gljivama i njokama te egzotični južnoazijski Povrtni curry na kokosovom mlijeku, poslužen uz rižu. Osim to-
ga, i na ovoj radionici bila je prava gozba, pa se uz pašticadu i carry za doručak još pripremio veganski sendvič sa sirovim i ukiseljenim povrćem, Focaccia s maslinama, sušenim rajčicama i ružmarinom, a kao prilozi bogata ljetna salata od kvinoje s povrćem, grilano povrće na roštilju s umakom s maslinovim uljem i mediteranskim svježim začinima, gri-
lane Lepinje/Chapati. Za desert napravljene su sirove Rafaello kuglice te osvježavajući Sorbet od naranče i šumskog voća. Sva su jela uravnotežena nutritivnim vrijednostima potrebnim za ljetno vrijeme, svježim namirnicama, kao i ljetnim okusima i začinima. Projekt "Zdravo i fino" i radionice kuhanja u kojima se usvajaju vještine zdravoga kuhanja i izbora zdravih namirnica, provodi DND Zabok. Cilj projekta "Zdravo i fino" i jest podučavanje djece i mladih o zdravoj prehrani, usvajanju pravilnih prehrambenih navika i zdravih stilova života, zatim edukacija djece u osnovnim školama kroz pokazne radionice zdravoga kuhanja, informiranje djece i odraslih o problemu debljine djece i mladih putem Savjetovanja "Holistički pristup zdravlju djeteta – prehrana, rekreacija i slobodno vrijeme" u partnerstvu sa Savezom društava "Naša djeca" Hrvatske". Novina ovogodišnjeg ciklusa projekta su i dvije edukacije za roditelje na temu: Tips & Tricks – Kako potaknuti dijete na usvajanje pravilnih prehrambenih navika? te praktična radionica čiji je naglasak bio na pravilnom kombiniranju namirnica, pripremi hranjivog i ukusnog doručka u slatkoj i slanoj varijanti te međuobroka. Roditelji su imali priliku sudjelovati u pripremi i kušati zelene žgance, zobenu kašu te povrtni i voćni smoothie kako bi im pomogli u odabiru zdravih namirnica i uvođenju pravilne prehrane u svakodnevne prehrambene navike svoje djece i njih samih – dodala je voditeljica projekta.
ZLATAR - Kad se sedam članica zlatarske Udruge umirovljenika prije nekoliko mjeseci odlučilo za redovite teniske treninge u zlatarskome Tenis klubu, bile je nekih s podsmijehom i nevjericom, jer kako će dame, dobi uglavnom 70 plus ili blizu, izdržati fizičke napore. No, volja je bila jača, k tome disciplina i u subotu turnirom su obilježile završetak početničkog tzv. crvenog tenisa. Predsjednik TK Zlatar, Krešo Klemar, pobjednički je pokal uručio Nadici Čuić, drugo je mjesto osvojila umirovljena učiteljica Božena Škrlec, a treće Štefica Minđak. No, medalje su dobile sve sudionice. Uz spomenute, Ana Nadj,Ankica Kuštović, Ljerka Levanić i Ana Vidović. Tako su teniske seniorke nastavile tradiciju ženskoga tenisa u Zlataru. Dovoljno je spomenuti kako su Zlatarščanke, u razdoblju između dva svjetska rata, bila u teniskom vrhu tadašnje države. I dan ranije predstavnici Udruge umirovljenika prijateljevali su sa sportom. Naime, Udruga umirovljenika Mi-
hovljan organizirala je prijateljski susret i natjecanje u pikadu. Sudjelovale su tročlane ženske i muške ekipe iz sedam zagorskih udruga. Zlatarščanke (Ana Vidović, Nadica Čuić i Ljerka Levanić) i muška ekipa (Drago Krajnik, Zdravko Benković, Branko Turek) osvojile su treće mjesto, a u pojedinačnom poretku od 21 sudionice Ljerka Levanić bila je treća. (Željko Slunjski)
HRVATSKO ZAGORJE - Zagorski Tamburaški sastav Brajde ovih je dana izdao novu pjesmu i njoj pripadajući spot. Pjesma 'Više ništa nemam' četvrta je koju su izdali, no, kako kažu, ipak je ovo prvi veći i ozbiljniji projekt. Autor glazbe i teksta je Siniša Biško, a glazbeni producent Toni Ćosić. Pjesma 'Više ništa nemam' govori o nesretnom kraju jedne ljubavi, a spot za pjesmu sniman je na zagrebačkom Bundeku te i cafe baru After eight. Spot su zajednički osmislili članovi benda te FX studio, koji je bio zadužen za snimanje, a glavne uloge u spotu utjelovili su Helena Čvorak i Silvio Grden. Inače, Tamburaški sastav Brajde čine Krešo Balija, Damir Jakšić, Juraj Hajnić i Martin Kovačić. Iako bend postoji 12 godina, ovi dečki iz okolice Zaboka u ovom sastavu sviraju zajedno posljednje dvije godine, otkada
SV. KRIŽ ZAČRETJE - Četrdesetak radoznale djece poigralo se prošlog četvrtka na temu dinosaura u radionici u organizaciji DND – a Sveti Križ Začretje. Ponovili su zanimljivosti, tražili sakrivene dinosaure i jaja, a neki su igrali memori, slagali puzzle, izradili u tijestu otisak - fosil dinosaura ili ga izrezivali od papira te ukrašavali bojama. Sve to je pripremila voditeljica Đurđica Mihovilić i oduševila djecu. Na kraju druženja, predsjednica DND-a Nevenka
Sinković zahvalila je djeci i roditeljima na dolasku i najavila ostale radionice u sklopu programa ljetnih radionica u srpnju. Bila je to prva radionica 'Lovci na dinosaure'. Druga radionica održava se 9.7. pod nazivom 'Bajkaonica', zatim 'Napravi svoj vulkan' 11.7., 'Eci – peci točno reci – brojalice i igre riječima' 16.7., 'Učimo plesati Square dance' 18.7. te kreativne likovne radionice 23., 25. i 30.7. Sve se radionice održavaju u parku škole od 19 sati. (zl)
se trojki pridružio basista. – Sviramo 'na suho', ali i uz razglas, tada nam se pridružuje bubnjar. Posla je puno, bukirani smo sve vikende i često imamo 2 do 3 svirke tjedno – kažu iz benda. Repertoar koji nude je širok, stoga je zaista teško ne
se zabaviti uz TS Brajde, koji uvijek naprave dobru feštu i odlično raspoloženje na bilo kakvom događanju. – Uglavnom sviramo pratnje na svadbama, ali i brojna druga događanja, i to po cijelom Zagorju, ali i Zagrebu – dodaju iz benda. (jk)
MARIJA BISTRICA – Ovaj će tjedan posebno svečano biti u Mariji Bistrici, kako za samo općinu, tako i za Svetište MBB i Župu Uznesenja BDM. Naime, 13. srpnja slavi se Svetkovina MBB, koja je ujedno u Mariji Bistrici i Dan Općine i Dan Župe i Svetišta. U četvrtak 11. srpnja na rasporedu je tradicionalna misa kod kapelice sv. Benedikta u Podgorju Bistričkom, s početkom u 20 sati. U predvečerje svetkovine, u petak 12. srpnja u 20,30 sati počinje procesija s gorućim svijećama od crkve na otvorenom do Vinskog Vrha, gdje će u 21.30 sati prvu misu Svetkovine predslaviti vlč. Marko Vuković. U subotu, na samu Svetkovinu, mise su u 7.30, 9, 11 i 18 sati. Središnju misu u 11 sati predslavi mladomisnik Ivan Pugar, a propovijeda vlč. Dubravko Škrlin Hren. Od 22 sata u Bazilici MBB-e počinje i cijelonoćno klanjanje. U nedjelju 14. srpnja je pak na rasporedu Margaretsko hodočašće. U Karmelu Bistričkom na rasporedu su Dani BDM. Na Svetkovinu MBB misu u 7.30 predslavi vlč. Ivan Grbešić, duhov-
nik u Nadbiskupijskom bogoslovnom sjemeništu, dan kasnije misu u 7.30 predslavi o. Juraj Marinković, karmelićanin, mladomisnik. U ponedjeljak 15. srpnja misu u 7.30 predslavi vlč. Antonio Štengl, mladomisnik. Na Svetkovinu Majke Božje Karmelske, u utorak 16. srpnja misu u 7.30 predslavi vlč. Dragutin Gereci, župnik u Marincima i Vinagori. U 10.30 je molitva svete krunice, a koncelebrirano misno
slavlje u 11 sati predslavi vlč. Ivica Cujzek, župnik i dekan Zapadnovaraždinskoga dekanata. Na Majku Božje Milosti karmelskog reda u petak 19. srpnja misu u 7.30 predslavi vlč. Alen Zelčić, mladomisnik, a na Blagdan sv. Ilije proroka u subotu 20. srpnja misu u 7.30 predslavi p. Mislav Pečnik, dominikanac, mladomisnik. U sve dane bit će prilike za primanje Karmelskog Škapulara. (Elvis Lacković)
KRUŠLJEVO SELO – Tradicionalno, po osamnaesti put, u organizaciji udruge Petrože - Krušljevo sSelo, održano je "Petrovo", lokalna tradicijska manifestacija kojom udruga čuva kulturnu baštinu Krušljevog Sela, djecu i mlade osvještava o važnosti čuvanja tradicije i običaja, potiče ih na volontiranje i osigurava im kulturno - društvene sadržaje kao poticaj za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i razvijanje socijalnih vještina. Kulturno-društveni i umjetnički sadržaj ove godine, upotpunili su članovi udruge Petrože, "Petrovske rože", "Štrumfovi" i TS "Vikendaši". Manifestacija je tradicionalno započela misnim slavljem u kapeli Sv. Petra i Pavla, koju je pred-
Ur.br: 05-225/3-2024
vodio vlč. Mario Kralj uz potporu vlč. Dragutina Bosnara. Nakon koncelebrirane mise i kulturno-umjetničkog programa, nastavilo se druženje uz degustacije, okrijepu i ostale prezentacije. Udruga Petrože zahvaljuje svim članovima organizacijskog odbora, volonterima udruge, Bogdanu Pavlini, PELION d.o.o., Ožvald eventu, SKI klubu Oroslavje, Andriji Piškoviću i svim onima koji su poduprli ovu manifestaciju. Manifestacija "Petrovo" je uz sudjelovanje rada i sredstava članova udruge, podržana kroz projekt "Kult-rura 2024" koji se sufinancira kroz natječaj za udruge grada Oroslavja te kroz projekt "Vuru za kulturu", koji sufinancira Krapinsko-zagorska županija. (zl)
Radobojska ljetna događanja ove se godine održavaju osmi puta zaredom
RADOBOJ - Radobojska ljetna događanja ove se godine održavaju osmi puta zaredom! Ove godine posjetitelje manifestacije očekuje niz novih, zanimljivih i zabavnih događanja. Brojni organizatori ovogodišnjih ljetnih događanja pripremili su program u kojem se nalaze dva malonogometna turnira; 7. Malonogometni turnir u Gornjoj Šemnici 3v3 koji će se održati 12. i 13. srpnja i Strahinje CUP 2024. koji će se održati 19. i 21. srpnja. Za dame je organiziran turnir u beli koji će se održati 27. srpnja. Proslaviti će se 20. srpnja, uz nastup Radobojskih mažoretkinja i Puhačkog orkestra Radboa, i 3. rođendan HPD Radoboj, a također će se održati i tradicionalni noćni pohod na Strahinjčicu. Održat će se tri kazališne večeri; "Večer skečeva" KUD-a Krapina 19. srpnja, predstava "Ljubaf" Kerekesh Teatra 26. srpnja i predstava "Naših 50 let" AKUD-a Žensko kazalište Gornje Jesenje 25. kolovoza, koja će i zatvoriti ovogodišnja ljetna događanja. Dana 15. srpnja otvorit će se izložba "Za naš Radoboj" 5 umjetnika s područja Radoboja. Na blagdan Veliku Gospu u crkvi sv. Jakoba održat će se koncert klasične glazbe. Bit će tu i mnoštvo drugih događanja, nastupa i Art radionica za djecu i odrasle. Tri dana, od 9. do 11.08.2024. biti će rezervirana za Beerfest u Radoboju. Za večer smijeha i dobre zabave pobrinuti će se Saša Turković u svojem stand up showu koji će se održati 23.08.2024. Za djecu pred kraj
ljetnih praznika organizirano je i kampiranje koje će se održati 24.08.2024. kod Plani-
narskog doma u Radoboju.Želimo svim posjetiteljima i ovu godinu odličnu zabavu uz
ljetna događanja u Radoboju koja traju sve do 25.08.2024.! - poručuju organizatori. (zl)
Krapinske Toplice, 01.07.2024.g.
ZA ZAKUP PSOLOVNOG PROSTORA Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice
Temeljem odluke Upravnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice broj 05-225/12024 od 28.06.2024.g. te suglasnost Župana Krapinskozagorske županije, KLASA: 500-01/24-01/40, URBROJ: 2140-09/06-24-2 od 01.07.2024.g. na web stranici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, dana 01.07.2024.g. objavljen je javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Gajeva 2, Krapinske Toplice.
Osnovni podaci o poslovnom prostoru: - Poslovni prostor u prizemlju, na 2. katu i u potkrovlju zgrade sveukupne površine 1.636,72 m2 neto
Postojeći poslovni prostor je namijenjen za rad iz područja mišićnokoštane kirurgije i/ili plastičnorekonstruktivne kirurgije i/ili vaskularne kirurgije. –obavljanje djelatnosti navedene pod naslovom Natječaja „Namjena poslovnog prostora“. Ostali podaci relevantni za zakup, nalaze se u tekstu Natječaja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
Ravnatelj: Danijel Javorić Barić, mag. iur.
MARIJA BISTRICA – U sklopu koncertne sezone Bistričkog zvukolika, u srijedu je na rasporedu bio još jedan koncert vrhunskih glazbenih umjetnika. U Domu kulture u Mariji Bistrici na romantičnim gitarama nastupili su Edin Karamazov i Igor Paro. Prije njih predstavila se i mla-
da gitaristica Inon Međugorac. Autor i umjetnički ravnatelj Bistričkog zvukolika prof. Robert Međugorac napomenuo je kako je ovaj koncert dobrovoljni poklon glazbenika slušateljima i svim ljubiteljima ovakve vrste glazbe. Suorganizator je bila Općina Marija Bistrica. (Elvis Lacković)
Promocija tradicionalnih dječjih drvenih igračaka
Na bistričkom trgu postavljen drveni leptir s rasponom krila od čak šest metara!
MARIJA BISTRICA – Turistička zajednica
Marija Bistrica u suradnji s Općinom Marija Bistrica i komunalnim poduzećem Lijepa Bistrica nastavlja projekt promocije tradicionalnih dječjih drvenih igračaka pod zaštitom
Maca se poklanja u dobre ruke
UNESCO-a izradom predimenzioniranih igračaka. Tako je proteklog tjedna na središnjem bistričkom trgu postavljen leptir kojeg je izradio Josip Fijan, a oslikala Ivana Šuštić, a koji ima raspon krila od čak 6 metara. (zl)
Šarena dugodlaka maca poklanja se u dobre ruke. Stara je otprilike dva mjeseca, razigrana i umiljata. Nazvati na broj 099 799 4433.
REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA MARIJA BISTRICA
KLASA: 112-02/24-01/4
URBROJ: 2140-22-04/1-24-3 Marija Bistrica, 4. srpnja 2024. god.
Na temelju članka 19. stavak 1. u vezi s odredbom članka 29. stavak 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08, 61/11, 04/18 i 112/19) pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Marija Bistrica objavljuje
za prijam u službu Višeg stručnog suradnika za financije i proračun u Jedinstveni upravni odjel Općine Marija Bistrica - (1 izvršitelj/ica) na određeno vrijeme do povratka odsutnog službenika na posao - radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika, uz obvezni probni rad u trajanju od 2 mjeseca Prijave na oglas podnose se do 19. srpnja 2024. godine. Uvjeti i ostali detalji oglasa dostupni su na: https://marija-bistrica.hr/natjecaji-2024/
Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Branka Herceg, dipl. oec.
KRAPINA - Misnim slavljem u svetištu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu upriličeno je dvostruko slavlje, hodočašće župa Krapinskog dekanata i proslava 20. obljetnice svećeništva vlč. Željka Horvata i vlč. Anđelka Horvatića kao zahvalu za dar svećeničkog poziva i služenja. Misno slavlje predslavio je vlč. Horvatić u zajedništvu sa svećenicima iz Krapinskog dekanata uz trajnog đakona Slavka Milakovića, a riječi homilije okupljenim vjernicima uputio je vlč. Horvat. Na samom početku misnoga slavlja domaći župnik vlč. Davor Štuljan pozdravljajući okupljene vjernike pozvao ih je na ustrajnost vjere i štovanja naše nebeske Majke Marije. Vlč. Anđelko uvodeći nazočne u misno slavlje istaknuo je kako trebamo biti zahvalni Bogu za dar života i za sve ono što imamo i posjedujemo. U ime svećenika Krapinskog dekanata prigodne poklone jubilarcima predao je dekan preč. Vladimir Drnetić koji je zahvalio na zajedništvu i bratskoj blizini, ali i ustrajnosti u međusobnim susretima u dekanatu. Nakon misnoga slavlja uslijedila je zajednička hodočasnička procesija oko oltara Majke Božje Jeruzalemske gdje su zatim ministranti podijelili prigodne sličice
REPUBLIKA HRVATSKA
Krapinsko - zagorska županija
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 024-01/24-03/169
URBROJ: 2140-30-01/05-24-5 Veliko Trgovišće, 04.07.2024.g
Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 58/98, 137/99.- Odluka USRH, 22/00.-Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12. i 152/14.) i članka 8. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu općine Veliko Trgovišće („Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije“ broj: 19/16. i 46/19.) Općinski načelnik Općine Veliko Trgovišće donosi
o prodaji nekretnine u vlasništvu Općine Veliko Trgovišće
Članak 1.
Daje se na prodaju putem javnog natječaja prikupljanjem pisanih ponuda dio nekretnine u vlasništvu Općine Veliko Trgovišće, k.č.br. 3/106 k.o. Veliko Trgovišće u naravi dvorište u Velikom Trgovišću u Ulici Stjepana Radića. Ukupna površina zemljišta na ranije navedenoj k.č.br. iznosi 519 m², od čega se prodaje dio od 372 m², pravokutnog oblika, smješten neposredeno do k.č.br. 3/56, procijenjene vrijednosti od 19.797,84 eura (slovima: devetnaesttisućasedamstodevedesetsedameuraiosamdesetčetiricenta).
Procjena nekretnine izvršena je po ovlaštenom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina.
Članak 2.
Početna prodajna cijena nekretnine iz članka 1. ove odluke utvrđuje se u iznosu od 19.797,84 eura (slovima: devetnaesttisućasedamstodevedesetsedameuraiosamdesetčetiricenta).
Članak 3.
U skladu s ovom odlukom objaviti će se na-
tječaj za prodaju nekretnine opisane u članku 1. ove Odluke.
U natječaju će se naznačiti način i rok isplate kupoprodajne cijene kao i pravo prodavatelja da odustane od prodaje u svako doba prije potpisivanja ugovora bez snošenja novčanih i svih drugih eventualnih posljedica.
Članak 4.
Natječaj se provodi sustavom zatvorenih pisanih ponuda.
Članak 5.
Kriterij za odabir najpovoljnije ponude utvrđuje se najviša ponuđena cijena.
Članak 6.
Otvaranje pristiglih ponuda provest će povjerenstvo od tri člana. Postupak otvaranja i obrade ponuda provest će sukladno odredbama članka 13. do 18. u uvodu citirane Odluke.
OPĆINSKI NAČELNIK
Robert Greblički
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Pepelnica ili oidij vinove loze je uz plamenjaču najčešća gljivična bolest vinove loze. Zadnjih je godina postala i jedina bolest koju moramo suzbijati u svim zaštitama vinograda i to od stadija vunastog pupa i pojave prvih listića do zadnjih aplikacija pred berbu. Simptomi pepelnice se mogu vidjeti na svim zelenim dijelovima vinove loze: mladicama, viticama, listovima, peteljkama lista, cvatu, bobama i rozgvi. Pri ranoj zarazi iz pupova oboljeli su prvi listovi, a mladica je presvučena pepeljastom prevlakom. Plojka zaraženog lista se blago uvija prema licu, poprimajući oblik široko otvorenog lijevka. Na licu zaražene plojke nastaje sivo-bijela prevlaka. Štete od napada pepelnice na lišće u kontinentalnom dijelu naše zemlje su obično male. Na starijem lišću ih vidimo tek rano ujesen. Cvat može biti jače napadnut prije oplodnje, naročito na mladicama koje se razvijaju iz zaraženih pupova. Tipične promjene i najveće štete od pepelnice nastaju na bobama. Simptomi u obli-
ku pepeljaste prevlake su vidljivi od zametanja do početka dozrijevanja ili promjene boje. Za jakih zaraza bobe izgledaju kao posute pepelom. Rano zaraženim bobama puca epiderma i nastaju duboke pukotine do sjemenki, što je uz pepeljastu prevlaku karakteristična neželjena promjena. Razlog pucanja je odumiranje napadnute kožice dok bobica i dalje raste i puni se sokovima. U sušnim uvjetima puknute bobice se osuše, a u vlažnim uvjetima istrunu i naknadno se zaraze sivom plijesni ili kiselom truleži. Kod zaraze pepelnicom često je zahvaćen čitav grozd, za razliku od zaraze plamenjačom kada se suše pojedine bobice ili grupe bobica. U slučaju sušenja zaražene bobice formiraju crnu mrežicu. Samo sa primjenom agrotehničkih i ampelotehničkih mjera ne može se držati ovu bolest pod kontrolom te je potrebna kemijska zaštita. Ipak, mjere u smislu skidanja lišća u blizini grozda, održavanje tla čistim i održavanje prozračnosti lisne mase smanjuje se i vlažnost čokota i indirektno smanjuje
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
opasnost od širenja uzročnika bolesti. Manje lišća oko grozda omogućava i kvalitetnije tretiranje i zaštitu samih grozdića. Kemijskom zaštitom pepelnice započinje se sa prvim tretmanima vinograda u fazi vunastog pupa i pojave prvih listića. Tu se najčešće koriste sumporni pripravci. Netom prije i nakon cvatnje koriste se sistemični pripravci iz različitih kemijskih grupa. U slučaju jake ljetne zaraze i uz istovremeno visoke temperature kao dodatna mjera zaštite preporuča se zaprašivanje sumpornim prašivom ispod redova, pod trsove i to 2-3 puta u razmacima od 14 dana. Ukoliko se unatoč provedenoj zaštiti pepelnica pojavi, kao eradikativna mjera preporuča se grozdove poprskati otopinom kalijevog permanganata. U 100 litara vode otopi se 125 grama kalijevog permanganata i doda 1 do 2 kg gašenog vapna. Najbolje je grozdove na taj način tretirati ujutro, a isti dan pred večer provesti redovito tretiranje protiv pepelnice nekim od registriranih preparata.
IZ PONUDE IZDVAJAMO:
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Vozači oprez! Pazite na ježeve! Na cesti niste sami, na cesti su i životinje! Smanjite brzinu, povećajte oprez u sumrak i noću kako bi se izbjeglo nepotrebno stradanje ježeva na cestama. Zaobiđite bespomoćne ježeve! Svaka jedinka je važna! Volite i poštujete životinje! Upoznajte naše ježeve: Jež naseljava šumska i poljska staništa, a često ga možemo vidjeti u blizini ljudskih naselja, primjerice u gradskim parkovima, vrtovima i grmlju. Ovaj mali sisavac aktivan je u sumrak i noću, dok dan provodi u gnijezdu od trave i lišća. Jedini je europski sisavac tijela prekrivenog bodljama. Glavna osobitost ježeva su upravo njegove bodlje. U prosjeku živi pet godina, ali pojedini mogu dožive i preko osam godina. U potrazi za hranom, tijekom samo jedne noći može prijeći od nekoliko stotina metara, pa do 2 – 3 km, a put obično završava tamo gdje je i započeo – u gnijezdu. Jež je jedini naš kukcojed koji provodi zimu u pravom zimskom snu. Sa dolaskom jeseni i zime ježevi se nastoje što više nahraniti i dobiti na masi, jer se pripremaju za zimski san koji obično započinju u listopadu. Nakon buđenja iz hiberna-
cije, već u kasni travanj, ježevi su spremni za parenje. Idealno vrijeme za parenje je razdoblje između svibnja i rujna, ali se uglavnom odvija u svibnju i lipnju. Ženke nose mlade 35 - 42 dana, a veličina legla koleba od 2 do 10 mladih.
Ježevi su svejedi i poznato je da jedu razne beskralješnjake. Posebno je potrebno napomenuti da je jež u dvorištu i vrtu vrlo korisna životinja jer jede puževe, glodavce i kukce te je tako izuzetno koristan tako da su namjerna ubijanja ili ozljeđivanja ježeva potpuno neopravdana i bez koristi. Jež ima malo prirodnih neprijatelja. Najveći uzročnik smrtnosti ježeva je čovjek. Najveći problem za ježeve predstavlja sve veći broj prometnica na kojima svake godine stradava veliki broj ježeva naročito u doba paranje ili pak kada mali ježići dovoljno odrastu da počinju samostalan život.
Zbog velikog broja stradavanja ježeva na našim prometnicama, uzeli smo tu vrstu kao zaštitni znak naše kampanje „Zaštita životinja od stradavanju u prometu“ kako bi skrenuli pozornost na problematiku stradavanja manjih životinja.
Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno
Jana Pavalić i Dankinja Martine Damborg zajedno su postale juniorske prvakinje Europe u rijetko viđenom i dramatičnom finalu na 50 slobodno. Pri ulasku u cilj na semaforu je i kod jednog i kod drugog imena stajalno 26.21, što se zaista rijetko događa.
Jana je uz zlatnu medalju i naslov juniorske prvakinje Europe postavila i novi hrvatski rekord, tj. popravila svoj stari za pet stotinki, što znači da je još jednom nadmašila samu sebe. Ovo je zaista nevjerojatno koliko nas oduševljava već sad možemo reći naj-
Novi veliki uspjeh prve zagorske olimpijke
Plivačica Olimpa Zabok, Jana Pavalić, još je jednom oduševila. Na juniorskom Prvenstvu Europe koje se održava u Vilniusu (Litva) Jana je osvojila srebrnu medalja u disciplini 50 slobodno u kojoj je nedavno izborila nastup na Olimpijskim igrama u Parizu. U finalu je Jana plivala u vremenu 24,92, a bolja od nje bila je samo juniorska rekorderka (24.56) Talijanka Sara Curtis koja je u finalu plivala u vremenu 24.68. Treće mjesto
osvojila je Britanka Skye Carter s vremenom 25.28. U polufinalu je Curtis plivala 24.72, a Jana 24.77, što je na razini B olimpijske norme. Odmah se vidjelo da su Jana i Sara priča za sebe, ni jedna druga plivačica nije išla ispod 25 sekundi. Ovaj puta bila je uspješnija Sara, no Jana itekako mora biti zadovoljna još jednom vrijednom medaljom. Čeka nas još puno dvoboja ove dvije plivačice, a prvi je već na Olimpijskim igrama u Parizu.
bolja zagorska sportašica svih vremena, a tek joj je 17 godina. Treće mjesto osvojila je Njemica A. M. Borstler. U polufinalu je Jana imala tek četvrti rezultat, 26,49. Damborg je bila najbolja s 26,33, Šveđanka Hallkvist bila je druga s 26,43, a Poljakinja Kamzol treća s
26.48. No šampioni i šampionke su najbolji kad je najpotrebnije, a naša Jana je šampionka što je dokazala i u ovom finalu. S Europskog juniorskog prvenstva tako se vraća zlatom na 50 leptir i srebrom na 50 slobodno. Bolje nije moglo. Bravo Jana!
U Lugu zabočkom odigran
U odličnoj organizaciji sportske udruge „Lug sport“ u Lugu zabočkom održan je malonogometni turnir koji je ove godine okupio 24 momčadi. Interes momčadi bio je znatno veći, ali domaćin nije želio razvlačiti turnir na dva dana, već se vodio svojom uigranom shemom da se turnir završi u jednom danu, što se pokazalo ispravnim. Na travnatom igralištu u Lugu zabočkom igrao se vrlo kvalitetan mali nogomet i bilo je puno atraktivnih poteza i pogodaka, pa su gledatelji došli na svoje. U utakmici po skupinama vidjeli smo „rabonu“ Davora Iskrića igrača momčadi Zabočki lavovi, a pogodak Iveka Martinića u pobjedi Kamen Kučiša u utakmici za treće mjesto još će se dugo prepričavati. Najviše uspjeha imala je mlada momčad Grgec gradnja Bistra sastavljena uglavnom od mladih i vrlo perspektivnih igrača zabočke Mladosti koju je uspješno vodio Kristijan Pilski. U jednosmjernom finalu Grgec gradnja Bistra je s 4:0 slavila protiv momčadi Leško transporti. U utakmici za treće mjesto iskusna momčad Kamen Kučiš slavila je s 1:0 prekrasnim pogotkom Martinića i zasluženo uzela pehar. Od četvrtfinala gledali smo vrlo uzbudljive utakmice. Dva su četvrtfinala završena nakon penala, kao i oba polufinala. Posebno je bilo dramatično raspucavanje penala u utakmici Leško transporti – Zabočki lavovi gdje je Pripeljaš nadmašio Gregurića nakon čak šest serija. Iz pobjedničke momčadi Grgec gradnja Bistra dolaze nam najbolji
igrač Niko Škrlec i najbolji vratar Leo Bivol, dok je s četiri pogotka najbolji strijelac turnira Dino Matijević Trans. Grad. Lež. Najboljim pojedincima i momčadima nagrade su dijelili gradonačelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zabok Dragutin Črnjević i tajnik Sportske zajednice KZŽ Branko Piljek. Sve u svemu bilo je to vjerojatno i najbolje izdanje ovog turnira, kako igrački, tako i organizacijski. Domaćin je zatvorio cestu uz igra-
REZULTATI
Četvrtfinale
Kamen Kučiš – McClean 5:4 p (1:1)
(Krajcar/Kovačić)
lište, postavio dodatni šank, što je dobrodošla novina u odnosu na prošlu godinu i dokaz da se svaki godine radi jedan iskorak prema naprijed kako bi svi s ovog turnira otišli što zadovoljniji, za što zaslužuju sve pohvale. Predsjednik SU Lug sport, Krunoslav Kušan, zahvalio se svima na potpori i najavio da će iduće izdanje turnira u Lugu zabočkom biti još bolje. Poslije turnira razvila se lijepa fešta uz tamburaški sastav Brajde koja je trajala do kasno u noć.
Grgec gradnja Bistra – Kumeki 3:2 p (0:0)
Vrh – Leško transporti 0:2 (Mlinarić, Pripeljaš)
Baška boysi – Zabočki lavovi 1:2 (Lež/Čuček, J. Kotarski)
Polufinale
Kamen Kučiš – Grgec gradnja Bistra 2:3 p (1:1)
(Krajcar/Ocvirek)
Leško transporti – Zabočki lavovi 8:7 p (0:0)
Za 3. mjesto
ZABOČKI LAVOVI – KUČIŠ GRADNJA 0:1
SUCI: Gamilec i Mihaljinec
STRIJELAC: 0:1 Martinić
ZABOČKI LAVOVI: Čuček, V. Kotarski, Gregurić, Hrastinski, Iskrić, Martinec, Vin. Kotarski, J. Kotarski, Šoštar.
KAMEN KUČIŠ: Hercigonja, Pišković, Tuđa, Krajcar, Ljubić, Dlesk, Palčić, Martinić, Mihovljanec.
FINALE
GRGEC GRADNJA BISTRA – LEŠKO TRANSPORTI 4:0
SUCI: Kožar i Gamilec
STRIJELCI: 1:0 Škrlec, 2:0 Ocvirek, 3:0 Pilski, 4:0 Martinić.
GRGEC GRADNJA BISTRA: Bivol, Martinić, R. Pilski, Škrlec, Petek, Tomek, Jurčec, Ocvirek, K. Pilski.
LEŠKO TRANSPORTI: Štoos, Škrnjug, Valjavec, Mlinarić, Seitz, Pripeljaš, Sinković, Leško, Bosec, Čerimi.
Konačni poredak: 1. Grgec gradnja Bistra
2. Leško transporti
3. Kamen Kučiš
4. Zabočki lavovi
ZLATAR BISTRICA – U mjesecu lipnju NK Ivančica Zlatar Bistrici tradicionalno organizira nekoliko zanimljivih nogometnih događaja za najmlađe nogometaše. Tako je bilo i ove godine kada je organiziran još jedan Dinamov kamp, a također, za čak tri kategorije na rasporedu je bio i nogometni turnir, koji ime nosi po pokojnom Marijanu Jurecu Šiki, bivšem igraču ovog kluba. Ove godine održano je jubilarno deseto izdanje tog turnira. U vrijeme lipanjskih događanja, na igralištu u Zlatar Bistrici tako se okuplja veliki broja zaljubljenika u nogomet, a tu priliku ne propuštaju ni stariji živući veterani i članovi kluba koje marljivo svake godine okupi vrijedni sakupljač detalja nogometne povijesti ovog kraja Juraj Zdešić. ''Mi zapravo svojom prisutnošću želimo dodatno dati podršku svim događanjima koje organizira naš klub, posebice ususret velikoj obljetnici, 100. rođendanu našeg kluba, koji ćemo proslaviti 2027. godine'' – kaže nam Zdešić, i napominje kako se svi oni rado okuplja-
je s više ili manje uspjeha, gradila prošlost ovog nogometnog kolektiva. Te prošlosti se i danas s ponosom i srećom prisjećamo, a danas kao i nekad sve nas to čini sretnima i ponosnima. I do kraja života sjećat će nas na našu mladost, a budućim generacijama neka bude poticaj da Ivančica i dalje bude uspješna i živi vječno''. Inače, Juraj Zdešić neumorno već godinama prikuplja građu i materijale za veliku monografiju, koju priprema za 2027. godinu, kada se slavi 100. obljetnica kluba iz Zlatar Bistrice, koji je ponos ovog mjesta. Svake godine na susretu živućih najstariji članova, oni se i fotografiraju, a ove godine pridružili su im se i načelnica Zlatar Bistrice Vesna Mikulec, predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš Krojf i aktualni predsjednik NK Ivančica Berislav Horvatić. Svima njima Zdešić upućuje zahvalu, i na kraju zaključuje: ''Daj nam Bog svima život i zdravlja, da dočekamo 2027. godinu i dostojno proslavimo veliku obljetnicu, 100. rođendan našeg voljenog kluba.'' (Elvis Lacković) I
ju. ''Prisjećamo se svoje mladosti i volimo se ponovno naći na ovom mjestu koje nas okuplja i povezuje bez obzira na životnu dob, zanimanje, kondiciju i ostalo. To mjesto je nogometno igralište, i lopta, koji su nam u mladosti bili jako dragi. Oni su nas obvezali da pripadamo
kubu plave boje, NK Ivančica Zlatar Bistrica'', kaže Zdešić i napominje kako se zbog raznih razumljivih okolnosti ne mogu uvijek okupiti svi živući stariji članovi, no ponosan je na sve koji su se i ovaj puta odazvali. Među njima, najstariji je Marijan Čorić (92), koji danas ži-
vi u Zagrebu, Zdešić ga se sjeća kao učitelja tjelesnog odgoja u Zlatar Bistrici. ''Došao je iz Zagreba, gdje je s Dinamom bio i juniorski prvak, a onda se nastanio u Zlatar Bistrici, igrao nogomet, bio trener i ostavio traga'' – prisjeća se Zdešić i dodaje: ''Mi smo pripadali grupi ljudi, koja
U Osijeku održano Prvenstvo Hrvatske u gimnastici u svim dobnim kategorijama
U organizaciji GK Žito Osijek je bio domaćin Prvenstva Hrvatske u svim programima (apsolutnom, slobodnom, obaveznom i univerzalnom) sportske gimnastike. U gradu na Dravi nastupili su naši najbolji gimnastičari i gimnastičarke, a okupilo se gotovo 550 gimnastičara i gimnastičarki iz 39 hrvatskih klubova. Među hrvatskom gimnastičarskom elitom bile su i tri zagorske djevojčice koje brane boje GK Dubrava iz Zagreba. Naše mlade Zagorke su oduševile i odličnim su nastupima pokazale da spadaju u sam vrh hrvatske gimnastike. U Hrvatsko zagorje donijele su zlatnu, srebrnu i dvije brončane medalje u pojedinačnim nastupima i zlato i srebro u ekipnom programu. Najuspješnija je bila Erika Iskrić koja je nastupila u kategoriji mlađih kadetkinja. Erika je dominirala u svim disciplinama i osvojila je zlatnu medalju u pojedinačnom programu s ukupno 61.600 bodova. U istoj konkurenciji Tena Tkalčević je bila srebrna, dok je Magdalena Kruhak zauzela 19. mjesto. Sve tri zagorske gimnastičarke sudjelovale su u osvajanju drugog mjesta GK Dubrava u ekipnoj konkurenciji kod mlađih kadetkinja. U konkurenciji juniorki Antonija Gorički osvojila je broncu na ručama s osvojenih 9.600 bodova, dok je na gredi bila peta, što je lijepi uspjeh s obzirom na dvogodišnju pauzu. Tonka Gregurić (2016. godište) je u konkurenciji U-1 u višeboju osvojila 3. mjesto i brončanu medalju uz 52.450 bodova. Ujedno je bila i dio ekipe koja je osvojila zlatnu medalju u ekipnom programu. Prije nastupa na PH zagorske djevojčice i djevojke imale su odlične nastupe
u 1. i 2. kolu Kupa Hrvatske regije-sjever. Erika Turk dva puta je osvojila prva mjesta u svim konkurencijama ekipno i pojedinačno i tako postala najuspješnija mlada zagorska gimnastičarka. Tonka Gregurić pojedinačno je bila četvrta u prvom kolu, a druga u drugom kolu, dok je pojedinačno bila prva u oba kola. Tena Tkalčević je u prvom kolu kupa bila druga pojedinačno, u drugom četvrta, a oba je kola osvojila prvo mjesto u ekipnom poretku. Iza svih ovih postignuća stoje nevjerojatan talent, uporan rad, disciplina i predanost sportu koji ove djevojčice najviše vole. Čak pet puta tjedno odlaze u Zagreb, u Dubravu i Lučko, gdje treniraju unazad nekoliko godina. Treninzi traju uglavnom tri sata, a na spomenute lokacije ih voze roditelji osobnim automobilima. Bez apsolutnog angažmana roditelja, odlične suradnje sa školom i učiteljima, te rada i truda trenera i trenerica, put do uspjeha naših malih gimnastičarki bio bi znatno otežan.
Završen 46. malonogometni turnir „Novi Dvori“
Pod pokroviteljstvom Grada Klanjca i turističke zajednice „Biser Zagorja“ u organizaciji ŠD Novi Dvori održan je već 46. malonogometni turnir u Novim Dvorima. Ove je godine okupio 18 momčadi. Sustav natjecanja bio je takav da se odmah išlo na ispadanje. Nakon što je ostalo devet momčadi domaći je priključio još tri „lucky losera“ pa se ponovno krenulo na ispadanje. Na kraju su ostale tri momčadi: MNK Gorbi, ŠD Krka – Krška Vas i Bar Safir. I onda se desilo nešto vrlo rijetko. Krška je pobijedila Gorbi s 1:0, Gorbi je istim rezultatom slavio protiv Safir, da bi Safir u zadnjoj utakmici razigravanja slavio protiv Krke s 1:0, što je značilo da nakon razigravanja sve tri momčadi imaju po tri boda i gol-razliku 1:1. Domaćin je našao „solomunsko“ rješenje i sve tri momčadi krenule su u izvođenje penala kako bi se odlučio tko je novi pobjednik turnira. Tu je najviše uspjeha imao Gorbi koji je dva puta bio uspješan protiv Krke i Safira i tako postao novi pobjednik. Krka je bila uspješnija od Safira i pripalo joj je drugo mjesto,
dok se Safir morao zadovoljiti trećom pozicijom. Pobjednička momčad MNK Gorbi osvojila je novčanu nagradu od 1.000 eura, pehar i prijelazni pehar, drugoplasirana Krka 500 eura i pehar, a trećeplasirani Safir 250 eura i pehar. Posebno su nagrađeni najbolji pojedinci tur-
nira. Iz pobjedničke momčadi stižu nam najbolji igrač Filip Lučak i s pet golova najbolji strijelac Mateo Lovrić, dok je za najboljeg vratara proglašen Alen Žibert iz Krke. Najboljim momčadima i pojedincima nagrade su dijelili gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek, predsjednik ŠD Novi Dvori Karlo Drčić i članica ŠD Novi Dvori Maja Vukina-Bogović. Suci Ivan Forko i Luka Abaz odlično su odradili posao, na odlično organiziranom turniru kojeg je pratilo oko 500 gledatelja. U ime organizatora predsjednik ŠD Novi Dvori, Karlo Drčić, zahvaljuje se svim volonterima na odlično odrađenom poslu i svim sponzorima i donatorima koji su pomogli ovaj legendarni turnir. Po običaju poslije turnira održala se „vrtna zabava“, a uz Ansambl Zagorja svi nazočni su se zabavljali do ranih jutarnjih sati. (T. Zrinšćak)
U Balatonbogláru (Mađarska) održano Prvenstvo Europe u crossmintonu
U mađarskom Balatonbogláru održano je 7. Europsko prvenstvo u crossmintonu na kojem se natjecalo 250 natjecatelja iz 15 europskih država u 17 pojedinačnih i 12 kategorija parova. U kategoriji ženskih parova iznad 40 godina natjecale su se Željka Benčić iz Crossminton cluba Zabok i Martina Gorički iz Crossminton kluba Zagreb. U vrlo neizvjesnom meču polufinala, Benčić i Gorički pobijedile su Poljakinje B. Jagiello/J. Kowalczyk (4-16; 16-14; 16-11), u finalnom meču su nažalost izgubile od mađarskih natjecateljica A. Hodonickiné Andrási /M. Huczek-Vízkeleti (6-16; 5-16) i time zauzele 2. mjesto.Osim srebra Gorički/Benčić, za Hrvatsku zlato je osvojio Damir Ilić iz SBK Sušak, Rijeka u muškoj kategoriji iznad 50 godina dok je broncu osvojila Nika Gorički iz CK Zagreb u kategoriji djevojčica do 16 godina te je sa tri osvojene medalje Hrvatska zauzela 9. mjesto u europskom crossmintonu. Uz ostale hrvatske igrače iz Crossminton cluba Zabok u pojedinačnim kategorijama natjecali su se Adrian Benčić u kategoriji dječaka do 16 godina, koji nije prošao grupnu fazu natjecanja dok je Željka Benčić bila tik do prolaska grupne faze sa dvije pobjede i dva poraza, ali ipak nedovoljno za nastavak natjecanja u kategoriji žena iznad 40 godina. Osvojeno srebro Martine Gorički i Željke Benčić rezultat je višegodišnje suradnje dva kluba, zagrebačkog i zabočkog te veliki poticaj ostalim ženama u hrvatskom crossmintonu. Aktualne europske viceprvakinje, u istoj kategoriji ženskih parova iznad 40 godina na Svjetskom prvenstvu 2022. godine u Zagrebu
Komentar proljetne sezone NK Gaj Mače
Bolje nije moglo. Iza Gaja je najbolja sezona u povijesti kluba. „Igrači z Mača“ na kraju su završili na drugom mjesto u III. NL-centar sa 64 boda iza neprikosnovene Segeste koja je na kraju imala 77 bodova, ali se iz Mača vratila „pognute glave“. Uz sjajan rezultat u ligi osvojen je i zagorski kup i ova će sezona zaista „zlatnim slovima“ biti upisana u povijest Gaja i povijest Mača. U prvenstvu je Gaj imao omjer od 18 pobjeda, 10 remija i samo 6 poraza, uz gol-razliku 71:51. Gaj je imao drugi napad iza Segeste i šestu obranu. Vidljivo je da je Gaj igrao atraktivan nogomet, za golviše i da se u momčadi Marijana Glavice više razmišljalo o napadu nego o obrani, a to su prepoznali i gledatelji pa su tribine u Maču uvijek bile i više nego pristojno popunjene. Proljeće je Gaj otvorio nevjerojatnom pobjedom protiv Zagorca KR u zaostaloj utakmici 13. kola od čak 7:1. Tu se pokazalo da ova momčad ima potencijal i za najviše domete. Ta je pobjeda potvrđena uvjerljivom pobjedom protiv Sambora na startu nove polusezone od 3:1. No iduća dva kola pokazala su i neke slabosti Gaja, a to je da se dosta muči protiv slabijih momčadi s dna lige, dok odlične igre pokazuje protiv momčadi s vrha. Nakon mršavog remija protiv slabe Save, iz Mača se s tri boda kući vratio ni kriv ni dužan HAŠK koji je u 90 minuta igre uputio tek jedan udarac. Na pravi se put Gaj vratio gostujućom pobjedom protiv Trešnjevke, a onda je slavio u uzbudljivom „zagorskom derbiju“ protiv Tondacha. Slijedio je rezultatski uvjerljiv poraz protiv Mladosti u Petrinji. Poslije tog poraza slijedio je niz neporaženosti od čak osam gola u kojem su između ostalog u gostima pali Lučko i Vrapče, a u Maču je „porciju“ dobila Segesta. Odličan dojam sjajne sezone na kraju je nažalost zasjenio nepotreban debakl kod Bistre, no ni to nije moglo umanjiti ono što je Gaj Mače ostvario u ovoj sezoni. Teže od očekivanog, ali zasluženo Gaj je osvojio kup NS KZŽ pobjedom protiv Pregrade od 1:0 u vrlo uzbudljivom finalu u Klanjcu. Najbolji strijelac i igrač kluba u ovoj sezoni bio je Martin Šaban, treći strijelac lige s 21 pogotkom. Po osam su upisali Haramustek, Šoštarić i Nikolić, s time da je sasvim izvjesno da je comet „oštetio“ Haramusteka za pogodak ili dva, no to ide na dušu delegata utakmica. U proljetnom dijelu bilo je dosta problema s ozljedama, što ovom rezultatu daje još više na snazi. Proteklih dana u Maču se odigravala prava drama. Upravni odbor prvo je donio odluku da odustaje od natjecanja u III. NL-centar, što bi značilo da će Gaj iduće sezone biti član II. ŽNL KZŽ. Najvažnije je od svega da ja glavni sponzor kluba, Mario Čehulić, ostao uz klub. Razum je ipak prevladao i Gaj će i iduće sezone napadati visok plasman u III. NL-centar. (T. Zrinšćak)
Proljetni dio sezone Gaja u III. NL-centar: zaostala utakmica 13. kola:
GAJ MAČE – Zagorec KR 7:1
(Cvrtila 2, Šaban 2, Šoštarić, Haramustek, Nikolić)
18. kolo:
GAJ MAČE – Samobor 3:1
(Mazalović, Plehan, Haramustek)
19. kolo:
Sava Strmec – GAJ MAČE 0:0
20. kolo:
GAJ MAČE – HAŠK 1903 0:1
21. kolo:
Trešnjevka – GAJ MAČE 1:2 (Mazalović, Šaban)
22. kolo:
GAJ MAČE – Tondach 3:2 (Šaban, Cvrtila 2)
23. kolo:
Mladost P – GAJ MAČE 3:0
24. kolo:
GAJ MAČE – Ponikve 6:3
(Mazalović, Haramustek, Ristovski, Nikolić 2, Šaban)
25. kolo:
Kurilovec – GAJ MAČE 0:0
26. kolo:
Lučko – GAJ MAČE 1:2 (Šaban 2)
27. kolo:
GAJ MAČE – Dinamo OO 3:3 (Ristovski, Mazalović, Haramustek)
28. kolo:
Vrapče – GAJ MAČE 1:2 (Nikolić, Haramustek)
29. kolo:
GAJ MAČE – Maksimir 3:3 (Šaban, Nikolić, Haramustek)
30. kolo:
Zagorec KR – GAJ MAČE 0:0
31. kolo:
GAJ MAČE – Segesta 3:1 (Šaban 2, Nikolić)
32. kolo:
Zelina – GAJ MAČE 2:3 (Nikolić 2, Sambol)
33. kolo:
GAJ MAČE – Lukavec 4:1 (Šaban 3, Kovačić)
34. kolo:
Bistra – GAJ MAČE 7:1 (Šoštarić)
Lista strijelaca:
21 Martin Šaban
8 Tomislav Haramustek, Tihomir Šoštarić, Marko Nikolić
7 Dino Cvrtila
5 Tomislav Mazalović
4 Marko Ristovski
1 Dario Dačnik-Kovačić, Leon Luka Kovač, Mateo Plehan, Dino Postonjski, Jurica Sambol,
Komentar proljetnog dijela sezone NK Mladost Zabok Kvalitetna Mladost ostala kratka za samo jedan bod
Iako je iza sebe imala odličnu sezonu Mladost Zabok nije se uspjela plasirati u III. NLcentar. U „mrtvoj utrci“ za bod (71-70) su bili bolje zagrebačke Ravnice koje su se okitile titulom prvaka IV. NL-središte Zagreb-skupina A, dok je Mladost završila na drugom mjestu sa samo bodom manje. Poslije 30 odigranih utakmica Zabočani su na kontu imali 22 pobjede i po četiri poraza i remija uz golrazliku 88:20. Postignuli su najviše golova, primili najmanje, igrali najatraktivniji nogomet, ali to nažalost ništa ne vrijedi jer nisu uspjeli u svom naumu da se plasiraju u rang više. Zabočani su na proljeće imali omjer od 12 pobjeda i 3 poraza uz gol-razliku 49:11, osvojili su i dva boda više (36), u odnosu na jesen kad su bili prvaci, deset put su imali netaknutu mrežu, no ni to nije bilo dovoljno. Ne može se reći da je drugo mjesto neuspjeh, ali s obzirom na kadar navijači su očekivali titulu. Ključni detalji bili su remi u zadnjem jesenskom kolu protiv Rudara DZ u kojem je Jurica Kotarski zaradio crveni karton i domaći poraz od Prečkog, zaista nesretan jer se Drčić ozlijedio već u 2. minuti, što su gosti objeručke iskoristili i do 25. minute imali četiri gola viška (0:4). Mladost je pritiskala, ali dalje od poraza 3:4 nije mogla. Tu je prije svega došao do izražaja nedovoljno kvalitetno odrađen prijelazni rok. Znalo se da Jurica Kotarski neće moći igrati prve dvije utakmice zbog crvenih kartona, drugi stoper Tarle napustio je klub, dok je na stopersku poziciju doveden Šibalić, koji jednostavno nije bio igrač za šampionsku Mladost, pa mu se Uprava nakon utakmice protiv Prečkog zahvalila i dala priliku mladom Dureviću što se pokazalo potpunim pogotkom i najvećim dobitkom polusezone. Uz dva spomenuta detalja na početku, ključni su bili i derbiji protiv Španskog i Ravnica koje je Mladost izgubila. Špansko je tako jedina momčad protiv koje Zabočani nisu osvojili ni bod u ovom prvenstvu, dok su protiv Ravnica ostvarili po pobjedu i poraz. Derbiji su derbiji, tu bez obzira na kvalitetu ne možeš biti favorit. Protiv Španskog Zabočani su odigrali solidno, dok su protiv Ravnica podbacili. Prije Ravnica ostvarili su rekordnu pobjedu protiv Zagreba od 8:0, uz šest golova Smrekara, koja ih je možda malo zavarala. Nažalost na igralištu pokraj zagrebačkog zoološkog vrta „zabočke puške“ su ostale prazne. Prvo ime svakako je bio Matija Smrekar uvjerljivo prvi strijelac kluba i lige s 39 golova. Smrekar je bio odličan, no igra Mladosti previše je ovisila o njemu. Samo u dvije glavne utakmice protiv Španskog i Ravnica nije bio na svom nivou, a Zabočani kao da nisu imali plan B, što kad ne ide Smrekiju? Pokazalo se da je u ovoj sezoni bio jednostavno nezamjenjiv. Drugi najbolji strijelac bio je veteran Nikola Krajačić koji je postigao 12 golova, dok se Vinko Kotarski zaustavio na 9 golova. Bi-
lo bi šteta da se ova dobra momčad na čelu s trenerom Dragom Bartolićem raspadne, no do promjena će neminovno doći, nadamo se ne prevelikih. Treniralo se dobro i kvalitetno, igra Mladosti imala je glavu i rep, nedostajalo je samo malo više pragmatičnosti u odlučujućim utakmicama. (T. Zrinšćak)
Rezultati Mladosti u proljetnom dijelu prvenstva 16. kolo: Polet SK – MLADOST Z 0:2 (Škrlec, Smrekar) 17. kolo:
MLADOST Z - Prečko 3:4 (Smrekar 3, Krajačić) 18. kolo: Odra – MLADOST Z 0:3 (Durević, Smrekar, Drempetić) 19. kolo: Brezovica – MLADOST Z 0:3 (Smrekar, Hrastinski, Krajačić) 20. kolo: Ivančica – MLADOST Z 2:3 (Drempetić, Gucić, Smrekar) 21. kolo:
MLADOST Z – Golubovec 2:0 (Smrekar 2) 22. kolo: Ilovac – MLADOST Z 0:3 (Lešković, Gucić, Smrekar) 23. kolo:
MLADOST Z – Blato 3:0 (Smrekar, Kotarski, Drempetić) 24. kolo: Sesvetski Kraljevec – MLADOST Z 0:2 (Gregurić, Hrastinski) 25. kolo: Špansko -MLADOST Z 2:1 (Krajačić) 26. kolo:
MLADOST Z -Zagreb 8:0 (Smrekar 6, Gregurić, Gucić) 27. kolo: Ravnice – MLADOST Z 2:0 28. kolo:
MLADOST Z – Devetka 3:0 (Smrekar 2, Hrastinski)
29. kolo: Straža – MLADOST Z 0:3 (Krajačić, Gregurić 2)
30. kolo:
MLADOST Z – Rudar DZ 6:1 (Škrlec, Gregurić, Krajačić 2, Drčić, Smrekar)
Lista strijelaca:
39 Matija Smrekar
12 Nikola Krajačić
9 Vinko Kotarski
5 Tin Gregurić, Karlo Hrastinski
4 Matija Drempetić, Niko Škrlec
3 Antun Gucić
2 Jurica Kotarski, Nikola Lešković, Dino Ocvirek
1 Mihael Benčić, Jakov Drčić, Luka Durević, David Petek, Luka Tarle,
Objekt ima priključak struje, vode, plina (centralno) i septičku jamu.
Useljiva odmah. Na adresi je: Tugonica 124, Marija Bistrica.
VREMENSKA SLIKA: Po-
četkom srpnja prošla nas je još jedna hladna fronta uz osvježenje s grmljavinskim pljuskovima, mjestimice i jačim nevremenom. Sredina tjedna zato je bila svježija, a kraj tjedna opet sunčaniji i topliji, opet se vratila vrućina. U ovom tjednu temperatura će još rasti, bit će neugodno vruće, ali u nekim danima i nestabilno. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
U utorak pretežno sunčano i vruće vrijeme, mala je mogućnost za neki kraći lokalni pljusak. Uz puno sunčanog vremena temperatura zraka će u popodnevnim satima posvuda narasti blizu 35 Celzijevih stupnjeva.
I srijeda bi trebala proći okupana suncem, a temperatura zraka će biti još malo viša. Noću oko 20°C, a danju možda i preko 35 Celzijevih stupnjeva. Ako ćete dan provoditi na otvorenom imajte na umu da će sunce biti vrlo jako uz visoki UV indeks
između 10 i 17 sati, a treba i povećati unos tekućine. Krajem dana i u noći na četvrtak postoji mogućnost za lokalne grmljavinske pljuskove.
Jedna slaba fronta još će biti nad Alpama oko četvrtka. Neće imati izravan utjecaj na nas, ali u takvim okolnostima može se dogoditi da komadić vlažnijeg i svježijeg zraka procuri do sjevera Hrvatske pa nije isključena mogućnost za kraći lokalni pljusak. U tom slučaju možda i osvježi za dva-tri stupnja u odnosu na srijedu.
U petak i subotu puno sunca i topline, temperatura će opet imati trend porasta. U subotu ćemo uz obilje sunca uhvatiti 35 Celzijevih stupnjeva.
U nedjelju prema kraju dana postoji neka mala šansa opet za koji lokalni pljusak kod nas na sjeveru zemlje, a izgledniji pljuskovi uz manje osvježenje vide se tamo oko ponedjeljka. No, čini se da bi se vruće vrijeme moglo nastaviti i veći dio sljedećeg tjedna.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Maja Vodopija Novak
Zagreb
Antonija Jandrlić
Zagreb
Mateja Harmina
Krapina
Maja Oršanić
Sesvete
Draženka Tepeš
Hum na Sutli
Kristina Fotivec
Zabok
Marija Topljak
Zlatar
Djevojčice su rodile:
Natalija Zgorelec
Klanjec
Ana Barišić
Gornja Stubica
Sanela Kornuć Meglić
Krapinske Toplice
Katarina Horva
Zabok
Marina Rubinić
Stubičke Toplice
Klementina Rinkovec Golub
Mače
Marija Kralj
Pregrada
Petra Novak
Donja Pušća
13.07. SUBOTA 19:00 14.07. NEDJELJA 20:30
GROF MONTE CRISTO
Originalni naslov: Le comte de Monte-Cristo
Žanr: povijesna avantura
Redatelj: Ma hieu Delaporte, Alexandre de La Patellière
Glume: L. Lafi e, P. Favino, P. Niney, A. Vartolomei, A. Demoustier, B. Bouillon, P. Mille, V.Schneider, J. De Saint-Jean Trajanje filma: 173 min. Cijena ulaznice: 4,50 eura
NEŠTO JE U MORU
Izvorno ime: Something in the Water
Žanr: Triler
Režija: Hayley Easton Street
Uloge: Laura Costa, Lauren Lyle, Natalie Mitson, Hi u Quasem, Nicole Rieko Setsuko, Ellouise Shakespeare-Hart i Gabriel Prevost-Takahashi Trajanje filma: 86 min. Cijena ulaznice: 4,50 eura
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: MATEO MRKOCI, MAČE 26, 49251 MAČE
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Kino Zabok od 15.07. do 22 08. ima ljetnu stanku te u tom periodu neće biti projekcije filmova
Život može biti težak: izgubite člana obitelji, ne možete plaćati račune, vaš ljubavnik vas vara, uvjereni ste da nikada nećete pronaći ljubav… Ali može biti i predivan: dobijete posao o kojem ste sanjali, planirate vjenčanje iz snova u Europi, smognete hrabrosti pisati… Svakoga dana, širom svijeta, ljudi proživljavaju ono najbolje i ono najgore od života. A ponekad im dobro dođe savjet.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata
U bijegu od rata jedna obitelj iz Srednje Bosne svoj privremeni dom pokušava graditi u Zagrebu. Majka, seka, dida i dvanaestogodišnji dječak suočavaju se s mrzovoljom novih susjeda i težinom egzistencije osuđene na humanitarnu pomoć, sve dok jednoga dana majka ne savlada administrativne „rupe“ i suvereno zasjedne na čelo –tvornice Hrvata!
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: VILMA ČULIG, VRBANI 17, 10 000 ZAGREB
nezavisni regionalni portal
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.
Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada
t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 cra a ract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
muzeji hrvatskog zagorja
Restoran Dvorac Mihanović
Ponuda vikend ručkova
Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr info@terme-tuhelj.hr / 049 203 772
NAGRADNA KRIŽALJKA
Dobitnik/ica nagradne križaljke
ANA SAMBOL
ZAGREBAČKA 25, 49250 ZLATAR Nagradni pojam – ŽIVOTNI PROSTOR
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
OVAN (21.ožujak -20. travnja) U tjednu pred vama bit ćete puni novih ideja i zamisli. Na ljubavnom planu pokazat ćete i svoju lošu stranu, nestrpljivost što se drugoj strani neće svidjeti. Zdravlje u redu, a i raspoloženje će vam biti na nivou. SAVJET TJEDNA: Trudite se!
BIK (21.travnja - 21. svibnja) Svi nepromišljeni i nelegalni potezi stići će vam na naplatu. Tjedan će obilovati napetim situacijama, avi biste se trebali početi navikavati na neočekivane obrate. U ljubavi niste našli ravnotežu. Pratit će vas stres, frustracije i napetost. SAVJET TJEDNA: Odvojite vremena za sebe!
BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja)
Bit ćete primjer kako treba funkcionirati na radnom mjestu. Jasno ćete izražavati ono što vam treba. Vezani
Blizanci već su se uhodali u vezi. Zdravlje dobro, osim sitne nervoze koja će brzo proći. SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakodnevici!
RAK (22. lipnja - 22. srpnja) Najviše oko posla bit ćete angažirani oni koji se bave trgovinom i uslužnim djelatnostima. Oni koji svoj posao vole radit će ga sa zadovoljstvom. Malo nervoze mogao bi vam donijeti posao. SAVJET TJEDNA: Budite na što više društvenih događanja!
LAV (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovog se tjedna vaša dinamika posla povećava. Zbog toga ćete biti stalno napeti i zahtjevni prema kolegama. Imat ćete potrebu kontrolirati svoju ljubavnu situaciju. Osjećat ćete posljedice umora. SAVJET TJEDNA: Ne poduzimajte ništa na svoju ruku!
DJEVICA (23 kolovoza - 22. rujna) Postali ste jako zreli i to će znati prepoznati vaši nadređeni. Smiješi vam se jedno poslovno putovanje. S partnerom ćete komunicirati smireno. Birat ćete riječi i biti prava podrška voljenoj osobi. Većinu novog tjedna osjećat ćete se poprilično dobro. SAVJET TJEDNA: Birajte riječi!
VAGA (23. rujna - 22. listopada) Na poslu ćete stalno širiti mrežu kontakata i prilično dobro se snalaziti koristeći svoje znanje. Morate partneru dati veći osjećaj sigurnosti i tek tada ćete biti na pravom putu da poboljšate svoju ljubavnu vezu. Bit ćete malo neraspoloženi. SAVJET TJEDNA: Sjetite se svojih najboljih osobina i koristite ih!
ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga)
Na radnom mjestu potrošit ćete većinu svoje energije i ostatak dana biti poprilično mrzovoljni. Pripremite se na rad od jutra do sutra. U ljubavi ćete svoje impulse morati više kontrolirati. Morate se odmoriti i opustiti, radi svojeg zdravlja. SAVJET TJEDNA: Isplanirajte si dan, da ne budete stalno u žurbi!
STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na poslu ćete se snalaziti i više nego dobro. Čekaju vas novi izazovi, iskustva i ideje. Ovo je tjedan velikih ljubavnih akcija. Odlično ćete se slagati s partnerom, a posebno u izlascima. Zdravstvenih problema za Strijelce neće biti. SAVJET TJEDNA: Vjerujte sebi!
JARAC (22. prosinca - 20. siječnja) Vas će ovaj tjedan na poslu isticati kao primjer radišnog i vrijednog zaposlenika. Veze će učvrstiti, a oni slobodni s više hrabrosti pristupit će svojoj simpatiji. Moguća viroza. SAVJET TJEDNA: Odmaknite se od onih koji loše utječu na vas!
VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Moguće je da napredujete u poslu, zahvaljujući vašoj upornosti, a i ponekoj vezi koju ste stvorili u prošlosti. Bit ćete na meti kritika svog partnera. Potrebno vam je više strpljenja i pažnje. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na izazove!
RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Okolnosti na poslu ići će vam na ruku. Voljena osoba podržat će vas u svemu. Samci će biti potpuno otvoreni za ljubav. Nikakvih loših zdravstvenih utjecaja nema na vidiku. SAVJET TJEDNA: Oprezno u vožnji!
'Vrag ti dal mrzlu vodu i nju kaj
Zagorski mlinci, štrukli, bagremov med.... Brojni zagorski tradicionalni proizvodi već odavno su u čitavoj Europi zaštićeni kao autohtoni proizvodi s izvornim, kontroliranim porijeklom. Bez sumnje, od 'svega zaštićenog' u Zagorju, upravo su gore pobrojani prehrambeni artikli, najpoznatiji zagorski 'simboli', koje kao takve prepoznaje ne samo cijela Hrvatska već i svi oni koji su barem jednom u Hrvatskoj bili. Prijedlog UPOMUŽ-a
No, iako i među nematerijalnom kulturnom baštinom Zagorje ima svoje 'zaštićene adute', neke stvari tek treba zaštititi kao autohtono zagorsko kulturno dobro. Kako doznajemo od predsjednika zagorske podružnice Udruge poniznih muških žrtava – UPOMUŽ 'Zagorje' – još od ljeta prošle godine intenzivno se radi na tome da se zaštiti i tradicijsko izražavanje nezadovoljstva zagorskih muževa koje žene tjeraju da idu na more. - Mi zagorski muži od navek se kupamo vu toplica. I to nam paše. Žene nas svako leto teraju na more i mi već tradicionalno izražavamo nezadovoljstvo radi toga. Zato smo predložili UNESCO-u da zaštiti to naše nezadovoljstvo kakti kulturno dobro – priča nam predsjednik UPOMUŽ-a.
Naćin izražavanja
Kako nam je pojasnio, UNESCO je prihvatio njihov prijedlog, ali neće zaštititi općenito to ljetno nezadovoljstvo, budući da ono postoji diljem svijeta među muškom populacijom, već će zaštititi samo zagorski način izražavanja tog nezadovoljstva u obliku uzrečice ili poštapalice 'Vrag ti dal mrzlu vodu i nju kaj me opet nagovorila da ideme!', koja je jedinstvena u svijetu, ne samo po svom sadržaju, već i po tome što je sastavni i nezaobilazni dio zagorske turističke kulture i baštine.
UPOMUŽ: „ Mi zagorski muži od navek se kupamo vu toplica. I to nam paše. Žene nas svako leto teraju na more i mi već tradicionalno izražavamo nezadovoljstvo radi toga. Zato smo predložili UNESCO-u da zaštiti to naše nezadovoljstvo kakti kulturno dobro”
SRPANJ UTORAK, 09.07. Bl. Marija Petković; Leticija; Nikola Pik, i dr. SRIJEDA, 10.07. Amalija; Ljubica; Rufina ČETVRTAK, 11.07. Benedikt op.; Benko; Olga PETAK, 12.07. Mohor, Ivan Gualberti; Mislav SUBOTA, 13.07. MAJKA BOŽJA BISTRIČKA NEDJELJA, 14.07. 15. KROZ GOD. Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar PONEDJELJAK, 15.07. Presveti Otkupitelj; Dobriša
Sretan imendan, Mislav! Ime Mislav izvedeno je od kombinacije riječi "misliti" i "slava". Ovo ime je nosio hrvatski knez (oko 835. do oko 845.). Mislav je lojalan, vjeran i veliki motivator, kaže skriveno značenje njegova imena.
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
li znali?
...da zečevi i papige vide i iza sebe bez da uopće okreću glavu?
...da je leptirima osjet okusa na nogama?
...da su ogrlice za pse sa šiljcima izumljene u drevnom Egiptu kako bi vratove pasa zaštitile od napada vukova?